You are on page 1of 97

Mr. sc.

Ivan Mrakovi FILOZOFSKI FAKULTET RIJEKA Odsjek za Politehniku

S K R I P T A

O S N O V E

I N F O R M A T I K E

Rijeka, lipanj 2004. godine

S A D R A J
1. INFORMATIKA ..................................................................................... stranica 3

- pojam, podruje i predmet izuavanja - nova zanimanja - informatiko doba 2. OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA 3. OBRADA DOKUMENATA - nosioci podataka ............................................... 5 6

................................................................

4. DIGITALNA RAUNALA ................................................................. - pojam i arhitektura - povjesni razvoj - memorije raunala - matematika osnovica rada 5. ULAZNO - IZLAZNE JEDINICE ......................................................

11

32 32

6. SOFTWER RAUNALA ..................................................................... - upravljaki, aritmetiki i logiki dio raunala - programski jezici - usluni i aplikacijski programi 7. NAINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA - datoteke podataka - baze podataka - informacijski sustavi 8. PC ( PERSONAL COMPUTER ) - povjesni razvoj i arhitektura ...................

39

.....................................................

76

9. WINDOWS OKRUENJE ................................................................... - elementi i tehnike rada - MS OFFICE, izbornici, alati i programi 10. TEXT PROCESORI ............................................................................ .....................

78

82 85

11. OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC - u - NT Explorer, Excel, Access, Outlook - rad sa disketama, ZIP, CD, DVD - Internet 12. OSNOVE PROGRAMIRANJA - pojam, algoritam - dijagram tijeka - programski jezik BASIC

..........................................................

85

1. INFORMATIKA Pojam . kako ljudi meusobno komuniciraju? - gestama - govorom - pismom - tehnikim pomagalima ... . komuniciranjem su ljudi svoje poglede na realni svijet i zbivanja u njemu formulirali kao modele - sustave, . Sustav: Teorija sustava - nova grana znanosti koja se poela razvijati u okviru Kibernetike, a zaetnikom se smatra ameriki biolog Ludwig von Bertalanffy, koji je 1937.g. prvi put objavio ideju o potrebi stvaranja jedne ope teorije koja bi vrijedila za sve sustave, . postavka: stvarnost ili djelovi stvarnosti oko nas, odnosno realni svijet oko nas, . realno: naa slika o stvarnosti ili realnom svijetu oko nas, koja se stalno mjenja, . definicija: Sustav je skup pojava (komponenata) povezanih po odreenoj koncepciji koja predstavlja zaokruenu, relativno nezavisnu, cjelinu, . Informacija: povratnom spregom mjenja nae sustave pogleda na svijet, odnosno nau sliku o njemu, . definicija: Informacija je kvalitativni faktor koji odreuje poziciju nekoga sustava i utjecaj koji taj sustav ima na neki drugi sustav, . Kibernetika: prouava osnove transformacije informacija u dinamikim sustavima - otac Norbert Wiener (1948.), . definicija: Kibernetika je znanost koja prouava procese prerade, predaje, prijenosa i primitka informacije u svim dinamikim sustavima, . Informatika: naziv od 1962. u Francuskoj i Americi, francuski "iformatique" je kovanica rijei "information" i "automatique", a engleski od kovanice "automatic data processing" (autom. obrada podataka) i "computer sience" (nauka o kompjuterima - raunalima) . definicija: Informatika je znanost sustavnog i efikasnog obraivanja, osobito uz pomo automata - informacija kao medija ljudskoga znanja i medija za komuniciranje u podruju tehnike, ekonomije i drutvenih znanosti. Podruje izuavanja . osim spomenutih teorija obuhvaa: Lingvistiku, Elektroniku, Elektrotehniku, Matematiku, Psihologiju, Komunikacije, itd. (zadire u sve pore ljudske znanosti), . univerzalni informatiar ne postoji, . smjerovi: uporaba gotovih rjeenja (svi), izrada rjeenja (analitiari, programeri, sistem - programeri, administratori baza podataka, operateri), ostali (ininjeri telekomunikacija, tehniari, proizvoai raunalske opreme, nastavnici, prodavai). Predmet izuavanja odnosno bavljenja . to bre i tonije dolaenje do eljene informacije (shema 1.1 nivoi), . obuka za sve smjerove, . sigurnost i arhiviranje (uvanje) podataka, 3

. prijenos podataka na daljinu, . razvoj novih mogunosti, . uiniti ovjeku ivot jednostavnijim i lijepim.

POTREBE ZA INFORMACIJAMA PREMA NIVOIMA 1. Strateki 2. Taktiki 3. Operativni rukovodioci voditelji poslova izvrioci to kako uradi

Kontrola procesa obrade


CILJ EVI

to

PLAN OVI

UPRAV LJANJE

MJERENJE USPJENO STI

kako

IZVR ENJE

uradi

SHEMA 1.1

2.

OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA . Osnove Teorije informacija postavio je Claude Shannon 1948. g. u knjizi "Matematika teorija komunikacija", . u poetnoj fazi bila je orjentirana komunikacijskim problemima - i to kao teoretska osnova predaje informacija, . informacije se prenose unutar nekoga sustava pomou odreenih " signala " (gestikulacija, govor, Morseovi znaci, binarni kod, sinusoida itd), . signali u sebi sadre odreenu koliinu informacija koja koliina pri prijemu izaziva odreene reakcije, . koliina informacije ovisi o sustavu koji je prima, a mjeri se statistikim vrijednostima i vjerojatnosti, . Teorija informacija se razvija u dva smjera: matematiki i primjenjeni . Telekomunikacijska mrea je skup izvora i prijemnika informacija koji se povezuju prijemnim kanalima i tehnikim ureajima radi omoguavanja komutacije kanala i upravljanje njima, . osnovni zadatak komunikacijskoga sustava je: efektivni prijenos raznih vijesti od jednoga objekta ili uesnika do drugoga, i to to vei broj tonih podataka u zadanome vremenu, . razvojni put prijenosa informacija izgledao bi: - prijenos od ovjeka do ovjeka gestikulacijama, - razvoj govora, - razvoj pisma (biljeenje dogaaja), - razvoj tiskarstva (ulaz pisanih informacija u svaku kuu), - razvoj dojavne tehnike (danas razliiti mediji), . komunikacije mogu biti: - jednosmjerne (prijenos obavijesti) - Simplex veza, - obosmjerne - Duplex veza (Half ili Full duplex), . da bi informacije mogle biti prenijete trebaju biti kodirane : diskretne informacije su predstavljene nizovima sastavljenim od konanoga broja elementarnih simbola, kontinuirane informacije su predstavljene vremenskim funkcijama koje poprimaju neprekinuti niz vrijednosti, koderi i dekoderi informacija slue za transformaciju informacije u signal i obrnuto, . sadraj informacije je jednak broju binarnih znakova koji je u prosjeku potreban da se predstavi bilo kakva vijest iji nastup nije bio ranije odreen, . faktori koji odreuju realizaciju optimalnih komunikacijskih sustava su slijedei : struktura mree (unajmljena, komutirana, lokalna), karakteristika vijesti (superponiranje - potvrda), karakteristika signala (kontrola), tehniki uvjeti komponenata sustava prijenosa (um), . po Shannonu je maksimalni kapacitet komunikacijskoga kanala: Kmax = Wt log2 (1 + P / N) 5

to je najvea koliina informacija (Kmax) koja se moe prenijeti u vremenu "t", pojasnom irinom "W", uz um odreene jaine "N" i jaine signala "P", . Entropija je kvalitativna mjera neodreenosti neke vijesti prije nego je primljena, odnosno to je iznos informacija koji se mora u prosjeku utroiti da bi se upoznala bilo koja vijest iz skupa "x", a oznaava se sa H(x), . mjerna jedinica entropija se koristi kao : - mjera valjanosti konstrukcije sustava (novi sustav je bolji kada je entropija manja), - mjera za prosuivanje funkcioniranja sustava (sustav s velikom entropijom vrlo je stabilan i teko ga je reorganizirati), - poveanjem stupnja determiniranosti veza meu elementima i okolinom, smanjenjem broja veza i broja elemenata - entropija se smanjuje (sustav je bolji), . znai da e entropija imati maksimalnu vrijednost kada budu svi dogaaji , unutar jednoga sustava, jednako vjerojatni (max. = 1), . Redundancija (zalihost) smeta prijenosu podataka jer se isti znakovi vie puta prenose, ali pomae tonosti prijenosa, . kapacitet izvora informacija se iskazuje bitom u sekundi (bit/sec) ili bodom, dok je gustoa zapisa - bajtovi po inu (BPI), . ovjek moe u prosjeku svijesno preraditi 25 bitova informacija u sekundi, . zapamena tablica mnoenja zauzima oko 1.500 bitova memorije, . brzine rada ovjekove memorije kod nekih radnji: - itanje 18 - 45 bit/sec, - raunanje 12 bit/sec, - sviranje 23 bit/sec, - rad na pisaem stroju 16 bit/sec, . bit (Binary Digit) je najmanji dio memorije i moe biti "1" i "0", . bajt ini 8 (23) bitova - moe memorirati jedan znak, . kilobajt (Kb) sadri 1024 (210) bajtova, . megabajt (Mb) sadri 1024 (210) kilobajta, . gigabajt (Gb) sadri 1024 (210) megabajti, . pentabajt (Pb) sadri 1024 (210) gigabajti.

3.

OBRADA DOKUMENATA Uvod . u postindustrijsko doba sve je manja uloga pojedinca, . samo odravanje i dodatni nadzor, ostalo rade automati, . sve vie ljudi seli u tercijalne djelatnosti, . kolovanje za sve sloeniju tehnologiju, . sve je usmjereno na prikupljanje informacije kojih najvie ima u pisanim dokumentima, . problem kako nai informaciju koja nam je potrebna (u tako velikom fondu pisanoga materijala koji se stalno poveava), . ovdje moe pomoi samo Informatika, 6

. prvi asopis 1665. godine u Engleskoj (izdalo Kraljevsko filozofsko drutvo), . danas ima u svijetu oko milijun razliitih publikacija, . svakih 10 godina podvostruuju se , a one od prije 10 godina zastarjevaju (osim matematikih i jo nekih), . znanstveni radnici danas u svijetu meusobno surauju putem dopisivanja, simpozija, e-maila ili Interneta (za sve to je potrebno dobro poznavanje nekoga od svjetskih jezika), . na projektima rade timovi razliitih profila strunjaka, . to sve pokazuje potrebe za dobro organiziranom slubom informacija (informatiari i mree centara za znanstvene i tehnike informacije), . za to slue biblioteke (opa, specijalna i tehnika) i dokumentacijski centri (upuuju na izvor informacije - svaka drava ima barem jedan), . jedan od dokumentacijskih centara je i Referalni centar pri sveuilitu u Zagrebu, a jedan od osnivaa je B.Teak koji je standardizirao kruni tijek informacija i nazvao ga: E - T - Ak - S - A E T Ak S A emisija (stvaralac i publiciranje), transmisija do odgovarajueg mjesta, akumulacija (biblioteke i dokumentacijski centri), selekcija, apsorpcija - uporaba informacije.

Nosioci informacija . publikacije (primarne, sekundarne, tercijalne), . mikroforme (mikrofilm i mikrofi) : - ureaji: COM, kamere, razvijai, kontroleri, itai, kopirke itd., . dokumenti (osobna iskaznica, putovnica, vozaka dozvola itd), . magnetske memorije (vrpce, diskovi, kazete, diskete, CD, DVD) : - vrpce se kreu 5 m/sec, 300 zn/cm, imaju IRG, - diskovi se itaju brzinom od 1 milion zn/sec, - diskete 3,5 ina, kapacitet 1,44 Mb, - CD - prijenos oko 60 Kb/sec, kapacitet 650 Mb, - DVD - kapacitet do 17 Gb, - USB diskovi - kapaciteta do 1 GB. Sreivanje nosilaca informacija . shema 3.1 na iduoj stranici, . datoteka (File) - direktorij - zbirka podataka, . u bibliotekama je metoda pronalaenja putem kartica a moe i direktno raunalom, . analiza dokumenta - jo ne postoji automatska (zbog cijene) : - komercijalni dokumenti se unitavaju nakon roka, - KWIC indeksi (Key - Word in Contex), - analizom se dolazi do klasifikacije koja treba omoguiti vrlo brzo pronalaenje potrebne informacije.

kupnja

poklon

razmjena

obvezatni primjerci

fond dokumenata

selekcija

analiza

transformacija

izrada indeksa

kodiranje izrada baze traenja SHEMA 3.1 mikroforme

datoteka

. hijerarhijska klasifikacija (pojam unutar ireg pojma) . A analogna raunala .. R elektronika raunala a ... E elektroniki ureaji

. UDK klasifikacija (kod nas se upotrebljava) - Univerzalna Decimalna Klasifikacija - osnov je podjela na klase i podklase: 0 - openito 1 - filozofija, psihologija, etika 2 - religija, ateizam itd... . relevacija - dokumenti koji su pronaeni nekom od metoda klasifikacije R = r / m * 100 R - relevacija u postocima r - pravi dokumanat koji je traen m - masa dokumenata ukljuena u traenje Ova formula slui za ocjenu djelotvornosti klasifikacijskoga sustava.

A B A K U S
ZA RAUNANJE DO 1.000.000

500.000

100.000

50.000

10.000

5.000

1.000

500

100

50

10

Prikazan je broj 748.629

10

4.

DIGITALNA RAUNALA Pojam i arhitektura . sustav elektronikih sklopova, koji na temelju ulaznih podataka, pomou unaprijed definiranoga programa, daje traene izlazne podatke, a cijeli rad se odvija na osnovu brojki (digit), . na slijedeoj shemi (4.1) dat je osnovni prikaz raunala,

INPUT

CPU

OUTPUT

Shema 4.1
TELEKOMUNIKACIJE EXTERNE MEMORIJE

Osnovna shema raunala


. ulazne jedinice (INPUT) : diskete, kazete, vrpce, diskovi, CD-ovi, DVD-ovi, razliiti itai, skeneri, digitalne kamere, ekran s tipkovnicom, itd., . centralna jedinica (CPU - Central Procesor Unit): upravljaka jedinica, glavna memorija (virtuelna), aritmetika i logika, . izlazne jedinice (OUTPUT) : sve ulazne osim itaa, skenera i digitalne kamere, plus razliite vrste tampaa, te COM ureaj, . programi : upravljaki i radni, . programski jezici: simboliki (source deck), strojni (object deck), prevodioci (compileri), . naini rada : centralizirana i distribuirana obrada, rad u LAN-u, vieprocesorski rad, real-time rad, on-line i off-line rad, multiprograming, time-sharing rad, itd. Povjesni razvoj elektronikih raunala . pretee elektronikih raunala su Abakus strana 9 (jo se i danas moe vidjeti u uporabi na dalekom istoku) i Logaritmar ili logaritamsko raunalo (popularno zvan iber), . razvoj se prati kroz generacije, kojih je karakteristika materijal od kojega su konstruirani, . prvo raunalo konstruirao je profesor Eckert (Pensyilvania) s nazivom ENIAC (Electronic Numerical Intergrator And Calculator) 1946. godine, a bilo je sastavljeno od 18.000 vakumskih katodnih cijevi i releja. 0. generacija - karakterizira je izgradnja raunala uz pomo mehanikih kontakata, releja i vakumskih cijevi, a rauna se negdje do 1953. godine. 1. generacija - razvoj feritnih jezgri i elektronskih cijevi - prva raunala su UNIVAC (Universal Automatic Computer) 1951. IBM -705 (International Business Machine) 1954. i Mark I (raena za ameriku vojsku - rauna se da je to najvee raunalo do sada) 11

karakteristike: dosta se griju, velikoga su gabarita, programiranje u assembleru traje negdje do 1960. godine. 2. generacija - tranzistori (poluvodika tehnika) - raunala orjentirana poslovnim primjenama poznata RCA 501, IBM 7070 - 1400 - 1600 i 7090, Honeywell 800, Burroughs B500, CDC 160, General Electric GE200 itd.- vii programski jezici, manja, bra, vie panje ulazno/izlaznim jedinicama - do 1970. 3. generacija - integrirani krugovi (Integrated Circuits - IC) SSI (Small Scale Integration) poznati: IBM serija 360, RCA Spectar 70, Honeywell 200, GE serija 600 itd. pad cijena , bri , ROM memorije , modularne memorije , multipleksori, multiprogramiranje, real-time - do cca 1978. - 80. godine. 4. generacija - intg. krugovi (MSI i LSI-Medium i Large Scale Integration) - poznati: IBM 370, svi ostali se prilagoavaju, napredak softwera (naplaivanje), modularna mini raunala (IBM serija 1, DEC - Digital Equipment Corporation, PDP Programmed Data Processor), poetak PC-a i mikroprocesora, baze podataka, real - time, telekomunikacije - do 1985. g. 5. generacija - krugovi vee integracije (GSI - Grand Scale Integration) - porast proizvodnje raunala posebno PC-a - dalji razvoj softwera osobito baza podataka te rukovanje s njima, a posebno softwera za PC-e (Microsoft) - razvoj svih komunikacijskih komponenti (Internet) - do 1990. g. 6. generacija -integrirani krugovi ELSI (Exstra Large..) i VLSI (Virtual Large..)sa preko500.000 aktivnih elemenata po jednom kristalu (chip-u) - opto elektronika (optika obrada podataka)- laserska tehnika - razvoj novih externih memorija za PC-e, dalji razvoj softwerskih produkata (sve skuplji) kao i telekomunikacijske tehnike, te veliki napredak robotizacije u proizvodnji osobito automobila - traje do cca 1995.g. 7. generacija -integr.krugovi VELSI (Virtual Extra Large..)- nekoliko miliona aktivnih elemenata po jednome kristalu - visoki razvoj opto elektronike - dalji razvoj laserske tehnike kod externih memorija (DVD) - razvoj baza podataka te pretraivanje istih putem Interneta - rad na expertnim sistemima, te poeci rada na direktnom pristupu ovjeka raunalu, to znai bez programiranja - to e, pretpostavlja se, biti osnovne karakteristike 8. generacije raunala - znai da je ova (7.) generacija raunala u tijeku. . generacije raunala se ne mogu tono po godinama definirati emu pridonose i svijetske firme proizvoai opreme Memorije raunala . memorija je svaki ureaj koji omoguuje ubiljeavanje i opetovano itanje upamenih informacija, bez obzira na njihov sadraj, . gledajui odnos prema raunalu djele se na off-line (prije se moraju postaviti), on-line (u direktnom su dostupu) i near - line (nisu u direktnom dostupu ali ih sustav automatski pronalazi) , gdje je potrebno odreeno vrijeme fizikoga umetanja i pokretanja ureaja, . u odnosu na nain memoriranja podataka djele se na magnetske , optike i magnetsko - optike,

12

. u odnosu na trajnost memoriranja : RAM (Read Assess Memory), ROM (Read only Memory), PROM (Programable ROM), EPROM (Erasable PROM), . RAM gubi podatke pri iskljuenju struje - radna mem., a ROM zadrava - trajna mem. Magnetske memorije . prema nainu koritenja dije se u dvije osnovne grupe : 1. memorije s direktnim pristupom a) magnetski diskovi b) magnetski bubnjevi i kartice (povijest) c) magnetske diskete d) CD, DVD e) USB ureaji (diskovi) 2. memorije sa sekvencijalnim pristupom a) magnetske vrpce b) magnetske kazete

Magnetske vrpce

podaci
IRG IRG

podaci
IRG

podaci

podaci
IRG IRG

. izraene su od plastike i presvuene feromagnetskim oksidom koji se moe polarizirati (magnetizirati), . irine su 1/2 ina - gustoa zapisa je 80 do 640 bit/cm- kreu se brzinom 5 m/sec-djele se na kanale (staze) i postoje 7 i 9 kanalne (6-bitni i 8-bitni kodovi s kontrolnim bitom), . radi inercije pri itanju podataka oni se ne memoriraju po cijeloj duini ve postoji IRG (Inter Record Gape - meu slogovski razmak), duine 1,5 cm, . radi to veeg iskoritenja prostora slogovi se blokiraju.

Izgled blokiranih slogova

M S R

D D B S

PODACI

D S

PODACI

D S

PODACI

13

MSR = meuslogovski razmak DB = podatak o duini bloka DS = podatak o duini sloga . prednosti sekvencijalne obrade datoteke na magnetskoj vrpci : 1. vrijeme uitavanja je vrlo malo osobito kod primjerenog faktora blokiranja, 2. pri obradama velikoga broja slogova koji se auriraju, kreira se nova sekvencijalna datoteka dok stara ostaje sauvana (Shema 4.2).

SLOGOVI PROMJENA

STARO STANJE

Shema 4.2

PROGRAM AURIRANJA STAROGA STANJA

LISTA NA TAMPAU

NOVO STANJE

Magnetski bubnjevi (Slika 4.1) . bubnjevi su magnetizirani po svojem obodu (platu) na kojemu se , znai , nalaze memorirani podaci, podjeljeni u slogove i staze zbog adresiranja - 200 do 1000 bit/in, . podaci se itaju pomou ureaja (elja) za itanje i pisanje koji ima za svaku stazu posebnu glavu radi brzoga pristupa podacima - brzina vrtnje bubnja je do 75000 o/min, . magnetski bubnjevi su ve medij povjesti jer se vie ne proizvode - za pretpostaviti je da ih vie nema niti u uporabi, 14

Slika 4.1 glave za itanje i pisanje

staze

slogovi
Magnetske kartice . takoer su medij prolosti , a to su ustvari magnetizirane aluminijske ploe (duljine 40,6 x 11,4 cm i debljine 0,2 mm), . podaci se upisuju u 128 staza podjeljenih u 16 cilindara (8 staza po cilindru) - kapacitet 2048 (2Kb) bajtova po stazi, . kartice su smjetene u 8 pretinaca (u svakome ih ima 256) a izvlae se specijanim pneumatskim ureajem i obavijaju oko malog rotirajueg bubnja (odabir ide pomou zareza na rubu). Magnetski diskovi (Shema 4.3) . izraeni su od aluminijskih ploa s magnetiziranim oksidnim slojem na kojemu su memorirani podaci

6 ploa

ealj

Shema 4.3

15

. ploa moe biti od jedne do est ovisno o proizvoau, namjeni i veliini diska, . na Shemi 4.3 je prikazan magnetski disk sa est ploa i 12 povrina - magnetizirano je 10 povrina (gornja i donja nisu) - svaka od njih se moe posebno itati jer postoji 10 glava za itanje i pisanje na mehanizmu koji se naziva ealj, . ploe su promjera 12 ina , a cijeli disk se okree brzinom do 10.000 okr/min - u zatienom i zatvorenom prostoru, . postoje fiksni i izmjenjivi (danas sve manje), isto tako mogu se upotrebljavati pojedinano (PC) i u baterijama od dva ili vie, sa svojim kontrolnim ureajima, . memorija na diskovima je podjeljena na staze i cilindre radi brega pristupa podacima kod obrade direktnim pristupom, . staze se raunaju po promjeru ploa a cilindar ine sve staze istoga promjera (prikazani disk ima cilindre od po 10 staza), . na disku se takoer kao i vrpci slogovi blokiraju radi utede na prostoru (IRG) pri koritenju veih baza podataka, . na PC-ima su diskovi (hard disk) izvedeni od jedne ili vie ploa zatvorenih u hermetikome kuitu - danas ve dostiu kapacitet od 80 Gb, . zapis na njima se vri frekventnom modulacijom (FM) , a danas je ve uobiajen postupak Modified FM (MFM) kao bolja metoda , ili RLL (Run Lenght Limited) metoda s kojom se postie 50% vei kapacitet, . vrijeme pristupa podatku je 5 do 15 milisekundi (Western Digital i Fujitsu) - Data Access Time = Seek Time (pozicioniranje na traeni sektor) + Head Switch Time (prosjeno vrijeme za odreivanje potrebne glave za R/W) + Rotational Latency Time (okretaj ploe diska). Magnetske diskete . razvile su se poecima distribuirane obrade kao medij za unos podataka (1980. g.), a osobito razvojem PC-a, . prve su bile 8 ina s kapacitetom 128 Kb (vie ih nema), . slijedee su 5,25 ina i kapaciteta do 512 Kb, . danas se upotrebljavaju diskete 3,5 ina s kapacitetom od 1,44 Mb , a postoje i veliine 3 ina (Amstrad i Schneider) koje su manje u uporabi, . kapacitet od 1,44 se moe poveati odnosno na disketu se moe memorirati i vie podataka uporabom MS - ZIP (Microsoft programa), . do prije nekoliko godina bilo je potrebno formatirati diskete (podjela na sektore od 512 bajtova i jo neke labele), a danas nije potrebno (na pakovanju pie Dos Formated) osim starih zaliha (My Computer - klik na ikonu diskete - naredba Format u izborniku File).

16

Magnetske kazete . to je ustvari magnetska vrpca zatvorena u posebnome kuitu koja slui za sigurnosne arhivske kopije podataka, . kapaciteta 200 Kb, duine 90 m, gustoe zapisa 315 bit/cm, brzine prijenosa 300 bit/sec, brzine vrpce 7,62 cm/sec, i brzine premotavanja 228,6 cm / sec, . danas su na tritu popularne QIC (Quarter-Inc Catridge) 20 Gb i DLT (Digital Linear Tape) 80 Gb, kojima se dostie brzina pisanja i itanja preko 10 Mb / sec, . ove najnovije kazete rade na principu serpentina - sustava kod kojega se na kraju vrpce glava za r/w sputa, a zatim se mjenja smjer vrpce - to omoguuje bri pristup podacima jer se ita i pie s obe strane kretanja vrpce unutar kazete. Optike memorije . osnova im je laserska zraka, . predstavnik optikih memorija je CD (Compact Disk) - nastao 1985. godine (Sonny i Philips) na poetku samo u glazbenoj industriji, . otvor ureaja je 5,25 ina kao kod starijih disketa, brzina prijenosa ide oko 600 Kb/sec (300 sektora/sec), kapaciteta oko 650 Mb, promjera 12 cm s rupom od 1,5 cm, . memoriranje se vri laserskom zrakom - udubljenjima nanizanim u neprekidnoj spirali (duine oko 6 km) od sredine ka obodu diska, . svaki zapis na disku ima Lead-In (uvodni dio za kalibriranje lasera i optikoga sustava), Program i Lead-Out (zavretak), . nain zapisa: jedan bajt ima 14+3=17 kanalnih bitova (Eight to Fourten - Modulation), po 24 bajta ine okvir (frame) koji znai ima 588 kanalnih bitova, 98 okvira ini sektor kao osnovnu logiku jedinicu na CD (znai 98x24 = 2352 bajta), . CD-ROM (CD-Read Only Memory) ureaj - od 1995. god. ugrauje se u sve PC - e, zapis samo na jednoj strani, nemogunost upisa (izmjena) podataka, . CD-R (CD-Recordable) ureaj jednokratno zapisuje podatke na diskove, radi na principu spaljivanja sloja osjetljive boje - uobiajen naziv prenje, a ne urezivanja laserskom zrakom - podaci se upisuju od sredita prema vani - ovako prene diskove mogue je itati na obinim CD - ureajima, . CD-RW (CD-Rewritable)- moe se itati, brisati i ponovno viestruko upisivati (do tisuu puta) - ovim ureajem moe se snimati i na CD-R medije, a itati CD i CD-R medije, . OSTA (Optical Storage Technology Association) predloila je standard za ovaj nain snimanja na CD-u, i prihvaen je 1995. god. s nazivom UDF (Universal Disc Format) kao dogradnja ISO 9660 Cross Platform standarda. Magnetsko - optike memorije . kod njih se laserska zraka upotrebljava za voenje magnetske glave R/W kao i za zagrijavanje magnetskoga sloja kod medija gdje je to potrebno, . DAT (Digital - Analog Tape) ili DDS (Digital Data Standard), DAT se uglavnom upotrebljava za audio zapise - moe memorirati 12 do 24 Gb (zgusnuto) - vrlo brzi pristup bilo kojem dijelu vrpce duine 60 ili 90 metara - brzina prijenosa 80 90 Mb / min, 17

. ZIP - zamjena za disketu - promovirana 1994. g. - kapaciteta 100 do 250 Mb - mogu se ugraivati u raunalo ili na njega prikljuivati - nije se odrala na tritu, . LS-120 - disketni ureaj s disketom od 3,5 ina i kapaciteta od 120 Mb podataka - ureaj moe itati i "stare" diskete (1,44 Mb) - ima laserski servo ureaj za manipuliranje, . JAZ i SparQ ureaji - izmjenjiva Winchester tehnologija (zatvorene kazete koje u sebi imaju ugraene magnetske ploe) , koja se moe ugraivati u raunalo , ili biti odvojena od njega - kapaciteta 1 do 2 Gb. DVD - memorije . iako spadaju u optike memorije, posebno su izdvojene kao neto najnovije, i vjerojatno su to naprave na kojima e se temeljiti budunost medija za pohranu podataka, . kapacitet memoriranja podataka je 7 do 26 puta vei od CD-a (znai 4,7 do 17 Gb) krajem 1997. god. dogovoreni su odreeni standardi zatite i poela je proizvodnja, . postoji DVD-video i DVD-audio - za uporabu je potrebna MPEG2 / Dolby Digital kartica + MMX set instrukcija za dekodiranje - veliine iste kao CD, . podaci se itaju pomou laserske zrake - ima dva podatkovna sloja po svakoj strani (potrebno ih je okretati), . razvila ih je filmska industrija te je za sada nemogue masovno koritenje radi zatite (presnimavanja), . spada u jedan od sporijih ureaja za pohranu podataka, . postoje dva tipa kazeta koje u sebi imaju disk: Type I potpuno je zatvorena i podaci se mogu itati samo u DVD - RAM ureaju, Type II omoguuje vaenje medija koji se moe itati u bilo kojem DVD - ROM ureaju (s rezervom), . 2002. godine ustanovljeni su novi standardi DVD-a s plavom laserskom zrakom krae valne duine koja moe zapisati 27 Gb, a ve se radi na dvoslojnom DVD-u na kojeg e se moi spremiti 50 Gb (standarde usaglasili: Sony, Matsushita, LG, Pioneer, Philips, Samsung, Sharp i Thomson. USB - ureaj (disk) . ovaj ureaj mogao bi poslati diskete i disketne jedinice u " staro eljezo " - u povjest, a to se jo nije dogodilo iz jednostavnoga razloga to ima jo mnogo starijih tipova PC-a u uporabi, i na njima nema mogunosti rada s USB-om, a isto tako zbog navike rada s disketama i velikoga broja fajlova pohranjenih na njima, . to je ureaj veliine signir - olovke , na kojega se moe memorirati, danas ve, do jednoga megabajta podataka, . to je vrlo respektibilna veliina, a uzimajui u obzir da se podaci mogu memorirati, te brisati i ponovno memorirati , po volji (kao i na disketama) , vrlo brzo e zamjeniti i diskete i CD-ove, . unazad nekoliko godina na sva se raunala ugrauje port (utinica), pa ak i dvije, bez obzira eli li se koristiti ili ne, za jednostavno ukljuivanje ovoga medija, . prvi USB - ovi su bili kapaciteta 16 MB, pa dalje 32, 64, 128, 256, 512 i do dananjih 1 GB , s time da ovisno o proizvoau mogu se dobiti sve ove veliine, . za operacijske sustave Widows-a od 98 pa dalje nisu potrebni nikakvi driveri ve ga OS (Operacijski Sustav) sam prepoznaje. 18

Matematika osnovica rada Brojevni sustavi najjednostavniji pomou tapia ili crtica: za svaki pobrojani predmet dodaje se tapi ili crtica - Unitarni sustav, poboljanje je stavljanjem crtice ili tapia preko etiri pobrojena predmeta, Rimski i Egipatski brojevni sustavi donose prednost to se grupe crtica ili tapia zamjenjuju slovom - vrlo teki za izvoenje raunskih operacija, u XII stoljeu uvodi se novi - Arapski numeriki sustav - temelji se na pozicionoj notaciji znakova koji se upotrebljavaju. Dekadski brojevni sustav razvio se od Arapskoga i Hinduskoga, a sadri deset simbola i to brojke od 0 do 9, baza sustava je deset pa svaka znamenka na odreenome mjestu unutar brojke ima mjesnu vrijednost potencije baze deset, krajnja desna znamenka ima vrijednost 10^0, slijedea u lijevo 10^1 itd, broj 1946 moe se prikazati:

Znamenka : 1 9 4 6 Mjesna vrijednost : 10^3 10^2 10^1 10^0 Dakle : 1x10^3 + 9x10^2 + 4x10^1 + 6x10^0 1.000 + 900 + 40 + 6 = 1946
Binarni brojevni sustav Kinezi ve u XII stoljeu razvijaju sustave s bazom 2 i 5, svi sustavi koji imaju bazu veu od 2 vrlo su neprikladni za rad digitalnih raunala jednostavno zato to je vrlo teko konstruirati elektronike elemente koji bi imali 3 i vie diskretnih stabilnih stanja, baza binarnoga sustava je dva - sadri dva simbola: 0 i 1, krajnja desna znamenka ima vrijednost 2^0, slijedea lijeva ima 2^1 itd,

Binarno : Dekadski :
-

0 1 10 11 100 101 110 0 1 2 3 4 5 6

111 7

1000 1001 8 9

vrijednost binarnoga broja moe se iskazati slino dekadskome :

1 1 0 1 0 1 1x2^5 + 1x2^4 + 0x2^3 + 1x2^2 + 0x2^1 + 1x2^0 preraunato u dekadski imamo : 1x32 + 1x16 + 0x8 + 1x4 + 0x2 + 1x1 = 53
pretvorba binarnoga broja u dekadski metodom uzastopne multiplikacije s 2 :

MSD - Most Significant Digit - znamenka najvee mjesne vrijednosti LSD - Least Significant Digit - znamenka najmanje mjesne vrijednosti
19

MSD

13

13

26

26

53

LSD

Najprije se MSD pomnoi s 2 pa se dodaje jedinica ili nula ovisno o vrijednosti slijedee binarne znamenke. Rezultat se ponovno pomnoi s 2, dodaje 1 ili 0 itd. sve do LSD. Posljednji rezultat je vrijednost zadanoga binarnoga broja izraena u dekadskome sustavu. pretvorba dekadskoga broja u binarni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 :

19 9 4 2 1 0

: 2 -

ili 1 LSD 1 0 0 1 MSD

365 182 91 45 22 11 5 2 1 0

: 2 ili - 1 LSD - 0 - 1 - 1 - 0 - 1 - 1 - 0 - 1 MSD

64 32 16 8 4 2 1 0

: 2 - 0 LSD - 0 - 0 - 0 - 0 - 0 - 1 MSD

Dekadski djeljenju ostatak prvoga djeljenja Dekadski

broj se dijeli s 2, rezultat se dalje dijeli s 2 sve dok se broj ne reducira na 0. Pri svakome se pie s desne strane i on predstavlja vrijednost binarnoga broja, s time da je ostatak LSD, a posljednjega - MSD. brojevi 19, 365, 64 jesu u binarnome obliku redom 10011, 101101101, 1000000.

- djelovi cijelih brojeva ili decimalni brojevi : u dekadskome sustavu pod 0,381 podrazumjeva se 3 x 10^-1 3 x 1 / 10 = 3 / 10 + + + 8 x 10^-2 8 x 1 / 100 8 / 100 + + + 1 x 10^-3 to daje 1 x 1 / 1000 = 1 / 1000 = 381 / 1000 = 0,381

20

u binarnome sustavu pod 0,1011 podrazumjeva se 1 x 2^-1 + 0 x 2^-2 + 1 x 2^-3 + 1 x 2^-4

to po dekadskome obraunu iznosi 1x1/2 + 0x1/4 = 1/2 + 0 = (8 + 0 + 2 + 1) / 16 + 1 x 1 / 8 + 1 x 1 / 16 + 1/8 + 1 / 16 = 11 / 16 = =

binarni broj iza decimalnoga zareza 1011 = 11 decimalno. pozicije desno od decimalnoga zareza kod binarnih brojeva jesu : 1 / 2 , 1 / 4 , 1 / 8 , 1 / 16 , 1 / 32 , 1 / 64 , 1 / 128 itd.
Pretvorba dijelova dekadskoga broja u djelove binarnoga broja i obrnuto, ide istim metodama ali suprotnim postupcima :

binarni u decimalni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 ( 0 , 0101 ) LSD 1 (1 : 2) + 0 = 0,5

(0,5 : 2) + 1

1,25

(1,25 : 2) + 0

0,625

MSD 0 (0,625 : 2) = 3125 / 10000 ili

= 5 / 16

0,3125 = = 0,3125

decimalni u binarni metodom uzastopnoga multipliciranja s 2 0 , 783 x 2 1 , 566 x 2 MSD 1 1 , 132 x 2 1 0 , 264 x 2 0 0 , 528 x 2 0 1 , 056 x 2 LSD 1 itd. 0 , 783 po bazi 10 0 , 11001 po bazi 2 25 / 32 = 0 , 78125
21

Ovdje treba naglasiti dva vana pravila : Prvo - uvijek postoji toan decimalni ekvivalent djelova binarnoga broja, dok obrnuto ne vrijedi, Drugo - konverzija broja koji se sastoji od cijelih brojeva i njihovih djelova, vri se odvojenom konverzijom, zatim se rezultati sastave oko decimalnoga zareza. Oktalni brojevni sustav baza sustava je 8 i sadri simbole od 0 do 7 , krajnja desna znamenka ima vrijednost 8^0 , slijedea u lijevo 8^1 itd . pogodan je za 6-bitne kdove kod kojih je i nastao , broj 6273 po bazi 8 moe se prikazati :

= =
-

6 2 6 x 8^3 + 2 x 8^2 6 x 512 + 2 x 64 3072 + 128 3259 po bazi 10

+ + +

7 7 x 8^1 7x8 56

+ + +

3 3 x 8^0 3x1 3

= =

konverzije metodom sukcesivnoga mnoenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga sustava samo s bazom 8 a ne 2 , oktalni broj 2135 u dekadski :

MSD

2 1 3

2 x 8 = 16 + 1 = 17 17 x 8 = 136 + 3 = 139 139 x 8 = 1112 + 5 = 1117 po bazi 10

LSD
-

konverzija u binarni - po tri binarne znamenke :

oktalno binarno dekadski


-

6 110

3 011 4 0 9

1 001

2 010

4 7 100 111 1 6 7

konverzija binarnoga broja u oktalni ide obrnutim postupkom, djelovi cijeloga broja :

0 , 1011 0 , 54 0 , 6875

po bazi 2 ili po bazi 8 ili po bazi 10 ili

11 / 16 44 / 64 ( 0 , 101 100 - binarno) 6875 / 10000

22

Heksadecimalni brojevni sustav baza sustava je 16 i sadri simbole - brojke od 0 do 9 i slova A, B, C, D, E i F , krajnja desna znamenka ima vrijednost 16^0 , slijedea u lijevo 16^1 itd., pogodan je za prikazivanje adresa u memoriji, jer bi binarni sistem prikaza bio vrlo nepogodan, heksadecimalna brojka A 3 D moe se prikazati po bazi 10 :

= =
-

A A (10) x 16^2 A (10) x 256 2560

+ + +

3 3 x 16^1 3 x 16 48

+ + +

D D (13) x 16^0 = D (13) x 1 = 13 = 2621

konverzije metodom sukcesivnoga mnoenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga i oktalnoga sustava samo s bazom 16 a ne 2, odnosno 8. Heksadecimalni broj 83F u dekadski :

MSD

8 x 16 + 3

131

131 x 16 + F (15)

2111

LSD
-

konverzija u binarni sustav ide sa grupom od 4 znamenke:

A 1010 0,B

3 0011

D 1101 ili

i l i

10 2

1101 D

1001 9

- djelovi cijelog heksadecimalnog broja (isti zadatak sa kraja prethodnoga slajda) :

po bazi 16

11 / 16 ( 0 , 1011 gledano binarno)

Naini raunanja digitalnih raunala - u raunalu se sve raunske operacije izvode zbrajanjem : Zbrajanje binarnih brojeva

0 + 1 + 0 + 1 + pribrojnik pribrojnik

= 0 = 1 = 1 = 10 (0 s prijenosom 1) 10011 10111 1010 + 11010 + 101 + 111 101101 11100 + 1001 11010
23

0 0 1 1

. zbrajati vie od dva broja dosta je mukotrpno, te se obino zbrajaju samo dva broja (tako radi i raunalo), Oduzimanje binarnih brojeva

0 - 0 1 - 0 0 - 1 1 - 1 minuend suptrahend

= = = =

0 1 1 (s posudbom od prethodnoga broja) 0 11001 110010 - 10000 - 10111 1001 11011

. raunalo nije konstruiran da na ovaj nain moe oduzimati brojeve, ve kako je navedeno, sve operacije svodi na zbrajanje pomou komplementa suptrahenda i dodavanjenjem odnosno prijenosom prelazee jedinice, . prikaz toga naina dekadskim brojevima:

minuend suptrahend

327 - 241 86

327 + 758 1085 + 1 86

999 - 241 758

mksimalni broj suptrahend komplement suptrahenda

. prikaz toga naina binarnim brojevima:

minuend suptrahend

10110 - 1101

10110 + 10010 101000 + 1 1001

komplement

Mnoenje binarnih brojeva . mnoenje binarnih brojeva svodi se na zbrajanje s pomakom u lijevo :

110012 * 1012 11001 00000 + 11001 11111012

= =

2510 510

= 12510

110012 * 1112 11001 11001 + 11001 101011112

= =

2510 710

= 17510

. raunalo zbraja samo dva broja odjednom. Djeljenje binarnih brojeva . svodi se na sukcesivno oduzimanje odnosno zbrajanje s komplementom :

24

100111 / 1101 = 11 ovo smo dobili slijedeim postupkom 1001112 11012 11010 1101 1101 1101 0 = = 3910 1310 divizor je tri puta oduziman od dividenda i na kraju je ostatak 0 znai 1 + 1 + 1 = 112 = 310

. raunalo radi na principu zbrajanja komlementa suptrahenda i rezultat je postignut kada se dobije red jedinica, . prethodni primjer prikazan zbrajanjem:

+ + + + +

100111 110010 1011001 1 11010 10010 101100 1 1101 0010 1111

komplement divizora ( 1101)

komplement divizora ( 1101)

komplement divizora (1101) red jedinica - djeljenje zavreno bez ostatka

Pojmovi bit, bajt i rije . znaenje rijei bit i bajt opisano je na strani OI 07, . bit je osnovna jedinica raunara ali se s njime ne moe prikazati niti jedan znak osim logike funkcije, . svaki znak se moe prikazati s jednim bajtom (6 ili 8 bitova), . za prijenos podataka putem linije svaki bajt dobiva jo jedan bit koji se zove bit parnosti (parity check), i slui za kontrolu prijenosa (on e biti jedinica kada u bajtu ima neparan broj bitova, i obrnuto), . za bajt se moe rei da je najmanja adresibilna jedinica u memoriji, . rije je skup bajtova - obino etiri - koja je ustvari najmanji memorijski element (hardverski) - adresibilna jedinica memorije. Memoriranje podataka u pakovanome obliku . veina sustava za elektroniku obradu podataka koriste se - za memoriranje znakova meunarodnim 8-bitnim kdom (EBCDIC) - poglavlje 4.4.6.3., . kd je zasnovan na heksadecimalnom brojevnom sustavu i omoguuje predstavljanje 256 (28) bit - kombinacija odnosno znakova (brojevi, slova ili specijalni znakovi), . pri obradi iskljuivo numerikih podataka navedeni kd omoguuje pakovanje tako se dekadske brojke predstavljaju sa 4 bita (1 polubajt) i predznak posebno, 25

. u pravilu se sve numerike operacije izvode u pakovanome obliku, . predznak se postavlja u zadnji desni polubajt i to s heksadecimalnim oznakama D (1101) za negativan i C (1100) za pozitivan broj, . primjer prikaza negativnoga broja 482 (-482) :

F nepakovano

F 1111

4 0100

D 1101

2 0010

1111 0000 b a j t

1111 1000 b a j t 4 8 1000

b a j t

b a j t 2 D

pakovano

0000 0000 b a j t

0000

0000

0100

0010 1101 b a j t

b a j t

b a j t

Memoriranje i obrada binarnih brojeva . najbri rad raunala postie se memorirajui numerike podatke direktno u binarnome obliku - onome u kome raunalo i radi - za to postoje dva naina : Aritmetika fiksnoga zareza . zahtjeva memoriranje podataka pomou fiksne duine formata - podaci imaju uvijek istu veliinu polja u koje se memoriraju - polurije, rije i dupla rije, . predznak se uvijek memorira u prvom lijevom bitu formata.

polurije = 2 bajta = 16 bitova = 15 bitova za podatke i 1 bit za predznak = HW (Half Word) - moe se memorirati brojka 0 do + / - 32767 ili 2 15 - 1

rije

= 4 bajta = 32 bita = 31 bit za podatke i 1 bit za predznak = FW (Full Word)

dupla rije = 8 bajtova = 64 bita = 63 bita za podatke i 1 bit za predznak

DW (Double Word)
26

Aritmetika kliznoga zareza . osnovna je karakteristika posebnoga memoriranja vrijednosti broja a posebno mjesta decimalnoga zareza, . brojevi se prikazuju u obliku potencije s bazom 10 :

543 543000000 0,000543

= = =

mantisa 0,543 0,543 0,543

x x x

karakteristika 10 3 10 9 10 -3

. u aritmetici kliznoga zareza postoje dvije vrste predznaka : - predznak vrijednosti broja, - predznak eksponenta odnosno karakteristike :

0,000543

0,543

10 -3

predznak vrijednosti

predznak eksponenta

. za prikazivanje predznaka vrijednosti koristi se samo jedan bit- pozicija, a za predznak eksponenta ostalih sedam bitova prvoga lijevoga bajta formata, . takav nain prikaza omoguuje 27 = 128 kombinacija , koje su podjeljene tako da se kod pozitivnoga eksponenta dodaje fiksni broj 64, a kod negativnoga :

64 - negativni eksponent = relativni eksponent


. na taj nain je karakteristika uvijek plus ( + ) - znai :

relativnim brojevima od 1 do 63 prikazuju se negativni eksponenti od - 63 do - 1 brojevima od 64 do 128 prikazuju se pozitivni eksponenti od + 1 do + 64 - broj 64 oznauje eksp. 0 + + 0,543 61 x 10 -3 543

1 bit 7 bitova
. kod aritmetike kliznoga zareza postoje dva formata :

format jednostruke tonosti - 4 bajta ( 1 + 7 + 24 bita ) format dvostruke tonosti - 8 bajtova (1+7+56 bitova)
. u jednome se programu ne moe istovremeno raditi sa obadva formata, 27

. kod rada s fiksnom duinom formata slabije je iskoritenje memorije, . kod rada s promjenjivom duinom formata moe se prilagoditi svakoj duini podatka.

Kodiranje znakova . ve je reeno da raunalo u sebi radi samo binarno , meutim kako e se podaci unositi i prikazivati nakon obrade, ovisit e o uporabi naina kodiranja, . isti binarni prikaz brojeva nije pregledan za rad ovjeka :

26946 10

110100101000010 2

Tetradni kdovi . tetradno prikazivanje brojeva je prikaz svakoga broja sa etiri bita (tetrada), . postoji vie metoda ovakvoga prikaza podataka koje ovise o proizvoau hardwera ili softwera, vremenskome trenutku standardizacije, nainu obrade podataka ili neem drugom . u nastavku su prikazani neki od najee upotrebljavanih. BCD kd (Binary Coded Decimals) . sutina kda je u tome, to se za prikazivanje jednoga broja koristi uvijek kombinacija od etiri binarna mjesta ili tetrada, 2 7

binarno : 11011

BCD kd : 0010 0111

dekadski : 27

. kod zbrajanja u BCD kdu treba voditi rauna o slijedeem pravilu :

zbraja se tetrada po terada i kada je zbroj u jednoj vei od 9 (maksimalna dekadska brojka) dodatno se pribroji 0110 2 (prendotetrada) da bi dolo do prijenosa dekadske jedinice 7 + 6 13 10 0111 + 0110 1101 + 0110 0001 0011 1 3 BCD tetrada za broj 7 BCD tetrada za broj 6 BCD pseudotetrada BCD prendotetrada (korektura) 2 BCD tetrade

EXCESS - 3 kd ili Stibitz kd . dobiva se iz BCD kda kada se tetrade pomaknu za tri mjesta, znai da se tetradi dodaje binarno 0011, . ovim se kdom otklanja nedostatak BCD kda kod oduzimanja na primjer :

komplement broja 310 odnosno 00112 = 1100 broj kojega nema u BCD sustavu ( maksimalni broj je 910 odnosno 10012 )

28

baza

10 1 2 = 5 = 9

2 EXCESS-3 0001 0100 0010 0101 = = 0101 1000 = = 1001 1100

kom.EX.-3 1011 1010 = 0111 = 0011

1011 + 0001 = 1100 1010 + 0010 = 1100 0111 + 0101 = 1100 0011 + 1001 = 1100

. moe se zapaziti da zbroj komplementa EXCESS - 3 broja i njegovoga binarnoga ekvivalenta, uvijek daje isti binarni broj 1100 . Aiken kd . simetrian kd s osobinom da svi neparni brojevi zavravaju s jedinicom a parni sa nulom (kao i kod BCD kda), . prvih pet brojeva (0 do 4) imaju binarni oblik normalan a na drugih pet (5 do 9) dodaje se estica (srednja dva bita tetrade) :

0 = 0000 1 = 0001 2 = 0010 3 = 0011 4 = 0100 5 = 1011 6 = 1100 7 = 1101 8 = 1110 9 = 1111
Gray kd . nazivaju ga i refleksni binarni sustav, . odlikuje se svojstvom da se svaki vei broj razlikuje u samo jednoj znamenci, . ovo prua mogunost uporabe u ureajima za analogno digitalnu konverziju, . pretvorba ide tako da MSD binarnoga broja postaje MSD Gray broja, zatim se svaki binarni broj dalje zbraja sa slijedeim i Gray kd je rezultat toga zbrajanja bez obzira na prijenos jedinice (ona se zanemaruja) :

binarno 1 Gray 1

1 0

1 0

0 1

0 0

1 1

ECMA kd (European Computer Manufacturing Asociation) . kd je dobio naziv prema meunarodnoj organizaciji za standarde u EOP - u, . prikazivanje znakova 6 - bitnim kdom odnosno 6 - bitnim bajtom pogodnim za oktalni brojevni sustav, . grupa od est bitova djeli se u ovome sustavu na dvije grupe od po tri bita u kojoj se moe prikazati svaka oktalna brojka (maksimalno 78 = 1112 ), . upotrebljava se kod odreenih vrsta raunala gdje je potrebna uteda memorije te radi sprijeavanja redundance , jer je dovoljno est bitova za prikaz bilo kojega znaka (uz takva raunala postoje tabele oktalnog prikaza znakova), Proireni i izmjenjivi binarno-decimalni kd (EBCDIC - Extended Binary Coded Decimal Interchange Cde) . kd je zasnovan na heksadecimalnom sustavu brojeva, . sastoji se od osam pozicija bitova podjeljenih u dvije grupe po etiri plus kontrolni bit koji e biti jedinica kada je u bajtu broj jedinica paran, 29

. ovaj kd dakle omoguava 28 = 256 kombinacija poloaja bitova to omoguava prikaz svih moguih brojki, slova i specijalnih znakova, . lijevi dio bajta se naziva zonski, a desni numeriki dio, . za prikaz slova koriste se slijedee kombinacije bitova u zonskome dijelu:

11

00 01 10

za slova od A do I za slova od J do R za slova od S do Z

. u numerikome dijelu idu bit pozicije brojki 1 do 9 za prve dvije grupe slova i 2 do 9 za treu grupu slova, . primjer : rije bajt memorirana u EBCDIC - u :

1100 0010 C B 2

1100 0001 C A 1

1101 0001 D J 1

1110 0011 E T 3

. navedeni prikaz vrijedi za velika slova , dok su kod malih prva dva bita u zonskome dijelu bajta 10. Osam - bitni ASCII kd . ASCII znai American Standard Code of Information Interchange, . razlikuje se od EBCDIC - a u drugaijem rasporedu bitova u zonskome dijelu bajta, napr. velika i mala slova imaju obrnute kombinacije prva dva bita u zonskome dijelu bajta, . interesantno je da se u primjeni susree i est - bitni ASCII kd u radu raunala tipa UNIVAC i DIGITAL (PDP), . uz oznaku kda uvijek ide oznaka formata s kojim se radi (6 ili 8 - bitni). ISO - 7 - bitni kd . puni naziv: INTERNATIONAL ORGANISATION FOR STANDARDISATION, . zonski dio bajta ima tri a numeriki dio etiri bita - znai da se moe memorirati 128 razliitih znakova - jedan dio kombinacija koristi se i za neke standardne naredbe raunalu (RUN, STOP i sl.), . ovaj kd je danas ve vrlo malo u uporabi. Napomena: za sve navedene kdove postoje tablice koje se uvijek dobivaju pri kupnji raunala, a prema tome kojim kdom radi ili kojim je najpogodnije raditi za odreeni posao. Redundancija . prilikom opisa kdova moglo se vidjeti da se ne koriste sve mogue kombinacije bitova koje odreeni kd prua - za prikaz jedne brojke koristi se tetrada od 4 bita to je 24 = 16 kombinacija a imamo svega deset brojki, znai da je est kombinacija vika (0,625 bitova po tetradi), . moe se ustanoviti da su svi kdovi predimenzionirani, . predimenzioniranost jednoga kda ili suvinost kdnih kombinacija naziva se redundancija, 30

. redundancija kda se izraunava prema formuli :

RO

BZ1

BZ2

RO = redundancija odluivanja BZ1 = broj znakova koji se koriste BZ2 = broj moguih kombinacija odreenoga kda . vea redundancija izaziva vee trokove prijenosa ali poveava tonost i omoguava lake otklanjanje greaka (potrebno optimalno rjeenje). Pregled mogunosti prikazivanja znakova

ZNAKOVI

BINARNO KODIRANO

BINARNI BROJEVI

8 - BITNI KDOVI

6 - BITNI KDOVI

TETRADNI KDOVI

ISO - 7 BITNI KD

aritmetika kliznog zareza

EBCDIC

ECMA - kd

BCD - kd

ASCII - kd

ASCII - kd

AIKEN - kd

aritmetika fiksnog zareza

EXCESS-3-kd

GRAY - kd
31

. danas se sve vie nastoji standardizirati kdove raunala tako da oni mogu biti kompatibilni odnosno da nema problema za prijenos podataka putem nekog medija ili linije od jednoga raunala na drugo raunalo. 5. ULAZNO - IZLAZNE JEDINICE . periferni ureaji za ulaz (Input), izlaz (Output) , memoriranje i prijenos podataka (posebno podruje komunikacija), . na jednu centralnu jedinicu moe biti prikljueno vie perifernih ureaja - razliitih i istovrsnih, . periferna memorija moe posluiti centralnoj kao njeno proirenje (virtuelna), . na perifernoj memoriji se uvaju datoteke podataka i programi, te se prema potrebi pozivaju u centralnu memoriju, . jedan od zadataka programa je i transformacija podataka - iz ljudima prikladnog naina pisanja - u strojni kod, i obrnuto, . svi ureaji navedeni u toki 4.3 - Memorije raunara - mogu biti ulazne i izlazne jedinice, zatim terminali odnosno PC - ureaji, . posebne ulazne jedinice mogu biti razliiti fotoelektrini itai, skeneri, telefonska linija i drugi ureaji, . posebne izlazne jedinice su tampai razliitih mogunosti (linijski , matrini , laserski , u boji , ploterski itd.), COM - ureaji (Computer Output Microfilm), telefonske linije i drugi telekomunikacijski ureaji, . podaci koji se tretiraju kao ulazni mogu biti: vanjski , iz programa ili iz raunala, . izlazni podaci mogu posluiti: kao dokument, osnova za stvaranje odreene odluke , osnova za direktnu akciju (isplatne liste , numeriko upravljanje strojevima i slino) , osnova za odgovor raunalu i upit o novim podacima, . danas na tritu postoji veliki asortiman razliitih perifernih ureaja, tako da je potrebno dobro postaviti projekt potreba firme ili osobnih da se ne investira u nepotrebno, ali ne i nedostatno. 6. SOFTWER RAUNALA Upravljaki, aritmetiki i logiki dio raunala

CENTRALNA JEDINICA
UPRAVLJAKA JEDINICA GLAVNA MEMORIJA ARITMETIKA I LOGIKA

32

. centralna jedinica: u njoj se vri obrada podataka, . upravljaka jedinica: upravlja radom cjelokupnoga sustava na temelju instrukcija (programa) koje je sastavio programer, . glavna memorija: slui za primanje, spremanje i izdavanje podataka, . aritmetika i logika: vri aritmetike i logike operacije velikom brzinom. Operacijski sustavi . Operacijski sustav raunala sainjavaju svi sustavski programi ugraeni u njega, odnosno on ini sustav povezivanja svih upravljakih, kontrolnih i standardnih programa, . slui za optimalno iskoritenje svih resursa hardwera i odvijanje procesa obrade podataka bez zastoja i bez gotovo ikakve intervencije ovjeka, . operacijski sustavi se meusobno razlikuju po nizu elemenata kao: tipu raunala za koje su izraeni , kapacitetu memorije koju zapremaju , tipu obrade koju omoguuju , stupnju automatizacije koju pruaju i perifernim jedinicama ukljuenim u sustav, . zato se razlikuju: Batch - Processing (jedan program za drugim), Time Sharig (podjela vremena), Real-Time (obrada u realnom vremenu - Interupt), Multiprograming (koritenje vremena perifernih jedinica) , Simultana obrada koja u sebi ukljuuje mogunost rada bilo kojeg navedenog naina (vie procesora), Teleprocessing (obrada na daljinu), razliita umreavanja itd. . kompletan softwer se moe podjeliti:

SOFTWARE

UPRAVLJAKI PROGRAMI
UPRAVLJAKI PROGRAMI - kontrola i upravljanje izvoenjem obrade, - kontrola i upravljanje I / O operacijama, - kontrola i upravljanje multiprogramiranjem, - analiza prekida (Interrupta), - analiza popunjenosti. RADNI PROGRAMI - programi prevodioci (Compileri), - usluni programi (Utility), - aplikacijski programi, - baze podataka, - programi korisnika. 33

RADNI PROGRAMI

Funkcije centralne jedinice . pomou registara radnog upravljakog i registra podataka obavlja slijedee funkcije : - upravlja ulazom i izlazom podataka, - upravlja prenoenjem podataka i programa unutar memorije, - upravlja odvijanjem programa, - ima kontrolu nad logikom i aritmetikom obradom podataka, znai prima , memorira i izdaje podatke , memorira i kontrolira izvoenje programa te upravlja radom itavoga sustava. Funkcije upravljake jedinice . to je najvaniji dio CPU, . iz glavne memorije prenosi se instrukcija po instrukcija u upravljaki dio - dekodira se - prije samog izvoenja upuuju se naredbe ostalim ureajima koji sudjeluju u izvrenju, . na osnovu odreenih komandi prenose se operandi instrukcija iz memorije u registre, . pokreu se ili zaustavljaju I/O ureaji, ukomponiraju se externe memorije - i sve to radi potpuno automatski pri startu programa odnosno uitavanju iz memorije.

Kretanje podataka pri prijenosnoj operaciji glavna memorija

ULAZ

uprav. jed.

IZLAZ

aritmet. i logika

. znakovi se prenose iz glavne memorije preko upravljake jedinice natrag u glavnu memoriju

34

Kretanje podataka pri raunskoj operaciji


glavna memorija

ULAZ

uprav. jedin.

IZLAZ

aritmet. i logika

. sudjeluju svi djelovi centralne jedinice

Kretanje podataka pri logikoj operaciji

glavna memorija

ULAZ

upravljaka jedinica

IZLAZ

aritm. i logika

. znakovi za usporeivanje iz glavne memorije preko upravljake jedinice dolaze u aritmetiku i logiku gdje se usporeuju i tamo ostaju.

35

Funkcije aritmetiko - logikoga dijela . aritmetike operacije se u principu vre pomou tri registra i u svakome e se nai po jedan operand naredbe (kod mnoenja: mnoitelj, mnoenik i produkt), . ovisno o konstrukciji sustava aritmetike operacije se mogu izvoditi na tri naina: - znak po znak, - paralelno, - kombinirano, . logike operacije se sastoje u usporedbi da li je neki broj vei ili manji od nule, da li je jednak ili razliit od nule. Funkcije glavne memorije . slui za memoriranje podataka i instrukcija (programa), . primanje i izdavanje podataka vri se preko registara velikim brzinama mjerenim u mili-, mikro- , nano - i piko - sekundama , . memorije se izrauju od fizikih elemenata koji mogu poprimiti dva stabilna stanja - pogodno za binarni sustav rada: "0" i "1", . programi i podaci su pohranjeni na drugome mjestu, a pozivaju se prema potrebi odnosno prema procesu rada, . podaci se, kod masovnih obrada, uitavaju u blokovima - u samoj definiciji datoteke naznaena je veliina bloka i sloga koji e biti dat na raspolaganje za obradu, . kapacitet se mjeri u bajtovima - osnovna mjera veliine raunala, . podruja unutar glavne memorije :

input area ulaz

program work area izlaz output area

Komponente sustava EOP (Elektronike Obrade Podataka)

CPU

kanal
36

kanal

meu upravljaka jedinica A

meu upravljaka jedinica

meu upravljaka jedinica C

meu upravljaka jedinica D

disk

disk

disk ulaz B

izlaz

vrpca
A i B su C i D su

vrpca

vrpca

selektor kanali - brzi multipleks kanali - spori

Meu upravljaka jedinica - kontroler - predprocesor . posjeduje elemente za prikljuak ulazno - izlaznih jedinica, . upravlja prijenosom podataka u / iz centralne jedinice, . preuzima i predaje podatke kanalu, upravlja retcima pri tampanju, upravlja transportom magnetske vrpce, upravlja mehanizmom za itanje i pisanje kod magnetskih diskova, upravlja runim ulazom podataka, itd., . na jednu meu upravljaku se moe prikljuiti vie istorodnih jedinica, . njen softwer je dio ukupnog operacijskog sustava raunala. Kompatibilnost raunala . mogunost rada na raunalu s razliitim programima odnosno programima pisanim u razliitim programskim jezicima i prevedenim na drugom raunalu, . kada postoji kompatibilnost mogue je, pri padu sustava, obradu izvriti na drugome sustavu, . vrlo je bitno da operacijski sustav bude isti a periferne jedinice se lako mogu definirati prije poetka izvoenja programa, . zato se esto moe uti da je neki softwer pa ak i hardwer kompatibilan s IBM - om (najjaom svjetskom firmom u proizvodnji hardwera i softwera, izuzevi Microsoft), . kod PC - a je postignuta max. kompatibilnost zbog perifernih ureaja (diskete, CD-a ...) kao i Microsoftovog softwera (90%), 37

Programski jezici . program je skup naredbi SOP-u (sustavu za obradu podataka) kako e izvriti odreeni zadatak - pie se u jednome od programskih jezika u simbolikome kdu, . simboliki kd predstavljaju kratice - radnji (na engleskome jeziku) koje raunalo treba izvriti, . strojni kd je direktno pristupan raunalu (binarni) ali je vrlo nepristupaan programeru, . program prevodilac (compiler) prevodi simboliki u strojni kd, . danas postoji veliki broj programskih jezika koji se mogu podjeliti u dvije osnovne grupe prema radnji koju svaka naredba izvrava : - nii programski jezici ili assembleri (jedan korak), - vii programski jezici (vie koraka), . druga je podjela prema nainu prevoenja : - interpreteri (svaka se naredba odmah prevodi), - kompajleri (program se cijeli odjednom prevodi), . slijedea podjela moe biti prema nainu definiranja zadatka : - klasini programski jezici, - programski jezici objektno orijentirani, . danas u svijetu postoji najvei broj programa napisan u viem programskom jeziku - kompajleru - COBOL-u (Common Business Oriented Language) , a sve se vie razvijaju objektno orijentirani jezici - " C ", " C++ ", Visual Basic i drugi, . najbolji kolski jezici za uenje programiranja jesu interpreter Basic i vii programski jezik - kompajler - Pascal, . put do dobivanja radnoga programa :

simboliki kd

izvorni program source deck

prevodilac

compiler

strojni kd

prevedeni program object deck

povezivanje modula

linkage editor

radni program
38

program spreman za rad

. osnovni sadraj programskih jezika jesu instrukcije ili naredbe s kojima se definira : - to uraditi s podatkom, - koja je duina podatka, - adresa od koje treba preuzeti podatak, - adresa gdje treba obraeni podatak vratiti, . svaka naredba ima svoj format pomou kojega se sve to definira, . naredbama se mogu izvravati slijedee operacije : - ulazno - izlazne, - prijenosne (za podatke), - prenoenje znakova, - priprema za tampanje, - aritmetike, - logike, - pretraivanja, - brisanja, - sortiranja i druge, . svaki programski jezik ima svoja pravila pisanja kao i govorni jezici - znai : semantiku (nauka o znaenjima pojedinih rijei), sintaksu ( nauka o smislenom poretku rijei unutar teksta ) i gramatiku (pravila o pisanju i povezivanju rijei i reenica), . koji e se programski jezik u odreenome trenutku koristiti odredit e posao koji treba programirati, jer su neki jezici pogodniji za komercijalne aplikacije (Cobol, PL I, C, C++), neki za naune (Fortran - Formula Translate) itd., . u praksi se pokazalo da je najbolje koristiti onaj programski jezik koji je instaliran i sa kojim programeri znaju raditi. Usluni i aplikacijski programi . usluni nam olakavaju rad, a aplikacijske instaliramo prema potrebama i planovima razvoja elektronike obrade podataka, . do njih se moe doi na slijedee naine : - kupnjom zajedno s hardwerom pri instalaciji sustava, - kupnjom po potrebi od neke softwerske kue, - vlastitom "proizvodnjom", - preuzimanjem sa Interneta, . posebno podruje programa jesu oni pomou kojih se kreiraju i odravaju baze podataka (poglavlje 7.2), . stalno postoji razmiljanje da li je bolje formirati vlastitu ekipu za izradu softwera ili kupovati gotovi - ne postoje nekakvi standardi kojima bi se moglo "mjeriti", meutim, iskustvene norme govore da je bolje s vlastitom ekipom raditi aplikacije koje su specifine i mogu doivljavati este promjene, dok se standardne i manje aplikacije mogu nabaviti na tritu, . pri kupnji gotovih softwerskih proizvoda treba voditi rauna o edukaciji kadrova , kao i sklapanju takvog ugovora koji e osiguravati rad aplikacije u bilo kojim uvjetima, . kompletna ponuda Microsoft-ovih programa spada u uslune programe za rad na PC - ima, a mogu se koristiti prilikom izrade vlastitoga softwera - znai aplikacijskih programa. 7. NAINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA . podatak je svaka informacija o nekom dogaaju ili pojavi koja se moe strogo definirati po nazivu i opsegu i koja se moe predstaviti slovima ili brojkama na primjer :

39

datum roenja : 22. 10. 1970. broj zaposlenika : 748 ime i prezime : Ivanka Mikulii cijena : 45.863,80 telefonski broj : 476891 . ciklus od nastanka podatka do odgovarajue akcije :

prodavaonice

akcija dnevni izvjetaji odluka

potrebne informacije
Elementi rune obrade podataka . ulaz ili primanje informacija pomou raznih nosaa informacija: - pismena uputstva, - predtampani obrasci, - pismene naredbe, - usmene naredbe, - telefonom ili drugim nainom prijenosa, - osobno iskustvo, . instrukcije odreuju to uiniti s primljenim informacijama : - ulazne instrukcije, - interne instrukcije, . kdovi ili simboli za registriranje znaenja informacija : - interno dogovoreni, - standardni, . obrada pomou interne memorije (mozak ovjeka) i logike : - iskustvena, - standardna, 40

. izlaz ili izdvajanje informacija : - pisani tekst, - usmeno ili telefonom, - upis na eksternu memoriju (kartoteka, biljenica ...). Elementi AOP - automatske obrade podataka . bazira se na gotovo istim principima kao i runa obrada, . svaki sustav za obradu podataka sastoji se od : - ulaznih jedinica, - centralne jedinice i periferne memorije, - izlaznih jedinica i komunikacija, . osnovne karakteristike AOP jesu : - primanje i izdavanje velikoga broja informacija u kratkom vremenskom intervalu, - zbog velikih mogunosti eksternih memorija moe upamtiti i uvati "neogranien" broj informacija, - automatski i kontinuirani proces bez angairanja velikoga broja posluilaca, - greke u radu iskljuene ili svedene na minimum, - kompleksnost primjene na svim podrujima. Kadrovi kod AOP . direktni izvrioci obrade podataka : - sistem analitiari (organizatori), - programeri, - sistem - programeri, - administratori baze podataka, - ininjeri komunikacija, - operateri, - tehniari (vie specijalista), . indirektni uesnici obrade podataka : - ostali kadrovi koji rade na razvoju, kolovanju korisnika, pripremi podataka, skladitenju, distribuciji izlaza itd., . konzumenti rezultata obrade (stranica 3): - rukovodioci (strateki nivo), - voditelji odreenih resora (taktiki nivo), - neposredni "proizvoai" novih informacija (operativni nivo), Svaka od ovih grupa treba se kolovati po posebnome programu. Specifinosti AOP - vremenski duge pripreme, - potrebni visokostruni kadrovi, - neophodan pravilan izbor hardwera, - neophodan pravilan izbor sistemskoga softwera, - nemogunost brzih izmjena u programima, - neophodna tonost ulaznih podataka, - specifina dokumentacija, - odgovornost za ispravnost snose svi podjednako :

organizatori programeri korisnici unos podataka

41

Datoteke podataka

DATOTEKA

(File)

BLOKOVI (Block)

slogovi

(Record)

polja (Field)

bajtovi
. u procesu prikupljanja podataka redovito se promatra skup od niz objekata realnog ili apstraktnog karaktera, odnosno bilo ega to se moe jednoznano definirati, izdvojiti iz okoline i o emu se mogu prikupljati informacije, . takav objekt promatranja naziva se Entitet, . svi registrirani podaci (slogovi) koji se odnose na promatrani skup entiteta sainjavaju datoteku podataka, . datoteka se sastoji iz niza elemenata koji su u meusobnom hijerarhijskom odnosu, kako je prikazano na prethodnoj shemi, . polje slui za smjetaj odreenoga podatka ovisno o entitetu kojega s njime opisujemo, a od koliko e se bajtova sastojati ovisi o samome podatku, . sva polja (mogu se grupirati u segmente) koja opisuju odreeni entitet ine slog podataka, . slogovi se blokiraju radi utede na prostoru i brzine rada, te svi zajedno (slogovi odnosno blokovi) koji opisuju nazivom odreenu koliinu entiteta ine datoteku, . jedna od definicija: "Datoteka je sreeni skup istovrsnih slogova o istovrsnim entitetima", treba jo samo utvrditi zajedniki obuhvatni pojam o kojem se entitetu radi, 42

. obrada datoteke je multiplicirana obrada slogova, . slogove u datoteci je potrebno tako organizirati da se omogui ekonomian oblik memoriranja i obrade raspoloivih podataka, . glavni faktori koji odreuju nain organizacije datoteke: - broj i uestalost promjena, - veliina datoteke, - zahtjev za brzinom dostupnosti podatku, - rast datoteke, - mogunosti eksternih memorija, - kontinuitet kljueva, . datoteke mogu biti organizirane: sekvencijalno, indekssekvencijalno, direktno ili random, podjeljeno, . sekvencijalno organizirana datoteka moe se obraivati samo sekvencijalno - direktna samo direktno - indekssekvencijalna se moe obraivati na obadva naina. Sekvencijalno organizirana datoteka . slogovi se upisuju od poetka datoteke jedan za drugim, . podaci se mogu sortirati prije unosa, ili se cijela datoteka sortira nakon zavretka unosa pomou "uslunog" sort programa, po nekome kljuu unaprijed definiranom, . kada se u datoteci mijenja jedan slog itava se datoteka mora prepisati, . vrijeme obrade je neovisno o broju promjena, ono samo ovisi o opsegu datoteke, . ne postoji veza izmeu sortirnoga pojma sloga i adrese sloga zato se ne moe direktno pristupiti slogu, . ovaj nain najracionalnije koristi prostor eksterne memorije, . pogodan je za obradu datoteka u kojima se podaci u veini slogova mjenjaju u svakoj obradi, . ne mogu se u nju dodavati novi slogovi direktno, ve se upisuju s podacima za promjenu u posebnu datoteku, i dodaju na pravo mjesto pri samoj obradi (uvijek cijele datoteke), . pogodna je za arhiviranje jer se moe spremiti na magnetsku vrpcu ili kazetu - medijima pogodnim za arhiviranje. Indekssekvencijalno organizirana datoteka . IS - datoteka je ustvari sekvencijalna sa slogovima poredanim u rastuem redoslijedu u odnosu na odreeni klju sloga, . uporabom posebnih polja indeksa mogue je doi do adrese sloga ime je omoguen direktan pristup, . datoteka ima etiri vrste podruja: - podruja indeksa, - glavno podruje podataka, - pomona podruja podataka, - nezavisno prijelazno podruje podataka, . slijedi prikaz izgleda svih podruja i indeksa:

43

Podruje indeksa

GLAVNI INDEKS Master Index INDEKS CILINDRA Cylinder Index Cilindar 0 Indeksna staza 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Pomono podruje Odvojeni cilindri Nezavisno prijelazno podruje Alocation Overflow Area

Track Index

Glavno podruje podataka Primary Area

Overflow Area

Glavno podruje podataka . u njega se podaci upisuju pri kreiranju i reorganizaciji datoteke, . novi slogovi se dodaju na pripadajue mjesto prema kljuu za vrijeme reorganizacije datoteke (inae u pomona podruja), . reorganizacija datoteke se vri kada su pomona i nezavisna pomona podruja puna. Pomona podruja podataka . predstavljaju rezervne staze na svakome cilindru za upisivanje prijelaznih slogova koji prema kljuu pripadaju tome cilindru, . pri upisu se tono indeksiraju iza kojega sloga dolaze prilikom reorganizacije datoteke, 44

. koliko e se staza definirati za rezervno podruje na svakome cilindru ovist e o uestalosti dolaza novih slogova - definira se tako da se ne vri esto reorganizacija, koja je spora. Nezavisno prijelazno podruje . sastoji se od odreenoga broja cilindara gdje dolaze prijelazni slogovi koji vie nisu imali mjesta u pomonome podruju cilindra, gdje su prema kljuu trebali biti smjeteni, . podruje se ne mora nalaziti u slijedu na kraju datoteke, . broj cilindara e takoer ovisiti o broju oekivanih novih dolaza, . na ovim cilindrima vie ne postoji pomono podruje. Podruja indeksa . glavni indeks oznaava najvei klju sloga na svakome cilindru glavnoga podruja podataka (obino je to 0-ta staza poetnoga cilindra datoteke), . indeks cilindra (indeksna staza na prethodnoj shemi) oznaava najvei klju sloga u svakoj stazi toga cilindra (obino je to 0-ta staza na svakome cilindru osim prvome). Direktno ili random organizirana datoteka . omoguava direktan i brz pristup do svakoga sloga podataka, . organizira se samo na medijima koji to omoguuju (ne moe na magnetskoj vrpci i kazeti), . korisnik sam daje ili izraunava adresu sloga (programski) iz samoga kljua - znai treba postojati direktna veza izmeu kljua sloga i njegove pozicije na memoriji (ako na stazu stane 25 slogova, na slog s kljuem 135 bit e deseti na 6. stazi), . svi su kljuevi u redosljedu zauzeti odnosno bit e mnogo praznih slogova na memoriji. Podjeljeno organizirana datoteka . sastoji se od vie grupa kljueva koji nisu u redosljedu ali unutar grupe jesu (ima praznina), . grupe su unaprijed definirane tako da se moe vriti obrada na direktan i sekvencijalan nain pristupa podacima, . primjer podjeljeno organizirane datoteke sa etiri podruja: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ..... 2001, 2002, 2003, 2004 ..... 72001, 72002, 72003 ..... 200001, 200002, 20003 ..... 500 15000 120000 250000

. datoteka ima u prvome podruju kljueva 500 slogova, u drugome 13000 , u treemu 48000 i etvrto podruje ima 50000 slogova - znai ukupno 111500 slogova. Baze podataka U svakodnevnoj terminologiji pod bazom podataka podrazumjeva se skup svih podataka koji se u jednoj kompletnoj obradi koriste. Ova definicija je suvie uopena, jer po tome sve datoteke koritene u klasinoj obradi podataka ine bazu podataka, a programi kojima se te datoteke obrauju ine sistem za rukovanje bazama podataka. Jedan stvarni sustav baze podataka je znatno vie od toga. U svojoj potpunoj izgraenosti treba osigurati obavljanje nekoliko dodatnih specifinih funkcija koje emo u ovome poglavlju opisati. Efikasno zadovoljavanje razliitih zahtjeva Sustav za rukovanje bazama podataka treba osigurati informacije, koje se izvode iz podataka u zajednikoj bazi i stoje na raspolaganju svim korisnicima u zahtjevanom vremenskome roku. Za ovo 45

je potrebna takva mogunost sistematizacije podataka koja iskljuuje redundantnost i omoguava efikasno izdvajanje i grupiranje po razliitim osnovama. Pri tome korisnik treba poznavati samo logiku strukturu podataka, a nain fizikoga memoriranja ne treba. Fizika nezavisnost podataka S obzirom da iste podatke koristi vie korisnika i vie programa, potrebno je, koliko god je mogue, uiniti programe i podatke neovisnima jedne od drugih. Ako, naprimjer, zbog novih zahtjeva u obradi zapis u nekome programu proirimo novim poljem, potrebno je da ta izmjena povue za sobom izmjenu samo dotinoga programa. Svi ostali programi koji koriste iste zapise, ili dijelove tih zapisa, trebaju ostati nepromjenjeni. Za ostvarivanje ovoga potrebno je odvojiti fiziki opis podataka od strukture podataka u programu, odnosno postii tzv. nezavisnost podataka. Nezavisnost moe biti dvojaka: fizika i logika. Fizika nezavisnost podataka, po Fryu i Sibleyu, moe se definirati na slijedei nain: Fizika nezavisnost podataka jednoga sustava je postignuta onda kada korisniki programi ili ad hoc zahtjevi za informacijom, u veini sluajeva ne zavise od naina memoriranja i pristupa podacima. Logika nezavisnost podataka Izmjene u logikoj strukturi baze podataka ne utjeu u znaajnoj mjeri na programe koji koriste bazu podataka. Stvarna nezavisnost podataka je zajedniko ostvarenje fizike i logike nezavisnosti. Sustav je, prema tome, nezavisan od podataka, ako su programi i ad hoc upiti u veini sluajeva neovisni od naina memoriranja i pristupa podacima, kao i od logike strukture baze podataka. Apsolutna nezavisnost podataka se ne moe ostvariti (zato se koristi u definicijama termin "u veini sluajeva"). Ponekad, npr. samom izmjenom naina pristupa podacima znaajno se moe izmjeniti efikasnost sustava (pretraivanje pomou indeksne tabele ili neke druge metode). Korisnik, meutim, zbog tih izmjena ne treba mijenjati svoje programe, ili drugaije postavljati svoja pitanja, ve izmjene osjea na taj nain to rezultate i odgovore dobiva bre i jeftinije, ili sporije i skuplje - kada su izmjene napravljene zbog efikasnijeg zadovoljenja zahtjeva nekih drugih korisnika. Jezik za opis podataka - DDL Nezavisnost podataka tehniki ostvarujemo pomou jezika za opis podataka (Data Definition Language). Baza podataka po pravilu sadri podatke i opis njihove fizike strukture. Taj opis nazivamo modelom podataka, ili shemom, i opisujemo jezikom za opis podataka. Kod veine sustava za rukovanje bazama podataka toj shemi se prikljuuju podsheme sa definiranim podacima koje pojedini aplikativni programi koriste iz baze. Svakoj bazi podataka pripada samo jedna shema koja uvijek tono definira fiziku strukturu podataka, strukturu memoriranja, kao i fizike i logike veze izmeu pojedinih podataka. Istovremeno se toj shemi moe prikljuiti vie podshema u kojima se podaci mogu ponovno imenovati, ak i njihov tip i grupiranost mogu biti razliiti od strukture definirane u shemi. DDL pretvara veze i odnose definirane u podshemi na oblik koji odgovara shemi i izvrava potrebne konverzije. DDL, prema tome, treba osigurati opis podataka na tri razliita nivoa: . na nivou korisnika - podshema u jeziku kojim je program napisan . na nivou logike strukture pomou nezavisnog, samostalnog . na nivou fizike strukrure programskog jezika Jezik za rukovanje podacima - DML Jezik za rukovanje podacima (Data Manipulation Language) omoguava korisniku izvravanje operacija nad bazom podataka koja je definirana jezikom za opis podataka. To su operacije kreiranja, modificiranja i postavljanje upita u vezi s podacima - omoguava otvaranje i zatvaranje baze (tonije onoga dijela koji je definiran odgovarajuom podshemom), pronalaenje zapisa na osnovu kljua ili relativne adrese, uitavanje zapisa, ispis izmjenjenoga zapisa, umetanje novih zapisa na osnovu kljua ili adrese, 46

potpuno ili djelomino brisanje zapisa, izmjenu pojedinih polja, itd. Ukoliko se izmjene odnose na neka od polja iz sheme ili podsheme, ona se automatski auriraju s tim novinama. DML moe biti samostalan (Self-contained System), ili se moe ugraditi u neki programski jezik viega nivoa (Host Language System). S njime iskljuivo radi administrator baze podataka, a korisnik samo po ovlatenju za neke radnje. Sigurnost podataka Sigurnosti podataka treba biti posveena posebna panja ba zbog toga to podatke mogu koristiti mnogi korisnici - znai treba definirati prioritete i dozvole koritenja, te modificiranja podataka. Najbolje je pomou odreenih lozinki prepustiti sutavu da regulira tu kompletnu problematiku. Opis, kreiranje i odravanje baze podataka, reguliranje pristupa podacima, povremene reorganizacije, te dodavanje novih podataka, treba biti strogo definirano i najbolje je za taj posao imati Administratora baze podataka. Princip rada sustavom za rukovanje bazama podataka Trokovi izgradnje baze podataka i instaliranje sustava za rukovanje bazama - nadoknauju se samo onda kada se istim sustavom mogu rijeiti iz zajednike osnove podataka a razliitim grupiranjima - problemi razliitih korisnika. Ukoliko se veza izmeu podataka ograniava samo na podatke unutar jednoga zapisa - onda su klasine datoteke sa svojim pripadajuim programima efikasnije rjeenje od i najboljega sustava za rukovanje bazama podataka. Osnovne kategorije korisnika baza podataka: - aplikativni programeri (prema zahtjevu korisnika), - korisnici podataka (dvije grupe): . koriste jednostavan jezik za rukovanje podacima, . koriste bazu iskljuivo za informacije. Pravila za rukovanje podacima u bazi postavlja Administrator baze podataka prilikom kreiranja odnosno modificiranja baze i njih se treba strogo pridravati. Vrste baza podataka RELACIJSKA - skup tabela podataka - svaka za sebe jednoznana, a relacije se postiu povezivanjem sa posebnom tabelom, - u tabelama svaka kolona ima svoje ime i ini oblast date relacije, - u razliitim tabelama mogu biti isti podaci u dvije ili vie kolona ali ih naziv kolone identificira kao razliite, - u jednoj tabeli i jednoj koloni uvijek je jednoznaan podatak, - prednost ove vrste baza podataka je u mogunosti brzog i jednostavnog definiranja uslova izbora pomou pravila i naina rada relacijske algebre - slijedi primjer : Primjer ove vrste baze izraena pomou tri tabele (o automobilima): AUTO regozn RI 243 AV ZG 756 UA PU 427 BC ST 345 JH OS 978 AC marka tip boja snagaKW 55 110 45 120 30 obujamcyl 1100 1800 1000 1900 900 ostalo ...... ...... ...... ...... ......

fiat brava zelena bmv 800 sivo - crna koda 1000 mb siva mercedes 190 crna citroen ax bijela

47

VLASNIK ime Nemet Ana Vugrinec tef tefani Pave Kalini Jozo Mlinar Jakob adresa zanimanje datumro ostalo

Rijeka, Jadranska 5 domaica Zagreb, Vukovarska 2 umirovljenik Pula, M.Tita 34 pomorac Split, Hvarska 21 nogometa Osijek, Erdutska 1 muziar

14081956 ...... 22091928 ...... 03051959 ...... 07021978 ...... 25051954 ...... A&V

regozn

ime

datumkup 21031990 20091980 11121977 01111992 26081983

datumprod 23071996 13031999 23011986 03101998 27071990

ostalo ........ ........ ........ ........ ........

RI 243 AV Nemet Ana ZG 756 UA Vugrinec tef PU 427 BC tefani Pave ST 345 JH Kalini Jozo OS 978 AC Mlinar Jakob

Po pravilima relacijske algebre naredba : GET W (relacija-1.podruje-1, relacija-2.podruje-2, ....): uvjeti prenosi u radni prostor W vrijednosti podruja iz zagrade, koje vrijednosti se nalaze u poljima opisanih tabela, a koji zadovoljavaju date uvjete. Zahtjev da se "izvade" imena i adrese svih vlasnika zelenih Fiata, moe se, na primjer, postaviti na slijedei nain : RANGE A&V, A&VX RANGE AUTO, AUTOX GET W (VLASNIK.ime, VLASNIK.adresa): A&V (A&VX.regozn = AUTO.regozn ^ A&VX.ime = VLASNIK.ime ^ AUTOX.marka = fiat ^ AUTOX.boja = zelena) u navedenim izrazima specijalni znakovi i izrazi predstavljaju slijedee: oznaka za logiko " i " oznaka za " postoji takav element " RANGE definira promjenjive veliine A&VX i AUTOX u koje se postavljaju pronaene vrijednosti HIJERARHIJSKA-veina velikih sustava za obradu podataka koristi ovakav model baze podataka najjednostavniji (IMS, DBS, ....), - fizika struktura podataka je stablasta i to s jednim stablom (postoje baze s vie stabala ali to ve nije ista hijerarhijska struktura ve postoji kombinacija i drugih sustava za povezivanje vie stabala podataka), - vorovi stablastih struktura se nazivaju segmenti a sastoje se iz dijela podataka i pointera (pokazivaa na idui segment), - segment je najmanja samostalna jedinica koja se predaje korisniku na koritenje i to samo trenutne vrijednosti iz polja podataka a ne pointere, - opis fizike strukture baze DBD (Data Base Description) sadri definiciju svih vrsta 48 ^

segmenata i opise veza "djete/roditelj" ili "brat/brat" koje postoje izmeu segmenata, - ovaj model baze omoguuje obradu podataka na sva tri ope poznata naina (sekvencijalni, random i indekssekvencijalni). Prethodni primjer se na vie naina moe prikazivati hijerarhijski : - osnovni segment je AUTO a djeca su VLASNIK i PREDVLASNIK, - osnovni segment je VLASNIK a neposredno pdreeni segment je AUTO koji je ujedno "roditelj" segmenta PREDVLASNIK. Drugi nain prikaza je mnogo bolji u ovakvoj strukturi - takav nain organizacije baze podataka ve prethodi jednom jedinstvenom informacijskom sustavu STANOVNITVA. Kod hijerarhijske strukture je vrlo bitno unaprijed definirati broj segmenata stabla (barem u grubome) radi raspoloivosti memorijskih medija. MRENA -ostvaruje se pomou veznih zapisa u modelu jednostavne hijerarhije iji se elementi istovremeno mogu nalaziti u nekoliko hijerarhijskih veza - kod sloenijih meuzavisnosti podataka kreira se vie vrsta veznih zapisa, - u mrenom modelu se u principu mogu ostvariti veze tipa 1:1, 1:n i n:1 ; dok se veze tipa m : n trebaju rastaviti dodavanjem veznih zapisa na dvije veze tipa 1: n. Prikaz ovoga tipa baze pomou prethodnoga primjera: Svaki vlasnik moe istovremeno posjedovati vie automobila, a svaki automobil moe zaredom imati vie vlasnika. Ta veza tipa vie - vie ne moe se prikazati jednostavnim hijerarhijskim modelom, ve mrenim uvoenjem veznih zapisa. Svaka pojava toga zapisa ostvaruje jednu i samo jednu vezu izmeu jednoga zapisa tipa AUTO i jednoga zapisa tipa VLASNIK. Vezni zapis obino sadri i neke podatke koji obino zavise od obadva povezana zapisa. Slijedi prikaz evidencije o automobilima posredstvom mrenoga modela baze:

zapisi tipa AUTO veze vezni zapis

RI 243AV

...

ZG 756UA ...

PU 427BC

...

ST 345JH ...

OS 978AC ..

01.08.88. 19.04.87. 19.12.88.

20.12.88. 07.11.90. 08.11.90. 01.11.90.

20.10.84. 26.05.86. 26.09.86. 01.08.91.

veze
zapisi tipa Nemet Vugrinec VLASNIK Ana ... tef ... tefani Kalini Mlinar Peri Pave ... Jozo ... Jakob ... Petar

....

49

U daljem radu s bazom podataka se vie ne pravi nikakva razlika izmeu veznih i originalnih zapisa - razlika u nazivu je samo zbog nastajanja tih zapisa. PC BAZE - moe se govoriti o slijedeima : . samostalno izraena u Wordu - uz koritenje Go To naredbe iz izbornika Edit ili na neki drugi nain, . baze podataka u Excelu ( stranice 50 - 61 ), . DBASE III - to je programski jezik za izradu i koritenje baza podataka na PC- u (opisano na stranicama 61 - 65 - malo se ve koristi), . ACCESS programski paket za baze podataka izniknuo kao poboljana verzija Excelove baze s posebnim naglaskom na organizaciju podataka - relacijska baza, mnogo se danas koristi (kratki opis na stranicama 65 - 72), . File Maker programski paket za rad s bazama koje imanju male koliine podataka (kratki opis na stranicama 72 - 74), . Oracle je objektno relacijski DBMS (Data Base Management System) koji radi s relacijskim tablicama slino Access-u (najvie se koristi s operacijskim sustavom Linux), . Clarion - jezik 4. generacije (4GL) namjenjen kreiranju poslovnih aplikacija temeljenih na bazama podataka, Svaku bazu podataka je potrebno prije koritenja kreirati - za to su potrebne slijedee radnje: . analiza strukture podatatka (shema), . analiza potreba za podacima (podsheme), . unos podataka u bazu, . definiranje naina pristupa podacima (auriranje i koritenje postojeih). U najnovijim softwerskim paketima olakan je rad pomou predloaka (template) koji se po potrebi, odnosno nakon analize strukture i koritenja podataka iz baze, kreiraju (ili izaberu od postojeih). Baza podataka e biti uspjena ako su podaci u njoj uvijek aurni i sigurni od neovlatenog pristupa, a da istovremeno moe opsluiti svim potrebnim podacima one za kojih i za to je kreirana.

Baze podataka u Excelu Prednosti Ako Excel ve imamo ne moramo se uputati u istraivanje trita u potrazi za pravim programom DB-a. Vrlo je vjerojatno da e veinu normalnih potreba zadovoljiti i Excel. Struktura tablinog procesora po svojoj prirodi predstavlja odlinu podlogu za bazu podataka jer je svaki slog predstavljen retkom, a svako polje stupcem. Kreiranje izvjea i grafikona znatno je jednostavnije kada su podaci organizirani kao baza podataka. Iako mnogi toga nisu svijesni, vrlo je vjerojatno da Excel ve koriste kao bazu podataka. Nedostaci Pri otvaranju radne stranice Excel je uitava s diska u memoriju raunala. itava se radna stranica nalazi u memoriji, pa je raspoloivom memorijom ograniena i njezina veliina. Glavna prednost specijaliziranih programa DB-a je u tome to dijelove baze podataka mogu uitavati u memoriju prema potrebi, pa nema spomenutih ogranienja. Pristup centralnoj memoriji ipak je znatno bri od pristupa disku, i ako nae potrebe nisu prevelike, to moe biti i prednost. Uporabom dodatka Microsoft Query koji se isporuuje uz Excel omoguen je pristup raznorodnim bazama podataka u lokalnoj raunalskoj mrei i na velikim raunalima, to jo vie govori u prilog Excelu.

50

Dizajn baze podataka Prvi korak u kreiranju baze podataka je najtei: treba se oduprijeti elji da se odmah pone s upisom podataka u praznu tablicu. Kao i pri dizajnu bilo koje druge aplikacije zasnovane na tablinom procesoru, nuno je uloiti neto vremena i truda u promiljanje o cilju i nainu kako ga postii. Potrebno je utvrditi koliinu i vrstu podataka s kojima namjeravamo raditi, podatke koje elimo dobiti iz baze i puteve moguih proirenja. Od najvee je vanosti predvidjeti dovoljno veliko podruje za buduu bazu, jer kad jednom doemo do kraja podruja vie nije mogue dodavati nove slogove bez dodatnoga posla. U poetku je vano usredotoiti se na polja u bazi podataka i to odabir, smjetaj i nazive. Dobro je pregledati postojee podatke i razmisliti postoji li potreba za podjelom logikih cjelina na manje dijelove, dodavanjem polja za razne izraune i sl. Odabir polja (Fields) za slog (Record) baze podataka Odabir polja koja emo uvrstiti u slog baze podataka od kljunog je znaenja, jer osim to ine osnovu strukture baze podataka polja odreuju i efikasnost same baze. Potrebno je utvrditi najmanji broj podataka koji je nuan za pravilan rad baze i onda ga proiriti podacima koji poveavaju kvalitetu uporabe. Razbijanjem logikih cijelina na manje dijelove postie se dodatna uinkovitost. Primjer je razbijanje adrese na potanski broj, mjesto, ulicu, kuni broj i dravu. Vei broj polja prua veu fleksibilnost u uporabi, ali se "plaa" neto slabijim performansama aplikacije. Polja u bazi podataka moraju biti jedinstvena tj. ne smiju se ponavljati informacije iz jednog polja u drugome. Na taj se nain postie jedinstveni sadraj polja po kojem se onda moe pronai i obraivati podatak. Ukoliko se slogovi meusobno ne razlikuju, potrebno je dodati polje koje e ih uiniti jedinstvenima. Dodatno polje moe sadravati redni broj sloga (1,2,3,..) ili koji drugi podatak koji e u kombinaciji s postojeim poljem dati jedinstveni klju za pronalaenje sloga. Ukoliko postoje dva djelatnika s istim imenom i prezimenom, oito je potrebno dodati i matini broj djelatnika kako bi ih mogli razlikovati. Smjetaj imena polja baze podataka Imena polja ine prvi redak baze podataka, te ih stoga obavezno postavimo u stupce bez meusobnih razmaka i u samo jedan redak. Najbolje je nazive polja postaviti u logikome slijedu i srodne podatke drati na okupu. Baza je preglednija ako se polja s opisnim podacima kao to su broj rauna, datum i naziv kupca nalaze jedno uz drugo. Imenovanje polja baze podataka Imena polja su kritini djelovi baze podataka. Sva sortiranja podataka i operacije pretraivanja rabe imena polja i stoga ih treba paljivo odabrati, iako ih je kasnije mogue mijenjati. Slino kao i imena datoteka ili podruja, i imena polja podljeu sljedeim pravilima : . smiju sadravati tekst ili formule za rad s tekstom, . ne smiju biti brojke (prvi znak), numerike formule, logike vrijednosti, kdovi pogreaka ili praznine (blanks), . smiju biti dugaka od 1 - 255 znakova, . moraju se razlikovati, tj. ne smiju postojati dva jednaka imena, . kraa imena su jednostavnija za pamenje i dozvoljavaju prikaz veega broja polja na ekranu, . Excel vodi rauna samo o imenima retka neposredno iznad prvoga sloga, . mogue je imati vie redaka s opisom polja, ali samo redak neposredno iznad prvoga sloga podataka ima znaenje za Excel, . imena polja koja slie adresama elija (npr. AB1) treba izbjegavati, jer mogu izazvati pogreke u radu makro instrukcija i pogrene rezultate u radu s bazom podataka.

51

Kreiranje baze podataka Kada smo dobro promislili dizajn baze, moemo ga upisati u tablicu. Odaberemo praznu tablicu, ili tablicu koja ve sadri podatke. Zaponemo odabirom praznoga retka s dovoljnim brojem praznih redaka ispod njega. Upiemo imena polja u susjedne elije u jednom retku tablice. Pridravamo se navedenih pravila o dodjeljivanju imena poljima. Na Slici 7.1 vidimo imena polja odabrana za primjer rada s bazom podataka. Zamjetit emo da su odabrana polja i formatirana. Formatiranje polja ne utjee na rad Excela s bazom podataka.

Slika 7.1 Budua baza podataka nakon upisa imena polja


Upis podataka u bazu podataka Slogove podataka mogue je u bazu podataka upisivati na nekoliko naina: uobiajenim nainom za tablini procesor, uporabom standardnoga obrasca za upis podataka, uporabom vlastitih obrazaca za upis podataka programiranih u makro jeziku ili Visual Bacic-u, uvozom podataka iz drugih izvora, kopiranjem podataka iz druge tablice. Upis podataka direktno u tablicu Za kretanje od polja do polja pri upisu podataka, rabit e se bri naini rada, opisani slijedeom tablicom :

52

Tipka TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER CTRL+ CTRL+, CTRL+; CTRL+:

Postupak Prihvaa upis i pomie se jedno polje udesno Prihvaa upis i pomie se jedno polje ulijevo Prihvaa upis i pomie se jedno polje dolje * Prihvaa upis i pomie se jedno polje gore * Kopira podatak iz istog polja prethodnog sloga Kopira formulu iz istog polja prethodnog sloga Upisuje tekui datum Upisuje trenutno vrijeme

Tablica 7.1 Tipke za kretanje kroz tablicu pri upisu podataka


Bez obzira na odabrani nain, za upis prvoga sloga baze podataka treba odabrati eliju tono ispod prvoga naziva polja. Upisati podatak i pritisnuti tipku TAB. Podatak moe biti tekst, brojka, formula ili bilo koji drugi.

* Ako pritiskom na tipku ENTER ili SHIFT+ENTER elimo pomak u desnu-lijevu eliju (polje), treba odabrati izbornik Tools, a iz njega Options i aktivirati kontrolni okvir Move Selection After Enter, te odabrati eljenu opciju.

Slijedea Slika (7.2) prikazuje bazu podataka s upisanih desetak prvih slogova. Pri upisu je mudro fiksirati (Freeze) redak s imenima polja na ekranu, kako bi ga vidio pri upisu svakoga sloga i na slijedeem ekranu.

Od verzije Excela 5.0 nije potrebno posebno napominjati Excelu da na tablici imamo bazu podataka, ve je toga on sam svjestan. Vano je da uz bazu podataka nemamo jo neke podatke koji s bazom nemaju veze. Na jednoj tablici moemo imati samo jednu bazu podataka. Pohranimo upravo kreiranu bazu podataka na disk i prvi je dio posla zavren.

53

Slika 7.2 Baza podataka s upisanim prvim slogovima


Upis podataka uporabom obrasca za podatke (Slika 7.3) Baza podataka je snaan alat za obradu podataka, ali kreiranje i odravanje baze moe biti dugotrajan i zamren posao. Za olakavanje toga posla Excel nudi obrazac za podatke. Obrascem za podatke moe se upisivati, mjenjati, brisati i pretraivati podake brzo i jednostavno. Obrazac za podatke je, zapravo, okvir za dijalog kojim se pojednostavljuje rad s podacima. Glavne su mu znaajke : obrazac za podatke prikazuje samo jedan po jedan slog, to olakava upis i izmjene podataka, u obrascu se moe vidjeti znatno vie polja nego u jednome retku ekrana, a zavisno o veliini ekrana moe se vidjeti do 18, kada se dodaje ili brie slog, Excel automatski mijenja adrese podruja koje zauzima baza, pri dodavanju i brisanju slogova obrazac prua dodatnu razinu sigurnosti - pri dodavanju slogova sprijeava pisanje preko postojeih podataka, a kod brisanja slogova trai potvrdu namjere, poetnici i korisnici skromnijega informatikoga znanja ne moraju rabiti naredbe s tablice, ve sve navedene operacije izvravaju pritiskom na gumb. Obrazac za podatke moe se prikazati na sljedei nain : 1. Odabrati bilo koji podatak iz baze podataka. 2. Odabrati izbornik Data , a iz njega naredbu Form - prikazuje se obrazac za podatke:

54

Slika 7.3 Obrazac za podatke kojim moemo upisivati, dodavati, mjenjati, brisati i pretraivati podatke
Obrazac za podatke Excel automatski ureuje prema naem slogu podataka. Obrazac zapoinje s imenima polja i okvirom za upis svakoga podatka. Sva polja koja su rezultat izraunavanja Excel prikazuje samo kao informativna, tj. bez mogunosti mijenjanja. Traka s klizaem omoguava brzo kretanje kroz bazu podataka, a pokaziva rednoga broja sloga u gornjem desnom kutu kazuje gdje se u bazi trenutno nalazimo. Na obrascu se jo nalaze gumbi za : New dodavanje novog sloga, Delete brisanje postojeeg sloga, Restore povratak izmijenjenih polja u prethodno stanje, prelaska na sljedei slog, FindPrew trai predhodni slog, Criteria kriterij za traenje sloga, Close zatvaranje obrasca, Help pomo. Pokaziva broja sloga nije osjetljiv na redoslijed sortiranja - prvi slog iza retka s imenima polja uvijek je slog broj 1. Izmjena podataka u bazi Veina baza podataka se stalno mijenja i raste - izmjene u bazi podataka nije teko napraviti, ali je potrebna odreena panja. Obrazac za podatke moe se rabiti i za izmjene slogova, osim za polja nastala kao rezultat izraunavanja ili za zatiena polja :

55

1. Odabrati izbornik Data, a iz njega naredbu Form - prikazat e se obrazac za podatke s imenom baze u naslovnoj traci. 2. Odabrati slog koji elimo mijenjati uporabom trake s klizaem ili gumba Find Next. 3. Izmjeniti sadraj svih polja koja treba mijenjati. 4. Ponoviti 2. - 4. toku ovoga naputka za svaki slog koji se eli mijenjati. 5. Po zavretku rada kliknuti miem na gumb Close. Kada se izmijene podaci i pomakne se na slijedei slog, Excel trajno pohranjuje uinjene izmjene. Stoga je uputno prije prelaska na slijedei slog dobro provjeriti jesu li izmijenjeni podaci toni. Ukoliko nisu, kliknuti miem na gumb Restore za povrat stanja svih polja koje je prethodilo izmjenama, ali svakako prije pomaka na novi slog. Koritenje tipkovnice za pomicanje po obrascu za podatke :

Tipka
ALT+ podvueno slovo u imenu polja ALT+podvueno slovo na gumbu TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER Strelica prema dolje Strelica prema gore PageDown PageUp CTRL+PageDown CTRL+PageUp Tablica 7.2

Rezultat
Odabire polje ako se smije mijenjati Izvrava funkciju gumba Pomak na sljedee polje Povratak na prethodno polje Pomak na sljedei slog Povratak na prethodni slog Pomak na isto polje u sljedeem slogu Povratak na isto polje u prethodnom slogu Pomak na isto polje 10 slogova dolje Povratak na isto polje 10 deset slogova gore. Prikazuje se prazni slog za upis podataka Skok na prvi slog baze podataka

Bri nain kretanja kroz obrazac za podatke

Dodavanje slogova Dodavanje slogova u bazu podataka brza je i jednostavna operacija : 1. Odabratio izbornik Data, a iz njega naredbu Form. 2. Kliknuti miem na gumb New ili pritisnuti Ctrl+PageDown. Excel e kreirati novi prazni slog podataka, a na mjestu brojaa slogova u gornjem desnom kutu upisati New Record (novi slog). 3. Upisati podatke u polja novoga sloga podataka. 4. Ponoviti 2. i 3. toku za svaki novi slog koji se eli dodati. 5. Po zavretku rada kliknuti miem na gumb Close.

56

Excel dodaje nove slogove na kraj baze podataka, bez umetanja novoga retka. Prema originalnom Microsoftovom priruniku Excel bi trebao provjeriti nalaze li se podaci u retku neposredno ispod zadnjega retka baze podataka, i dati odgovarajue upozorenje. Brisanje slogova Brisanje slogova vri se na sljedei nain: 1. Odabrati izbornik Data, a iz njega naredbu Form. 2. Odabrati slog podataka kojega se eli izbrisati. 3. Kliknuti miem na gumb Delete - Excel e upozoriti da e slog biti trajno izbrisan i zatraiti potvrdu nae namjere. 4. Kliknuti miem na Ok ili pritisnuti Enter kao potvrdu da se stvarno eli izbrisati slog. 5. Ponoviti 2., 3. i 4. toku za svaki slog koji se eli izbrisati. 6. Po zavretku rada kliknuti miem na gumb Close. Traenje slogova Excel ima mogunost traenja jednog ili vie slogova u bazi koji zadovoljavaju odreene kriterije. Prilikom pretraivanja usporeuje se svaki slog sa zadanim kriterijem i prikazuje prvi koji zadovoljava. Obrascem za podake mogu se izvoditi samo jednostavnija pretraivanja baze podataka, a sloenija e biti opisana u nastavku. Kriterij za pretraivanje baze podataka sastoji se od teksta, brojeva i usporedbi [(=) jednako, (>) vee od, (>=) vee ili jednako]. Postupak traenja slogova u bazi podataka opisan je u sljedeem naputku:

Slika 7.4 Obrazac za podatke spreman za upis podataka za pretraivanje

57

1. Odabrati izbornik Data , a iz njega naredbu Form. 2. Kliknuti miem na gumb Criteria - prikazat e se prazan slog, a u brojau slogova u gornjem desnom kutu ispisati oznaku Criteria (slika 7.4) 3. Odabrati polje koje se eli rabiti za pretraivanje. 4. Upisati kriterije za pretraivanje u okvir. 5. Ponoviti 3. i 4. toku ovoga naputka za svako sljedee polje koje se eli rabiti kao kriterij za pretraivanje. 6. Kliknuti miem na gumb Find Next (sljedei slog) ili Find Prev (prethodni slog) za prikaz slogova koji odgovaraju zadanim kriterijima. Za sloenija pretraivanja nuno je rabiti viestruke kriterije. Na Slici 7.5 vidimo obrazac za podatke s tri upisana kriterija. U prikazanome primjeru Excel e traiti slog u kojemu je Datum rauna stariji 20.02.99. , Naziv kupca je HELIOS i Iznos je vei od 1.000. Da bi Excel pronaao slog moraju biti zadovoljena sva tri kriterija.

Slika 7.5 Obrazac za podatke s upisana tri krierija za pretraivanje baze podataka Operator = > < >= <= <> Opis Jednako Vee od Manje od Vee ili jednako Manje ili jednako Razliito od Primjer =1000 >1000 <1000 >=1000 <=1000 <>1000
58

Rezultat Slogovi s poljem koje sadri 1000 Slogovi s poljem veim od 1000 Slogovi s poljem manjim od 1000 Slogovi s vee ili jednako 1000 Slogovi s manje ili jednakio 1000 Slogovi s poljem razliitim od 1000

Odgovara jednom znaku Odgovara vie znakova

=tvtk?

=tvtk*

Slogovi s poljem koje sadri navedeni tekst s bilo kojim znakom na zadnjem mjestu Slogovi s poljem koje sadri navedeni tekst s proizvoljnim brojem znakova na navedenoj poziciji

Tablica 7.3 Operatori koji se rabe pri postavljanju kriterija za pretraivanje baze podataka
Sortiranje podataka (Sort) Sortiranje podataka prema raznim sortnim pojmovima (poljima) jedan je od najeih poslova s bazom podataka. Sortiranje baze podataka preureuje raspored slogova na temelju naziva polja. Mogue je izvriti po jednom ili po vie sortirnih pojmova, i to u rastuem ili padajuem redoslijedu za svaki sortirni pojam (polje) posebno. Excel sortira slogove po slijedeim prioritetima : Rastui Brojevi (....-1,0,1,2......) Tekst (a,b,c.....) Logike vrijednosti (FALSE prije TRUE) Vrijednosti pogreke (sve se tretiraju jednakim) Razmaci (blanks) Padajui Vrijednosti pogreke (sve se tretiraju jednakim) Logike vrijednosti (FALSE prije TRUE) Tekst (a,b,c...) Brojevi (-1,0,1,2........) Razmaci (blanks)

Tablica 7.4 Redosljed sortiranja Excel uvijek sortira prazne redove ili stupce na kraj, bez obzira na zadani padajui) redoslijed. (rastui ili

Sortiranje podataka u bazi je, kao i veina operacija u Excelu, jednostavno kada znamo koji gumb treba pritisnuti ili koji okvir za dijalog pozvati. Sortiranje je jedna od operacija kojom odjednom vrimo veliki broj promjena u bazi podataka, pa je uputno spremiti bazu podataka (Backup) na disk prije poetka sortiranja. Na taj nain moemo vratiti bazu podataka u prijanje stanje ako doe do pogreke. Za uspjeno sortiranje potrebno je sljedee : 1. Odabrati bilo koju eliju u bazi podataka. 2. Odabrati izbornik Data, a iz njega naredbu Sort - prikazat e se okvir za dijalog kao na Slici 7.6 3. Iz padajueg popisa Sort By odabrati ime polja po kojem se eli sortirati slogove, a zatim odabrati nain sortiranja: rastui (Ascending) ili padajui (Descending). 4. eli li se sortirati slogove po jo nekom od polja, odabrati odgovarajua imena polja iz padajueg popisa Then By. 5. Kliknuti miem na Ok ili pritisnuti Enter.

59

Slika 7.6 Okvir za dijalog Sort prua mogunost sortiranja slogova u rastuem ili padajuem redoslijedu
Okvir za dijalog Sort nudi sljedee opcije: Sort By - padajui popis koji sadri imena polja u slogu - odabir jednoga polja utvruje temeljni redoslijed sortiranja. Then By - padajui popis koji sadri imena polja u slogu - odabirom jednoga od polja iz ovoga popisa omoguava se ispravno sortiranje u sluaju kada dva ili vie polja sortirana po prvom sortirnom pojmu imaju jednake vrijednosti. Then By - padajui popis koji sadri imena polja u slogu - za sluaj da i nakon prethodna dva sortiranja postoje polja koja imaju jednake vrijednosti , potrebno je odabrati i tree MyList Has-Excel obino uspjeva raspoznati imena polja od podataka u njima - ako prepozna redak za koji smatra da sadri imena polja , ne ukljuuje ga u sortiranje (aktivira opciju Header Row), ako se ipak smatra da prvi redak treba ukljuiti u sortiranje treba odabrati opciju No Header Row. Sort Options - polje koje otvara dodatne mogunosti nadzora nad radom Sorta, prikazano na Slici 7.7 a sadri sljedee opcije : First Kay Sort Order - postavlja vlastiti sortirni redoslijed za polje u Sortu - to mogu biti imena mjeseci (sjeanj, veljaa itd). Case Sensitive - zahtjeva od Excela da razlikuje velika i mala slova. Orientation - Excel normalo sortira retke odozgo nadolje (opcija Sort Top to Botton). eli li se sortirati stupce - odabrati opciju Sort Left to Right (sortiraj slijeva u desno).

60

Slika 7.7

Okvir za dijalog Sort Options

Ako lista uope nema podataka s imenima, ipak se moe sortirati, tada se upotrebi imena stupaca (Column A , Column B itd.). Iako Excel nudi tri mogua polja kao sortirne pojmove, nije obavezno upisati sva tri. Isto tako treba oprezno postupati ako se sortira slogove koji sadre formule. Sort moe promjeniti adrese, i podruja a formule koje rabe relativno adresiranje, mogu dati pogrene rezultate. Sortiranje baze po redoslijedu upisa esto je potrebno bazu sortirati u redoslijedu kojim je formirana. Ukoliko smo pogrjeili u sortiranju, taj redoslijed se moe vratiti odabirom izbornika Edit, a iz njega naredbe Undo Sort, ili pritiskom na tipke Ctrl+Z, ali jedino neposredno nakon zavrenog sortiranja, dakle prije nego to se pritisne bilo koju drugu tipku - ili na slijedei nain: predvidjeti ve u fazi dizajna baze podataka polje koje sadri redni broj sloga po redoslijedu unosa podataka. Baze podataka - Dbase III . baza podataka se moe sastojati od jedne ili vie datoteka povezanih posebnim nainom (odreenim poljima), . datoteka podataka se sastoji od jednoga ili vie slogova, . slog se sastoji iz dva dijela (max. 4 Kb) : struktura sloga - konstantni dio, podaci u slogu - promjenjivi dio, 61

. broj polja u strukturi maximalno 128 - extenzija je .DBF, . vrste polja mogu biti slijedee : C (characters) - max. 254 bajta, N (numeric) - max. 19 bajtova (ukljuujui zarez i decimale), D (date) - max. 8 bajtova (pie se mm/dd/gg), L (logic) - max. 1 bajt (T ili F, Y ili N), M (memo) - max. 4096 bajtova (vei tekstualni blokovi). Startanje baze ( nakon osmiljavanja strukture) nakon ulaska u Dbase klik - Esc za dolazak u naredbeni redak, upis CREATE i klik na Enter nakon ega se dobije : Enter the name of the new file nakon upisa imena datoteke pojavljuje se : Bytes remaining 4.000 i nakon toga naslov za upis strukture sloga :

Field 1 2

Name

Type

Width

Dec

. slijedi upis podataka o poljima jedno za drugim - za kraj 2 puta Enter, . kod polja tipa C ne trai se upis broja decimalnih mjesta, . kod polja tipa D i L ne trai se niti duina ve odmah ide naprijed, . kod polja tipa N trai se duina a zatim broj decimalnih mjesta; duina polja sadrava broj cijelih mjesta + decimalni zarez + broj decimalnih mjesta, . nakon zavretka unosa pojavljuje se pitanje : Input data record now ? ( Y / N ) . ako se odmah ele unositi podaci treba upisati Y. Neke od osnovnih naredbi: . DIR - daje na ekran pregled svih postojeih datoteka (DBF), . USE imedat - postavlja datoteku u uporabu, . LIST STRUCTURE ili DISPLAY STRUCTURE ili tipka F5 - za prikaz strukture sloga na ekranu, . MODIFY STRUCTURE - za neku promjenu unutar strukture sloga, . APPEND - upis novih slogova na kraj datoteke ili na poetak kada je upisano N nakon unosa strukture sloga, . zavretak unosa slogova ide pomou Enter na prvom polju ili Ctrl + W ili Ctrl + End, . kada su podaci krai od definirane duine - Enter za skok na idue polje - inae automatski, . QUIT - za zavretak rada u Dbase, . LIST - ispis sadraja svih slogova prema izgledu, . LIST imepolja - ispis sadrja toga polja (vie polja) za sve slogove, . LIST imepolja TO PRINT - kao i prethodno plus na tampa, . LIST OFF - listanje sadraja slogova bez poetnoga rednoga broja, . LIST FOR imepolja = "Pero" (ili = 500) - izlistat e sve slogove iji je sadraj u imenovanome polju "Pero" (ili 500), . LIST OFF FOR Duguje < 200 .AND. Potrauje >300 - izlistat e sve slogove koji u polju Duguje imaju manje od 200 s time da u istome slogu sadraj polja Potrauje bude vei od 300, . CLEAR - brisanje ekrana, 62

. GOTO 2 - pozicionira se na slog broj dva, . SKIP 4 - pozicionira se za etiri sloga dalje od trenutne pozicije, . COUNT - ispie ukupan broj slogova u datoteci. Naredbe za pregled i promjenu sadraja u slogovima: . EDIT - daje podatke okomito za pozicionirani slog, . BROWSE - daje podatke vodoravno (za vie slogova), . CHANGE - daje podatke isto kao EDIT, . REPLACE imepolja WITH novisadraj - za pozicionirani slog. Naredbe za upis novoga sloga unutar postojeih: . GOTO 4 - pozicioniranje na slog broj 4, zatim slijedi, . INSERT - dobije se izgled strukture za upis podataka - upiu se, i slog se umetne na peto mjesto u datoteci, . INSERT BEFORE - slog e se upisati ispred pozicioniranoga, . ovdje je potrebno obratiti panju na zadnji slog koji nestaje novim umetanjem, te je uvijek dobro imati nekoliko praznih na kraju. Naredbe za brisanje: . DELETE - pozicionirani slog se oznai za brisanje (zvijezdica), . RECALL - uklanja oznake za brisanje (treba pozicionirati), . PACK - trajno brie oznaene slogove, . ZAP - brie sve podatke bez obzira na oznaku, . ERASE ime.ext ili DELETE FILE ime.ext - brie datoteku, . datoteka koja je trenutno u uporabi ne moe se brisati, prije je treba osloboditi s naredbom CLOSE DATABASE. Naredbe za kopiranje datoteka: . COPY STRUCTURE TO imekopije - kopira se samo struktura, . COPY STRUCTURE TO imekopije FIELDS ime,datum - kopiraju se samo navedena polja strukture sloga, . COPY FILE staroime.DBF TO novime.DBF - cijela datoteka. Naredbe za sortiranje datoteka: . SORT ON imepolja TO novoime.DBF - sort po navedenome kljuu (imepolja) u novu datoteku . SORT ON imepolja /D , imepolja2 TO novoime - D = sort po padajuem kljuu - moe i sort po vie kljueva. Naredbe za sortiranje indeksiranjem: . INDEX ON imepolja TO indexdat - stvara se nova mnogo manja datoteka (samo glavna ifra sloga sortirana po imepolja), . USE staroime INDEX indexdat - stavljanje indeksne datoteke u uporabu. Promjena imena datoteke: . RENAME staroime.DBF TO novoime.DBF - nakon promjene imena datoteka sa starim imenom vie ne postoji. Matematike operacije: . naredba " ? " aktivira kalkulator - napr. " ? 2 + 2 " daje odgovor 4, . matematiki operatori : + zbrajanje - oduzimanje / djeljenje * mnoenje ** potenciranje . neke matematike funkcije : SQRT ( ) drugi korjen EXP ( ) potenciranje LOG ( ) logaritmiranje 63

. neke od kombinacija matematikih naredbi : TOTAL ON imepolja1, imepolja2, .... TO ukupdat - formira se nova datoteka ukupdat sa zbrojevima navedenih polja iz cijele datoteke, SUM - daje zboj sadraja svih ili samo navedenih numerikih polja odnosno "uvjetovanih" polja, iz cijele datoteke napr : iza USE imedat upiemo SUM - daje zbroj svih N polja SUM ime1, ime2 - daje zbroj sadraja ta dva polja SUM FOR ime1= 400 .OR. ime2 < 500 - uvjetovano, COUNT - daje broj slogova iz datoteke, svih ili uvjetovano COUNT FOR iznos > 500 - broji slogove koji imaju sadraj polja iznos vei od 500, AVERAGE - daje prosjek sadraja navedenih polja ili uvjeta : AVERAGE ime1, ime2, .... - daje prosjek sadraja polja AVERAGE polje1, polje2 FOR ime = "M" - izraunava prosjek navedenih polja za slogove u kojima polje ime zapoinje sa "M". Tiskanje podataka: . Neformatirano - tiska se ono to je na ekranu bez obzira na poetak i zavretak stranice USE imedat SET PRINT ON tiska stalno sve sa ekrana LIST OFF SET PRINT OFF - prestanak tiskanja LIST TO PRINT - tiska sadraj ekrana jednokratno DISPLAY TO PRINT - isto kao prethodna naredba . Formatirano : 1. kreiranjem posebnoga fajla (dva naina): a) REPORT FORM b) LABEL FORM 2. izradom posebnoga podprograma kod prvoga naina potrebno je najprije kreirati fajl izvjea a CREATE REPORT odnosno CREATE LABEL slijedei uputstva i pitanja iz meni-a, uporaba kreiranoga fajla ide sa : REPORT FORM imefajla - kreirana lista na ekran, REPORT FORM imefajla TO PRINT - kreirana lista na ekran i na tampa, REPORT FORM imefajla FOR polje1 < 200 .AND. polje2 = 100 - iz kreiranoga fajla daje uvjetovano, LABEL FORM - polja se ispisuju jedno ispod drugoga. HELP . dostie se upisom HELP ili pritiskom na F1 MAIN MENU - glavni izbor 1 - Getting Started - poetak rada 2 - What Is a .... - to je .... 3 - How Do I .... - kako da .... 4 - Creating a Database File - kreiranje baze podataka 5 - Using an Existing Database F - koritenje otvorene baze podataka 6 - Commands and Functions - naredbe i funkcije . svaki od ovih djelova sadri novi MENU napr. 6 : 1 - Commands (Starter Set) - poetne naredbe 2 - Commands (Advanced Set) - napredne naredbe 64

3 - Functions 4 - SET TO Commands 5 - SET ON /OFF Commands . sintaksa pri uporabi u odnosu { } - mora se upisati [ ] -

- funkcije - naredbe postavljanja neega - naredbe promjene stanja on / of kako su prikazane u Help-u : alternativna uporaba / / - upisati jedan od ponuenih

ASSIST . dio programskoga paketa DB III koji omoguuje odabir naredbi i njihovu sintaksu (princip Windowsa), . dostie se upisom ASSIST u naredbeni redak, ili tipkom F2, a na poetkom rada odmah dolazimo u ASSIST te kada elimo raditi sa naredbenim retkom pritisnemo tipku Esc, . na ekranu se pojavljuju izbornici - pritiskom na jednoga od njih dolazi set naredbi - odabirom one koja je potrebna pritisnemo Enter - prikazuje se odnosno izvrava odabrana naredba. Baze podataka - Access . Microsoft Access je sustav upravljanja relacijskim bazama podataka (RDBMS). To je programski paket koji pohranjuje, obrauje i pribavlja informacije iz baza podataka, te uz to pamti i odnose kojima su informacije meusobno povezane. Access ima tri osnovne skupine mogunosti, a to su i glavne funkcije baze podataka: definiranje podataka - mogue je odrediti koji e podaci biti pohranjeni u bazu, njihov tip te nain povezivanja, mogue je zadati i nain formatiranja podataka i nain njihove provjere. rukovanje podacima - podatke je mogue upotrebljavati na mnogo razliitih naina. Mogu se odabirati eljena polja, filtrirati i sortirati, mogu se zdruiti podaci sa srodnim informacijama i izraunavati njihove zbirne vrijednosti, moe se odabrati skup informacija i zahtijevati njihovu izmjenu, brisanje, kopiranje u drugu tablicu ili kreiranje druge tablice u koju e biti pohranjeni. nadzor nad podacima - moe se odrediti kome je dozvoljeno itanje, auriranje ili umetanje podataka. U mnogim sluajevima mogue je odrediti i nain dijeljenja i izmjene podataka od strane veeg broja korisnika. Access je ponajprije namijenjen poetnicima korisnicima u izradi vlastitih relacijskih baza podataka na osobnim raunalima, ali i naprednim korisnicima (programerima). Nabavom paketa Access dobiva se alat kojim se mogu izvesti jednokorisnike i viekorisnike - mrene aplikacije. U sklopu paketa Microsoft Access je i snaan programski jezik Visual Basic prilagoen radu s modulima u relacijskim bazama podataka.

Smiljanje izrade baze podataka


- Access je relacijska baza podataka, - svi podaci se dijele u podskupove - Tablice, - relacijski odnosi se uspostavljalju meu Tablicama na osnovu jednoga polja podataka koje je zajedniko dvijema Tablicama, - svaka Tablica mora imati polje Primarni klju koji je jedinstven za tu Tablicu, - pri stvaranju baze podataka (Tablica) treba osigurati da sam dizajn unosa odgovara korisniku, a isto tako razliiti prikazi i izvjetavanja o podacima unutar Tablica. - smiljanje Tablica: smiljanjem vie Tablica, koje e sadravati podskupove informacija, izbjegava se ponavljanje podataka u Bazi - redundantne zapise, svaka Tablica bi trebala imati jednu temu podataka (napr. u MUP-u: stanovnici, automobili, dokumenti, kanjavanja itd.), dosta je bitno da Primarni klju bude uvijek prvo polje (stupac) u Tablici, 65

najbolje je pri zamiljanju skicirati Tablice, s podacima i vezama meu njima, na papiru radi preglednosti i donoenja pravih odluka, - smiljanje Obrazaca za unos podataka: Obrasci mogu biti pojedinani - za svaku Tablicu ili sloeni za unos podataka u dvije ili vie Tablica, smiljanje njihovoga izgleda ide u pravcu olakanoga unosa podataka jer e ponekad biti potrebno unositi i vie stotina tisua podataka, jedna od najboljih osobina izrade Obrazaca je ta da ne moraju u njemu biti sva polja iz Tablice (napr. ne elimo da onaj koji unosi podatke vidi iznos osobnog dohotka zaposlenika - taj podatak se moe naknadno automatski dodati iz druge Tablice u koju e unos vriti netko "od povjerenja"), - smiljanje Upita za rukovanje podacima iz Tablica: Upiti e pomou izbora polja podataka, kao i posebno izraenih kriterija, iz jedne ili vie Tablica, omoguiti dobivanje podataka neophodnih za neku konkretnu akciju ili za nastavak obrade u odreenom smjeru (brisanje izvrenih naloga, trajnost proizvoda, duljina radnoga staa radi dana godinjega odmora, promet u jednome tjednu, mjesecu, ili neto drugo), Upiti su izvrstan nain za praenje poslovanja jedne firme, - smiljanje Izvetaja koji predstavljaju podatke iz Baze: Izvjetajem se podaci smjetaju na papir (za razliku od Tablica i Obrazaca koji se uobiajeno koriste za ekranski prikaz) u obliku ugodanome za pregled, Izvetaji mogu prikazivati razliite popise utvrene posebnim izraunima (maksimalni iznosi odnosno iznosi vei ili manji od neke konstante, razliiti prosjeci, neplaene lanarine, ili neto drugo), Izvetaj se moe kreirati bilo kada (ne mora se smiljati prije izrade baze podataka), meutim oni koji e se redovito tampati, bolje je unaprijed smisliti radi rasporeda samih podataka u Bazi podataka i time laki i uinkovitiji rad raunala.

Pokretanje Accessa
- pokree se na nekoliko naina ovisno o nainu instaliranja: klik na dugme Start, klik na Programs i pojavit e se popis instaliranih programa, klik na Microsoft Access u popisu i Access e se pokrenuti, moe se napraviti ikona preaca za Access na Desktopu, te dvostruki klik na nju, ka da se nalazimo u Windows Exploreru dovoljno je dvostruki klik na bilo koju Access datoteku (extenzija .mdb), kada se nigdje ne moe vidjeti Access, moe se potraiti putem Start - Find - u okviru upisati msaccess.exe - u popisu Lok In odabrati My Computer i klik na Find Now, nakon pojave traene datoteke na dnu prozora Find, dvostruki klik za pokretanje Accessa, - izlazak se takoer moe ostvariti na nekoliko naina: iz izbornika File aktivirati naredbu Exit, klikom na dugme Close (x) u gornjem desnom kutu Access prozora, pritiskom na tipke Alt + F4.

Stvaranje nove baze podataka u Accessu


- dvije su mogunosti stvaranja Baze podataka: stvaranje prazne Baze podataka ispoetka,

66

izrada na temelju predloka uporabom mogunosti arobnjaka Database Wizard, koji pomae u izradi Tablica, Obrazaca i drugih objekata, - izrada prazne Baze podataka e ii na slijedei nain: pokrenuti Access, u dobivenom prozoru odabrati Blank Database ili klik New na alatnoj traci, memoriranje s novim imenom u odreeni direktorij i klik na Create, - nakon davanja imena Bazi podataka potrebno je kreirati Tablice koje smo zamislili: u prozoru Baze podataka klik na ikonu Tables i zatim dvostruki klik na dugme Create Table in Design View - otvorit e se prozor Table Design, s kursorm na poetku prvoga retka poinje unos strukture Tablice - treba definirati ime polja i tip podataka u njemu, pri unosu tipa podataka pojavljuje se padajui popis radi izbora tipa, nakon odabira tipa podatka i pritiskom na tipku Enter kursor se premjeta u polje Description radi detaljnijega opisa podatka u polju, a klikom na Field Properties u donjem dijelu okvira moe se definirati i format podatka, nakon unosa svih imena polja treba odrediti polje primarnoga kljua pomou - Edit Primary Key ili klik na dugme Primary Key, na kraju klik na Save kako bi dali ime tablici, te Ok, sada se moe odmah zapoeti s unosom podataka - klikom na View dobije se Datasheet (izgled ekrana za unos podataka u Tablicu), ili zatvoriti Tablicu klikom na Close (x), - unos podataka u Tablicu moe ii i u prikazu Datasheet , a upotrebljava se samo ako treba na brzinu unijeti podatke prije postavljanja svojstava Tablice: dvostruki klik na Create Table by Entering Data, za unos imena polja dvostruki klik na naslov stupca (Field1, Field2....), nakon unosa naziva polja odmah se unose podaci, radi unosa vrste polja i formata podataka vjerojatno e se trebati prebaciti u Design prikaz - klik na View na alatnoj traci, za bolju preglednost pri unosu podataka kod Tablica koje imaju velik broj stupaca (polja), moe se odreene stupce "zamrznuti": klik na naslov stupca da se oznai (selektira), u izborniku Format odabrati Freeze Columns, "zamrznuti" stupac (ili stupci) postavit e se na poetak Tablice, za "odmrzavanje" - u izborniku Format odabrati Unfreeze All Columns,

Ureivanje i formatiranje podataka u Tablici


- promjena podataka u poljima obavlja se vrlo jednostavno - brisanjem postojeeg i upis novoga, a kretanje po poljima (stupcima u Tablici) ide s tipkom Tab, - isto tako se poljima moe kretati miem ili tipkovnicom (strelicama), - premjetanje i kopiranje podataka se obavlja uobiajenim postupcima - Edit - Cut - Paste ili ili Edit - Copy - Paste, - umetanje i brisanje polja (stupaca) ide isto kao u Wordu i Excelu, - dodavanje novih zapisa (slogova) ide jednostavno dodavanjem na dnu Tablice, - brisanje zapisa ide pomou tipke Delete (ili alat Delete Record) nakon oznaavanja, - treba imati u vidu da se polje AutoNumber ne aurira automatski, te mogu ostati praznine nakon brisanja odreenih zapisa (slogova), - izmjene irine stupaca ili redova u Tablici idu na slijedei nain: irina stupca - dvostruki klik na crticu u naslovu stupca proirit e stupac lijevo od toga na veliinu najveega podatka u njemu - postavljanjem pokazivaa mia na tu crticu i povlaenjem - uporabom naredbe iz izbornika Format - Column Width, 67

visina retka - povlaenjem ruba prema gore mjenja se visina svih redova u Tablici uporabom naredbe iz izbornika Format - Row Height, - promjena veliine fonta ide uvijek za cijelu tablicu: za promjenu u svim Access Tablicama - Tools - Options - jaha Datasheet i nakon odabira kliknuti na Ok, za promjenu u odreenoj Tablici - Format - Font - i na kraju Ok,

Stvaranje odnosa meu Tablicama


- svaka Tablica mora imati primarni klju i da bi mogla imati odnos s nekom drugom Tablicom taj primarni kju treba biti i jedno polje u toj drugoj Tablici ali ne primarni klju - to je odnos jedan - prema - vie (1-n), - da bi se stvorili odnosi Tablice treba postaviti u prozor Relationships (Tools, Relationships ili klik na dugme Relationships), - nakon pojave prozora Show Table klik na Tablicu koju se eli dodati u prozor Relationships, zatim dugme Add, i to ponoviti za svaku Tablicu, na kraju Close, - odabrati Zajedniko polje u Tablici u kojoj je ono primarni klju, povui ga i spustiti na polje njegov duplikat (polje s istim imenom) u drugoj Tablici, - pojavljuje se prozor Edit Relationships - klik na dugme Create, - ponoviti ove radnje i za sve ostale Tablice, te na kraju Save (pospremiti sve to), - pri ukljuenju opcije Enforce Referential Integrity u prozoru Edit Relationships dobiju se dvije mogunosti rada pri promjeni polja Primarnoga kljua: Cascade Update Related Fields - mjenja se sadraj povezujueg polja, Cascade Delete Related Fields - brie se sadraj povezujueg polja, - ureivanje / promjena odnosa meu Tablicama ide dvostrukim klikom na liniju odnosa, zatim unos promjena i na kraju Ok, - uklanjanje odnosa ide klikom u prozor Relationships (linija povezivanja e se podebljati), Delete i potvrda sa Yes,

Stvaranje - izrada Obrazaca


- najbolji nain unosa podataka u Tablice je putem dobro smiljenoga obrasca , a postoji nekoliko naina njihove izrade, ureivanja i dodavanja posebnih kontrola unosa podataka - ne samo radi kontrole ve i radi lakeg i breg unosa, - u prozoru Baze podataka odabrati Forms, zatim klikom na New dobije se izbor naina izrade - zatim u donjem prozoru pronai Tablicu na koju se odnosi Obrazac: Design View - stvaranje Obrasca ispoetka - dugme Field List iz izbornika View ili alata na traci (prikazat e se popis polja u zasebnome prozoru), povlaenjem polja iz popisa u prozor Detail kreira se Obrazac, na kraju ide Save (davanje imena tome Obrascu) i Ok, Form Wizard - arobnjak omoguuje odabir rasporeda i izgleda obrasca (vrlo pogodno kada nisu potrebna sva polja) - odabrati polje i Add da bi se premjestilo u popis Sected Fields - kada su sva polja prenesena kliknuti na Next i odabrati nain rasporeda polja na Obrascu - klik na Next i odabrati stil Obrasca - klik na Next i upisati ime Obrasca klik na Finish, AutoForm: Columnar - stvara stupani Obrazac (najvie upotrebljavani), AutoForm: Tabular - stvara Obrazac s poljima razvrstanim u redove, AutoForm: Datasheet - izgled Obrasca kao pri poetnom unosu (tablica), ostali naini odnose se na izradu Obrasca kao grafikona ili Pivot tabele (naini izrade uzeti iz Excela),

68

Promjena izgleda i dodavanje novih kontrola u Obrasce


- kojim god nainom je Obrazac kreiran on se moe izmjeniti pomou gumba Design - u prozoru Baze podataka odabrati Forms, zatim klikom na Design pojavit e se prozor s podlogom u kvadratiima i linijama - spremnom za rad na ureenju izgleda Obrasca - klikom na objekt on dobije hvataljke pomou kojih se moe mjenjati veliina - postavljanjem mia uz rub objekta prikae se otvorena ruka pomou koje se objekt ( i njegov opis ) moe prenjetati po prozoru - postavljanjem mia u lijevi gornji kut pojedinog objekta prikae zatvorena aka s kaiprstom i moe se posebno mjenjati poloaj objekta ili njegovoga opisa, - isto se tako moe neto upisati u zaglavlje ( npr. koji se podaci upisuju ) ili podnoje Obrasca (datum upisa i sl.) - prostor se dobije postavljanjem kursora na rubnu crtu ispod i povlaenjem na dole - pravokutnik za upis teksta kreiramo klikom na ikonu "Aa" iz trake Toolbox (ako nije vidljiva "izvadimo" je iz izbornika View), - kod izmjene redoslijeda polja kretanje tipkom Tab pri unosu podataka bit e poremeeno, odnosno ostat e ono prvotno - da bismo napravili novo, prema novom rasporedu polja potrebno je: izbornik View - Tab Order - odabrati podruje (Detail) i pokazat e se polja po prvotnom redoslijedu - za promjenu po novome treba klik na Auto Order i na kraju Ok, - nove, posebne kontrole se mogu dodavati na Obrasce na slijedei nain: klikom na odreenu ikonu trake Toolbox razvijamo posebne kontrole i komande, napr.: List Box - okvir s popisom stavki za odabir, Combo Box - isti kao prethodni s time da se u njega moe upisati stavku koje nema na na popisu, Option Group - nudi vie gumba za unos: Opcijsdki gumb - za svaki odabir opcije skupa ima zaseban gumb, Potvrdni okvir - za svaki odabir stavke opcije skupa ima zaseban gumb, Gumb prekidaa - biranje izmeu dviju opcija - ukljuen / iskljuen, Command Button - naredbeni gumb izvodi neku funkciju kada se na njega klikne - klik na ikonu u Toolboxu dobije se prozor Command Button Wizard sa slijedeim kategorijama (lijevi dio Categories - desni Actions): Record Navigation - slui za premjetanje na slijedei, prethodni, posljednji ili prvi zapis, Record Operations - brisanje, ponavljanje, ispis, spremanje ili ponitavanje zapisa, Form Operations - ispis obrazaca, otvaranje stranice viestaninoga obrasca ili zatvaranje obrasca, Application - izlazak iz Accessa ili otvaranje neke druge aplikacije, Miscellaneous - ispis tablice, pokretanje makro naredbe, pokrenuti upit, upotrebiti AutoDialer za poziv telefona iz obrasca, nakon odabira klik na Next i u slijedeem prozoru je mogue odabrati tekst ili sliku gumba, i nakon toga Finish,

Sortiranje, filtriranje i indeksiranje Tablica


- za sortiranje je potrebno kursor postaviti u polje po kojemu se eli sortirati, zatim se klikne na gumb Sort Ascending ili Sort Descending, - za povratak u prijanje - nesortirano stanje treba u izborniku Record odabrati Remove Filter/Sort, - filtriranje ide na nain da se oznai polje (sadraj polja) po emu se eli sort - napr. u polju grad se oznai sadraj Rijeka - klik na gumb Filter by Selection ili iz izbornika Records odabrati Filter by Selection - bit e izlistani svi slogovi koji u polju grad imaju sadraj Rijeka, - kada se eli prikazati polje koje ne sadri zadanu vrijednost odabere se Filter Excluding Selection, 69

- filtrirani podaci se mogu i posebno memorirati - prikaz u Filter by Form - iz izbornika File odabrati Save As Query i na kraju Ok, - indeksiranje se upotrebljava samo da se raunalu olaka pretraga podataka - ide tako da se Tablicu otvori u Design prikazu - selektira se polje koje se eli indeksirati, - u oknu Field Properties kartice General kliknuti unutar okvira Indexed - Yes (Duplicates OK) ili Yes (No Duplicates) - spremiti izmjenu strukture Tablice pod novim imenom - na kraju zatvoriti prikaz View.

Izrada Upita
- "Upit" se sastoji od pitanja upuenih bazi podataka putem razliitih kriterija razvrstavanja, filtriranja i sortiranja podataka, - prednost im je to se mogu memorirati i koristiti za izradu Tablica, brisanje zapisa ili kopiranje podataka u drugu Tablicu, - Upiti omoguuju odreivanje : polja koja e se u njemu prikazati, poredak tih prikazanih polja, kriterije filtriranja i sortiranja za svako polje, - Upit se moe izraditi na dva naina : 1. Pomou "arobnjaka" na slijedei nain : otvoriti bazu podataka i odabrati ikonu Queries, dvostruki klik na Create Query by Using Wizard, u prozoru Simple Query Wizard odabrati Tablicu iz koje e se selektirati polja, klik na naziv polja i Add (>) da bi se to polje premjestilo u podruje Selected Fields, ako se sva polja treba dodati klik na Add All (>>), kada treba dodati polja i iz neke druge Tablice treba je otvoriti, te dodati polja iz nje ona koja nam trebaju, na kraju Next, na slijedeem ekranu treba unijeti ime - novi naziv Upita, te Finish, ovdje je problem to nema mogunosti postavljanja parametara za sortiranje i filtriranje zapisa po odreenim kriterijima, "arobnjaci" za sloenije tipove Upita: Crosstab Query Wizard - prikazuju se zbirne vrijednosti kao zbroj, broj slogova ili prosjek nekoga polja - jedno ili vie polja s lijeve strane koriste se za naslove slogova, a ostala polja daju neke rezultate izraunavanja, Find Duplicates Query Wizard - slui za usporedbu dviju Tablica i pronalaenje istovjetnih zapisa, Find Unmatched Query Wizard - slui za usporedbu dviju Tablica i pronalaenje razliitih zapisa u njima, Make Table Query (Upit za stvaranje tablice) - na temelju odabranih podataka stvara novu tablicu u bazi podataka, Update Query (Upit za auriranje) - pomou ovoga upita moe se promjeniti (aurirati) stanje u svim slogovima baze podataka, Append Query (Upit za dodavanje) - kopira zapise iz jedne tablice i dodaje ih u drugu. Delete Query - brisanje zapisa na temelju zadanih kriterija, do ovih "arobnjaka" se dolazi odabirom ikone Query u prozoru baze podataka i klikom na New,

70

2. Izrada upita ispoetka : otvoriti bazu podataka i klik na ikonu Queries, dvostruki klik na Create Query in Design View i pojavit e se Show Table s popisom svih Tablica u bazi podataka, klik na Tablicu iz koje e se uzeti polja i zatim Add - tako ponavljati za svaku Tablicu koja je potrebna i na kraju Close - sve odabrane Tablice bit e prikazane u gornjem dijelu prozora, dodavanje polja ide klikom na stupac Field u donjem dijelu prozora i u padajuem izborniku odabir polja - i tako redm u slijedei stupac za slijedee polje - ili dvostrukim klikom na samo polje u Tablici, uklanjanje odabranoga polja ide s File - Delete Columns ili postavljanje kursora na vrh stupca i selektiranjem toga stupca te tipkom Delete brisati stupac, dodavanje kriterija za filtriranje podataka - u prikazu Query Design klik na polje Criteria u stupcu reetke - upisati potrebni kriterij (napr. neki iznos manji od "< 5000"), za slijedei kriterij (ako ga imamo) ide ponovno klik na Criteria i upis samoga uvjeta, kriteriji mogu biti i kod alfanumerikih polja (npr. kod tablice vozila elimo izlistati samo one koji su iz Rijeke upisat emo u kriterij RI), kada elimo nekome polju dodati odreeni izraun kliknemo na gumb Totals na traci s alatima Query Design i redak Total e se pojaviti u mrei upita u donjem dijelu prozora ispod reda Table i tada klik na polje za koje elimo obraun i koje ima numerike vrijednosti - klik na strelicu i odabir formule za izraun - postoje slijedee mogunosti: Sum - zbroj vrijednosti polja, Avg - izraun prosjeka vrijednosti polja, Min - prikaz najmanje vrijednosti iz svih polja, Max - prikaz najvee vrijednosti iz svih polja, Count - prebrojava broj popunjenih polja, StDev - standardna devijacija vrijednosti u poljima (raspon odstupanja vrijednosti od prosjeka), pri koritenju polja Total moe se upotrebiti novu formulu i onda kada se ve pokrene Upit, kada je potpuno kreiran Upit upit treba spremiti pod nekim imenom radi kasnije uporabe - Save - upis naziva - Ok, pokretanje Upita ide s klikom na gumb Run ili na alatnoj traci Query Design odabrati Query - Run, za izmjenu polja Upita ili kriterija, moe se brzo vratiti u Query Design klikom na Design View,

Izrada Izvjea
- Izvjea se mogu izraivati na tri razliita naina : 1. pomou osobine AutoReport koja uzima sve zapise tablice i daje saetak spreman za ispis - otvoriti bazu iz koje se eli Izvjee - klik na ikonu Report u lijevom oknu prozora baze podataka - klik na New - u dijalokom okviru New Report klik na AutoReport: Columnar (u stupcima) ili AutoReport: Tabular (u retcima) - u padajuem popisu na dnu dijalokog okvira odabrati tablicu iz koje idu podaci za Izvjee - klik na Ok i dobit e se Izvjee prilino jednostavnoga izgleda. 71

2. pomou arobnjaka Report Wizard - otvoriti bazu podataka - klik na Reports dvostruki klik na Create Report by Using Wizard - u padajuem popisu odabrati tablicu iz koje e ii polja podataka - klik na ime polja u prozoriu Available Fields pa na Add (>) da se to polje premjesti u popis Selected Fields i ponoviti taj postupak za sva potrebna polja podataka - ako se pravi Izvjee s poljima iz vie tablica, ponavljaju se prethodni postupci za drugu tablicu , pa treu itd. - odabrati jednu od ponuenih kategorija prikaza podataka i klik na Next - na slijedeem ekranu se dalje moe izabrati odreeno grupiranje polja i na kraju Next - na slijedeem ekranu postoje mogunosti sortiranja podataka po poljima (mogunost po etiri polja), u prvom okviru se odabere polje i odredi mu se smjer sortiranja pomou gumba uz njega i onda Next - dalje odabrati vrstu rasporeda polja u odjeljku Layout (s desne strane prikaz odabranoga) i Next - izbor stila pisanja i Next, te je na kraju potrebno dati ime Izvjeu te klik na Finish. 3. pregled, preinake (ako je potrebno) i ispis napravljenoga Izvjea nekom od prethodnih metoda - klik na ikonu Reports i odabir Izvjea kojega se eli prepraviti - klik na gumb Design na alatnoj traci - prikaz koji se dobio slian je prikazu Form Design i u njemu se radi na slian nain: oznaavanje kontrola, premjetanje objekata, izmjena veliine objekata, oblikovanje teksta, dodavanje grafike (gumb Image), dodavanje oznaka (Label), izrada okvira za upis teksta (Text Box), dodavanje izrauna (formula) itd. Baze podataka - File Maker Skupljanje, obrada i arhiviranje podataka sastavni je dio gotovo svakoga posla ozbiljnoga posla koji se radi na rauanlu. Informacije mogu biti od obinoga teksta, preko slike do cijelih multimedijalnih zapisa. Podaci koji su skupljeni na jednome mjestu nazivaju se bazom podataka, bez obzira na to, skupljaju li se telefonski brojevi, fotografije ili neto tree. Takoer e uvijek biti potreba za programima koji e uspjeno rukovati tim podacima. FileMaker je ve dugo (od 1984. g.) poznati i popularni proizvod firme Claris Corporation koji slui upravo obradi baza podataka. Za razliku od ostalih programa koji mogu obraivati izuzetno velike koliine podataka FileMaker je konstruiran da omogui brz i jednostavan rad s malim bazama podataka koje se mogu nai u svakome uredu kao: interni telefonski imenik s adresama suradnika i partnera, podaci o zaposlenicima i klijentima i slino. Prednost nad ostalima sastoji se u jednostavnosti , kao i injenici da je s njime lake obaviti i neke jednostavnije poslove. Bazu sainjava skup podataka koji mogu a ne moraju imati zajednike karakteristike. Takoer baza moe biti jedna jedina datoteka, ali i sustav datoteka u kojem svaka od njih sadri odreenu vrstu informacije (relacijska baza). Bazom podataka se uvijek smatra sustav svih datoteka s podacima i programima za upravljanje njima. FileMaker dozvoljava nekoliko razliitih zapisa u poljima datoteke: tekst, broj, datum, vrijeme, grafika ili zvuk, rezultat formule i zbirni rezultat. Osim ovih baza moe sadravati i "kontrolne" podatke kao: loznke, dozvole pristupa i slino - koji nemaju direktne veze s informacijama u bazi, jedino e odreivati koji se podaci mogu a koji ne mogu obraivati. Relacijska baza moe imati vie datoteka vezanih odreenim meuvezama, ali moe postojati i samo jedna datoteka ("flat-file" baza), to e ovisiti o koliini podataka. Danas se ve pojavila potreba za prezentacijom podataka na Internetu, i zato ve FileMaker Pro 4.0 posjeduje ugraeni www server za obradu podataka na udaljenom serveru, koristei obian browser - Nestcape. FileMaker poznaje dva osnovna naina rada s podacima : browse - podaci se mogu se stvarati, brisati i mjenjati, find - pronalaenje podataka po zadanim kriterijima.

72

Kreiranje baze ide odpoetka (izbornik File - new - Create a new empty file - Ok) ili uporabom predloaka (izbornik File - new - Create a new file using a template - dvostruki klik na odabrani predloak - upis imena baze - Save). Najprije trebamo definirati potrebna polja za bazu - izbornik File - naredba Define - fields (formular za definiranje polja - naziv - vrsta sadraja - opcije) - Create : Auto Enter mogunost automatskog unosa vrijednosti po odreenom kriteriju, Validation - logina provjera podataka nakon unosa, Repeating field - za polja koja sadre vie od jedne informacije (radi indeksiranja). Formular za unos podataka izgleda slino kao u Access-u, odnosno mogu se po njemu polja razmjestiti prema nahoenju. Isto tako svaki formular ima header i footer koji slue za uljepavanje konanoga izgleda dokumenta. Dijelove formulara moe se ukljuivati ili iskljuivati po potrebi : izbornik Mode - Part Setup i pojavit e se prozor s popisom svih dijelova ukljuenih u dokumenat, Create - dodati neki dio ili Delete za bristi postojei, ovdje se moe mjenjati i raspored dijelova prozora odvlaenjem s miem, a isto tako moe se vriti i uljepavanje promjenom boje podloge ili grafikim elementima pomou alata za crtanje, strelica je alat kojim se obiljeava polje ili objekt na kojem se trenutno radi i kojega se moe pomicati, mjenjati ili brisati, za preciznost postavljanja objekata na zapis moe se u izborniku Show ukljuiti pomagae : T-square - mjenja pokaziva mia u dvije crte preko cijeloga dokumenta olakavajui poravnanje, grid - dolazi mrea tokica iju veliinu sami odreujemo pomou Mode/Set Rulers, size - precizno definiranje veliine i poloaja objekta na zapisu, desnim klikom na neki objekt dobije se izbornik pomou kojega se moe promjeniti karakteristike objekta: font, veliina, boja, format, podloga, obrub, objekti se mogu i skupno obraivati selektiranjem (klik na jednoga i zatim shift-klik na ostale) i aktiviranjem Arrange/Group (razbijanje grupe ide s Arrange/Ungroup), odabirom None kao vrstom poravnanja objekti e se vratiti u prvobitno stanje, odabirom Distribute space objekti e se ravnomjerno rasporediti po cijelome prostoru. Formatiranje razliitih polja u bazi podataka odnosno njenome izlistavanju postie se uporabom naredbe Text ili Number iz izbornika Format. Takoer postoje vrijednosne liste (Value lists) koje uvijek imaju tono odreen repetitivni tip vrijednosti - selektirati to polje - izbornik Format - naredba Field Format - jaha Style izabrati Pop-up list using value list - izabrati Define Value Lists i u njegovom izborniku odabrati Name i upisati ime liste - klik na Create (pri stvaranju nove liste treba prije Create ukljuiti polje Use custom values i unijeti redom vrijednosti koje e se pojavljivati u listi). Najjednostavniji dio FileMakera je Browse mod u koji emo se ukljuiti kada trebamo poeti s unosom podataka, a zavrili smo s definiranjem i uljepavanjem polja. U Browse mod-u izvravat e se i sva pretraivanja i pregledi podataka. Dodavanje novih zapisa ide putem izbornika Mode i naredbe New Record - u bazu se dodaje novi prazan zapis i odmah e biti ponueno popunjavanje podacima. Container fields predstavljaju posebnu vrstu polja koja mogu imati multimedijalni zapis. Unutar njega moe se memorirati slika, zvuk ili video sekvenca, a bit e prikazani poput bilo kojeg drugog podatka. Unos podataka vrlo je jednostavan: potrebno je importirati (pomou File - Import) ili pomou opcije Store file reference aktivirati pokaziva do mjesta gdje se nalazi datoteka koju treba prikazati (na ovaj nain se tedi na veliini baze). Pregledavanje podataka moe ii na dva naina : Select - New Record - pregled pojedinanih zapisa, Select - View as List - popis liste zapisa na cijelome ekranu, te klik na eljeni zapis. Pretraivanje podataka ide pomou Find mode koji daje prazan formular u koji se upisuju vrijednosti koje se trae, a mogu se unijeti i upiti s odreenim logikim kriterijima. Nakon unosa kriterija treba

73

kliknuti na Find i slog e biti pronaen, a povratak na stanje koje je bilo prije traenja po kriteriju ide sa Mode - Revert Request. Prilikom pretraivanja vrlo je bitno razlikovati slijedee : operator " = " trai polje sa zadanim nizom znakova bez obzira da li u tome polju ima i drugih znakova, operator " = = " trai polje sa iskljuivo definiranim nizom znakova. Ispis iz baze podataka moe se prilagoditi potrebama a najbitnije je da se mogu ispisivati i prazni formulari, samo s imenima polja, koji e posluiti za unos podataka, vjebanje ili neto drugo. Za ispis s obe strane papira dobro je ukljuiti opciju Facing Pages radi poravnanja lijeve i desne stranice za laki uvez izlistanoga materijala. Pri ispisu se moe koristiti i ScriptMaker - moni alat koji pomae u razliitim varijantama ispisa iz baze. Zatita baze podataka postie se lozinkama s kojima se moe zatiti pojedino polje, pojedine grupe slogova itd. Na svakoj bazi mora biti nekoliko vrsti lozinki: master (daje sva prava), lozinke grupe, pojedinane lozinke, lozinke samo za informacije, lozinke s privilegijama i druge. Novost u FileMaker-u Pro 4.0 omoguava prezentiranje i rad s bazama podataka i na Internetu. Informacijski sustavi - osnove - Informacijski sustav je organizirani skup stvarnih podataka - informacijskih objekata (djelova, podsustava, elemenata, grupa, ....) koji meusobno komuniciraju pomou razmjene informacija transformiranih prema potrebama samoga sustava - zadaa mu je: permanentno opskrbljivanje potrebnim informacijama svih razina rada, upravljanja i odluivanja unutar sustava, - slijedi shematski prikaz informacijskoga sustava :

ulaz podataka

BAZA PODATAKA

prerada podataka

izvjea

operativni

taktiki

strateki

odluke promjene
- faze razvoja: Studij zahtjeva za projektiranje i izgradnju, Planiranje svih procesa, Analiza postojeega stanja: procesi koji se obavljaju, 74

realizacija

podaci koji kolaju procesima, resursi (hardwerski, softwerski, ekonomski i kadrovski), Projektiranje novoga sustava: uspostavljanje baze podataka, podjela sustava procesa na podsustave, vrste i naini izvjetavanja, Razvoj informacijskoga sustava: izrada algoritma za procese i podprocese, programiranje, opisi tijeka obrada, sheme podataka za bazu, Testiranja, Dokumentacija, Uvoenje (obuka korisnika, paralelni rad, ....), Odravanje kompletnoga sustava, - timski rad : podjela poslova prema zanimanjima i funkcijama, postoji mjeavina talenata i znanja, postavlja se plan rada cijeloga tima (hodogram), radi se prema standardima kvalitete softwerskih proizvoda, drfinira se upravljanje projektom, - baze podataka koje se upotrebljavaju : ve reene (hijerarhijska, mrena, relacijska, objektna) jezik postavljanja upita na temelju primjera QBE (Query By Example) standardni upitni jezik posebno za relacijske baze SQL (Structured Query Language) - zadovoljava zahtjeve relacijske algebre - stabla odluivanja : metoda za opis unutarnje logike procesa raslanjivanjem problema u grane moguega kretanja stanja podataka sve do konane akcije Primjer: Prikazati pomou stabla odluivanja odluku o poviici za djelatnike od pet na vie godina staa, a da su vrlo efikasni u poslu ili nisu koristili godinji u zadnje etiri godine:

da koristio godinji u da zadnje 4 god. sta >= 5 godina ne ne

efikasan u poslu

da ne

poviica poviica

da poviica

ne poviica
. tablice odluivanja : metoda za analizu i rijeavanje problema odluivanja definiranjem svih moguih stanja sustava i aktivnosti koje se moraju izvesti u pojedinim stanjima Primjer : tablicom odluivanja prikazati slijedee postavke 1. Strani gosti plaaju 20 kuna boravine takse dnevno 75

2. Djeca stranaca plaaju 10 kuna boravine takse dnevno 3. Domai gosti plaaju 10 kuna boravine takse dnevno 4. Djeca domaih plaaju 5 kuna boravine takse dnevno

gost: hrvatski dravljan gost: stariji od 12 godina boravina taksa: 20 kuna boravina taksa: 10 kuna boravina taksa: 5 kuna Uporaba znakova : Y - N

Y Y

Y N

N Y X

N N

X X (D - N) -

X prazno
8. PC (Personal Computer)

uvjet izvrenje neizvrenje

Dana 12. kolovoza 2001. navrilo se dvadeset godina od izlaska prvoga PC-a. U proteklih dvadeset godina PC je prodan u 850 milijuna primjeraka i potpuno promjenio svijet. Istini za volju, IBM-ov Personal Computer, koji je lansiran prije dvadeset godina, nije bio prvo osobno raunalo. Jo 1973. u Xeroxovom istraivakom centru Palo Alto proizvedeno je tisuu komada Xeros Altosa, eksperimentalnog stolnog raunala s miem, grafikim sueljem, WYSIWYG (What you see is what you get - to se vidi na ekranu bit e tono tako ispisano), tekst editorom, Ethernet mreom, laserskim pisaima..... No kako ve biva s idejama koje idu ispred svog vremena, Xeros Altos nikada nije napustio laboratorij i izaao na svijetlo dana. Prvo osobno raunalo koje se pojavilo na tritu (a da ga kupci nisu morali sami slagati) bilo je Aple II. Bilo je to 1977. godine. IBM-ov PC ak nije ni prvi proizvod koji nosi naziv "osobno raunalo". Termin je trinaest godina stariji od IBM-ovog PC-a, a prvi put ga je iskoristio Hewlett-Packard 1968. u promociji depnog kalkulatora 911A. Naziv "osobno raunalo" ustvari sasvim dobro i pristaje depnom kalkulatoru... No IBM-ov PC ipak je promjenio tijek povjesti. Ne zato to je bio napredniji od tadanjih osbnih raunala (koje su do pojave PC-a zvali "mikroraunalima"); naprotiv, PC je 1981. bio inferioran u odnosu na tadanju konkurenciju. Snaga njegovog hardwera (procesor 8088 kojega je proizvela tada slabo poznata tvrtka Intel, koji je radio na taktu od 4,77 MHz i 16 kB RAM memorije) nije se mogla mjeriti s Appleom II, DEC-ovim PDP-om (Digital Equipment Corporation, PDP - Programmed Data Processor) ili VAX-om. Informatiki strunjaci jo su manje cjenili operacijski sustav, kojeg je napravila tada takoer nepoznata tvrtka: Microsoft OS, jednostavno nazvan Disk Operating System (DOS) 1.0, nudio je manje od deset godina starog CP/M-a. Znaaj PC-a leao je u injenici da ga je proizvela jedna velika, etablirana tvrtka sa stogodinjom tradicijom. to je jo vanije, IBM ne samo da je posjedovao ime, nego i uhodane distribucijske kanale: PC se mogao kupiti u duanima velikih trgovakih lanaca. Ostala "mikroraunala" proizvodile su male tvrtke 76

raunalnih zanesenjaka, a kupovali su ih drugi zanesenjaci - ili pak znanstvenici kojima su raunala trebala za provoenje kompliciranih kalkulacija, a nisu si mogli priutiti "pravo" raunalo. Ken Olson, osniva poznatog DEC-a, nekoliko je godina ranije "provalio" danas legendarnu reenicu: "Nema nikakvog razloga zbog kojeg bi bilo tko poelio imati raunalo kod kue". Ni u IBM-u kao da nisu vjerovali da e PC uspjeti nametnuti najiroj publici, za osobnu uporabu: oekivali su da e za pet godina prodati 250.000 komada. Taj su cilj ispunili ve za godinu dana, a do 1986. uspjeli su prodati tri milijuna PC-a. Tajna uspjeha prodora PC-a na trite lei u objavljivanju tehnikih specifikacija i dozvoli licenciranja - ili, moe se rei - otvorenosti sustava. IBM-ovci se ponose strategijom licenciranja operativnog sustava (od Microsofta) i procesora (od Intela), i smatraju ga genijalanim potezom koji je promjenio svijet. Odluka IBM-a da dopusti tim dvjema tvrtkama da prodaju svoje proizvode i treim tvrtkama - ne samo da je Billa Gatesa i Adyja Grovea uinila besramno bogatima, nego je i omoguila cvijetanje "klonova". U slijedeih nekoliko godina stotinjak tvrtki je proizvodilo IBM PC kompatibilna raunala, a mnogi od tih "klonova" bili su jeftiniji, pa i kvalitetniji od originala. Pet godina nakon izlaska PC-a, "klonovi" su preuzeli trini primat. Compaq, osnovan 1982. sa zadatkom proizvodnje boljega PC-a od PC-a, sruio je sve rekorde kao najbre rastua tvrtka u povijesti. Uspjeh "klonova" ipak je imao i pozitivne posljedice za IBM. Naime, informatiki je div tada bio u slinoj poziciji kao danas Microsoft: amerika je drava pokuavala rascjepiti IBM zbog krenja antimonopolistikih zakona. injenica da mnotvo kompanija proizvodi raunala usporediva s IBMovim najuspjenijim proidvodom, navela je vladu da naposljetku odustane od tube. Nakon to je izgubio trinu bitku s Compaqom i ostalim "klonovima", IBM je okrenuo plou. Godine 1987. predstavio je nasljednika PC-a - PS/2, koji za razliku od prethodnika nije slijedio dotadanje standarde, ve se oslonio na nova rjeenja kao to je MCA sabirnica i najava OS/2 operativnog sustava s grafikim sueljem. Ostatak PC industrije ("klonovi") jednostavno je ignorirao PS/2; nastavio se oslanjati na postojea PC rjeenja i razvijati ih neovisno o IBM-u. Od brojnih tehnolokih noviteta koje je donijeo PS/2 preivio je samo prikljuak za tipkovnicu, zahvaljujui kojem je veina dananjih korisnika PC-a uope ula za PS/2. Spomenuto grafiko suelje bilo je tada the next big thing za PC. Godine 1983. Microsoft je dovrio prve Windowse (povjest Windowsa - str.80), no radilo se o onome to danas zovemo vapourware. Godine 1984. je izaao Macintoch, i PC se susreo s opasnom konkurencijom. Mac je tada (a i u slijedeih deset godina) bio daleko moniji stroj od PC-a, kojega su podrugljivo zvali "napuhanim pisaim strojem" ili "kalkulatorom na steroidima". A tako su ga s pravom zvali, jer PC je tada mogao posluiti za obradu teksta, kalkulacije i eventualno za poneku igricu. Da bi - poput Mac-a - mogao ponuditi i atraktivnije aplikacije poput DTP i grafikih programa i privui nove korisnike, valjalo je kritino suelje DOS-a zamjeniti atraktivnim, user friendly grafikim sueljem. IBM i Microsoft pokuali su parirati Mac-u novim OSom, no umjesto zajednikoga razvoja usljedio je rastanak. Dvije su kompanije godinama razvijale novi operativni sustav, no prvi zaista iskoristivi Windowsi stigli su tek 1990. a prvi uspjeli OS/2 stigao je tri godine kasnije (1993.), a to je bilo barem pet godina prekasno za ozbiljniju uporabu. Ti prvi iskoristivi Windowsi 3.x pobudili su novi val interesa za PC, no tek je pravu plimu pokrenula nekako istotobno - jedna mala tajvanska kompanija. Firma Creative Labs je za razumnu cijenu ponudio komlet sa 16-bitnom zvunom karticom Sound Blaster, zvunicima i tada egzotinim dodatkom: 1X CDROM-om. PC je konano "progovorio"! Poplava multimedijalnih aplikacija i igara (Doom) uinila ga je privlanim ne samo za uporabu u uredima, nego i kod kue. Nastupila je multimedijalna era. Izlazak nove generacije Windowsa (`95.) opet se poklopio s poetkom nove ere u povjesti PC-a i novim valom interesa za osobno raunalo. No kao i u prethodnom sluaju zasluge za to ne moemo pripisati IBM-u, Microsoftu, Intelu i ostalim "velikima"; iskru je opet zapalila jedna mala i nepoznata tvrtka. Zvala se Mosaic, a ubrzo je promjenila ime, nazvavi se prema svojem najpoznatijem proizvodu - web browseru Nestcape. Internet, je naravno, izmiljen mnogo ranije (kao to su i osobno raunalo, mi i GUI - Graphical User Interfaces - grafiko korisniko suelje, postojali i prije PC-a), ali tek je kombinacija jeftinih PC-a, jednostavnog suelja i World Wide Weba pokrenula Internet revoluciju. Proizvoai osobnih raunala opet su zadovoljno trljali ruke: rast prodaje PC-a postao je strelovit. 77

Na sveanosti povodom 20-godinjice PC-a sudionici su slavili izum koji je promjenio svijet. "U dva desetljea napretka nakon 1981. PC je unijeo revoluciju u nain na koji ljudi rade, ue i igraju se" rezimirao je Grove. Microsoft je pokazao rezultate Gallupovog istraivanja koji pokazuju kako je PC Amerikancima jednako vaan kao televizor, dok im je na poslu PC najvaniji alat za rad trortruko vaniji od telefona. Spomenuto je da je dananji PC moniji od raunala pomou kojih je NASA ovjeka poslala na Mjesec. Iznesen je podatak (IDC-ov) da je od 1981. prodano 835 milijuna PC-a. No te veeri nitko nije spomenuo jedan drugi IDC-ov podatak (vjerojatno radi slavlja u koje se ne uklapa loi podatak): da je rast prodaje PC-a ove godine zaustavljen, prvi put nakon 1981. Na globalnom nivou, oekuje se da e se ove godine prodati 5,8 posto vie PC-a nego lani. U tehnoloki nerazvijenim zemljama, kao to je i Hrvatska, ovaj e rast biti i vei. Ali u onim najrazvijenijima oekuje se pad: npr. u SAD-u e se u 2001.godini prodati 6,3 posto manje PC-a nego u prethodnoj godini - sve prognoze govore o nastavku pada interesa za PC u slijedeim godinama (zasieno trite - kupuju se, za pretpostaviti je, samo zamjenski za ve dotrajale). U nekoj buduoj povjesti raunalstva, 2001. e vjerojatno ostati zapisana kao godina u kojoj je PC, nakon dvadesetogodinje dominacije, poeo silaziti sa scene. Nema sumnje da e PC jo dugo ivjeti (i to ne samo u Hrvatskoj). U pravu je novi Intelov predsjednik Craig Barrett, koji je u zavrnoj diskusiji nakon roendanske veere iznio viziju PC-a budunosti kao svojevrsnog sredita mobilnih i specijaliziranih raunala spojenih na Internet. PC e ivjeti dokle god bude bilo interesa za glomazno, komplicirano, mono i nespecijalizirano stolno raunalo, ali nema sumnje da e ono izgubiti svoj znaaj i ulogu u korist Barrettovih "periferija", raznorodnih ureaja kao to su web tableti, runa raunala i mobilni telefoni, a kojima je zajedniko to da su mali, prenosivi, jeftini, spojeni na Internet i jednostavni za uporabu. Iz njih e vjerojatno jednoga dana izroniti jedan ureaj koji e zasjeniti popularnost ostalih i preuzeti, sada ve ispranjeni, kraljevski poloaj PC-a. U zavrnoj diskusiji na navedenoj proslavi PC veterani su se sloili o nunosti novoga suelja - zadavanja naredbi glasom. "Nakon dvadest godina jo uvijek lupamo po istoj tipkovnici", poalio se Compaqov elnik Michael Capellas. PC veterani su se sloili i s osnivaem Lotusa Mitchom Caporom, koji smatra da PC-i jo uvijek nisu dovoljno jednostavni za uporabu: "Svi mi zajedno nismo dovoljno napravili na tome da tehnologiju iskoriste obini ljudi". No budunost PC-a moda je najbolje opisao njegov kolega Ray Ozzie - autor Lotus notesa - kad se poalio kako je mo PC-a danas neikoritena: "devedeset devet posto vremena na poslu troimo na e-mail - je li email maksimalni domet PC-a? Ne bih rekao." I zaista, PC je danas, nakon dvadesetgodinjeg munjevitog razvoja, postao i previe moan. Moda je vrijeme za neto jednostavnije! Proizvoa memorije Intel sedamdesetih je godina poeo proizvoditi i mikroprocesore. Njegov tadanji elnik Gordon Moore oekivao je da e oni nai iroku uporabu - u automobilima. Jo 1980. nije oekivao da e zaraditi prodajui ih za osobna raunala. PC ih je poeo koristiti tek kad je Intel proizveo 386 procesor (1985/6.). U posljednjihn 15 godina u SAD-u je prodano vie PC-a od automobila, a u 2001. prodat e se deset puta vie PC-a nego automobila. 9. WINDOWS OKRUENJE

Povijest - poinje 1962. u Cambridge, Massachusetts kada je Ivan Sutherland razvio program za crtanje Sketchpad, - nastavak je ve 1964. izumom Douglasa Engelberta California, x-y koordinatni pokaziva ekrana (pretea dananjega mia), oba koncepta primjenjeni su na raunalu FLEX 1969. koje je radilo metodom prozora (windowsa) s miem i grafikom, - firma Microsoft je 1983. objavila Windowse za IBM-ov hardwer, prva verzija dola je na trite 1985. za Microsoft C - Compiler, a 1990. godine verzija 3.0 za multitasking, 78

- 1992. verzija 3.1 sa veom brzinom rada, poboljanim upravljanjem i memorijom, novim TrueType fontovima i ostalim unapreenjima - itd. - dosada izale inaice : 3.x, 95, 95b, NTx.xx (SP1-SP6), 98, ME, 2000, XP, 2002 .... Osnove rada - Windows je program grafikog korisnikog suelja (GUI - Grafical User Interface), - korisniko suelje je nain zadavanja naredbi izborom od predoenih, za razliku od "normalnog" zadavanja naredbi u slijedu (potrebno pamtiti), - naela Windovsa jesu: . naredbe ne treba pamtiti ve se izabiru, . naredba se najprije oznai zatim aktivira, . koristi se Bitmap prikaz WYSIWYG (What you see is what you get) . usmjeren je grafiki (ikone), . brzo ispravljanje prikaza na ekranu, . istovremeno izvoenje vie aplikacija i veza izmeu njih, . dozvoljava neposrednu manipulaciju elementima na ekranu, . nudi standardne oekivane elemente: prozori, izbornici, voenje dijaloga - to omoguava dosljednost u radu, . ima estetski prikaz i zadovoljstvo je raditi s njim, - radio je prvenstveno na osobnim raunalima s MS DOS operacijskim sustavom, a danas je ve prilagoen i za sve druge operacijske sustave,

Konvencije za rad Aktiviranje Widowsa - nako ukljuivanja PC-a pojavi se poetni ekran Windowsa, - poetni ekran: mjenjanje programa na ekranu ide slino biranju kanala na televiziji pomou Shortcut ikona . postavljanje nove ikone: jedan klik desnom tipkom mia - odabrati New - odabrati program za kojega treba ikonu, i bit e postavljena . brisanje ikone sa ekrana: jedan klik desnom tipkom mia strelicom uperenom u ikonu odabrati Delete - potvrditi brisanje - ikone koje se uglavnom postave na poetni ekran: . My Computer - upravljanje fajlovima, . Network Neighborhood - ukljuivanje u mreu, . Recycle Bin - i dalje memoriranje brisanih fajlova, . Start button - odabir programa za ukljuivanje, . ikone po izboru korisnika. Ikone - grafiki simboli: predstavljaju razliite programe, aplikacije ili datoteke, - sastoji se od slike i opisa ispod nje, - moe se premjetati unutar radnog podruja - ekrana, - postoje ikone grupa i ikone programskih elemenata.

79

Mi (Mouse) - ulazni ureaj za brzi i jednostavan rad, - pomicanjem po podlozi mehaniko se gibanje kuglice pretvara u elektronike signale i usmjerava "strelicu" - pokaziva, - mi ima dvije ili tri tipke ijim se pritiskom pokree neki postupak, - ukoliko nije izriito napomenuto "pritisnite (odreenu) tipku mia", znai pritisnuti lijevu tipku, - ponekad je potreban dvostruki, brzi, jedan za drugim pritisak na mia, to je posebno napomenuto pri opisu takvoga postupka. Ostale konvencije - neke od extenzija u MS DOS-u i njihovo znaenje: BAK - rezervna kopija drugoga fajla COM - izvrni program DAT - fajl s podacima DOC - tekst fajl EXE - izvrni program LIB - biblioteka OBJ - object fajl SYS - sistemski fajl TEX - tekst fajl TXT - tekst fajl - izbornk - MENU predstavlja niz naredbi od kojih treba izabrati jednu za izvoenje (u nekim sluajevima i vie), - oznaavanje - Select znai obiljeiti neki element pokazivaem, - odabir - Choose znai izvesti obiljeeni element ( najee dvostrukim pritiskom na mia - double click ). Elementi prozora kao alati za rad - linija naslova - gornji proireni rub - sadri: . kontrolni izbornik (lijevi kut) sadri naredbe za mjenjanje veliine prozora, pomicanje ili zatvaranje prozora, te za prijelaz u drugu aplikaciju - i to su: RESTORE - obnova prozora na prijanju veliinu, MOVE - premjetanje prozora koritenjem tipkovnice, SIZE - promjena veliine prozora koritenjem tipkovnice, MINIMIZE - smanjivanje prozora na ikonu, MAXIMIZE - poveanje prozora do maksimalne veliine, CLOSE - zatvaranje prozora, okvira dijaloga ili aplikacije, - naslov prozora - moe biti ime aplikacije, dokumenta, grupe imenika ili datoteke (ako dokument nije bio spremljen javlja se "untitled"). - tri kvadratia u desnome kutu - lijevi smanjenje prozora - srednji poveanje prozora - desni izlaz iz aplikacije - linija izbornika (ispod linije naslova) sadri raspoloive izbornike, - veina prozora ima File (datoteka), Edit (ureivanje), i Help (pomo) uz jo neke druge prema odreenoj aplikaciji, - elementi za pomicanje prozora: . rub prozora (vanjska granica) na sve etiri strane, . okomita linija - desna proirena - za pomicanje okomito, . vodoravna linija - donja proirena - za pomicanje po irini, . strelice u linijama pomicanja slue za pomicanje unutarnjeg sadraja prozora u pravcu strelice, . okvir pomicanja - za bre pomicanje umjesto strelicom. - toka unosa - mjesto gdje se nalazimo u dokumentu, - pokaziva mia - uglavnom strelica, a moe poprimiti i drugi oblik. 80

Grupni prozori - mogu sadravati ikone ijim aktiviranjem dobijemo novi grupni prozor, - iz njega se moe pozvati prozor dokumenta, - moe sadravati imenike fajlova i direktorije. Prozori za komuniciranje - dobiju se aktiviranjem naredbi sa tri tokice iz kontrolnog izbornika, - potrebni su za davanje dodatnih uputstava za izvrenje naredbe, - mogu biti kao odabir neke od ponuenih alternativa ili trae odreeni upis (ime novoga fajla ili slino), - iz njih se mogu otvoriti i novi prozori za dodatno komuniciranje, - daju obavijesti o postupku koji je u tijeku ( " i " - information ili " ! " - vana obavijest). Naredba Start - izgled Start menu-a: Programs - prikaz liste ugraenih programa (klik nakon odabira) Documments - prikaz .doc fajlova koji su ranije ugraeni Settings - lista sustavskih komponenti koje elimo promjeniti Find - pronalaenje fajla, direktorija ili e-mail poruke Help - pomo Run - startanje upisane Dos naredbe ili otvaranje direktorija Shut Down - prekid rada ili restart raunala File Manager program je Windows Explorer (ili Windows NT Explorer) - do njega se doe putem Start - Programs - Windows Explorer, - daje prikaz svih imenika (direktorija i poddirektorija) i datoteka na disku, - prozor ima dvije polovice : lijeva prikazuje stablo imenika a desna sadraj radnoga imenika, odnosno onoga koji je oznaen, - oznaavanje jedne datoteke vri se pritiskom na tipku mia ija je strelica usmjerena na ikonu te datoteke, - oznaavanje vie datoteka vri se na isti nain uz dodatno pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici, - ponitavanje oznaavanja - Select File u izborniku File, te Deselect i Close, - promjena izgleda prozora parametrima iz izbornika View, - stvaranje novoga imenika - u izborniku File New - te Folder i upisati ime, - kopiranje datoteke - oznaiti, drei pritisnutu tipku mia odvui na novo mjesto (ili Copy - Paste iz izbornika Edit), - brisanje datoteke iz imenika - u izborniku File izabrati Delete - zatim Ok, - promjena atributa datoteka - izbornik File - izabrati Properties te oznaiti ili ponititi ono to je potrebno odnosno nepotrebno, zatim Ok, - aktiviranje aplikacije direktno iz Explorera - dvostrukim pritiskom na tipku mia ija je strelica usmjerena na ikonu te aplikacije. Rad s disketama - Formatiranje disketa se vie u principu i ne radi jer dolaze sa trita ve formatirane. Meutim ako je ipak potrebno (neka stara zaliha i sl.) to ide: ikona My Computer na poetnom ekranu oznaiti disketni pogon - kliknuti na izbornik File - naredba Format - slijediti dalja uputstva, - Kopiranje diskete na disketu ide istim putem ali naredbom Copy Disk, - Kopiranje diskete na disk ide putem naredbi Copy - Paste ili desni klik i Send to, - Kopiranje fajla sa diska na disketu ide isto naredbama Copy i Paste, ili bri postupak: pritisnuti desnu tipku mia na ime fajla u Windows Exploreru - izabrati Send To i Floppy (A:), 81

Alati - programi za prilagoavanje sustavnih komponenti se svi mogu dobiti putem: Start Settings - Control Panel, Printers ili Taskbar, ili sa : Start - Programs - Accessories - pri instalaciji za sve se postavljaju default parametri, TEXT PROCESORI Kratka povjest pisanja teksta raunalom: Posluivi se izrekom Harry Meglera: "Pisana rije jednako je vana kao i elektron i logika vrata", postaje nam jasno zato se uz razvoj razliitih programa za raunala - razvijali i programi za pisanje teksta - text procesori. Njima se nastoji ubrzati i olakati radnje pisanja teksta kao: pisanje, brisanje, ispravljanje, arhiviranje, oblikovanje (formatiranje), pretraivanje, tampanje, umnoavanje i drugo. U poetku primjene ovi su programi sluili samo zato da se raunalo moe upotrebiti umjesto pisaega stroja. Kod pisaega stroja se radnje: pisanje, formatiranje i tampanje vre istovremeno - dok text procerori omoguuju da se ove radnje vre odvojeno tj. upisani tekst se ureuje pomou ekrana i tipkovnice dok se god ne postigne odgovarajui oblik, i tek se ga tada odtampa, memorira itd. Bilo je u povjesti mnogo vrsta razliitih text procesora a tipini predstavnici su: Word Star, Word Perfect i MS Word (Word 6.0, Word 95, Word 97, unutar MS Office verzija do zadnje MS Office XP u koju je integriran Word 2002). Postoje i drugi srodni programi za obradu teksta kao programi za stolno izdavatvo (DTP - Desk Top Publishing), to je ustvari raunalni sustav (sklopovska i programska oprema) koji omoguava prireivanje teksta spremnog za tampanje. Najpopularniji DTP programi su Ventura Publishing i Page Maker. Word Star 4 Ovaj je program dao osnovne postavke daljem napretku text procesora, a radi na principu izbornika i odabirom potrebnih radnji iz njih. Ta je metoda vrlo praktina i funkcionalna te su je prihvatili i svi dalje u razvoju text procesora. Izbornici ili menu kod WS4 (skraeni naziv) jesu: Opening menu otvaranje, imenovanje, kopiranje, memoriranje i brisanje dokumenta Edit menu sve mogunosti rada s tekstom Quick menu brzo pomicanje kursora po ekranu pri radu s tekstom Onscreen menu oblikovanje teksta Block menu premjetanje, kopiranje, brisanje blokova teksta Protect menu zatita teksta od izmjena Print menu naini ispisa teksta Help menu pomo, uputstva OPENING MENU open a document L - change togged drive / directory open a nondocument C - protect a file print a file E - rename a file merge print a file O - copy a file index a document Y - delete a file table of contents F - turn directory off exit WordStar Esc-shorthand help R - run a DOS command 10.

D N P MI T X J -

Sve naredbe zadaju se iskljuivo izborom jedne, dvije ili najvie tri tipke na tipkovnici, upravo one koje su podebljane na menu -u. Pogreno utipkane naredbe se mogu ponititi tipkom Esc. U vrijeme stvaranja ovoga programa nije jo bilo mia, te nije mogue raditi s njime. Primjena WS4 trai uvjebanost, te se moe govoriti o jednostavnijem i naprednijem editiranju prema tome koliko se koriste sve naredbe koje stoje na raspolaganju, a mogu se podjeliti na tri vrste: 82

1. naredbe iz menu-a (pritiskom na jednu ili dvije tipke u kombinaciji s Ctrl kod Edit menu-a) 2. naredbe funkcijskim tipkama (od F1 do F10) 3. naredbe s tokom (tokaste naredbe) - definiraju oblik ispisa teksta na papiru - vide se na ekranu ali ih raunalo pri ispisu izostavlja - ponovnim uitavanjem memorirane datoteke s tokastim naredbama one i dalje vrijede. Posebna je naredba Merge kojom se pokree ispis teksta iz osnovne datoteke uz umetanje podataka iz drugih datoteka, posebno formiranih kao tip .DTA gdje svaki red ini slog podataka - pri kreiranju .DTA datoteke svaki se red odjeljuje zarezom, a raspored polja treba u svim slogovima biti jednak. Word perfekt Sastavljen je 1982. u firmi Word Perfekt Corporation u amerikoj dravi Utah. Izalo je nekoliko poboljanja - verzija a najrevolucionarnija je 5.1 kada je ugraena uporaba mia i menu-a s padajuim popisom (pull-down menus). Naredbe za editiranje su vrlo jednostavne i mogu se podjeliti u dvije grupe: - pomicanje kurzora po upisanome tekstu - brisanje slova, rijei i cijelih redova Isto tako je mogue na ekranu vidjeti cijeli upisani tekst prije ispisa. Sve ovo su dalje ostali neke vrste standardi pri razvoju daljih text procesora. Memoriranje dokumenta ide s tipkom F10 uz pitanje da li se eli promjeniti ve postojei dokument ili e se dati ime novoj veziji dokumenta. Opcije Setup izbornika omoguuju postavljane parametara za funkcioniranje mia, rezolucije i boja na ekranu, rasporeda funkcija na tipkovnici, organizaciji fajlova, mjere za prikaz trenutne pozicije kurzora i jo dosta drugih opcija. Ulaskom u Help izbornik moe se dobiti informacija o svakoj pojedinoj opciji. Naredbom Format postavljaju se parametri za dokument na kojemu trenutno radimo. Sve glavne i grupne funkcije (ima ih oko 40) pozivaju se pomou funkcijskih tipki F1 do F10 u kombinaciji s tipkama Alt, Ctrl i Shift. Word Perfect omoguava rad s bazom podataka koja se formira na principu tablice, a isto tako omogueno je sortiranje baze kao i izdvajanje podataka koji zadovoljavaju postavljeni uvjet. Uvjet je baze podataka da se svaki slog (zapis) pie u jednome retku tablice - polja unutar sloga odvojena su tabulatorom. Ispis teksta ide naredbom Shift+F7 s kojom se dobije izbornik s mogunostima namjetanja razliitih parametara za naine i kvalitetu ispisa, a koritenjem opcije Options moe se odabrati broj kopija ispisa i druge mogunosti. MS Word Njegova velika uporaba danas u cijelome svijetu proizlazi iz njegovih , danas ve "neogranienih" mogunosti: unos teksta (runo, skenerom ili Internetom), memoriranje (i vie verzija dokumenta), razliiti naini prikaza dokumenta, formiranje odlomaka, kontolu atributa teksta (podcrtavanje, podebljavanje, ukoavanje, veliine slova, stila pisanja itd.), definiranje zaglavlja, podnoja i fus nota, definiranje zabiljeki i komentara, numeriranje stranica, numeriranje teksta, kreiranje stupaca na stranici, pretraivanje i korekcije teksta, popisi i sortiranje istih, umetanje slika iz drugih aplikacija, mogunost povezivanja s drugim Windows aplikacijama, umetanje adresa, pisanje formula, rad s tablicama, izrada razliitih dijagrama s podacima iz tablica, pisanje ukrasnih tekstova, stvaranje grafova, editiranje slika itd. U nastavku je prikazan prijedlog sadraja kako prii uenju Worda: 1. Pokretanje Worda 2. Glavni prozor Worda 3. Pokretanje naredbi 4. Odabir trake s alatima 83

5. Kretanje po dokumentu 6. Spremanje i pozivanje datoteke 7. Naini prikaza dokumenta 8. Rad s tekstom 8.1 Pisanje, premjetanje, kopiranje teksta 8.2 Unos u dokument (Insert Mode) 8.3 Poetak novoga retka, odlomka; proredi 8.4 Formatiranje; numeriranje teksta 8.5 Uporaba alata sa trake s alatima i tipkovnice 8.6 Ispravljanje, traenje i zamjena dijelova teksta 8.7 Popisi i sortiranje istih 9. Tablice 9.1 Kreiranje tablice 9.2 Ureenje elija, redaka, stupaca 9.3 Dodavanje, brisanje - redaka i / ili stupaca 9.4 Premjetanje ili kopiranje (tablice, elije, retka, stupca) 9.5 Namjetanje irine, visine - retka ili stupca 9.6 Ureenje teksta unutar tablice 9.7 Ureenje zaglavnih redaka (prelaz na novu stranicu) 9.8 Runo crtanje tablice (Draw Table) 9.9 Raunanje u tablici 9.10 Kreiranje dijagrama pomou podataka iz tablice 9.11 Tablica kao baza podataka 9.12 Sortiranje podataka unutar tablice 10. Obrasci 11. Cirkularna pisma (Merged Documents) 12. Okviri za odabrane podatke 13. Ukrasni tekst (WordArt) 14. Ostvarenje veze u i meu dokumentima (Hyperlink) 15. Priprema dokumenta za ispis 16. Zaglavlja i podnoja 17. Numeriranje i prijelom stranice 18. Kreiranje stila pisanja 19. Pisanje u stupcima 20. Kreiranje sadraja koritenjem stila 21. Pisanje matematikih oznaka 22. Ispis dokumenta 23. Ispis adresa za omotnice i naljepnice 24. Zatita dokumenta 25. Namjetanje opcija (Tools - Options) 26. Dodatne mogunosti - arobnjak za dopise - funkcijske tipke

11.

OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC-u

Uvodno o NT Exploreru, radu s disketama, elektronikoj poti, Outlook-u, ZIP-u, radu s CD-om, (Internet u zasebnoj skripti): . NT Explorer opisan je u toki 9,

84

. rad s disketama opisan je u toki 9, . popularna elektronika pota, poznatija pod skraenim nazivom e-mail, proslavila je svoj 30. roendan. Dana 3. listopada 1971. godine u kompjuterskom laboratoriju u Americi znanstvenik Ray Tomlinson eksperimentirao je s meunarodnim elktronikim sustavom za razmjenu poruka i otkrio nain njihova slanja izmeu raunala, te poslao PRVU PORUKU. Sadraj prve poruke bio je QWERTYUIOP - popis slova gornjega reda tipkovnice (danas je Z umjesto Y). Novost koju je tada uveo u poruku bio je znak @ , koji dananje e-mail adrese ini posebnima. Tomlinson je tada radio za ameriku vladu na softweru za Arpanet, prethodnici Interneta, . Microsoft Outlook je program unutar Office paketa koji sadri (Calendar), adresar (Address Book), podsjetnik (Tasks, Notes), preglednik (Explorer), dnevnik (Journal), elektroniku potu (E-mail) - i sve se to moe koristiti povezano s Internetom. E X C E L - prijedlog sadraja za uenje 1. Osnove Excela 1.1 Pokretanje, pomo, izlazak 1.2 Excel prozor; trake s alatima 1.3 Radne stranice, radne knjige, pohranjivanje 2. Unos podataka i proraunskih izraza 2.1 Blokovi podataka 2.2 Naini unosa podataka 2.3 Prijepis, premjetanje, brisanje podataka 2.4 Umetanje, brisanje i premjetanje elija, redaka i stupaca 2.5 Rad s formulama i funkcijama 3. Ureivanje tablice i ispis 3.1 Ureivanje izgleda brojevnih vrijednosti 3.2 Ureivanje izgleda teksta 3.3 Poravnanja sadraja i prijelomi teksta unutar elija 3.4 Iscrtavanje rubova i sjenanje elija 3.5 Promjene irine stupaca i visine redaka 3.6 Ispis tablice 4. Rad s grafikonima 4.1 Vrste, odabir i kreiranje grafikona 4.2 Ureivanje grafikona 4.3 Rad s trodimenzionalnim (3-D) grafikonima 5. Rad s bazama podataka (posebno obraeno) 6. Rad sa "stoernim tablicama"

12.

OSNOVE PROGRAMIRANJA Definicija - disciplina koja se bavi sintezom algoritama pri konstrukciji korektnih programa - proces dekompozicije apstraktnog algoritma treba biti upravljan programskim jezikom kojim e na kraju biti izraen, - procesi koje program izaziva u vrijeme njegova izvrenja zapravo su istinski predmet postupka programiranja, - dinamiko ponaanje procesa koje program izvrava treba zadovoljiti odreene zahtjeve, znai da postoje dva razliita aspekta jednoga programa - njegova statika struktura i njegovo dinamiko ponaanje, 85

- intelektualne mogunosti ovjeka su mnogo bolje u pogledu shvaanja statikih relacija, nego u zamiljanju procesa koji se razvijaju u vremenu, - zato je od izuzetnoga znaaja pitanje : kako konstrukcijom programa smanjiti raskorak izmeu statike strukture i njegovoga dinamikoga ponaanja ? Kratki povjesni razvoj - razvoj procesa programiranja, povjesno gledajui, moe se podjeliti u nekoliko faza : . korisnici raunala ininjeri i/ili matematiari, programiranje kao potreba u radu a ne kao intelektualno izazovna aktivnost , programski jezik nov - teak za razumjevanje - slabo razvijen, . prvi vei korak u uoavanju programiranja kao posebne kategorije profesionalne aktivnosti uinjen je kada su na trite dola raunala s dekadskom aritmetikom instalirani za poslovne aplikacije - razvijeni prvi simboliki jezici assembleri svaki programer radi cijelu aplikaciju - raunala s ogranienom memorijom, slabom vanjskom memorijom i ulazom s buenih papirnih vrpci ili kartica, . slijedi programiranje aplikacija u grupi programera - razvoj sustava programiranja, viih progr. jezika i njihovih prevodilaca (veliko zauzee memorije), operacijskih sustava, IOCS programa (Input Output Control System) , random externih memorija, brih U/I jedinica, poveanje brzine interne memorije (feritne jezgre), . slijedi stupanj razvoja kojega karakterizira eksplozivni rast raunalske tehnologije velikoga kapaciteta i brzine interne i externe memorije - standardi programskih jezika - poeci baza podataka, informacijskih sustava, te integrirane obrade, . dalji stupanj karakterizira razvoj hadwera u dva pravca : velika raunala sa skoro neogranienom virtuelnom memorijom (omoguenom brzim "kanalima" i ogromnim kapacitetima magnetskih diskova), te miniraunala i " inteligentni " terminali ( PC )sve za koncepciju distribuirane obrade, zatim razvoj softwera u pravcu novih programskih jezika namjenjenih odreenome podruju rada, baze podataka s novim pristupnim i zatitnim mehanizmima, operacijski sustavi namjenjeni pojedinoj vrsti obrade, informacijski sustavi na raznim nivoima ( poduzea, grada, drave pa i meudravni ), mikrofilmiranje, obrada texta i drugo, . slijedi razvoj softwera u pravcu olakanja programiranja te koritenja raunalskih resursa putem GUI (Graphical User Interfaces) i Interneta - ogroman razvoj komletnoga softwera za PC - e - baze podataka - objektno orjentirani programski jezici, te bri i vei memorijski resursi, . fazu razvoja u kojoj se sada nalazimo karakterizira sve to je za prethodnu fazu reeno plus poeci rada na programiranju govorom.

Faze razvoja programa - uobiajeno je da se manje programe direktno unaa u raunalo bez ikakve dokumentacije - programi srednje veliine se ve rade pomou dijagrama tijeka , ali nakon promjena testiranjem, on se uglavnom ne aururira i ne dokumentira - veliki programi unutar neke "ozbiljne" aplikacije se uglavnom rade "kako treba" - prikaz na slijedeoj shemi (Shema br. 12.1) - zadaci koje programer treba obaviti pri izradi jednoga programa su slijedei :

86

START

STUDIJ ZADATKA KONZULT ACIJE

zadat. shva.

NE PRIKAZ TIJEKA RADA KOD PROGRAMIRANJA

GRUBI BL.
DIJAGRAM

TEST. NA

STOLU

Shema br. 12.1 ispr. NE

FINI BLOK DIJAGRAM

TEST. NA

STOLU
KODIRAJ PROGRAM

ispr.

NE

UNESI PROGRAM

detalj 1

detalj 2

ispr.

PREVEDI
PROGRAM

NE

ispr. NE

TESTIRAJ PROGRAM

ispr. NE NE

LANANO TESTIR.

ispr.

DOKUME NTACIJA

87

1. studij zadatka - programer detaljno analizira specifikaciju programa, da nita ne ostane nedefinirano, a pri nailasku na nejasnoe treba konzultirati kompetentnu osobu za pojanjenje nejasnoga detalja, 2. izrada logike programa - dizajniranje (pomou dijagrama tijeka ili neke druge tehnike) ukljuuje izradu gotovoga dijagrama tijeka od gruboga, testiranjem do finoga, 3. kodiranje - programerov postupak pisanja naredbi prema dijagramu tijeka na odabranom programskom jeziku - ovisno o nainu unosa programa i njegovoga prevoenja, ispravljat e se greke unosa naredbi, a takoer i eventualne promjene u logici programa ako se odreenom naredbom predvieno ne moe realizirati, 4. testiranje - moe se govoriti o tri vrste testiranja : formalno - ispravak pogrenoga unosa naredbi, logiko - promjene u logici tijeka programa, lanano - u slijedu s ostalim programima aplikacije, 5. dokumentiranje - postupak koji se odvija tijekom cijeloga vremena rada na programu, postoji uzreica: "dokumentacija je ogledalo rada" - vrlo je bitno, zajedno s testiranjem izmjenama u programu, mjenjati i njegovu dokumentaciju. Tabela broj 12.1 pokazuje koliko se orijentaciono troi vremena po pojedinim fazama programiranja. Iz tabele je vidljivo da programer troi , osim navedenih faza rada, i cca 20% vremena za kolovanje i ekanje na novi zadatak. U organiziranim elektronikim raunskim centrima unos velikih programa obavlja odjel unosa podataka (daktilografkinje podataka), te e se vriti formalna kontrola unosa programa - njegovo prevoenje i ispravljanje uoenih greaka od strane prevodioca - ponovni unos ispravaka, i tako sve do formalno ispravnoga programa - detalj 1.

kolovanje

10%
ekanje

10% 5. 5% 4. 25%

1.2. 35%

3. 15%
Tabela broj 12.1 : Utroak vremena kod programiranja Kod detalja 2 na Shemi br. 12.1 postupak tee na slijedei nain: . najprije se testira program s malom koliinom ispravnih podataka - ispravlja greke - prevodi - ponovno testira, . slijedi testiranje s kombinacijom ispravnih i neispravnih podataka i ponavljanje cijeloga postupka, 88

. kada je program "istestiran" uporabom svih moguih kombinacija podataka - puta se lanani test, ukoliko su i svi drugi programi gotovi - ako su potrebne ispravke ponavljaju se sve radnje, . ispravno izveden lanani test pokazuje da je program dobar - tada se rade izmjene na blok-dijagramu i ostaloj dokumentaciji (ukoliko je potrebno) i program se daje u uporabu. Programer je najproduktivniji kada ima raunalsko vrijeme na slobodnom raspoloenju - to to se moe postii Time-sharing sistemom rada raunala. Izrada algoritma Algoritam - rije dolazi od imena arapskoga matematiara Muhamed ibu Musa al Horezmi - u u prijevodu s arapskoga: Muhamed sin Muse iz Horezma - koji je ivio u IX stoljeu. U njegovim pravilima za provoenje aritmetikih operacija s brojevima zapisanim u dekadskom obliku, ispred svakoga pravila pie "Dixit Algorizmi" (Algorizmi je govorio) - odnosno to pie u prijevodu na latinski iz XII stoljea. Znai "al Horezmi" pretvoreno je u Algorizmi, a u drugim latinskim tekstovima pretvoreno je u Algoritmus - to je u prijevodu na Hrvatski - Algoritam.

Algoritmi su pravila obavljanja raznovrsnih zadataka


Matematika teorija algoritama se bavi njihovim moguim oblicima i istraivanjem da bi se ustanovilo kada se neki postupak moe nazvati algoritmom. Algoritam se moe izraziti pomou dijagrama tijeka ili PDL-om (Program Design Language) ili Pseudo kodom. Primjer izrade algoritma PDL-om: Potrebno je izraunati vrijednost varijable y = f(x) za funkciju zadanu slijedeom slikom:

Y Y=4 Y = f(x) Y = x2 X Y=4

-8

-4

Shvaanje zadatka: 4 ako je x2 ako je | x | ako je 4 ako je x 0< -4< x >0 x 2 x 0 -4 1. mogunost 2. mogunost 3. mogunost 4. mogunost 89

Y=

Algoritam napisan u PDL-u:

ako je x > 2 onda y: = 4 inae ako je x > 0 onda y: = x * x inae ako je x > - 4 onda y: = - 4 inae y: = 4
kraj programa

1. mogunost

2. mogunost

3. mogunost 4. mogunost

Blok dijagram ili dijagram tijeka sastoji se od slijedeih simbola: . simboli za obradu podataka (veliina prema potrebi)

ulazno / izlazne operacije

operacije s podacima

modifikacija programa

odluka nakon modifikacije prikljuna toka poetak i kraj programa


. simboli za nosioce podataka :

operacija u centralnoj jedinici

magnetski disk
90

magnetska vrpca

tampa ekran

magnetska disketa

compact disk - CD
. simboli veza i protoka podataka :

tijek programa u smjeru strelice telekomunikacijska veza za prijenos podataka napomena ili objanjenje obina veza za slijed radnji
. pomoni simboli :

= + * / > < x y

"dobiva se iz" (A = B, prijenos B u A.....) " zbroji " " oduzmi " " pomnoi " " podjeli " " vei " " manji " " jednak i manji " " jednak i vei " " prenesi " x u y

91

Primjer izrade blok dijagrama: Zadana su tri razliita broja A, B, i C - treba utvrditi koji je najvei i rezultat ispisati na tampau. START B2

UITAJ A,B,C

USPOREDI B<C

USPOREDI A<C E1 ? da B2

da

C1

B R

USPOREDI A<B

D3

da

E1

C1

A R

C R

PII D3 KRAJ

D3

- prikazani nain izrade dijagrama tijeka ima nedostatak: mnogo prikljunih toaka - uvjetnih i bezuvjetnih grananja, to e oteavati odravanje i eventualne izmjene u programu , a pisanje samoga programa je vrlo oteano (izmiljanje imena prikljunih toki i ostalo) - izrada blok dijagrama a time i programiranja sa to manje ili uope bez prikljunih toki, samo slijediti tijek upita i radnji, zove se strukturirano programiranje

92

- strukturni nain izrade dijagrama tijeka za prethodni primjer: START

UITAJ A, B, C

da
A<C B<C

da

A<B

da
B R C R

A R

PII

KRAJ - ovakav nain izrade dijagrama tijeka dirigirat e i strukturnom nainu programiranja koje je pogodno za stvaranje modula, to opet pogoduje objektno orjentiranim jezicima, - struktuirano programiranje se temelji na matematiki dokazanom strukturnom teoremu prema kojemu se moe svaki program s jednim ulazom i jednim izlazom definirati sa svega tri logike strukture tijeka:

SEKVENCIJA
slijed dviju ili vie operacija SELEKCIJA ili uvjetno grananje na jednu od dvije ili vie operacija i nastavak od zajednike toke

. .

93

ITERACIJA ili ponavljanje operacije do ispunjenja uvjeta : DOWHILE DOUNTIL

- programski jezici sadre adekvatne kontrolne naredbe koje omoguuju jednostavno izraavanje specificiranih logikih struktura , pa ak i sprijeavaju neispravnu logiku programa kada samo njih koristimo - slijedi prikaz programa : 1 A B

2 C

3 D

4 G

5
E

6 J

P 94

1 = iteracija (DOWHILE ) 2 = selekcija 3 = sekvencija

4 = selekcija 5 = iteracija (DOWHILE) 6 = selekcija (CASE)

- slijedea slika prikazuje rjeenje (algoritam) zadatka sa stranice 89 pomou blok dijagrama :

ulaz "x"

x >2

y: = 4

x >0

y: = x*x

x>-4

y: = -x

y: = 4

izlaz "y"
Kodiranje - programerov postupak pisanja naredbi prema dijagramu tijeka na odabranom programskom jeziku - ovisno o nainu unosa programa i njegovoga prevoenja - ispravljat e se greke unosa naredbi - ukoliko su u fazi dizajniranja logike programa obavljeni odgovarajui koraci, onda je kodiranje poluautomatski postupak, za kojega nee biti potrebno mnogo vremena - Pseudo kd: opisno prikazivanje nekoga modula , ili cijeloga programa , pri strukturnom programiranju koritenjem naredbi programskoga jezika s kojim e se program raditi - primjer pseudo kda za program prikazan strukturnim dijagramom na stranici 94 : 95

pseudo kd u PL /I
DOWHILE A FUNKCIJA B ENDDO IF C THEN IF G THEN FUNKCIJA I ELSE FUNKCIJA H ELSE FUNKCIJA D DOWHILW E FUNKCIJA F ENDDO IF K THEN FUNKCIJA K IF L THEN FUNKCIJA L IF M THEN FUNKCIJA M IF N THEN FUNKCIJA N ELSE FUNKCIJA O ELSE ELSE ELSE -

pseudo kd u ASSEMBLERU
BCT A FUNKCIJA B CLC C BNE D CLC G BNE H FUNKCIJA I B J FUNKCIJA H B J FUNKCIJA D BCT E FUNKCIJA F TRT K, L, M, N, O B K B L B M B N B O FUNKCIJA K B P FUNKCIJA L B P FUNKCIJA M B P FUNKCIJA N B P FUNKCIJA O -

H D J

K L M N O P

Testiranje - to je program bolje istestiran manje e na njemu biti u radu intervencija i lake uvoenje promjena, - na shemi br.12.1 (strana 87) prikazani su dijagramski naini testiranja, na strani 88 kratko opisani, i na istoj stranici ( 88) prikazan je utroak vremena pri testiranju i programiranju, - test podaci su najee stvarni podaci - prednost njihova je u tome da se testiranje vri u uvjetima slinim stvarnoj situaciji - nedostatak testiranja stvarnim podacima je u tome to su oni ve formalno ispravni, - znai , moe se zakljuiti da je najbolje testiranja obavljati s kombinacijom stvarnih i "umjetnih" podataka pripremljenih ba za tu logiku programa, - po zavretku testiranja najbolje je te podatke spremiti kako bi se njima mogli posluiti za testiranja prilikom bilo kojih promjena i intervencija na programu (ili drugima u lancu). Testiranje na stolu - ovaj nain testiranja pridonosi boljoj logici programa jer se pomou podataka "prolazi" kroz program u svim fazama njegova stvaranja (osobito pri stvaranju algoritma), - na poetku e se uvijek "prolaziti" sa ispravnim podacima te dalje sa svim moguim kombinacijama podataka, 96

- ovakvim nainom testiranja tede se raunalski resursi, - preporua se za sve vee programe. Testiranje pomou raunala - prvo testiranje je ustvari samo prevoenje programa nakon kojega se ispravljaju formalne i logike greke u pisanju naredbi koje je prevodilac naao, - slijedi testiranje pomou ispravnih podataka kako bi se lake nale i otklonile logike greke, - dalje je potrebno potpuno istestirati program sa svim podacima koji su pripremljeni na nain naveden u toki Testiranje (stranica 96). Lanano testiranje - ovdje se moe govoriti o dvije vrste testiranja: test opsenosti i sustavni ili lanani test, - test opsenosti obuhvaa mjerenje vremena izvoenja svakoga u lancu svih programa jedne aplikacije - isto tako se mjere veliine ulazno/izlaznih podruja i polja razliitih totala, - sam lanani test ukazuje na to kako meusobno programi razmjenjuju podatke, interakciju s operacijskim sustavom i bazom podataka te ostalim perifernim ureajima. Svaka promjena u bilo kojem programu prouzrokovat e ponavljane svih ovih radnji pri testiranju. PROGRAMIRANJE QBASIC - prijedlog sadraja za uenje 1. to je QBASIC 2. Zadavanje naredbi - sintaksa, semantika i gramatika 2.1 Izravno zadavanje naredbi 2.2 Programsko zadavanje naredbi 3. Rad s memorijom 4. Varijable i konstante 5. Imena, brojevi, znakovi, nizovi 6. Ulaz / Izlaz podataka 7. Petlje u programu 8. Izbor izmeu vie mogunosti 9. Podprogrami (zatita programa lozinkom) 10. Matematike operacije 11. Funkcije 12. Rad sa znakovima - spajanje - izdvajanje - pretraivanje - zamjena 13. Geometrijski likovi (toka, crta, kvadrat, pravokutnik, krug) 14. Ispis programa 15. Memoriranje programa 16. Izmjene u programu 17. Izvoenje (pozivanje programa)

97

You might also like