P. 1
Osnove informatike

Osnove informatike

|Views: 472|Likes:
Published by Applewoods

More info:

Published by: Applewoods on Nov 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/04/2013

pdf

text

original

Mr. sc.

Ivan Mrakovčić FILOZOFSKI FAKULTET RIJEKA Odsjek za Politehniku

S K R I P T A

O S N O V E

I N F O R M A T I K E

Rijeka, lipanj 2004. godine

S A D R Ž A J
1. INFORMATIKA ..................................................................................... stranica 3

- pojam, područje i predmet izučavanja - nova zanimanja - informatičko doba 2. OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA 3. OBRADA DOKUMENATA - nosioci podataka ............................................... 5 6

................................................................

4. DIGITALNA RAČUNALA ................................................................. - pojam i arhitektura - povjesni razvoj - memorije računala - matematička osnovica rada 5. ULAZNO - IZLAZNE JEDINICE ......................................................

11

32 32

6. SOFTWER RAČUNALA ..................................................................... - upravljački, aritmetički i logički dio računala - programski jezici - uslužni i aplikacijski programi 7. NAČINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA - datoteke podataka - baze podataka - informacijski sustavi 8. PC ( PERSONAL COMPUTER ) - povjesni razvoj i arhitektura ...................

39

.....................................................

76

9. WINDOWS OKRUŽENJE ................................................................... - elementi i tehnike rada - MS OFFICE, izbornici, alati i programi 10. TEXT PROCESORI ............................................................................ .....................

78

82 85

11. OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC - u - NT Explorer, Excel, Access, Outlook - rad sa disketama, ZIP, CD, DVD - Internet 12. OSNOVE PROGRAMIRANJA - pojam, algoritam - dijagram tijeka - programski jezik BASIC

..........................................................

85

2

1. INFORMATIKA Pojam . kako ljudi meñusobno komuniciraju? - gestama - govorom - pismom - tehničkim pomagalima ... . komuniciranjem su ljudi svoje poglede na realni svijet i zbivanja u njemu formulirali kao modele - sustave, . Sustav: Teorija sustava - nova grana znanosti koja se počela razvijati u okviru Kibernetike, a začetnikom se smatra američki biolog Ludwig von Bertalanffy, koji je 1937.g. prvi put objavio ideju o potrebi stvaranja jedne opće teorije koja bi vrijedila za sve sustave, . postavka: stvarnost ili djelovi stvarnosti oko nas, odnosno realni svijet oko nas, . realno: naša slika o stvarnosti ili realnom svijetu oko nas, koja se stalno mjenja, . definicija: Sustav je skup pojava (komponenata) povezanih po odreñenoj koncepciji koja predstavlja zaokruženu, relativno nezavisnu, cjelinu, . Informacija: povratnom spregom mjenja naše sustave pogleda na svijet, odnosno našu sliku o njemu, . definicija: Informacija je kvalitativni faktor koji odreñuje poziciju nekoga sustava i utjecaj koji taj sustav ima na neki drugi sustav, . Kibernetika: proučava osnove transformacije informacija u dinamičkim sustavima - otac Norbert Wiener (1948.), . definicija: Kibernetika je znanost koja proučava procese prerade, predaje, prijenosa i primitka informacije u svim dinamičkim sustavima, . Informatika: naziv od 1962. u Francuskoj i Americi, francuski "iformatique" je kovanica riječi "information" i "automatique", a engleski od kovanice "automatic data processing" (autom. obrada podataka) i "computer sience" (nauka o kompjuterima - računalima) . definicija: Informatika je znanost sustavnog i efikasnog obrañivanja, osobito uz pomoć automata - informacija kao medija ljudskoga znanja i medija za komuniciranje u području tehnike, ekonomije i društvenih znanosti. Područje izučavanja . osim spomenutih teorija obuhvaća: Lingvistiku, Elektroniku, Elektrotehniku, Matematiku, Psihologiju, Komunikacije, itd. (zadire u sve pore ljudske znanosti), . univerzalni informatičar ne postoji, . smjerovi: uporaba gotovih rješenja (svi), izrada rješenja (analitičari, programeri, sistem - programeri, administratori baza podataka, operateri), ostali (inžinjeri telekomunikacija, tehničari, proizvoñači računalske opreme, nastavnici, prodavači). Predmet izučavanja odnosno bavljenja . što brže i točnije dolaženje do željene informacije (shema 1.1 nivoi), . obuka za sve smjerove, . sigurnost i arhiviranje (čuvanje) podataka, 3

. . prijenos podataka na daljinu.. Operativni rukovodioci voditelji poslova izvršioci što kako uradi Kontrola procesa obrade CILJ EVI što PLAN OVI UPRAV LJANJE MJERENJE USPJEŠNO STI kako IZVRŠ ENJE uradi SHEMA 1. POTREBE ZA INFORMACIJAMA PREMA NIVOIMA 1. Strateški 2.1 4 . Taktički 3. učiniti čovjeku život jednostavnijim i lijepšim. razvoj novih mogućnosti.

. . koderi i dekoderi informacija služe za transformaciju informacije u signal i obrnuto. sinusoida itd). . Telekomunikacijska mreža je skup izvora i prijemnika informacija koji se povezuju prijemnim kanalima i tehničkim ureñajima radi omogućavanja komutacije kanala i upravljanje njima. .razvoj pisma (bilježenje dogañaja). . .Simplex veza. .jednosmjerne (prijenos obavijesti) . . . a mjeri se statističkim vrijednostima i vjerojatnosti.obosmjerne . OSNOVE TEORIJE INFORMACIJA . tehnički uvjeti komponenata sustava prijenosa (šum). . kontinuirane informacije su predstavljene vremenskim funkcijama koje poprimaju neprekinuti niz vrijednosti. u početnoj fazi bila je orjentirana komunikacijskim problemima . po Shannonu je maksimalni kapacitet komunikacijskoga kanala: Kmax = Wt log2 (1 + P / N) 5 . količina informacije ovisi o sustavu koji je prima.razvoj govora.razvoj tiskarstva (ulaz pisanih informacija u svaku kuću). sadržaj informacije je jednak broju binarnih znakova koji je u prosjeku potreban da se predstavi bilo kakva vijest čiji nastup nije bio ranije odreñen. .2. .i to kao teoretska osnova predaje informacija.prijenos od čovjeka do čovjeka gestikulacijama.potvrda). signali u sebi sadrže odreñenu količinu informacija koja količina pri prijemu izaziva odreñene reakcije. Osnove Teorije informacija postavio je Claude Shannon 1948. karakteristika signala (kontrola). informacije se prenose unutar nekoga sustava pomoću odreñenih " signala " (gestikulacija. u knjizi "Matematička teorija komunikacija". komutirana. karakteristika vijesti (superponiranje . . Morseovi znaci. lokalna). i to što veći broj točnih podataka u zadanome vremenu. . g. Teorija informacija se razvija u dva smjera: matematički i primjenjeni . .Duplex veza (Half ili Full duplex). osnovni zadatak komunikacijskoga sustava je: efektivni prijenos raznih vijesti od jednoga objekta ili učesnika do drugoga. . govor. komunikacije mogu biti: . da bi informacije mogle biti prenijete trebaju biti kodirane : diskretne informacije su predstavljene nizovima sastavljenim od konačnoga broja elementarnih simbola.razvoj dojavne tehnike (danas različiti mediji). . binarni kod. razvojni put prijenosa informacija izgledao bi: . faktori koji odreñuju realizaciju optimalnih komunikacijskih sustava su slijedeći : struktura mreže (unajmljena.

dok je gustoća zapisa . . Entropija je kvalitativna mjera neodreñenosti neke vijesti prije nego je primljena. problem kako naći informaciju koja nam je potrebna (u tako velikom fondu pisanoga materijala koji se stalno povećava).entropija se smanjuje (sustav je bolji). ostalo rade automati. unutar jednoga sustava. školovanje za sve složeniju tehnologiju.rad na pisaćem stroju 16 bit/sec. bajt čini 8 (23) bitova . . . sve je usmjereno na prikupljanje informacije kojih najviše ima u pisanim dokumentima. .bajtovi po inču (BPI). u postindustrijsko doba sve je manja uloga pojedinca. . odnosno to je iznos informacija koji se mora u prosjeku utrošiti da bi se upoznala bilo koja vijest iz skupa "x". sve više ljudi seli u tercijalne djelatnosti. .računanje 12 bit/sec. .to je najveća količina informacija (Kmax) koja se može prenijeti u vremenu "t".čitanje 18 . . . samo održavanje i dodatni nadzor. brzine rada čovjekove memorije kod nekih radnji: . pojasnom širinom "W". . . . = 1). . pentabajt (Pb) sadrži 1024 (210) gigabajti. . . zapamćena tablica množenja zauzima oko 1. . Redundancija (zalihost) smeta prijenosu podataka jer se isti znakovi više puta prenose. a označava se sa H(x). kilobajt (Kb) sadrži 1024 (210) bajtova. znači da će entropija imati maksimalnu vrijednost kada budu svi dogañaji .mjera valjanosti konstrukcije sustava (novi sustav je bolji kada je entropija manja).500 bitova memorije. smanjenjem broja veza i broja elemenata .mjera za prosuñivanje funkcioniranja sustava (sustav s velikom entropijom vrlo je stabilan i teško ga je reorganizirati). OBRADA DOKUMENATA Uvod . .može memorirati jedan znak. 3.45 bit/sec. gigabajt (Gb) sadrži 1024 (210) megabajti. . kapacitet izvora informacija se iskazuje bitom u sekundi (bit/sec) ili bodom. . uz šum odreñene jačine "N" i jačine signala "P". jednako vjerojatni (max. . .povećanjem stupnja determiniranosti veza meñu elementima i okolinom.sviranje 23 bit/sec. ali pomaže točnosti prijenosa. 6 . . ovdje može pomoći samo Informatika. . bit (Binary Digit) je najmanji dio memorije i može biti "1" i "0". mjerna jedinica entropija se koristi kao : . čovjek može u prosjeku svijesno preraditi 25 bitova informacija u sekundi. . megabajt (Mb) sadrži 1024 (210) kilobajta. .

S . jedan od dokumentacijskih centara je i Referalni centar pri sveučilištu u Zagrebu. . selekcija.prijenos oko 60 Kb/sec. na projektima rade timovi različitih profila stručnjaka. DVD) : .Word in Contex). kopirke itd. putovnica. čitači. kazete.44 Mb.DVD .A E T Ak S A emisija (stvaralac i publiciranje). . sekundarne. publikacije (primarne. .Ak . . imaju IRG.diskovi se čitaju brzinom od 1 milion zn/sec.kapaciteta do 1 GB. .Težak koji je standardizirao kružni tijek informacija i nazvao ga: E . to sve pokazuje potrebe za dobro organiziranom službom informacija (informatičari i mreže centara za znanstvene i tehničke informacije).još ne postoji automatska (zbog cijene) : . prvi časopis 1665. godine u Engleskoj (izdalo Kraljevsko filozofsko društvo). .CD .zbirka podataka. . apsorpcija . specijalna i tehnička) i dokumentacijski centri (upućuju na izvor informacije . . . tercijalne).analizom se dolazi do klasifikacije koja treba omogućiti vrlo brzo pronalaženje potrebne informacije.. simpozija. . dokumenti (osobna iskaznica. . diskete. . kontroleri. e-maila ili Interneta (za sve to je potrebno dobro poznavanje nekoga od svjetskih jezika). a one od prije 10 godina zastarjevaju (osim matematičkih i još nekih). danas ima u svijetu oko milijun različitih publikacija. . razvijači. . kamere. . . . analiza dokumenta . Nosioci informacija . kapacitet 1. za to služe biblioteke (opća.kapacitet do 17 Gb. Sreñivanje nosilaca informacija . 300 zn/cm. akumulacija (biblioteke i dokumentacijski centri). CD. transmisija do odgovarajućeg mjesta. znanstveni radnici danas u svijetu meñusobno surañuju putem dopisivanja. kapacitet 650 Mb.svaka država ima barem jedan).ureñaji: COM.vrpce se kreću 5 m/sec. diskovi. 7 . .diskete 3. .1 na idućoj stranici.direktorij . a jedan od osnivača je B. vozačka dozvola itd). . u bibliotekama je metoda pronalaženja putem kartica a može i direktno računalom.T . magnetske memorije (vrpce.komercijalni dokumenti se uništavaju nakon roka.USB diskovi .KWIC indeksi (Key .5 inča. mikroforme (mikrofilm i mikrofiš) : .uporaba informacije.. svakih 10 godina podvostručuju se . shema 3. datoteka (File) .

kupnja poklon razmjena obvezatni primjerci fond dokumenata selekcija analiza transformacija izrada indeksa kodiranje izrada baze traženja SHEMA 3.1 mikroforme datoteka 8 .

..općenito 1 . relevacija .pravi dokumanat koji je tražen m . hijerarhijska klasifikacija (pojam unutar šireg pojma) . A analogna računala . psihologija. E elektronički ureñaji . ..filozofija.religija.masa dokumenata uključena u traženje Ova formula služi za ocjenu djelotvornosti klasifikacijskoga sustava. ateizam itd. R elektronička računala a .osnov je podjela na klase i podklase: 0 ...relevacija u postocima r . etika 2 . 9 .Univerzalna Decimalna Klasifikacija .. UDK klasifikacija (kod nas se upotrebljava) .dokumenti koji su pronañeni nekom od metoda klasifikacije R = r / m * 100 R .

000 500.000.000 50.000 100.000 5.000 1.000 10.A B A K U S ZA RAČUNANJE DO 1.629 10 .000 500 100 50 10 5 1 Prikazan je broj 748.

aritmetika i logika. CD-ovi.1 TELEKOMUNIKACIJE EXTERNE MEMORIJE Osnovna shema računala . daje tražene izlazne podatke. glavna memorija (virtuelna). izlazne jedinice (OUTPUT) : sve ulazne osim čitača. programi : upravljački i radni. . multiprograming. preteče elektroničkih računala su Abakus strana 9 (još se i danas može vidjeti u uporabi na dalekom istoku) i Logaritmar ili logaritamsko računalo (popularno zvan Šiber). načini rada : centralizirana i distribuirana obrada. skeneri. rad u LAN-u. . godine. INPUT CPU OUTPUT Shema 4. višeprocesorski rad. centralna jedinica (CPU . prevodioci (compileri).računa se da je to najveće računalo do sada) 11 . razvoj se prati kroz generacije. IBM -705 (International Business Machine) 1954. godine. 1.razvoj feritnih jezgri i elektronskih cijevi . te COM ureñaj. itd. time-sharing rad. itd. a bilo je sastavljeno od 18. ulazne jedinice (INPUT) : diskete. kojih je karakteristika materijal od kojega su konstruirani.prva računala su UNIVAC (Universal Automatic Computer) 1951. različiti čitači. plus različite vrste štampača. . kazete. digitalne kamere. a računa se negdje do 1953. . diskovi. strojni (object deck). programski jezici: simbolički (source deck). . skenera i digitalne kamere. DIGITALNA RAČUNALA Pojam i arhitektura . prvo računalo konstruirao je profesor Eckert (Pensyilvania) s nazivom ENIAC (Electronic Numerical Intergrator And Calculator) 1946.karakterizira je izgradnja računala uz pomoć mehaničkih kontakata. releja i vakumskih cijevi. . sustav elektroničkih sklopova. on-line i off-line rad..4. koji na temelju ulaznih podataka. 0. ekran s tipkovnicom. na slijedećoj shemi (4. a cijeli rad se odvija na osnovu brojki (digit). Povjesni razvoj elektroničkih računala . .1) dat je osnovni prikaz računala. real-time rad. pomoću unaprijed definiranoga programa. DVD-ovi. vrpce.000 vakumskih katodnih cijevi i releja. i Mark I (rañena za američku vojsku . . generacija . generacija .Central Procesor Unit): upravljačka jedinica.

.IC) SSI (Small Scale Integration) poznati: IBM serija 360. manja. modularne memorije . brži . bez obzira na njihov sadržaj.) i VLSI (Virtual Large. generacija . multiprogramiranje.do cca 1978.traje do cca 1995. velikoga su gabarita. multipleksori. generacije računala . a posebno softwera za PC-e (Microsoft) .dalji razvoj softwera osobito baza podataka te rukovanje s njima.. optičke i magnetsko .time. telekomunikacije . generacija -integr. modularna mini računala (IBM serija 1.visoki razvoj opto elektronike .integrirani krugovi (Integrated Circuits . IBM 7070 .Digital Equipment Corporation. RCA Spectar 70.znači da je ova (7.razvoj novih externih memorija za PC-e. u odnosu na način memoriranja podataka djele se na magnetske . . krugovi (MSI i LSI-Medium i Large Scale Integration) .krugovi VELSI (Virtual Extra Large. više pažnje ulazno/izlaznim jedinicama . 3.računala orjentirana poslovnim primjenama poznata RCA 501.)sa preko500. generacija . DEC .viši programski jezici. godine. 5. generacije računala se ne mogu točno po godinama definirati čemu pridonose i svijetske firme proizvoñači opreme Memorije računala .do 1970. godine.g. ROM memorije . PDP Programmed Data Processor). dalji razvoj softwerskih produkata (sve skuplji) kao i telekomunikacijske tehnike.razvoj baza podataka te pretraživanje istih putem Interneta . pretpostavlja se.1600 i 7090. napredak softwera (naplaćivanje).do 1985.što će.laserska tehnika . generacija . baze podataka. te veliki napredak robotizacije u proizvodnji osobito automobila . Honeywell 200. što znači bez programiranja . General Electric GE200 itd.000 aktivnih elemenata po jednom kristalu (chip-u) . 7.80.).razvoj svih komunikacijskih komponenti (Internet) . Burroughs B500. pad cijena . biti osnovne karakteristike 8. . generacija -integrirani krugovi ELSI (Exstra Large. g. te počeci rada na direktnom pristupu čovjeka računalu.intg. 6..tranzistori (poluvodićka tehnika) . brža.porast proizvodnje računala posebno PC-a .dalji razvoj laserske tehnike kod externih memorija (DVD) .) generacija računala u tijeku.rad na expertnim sistemima.Grand Scale Integration) .optičke. gdje je potrebno odreñeno vrijeme fizičkoga umetanja i pokretanja ureñaja..opto elektronika (optička obrada podataka). svi ostali se prilagoñavaju. početak PC-a i mikroprocesora. GE serija 600 itd. gledajući odnos prema računalu djele se na off-line (prije se moraju postaviti). memorija je svaki ureñaj koji omogućuje ubilježavanje i opetovano čitanje upamćenih informacija. 12 .karakteristike: dosta se griju.1400 . g. generacija . programiranje u assembleru traje negdje do 1960.krugovi veće integracije (GSI . .poznati: IBM 370.nekoliko miliona aktivnih elemenata po jednome kristalu . . CDC 160. Honeywell 800.do 1990.line (nisu u direktnom dostupu ali ih sustav automatski pronalazi) . real-time . 4. real . on-line (u direktnom su dostupu) i near . 2.

izrañene su od plastike i presvučene feromagnetskim oksidom koji se može polarizirati (magnetizirati). DVD e) USB ureñaji (diskovi) 2. . radi što većeg iskorištenja prostora slogovi se blokiraju. a ROM zadržava .kreću se brzinom 5 m/sec-djele se na kanale (staze) i postoje 7 i 9 kanalne (6-bitni i 8-bitni kodovi s kontrolnim bitom). memorije s direktnim pristupom a) magnetski diskovi b) magnetski bubnjevi i kartice (povijest) c) magnetske diskete d) CD. memorije sa sekvencijalnim pristupom a) magnetske vrpce b) magnetske kazete Magnetske vrpce podaci IRG IRG podaci IRG podaci podaci IRG IRG . . .. radi inercije pri čitanju podataka oni se ne memoriraju po cijeloj dužini već postoji IRG (Inter Record Gape . EPROM (Erasable PROM). u odnosu na trajnost memoriranja : RAM (Read Assess Memory).radna mem. prema načinu korištenja dije se u dvije osnovne grupe : 1. dužine 1. .meñu slogovski razmak). PROM (Programable ROM). ROM (Read only Memory). Magnetske memorije .trajna mem. RAM gubi podatke pri isključenju struje . Izgled blokiranih slogova M S R D D B S PODACI D S PODACI D S PODACI 13 . širine su 1/2 inča .5 cm..gustoća zapisa je 80 do 640 bit/cm.

2. podaci se čitaju pomoću ureñaja (češlja) za čitanje i pisanje koji ima za svaku stazu posebnu glavu radi brzoga pristupa podacima .za pretpostaviti je da ih više nema niti u uporabi.2 PROGRAM AŽURIRANJA STAROGA STANJA LISTA NA ŠTAMPAČU NOVO STANJE Magnetski bubnjevi (Slika 4. magnetski bubnjevi su već medij povjesti jer se više ne proizvode . znači . pri obradama velikoga broja slogova koji se ažuriraju. 14 . SLOGOVI PROMJENA STARO STANJE Shema 4.brzina vrtnje bubnja je do 75000 o/min. vrijeme učitavanja je vrlo malo osobito kod primjerenog faktora blokiranja. . kreira se nova sekvencijalna datoteka dok stara ostaje sačuvana (Shema 4. nalaze memorirani podaci.MSR = meñuslogovski razmak DB = podatak o dužini bloka DS = podatak o dužini sloga .2). podjeljeni u slogove i staze zbog adresiranja . bubnjevi su magnetizirani po svojem obodu (plaštu) na kojemu se . .1) . prednosti sekvencijalne obrade datoteke na magnetskoj vrpci : 1.200 do 1000 bit/inč.

2 mm). kartice su smještene u 8 pretinaca (u svakome ih ima 256) a izvlače se specijanim pneumatskim ureñajem i obavijaju oko malog rotirajućeg bubnja (odabir ide pomoću zareza na rubu). podaci se upisuju u 128 staza podjeljenih u 16 cilindara (8 staza po cilindru) .Slika 4. a to su ustvari magnetizirane aluminijske ploče (duljine 40.1 glave za čitanje i pisanje staze slogovi Magnetske kartice . Magnetski diskovi (Shema 4. .3 15 .3) .6 x 11. takoñer su medij prošlosti . izrañeni su od aluminijskih ploča s magnetiziranim oksidnim slojem na kojemu su memorirani podaci 6 ploča češalj Shema 4.4 cm i debljine 0. .kapacitet 2048 (2Kb) bajtova po stazi.

44 Mb . .44 se može povećati odnosno na disketu se može memorirati i više podataka uporabom MS .3 je prikazan magnetski disk sa šest ploča i 12 površina . ploče su promjera 12 inča . ili RLL (Run Lenght Limited) metoda s kojom se postiže 50% veći kapacitet. g. . Magnetske diskete .ZIP (Microsoft programa). namjeni i veličini diska. . a cijeli disk se okreće brzinom do 10.. danas se upotrebljavaju diskete 3. postoje fiksni i izmjenjivi (danas sve manje). sa svojim kontrolnim ureñajima.danas već dostižu kapacitet od 80 Gb. a osobito razvojem PC-a.Data Access Time = Seek Time (pozicioniranje na traženi sektor) + Head Switch Time (prosječno vrijeme za odreñivanje potrebne glave za R/W) + Rotational Latency Time (okretaj ploče diska). kapacitet od 1. prve su bile 8 inča s kapacitetom 128 Kb (više ih nema).svaka od njih se može posebno čitati jer postoji 10 glava za čitanje i pisanje na mehanizmu koji se naziva češalj. a danas je već uobičajen postupak Modified FM (MFM) kao bolja metoda . . vrijeme pristupa podatku je 5 do 15 milisekundi (Western Digital i Fujitsu) . . . do prije nekoliko godina bilo je potrebno formatirati diskete (podjela na sektore od 512 bajtova i još neke labele). a danas nije potrebno (na pakovanju piše Dos Formated) osim starih zaliha (My Computer . . na Shemi 4. . staze se računaju po promjeru ploča a cilindar čine sve staze istoga promjera (prikazani disk ima cilindre od po 10 staza). razvile su se počecima distribuirane obrade kao medij za unos podataka (1980.5 inča s kapacitetom od 1. 16 . isto tako mogu se upotrebljavati pojedinačno (PC) i u baterijama od dva ili više.klik na ikonu diskete . ploča može biti od jedne do šest ovisno o proizvoñaču.). na disku se takoñer kao i vrpci slogovi blokiraju radi uštede na prostoru (IRG) pri korištenju većih baza podataka.25 inča i kapaciteta do 512 Kb. slijedeće su 5. a postoje i veličine 3 inča (Amstrad i Schneider) koje su manje u uporabi. .000 okr/min . memorija na diskovima je podjeljena na staze i cilindre radi bržega pristupa podacima kod obrade direktnim pristupom. . . na PC-ima su diskovi (hard disk) izvedeni od jedne ili više ploča zatvorenih u hermetičkome kućištu .magnetizirano je 10 površina (gornja i donja nisu) . . zapis na njima se vrši frekventnom modulacijom (FM) . .naredba Format u izborniku File). .u zaštićenom i zatvorenom prostoru.

17 .Analog Tape) ili DDS (Digital Data Standard).vrlo brzi pristup bilo kojem dijelu vrpce dužine 60 ili 90 metara . po 24 bajta čine okvir (frame) koji znači ima 588 kanalnih bitova. kod njih se laserska zraka upotrebljava za voñenje magnetske glave R/W kao i za zagrijavanje magnetskoga sloja kod medija gdje je to potrebno. DAT se uglavnom upotrebljava za audio zapise . .nastao 1985. Magnetsko .brzina prijenosa 80 90 Mb / min. Optičke memorije .može se čitati. . brzine vrpce 7. god.25 inča kao kod starijih disketa.ureñajima.udubljenjima nanizanim u neprekidnoj spirali (dužine oko 6 km) od sredine ka obodu diska.e. OSTA (Optical Storage Technology Association) predložila je standard za ovaj način snimanja na CD-u. predstavnik optičkih memorija je CD (Compact Disk) . a zatim se mjenja smjer vrpce . a čitati CD i CD-R medije. s nazivom UDF (Universal Disc Format) kao dogradnja ISO 9660 Cross Platform standarda.Magnetske kazete . .sustava kod kojega se na kraju vrpce glava za r/w spušta. promjera 12 cm s rupom od 1. .što omogućuje brži pristup podacima jer se čita i piše s obe strane kretanja vrpce unutar kazete. Program i Lead-Out (završetak). godine (Sonny i Philips) na početku samo u glazbenoj industriji. . 98 okvira čini sektor kao osnovnu logičku jedinicu na CD (znači 98x24 = 2352 bajta). radi na principu spaljivanja sloja osjetljive boje . ugrañuje se u sve PC . CD-RW (CD-Rewritable).62 cm/sec. brisati i ponovno višestruko upisivati (do tisuću puta) . brzine prijenosa 300 bit/sec.od 1995. svaki zapis na disku ima Lead-In (uvodni dio za kalibriranje lasera i optičkoga sustava).Modulation).6 cm / sec. . način zapisa: jedan bajt ima 14+3=17 kanalnih bitova (Eight to Fourten . . danas su na tržištu popularne QIC (Quarter-Inc Catridge) 20 Gb i DLT (Digital Linear Tape) 80 Gb. god. dužine 90 m. i prihvaćen je 1995. CD-R (CD-Recordable) ureñaj jednokratno zapisuje podatke na diskove. CD-ROM (CD-Read Only Memory) ureñaj . gustoće zapisa 315 bit/cm.može memorirati 12 do 24 Gb (zgusnuto) . a ne urezivanja laserskom zrakom . . nemogućnost upisa (izmjena) podataka. otvor ureñaja je 5.optičke memorije . . memoriranje se vrši laserskom zrakom . kapaciteta oko 650 Mb.ovim ureñajem može se snimati i na CD-R medije. brzina prijenosa ide oko 600 Kb/sec (300 sektora/sec).5 cm. ove najnovije kazete rade na principu serpentina . DAT (Digital . kapaciteta 200 Kb. . .ovako pržene diskove moguće je čitati na običnim CD . zapis samo na jednoj strani. . kojima se dostiže brzina pisanja i čitanja preko 10 Mb / sec. to je ustvari magnetska vrpca zatvorena u posebnome kućištu koja služi za sigurnosne arhivske kopije podataka. osnova im je laserska zraka. i brzine premotavanja 228.uobičajen naziv prženje. .podaci se upisuju od središta prema vani .

promovirana 1994. dogovoreni su odreñeni standardi zaštite i počela je proizvodnja.zamjena za disketu . a uzimajući u obzir da se podaci mogu memorirati. g.izmjenjiva Winchester tehnologija (zatvorene kazete koje u sebi imaju ugrañene magnetske ploče) . JAZ i SparQ ureñaji . za operacijske sustave Widows-a od 98 pa dalje nisu potrebni nikakvi driveri već ga OS (Operacijski Sustav) sam prepoznaje. danas već. iako spadaju u optičke memorije. 128. Sharp i Thomson. pa čak i dvije. te brisati i ponovno memorirati . 64. god. za jednostavno uključivanje ovoga medija.ureñaj može čitati i "stare" diskete (1. 512 i do današnjih 1 GB . . Philips. . po volji (kao i na disketama) . Samsung. . . . . postoje dva tipa kazeta koje u sebi imaju disk: Type I potpuno je zatvorena i podaci se mogu čitati samo u DVD . . godine ustanovljeni su novi standardi DVD-a s plavom laserskom zrakom kraće valne dužine koja može zapisati 27 Gb.veličine iste kao CD. USB .u povjest. to je ureñaj veličine signir . postoji DVD-video i DVD-audio . posebno su izdvojene kao nešto najnovije. . Pioneer.ima dva podatkovna sloja po svakoj strani (potrebno ih je okretati).ovi su bili kapaciteta 16 MB. s time da ovisno o proizvoñaču mogu se dobiti sve ove veličine.kapaciteta 1 do 2 Gb.nije se održala na tržištu. a to se još nije dogodilo iz jednostavnoga razloga što ima još mnogo starijih tipova PC-a u uporabi. . prvi USB . .7 do 17 Gb) krajem 1997.RAM ureñaju. . Matsushita.ima laserski servo ureñaj za manipuliranje. . do jednoga megabajta podataka. LG. ZIP . podaci se čitaju pomoću laserske zrake . i na njima nema mogućnosti rada s USB-om. Type II omogućuje vañenje medija koji se može čitati u bilo kojem DVD . a isto tako zbog navike rada s disketama i velikoga broja fajlova pohranjenih na njima.olovke .5 inča i kapaciteta od 120 Mb podataka . 2002. .. unazad nekoliko godina na sva se računala ugrañuje port (utičnica). to je vrlo respektibilna veličina.44 Mb) .za uporabu je potrebna MPEG2 / Dolby Digital kartica + MMX set instrukcija za dekodiranje . razvila ih je filmska industrija te je za sada nemoguće masovno korištenje radi zaštite (presnimavanja). DVD . ovaj ureñaj mogao bi poslati diskete i disketne jedinice u " staro željezo " .memorije . . vrlo brzo će zamjeniti i diskete i CD-ove. a već se radi na dvoslojnom DVD-u na kojeg će se moći spremiti 50 Gb (standarde usaglasili: Sony. spada u jedan od sporijih ureñaja za pohranu podataka. i vjerojatno su to naprave na kojima će se temeljiti budućnost medija za pohranu podataka. kapacitet memoriranja podataka je 7 do 26 puta veći od CD-a (znači 4.kapaciteta 100 do 250 Mb .mogu se ugrañivati u računalo ili na njega priključivati . 256. . na kojega se može memorirati.ureñaj (disk) . pa dalje 32.disketni ureñaj s disketom od 3.ROM ureñaju (s rezervom). LS-120 . 18 . koja se može ugrañivati u računalo . bez obzira želi li se koristiti ili ne. ili biti odvojena od njega .

svi sustavi koji imaju bazu veću od 2 vrlo su neprikladni za rad digitalnih računala jednostavno zato što je vrlo teško konstruirati elektroničke elemente koji bi imali 3 i više diskretnih stabilnih stanja. - Binarno : Dekadski : - 0 1 10 11 100 101 110 0 1 2 3 4 5 6 111 7 1000 1001 8 9 vrijednost binarnoga broja može se iskazati slično dekadskome : 1 1 0 1 0 1 1x2^5 + 1x2^4 + 0x2^3 + 1x2^2 + 0x2^1 + 1x2^0 preračunato u dekadski imamo : 1x32 + 1x16 + 0x8 + 1x4 + 0x2 + 1x1 = 53 pretvorba binarnoga broja u dekadski metodom uzastopne multiplikacije s 2 : MSD . Rimski i Egipatski brojevni sustavi donose prednost što se grupe crtica ili štapića zamjenjuju slovom . poboljšanje je stavljanjem crtice ili štapića preko četiri pobrojena predmeta. slijedeća lijeva ima 2^1 itd. Dekadski brojevni sustav razvio se od Arapskoga i Hinduskoga. krajnja desna znamenka ima vrijednost 2^0. a sadrži deset simbola i to brojke od 0 do 9.temelji se na pozicionoj notaciji znakova koji se upotrebljavaju. baza binarnoga sustava je dva . broj 1946 može se prikazati: - - Znamenka : 1 9 4 6 Mjesna vrijednost : 10^3 10^2 10^1 10^0 Dakle : 1x10^3 + 9x10^2 + 4x10^1 + 6x10^0 1. krajnja desna znamenka ima vrijednost 10^0.znamenka najmanje mjesne vrijednosti 19 .Arapski numerički sustav .znamenka najveće mjesne vrijednosti LSD . u XII stoljeću uvodi se novi .Unitarni sustav.Least Significant Digit .000 + 900 + 40 + 6 = 1946 Binarni brojevni sustav Kinezi već u XII stoljeću razvijaju sustave s bazom 2 i 5. baza sustava je deset pa svaka znamenka na odreñenome mjestu unutar brojke ima mjesnu vrijednost potencije baze deset.Most Significant Digit .vrlo teški za izvoñenje računskih operacija. slijedeća u lijevo 10^1 itd.sadrži dva simbola: 0 i 1.Matematička osnovica rada Brojevni sustavi najjednostavniji pomoću štapića ili crtica: za svaki pobrojani predmet dodaje se štapić ili crtica .

381 20 . sve do LSD. 101101101.381 podrazumjeva se 3 x 10^-1 3 x 1 / 10 = 3 / 10 + + + 8 x 10^-2 8 x 1 / 100 8 / 100 + + + 1 x 10^-3 što daje 1 x 1 / 1000 = 1 / 1000 = 381 / 1000 = 0.1 LSD .0 . 1000000.MSD. Pri svakome se piše s desne strane i on predstavlja vrijednost binarnoga broja.1 . rezultat se dalje dijeli s 2 sve dok se broj ne reducira na 0. Rezultat se ponovno pomnoži s 2.djelovi cijelih brojeva ili decimalni brojevi : u dekadskome sustavu pod 0.1 .0 . a posljednjega .1 MSD 64 32 16 8 4 2 1 0 : 2 .0 . .0 .1 MSD Dekadski djeljenju ostatak prvoga djeljenja Dekadski broj se dijeli s 2.1 .0 LSD . pretvorba dekadskoga broja u binarni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 : 19 9 4 2 1 0 : 2 - ili 1 LSD 1 0 0 1 MSD 365 182 91 45 22 11 5 2 1 0 : 2 ili .MSD 1 1 x 2 + 1 = 3 1 3 x 2 + 0 = 6 0 6 x 2 + 1 = 13 1 13 x 2 + 0 = 26 0 26 x 2 + 1 = 53 LSD 1 Najprije se MSD pomnoži s 2 pa se dodaje jedinica ili nula ovisno o vrijednosti slijedeće binarne znamenke.0 .1 . Posljednji rezultat je vrijednost zadanoga binarnoga broja izražena u dekadskome sustavu.0 . 365. 64 jesu u binarnome obliku redom 10011. dodaje 1 ili 0 itd. s time da je ostatak LSD.0 .0 . brojevi 19.

1 / 8 . 1 / 64 . 1 / 4 .625 : 2) = 3125 / 10000 ili = 5 / 16 0. 1 / 32 .625 MSD 0 (0. 0101 ) LSD 1 (1 : 2) + 0 = 0.3125 decimalni u binarni metodom uzastopnoga multipliciranja s 2 0 . ide istim metodama ali suprotnim postupcima : binarni u decimalni metodom uzastopnoga djeljenja s 2 ( 0 . 566 x 2 MSD 1 1 . 783 po bazi 10 ≅ 0 . 1 / 16 . 528 x 2 0 1 . 264 x 2 0 0 . 132 x 2 1 0 . Pretvorba dijelova dekadskoga broja u djelove binarnoga broja i obrnuto. 78125 21 . 0 .25 1 (1. 1 / 128 itd.1011 podrazumjeva se 1 x 2^-1 + 0 x 2^-2 + 1 x 2^-3 + 1 x 2^-4 što po dekadskome obračunu iznosi 1x1/2 + 0x1/4 = 1/2 + 0 = (8 + 0 + 2 + 1) / 16 + 1 x 1 / 8 + 1 x 1 / 16 + 1/8 + 1 / 16 = 11 / 16 = = binarni broj iza decimalnoga zareza 1011 = 11 decimalno. 783 x 2 1 . 11001 po bazi 2 ≅ 25 / 32 = 0 .25 : 2) + 0 = 0. pozicije desno od decimalnoga zareza kod binarnih brojeva jesu : 1 / 2 .5 0 (0.5 : 2) + 1 = 1. 056 x 2 LSD 1 itd.u binarnome sustavu pod 0.3125 = = 0.

1011 0 . krajnja desna znamenka ima vrijednost 8^0 . dok obrnuto ne vrijedi.konverzija broja koji se sastoji od cijelih brojeva i njihovih djelova. djelovi cijeloga broja : 0 . zatim se rezultati sastave oko decimalnoga zareza. Oktalni brojevni sustav baza sustava je 8 i sadrži simbole od 0 do 7 .po tri binarne znamenke : oktalno binarno dekadski - 6 110 3 011 4 0 9 1 001 2 010 4 7 100 111 1 6 7 konverzija binarnoga broja u oktalni ide obrnutim postupkom. slijedeća u lijevo 8^1 itd . 54 0 . vrši se odvojenom konverzijom. pogodan je za 6-bitne kôdove kod kojih je i nastao .binarno) 6875 / 10000 22 . 6875 po bazi 2 ili po bazi 8 ili po bazi 10 ili 11 / 16 44 / 64 ( 0 . oktalni broj 2135 u dekadski : MSD 2 1 3 2 x 8 = 16 + 1 = 17 17 x 8 = 136 + 3 = 139 139 x 8 = 1112 + 5 = 1117 po bazi 10 LSD - 5 konverzija u binarni . 101 100 .uvijek postoji točan decimalni ekvivalent djelova binarnoga broja. Drugo . ô broj 6273 po bazi 8 može se prikazati : - = = - 6 2 6 x 8^3 + 2 x 8^2 6 x 512 + 2 x 64 3072 + 128 3259 po bazi 10 + + + 7 7 x 8^1 7x8 56 + + + 3 3 x 8^0 3x1 3 = = konverzije metodom sukcesivnoga množenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga sustava samo s bazom 8 a ne 2 .Ovdje treba naglasiti dva važna pravila : Prvo .

D. heksadecimalna brojka A 3 D može se prikazati po bazi 10 : = = - A A (10) x 16^2 A (10) x 256 2560 + + + 3 3 x 16^1 3 x 16 48 + + + D D (13) x 16^0 = D (13) x 1 = 13 = 2621 konverzije metodom sukcesivnoga množenja ili djeljenja idu isto kao kod binarnoga i oktalnoga sustava samo s bazom 16 a ne 2. krajnja desna znamenka ima vrijednost 16^0 .B 3 0011 D 1101 ili i l i 10 2 1101 D 1001 9 . pogodan je za prikazivanje adresa u memoriji.- Heksadecimalni brojevni sustav baza sustava je 16 i sadrži simbole . slijedeća u lijevo 16^1 itd.u računalu se sve računske operacije izvode zbrajanjem : Zbrajanje binarnih brojeva 0 + 1 + 0 + 1 + pribrojnik pribrojnik = 0 = 1 = 1 = 10 (0 s prijenosom 1) 10011 10111 1010 + 11010 + 101 + 111 101101 11100 + 1001 11010 23 0 0 1 1 . Heksadecimalni broj 83F u dekadski : MSD 8 8 x 16 + 3 = 131 3 131 x 16 + F (15) = 2111 LSD - F konverzija u binarni sustav ide sa grupom od 4 znamenke: A 1010 0.brojke od 0 do 9 i slova A. 1011 gledano binarno) Načini računanja digitalnih računala . B. jer bi binarni sistem prikaza bio vrlo nepogodan. odnosno 8. E i F .djelovi cijelog heksadecimalnog broja (isti zadatak sa kraja prethodnoga slajda) : po bazi 16 11 / 16 ( 0 .. C.

množenje binarnih brojeva svodi se na zbrajanje s pomakom u lijevo : 110012 * 1012 11001 00000 + 11001 11111012 = = 2510 510 = 12510 110012 * 1112 11001 11001 + 11001 101011112 = = 2510 710 = 17510 . prikaz toga načina binarnim brojevima: minuend suptrahend 10110 ..1 1 .0 1 .241 758 mksimalni broj suptrahend komplement suptrahenda .241 86 327 + 758 1085 + 1 86 999 .1 minuend suptrahend = = = = 0 1 1 (s posudbom od prethodnoga broja) 0 11001 110010 . svodi se na sukcesivno oduzimanje odnosno zbrajanje s komplementom : 24 . Oduzimanje binarnih brojeva 0 . prikaz toga načina dekadskim brojevima: minuend suptrahend 327 . . računalo nije konstruiran da na ovaj način može oduzimati brojeve. Djeljenje binarnih brojeva . te se obično zbrajaju samo dva broja (tako radi i računalo). zbrajati više od dva broja dosta je mukotrpno. već kako je navedeno. računalo zbraja samo dva broja odjednom.10000 . sve operacije svodi na zbrajanje pomoću komplementa suptrahenda i dodavanjenjem odnosno prijenosom prelazeće jedinice.0 0 .1101 10110 + 10010 101000 + 1 1001 komplement Množenje binarnih brojeva .10111 1001 11011 .

. .6. većina sustava za elektroničku obradu podataka koriste se . . računalo radi na principu zbrajanja komlementa suptrahenda i rezultat je postignut kada se dobije red jedinica. 25 .adresibilna jedinica memorije. . bajt i riječ . Memoriranje podataka u pakovanome obliku . . značenje riječi bit i bajt opisano je na strani OI 07.koja je ustvari najmanji memorijski element (hardverski) .djeljenje završeno bez ostatka Pojmovi bit. za prijenos podataka putem linije svaki bajt dobiva još jedan bit koji se zove bit parnosti (parity check). slova ili specijalni znakovi).100111 / 1101 = 11 ovo smo dobili slijedećim postupkom 1001112 11012 11010 1101 1101 1101 0 = = 3910 1310 divizor je tri puta oduziman od dividenda i na kraju je ostatak 0 znači 1 + 1 + 1 = 112 = 310 . svaki znak se može prikazati s jednim bajtom (6 ili 8 bitova). . bit je osnovna jedinica računara ali se s njime ne može prikazati niti jedan znak osim logičke funkcije. .3.poglavlje 4..kombinacija odnosno znakova (brojevi.za memoriranje znakova meñunarodnim 8-bitnim kôdom (EBCDIC) .4. pri obradi isključivo numeričkih podataka navedeni kôd omogućuje pakovanje tako se dekadske brojke predstavljaju sa 4 bita (1 polubajt) i predznak posebno. . riječ je skup bajtova .obično četiri . prethodni primjer prikazan zbrajanjem: + + + + + 100111 110010 1011001 1 11010 10010 101100 1 1101 0010 1111 komplement divizora ( 1101) komplement divizora ( 1101) komplement divizora (1101) red jedinica . za bajt se može reći da je najmanja adresibilna jedinica u memoriji. kôd je zasnovan na heksadecimalnom brojevnom sustavu i omogućuje predstavljanje 256 (28) bit . i obrnuto). i služi za kontrolu prijenosa (on će biti jedinica kada u bajtu ima neparan broj bitova.

primjer prikaza negativnoga broja 482 (-482) : F nepakovano 0 F 1111 4 0100 F 8 D 1101 2 0010 1111 0000 b a j t 1111 1000 b a j t 4 8 1000 b a j t b a j t 2 D pakovano 0000 0000 b a j t 0000 0000 0100 0010 1101 b a j t b a j t b a j t Memoriranje i obrada binarnih brojeva . .onome u kome računalo i radi .podaci imaju uvijek istu veličinu polja u koje se memoriraju . predznak se uvijek memorira u prvom lijevom bitu formata.1 riječ = 4 bajta = 32 bita = 31 bit za podatke i 1 bit za predznak = FW (Full Word) dupla riječ = 8 bajtova = 64 bita = 63 bita za podatke i 1 bit za predznak = DW (Double Word) 26 .za to postoje dva načina : Aritmetika fiksnoga zareza . . najbrži rad računala postiže se memorirajući numeričke podatke direktno u binarnome obliku . poluriječ = 2 bajta = 16 bitova = 15 bitova za podatke i 1 bit za predznak = HW (Half Word) .poluriječ.. . u pravilu se sve numeričke operacije izvode u pakovanome obliku. zahtjeva memoriranje podataka pomoću fiksne dužine formata . predznak se postavlja u zadnji desni polubajt i to s heksadecimalnim oznakama D (1101) za negativan i C (1100) za pozitivan broj. riječ i dupla riječ.može se memorirati brojka 0 do + / .32767 ili 2 15 .

.predznak vrijednosti broja. .4 bajta ( 1 + 7 + 24 bita ) format dvostruke točnosti . 0 + + 0. u aritmetici kliznoga zareza postoje dvije vrste predznaka : .8 bajtova (1+7+56 bitova) .543 x 10 -3 predznak vrijednosti predznak eksponenta . a za predznak eksponenta ostalih sedam bitova prvoga lijevoga bajta formata.000543 = + 0.543 0.1 brojevima od 64 do 128 prikazuju se pozitivni eksponenti od + 1 do + 64 .543 61 x 10 -3 543 1 bit 7 bitova . 27 .543 x x x karakteristika 10 3 10 9 10 -3 .znači : relativnim brojevima od 1 do 63 prikazuju se negativni eksponenti od .broj 64 označuje eksp.predznak eksponenta odnosno karakteristike : + 0.63 do . .000543 = = = mantisa 0. za prikazivanje predznaka vrijednosti koristi se samo jedan bit. u jednome se programu ne može istovremeno raditi sa obadva formata.pozicija. na taj način je karakteristika uvijek plus ( + ) . takav način prikaza omogućuje 27 = 128 kombinacija .negativni eksponent = relativni eksponent . a kod negativnoga : 64 . osnovna je karakteristika posebnoga memoriranja vrijednosti broja a posebno mjesta decimalnoga zareza.Aritmetika kliznoga zareza .543 0. kod aritmetike kliznoga zareza postoje dva formata : format jednostruke točnosti . koje su podjeljene tako da se kod pozitivnoga eksponenta dodaje fiksni broj 64. brojevi se prikazuju u obliku potencije s bazom 10 : 543 543000000 0.

tetradno prikazivanje brojeva je prikaz svakoga broja sa četiri bita (tetrada). načinu obrade podataka ili nečem drugom . . vremenskome trenutku standardizacije. postoji više metoda ovakvoga prikaza podataka koje ovise o proizvoñaču hardwera ili softwera.3 kôd ili Stibitz kôd ô ô . ovim se kôdom otklanja nedostatak BCD kôda kod oduzimanja na primjer : komplement broja 310 odnosno 00112 = 1100 broj kojega nema u BCD sustavu ( maksimalni broj je 910 odnosno 10012 ) 28 . ovisit će o uporabi načina kodiranja. Kodiranje znakova . . u nastavku su prikazani neki od najčešće upotrebljavanih. suština kôda je u tome. BCD kôd (Binary Coded Decimals) ô . . što se za prikazivanje jednoga broja koristi uvijek kombinacija od četiri binarna mjesta ili tetrada.. . čisti binarni prikaz brojeva nije pregledan za rad čovjeka : 26946 10 = 110100101000010 2 Tetradni kôdovi ô . kod rada s fiksnom dužinom formata slabije je iskorištenje memorije. kod rada s promjenjivom dužinom formata može se prilagoditi svakoj dužini podatka. meñutim kako će se podaci unositi i prikazivati nakon obrade. 2 7 binarno : 11011 BCD kôd : 0010 0111 dekadski : 27 . znači da se tetradi dodaje binarno 0011. već je rečeno da računalo u sebi radi samo binarno . dobiva se iz BCD kôda kada se tetrade pomaknu za tri mjesta. kod zbrajanja u BCD kôdu treba voditi računa o slijedećem pravilu : zbraja se tetrada po terada i kada je zbroj u jednoj veći od 9 (maksimalna dekadska brojka) dodatno se pribroji 0110 2 (prendotetrada) da bi došlo do prijenosa dekadske jedinice 7 + 6 13 10 0111 + 0110 1101 + 0110 0001 0011 1 3 BCD tetrada za broj 7 BCD tetrada za broj 6 BCD pseudotetrada BCD prendotetrada (korektura) 2 BCD tetrade EXCESS .

prvih pet brojeva (0 do 4) imaju binarni oblik normalan a na drugih pet (5 do 9) dodaje se šestica (srednja dva bita tetrade) : 0 = 0000 1 = 0001 2 = 0010 3 = 0011 4 = 0100 5 = 1011 6 = 1100 7 = 1101 8 = 1110 9 = 1111 Gray kôd ô . .EX. ovo pruža mogućnost uporabe u ureñajima za analogno digitalnu konverziju. sastoji se od osam pozicija bitova podjeljenih u dvije grupe po četiri plus kontrolni bit koji će biti jedinica kada je u bajtu broj jedinica paran. jer je dovoljno šest bitova za prikaz bilo kojega znaka (uz takva računala postoje tabele oktalnog prikaza znakova). zatim se svaki binarni broj dalje zbraja sa slijedećim i Gray kôd je rezultat toga zbrajanja bez obzira na prijenos jedinice (ona se zanemaruja) : binarno 1 Gray 1 + 1 0 + 1 0 + 0 1 + 0 0 + 1 1 ECMA kôd (European Computer Manufacturing Asociation) ô .3 broja i njegovoga binarnoga ekvivalenta.bitnim kôdom odnosno 6 . Aiken kôd ô . kôd je dobio naziv prema meñunarodnoj organizaciji za standarde u EOP .baza 10 1 2 = 5 = 9 2 EXCESS-3 0001 0100 0010 0101 = = 0101 1000 = = 1001 1100 kom. Prošireni i izmjenjivi binarno-decimalni kôd (EBCDIC .Extended ô Binary Coded Decimal Interchange Côde) . može se zapaziti da zbroj komplementa EXCESS . prikazivanje znakova 6 . . . 29 . . pretvorba ide tako da MSD binarnoga broja postaje MSD Gray broja. uvijek daje isti binarni broj 1100 .bitnim bajtom pogodnim za oktalni brojevni sustav. . grupa od šest bitova djeli se u ovome sustavu na dvije grupe od po tri bita u kojoj se može prikazati svaka oktalna brojka (maksimalno 78 = 1112 ). .-3 1011 1010 = 0111 = 0011 1011 + 0001 = 1100 1010 + 0010 = 1100 0111 + 0101 = 1100 0011 + 1001 = 1100 . nazivaju ga i refleksni binarni sustav.u. . kôd je zasnovan na heksadecimalnom sustavu brojeva. simetričan kôd s osobinom da svi neparni brojevi završavaju s jedinicom a parni sa nulom (kao i kod BCD kôda). . odlikuje se svojstvom da se svaki veći broj razlikuje u samo jednoj znamenci. upotrebljava se kod odreñenih vrsta računala gdje je potrebna ušteda memorije te radi spriječavanja redundance .

. interesantno je da se u primjeni susreće i šest .bitni). uz oznaku kôda uvijek ide oznaka formata s kojim se radi (6 ili 8 . za prikaz slova koriste se slijedeće kombinacije bitova u zonskome dijelu: 11 00 01 10 za slova od A do I za slova od J do R za slova od S do Z . 30 .za prikaz jedne brojke koristi se tetrada od 4 bita što je 24 = 16 kombinacija a imamo svega deset brojki.7 .bitni kôd ô .jedan dio kombinacija koristi se i za neke standardne naredbe računalu (RUN..bitni ASCII kôd u radu računala tipa ô UNIVAC i DIGITAL (PDP). napr.bitni ASCII kôd ô . velika i mala slova imaju obrnute kombinacije prva dva bita u zonskome dijelu bajta. . Osam . može se ustanoviti da su svi kôdovi predimenzionirani. prilikom opisa kôdova moglo se vidjeti da se ne koriste sve moguće kombinacije bitova koje odreñeni kôd pruža . a desni numerički dio. STOP i sl. Napomena: za sve navedene kôdove postoje tablice koje se uvijek dobivaju pri kupnji računala. ovaj kôd dakle omogućava 28 = 256 kombinacija položaja bitova što omogućava prikaz svih mogućih brojki. navedeni prikaz vrijedi za velika slova . . razlikuje se od EBCDIC . u numeričkome dijelu idu bit pozicije brojki 1 do 9 za prve dvije grupe slova i 2 do 9 za treću grupu slova. lijevi dio bajta se naziva zonski.). dok su kod malih prva dva bita u zonskome dijelu bajta 10. . ISO . predimenzioniranost jednoga kôda ili suvišnost kôdnih kombinacija naziva se redundancija. slova i specijalnih znakova. puni naziv: INTERNATIONAL ORGANISATION FOR STANDARDISATION. . zonski dio bajta ima tri a numerički dio četiri bita . . . znači da je šest kombinacija viška (0.znači da se može memorirati 128 različitih znakova . a prema tome kojim kôdom radi ili kojim je najpogodnije raditi za odreñeni posao. ovaj kôd je danas već vrlo malo u uporabi.625 bitova po tetradi). . .a u drugačijem rasporedu bitova u zonskome dijelu bajta. ASCII znači American Standard Code of Information Interchange.u : 1100 0010 C B 2 1100 0001 C A 1 1101 0001 D J 1 1110 0011 E T 3 . primjer : riječ bajt memorirana u EBCDIC . . Redundancija .

kôd ASCII ..kôd ASCII .kôd aritmetika fiksnog zareza EXCESS-3-kôd GRAY . veća redundancija izaziva veće troškove prijenosa ali povećava točnost i omogućava lakše otklanjanje grešaka (potrebno optimalno rješenje).kôd 31 .kôd AIKEN .BITNI KÔDOVI 6 .kôd BCD . Pregled mogućnosti prikazivanja znakova ZNAKOVI BINARNO KODIRANO BINARNI BROJEVI 8 . redundancija kôda se izračunava prema formuli : RO = BZ1 / BZ2 RO = redundancija odlučivanja BZ1 = broj znakova koji se koriste BZ2 = broj mogućih kombinacija odreñenoga kôda .7 BITNI KÔD aritmetika kliznog zareza EBCDIC ECMA .BITNI KÔDOVI TETRADNI KÔDOVI ISO .

osnova za odgovor računalu i upit o novim podacima. svi ureñaji navedeni u točki 4.mogu biti ulazne i izlazne jedinice. numeričko upravljanje strojevima i slično) . ULAZNO .različitih i istovrsnih.3 .). COM . i obrnuto. jedan od zadataka programa je i transformacija podataka . aritmetički i logički dio računala CENTRALNA JEDINICA UPRAVLJAČKA JEDINICA GLAVNA MEMORIJA ARITMETIKA I LOGIKA 32 . . ali ne i nedostatno. 6.. telefonske linije i drugi telekomunikacijski ureñaji. periferna memorija može poslužiti centralnoj kao njeno proširenje (virtuelna). periferni ureñaji za ulaz (Input). skeneri. osnova za stvaranje odreñene odluke . u boji . osnova za direktnu akciju (isplatne liste . . telefonska linija i drugi ureñaji. posebne ulazne jedinice mogu biti različiti fotoelektrični čitači. zatim terminali odnosno PC . iz programa ili iz računala. .IZLAZNE JEDINICE . na jednu centralnu jedinicu može biti priključeno više perifernih ureñaja . . na perifernoj memoriji se čuvaju datoteke podataka i programi. . laserski .ureñaji (Computer Output Microfilm). podaci koji se tretiraju kao ulazni mogu biti: vanjski . . SOFTWER RAČUNALA Upravljački.iz ljudima prikladnog načina pisanja . izlazni podaci mogu poslužiti: kao dokument. posebne izlazne jedinice su štampači različitih mogućnosti (linijski . tako da je potrebno dobro postaviti projekt potreba firme ili osobnih da se ne investira u nepotrebno. 5. izlaz (Output) . ploterski itd. . .ureñaji. memoriranje i prijenos podataka (posebno područje komunikacija). .Memorije računara . te se prema potrebi pozivaju u centralnu memoriju. matrični .u strojni kod. . danas se sve više nastoji standardizirati kôdove računala tako da oni mogu biti kompatibilni odnosno da nema problema za prijenos podataka putem nekog medija ili linije od jednoga računala na drugo računalo. danas na tržištu postoji veliki asortiman različitih perifernih ureñaja.

aplikacijski programi. kapacitetu memorije koju zapremaju .programi prevodioci (Compileri). Operacijski sustavi . . kontrolnih i standardnih programa.programi korisnika.analiza popunjenosti. . . stupnju automatizacije koju pružaju i perifernim jedinicama uključenim u sustav. . Time Sharig (podjela vremena). zato se razlikuju: Batch .kontrola i upravljanje izvoñenjem obrade. . .. . služi za optimalno iskorištenje svih resursa hardwera i odvijanje procesa obrade podataka bez zastoja i bez gotovo ikakve intervencije čovjeka. . . glavna memorija: služi za primanje. . RADNI PROGRAMI . Multiprograming (korištenje vremena perifernih jedinica) . upravljačka jedinica: upravlja radom cjelokupnoga sustava na temelju instrukcija (programa) koje je sastavio programer.Processing (jedan program za drugim). tipu obrade koju omogućuju . odnosno on čini sustav povezivanja svih upravljačkih. Simultana obrada koja u sebi uključuje mogućnost rada bilo kojeg navedenog načina (više procesora). spremanje i izdavanje podataka. Real-Time (obrada u realnom vremenu .kontrola i upravljanje I / O operacijama.kontrola i upravljanje multiprogramiranjem.baze podataka. kompletan softwer se može podjeliti: SOFTWARE UPRAVLJAČKI PROGRAMI UPRAVLJAČKI PROGRAMI . operacijski sustavi se meñusobno razlikuju po nizu elemenata kao: tipu računala za koje su izrañeni . Teleprocessing (obrada na daljinu). . . različita umrežavanja itd. . aritmetika i logika: vrši aritmetičke i logičke operacije velikom brzinom.analiza prekida (Interrupta).Interupt). centralna jedinica: u njoj se vrši obrada podataka. . . Operacijski sustav računala sačinjavaju svi sustavski programi ugrañeni u njega. 33 RADNI PROGRAMI .uslužni programi (Utility).

. i logika .upravlja odvijanjem programa. Kretanje podataka pri prijenosnoj operaciji glavna memorija ULAZ uprav. znakovi se prenose iz glavne memorije preko upravljačke jedinice natrag u glavnu memoriju 34 . to je najvažniji dio CPU.Funkcije centralne jedinice . ukomponiraju se externe memorije . .prije samog izvoñenja upućuju se naredbe ostalim ureñajima koji sudjeluju u izvršenju.upravlja ulazom i izlazom podataka. . iz glavne memorije prenosi se instrukcija po instrukcija u upravljački dio . na osnovu odreñenih komandi prenose se operandi instrukcija iz memorije u registre. .upravlja prenošenjem podataka i programa unutar memorije.i sve to radi potpuno automatski pri startu programa odnosno učitavanju iz memorije. Funkcije upravljačke jedinice .ima kontrolu nad logičkom i aritmetičkom obradom podataka. memorira i izdaje podatke . pokreću se ili zaustavljaju I/O ureñaji. memorira i kontrolira izvoñenje programa te upravlja radom čitavoga sustava. IZLAZ aritmet.dekodira se . jed. . pomoću registara radnog upravljačkog i registra podataka obavlja slijedeće funkcije : . znači prima . .

znakovi za usporeñivanje iz glavne memorije preko upravljačke jedinice dolaze u aritmetiku i logiku gdje se usporeñuju i tamo ostaju. jedin. IZLAZ aritmet. 35 . i logika . sudjeluju svi djelovi centralne jedinice Kretanje podataka pri logičkoj operaciji glavna memorija ULAZ upravljačka jedinica IZLAZ aritm. i logika .Kretanje podataka pri računskoj operaciji glavna memorija ULAZ uprav.

kod masovnih obrada. . . .. .paralelno.Funkcije aritmetičko . logičke operacije se sastoje u usporedbi da li je neki broj veći ili manji od nule. Funkcije glavne memorije .u samoj definiciji datoteke naznačena je veličina bloka i sloga koji će biti dat na raspolaganje za obradu. a pozivaju se prema potrebi odnosno prema procesu rada. učitavaju u blokovima . . memorije se izrañuju od fizičkih elemenata koji mogu poprimiti dva stabilna stanja . podaci se. . nano . aritmetičke operacije se u principu vrše pomoću tri registra i u svakome će se naći po jedan operand naredbe (kod množenja: množitelj. područja unutar glavne memorije : input area ulaz program work area izlaz output area Komponente sustava EOP (Elektroničke Obrade Podataka) CPU kanal 36 kanal . . . mikro. .znak po znak. primanje i izdavanje podataka vrši se preko registara velikim brzinama mjerenim u mili-. ovisno o konstrukciji sustava aritmetičke operacije se mogu izvoditi na tri načina: . množenik i produkt).kombinirano.sekundama .pogodno za binarni sustav rada: "0" i "1".osnovna mjera veličine računala. kapacitet se mjeri u bajtovima .i piko . .logičkoga dijela . programi i podaci su pohranjeni na drugome mjestu. služi za memoriranje podataka i instrukcija (programa). da li je jednak ili različit od nule.

meñu upravljačka jedinica A meñu upravljačka jedinica meñu upravljačka jedinica C meñu upravljačka jedinica D disk disk disk ulaz B izlaz vrpca A i B su C i D su vrpca vrpca selektor kanali . upravlja prijenosom podataka u / iz centralne jedinice. kada postoji kompatibilnost moguće je. . .brzi multipleks kanali . Kompatibilnost računala .) kao i Microsoftovog softwera (90%). upravlja retcima pri štampanju. na jednu meñu upravljačku se može priključiti više istorodnih jedinica.a je postignuta max. kod PC . pri padu sustava. posjeduje elemente za priključak ulazno .om (najjačom svjetskom firmom u proizvodnji hardwera i softwera. upravlja mehanizmom za čitanje i pisanje kod magnetskih diskova. njen softwer je dio ukupnog operacijskog sustava računala. izuzevši Microsoft). kompatibilnost zbog perifernih ureñaja (diskete.. 37 . . . mogućnost rada na računalu s različitim programima odnosno programima pisanim u različitim programskim jezicima i prevedenim na drugom računalu.predprocesor . .kontroler . upravlja ručnim ulazom podataka. preuzima i predaje podatke kanalu.izlaznih jedinica. upravlja transportom magnetske vrpce. zato se često može čuti da je neki softwer pa čak i hardwer kompatibilan s IBM . . itd. vrlo je bitno da operacijski sustav bude isti a periferne jedinice se lako mogu definirati prije početka izvoñenja programa.. .. obradu izvršiti na drugome sustavu. . CD-a .spori Meñu upravljačka jedinica .

kompajler .viši programski jezici (više koraka).COBOL-u (Common Business Oriented Language) . najbolji školski jezici za učenje programiranja jesu interpreter Basic i viši programski jezik .niži programski jezici ili assembleri (jedan korak). slijedeća podjela može biti prema načinu definiranja zadatka : . . . .Programski jezici . simbolički kôd predstavljaju kratice .Pascal. .programski jezici objektno orijentirani. put do dobivanja radnoga programa : simbolički kôd izvorni program source deck prevodilac compiler strojni kôd prevedeni program object deck povezivanje modula linkage editor radni program 38 program spreman za rad . druga je podjela prema načinu prevoñenja : .interpreteri (svaka se naredba odmah prevodi). . danas u svijetu postoji najveći broj programa napisan u višem programskom jeziku ." C ".kompajleru . . .radnji (na engleskome jeziku) koje računalo treba izvršiti. danas postoji veliki broj programskih jezika koji se mogu podjeliti u dvije osnovne grupe prema radnji koju svaka naredba izvršava : . program prevodilac (compiler) prevodi simbolički u strojni kôd. " C++ ". . . .piše se u jednome od programskih jezika u simboličkome kôdu. program je skup naredbi SOP-u (sustavu za obradu podataka) kako će izvršiti odreñeni zadatak . a sve se više razvijaju objektno orijentirani jezici . strojni kôd je direktno pristupan računalu (binarni) ali je vrlo nepristupačan programeru.kompajleri (program se cijeli odjednom prevodi).klasični programski jezici. . . Visual Basic i drugi.

. osnovni sadržaj programskih jezika jesu instrukcije ili naredbe s kojima se definira : - što uraditi s podatkom, - koja je dužina podatka, - adresa od koje treba preuzeti podatak, - adresa gdje treba obrañeni podatak vratiti, . svaka naredba ima svoj format pomoću kojega se sve to definira, . naredbama se mogu izvršavati slijedeće operacije : - ulazno - izlazne, - prijenosne (za podatke), - prenošenje znakova, - priprema za štampanje, - aritmetičke, - logičke, - pretraživanja, - brisanja, - sortiranja i druge, . svaki programski jezik ima svoja pravila pisanja kao i govorni jezici - znači : semantiku (nauka o značenjima pojedinih riječi), sintaksu ( nauka o smislenom poretku riječi unutar teksta ) i gramatiku (pravila o pisanju i povezivanju riječi i rečenica), . koji će se programski jezik u odreñenome trenutku koristiti odredit će posao koji treba programirati, jer su neki jezici pogodniji za komercijalne aplikacije (Cobol, PL I, C, C++), neki za naučne (Fortran - Formula Translate) itd., . u praksi se pokazalo da je najbolje koristiti onaj programski jezik koji je instaliran i sa kojim programeri znaju raditi. Uslužni i aplikacijski programi . uslužni nam olakšavaju rad, a aplikacijske instaliramo prema potrebama i planovima razvoja elektroničke obrade podataka, . do njih se može doći na slijedeće načine : - kupnjom zajedno s hardwerom pri instalaciji sustava, - kupnjom po potrebi od neke softwerske kuće, - vlastitom "proizvodnjom", - preuzimanjem sa Interneta, . posebno područje programa jesu oni pomoću kojih se kreiraju i održavaju baze podataka (poglavlje 7.2), . stalno postoji razmišljanje da li je bolje formirati vlastitu ekipu za izradu softwera ili kupovati gotovi - ne postoje nekakvi standardi kojima bi se moglo "mjeriti", meñutim, iskustvene norme govore da je bolje s vlastitom ekipom raditi aplikacije koje su specifične i mogu doživljavati česte promjene, dok se standardne i manje aplikacije mogu nabaviti na tržištu, . pri kupnji gotovih softwerskih proizvoda treba voditi računa o edukaciji kadrova , kao i sklapanju takvog ugovora koji će osiguravati rad aplikacije u bilo kojim uvjetima, . kompletna ponuda Microsoft-ovih programa spada u uslužne programe za rad na PC - ima, a mogu se koristiti prilikom izrade vlastitoga softwera - znači aplikacijskih programa. 7. NAČINI ORGANIZACIJE I OBRADE PODATAKA . podatak je svaka informacija o nekom dogañaju ili pojavi koja se može strogo definirati po nazivu i opsegu i koja se može predstaviti slovima ili brojkama na primjer :

39

datum roñenja : 22. 10. 1970. broj zaposlenika : 748 ime i prezime : Ivanka Mikuličić cijena : 45.863,80 telefonski broj : 476891 . ciklus od nastanka podatka do odgovarajuće akcije :

prodavaonice

akcija dnevni izvještaji odluka

potrebne informacije
Elementi ručne obrade podataka . ulaz ili primanje informacija pomoću raznih nosača informacija: - pismena uputstva, - predštampani obrasci, - pismene naredbe, - usmene naredbe, - telefonom ili drugim načinom prijenosa, - osobno iskustvo, . instrukcije odreñuju što učiniti s primljenim informacijama : - ulazne instrukcije, - interne instrukcije, . kôdovi ili simboli za registriranje značenja informacija : - interno dogovoreni, - standardni, . obrada pomoću interne memorije (mozak čovjeka) i logike : - iskustvena, - standardna, 40

. izlaz ili izdvajanje informacija : - pisani tekst, - usmeno ili telefonom, - upis na eksternu memoriju (kartoteka, bilježnica ...). Elementi AOP - automatske obrade podataka . bazira se na gotovo istim principima kao i ručna obrada, . svaki sustav za obradu podataka sastoji se od : - ulaznih jedinica, - centralne jedinice i periferne memorije, - izlaznih jedinica i komunikacija, . osnovne karakteristike AOP jesu : - primanje i izdavanje velikoga broja informacija u kratkom vremenskom intervalu, - zbog velikih mogućnosti eksternih memorija može upamtiti i čuvati "neograničen" broj informacija, - automatski i kontinuirani proces bez angažiranja velikoga broja poslužilaca, - greške u radu isključene ili svedene na minimum, - kompleksnost primjene na svim područjima. Kadrovi kod AOP . direktni izvršioci obrade podataka : - sistem analitičari (organizatori), - programeri, - sistem - programeri, - administratori baze podataka, - inžinjeri komunikacija, - operateri, - tehničari (više specijalista), . indirektni učesnici obrade podataka : - ostali kadrovi koji rade na razvoju, školovanju korisnika, pripremi podataka, skladištenju, distribuciji izlaza itd., . konzumenti rezultata obrade (stranica 3): - rukovodioci (strateški nivo), - voditelji odreñenih resora (taktički nivo), - neposredni "proizvoñači" novih informacija (operativni nivo), Svaka od ovih grupa treba se školovati po posebnome programu. Specifičnosti AOP - vremenski duge pripreme, - potrebni visokostručni kadrovi, - neophodan pravilan izbor hardwera, - neophodan pravilan izbor sistemskoga softwera, - nemogućnost brzih izmjena u programima, - neophodna točnost ulaznih podataka, - specifična dokumentacija, - odgovornost za ispravnost snose svi podjednako :

organizatori programeri korisnici unos podataka

41

. . polje služi za smještaj odreñenoga podatka ovisno o entitetu kojega s njime opisujemo. . . u procesu prikupljanja podataka redovito se promatra skup od niz objekata realnog ili apstraktnog karaktera. takav objekt promatranja naziva se Entitet. slogovi se blokiraju radi uštede na prostoru i brzine rada. . jedna od definicija: "Datoteka je sreñeni skup istovrsnih slogova o istovrsnim entitetima". treba još samo utvrditi zajednički obuhvatni pojam o kojem se entitetu radi. .Datoteke podataka DATOTEKA (File) BLOKOVI (Block) slogovi (Record) polja (Field) bajtovi . kako je prikazano na prethodnoj shemi. 42 . svi registrirani podaci (slogovi) koji se odnose na promatrani skup entiteta sačinjavaju datoteku podataka. te svi zajedno (slogovi odnosno blokovi) koji opisuju nazivom odreñenu količinu entiteta čine datoteku. sva polja (mogu se grupirati u segmente) koja opisuju odreñeni entitet čine slog podataka. izdvojiti iz okoline i o čemu se mogu prikupljati informacije. odnosno bilo čega što se može jednoznačno definirati. a od koliko će se bajtova sastojati ovisi o samome podatku. . datoteka se sastoji iz niza elemenata koji su u meñusobnom hijerarhijskom odnosu.

podjeljeno. . pogodna je za arhiviranje jer se može spremiti na magnetsku vrpcu ili kazetu . uporabom posebnih polja indeksa moguće je doći do adrese sloga čime je omogućen direktan pristup. obrada datoteke je multiplicirana obrada slogova. pogodan je za obradu datoteka u kojima se podaci u većini slogova mjenjaju u svakoj obradi. slogovi se upisuju od početka datoteke jedan za drugim. .broj i učestalost promjena. ili se cijela datoteka sortira nakon završetka unosa pomoću "uslužnog" sort programa.zahtjev za brzinom dostupnosti podatku. po nekome ključu unaprijed definiranom. direktno ili random. . ono samo ovisi o opsegu datoteke. podaci se mogu sortirati prije unosa.medijima pogodnim za arhiviranje. .mogućnosti eksternih memorija. . glavni faktori koji odreñuju način organizacije datoteke: .kontinuitet ključeva.indekssekvencijalna se može obrañivati na obadva načina. . već se upisuju s podacima za promjenu u posebnu datoteku. datoteke mogu biti organizirane: sekvencijalno. kada se u datoteci mijenja jedan slog čitava se datoteka mora prepisati.glavno područje podataka. . indekssekvencijalno. .veličina datoteke. Sekvencijalno organizirana datoteka . .pomoćna područja podataka. .rast datoteke. ne mogu se u nju dodavati novi slogovi direktno. ovaj način najracionalnije koristi prostor eksterne memorije. IS . . . . datoteka ima četiri vrste područja: . . Indekssekvencijalno organizirana datoteka . ..područja indeksa.nezavisno prijelazno područje podataka. . vrijeme obrade je neovisno o broju promjena. sekvencijalno organizirana datoteka može se obrañivati samo sekvencijalno .datoteka je ustvari sekvencijalna sa slogovima poredanim u rastućem redoslijedu u odnosu na odreñeni ključ sloga.direktna samo direktno . . . . . ne postoji veza izmeñu sortirnoga pojma sloga i adrese sloga zato se ne može direktno pristupiti slogu. . . slijedi prikaz izgleda svih područja i indeksa: 43 . i dodaju na pravo mjesto pri samoj obradi (uvijek cijele datoteke). . slogove u datoteci je potrebno tako organizirati da se omogući ekonomičan oblik memoriranja i obrade raspoloživih podataka.

novi slogovi se dodaju na pripadajuće mjesto prema ključu za vrijeme reorganizacije datoteke (inače u pomoćna područja). pri upisu se točno indeksiraju iza kojega sloga dolaze prilikom reorganizacije datoteke. . u njega se podaci upisuju pri kreiranju i reorganizaciji datoteke. . Pomoćna područja podataka . . reorganizacija datoteke se vrši kada su pomoćna i nezavisna pomoćna područja puna. predstavljaju rezervne staze na svakome cilindru za upisivanje prijelaznih slogova koji prema ključu pripadaju tome cilindru. 44 .Područje indeksa GLAVNI INDEKS Master Index INDEKS CILINDRA Cylinder Index Cilindar 0 Indeksna staza 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Pomoćno područje Odvojeni cilindri Nezavisno prijelazno područje Alocation Overflow Area Track Index Glavno područje podataka Primary Area Overflow Area Glavno područje podataka .

6. gdje su prema ključu trebali biti smješteni. datoteka ima u prvome području ključeva 500 slogova. 2004 .. 72001. 2001. 200002. jer po tome sve datoteke korištene u klasičnoj obradi podataka čine bazu podataka. Baze podataka U svakodnevnoj terminologiji pod bazom podataka podrazumjeva se skup svih podataka koji se u jednoj kompletnoj obradi koriste.. . U svojoj potpunoj izgrañenosti treba osigurati obavljanje nekoliko dodatnih specifičnih funkcija koje ćemo u ovome poglavlju opisati.. 2002. Jedan stvarni sustav baze podataka je znatno više od toga. sastoji se od više grupa ključeva koji nisu u redosljedu ali unutar grupe jesu (ima praznina). 3. Direktno ili random organizirana datoteka . 2. . . naš slog s ključem 135 bit će deseti na 6. korisnik sam daje ili izračunava adresu sloga (programski) iz samoga ključa ... Za ovo 45 . u trećemu 48000 i četvrto područje ima 50000 slogova . 10 . organizira se samo na medijima koji to omogućuju (ne može na magnetskoj vrpci i kazeti). glavni indeks označava najveći ključ sloga na svakome cilindru glavnoga područja podataka (obično je to 0-ta staza početnoga cilindra datoteke). 72003 . 9.znači ukupno 111500 slogova. . koje se izvode iz podataka u zajedničkoj bazi i stoje na raspolaganju svim korisnicima u zahtjevanom vremenskome roku.. broj cilindara će takoñer ovisiti o broju očekivanih novih dolaza. u drugome 13000 . 200001. koliko će se staza definirati za rezervno područje na svakome cilindru ovist će o učestalosti dolaza novih slogova . 72002. na ovim cilindrima više ne postoji pomoćno područje. Podjeljeno organizirana datoteka ... Efikasno zadovoljavanje različitih zahtjeva Sustav za rukovanje bazama podataka treba osigurati informacije. 20003 .... 4. 500 15000 120000 250000 . grupe su unaprijed definirane tako da se može vršiti obrada na direktan i sekvencijalan način pristupa podacima. 7.. Područja indeksa .definira se tako da se ne vrši često reorganizacija. . primjer podjeljeno organizirane datoteke sa četiri područja: 1. 2003.. Nezavisno prijelazno područje .. 5. . područje se ne mora nalaziti u slijedu na kraju datoteke. sastoji se od odreñenoga broja cilindara gdje dolaze prijelazni slogovi koji više nisu imali mjesta u pomoćnome području cilindra. koja je spora. indeks cilindra (indeksna staza na prethodnoj shemi) označava najveći ključ sloga u svakoj stazi toga cilindra (obično je to 0-ta staza na svakome cilindru osim prvome). 8. omogućava direktan i brz pristup do svakoga sloga podataka. Ova definicija je suviše uopćena.. stazi). .znači treba postojati direktna veza izmeñu ključa sloga i njegove pozicije na memoriji (ako na stazu stane 25 slogova.. a programi kojima se te datoteke obrañuju čine sistem za rukovanje bazama podataka.. . svi su ključevi u redosljedu zauzeti odnosno bit će mnogo praznih slogova na memoriji. .

Istovremeno se toj shemi može priključiti više podshema u kojima se podaci mogu ponovno imenovati. na nivou logičke strukture pomoću nezavisnog. Za ostvarivanje ovoga potrebno je odvojiti fizički opis podataka od strukture podataka u programu. pronalaženje zapisa na osnovu ključa ili relativne adrese. DDL. zbog novih zahtjeva u obradi zapis u nekome programu proširimo novim poljem. naprimjer. ili sporije i skuplje . samom izmjenom načina pristupa podacima značajno se može izmjeniti efikasnost sustava (pretraživanje pomoću indeksne tabele ili neke druge metode). DDL pretvara veze i odnose definirane u podshemi na oblik koji odgovara shemi i izvršava potrebne konverzije. kao i fizičke i logičke veze izmeñu pojedinih podataka. Logička nezavisnost podataka Izmjene u logičkoj strukturi baze podataka ne utječu u značajnoj mjeri na programe koji koriste bazu podataka. 46 . čak i njihov tip i grupiranost mogu biti različiti od strukture definirane u shemi. Nezavisnost može biti dvojaka: fizička i logička. Fizička nezavisnost podataka S obzirom da iste podatke koristi više korisnika i više programa. po Fryu i Sibleyu. samostalnog . prema tome. Taj opis nazivamo modelom podataka. i opisujemo jezikom za opis podataka. na nivou fizičke strukrure programskog jezika Jezik za rukovanje podacima . Ponekad. a način fizičkoga memoriranja ne treba. ako su programi i ad hoc upiti u većini slučajeva neovisni od načina memoriranja i pristupa podacima. Fizička nezavisnost podataka. umetanje novih zapisa na osnovu ključa ili adrese.kada su izmjene napravljene zbog efikasnijeg zadovoljenja zahtjeva nekih drugih korisnika. prema tome. Korisnik. strukturu memoriranja. Baza podataka po pravilu sadrži podatke i opis njihove fizičke strukture.omogućava otvaranje i zatvaranje baze (točnije onoga dijela koji je definiran odgovarajućom podshemom).je potrebna takva mogućnost sistematizacije podataka koja isključuje redundantnost i omogućava efikasno izdvajanje i grupiranje po različitim osnovama. nezavisan od podataka.podshema u jeziku kojim je program napisan . Jezik za opis podataka . ispis izmjenjenoga zapisa. nezavisnost podataka.DDL Nezavisnost podataka tehnički ostvarujemo pomoću jezika za opis podataka (Data Definition Language). ili drugačije postavljati svoja pitanja. već izmjene osjeća na taj način što rezultate i odgovore dobiva brže i jeftinije. npr. koliko god je moguće.DML Jezik za rukovanje podacima (Data Manipulation Language) omogućava korisniku izvršavanje operacija nad bazom podataka koja je definirana jezikom za opis podataka. Stvarna nezavisnost podataka je zajedničko ostvarenje fizičke i logičke nezavisnosti. učiniti programe i podatke neovisnima jedne od drugih. Sustav je. Svakoj bazi podataka pripada samo jedna shema koja uvijek točno definira fizičku strukturu podataka. zbog tih izmjena ne treba mijenjati svoje programe. potrebno je. Pri tome korisnik treba poznavati samo logičku strukturu podataka. To su operacije kreiranja. može se definirati na slijedeći način: Fizička nezavisnost podataka jednoga sustava je postignuta onda kada korisnički programi ili ad hoc zahtjevi za informacijom. učitavanje zapisa. Ako. odnosno postići tzv. u većini slučajeva ne zavise od načina memoriranja i pristupa podacima. Kod većine sustava za rukovanje bazama podataka toj shemi se priključuju podsheme sa definiranim podacima koje pojedini aplikativni programi koriste iz baze. kao i od logičke strukture baze podataka. potrebno je da ta izmjena povuče za sobom izmjenu samo dotičnoga programa. ili dijelove tih zapisa. ili shemom. meñutim. treba osigurati opis podataka na tri različita nivoa: . Apsolutna nezavisnost podataka se ne može ostvariti (zato se koristi u definicijama termin "u većini slučajeva"). Svi ostali programi koji koriste iste zapise. modificiranja i postavljanje upita u vezi s podacima . na nivou korisnika . trebaju ostati nepromjenjeni.

.slijedi primjer : Primjer ove vrste baze izrañena pomoću tri tabele (o automobilima): AUTO regozn RI 243 AV ZG 756 UA PU 427 BC ST 345 JH OS 978 AC marka tip boja snagaKW 55 110 45 120 30 obujamcyl 1100 1800 1000 1900 900 ostalo . koriste bazu isključivo za informacije. a korisnik samo po ovlaštenju za neke radnje... ... ili se može ugraditi u neki programski jezik višega nivoa (Host Language System).onda su klasične datoteke sa svojim pripadajućim programima efikasnije rješenje od i najboljega sustava za rukovanje bazama podataka. .nadoknañuju se samo onda kada se istim sustavom mogu riješiti iz zajedničke osnove podataka a različitim grupiranjima . ..problemi različitih korisnika. Princip rada sustavom za rukovanje bazama podataka Troškovi izgradnje baze podataka i instaliranje sustava za rukovanje bazama . S njime isključivo radi administrator baze podataka.u jednoj tabeli i jednoj koloni uvijek je jednoznačan podatak. povremene reorganizacije....crna škoda 1000 mb siva mercedes 190 crna citroen ax bijela 47 . treba biti strogo definirano i najbolje je za taj posao imati Administratora baze podataka. a relacije se postižu povezivanjem sa posebnom tabelom.. Opis.. kreiranje i održavanje baze podataka. . koriste jednostavan jezik za rukovanje podacima.u tabelama svaka kolona ima svoje ime i čini oblast date relacije. izmjenu pojedinih polja.. ona se automatski ažuriraju s tim novinama. .potpuno ili djelomično brisanje zapisa. Pravila za rukovanje podacima u bazi postavlja Administrator baze podataka prilikom kreiranja odnosno modificiranja baze i njih se treba strogo pridržavati. te dodavanje novih podataka. DML može biti samostalan (Self-contained System).. fiat brava zelena bmv 800 sivo . Osnovne kategorije korisnika baza podataka: . .aplikativni programeri (prema zahtjevu korisnika). reguliranje pristupa podacima. . ...svaka za sebe jednoznačna. itd. te modificiranja podataka.korisnici podataka (dvije grupe): . Najbolje je pomoću odreñenih lozinki prepustiti sutavu da regulira tu kompletnu problematiku.. Ukoliko se izmjene odnose na neka od polja iz sheme ili podsheme...znači treba definirati prioritete i dozvole korištenja. Vrste baza podataka RELACIJSKA .. ..prednost ove vrste baza podataka je u mogućnosti brzog i jednostavnog definiranja uslova izbora pomoću pravila i načina rada relacijske algebre ..... Ukoliko se veza izmeñu podataka ograničava samo na podatke unutar jednoga zapisa . Sigurnost podataka Sigurnosti podataka treba biti posvećena posebna pažnja baš zbog toga što podatke mogu koristiti mnogi korisnici .u različitim tabelama mogu biti isti podaci u dvije ili više kolona ali ih naziv kolone identificira kao različite...skup tabela podataka .

... .regozn = AUTO. M. .područje-2. postaviti na slijedeći način : RANGE A&V..regozn ^ A&VX..adresa): э A&V (A&VX.. 07021978 .opis fizičke strukture baze DBD (Data Base Description) sadrži definiciju svih vrsta 48 ^ .. . ....... relacija-2. AUTOX GET W (VLASNIK... DBS.... a koji zadovoljavaju date uvjete..........ime.boja = zelena) u navedenim izrazima specijalni znakovi i izrazi predstavljaju slijedeće: oznaka za logičko " i " э oznaka za " postoji takav element " RANGE definira promjenjive veličine A&VX i AUTOX u koje se postavljaju pronañene vrijednosti HIJERARHIJSKA-većina velikih sustava za obradu podataka koristi ovakav model baze podataka najjednostavniji (IMS.Tita 34 pomorac Split...marka = fiat ^ AUTOX. . koje vrijednosti se nalaze u poljima opisanih tabela... RI 243 AV Nemet Ana ZG 756 UA Vugrinec Štef PU 427 BC Štefanić Pave ST 345 JH Kalinić Jozo OS 978 AC Mlinar Jakob Po pravilima relacijske algebre naredba : GET W (relacija-1...čvorovi stablastih struktura se nazivaju segmenti a sastoje se iz dijela podataka i pointera (pokazivača na idući segment)..ime = VLASNIK... . može se.područje-1.. A&VX RANGE AUTO... 25051954 ..). A&V regozn ime datumkup 21031990 20091980 11121977 01111992 26081983 datumprod 23071996 13031999 23011986 03101998 27071990 ostalo .... .. Hvarska 21 nogometaš Osijek. Jadranska 5 domaćica Zagreb.. 22091928 ... VLASNIK.segment je najmanja samostalna jedinica koja se predaje korisniku na korištenje i to samo trenutne vrijednosti iz polja podataka a ne pointere.. 03051959 ..VLASNIK ime Nemet Ana Vugrinec Štef Štefanić Pave Kalinić Jozo Mlinar Jakob adresa zanimanje datumroñ ostalo Rijeka.... Erdutska 1 muzičar 14081956 . .ime ^ AUTOX.. Vukovarska 2 umirovljenik Pula..): uvjeti prenosi u radni prostor W vrijednosti područja iz zagrade... Zahtjev da se "izvade" imena i adrese svih vlasnika zelenih Fiata....... ... ... na primjer.fizička struktura podataka je stablasta i to s jednim stablom (postoje baze s više stabala ali to već nije čista hijerarhijska struktura već postoji kombinacija i drugih sustava za povezivanje više stabala podataka).

19. Slijedi prikaz evidencije o automobilima posredstvom mrežnoga modela baze: zapisi tipa AUTO veze vezni zapis RI 243AV . MREŽNA -ostvaruje se pomoću veznih zapisa u modelu jednostavne hijerarhije čiji se elementi istovremeno mogu nalaziti u nekoliko hijerarhijskih veza .84.. 20..04.08. random i indekssekvencijalni).90. ..90.11... Prethodni primjer se na više načina može prikazivati hijerarhijski : . Štefanić Kalinić Mlinar Perić Pave . 26. 20. 07. OS 978AC .08.. . 49 . Petar .. Drugi način prikaza je mnogo bolji u ovakvoj strukturi .86.. veze zapisi tipa Nemet Vugrinec VLASNIK Ana .12.. 01..više ne može se prikazati jednostavnim hijerarhijskim modelom... 26...segmenata i opise veza "djete/roditelj" ili "brat/brat" koje postoje izmeñu segmenata..87.88.05.osnovni segment je VLASNIK a neposredno pdreñeni segment je AUTO koji je ujedno "roditelj" segmenta PREDVLASNIK. Štef . Svaka pojava toga zapisa ostvaruje jednu i samo jednu vezu izmeñu jednoga zapisa tipa AUTO i jednoga zapisa tipa VLASNIK. Ta veza tipa više . Jakob .11.86.88.10.88. dok se veze tipa m : n trebaju rastaviti dodavanjem veznih zapisa na dvije veze tipa 1: n. Jozo .u mrežnom modelu se u principu mogu ostvariti veze tipa 1:1..takav način organizacije baze podataka već prethodi jednom jedinstvenom informacijskom sustavu STANOVNIŠTVA. ST 345JH .09. 1:n i n:1 .90.kod složenijih meñuzavisnosti podataka kreira se više vrsta veznih zapisa. Kod hijerarhijske strukture je vrlo bitno unaprijed definirati broj segmenata stabla (barem u grubome) radi raspoloživosti memorijskih medija. PU 427BC . 01. .11.91.... Vezni zapis obično sadrži i neke podatke koji obično zavise od obadva povezana zapisa. ZG 756UA . Prikaz ovoga tipa baze pomoću prethodnoga primjera: Svaki vlasnik može istovremeno posjedovati više automobila.. već mrežnim uvoñenjem veznih zapisa... a svaki automobil može zaredom imati više vlasnika. 19.osnovni segment je AUTO a djeca su VLASNIK i PREDVLASNIK. 08. 01.12.ovaj model baze omogućuje obradu podataka na sva tri opće poznata načina (sekvencijalni.

. baze podataka u Excelu ( stranice 50 . . .72).relacijska baza.može se govoriti o slijedećima : . Struktura tabličnog procesora po svojoj prirodi predstavlja odličnu podlogu za bazu podataka jer je svaki slog predstavljen retkom. pa nema spomenutih ograničenja. Glavna prednost specijaliziranih programa DB-a je u tome što dijelove baze podataka mogu učitavati u memoriju prema potrebi.jezik 4. kreiraju (ili izaberu od postojećih). File Maker programski paket za rad s bazama koje imanju male količine podataka (kratki opis na stranicama 72 .74). DBASE III . U najnovijim softwerskim paketima olakšan je rad pomoću predložaka (template) koji se po potrebi. odnosno nakon analize strukture i korištenja podataka iz baze. . mnogo se danas koristi (kratki opis na stranicama 65 . a svako polje stupcem. Pristup centralnoj memoriji ipak je znatno brži od pristupa disku. Nedostaci Pri otvaranju radne stranice Excel je učitava s diska u memoriju računala.U daljem radu s bazom podataka se više ne pravi nikakva razlika izmeñu veznih i originalnih zapisa . Oracle je objektno relacijski DBMS (Data Base Management System) koji radi s relacijskim tablicama slično Access-u (najviše se koristi s operacijskim sustavom Linux).razlika u nazivu je samo zbog nastajanja tih zapisa. Svaku bazu podataka je potrebno prije korištenja kreirati .uz korištenje Go To naredbe iz izbornika Edit ili na neki drugi način. Clarion . . analiza potreba za podacima (podsheme). generacije (4GL) namjenjen kreiranju poslovnih aplikacija temeljenih na bazama podataka. to može biti i prednost. Baza podataka će biti uspješna ako su podaci u njoj uvijek ažurni i sigurni od neovlaštenog pristupa.to je programski jezik za izradu i korištenje baza podataka na PC. Iako mnogi toga nisu svijesni.za što su potrebne slijedeće radnje: . pa je raspoloživom memorijom ograničena i njezina veličina. ACCESS programski paket za baze podataka izniknuo kao poboljšana verzija Excelove baze s posebnim naglaskom na organizaciju podataka . 50 .u (opisano na stranicama 61 .61 ). Baze podataka u Excelu Prednosti Ako Excel već imamo ne moramo se upuštati u istraživanje tržišta u potrazi za “pravim” programom DB-a. . i ako naše potrebe nisu prevelike. Uporabom dodatka Microsoft Query koji se isporučuje uz Excel omogućen je pristup raznorodnim bazama podataka u lokalnoj računalskoj mreži i na velikim računalima. analiza strukture podatatka (shema). samostalno izrañena u Wordu . definiranje načina pristupa podacima (ažuriranje i korištenje postojećih).65 .malo se već koristi). . Vrlo je vjerojatno da će većinu normalnih potreba zadovoljiti i Excel. unos podataka u bazu. Čitava se radna stranica nalazi u memoriji. . . Kreiranje izvješća i grafikona znatno je jednostavnije kada su podaci organizirani kao baza podataka. što još više govori u prilog Excelu. PC BAZE . a da istovremeno može opslužiti svim potrebnim podacima one za kojih i za što je kreirana. vrlo je vjerojatno da Excel već koriste kao bazu podataka.

Excel vodi računa samo o imenima retka neposredno iznad prvoga sloga. Sva sortiranja podataka i operacije pretraživanja rabe imena polja i stoga ih treba pažljivo odabrati.Dizajn baze podataka Prvi korak u kreiranju baze podataka je najteži: treba se oduprijeti želji da se odmah počne s upisom podataka u praznu tablicu. imena polja koja sliče adresama ćelija (npr.2. Od najveće je važnosti predvidjeti dovoljno veliko područje za buduću bazu.. . Na taj se način postiže jedinstveni sadržaj polja po kojem se onda može pronaći i obrañivati podatak. kraća imena su jednostavnija za pamćenje i dozvoljavaju prikaz većega broja polja na ekranu. Veći broj polja pruža veću fleksibilnost u uporabi. kućni broj i državu.) ili koji drugi podatak koji će u kombinaciji s postojećim poljem dati jedinstveni ključ za pronalaženje sloga. ulicu.255 znakova. ne smiju postojati dva jednaka imena. ali samo redak neposredno iznad prvoga sloga podataka ima značenje za Excel. . ne smiju se ponavljati informacije iz jednog polja u drugome. smještaj i nazive. potrebno je dodati polje koje će ih učiniti jedinstvenima. Razbijanjem logičkih cijelina na manje dijelove postiže se dodatna učinkovitost.. Ukoliko se slogovi meñusobno ne razlikuju. Polja u bazi podataka moraju biti jedinstvena tj. Odabir polja (Fields) za slog (Record) baze podataka Odabir polja koja ćemo uvrstiti u slog baze podataka od ključnog je značenja. logičke vrijednosti. Slično kao i imena datoteka ili područja. mjesto. 51 . Ukoliko postoje dva djelatnika s istim imenom i prezimenom. Potrebno je utvrditi najmanji broj podataka koji je nužan za pravilan rad baze i onda ga proširiti podacima koji povećavaju kvalitetu uporabe. moraju se razlikovati. Dodatno polje može sadržavati redni broj sloga (1. numeričke formule. ali se "plaća" nešto slabijim performansama aplikacije. jer osim što čine osnovu strukture baze podataka polja odreñuju i efikasnost same baze. podatke koje želimo dobiti iz baze i puteve mogućih proširenja. . Dobro je pregledati postojeće podatke i razmisliti postoji li potreba za podjelom logičkih cjelina na manje dijelove. nužno je uložiti nešto vremena i truda u promišljanje o cilju i načinu kako ga postići. Primjer je razbijanje adrese na poštanski broj. ne smiju biti brojke (prvi znak). Baza je preglednija ako se polja s opisnim podacima kao što su broj računa. jer mogu izazvati pogreške u radu makro instrukcija i pogrešne rezultate u radu s bazom podataka. Imenovanje polja baze podataka Imena polja su kritični djelovi baze podataka. Najbolje je nazive polja postaviti u logičkome slijedu i srodne podatke držati na okupu. . iako ih je kasnije moguće mijenjati. tj. jer kad jednom doñemo do kraja područja više nije moguće dodavati nove slogove bez dodatnoga posla. . smiju biti dugačka od 1 . . moguće je imati više redaka s opisom polja. Smještaj imena polja baze podataka Imena polja čine prvi redak baze podataka. i imena polja podlježu sljedećim pravilima : . očito je potrebno dodati i matični broj djelatnika kako bi ih mogli razlikovati. U početku je važno usredotočiti se na polja u bazi podataka i to odabir. Kao i pri dizajnu bilo koje druge aplikacije zasnovane na tabličnom procesoru. AB1) treba izbjegavati. datum i naziv kupca nalaze jedno uz drugo. kôdovi pogrešaka ili praznine (blanks). te ih stoga obavezno postavimo u stupce bez meñusobnih razmaka i u samo jedan redak. dodavanjem polja za razne izračune i sl. Potrebno je utvrditi količinu i vrstu podataka s kojima namjeravamo raditi. smiju sadržavati tekst ili formule za rad s tekstom. .3.

Slika 7.1 vidimo imena polja odabrana za primjer rada s bazom podataka. Pridržavamo se navedenih pravila o dodjeljivanju imena poljima. Formatiranje polja ne utječe na rad Excela s bazom podataka. Započnemo odabirom praznoga retka s dovoljnim brojem praznih redaka ispod njega.Kreiranje baze podataka Kada smo dobro promislili dizajn baze. Upis podataka direktno u tablicu Za kretanje od polja do polja pri upisu podataka. opisani slijedećom tablicom : 52 . Na Slici 7. rabit će se brži načini rada. ili tablicu koja već sadrži podatke.1 Buduća baza podataka nakon upisa imena polja Upis podataka u bazu podataka Slogove podataka moguće je u bazu podataka upisivati na nekoliko načina: ♦ uobičajenim načinom za tablični procesor. ♦ uporabom vlastitih obrazaca za upis podataka programiranih u makro jeziku ili Visual Bacic-u. ♦ uporabom standardnoga obrasca za upis podataka. Zamjetit ćemo da su odabrana polja i formatirana. možemo ga upisati u tablicu. Upišemo imena polja u susjedne ćelije u jednom retku tablice. ♦ uvozom podataka iz drugih izvora. ♦ kopiranjem podataka iz druge tablice. Odaberemo praznu tablicu.

za upis prvoga sloga baze podataka treba odabrati ćeliju točno ispod prvoga naziva polja. 53 . a iz njega Options i aktivirati kontrolni okvir Move Selection After Enter.0 nije potrebno posebno napominjati Excelu da na tablici imamo bazu podataka. kako bi ga vidio pri upisu svakoga sloga i na slijedećem ekranu. Od verzije Excela 5. brojka. Pohranimo upravo kreiranu bazu podataka na disk i prvi je dio posla završen. CTRL+: Postupak Prihvaća upis i pomiče se jedno polje udesno Prihvaća upis i pomiče se jedno polje ulijevo Prihvaća upis i pomiče se jedno polje dolje * Prihvaća upis i pomiče se jedno polje gore * Kopira podatak iz istog polja prethodnog sloga Kopira formulu iz istog polja prethodnog sloga Upisuje tekući datum Upisuje trenutno vrijeme Tablica 7. Pri upisu je mudro “fiksirati” (Freeze) redak s imenima polja na ekranu.1 Tipke za kretanje kroz tablicu pri upisu podataka Bez obzira na odabrani način. Važno je da uz bazu podataka nemamo još neke podatke koji s bazom nemaju veze. CTRL+. već je toga on sam svjestan.2) prikazuje bazu podataka s upisanih desetak prvih slogova.Tipka TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER CTRL+” CTRL+. Slijedeća Slika (7. * Ako pritiskom na tipku ENTER ili SHIFT+ENTER želimo pomak u desnu-lijevu ćeliju (polje). te odabrati željenu opciju. Podatak može biti tekst. Upisati podatak i pritisnuti tipku TAB. treba odabrati izbornik Tools. formula ili bilo koji drugi. Na jednoj tablici možemo imati samo jednu bazu podataka.

Obrazac za podatke može se prikazati na sljedeći način : 1. 2. ♦ početnici i korisnici skromnijega informatičkoga znanja ne moraju rabiti naredbe s tablice. okvir za dijalog kojim se pojednostavljuje rad s podacima. Excel automatski mijenja adrese područja koje zauzima baza. a iz njega naredbu Form . već sve navedene operacije izvršavaju pritiskom na gumb. ♦ kada se dodaje ili briše slog.2 Baza podataka s upisanim prvim slogovima Upis podataka uporabom obrasca za podatke (Slika 7. Odabrati bilo koji podatak iz baze podataka. Odabrati izbornik Data . što olakšava upis i izmjene podataka. a zavisno o veličini ekrana može se vidjeti do 18. Glavne su mu značajke : ♦ obrazac za podatke prikazuje samo jedan po jedan slog. a kod brisanja slogova traži potvrdu namjere.Slika 7. Obrazac za podatke je. Obrascem za podatke može se upisivati. ali kreiranje i održavanje baze može biti dugotrajan i zamršen posao.pri dodavanju slogova spriječava pisanje preko postojećih podataka. Za olakšavanje toga posla Excel nudi obrazac za podatke.prikazuje se obrazac za podatke: 54 . mjenjati. zapravo. brisati i pretraživati podake brzo i jednostavno. ♦ pri dodavanju i brisanju slogova obrazac pruža dodatnu razinu sigurnosti .3) Baza podataka je snažan alat za obradu podataka. ♦ u obrascu se može vidjeti znatno više polja nego u jednome retku ekrana.

Traka s klizačem omogućava brzo kretanje kroz bazu podataka. ♦ Help pomoć. Pokazivač broja sloga nije osjetljiv na redoslijed sortiranja .Slika 7. prelaska na sljedeći slog.prvi slog iza retka s imenima polja uvijek je slog broj 1. ♦ Restore povratak izmijenjenih polja u prethodno stanje. brisati i pretraživati podatke Obrazac za podatke Excel automatski ureñuje prema našem slogu podataka. a pokazivač rednoga broja sloga u gornjem desnom kutu kazuje gdje se u bazi trenutno nalazimo. Obrazac započinje s imenima polja i okvirom za upis svakoga podatka. dodavati.izmjene u bazi podataka nije teško napraviti. osim za polja nastala kao rezultat izračunavanja ili za zaštićena polja : 55 . bez mogućnosti mijenjanja. tj. mjenjati. Izmjena podataka u bazi Većina baza podataka se stalno mijenja i raste . Obrazac za podatke može se rabiti i za izmjene slogova. ♦ Close zatvaranje obrasca. Na obrascu se još nalaze gumbi za : ♦ New dodavanje novog sloga. ♦ Criteria kriterij za traženje sloga. ♦ FindPrew traži predhodni slog. Sva polja koja su rezultat izračunavanja Excel prikazuje samo kao informativna.3 Obrazac za podatke kojim možemo upisivati. ali je potrebna odreñena pažnja. ♦ Delete brisanje postojećeg sloga.

a na mjestu brojača slogova u gornjem desnom kutu upisati New Record (novi slog). Excel će kreirati novi prazni slog podataka. Ukoliko nisu. 4. Stoga je uputno prije prelaska na slijedeći slog dobro provjeriti jesu li izmijenjeni podaci točni. 3. Korištenje tipkovnice za pomicanje po obrascu za podatke : Tipka ALT+ podvučeno slovo u imenu polja ALT+podvučeno slovo na gumbu TAB SHIFT+TAB ENTER SHIFT+ENTER Strelica prema dolje Strelica prema gore PageDown PageUp CTRL+PageDown CTRL+PageUp Tablica 7. Ponoviti 2. Prikazuje se prazni slog za upis podataka Skok na prvi slog baze podataka Brži način kretanja kroz obrazac za podatke Dodavanje slogova Dodavanje slogova u bazu podataka brza je i jednostavna operacija : 1. Excel trajno pohranjuje učinjene izmjene. Upisati podatke u polja novoga sloga podataka. Odabratio izbornik Data. 5. kliknuti mišem na gumb Restore za povrat stanja svih polja koje je prethodilo izmjenama. Po završetku rada kliknuti mišem na gumb Close.4. ali svakako prije pomaka na novi slog. 56 . Kada se izmijene podaci i pomakne se na slijedeći slog. 2.prikazat će se obrazac za podatke s imenom baze u naslovnoj traci. Odabrati izbornik Data. točku za svaki novi slog koji se želi dodati. 2. Po završetku rada kliknuti mišem na gumb Close. a iz njega naredbu Form. . točku ovoga naputka za svaki slog koji se želi mijenjati. 4.2 Rezultat Odabire polje ako se smije mijenjati Izvršava funkciju gumba Pomak na sljedeće polje Povratak na prethodno polje Pomak na sljedeći slog Povratak na prethodni slog Pomak na isto polje u sljedećem slogu Povratak na isto polje u prethodnom slogu Pomak na isto polje 10 slogova dolje Povratak na isto polje 10 deset slogova gore. i 3.1. Odabrati slog koji želimo mijenjati uporabom trake s klizačem ili gumba Find Next. 3. Kliknuti mišem na gumb New ili pritisnuti Ctrl+PageDown. Izmjeniti sadržaj svih polja koja treba mijenjati. a iz njega naredbu Form . Ponoviti 2. 5.

bez umetanja novoga retka. brojeva i usporedbi [(=) jednako. i 4. 3.Excel dodaje nove slogove na kraj baze podataka. (>) veće od. Prilikom pretraživanja usporeñuje se svaki slog sa zadanim kriterijem i prikazuje prvi koji zadovoljava. Prema originalnom Microsoftovom priručniku Excel bi trebao provjeriti nalaze li se podaci u retku neposredno ispod zadnjega retka baze podataka.Excel će upozoriti da će slog biti trajno izbrisan i zatražiti potvrdu naše namjere.. Po završetku rada kliknuti mišem na gumb Close. Ponoviti 2.4 Obrazac za podatke spreman za upis podataka za pretraživanje 57 . Kriterij za pretraživanje baze podataka sastoji se od teksta. Brisanje slogova Brisanje slogova vrši se na sljedeći način: 1. Obrascem za podake mogu se izvoditi samo jednostavnija pretraživanja baze podataka. Odabrati slog podataka kojega se želi izbrisati. Postupak traženja slogova u bazi podataka opisan je u sljedećem naputku: Slika 7. 3. Odabrati izbornik Data. i dati odgovarajuće upozorenje. (>=) veće ili jednako]. 5. Kliknuti mišem na gumb Delete . 4. a iz njega naredbu Form. Kliknuti mišem na Ok ili pritisnuti Enter kao potvrdu da se stvarno želi izbrisati slog. 2. 6. Traženje slogova Excel ima mogućnost traženja jednog ili više slogova u bazi koji zadovoljavaju odreñene kriterije. točku za svaki slog koji se želi izbrisati. a složenija će biti opisana u nastavku.

2. Odabrati polje koje se želi rabiti za pretraživanje.02.4) 3. Ponoviti 3. Upisati kriterije za pretraživanje u okvir. U prikazanome primjeru Excel će tražiti slog u kojemu je “Datum računa” stariji 20. a iz njega naredbu Form.1.99. 5. “Naziv kupca” je HELIOS i “Iznos” je veći od 1. točku ovoga naputka za svako sljedeće polje koje se želi rabiti kao kriterij za pretraživanje. a u brojaču slogova u gornjem desnom kutu ispisati oznaku Criteria (slika 7.5 Obrazac za podatke s upisana tri krierija za pretraživanje baze podataka Operator = > < >= <= <> Opis Jednako Veće od Manje od Veće ili jednako Manje ili jednako Različito od Primjer =1000 >1000 <1000 >=1000 <=1000 <>1000 58 Rezultat Slogovi s poljem koje sadrži 1000 Slogovi s poljem većim od 1000 Slogovi s poljem manjim od 1000 Slogovi s veće ili jednako 1000 Slogovi s manje ili jednakio 1000 Slogovi s poljem različitim od 1000 . . Odabrati izbornik Data . 4. 6. Kliknuti mišem na gumb Criteria . Kliknuti mišem na gumb Find Next (sljedeći slog) ili Find Prev (prethodni slog) za prikaz slogova koji odgovaraju zadanim kriterijima. i 4.000. Na Slici 7. Da bi Excel pronašao slog moraju biti zadovoljena sva tri kriterija. Za složenija pretraživanja nužno je rabiti višestruke kriterije.prikazat će se prazan slog.5 vidimo obrazac za podatke s tri upisana kriterija. Slika 7.

0.. i to u rastućem ili padajućem redoslijedu za svaki sortirni pojam (polje) posebno...-1..? Odgovara jednom znaku Odgovara više znakova =”tvtk?” * =”tvtk*” Slogovi s poljem koje sadrži navedeni tekst s bilo kojim znakom na zadnjem mjestu Slogovi s poljem koje sadrži navedeni tekst s proizvoljnim brojem znakova na navedenoj poziciji Tablica 7...... 59 .. a iz njega naredbu Sort .) Razmaci (blanks) Tablica 7.. Odabrati bilo koju ćeliju u bazi podataka..2. odabrati odgovarajuća imena polja iz padajućeg popisa Then By. bez obzira na zadani padajući) redoslijed.. pa je uputno spremiti bazu podataka (Backup) na disk prije početka sortiranja. Odabrati izbornik Data.. Iz padajućeg popisa Sort By odabrati ime polja po kojem se želi sortirati slogove.6 3.c. Kliknuti mišem na Ok ili pritisnuti Enter. Moguće je izvršiti po jednom ili po više sortirnih pojmova. 5.1.c.... Za uspješno sortiranje potrebno je sljedeće : 1.4 Redosljed sortiranja Excel uvijek sortira prazne redove ili stupce na kraj. a zatim odabrati način sortiranja: rastući (Ascending) ili padajući (Descending). Sortiranje baze podataka preureñuje raspored slogova na temelju naziva polja.2. kao i većina operacija u Excelu.) Tekst (a.b. jednostavno kada znamo koji gumb treba pritisnuti ili koji okvir za dijalog pozvati. (rastući ili Sortiranje podataka u bazi je.b.. Excel sortira slogove po slijedećim prioritetima : Rastući Brojevi (. 2.) Brojevi (-1.. 4. Na taj način možemo vratiti bazu podataka u prijašnje stanje ako doñe do pogreške. Želi li se sortirati slogove po još nekom od polja.3 Operatori koji se rabe pri postavljanju kriterija za pretraživanje baze podataka Sortiranje podataka (Sort) Sortiranje podataka prema raznim sortnim pojmovima (poljima) jedan je od najčešćih poslova s bazom podataka.1.) Logičke vrijednosti (FALSE prije TRUE) Vrijednosti pogreške (sve se tretiraju jednakim) Razmaci (blanks) Padajući Vrijednosti pogreške (sve se tretiraju jednakim) Logičke vrijednosti (FALSE prije TRUE) Tekst (a.prikazat će se okvir za dijalog kao na Slici 7.0. Sortiranje je jedna od operacija kojom odjednom vršimo veliki broj promjena u bazi podataka...

to mogu biti imena mjeseci (sječanj.Excel normalo sortira retke odozgo nadolje (opcija Sort Top to Botton).6 Okvir za dijalog Sort pruža mogućnost sortiranja slogova u rastućem ili padajućem redoslijedu Okvir za dijalog Sort nudi sljedeće opcije: Sort By .odabrati opciju Sort Left to Right (sortiraj slijeva u desno).odabir jednoga polja utvrñuje temeljni redoslijed sortiranja. potrebno je odabrati i treće MyList Has-Excel obično uspjeva raspoznati imena polja od podataka u njima . veljača itd).ako prepozna redak za koji smatra da sadrži imena polja . Želi li se sortirati stupce .odabirom jednoga od polja iz ovoga popisa omogućava se ispravno sortiranje u slučaju kada dva ili više polja sortirana po prvom sortirnom pojmu imaju jednake vrijednosti.padajući popis koji sadrži imena polja u slogu .polje koje otvara dodatne mogućnosti nadzora nad radom Sorta.Slika 7.za slučaj da i nakon prethodna dva sortiranja postoje polja koja imaju jednake vrijednosti . Then By . prikazano na Slici 7. Case Sensitive .7 a sadrži sljedeće opcije : First Kay Sort Order . ne uključuje ga u sortiranje (aktivira opciju Header Row).padajući popis koji sadrži imena polja u slogu .zahtjeva od Excela da razlikuje velika i mala slova. ako se ipak smatra da prvi redak treba uključiti u sortiranje treba odabrati opciju No Header Row.postavlja vlastiti sortirni redoslijed za polje u Sortu . Sort Options .padajući popis koji sadrži imena polja u slogu . Then By . 60 . Orientation .

promjenjivi dio. nije obavezno upisati sva tri. Column B itd. Iako Excel nudi tri moguća polja kao sortirne pojmove. Sortiranje baze po redoslijedu upisa Često je potrebno bazu sortirati u redoslijedu kojim je formirana. ali jedino neposredno nakon završenog sortiranja. Sort može promjeniti adrese. Ukoliko smo pogrješili u sortiranju.7 Okvir za dijalog Sort Options Ako lista uopće nema podataka s imenima. ili pritiskom na tipke Ctrl+Z. slog se sastoji iz dva dijela (max. tada se upotrebi imena stupaca (Column A . taj redoslijed se može vratiti odabirom izbornika Edit. 61 . podaci u slogu . .Dbase III . dakle prije nego što se pritisne bilo koju drugu tipku .). Baze podataka . a iz njega naredbe Undo Sort. i područja a formule koje rabe relativno adresiranje. mogu dati pogrešne rezultate. datoteka podataka se sastoji od jednoga ili više slogova.ili na slijedeći način: predvidjeti već u fazi dizajna baze podataka polje koje sadrži redni broj sloga po redoslijedu unosa podataka. 4 Kb) : struktura sloga . ipak se može sortirati. baza podataka se može sastojati od jedne ili više datoteka povezanih posebnim načinom (odreñenim poljima).konstantni dio.Slika 7. Isto tako treba oprezno postupati ako se sortira slogove koji sadrže formule. .

. Startanje baze ( nakon osmišljavanja strukture) nakon ulaska u Dbase klik .inače automatski. D (date) . slijedi upis podataka o poljima jedno za drugim .izlistat će sve slogove čiji je sadržaj u imenovanome polju "Pero" (ili 500).brisanje ekrana. . Y ili N). . .postavlja datoteku u uporabu. .daje na ekran pregled svih postojećih datoteka (DBF). . . DIR . LIST . 62 . . Potražuje >300 .extenzija je .ispis sadržja toga polja (više polja) za sve slogove.max. L (logic) . CLEAR .za neku promjenu unutar strukture sloga. kod polja tipa C ne traži se upis broja decimalnih mjesta. vrste polja mogu biti slijedeće : C (characters) . nakon završetka unosa pojavljuje se pitanje : Input data record now ? ( Y / N ) . QUIT .kao i prethodno plus na štampač. . APPEND . . LIST OFF FOR Duguje < 200 . .max. N (numeric) .za završetak rada u Dbase. . broj polja u strukturi maximalno 128 .DBF. kod polja tipa N traži se dužina a zatim broj decimalnih mjesta.max. Neke od osnovnih naredbi: . . .. .AND. 4096 bajtova (veći tekstualni blokovi). .izlistat će sve slogove koji u polju Duguje imaju manje od 200 s time da u istome slogu sadržaj polja Potražuje bude veći od 300. upis CREATE i klik na Enter nakon čega se dobije : Enter the name of the new file nakon upisa imena datoteke pojavljuje se : Bytes remaining 4. LIST STRUCTURE ili DISPLAY STRUCTURE ili tipka F5 .Enter za skok na iduće polje . M (memo) . 254 bajta. 1 bajt (T ili F. LIST imepolja TO PRINT .max. 8 bajtova (piše se mm/dd/gg). USE imedat .za kraj 2 puta Enter.ispis sadržaja svih slogova prema izgledu.Esc za dolazak u naredbeni redak. dužina polja sadržava broj cijelih mjesta + decimalni zarez + broj decimalnih mjesta.upis novih slogova na kraj datoteke ili na početak kada je upisano N nakon unosa strukture sloga. kod polja tipa D i L ne traži se niti dužina već odmah ide naprijed. . kada su podaci kraći od definirane dužine .000 i nakon toga naslov za upis strukture sloga : Field 1 2 Name Type Width Dec . . LIST FOR imepolja = "Pero" (ili = 500) .za prikaz strukture sloga na ekranu.listanje sadržaja slogova bez početnoga rednoga broja. završetak unosa slogova ide pomoću Enter na prvom polju ili Ctrl + W ili Ctrl + End. . LIST imepolja .max. 19 bajtova (uključujući zarez i decimale). LIST OFF . MODIFY STRUCTURE . ako se odmah žele unositi podaci treba upisati Y.

sort po navedenome ključu (imepolja) u novu datoteku . naredba " ? " aktivira kalkulator .trajno briše označene slogove. COPY FILE staroime. ovdje je potrebno obratiti pažnju na zadnji slog koji nestaje novim umetanjem. .pozicioniranje na slog broj 4. SKIP 4 .kopiraju se samo navedena polja strukture sloga. .. Naredbe za pregled i promjenu sadržaja u slogovima: . . " ? 2 + 2 " daje odgovor 4.kopira se samo struktura. .upišu se. prije je treba osloboditi s naredbom CLOSE DATABASE. .stavljanje indeksne datoteke u uporabu. . GOTO 2 .daje podatke okomito za pozicionirani slog.datum . . Naredbe za sortiranje indeksiranjem: . . PACK . neke matematičke funkcije : SQRT ( ) drugi korjen EXP ( ) potenciranje LOG ( ) logaritmiranje 63 .DBF .može i sort po više ključeva.uklanja oznake za brisanje (treba pozicionirati). SORT ON imepolja /D .pozicionira se na slog broj dva. imepolja2 TO novoime .ext . . . COPY STRUCTURE TO imekopije FIELDS ime. USE staroime INDEX indexdat . CHANGE .daje podatke vodoravno (za više slogova).nakon promjene imena datoteka sa starim imenom više ne postoji. zatim slijedi.oduzimanje / djeljenje * množenje ** potenciranje . RECALL . . Naredbe za brisanje: . .DBF .dobije se izgled strukture za upis podataka .DBF TO novoime. . Matematičke operacije: .cijela datoteka. SORT ON imepolja TO novoime. ERASE ime. te je uvijek dobro imati nekoliko praznih na kraju. ZAP .briše datoteku. Naredbe za kopiranje datoteka: .D = sort po padajućem ključu . INSERT .briše sve podatke bez obzira na oznaku.za pozicionirani slog.pozicionira se za četiri sloga dalje od trenutne pozicije.napr. . REPLACE imepolja WITH novisadržaj .pozicionirani slog se označi za brisanje (zvijezdica).stvara se nova mnogo manja datoteka (samo glavna šifra sloga sortirana po imepolja). RENAME staroime. INDEX ON imepolja TO indexdat . COPY STRUCTURE TO imekopije . Promjena imena datoteke: . BROWSE . . . Naredbe za sortiranje datoteka: .ispiše ukupan broj slogova u datoteci. COUNT . i slog se umetne na peto mjesto u datoteci. DELETE .DBF TO novime.slog će se upisati ispred pozicioniranoga.ext ili DELETE FILE ime. INSERT BEFORE . Naredbe za upis novoga sloga unutar postojećih: .DBF . EDIT .daje podatke isto kao EDIT. matematički operatori : + zbrajanje . GOTO 4 . . datoteka koja je trenutno u uporabi ne može se brisati.

. dostiže se upisom HELP ili pritiskom na F1 MAIN MENU .. .kreirana lista na ekran. kreiranjem posebnoga fajla (dva načina): a) REPORT FORM b) LABEL FORM 2.Commands and Functions .glavni izbor 1 . .formira se nova datoteka ukupdat sa zbrojevima navedenih polja iz cijele datoteke. Neformatirano . Formatirano : 1. izradom posebnoga podprograma kod prvoga načina potrebno je najprije kreirati fajl izvješća a CREATE REPORT odnosno CREATE LABEL slijedeći uputstva i pitanja iz meni-a. ⇒ REPORT FORM imefajla TO PRINT ...How Do I . TO ukupdat ..daje zbroj sadržaja ta dva polja ⇒ SUM FOR ime1= 400 ..daje zboj sadržaja svih ili samo navedenih numeričkih polja odnosno "uvjetovanih" polja.tiska sadržaj ekrana jednokratno DISPLAY TO PRINT . neke od kombinacija matematičkih naredbi : TOTAL ON imepolja1. HELP .prestanak tiskanja LIST TO PRINT .. 4 . .iz kreiranoga fajla daje uvjetovano...kreirana lista na ekran i na štampač..Creating a Database File . iz cijele datoteke napr : ⇒ iza USE imedat upišemo SUM . . ime2 ..daje zbroj svih N polja ⇒ SUM ime1.isto kao prethodna naredba .Getting Started ..daje prosjek sadržaja navedenih polja ili uvjeta : ⇒ AVERAGE ime1. ⇒ REPORT FORM imefajla FOR polje1 < 200 .uvjetovano.daje broj slogova iz datoteke.izračunava prosjek navedenih polja za slogove u kojima polje ime započinje sa "M".korištenje otvorene baze podataka 6 . .. svaki od ovih djelova sadrži novi MENU napr. SUM . COUNT . 3 . svih ili uvjetovano ⇒ COUNT FOR iznos > 500 .Commands (Advanced Set) .kreiranje baze podataka 5 .broji slogove koji imaju sadržaj polja iznos veći od 500..OR.. AVERAGE . imepolja2.Using an Existing Database F .tiska se ono što je na ekranu bez obzira na početak i završetak stranice USE imedat SET PRINT ON tiska stalno sve sa ekrana LIST OFF SET PRINT OFF ..Commands (Starter Set) . Tiskanje podataka: .napredne naredbe 64 .. polje2 = 100 .početne naredbe 2 ... 6 : 1 .daje prosjek sadržaja polja ⇒ AVERAGE polje1.polja se ispisuju jedno ispod drugoga. uporaba kreiranoga fajla ide sa : ⇒ REPORT FORM imefajla .What Is a . ⇒ LABEL FORM .to je . polje2 FOR ime = "M" .AND.naredbe i funkcije .kako da . ime2.početak rada 2 . ime2 < 500 .

svaka Tablica bi trebala imati jednu temu podataka (napr. .prikazuje se odnosno izvršava odabrana naredba. Nabavom paketa Access dobiva se alat kojim se mogu izvesti jednokorisničke i višekorisničke . Baze podataka .pritiskom na jednoga od njih dolazi set naredbi . ili tipkom F2. .smišljanje Tablica: smišljanjem više Tablica. a isto tako različiti prikazi i izvještavanja o podacima unutar Tablica. a na početkom rada odmah dolazimo u ASSIST te kada želimo raditi sa naredbenim retkom pritisnemo tipku Esc.odabirom one koja je potrebna pritisnemo Enter .redundantne zapise. . dosta je bitno da Primarni ključ bude uvijek prvo polje (stupac) u Tablici. ♦ nadzor nad podacima . na ekranu se pojavljuju izbornici . U mnogim slučajevima moguće je odrediti i način dijeljenja i izmjene podataka od strane većeg broja korisnika.mora se upisati [ ] - . kažnjavanja itd. dokumenti.SET TO Commands 5 .mrežne aplikacije. 65 . Access je ponajprije namijenjen početnicima korisnicima u izradi vlastitih relacijskih baza podataka na osobnim računalima. kopiranje u drugu tablicu ili kreiranje druge tablice u koju će biti pohranjeni.Tablice. dio programskoga paketa DB III koji omogućuje odabir naredbi i njihovu sintaksu (princip Windowsa). filtrirati i sortirati.upisati jedan od ponuñenih ASSIST . .funkcije .Access je relacijska baza podataka. ažuriranje ili umetanje podataka.svi podaci se dijele u podskupove .svaka Tablica mora imati polje Primarni ključ koji je jedinstven za tu Tablicu. To je programski paket koji pohranjuje. automobili. u MUP-u: stanovnici. Access ima tri osnovne skupine mogućnosti. ali i naprednim korisnicima (programerima). Mogu se odabirati željena polja.3 . te uz to pamti i odnose kojima su informacije meñusobno povezane.Functions 4 . dostiže se upisom ASSIST u naredbeni redak. . sintaksa pri uporabi u odnosu { } . izbjegava se ponavljanje podataka u Bazi .). mogu se združiti podaci sa srodnim informacijama i izračunavati njihove zbirne vrijednosti.relacijski odnosi se uspostavljalju meñu Tablicama na osnovu jednoga polja podataka koje je zajedničko dvijema Tablicama.pri stvaranju baze podataka (Tablica) treba osigurati da sam dizajn unosa odgovara korisniku. koje će sadržavati podskupove informacija. brisanje.SET ON /OFF Commands .naredbe postavljanja nečega . a to su i glavne funkcije baze podataka: ♦ definiranje podataka . U sklopu paketa Microsoft Access je i snažan programski jezik Visual Basic prilagoñen radu s modulima u relacijskim bazama podataka. Microsoft Access je sustav upravljanja relacijskim bazama podataka (RDBMS). moguće je zadati i način formatiranja podataka i način njihove provjere. Smišljanje izrade baze podataka . . ♦ rukovanje podacima . može se odabrati skup informacija i zahtijevati njihovu izmjenu. njihov tip te način povezivanja. obrañuje i pribavlja informacije iz baza podataka.naredbe promjene stanja on / of kako su prikazane u Help-u : alternativna uporaba / / .moguće je odrediti koji će podaci biti pohranjeni u bazu.može se odrediti kome je dozvoljeno čitanje. .Access .podatke je moguće upotrebljavati na mnogo različitih načina.

Izveštaji mogu prikazivati različite popise utvrñene posebnim izračunima (maksimalni iznosi odnosno iznosi veći ili manji od neke konstante. Pokretanje Accessa . omogućiti dobivanje podataka neophodnih za neku konkretnu akciju ili za nastavak obrade u odreñenom smjeru (brisanje izvršenih naloga. . različiti prosjeci.taj podatak se može naknadno automatski dodati iz druge Tablice u koju će unos vršiti netko "od povjerenja").dvije su mogućnosti stvaranja Baze podataka: stvaranje prazne Baze podataka ispočetka.smišljanje Obrazaca za unos podataka: Obrasci mogu biti pojedinačni . neplaćene članarine. trajnost proizvoda.za svaku Tablicu ili složeni za unos podataka u dvije ili više Tablica. ka da se nalazimo u Windows Exploreru dovoljno je dvostruki klik na bilo koju Access datoteku (extenzija .pokreće se na nekoliko načina ovisno o načinu instaliranja: klik na dugme Start.mdb). Upiti su izvrstan način za praćenje poslovanja jedne firme. s podacima i vezama meñu njima. ili nešto drugo). . Izveštaj se može kreirati bilo kada (ne mora se smišljati prije izrade baze podataka). smišljanje njihovoga izgleda ide u pravcu olakšanoga unosa podataka jer će ponekad biti potrebno unositi i više stotina tisuća podataka.u popisu Lok In odabrati My Computer i klik na Find Now. ne želimo da onaj koji unosi podatke vidi iznos osobnog dohotka zaposlenika . Stvaranje nove baze podataka u Accessu . ili nešto drugo). klik na Programs i pojavit će se popis instaliranih programa. dvostruki klik za pokretanje Accessa. bolje je unaprijed smisliti radi rasporeda samih podataka u Bazi podataka i time lakši i učinkovitiji rad računala. na papiru radi preglednosti i donošenja pravih odluka.exe .u okviru upisati msaccess. klik na Microsoft Access u popisu i Access će se pokrenuti. nakon pojave tražene datoteke na dnu prozora Find. 66 . pritiskom na tipke Alt + F4. promet u jednome tjednu. mjesecu. . iz jedne ili više Tablica. duljina radnoga staža radi dana godišnjega odmora. jedna od najboljih osobina izrade Obrazaca je ta da ne moraju u njemu biti sva polja iz Tablice (napr.najbolje je pri zamišljanju skicirati Tablice. kao i posebno izrañenih kriterija.smišljanje Izveštaja koji predstavljaju podatke iz Baze: Izvještajem se podaci smještaju na papir (za razliku od Tablica i Obrazaca koji se uobičajeno koriste za ekranski prikaz) u obliku ugodanome za pregled.Find . može se potražiti putem Start . te dvostruki klik na nju. .smišljanje Upita za rukovanje podacima iz Tablica: Upiti će pomoću izbora polja podataka.izlazak se takoñer može ostvariti na nekoliko načina: iz izbornika File aktivirati naredbu Exit. klikom na dugme Close (x) u gornjem desnom kutu Access prozora. kada se nigdje ne može vidjeti Access. može se napraviti ikona prečaca za Access na Desktopu. meñutim oni koji će se redovito štampati.

. memoriranje s novim imenom u odreñeni direktorij i klik na Create. .brisanjem postojećeg i upis novoga.izmjene širine stupaca ili redova u Tablici idu na slijedeći način: širina stupca .unos podataka u Tablicu može ići i u prikazu Datasheet .promjena podataka u poljima obavlja se vrlo jednostavno . za bolju preglednost pri unosu podataka kod Tablica koje imaju velik broj stupaca (polja).uporabom naredbe iz izbornika Format .treba definirati ime polja i tip podataka u njemu. .treba imati u vidu da se polje AutoNumber ne ažurira automatski. pri unosu tipa podataka pojavljuje se padajući popis radi izbora tipa. može se odreñene stupce "zamrznuti": klik na naslov stupca da se označi (selektira). .dodavanje novih zapisa (slogova) ide jednostavno dodavanjem na dnu Tablice.izrada prazne Baze podataka će ići na slijedeći način: pokrenuti Access. za "odmrzavanje" .Edit Primary Key ili klik na dugme Primary Key. za unos imena polja dvostruki klik na naslov stupca (Field1. "zamrznuti" stupac (ili stupci) postavit će se na početak Tablice.).premještanje i kopiranje podataka se obavlja uobičajenim postupcima . .klik na View na alatnoj traci. Ureñivanje i formatiranje podataka u Tablici .Paste ili ili Edit .otvorit će se prozor Table Design. s kursorm na početku prvoga retka počinje unos strukture Tablice . nakon unosa naziva polja odmah se unose podaci. te mogu ostati praznine nakon brisanja odreñenih zapisa (slogova).Copy .Column Width. ili zatvoriti Tablicu klikom na Close (x). u izborniku Format odabrati Freeze Columns. . te Ok.postavljanjem pokazivača miša na tu crticu i povlačenjem . Field2. . Obrazaca i drugih objekata. nakon unosa svih imena polja treba odrediti polje primarnoga ključa pomoću .isto tako se poljima može kretati mišem ili tipkovnicom (strelicama).. u dobivenom prozoru odabrati Blank Database ili klik New na alatnoj traci.klikom na View dobije se Datasheet (izgled ekrana za unos podataka u Tablicu). . radi unosa vrste polja i formata podataka vjerojatno će se trebati prebaciti u Design prikaz . sada se može odmah započeti s unosom podataka .Edit . a kretanje po poljima (stupcima u Tablici) ide s tipkom Tab.umetanje i brisanje polja (stupaca) ide isto kao u Wordu i Excelu. koji pomaže u izradi Tablica..nakon davanja imena Bazi podataka potrebno je kreirati Tablice koje smo zamislili: u prozoru Baze podataka klik na ikonu Tables i zatim dvostruki klik na dugme Create Table in Design View . nakon odabira tipa podatka i pritiskom na tipku Enter kursor se premješta u polje Description radi detaljnijega opisa podatka u polju. .dvostruki klik na crticu u naslovu stupca proširit će stupac lijevo od toga na veličinu najvećega podatka u njemu . na kraju klik na Save kako bi dali ime tablici.brisanje zapisa ide pomoću tipke Delete (ili alat Delete Record) nakon označavanja. a upotrebljava se samo ako treba na brzinu unijeti podatke prije postavljanja svojstava Tablice: dvostruki klik na Create Table by Entering Data..Cut .Paste. .izrada na temelju predloška uporabom mogućnosti čarobnjaka Database Wizard.u izborniku Format odabrati Unfreeze All Columns. 67 . a klikom na Field Properties u donjem dijelu okvira može se definirati i format podatka.

Cascade Delete Related Fields . Stvaranje odnosa meñu Tablicama .klik na Next i odabrati stil Obrasca .pri uključenju opcije Enforce Referential Integrity u prozoru Edit Relationships dobiju se dvije mogućnosti rada pri promjeni polja Primarnoga ključa: Cascade Update Related Fields .više (1-n).Row Height. AutoForm: Tabular .zatim u donjem prozoru pronaći Tablicu na koju se odnosi Obrazac: Design View . ostali načini odnose se na izradu Obrasca kao grafikona ili Pivot tabele (načini izrade uzeti iz Excela).izrada Obrazaca . te na kraju Save (pospremiti sve to).odabrati Zajedničko polje u Tablici u kojoj je ono primarni ključ. Stvaranje .to je odnos jedan .povlačenjem ruba prema gore mjenja se visina svih redova u Tablici uporabom naredbe iz izbornika Format .mjenja se sadržaj povezujućeg polja. .klik na dugme Create.visina retka . .svaka Tablica mora imati primarni ključ i da bi mogla imati odnos s nekom drugom Tablicom taj primarni kjuč treba biti i jedno polje u toj drugoj Tablici ali ne primarni ključ .stvara Obrazac s poljima razvrstanim u redove.klik na Next i upisati ime Obrasca klik na Finish. povlačenjem polja iz popisa u prozor Detail kreira se Obrazac. za promjenu u odreñenoj Tablici .uklanjanje odnosa ide klikom u prozor Relationships (linija povezivanja će se podebljati).najbolji način unosa podataka u Tablice je putem dobro smišljenoga obrasca .nakon pojave prozora Show Table klik na Tablicu koju se želi dodati u prozor Relationships.ureñivanje / promjena odnosa meñu Tablicama ide dvostrukim klikom na liniju odnosa. .Options . povući ga i spustiti na polje njegov duplikat (polje s istim imenom) u drugoj Tablici. AutoForm: Columnar .Format .pojavljuje se prozor Edit Relationships . a postoji nekoliko načina njihove izrade.odabrati polje i Add da bi se premjestilo u popis Sected Fields .promjena veličine fonta ide uvijek za cijelu tablicu: za promjenu u svim Access Tablicama . na kraju Close. . Relationships ili klik na dugme Relationships). . Delete i potvrda sa Yes. .jahač Datasheet i nakon odabira kliknuti na Ok. na kraju ide Save (davanje imena tome Obrascu) i Ok. zatim klikom na New dobije se izbor načina izrade .dugme Field List iz izbornika View ili alata na traci (prikazat će se popis polja u zasebnome prozoru).da bi se stvorili odnosi Tablice treba postaviti u prozor Relationships (Tools.izgled Obrasca kao pri početnom unosu (tablica). zatim unos promjena i na kraju Ok.i na kraju Ok.ponoviti ove radnje i za sve ostale Tablice. . 68 .briše se sadržaj povezujućeg polja.ne samo radi kontrole već i radi lakšeg i bržeg unosa.stvaranje Obrasca ispočetka .u prozoru Baze podataka odabrati Forms. AutoForm: Datasheet .čarobnjak omogućuje odabir rasporeda i izgleda obrasca (vrlo pogodno kada nisu potrebna sva polja) . i to ponoviti za svaku Tablicu.Tools .stvara stupčani Obrazac (najviše upotrebljavani). . zatim dugme Add. ureñivanja i dodavanja posebnih kontrola unosa podataka . .Font .kada su sva polja prenesena kliknuti na Next i odabrati način rasporeda polja na Obrascu .prema . . Form Wizard .

zatim klikom na Design pojavit će se prozor s podlogom u kvadratićima i linijama .kod izmjene redoslijeda polja kretanje tipkom Tab pri unosu podataka bit će poremećeno.nudi više gumba za unos: Opcijsdki gumb .pravokutnik za upis teksta kreiramo klikom na ikonu "Aa" iz trake Toolbox (ako nije vidljiva "izvadimo" je iz izbornika View).za svaki odabir stavke opcije skupa ima zaseban gumb.brisanje. u polju grad se označi sadržaj Rijeka . Command Button .desni Actions): Record Navigation . .) . Combo Box . odnosno ostat će ono prvotno . Form Operations .filtriranje ide na način da se označi polje (sadržaj polja) po čemu se želi sort .postavljanjem miša u lijevi gornji kut pojedinog objekta prikaže zatvorena šaka s kažiprstom i može se posebno mjenjati položaj objekta ili njegovoga opisa. pokrenuti upit.Promjena izgleda i dodavanje novih kontrola u Obrasce .okvir s popisom stavki za odabir.za svaki odabir opcije skupa ima zaseban gumb. spremanje ili poništavanje zapisa.klik na ikonu u Toolboxu dobije se prozor Command Button Wizard sa slijedećim kategorijama (lijevi dio Categories . ispis. .služi za premještanje na slijedeći.ispis obrazaca.naredbeni gumb izvodi neku funkciju kada se na njega klikne .isto se tako može nešto upisati u zaglavlje ( npr. Record Operations . 69 . ponavljanje. Miscellaneous .postavljanjem miša uz rub objekta prikaže se otvorena ruka pomoću koje se objekt ( i njegov opis ) može prenještati po prozoru .Tab Order . pokretanje makro naredbe. . otvaranje stranice višestaničnoga obrasca ili zatvaranje obrasca. Option Group . upotrebiti AutoDialer za poziv telefona iz obrasca.kada se želi prikazati polje koje ne sadrži zadanu vrijednost odabere se Filter Excluding Selection.izlazak iz Accessa ili otvaranje neke druge aplikacije.nesortirano stanje treba u izborniku Record odabrati Remove Filter/Sort.uključen / isključen. nakon odabira klik na Next i u slijedećem prozoru je moguće odabrati tekst ili sliku gumba. .: List Box . filtriranje i indeksiranje Tablica . Sortiranje.biranje izmeñu dviju opcija . posebne kontrole se mogu dodavati na Obrasce na slijedeći način: klikom na odreñenu ikonu trake Toolbox razvijamo posebne kontrole i komande.za povratak u prijašnje . napr. posljednji ili prvi zapis.ispis tablice.prostor se dobije postavljanjem kursora na rubnu crtu ispod i povlačenjem na dole . prethodni.kojim god načinom je Obrazac kreiran on se može izmjeniti pomoću gumba Design . Application .napr.klik na gumb Filter by Selection ili iz izbornika Records odabrati Filter by Selection . prema novom rasporedu polja potrebno je: izbornik View . zatim se klikne na gumb Sort Ascending ili Sort Descending. koji se podaci upisuju ) ili podnožje Obrasca (datum upisa i sl.spremnom za rad na ureñenju izgleda Obrasca .isti kao prethodni s time da se u njega može upisati stavku koje nema na na popisu.nove. i nakon toga Finish.klikom na objekt on dobije hvataljke pomoću kojih se može mjenjati veličina . .za sortiranje je potrebno kursor postaviti u polje po kojemu se želi sortirati. .za promjenu po novome treba klik na Auto Order i na kraju Ok.da bismo napravili novo.odabrati područje (Detail) i pokazat će se polja po prvotnom redoslijedu .bit će izlistani svi slogovi koji u polju grad imaju sadržaj Rijeka. Potvrdni okvir .u prozoru Baze podataka odabrati Forms. Gumb prekidača .

Append Query (Upit za dodavanje) . 70 . broj slogova ili prosjek nekoga polja . . do ovih "čarobnjaka" se dolazi odabirom ikone Query u prozoru baze podataka i klikom na New. Pomoću "čarobnjaka" na slijedeći način : otvoriti bazu podataka i odabrati ikonu Queries. Izrada Upita . filtriranja i sortiranja podataka. klik na naziv polja i Add (>) da bi se to polje premjestilo u područje Selected Fields.novi naziv Upita. .Upit se može izraditi na dva načina : 1. dvostruki klik na Create Query by Using Wizard.na temelju odabranih podataka stvara novu tablicu u bazi podataka. Find Unmatched Query Wizard .kopira zapise iz jedne tablice i dodaje ih u drugu.pomoću ovoga upita može se promjeniti (ažurirati) stanje u svim slogovima baze podataka."Upit" se sastoji od pitanja upućenih bazi podataka putem različitih kriterija razvrstavanja. "čarobnjaci" za složenije tipove Upita: Crosstab Query Wizard .prednost im je što se mogu memorirati i koristiti za izradu Tablica. Delete Query .iz izbornika File odabrati Save As Query i na kraju Ok.indeksiranje se upotrebljava samo da se računalu olakša pretraga podataka . te dodati polja iz nje ona koja nam trebaju. .u oknu Field Properties kartice General kliknuti unutar okvira Indexed . Make Table Query (Upit za stvaranje tablice) . kriterije filtriranja i sortiranja za svako polje. ako se sva polja treba dodati klik na Add All (>>). brisanje zapisa ili kopiranje podataka u drugu Tablicu. kada treba dodati polja i iz neke druge Tablice treba je otvoriti.filtrirani podaci se mogu i posebno memorirati . poredak tih prikazanih polja.prikaz u Filter by Form .Yes (Duplicates OK) ili Yes (No Duplicates) . u prozoru Simple Query Wizard odabrati Tablicu iz koje će se selektirati polja.služi za usporedbu dviju Tablica i pronalaženje istovjetnih zapisa. ..jedno ili više polja s lijeve strane koriste se za naslove slogova. te Finish. a ostala polja daju neke rezultate izračunavanja. na slijedećem ekranu treba unijeti ime . ovdje je problem što nema mogućnosti postavljanja parametara za sortiranje i filtriranje zapisa po odreñenim kriterijima.brisanje zapisa na temelju zadanih kriterija. Update Query (Upit za ažuriranje) . .na kraju zatvoriti prikaz View.ide tako da se Tablicu otvori u Design prikazu .spremiti izmjenu strukture Tablice pod novim imenom .služi za usporedbu dviju Tablica i pronalaženje različitih zapisa u njima.Upiti omogućuju odreñivanje : polja koja će se u njemu prikazati. Find Duplicates Query Wizard .prikazuju se zbirne vrijednosti kao zbroj.selektira se polje koje se želi indeksirati. na kraju Next.

uklanjanje odabranoga polja ide s File .standardna devijacija vrijednosti u poljima (raspon odstupanja vrijednosti od prosjeka). Izrada upita ispočetka : otvoriti bazu podataka i klik na ikonu Queries.u prikazu Query Design klik na polje Criteria u stupcu rešetke .Save .klik na New .prikaz najveće vrijednosti iz svih polja. kod tablice vozila želimo izlistati samo one koji su iz Rijeke upisat ćemo u kriterij RI). ⇒ Max .prikaz najmanje vrijednosti iz svih polja. ⇒ Min .2. ⇒ Count . kada želimo nekome polju dodati odreñeni izračun kliknemo na gumb Totals na traci s alatima Query Design i redak Total će se pojaviti u mreži upita u donjem dijelu prozora ispod reda Table i tada klik na polje za koje želimo obračun i koje ima numeričke vrijednosti .ili dvostrukim klikom na samo polje u Tablici. za slijedeći kriterij (ako ga imamo) ide ponovno klik na Criteria i upis samoga uvjeta.Delete Columns ili postavljanje kursora na vrh stupca i selektiranjem toga stupca te tipkom Delete brisati stupac.izračun prosjeka vrijednosti polja.klik na ikonu Report u lijevom oknu prozora baze podataka . pokretanje Upita ide s klikom na gumb Run ili na alatnoj traci Query Design odabrati Query . dodavanje kriterija za filtriranje podataka .otvoriti bazu iz koje se želi Izvješće .sve odabrane Tablice bit će prikazane u gornjem dijelu prozora. za izmjenu polja Upita ili kriterija.Ok.klik na strelicu i odabir formule za izračun . kada je potpuno kreiran Upit upit treba spremiti pod nekim imenom radi kasnije uporabe . ⇒ Avg .tako ponavljati za svaku Tablicu koja je potrebna i na kraju Close . dodavanje polja ide klikom na stupac Field u donjem dijelu prozora i u padajućem izborniku odabir polja . može se brzo vratiti u Query Design klikom na Design View. klik na Tablicu iz koje će se uzeti polja i zatim Add . kriteriji mogu biti i kod alfanumeričkih polja (npr.upis naziva .zbroj vrijednosti polja.prebrojava broj popunjenih polja.postoje slijedeće mogućnosti: ⇒ Sum . 71 .Run.upisati potrebni kriterij (napr. dvostruki klik na Create Query in Design View i pojavit će se Show Table s popisom svih Tablica u bazi podataka.u padajućem popisu na dnu dijaloškog okvira odabrati tablicu iz koje idu podaci za Izvješće .Izvješća se mogu izrañivati na tri različita načina : 1.u dijaloškom okviru New Report klik na AutoReport: Columnar (u stupcima) ili AutoReport: Tabular (u retcima) . ⇒ StDev . pomoću osobine AutoReport koja uzima sve zapise tablice i daje sažetak spreman za ispis .i tako redm u slijedeći stupac za slijedeće polje .klik na Ok i dobit će se Izvješće prilično jednostavnoga izgleda. Izrada Izvješća . ⇒ pri korištenju polja Total može se upotrebiti novu formulu i onda kada se već pokrene Upit. neki iznos manji od "< 5000").

jedino će odreñivati koji se podaci mogu a koji ne mogu obrañivati. te je na kraju potrebno dati ime Izvješću te klik na Finish. find .u padajućem popisu odabrati tablicu iz koje će ići polja podataka . brisati i mjenjati. kao i činjenici da je s njime lakše obaviti i neke jednostavnije poslove. podaci o zaposlenicima i klijentima i slično. koristeći običan browser . dodavanje grafike (gumb Image). skupljaju li se telefonski brojevi. FileMaker je već dugo (od 1984. preinake (ako je potrebno) i ispis napravljenoga Izvješća nekom od prethodnih metoda . izmjena veličine objekata.podaci se mogu se stvarati. . u prvom okviru se odabere polje i odredi mu se smjer sortiranja pomoću gumba uz njega i onda Next . dodavanje oznaka (Label). grafika ili zvuk. preko slike do cijelih multimedijalnih zapisa. Osim ovih baza može sadržavati i "kontrolne" podatke kao: loznke. Danas se već pojavila potreba za prezentacijom podataka na Internetu. vrijeme.pronalaženje podataka po zadanim kriterijima. dozvole pristupa i slično .koji nemaju direktne veze s informacijama u bazi. datum.na slijedećem ekranu postoje mogućnosti sortiranja podataka po poljima (mogućnost po četiri polja).klik na Reports dvostruki klik na Create Report by Using Wizard .izbor stila pisanja i Next.klik na gumb Design na alatnoj traci . fotografije ili nešto treće.File Maker Skupljanje. pa treću itd. ali i sustav datoteka u kojem svaka od njih sadrži odreñenu vrstu informacije (relacijska baza). Takoñer će uvijek biti potreba za programima koji će uspješno rukovati tim podacima. premještanje objekata.klik na ime polja u prozorčiću Available Fields pa na Add (>) da se to polje premjesti u popis Selected Fields i ponoviti taj postupak za sva potrebna polja podataka .0 posjeduje ugrañeni www server za obradu podataka na udaljenom serveru. 3. što će ovisiti o količini podataka. FileMaker poznaje dva osnovna načina rada s podacima : browse .prikaz koji se dobio sličan je prikazu Form Design i u njemu se radi na sličan način: označavanje kontrola.dalje odabrati vrstu rasporeda polja u odjeljku Layout (s desne strane prikaz odabranoga) i Next . izrada okvira za upis teksta (Text Box). Podaci koji su skupljeni na jednome mjestu nazivaju se bazom podataka. oblikovanje teksta.ako se pravi Izvješće s poljima iz više tablica.Nestcape. Baze podataka . Informacije mogu biti od običnoga teksta.odabrati jednu od ponuñenih kategorija prikaza podataka i klik na Next . obrada i arhiviranje podataka sastavni je dio gotovo svakoga posla ozbiljnoga posla koji se radi na račuanlu.) poznati i popularni proizvod firme Claris Corporation koji služi upravo obradi baza podataka. Prednost nad ostalima sastoji se u jednostavnosti . FileMaker dozvoljava nekoliko različitih zapisa u poljima datoteke: tekst. ali može postojati i samo jedna datoteka ("flat-file" baza). ponavljaju se prethodni postupci za drugu tablicu . bez obzira na to.na slijedećem ekranu se dalje može izabrati odreñeno grupiranje polja i na kraju Next . Bazu sačinjava skup podataka koji mogu a ne moraju imati zajedničke karakteristike. Za razliku od ostalih programa koji mogu obrañivati izuzetno velike količine podataka FileMaker je konstruiran da omogući brz i jednostavan rad s malim bazama podataka koje se mogu naći u svakome uredu kao: interni telefonski imenik s adresama suradnika i partnera. i zato već FileMaker Pro 4. broj.klik na ikonu Reports i odabir Izvješća kojega se želi prepraviti . Takoñer baza može biti jedna jedina datoteka. g.otvoriti bazu podataka .2. rezultat formule i zbirni rezultat. dodavanje izračuna (formula) itd. pregled. pomoću čarobnjaka Report Wizard . 72 . Bazom podataka se uvijek smatra sustav svih datoteka s podacima i programima za upravljanje njima. Relacijska baza može imati više datoteka vezanih odreñenim meñuvezama.

Isto tako svaki formular ima header i footer koji služe za uljepšavanje konačnoga izgleda dokumenta. desnim klikom na neki objekt dobije se izbornik pomoću kojega se može promjeniti karakteristike objekta: font. obrub.klik na Create (pri stvaranju nove liste treba prije Create uključiti polje Use custom values i unijeti redom vrijednosti koje će se pojavljivati u listi).naredba Field Format .dodati neki dio ili Delete za bristi postojeći.vrsta sadržaja . Pregledavanje podataka može ići na dva načina : Select . te klik na željeni zapis.precizno definiranje veličine i položaja objekta na zapisu.mjenja pokazivač miša u dvije crte preko cijeloga dokumenta olakšavajući poravnanje.selektirati to polje .Save).naziv .dvostruki klik na odabrani predložak . mjenjati ili brisati.fields (formular za definiranje polja . Validation . Nakon unosa kriterija treba 73 . podloga.upis imena baze .u bazu se dodaje novi prazan zapis i odmah će biti ponuñeno popunjavanje podacima.logična provjera podataka nakon unosa. Dodavanje novih zapisa ide putem izbornika Mode i naredbe New Record .View as List . ovdje se može mjenjati i raspored dijelova prozora odvlačenjem s mišem. boja. Unutar njega može se memorirati slika. Repeating field . Formular za unos podataka izgleda slično kao u Access-u. Takoñer postoje vrijednosne liste (Value lists) koje uvijek imaju točno odreñen repetitivni tip vrijednosti .pregled pojedinačnih zapisa. Pretraživanje podataka ide pomoću Find mode koji daje prazan formular u koji se upisuju vrijednosti koje se traže. a bit će prikazani poput bilo kojeg drugog podatka.izabrati Define Value Lists i u njegovom izborniku odabrati Name i upisati ime liste .Create : Auto Enter mogućnost automatskog unosa vrijednosti po odreñenom kriteriju.Create a new empty file . Dijelove formulara može se uključivati ili isključivati po potrebi : izbornik Mode .New Record . a isto tako može se vršiti i uljepšavanje promjenom boje podloge ili grafičkim elementima pomoću alata za crtanje. zvuk ili video sekvenca. Najjednostavniji dio FileMakera je Browse mod u koji ćemo se uključiti kada trebamo početi s unosom podataka.izbornik Format .new .Part Setup i pojavit će se prozor s popisom svih dijelova uključenih u dokumenat. za preciznost postavljanja objekata na zapis može se u izborniku Show uključiti pomagače : T-square .dolazi mreža točkica čiju veličinu sami odreñujemo pomoću Mode/Set Rulers. Create . Select .Import) ili pomoću opcije Store file reference aktivirati pokazivač do mjesta gdje se nalazi datoteka koju treba prikazati (na ovaj način se štedi na veličini baze).new . a završili smo s definiranjem i uljepšavanjem polja. format. size . objekti se mogu i skupno obrañivati selektiranjem (klik na jednoga i zatim shift-klik na ostale) i aktiviranjem Arrange/Group (razbijanje grupe ide s Arrange/Ungroup). odabirom Distribute space objekti će se ravnomjerno rasporediti po cijelome prostoru.Ok) ili uporabom predložaka (izbornik File . a mogu se unijeti i upiti s odreñenim logičkim kriterijima.Kreiranje baze ide odpočetka (izbornik File .opcije) .za polja koja sadrže više od jedne informacije (radi indeksiranja). Formatiranje različitih polja u bazi podataka odnosno njenome izlistavanju postiže se uporabom naredbe Text ili Number iz izbornika Format. grid .Create a new file using a template . Unos podataka vrlo je jednostavan: potrebno je importirati (pomoću File . Najprije trebamo definirati potrebna polja za bazu . odabirom None kao vrstom poravnanja objekti će se vratiti u prvobitno stanje.popis liste zapisa na cijelome ekranu. veličina. odnosno mogu se po njemu polja razmjestiti prema nahoñenju.naredba Define .jahač Style izabrati Pop-up list using value list . strelica je alat kojim se obilježava polje ili objekt na kojem se trenutno radi i kojega se može pomicati. U Browse mod-u izvršavat će se i sva pretraživanja i pregledi podataka.izbornik File . Container fields predstavljaju posebnu vrstu polja koja mogu imati multimedijalni zapis.

pojedinačne lozinke. Pri ispisu se može koristiti i ScriptMaker .Informacijski sustav je organizirani skup stvarnih podataka . lozinke samo za informacije.osnove . pojedine grupe slogova itd. Analiza postojećega stanja: procesi koji se obavljaju.zadaća mu je: permanentno opskrbljivanje potrebnim informacijama svih razina rada. Ispis iz baze podataka može se prilagoditi potrebama a najbitnije je da se mogu ispisivati i prazni formulari. upravljanja i odlučivanja unutar sustava. podsustava. Prilikom pretraživanja vrlo je bitno razlikovati slijedeće : operator " = " traži polje sa zadanim nizom znakova bez obzira da li u tome polju ima i drugih znakova. Za ispis s obe strane papira dobro je uključiti opciju Facing Pages radi poravnanja lijeve i desne stranice za lakši uvez izlistanoga materijala.informacijskih objekata (djelova.faze razvoja: Studij zahtjeva za projektiranje i izgradnju. Zaštita baze podataka postiže se lozinkama s kojima se može zaštiti pojedino polje. . elemenata. operator " = = " traži polje sa isključivo definiranim nizom znakova.kliknuti na Find i slog će biti pronañen.slijedi shematski prikaz informacijskoga sustava : ulaz podataka BAZA PODATAKA prerada podataka izvješća operativni taktički strateški odluke promjene . Na svakoj bazi mora biti nekoliko vrsti lozinki: master (daje sva prava).. a povratak na stanje koje je bilo prije traženja po kriteriju ide sa Mode .Revert Request. . lozinke grupe.moćni alat koji pomaže u različitim varijantama ispisa iz baze.. koji će poslužiti za unos podataka.0 omogućava prezentiranje i rad s bazama podataka i na Internetu. lozinke s privilegijama i druge. Planiranje svih procesa. vježbanje ili nešto drugo. samo s imenima polja.. Informacijski sustavi . 74 realizacija .) koji meñusobno komuniciraju pomoću razmjene informacija transformiranih prema potrebama samoga sustava . Novost u FileMaker-u Pro 4. grupa.

. postavlja se plan rada cijeloga tima (hodogram). Dokumentacija. radi se prema standardima kvalitete softwerskih proizvoda. Testiranja. Projektiranje novoga sustava: uspostavljanje baze podataka. podjela sustava procesa na podsustave.. resursi (hardwerski.). mrežna.. ekonomski i kadrovski). Uvoñenje (obuka korisnika. vrste i načini izvještavanja. paralelni rad.timski rad : podjela poslova prema zanimanjima i funkcijama. .stabla odlučivanja : metoda za opis unutarnje logike procesa rasčlanjivanjem problema u grane mogućega kretanja stanja podataka sve do konačne akcije Primjer: Prikazati pomoću stabla odlučivanja odluku o povišici za djelatnike od pet na više godina staža. opisi tijeka obrada. objektna) jezik postavljanja upita na temelju primjera QBE (Query By Example) standardni upitni jezik posebno za relacijske baze SQL (Structured Query Language) .. Strani gosti plaćaju 20 kuna boravišne takse dnevno 75 . postoji mješavina talenata i znanja.podaci koji kolaju procesima. sheme podataka za bazu. relacijska. tablice odlučivanja : metoda za analizu i riješavanje problema odlučivanja definiranjem svih mogućih stanja sustava i aktivnosti koje se moraju izvesti u pojedinim stanjima Primjer : tablicom odlučivanja prikazati slijedeće postavke 1. . Održavanje kompletnoga sustava. programiranje. softwerski. a da su vrlo efikasni u poslu ili nisu koristili godišnji u zadnje četiri godine: da koristio godišnji u da zadnje 4 god.zadovoljava zahtjeve relacijske algebre . Razvoj informacijskoga sustava: izrada algoritma za procese i podprocese. drfinira se upravljanje projektom.baze podataka koje se upotrebljavaju : već rečene (hijerarhijska. staž >= 5 godina ne ne efikasan u poslu da ne povišica povišica da povišica ne povišica .

Domaći gosti plaćaju 10 kuna boravišne takse dnevno 4. Značaj PC-a ležao je u činjenici da ga je proizvela jedna velika. kolovoza 2001. PC (Personal Computer) uvjet izvršenje neizvršenje Dana 12. Djeca domaćih plaćaju 5 kuna boravišne takse dnevno gost: hrvatski državljan gost: stariji od 12 godina boravišna taksa: 20 kuna boravišna taksa: 10 kuna boravišna taksa: 5 kuna Uporaba znakova : Y . Bilo je to 1977. eksperimentalnog stolnog računala s mišem.0. nije bio prvo osobno računalo. laserskim pisačima. koji je lansiran prije dvadeset godina. IBM ne samo da je posjedovao ime. Djeca stranaca plaćaju 10 kuna boravišne takse dnevno 3. Ethernet mrežom. koji je radio na taktu od 4.. Ne zato što je bio napredniji od tadašnjih osbnih računala (koje su do pojave PC-a zvali "mikroračunalima"). IBM-ov PC čak nije ni prvi proizvod koji nosi naziv "osobno računalo". godine.. PC je 1981. Naziv "osobno računalo" ustvari sasvim dobro i pristaje džepnom kalkulatoru..Programmed Data Processor) ili VAX-om. Prvo osobno računalo koje se pojavilo na tržištu (a da ga kupci nisu morali sami slagati) bilo je Aple II. Termin je trinaest godina stariji od IBM-ovog PC-a. Informatički stručnjaci još su manje cjenili operacijski sustav. nudio je manje od deset godina starog CP/M-a. jednostavno nazvan Disk Operating System (DOS) 1.. naprotiv. U proteklih dvadeset godina PC je prodan u 850 milijuna primjeraka i potpuno promjenio svijet.77 MHz i 16 kB RAM memorije) nije se mogla mjeriti s Appleom II. WYSIWYG (What you see is what you get . a prvi put ga je iskoristio Hewlett-Packard 1968. u promociji džepnog kalkulatora 911A. Snaga njegovog hardwera (procesor 8088 kojega je proizvela tada slabo poznata tvrtka Intel.. bio inferioran u odnosu na tadašnju konkurenciju. Istini za volju. Što je još važnije. nego i uhodane distribucijske kanale: PC se mogao kupiti u dućanima velikih trgovačkih lanaca. No kako već biva s idejama koje idu ispred svog vremena. IBM-ov Personal Computer.što se vidi na ekranu bit će točno tako ispisano).2. grafičkim sučeljem. tekst editorom. kojeg je napravila tada takoñer nepoznata tvrtka: Microsoft OS. DEC-ovim PDP-om (Digital Equipment Corporation. navršilo se dvadeset godina od izlaska prvoga PC-a.N Y Y Y N N Y X N N X X (D .N) - X X prazno 8. etablirana tvrtka sa stogodišnjom tradicijom. u Xeroxovom istraživačkom centru Palo Alto proizvedeno je tisuću komada Xeros Altosa. PDP . Ostala "mikroračunala" proizvodile su male tvrtke 76 . Još 1973.. No IBM-ov PC ipak je promjenio tijek povjesti. Xeros Altos nikada nije napustio laboratorij i izašao na svijetlo dana.

Ostatak PC industrije ("klonovi") jednostavno je ignorirao PS/2.poput Mac-a . Uspjeh "klonova" ipak je imao i pozitivne posljedice za IBM. zahvaljujući kojem je većina današnjih korisnika PC-a uopće čula za PS/2.jedna mala tajvanska kompanija. A tako su ga s pravom zvali.80). PC je konačno "progovorio"! Poplava multimedijalnih aplikacija i igara (Doom) učinila ga je privlačnim ne samo za uporabu u uredima. Compaq. no tek je pravu plimu pokrenula nekako istotobno . Microsoft je dovršio prve Windowse (povjest Windowsa . a nisu si mogli priuštiti "pravo" računalo. a kupovali su ih drugi zanesenjaci . zvučnicima i tada egzotičnim dodatkom: 1X CDROM-om.).web browseru Nestcape. a do 1986.grafičko korisničko sučelje. Proizvoñači osobnih računala opet su zadovoljno trljali ruke: rast prodaje PC-a postao je strelovit.ne samo da je Billa Gatesa i Adyja Grovea učinila besramno bogatima. Izlazak nove generacije Windowsa (`95.000 komada.mogao ponuditi i atraktivnije aplikacije poput DTP i grafičkih programa i privući nove korisnike. IBM je okrenuo ploču. Godine 1983.) opet se poklopio s početkom nove ere u povjesti PC-a i novim valom interesa za osobno računalo.x pobudili su novi val interesa za PC. Ni u IBM-u kao da nisu vjerovali da će PC uspjeti nametnuti najširoj publici. No kao i u prethodnom slučaju zasluge za to ne možemo pripisati IBM-u. kalkulacije i eventualno za poneku igricu. ali tek je kombinacija jeftinih PC-a. Godine 1987. Spomenuto grafičko sučelje bilo je tada the next big thing za PC. Intelu i ostalim "velikima". 77 . a to je bilo barem pet godina prekasno za ozbiljniju uporabu.ili. Internet. Ti prvi iskoristivi Windowsi 3. sa zadatkom proizvodnje boljega PC-a od PC-a. Taj su cilj ispunili već za godinu dana. je naravno. nekoliko je godina ranije "provalio" danas legendarnu rečenicu: "Nema nikakvog razloga zbog kojeg bi bilo tko poželio imati računalo kod kuće". a mnogi od tih "klonova" bili su jeftiniji. Ken Olson. no radilo se o onome što danas zovemo vapourware. U slijedećih nekoliko godina stotinjak tvrtki je proizvodilo IBM PC kompatibilna računala. Od brojnih tehnoloških noviteta koje je donijeo PS/2 preživio je samo priključak za tipkovnicu. "klonovi" su preuzeli tržišni primat. koji za razliku od prethodnika nije slijedio dotadašnje standarde.PS/2.računalnih zanesenjaka. Naime. nastavio se oslanjati na postojeća PC rješenja i razvijati ih neovisno o IBM-u. Pet godina nakon izlaska PC-a. za osobnu uporabu: očekivali su da će za pet godina prodati 250. osnovan 1982. je izašao Macintoch. izmišljen mnogo ranije (kao što su i osobno računalo. jer PC je tada mogao poslužiti za obradu teksta. nego i kod kuće. Tajna uspjeha prodora PC-a na tržište leži u objavljivanju tehničkih specifikacija i dozvoli licenciranja . iskru je opet zapalila jedna mala i nepoznata tvrtka. Da bi . miš i GUI . i smatraju ga genijalanim potezom koji je promjenio svijet. Nakon što je izgubio tržišnu bitku s Compaqom i ostalim "klonovima". user friendly grafičkim sučeljem. Nastupila je multimedijalna era. osnivač poznatog DEC-a. nego je i omogućila cvijetanje "klonova".otvorenosti sustava. kojega su podrugljivo zvali "napuhanim pisaćim strojem" ili "kalkulatorom na steroidima". a prvi uspjeli OS/2 stigao je tri godine kasnije (1993. Firma Creative Labs je za razumnu cijenu ponudio komlet sa 16-bitnom zvučnom karticom Sound Blaster. nazvavši se prema svojem najpoznatijem proizvodu . srušio je sve rekorde kao najbrže rastuća tvrtka u povijesti. već se oslonio na nova rješenja kao što je MCA sabirnica i najava OS/2 operativnog sustava s grafičkim sučeljem. no prvi zaista iskoristivi Windowsi stigli su tek 1990. a ubrzo je promjenila ime. i PC se susreo s opasnom konkurencijom. postojali i prije PC-a). pa i kvalitetniji od originala. navela je vladu da naposljetku odustane od tužbe. Mac je tada (a i u slijedećih deset godina) bio daleko moćniji stroj od PC-a.ili pak znanstvenici kojima su računala trebala za provoñenje kompliciranih kalkulacija. IBM-ovci se ponose strategijom licenciranja operativnog sustava (od Microsofta) i procesora (od Intela). Činjenica da mnoštvo kompanija proizvodi računala usporediva s IBMovim najuspješnijim proidvodom. može se reći . Zvala se Mosaic. IBM i Microsoft pokušali su parirati Mac-u novim OSom. predstavio je nasljednika PC-a . Godine 1984. Odluka IBM-a da dopusti tim dvjema tvrtkama da prodaju svoje proizvode i trećim tvrtkama . valjalo je kritično sučelje DOS-a zamjeniti atraktivnim. uspjeli su prodati tri milijuna PC-a.Graphical User Interfaces . no umjesto zajedničkoga razvoja usljedio je rastanak. Dvije su kompanije godinama razvijale novi operativni sustav. jednostavnog sučelja i World Wide Weba pokrenula Internet revoluciju.str. Microsoftu. informatički je div tada bio u sličnoj poziciji kao danas Microsoft: američka je država pokušavala rascjepiti IBM zbog kršenja antimonopolističkih zakona.

U završnoj diskusiji na navedenoj proslavi PC veterani su se složili o nužnosti novoga sučelja .). dok im je na poslu PC najvažniji alat za rad trortruko važniji od telefona. prodano 835 milijuna PC-a. uče i igraju se" rezimirao je Grove. počeo silaziti sa scene. 78 .3 posto manje PC-a nego u prethodnoj godini . objavila Windowse za IBM-ov hardwer. kao što je i Hrvatska. jeftini. No te večeri nitko nije spomenuo jedan drugi IDC-ov podatak (vjerojatno radi slavlja u koje se ne uklapa loši podatak): da je rast prodaje PC-a ove godine zaustavljen. spojeni na Internet i jednostavni za uporabu. prenosivi. očekuje se da će se ove godine prodati 5. izumom Douglasa Engelberta California.Na svečanosti povodom 20-godišnjice PC-a sudionici su slavili izum koji je promjenio svijet. Ali u onim najrazvijenijima očekuje se pad: npr. Massachusetts kada je Ivan Sutherland razvio program za crtanje Sketchpad.kupuju se. Na globalnom nivou. požalio se Compaqov čelnik Michael Capellas. 2001. "Nakon dvadest godina još uvijek lupamo po istoj tipkovnici". PC će živjeti dokle god bude bilo interesa za glomazno.kad se požalio kako je moć PC-a danas neikorištena: "devedeset devet posto vremena na poslu trošimo na e-mail .8 posto više PC-a nego lani. nije očekivao da će zaraditi prodajući ih za osobna računala. prvi put nakon 1981. WINDOWS OKRUŽENJE Povijest . . za pretpostaviti je. ovaj će rast biti i veći. komplicirano. PC ih je počeo koristiti tek kad je Intel proizveo 386 procesor (1985/6.zadavanja naredbi glasom. ručna računala i mobilni telefoni. koji je u završnoj diskusiji nakon roñendanske večere iznio viziju PC-a budućnosti kao svojevrsnog središta mobilnih i specijaliziranih računala spojenih na Internet. će vjerojatno ostati zapisana kao godina u kojoj je PC. Spomenuto je da je današnji PC moćniji od računala pomoću kojih je NASA čovjeka poslala na Mjesec. Iznesen je podatak (IDC-ov) da je od 1981.autor Lotus notesa . ali nema sumnje da će ono izgubiti svoj značaj i ulogu u korist Barrettovih "periferija". postao i previše moćan. U nekoj budućoj povjesti računalstva. Još 1980. "U dva desetljeća napretka nakon 1981. a 1990. PC je unijeo revoluciju u način na koji ljudi rade. godine verzija 3.0 za multitasking. No budućnost PC-a možda je najbolje opisao njegov kolega Ray Ozzie . 9.Compiler.firma Microsoft je 1983. raznorodnih ureñaja kao što su web tableti. koji smatra da PC-i još uvijek nisu dovoljno jednostavni za uporabu: "Svi mi zajedno nismo dovoljno napravili na tome da tehnologiju iskoriste obični ljudi".nastavak je već 1964. koje je radilo metodom prozora (windowsa) s mišem i grafikom. a kojima je zajedničko to da su mali. PC je danas. Iz njih će vjerojatno jednoga dana izroniti jedan ureñaj koji će zasjeniti popularnost ostalih i preuzeti. prva verzija došla je na tržište 1985. prodat će se deset puta više PC-a nego automobila. kraljevski položaj PC-a. Možda je vrijeme za nešto jednostavnije! Proizvoñač memorije Intel sedamdesetih je godina počeo proizvoditi i mikroprocesore. oba koncepta primjenjeni su na računalu FLEX 1969. Microsoft je pokazao rezultate Gallupovog istraživanja koji pokazuju kako je PC Amerikancima jednako važan kao televizor.u automobilima. Nema sumnje da će PC još dugo živjeti (i to ne samo u Hrvatskoj). .je li email maksimalni domet PC-a? Ne bih rekao. x-y koordinatni pokazivač ekrana (preteča današnjega miša). moćno i nespecijalizirano stolno računalo. u SAD-u će se u 2001.godini prodati 6. U posljednjihn 15 godina u SAD-u je prodano više PC-a od automobila. Njegov tadašnji čelnik Gordon Moore očekivao je da će oni naći široku uporabu . samo zamjenski za već dotrajale)." I zaista. sada već ispražnjeni. a u 2001. U tehnološki nerazvijenim zemljama. u Cambridge. za Microsoft C . PC veterani su se složili i s osnivačem Lotusa Mitchom Caporom. U pravu je novi Intelov predsjednik Craig Barrett. nakon dvadesetgodišnjeg munjevitog razvoja.počinje 1962.sve prognoze govore o nastavku pada interesa za PC u slijedećim godinama (zasićeno tržište . nakon dvadesetogodišnje dominacije.

ikone koje se uglavnom postave na početni ekran: . . . a danas je već prilagoñen i za sve druge operacijske sustave. Konvencije za rad Aktiviranje Widowsa . . aplikacije ili datoteke.što omogućava dosljednost u radu. 2002 .dosada izašle inačice : 3. . . . 95b. 2000. . Start button .1 sa većom brzinom rada.odabrati program za kojega treba ikonu. naredbe ne treba pamtiti već se izabiru. . Osnove rada . dozvoljava neposrednu manipulaciju elementima na ekranu. usmjeren je grafički (ikone). brisanje ikone sa ekrana: jedan klik desnom tipkom miša strelicom uperenom u ikonu odabrati Delete . 79 . istovremeno izvoñenje više aplikacija i veza izmeñu njih. ikone po izboru korisnika. brzo ispravljanje prikaza na ekranu. Recycle Bin .. .može se premještati unutar radnog područja . ME..korisničko sučelje je način zadavanja naredbi izborom od predočenih. 98. za razliku od "normalnog" zadavanja naredbi u slijedu (potrebno pamtiti). naredba se najprije označi zatim aktivira. voñenje dijaloga . ima estetski prikaz i zadovoljstvo je raditi s njim.1992.početni ekran: mjenjanje programa na ekranu ide slično biranju kanala na televiziji pomoću Shortcut ikona . My Computer .postoje ikone grupa i ikone programskih elemenata.potvrditi brisanje .uključivanje u mrežu. novim TrueType fontovima i ostalim unapreñenjima .odabrati New . Network Neighborhood . .radio je prvenstveno na osobnim računalima s MS DOS operacijskim sustavom.itd. . . verzija 3..načela Windovsa jesu: .nako uključivanja PC-a pojavi se početni ekran Windowsa.ekrana. koristi se Bitmap prikaz WYSIWYG (What you see is what you get) .i dalje memoriranje brisanih fajlova. . . .sastoji se od slike i opisa ispod nje.odabir programa za uključivanje.x.upravljanje fajlovima.Grafical User Interface). . . Ikone . izbornici. i bit će postavljena .xx (SP1-SP6).Windows je program grafičkog korisničkog sučelja (GUI ..grafički simboli: predstavljaju različite programe. . nudi standardne očekivane elemente: prozori. . XP. 95. postavljanje nove ikone: jedan klik desnom tipkom miša . NTx. poboljšanim upravljanjem i memorijom.

.fajl s podacima DOC . .označavanje .MENU predstavlja niz naredbi od kojih treba izabrati jednu za izvoñenje (u nekim slučajevima i više). . . . .točka unosa .donja proširena .i to su: RESTORE .srednji povećanje prozora .biblioteka OBJ .gornji prošireni rub .Choose znači izvesti obilježeni element ( najčešće dvostrukim pritiskom na miša .smanjivanje prozora na ikonu. Ostale konvencije .uglavnom strelica. . Elementi prozora kao alati za rad . te za prijelaz u drugu aplikaciju .linija izbornika (ispod linije naslova) sadrži raspoložive izbornike.neke od extenzija u MS DOS-u i njihovo značenje: BAK . znači pritisnuti lijevu tipku.izvršni program LIB .tekst fajl EXE .naslov prozora .sadrži: . MINIMIZE .sistemski fajl TEX . okomita linija . grupe imenika ili datoteke (ako dokument nije bio spremljen javlja se "untitled").zatvaranje prozora.tekst fajl TXT . strelice u linijama pomicanja služe za pomicanje unutarnjeg sadržaja prozora u pravcu strelice. . okvir pomicanja . .ponekad je potreban dvostruki.double click ).za pomicanje okomito.većina prozora ima File (datoteka).mjesto gdje se nalazimo u dokumentu. SIZE .desni izlaz iz aplikacije . MOVE . MAXIMIZE .object fajl SYS . . rub prozora (vanjska granica) na sve četiri strane. 80 .rezervna kopija drugoga fajla COM .desna proširena . Edit (ureñivanje).pokazivač miša . okvira dijaloga ili aplikacije.Miš (Mouse) .pokazivač.linija naslova .obnova prozora na prijašnju veličinu.za brže pomicanje umjesto strelicom.pomicanjem po podlozi mehaničko se gibanje kuglice pretvara u elektroničke signale i usmjerava "strelicu" .lijevi smanjenje prozora . a može poprimiti i drugi oblik. .za pomicanje po širini. . .tri kvadratića u desnome kutu .premještanje prozora korištenjem tipkovnice. kontrolni izbornik (lijevi kut) sadrži naredbe za mjenjanje veličine prozora.izbornk . pomicanje ili zatvaranje prozora.može biti ime aplikacije.ukoliko nije izričito napomenuto "pritisnite (odreñenu) tipku miša". dokumenta.Select znači obilježiti neki element pokazivačem. . što je posebno napomenuto pri opisu takvoga postupka.tekst fajl .promjena veličine prozora korištenjem tipkovnice.miš ima dvije ili tri tipke čijim se pritiskom pokreće neki postupak.odabir .elementi za pomicanje prozora: . brzi.izvršni program DAT . i Help (pomoć) uz još neke druge prema odreñenoj aplikaciji. vodoravna linija . jedan za drugim pritisak na miša. . . CLOSE .ulazni ureñaj za brzi i jednostavan rad.povećanje prozora do maksimalne veličine.

poništavanje označavanja .Select File u izborniku File.označavanje više datoteka vrši se na isti način uz dodatno pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici.važna obavijest).Formatiranje disketa se više u principu i ne radi jer dolaze sa tržišta već formatirane. .aktiviranje aplikacije direktno iz Explorera . .zatim Ok.izbornik File .doc fajlova koji su ranije ugrañeni Settings . Meñutim ako je ipak potrebno (neka stara zaliha i sl. odnosno onoga koji je označen.prozor ima dvije polovice : lijeva prikazuje stablo imenika a desna sadržaj radnoga imenika. Rad s disketama .lista sustavskih komponenti koje želimo promjeniti Find .Windows Explorer.označiti. te Deselect i Close. .mogu biti kao odabir neke od ponuñenih alternativa ili traže odreñeni upis (ime novoga fajla ili slično). . .Grupni prozori .Kopiranje diskete na disketu ide istim putem ali naredbom Copy Disk. .te Folder i upisati ime.pronalaženje fajla.potrebni su za davanje dodatnih uputstava za izvršenje naredbe. .izabrati Send To i Floppy (A:). direktorija ili e-mail poruke Help .Paste iz izbornika Edit).kopiranje datoteke . . ili brži postupak: pritisnuti desnu tipku miša na ime fajla u Windows Exploreru .dvostrukim pritiskom na tipku miša čija je strelica usmjerena na ikonu te aplikacije. .mogu sadržavati ikone čijim aktiviranjem dobijemo novi grupni prozor.Programs .daju obavijesti o postupku koji je u tijeku ( " i " . 81 .information ili " ! " .prikaz liste ugrañenih programa (klik nakon odabira) Documments .slijediti dalja uputstva.u izborniku File New .označavanje jedne datoteke vrši se pritiskom na tipku miša čija je strelica usmjerena na ikonu te datoteke.Kopiranje diskete na disk ide putem naredbi Copy .startanje upisane Dos naredbe ili otvaranje direktorija Shut Down .naredba Format . .promjena izgleda prozora parametrima iz izbornika View.može sadržavati imenike fajlova i direktorije. zatim Ok. .izabrati Properties te označiti ili poništiti ono što je potrebno odnosno nepotrebno. . . držeći pritisnutu tipku miša odvući na novo mjesto (ili Copy .do njega se doñe putem Start .) to ide: ikona My Computer na početnom ekranu označiti disketni pogon .Paste ili desni klik i Send to.daje prikaz svih imenika (direktorija i poddirektorija) i datoteka na disku. . .u izborniku File izabrati Delete .Kopiranje fajla sa diska na disketu ide isto naredbama Copy i Paste.prikaz . .iz njega se može pozvati prozor dokumenta.dobiju se aktiviranjem naredbi sa tri točkice iz kontrolnog izbornika. .izgled Start menu-a: Programs . Prozori za komuniciranje .brisanje datoteke iz imenika . .iz njih se mogu otvoriti i novi prozori za dodatno komuniciranje.kliknuti na izbornik File . .stvaranje novoga imenika .pomoć Run . Naredba Start .prekid rada ili restart računala File Manager program je Windows Explorer (ili Windows NT Explorer) .promjena atributa datoteka . .

programi za prilagoñavanje sustavnih komponenti se svi mogu dobiti putem: Start Settings . Word 95. a mogu se podjeliti na tri vrste: 82 . Pogrešno utipkane naredbe se mogu poništiti tipkom Esc. štampanje. što je ustvari računalni sustav (sklopovska i programska oprema) koji omogućava prireñivanje teksta spremnog za štampanje. upravo one koje su podebljane na menu -u. Izbornici ili menu kod WS4 (skraćeni naziv) jesu: Opening menu otvaranje.0. umnožavanje i drugo. i tek se ga tada odštampa. pretraživanje. TEXT PROCESORI Kratka povjest pisanja teksta računalom: Posluživši se izrekom Harry Meglera: "Pisana riječ jednako je važna kao i elektron i logička vrata". Primjena WS4 traži uvježbanost. Postoje i drugi srodni programi za obradu teksta kao programi za stolno izdavaštvo (DTP . brisanje blokova teksta Protect menu zaštita teksta od izmjena Print menu načini ispisa teksta Help menu pomoć.razvijali i programi za pisanje teksta . memoriranje i brisanje dokumenta Edit menu sve mogućnosti rada s tekstom Quick menu brzo pomicanje kursora po ekranu pri radu s tekstom Onscreen menu oblikovanje teksta Block menu premještanje. memorira itd. arhiviranje.copy a file index a document Y . Word Star 4 Ovaj je program dao osnovne postavke daljem napretku text procesora. upisani tekst se ureñuje pomoću ekrana i tipkovnice dok se god ne postigne odgovarajući oblik.turn directory off exit WordStar Esc-shorthand help R .Alati . uputstva OPENING MENU open a document L . kopiranje. Njima se nastoji ubrzati i olakšati radnje pisanja teksta kao: pisanje. imenovanje. te nije moguće raditi s njime. oblikovanje (formatiranje). Word Perfect i MS Word (Word 6.protect a file print a file E . Word 97. U početku primjene ovi su programi služili samo zato da se računalo može upotrebiti umjesto pisaćega stroja.delete a file table of contents F .Desk Top Publishing). te se može govoriti o jednostavnijem i naprednijem editiranju prema tome koliko se koriste sve naredbe koje stoje na raspolaganju. D N P MI T X J - Sve naredbe zadaju se isključivo izborom jedne. U vrijeme stvaranja ovoga programa nije još bilo miša.run a DOS command 10. Najpopularniji DTP programi su Ventura Publishing i Page Maker.pri instalaciji za sve se postavljaju default parametri.change togged drive / directory open a nondocument C . kopiranje. formatiranje i štampanje vrše istovremeno .rename a file merge print a file O .dok text procerori omogućuju da se ove radnje vrše odvojeno tj.text procesori. dvije ili najviše tri tipke na tipkovnici.Accessories . unutar MS Office verzija do zadnje MS Office XP u koju je integriran Word 2002).Control Panel. postaje nam jasno zašto se uz razvoj različitih programa za računala . brisanje. Kod pisaćega stroja se radnje: pisanje. Printers ili Taskbar. ili sa : Start . ispravljanje.Programs . Bilo je u povjesti mnogo vrsta različitih text procesora a tipični predstavnici su: Word Star. Ta je metoda vrlo praktična i funkcionalna te su je prihvatili i svi dalje u razvoju text procesora. a radi na principu izbornika i odabirom potrebnih radnji iz njih.

danas već "neograničenih" mogućnosti: unos teksta (ručno. Sve ovo su dalje ostali neke vrste standardi pri razvoju daljih text procesora. popisi i sortiranje istih. Odabir trake s alatima 83 . memoriranje (i više verzija dokumenta). definiranje zabilješki i komentara. rad s tablicama. Uvjet je baze podataka da se svaki slog (zapis) piše u jednome retku tablice .verzija a najrevolucionarnija je 5. podnožja i fus nota. pretraživanje i korekcije teksta. podebljavanje. Izašlo je nekoliko poboljšanja . formiranje odlomaka.vide se na ekranu ali ih računalo pri ispisu izostavlja . u firmi Word Perfekt Corporation u američkoj državi Utah. Word Perfect omogućava rad s bazom podataka koja se formira na principu tablice.). rezolucije i boja na ekranu. različiti načini prikaza dokumenta. naredbe s točkom (točkaste naredbe) . Naredbom Format postavljaju se parametri za dokument na kojemu trenutno radimo.1 kada je ugrañena uporaba miša i menu-a s padajućim popisom (pull-down menus). stila pisanja itd. pisanje formula. mogućnost povezivanja s drugim Windows aplikacijama. pisanje ukrasnih tekstova. a raspored polja treba u svim slogovima biti jednak. Naredbe za editiranje su vrlo jednostavne i mogu se podjeliti u dvije grupe: .polja unutar sloga odvojena su tabulatorom. Opcije Setup izbornika omogućuju postavljane parametara za funkcioniranje miša. veličine slova. umetanje adresa. numeriranje teksta.pomicanje kurzora po upisanome tekstu . definiranje zaglavlja. kreiranje stupaca na stranici. Posebna je naredba Merge kojom se pokreće ispis teksta iz osnovne datoteke uz umetanje podataka iz drugih datoteka. mjere za prikaz trenutne pozicije kurzora i još dosta drugih opcija. naredbe iz menu-a (pritiskom na jednu ili dvije tipke u kombinaciji s Ctrl kod Edit menu-a) 2.ponovnim učitavanjem memorirane datoteke s točkastim naredbama one i dalje vrijede. MS Word Njegova velika uporaba danas u cijelome svijetu proizlazi iz njegovih . kontolu atributa teksta (podcrtavanje. Word perfekt Sastavljen je 1982.definiraju oblik ispisa teksta na papiru . Ispis teksta ide naredbom Shift+F7 s kojom se dobije izbornik s mogućnostima namještanja različitih parametara za načine i kvalitetu ispisa. a isto tako omogućeno je sortiranje baze kao i izdvajanje podataka koji zadovoljavaju postavljeni uvjet. rasporeda funkcija na tipkovnici.DTA gdje svaki red čini slog podataka . ukošavanje. Pokretanje naredbi 4. Pokretanje Worda 2. Memoriranje dokumenta ide s tipkom F10 uz pitanje da li se želi promjeniti već postojeći dokument ili će se dati ime novoj veziji dokumenta. Ulaskom u Help izbornik može se dobiti informacija o svakoj pojedinoj opciji. posebno formiranih kao tip . naredbe funkcijskim tipkama (od F1 do F10) 3. a korištenjem opcije Options može se odabrati broj kopija ispisa i druge mogućnosti. organizaciji fajlova. stvaranje grafova. umetanje slika iz drugih aplikacija. izrada različitih dijagrama s podacima iz tablica. skenerom ili Internetom). riječi i cijelih redova Isto tako je moguće na ekranu vidjeti cijeli upisani tekst prije ispisa. numeriranje stranica.1. Sve glavne i grupne funkcije (ima ih oko 40) pozivaju se pomoću funkcijskih tipki F1 do F10 u kombinaciji s tipkama Alt. Ctrl i Shift.brisanje slova. Glavni prozor Worda 3. editiranje slika itd.DTA datoteke svaki se red odjeljuje zarezom.pri kreiranju . U nastavku je prikazan prijedlog sadržaja kako prići učenju Worda: 1.

2 Unos u dokument (Insert Mode) 8. Zaštita dokumenta 25. 84 .4 Formatiranje. Cirkularna pisma (Merged Documents) 12. Kretanje po dokumentu 6. ćelije. Pisanje matematičkih oznaka 22.10 Kreiranje dijagrama pomoću podataka iz tablice 9.6 Ispravljanje.2 Ureñenje ćelija. Ispis dokumenta 23.redaka i / ili stupaca 9. Ukrasni tekst (WordArt) 14.7 Ureñenje zaglavnih redaka (prelaz na novu stranicu) 9. ZIP-u.5. Dodatne mogućnosti . Priprema dokumenta za ispis 16.7 Popisi i sortiranje istih 9.6 Ureñenje teksta unutar tablice 9. radu s CD-om. kopiranje teksta 8.1 Pisanje. Zaglavlja i podnožja 17. stupaca 9.čarobnjak za dopise . proredi 8.4 Premještanje ili kopiranje (tablice.Options) 26. OSTALE APLIKACIJE I PROGRAMI NA PC-u Uvodno o NT Exploreru. retka. Numeriranje i prijelom stranice 18. Tablice 9. Načini prikaza dokumenta 8.3 Početak novoga retka.11 Tablica kao baza podataka 9.5 Namještanje širine. Ispis adresa za omotnice i naljepnice 24. traženje i zamjena dijelova teksta 8.8 Ručno crtanje tablice (Draw Table) 9.3 Dodavanje. visine . redaka.9 Računanje u tablici 9. Kreiranje sadržaja korištenjem stila 21. elektroničkoj pošti. premještanje.5 Uporaba alata sa trake s alatima i tipkovnice 8.12 Sortiranje podataka unutar tablice 10. Rad s tekstom 8. Ostvarenje veze u i meñu dokumentima (Hyperlink) 15. Spremanje i pozivanje datoteke 7. NT Explorer opisan je u točki 9. odlomka. Okviri za odabrane podatke 13.retka ili stupca 9. radu s disketama. Kreiranje stila pisanja 19. (Internet u zasebnoj skripti): . stupca) 9. Obrasci 11. numeriranje teksta 8.1 Kreiranje tablice 9. Namještanje opcija (Tools . Outlook-u. brisanje .funkcijske tipke 11. Pisanje u stupcima 20.

adresar (Address Book). podsjetnik (Tasks.5 Promjene širine stupaca i visine redaka 3.1 Blokovi podataka 2.dinamičko ponašanje procesa koje program izvršava treba zadovoljiti odreñene zahtjeve. Novost koju je tada uveo u poruku bio je znak @ .procesi koje program izaziva u vrijeme njegova izvršenja zapravo su istinski predmet postupka programiranja. Rad s bazama podataka (posebno obrañeno) 6. Rad sa "stožernim tablicama" 12. .2 Ureñivanje izgleda teksta 3.1 Ureñivanje izgleda brojevnih vrijednosti 3. brisanje i premještanje ćelija. listopada 1971. Tomlinson je tada radio za američku vladu na softweru za Arpanet. . te poslao PRVU PORUKU. Notes).njegova statička struktura i njegovo dinamičko ponašanje. roñendan. brisanje podataka 2. odabir i kreiranje grafikona 4. elektroničku poštu (E-mail) . prethodnici Interneta. Osnove Excela 1.6 Ispis tablice 4. trake s alatima 1. koji današnje e-mail adrese čini posebnima. pohranjivanje 2. Rad s grafikonima 4.1 Pokretanje.5 Rad s formulama i funkcijama 3.i sve se to može koristiti povezano s Internetom. pomoć. godine u kompjuterskom laboratoriju u Americi znanstvenik Ray Tomlinson eksperimentirao je s meñunarodnim elktroničkim sustavom za razmjenu poruka i otkrio način njihova slanja izmeñu računala. znači da postoje dva različita aspekta jednoga programa . Sadržaj prve poruke bio je QWERTYUIOP . proslavila je svoj 30. izlazak 1. rad s disketama opisan je u točki 9. dnevnik (Journal). 85 . premještanje. .3 Radne stranice.proces dekompozicije apstraktnog algoritma treba biti upravljan programskim jezikom kojim će na kraju biti izražen. .1 Vrste.prijedlog sadržaja za učenje 1.popis slova gornjega reda tipkovnice (danas je Z umjesto Y).disciplina koja se bavi sintezom algoritama pri konstrukciji korektnih programa . preglednik (Explorer).3 Prijepis.2 Ureñivanje grafikona 4. E X C E L . OSNOVE PROGRAMIRANJA Definicija .3 Rad s trodimenzionalnim (3-D) grafikonima 5. redaka i stupaca 2. Unos podataka i proračunskih izraza 2.4 Umetanje.4 Iscrtavanje rubova i sjenčanje ćelija 3.2 Načini unosa podataka 2. radne knjige.2 Excel prozor.. Ureñivanje tablice i ispis 3.3 Poravnanja sadržaja i prijelomi teksta unutar ćelija 3. popularna elektronička pošta. poznatija pod skraćenim nazivom e-mail. Microsoft Outlook je program unutar Office paketa koji sadrži (Calendar). Dana 3.

računala s ograničenom memorijom. operacijskih sustava. obrada texta i drugo.e . korisnici računala inžinjeri i/ili matematičari. slijedi razvoj softwera u pravcu olakšanja programiranja te korištenja računalskih resursa putem GUI (Graphical User Interfaces) i Interneta . bržih U/I jedinica.razvoj procesa programiranja.1) . dalji stupanj karakterizira razvoj hadwera u dva pravca : velika računala sa skoro neograničenom virtuelnom memorijom (omogućenom brzim "kanalima" i ogromnim kapacitetima magnetskih diskova).prikaz na slijedećoj shemi (Shema br.počeci baza podataka.ogroman razvoj komletnoga softwera za PC .intelektualne mogućnosti čovjeka su mnogo bolje u pogledu shvaćanja statičkih relacija. programiranje kao potreba u radu a ne kao intelektualno izazovna aktivnost . fazu razvoja u kojoj se sada nalazimo karakterizira sve što je za prethodnu fazu rečeno plus počeci rada na programiranju govorom.objektno orjentirani programski jezici.standardi programskih jezika . .baze podataka . operacijski sustavi namjenjeni pojedinoj vrsti obrade. random externih memorija. slijedi stupanj razvoja kojega karakterizira eksplozivni rast računalske tehnologije velikoga kapaciteta i brzine interne i externe memorije .zadaci koje programer treba obaviti pri izradi jednoga programa su slijedeći : 86 . IOCS programa (Input Output Control System) . on se uglavnom ne ažururira i ne dokumentira . te brži i veći memorijski resursi.slabo razvijen. nego u zamišljanju procesa koji se razvijaju u vremenu.veliki programi unutar neke "ozbiljne" aplikacije se uglavnom rade "kako treba" . slabom vanjskom memorijom i ulazom s bušenih papirnih vrpci ili kartica. povjesno gledajući.zato je od izuzetnoga značaja pitanje : kako konstrukcijom programa smanjiti raskorak izmeñu statičke strukture i njegovoga dinamičkoga ponašanja ? Kratki povjesni razvoj .uobičajeno je da se manje programe direktno unaša u računalo bez ikakve dokumentacije .programi srednje veličine se već rade pomoću dijagrama tijeka . slijedi programiranje aplikacija u grupi programera . viših progr. te miniračunala i " inteligentni " terminali ( PC )sve za koncepciju distribuirane obrade. . mikrofilmiranje. države pa i meñudržavni ). prvi veći korak u uočavanju programiranja kao posebne kategorije profesionalne aktivnosti učinjen je kada su na tržište došla računala s dekadskom aritmetikom instalirani za poslovne aplikacije . . .razvoj sustava programiranja. može se podjeliti u nekoliko faza : . grada. programski jezik nov . . informacijskih sustava. ..razvijeni prvi simbolički jezici assembleri svaki programer radi cijelu aplikaciju . . povećanje brzine interne memorije (feritne jezgre). informacijski sustavi na raznim nivoima ( poduzeća. te integrirane obrade. Faze razvoja programa . baze podataka s novim pristupnim i zaštitnim mehanizmima.težak za razumjevanje . jezika i njihovih prevodilaca (veliko zauzeće memorije). zatim razvoj softwera u pravcu novih programskih jezika namjenjenih odreñenome području rada. 12. ali nakon promjena testiranjem.

ispr. DOKUME NTACIJA 87 . NE FINI BLOK DIJAGRAM TEST. NE TESTIRAJ PROGRAM ispr. NE PRIKAZ TIJEKA RADA KOD PROGRAMIRANJA GRUBI BL. NA STOLU Shema br.1 ispr. 12. DIJAGRAM TEST. NE NE LANČANO TESTIR. NE UNESI PROGRAM detalj 1 detalj 2 ispr.START STUDIJ ZADATKA KONZULT ACIJE zadat. NA STOLU KODIRAJ PROGRAM ispr. shvać. PREVEDI PROGRAM NE ispr.

postoji uzrečica: "dokumentacija je ogledalo rada" .1. Iz tabele je vidljivo da programer troši .može se govoriti o tri vrste testiranja : formalno . 15% Tabela broj 12. dokumentiranje . . a takoñer i eventualne promjene u logici programa ako se odreñenom naredbom predviñeno ne može realizirati. 5% 4.ovisno o načinu unosa programa i njegovoga prevoñenja. i tako sve do formalno ispravnoga programa .1 : Utrošak vremena kod programiranja Kod detalja 2 na Shemi br. zajedno s testiranjem izmjenama u programu.u slijedu s ostalim programima aplikacije.njegovo prevoñenje i ispravljanje uočenih grešaka od strane prevodioca . a pri nailasku na nejasnoće treba konzultirati kompetentnu osobu za pojašnjenje nejasnoga detalja.programer detaljno analizira specifikaciju programa. testiranje . studij zadatka . mjenjati i njegovu dokumentaciju. Tabela broj 12. 4.ponovni unos ispravaka. 12.vrlo je bitno.postupak koji se odvija tijekom cijeloga vremena rada na programu. slijedi testiranje s kombinacijom ispravnih i neispravnih podataka i ponavljanje cijeloga postupka.2. kodiranje . 35% 3. 25% 1. 3. 5. logičko . da ništa ne ostane nedefinirano. te će se vršiti formalna kontrola unosa programa . osim navedenih faza rada.programerov postupak pisanja naredbi prema dijagramu tijeka na odabranom programskom jeziku . U organiziranim elektroničkim računskim centrima unos velikih programa obavlja odjel unosa podataka (daktilografkinje podataka).detalj 1. izrada logike programa .ponovno testira. i cca 20% vremena za školovanje i čekanje na novi zadatak. lančano . ispravljat će se greške unosa naredbi.1 postupak teče na slijedeći način: .prevodi .1 pokazuje koliko se orijentaciono troši vremena po pojedinim fazama programiranja. 88 . 2.dizajniranje (pomoću dijagrama tijeka ili neke druge tehnike) uključuje izradu gotovoga dijagrama tijeka od gruboga. školovanje 10% čekanje 10% 5.ispravlja greške . najprije se testira program s malom količinom ispravnih podataka .promjene u logici tijeka programa. testiranjem do finoga.ispravak pogrešnoga unosa naredbi.

ako su potrebne ispravke ponavljaju se sve radnje. ukoliko su i svi drugi programi gotovi . mogućnost 89 Y= .u u prijevodu s arapskoga: Muhamed sin Muse iz Horezma . mogućnost 4.Algoritam. Algoritmi su pravila obavljanja raznovrsnih zadataka Matematička teorija algoritama se bavi njihovim mogućim oblicima i istraživanjem da bi se ustanovilo kada se neki postupak može nazvati algoritmom.pušta se lančani test.što što se može postići Time-sharing sistemom rada računala. Programer je najproduktivniji kada ima računalsko vrijeme na slobodnom raspoloženju . Izrada algoritma Algoritam . Algoritam se može izraziti pomoću dijagrama tijeka ili PDL-om (Program Design Language) ili Pseudo kodom. ispred svakoga pravila piše "Dixit Algorizmi" (Algorizmi je govorio) . a u drugim latinskim tekstovima pretvoreno je u Algoritmus .što je u prijevodu na Hrvatski . Primjer izrade algoritma PDL-om: Potrebno je izračunati vrijednost varijable y = f(x) za funkciju zadanu slijedećom slikom: Y Y=4 Y = f(x) Y = x2 X Y=4 -8 -4 2 Shvaćanje zadatka: 4 ako je x2 ako je | x | ako je 4 ako je x 0< -4< x >0 x ≤2 x ≤0 ≤-4 1.odnosno to piše u prijevodu na latinski iz XII stoljeća. ispravno izveden lančani test pokazuje da je program dobar .tada se rade izmjene na blok-dijagramu i ostaloj dokumentaciji (ukoliko je potrebno) i program se daje u uporabu.riječ dolazi od imena arapskoga matematičara Muhamed ibu Musa al Horezmi . mogućnost 2. .koji je živio u IX stoljeću. U njegovim pravilima za provoñenje aritmetičkih operacija s brojevima zapisanim u dekadskom obliku. Znači "al Horezmi" pretvoreno je u Algorizmi. kada je program "istestiran" uporabom svih mogućih kombinacija podataka . mogućnost 3..

mogućnost Blok dijagram ili dijagram tijeka sastoji se od slijedećih simbola: .4 onda y: = . simboli za obradu podataka (veličina prema potrebi) ulazno / izlazne operacije operacije s podacima modifikacija programa odluka nakon modifikacije priključna točka početak i kraj programa .4 inače y: = 4 kraj programa 1. mogućnost 2. mogućnost 3. mogućnost 4.Algoritam napisan u PDL-u: ako je x > 2 onda y: = 4 inače ako je x > 0 onda y: = x * x inače ako je x > . simboli za nosioce podataka : operacija u centralnoj jedinici magnetski disk 90 .

..) " zbroji " " oduzmi " " pomnoži " " podjeli " " veći " " manji " " jednak i manji " " jednak i veći " " prenesi " x u y 91 . prijenos B u A.magnetska vrpca štampač ekran magnetska disketa compact disk . pomoćni simboli : = + * / > < ≤ ≥ x y "dobiva se iz" (A = B...CD . simboli veza i protoka podataka : tijek programa u smjeru strelice telekomunikacijska veza za prijenos podataka napomena ili objašnjenje obična veza za slijed radnji .

B. što će otežavati održavanje i eventualne izmjene u programu . a pisanje samoga programa je vrlo otežano (izmišljanje imena priključnih točki i ostalo) . START B2 UČITAJ A. zove se strukturirano programiranje 92 .prikazani način izrade dijagrama tijeka ima nedostatak: mnogo priključnih točaka .izrada blok dijagrama a time i programiranja sa što manje ili uopće bez priključnih točki.C USPOREDI B<C USPOREDI A<C E1 ? da B2 ? da C1 B R USPOREDI A<B D3 ? da E1 C1 A R C R PIŠI D3 KRAJ D3 .uvjetnih i bezuvjetnih grananja.treba utvrditi koji je najveći i rezultat ispisati na štampaču.B.Primjer izrade blok dijagrama: Zadana su tri različita broja A. samo slijediti tijek upita i radnji. i C .

strukturni način izrade dijagrama tijeka za prethodni primjer: START UČITAJ A. 93 . B. . .struktuirano programiranje se temelji na matematički dokazanom strukturnom teoremu prema kojemu se može svaki program s jednim ulazom i jednim izlazom definirati sa svega tri logičke strukture tijeka: SEKVENCIJA slijed dviju ili više operacija SELEKCIJA ili uvjetno grananje na jednu od dvije ili više operacija i nastavak od zajedničke točke . što opet pogoduje objektno orjentiranim jezicima.ovakav način izrade dijagrama tijeka dirigirat će i strukturnom načinu programiranja koje je pogodno za stvaranje modula.. C da A<C B<C da A<B da B R C R A R PIŠI KRAJ .

ITERACIJA ili ponavljanje operacije do ispunjenja uvjeta : DOWHILE DOUNTIL

- programski jezici sadrže adekvatne kontrolne naredbe koje omogućuju jednostavno izražavanje specificiranih logičkih struktura , pa čak i spriječavaju neispravnu logiku programa kada samo njih koristimo - slijedi prikaz programa : 1 A B

2 C

3 D

4 G

5
E

F

H

I

6 J

K

L

M

N

O

P 94

1 = iteracija (DOWHILE ) 2 = selekcija 3 = sekvencija

4 = selekcija 5 = iteracija (DOWHILE) 6 = selekcija (CASE)

- slijedeća slika prikazuje rješenje (algoritam) zadatka sa stranice 89 pomoću blok dijagrama :

ulaz "x"

x >2

y: = 4

x >0

y: = x*x

x>-4

y: = -x

y: = 4

izlaz "y"
Kodiranje - programerov postupak pisanja naredbi prema dijagramu tijeka na odabranom programskom jeziku - ovisno o načinu unosa programa i njegovoga prevoñenja - ispravljat će se greške unosa naredbi - ukoliko su u fazi dizajniranja logike programa obavljeni odgovarajući koraci, onda je kodiranje poluautomatski postupak, za kojega neće biti potrebno mnogo vremena - Pseudo kôd: opisno prikazivanje nekoga modula , ili cijeloga programa , pri strukturnom programiranju korištenjem naredbi programskoga jezika s kojim će se program raditi - primjer pseudo kôda za program prikazan strukturnim dijagramom na stranici 94 : 95

pseudo kôd u PL /I
DOWHILE A FUNKCIJA B ENDDO IF C THEN IF G THEN FUNKCIJA I ELSE FUNKCIJA H ELSE FUNKCIJA D DOWHILW E FUNKCIJA F ENDDO IF K THEN FUNKCIJA K IF L THEN FUNKCIJA L IF M THEN FUNKCIJA M IF N THEN FUNKCIJA N ELSE FUNKCIJA O ELSE ELSE ELSE -

pseudo kôd u ASSEMBLERU
BCT A FUNKCIJA B CLC C BNE D CLC G BNE H FUNKCIJA I B J FUNKCIJA H B J FUNKCIJA D BCT E FUNKCIJA F TRT K, L, M, N, O B K B L B M B N B O FUNKCIJA K B P FUNKCIJA L B P FUNKCIJA M B P FUNKCIJA N B P FUNKCIJA O -

H D J

K L M N O P

Testiranje - što je program bolje istestiran manje će na njemu biti u radu intervencija i lakše uvoñenje promjena, - na shemi br.12.1 (strana 87) prikazani su dijagramski načini testiranja, na strani 88 kratko opisani, i na istoj stranici ( 88) prikazan je utrošak vremena pri testiranju i programiranju, - test podaci su najčešće stvarni podaci - prednost njihova je u tome da se testiranje vrši u uvjetima sličnim stvarnoj situaciji - nedostatak testiranja stvarnim podacima je u tome što su oni već formalno ispravni, - znači , može se zaključiti da je najbolje testiranja obavljati s kombinacijom stvarnih i "umjetnih" podataka pripremljenih baš za tu logiku programa, - po završetku testiranja najbolje je te podatke spremiti kako bi se njima mogli poslužiti za testiranja prilikom bilo kojih promjena i intervencija na programu (ili drugima u lancu). Testiranje na stolu - ovaj način testiranja pridonosi boljoj logici programa jer se pomoću podataka "prolazi" kroz program u svim fazama njegova stvaranja (osobito pri stvaranju algoritma), - na početku će se uvijek "prolaziti" sa ispravnim podacima te dalje sa svim mogućim kombinacijama podataka, 96

. Ispis programa 15. nizovi 6. kvadrat. Memoriranje programa 16. brojevi. Izmjene u programu 17.test opsežnosti obuhvaća mjerenje vremena izvoñenja svakoga u lancu svih programa jedne aplikacije . Testiranje pomoću računala . Matematičke operacije 11. Svaka promjena u bilo kojem programu prouzrokovat će ponavljane svih ovih radnji pri testiranju. krug) 14.ovakvim načinom testiranja štede se računalski resursi.izdvajanje .slijedi testiranje pomoću ispravnih podataka kako bi se lakše našle i otklonile logičke greške. Varijable i konstante 5.2 Programsko zadavanje naredbi 3. interakciju s operacijskim sustavom i bazom podataka te ostalim perifernim ureñajima. pravokutnik. PROGRAMIRANJE QBASIC .spajanje . Lančano testiranje . .ovdje se može govoriti o dvije vrste testiranja: test opsežnosti i sustavni ili lančani test. Petlje u programu 8. Funkcije 12.isto tako se mjere veličine ulazno/izlaznih područja i polja različitih totala.sintaksa. Imena. . Rad sa znakovima .zamjena 13. .prijedlog sadržaja za učenje 1. Što je QBASIC 2.1 Izravno zadavanje naredbi 2. Podprogrami (zaštita programa lozinkom) 10. semantika i gramatika 2. . Izvoñenje (pozivanje programa) 97 .dalje je potrebno potpuno istestirati program sa svim podacima koji su pripremljeni na način naveden u točki Testiranje (stranica 96).pretraživanje . .sam lančani test ukazuje na to kako meñusobno programi razmjenjuju podatke. Zadavanje naredbi .preporuča se za sve veće programe. Izbor izmeñu više mogućnosti 9. crta. Geometrijski likovi (točka. Rad s memorijom 4.prvo testiranje je ustvari samo prevoñenje programa nakon kojega se ispravljaju formalne i logičke greške u pisanju naredbi koje je prevodilac našao. Ulaz / Izlaz podataka 7. znakovi.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->