ft I

*

'
PUCKO OTVORENO UCILI§TE «POUKA» KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlri§e roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada — sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucno—znanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo « u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza.5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. zrdc. •> . a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. samonikle biljke. kao §to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada. ugljen. Pitanja 1. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. Stednja prirodnih sirovina. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje. reprodukcijskih materijala. preparata i sredstava sluze za 5iS6enje. prirodna voda itd. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal. odiiqsno iyega »o je blip 11 vezi s njegom tijela. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina. . Stijene. uvodi se nova kolicina predmeta rada. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi. nisu sirovine. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. organske (proizvodi poljoprivrede. . Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada. Diskontinuirani proces se stalnb prekida. lova i ribolova). prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. pa i kozmetikeJ . To je reprodukcijski materijal. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija.PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. vec" su samo potencijalni izvori sirovina. dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). nafta i zemni plin u utrobi Zemlje. zaStita prirode. • Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude.a Sto potroSna? 4. mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:.KQZMETIICA Kozmetika. Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti. odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika. isprekidani). Stoje investicijskaroba. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. Te aktivnosti su unaprijed odredene. mineralne (rude i mineralna goriva). Sto je roba i kako se dijeli? / 2. dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina. uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa. tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. Sumarstva. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/ 2. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. KOZMETJCKA. PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2. DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. U novije vrijeme otpaci u proizvodnji. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni. . Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju.1. Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje.

Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6e§i6ih klasifikacija prcma nainjeni. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. kose i zubi. laits de bcaute. temeljne kreme. ':-\t . Takoder prema francuskom emollient. specijaine kreme i losioni.. Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans. ublazava).g. U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje. osobito gUcejrol-mpnostearat. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc). " .dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim. snianjuje z?|pgnutost. v " ' • . Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji. st. pa selazlikuje njega lica.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled).ddblju i Rimljani u vrijenic procvata. otopina. •i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke. stearati metala. povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju). Pod francuskim na ziviina laits virginals. Siniiikaujc i balzamiranje. njega ruku i njega tijela. mpnp^Uceridi.^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja. emolijentan znaCionaj kojiopuJta. U XVII. osobito u Francuskoj. ekstrakta hamelisa. Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce). velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. .i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme. tzv.sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje.hoimQnsJ<e laeme. (Prema francuskom lotion. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie . oblika i sjaja. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike. /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/. losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u. Rimskog carstva.Kolnisch Wasser). Sirovine k°Jg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk. na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje. emolijantne krcmc i losioni. njega odiju. p. . Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije. prekriva sjaj koze {— . Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti.. eteri$nih ulja i alkohola. njegai Jkpse. Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. stoljeca. cink^ksid. voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj. U to se doba (1725. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala. ruSne yqde i stiraksa. . Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$te£enja i proslrene pore koze). te Iminka za lice. magnezij-karbonat . apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. precipitirana kreda. Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata. te njihova osvjezenja i njege.: . pigmentw]^gnife*. a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii. bojenjc i oblikovaiije kose.) u Njemadkoj pojavila danas §irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne . pod losionima se u kozmetici opc°enito razumijevaju kapljeviti preparati. taijive kreme.v»<hi i svc vc£oj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr. yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim.l. kaolin. Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze. . i pridonosi barSunastom izgledu koze.Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c. njega usta. protptip prve hladne kreme. i XVIII. laits de toilette. Osobito se pazilo na njegu kose.

sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste). Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase. najvi§e spojevi fluora. karmin kao boja.Osnova modernog ruza za usne jest smj«ajijjaj_ v^ Stapjtf. " • . izopropilmuistinat. cinka i titana. '• .. hidratizirahi alurnjnij-siUkat.^aTcaoTniaslac. . zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje • • . NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te §minke. 2:1. To su razMiti preparati kojima se prikrivaju. boje i pjgjrientj. SjenilazapCne kapke. prirodne smole i gume. sjnole't^ lanolin. natrij alginat. Tube mogu. za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine. za postizanje specijalnih efekat a. odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja. lanolin i derivati. Frema namjeni. koji sc pakir? u osobita kuciSta. da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. propilenglikolu ili njihovim smjesama.a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala. Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom. — se proizvode pastozni kozmetidki preparati. Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina. Po vaznosti ih slijede praSkasti. pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari. '.• • • '„ . ulagatK se u kutije. • " ~ ! • '' ^ . .{ricinuspvo|uI}c xa jclo). Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo.j £ada).ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib).e jedno je od njenih bitnih svojstava. oksidi ieljeza. Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka. steannska kiseUna. natrij-karboksimetilceluloza.3. krorna. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu. npr. prirodnie i urnjetne . sorbitolu. proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. a rjede u plastidnim tubama i bocama. lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje.. a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni). Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans. . Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista. ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega. maskare i preparati za korekciju konture oka. natrij -fluorid. s dozatorom ili bez njega. talk» kapliOtyari W razliditih . npr. ' . na pojave karijesa). Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem.2. s razliCitim dodacima.1. Ugodan. ultranialiii. natrij-monofluorfosfat i kositar—fluorid. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica. Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni. ."-' . Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo . Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube.>3 2S. ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu. Osim tih. osvjezavajuft okus i aroma paste za zub. 2. U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. .ptt^tvv^Anjc ruia. kao $to su Sminke obrve. ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima. a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti.NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di§6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia. cerezin. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije.jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja. kandelila i pdeHnji yosak» ozokerit. . NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza. '--.u originalnom pakiranju.i. ' . Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. voskovi t ulja. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu. hidrtjjpiiirtn^^ kol. kanauba. ali i ne moraju. bentonit. Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva.Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi. ugljikovo crnilo. Glicerol. odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. arome i mirisi. '.

.PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi. preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^L£is^enja. Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje). osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba. niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike. Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama. a desto nisu bill niti aromatizirani.5. preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. . U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat). Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta.. razli&ite su izirade. . Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova. npr. najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi..jjajna i lakfe se CeSl|a. prema dogovoru proizvodada.. • : • . da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom. takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose. . • ' '• . ^ . Cesto zvano trajnom).••• -"• -' • '•. preparate za ispiranje kose. Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled.. jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji. zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama. . ' has se njihov sastav nije mnogo promijenio. Ni do da-• " ——. bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela. kapljevite u5vridivade i lakove za kosu. cinskih strudnjaka o njihovu. Samponi rnogu^iti kapljevine. . a kasnije i maleinske kiseline. kreme. Preparati za izbljedivanje kose proizyode.NJEGARUKU . jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna.. tartarne. a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose. velteine i kvalitete (od prlrddne dlake. kreme.1. preparate za izbljedivanje. Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi. neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih. Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai. prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa. PraSci za zube..' ' . nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure. Bpjila za kosu jesu . sintetike i stidno). 21..4.NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu. ' . ' : ' . . . . Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda.preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. meksanje i skidanje rubne kozice. NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik— peroksida s neStojimonijaka. ' • • ' " _ ' ' ' ' " :: •" • Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti. Osim tih. s obzirom na sastav. Noviji preparati. gbtka.J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka. iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida. §to se desto koristi u propagandi. Cetkice za zube. Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista. Cetkice za zube. Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta. gelne preparate. geli i paste. PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije. bojila za kosu. 2. stomatoloSkim fakultetima. kreme i losioni za njegu oStedenih nokata.se^kao otopine. izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje. . da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. ' .m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju. koji jenosilac boje kose. • . Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte. preko kestenjastocrvene do plavocrne. Preparati za ispiranje kose.^dnosno razgradnji melamina. Moderni preparati omogu£uju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete. u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte. Sioyjre.djelovanju na zdravlje zuba. U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene.

Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima. Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. Na radu. • Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. cijom. Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. Medutim. osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. ali mogu biti igeli i kreme. . Pravi dezodoranski (u nastavku. da se izbjegnu jznenadenja. pa su zaprayo mirisi. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. T o s u razliCiti tenzidi. preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet. prema iritiranju i fekciji. kao Sto su natrij perborat. ili bakterostatski. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. Losioni za djecu jesu emulzije. ' ' ' • • • ' ':::*-^ • . brzo se susjfi i. . u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. Osim toga. Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja. najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma. s razliditim dodacima. a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima. 11. Obidno su ti prcparati kapljevine. dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. natrij hipoklorit. . Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu. Naj£eS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a. antiseptic! i parfeinska ulja. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. puderi i kolonjske vpde. osvjczcnjc. • l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena. miri$fij. . Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke.).o.. dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela. koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi. Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima. sampone i preparate za kupanje. pudere. za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni.NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne). pilatore. kratko. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja. sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje. U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi. ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi. posebno novorodendadi.^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela.6. (Osim tih preparata. oksida. Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari.magnezij-peroksid. kreme. kojima sudodani antioksidansi. izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. soli za kupanje. biti'otporan pr£iua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih. etilacetat i butilacetat. Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima). losione. ili kombiniranjem tih mehanizama.Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V. dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. kao Sto su opuSlanjc. natrij-peroksid. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika. Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima. Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. . adsorpcijom. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju. .£yrsnuti. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja.

mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina. Osnova je till pudera talk. cibet.DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii. .Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie.. ^ . . njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm). Po sastavu to su emolijentne kteme. Po sastavu to su emolijentne kreme. .-----. keramiCkih sirovina.elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V. ( .• . .moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho.."" • sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra. Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze.2.. moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa.. patentom i kvalitetom. Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu. . Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije). mirisnih tvari i sliCno. Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti. antiseptike i mirise.'"•"''' ..-.3. njegu i zastitu tijela. / Proizvodnja par fema. Cesto obavijena tajnom i mistikom. Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem. umjetnih masa. kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi).. a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama. . PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa.1. nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slu£i za izradu igradaka. . benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\————* " "*" . |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda. gume. redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam. a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata. IgraCke za dojendad ne . 2... . niti smiju biti obojene Scodljivim bojama.moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka). cmogorice. Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte.koji se mogu lako rastaviti. ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi).. A.— ----.2. tekstila. PARFIMERDSKA ROBA 2. . .. Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat. ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje. voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari. Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom.. 2. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: .ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu.smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova... . Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik. IgraCke od metala.

| Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija. pri Cuvanju i prodaji. r^zvlaknjivanje. a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. papir za novdanice i dokumente. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini. glatkost povrSine i bijelu boju. elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. barit itd.v . Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. On robu stiti u prijevozu. osnpvnoj sirovini i namjeni. Ta priprema obuhva^a pranje.Pitanja: .• • . pisa6i. tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir. ^tijice. listova. Svrstavaju se prerna gramaturi. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? •/ 3. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo. sadra. poStanski papir itd. kromo-nadomjestf k. Gdje se testiraju paste za zube? 7. Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir. 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti. biblijski papir itd. odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. 2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. > 1 . Stampanih i propagandnih mate^ijala. natron-p^pir. ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup. Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. 1. Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. treba razlikovati Vif''*'"'• ' 7 ' . Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira. punilo i boja. -. Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke. koji se dobiva preradom borove smole. Otporne su na udare. . Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i. drvenjada. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto. Te su sirovine vlaknaste grade.• • ' polukarton i karton. za njegu o6iju. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. bezdrvne papire. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir. Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir. papire od drvenjaCe i papir od starog papira. Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje. . usta i kose? / 5. Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2. a mijesanje se nastavi. a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. .rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine. 3. PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza. zatim tiskarski. poluceluloza. Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije haj£eS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. nctopljive u vodi. pove6avaju mu masu. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa. To su najkvalitetniji papiri. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila. Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. kao Sto su kaolin.U. oblikovane ambalaze (vr6Slee. Od Cega se sve proizvode parfemi? 9. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu.

sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein.stari". plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira. suh ili odvi§e vlaian zrak. Izraduje se uz dodatak magnezij— sulfata radi jednolikog tinjanja. vodenuparu i vanjske utjecaje. Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini.2. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa. 3. a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom. izravna ira^nja i drugo) cblofan . neito porozniji. vosak ili stearin. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine.. soli. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor. razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju. hermeticnosti ili zaStita od otvaranja. izbjegavati ve6a kolebanja temperature. kao materijal za izradu vredica za bombone. gubi Cvrstodu. a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. npr. nepropusnost i lijep izgled. izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natron—papira. SREDSTVA ^V PISANJE ^3. viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda. nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama.1. nepropustan je za masti i vodu.2. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima. njezne strukture. prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura. mesa. Sluzi za za§titu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha. Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire. upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti. Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak. • ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin. a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. od parafiniranih. cvijeca i ukrasnih predmeta. a obiCno je tanji. koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu.Vrele za pakiranje velidih koli&na . specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu naj£eS6e upotrebljavaju. izravno SunCevo svjetleifi dr. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima. u pakiranju cigareta i slidno. Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom. osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. a sluzl za bma• tanje delikatesnih i masnih proizvoda. kavu. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine. sedera. Upotrebljava se za pakiranje finije robe. Mozemo ga i u Cetiri skupine: . Cigaretni papir je veoma fin papir. braSna. a ujotrebljava se za pakiranje masne robe. Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira. zu6kaste ili plave boje.rasutih" materijala (do 50 kg). nepropusna za plinove. za za§titno omotavanje (celofaniranje) razli£itih konditorskih prpjzvoda (bombonijera). kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja. Od. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen. cementa. kutijica za filtar Cajeve. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor.. u kombiniranim pakiranjima. Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv.

papir na kojem se crta. obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). mjerila* krivuljari. PiP crtanju krivulja ppmo£u krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke.podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora. odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka. Crtf se povlace slijeva udesno. Haraer je bijeli. CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju. Sto je broj veci olovka je meksa. ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta. tvr(|e oznaku H. noktom). U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke.. Mekane nose oznaku B. priloznici. a.crtala . Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje. uspravnih i kosih crta. | A PODLOGA Daska za crtanje -r Crtezi se naj£e§ce izraduju na dasci za crtanje. crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. U pomodni pribor ubrajamo i razna pera. . Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza.olovke. gumice.pomocni pribor (trokuti.Kad crtamo bez priloznika. dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna.guiniqc j t)§tar no2ic(britvijjsfijl. Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir. Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice. boje. a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje. brzo se susi i trajno zadriava boju. a pri povladenju debelih cjta koso. Prodaje se u bofiicama i tubama. 10 . fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno. redis-pera i kotir-pera. S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore. npr. tuSem iU bojom. Uz oznaky B j jti stoje i brojevi. . U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje. tu$. . sluzimo se sa dva trokuta. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati. dakle njima crtamo ili bri||jno. Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua •/vu^c|J«l« luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc. a 9H je yrlp tvrda olovka). tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom. Trokuti . Sestarl^luie za crtanje kruznica. •ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti.boje. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr.Tosu: otovfce^ tuSeyi. koji imaju uredaj za je vodoravnih. strugaci i dr. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. Ona mbra biti ravna i izradena od drveta. v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir.gumieeistrugadi. Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm. Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa). Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta.

znakjednakosti. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram. crta. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. fakturiraitje. Ostale radnje izvrsava daktilograf. . dopunjavati i si. moie se postici velika brzina pisanja . aparata.U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. znamenke i posebni znakovi. za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak. rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice. strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova. nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. Pored toga. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina. Na kuglici se nalaze velika i mala slova. knjizenje.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte.do 930 udaraca u minuti (15. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. mehanidke pisaCe strojeve i 2. ispravljati.3. razmaknica. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. Pored toga. 11 . ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu.. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. Prema tome. zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. crtica. poduzedma i ustanoyama. Da bi otipkao jedan znak. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3. u slucaju telefonskog poziva). Njima se uspostavljaju poslovne veze. koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. -• Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj. x.sile za otipkavanjc slova. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. . Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. elejctriSne pisac"e strojeve. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. Diktat se moze lako brisati. prekidaju poslovni odnosi. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane.5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. To se posebno odnosi na poslovna pisma. Bududi da je kuglica vrlo lagana. 2.3. Moze po volji prekinuti diktat (npr.2. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima. On je izvor. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. ukupno 88 znakova. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje. a korespondenti — daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. 3. todkaidr.

Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7.Stojegramatura? v/ '•* 3. 9. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. 10. 2.u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni —snima se prvo na prvomkanalu. odnosno umnozika. . Pitanja 1. glazbe). izyjeSCa. ' . tri ili Cetiri brzine. vi§e kopya. piema broju kanala su: a) dvokanalni — omogueuju snimanjei. ugovore i dr. . •. strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa.. 4. glasa. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce).. Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6.4. razne dokumente. — fotokopiranje. . boje glasa i brzine repiodukcije.. . izvatke iz strudne literature. Objasnite funkciju i namjenu diktafona. Umjesto zapisnika arhivira se vrpca. prema broju brzina vrpce: s jednom. podetak govora pojedinih sudionika i si.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur. Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. 2. ' • • .2. POSTUPCI UMNOZAVANJA J Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija. kanalu na kojem se snima. Postupci umnozavanja su: -hektograiski. 9. govor sudionika). Koje vrste papira poznajete? 4. Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma. regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji). Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. Postoje sljededi nadini kopiranja: . imagnetofona. 3. planove. Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati. . To su: 2. -• ioplinsko kopiianje i ^ . U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8. Navedite sirovine za proizvodnju papira. dvije. Magnetofona ima viSe vrsta: 1. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. npr. nacrte.off setni postupak.. . Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. ^ — opnenii .. Navedite vrs|e pisadih strojeva.. dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. yjerne originalu. u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja. mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu.(1 .75 cm/s (za snimanje govora. — svjetlosno kopiranje. STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE . ' Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje.. umanjene ili uvecane.. Pored toga. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja.Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom.jednake velidirie. podetak snimanja.4 cm/s.5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. simfonija). ranje. .

te za tkanje tehnidkih tkanina.. a udio ostalih sastojaka je neznatan. fivrste niti..prirodna UVOZNIK... mineralnih tvari itd..... zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana.). za proj^avanje pudera i si.... dak do 40 %. ... ..1.lisna vlakna (manila i sisal konoplja). konoplja. ovisno o kvaliteti i neSto lignina. 1.... 13 . ' • • • : . Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l...%OST/10... SKUPUANJE: DU2 . .... Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik..ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila. TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva. Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje. Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila.. SUTIA. U tu grupu vlakana ..2. ..stabljidna vlakna (Ian... .).. pektina.. ODR2AVANJEPOU§WENOJ ETKET1. 4.1. Sift ..% VBKDZA. prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca). all sadrze.. To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila. a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima. U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon). Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze. . Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji.a najviSe 17^ %. Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka.4. . %POUAMC. ... Kolicina vlage je 15 %. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na: .% ACEW. 4. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom. poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke. KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom. . proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta.. : WMJK ..' ' . Svila. .... .. • ... IAN_... TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze..... juta.. TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu..kemijska a) iz pnrodnih polimera i b)sinteti5ka.. kao $to su svilena sita (u mlinarstvu. ramija). ' ..PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA ' \=7t TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA • Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelan£evina. acetatna svila i dr... .. Vuna moze navuti mnogo vlage.. motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna.% VUNA ...„... ...• ' •• • " • " ... . od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa. Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE 2. jer je nit sirove svile vrlo dvrsta. " . celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava. Svila izradena od..sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno). 4... Vuna s vise majavih dlaka je vrednija. .1. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla...

1. dok u industriji za to sluze strqjevi. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko. jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke. popeh'n. za tehnicke svrhe itd. Flanel takoder ima platneni vez. pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede. zefir.2. Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr§(*ene zice s otvorom u sredinici.metodi dorade (valjane. PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot.upotrijebljenim vlaknima (pamuCne. . . Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka. mercerzirane). Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. KVALITETA PREDE Kvaji&§ta prede procjenjuje. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta. U doinadoj radfionosti prede se prstima.2. Finoda prede izrazava i mase prede. se prema finoci. vunene.glatke. tkanine od umjetnih vlakana. all su mu obje strane kudrave. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. batisjt i kanafas. mekse i tanje to se bolje prede. za musku odjedu.fiupave. stupnju usukanosti i vlazi.6vrsto6a prede zove se ija. o finoci i stupnju usukanosti prede. Tako iskazana. Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti. plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak.1. . Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo.cljene duljine Ikaninc. keper. . Sto je vlakna sirovine duze. VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: .P&EBAITKANINA . Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. •** namjeni (za rublje.nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno.3. svilene. pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu.). PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija. Potka im je od merceziranog pamuka. Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^. moiino ili zutica. 4. tkanine od mijes'anih vlakana). za'zenske haljine.3. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez. Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. a najteze pamuk. Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. a zovu se kotalci. najlakSe se prede svila.4. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /. TKANINE 4.2. za posteljinu. atlas itd. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri. Prema tome. pa s# zato Ijave.).2. za dekoraciju. lanene. Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez. Frirodna su vlakna liigroskopiCna. Jedinica za finicu je tex (teks). 5vrstO(5i. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana. 4. a zatini naglo opada. pa imj^p lice sjaji 14 . po Sirini tkanine. inlet. Najpoznatija su platna: gifon. 4.

On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja. Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila. koje se zatim kroji. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep). Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine. laStenje i poliranje. atlas i buret. Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast. S nalicja je kudrav. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa. Vezova ima mnogo. Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. vedje sitno valovita. uzad. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila. zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft. jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor. Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine.3. vrpce i slidne proizvode. 4. Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. krep. mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica. od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden.2. a lice mu je glatko. • Pletena se roba dijeli na regularnu. kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina. Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede. Vrece i 15 . Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima. a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli. Ako je gusto ple|eria. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. Lanene su tkanine jade od pamucnih. Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj. . On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine. dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. 4. a skrojeni se dijeiovi spajaju §ivanjem. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju. krep2orzet i krepmaroken.Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa. Krep takoder ima platneni vez. Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin. vredice. ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. pa su zato mekseg opipa i dcblji. pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. Sukna mbgu biti laka i tegka. keper Veza i atlasnog veza. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom. ' 4. ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna. a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze. darape). a upotrebljava se za svecane lenske haljine. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini.3. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. poluregularnu i krojenu pletenu robu. ne drze toplinu. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada. ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza. §to daje posebne vizualne efekte. dobar je toplinski izolator. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. pa zato bolje propuSta zrak. pregaCe. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede.3. razlidite krpe za pranje i brisanje. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati. Baihet (barhend) ima keper-vez.3. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja.4. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji. obuhvada. a izradena su vrlo slozenim vezom.

Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip.damast. dimenzija. na£ina rubljenja i drugo. izgledom i si. Tako se npr. . dokumentirano kvalitetniji proizvod. bikova i bivola).b i c.fortir. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom. gufcvanjem u ruci. rnasa pb jedinici povrsuie. a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji. Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini. u tkanini.bukle. a to su koze zmija. srne. a lanene Jos' hladnije i tvrde. To se odnosi osobito na svilene tkanine. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija. '4-. mogu na svinutim mjestima oslabiti. Ako su duze vrijeme svinute. srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine? . Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana. ko2e domadih zivotinja. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. konjska.6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova. Navedite vrste tkanina. UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A (£). a ostala vlakna se ne mijenjaju. ov^ja. gustera i riba. u kojese ubrajaju goveda. 9. pasja itd.4. jer gube apreturu i o$te6uju se. 3.tvid. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla. 5. jelena itd.. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje. a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4. Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju. Medutim. Dijele se na: 1. ' SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. l. egzotiCne koze. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3. danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eel—tkanine ne guzvaju. u koje se ubraja koza antilope. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja. Acetatna svila je topljiva u acetonu. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje.5.Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2. pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju.vrelice su naj£e&i oblik tekstilne ambalaze u prometu. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti. Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. koze divljih zivotinja. SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma.Sto Je inlet.atiag i brokat? 5.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. jer mogu izblijediti ili se oStetiti. 4. gustoca prediva. b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis. skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si. svinjska. • 4.). dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida. Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. krokodila. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo.

jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom. presvlaka za jastuke i si. SATINET . . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE I. .jednobojna vrto elastiSna pletenina. Sluzj^za Ijetna odijela. MATLASE . : ' V '': ' " .jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled..jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom. sluzi za radna odijela. Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda). .deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu. PIKE . Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' . a ako je impregnirana.tkanina atlasnog veza.. . Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja. SANTUNG . Izraduje se u svSjetlocrvenoj.. DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka. a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja. TRIKO . ' ' '"•'""'' PANAMA . POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza. Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama. svijetloplavoj i svijetloiutoj boji.vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama.jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine.vrto psta tkanina platnenog veza. kostime i hla5e. majica i potkosulja. zvijezdice i si. Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima. Ijijla.tkanina platnenog veza bijele boje.vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu.gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede. _FQBHR~. a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. izdignute tqSkice. za baionske ogrtaCe. . Sluzl za izradu gaCica. Tkana je tako da se jasno vide pruge.-. . S liea vrip sjajna. ubrusa. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena. vrio gusta i glatka sjajna tkanina.. KORDSAMT . PAMUCNE TKANINE 16 a ZA HALJINE I KOSTIME ZA RADNA MUSKA ODIJEU POPLIN . • . . * PLATNO . -fLANEL . bije(e boje za raidne kute. tiskana bez apreture. BALOWSKA SVILA .6. S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu.^ KEPER . sluii za rucnike i kupa6ei kapMte. Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima. KRETON .tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu. Ako je tamnm boja..jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti. osobito prikladna za radna odijela. Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje. . a s naliSja rutava.Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja.. sportske hlace i si.

LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe. Ako se impregnira..fina. Osobito. file) . a teze za kapute. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima. vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza.4-. VATEL|N-. Izraduje se u tamnijim bojama. DELEN . a naliCje je glatko. podlaganje stolova.tkanina kovrcava . yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake. koja idu kosp na nitt osnove i potke. SETLAND .za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake. trenCkot ogrtac). Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina.deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine. Izraduje se u rfTSbjama. Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama. papuCa i si._.6* Namjena tkanine NAMJENA TKANINE II. KA§MIR . . To je vrlo. GABARDIN .tkanina s jasnp vidljivim rebrima. Lagane vrste siuze za haljine. pa sluzi za podstavu zimskih kaputa. ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva. kostime i ogrtace (tzv. gusta^ LOvrsta tkanina. Slufi za ogrtaCe. LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe.mekana.tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem. CIBELIN . Sluzi za odijela.. pa joj se povrSina lagano sjaji. Sluzi za haljine i rupee. deblje za kostime. koja. VUNENE TKANINE 16 b KOSTIME ZA RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE ZA Z1MSKE ZA OSTALE NAMJENE )ZERSEJ . prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime. $ druge strane kockasta. y pleter su umetnute pahuljice vune. kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima.dvostruka tkanina. usmjerene u jednpm prvcu. MOHER .. nepropustap je na vodu. v BUKLE . Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika.. Vrste za ogrtaCe kovrCave su obi£no samo na lieu. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. Sadrzi utkane svjetlucave dlake. pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati.s lica i nalicja. DUBL . " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu. Izraduje se u svim bojama i desenima. a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama. se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno.) .„. a debele i teske za ogrtaCe.. • KAMGARN . karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene.. s jedne strane jednobojna.-.vrlo fina vunena tkanina glatke povr£ine s jasno vidljivim vezom.vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv. Vecinom sluzi za izradu sesira \. KROMBI .materijal dobiven pletenjem.. . nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa). PUST (klobucina.gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza. jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom.yrlo mekana. jsprepletena cvoricima.

TAFT .lagana. Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina. oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine. koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta. ^^ No. kostime i haljine. za podstave zimskih kaputa i si. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona. RIPS .gusta svilena tkanina piatnenog veza. Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala. npr. BURET . Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane.za poplune . Sluzi za veCernje haljine. . a niti potke od vune ili pamuka. perlona. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk. Nije osobito pogodna za pranje. Sluzi za Ijetna odijela.tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. BROKAT . FULAR .glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza.A-. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT .za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama. Na povriini je gruba s Cvorifima. danas se dosta vrsti materijala mijeSaju. Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS . odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. meka i gusta tkanina od prirodne svile. Namjena tkanine NAMJENA TKANINE ZA RUBLJE ZA HALJINE I KOSTIME ZA OSTAfcE NAMJENE III. jednobojna ili s utkanim uzorkom. niti osnove od prirodne iii umjetne svile. Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji. dralona.neSto mek§a. osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune.6. _ IV. Slu!i za izradu kravata. Izraduje se samo od umjetne svile. Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. a izraduje se od prirodne i umjetne svile. NaliCje nije sjajno. jer su joj niti nepravilno odebljale. poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja.specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna.te§ka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. BROK&L. pamuka i si. kao npr. Dobro se pere.

. ' ' * • ' • • . Sirova koza sus*i se na toplom zra- ku. za rad nesposobni konji. v .kozjeisvinjske. te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. — masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg).Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze.-. manji dio svinjskih koza se s"tavi. .. Moraju biti dovoijno elastidne. aktovki. a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se. . To su pretezno biljno Stavljene.1.^ .remenski krupon (masa ve6a od 35 kg). znojne zlijezde i kivni sudovi. • . Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo. a i mnoge druge vrste tehnickih koza.1. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. . U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja. • • '.i. Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj.pojaseva. Unatod tome.»••• Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost. SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze.' • . Na taj sloj se nastavlja migifije. .. umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija. Taj se dio pri preradi odstranjuje. Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1. i .radu kr/jia.• ' w * w*k '*-'**' *^ f^t ' -' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie. Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrs£e od ovejih. osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom. sirova kofca mpra se korizervirati. Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza. 17 .*?T~ • '- •:. '' • •" • • • ' • ' . Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima. U njemu se nalaze nakupine masti. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja. tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||. Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze.boks (masa mahja od 15 kg). Prema masi soljene koze. a jare6e u rukaviCarsku ko2u. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro. V . a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena. ' '. gladanjem i zbijanjem. savitljive te podatne ali Cvrste. 5. Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli. Danas su remenske ko2e. kovaega. . 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe.'_. orma. susenjem. . ' '• ' . a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/. Najvaznij e sitne kozejesuovcje. Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije.• . Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu. laStenjem. . usoljavanjemi 2. Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju..mapa i si. V. Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc. Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari. Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani. •. gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje. KONZERVIRAN^SIRQ¥EJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja. • -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg).• • : • • ' •':. Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie. krupne se koie dijele na: . dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima. Zato je podrucje upotrebe ogranideno. zbog vece potraznje sirovih koza. . Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost. .

3. kakvpde i mjere. a nar0^to. pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka. punog opipai slican je prirjsdnoj kozi.. dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie. preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno. Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada.1. Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje. uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari 5. Koie za hamove i orrnu slicne su blank—koiama. umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije. . . Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc. Odjevni velur je koza odredenih svojstava. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek. tzv.Velvet—koia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja.. Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze. -*>. . .. a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem. a ponuda mnogo sporije. Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia.. Skaj je meK.. ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno.. . hladnije (5. 15 °C) i presuhe (50. a posljedica toga su visoke cijene sirove koie. podatnc i punq. KNJIGOVESKEKO2E . a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste.su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza. su razmjerno tankc.. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:. •.. va&ti (vachette). a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem. osipi.Moraju bill incke. preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe. Mo. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima. samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura. Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo. Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja. 18 . Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m. . K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia. . . • Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'—koie razli&tih vrsta. te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima.70 % refetivne vlainosti) prostorije. Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza. licem uyijek prema van. za§ti6ene od izravnog Sundeva syjetla.. •• *. Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje. . a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj. Tuljanske koie Stave se preteino biljno. a ostale vrste u smotke do 12 komada. Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase. U skladi§tu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla.' - > Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia. vrste. * . aii prostrane.. samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda. . SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne... Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii. biljno ill kombinirano Stavljene. Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu.Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija.

tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina. Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27. Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega. JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola. nakon izgradnje prvih piroliza i. primarni benzin i TNP. Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina. 6. prvih aromatskih postrojenja. U shemi 2. a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri.000 000 t/g (1989). visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje. Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana. Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena. vlaznost koze. Koje vrste sirovih koza poznajete? 4. upijanje vode. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova. (1989.1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. i to u raznim kombinacijama. Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan. kumena. vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave. vinike«tata i kopolimera.). Pitanja: 1. jeftinom sirovinskom osnovom. a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala. Za jtilen. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen. Po proizvedenim kolicinama. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. 19 . polistiren. Koje su zamjene za prirodnu ko£u? 7. akrilne kiseline. se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize. jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom. aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora.1 . Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54. Koje vrste gotovih koza poznajete?. Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin. tekudi naftni plin (TNP). Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor . Kako se ispHujc kvaiitcta x 6. jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog. heSto kasnije. Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina. jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih €2 frakcija zanemarive. kao npr. alfa olefina. akrilonitrila. polipropilen i polivinil klorid). kao Sto je npr. Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. propilen oksida. dvrstoca na leidanje i 'dr. itd. propan i butan). ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C« frakcije).5. 6. izopropanola. etanola.00(^000 t/g. osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola. dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. Kako se konzervira sirova koza? 3. SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa. butiraldeluda.

zdravstvena i druga regulativa. PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje. KLOR' £HL£W DIKLOKID VML KLOMO POLMML KJ.cijena materijala. a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali. Produkti i pirolitidke razgraUnje 6. — tehnidki. a to jekjor. VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene. . .ORID ' ETILEN SRIMMNtB&ZIN C* FRAKCiJA •JPUNSKO ULJE) PtRQLITlGKO ULJ£ •o fKOPlLEN Shema 2.utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala. te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida. -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma. . — ekoloska. kap i njegova tehnicka asistencija. a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren. kao §tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala. koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji. r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu. ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene. KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen. Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu.Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena. Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja.a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak. pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid.standard! i propisi za uporabmnaterijala. Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima. a nabrojit temo samo neke.2. VinUklorid sp proizvodi pksi—ktorancijpm etilena. 20 . kao i druppolimerni materijali.cijena prerade.dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja). Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin.tradicija i jiavike. . . .

. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera. U prometu se vrlo desto susre€e ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje. kozmetickih preparata. dolazi do pirolitirazgradnje polistirena.. s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu.4Q kg/m . . ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima.. Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? . Pitanja: 1. pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene.ne*naju okusa ni mirisa. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6.. tuba. u velikom tempera turnom rasppnu (-180.. 3. — lako se oblikuju. kartone i drugo. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja. +75)°p.). kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. 4 %/g posljednjih godina (1989. trgovini i doma&hstvu. To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode. posebno u gradevinarstvu.. Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja.3. uz stalni porast potrosnje 3 . u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju.. zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji. Kako se dobiva vinilklorid? 4. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpf—fob'je). bodica.. PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1. transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja. njihova relajivno laka upaljivost i gorivost. a najceSceje 15. a posebno pjenastih materijala. koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima. kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. impregniraju i slidno. Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima. Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena.1 milijun tona pjenastog polistirena. Smarijcj§»rivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala. za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda. U uyjetima izgaranja. Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje . .. zeljene gustode. ved pri temperaturama iznad 600 °C. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: — plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima. 6. lako hlapljivim tekudinama. pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce. U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). — lako se peru.<UU. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa. izvrsne zvudne i toplinske izolacije. Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. vre&caj Jcwtija. uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para. te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina. sredstava za pranje i distenje. . male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare. — razmjerno su jeftine.plastike s drugim materijaliina. Ciste i dezinficiraju. PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. U svijetu se proizvodi viSe od 1. kaSiraju. Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale.

Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk. kaolin i4ir. Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. ' • ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline. Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije. Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume. Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada. "":. stearinimineralna ulja). Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume. Sirovi se kauduk otapa u benzinu.. Kod 60 °C postaje Ijepljiv. kaolin itd. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa. a zatim oksidi kalcija. 6i§cenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. dakle.*. voskovi. Oni. Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie. U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk. .1.rl'5 f*t4 \. « .7. dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren: . ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije..^ -'-<-. •..' ••''".. Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi. . Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii. a naziya se lateks. a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja. skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju.. butadien CH2=C_ /*>U .^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi. Punila mogu biti aktivna i pasivna.>'. boje.•• • ' • • ' . • **: • -•. Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu. magnezija. KAUCUK. porijeklom je iz Juzne Amerike. GUMAIGUMENA ROBA 7. pmeksivadi. OmekSivadi povedavaju plastidnost. kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na.•" . osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe. 22 . osobito dvrstodu na kidanje i habanje. U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireri—butadienski kaudruk (SB—kauduk) i stereo kauduk. a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien). Te se boje zovu vulkanske.) iomekSivaCi (razne smoie. a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka. ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk. aktivatori... Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna.udrvetu. stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju. Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka.W v ..: :••••""' ' . moze se dobiti meka ill tvrda guma. kreda. behzolu i kloroformu. -. olovaicinka.. Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla. : . polikloropnen kauduk. butilkauduk'i dr. u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien.- PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci. kao §to su punila. Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kau£uku dodaje stirh^dr. osnovna sirovina za dobivanje gume.pv.n<i dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene. .. ( izopren L..KAUCUK Kaufiuk.-•• • : -' .

ozonu. 2. kao npr. Ta. •" . : • ' • Pitanja: f. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima. 7. npr. kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi. 3. Uprvoj fazi valjanjem. pksidativna razgradnja. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23 . razne vrste gumenih cijevi. brtvila. kroz stroj $ nekoliko valjaka. Zbog toga se kauduk zagrijeva. 3. Stojemastiftkacija?L. Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. . Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka. a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari. . Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2.2.2. toplini. Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa. Tako se. To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi. gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1.2.2.. oblikovanje i vulkanizaciju. gumeni depovi. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima. tehnifika roba: brtvila. sanitarhi proizvodi: gumene pJahte. Sto je vulkaniziranje? ^J. • • . vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u. gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu. izolacijski materijal j dr. Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor. Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze. Ako se npr. uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma. punjenje i homogeniziranje. Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku. To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta. kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca. 5. KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase. pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|».Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe. zracnice. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi. rjede neki sumporni spojevi.1. CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA . Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda. kirurske rukaviee. 7. Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4.. tehnicJcerukapce. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. pa se tako dobiju plode razlidite debljine. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume. gumeni profili. GUMA I GUMENA ROBA 7. ovisno o vrstt gotovog proizvoda. a u doticaju sa zrakom oksidira. dudice za dojencad i drugo.gume za bicikle i automobile.gumena obuca. SKLADlSTENJE. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene.auto—gume. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE r Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju.