ft I

*

'
PUCKO OTVORENO UCILI§TE «POUKA» KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlri§e roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada — sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucno—znanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo « u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. Stijene. Stoje investicijskaroba. Sto je roba i kako se dijeli? / 2. Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. Te aktivnosti su unaprijed odredene. PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2. mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:. •> . organske (proizvodi poljoprivrede. a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi. odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. . uvodi se nova kolicina predmeta rada. U novije vrijeme otpaci u proizvodnji. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje. isprekidani). Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. nafta i zemni plin u utrobi Zemlje.1. njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada.a Sto potroSna? 4.5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse. tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. Pitanja 1. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. • Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida. vec" su samo potencijalni izvori sirovina. posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/ 2. mineralne (rude i mineralna goriva). pa i kozmetikeJ . odiiqsno iyega »o je blip 11 vezi s njegom tijela. To je reprodukcijski materijal. prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. Diskontinuirani proces se stalnb prekida. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina. samonikle biljke. preparata i sredstava sluze za 5iS6enje. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina. a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. kao §to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina. nisu sirovine. . DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada. ugljen. reprodukcijskih materijala. lova i ribolova).PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa.KQZMETIICA Kozmetika. prirodna voda itd. zaStita prirode. KOZMETJCKA. Sumarstva. zrdc. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Stednja prirodnih sirovina. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. . dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza.

yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje. temeljne kreme. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata. otopina. pa selazlikuje njega lica.Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans. osobito gUcejrol-mpnostearat. p. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike. .l.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc). losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. laits de toilette. na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje. st. emolijantne krcmc i losioni.^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja. •i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke. snianjuje z?|pgnutost. Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX.hoimQnsJ<e laeme. njega ruku i njega tijela. njega usta. . tzv.: . ublazava). stoljeca. pigmentw]^gnife*. apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije. Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze. " . magnezij-karbonat . te njihova osvjezenja i njege. U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina. kaolin.ddblju i Rimljani u vrijenic procvata.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled). Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. oblika i sjaja. Takoder prema francuskom emollient. olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju). Rimskog carstva. specijaine kreme i losioni. bojenjc i oblikovaiije kose. precipitirana kreda.. v " ' • . kose i zubi.sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin.) u Njemadkoj pojavila danas §irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne .dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim. U to se doba (1725. mpnp^Uceridi. njegai Jkpse. i XVIII. a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii. ruSne yqde i stiraksa. osobito u Francuskoj. pod losionima se u kozmetici opc°enito razumijevaju kapljeviti preparati. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. ':-\t . Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji. titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u. /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/. Sirovine k°Jg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk.. Pod francuskim na ziviina laits virginals. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala. te Iminka za lice. te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti. eteri$nih ulja i alkohola. emolijentan znaCionaj kojiopuJta. Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6e§i6ih klasifikacija prcma nainjeni. protptip prve hladne kreme. voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj. ekstrakta hamelisa. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena. . . Osobito se pazilo na njegu kose.g. Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. U XVII. Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/. Siniiikaujc i balzamiranje. povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. stearati metala. Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. (Prema francuskom lotion. njega odiju. prekriva sjaj koze {— . laits de bcaute. Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$te£enja i proslrene pore koze).Kolnisch Wasser). cink^ksid. taijive kreme. i pridonosi barSunastom izgledu koze. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie . Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce).i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme.v»<hi i svc vc£oj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr.

boje i pjgjrientj. krorna. a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni).• • • '„ . hidratizirahi alurnjnij-siUkat. Po vaznosti ih slijede praSkasti. To su razMiti preparati kojima se prikrivaju. sjnole't^ lanolin. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu.^aTcaoTniaslac. za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine.i. Glicerol. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica. a rjede u plastidnim tubama i bocama. najvi§e spojevi fluora. Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase. " • . NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza.ptt^tvv^Anjc ruia. odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. . U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. koji sc pakir? u osobita kuciSta. ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu. Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube. ' . odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja. s razliCitim dodacima. ' . maskare i preparati za korekciju konture oka. SjenilazapCne kapke. steannska kiseUna. s dozatorom ili bez njega. Osim tih. Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo. Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans.ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib). '.Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi. proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje • • . '--.u originalnom pakiranju. ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima. . Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. kao $to su Sminke obrve. Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka. Tube mogu. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije. kandelila i pdeHnji yosak» ozokerit. — se proizvode pastozni kozmetidki preparati. kanauba. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m. .j £ada). ugljikovo crnilo. 2:1. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu. lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje. . Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina. 2. prirodnie i urnjetne . • " ~ ! • '' ^ . karmin kao boja. lanolin i derivati.2.e jedno je od njenih bitnih svojstava.NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di§6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia.jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja.a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te §minke. natrij-monofluorfosfat i kositar—fluorid. U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista. da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. Frema namjeni. cerezin. oksidi ieljeza. Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva.Osnova modernog ruza za usne jest smj«ajijjaj_ v^ Stapjtf. izopropilmuistinat. pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari. Ugodan. bentonit. na pojave karijesa). propilenglikolu ili njihovim smjesama. najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala. '• . npr.3. ultranialiii. a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti.>3 2S. '. natrij -fluorid. sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste). sorbitolu. prirodne smole i gume..{ricinuspvo|uI}c xa jclo)."-' . talk» kapliOtyari W razliditih . . voskovi t ulja. Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem. natrij-karboksimetilceluloza. natrij alginat.1. ali i ne moraju. . ulagatK se u kutije. ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega. Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni. osvjezavajuft okus i aroma paste za zub.. Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom. npr. za postizanje specijalnih efekat a. Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo . arome i mirisi. hidrtjjpiiirtn^^ kol. cinka i titana.

Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama.. tartarne.djelovanju na zdravlje zuba. • . ^ . Cetkice za zube. • ' '• . Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta. iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida. . Moderni preparati omogu£uju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete. kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova.. koji jenosilac boje kose. Preparati za ispiranje kose. . Bpjila za kosu jesu . U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat). jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji. Sioyjre. 2. stomatoloSkim fakultetima. kreme. PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije. Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista.PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi. Samponi rnogu^iti kapljevine.1. PraSci za zube. NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik— peroksida s neStojimonijaka. bojila za kosu. ' • • ' " _ ' ' ' ' " :: •" • Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti. . neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih. preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke. .^dnosno razgradnji melamina. velteine i kvalitete (od prlrddne dlake.4. . kreme.' ' . Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai. . prema dogovoru proizvodada. preko kestenjastocrvene do plavocrne. npr. U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene. a kasnije i maleinske kiseline. a desto nisu bill niti aromatizirani. Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi.jjajna i lakfe se CeSl|a. Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje).m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju. da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama. • : • . prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa. da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom. niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike.••• -"• -' • '•.NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu. cinskih strudnjaka o njihovu. najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi.. Preparati za izbljedivanje kose proizyode. . ' has se njihov sastav nije mnogo promijenio. takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela. geli i paste.se^kao otopine. . ' .preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. Cesto zvano trajnom).. Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled. ' : ' .5. meksanje i skidanje rubne kozice. Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte. izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje. Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda. . praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose. Osim tih. Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. kreme i losioni za njegu oStedenih nokata. ' . preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte. preparate za ispiranje kose. Noviji preparati. s obzirom na sastav.J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka.. razli&ite su izirade. a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose. gbtka. Ni do da-• " ——. osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba... Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta.NJEGARUKU . Cetkice za zube. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^L£is^enja. sintetike i stidno). gelne preparate. preparate za izbljedivanje. §to se desto koristi u propagandi. jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna. kapljevite u5vridivade i lakove za kosu. 21. . nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure.

kratko. dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. . (Osim tih preparata. Losioni za djecu jesu emulzije. Na radu. puderi i kolonjske vpde. 11. losione. Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma.). ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi. prema iritiranju i fekciji. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. • Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. pilatore. Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke. . kojima sudodani antioksidansi. T o s u razliCiti tenzidi. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi. u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. • l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena. natrij-peroksid.magnezij-peroksid. sampone i preparate za kupanje. ' ' ' • • • ' ':::*-^ • . dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. . Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. da se izbjegnu jznenadenja. ili kombiniranjem tih mehanizama. osvjczcnjc. a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima.6. Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima. izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. pudere. ili bakterostatski. Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu. Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima. miri$fij. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja. sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje. etilacetat i butilacetat. biti'otporan pr£iua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih.£yrsnuti. Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima). . Obidno su ti prcparati kapljevine. natrij hipoklorit. antiseptic! i parfeinska ulja. za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni. Pravi dezodoranski (u nastavku. Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari.Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V. dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela.o.NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne). osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima. Naj£eS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. cijom. kreme. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi. posebno novorodendadi. Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja. adsorpcijom. pa su zaprayo mirisi. . oksida. Medutim. soli za kupanje. kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a. kao Sto su natrij perborat. preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet. brzo se susjfi i. Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. . Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju. Osim toga. kao Sto su opuSlanjc..^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja. ali mogu biti igeli i kreme. s razliditim dodacima. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika.

^ . .Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie. PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa.. |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda. ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi).moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka).koji se mogu lako rastaviti. njegu i zastitu tijela.. tekstila. . nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slu£i za izradu igradaka. mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina.smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova. kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi). cibet. .2.. patentom i kvalitetom.— ----. antiseptike i mirise.2.. Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte.• . . Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem. .. Po sastavu to su emolijentne kteme..ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu.. niti smiju biti obojene Scodljivim bojama... Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze. Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom. a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata.moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho. . voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari. a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama. PARFIMERDSKA ROBA 2. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: . Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat.. . Cesto obavijena tajnom i mistikom. . .-. / Proizvodnja par fema. IgraCke za dojendad ne . ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje.'"•"''' . cmogorice. A. Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu.elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V. .. Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije). benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\————* " "*" . Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti.1.-----.. umjetnih masa. gume. moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa. mirisnih tvari i sliCno. 2. 2.. . keramiCkih sirovina."" • sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra. ( . Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik.3. redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam. IgraCke od metala. Po sastavu to su emolijentne kreme.DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii. njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm). Osnova je till pudera talk.

papire od drvenjaCe i papir od starog papira. treba razlikovati Vif''*'"'• ' 7 ' . r^zvlaknjivanje. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo. natron-p^pir. PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza. listova. poluceluloza. Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje. Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. papir za novdanice i dokumente. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine. glatkost povrSine i bijelu boju.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir. Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i.Pitanja: . Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. a mijesanje se nastavi. To su najkvalitetniji papiri.U. a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. | Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto. Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije haj£eS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini. . 2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij. 1. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu. poStanski papir itd. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir. -. sadra. pisa6i. koji se dobiva preradom borove smole. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir. Te su sirovine vlaknaste grade. ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa. Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir. Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira. Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr. odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. . bezdrvne papire. Svrstavaju se prerna gramaturi. .• • . Od Cega se sve proizvode parfemi? 9.v . Gdje se testiraju paste za zube? 7. Ta priprema obuhva^a pranje. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? •/ 3. usta i kose? / 5.• • ' polukarton i karton. elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti. zatim tiskarski. barit itd. 3. Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2. oblikovane ambalaze (vr6Slee. nctopljive u vodi. Stampanih i propagandnih mate^ijala. > 1 . drvenjada. ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup. punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa.rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. Otporne su na udare. pove6avaju mu masu. za njegu o6iju. kao Sto su kaolin. punilo i boja. kromo-nadomjestf k. On robu stiti u prijevozu. pri Cuvanju i prodaji. Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. ^tijice. Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke. osnpvnoj sirovini i namjeni. biblijski papir itd.

zu6kaste ili plave boje. neito porozniji.rasutih" materijala (do 50 kg). kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja. kutijica za filtar Cajeve. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine.1. vosak ili stearin. Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire. Upotrebljava se za pakiranje finije robe. mesa. Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira.Vrele za pakiranje velidih koli&na . a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom. Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini. suh ili odvi§e vlaian zrak. Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak. kao materijal za izradu vredica za bombone. Cigaretni papir je veoma fin papir. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor. Mozemo ga i u Cetiri skupine: . soli. braSna.2. a ujotrebljava se za pakiranje masne robe. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura. koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu. sedera.. osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima. plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira. izravno SunCevo svjetleifi dr. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen. vodenuparu i vanjske utjecaje. Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv. SREDSTVA ^V PISANJE ^3. Sluzi za za§titu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine. razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju. u kombiniranim pakiranjima. nepropustan je za masti i vodu. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. izbjegavati ve6a kolebanja temperature. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor. 3. prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima. specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu naj£eS6e upotrebljavaju. Izraduje se uz dodatak magnezij— sulfata radi jednolikog tinjanja. • ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima. a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. npr. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa. hermeticnosti ili zaStita od otvaranja. izravna ira^nja i drugo) cblofan . gubi Cvrstodu. njezne strukture. upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti. Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom. od parafiniranih. nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama.. izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natron—papira.2. a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda. Od. nepropusnost i lijep izgled. a sluzl za bma• tanje delikatesnih i masnih proizvoda. nepropusna za plinove. cvijeca i ukrasnih predmeta. sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein. cementa. kavu. a obiCno je tanji. u pakiranju cigareta i slidno. za za§titno omotavanje (celofaniranje) razli£itih konditorskih prpjzvoda (bombonijera).stari".

boje. . Uz oznaky B j jti stoje i brojevi. uspravnih i kosih crta. U pomodni pribor ubrajamo i razna pera. v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo.gumieeistrugadi. Sestarl^luie za crtanje kruznica.podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora. tuSem iU bojom. Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice. gumice. mjerila* krivuljari.olovke.pomocni pribor (trokuti.Kad crtamo bez priloznika. redis-pera i kotir-pera. Haraer je bijeli. Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta. a 9H je yrlp tvrda olovka). •ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti. Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. dakle njima crtamo ili bri||jno. PiP crtanju krivulja ppmo£u krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke. Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje. . Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta. CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju. | A PODLOGA Daska za crtanje -r Crtezi se naj£e§ce izraduju na dasci za crtanje. Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza. Prodaje se u bofiicama i tubama. a pri povladenju debelih cjta koso. brzo se susi i trajno zadriava boju. odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka. Mekane nose oznaku B. Ona mbra biti ravna i izradena od drveta. crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. Sto je broj veci olovka je meksa.guiniqc j t)§tar no2ic(britvijjsfijl. Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). noktom). dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna. sluzimo se sa dva trokuta. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati. tu$. a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje. Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm. koji imaju uredaj za je vodoravnih. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). priloznici. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir. Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua •/vu^c|J«l« luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc.crtala .boje.papir na kojem se crta. 10 . npr. Trokuti . S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore. tvr(|e oznaku H.Tosu: otovfce^ tuSeyi. U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje. . ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno. strugaci i dr. tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom.. Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa). Crtf se povlace slijeva udesno. U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. a.

ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. Bududi da je kuglica vrlo lagana. todkaidr. Da bi otipkao jedan znak. fakturiraitje. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje. Pored toga. Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. znamenke i posebni znakovi. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova.2. . diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte. Prema tome. prekidaju poslovni odnosi. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. a korespondenti — daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. crtica. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri. On je izvor. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. aparata. za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak.3. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima. Njima se uspostavljaju poslovne veze. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. 2. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. ispravljati. nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. poduzedma i ustanoyama.U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. Ostale radnje izvrsava daktilograf.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. elejctriSne pisac"e strojeve. Moze po volji prekinuti diktat (npr. To se posebno odnosi na poslovna pisma.. na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira.5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. knjizenje. rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice. Na kuglici se nalaze velika i mala slova. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. razmaknica. strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. ukupno 88 znakova. znakjednakosti. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram. daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. Pored toga. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. 11 . Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. Diktat se moze lako brisati. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. crta. -• Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja.sile za otipkavanjc slova. moie se postici velika brzina pisanja . u slucaju telefonskog poziva). na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. .do 930 udaraca u minuti (15. 3. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. x. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. mehanidke pisaCe strojeve i 2. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3.3. dopunjavati i si. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj.

. mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur.off setni postupak.u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni —snima se prvo na prvomkanalu. razne dokumente. 2.jednake velidirie. 4. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8.Stojegramatura? v/ '•* 3.Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom.. regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji). ' • • .2.4. Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. 2. umanjene ili uvecane. Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma. u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja. •. imagnetofona. planove. Pored toga. Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati. podetak snimanja. To su: 2. simfonija). Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6. Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. — fotokopiranje. prema broju brzina vrpce: s jednom. yjerne originalu. izyjeSCa.(1 . dvije. tri ili Cetiri brzine. piema broju kanala su: a) dvokanalni — omogueuju snimanjei. podetak govora pojedinih sudionika i si. — svjetlosno kopiranje. 9.. . dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. Navedite vrs|e pisadih strojeva. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja... 9.. . npr. glasa. . 3. Umjesto zapisnika arhivira se vrpca. izvatke iz strudne literature.5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. Postupci umnozavanja su: -hektograiski. Magnetofona ima viSe vrsta: 1. strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. ' . -• ioplinsko kopiianje i ^ . odnosno umnozika. . ^ — opnenii . Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. 10. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. Pitanja 1.. Postoje sljededi nadini kopiranja: . glazbe). U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma. boje glasa i brzine repiodukcije. ugovore i dr. Navedite sirovine za proizvodnju papira. . nacrte. ' Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce). vi§e kopya. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE .. .4 cm/s. kanalu na kojem se snima.75 cm/s (za snimanje govora. Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. POSTUPCI UMNOZAVANJA J Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija. govor sudionika). Koje vrste papira poznajete? 4. Objasnite funkciju i namjenu diktafona. Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. ranje. .

1.. proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta.. dak do 40 %. Vuna moze navuti mnogo vlage. jer je nit sirove svile vrlo dvrsta..ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila. acetatna svila i dr. ' .a najviSe 17^ %. pektina.. Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla. mineralnih tvari itd. Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze.... . Svila izradena od.. Sift .. 4.. juta.... %POUAMC..). a udio ostalih sastojaka je neznatan.. poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke.. . 4.' ' .. a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima. .. . all sadrze.2. .).. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom....... .. ..kemijska a) iz pnrodnih polimera i b)sinteti5ka.4.% VUNA . Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na: . ' • • • : . . . celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava.. od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa. SUTIA... .. ramija). za proj^avanje pudera i si. 1..PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA ' \=7t TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA • Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelan£evina.„. IAN_. kao $to su svilena sita (u mlinarstvu...% ACEW. ODR2AVANJEPOU§WENOJ ETKET1.. Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka. te za tkanje tehnidkih tkanina. Svila. Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE 2.... . To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila.. ..1..... motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna...... ..1...% VBKDZA...prirodna UVOZNIK.sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno). TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze. Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje. Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji. .. fivrste niti.. : WMJK . U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon). Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik. Vuna s vise majavih dlaka je vrednija.• ' •• • " • " . TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu.. .... Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila. 13 ..... TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva. ovisno o kvaliteti i neSto lignina.%OST/10. SKUPUANJE: DU2 . U tu grupu vlakana .lisna vlakna (manila i sisal konoplja). zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana... prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca).. Kolicina vlage je 15 %.. konoplja.stabljidna vlakna (Ian. 4. • .. " ... KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom.

glatke.upotrijebljenim vlaknima (pamuCne.4. pa imj^p lice sjaji 14 .metodi dorade (valjane. 4. Najpoznatija su platna: gifon.3. a zatini naglo opada. o finoci i stupnju usukanosti prede. zefir.). inlet.). Jedinica za finicu je tex (teks).nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno. dok u industriji za to sluze strqjevi. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. vunene. PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri.2. jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %. KVALITETA PREDE Kvaji&§ta prede procjenjuje. U doinadoj radfionosti prede se prstima. Flanel takoder ima platneni vez. a zovu se kotalci. Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez. Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo. Frirodna su vlakna liigroskopiCna. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke.2.2. 4. pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede. atlas itd. Potka im je od merceziranog pamuka. Finoda prede izrazava i mase prede. •** namjeni (za rublje. za posteljinu. pa s# zato Ijave. popeh'n.3. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. batisjt i kanafas. Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. lanene. a najteze pamuk. PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija. Sto je vlakna sirovine duze. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta. mercerzirane). Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo. se prema finoci. . VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: . Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti. po Sirini tkanine. Prema tome. za tehnicke svrhe itd. svilene. moiino ili zutica. najlakSe se prede svila. 5vrstO(5i.1. mekse i tanje to se bolje prede. Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. keper.cljene duljine Ikaninc. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /.1. all su mu obje strane kudrave. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez.P&EBAITKANINA . za dekoraciju. . TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko. TKANINE 4. pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu. stupnju usukanosti i vlazi.2. plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak. Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. tkanine od umjetnih vlakana. Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr§(*ene zice s otvorom u sredinici.6vrsto6a prede zove se ija. za'zenske haljine. . Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. Tako iskazana. . Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^. Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka. 4. za musku odjedu.fiupave. tkanine od mijes'anih vlakana).

a izradena su vrlo slozenim vezom. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza. mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica.4. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine. uzad. Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. vedje sitno valovita. §to daje posebne vizualne efekte. a lice mu je glatko. Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima. vredice. dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju. TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor. Baihet (barhend) ima keper-vez. krep. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft. Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila. ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza. vrpce i slidne proizvode. Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin.2. keper Veza i atlasnog veza. pa zato bolje propuSta zrak. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. poluregularnu i krojenu pletenu robu. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela. pregaCe. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina. Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. Ako je gusto ple|eria. S nalicja je kudrav. a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom. Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine. Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj. • Pletena se roba dijeli na regularnu. koje se zatim kroji. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja.Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa. . Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast. pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. pa su zato mekseg opipa i dcblji. dobar je toplinski izolator. Krep takoder ima platneni vez. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom. Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede. laStenje i poliranje. ' 4. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na. 4. obuhvada. ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden. Vrece i 15 . Lanene su tkanine jade od pamucnih. 4. jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila.3. atlas i buret. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa. krep2orzet i krepmaroken. relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep). ne drze toplinu. razlidite krpe za pranje i brisanje. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati. a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli. Vezova ima mnogo.3. On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja. a upotrebljava se za svecane lenske haljine. zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava.3. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze.3. Sukna mbgu biti laka i tegka. a skrojeni se dijeiovi spajaju §ivanjem. kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina. darape). Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna.

4. a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. 9. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja.bukle. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju. pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati. Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. a ostala vlakna se ne mijenjaju. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija. 3. ' SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. bikova i bivola). ov^ja. u kojese ubrajaju goveda. skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si.vrelice su naj£e&i oblik tekstilne ambalaze u prometu. srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. Medutim. .6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a. koze divljih zivotinja. a lanene Jos' hladnije i tvrde. jer mogu izblijediti ili se oStetiti. Navedite vrste tkanina. Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti. Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3. • 4. '4-. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje. na£ina rubljenja i drugo. ko2e domadih zivotinja.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo. Ako su duze vrijeme svinute. izgledom i si. gustoca prediva. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. a to su koze zmija. pasja itd. svinjska.damast. srne. krokodila. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje. dokumentirano kvalitetniji proizvod. To se odnosi osobito na svilene tkanine.5. u koje se ubraja koza antilope. jer gube apreturu i o$te6uju se. jelena itd. dimenzija.fortir.b i c. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A (£). egzotiCne koze. Dijele se na: 1. SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane. konjska. 4. a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji. 5.. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4.). Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju. Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip. Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine? . UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije. gustera i riba.atiag i brokat? 5. Acetatna svila je topljiva u acetonu. mogu na svinutim mjestima oslabiti.tvid. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma. gufcvanjem u ruci. danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eel—tkanine ne guzvaju. u tkanini. Tako se npr.Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2. rnasa pb jedinici povrsuie. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom. b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis.Sto Je inlet. Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. l.

Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja. KRETON .6.vrto psta tkanina platnenog veza. SATINET . . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE I. • . _FQBHR~. Izraduje se u svSjetlocrvenoj. sluii za rucnike i kupa6ei kapMte.Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja. sluzi za radna odijela.jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom.. POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza. Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama. vrio gusta i glatka sjajna tkanina. MATLASE . . PIKE . TRIKO . Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima. Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima. zvijezdice i si. kostime i hla5e.jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine. .vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama. .jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom.vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu. Sluzj^za Ijetna odijela. a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja.-. PAMUCNE TKANINE 16 a ZA HALJINE I KOSTIME ZA RADNA MUSKA ODIJEU POPLIN . S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu. Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' . tiskana bez apreture. presvlaka za jastuke i si.. : ' V '': ' " . Sluzl za izradu gaCica. DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka.. Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda). . ubrusa. Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje.. a ako je impregnirana. Ako je tamnm boja. .jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti. majica i potkosulja.jednobojna vrto elastiSna pletenina. a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. osobito prikladna za radna odijela.. izdignute tqSkice.tkanina atlasnog veza.. S liea vrip sjajna. ' ' '"•'""'' PANAMA .deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu. a s naliSja rutava. BALOWSKA SVILA . KORDSAMT . Tkana je tako da se jasno vide pruge.gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede.^ KEPER . . .tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu. za baionske ogrtaCe. -fLANEL . sportske hlace i si. svijetloplavoj i svijetloiutoj boji. bije(e boje za raidne kute. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena. * PLATNO . Ijijla.jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled.tkanina platnenog veza bijele boje. SANTUNG .

y pleter su umetnute pahuljice vune.fina. a teze za kapute. pa sluzi za podstavu zimskih kaputa. v BUKLE . To je vrlo. pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati. Sluzi za odijela.. DUBL . papuCa i si.s lica i nalicja. pa joj se povrSina lagano sjaji..-. Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom.gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza. nepropustap je na vodu. karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene.deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine.materijal dobiven pletenjem.tkanina s jasnp vidljivim rebrima. DELEN . KROMBI . podlaganje stolova. KA§MIR . Sadrzi utkane svjetlucave dlake. jsprepletena cvoricima. Vecinom sluzi za izradu sesira \. Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima.. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime. Slufi za ogrtaCe.za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake. Izraduje se u rfTSbjama.dvostruka tkanina. nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa). kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima. gusta^ LOvrsta tkanina. .. Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina. a naliCje je glatko.. s jedne strane jednobojna.vrlo fina vunena tkanina glatke povr£ine s jasno vidljivim vezom. koja idu kosp na nitt osnove i potke. jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza. PUST (klobucina. LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe. • KAMGARN . se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna. Izraduje se u tamnijim bojama.6* Namjena tkanine NAMJENA TKANINE II._.tkanina kovrcava .) . a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama.„. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno. koja..mekana. " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu.tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem. MOHER . kostime i ogrtace (tzv.4-. GABARDIN . VATEL|N-. usmjerene u jednpm prvcu. yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake. a debele i teske za ogrtaCe.yrlo mekana. $ druge strane kockasta. SETLAND .. ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva. VUNENE TKANINE 16 b KOSTIME ZA RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE ZA Z1MSKE ZA OSTALE NAMJENE )ZERSEJ . file) . Lagane vrste siuze za haljine. deblje za kostime. trenCkot ogrtac). Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama. Vrste za ogrtaCe kovrCave su obi£no samo na lieu.vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv. LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe. Osobito. . Ako se impregnira. Sluzi za haljine i rupee. CIBELIN . Izraduje se u svim bojama i desenima.

FULAR . kostime i haljine. Sluzi za Ijetna odijela. Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala. Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS . Nije osobito pogodna za pranje. BROK&L. koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta. Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE ZA RUBLJE ZA HALJINE I KOSTIME ZA OSTAfcE NAMJENE III.za poplune . ^^ No. Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina. jer su joj niti nepravilno odebljale. a izraduje se od prirodne i umjetne svile. kao npr. BROKAT . Dobro se pere. jednobojna ili s utkanim uzorkom. meka i gusta tkanina od prirodne svile. .glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza. Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. a niti potke od vune ili pamuka. Sluzi za veCernje haljine. osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune. Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane.A-. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja.lagana. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk.te§ka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. BURET . perlona. RIPS . NaliCje nije sjajno.gusta svilena tkanina piatnenog veza.6. Izraduje se samo od umjetne svile. _ IV. Na povriini je gruba s Cvorifima. odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta.neSto mek§a. npr. dralona.za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama.tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. TAFT . danas se dosta vrsti materijala mijeSaju. za podstave zimskih kaputa i si. niti osnove od prirodne iii umjetne svile.specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna. pamuka i si. Slu!i za izradu kravata. oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona.

kozjeisvinjske. Moraju biti dovoijno elastidne.. Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1. Danas su remenske ko2e. . Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc. te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. Najvaznij e sitne kozejesuovcje. Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu. krupne se koie dijele na: .i.• ' w * w*k '*-'**' *^ f^t ' -' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie. tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. V . .remenski krupon (masa ve6a od 35 kg). •. v . Sirova koza sus*i se na toplom zra- ku. susenjem. savitljive te podatne ali Cvrste. a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena. . . usoljavanjemi 2. Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli. Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije. Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima..»••• Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost. znojne zlijezde i kivni sudovi. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro. .radu kr/jia. . ' '• ' .' • . laStenjem. a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se.1. • -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg). Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie. manji dio svinjskih koza se s"tavi. gladanjem i zbijanjem. Zato je podrucje upotrebe ogranideno.*?T~ • '- •:. . Prema masi soljene koze. . To su pretezno biljno Stavljene. .Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze.'_. gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. ' ' * • ' • • .• • : • • ' •':. ' '. a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/. Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo. a i mnoge druge vrste tehnickih koza. a jare6e u rukaviCarsku ko2u. — masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg). 5. Taj se dio pri preradi odstranjuje. osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom.-.1. Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost. '' • •" • • • ' • ' . • . Na taj sloj se nastavlja migifije. a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju.boks (masa mahja od 15 kg). 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe. Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj. Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze. za rad nesposobni konji.mapa i si. zbog vece potraznje sirovih koza. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja. Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza. U njemu se nalaze nakupine masti. i . • • '. aktovki. V. U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja. kovaega.pojaseva. umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija. KONZERVIRAN^SIRQ¥EJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja.. orma. dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima.• . . TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||.^ . Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani. 17 . Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze. Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrs£e od ovejih. sirova kofca mpra se korizervirati. Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari. Unatod tome.

.70 % refetivne vlainosti) prostorije. a ponuda mnogo sporije. samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda. • Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'—koie razli&tih vrsta. Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase. podatnc i punq. kakvpde i mjere. .Velvet—koia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja.. a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem.Moraju bill incke. tzv.. . Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze. .. Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza. Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije. Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu. pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka. vrste. •. K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia. -*>. te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla. 18 . Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja. uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari 5. Tuljanske koie Stave se preteino biljno.. Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada.Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija. . ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek. U skladi§tu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. Mo. U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu. licem uyijek prema van. punog opipai slican je prirjsdnoj kozi... . . a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj. . a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem.' - > Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia. a posljedica toga su visoke cijene sirove koie.. aii prostrane. te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima. preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe. hladnije (5. dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste. 15 °C) i presuhe (50... a ostale vrste u smotke do 12 komada. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:.1. Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima. umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie. SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne. Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje. osipi. . Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo. Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc. biljno ill kombinirano Stavljene. * . za§ti6ene od izravnog Sundeva syjetla.su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza. KNJIGOVESKEKO2E .3. .. va&ti (vachette). a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila. Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia. Koie za hamove i orrnu slicne su blank—koiama. Skaj je meK... Odjevni velur je koza odredenih svojstava. Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m. samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura. •• *. a nar0^to. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno. su razmjerno tankc.

upijanje vode. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave. akrilonitrila. primarni benzin i TNP. heSto kasnije. Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54. Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan. visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje. vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola. (1989. kao npr.1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor . etanola. propilen oksida. JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena. nakon izgradnje prvih piroliza i. Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana. Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina. Za jtilen. Kako se konzervira sirova koza? 3. kao Sto je npr.000 000 t/g (1989). itd.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. propan i butan). Koje vrste gotovih koza poznajete?. Pitanja: 1. polistiren. tekudi naftni plin (TNP). ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C« frakcije). prvih aromatskih postrojenja. Koje su zamjene za prirodnu ko£u? 7. tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina. Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin. vlaznost koze. SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa. jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27.). se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize. Kako se ispHujc kvaiitcta x 6. kumena. i to u raznim kombinacijama. alfa olefina. vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena.1 . 6. Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova.00(^000 t/g. jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom. Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena. a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala. osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola. Koje vrste sirovih koza poznajete? 4. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog. 6. izopropanola. akrilne kiseline. Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. U shemi 2. aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. vinike«tata i kopolimera. dvrstoca na leidanje i 'dr. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen. Po proizvedenim kolicinama. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. jeftinom sirovinskom osnovom. Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina. 19 . Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega. polipropilen i polivinil klorid). dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri.5. butiraldeluda. jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih €2 frakcija zanemarive.

Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena. KLOR' £HL£W DIKLOKID VML KLOMO POLMML KJ. kao i druppolimerni materijali. ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene. a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali. Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu.standard! i propisi za uporabmnaterijala. .cijena materijala. VinUklorid sp proizvodi pksi—ktorancijpm etilena. r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu. PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje. KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen. — tehnidki.tradicija i jiavike. kap i njegova tehnicka asistencija. a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren. Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin. 20 . te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja. a to jekjor. -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma.ORID ' ETILEN SRIMMNtB&ZIN C* FRAKCiJA •JPUNSKO ULJE) PtRQLITlGKO ULJ£ •o fKOPlLEN Shema 2.cijena prerade. pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid.2. koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji. . . Produkti i pirolitidke razgraUnje 6. .a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak. kao §tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala. a nabrojit temo samo neke. zdravstvena i druga regulativa. . Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima. — ekoloska. . VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene.utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida.dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja).

U svijetu se proizvodi viSe od 1. kartone i drugo. . 6. a najceSceje 15. Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje . U prometu se vrlo desto susre€e ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje. Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. sredstava za pranje i distenje. tuba.<UU. U uyjetima izgaranja.3. kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda. uz stalni porast potrosnje 3 . pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce. Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja. 4 %/g posljednjih godina (1989. Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena. zeljene gustode.. Smarijcj§»rivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala. ved pri temperaturama iznad 600 °C. Kako se dobiva vinilklorid? 4. posebno u gradevinarstvu. 3.. vre&caj Jcwtija. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima. Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima.plastike s drugim materijaliina. koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote.. U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). . ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima. uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para. Pitanja: 1. kozmetickih preparata. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: — plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5. PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. njihova relajivno laka upaljivost i gorivost. zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji. — lako se oblikuju.1 milijun tona pjenastog polistirena. male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare. — lako se peru. impregniraju i slidno. — razmjerno su jeftine. a posebno pjenastih materijala. bodica. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpf—fob'je). To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode.. dolazi do pirolitirazgradnje polistirena. trgovini i doma&hstvu. PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1. u velikom tempera turnom rasppnu (-180. s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu. kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. +75)°p. transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja.4Q kg/m ... kaSiraju. pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene. Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? . Ciste i dezinficiraju. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja. te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina.. lako hlapljivim tekudinama.. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa.. u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju. . Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale. Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda. izvrsne zvudne i toplinske izolacije.).ne*naju okusa ni mirisa. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera.

behzolu i kloroformu. a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila..^ -'-<-. polikloropnen kauduk. ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom.: :••••""' ' . . moze se dobiti meka ill tvrda guma..pv. Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. "":. ' • ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline. porijeklom je iz Juzne Amerike. Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka. . a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien). • **: • -•. Kod 60 °C postaje Ijepljiv. Te se boje zovu vulkanske. Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi.>'.•" .. KAUCUK. Punila mogu biti aktivna i pasivna.W v . Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije.rl'5 f*t4 \. GUMAIGUMENA ROBA 7. a zatim oksidi kalcija.7. a naziya se lateks. 22 . 6i§cenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. pmeksivadi. dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren: . osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe. U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk. skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju. aktivatori. dakle. Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kau£uku dodaje stirh^dr. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa.KAUCUK Kaufiuk. boje. olovaicinka. u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien. Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii. Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi. •. stearinimineralna ulja). Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk.-•• • : -' . magnezija. Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna.) iomekSivaCi (razne smoie. kreda. . U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireri—butadienski kaudruk (SB—kauduk) i stereo kauduk.1. butilkauduk'i dr.' ••''". Sirovi se kauduk otapa u benzinu. ( izopren L.. kao §to su punila. Oni.. osobito dvrstodu na kidanje i habanje. ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije.. pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume. kaolin itd.*. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume. : .n<i dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene. a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka. butadien CH2=C_ /*>U . voskovi.. -.. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja. Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla. Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk.•• • ' • • ' . Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada. « . OmekSivadi povedavaju plastidnost. Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti. kaolin i4ir..udrvetu. kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na.- PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci. Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie.. osnovna sirovina za dobivanje gume. stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju..

Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa.2. gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1. KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase. ozonu. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima. 5. Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati. : • ' • Pitanja: f.auto—gume. zracnice. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima. Ta. gumeni depovi. To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta.2. Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze. Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku. Stojemastiftkacija?L. rjede neki sumporni spojevi. Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor. GUMA I GUMENA ROBA 7. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. kirurske rukaviee. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE r Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju. 3.Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe.. razne vrste gumenih cijevi. sanitarhi proizvodi: gumene pJahte. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume. tehnifika roba: brtvila. . tehnicJcerukapce. Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene. ovisno o vrstt gotovog proizvoda.2. CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA . brtvila. kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi. vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u. Uprvoj fazi valjanjem. • • .2. dudice za dojencad i drugo. izolacijski materijal j dr. Tako se. gumeni profili. a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. Zbog toga se kauduk zagrijeva. SKLADlSTENJE. Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda. npr. Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. 7. a u doticaju sa zrakom oksidira. Sto je vulkaniziranje? ^J. kao npr. uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma. 2. oblikovanje i vulkanizaciju. pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|». Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2. 3. kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca. pksidativna razgradnja.. punjenje i homogeniziranje. pa se tako dobiju plode razlidite debljine. a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari. Ako se npr. 7. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi.gume za bicikle i automobile. gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu. kroz stroj $ nekoliko valjaka. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23 . . To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi.1. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka.gumena obuca. toplini. •" .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful