ft I

*

'
PUCKO OTVORENO UCILI§TE «POUKA» KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlri§e roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada — sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucno—znanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo « u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude. • Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida. Stoje investicijskaroba. zaStita prirode. nisu sirovine. zrdc. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina.a Sto potroSna? 4. Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse. a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika. DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. pa i kozmetikeJ . samonikle biljke. •> . uvodi se nova kolicina predmeta rada. Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. nafta i zemni plin u utrobi Zemlje. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza. U novije vrijeme otpaci u proizvodnji. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada. organske (proizvodi poljoprivrede.KQZMETIICA Kozmetika. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. mineralne (rude i mineralna goriva). Stijene. prirodna voda itd. Pitanja 1. odiiqsno iyega »o je blip 11 vezi s njegom tijela. Stednja prirodnih sirovina. a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. . preparata i sredstava sluze za 5iS6enje. reprodukcijskih materijala. mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa. vec" su samo potencijalni izvori sirovina. njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina. . Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje. . prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. Te aktivnosti su unaprijed odredene. Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti.1. Sto je roba i kako se dijeli? / 2. tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. KOZMETJCKA. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina. Sumarstva. kao §to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada. Diskontinuirani proces se stalnb prekida. isprekidani).5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. To je reprodukcijski materijal. lova i ribolova). ugljen. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada.PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/ 2. koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal. PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2.

Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. specijaine kreme i losioni. Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$te£enja i proslrene pore koze). U XVII. /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/. Siniiikaujc i balzamiranje. . snianjuje z?|pgnutost. v " ' • . ublazava).. stearati metala. njega ruku i njega tijela.v»<hi i svc vc£oj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr. Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6e§i6ih klasifikacija prcma nainjeni. Takoder prema francuskom emollient. otopina. njega usta. taijive kreme. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala. protptip prve hladne kreme. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. pod losionima se u kozmetici opc°enito razumijevaju kapljeviti preparati. te njihova osvjezenja i njege. apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc). laits de toilette. Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. ekstrakta hamelisa. temeljne kreme.sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje.dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans.Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata. povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled). ruSne yqde i stiraksa. " .. p. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie . i XVIII. Sirovine k°Jg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk. oblika i sjaja. laits de bcaute. . osobito gUcejrol-mpnostearat. njega odiju. U to se doba (1725. te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti. pa selazlikuje njega lica. precipitirana kreda. te Iminka za lice. osobito u Francuskoj.Kolnisch Wasser). bojenjc i oblikovaiije kose. titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u.i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme. (Prema francuskom lotion. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije. prekriva sjaj koze {— . Pod francuskim na ziviina laits virginals. eteri$nih ulja i alkohola. mpnp^Uceridi. •i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke. voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj. magnezij-karbonat . olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju).^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja. a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena. . emolijantne krcmc i losioni. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin. kaolin.: . emolijentan znaCionaj kojiopuJta.g. losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. njegai Jkpse.) u Njemadkoj pojavila danas §irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne . stoljeca.hoimQnsJ<e laeme. pigmentw]^gnife*. Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze. na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje. Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji. cink^ksid. kose i zubi. U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina. Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/. i pridonosi barSunastom izgledu koze. ':-\t . Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. Rimskog carstva. Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce). st.l. .ddblju i Rimljani u vrijenic procvata.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje. tzv. Osobito se pazilo na njegu kose.

lanolin i derivati. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije. karmin kao boja. arome i mirisi. propilenglikolu ili njihovim smjesama. bentonit.ptt^tvv^Anjc ruia. NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te §minke. kanauba. Tube mogu.i.j £ada). Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni. ."-' . Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom.u originalnom pakiranju. U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista. Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem. 2:1. najvi§e spojevi fluora. ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega.3. najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala.NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di§6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia. ' . a rjede u plastidnim tubama i bocama.^aTcaoTniaslac.• • • '„ . Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni). ugljikovo crnilo.Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi.e jedno je od njenih bitnih svojstava. Glicerol. Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo . cinka i titana. za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica. . zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje • • . voskovi t ulja. ultranialiii. sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste). cerezin.jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja. Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo. . sorbitolu. 2. hidratizirahi alurnjnij-siUkat. NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza. hidrtjjpiiirtn^^ kol. steannska kiseUna. na pojave karijesa). prirodne smole i gume. Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina. ' . za postizanje specijalnih efekat a. ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima. '.Osnova modernog ruza za usne jest smj«ajijjaj_ v^ Stapjtf. talk» kapliOtyari W razliditih . krorna. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu. Frema namjeni. oksidi ieljeza. lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje. Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube. SjenilazapCne kapke. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu.ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib). '• . U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. koji sc pakir? u osobita kuciSta.. ali i ne moraju. Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva.2. .1. odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari. kao $to su Sminke obrve. natrij alginat. da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase. prirodnie i urnjetne . sjnole't^ lanolin. — se proizvode pastozni kozmetidki preparati. Osim tih. izopropilmuistinat. Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans. ulagatK se u kutije. ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu.. Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. kandelila i pdeHnji yosak» ozokerit. To su razMiti preparati kojima se prikrivaju. s dozatorom ili bez njega. s razliCitim dodacima. '--. Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka. '.a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. natrij-monofluorfosfat i kositar—fluorid. odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja. npr. osvjezavajuft okus i aroma paste za zub. Po vaznosti ih slijede praSkasti. a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti. maskare i preparati za korekciju konture oka. .{ricinuspvo|uI}c xa jclo). natrij -fluorid. • " ~ ! • '' ^ . npr. proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. " • . . Ugodan. boje i pjgjrientj.>3 2S. natrij-karboksimetilceluloza.

Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda. praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose. .' ' . Cetkice za zube. PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije. . Cetkice za zube. geli i paste. cinskih strudnjaka o njihovu. ' : ' .djelovanju na zdravlje zuba. Cesto zvano trajnom). prema dogovoru proizvodada.J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka. Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte. neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih. gelne preparate. stomatoloSkim fakultetima. Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta. Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje). Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai. bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela. ' • • ' " _ ' ' ' ' " :: •" • Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti. preko kestenjastocrvene do plavocrne. sintetike i stidno). Moderni preparati omogu£uju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete.. a kasnije i maleinske kiseline. Preparati za ispiranje kose. najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi. razli&ite su izirade. niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike. ' . gbtka. a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose. Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi. 2.NJEGARUKU .m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju..^dnosno razgradnji melamina. Samponi rnogu^iti kapljevine. Noviji preparati. . jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna. • . preparate za ispiranje kose. 21. Bpjila za kosu jesu . kreme i losioni za njegu oStedenih nokata.. koji jenosilac boje kose. preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji. zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama. u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte. Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta. Preparati za izbljedivanje kose proizyode.4. kreme. §to se desto koristi u propagandi. . kapljevite u5vridivade i lakove za kosu. Osim tih. . osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba.. bojila za kosu. Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled. tartarne. kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova.1. Ni do da-• " ——.. a desto nisu bill niti aromatizirani..preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. Sioyjre. • ' '• .5. izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje.NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu. Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik— peroksida s neStojimonijaka. nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure. npr. ' . iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida. . U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene.jjajna i lakfe se CeSl|a. PraSci za zube. velteine i kvalitete (od prlrddne dlake. preparate za izbljedivanje. ' has se njihov sastav nije mnogo promijenio.••• -"• -' • '•. Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama. • : • . kreme. . U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat). Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista. . . prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa.. preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke. da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom.PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^L£is^enja. meksanje i skidanje rubne kozice.se^kao otopine. . s obzirom na sastav. ^ .

. preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet. kreme. Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. kratko. sampone i preparate za kupanje. miri$fij. Na radu. s razliditim dodacima.NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne). adsorpcijom. kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a. kao Sto su opuSlanjc.). U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi. dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela. T o s u razliCiti tenzidi. brzo se susjfi i. Naj£eS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton. . Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari. • Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. oksida. Obidno su ti prcparati kapljevine. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja. kao Sto su natrij perborat. Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. pudere. kojima sudodani antioksidansi. soli za kupanje. dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. da se izbjegnu jznenadenja. . sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. natrij hipoklorit. ili kombiniranjem tih mehanizama. ' ' ' • • • ' ':::*-^ • . • l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena. . osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima. pilatore. cijom. antiseptic! i parfeinska ulja. pa su zaprayo mirisi. Osim toga.magnezij-peroksid. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju. Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima).Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V. natrij-peroksid. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. ali mogu biti igeli i kreme. puderi i kolonjske vpde.o. Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu.£yrsnuti. . Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja. izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. (Osim tih preparata. ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi. Medutim.. Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima. posebno novorodendadi. . a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima. dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni.6. u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. biti'otporan pr£iua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih. losione. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika. osvjczcnjc. Losioni za djecu jesu emulzije. etilacetat i butilacetat. Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja.^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela. 11. prema iritiranju i fekciji. Pravi dezodoranski (u nastavku. koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi. Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. ili bakterostatski. najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma.

. Po sastavu to su emolijentne kreme.2. Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu... Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik. njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm). mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina. ... PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa. Po sastavu to su emolijentne kteme. ^ .1... patentom i kvalitetom. Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte.• . / Proizvodnja par fema. moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa. Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze.. niti smiju biti obojene Scodljivim bojama. A. Cesto obavijena tajnom i mistikom. . 2. cmogorice. ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: . .moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho. a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata. benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\————* " "*" .2. umjetnih masa. Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem... tekstila..DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii. keramiCkih sirovina.moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka). . njegu i zastitu tijela. . mirisnih tvari i sliCno. cibet. antiseptike i mirise. Osnova je till pudera talk. nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slu£i za izradu igradaka.3.Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie.elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V.. ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi). gume. 2.koji se mogu lako rastaviti.'"•"''' . . redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam. voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari."" • sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra.-----. Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat.ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu. ( . IgraCke od metala. . . kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi)..-. Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije).— ----. Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti.. PARFIMERDSKA ROBA 2. a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama. . . |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda.smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova. Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom. IgraCke za dojendad ne .

punilo i boja. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? •/ 3. Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila. 3. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. papir za novdanice i dokumente. biblijski papir itd. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo. .Pitanja: . ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup. Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke. > 1 . Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. glatkost povrSine i bijelu boju. natron-p^pir.v . PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza. nctopljive u vodi. r^zvlaknjivanje. papire od drvenjaCe i papir od starog papira. Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira.• • ' polukarton i karton. poluceluloza. oblikovane ambalaze (vr6Slee. Te su sirovine vlaknaste grade. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa. Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. kromo-nadomjestf k. listova. Stampanih i propagandnih mate^ijala. punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti. 2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. usta i kose? / 5. a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. Otporne su na udare. drvenjada.U. ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine. Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i. a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. barit itd. Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije haj£eS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. bezdrvne papire. treba razlikovati Vif''*'"'• ' 7 ' . Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2.rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini. sadra. poStanski papir itd. Ta priprema obuhva^a pranje. On robu stiti u prijevozu. zatim tiskarski. Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir. Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje. . 1. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir. . tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir. kao Sto su kaolin. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij. ^tijice. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu. koji se dobiva preradom borove smole. a mijesanje se nastavi. -. To su najkvalitetniji papiri. pisa6i. odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. pove6avaju mu masu. elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. Svrstavaju se prerna gramaturi. Od Cega se sve proizvode parfemi? 9. pri Cuvanju i prodaji. | Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija.• • . Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. za njegu o6iju. osnpvnoj sirovini i namjeni. Gdje se testiraju paste za zube? 7. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir.

SREDSTVA ^V PISANJE ^3. vosak ili stearin. 3. plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira.. viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine. Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama. vodenuparu i vanjske utjecaje. hermeticnosti ili zaStita od otvaranja. nepropusna za plinove. sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein. prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa. suh ili odvi§e vlaian zrak. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura. a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom. a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda. • ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin. kutijica za filtar Cajeve. razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju. Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire. Od. neito porozniji.Vrele za pakiranje velidih koli&na .stari". sedera. Izraduje se uz dodatak magnezij— sulfata radi jednolikog tinjanja. izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natron—papira. Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom. u kombiniranim pakiranjima. mesa. koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu. Mozemo ga i u Cetiri skupine: . njezne strukture. nepropusnost i lijep izgled. a ujotrebljava se za pakiranje masne robe.1. cvijeca i ukrasnih predmeta. nepropustan je za masti i vodu. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen. kao materijal za izradu vredica za bombone. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima. npr. gubi Cvrstodu. cementa.2. upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti.2. Upotrebljava se za pakiranje finije robe. izravna ira^nja i drugo) cblofan . Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv. Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini. za za§titno omotavanje (celofaniranje) razli£itih konditorskih prpjzvoda (bombonijera). izbjegavati ve6a kolebanja temperature. osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. braSna. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima. specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu naj£eS6e upotrebljavaju. Sluzi za za§titu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha. Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira. kavu.rasutih" materijala (do 50 kg). u pakiranju cigareta i slidno.. a sluzl za bma• tanje delikatesnih i masnih proizvoda. Cigaretni papir je veoma fin papir. kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja. od parafiniranih. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor. zu6kaste ili plave boje. a obiCno je tanji. a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. soli. izravno SunCevo svjetleifi dr. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine.

gumice. koji imaju uredaj za je vodoravnih. tu$. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. redis-pera i kotir-pera. odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka. npr. Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm. obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). noktom).olovke. dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna. U pomodni pribor ubrajamo i razna pera. brzo se susi i trajno zadriava boju. 10 . . Mekane nose oznaku B. Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). . tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati.. v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo. Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua •/vu^c|J«l« luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc. Prodaje se u bofiicama i tubama. crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje. Haraer je bijeli. | A PODLOGA Daska za crtanje -r Crtezi se naj£e§ce izraduju na dasci za crtanje.guiniqc j t)§tar no2ic(britvijjsfijl.papir na kojem se crta.pomocni pribor (trokuti. a pri povladenju debelih cjta koso. Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa). Ona mbra biti ravna i izradena od drveta. •ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti. Sestarl^luie za crtanje kruznica. S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore. . boje. PiP crtanju krivulja ppmo£u krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. strugaci i dr. Trokuti .podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora. sluzimo se sa dva trokuta. Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta. tvr(|e oznaku H. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir. Crtf se povlace slijeva udesno. U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje. tuSem iU bojom. mjerila* krivuljari.boje. U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke.Kad crtamo bez priloznika. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir.crtala . priloznici. Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta. Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza. Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. Sto je broj veci olovka je meksa. Uz oznaky B j jti stoje i brojevi. uspravnih i kosih crta. Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice.Tosu: otovfce^ tuSeyi. a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje. dakle njima crtamo ili bri||jno. a. CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju. ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). a 9H je yrlp tvrda olovka). fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno.gumieeistrugadi.

aparata. elejctriSne pisac"e strojeve. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. 11 . u slucaju telefonskog poziva).3. prekidaju poslovni odnosi. moie se postici velika brzina pisanja . ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. . Diktat se moze lako brisati. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima. rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3. To se posebno odnosi na poslovna pisma. koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat.U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. -• Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja. ukupno 88 znakova. Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. Da bi otipkao jedan znak. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri. strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. knjizenje. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova. a korespondenti — daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. Ostale radnje izvrsava daktilograf.. znamenke i posebni znakovi. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. x. Njima se uspostavljaju poslovne veze. Bududi da je kuglica vrlo lagana. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. Moze po volji prekinuti diktat (npr. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan.5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. dopunjavati i si. Prema tome.2. Na kuglici se nalaze velika i mala slova. nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira. na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane. crta. znakjednakosti. . 3. On je izvor. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. fakturiraitje. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga.3. poduzedma i ustanoyama. 2. ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. ispravljati.do 930 udaraca u minuti (15. daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. Pored toga.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak. diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte.sile za otipkavanjc slova. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj. mehanidke pisaCe strojeve i 2. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. Pored toga. todkaidr. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. razmaknica. zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje. crtica.

2. govor sudionika). tri ili Cetiri brzine. ' . Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. izvatke iz strudne literature. boje glasa i brzine repiodukcije. . Magnetofona ima viSe vrsta: 1.. .jednake velidirie. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce). Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8. imagnetofona. odnosno umnozika. u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja. razne dokumente. Postoje sljededi nadini kopiranja: . regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji). podetak govora pojedinih sudionika i si. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. 9. nacrte. ranje. •. -• ioplinsko kopiianje i ^ . Objasnite funkciju i namjenu diktafona. glasa. Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati.. Umjesto zapisnika arhivira se vrpca.. Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. ^ — opnenii . Navedite vrs|e pisadih strojeva. ' • • .4. Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. yjerne originalu. vi§e kopya. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. ' Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje. 3. dvije.off setni postupak.. ugovore i dr.. Postupci umnozavanja su: -hektograiski.. mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu. .(1 .2. Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. simfonija). U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma. 4.u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni —snima se prvo na prvomkanalu.. STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE .Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur. Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6.. podetak snimanja. 9. Navedite sirovine za proizvodnju papira. Pored toga. 10.Stojegramatura? v/ '•* 3. umanjene ili uvecane. npr. . piema broju kanala su: a) dvokanalni — omogueuju snimanjei. — fotokopiranje.4 cm/s.5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi.75 cm/s (za snimanje govora. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja. prema broju brzina vrpce: s jednom. Koje vrste papira poznajete? 4. To su: 2. izyjeSCa. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. kanalu na kojem se snima. 2. Pitanja 1. . Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. POSTUPCI UMNOZAVANJA J Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija.Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom. planove. — svjetlosno kopiranje. . strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. glazbe). .

. kao $to su svilena sita (u mlinarstvu. mineralnih tvari itd. . Sift .... za proj^avanje pudera i si..sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno).. ovisno o kvaliteti i neSto lignina. jer je nit sirove svile vrlo dvrsta.... %POUAMC.. Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila. ' • • • : ..% VUNA ... acetatna svila i dr. Vuna moze navuti mnogo vlage.. prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca).. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na: .. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla. all sadrze...1.. Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE 2. Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka. . Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l.. Vuna s vise majavih dlaka je vrednija.% VBKDZA.).%OST/10.. ... KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom. . Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji.kemijska a) iz pnrodnih polimera i b)sinteti5ka.4... 4. Svila.. od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa. dak do 40 %...2..% ACEW. proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta. Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik.„. poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke.. ODR2AVANJEPOU§WENOJ ETKET1. .PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA ' \=7t TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA • Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelan£evina.... 13 . . .. te za tkanje tehnidkih tkanina. IAN_. 4. ... .. Svila izradena od.. • . . 4...' ' . a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima.. .. TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze. : WMJK . " .. fivrste niti.... pektina.1.... Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje.. To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila. konoplja. celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava..• ' •• • " • " .. SKUPUANJE: DU2 ... ...1. Kolicina vlage je 15 %.stabljidna vlakna (Ian. SUTIA. 1. ....lisna vlakna (manila i sisal konoplja). motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna. ' ... juta...ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila. .. U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon)..... Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze. TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva. zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana.. ramija)..prirodna UVOZNIK. a udio ostalih sastojaka je neznatan. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom..a najviSe 17^ %. U tu grupu vlakana . TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu.)..

vunene. za'zenske haljine. Frirodna su vlakna liigroskopiCna. 5vrstO(5i. lanene. PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. Tako iskazana. zefir. . a zatini naglo opada.6vrsto6a prede zove se ija. Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo.fiupave.glatke. tkanine od mijes'anih vlakana). pa s# zato Ijave.2. svilene.upotrijebljenim vlaknima (pamuCne. mercerzirane).2.). . za tehnicke svrhe itd. batisjt i kanafas.cljene duljine Ikaninc. U doinadoj radfionosti prede se prstima. Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine.metodi dorade (valjane. PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija.2. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri. Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti. pa imj^p lice sjaji 14 . To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /.1. Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo.1. . Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %. po Sirini tkanine. Jedinica za finicu je tex (teks). Potka im je od merceziranog pamuka. KVALITETA PREDE Kvaji&§ta prede procjenjuje. atlas itd. stupnju usukanosti i vlazi. mekse i tanje to se bolje prede. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke. se prema finoci.nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko. a zovu se kotalci. najlakSe se prede svila. TKANINE 4. VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: . tkanine od umjetnih vlakana. inlet. Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr§(*ene zice s otvorom u sredinici. Najpoznatija su platna: gifon. . pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu. keper. plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak.). 4.P&EBAITKANINA . Finoda prede izrazava i mase prede. a najteze pamuk. 4. o finoci i stupnju usukanosti prede. Flanel takoder ima platneni vez. Prema tome.2. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta. popeh'n. za dekoraciju. •** namjeni (za rublje. Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez. Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^. za posteljinu. dok u industriji za to sluze strqjevi. all su mu obje strane kudrave.4. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka. Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana. moiino ili zutica.3. pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. za musku odjedu. Sto je vlakna sirovine duze.3. 4.

dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. poluregularnu i krojenu pletenu robu. pa su zato mekseg opipa i dcblji. vrpce i slidne proizvode. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati. Krep takoder ima platneni vez. Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. koje se zatim kroji. Sukna mbgu biti laka i tegka. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila. dobar je toplinski izolator. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na. . uzad. Ako je gusto ple|eria. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela. pregaCe. mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica.2. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze. a skrojeni se dijeiovi spajaju §ivanjem. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina. a izradena su vrlo slozenim vezom. zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava. pa zato bolje propuSta zrak. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom. On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine. pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep). a upotrebljava se za svecane lenske haljine. Vrece i 15 . Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine. Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila. S nalicja je kudrav. Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast.Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa. vedje sitno valovita. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede. od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden. razlidite krpe za pranje i brisanje. vredice. ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza.3. jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. 4. ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima. obuhvada.3. • Pletena se roba dijeli na regularnu. TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor. krep. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj.3. Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju. Vezova ima mnogo. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom. ne drze toplinu. relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada.4. ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin. a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli. Baihet (barhend) ima keper-vez. keper Veza i atlasnog veza. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. darape). §to daje posebne vizualne efekte. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja. laStenje i poliranje.3. On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja. Lanene su tkanine jade od pamucnih. kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina. atlas i buret. a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje. ' 4. 4. Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede. krep2orzet i krepmaroken. a lice mu je glatko.

Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2. Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana. u koje se ubraja koza antilope.).4. 3. 4. UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije. bikova i bivola). ko2e domadih zivotinja. gustoca prediva. Medutim. dimenzija. skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si. svinjska.fortir. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje. b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis. Tako se npr. pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. Navedite vrste tkanina. jer gube apreturu i o$te6uju se. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju. Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine? . jer mogu izblijediti ili se oStetiti. u kojese ubrajaju goveda. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom.b i c.atiag i brokat? 5. pasja itd.tvid. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4. Ako su duze vrijeme svinute. rnasa pb jedinici povrsuie. 5. • 4. Dijele se na: 1. na£ina rubljenja i drugo. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A (£). SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje. Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip. izgledom i si. a to su koze zmija. To se odnosi osobito na svilene tkanine.Sto Je inlet.5.. konjska. . Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju. dokumentirano kvalitetniji proizvod. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3. ' SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. ov^ja. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti. 9.vrelice su naj£e&i oblik tekstilne ambalaze u prometu.damast. gufcvanjem u ruci. a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija. danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eel—tkanine ne guzvaju. '4-. a ostala vlakna se ne mijenjaju. dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida. Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini. egzotiCne koze. koze divljih zivotinja. krokodila. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo. Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Acetatna svila je topljiva u acetonu. a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. jelena itd.6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a.bukle. u tkanini. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma. mogu na svinutim mjestima oslabiti. gustera i riba. a lanene Jos' hladnije i tvrde. srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. l. srne.

jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine.deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu. PIKE ..vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu. ubrusa. tiskana bez apreture.. izdignute tqSkice.jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti. PAMUCNE TKANINE 16 a ZA HALJINE I KOSTIME ZA RADNA MUSKA ODIJEU POPLIN . Sluzj^za Ijetna odijela. sluii za rucnike i kupa6ei kapMte.. Tkana je tako da se jasno vide pruge. za baionske ogrtaCe. Ijijla.vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama. Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima.jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom. kostime i hla5e. . presvlaka za jastuke i si. svijetloplavoj i svijetloiutoj boji. a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja.jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled.-. bije(e boje za raidne kute.tkanina platnenog veza bijele boje.. : ' V '': ' " .jednobojna vrto elastiSna pletenina. . • . . Sluzl za izradu gaCica. a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. KRETON . a s naliSja rutava. Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda). TRIKO .Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja. a ako je impregnirana. . Ako je tamnm boja.gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede. KORDSAMT . ' ' '"•'""'' PANAMA . zvijezdice i si. DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka. vrio gusta i glatka sjajna tkanina. POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza.vrto psta tkanina platnenog veza. .. Izraduje se u svSjetlocrvenoj.jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom.tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu. Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima.tkanina atlasnog veza. S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu. SANTUNG . . Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja. Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje. sluzi za radna odijela. S liea vrip sjajna. SATINET . sportske hlace i si. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena. Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama. Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' .^ KEPER . . . -fLANEL . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE I. majica i potkosulja. BALOWSKA SVILA .. * PLATNO . MATLASE . osobito prikladna za radna odijela.6. _FQBHR~.

koja. MOHER . karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene. LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima. yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake. " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu.6* Namjena tkanine NAMJENA TKANINE II. pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati. podlaganje stolova. a naliCje je glatko.. Slufi za ogrtaCe. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. DUBL ..) .4-. trenCkot ogrtac).vrlo fina vunena tkanina glatke povr£ine s jasno vidljivim vezom. Izraduje se u svim bojama i desenima. Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina. file) . nepropustap je na vodu. . kostime i ogrtace (tzv. nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa).._. Sadrzi utkane svjetlucave dlake.fina. DELEN ...s lica i nalicja. SETLAND .yrlo mekana. prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime.deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine. Izraduje se u tamnijim bojama. v BUKLE .tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem. usmjerene u jednpm prvcu. papuCa i si. GABARDIN .dvostruka tkanina. kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima. a teze za kapute. Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama. Izraduje se u rfTSbjama. se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna. Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika. • KAMGARN . KA§MIR .. Vrste za ogrtaCe kovrCave su obi£no samo na lieu. y pleter su umetnute pahuljice vune. . VUNENE TKANINE 16 b KOSTIME ZA RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE ZA Z1MSKE ZA OSTALE NAMJENE )ZERSEJ . Sluzi za haljine i rupee.-. gusta^ LOvrsta tkanina. Ako se impregnira. koja idu kosp na nitt osnove i potke.tkanina s jasnp vidljivim rebrima. Osobito. ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva. To je vrlo. jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. Lagane vrste siuze za haljine.gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza. jsprepletena cvoricima. deblje za kostime. CIBELIN . Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom. a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama. PUST (klobucina.vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno. LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe.mekana. KROMBI . s jedne strane jednobojna.. pa sluzi za podstavu zimskih kaputa. a debele i teske za ogrtaCe. Sluzi za odijela.tkanina kovrcava . Vecinom sluzi za izradu sesira \. pa joj se povrSina lagano sjaji.materijal dobiven pletenjem. vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza.za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake. $ druge strane kockasta.„. VATEL|N-.

npr.lagana. kostime i haljine. _ IV. pamuka i si. Slu!i za izradu kravata.A-. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk.te§ka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. NaliCje nije sjajno.glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza. kao npr. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona. Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina.neSto mek§a. ^^ No. Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane. Na povriini je gruba s Cvorifima. a niti potke od vune ili pamuka. danas se dosta vrsti materijala mijeSaju.gusta svilena tkanina piatnenog veza. odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta. jednobojna ili s utkanim uzorkom. a izraduje se od prirodne i umjetne svile. BROKAT . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE ZA RUBLJE ZA HALJINE I KOSTIME ZA OSTAfcE NAMJENE III. osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune. niti osnove od prirodne iii umjetne svile. Sluzi za Ijetna odijela. BROK&L. TAFT . Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji.tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala.6. . BURET . Izraduje se samo od umjetne svile. poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja. Nije osobito pogodna za pranje.za poplune . RIPS . Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS . Sluzi za veCernje haljine. Dobro se pere. jer su joj niti nepravilno odebljale. meka i gusta tkanina od prirodne svile. koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta. FULAR . Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. dralona.specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT . perlona. oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine. za podstave zimskih kaputa i si.za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama.

znojne zlijezde i kivni sudovi.1. Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu. 17 . Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja. a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/. a i mnoge druge vrste tehnickih koza. 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe.• . Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo. Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza. orma. za rad nesposobni konji. savitljive te podatne ali Cvrste.. • -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg). . Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. ' '• ' .. gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje. i . '' • •" • • • ' • ' . Sirova koza sus*i se na toplom zra- ku.boks (masa mahja od 15 kg). Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost. a jare6e u rukaviCarsku ko2u.'_. susenjem.1.^ . ' '. Najvaznij e sitne kozejesuovcje. sirova kofca mpra se korizervirati. TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||.. ' ' * • ' • • . Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari.• ' w * w*k '*-'**' *^ f^t ' -' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie. .' • . V. • . a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju. Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze. Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie. To su pretezno biljno Stavljene.»••• Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost.-.remenski krupon (masa ve6a od 35 kg). SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze.pojaseva. Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani.kozjeisvinjske. • • '. Zato je podrucje upotrebe ogranideno. .i. Unatod tome. Na taj sloj se nastavlja migifije. gladanjem i zbijanjem. . KONZERVIRAN^SIRQ¥EJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro. Danas su remenske ko2e. Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc.radu kr/jia. te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. zbog vece potraznje sirovih koza. U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja. umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija. osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom. . tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena. laStenjem. 5. dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima. Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije. Moraju biti dovoijno elastidne. . Taj se dio pri preradi odstranjuje. U njemu se nalaze nakupine masti. Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrs£e od ovejih. •. krupne se koie dijele na: . Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. kovaega. .mapa i si. V . Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli.Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze. Prema masi soljene koze. aktovki. — masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg). a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se. manji dio svinjskih koza se s"tavi. Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima.*?T~ • '- •:. .• • : • • ' •':. v . . usoljavanjemi 2. .

Koie za hamove i orrnu slicne su blank—koiama. umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie. •. osipi. 18 . va&ti (vachette). . Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje. KNJIGOVESKEKO2E . vrste. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek. licem uyijek prema van. te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima. . Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje. •• *. te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla. SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne. dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie.3. Mo. Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. . a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj. Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja. a ostale vrste u smotke do 12 komada. K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia. . su razmjerno tankc.. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste. uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari 5. a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem. Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii.... a nar0^to.1.. punog opipai slican je prirjsdnoj kozi. .. . tzv.Moraju bill incke. ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno. Odjevni velur je koza odredenih svojstava. samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda. Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada.Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima.su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza. aii prostrane. biljno ill kombinirano Stavljene. ... . Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc. Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia. za§ti6ene od izravnog Sundeva syjetla. pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka.Velvet—koia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja. a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem. -*>. Skaj je meK. U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu. Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase.70 % refetivne vlainosti) prostorije. preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe.. . U skladi§tu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. podatnc i punq. • Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'—koie razli&tih vrsta. . Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu. Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze. * .. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije.. a ponuda mnogo sporije. Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza. 15 °C) i presuhe (50. samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura. hladnije (5.' - > Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:. Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m. Tuljanske koie Stave se preteino biljno. preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno. a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila. kakvpde i mjere. a posljedica toga su visoke cijene sirove koie..

Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan. 6. etanola. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave. kao npr. dvrstoca na leidanje i 'dr. tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina. kumena. Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina.00(^000 t/g. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. polistiren. Po proizvedenim kolicinama. propan i butan). propilen oksida. se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova. (1989. visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen.000 000 t/g (1989). a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala. osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola. vlaznost koze. Pitanja: 1.1 . Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina. butiraldeluda. Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega. nakon izgradnje prvih piroliza i. Kako se ispHujc kvaiitcta x 6. 19 .1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. alfa olefina. jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. upijanje vode. tekudi naftni plin (TNP). akrilonitrila. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin. Za jtilen. jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih €2 frakcija zanemarive. aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora. prvih aromatskih postrojenja. primarni benzin i TNP. itd. JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena. vinike«tata i kopolimera. Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54. vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena. Koje vrste sirovih koza poznajete? 4. 6. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog. jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom. polipropilen i polivinil klorid). Kako se konzervira sirova koza? 3. vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola. Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27. Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor . Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa. Koje su zamjene za prirodnu ko£u? 7. heSto kasnije. jeftinom sirovinskom osnovom. izopropanola. dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri. ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C« frakcije). kao Sto je npr.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena. akrilne kiseline. Koje vrste gotovih koza poznajete?.).5. i to u raznim kombinacijama. U shemi 2. Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana.

kao i druppolimerni materijali. KLOR' £HL£W DIKLOKID VML KLOMO POLMML KJ. VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene. 20 . Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu. .cijena materijala.a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak. KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen. .utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala.tradicija i jiavike. a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali. . PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje. kao §tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala.cijena prerade. . — ekoloska. Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida. Produkti i pirolitidke razgraUnje 6.standard! i propisi za uporabmnaterijala. pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid. koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji. a to jekjor. a nabrojit temo samo neke. a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren. . r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu. ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene. Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima. VinUklorid sp proizvodi pksi—ktorancijpm etilena. . kap i njegova tehnicka asistencija. -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma.dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja). te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. zdravstvena i druga regulativa. Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin.ORID ' ETILEN SRIMMNtB&ZIN C* FRAKCiJA •JPUNSKO ULJE) PtRQLITlGKO ULJ£ •o fKOPlLEN Shema 2. — tehnidki.Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena.2.

U uyjetima izgaranja. U prometu se vrlo desto susre€e ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje. PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1. PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. zeljene gustode.plastike s drugim materijaliina. Kako se dobiva vinilklorid? 4. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5. lako hlapljivim tekudinama. a najceSceje 15. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera. Ciste i dezinficiraju... Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? . ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima.<UU. kaSiraju. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja. Pitanja: 1. tuba. transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja. Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpf—fob'je). trgovini i doma&hstvu.. sredstava za pranje i distenje. — lako se peru. vre&caj Jcwtija.4Q kg/m . 4 %/g posljednjih godina (1989. To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode. uz stalni porast potrosnje 3 . zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji. pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene. male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare.ne*naju okusa ni mirisa. Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja.. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: — plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima. — razmjerno su jeftine.. bodica. Smarijcj§»rivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala... Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda. u velikom tempera turnom rasppnu (-180.. Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima. s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. kozmetickih preparata. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa.). . U svijetu se proizvodi viSe od 1.1 milijun tona pjenastog polistirena. izvrsne zvudne i toplinske izolacije. za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina. dolazi do pirolitirazgradnje polistirena. Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje . — lako se oblikuju. 3. 6. pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6. u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju. a posebno pjenastih materijala. +75)°p. njihova relajivno laka upaljivost i gorivost. uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para.3.. kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. . posebno u gradevinarstvu. ved pri temperaturama iznad 600 °C. kartone i drugo. koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote. . kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda. Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena. impregniraju i slidno.

.. ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom. voskovi. KAUCUK. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja. Kod 60 °C postaje Ijepljiv. moze se dobiti meka ill tvrda guma.. behzolu i kloroformu. ' • ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline. 6i§cenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe. Sirovi se kauduk otapa u benzinu. porijeklom je iz Juzne Amerike. kaolin i4ir.1. a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila. Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi.•• • ' • • ' .pv. kaolin itd. u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien.-•• • : -' . Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla. osobito dvrstodu na kidanje i habanje.) iomekSivaCi (razne smoie. magnezija..7. GUMAIGUMENA ROBA 7..•" . Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume. kreda. a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka. "":. OmekSivadi povedavaju plastidnost. polikloropnen kauduk... Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kau£uku dodaje stirh^dr. •.. 22 . olovaicinka. skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju. . dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren: .. kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na. Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna. butadien CH2=C_ /*>U . Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka. ( izopren L.. Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk.: :••••""' ' . Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk. ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. . : .udrvetu. kao §to su punila.^ -'-<-. « . Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie. dakle. a zatim oksidi kalcija. Oni. Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii.- PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci. a naziya se lateks. Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije. aktivatori. Te se boje zovu vulkanske. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume.. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa. Punila mogu biti aktivna i pasivna. U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireri—butadienski kaudruk (SB—kauduk) i stereo kauduk. stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju.KAUCUK Kaufiuk.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi. -. U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk.. pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu.n<i dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene. osnovna sirovina za dobivanje gume. pmeksivadi.' ••''".>'. a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien).rl'5 f*t4 \.*. butilkauduk'i dr. boje. stearinimineralna ulja). Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti.W v . Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada. • **: • -•. Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena.

KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase. CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA . gumeni depovi. tehnicJcerukapce.gume za bicikle i automobile. Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2. SKLADlSTENJE.2. ovisno o vrstt gotovog proizvoda. Sto je vulkaniziranje? ^J. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. pa se tako dobiju plode razlidite debljine. npr. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE r Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju. a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari. pksidativna razgradnja. Uprvoj fazi valjanjem. Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati.2. kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi. ozonu.auto—gume. To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi.1. Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku. Ako se npr. •" . 5. Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze. kirurske rukaviee. zracnice. Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu. dudice za dojencad i drugo. kao npr. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima. tehnifika roba: brtvila.gumena obuca. : • ' • Pitanja: f. gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1. Stojemastiftkacija?L. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi. 7. 3. toplini.2. a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. 2. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23 . Tako se. punjenje i homogeniziranje. Ta. gumeni profili. . pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|». vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka. . sanitarhi proizvodi: gumene pJahte. Zbog toga se kauduk zagrijeva. 7. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima. brtvila. Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4. a u doticaju sa zrakom oksidira. GUMA I GUMENA ROBA 7. rjede neki sumporni spojevi. To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta.Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe... kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca. oblikovanje i vulkanizaciju. 3. Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda. izolacijski materijal j dr. kroz stroj $ nekoliko valjaka. Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa. • • . uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma. razne vrste gumenih cijevi.2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful