ft I *

'
PUCKO OTVORENO UCILITE POUKA KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlrie roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

potroSnja roba Sroke potrognje

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucnoznanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. Stijene, ugljen, nafta i zemni plin u utrobi Zemlje, samonikle biljke, zrdc, prirodna voda itd. nisu sirovine, vec" su samo potencijalni izvori sirovina. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. mineralne (rude i mineralna goriva); organske (proizvodi poljoprivrede, Sumarstva, lova i ribolova). U novije vrijeme otpaci u proizvodnji, prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje, Stednja prirodnih sirovina, zaStita prirode. DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. To je reprodukcijski materijal. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi, a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina, reprodukcijskih materijala, dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina, koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal, dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). Te aktivnosti su unaprijed odredene, odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni, isprekidani). Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida, uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa, tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika, Diskontinuirani proces se stalnb prekida. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada, a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi, uvodi se nova kolicina predmeta rada. , Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti, kao to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada, Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. > . . . Pitanja 1. Sto je roba i kako se dijeli? / 2. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. Stoje investicijskaroba,a Sto potroSna? 4. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/

2. KOZMETJCKA, PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2.1.KQZMETIICA Kozmetika, posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija, preparata i sredstava sluze za 5iS6enje, njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina, mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:- 5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse, odiiqsno iyega o je blip 11 vezi s njegom tijela, pa i kozmetikeJ

Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c, bojenjc i oblikovaiije kose, Siniiikaujc i balzamiranje. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc), olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju). Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/.ddblju i Rimljani u vrijenic procvata. Rimskog carstva. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans, protptip prve hladne kreme. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike, na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje, te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti. . Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze, kose i zubi. Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. Osobito se pazilo na njegu kose. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata, eteri$nih ulja i alkohola. U XVII. i XVIII. st. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala, osobito u Francuskoj. U to se doba (1725.g.) u Njemadkoj pojavila danas irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne - Kolnisch Wasser). Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. stoljeca, a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii, /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/.v<hi i svc vcoj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr. Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6ei6ih klasifikacija prcma nainjeni, pa selazlikuje njega lica, njega usta, njega odiju, njegai Jkpse, njega ruku i njega tijela.

p.l.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje, emolijantne krcmc i losioni, specijaine kreme i losioni, te Iminka za lice. (Prema francuskom lotion, otopina, pod losionima se u kozmetici opcenito razumijevaju kapljeviti preparati. Takoder prema francuskom emollient, emolijentan znaCionaj kojiopuJta, snianjuje z?|pgnutost, ublazava). i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke, povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie ,i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme, tzv. taijive kreme, temeljne kreme. pigmentw]^gnife*.hoimQnsJ<e laeme, yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje. Pod francuskim na ziviina laits virginals, laits de bcaute, laits de toilette, losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina., ekstrakta hamelisa, ruSne yqde i stiraksa. Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji,^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja, voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj, mpnp^Uceridi, osobito gUcejrol-mpnostearat. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena, prekriva sjaj koze { . . v " ' . . ':-\t - . " . i pridonosi barSunastom izgledu koze. Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$teenja i proslrene pore koze), apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce),dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled). Sirovine kJg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk, kaolin, precipitirana kreda, magnezij-karbonat , stearati metala, cink^ksid, titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u,sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje, oblika i sjaja, te njihova osvjezenja i njege.
;:

Osnova modernog ruza za usne jest smjajijjaj_ v^ Stapjtf. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica; koji sc pakir? u osobita kuciSta, proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m.ptt^tvv^Anjc ruia;jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja,{ricinuspvo|uI}c xa jclo), hidrtjjpiiirtn^^ kol.^aTcaoTniaslac, lanolin i derivati, kanauba, kandelila i pdeHnji yosak ozokerit, cerezin, boje i pjgjrientj,Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi, arome i mirisi. Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase, odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja, ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima, lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje.

2:1.2. NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te minke. Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka. To su razMiti preparati kojima se prikrivaju, ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega. Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo. Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni, za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine, npr. ugljikovo crnilo,j ada), oksidi ieljeza, krorna, cinka i titana, ultranialiii, karmin kao boja, voskovi t ulja, prirodnie i urnjetne . sjnole't^ lanolin, steannska kiseUna, izopropilmuistinat, talk kapliOtyari W razliditih .ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib).. Frema namjeni, Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina, kao $to su Sminke obrve, SjenilazapCne kapke, maskare i preparati za korekciju konture oka.

2.1.3.NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia. se proizvode pastozni kozmetidki preparati. Po vaznosti ih slijede praSkasti, a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni). U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista. ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu, sorbitolu, propilenglikolu ili njihovim smjesama, s razliCitim dodacima. Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube. Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva. Glicerol, sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste), da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije. NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza, natrij-karboksimetilceluloza, natrij alginat, bentonit, hidratizirahi alurnjnij-siUkat, prirodne smole i gume. Ugodan, osvjezavajuft okus i aroma paste za zub,e jedno je od njenih bitnih svojstava. U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. Osim tih, za postizanje specijalnih efekat a, pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari, najvie spojevi fluora, npr. natrij -fluorid, natrij-monofluorfosfat i kositarfluorid, zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje
- ' , '. '--. ' . ' .i.>3 2S.."-' . " ~ ! '' ^ . " . . ' . . . . . '.

na pojave karijesa). Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem. Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu. Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans. Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom, odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo ,u originalnom pakiranju, najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala, a rjede u plastidnim tubama i bocama, s dozatorom ili bez njega. Tube mogu, ali i ne moraju, ulagatK se u kutije, a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti,a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu.

PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi- . cinskih strudnjaka o njihovu.djelovanju na zdravlje zuba, to se desto koristi u propagandi. Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama, stomatoloSkim fakultetima, zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama. , Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista, osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba. Cetkice za zube, razli&ite su izirade, velteine i kvalitete (od prlrddne dlake, sintetike i stidno), Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda. Cetkice za zube, prema dogovoru proizvodada, prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa.
PraSci za zube, s obzirom na sastav, najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi. U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat), a desto nisu bill niti aromatizirani. Ni do da- " . -" -' ', ; ' ' . ' : ' - . - ' ' . . ' ; : ;

' has se njihov sastav nije mnogo promijenio. Noviji preparati, iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida, takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. ...

2.1.4.NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu, preparate za ispiranje kose, bojila za kosu; preparate za izbljedivanje, preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta, bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela, nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure. Samponi rnogu^iti kapljevine, geli i paste. Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^Lis^enja. Preparati za ispiranje kose. jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna, a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose, da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene, tartarne, a kasnije i maleinske kiseline. Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai, PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije,J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka, gbtka.jjajna i lakfe se CeSl|a. Bpjila za kosu jesu .preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. Moderni preparati omoguuju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete, preko kestenjastocrvene do plavocrne. Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. , . ... . . ^ . ' . ' ' " _ ' ' ' ' " :: " Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti, neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih. Sioyjre,m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju. jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji,^dnosno razgradnji melamina, koji jenosilac boje kose. NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik peroksida s neStojimonijaka. Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta, kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova. Preparati za izbljedivanje kose proizyode,;se^kao otopine, kreme, praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose, Cesto zvano trajnom). Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje). Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled, da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom, niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike, kreme, gelne preparate, kapljevite u5vridivade i lakove za kosu.

21.5.NJEGARUKU

Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte, preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke. Osim tih, u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte, npr. kreme i losioni za njegu oStedenih nokata, meksanje i skidanje rubne kozice, izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje.

Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V. Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. brzo se susjfi i;o,yrsnuti, dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. biti'otporan priua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih. NajeS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton, etilacetat i butilacetat. Obidno su ti prcparati kapljevine, ali mogu biti igeli i kreme. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju. Na radu, u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari, a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima. Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima.

11.6.NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne), soli za kupanje, pilatore, sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje, miri$fij.^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela. (Osim tih preparata, za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni, puderi i kolonjske vpde.). l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena, kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a, kao Sto su opuSlanjc, osvjczcnjc, dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. T o s u razliCiti tenzidi. ' ' ' ' ':::*-^ . . . . Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja, osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja. Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima). Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima. . Pravi dezodoranski (u nastavku, kratko, dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela, oksida- , cijom, adsorpcijom, ili bakterostatski, ili kombiniranjem tih mehanizama. Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke, pa su zaprayo mirisi. , ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi, kao Sto su natrij perborat, natrij-peroksid,magnezij-peroksid, natrij hipoklorit. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi. Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja, losione, kreme, pudere, sampone i preparate za kupanje, koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi, posebno novorodendadi, prema iritiranju i fekciji. Osim toga, da se izbjegnu jznenadenja, preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet. Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. Medutim, izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu.

Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima, kojima sudodani antioksidansi, antiseptic! i parfeinska ulja. Losioni za djecu jesu emulzije, s razliditim dodacima, najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma.

Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie. Po sastavu to su emolijentne kteme. Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze. Po sastavu to su emolijentne kreme. Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem. Osnova je till pudera talk, Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat, antiseptike i mirise. Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu.

2.2. PARFIMERDSKA ROBA 2.2.1. PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa, redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam, benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\* " "*" - - .. - . . ,.....-. ----- - ------ "" sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra. cibet, moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa. Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte. Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik, a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata.- '""''' . Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije), kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi), cmogorice, mirisnih tvari i sliCno, ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi). / Proizvodnja par fema, mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina, Cesto obavijena tajnom i mistikom. Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom, patentom i kvalitetom. ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje, njegu i zastitu tijela, |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda, a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama.

2.3.DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii. , ; IgraCke od metala, umjetnih masa, keramiCkih sirovina, gume, tekstila, voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari, niti smiju biti obojene Scodljivim bojama, nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slui za izradu igradaka. Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: - ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu; , ^ - moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka); - moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho. IgraCke za dojendad ne .smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova,koji se mogu lako rastaviti, njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm); . - elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V.

- . A...

Pitanja:

, , , -,

1. Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2. Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto, za njegu o6iju, usta i kose? / 5. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. Gdje se testiraju paste za zube? 7. Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. Od Cega se sve proizvode parfemi? 9. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? /

3. PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE

Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza, poluceluloza, drvenjada, tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir. Te su sirovine vlaknaste grade, a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti. Ta priprema obuhva^a pranje, r^zvlaknjivanje, odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila, punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij, koji se dobiva preradom borove smole. Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira, pove6avaju mu masu, glatkost povrSine i bijelu boju. Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje, nctopljive u vodi, kao Sto su kaolin, sadra, barit itd. Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i.rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo, punilo i boja, a mijesanje se nastavi. Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir.

3.U.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. Svrstavaju se prerna gramaturi, osnpvnoj sirovini i namjeni. 2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu, treba razlikovati Vif''*'"' ' 7 ' - - ' polukarton i karton. Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa, bezdrvne papire, papire od drvenjaCe i papir od starog papira. Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. To su najkvalitetniji papiri. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir, papir za novdanice i dokumente, biblijski papir itd. ,v . ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir, kromo-nadomjestf k, natron-p^pir, zatim tiskarski, pisa6i, poStanski papir itd. | Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija, listova, oblikovane ambalaze (vr6Slee, ^tijice, ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa, Stampanih i propagandnih mate^ijala. Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. On robu stiti u prijevozu, pri Cuvanju i prodaji, a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini, Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine, Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije hajeS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. Otporne su na udare, elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. >

Vrele za pakiranje velidih koli&na ,,rasutih" materijala (do 50 kg), npr. cementa, sedera, soli, braSna, izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natronpapira, od parafiniranih, plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa, a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine. Od. specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu najeS6e upotrebljavaju. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen, upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti. Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak, a ujotrebljava se za pakiranje masne robe, razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju, osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira, a obiCno je tanji, neito porozniji, a sluzl za bma tanje delikatesnih i masnih proizvoda, u kombiniranim pakiranjima, u pakiranju cigareta i slidno. Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire. Upotrebljava se za pakiranje finije robe, a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom. Cigaretni papir je veoma fin papir, njezne strukture. Izraduje se uz dodatak magnezij sulfata radi jednolikog tinjanja. ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin, vosak ili stearin, nepropustan je za masti i vodu. Sluzi za zatitu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha, mesa, sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine, zu6kaste ili plave boje. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom, prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima, koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu.

Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv. viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda, nepropusna za plinove, vodenuparu i vanjske utjecaje. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima, a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda, cvijeca i ukrasnih predmeta, kao materijal za izradu vredica za bombone, za zatitno omotavanje (celofaniranje) razliitih konditorskih prpjzvoda (bombonijera), kutijica za filtar Cajeve, kavu, kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja, hermeticnosti ili zaStita od otvaranja. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura, suh ili odvie vlaian zrak, izravna ira^nja i drugo) cblofan ,,stari", gubi Cvrstodu, nepropusnost i lijep izgled. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima. Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini, nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama, izbjegavati ve6a kolebanja temperature, izravno SunCevo svjetleifi dr.

3.2. SREDSTVA ^V PISANJE ^3.2.1. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. Mozemo ga i u Cetiri skupine:

- papir na kojem se crta; - podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora; - pomocni pribor (trokuti, priloznici, mjerila* krivuljari; - crtala - olovke, tu$, boje, gumice, strugaci i dr.

crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. Haraer je bijeli, tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom, tuSem iU bojom. Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti, npr. ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza.

| A

PODLOGA

Daska za crtanje -r Crtezi se najece izraduju na dasci za crtanje. Ona mbra biti ravna i izradena od drveta. Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje, koji imaju uredaj za je vodoravnih, uspravnih i kosih crta.

v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo. Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta.

Trokuti - Kad crtamo bez priloznika, sluzimo se sa dva trokuta. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta; PiP crtanju krivulja ppmou krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati. Sestarl^luie za crtanje kruznica, dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna. Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice. Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm. U pomodni pribor ubrajamo i razna pera, redis-pera i kotir-pera.

CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju, dakle njima crtamo ili bri||jno.Tosu: otovfce^ tuSeyi,boje,gumieeistrugadi, ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke. Mekane nose oznaku B, a, tvr(|e oznaku H. Uz oznaky B j jti stoje i brojevi. Sto je broj veci olovka je meksa, odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka, a 9H je yrlp tvrda olovka). Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. Crtf se povlace slijeva udesno. fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno, a pri povladenju debelih cjta koso. S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore, a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir, brzo se susi i trajno zadriava boju. Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje. Prodaje se u bofiicama i tubama. Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa), obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua /vu^c|Jl luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc,guiniqc j t)tar no2ic(britvijjsfijl. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. noktom).
10

3.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. mehanidke pisaCe strojeve i 2. elejctriSne pisac"e strojeve. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. Ostale radnje izvrsava daktilograf. Da bi otipkao jedan znak, daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj, zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova, koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. ;U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. On je izvor- sile za otipkavanjc slova, za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. Pored toga, na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. razmaknica, crta, crtica, x, znakjednakosti, todkaidr. - Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. Bududi da je kuglica vrlo lagana, moie se postici velika brzina pisanja - do 930 udaraca u minuti (15,5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. Na kuglici se nalaze velika i mala slova, znamenke i posebni znakovi, ukupno 88 znakova. .. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje, knjizenje, fakturiraitje, strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. 3.2.3. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima, poduzedma i ustanoyama. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. To se posebno odnosi na poslovna pisma. Njima se uspostavljaju poslovne veze, prekidaju poslovni odnosi, nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri, rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice, a korespondenti daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. Diktat se moze lako brisati, ispravljati, dopunjavati i si. Pored toga, daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. Moze po volji prekinuti diktat (npr. u slucaju telefonskog poziva), ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira. Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. Prema tome, diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. aparata, 2. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina. 11

Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce); regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji), boje glasa i brzine repiodukcije. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. glasa, glazbe). Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma, dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. Umjesto zapisnika arhivira se vrpca. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. govor sudionika), u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja, kanalu na kojem se snima, podetak snimanja, podetak govora pojedinih sudionika i si. Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. Magnetofona ima viSe vrsta: 1. piema broju kanala su: a) dvokanalni omogueuju snimanjei,u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni snima se prvo na prvomkanalu.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur, mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. 2. prema broju brzina vrpce: s jednom, dvije, tri ili Cetiri brzine. To su: 2,4 cm/s, 4,75 cm/s (za snimanje govora; 9,5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi, npr. simfonija).

3.2.4. STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE

. . . . ' ; ' - (1 ; . . ..

'

Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje. Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. vie kopya- jednake velidirie, umanjene ili uvecane, yjerne originalu, Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati. U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma, izvatke iz strudne literature, razne dokumente, nacrte, planove, izyjeSCa, ugovore i dr. Postoje sljededi nadini kopiranja: , fotokopiranje, . svjetlosno kopiranje, - ioplinsko kopiianje i ^ ........ ranje. POSTUPCI UMNOZAVANJA
J

Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija, odnosno umnozika. Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. Pored toga, strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. Postupci umnozavanja su: -hektograiski, ^ opnenii - off setni postupak.

Pitanja 1. Navedite sirovine za proizvodnju papira. 2.Stojegramatura? v/ '* 3. Koje vrste papira poznajete? 4. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8. Navedite vrs|e pisadih strojeva. 9. Objasnite funkciju i namjenu diktafona, imagnetofona. 10. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja.

4. TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu, proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta. . , . . . - . ,

4.1. TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva, motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna. Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l.prirodna UVOZNIK; SUTIA, Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE

2.kemijska

a) iz pnrodnih polimera i
b)sinteti5ka. :

WMJK ......% VBKDZA.. .....

IAN_.% ACEW.........%
VUNA .... %POUAMC.......%OST/10.......... ;... ODR2AVANJEPOUWENOJ ETKET1. SKUPUANJE: DU2 ................. Sift ................

4.1. 1.PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA

'

\=7t

TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelanevina, a udio ostalih sastojaka je neznatan. Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla. Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka. Vuna s vise majavih dlaka je vrednija, od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa. Vuna moze navuti mnogo vlage, dak do 40 %. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom. Kolicina vlage je 15 %,a najviSe 17^ %. Svila, prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca). Svila izradena od. celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava. U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon), Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje, te za tkanje tehnidkih tkanina, kao $to su svilena sita (u mlinarstvu, za proj^avanje pudera i si.), zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana, jer je nit sirove svile vrlo dvrsta.' ' . ' . ' " " . . " - . . ' : .

TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze, all sadrze, ovisno o kvaliteti i neSto lignina, pektina, mineralnih tvari itd. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na:

- sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno), - stabljidna vlakna (Ian, konoplja, juta, ramija), - lisna vlakna (manila i sisal konoplja).

4.1.2. KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom. Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze, a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima. U tu grupu vlakana .ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila.

Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik. Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji, poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke, fivrste niti. To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila, acetatna svila i dr.). 13

4.2.P&EBAITKANINA

, ,

Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. Sto je vlakna sirovine duze, mekse i tanje to se bolje prede. Prema tome, najlakSe se prede svila, a najteze pamuk. U doinadoj radfionosti prede se prstima, dok u industriji za to sluze strqjevi. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko, po Sirini tkanine.

4.2.1. KVALITETA PREDE Kvaji&ta prede procjenjuje, se prema finoci, 5vrstO(5i, stupnju usukanosti i vlazi. Finoda prede izrazava i mase prede. Jedinica za finicu je tex (teks). Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana, o finoci i stupnju usukanosti prede. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri, Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. Tako iskazana,6vrsto6a prede zove se ija. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta, pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede. Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti, a zatini naglo opada. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. Frirodna su vlakna liigroskopiCna, pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu.

4.2.2. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke.

PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /.cljene duljine Ikaninc, jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %. Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo. Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr(*ene zice s otvorom u sredinici, a zovu se kotalci.

PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija. Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^, plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak.

4.3. TKANINE 4.3,1. VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: - upotrijebljenim vlaknima (pamuCne, lanene, vunene, svilene, tkanine od umjetnih vlakana, tkanine od mijes'anih vlakana); - nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno, keper, atlas itd.); - metodi dorade (valjane,fiupave,glatke, mercerzirane), ** namjeni (za rublje, za posteljinu, za'zenske haljine, za musku odjedu, za dekoraciju, za tehnicke svrhe itd.). Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez. Najpoznatija su platna: gifon, moiino ili zutica, zefir, popeh'n, inlet, batisjt i kanafas. Flanel takoder ima platneni vez, all su mu obje strane kudrave, pa s# zato Ijave. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez. Potka im je od merceziranog pamuka, pa imj^p lice sjaji

14

Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa, dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza. On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. Baihet (barhend) ima keper-vez. S nalicja je kudrav, a lice mu je glatko, Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. . Lanene su tkanine jade od pamucnih, ne drze toplinu, jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja, a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine. Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin. Sukna mbgu biti laka i tegka. Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa, a izradena su vrlo slozenim vezom. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju, to daje posebne vizualne efekte. Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine, od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede, relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela, Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede, pa su zato mekseg opipa i dcblji. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft, krep, atlas i buret. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom, a upotrebljava se za svecane lenske haljine. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila. Krep takoder ima platneni vez, ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna, vedje sitno valovita. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep), krep2orzet i krepmaroken. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom.

Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj. Vezova ima mnogo, ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza, keper Veza i atlasnog veza. '

4.3.2. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. Ako je gusto ple|eria, dobar je toplinski izolator. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina, pa zato bolje propuSta zrak. Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji, a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli, pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. Pletena se roba dijeli na regularnu, poluregularnu i krojenu pletenu robu. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. darape). Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine, koje se zatim kroji, a skrojeni se dijeiovi spajaju ivanjem.

4.3.3. TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor, kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina, obuhvada, razlidite krpe za pranje i brisanje, laStenje i poliranje, pregaCe, vredice, uzad, vrpce i slidne proizvode. Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila, On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja, zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava, mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica.

4.3.4. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati, ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. Vrece i
15

vrelice su naje&i oblik tekstilne ambalaze u prometu, a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje, gustoca prediva, rnasa pb jedinici povrsuie, skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si.), dimenzija, naina rubljenja i drugo.

4.4. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom, gufcvanjem u ruci, izgledom i si.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip, a lanene Jos' hladnije i tvrde. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo. Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju. Medutim, danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eeltkanine ne guzvaju. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje, a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji, dokumentirano kvalitetniji proizvod. UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije. Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. Tako se npr. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju, a ostala vlakna se ne mijenjaju. Acetatna svila je topljiva u acetonu. Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini, dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida. Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana, u tkanini.

4.5. SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane, jer gube apreturu i o$te6uju se. To se odnosi osobito na svilene tkanine. Ako su duze vrijeme svinute, mogu na svinutim mjestima oslabiti, pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla, jer mogu izblijediti ili se oStetiti.

'4-,6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a,b i c.

l.Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4. Navedite vrste tkanina. 5. Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine?

. '

SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. 9.Sto Je inlet,damast,fortir,bukle,tvid,atiag i brokat?
5. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A ().
Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja. Dijele se na: 1. ko2e domadih zivotinja, u kojese ubrajaju goveda, ov^ja, konjska, svinjska, pasja itd. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova, bikova i bivola), srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. koze divljih zivotinja, u koje se ubraja koza antilope, srne, jelena itd.; 3. egzotiCne koze, a to su koze zmija, krokodila, gustera i riba. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma, b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis.

-.6. Namjena tkanine

NAMJENA TKANINE I. PAMUCNE TKANINE

16 a

ZA
HALJINE I KOSTIME

ZA
RADNA MUSKA ODIJEU

POPLIN - Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja. Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima. Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' - . : ' V '': ' " . ; ' ' '"'""'' PANAMA - jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled. Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima. PIKE - jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom. Tkana je tako da se jasno vide pruge, izdignute tqSkice, zvijezdice i si. TRIKO - jednobojna vrto elastiSna pletenina. Sluzl za izradu gaCica, majica i potkosulja. KRETON - jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom. Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda). POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza, tiskana bez apreture. SATINET - tkanina atlasnog veza, vrio gusta i glatka sjajna tkanina. SANTUNG - jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti. MATLASE - jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine. S liea vrip sjajna, a s naliSja rutava. -fLANEL - deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu. S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena, a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja. ; ;;^ KEPER - vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu. Ako je tamnm boja, sluzi za radna odijela, bije(e boje za raidne kute. KORDSAMT - vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama, osobito prikladna za radna odijela, sportske hlace i si. BALOWSKA SVILA - gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede. Sluzj^za Ijetna odijela, kostime i hla5e, a ako je impregnirana, za baionske ogrtaCe. * PLATNO - tkanina platnenog veza bijele boje. Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja. Ijijla.- vrto psta tkanina platnenog veza. Izraduje se u svSjetlocrvenoj, svijetloplavoj i svijetloiutoj boji. Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje. DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka, ubrusa, presvlaka za jastuke i si. Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama, a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. _FQBHR~- tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu, sluii za rucnike i kupa6ei kapMte. ;, .; - . , .

4-.6* Namjena tkanine

NAMJENA TKANINE II. VUNENE TKANINE

16 b

KOSTIME

ZA
RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE

ZA Z1MSKE

ZA
OSTALE NAMJENE

)ZERSEJ - materijal dobiven pletenjem, nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa). Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina. .,.,_. KAMIR - vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv. kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. DELEN - fina, vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza. Sluzi za haljine i rupee. ...... v BUKLE - tkanina kovrcava ;s lica i nalicja, jsprepletena cvoricima. Izraduje se u rfTSbjama. Lagane vrste siuze za haljine, deblje za kostime, a debele i teske za ogrtaCe. Vrste za ogrtaCe kovrCave su obino samo na lieu, a naliCje je glatko. KAMGARN - vrlo fina vunena tkanina glatke povrine s jasno vidljivim vezom. Osobito; prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime. Izraduje se u svim bojama i desenima. GABARDIN - tkanina s jasnp vidljivim rebrima, koja idu kosp na nitt osnove i potke. To je vrlo. gusta^ LOvrsta tkanina, koja, se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna. Sluzi za odijela, kostime i ogrtace (tzv. trenCkot ogrtac). Ako se impregnira, nepropustap je na vodu. DUBL - dvostruka tkanina, s jedne strane jednobojna, $ druge strane kockasta, pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati. LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe, a teze za kapute. KROMBI - tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem. Izraduje se u tamnijim bojama. " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu, karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene. Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika, a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama. LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe. CIBELIN - deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine. Sadrzi utkane svjetlucave dlake, pa joj se povrSina lagano sjaji. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno. Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama. MOHER - za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake, usmjerene u jednpm prvcu. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima. SETLAND - gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza. Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom. Slufi za ogrtaCe. VATEL|N-,-,yrlo mekana, jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. y pleter su umetnute pahuljice vune, pa sluzi za podstavu zimskih kaputa. PUST (klobucina, file) - mekana, yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake. Vecinom sluzi za izradu sesira \, ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva, podlaganje stolova, papuCa i si.)

A-.6. Namjena tkanine

NAMJENA TKANINE
ZA RUBLJE

ZA HALJINE I KOSTIME

ZA OSTAfcE NAMJENE

III. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT - za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama. Izraduje se samo od umjetne svile. Dobro se pere. FULAR - lagana, meka i gusta tkanina od prirodne svile. BROKAT - teka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. Sluzi za veCernje haljine. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. BURET - tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. Na povriini je gruba s Cvorifima, jer su joj niti nepravilno odebljale. Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji. Sluzi za Ijetna odijela, kostime i haljine. RIPS - neSto meka, poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja. Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina, npr. niti osnove od prirodne iii umjetne svile, a niti potke od vune ili pamuka. Nije osobito pogodna za pranje. Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS - glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza. NaliCje nije sjajno, a izraduje se od prirodne i umjetne svile. Slu!i za izradu kravata, za podstave zimskih kaputa i si. TAFT - gusta svilena tkanina piatnenog veza, jednobojna ili s utkanim uzorkom. Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane. BROK&L- za poplune - specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna. _

IV. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona, perlona, dralona, oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine, koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta, osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune, pamuka i si. ^^

No, danas se dosta vrsti materijala mijeSaju, kao npr. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk. Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala, odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta.

Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze. Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo, Taj se dio pri preradi odstranjuje. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima. 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe. Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie. Na taj sloj se nastavlja migifije, tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. U njemu se nalaze nakupine masti, znojne zlijezde i kivni sudovi. Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze.

5.1.1, KONZERVIRAN^SIRQEJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja, sirova kofca mpra se korizervirati. Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1. usoljavanjemi 2. susenjem. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro. Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani. Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli. SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze. Sirova koza sus*i se na toplom zra-

ku.

'

w * w*k '*-'**'

*^ f^t

'

-' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie. U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja. Prema masi soljene koze, a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena, krupne se koie dijele na: . .-.'_. V,^ - remenski krupon (masa ve6a od 35 kg); -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg); masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg); - boks (masa mahja od 15 kg). Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. . Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari, za rad nesposobni konji. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja. Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza. Zato je podrucje upotrebe ogranideno. Najvaznij e sitne kozejesuovcje,kozjeisvinjske. . Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost, osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom. Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj;i. Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc, a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/.radu kr/jia. ..
'' " ' ' . ' ',' . . . . .
;

'

'

' . v . V .*?T~

'-

:.

. - : '

':.,. '

'

* ' ;

'.

Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrse od ovejih. Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu, a jare6e u rukaviCarsku ko2u. Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije, a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju. Unatod tome, zbog vece potraznje sirovih koza, manji dio svinjskih koza se s"tavi.

Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost, te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. Danas su remenske ko2e, a i mnoge druge vrste tehnickih koza, gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje.

, TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||, orma, aktovki, kovaega,pojaseva,mapa i si. To su pretezno biljno Stavljene, umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija, dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima, laStenjem, gladanjem i zbijanjem, Moraju biti dovoijno elastidne, savitljive te podatne ali Cvrste, a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se.

17

Velvetkoia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja. Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo, tzv. va&ti (vachette), su razmjerno tankc, aii prostrane, biljno ill kombinirano Stavljene, umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie.Moraju bill incke, podatnc i punq, a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila. . . . . . . . Koie za hamove i orrnu slicne su blankkoiama, samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:.. - . , ,,..,, Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza, preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima, a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. Tuljanske koie Stave se preteino biljno, a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem. Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze.

KNJIGOVESKEKO2E

. .

-*>. *, * .' -

>

Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia, a nar0^to,su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza.

K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia, preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno, te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima. Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje, ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno. Odjevni velur je koza odredenih svojstava, dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie. Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'koie razli&tih vrsta, samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura.

SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne, hladnije (5... 15 C) i presuhe (50...70 % refetivne vlainosti) prostorije, zati6ene od izravnog Sundeva syjetla. U skladitu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m, a ostale vrste u smotke do 12 komada, licem uyijek prema van;. Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada, vrste, kakvpde i mjere. Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc, Mo,Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija, osipi, pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka, te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla. Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja, uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari

5.1.3. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste, a ponuda mnogo sporije. Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje, a posljedica toga su visoke cijene sirove koie. U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu. Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia. Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii. Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije. Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase, a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj, Skaj je meK, punog opipai slican je prirjsdnoj kozi. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek.
18

5.1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog, jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom, dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave, vlaznost koze, upijanje vode, dvrstoca na leidanje i 'dr.

Pitanja: 1. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. Kako se konzervira sirova koza? 3. Koje vrste sirovih koza poznajete? 4.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. Koje vrste gotovih koza poznajete?, 6. Koje su zamjene za prirodnu kou? 7. Kako se ispHujc kvaiitcta

6. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova. Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina, nakon izgradnje prvih piroliza i, heSto kasnije, prvih aromatskih postrojenja. Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega, jeftinom sirovinskom osnovom, a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala, Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana. Po proizvedenim kolicinama, visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje.

6.1 . SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa. U shemi 2. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen, polistiren, polipropilen i polivinil klorid), Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin, jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan, propan i butan), i to u raznim kombinacijama, kao Sto je npr. tekudi naftni plin (TNP), a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri. Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina, tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina, kao npr. primarni benzin i TNP. Za jtilen. se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize, jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih 2 frakcija zanemarive. Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor , ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C frakcije). osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola, akrilne kiseline, akrilonitrila, propilen oksida, izopropanola, kumena, butiraldeluda. Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27.000 000 t/g (1989). JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena, vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena, vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola, viniketata i kopolimera, alfa olefina, etanola, itd. Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54.00(^000 t/g. (1989.). Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena, aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora. 19

Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena. KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen, a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren. VinUklorid sp proizvodi pksiktorancijpm etilena. Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu, a to jekjor. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida, pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid. Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin.a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak, koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji.

KLOR'

HLW DIKLOKID

VML KLOMO

POLMML KJ.ORID '

ETILEN

SRIMMNtB&ZIN

C* FRAKCiJA

JPUNSKO ULJE)

PtRQLITlGKO ULJ

fKOPlLEN

Shema 2. Produkti i pirolitidke razgraUnje

6.2. PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje, ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene. Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima, te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene, a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali, kao i druppolimerni materijali. Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja, a nabrojit temo samo neke, kao tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala; , r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu; - cijena materijala; - cijena prerade; - dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja); - tradicija i jiavike; tehnidki,standard! i propisi za uporabmnaterijala; ekoloska, zdravstvena i druga regulativa; - utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala, kap i njegova tehnicka asistencija; -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma.

20

<UU, PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode. Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale, izvrsne zvudne i toplinske izolacije, male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare, u velikom tempera turnom rasppnu (-180... +75)p. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera, a najceSceje 15...4Q kg/m . Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja, lako hlapljivim tekudinama, kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. zeljene gustode. .... ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima, pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja, u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju, za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. U svijetu se proizvodi viSe od 1,1 milijun tona pjenastog polistirena, uz stalni porast potrosnje 3 ... 4 %/g posljednjih godina (1989.). U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena, a posebno pjenastih materijala, njihova relajivno laka upaljivost i gorivost. U uyjetima izgaranja, ved pri temperaturama iznad 600 C, dolazi do pirolitirazgradnje polistirena, uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima, s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu. Smarijcjrivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala, posebno u gradevinarstvu, transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja, Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima.

6.3. PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima, - ne*naju okusa ni mirisa, lako se peru, Ciste i dezinficiraju, lako se oblikuju, kaSiraju, impregniraju i slidno, razmjerno su jeftine. U prometu se vrlo desto susree ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje, vre&caj Jcwtija, bodica, tuba, kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda, kozmetickih preparata, sredstava za pranje i distenje, te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina. Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje .plastike s drugim materijaliina, Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda, zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji, trgovini i doma&hstvu. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpffob'je), koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote, pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce, kartone i drugo.

Pitanja: 1. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa. 3. Kako se dobiva vinilklorid? 4. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6. Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? ,

7, KAUCUK, GUMAIGUMENA ROBA 7.1.KAUCUK Kaufiuk, osnovna sirovina za dobivanje gume, porijeklom je iz Juzne Amerike. Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla, a naziya se lateks. Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu. , ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom, a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila, kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na. . : - - . . -....pv.' ''".>'..." ; "":;: :""' ' ; - W v - - : -' - ' ' , ' ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline, 6icenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. Sirovi se kauduk otapa u benzinu, behzolu i kloroformu. Kod 60 C postaje Ijepljiv. osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe, pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kauuku dodaje stirh^dr.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi, moze se dobiti meka ill tvrda guma. Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk, kaolin i4ir,) iomekSivaCi (razne smoie, voskovi, stearinimineralna ulja). Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa, u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien, a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien), dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren:

, butadien CH2=C_
/*>U

;
(

izopren

L.rl'5

f*t4 \,n<i

dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene. Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti. U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireributadienski kaudruk (SBkauduk) i stereo kauduk. Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka. Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna, U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk, polikloropnen kauduk, butilkauduk'i dr. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi,udrvetu, **: -- ^ -'-<-.-

PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci, kao to su punila, pmeksivadi, aktivatori, boje, stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju. Punila mogu biti aktivna i pasivna. .;,.,*. Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie, osobito dvrstodu na kidanje i habanje. Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada, a zatim oksidi kalcija, magnezija, olovaicinka. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume. Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk, kreda, kaolin itd. OmekSivadi povedavaju plastidnost, a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja. ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije. Oni, dakle, skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju. Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume. Te se boje zovu vulkanske. Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije. Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii. 22

Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe. Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor, rjede neki sumporni spojevi, a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari.

7.2. GUMA I GUMENA ROBA 7,2,1. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE

Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju, punjenje i homogeniziranje, oblikovanje i vulkanizaciju. Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati. To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi. Zbog toga se kauduk zagrijeva, a u doticaju sa zrakom oksidira, pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|. Ta; pksidativna razgradnja, kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca, Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. Ako se npr. uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma, a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze, Uprvoj fazi valjanjem, kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka, pa se tako dobiju plode razlidite debljine. KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase. To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta, kroz stroj $ nekoliko valjaka. Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda.

7.2.2. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima, ovisno o vrstt gotovog proizvoda. Tako se, npr., gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi,gume za bicikle i automobile. Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima, kao npr. brtvila, gumeni depovi, gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1. tehnifika roba: brtvila, gumeni profili, zracnice,autogume,gumena obuca, tehnicJcerukapce, razne vrste gumenih cijevi, izolacijski materijal j dr,; 2. sanitarhi proizvodi: gumene pJahte, kirurske rukaviee, dudice za dojencad i drugo; 3. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume.

. SKLADlSTENJE, CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA

Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku, ozonu, toplini, vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene.
" . . . : '

Pitanja: f. Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2. Sto je vulkaniziranje? ^J. 3. Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4. Stojemastiftkacija?L, 5. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23