P. 1
Poznavanje Robe II

Poznavanje Robe II

|Views: 3,016|Likes:
Published by Foto Anđela

More info:

Published by: Foto Anđela on Nov 02, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/28/2013

pdf

text

original

ft I

*

'
PUCKO OTVORENO UCILI§TE «POUKA» KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlri§e roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada — sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucno—znanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo « u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

Sumarstva. •> . Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti. prirodna voda itd. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni. KOZMETJCKA. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. . TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina. . Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. organske (proizvodi poljoprivrede. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. nafta i zemni plin u utrobi Zemlje. mineralne (rude i mineralna goriva). DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude. reprodukcijskih materijala. lova i ribolova). Stoje investicijskaroba.a Sto potroSna? 4. preparata i sredstava sluze za 5iS6enje. Pitanja 1. To je reprodukcijski materijal. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada.1. pa i kozmetikeJ . odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. Stednja prirodnih sirovina. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/ 2. Te aktivnosti su unaprijed odredene. isprekidani). zaStita prirode. kao §to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada. prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje. . Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. • Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida.PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). odiiqsno iyega »o je blip 11 vezi s njegom tijela. dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina. a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:. U novije vrijeme otpaci u proizvodnji. zrdc. Sto je roba i kako se dijeli? / 2.KQZMETIICA Kozmetika. vec" su samo potencijalni izvori sirovina. a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi.5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada. posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija. PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2. Stijene. samonikle biljke. uvodi se nova kolicina predmeta rada. Diskontinuirani proces se stalnb prekida. uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa. nisu sirovine. koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal. Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza. ugljen. Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse. tako da su predmeti rada u stalnom kretanju.

Sirovine k°Jg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike. st. U to se doba (1725. Takoder prema francuskom emollient. . precipitirana kreda. ruSne yqde i stiraksa.^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala. Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce). mpnp^Uceridi. prekriva sjaj koze {— . pa selazlikuje njega lica. i pridonosi barSunastom izgledu koze. U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina.i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme.: . kaolin. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc). te Iminka za lice. olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju). losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii. " . eteri$nih ulja i alkohola. na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje. .. (Prema francuskom lotion. Pod francuskim na ziviina laits virginals. •i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke. emolijentan znaCionaj kojiopuJta. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. laits de toilette. otopina.v»<hi i svc vc£oj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr. Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji. osobito gUcejrol-mpnostearat. bojenjc i oblikovaiije kose.. Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. osobito u Francuskoj.Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c. /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/. njega odiju.hoimQnsJ<e laeme. U XVII. njega ruku i njega tijela. apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. njegai Jkpse. magnezij-karbonat . tzv. te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti. Rimskog carstva. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije.g. pigmentw]^gnife*. pod losionima se u kozmetici opc°enito razumijevaju kapljeviti preparati. laits de bcaute. ekstrakta hamelisa. povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. stearati metala. oblika i sjaja.dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim. temeljne kreme. ublazava). kose i zubi. te njihova osvjezenja i njege. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata. i XVIII. Siniiikaujc i balzamiranje. Osobito se pazilo na njegu kose. Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/. Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze. v " ' • . Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. cink^ksid. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie . specijaine kreme i losioni. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin. snianjuje z?|pgnutost. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans. emolijantne krcmc i losioni. Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. taijive kreme.ddblju i Rimljani u vrijenic procvata. .Kolnisch Wasser). yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. p. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$te£enja i proslrene pore koze).) u Njemadkoj pojavila danas §irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne . ':-\t . Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa.sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje. Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6e§i6ih klasifikacija prcma nainjeni. protptip prve hladne kreme.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje. titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u. voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled).l. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena. njega usta. stoljeca. .

a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti. natrij-monofluorfosfat i kositar—fluorid.3. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m.{ricinuspvo|uI}c xa jclo). ultranialiii. osvjezavajuft okus i aroma paste za zub. To su razMiti preparati kojima se prikrivaju. Osim tih. ' . hidrtjjpiiirtn^^ kol. NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza. prirodne smole i gume. prirodnie i urnjetne . oksidi ieljeza. Frema namjeni. — se proizvode pastozni kozmetidki preparati. Tube mogu. za postizanje specijalnih efekat a. ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima.ptt^tvv^Anjc ruia. . Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans. cinka i titana. pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari. . sjnole't^ lanolin. ugljikovo crnilo. lanolin i derivati. NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te §minke. . Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube. odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. . hidratizirahi alurnjnij-siUkat. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica.i. Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. Po vaznosti ih slijede praSkasti. zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje • • . " • . natrij -fluorid. Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo . ali i ne moraju. krorna. cerezin.>3 2S. steannska kiseUna. karmin kao boja. Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom. Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. .. npr. ' . koji sc pakir? u osobita kuciSta. propilenglikolu ili njihovim smjesama.Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi. natrij-karboksimetilceluloza. '• .jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja. da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni). Glicerol. s dozatorom ili bez njega. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije. Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni.j £ada). Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo. U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista.1. a rjede u plastidnim tubama i bocama. Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem. odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja. Ugodan. boje i pjgjrientj. talk» kapliOtyari W razliditih .2. kao $to su Sminke obrve.a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. 2:1. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu. ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega. SjenilazapCne kapke. s razliCitim dodacima. na pojave karijesa).u originalnom pakiranju. kanauba. Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase. npr. 2. '. Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva. najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala. ulagatK se u kutije. '. arome i mirisi. bentonit. sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste). najvi§e spojevi fluora.NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di§6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia. proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. maskare i preparati za korekciju konture oka. Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka."-' . natrij alginat.• • • '„ .Osnova modernog ruza za usne jest smj«ajijjaj_ v^ Stapjtf. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu. '--.ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib). voskovi t ulja. kandelila i pdeHnji yosak» ozokerit. za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine. Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina. sorbitolu. . • " ~ ! • '' ^ . ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu.e jedno je od njenih bitnih svojstava.^aTcaoTniaslac. lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje.. izopropilmuistinat.

koji jenosilac boje kose. prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa. velteine i kvalitete (od prlrddne dlake. 2.. izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje. §to se desto koristi u propagandi. praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose. nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure. da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom. kreme. gbtka.1. bojila za kosu. . .^dnosno razgradnji melamina. meksanje i skidanje rubne kozice. bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela. Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai. PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije. a desto nisu bill niti aromatizirani.••• -"• -' • '•. stomatoloSkim fakultetima. Ni do da-• " ——. Cesto zvano trajnom).J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka.jjajna i lakfe se CeSl|a.. najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi.5. PraSci za zube. kapljevite u5vridivade i lakove za kosu. kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova.NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu. zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama. • . ' • • ' " _ ' ' ' ' " :: •" • Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti. u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte. kreme. osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba. jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna. Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista. Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje). Noviji preparati. 21.djelovanju na zdravlje zuba. Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled. tartarne. Samponi rnogu^iti kapljevine. Osim tih. s obzirom na sastav. ' .NJEGARUKU . cinskih strudnjaka o njihovu.. Cetkice za zube. Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte. preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. geli i paste. takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida. preparate za ispiranje kose.4. . neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih. Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. a kasnije i maleinske kiseline. Bpjila za kosu jesu . Cetkice za zube. sintetike i stidno). prema dogovoru proizvodada. Preparati za ispiranje kose.. Sioyjre. . . npr.' ' . . U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene. preparate za izbljedivanje. Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta. Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta. Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama. preko kestenjastocrvene do plavocrne. da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. . NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik— peroksida s neStojimonijaka. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^L£is^enja. . • : • . ' has se njihov sastav nije mnogo promijenio. ' . . Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda.preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi.. .m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju. U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat). ^ . Moderni preparati omogu£uju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete.PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi. • ' '• . ' : ' . preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke.. a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose.se^kao otopine. Preparati za izbljedivanje kose proizyode. niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike. gelne preparate. razli&ite su izirade.. jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji. kreme i losioni za njegu oStedenih nokata.

natrij-peroksid. puderi i kolonjske vpde. Medutim. Osim toga. Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima.o. dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima. najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma. u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. T o s u razliCiti tenzidi. • Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. ili bakterostatski. izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. Pravi dezodoranski (u nastavku. ' ' ' • • • ' ':::*-^ • . Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. oksida. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. cijom. Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari. miri$fij.^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela. Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke. s razliditim dodacima. kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a. kojima sudodani antioksidansi. Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima. Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. prema iritiranju i fekciji. natrij hipoklorit. kratko. . Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima). Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. kao Sto su opuSlanjc. Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. sampone i preparate za kupanje. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika. . ali mogu biti igeli i kreme. .Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V. sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje.£yrsnuti. antiseptic! i parfeinska ulja. Na radu. Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu. etilacetat i butilacetat. U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi.). osvjczcnjc. 11. dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. adsorpcijom. osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. Obidno su ti prcparati kapljevine.magnezij-peroksid. preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet. • l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena. da se izbjegnu jznenadenja. pilatore. brzo se susjfi i. kao Sto su natrij perborat. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja. Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja. ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi. losione. kreme. ili kombiniranjem tih mehanizama. posebno novorodendadi. (Osim tih preparata. za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni. . koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi. pa su zaprayo mirisi. . Losioni za djecu jesu emulzije. a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima. soli za kupanje. . pudere. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju. Naj£eS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton. biti'otporan pr£iua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih.6.. dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela.NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne).

"" • sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra. IgraCke za dojendad ne . cmogorice.. Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu.2.Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie. keramiCkih sirovina. benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\————* " "*" . kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi).. .— ----. nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slu£i za izradu igradaka. A. Osnova je till pudera talk. Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti. |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda.. a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata.elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V.'"•"''' .-. PARFIMERDSKA ROBA 2. Po sastavu to su emolijentne kteme. mirisnih tvari i sliCno. . ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi).-----. . Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem. . ..3. njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm). Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije).• . moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa. ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: . antiseptike i mirise. Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat.koji se mogu lako rastaviti. . Po sastavu to su emolijentne kreme. . Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom. voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari. gume.moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho.. redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam..2.ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu.. Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik. 2.. Cesto obavijena tajnom i mistikom.DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii.. / Proizvodnja par fema. patentom i kvalitetom..moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka). Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte. umjetnih masa.. a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama..1..smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova. IgraCke od metala. niti smiju biti obojene Scodljivim bojama. . 2. tekstila. . . cibet. njegu i zastitu tijela. Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze. ^ . ( . . mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina. PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa.

a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i. treba razlikovati Vif''*'"'• ' 7 ' . drvenjada. 1. > 1 . Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2. a mijesanje se nastavi. elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. listova. . poStanski papir itd. oblikovane ambalaze (vr6Slee. Te su sirovine vlaknaste grade. Gdje se testiraju paste za zube? 7. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila. Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke. a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. Otporne su na udare. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini.Pitanja: . Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr. punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. nctopljive u vodi. sadra. bezdrvne papire. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. osnpvnoj sirovini i namjeni.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu. Ta priprema obuhva^a pranje. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. 3. To su najkvalitetniji papiri. On robu stiti u prijevozu. Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. 2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. kao Sto su kaolin. tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir. r^zvlaknjivanje. Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije haj£eS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. papir za novdanice i dokumente. glatkost povrSine i bijelu boju. -. ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup.U. ^tijice. Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? •/ 3. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij. papire od drvenjaCe i papir od starog papira. punilo i boja. usta i kose? / 5. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa. natron-p^pir. Svrstavaju se prerna gramaturi. PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza. barit itd. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto. | Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija. biblijski papir itd. Stampanih i propagandnih mate^ijala. pisa6i. pri Cuvanju i prodaji. kromo-nadomjestf k.v . ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa. Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine. Od Cega se sve proizvode parfemi? 9.rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. poluceluloza. zatim tiskarski. za njegu o6iju. odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. pove6avaju mu masu. koji se dobiva preradom borove smole. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir. . Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir. .• • ' polukarton i karton. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo.• • . 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti.

Od. mesa. suh ili odvi§e vlaian zrak. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima.Vrele za pakiranje velidih koli&na . Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak. specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu naj£eS6e upotrebljavaju. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine. kavu. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu. nepropusnost i lijep izgled. kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja. Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura. gubi Cvrstodu. nepropustan je za masti i vodu. od parafiniranih. zu6kaste ili plave boje. sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein. Cigaretni papir je veoma fin papir. cvijeca i ukrasnih predmeta.1. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine.2.2. kutijica za filtar Cajeve. Sluzi za za§titu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha.. npr. • ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin. Upotrebljava se za pakiranje finije robe. a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda. Mozemo ga i u Cetiri skupine: . viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda. njezne strukture. vodenuparu i vanjske utjecaje. u pakiranju cigareta i slidno. a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom. nepropusna za plinove. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor. cementa. prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima. kao materijal za izradu vredica za bombone. a sluzl za bma• tanje delikatesnih i masnih proizvoda. soli. braSna. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima. za za§titno omotavanje (celofaniranje) razli£itih konditorskih prpjzvoda (bombonijera). Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire. upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti. Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini. izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natron—papira. izbjegavati ve6a kolebanja temperature. sedera.rasutih" materijala (do 50 kg). Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira. SREDSTVA ^V PISANJE ^3. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa. Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom. razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju. hermeticnosti ili zaStita od otvaranja.stari". osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen. a ujotrebljava se za pakiranje masne robe. u kombiniranim pakiranjima. Izraduje se uz dodatak magnezij— sulfata radi jednolikog tinjanja. plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira. izravno SunCevo svjetleifi dr. neito porozniji. 3.. a obiCno je tanji. izravna ira^nja i drugo) cblofan . nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama. vosak ili stearin. a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor.

boje. S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore. obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). boje. koji imaju uredaj za je vodoravnih. crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. PiP crtanju krivulja ppmo£u krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke. . sluzimo se sa dva trokuta. brzo se susi i trajno zadriava boju. ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). . tuSem iU bojom. gumice. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. 10 . Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti. Trokuti . Sestarl^luie za crtanje kruznica. Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje. Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza. Prodaje se u bofiicama i tubama. Crtf se povlace slijeva udesno. Mekane nose oznaku B. odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka. Sto je broj veci olovka je meksa. . •ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. Ona mbra biti ravna i izradena od drveta.Kad crtamo bez priloznika. redis-pera i kotir-pera.podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora. tu$. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke. a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje. tvr(|e oznaku H. noktom). U pomodni pribor ubrajamo i razna pera. dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna. v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo. | A PODLOGA Daska za crtanje -r Crtezi se naj£e§ce izraduju na dasci za crtanje. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati.guiniqc j t)§tar no2ic(britvijjsfijl.pomocni pribor (trokuti. Uz oznaky B j jti stoje i brojevi. Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua •/vu^c|J«l« luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc. npr. fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno. Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice. mjerila* krivuljari. Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm. CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju.crtala . Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir. Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta. Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. dakle njima crtamo ili bri||jno. Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta. uspravnih i kosih crta. a.. strugaci i dr.olovke.Tosu: otovfce^ tuSeyi.gumieeistrugadi. a pri povladenju debelih cjta koso. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir. priloznici. U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje.papir na kojem se crta. Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa). tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom. Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). a 9H je yrlp tvrda olovka). Haraer je bijeli.

.. . U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice. x. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. razmaknica. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira. 11 . Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram. Prema tome. knjizenje. strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. todkaidr. poduzedma i ustanoyama. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina.do 930 udaraca u minuti (15. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj. On je izvor. prekidaju poslovni odnosi. ukupno 88 znakova. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1.2. crtica. moie se postici velika brzina pisanja .U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte. Da bi otipkao jedan znak. Bududi da je kuglica vrlo lagana. To se posebno odnosi na poslovna pisma. Pored toga. zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. 2. a korespondenti — daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima. znakjednakosti. u slucaju telefonskog poziva). fakturiraitje.3. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. 3. znamenke i posebni znakovi. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri. koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. elejctriSne pisac"e strojeve. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje. na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane. Ostale radnje izvrsava daktilograf.5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. ispravljati. Diktat se moze lako brisati. dopunjavati i si. aparata. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. mehanidke pisaCe strojeve i 2. Njima se uspostavljaju poslovne veze. Moze po volji prekinuti diktat (npr.sile za otipkavanjc slova. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. crta. Pored toga. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. Na kuglici se nalaze velika i mala slova. -• Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja.3. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak.

tri ili Cetiri brzine. ' • • . ' . Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce). podetak govora pojedinih sudionika i si.4. regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji). razne dokumente.jednake velidirie. Magnetofona ima viSe vrsta: 1. . govor sudionika).u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni —snima se prvo na prvomkanalu..(1 . prema broju brzina vrpce: s jednom. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr.4 cm/s. 10. Koje vrste papira poznajete? 4. Postupci umnozavanja su: -hektograiski. imagnetofona. POSTUPCI UMNOZAVANJA J Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija. 3. glazbe). Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma. Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. podetak snimanja. vi§e kopya. . glasa.Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom.75 cm/s (za snimanje govora. ' Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje.. 9. STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE . izvatke iz strudne literature. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. npr. To su: 2. . kanalu na kojem se snima. Objasnite funkciju i namjenu diktafona. nacrte. boje glasa i brzine repiodukcije. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8. .. . Umjesto zapisnika arhivira se vrpca. -• ioplinsko kopiianje i ^ . dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. simfonija). Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. planove. U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma. 9.. piema broju kanala su: a) dvokanalni — omogueuju snimanjei. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja. u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja. umanjene ili uvecane. dvije. Pitanja 1.off setni postupak. ugovore i dr. Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6. odnosno umnozika. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu.Stojegramatura? v/ '•* 3. •.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur. 4. Pored toga. ranje. ^ — opnenii . .5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi.2.. Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. 2. yjerne originalu. — svjetlosno kopiranje.. mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu. . izyjeSCa.. 2. Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. Postoje sljededi nadini kopiranja: . Navedite vrs|e pisadih strojeva. Navedite sirovine za proizvodnju papira. — fotokopiranje.. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati.

. od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa... . TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva... . Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze.. Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik...stabljidna vlakna (Ian. .2.. ramija). fivrste niti..4.. Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje. %POUAMC.ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila.. jer je nit sirove svile vrlo dvrsta. konoplja.prirodna UVOZNIK.... Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka.. SUTIA.% VUNA .sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno). IAN_.... Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom. mineralnih tvari itd. 4. . ' • • • : . Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE 2...PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA ' \=7t TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA • Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelan£evina... : WMJK .... .. ovisno o kvaliteti i neSto lignina.1. Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji.. .. . U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon).. Sift .... a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima... Vuna moze navuti mnogo vlage. .. 4. " . Svila izradena od. . 4.. proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta. ODR2AVANJEPOU§WENOJ ETKET1... Svila. te za tkanje tehnidkih tkanina.... prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca).a najviSe 17^ %. celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava. TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu. KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom.. .. juta. Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l. ' .. U tu grupu vlakana .% VBKDZA... SKUPUANJE: DU2 .. TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze...lisna vlakna (manila i sisal konoplja). .. acetatna svila i dr. all sadrze.kemijska a) iz pnrodnih polimera i b)sinteti5ka..% ACEW...1. za proj^avanje pudera i si. kao $to su svilena sita (u mlinarstvu.. a udio ostalih sastojaka je neznatan. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na: ....' ' . Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla... To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila. pektina.). . motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna.). Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila.• ' •• • " • " . dak do 40 %..1.. Kolicina vlage je 15 %. 13 .... poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke. . zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana.„... ... Vuna s vise majavih dlaka je vrednija. . • ..%OST/10.. 1.

. tkanine od mijes'anih vlakana). a zatini naglo opada. all su mu obje strane kudrave. o finoci i stupnju usukanosti prede.2. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. najlakSe se prede svila. 5vrstO(5i. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka.nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno. inlet. stupnju usukanosti i vlazi.6vrsto6a prede zove se ija. se prema finoci. Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr§(*ene zice s otvorom u sredinici. jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %.1. moiino ili zutica. Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti. Najpoznatija su platna: gifon.upotrijebljenim vlaknima (pamuCne. Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^. batisjt i kanafas. Jedinica za finicu je tex (teks). popeh'n.fiupave. pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede. Frirodna su vlakna liigroskopiCna. Finoda prede izrazava i mase prede. za tehnicke svrhe itd.2. vunene. Sto je vlakna sirovine duze.2. pa s# zato Ijave.). VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: . zefir. lanene. za posteljinu. pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu.4. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez. TKANINE 4. Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo. za dekoraciju. za'zenske haljine. 4. PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak. . Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. mekse i tanje to se bolje prede. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta.).3. Prema tome. za musku odjedu. 4. PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. atlas itd. po Sirini tkanine. Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. mercerzirane). Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo. a najteze pamuk. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri. Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez. dok u industriji za to sluze strqjevi. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana. . 4. Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko. U doinadoj radfionosti prede se prstima. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. svilene. •** namjeni (za rublje.cljene duljine Ikaninc. keper. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /. Potka im je od merceziranog pamuka. tkanine od umjetnih vlakana.3.P&EBAITKANINA . pa imj^p lice sjaji 14 . .glatke.1. Flanel takoder ima platneni vez. a zovu se kotalci.2.metodi dorade (valjane. Tako iskazana. KVALITETA PREDE Kvaji&§ta prede procjenjuje.

Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza. vrpce i slidne proizvode. Vezova ima mnogo. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini. a izradena su vrlo slozenim vezom. Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep). Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast.3. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom.3. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati. a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli. §to daje posebne vizualne efekte. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji. On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. darape). koje se zatim kroji. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa. zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava. vredice. a skrojeni se dijeiovi spajaju §ivanjem. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom. Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine. vedje sitno valovita. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede. Vrece i 15 . laStenje i poliranje. pregaCe. krep. ne drze toplinu. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada. Ako je gusto ple|eria. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja. a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje.3.Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa. ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. ' 4. Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj.4. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine. Lanene su tkanine jade od pamucnih. Krep takoder ima platneni vez. keper Veza i atlasnog veza. obuhvada. • Pletena se roba dijeli na regularnu.3. Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. a lice mu je glatko. TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor. atlas i buret. 4. Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin. razlidite krpe za pranje i brisanje. od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden. ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna. pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na. dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. Baihet (barhend) ima keper-vez.2. Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede. pa su zato mekseg opipa i dcblji. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina. a upotrebljava se za svecane lenske haljine. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft. uzad. krep2orzet i krepmaroken. ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze. kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina. . Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju. Sukna mbgu biti laka i tegka. jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. 4. pa zato bolje propuSta zrak. dobar je toplinski izolator. S nalicja je kudrav. Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima. poluregularnu i krojenu pletenu robu. On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila.

. jer gube apreturu i o$te6uju se.damast. rnasa pb jedinici povrsuie. konjska. a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti. b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje. Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A (£). Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini. a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. izgledom i si. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja. ov^ja. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla. gustoca prediva. Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija. a to su koze zmija.b i c. bikova i bivola).Sto Je inlet. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom. svinjska. 9. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma. srne. jer mogu izblijediti ili se oStetiti. Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana. mogu na svinutim mjestima oslabiti. 4. pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati. u tkanini. dimenzija. na£ina rubljenja i drugo.).Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2. To se odnosi osobito na svilene tkanine. a ostala vlakna se ne mijenjaju. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina.bukle. koze divljih zivotinja.tvid. Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine? . u koje se ubraja koza antilope. krokodila. Tako se npr.5. • 4. Acetatna svila je topljiva u acetonu. UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije.atiag i brokat? 5. '4-. Navedite vrste tkanina. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4. egzotiCne koze. jelena itd. a lanene Jos' hladnije i tvrde. Medutim. ko2e domadih zivotinja.fortir. gufcvanjem u ruci. gustera i riba. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju. dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane. pasja itd. 3. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje. ' SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. u kojese ubrajaju goveda. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova. Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip. danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eel—tkanine ne guzvaju. Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo. dokumentirano kvalitetniji proizvod.6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a. l. srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si. 5. . Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Ako su duze vrijeme svinute.4.vrelice su naj£e&i oblik tekstilne ambalaze u prometu. Dijele se na: 1.

MATLASE . ubrusa.Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja. * PLATNO . Ijijla.^ KEPER .vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu. POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza. _FQBHR~. sportske hlace i si.jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine. Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' . vrio gusta i glatka sjajna tkanina.jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti. : ' V '': ' " .deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu. . S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu. DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka. . Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima. ' ' '"•'""'' PANAMA .tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu.gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede. tiskana bez apreture. a s naliSja rutava.. S liea vrip sjajna. Ako je tamnm boja.tkanina platnenog veza bijele boje. . . a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. izdignute tqSkice. a ako je impregnirana. PAMUCNE TKANINE 16 a ZA HALJINE I KOSTIME ZA RADNA MUSKA ODIJEU POPLIN .vrto psta tkanina platnenog veza. Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama. KRETON .. PIKE . osobito prikladna za radna odijela. zvijezdice i si.tkanina atlasnog veza.6. kostime i hla5e. Sluzj^za Ijetna odijela.jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom. Tkana je tako da se jasno vide pruge. Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja.. sluii za rucnike i kupa6ei kapMte. Namjena tkanine NAMJENA TKANINE I.jednobojna vrto elastiSna pletenina. sluzi za radna odijela. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena.jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom. .vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama. SANTUNG . • . Izraduje se u svSjetlocrvenoj. Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda).. majica i potkosulja. TRIKO . . Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje. ..-. a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja. KORDSAMT . bije(e boje za raidne kute. Sluzl za izradu gaCica. presvlaka za jastuke i si. za baionske ogrtaCe. SATINET . -fLANEL . . svijetloplavoj i svijetloiutoj boji..jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled. BALOWSKA SVILA . Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima.

pa joj se povrSina lagano sjaji.4-.dvostruka tkanina. Izraduje se u tamnijim bojama._. jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. To je vrlo. trenCkot ogrtac).-.mekana. jsprepletena cvoricima. Izraduje se u rfTSbjama. a teze za kapute. Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama..materijal dobiven pletenjem. koja idu kosp na nitt osnove i potke. s jedne strane jednobojna.s lica i nalicja. CIBELIN .deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine. ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva. • KAMGARN . Vecinom sluzi za izradu sesira \. " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu. se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna.yrlo mekana. v BUKLE . DUBL .„. Vrste za ogrtaCe kovrCave su obi£no samo na lieu.za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake. Sluzi za haljine i rupee. LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe. a debele i teske za ogrtaCe.tkanina kovrcava .6* Namjena tkanine NAMJENA TKANINE II. Sadrzi utkane svjetlucave dlake. gusta^ LOvrsta tkanina.. DELEN . VUNENE TKANINE 16 b KOSTIME ZA RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE ZA Z1MSKE ZA OSTALE NAMJENE )ZERSEJ . Lagane vrste siuze za haljine.. deblje za kostime. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. .gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza.tkanina s jasnp vidljivim rebrima. karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene. KA§MIR . koja. Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina. usmjerene u jednpm prvcu. Sluzi za odijela. Izraduje se u svim bojama i desenima. pa sluzi za podstavu zimskih kaputa. kostime i ogrtace (tzv. nepropustap je na vodu. . Osobito. y pleter su umetnute pahuljice vune. kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima. Ako se impregnira. file) . vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza.. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno. prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime.) . LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe. Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika. $ druge strane kockasta.vrlo fina vunena tkanina glatke povr£ine s jasno vidljivim vezom. a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama. yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake. Slufi za ogrtaCe. SETLAND . MOHER . papuCa i si.. PUST (klobucina. a naliCje je glatko. GABARDIN . Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom. podlaganje stolova.tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem. nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa).. VATEL|N-.vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv. pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima.. KROMBI .fina.

a izraduje se od prirodne i umjetne svile.za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama.A-. BURET . kao npr.specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna. Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. a niti potke od vune ili pamuka.tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. dralona. npr. ^^ No. Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina. za podstave zimskih kaputa i si. BROK&L. Sluzi za veCernje haljine. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. . Dobro se pere.neSto mek§a. RIPS . TAFT . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE ZA RUBLJE ZA HALJINE I KOSTIME ZA OSTAfcE NAMJENE III. kostime i haljine. BROKAT . NaliCje nije sjajno. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT . pamuka i si. perlona. jednobojna ili s utkanim uzorkom. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona. Slu!i za izradu kravata.lagana. poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja. meka i gusta tkanina od prirodne svile.za poplune . Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala. jer su joj niti nepravilno odebljale. koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta.glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza. _ IV. FULAR . danas se dosta vrsti materijala mijeSaju. Na povriini je gruba s Cvorifima. oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine. Izraduje se samo od umjetne svile. Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane.gusta svilena tkanina piatnenog veza. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk.6.te§ka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. Sluzi za Ijetna odijela. Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS . odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta. Nije osobito pogodna za pranje. niti osnove od prirodne iii umjetne svile. Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji. osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune.

Na taj sloj se nastavlja migifije. laStenjem. . ' ' * • ' • • .^ . sirova kofca mpra se korizervirati. a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena.»••• Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost. umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija. . Najvaznij e sitne kozejesuovcje. Moraju biti dovoijno elastidne. Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja.1. •. V.1..kozjeisvinjske.pojaseva.. Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. . Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrs£e od ovejih. Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli. .*?T~ • '- •:. • • '. Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo. Danas su remenske ko2e. Unatod tome. dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima. . Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije. kovaega. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze. a jare6e u rukaviCarsku ko2u. gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje. i . orma.• . gladanjem i zbijanjem. a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/. KONZERVIRAN^SIRQ¥EJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja. Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie. a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro. a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se.. Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze. ' '• ' . • -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg). Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari. V . . 5. te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. To su pretezno biljno Stavljene.i. krupne se koie dijele na: .'_. Taj se dio pri preradi odstranjuje. zbog vece potraznje sirovih koza. U njemu se nalaze nakupine masti. Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu. TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||. susenjem. usoljavanjemi 2. Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1.• ' w * w*k '*-'**' *^ f^t ' -' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie. a i mnoge druge vrste tehnickih koza. — masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg). Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza.boks (masa mahja od 15 kg). Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima.mapa i si. . U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja. tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. • . Sirova koza sus*i se na toplom zra- ku.remenski krupon (masa ve6a od 35 kg). ' '. za rad nesposobni konji. aktovki. Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc.' • . Zato je podrucje upotrebe ogranideno. 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe. v . . Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost. osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom.-. . Prema masi soljene koze.radu kr/jia. znojne zlijezde i kivni sudovi. savitljive te podatne ali Cvrste. . Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani.Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze. manji dio svinjskih koza se s"tavi. '' • •" • • • ' • ' . 17 .• • : • • ' •':.

. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste. Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje. Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii. te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla. uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari 5. .. •.... Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia. su razmjerno tankc. hladnije (5. KNJIGOVESKEKO2E . vrste.1. 18 .. a nar0^to. va&ti (vachette).Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima. U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu.' - > Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia. Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu.. 15 °C) i presuhe (50.3. U skladi§tu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:. Odjevni velur je koza odredenih svojstava. Mo. kakvpde i mjere. a ponuda mnogo sporije. SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne. Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze. tzv. preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek. Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja. Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje. pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka. . Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza. Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo. preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe. . Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase. a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem. podatnc i punq. a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem. osipi. Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc.Velvet—koia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja. punog opipai slican je prirjsdnoj kozi. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije.Moraju bill incke. za§ti6ene od izravnog Sundeva syjetla. Skaj je meK. Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m. Tuljanske koie Stave se preteino biljno. . Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada. ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno. .. a posljedica toga su visoke cijene sirove koie.. a ostale vrste u smotke do 12 komada. K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia. . . * . aii prostrane.. • Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'—koie razli&tih vrsta. •• *. samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura. a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj.. a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila. licem uyijek prema van.. dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie.70 % refetivne vlainosti) prostorije. te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima. Koie za hamove i orrnu slicne su blank—koiama. . samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda. -*>. . .su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. biljno ill kombinirano Stavljene. umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie.

Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina. (1989. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova. polipropilen i polivinil klorid).1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. butiraldeluda. propan i butan). itd. a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri. etanola. tekudi naftni plin (TNP). 19 . Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27. Po proizvedenim kolicinama. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave.000 000 t/g (1989). i to u raznim kombinacijama. Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54. propilen oksida. akrilonitrila. kao Sto je npr. jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom. Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega. vinike«tata i kopolimera. visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje.00(^000 t/g. nakon izgradnje prvih piroliza i. primarni benzin i TNP. alfa olefina. kumena. upijanje vode. dvrstoca na leidanje i 'dr. kao npr. jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih €2 frakcija zanemarive. 6. Koje su zamjene za prirodnu ko£u? 7.). Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen.1 . Kako se ispHujc kvaiitcta x 6. Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan. 6. Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana. Koje vrste sirovih koza poznajete? 4. se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize. Kako se konzervira sirova koza? 3. JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena. tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog. Pitanja: 1. U shemi 2. polistiren. Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor . Koje vrste gotovih koza poznajete?. a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala. akrilne kiseline. ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C« frakcije). Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina. Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena. Za jtilen.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola. aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora. SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. izopropanola. jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. jeftinom sirovinskom osnovom. dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. prvih aromatskih postrojenja. heSto kasnije. osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. vlaznost koze.5. vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena.

. — tehnidki.tradicija i jiavike. Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu. te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma. ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene. Produkti i pirolitidke razgraUnje 6.cijena prerade.dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja). KLOR' £HL£W DIKLOKID VML KLOMO POLMML KJ. r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu. VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene. Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja. . Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima. PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje. kao i druppolimerni materijali. kap i njegova tehnicka asistencija. .Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena. 20 . a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren. a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali. VinUklorid sp proizvodi pksi—ktorancijpm etilena.cijena materijala. zdravstvena i druga regulativa. Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin. a nabrojit temo samo neke. KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen. a to jekjor. koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji.utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala. — ekoloska. pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida. .ORID ' ETILEN SRIMMNtB&ZIN C* FRAKCiJA •JPUNSKO ULJE) PtRQLITlGKO ULJ£ •o fKOPlLEN Shema 2. kao §tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala. .2.standard! i propisi za uporabmnaterijala.a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak. .

PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1. uz stalni porast potrosnje 3 . Ciste i dezinficiraju. njihova relajivno laka upaljivost i gorivost.. kozmetickih preparata.4Q kg/m . a najceSceje 15. koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote. kartone i drugo. — lako se peru. a posebno pjenastih materijala. 3. Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene. Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja. Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena. male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare. sredstava za pranje i distenje. U svijetu se proizvodi viSe od 1.. vre&caj Jcwtija. Smarijcj§»rivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala. . PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. trgovini i doma&hstvu.. u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju. +75)°p. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja. Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda. izvrsne zvudne i toplinske izolacije. .... U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). Kako se dobiva vinilklorid? 4. Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje . u velikom tempera turnom rasppnu (-180. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5. dolazi do pirolitirazgradnje polistirena. zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6. Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale. za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. tuba. — razmjerno su jeftine. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima. uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para. Pitanja: 1. Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima.). U prometu se vrlo desto susre€e ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje. impregniraju i slidno. ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima.. zeljene gustode. ved pri temperaturama iznad 600 °C.. . posebno u gradevinarstvu. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: — plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera. pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce. To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode. kaSiraju. kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. 4 %/g posljednjih godina (1989.plastike s drugim materijaliina.<UU. lako hlapljivim tekudinama. 6.1 milijun tona pjenastog polistirena. s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu.ne*naju okusa ni mirisa. kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda. te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina. U uyjetima izgaranja. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. bodica.. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpf—fob'je). — lako se oblikuju. transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja.3. Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? .

boje. kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na. Oni. moze se dobiti meka ill tvrda guma. a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien).. osnovna sirovina za dobivanje gume. •. olovaicinka. Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume. pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja. voskovi. stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju. kaolin i4ir.. pmeksivadi. OmekSivadi povedavaju plastidnost. butadien CH2=C_ /*>U . porijeklom je iz Juzne Amerike. Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. 6i§cenjem i presanjem^ sirovog kaucuka..rl'5 f*t4 \. .pv. Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna. a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka.•• • ' • • ' . a naziya se lateks.n<i dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene. ' • ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline. osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe. dakle. Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi. stearinimineralna ulja). .. • **: • -•. 22 . : .: :••••""' ' . -.. Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu. Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk.W v . butilkauduk'i dr. dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren: . Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi. skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju. kreda. u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien. Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada. Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti... Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kau£uku dodaje stirh^dr. kao §to su punila. ( izopren L.- PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci. U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk. ..•" . Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla. « .. Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii.1.' ••''". behzolu i kloroformu.7.*.. kaolin itd. magnezija. Sirovi se kauduk otapa u benzinu. Te se boje zovu vulkanske. Punila mogu biti aktivna i pasivna. U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireri—butadienski kaudruk (SB—kauduk) i stereo kauduk. KAUCUK. ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom. aktivatori. GUMAIGUMENA ROBA 7. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume.) iomekSivaCi (razne smoie. Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie.>'. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa. Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka.^ -'-<-..KAUCUK Kaufiuk. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. polikloropnen kauduk. ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije. osobito dvrstodu na kidanje i habanje. "":. a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila. Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije. Kod 60 °C postaje Ijepljiv.udrvetu. a zatim oksidi kalcija.-•• • : -' .

.2.2. oblikovanje i vulkanizaciju. Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze. SKLADlSTENJE. 7. ozonu. tehnicJcerukapce. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka.2. pa se tako dobiju plode razlidite debljine. a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE r Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2. GUMA I GUMENA ROBA 7. gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu.Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe. tehnifika roba: brtvila. zracnice. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume. kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi. Stojemastiftkacija?L. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene. . To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta. a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA . Ta. kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca. gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1. brtvila. kroz stroj $ nekoliko valjaka. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi. . rjede neki sumporni spojevi. • • . Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. gumeni profili. toplini. izolacijski materijal j dr. Uprvoj fazi valjanjem. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima.gume za bicikle i automobile. vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u.auto—gume. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima. Ako se npr. 5. uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma. pksidativna razgradnja. Zbog toga se kauduk zagrijeva. To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. a u doticaju sa zrakom oksidira. 7. dudice za dojencad i drugo. npr. Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda. 2. Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa. 3. Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku. gumeni depovi. •" .1. Tako se. kirurske rukaviee. ovisno o vrstt gotovog proizvoda. razne vrste gumenih cijevi. kao npr. Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4.gumena obuca. : • ' • Pitanja: f. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23 . Sto je vulkaniziranje? ^J. Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati. punjenje i homogeniziranje. pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|». 3. KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase.. sanitarhi proizvodi: gumene pJahte.2. Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->