Poznavanje Robe II

ft I

*

'
PUCKO OTVORENO UCILI§TE «POUKA» KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlri§e roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada — sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucno—znanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo « u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

Stoje investicijskaroba. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. nafta i zemni plin u utrobi Zemlje. odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. reprodukcijskih materijala. uvodi se nova kolicina predmeta rada. Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija. mineralne (rude i mineralna goriva). nisu sirovine. zaStita prirode. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. vec" su samo potencijalni izvori sirovina. Stijene. Stednja prirodnih sirovina. . tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada. To je reprodukcijski materijal. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude. lova i ribolova). •> . Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse. U novije vrijeme otpaci u proizvodnji. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/ 2. zrdc. odiiqsno iyega »o je blip 11 vezi s njegom tijela.KQZMETIICA Kozmetika. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina. Te aktivnosti su unaprijed odredene. dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti.1. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. samonikle biljke. Sumarstva. Sto je roba i kako se dijeli? / 2. a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi.PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje. preparata i sredstava sluze za 5iS6enje. koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal. Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza. isprekidani).5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima.a Sto potroSna? 4. njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. . mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. prirodna voda itd. KOZMETJCKA. kao §to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada. pa i kozmetikeJ . . PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2. uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa. Pitanja 1. organske (proizvodi poljoprivrede. a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika. DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. • Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida. Diskontinuirani proces se stalnb prekida. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina. ugljen.

kaolin. temeljne kreme.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje.: . U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina. pigmentw]^gnife*. te Iminka za lice. povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. ekstrakta hamelisa. . a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii. Pod francuskim na ziviina laits virginals.sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje.) u Njemadkoj pojavila danas §irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne . i XVIII. na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje. yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje. ruSne yqde i stiraksa. precipitirana kreda. /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/. . Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$te£enja i proslrene pore koze). prekriva sjaj koze {— .^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja. apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. p. titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u. cink^ksid. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie . Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled). U to se doba (1725. tzv. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. magnezij-karbonat . olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju). Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze. •i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke. Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/. laits de toilette. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata. " . v " ' • . Takoder prema francuskom emollient. Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. njega odiju. Osobito se pazilo na njegu kose. eteri$nih ulja i alkohola. ublazava). Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. st. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. . U XVII. Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc).v»<hi i svc vc£oj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr. emolijantne krcmc i losioni. pod losionima se u kozmetici opc°enito razumijevaju kapljeviti preparati.i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme.Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije. njega ruku i njega tijela. protptip prve hladne kreme.dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans. Siniiikaujc i balzamiranje. Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce). (Prema francuskom lotion. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala. te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti. emolijentan znaCionaj kojiopuJta. pa selazlikuje njega lica. .ddblju i Rimljani u vrijenic procvata.. Sirovine k°Jg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk. te njihova osvjezenja i njege.g. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine.Kolnisch Wasser). taijive kreme. Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. oblika i sjaja. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin. osobito gUcejrol-mpnostearat. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. osobito u Francuskoj. Rimskog carstva. njega usta. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike.l. specijaine kreme i losioni. Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6e§i6ih klasifikacija prcma nainjeni. mpnp^Uceridi. stoljeca. voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj.. laits de bcaute. i pridonosi barSunastom izgledu koze. njegai Jkpse. kose i zubi. bojenjc i oblikovaiije kose. otopina. ':-\t . snianjuje z?|pgnutost. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena. stearati metala.hoimQnsJ<e laeme.

Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. kanauba. . 2:1. U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista.. Ugodan. 2.^aTcaoTniaslac. Glicerol. ali i ne moraju. oksidi ieljeza. krorna.• • • '„ . za postizanje specijalnih efekat a. sjnole't^ lanolin. osvjezavajuft okus i aroma paste za zub. s razliCitim dodacima. lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje. npr. ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima. arome i mirisi. Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube. najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala. odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja. sorbitolu. talk» kapliOtyari W razliditih .NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di§6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia. s dozatorom ili bez njega. Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom. Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo. boje i pjgjrientj. npr. koji sc pakir? u osobita kuciSta. Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina. prirodnie i urnjetne . .i. voskovi t ulja. Osim tih. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica. '. '. prirodne smole i gume. Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni. kao $to su Sminke obrve. '• . NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza. natrij-karboksimetilceluloza. bentonit. NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te §minke. '--. najvi§e spojevi fluora. a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni).ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib). Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka.Osnova modernog ruza za usne jest smj«ajijjaj_ v^ Stapjtf. maskare i preparati za korekciju konture oka.3. Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase.a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. karmin kao boja. ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu. zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje • • . lanolin i derivati. Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti. ulagatK se u kutije. da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. hidrtjjpiiirtn^^ kol. U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. ' . kandelila i pdeHnji yosak» ozokerit. hidratizirahi alurnjnij-siUkat.Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi. Po vaznosti ih slijede praSkasti. sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste).2.e jedno je od njenih bitnih svojstava. odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu. Tube mogu. steannska kiseUna. proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. To su razMiti preparati kojima se prikrivaju. na pojave karijesa).{ricinuspvo|uI}c xa jclo).jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja. ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu. Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem. natrij alginat. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m. . — se proizvode pastozni kozmetidki preparati. Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva. " • .u originalnom pakiranju. cerezin. pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari.. . • " ~ ! • '' ^ . ."-' . za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine. ugljikovo crnilo. Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo . ultranialiii.j £ada).>3 2S.1. propilenglikolu ili njihovim smjesama. SjenilazapCne kapke. Frema namjeni. izopropilmuistinat. natrij -fluorid. a rjede u plastidnim tubama i bocama. cinka i titana. .ptt^tvv^Anjc ruia. natrij-monofluorfosfat i kositar—fluorid. ' .

Sioyjre. cinskih strudnjaka o njihovu. Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda. prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa. stomatoloSkim fakultetima. Cetkice za zube. kreme i losioni za njegu oStedenih nokata.J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka. U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat). velteine i kvalitete (od prlrddne dlake. preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke. sintetike i stidno).djelovanju na zdravlje zuba. u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte.. kreme. 2. bojila za kosu. Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai. Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta. .preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih. prema dogovoru proizvodada. • : • . gbtka. • .5. bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela. ' . ' has se njihov sastav nije mnogo promijenio. . .. Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled.^dnosno razgradnji melamina. jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna. takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. meksanje i skidanje rubne kozice.' ' .NJEGARUKU . koji jenosilac boje kose. kreme. jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji. iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida. . PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^L£is^enja. Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista.. s obzirom na sastav.NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu. preparate za izbljedivanje. . kapljevite u5vridivade i lakove za kosu. osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba.1. Preparati za ispiranje kose..se^kao otopine.. razli&ite su izirade. . da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom.m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju. Moderni preparati omogu£uju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete. • ' '• . Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi. da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. Samponi rnogu^iti kapljevine. zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama. gelne preparate. U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene. Cetkice za zube. tartarne. npr. geli i paste.••• -"• -' • '•. Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte.jjajna i lakfe se CeSl|a. ' . Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama. . ' • • ' " _ ' ' ' ' " :: •" • Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti. Cesto zvano trajnom). nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure. niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike. Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje). Ni do da-• " ——. Preparati za izbljedivanje kose proizyode. praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose. Bpjila za kosu jesu . 21. . §to se desto koristi u propagandi.4. Osim tih. Noviji preparati. preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova. ... Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta. a kasnije i maleinske kiseline. izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje. a desto nisu bill niti aromatizirani. NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik— peroksida s neStojimonijaka. najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi. ' : ' . . PraSci za zube. Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. preko kestenjastocrvene do plavocrne. a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose.PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi. ^ . preparate za ispiranje kose.

Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja. antiseptic! i parfeinska ulja. losione. da se izbjegnu jznenadenja. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. Pravi dezodoranski (u nastavku. osvjczcnjc. puderi i kolonjske vpde. . sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje. pudere. ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi. Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. cijom. za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika. Medutim. etilacetat i butilacetat. kao Sto su opuSlanjc. pa su zaprayo mirisi. adsorpcijom. Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. 11. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja. kojima sudodani antioksidansi. Obidno su ti prcparati kapljevine. kreme. soli za kupanje. Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. ' ' ' • • • ' ':::*-^ • . s razliditim dodacima. T o s u razliCiti tenzidi.NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne). Osim toga. kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a. miri$fij. biti'otporan pr£iua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih. ili bakterostatski. dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela. kratko. Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima). oksida. ali mogu biti igeli i kreme. natrij-peroksid. sampone i preparate za kupanje.magnezij-peroksid. posebno novorodendadi. Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke.£yrsnuti. u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja. dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu. kao Sto su natrij perborat.. U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi. Naj£eS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton. . prema iritiranju i fekciji. najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju. Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. Losioni za djecu jesu emulzije. Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima. natrij hipoklorit. brzo se susjfi i. Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima.). Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima. dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari.^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela. pilatore. koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi. (Osim tih preparata. ili kombiniranjem tih mehanizama. • l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena. Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. . .Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V.o. • Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet.6. . Na radu. .

. redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam. cmogorice. Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti. |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda. Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem.DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii. A. nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slu£i za izradu igradaka. mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina.— ----..moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho. keramiCkih sirovina. Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze. Po sastavu to su emolijentne kteme.2.ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu. IgraCke od metala. antiseptike i mirise. Cesto obavijena tajnom i mistikom.. 2. patentom i kvalitetom. niti smiju biti obojene Scodljivim bojama.. . . a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama. PARFIMERDSKA ROBA 2. . Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu. njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm).moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka). voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari..."" • sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra. IgraCke za dojendad ne . tekstila. . Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom. ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje...elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V. .smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova. . kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi).koji se mogu lako rastaviti. . mirisnih tvari i sliCno. .. moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa. Po sastavu to su emolijentne kreme.2. Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat. .• .. .-----... Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije). ( . ^ . Osnova je till pudera talk.1. a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata. njegu i zastitu tijela. benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\————* " "*" . cibet.'"•"''' . ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi). 2. / Proizvodnja par fema.-.. umjetnih masa. Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik. Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte. gume. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: ..3. PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa.Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie.

a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. a mijesanje se nastavi. Gdje se testiraju paste za zube? 7. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. kromo-nadomjestf k. biblijski papir itd. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. poluceluloza. Od Cega se sve proizvode parfemi? 9.• • .U. glatkost povrSine i bijelu boju. 1. treba razlikovati Vif''*'"'• ' 7 ' . -. PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa. punilo i boja. sadra. natron-p^pir. Stampanih i propagandnih mate^ijala. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo. | Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija. Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir. Ta priprema obuhva^a pranje. osnpvnoj sirovini i namjeni. Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. papire od drvenjaCe i papir od starog papira.• • ' polukarton i karton. bezdrvne papire. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto. Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. koji se dobiva preradom borove smole. poStanski papir itd. punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. listova. Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje. Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije haj£eS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. pisa6i. r^zvlaknjivanje. Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr. barit itd. Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2. Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke.rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. 2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. Svrstavaju se prerna gramaturi. > 1 . odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. nctopljive u vodi.v . kao Sto su kaolin. a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine.Pitanja: . Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? •/ 3. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir. oblikovane ambalaze (vr6Slee. On robu stiti u prijevozu. zatim tiskarski. pove6avaju mu masu. elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. Otporne su na udare. tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir. papir za novdanice i dokumente. . Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. usta i kose? / 5. 3. za njegu o6iju. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij. Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. ^tijice. . ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa. drvenjada. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini. Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i. 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. pri Cuvanju i prodaji. . ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup. Te su sirovine vlaknaste grade. To su najkvalitetniji papiri.

2. plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira. Cigaretni papir je veoma fin papir. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine. Izraduje se uz dodatak magnezij— sulfata radi jednolikog tinjanja. 3. koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu. izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natron—papira.rasutih" materijala (do 50 kg). specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu naj£eS6e upotrebljavaju. prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. izravna ira^nja i drugo) cblofan . soli. a ujotrebljava se za pakiranje masne robe. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima. a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen. npr. viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda. neito porozniji. kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor. vodenuparu i vanjske utjecaje. sedera. cementa. kutijica za filtar Cajeve. upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti.stari".1. od parafiniranih. Od. kao materijal za izradu vredica za bombone. hermeticnosti ili zaStita od otvaranja. vosak ili stearin. nepropustan je za masti i vodu. Mozemo ga i u Cetiri skupine: . Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini. gubi Cvrstodu.. njezne strukture.Vrele za pakiranje velidih koli&na . SREDSTVA ^V PISANJE ^3. nepropusna za plinove. Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira. mesa. osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura. braSna. Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv. nepropusnost i lijep izgled. cvijeca i ukrasnih predmeta. zu6kaste ili plave boje. Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire.2. kavu. Upotrebljava se za pakiranje finije robe. nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama. • ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin. za za§titno omotavanje (celofaniranje) razli£itih konditorskih prpjzvoda (bombonijera). Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom. suh ili odvi§e vlaian zrak. izbjegavati ve6a kolebanja temperature. razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju. Sluzi za za§titu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha.. a sluzl za bma• tanje delikatesnih i masnih proizvoda. a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom. a obiCno je tanji. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. u pakiranju cigareta i slidno. u kombiniranim pakiranjima. izravno SunCevo svjetleifi dr. a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda. sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor. Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak.

v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo. obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm.podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora. Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. uspravnih i kosih crta. PiP crtanju krivulja ppmo£u krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke. CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju. crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. brzo se susi i trajno zadriava boju. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati. boje. a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje.. ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). . Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir.gumieeistrugadi. dakle njima crtamo ili bri||jno.papir na kojem se crta. U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje. strugaci i dr. dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna.Tosu: otovfce^ tuSeyi.Kad crtamo bez priloznika. . mjerila* krivuljari. Uz oznaky B j jti stoje i brojevi. Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua •/vu^c|J«l« luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc. a 9H je yrlp tvrda olovka). tvr(|e oznaku H. npr. Sto je broj veci olovka je meksa. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. | A PODLOGA Daska za crtanje -r Crtezi se naj£e§ce izraduju na dasci za crtanje. Trokuti . gumice. Crtf se povlace slijeva udesno. odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka.pomocni pribor (trokuti. Haraer je bijeli. sluzimo se sa dva trokuta. Mekane nose oznaku B.guiniqc j t)§tar no2ic(britvijjsfijl. priloznici. Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta.boje. fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno.crtala . koji imaju uredaj za je vodoravnih. U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke. tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom. •ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. a pri povladenju debelih cjta koso. tu$. 10 . Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). . Ona mbra biti ravna i izradena od drveta. Sestarl^luie za crtanje kruznica. Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa). tuSem iU bojom. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta. a. Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza. U pomodni pribor ubrajamo i razna pera. Prodaje se u bofiicama i tubama. Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti. noktom). redis-pera i kotir-pera. Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje.olovke. S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore.

mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3.3. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. Da bi otipkao jedan znak. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. dopunjavati i si. todkaidr. razmaknica. On je izvor. Ostale radnje izvrsava daktilograf. Njima se uspostavljaju poslovne veze. Diktat se moze lako brisati. 11 . Na kuglici se nalaze velika i mala slova. mehanidke pisaCe strojeve i 2. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram.. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira.2. Bududi da je kuglica vrlo lagana. a korespondenti — daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. aparata. u slucaju telefonskog poziva). elejctriSne pisac"e strojeve.5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. ukupno 88 znakova. poduzedma i ustanoyama. Moze po volji prekinuti diktat (npr.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. Pored toga. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje.do 930 udaraca u minuti (15. . daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. moie se postici velika brzina pisanja . Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova. -• Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. znamenke i posebni znakovi. ispravljati. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. knjizenje. zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. To se posebno odnosi na poslovna pisma. crtica. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. crta. za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak. fakturiraitje. 2. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina.sile za otipkavanjc slova. Pored toga. . Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima.U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice. Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte. strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri. Prema tome. prekidaju poslovni odnosi. znakjednakosti. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane.3. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. 3. koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. x. daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona.

dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. Pitanja 1. U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma.. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. . . •.2. To su: 2. 2. tri ili Cetiri brzine. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. 2. umanjene ili uvecane. -• ioplinsko kopiianje i ^ . izyjeSCa.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur. . simfonija). Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce). 9. Navedite sirovine za proizvodnju papira. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. Magnetofona ima viSe vrsta: 1. boje glasa i brzine repiodukcije. podetak snimanja.jednake velidirie.off setni postupak. Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. piema broju kanala su: a) dvokanalni — omogueuju snimanjei. . regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji). glasa. Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. ugovore i dr. odnosno umnozika. . 10. ^ — opnenii . — svjetlosno kopiranje.u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni —snima se prvo na prvomkanalu. Pored toga. .. vi§e kopya.. prema broju brzina vrpce: s jednom. . Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja... npr.75 cm/s (za snimanje govora. podetak govora pojedinih sudionika i si. Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma. Postupci umnozavanja su: -hektograiski. 3. Objasnite funkciju i namjenu diktafona.(1 .4 cm/s. imagnetofona. 4. ranje. izvatke iz strudne literature. Koje vrste papira poznajete? 4. u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja.. ' Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje. mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu. ' . — fotokopiranje.. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8.5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi.. Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. razne dokumente.4. ' • • . STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE . Umjesto zapisnika arhivira se vrpca. Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom.Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom. glazbe). Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6. yjerne originalu. Navedite vrs|e pisadih strojeva. strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati. planove. govor sudionika).Stojegramatura? v/ '•* 3. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. 9. POSTUPCI UMNOZAVANJA J Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija. kanalu na kojem se snima. Postoje sljededi nadini kopiranja: . nacrte. dvije.

.... TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze.... a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima. juta. 13 . . Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka.. motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna.. all sadrze. 4. SKUPUANJE: DU2 .. Vuna s vise majavih dlaka je vrednija.. acetatna svila i dr..).. Sift .. Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila. SUTIA. : WMJK . Kolicina vlage je 15 %..2. . . dak do 40 %. te za tkanje tehnidkih tkanina..% VUNA . ...PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA ' \=7t TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA • Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelan£evina.. Vuna moze navuti mnogo vlage....1..ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila. To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila. Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje. ..... ' • • • : . ... . ... za proj^avanje pudera i si. ' .1... prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca). • . od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa... %POUAMC..% VBKDZA.• ' •• • " • " . 1..... 4. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom. fivrste niti. ovisno o kvaliteti i neSto lignina..a najviSe 17^ %. ...... Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji... .„.kemijska a) iz pnrodnih polimera i b)sinteti5ka. . ...1. a udio ostalih sastojaka je neznatan. U tu grupu vlakana . KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom. " . Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik....... proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta.. Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l.. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla. Svila izradena od. U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon). Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE 2.lisna vlakna (manila i sisal konoplja). ODR2AVANJEPOU§WENOJ ETKET1.. TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva.stabljidna vlakna (Ian. Svila.. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na: . . poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke. zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana. Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze.. 4....%OST/10. jer je nit sirove svile vrlo dvrsta... konoplja..prirodna UVOZNIK...).. .. kao $to su svilena sita (u mlinarstvu. IAN_. ramija). mineralnih tvari itd.. pektina. TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu.sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno).4.% ACEW. celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava.' ' .

3. a najteze pamuk. stupnju usukanosti i vlazi. Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez. Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. po Sirini tkanine. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana. Potka im je od merceziranog pamuka.P&EBAITKANINA . jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %. . Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti. pa s# zato Ijave. a zatini naglo opada. o finoci i stupnju usukanosti prede. tkanine od umjetnih vlakana. plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. Sto je vlakna sirovine duze. 4. PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. za dekoraciju. . PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija. Tako iskazana. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta. Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo. dok u industriji za to sluze strqjevi. pa imj^p lice sjaji 14 .1.). VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: . Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr§(*ene zice s otvorom u sredinici.3. Finoda prede izrazava i mase prede. U doinadoj radfionosti prede se prstima. svilene. Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. lanene. najlakSe se prede svila.upotrijebljenim vlaknima (pamuCne. Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. vunene. Prema tome.cljene duljine Ikaninc.4. Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. popeh'n. moiino ili zutica. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka. batisjt i kanafas. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. Flanel takoder ima platneni vez.2. KVALITETA PREDE Kvaji&§ta prede procjenjuje.metodi dorade (valjane. 4.). za musku odjedu. . za tehnicke svrhe itd. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /. •** namjeni (za rublje. mercerzirane). a zovu se kotalci. zefir. pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede.1. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko. pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu. mekse i tanje to se bolje prede.2. 5vrstO(5i.fiupave. TKANINE 4. atlas itd. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije.2.glatke. Najpoznatija su platna: gifon. se prema finoci. . all su mu obje strane kudrave.6vrsto6a prede zove se ija. keper. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri. inlet. za'zenske haljine. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez. za posteljinu. Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo. Frirodna su vlakna liigroskopiCna. tkanine od mijes'anih vlakana). Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^. Jedinica za finicu je tex (teks). 4.2.nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno.

zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava. On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom. darape). Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin. ' 4. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede. pa zato bolje propuSta zrak. Baihet (barhend) ima keper-vez. uzad. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft. jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. Krep takoder ima platneni vez. ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna. 4. .3.4. TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor. S nalicja je kudrav. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. Ako je gusto ple|eria. Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj. Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila. ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. dobar je toplinski izolator. pregaCe. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila. pa su zato mekseg opipa i dcblji. Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine. koje se zatim kroji. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina. vredice. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada. a izradena su vrlo slozenim vezom. od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden.3. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na. vrpce i slidne proizvode. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela. ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza. • Pletena se roba dijeli na regularnu. laStenje i poliranje. Sukna mbgu biti laka i tegka. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze. Vezova ima mnogo. Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju. relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini. pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja.Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa. a upotrebljava se za svecane lenske haljine. kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja. Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. obuhvada. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. atlas i buret. a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. poluregularnu i krojenu pletenu robu. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji. a skrojeni se dijeiovi spajaju §ivanjem. razlidite krpe za pranje i brisanje. ne drze toplinu. krep2orzet i krepmaroken.2.3. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom. keper Veza i atlasnog veza. a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli. krep. Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. 4. mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep). Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine. Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima.3. Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. Vrece i 15 . Lanene su tkanine jade od pamucnih. §to daje posebne vizualne efekte. Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast. vedje sitno valovita. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine. a lice mu je glatko.

krokodila. mogu na svinutim mjestima oslabiti. na£ina rubljenja i drugo. Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. • 4. jer gube apreturu i o$te6uju se. jelena itd.damast. egzotiCne koze. gufcvanjem u ruci. konjska. Ako su duze vrijeme svinute. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A (£). u koje se ubraja koza antilope. Navedite vrste tkanina. To se odnosi osobito na svilene tkanine.fortir. . koze divljih zivotinja. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4. a ostala vlakna se ne mijenjaju.bukle. a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji. a lanene Jos' hladnije i tvrde. u tkanini. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju. ' SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eel—tkanine ne guzvaju.Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2.tvid. dimenzija. izgledom i si.Sto Je inlet. Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo. gustoca prediva. pasja itd. svinjska. 4. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla. Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine? . srne. ov^ja. '4-. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje..6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a. Dijele se na: 1. SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma. rnasa pb jedinici povrsuie. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova.b i c. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija. Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. ko2e domadih zivotinja. srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. l. Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana.4. UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom. a to su koze zmija. Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini. pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati.vrelice su naj£e&i oblik tekstilne ambalaze u prometu. skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje. 9. gustera i riba. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti.5. u kojese ubrajaju goveda. Acetatna svila je topljiva u acetonu. jer mogu izblijediti ili se oStetiti. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja. bikova i bivola). dokumentirano kvalitetniji proizvod. Medutim.atiag i brokat? 5. 5. a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. Tako se npr. b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis. 3. Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida.).

Namjena tkanine NAMJENA TKANINE I.tkanina platnenog veza bijele boje. . Tkana je tako da se jasno vide pruge.tkanina atlasnog veza. sportske hlace i si. . PIKE . a ako je impregnirana. svijetloplavoj i svijetloiutoj boji. SATINET . . KORDSAMT . MATLASE .^ KEPER . Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama. : ' V '': ' " . . Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja..gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede.-. .. bije(e boje za raidne kute. Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima. kostime i hla5e.tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu. KRETON . SANTUNG . Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda). sluii za rucnike i kupa6ei kapMte. BALOWSKA SVILA . PAMUCNE TKANINE 16 a ZA HALJINE I KOSTIME ZA RADNA MUSKA ODIJEU POPLIN . DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka. a s naliSja rutava. • . Sluzj^za Ijetna odijela. zvijezdice i si. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena. Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima.jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom. za baionske ogrtaCe. * PLATNO . Izraduje se u svSjetlocrvenoj. sluzi za radna odijela.. Sluzl za izradu gaCica. . S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu. Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' .vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama.jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom.. Ako je tamnm boja. majica i potkosulja.vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu.Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja. . ubrusa. Ijijla. a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja.jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti. .jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled. presvlaka za jastuke i si. ' ' '"•'""'' PANAMA . izdignute tqSkice. S liea vrip sjajna. Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje. osobito prikladna za radna odijela. vrio gusta i glatka sjajna tkanina. a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. TRIKO .jednobojna vrto elastiSna pletenina..vrto psta tkanina platnenog veza. POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza. -fLANEL .. tiskana bez apreture. _FQBHR~.6.deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu.jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine.

Lagane vrste siuze za haljine.za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake. Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom. Izraduje se u rfTSbjama. jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. $ druge strane kockasta. yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake._..dvostruka tkanina. nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa). To je vrlo. PUST (klobucina. podlaganje stolova. papuCa i si. Slufi za ogrtaCe. Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. Osobito.deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine. Vrste za ogrtaCe kovrCave su obi£no samo na lieu. karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene.. Ako se impregnira. " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu. LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe.) . koja. MOHER . trenCkot ogrtac).. Izraduje se u svim bojama i desenima. . jsprepletena cvoricima. Sluzi za odijela.fina.„. deblje za kostime. • KAMGARN . LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe.vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv.. DELEN .. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno. Sadrzi utkane svjetlucave dlake. y pleter su umetnute pahuljice vune.tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem.tkanina s jasnp vidljivim rebrima. ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva.-. koja idu kosp na nitt osnove i potke. KA§MIR . prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime..4-. vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza. usmjerene u jednpm prvcu. a debele i teske za ogrtaCe. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima. pa sluzi za podstavu zimskih kaputa.yrlo mekana. CIBELIN . VUNENE TKANINE 16 b KOSTIME ZA RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE ZA Z1MSKE ZA OSTALE NAMJENE )ZERSEJ . GABARDIN .materijal dobiven pletenjem. file) . a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama. Izraduje se u tamnijim bojama. pa joj se povrSina lagano sjaji. KROMBI .vrlo fina vunena tkanina glatke povr£ine s jasno vidljivim vezom.s lica i nalicja. v BUKLE . DUBL .gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza. Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina. a teze za kapute. a naliCje je glatko. .6* Namjena tkanine NAMJENA TKANINE II. s jedne strane jednobojna. pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati. kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima. kostime i ogrtace (tzv.mekana. SETLAND . gusta^ LOvrsta tkanina. se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna. Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama. nepropustap je na vodu. Sluzi za haljine i rupee. Vecinom sluzi za izradu sesira \. VATEL|N-.tkanina kovrcava ..

lagana.specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna. Sluzi za veCernje haljine. jer su joj niti nepravilno odebljale. odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta. Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina.glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza. FULAR .za poplune . Na povriini je gruba s Cvorifima. Slu!i za izradu kravata. TAFT . _ IV. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk. osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune. a niti potke od vune ili pamuka. dralona.6. a izraduje se od prirodne i umjetne svile. npr. Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS . ^^ No.neSto mek§a. za podstave zimskih kaputa i si. NaliCje nije sjajno. Dobro se pere.A-.tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT . Sluzi za Ijetna odijela. kao npr. poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. meka i gusta tkanina od prirodne svile. Nije osobito pogodna za pranje. oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine.gusta svilena tkanina piatnenog veza. niti osnove od prirodne iii umjetne svile. Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala. Izraduje se samo od umjetne svile. koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta.te§ka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. danas se dosta vrsti materijala mijeSaju. jednobojna ili s utkanim uzorkom. Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane. perlona. BURET . BROK&L.za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama. Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. kostime i haljine. Namjena tkanine NAMJENA TKANINE ZA RUBLJE ZA HALJINE I KOSTIME ZA OSTAfcE NAMJENE III. RIPS . pamuka i si. . Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona. BROKAT .

.»••• Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost. aktovki. ' '• ' . 5.' • . krupne se koie dijele na: . laStenjem.mapa i si. ' '. TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||. Najvaznij e sitne kozejesuovcje. susenjem.Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze. Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie.• ' w * w*k '*-'**' *^ f^t ' -' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie. Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc. znojne zlijezde i kivni sudovi. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje. tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja.*?T~ • '- •:. te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe. • -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg).kozjeisvinjske. . v .• . umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija. • .1. . . Danas su remenske ko2e. Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1.. . Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima. Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu. Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj. Zato je podrucje upotrebe ogranideno. osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom. gladanjem i zbijanjem. Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani.• • : • • ' •':. • • '. kovaega.radu kr/jia.. Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost.remenski krupon (masa ve6a od 35 kg). ' ' * • ' • • . Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije.boks (masa mahja od 15 kg).-. Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze. zbog vece potraznje sirovih koza. a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju. Sirova koza sus*i se na toplom zra- ku. Na taj sloj se nastavlja migifije. Moraju biti dovoijno elastidne. . savitljive te podatne ali Cvrste. '' • •" • • • ' • ' .^ . Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo.1. KONZERVIRAN^SIRQ¥EJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja. a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena. V . dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima. .i. •. Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrs£e od ovejih. a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/. To su pretezno biljno Stavljene. usoljavanjemi 2. za rad nesposobni konji. . 17 . orma. Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli. Taj se dio pri preradi odstranjuje. V. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro.. U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja.pojaseva. SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze. . U njemu se nalaze nakupine masti. .'_. Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari. a i mnoge druge vrste tehnickih koza. — masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg). a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se. i . Prema masi soljene koze. sirova kofca mpra se korizervirati. a jare6e u rukaviCarsku ko2u. manji dio svinjskih koza se s"tavi. Unatod tome.

Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza. te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima.Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija.. . Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase. preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe. su razmjerno tankc. . a posljedica toga su visoke cijene sirove koie. va&ti (vachette).' - > Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia.. .3. samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda. Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje.70 % refetivne vlainosti) prostorije. a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem. podatnc i punq. SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne. dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie. tzv. . 18 . Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze.Moraju bill incke. Mo.. . . K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia. a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila.. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste. U skladi§tu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. osipi. umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie.. Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia. Odjevni velur je koza odredenih svojstava. uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari 5. . •• *. aii prostrane.. biljno ill kombinirano Stavljene. Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc..Velvet—koia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja. a ponuda mnogo sporije. * . -*>. za§ti6ene od izravnog Sundeva syjetla. preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno.1. te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla. Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada. a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj. Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo.su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza.. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije. Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja. pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka. a ostale vrste u smotke do 12 komada. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:. . vrste. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima. kakvpde i mjere. Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu. Koie za hamove i orrnu slicne su blank—koiama.. ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek. a nar0^to. •. Skaj je meK. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. punog opipai slican je prirjsdnoj kozi. hladnije (5. 15 °C) i presuhe (50... KNJIGOVESKEKO2E . Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii. a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem. Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje. • Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'—koie razli&tih vrsta. Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m. . U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu. . samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura. licem uyijek prema van. Tuljanske koie Stave se preteino biljno..

visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje.1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa.1 . (1989.5. a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri. Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena. se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize. vinike«tata i kopolimera. jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom. kao npr. alfa olefina. Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. nakon izgradnje prvih piroliza i. dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. Za jtilen. jeftinom sirovinskom osnovom. butiraldeluda. polistiren. kumena. heSto kasnije. izopropanola. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. 19 .00(^000 t/g. aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora. JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena. polipropilen i polivinil klorid). Kako se konzervira sirova koza? 3. Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor . itd. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. akrilonitrila. tekudi naftni plin (TNP).000 000 t/g (1989). jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih €2 frakcija zanemarive. ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C« frakcije). i to u raznim kombinacijama. Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana. akrilne kiseline. primarni benzin i TNP. Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. 6. dvrstoca na leidanje i 'dr. Koje su zamjene za prirodnu ko£u? 7. Kako se ispHujc kvaiitcta x 6. Po proizvedenim kolicinama. osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola. Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin. tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina. Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina. etanola. upijanje vode. U shemi 2. Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27. vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola. propan i butan). Koje vrste gotovih koza poznajete?. kao Sto je npr. vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena. Pitanja: 1. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave. Koje vrste sirovih koza poznajete? 4. Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega.). Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan. prvih aromatskih postrojenja. a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala. 6. jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. propilen oksida. vlaznost koze. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen. Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina.

r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu. Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima. . 20 . a nabrojit temo samo neke.2. -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma. te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. . ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene. kao §tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala. a to jekjor. kap i njegova tehnicka asistencija. — tehnidki. a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren. KLOR' £HL£W DIKLOKID VML KLOMO POLMML KJ.tradicija i jiavike. VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene. Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu. Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin. kao i druppolimerni materijali. koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji. PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje. Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja. Produkti i pirolitidke razgraUnje 6.dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja). KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen. VinUklorid sp proizvodi pksi—ktorancijpm etilena.utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala.cijena materijala.Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena.ORID ' ETILEN SRIMMNtB&ZIN C* FRAKCiJA •JPUNSKO ULJE) PtRQLITlGKO ULJ£ •o fKOPlLEN Shema 2.standard! i propisi za uporabmnaterijala. . — ekoloska. . .cijena prerade. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida. pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid. .a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak. a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali. zdravstvena i druga regulativa.

koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote. te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina. pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce. kozmetickih preparata. kartone i drugo. . izvrsne zvudne i toplinske izolacije.). ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima. Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje . U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). — lako se oblikuju. ved pri temperaturama iznad 600 °C. pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene. tuba. U uyjetima izgaranja. Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja. vre&caj Jcwtija.3.. male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare. PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6. Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena. Smarijcj§»rivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala.. trgovini i doma&hstvu. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpf—fob'je). 3. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja. kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. a posebno pjenastih materijala. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: — plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima. njihova relajivno laka upaljivost i gorivost. uz stalni porast potrosnje 3 . posebno u gradevinarstvu. s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu.. Kako se dobiva vinilklorid? 4.1 milijun tona pjenastog polistirena. kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda. To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode. dolazi do pirolitirazgradnje polistirena. Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima. u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju. . za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. a najceSceje 15. zeljene gustode. — razmjerno su jeftine. Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda. bodica.ne*naju okusa ni mirisa. U svijetu se proizvodi viSe od 1. +75)°p. u velikom tempera turnom rasppnu (-180. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera. Pitanja: 1. impregniraju i slidno. Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima.. U prometu se vrlo desto susre€e ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje.. uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para..4Q kg/m . Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? . Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale. zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji. 4 %/g posljednjih godina (1989. — lako se peru.. kaSiraju. lako hlapljivim tekudinama. 6. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa.<UU. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5.. transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja. . sredstava za pranje i distenje.. Ciste i dezinficiraju.plastike s drugim materijaliina. PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1.

- PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci. Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna... •.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi. Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk. . Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu. kaolin i4ir.7. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti.. Oni. 22 . behzolu i kloroformu. Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi. polikloropnen kauduk. OmekSivadi povedavaju plastidnost. Sirovi se kauduk otapa u benzinu. Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada. stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju. -. u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien. kaolin itd. GUMAIGUMENA ROBA 7. « . kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na. aktivatori. moze se dobiti meka ill tvrda guma. ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije. Te se boje zovu vulkanske. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume. ' • ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline. dakle.-•• • : -' ...udrvetu. pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. kreda. a naziya se lateks. "":. a zatim oksidi kalcija.W v . Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla..>'. a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila..•• • ' • • ' . . Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii. olovaicinka. ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom. butilkauduk'i dr. osobito dvrstodu na kidanje i habanje. KAUCUK. : . boje.*. porijeklom je iz Juzne Amerike. magnezija. voskovi. Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kau£uku dodaje stirh^dr.' ••''". butadien CH2=C_ /*>U ... Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk. • **: • -•. Punila mogu biti aktivna i pasivna. dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren: .KAUCUK Kaufiuk.n<i dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene. Kod 60 °C postaje Ijepljiv. stearinimineralna ulja). skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju.•" .pv. 6i§cenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja. osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe.1.. Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije.^ -'-<-. Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie. U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk. osnovna sirovina za dobivanje gume.rl'5 f*t4 \. U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireri—butadienski kaudruk (SB—kauduk) i stereo kauduk. ( izopren L. a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka. .) iomekSivaCi (razne smoie. a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien). Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka. kao §to su punila. pmeksivadi. Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume.: :••••""' ' . Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa..

Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor. tehnicJcerukapce. Stojemastiftkacija?L.2. To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. kirurske rukaviee. • • . Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze. 2. Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume. rjede neki sumporni spojevi. kroz stroj $ nekoliko valjaka.2.auto—gume. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima. . a u doticaju sa zrakom oksidira. Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa. vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u. Sto je vulkaniziranje? ^J. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima. toplini. Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda.Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe. razne vrste gumenih cijevi. uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma. Ako se npr. Uprvoj fazi valjanjem. Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati. ovisno o vrstt gotovog proizvoda. 3. SKLADlSTENJE. kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca. oblikovanje i vulkanizaciju. Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2. a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. . pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|». KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase. izolacijski materijal j dr..2. 3. a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari. CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA . Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku. kao npr. pksidativna razgradnja. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. brtvila. 7. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene.1. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka. gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1. sanitarhi proizvodi: gumene pJahte.gume za bicikle i automobile.2. GUMA I GUMENA ROBA 7. gumeni profili. npr. •" . Tako se. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi. Zbog toga se kauduk zagrijeva. gumeni depovi. 7. punjenje i homogeniziranje. : • ' • Pitanja: f. kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi. Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4.. ozonu.gumena obuca. zracnice. gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu. pa se tako dobiju plode razlidite debljine. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE r Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju. To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23 . Ta. tehnifika roba: brtvila. 5. dudice za dojencad i drugo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful