ft I

*

'
PUCKO OTVORENO UCILI§TE «POUKA» KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlri§e roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada — sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucno—znanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo « u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

Sto je uporabna vrijednost robe? 3. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi. •> . PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2. reprodukcijskih materijala.1. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Stijene. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. zrdc. Sto je roba i kako se dijeli? / 2. uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa. a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. uvodi se nova kolicina predmeta rada. Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse. dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. pa i kozmetikeJ . preparata i sredstava sluze za 5iS6enje. Te aktivnosti su unaprijed odredene. prirodna voda itd. . nisu sirovine. posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija. kao §to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada. . Sumarstva. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude.a Sto potroSna? 4. mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:. njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). To je reprodukcijski materijal. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. U novije vrijeme otpaci u proizvodnji. mineralne (rude i mineralna goriva). odiiqsno iyega »o je blip 11 vezi s njegom tijela. nafta i zemni plin u utrobi Zemlje. Stednja prirodnih sirovina. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. Pitanja 1.5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada.KQZMETIICA Kozmetika. • Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida. odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. Diskontinuirani proces se stalnb prekida. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada. Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza. Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina. Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti. lova i ribolova). . KOZMETJCKA. samonikle biljke. ugljen. zaStita prirode. organske (proizvodi poljoprivrede. koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/ 2. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika. Stoje investicijskaroba. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina. vec" su samo potencijalni izvori sirovina. a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi.PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. isprekidani).

Aioderni losioni za f'fiii-"' ^enje zapravo su vodom razriiedene kreme za jiS^enjeJolikojdla j(g ujmjrn^y^d^n^j^za^J^ojiitim^nji.sne vjerojatno senajyjje koristi od syihJcozinetiCkUi proizvoda: Osnovna mu je namjena postizanje $to privlaenijeg izgleda usaha korekcijom njihove boje. Sirovine k°Jg_!g:^lv^e upogMjujujai dobivanje pudera za lice jesu: talk. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata. yjlaiowmke krem djelotvorniji i su i izdajniji odJkmma zsL^fesje. magnezij-karbonat .^ Temeljni su im sastojci minerajna ili druga ulja. titan(iy)-oksid~^ (|lu4_^za u.) u Njemadkoj pojavila danas §irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne . U to se doba (1725. rPuderizia lice jesu kozmeticki preparati kojima se uglavnom upotpunjuje boja tena. te njihova osvjezenja i njege. . Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze. kose i zubi. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. pa selazlikuje njega lica. Pod francuskim na ziviina laits virginals.l. njega odiju. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. bojenjc i oblikovaiije kose. Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. losioni se koriste za Ci$cenje lica ve6 mnogo gbdina. emolijantne krcmc i losioni. otopina. pod losionima se u kozmetici opc°enito razumijevaju kapljeviti preparati. ':-\t . eteri$nih ulja i alkohola. njega ruku i njega tijela. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc). stearati metala. a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii. laits de bcaute. Temeljni je _^^ Djelovanje tih preparata zasniya se na jrtjegoyoj^rood ptiaganja_ masne prljpitiiie . . precipitirana kreda. kaolin. specijaine kreme i losioni. i XVIII. ruSne yqde i stiraksa.dovoljjio_sJdizav(da sc mpze lako nanositi i di na kozi imalfim. olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju).v»<hi i svc vc£oj prinijcni /lianosli u njih<>voj proizvodnjr. snianjuje z?|pgnutost. apsorpcijsku sposobnost (da mo2e neuodljivo apsorbirati izluCevine koie i prikriti njezin sjaj. Dobarpuder_za lice^ trebajinati dovoljnu ni^ ppkriyanja (da prekrije hianja o$te£enja i proslrene pore koze)..hoimQnsJ<e laeme. Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. pigmentw]^gnife*. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike. U poCetku su to bile vodene Qtopjne sapuna s dodacima glicerina. . osobito gUcejrol-mpnostearat. " .g. laits de toilette. protptip prve hladne kreme. stoljeca. st. njegai Jkpse. mpnp^Uceridi. na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje. Dobro pripremljenim preparatima iz te skupine lice se cisti mnogo bolje nego pranjem sapunom i vodoin. Rimskog carstva. cink^ksid. Osobito se pazilo na njegu kose. emolijentan znaCionaj kojiopuJta. U XVII. njega usta. (Prema francuskom lotion. tzv. osobito u Francuskoj. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala. Postoji viSe razliCitih klasifikacija koznietike^Jedna je od najprilivatljivijih i naj6e§i6ih klasifikacija prcma nainjeni.ddblju i Rimljani u vrijenic procvata. prekriva sjaj koze {— . te Iminka za lice. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije.gladak iz^e^tdjwo^no rastresit (da moie kozi dati lijep bafSimast izgled). v " ' • .Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c. ekstrakta hamelisa.Kolnisch Wasser). ublazava). /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/. Siniiikaujc i balzamiranje. Takoder prema francuskom emollient. oblika i sjaja. taijive kreme. p. •i Kreme i losioni fa c'i&enje sluze za uklanjanje Sminke. voda i cmulgatori kao $to su trietanolamin-stearatj.: . Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/.. i pridonosi barSunastom izgledu koze. Puder mora biti dovoljno aderentan ( dobro prianjati narUce). temeljne kreme.i /Kreina ^oje koristimo u kozmetici ima mnogo vrsta: hladne kreme. . Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. povr&nske prljavStine i masti s lica i vrata. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans.lVNJEGAUCA Za njegu lica sluze kreme i losioni (mlijeko) za CiSdenje i toniziranje. te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti.

" • . proizvode se kapjjeviti i krem^ruz. • " ~ ! • '' ^ . To su razMiti preparati kojima se prikrivaju.jyj usnc^jesuiafilLij:aiia~iilja. Glicerol. oksidi ieljeza. lanolin i derivati. kao $to su Sminke obrve."-' . . ugljikovo crnilo. osvjezavajuft okus i aroma paste za zub.ptt^tvv^Anjc ruia. a proizvode se kapljeviti i Cyrsti preparati* (dentalni sapuni). 2:1. zbog povoljnog djelovanja fluora na zubnu caklmu^ (prevent ivno djcluje • • . Sminke za oCi mogu se fclasirati u nekoliko najvaznijih skupina. natrij -fluorid. prirodnie i urnjetne .{ricinuspvo|uI}c xa jclo). U tu svrhu dodaju joj sc siadila i arome. npr.u originalnom pakiranju. koji sc pakir? u osobita kuciSta. Zubne paste se jnogp stavljati u promet samo . hidratizirahi alurnjnij-siUkat. Postupak priredivanja ruza obuhvaca taljenje i homogeniziranje temeljne mase. NajaeS^e sc za to koristi metilceluloza. pastama za zube dodaju se i razliCite druge tvari. sorbitol i pro|>iiertgllkol sluze kao sredstva za odrzavanje vlaznosti kreme (paste). Osim za podupiranje CiScenja vj^ Jim preparatima tcnzidi sluze i kao pomodno sredstvo za modenje i dispergiranje abraziva.• • • '„ . propilenglikolu ili njihovim smjesama. DekJaracija za zubnu pastu mora bUi otisnuta I na tubi i na kartonskoj kutiji svakog pojedinaCnog pakiranja u prometu.i. najdcSde kao tube od aluniinijskih legura ili mekih metala.a da se ambalaza ne oJteti prije ponude potroSadu. arome i mirisi.^aTcaoTniaslac. ublazuju ili korigiraju cstetski nedbstaci i istiCu pojedini dijetovi oka i podruija oko njega.ni|M^(vebraa$j^J-zjbtastib). a rjede u plastidnim tubama i bocama.e jedno je od njenih bitnih svojstava. ulagatK se u kutije.j £ada). hidrtjjpiiirtn^^ kol. lijevanje ruza u kalupe i ambalaziranje. Frema namjeni. . odzradivanjcm i pakiranjcm paste u tube. U kozmeticke preparate za njegu usta ubrajaju se i vodezajista. — se proizvode pastozni kozmetidki preparati. Vazni dodaci pastama za zube su veziva koja sluze za stabilizaciu suspcnzije i postizanje prikladne konzistencije. sorbitolu. Siroviiic kojc' ^^^^^^or^:m. da se sprijeCi njeno susenje i skrucivanje. Nakon toga se smjc^ si dodaju aroma i tenzidi Rroces zavrsava homogcnizacijom. steannska kiseUna. . Vet prerna njihovoj vrsti i namjeni. '. Zubne paste koje sadrzavaju te tvari nazivajuse medic inskima. . natrij alginat. Pripravljanje paste za zube po^inje moCenjem yeziva u glicerinu. Smirtkc za oCi sluze za uljepsavanje oka.1. odvojeno dispergiranje boja u dijelu ulja. ultranialiii. boje i pjgjrientj. npr. '. natrij-monofluorfosfat i kositar—fluorid. Sadrze ts|^ djelotvorne sastojke kao i praSti za zube. kanauba. bentonit. ali i ne moraju. Kao i ruievi za usne i sminke za oCi koriste se vrlo mnpgo. krorna. s razliCitim dodacima. Zalim se ta smjesa dispergira u vodji u kojoj su otopljeni sladilo i konzervans. cinka i titana. a moraju biti takve kvalitete da se sadrzaj pakiranja ne moze izmijeniti ili uporabiti. Po vaznosti ih slijede praSkasti.. maskare i preparati za korekciju konture oka. s dozatorom ili bez njega. . najvi§e spojevi fluora. ' . . '--. Osim tih. Tube mogu. kandelila i pdeHnji yosak» ozokerit. izopropilmuistinat. ' .3. Ugodan. 2.. cerezin. NJEGA OCIJU Sminke za o5i i preparati kojima se uklanjaju te §minke. sjnole't^ lanolin. Srnjesiju dodane jjo^i'ot^ljcj^ Osini u obliku lijevanog stapica. voskovi t ulja. Time se dobiveni homogeni ge) pomijesa s abrazivom. prirodne smole i gume.NJEGAUSTA Osnovna je namjena^kozmetidkih preparata za njegu usta di§6cnjc dostupnc povrSine zubit sprefiavanjc pojave ili barem ublazivanje neugodnog mirisna usne Supljine i osvjezenjc dalia. karmin kao boja.Osnova modernog ruza za usne jest smj«ajijjaj_ v^ Stapjtf. ' Paste za zube u osnovi^u vodene ili bezvodne suspencije abraziva u glicerolu.2.>3 2S. za postizanje specijalnih efekat a. Koriste se i drugi dodaci s pretezno terapeutskim djelovanjem.Jb)n:: zcrvansi i antioksidansi. talk» kapliOtyari W razliditih . '• . SjenilazapCne kapke. natrij-karboksimetilceluloza. za pripravljanje tih preparata koriste se vrlo razliCite sirovine. ponovno taljenje i homogeniranje pri sjedinjavanju tin masa i rnijejanju s drugini dodacima. na pojave karijesa).

. Ponuda zubnih pasta na prodajnim fegalima kompletira se preparatirha za ispirahje i njegu lista. u sredstva se za njegu ruku ubrajajujoS ineka pomolna za aokte. Preparati za specijalnu njegu kose sluze da kosi daju prirodan injego van izgled. kosa se moze njome izbUjediti sve do svijetloiutih tonova. ^ .J^^yim^j^va^en^kpsa postaje rneka. . Glayne ^royinejcoje se^koriste za njihovo|iripravijanje jesu tenzidi.se^kao otopine. NajCes^i je preparaf za tu svrhu razrijedena vodena otopina yodik— peroksida s neStojimonijaka. 2. Sye to prodaje se na policama prodavaonica opdeg tipa kao jedinst vena skupina proizvoda.PotrqSadi najCe$6e biraju zubnu pastu prema okusu ill navici a ponekad 1 prema preporukama medi. Sioyjre. da bi se'poboljsao izgled i op6e stanje kose. Preparati za izbljedivanje kose proizyode.. koji jenosilac boje kose. kapljevite u5vridivade i lakove za kosu. meksanje i skidanje rubne kozice. jesu preparati kojima je u pocetku osnovna namjena bila uklanjanje ostataka sapuna..5. kreme i losioni za njegu oStedenih nokata. izbljedivanje i skidanje mrlja i za oCvrSdvanje. Ni do da-• " ——.preparati kojima je osnovna namjena promjena boje kose. 21. Ved prema koncentraciji te otopine i trajanju kontakta. .NJEGAKOSE Suvremena se sredstva za njegu kose mogu svrstati u Sampbne za kosu.. . ' . ' has se njihov sastav nije mnogo promijenio. sintetike i stidno). bez Stetnog popratnog djelovanja (ne samo na te dijelove tijela. niirisavom i podatnorn^^^ Mogu se svrstati u briljantine^lkoholne losione i tonike. ' . Nove paste za tube obvezno se testiraju na zubnim klinikama.. Za to postoje Wadni postupak (hladno kovrCanje) i postupci s grijanjem (vodeno i vrude HovrCanje). • . a kasnije i dnigih sredstava za pranje s netom oprane kose. Cetkice za zube. . gelne preparate. neki spojevi metaja i kombi^adje jednih i drugih.djelovanju na zdravlje zuba..m7?^^ Preparati za izbljedivanje Ikose upotrebljavaju seja projmjenu boje tamne kose u nekii svjetliju.jjajna i lakfe se CeSl|a.4. osyjezivaCima daha i priborom za di&enje zuba. ' • • ' " _ ' ' ' ' " :: •" • Za pripravljanje prvih sredstava za bojenje kose koristili su se razlittti biljni ekstrakti. Cesto zvano trajnom). jNjihovo se djelovanje temelji na oksidaciji. • ' '• . Prakticki je mogu6e postidi skoro sve iii najved dio pshovnih boja prirodne k0se. kreme. prodaju se pod imenom rieke poznate paste za zube ill rljihova proizvodaCa. npr. ' : ' . a desto nisu bill niti aromatizirani. Samponi rnogu^iti kapljevine.1. preparati za skidanje tih lakoya i kreme i losioni za ruke. kreme.NJEGARUKU . najjednostavnija su sredstva za CiScenje ztibi. takoder se uglavnom sastoje od prikladnih abraziva. prema dogovoru proizvodada.••• -"• -' • '•. praScii Preparati zakovrianje (ondulaciju) kose sluze za trajne promjene konfiguracije kose (trajno kovrCanje kose. . preko kestenjastocrvene do plavocrne. Modcrni se preparati za ispiranje kose uglavnom temelje na razliCitim kvaternarnim amonijevim spbj^vinjai. Osim tih. Cetkice za zube. . da je zaStitc od Stetnih utjecaja i da je uCine sjajnom. bojila za kosu. . a kasnije i maleinske kiseline. preparate za izbljedivanje.^dnosno razgradnji melamina. Anionski se tenzidi mnogo koriste zbog^bilne pjenei yelike jnQ^L£is^enja.. iako aromatizirani i zasladeni te poboljsani s heSto tenzida. geli i paste. PriWavljaju se kao emulzije i suspenzije. §to se desto koristi u propagandi.' ' . preparate za ispiranje kose. . razli&ite su izirade. Samponi za kosu preparati su kojima je osnovna namjena djelotvorno CiSdenje kose i vlasiSta. PraSci za zube. U poCetku su se za to najvise upotrebljavale razrijedene otopine octene. Preparati za ispiranje kose. cinskih strudnjaka o njihovu. Bpjila za kosu jesu . Glavni preparati koji sluze za njegu ruku jesu lakovi za nokte. Noviji preparati. U poCetku suoni najvedm diielom sadrzavali fino usitnieni abraziv (kalcij-karbonat). preparate za kowCanje i preparate za postizanje specijalnih efekala. velteine i kvalitete (od prlrddne dlake. . gbtka. • : • . tartarne. stomatoloSkim fakultetima. . s obzirom na sastav. nego opienito na zdravlje) tako da je kosa nakon pranja meka^ajna ipodatna za oblikovanje frizure. Moderni preparati omogu£uju postizanje velikog broja razliCitih nijansi koje bez obzira na njenu prirodnu boju: od platinastobijete. zavodima za zaStitu zdravlja i u sliCnirn organizacijama.

Smiju se upotrebljavati samo sirovine s provjerenmi blagim djelovanjem na ko2u i sluzokozu. natrij-peroksid. miri$fij. Qsnovna im je syrha stvaranje dekoratiynog illma na ndktima. Na radu. .Lakovi za noktc lazurni su ili pokrivni nitrocelulozni lakovi (V.. Obidno su ti prcparati kapljevine. . 11. s razliditim dodacima. Krcnie i losioni za ruke sluze za njegu suhe ili iritirane koze ruku i njenu za&itu odjtetno razliCitih tvari koje|ujritiraju i oSteduju.o. Glavni je mehanizam njihova dezodorantnog djelovanja suzbijanje razmazanja rnikroflore koze oduzimanjem vode potrebne za metabolizam. Djelovanje krema u smislu njegovanja ruku uglavnom se zasniva na djelovanju njihovih sastbjaka s emolijentnim svojstvima. kpja uz diSdenjc J|jia i druga kori^ya d^jek^var^a.). ali mogu biti igeli i kreme. ^ Dezodoranski s oksidacijskim djelovanjem najdeSde su puderi u kojima su aktivne tvari jaki oksidansi. pilatore. biti'otporan pr£iua-4fej&vam'iLvode i i za^skidanje laka jesu smjese otapala zaj^cejujoz^lja^^ i (Irupi Pri torn dodaci otapalima sluze za spredavanje iji ublazivanje pretjeranog isuSivanja i odma&ivanja nokata i koze oko njih. Jednu Cine kreme i losioni odbojni za vodu i u vodi topljive tvari.^pjejaraje_zanjegu_nogu^ Preparati namijenjeni djeci izdvajaju sc kao posebna skupina sredstava za njegu tijela. Pravi dezodoranski (u nastavku. sampone i preparate za kupanje. brzo se susjfi i. pa su zaprayo mirisi. . izboru se sirovina za njihovu izradu mora pokloniti posebna paznja. prema iritiranju i fekciji. Time se manje-viSe spreCava dodir Stetnih supstancija s kozom. osvjczcnjc. etilacetat i butilacetat. posebno novorodendadi.6. Za^titjno se djelovanje tih preparata zasniva na prekri vanju koie ruku zaStitnimifilmom prikladnih svojstava. U tu se skupinu ubrajaju svi puderi koji su jaki adsorbensi. . najvis^iefflPttJentim^-giiyj^iuiiiia i mirisi ma. Lakovi i bojc) koji sadrzc razJidite dodatke. a drugu proizvodi odbojni za masti i tvari topljive u mastima. kao Sto su opuSlanjc.magnezij-peroksid. Debar lak za nqkte moraMjgjjati toko raz^ mazatj. preporufiuje se kliniCko ispitivanje tih preparata prije puStanja u promet. dczodoriranjc Hi parliiniraSastpjci tih preparata koji sluze za stvaranje pjene moraju imati mot stvaranja obilhe i stabilne pjene i u tvrdoj vodi. ili kombiniranjem tih mehanizama. Naj£eS6e se za otapala u tim preparatima upotrebljavaju aceton. za njegu se tijela pri kupanju ili poslije kupanja upotrebljavaju i neki losioni. Djelovanje dezodoransajTib2e se zasnivati i na spredavanju i ogranicavairju toga ludenja. losione. Zbpg toga njegova primjena nije sasvim bez rizika. natrij hipoklorit. Osim toga. kratko. T o s u razliCiti tenzidi. Medutim. sapineTTcrem^jpjej^za ^ poslije bjrij^njav preparate zajunCanje. kojima sudodani antioksidansi. Ulja i losioni za djecu slu2e za CisVSenje i njegu koze. Prema svojstvima zaStitnog filma ti se proizvodi svrstavaju u dvije glavne grupe. . antiseptic! i parfeinska ulja. Mnogo su bolji dezodoransi s adsorpcijsktm djelovanjem. oksida. kreme. da se izbjegnu jznenadenja. dobro adherirati i stvarati film visoka sjaja. puderi i kolonjske vpde. (Osim tih preparata. Ulja za djecu smjese su mineralnih i biljnih ulja s lanolinom i njegovim derivatima. Losioni za djecu jesu emulzije. dezodoransi) mogu djelovati maskiranjem vonja tijela.£yrsnuti. ' ' ' • • • ' ':::*-^ • .NJBGATIJfiLA Glavni preparati za njegu tijela obuhva^aju srcdstya^jea jcup^ji (pjenusave i uljne). cijom. • l^cparati za pjcnu|aycjkupclji dodaju sc vodi za kupanje da bi pritom uastuja obilna I stabilim niirisavu pjena. Dezodoranski koji djeluju samo maskiranjem sadrze parfemske kompozicije kao glavne aktivne sastojke. Ostali se dezodoransi Cesto nazivaju pravim dezodoransima. kao Sto su natrij perborat. adsorpcijom. Dezodoransi su preparati za maskiranje neugodnog vonja tijela ili spreCavanja njegova razvijanja. ili bakterostatski. pudere. osobito pod utjecajem aktivnosti bakterija. koji se razlikuju od sliCnih preparata za odrasle time Sto im djelovanje mora biti prilagodenb vrlo osjetljivoj djedjoj kozi. Sredstva kojima se postize takvo djelovanje nazivaju se antiperspiransima (antitranspiransima). . u svakodnevnom iivotu i industriji Covjek sivb &56e dolazi ii su za zaStitu od njih ti preparaii sve potrebniji. soli za kupanje. • Za priredivanje tih preparata upotrebljavaju se uglavnom i sirovine kao i za ostale kozmetidke preparate. KozmetiCki preparati za djecu obuhvadaju ulja.

.moraju biti izradene tako da se ne mogu progutati ili staviti u nos ili uho. Mnogi cijenjeni i vrlo skupi parfemi svjetskih znanih proizvodaCa zaSti&ni su imenom. Po sastavu to su emolijentne kreme. mirisnih preparata i pripravaka vrlo je stara vjeStina. keramiCkih sirovina. Samponi i sredstva za kupanje djece razlikuju se bd sliCnih proizvoda za odrasle time Jto sadrze tenzide s vrto biagim djelovanjem na koiu i sluzokotu.'"•"''' . . Za izradu igraCaka ne smij^ se rabiti pirotehniSki materijal kojim se djeca mogu ozlijediti.. a specijalizirane prodavaonice kozmetike parfimerijama. Konstrukcije igradaka moraju ispunjavati ove uvjete: .Kieme za djecu sluze za njegu i podmazivanje koie. cibet. gume. . Po sastavu to su emolijentne kteme. umjetnih masa."" • sne tvari zivotinjskog porijekla (ambra.smiju biti manje od 7 cm (ako su sastavljene od vise dijelova.koji se mogu lako rastaviti.• .elektridni napon u igra6kama koje se napajaju elekjtridnom energijom ne smije biti veCi od 24 V. . Osnova je till pudera talk. Odnos pojedinih sastojaka skupih mirisa vrlo je osjetljiv i manja odkupanja u sastavu mogu imati nezcljene efekte. tekstila. njegu i zastitu tijela... . . 2. |>a je uobiCajeno da se skupina proizvoda za osobnu higijenu/rpluf uljepsavanje tije^ la naziva i skupinom kozme titko -parfimerslujskihproizvoda.DJECJEIGRACKE Igradke koje dijete moie igrajuti se staviti u usta i IgraCke za dojenCad moraju biti zapakirane u posebnoj zatvorenoj ambalaii. niti smiju biti obojene Scodljivim bojama. / Proizvodnja par fema.ne smiju biti Siljastog oblika niti imati oStre i zupCaste bridove koji mogu ozlijediti dojenfcad i malu djecu. Osim toga oni sadrze i dnk-oksid ill magnezij-stearat.-----.1. mirisnih tvari i sliCno.2..-.moraju biti dobro izglaCane ili prevudene lakom odnosno lak-bojama (drvene igraCke ili drveni dijelovi igraiaka). ^ . . Puderi za djecu sfciie za njegu i podmazivanje koze. ili se stvaraju kombinacije kakvih u prirodi nema (fantazijski mirisi).3. ' Mirisnom komponentom najdeSc^ se odreduje kakvoda kozmetidkih preparata i^rugih proizvoda za pianje. IgraCke od metala. PARFIMERDSKA ROBA 2. Modern! parfemi sadrze vedi broj miriSnih komponenti (mirisne kompozicije). .2.. ..... A.. IgraCke za dojendad ne . cmogorice. . 2. voska za modeUranje ne smiju sadrzavati Skodljive tvari. patentom i kvalitetom. nego moraju odgovarati specijalnim propisima za materijal koji slu£i za izradu igradaka. . antiseptike i mirise. moSus i drugo) te tvari koje nemaju ugodan miris alijpridonose stabilnosti i ukupnom dojmu mirisa. njihov najmanji dio ne smije biti manji od 7 cm). ( . .. Broj umjetnih ill sintetskih mirisnih tvari vrlo je velik. PARFEMI Parfemijod francuskog parfum = miomiris) pripravci su proizvedeni iskljuCivo radi ugodnog miiisa. kojima se jnastoji imitirati miris cvijeda (cyjetni mirisi).— ----. Cesto obavijena tajnom i mistikom. Puderi za djecu sluze za apsorpciju znoja i podmazivanje koie da se sprijecj iritiranje trenjem. redovito kao alkohoJn^topin^p^ircKinih i sintetskihjrmi^ rifinih ulja a za ^^irajye mirisa dodaju im se razliCite niirisne^noj^j^erubalzam.. a najCeSde su to tvari jednake prirodnim mirisima ili imaju sliCan miris k^o mirisne tvari izdvojene iz prirodnih supstrata. benzojeva smoll i sliCno)Jjniri\————* " "*" .

2 " Masa 1 m papira zove se gramatura. punila i bojej Ljepila sljepljuju vlaknaste sirovine i spreCavaju razlijevanje tinte po papiru. papir za novdanice i dokumente. ^ )Bezbrvni papuse proizvodi od cehiloze pa je zato i skup. Prema gramaturi osjm papira u uzem smislu. NajCeJd i najpraktiCniji @olk za$titnih kutija sr^dnje |eweil5ine. poluceluloza. punilo i boja. kao Sto su kaolin. -. ovici) i kartonskih kutija Ui Jaioja4t|vni dio razliCitih viSestrukih fojqa. Osim ovih vlaknastih sirovina upotrebljavaju se Ijepila. r^zvlaknjivanje. ^tijice. Kakve moraju bit! djeCje igradke i Sto ne smiju sadrzayati? •/ 3. Najvazniji papiri u ovoj grupi su kromo-papir. 'Otpadni tekstil i stari papir moraju se posebno pripremiti. barit itd. Purtik popunjavaju iupljine izmedu celuloznih vlakanaca i tako smanjuju propusnost papira. glatkost povrSine i bijelu boju. drvenjada. papire od drvenjaCe i papir od starog papira. On robu stiti u prijevozu.U. . PAPIR I SREDSTVA ZA PISANJE Za proizvodnju papira upotreblavaju se celuloza. odstranjivanje metalnih dijelova i bijeljenje klorom. | Papir se kao rnaterijai za pakiranje upotreb^ava vrlo dugo i to u obHku papirnih fblija. 1. S drugim materijalima dobro se kombinira i Cest je u industriji i trgovini. pri Cuvanju i prodaji. Vainiji papiri ove grupe jesu cigaret papir. Stampanih i propagandnih mate^ijala. Koja jezadala kiema i losiona za Ci&enje? 4. kromo-nadomjestf k.Pitanja: . natron-p^pir. To su najkvalitetniji papiri. poStanski papir itd. Tako se dobije pulps (papirStina) iz koje se zatim na papirnom stroju proizvodi papir. listova. pove6avaju mu masu. 3. > 1 . Koji su glavni preparati za njegu ruku i tijela? 8. tekstilni otpaci i krpe od biljnih vlakana te stall papir.• • . Iz kojeg vremena potjeCu najstariji zapisib upotrebi kozmetiCkih preparata? 2. Sto sve upotrebljavamo za njegulica? 3. Kao Ijepilo obidno se upotrebljava kotofonij. treba razlikovati Vif''*'"'• ' 7 ' . usta i kose? / 5. Transportna ^agirna ambalaza najCe$6e se izraduje od valovite J^gienke. sadra. . Kao punila iipotrebljavaju se praSkaste mineralhe tvari bijele boje. Prema osnovnoj sirovini imamo papire od krpa. a istodobno zadovoljava i mnoge kriterije cstetskog izgleda Stampane ambalaze. Ovisno o veBCini i imsi proizvoda koje treba za$tititi transportne se kutije haj£eS6e izraduju od troslojne ili peteroslojne Ijepenke. Vaznost papira u trgovini je mnogostruka. Gdje se testiraju paste za zube? 7. pisa6i. Sto sve lipotrebljavarno i zaJto. Od kakvog materijala $u tube paste za zube? 6. zatim tiskarski.rnijesaju se dok se ne dobije homogena ka$asta masa. . koji se dobiva preradom borove smole. elastiCne su i pogodne za skupno pakiranje najrazliCitijih ptoizvoda. za njegu o6iju.v . Ta priprema obuhva^a pranje. a mijesanje se nastavi. Od Cega se sve proizvode parfemi? 9. Svrstavaju se prerna gramaturi. Otporne su na udare. Za proizvodnju papira vlaknaste sirovine se stavljaju u potrebnom omjeru u specijalnu mjesalieu uz dodatak vode i.• • ' polukarton i karton. Te su sirovine vlaknaste grade. bezdrvne papire. osnpvnoj sirovini i namjeni.VRSTE PAPIRA Postoji mnogo vrsta papira. Fapir irna gramaturu od \$p g/mft a karton jznad 250 g/nr. biblijski papir itd. oblikovane ambalaze (vr6Slee. a o vrsti papira ovisi koja de se od njih upotrijebiti. Paoiri od krpa se pnoizvode od starih krpa i otpadnog tekstila uz dodatak malo sulfitne bijeljene celuloze. nctopljive u vodi. Ztim se u u mijesalicu stavi Ijepilo.

rasutih" materijala (do 50 kg).2. U prometu treba izbjegavati gomilanje proizvoda pakiranih u celofan ili zaStidenih celofanskim ovicima. plastificiranih ili druk6ijc oplcwenjenili fivrstih papira. od parafiniranih. Prodaju treba planirati prema dinamici obrtanja proizvoda u trgovini. I tehnieko crtarrje je svojevrstan rad za koji je takoder potreban pribor. u kombiniranim pakiranjima. nepropusnost i lijep izgled. u pakiranju cigareta i slidno. specijalnih papira spomenut demo nekoliko vrsta koje se u prometu naj£eS6e upotrebljavaju. prevudena zaStitnim lakom ili polimernim materijalima. Sluzi za za§titu osjetljivih proizvoda i pakiranje masnih namirnicaJ ObiCni oinotni papir xa pakiranje kruha. r S vremenom ili Cuvanjem u nepovoljnim uyjetima (povisena temperat ura. Za veca pakiranja upotrebljavaju se veCi arci pakpapira vede 6vrsto6e i debljine. 3. Karton razli&te debljine i kvalitete osnovni je materijal za izradu manjih skupnih pakiranja i kartonskih kutija za mnoge prehrambene proizvodne i kudne potrepStine. osobito u kombiniranim pakiranjima s drugim materijalima. Izraduje se uz dodatak magnezij— sulfata radi jednolikog tinjanja. izbjegavati ve6a kolebanja temperature. mesa. izraduju se od jednog ill vise slojeva Cvrstog natron—papira. sedera. a odlikuje se mekodom i lijepim izgledom.. koji takoder moraju odgovarati normama kvab'tete i zdravstvene ispravnosti u prometu. PapL-ne vrede su jeftinije od tekstilnih vreCa. a sluzl za bma• tanje delikatesnih i masnih proizvoda. vodenuparu i vanjske utjecaje. a ujotrebljava se za pakiranje masne robe. kutijica za filtar Cajeve. a zbog nepropusnosti vlage i otpornosti na vanjske^tjecaje i praktidnije. nastojati da se celofanirani proizvodi ne izlazu ili ne duvaju u presuJiiBj ili prevjaznim prostdrijama. npr.. cementa. a upotrebljava se za omotavanje skupih proizvoda. sulionicsnatih i drugih proizvoda u trgovinu sc dostavIja u ve<Sim arcima razlittte kvalitete prema zahtjevima i kvaliteti robe koja se zamotava pred kupcein.2. zu6kaste ili plave boje. suh ili odvi§e vlaian zrak. Upotrebljava se za pakiranje finije robe. 1/rlo je pogodan za pakiranje i zaStitu mnogih prehrambenih proizvoda i kucnih potrepStinaj Jednostrano ili obostrano lakirani celofan se medusobno lako vari ili kaSira s drugim materijalima. razlifiitih ziveznih namirnica i drugih proizvoda izlozenih kvarenju. Svileni papir takoder se ubraja u omotne papire. kavu. Pergamentpapir je posebno obradena vrsta fmog papira koji ne propitfta vodu ni zrak. izravna ira^nja i drugo) cblofan . viskoznim postupkom kao prozirna folya Hjepa i sjajna izgleda. Od. izravno SunCevo svjetleifi dr.1. Cigaretni papir je veoma fin papir. njezne strukture.stari". za za§titno omotavanje (celofaniranje) razli£itih konditorskih prpjzvoda (bombonijera). braSna. PR1BOR ZA TEHNICKO CRTANJE Za svaki rad potreban je odreden pribor. Moze biti impregnirana paraflnom ili voskom. Pribor pmojjucuje ortafiu da izradi crtez u skladu s pravilima tehm'ckog crtanja. kutijica za kozmeticke proizvde i drugih proizvoda kojima je potrebna dodatna zaStita od vanjskih utjecaja. Mozemo ga i u Cetiri skupine: . hermeticnosti ili zaStita od otvaranja. Papirria ambalaza koja "pri pakiranju dolazi u neposredan dodir s namirnicama mora odgovarati nekitn minimalnim uyjetima kvalitete i zdravstvene ispravnosti propisanima za predmete opde upotrebe. Filtarski paplr koji ne smije biti lijepljen. vosak ili stearin. Gelefen je derivat kemijski modiflcirane celuloze dobiven tzv. SREDSTVA ^V PISANJE ^3. • ir^ koji se proizvodi umakanjem papira u rastaljeni parafin. Pergaminpapir je jeftinija imitacija pergamentpapira. nepropustan je za masti i vodu. kao materijal za izradu vredica za bombone. gubi Cvrstodu. cvijeca i ukrasnih predmeta.Vrele za pakiranje velidih koli&na . a obiCno je tanji. neito porozniji. soli. nepropusna za plinove. upotrebljava se za oblikovanje filtar-vreftca za dajeve i sli6ne proizvode visoke kvalitete i posebne upotrebne vrijednosti.

papir na kojem se crta. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir.Kad crtamo bez priloznika. a 9H je yrlp tvrda olovka). Gumice za brisanje mogu biti tvrde (za brisanje tusa). gumice. noktom). uspravnih i kosih crta. Sto je broj veci olovka je meksa. boje. a s desne strane crte izvladimo odozgo prej|a dolje. tu$. a pri povladenju debelih cjta koso. Kutomjeri slu2e za mjerenje kutova koje nemplemb konstruirati. | A PODLOGA Daska za crtanje -r Crtezi se naj£e§ce izraduju na dasci za crtanje. S Kjeve strane trokuta crte povladimo odozdo prema gore. . U pomodni pribor ubrajamo i razna pera. sluzimo se sa dva trokuta. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. Krivuljar se upotrebljava za izvladenje zakrivljenih crta. Trokuti . odnq^ sno tvrda (7B je vrlo mefcana olovka. 10 .Tosu: otovfce^ tuSeyi. Milimetarski papir podijeljen je na milimetarske kvadratice i time je inatncJ'oIakSana izrada crteza. Sestar ima jtak s olovkom koji se mo2e skinuti i na isto mjesto umetnuti crtace pero^ Grta6e pcro punimo tusem pomP6u |fr p^ra m\zatvarafia boCice. npr. Sestarl^luie za crtanje kruznica. dakle njima crtamo ili bri||jno. U konstrukdjskim birpima crtezi se izraduju na posebnim stolovima za crtanje. Pausje prozirni papir i na njemu se izraduju crtezi tufcm da bi se mogli kopirati ili umnoiiti. Ona mbra biti ravna i izradena od drveta. . koji imaju uredaj za je vodoravnih.gumieeistrugadi. Ono sluzi za povlaCenje vodojavnih crta i kap oslonac za trokut pri povladenju uspravnihikosih crta. mjerila* krivuljari. . Prodaje se u bofiicama i tubama. CRTALA ^pliTu spadaju sredstva koja ostavrjaju trag n* papiru ili ga uklanjaju. brzo se susi i trajno zadriava boju. tvr(|e oznaku H. Mekane nose oznaku B.guiniqc j t)§tar no2ic(britvijjsfijl. obidne (za brisanje olovke) i vrlo mekane (za Brfsanjc^ppmo(5nih ctta na zavisenom crteXu). Za tehnidko crtanje upotrebljavamo tuS erne boje.podloga za crtacl papir i za vodenje pomocnog pribora.crtala . PiP crtanju krivulja ppmo£u krivuljara njeradhi brid treba dodirivati najmanje tri susjedne todke. fti povladenju tankih crta olovku drzimo uspravno. priloznici. tuSem iU bojom. tvrdi i glatki papir na kojem se fcrta olovkom. crtanju upotfebljava se vise vrsta papira. U tehniCkom crtanju upotrebljavaju se mekane i tvrde olovke. redis-pera i kotir-pera. Za brisanjc jx>g-rcS|Mn l"''Ua •/vu^c|J«l« luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc. Haraer je bijeli.. v^-Na"tijevu stranu crtade daske stavlja se pritoznik ili T ravnalo. Mijenjanjem polozaja trokuta postoizvladenja crta pod raznim kutovima. Za crtanje upotrebljavaju se i tehniCke olovke u kojimaseprein^pptrebimyenjajuminera^^^ Pri povlacenju crta vrh olovke treba nasloniti na stranicu trokuta a olovku nagnuti u smjef u povlacerj^a. Crtf se povlace slijeva udesno. •ff Olovke su osnovni pribor za crtanje. dijelova kruznica i za mjerenje te za prenosenje duzlna.pomocni pribor (trokuti. x^ YuS je tekuflna u boji (18 razliditih boja) koja dobro prianja za crtadi papir. Stupac tusa ne treba biti viSi od 6 mm. a. strugaci i dr.boje.olovke. ha ozalid-papiru (papir osjetljiv na syjetlo). Crtaci papir prievrScuje se na dasku pomocu Cavlica ili se lijepi Ijepljivom trakom (selotejpom). Uz oznaky B j jti stoje i brojevi.

sile za otipkavanjc slova. crtica. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj.. 11 . Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata.3. Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. znakjednakosti.5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. mehanidke pisaCe strojeve i 2. -• Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. u slucaju telefonskog poziva). crta. daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice. Na kuglici se nalaze velika i mala slova. x. zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. 3. Pored toga. Ostale radnje izvrsava daktilograf. poduzedma i ustanoyama. Bududi da je kuglica vrlo lagana. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3. koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. Prema tome. razmaknica. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. . Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. ukupno 88 znakova. Njima se uspostavljaju poslovne veze. On je izvor. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. prekidaju poslovni odnosi. Da bi otipkao jedan znak. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova. za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak. 2. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima.U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja.3. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje. znamenke i posebni znakovi. ispravljati. Diktat se moze lako brisati. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. Pored toga. moie se postici velika brzina pisanja .2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. aparata. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. todkaidr. dopunjavati i si. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. To se posebno odnosi na poslovna pisma. elejctriSne pisac"e strojeve. fakturiraitje.2. nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. a korespondenti — daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram.do 930 udaraca u minuti (15. . Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina. knjizenje. Moze po volji prekinuti diktat (npr.

Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati. u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja. 2. imagnetofona. 9. — svjetlosno kopiranje. To su: 2. . Navedite sirovine za proizvodnju papira. 3.u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni —snima se prvo na prvomkanalu.. ^ — opnenii . boje glasa i brzine repiodukcije. U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. umanjene ili uvecane. ' . Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. . odnosno umnozika.4. podetak govora pojedinih sudionika i si.off setni postupak. dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. . govor sudionika). STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE . Postoje sljededi nadini kopiranja: . glasa..4 cm/s.Stojegramatura? v/ '•* 3.. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8.. Pored toga. razne dokumente. . izyjeSCa. podetak snimanja.(1 .2. -• ioplinsko kopiianje i ^ . prema broju brzina vrpce: s jednom. vi§e kopya. ranje.. •.jednake velidirie.75 cm/s (za snimanje govora.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur. ugovore i dr. — fotokopiranje. 2. . Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma. Objasnite funkciju i namjenu diktafona. 9. nacrte. kanalu na kojem se snima. POSTUPCI UMNOZAVANJA J Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija. izvatke iz strudne literature. Navedite vrs|e pisadih strojeva. . tri ili Cetiri brzine. glazbe). .5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi. Pitanja 1. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja. strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. piema broju kanala su: a) dvokanalni — omogueuju snimanjei. simfonija). planove. ' Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje. ' • • . Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. yjerne originalu. Magnetofona ima viSe vrsta: 1.. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6. 4. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu. regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji). Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. dvije. Koje vrste papira poznajete? 4. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce).Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom. Umjesto zapisnika arhivira se vrpca.. npr.. Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. 10. Postupci umnozavanja su: -hektograiski.

.lisna vlakna (manila i sisal konoplja). Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila..... . Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje... Vuna s vise majavih dlaka je vrednija. celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava.4.. fivrste niti. ODR2AVANJEPOU§WENOJ ETKET1. .. 1. U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon).. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom.PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA ' \=7t TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA • Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelan£evina. ... TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu.. ' ... ovisno o kvaliteti i neSto lignina.1. acetatna svila i dr.. .% ACEW. %POUAMC. . .. Svila izradena od. dak do 40 %.prirodna UVOZNIK. SKUPUANJE: DU2 . .. ... a udio ostalih sastojaka je neznatan. za proj^avanje pudera i si.. TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva.ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila. prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca). zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana.%OST/10..% VUNA . te za tkanje tehnidkih tkanina.. ..... 13 .. Sift .. pektina..... Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE 2. • . Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka. poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke. od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa. .)... Kolicina vlage je 15 %. SUTIA. Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l.kemijska a) iz pnrodnih polimera i b)sinteti5ka....2. 4..). motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna.. : WMJK ... kao $to su svilena sita (u mlinarstvu...• ' •• • " • " . Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze. Svila..... ' • • • : . juta. all sadrze...% VBKDZA..1. TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze.. 4.. ramija).. KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom. U tu grupu vlakana . Vuna moze navuti mnogo vlage... konoplja. 4. mineralnih tvari itd... . jer je nit sirove svile vrlo dvrsta..„. . Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji.a najviSe 17^ %. . a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima...1.. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na: .stabljidna vlakna (Ian. " .. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla. ..' ' . .... IAN_.sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno)..... To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila. proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta. Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik.

. stupnju usukanosti i vlazi.3.P&EBAITKANINA . najlakSe se prede svila.glatke. inlet. U doinadoj radfionosti prede se prstima. dok u industriji za to sluze strqjevi. a najteze pamuk. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko.). Prema tome. Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo. PIUPREMAP01KE Priprema potke mnogO je jednostavnija.nadinu ukr^tanja osnove i potke (platno. o finoci i stupnju usukanosti prede. tkanine od mijes'anih vlakana). Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana. atlas itd. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka.4. vunene. po Sirini tkanine. Nicanice imaju drveni okvir izmedu 6ijih su horizontalnih stranica ucvr§(*ene zice s otvorom u sredinici. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. . Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta. •** namjeni (za rublje. tkanine od umjetnih vlakana. lanene. Sto je vlakna sirovine duze. popeh'n. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke. a zovu se kotalci. . PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti.1.2. 4.2.3. a zatini naglo opada. mercerzirane). . KVALITETA PREDE Kvaji&§ta prede procjenjuje. pa imj^p lice sjaji 14 . TKANINE 4. Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. Najvedi dip pamucnih tkanina ima platneni vez.). Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi.cljene duljine Ikaninc.metodi dorade (valjane. Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. 4. Saten i glot imaju petorovezni atlasni vez. VRSTETKANINA Gotove se tkanine medusobno razlikuju prema: .fiupave. 5vrstO(5i. keper. jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra<Suje) I do 20 %. Tako iskazana. pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu. Ona se namata (sude) na cjevdice izradene od papir^.6vrsto6a prede zove se ija.2. mekse i tanje to se bolje prede. zefir. Najpoznatija su platna: gifon. Potka im je od merceziranog pamuka. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /. se prema finoci. Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti. Flanel takoder ima platneni vez. Jedinica za finicu je tex (teks). za'zenske haljine. za tehnicke svrhe itd. Frirodna su vlakna liigroskopiCna. Tkanine su uze od osnove namotane na vralilu zbog utkivanja po potki. pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede.upotrijebljenim vlaknima (pamuCne. za posteljinu. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. batisjt i kanafas.2. Krajeve osnove treba zatim uvesti tt ni^anice i brdo. 4. svilene. pa s# zato Ijave. Finoda prede izrazava i mase prede. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri. za musku odjedu. moiino ili zutica. za dekoraciju.1. all su mu obje strane kudrave. plasti5ne mase ilimetala koje se tijekom tkanja stavljaju u fiunak.

TEKSTliNI PR1BOR Tekstilni pribor. Ako je gusto ple|eria. 4. Lanene su tkanine jade od pamucnih. koje se zatim kroji. Atlasi stt glatke i sjajne tkanine satlasnim vezom. Kod pletenja se upotrebljava jcdna nil od koje sc najprijc napravi na igli nix pcllji. mogu nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost namirnica. pa se na drugoj igli napravi novi niz petlji. vrpce i slidne proizvode. On ne ^mije biti obojen ni impregniran insekticidima ili drugim sredstvima koja.3.3. a izradena su vrlo slozenim vezom. Upotrebljava se kao i flanel za izradu zimskog rub Ija. Od svilenih tkanina posebno treba istad taft. krep. TEKSTILNA AMBALAZA Tekstilna ambalaza koja pri pakiranju dolazi u neposredan dodir sa fiveznim namirnicama mora biti izradena od fnatefijala koji se moze lako prati i dezirificirati. Vezova ima mnogo.4. kao sastavni dio i'dopuna asortimana kucnih potrepStina. TeSka se sukna upotrebljavaju za izradu zimskih kaputa. Kod krojene robe proizvodi se kruino Hi ravno pletivo velike duljine. Najpoznatije lanene tkanine su laneno platno i laneni damast. Pletena je roba elastiCna pa zato dobro prilijeie uz tijelo. obuhvada. S nalicja je kudrav. Nadin iikrStanja osnove i potke zove se vez ili prepletaj. a upotrebljava se za svecane lenske haljine. Danas se uglavnom proizvodi od urnjetnih svila. dobar je toplinski izolator. . ali su kod njega osnova ili potka veoma usukane zbog cega tkanina nije ravna. a skrojeni se dijeiovi spajaju §ivanjem. ne drze toplinu. On je jeftinija zamjena za lancni damast i upotrebljava se za stolnjake i posteljno rublje. Za proizvodnju trikotaJne robe upotrebljava se preda ilikonac. laStenje i poliranje. razlidite krpe za pranje i brisanje. pa zato bolje propuSta zrak. Tkanine od grebene vune su dcblje i grublje povrSine. vedje sitno valovita. darape). Od gesljane vune dobiju se rnnoge tkanine. Cibelin je izraden od vunene prede u kojoj ima vune od angora koze. vredice. Osim Cistih lanenih tkanina proizvode se i tkanine kod kojih je potka ili osnova^pamuc'na.2. pregaCe. ne smije sadrzavati sredstva za bijeljenje i impregniranje niti druge tvari koje mogu Stetno djelovati na organoleptifika svojstva i na kemijski sastav namirnica. relativno je tanak i bez dlacJca na povrSini. Ova vlakna su syjetlija i svjetlucaju. Zbog nadina proizvodnje pletena je roba poroznija od tkanina. a onda sc poiiiocu Urugc iglc provlacl prcda krox pctljc na prvoj igli. dok se glot upotrebljava za izradu radnih odijela i podstave. §to daje posebne vizualne efekte. Regularna roba dobiva na pletacem stroju konaSan oblik (npr. Krep takoder ima platneni vez. Laneno se platno upotrebfjava za izradu post clj nog rublja. Vrece i 15 . od kojih su najvaznije kamgarn i gabarden.3. Kod poluregubrne robe pletenjem se dobiju dijeiovi pletene robe odredenog oblika koji se nakon toga spajaju Sivanjem. Dobro upija znoj i toko s^ jp^re. jade se skupljaju i skuplje su od pamuCne tkanine. Vainijet podvrste krepa su krepdeSin (kiheski krep). • Pletena se roba dijeli na regularnu. Taft je svilena tkanina s platnenim vezom. Gabardeni se izraduju od slabije upredene prede. zbog neprijatnog mirisa ili drugih nepozeljnih svojstava. Tekstilni pribor koji dolazi u neposredan dodir s namirnicama moze se stavljati u promet samo ako je izraden od novog prediva ili od iekstila. Za pletenje se danas koristi mnogo tipova strojeva koji se opcenito mogu svrstati u dvije grupe: strojevi za kruzno i strojevi za ravno pletenje. Najvaznije tkanine od grebene vune jesu sukno i cibelin. ali se svi oni mogu izvesti iz tri osnovna veta: platnenog veza. Vunene se tkanine dijele na tkanine od grebene vune i tkanine od desljane vune. krep2orzet i krepmaroken. Laka se sukna izfaduju S'platnenim vezbm i upotrebljavaju se za izradu zenskih haljina i kostima. uzad. ' 4.Saten je finiji i upotrebljava se kao jeftina imitacija pravog svilenog atlasa. atlas i buret. Upotrebljava se uglavnom za izradu muskih odijela. keper Veza i atlasnog veza. pa su zato mekseg opipa i dcblji. Kamgarn se tka od jaCc usukane prede. poluregularnu i krojenu pletenu robu. a damast se upotrebljava za finije stolnjake i posteljno rublje. a lice mu je glatko. Sukna mbgu biti laka i tegka. 4. Uglavno se upotrebljava za izradu proljetnih ijesenskih kaputa imuSkih ogrtada. Baihet (barhend) ima keper-vez. Pamucni damast izraden je u kombinaciji atlasnog i platnenog veza.3.

Sto ubrajamo u tekstilni pribor i tekstilnu ambalaiu? &* Kako se ispituje kvaliteta tkanina? Wfeko se duvaju i skkdiSte tkanine? . b) kozno tkivo ili kutis i c) potkozica ili subkutis. 4. 3.6* Namjena tkanine /vidi strane 16 a.) moze se nauCiti na osnovi visegodfsnjeg iskustva. jelena itd. bikova i bivola). krokodila. celulozna vlakna u koncentriranoj sulfatnoj kiselini karboniziraju. Tkanine ne treba duvati od neposrednog utjecaja sundanog svjetla. Acetatna svila je topljiva u acetonu.5. jer gube apreturu i o$te6uju se. Ako su duze vrijeme svinute. skupljanje tkanine pri vlazenju i pranju i si. '4-. srne. srednju (kravlja koza) i laganu (teleda koza)T 2. UStede koje bi se ostvarile na taj nadin oritogudile bi brz povrat investicije. Za preradu se upotrebjjavaju koze raznih zivotinja. Navedite vrste tkanina.atiag i brokat? 5. egzotiCne koze. ISPITIVANJE KVAUTETE TKANINA Kod ispitivanja sirovina spomenuli smo ispitivanje paljenjem niti. • 4. gustoca prediva.Sto Je inlet. Pamucne tkanine imaju hladan i dosta mek opip. 5.b i c. a izraduju se od jutenih i kudjeljnih vlakana i slicmh mate rija la. gufcvanjem u ruci. Tako se npr. u tkanini. 9. . svinjska. ' SvNayedite namjenu tkanine za haljine i kostime/pamucne vunene i polusinteticke/. u koje se ubraja koza antilope. Sirova koza dobiva se guljenjem zaklanih zivotinja. mogu na svinutim mjestima oslabiti. dokumentirano kvalitetniji proizvod. dok se celulozna vlakna otapaju u arnonldnoj otopini bakar (Il)-oksida.tvid. SKLADiSTENJElCUVANJE TKANINA Tkanine ne smiju biti prefivrsto namotane. Subjektivno ispitivanje dulima (opipom.. a lanene Jos' hladnije i tvrde. Za pakiranje finije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina.vrelice su naj£e&i oblik tekstilne ambalaze u prometu. pasja itd. danas vec postoje apreture i protiv guivanja te se ni eel—tkanine ne guzvaju. Sto mozete reci o prirodnim i kemijskim tekstilnim vlakninia? 3. Takvim ispitivanjima mogude je ustanoviti vrstu vlakana i udio pojedinih vrsta vlakana. Kao i ostale fmije robe upotrebljava se ambalaza od pamudnih tkanina. l. Goveda se koza cjijeli na tesfeu (koza volova. ko2e domadih zivotinja. Medutim. a to su koze zmija.). rnasa pb jedinici povrsuie. To se odnosi osobito na svilene tkanine. izgledom i si. Pregled tkanina u procesu proizvodnje predstavlja vazan element procesa proizvodnje. KO2A IK02NA ROBA ?SIROVAK02A (£). a njegovom automatizacijom dobio bi se bolji. Vunene tkanine su meka i topia opipa i dobre vunene tkanine se ne gu^vaju. koze divljih zivotinja.damast. Kemijskim ispitivanjem djeJuje se na tkanine raznim kemikalijama. a ostala vlakna se ne mijenjaju. ov^ja. dimenzija. U suvremenim tvornieama postoje automatskturedaji za pregled tkanina nakon skidanjas linija.Kakodijelimo tekstilna vlakna prema porijeklu? 2. Sto je preda i kako procjenjujemo njezinu kvalitetu? 4. na£ina rubljenja i drugo.fortir. konjska. pa de tkivo na tim mjestima lakse pucati.4. Kao i ostale vrste ambalazVi teksUJpa je ambalaza u prometu standardizirana sa stajaliSta kvalitete materijala (jadina ha kidanje. u kojese ubrajaju goveda. Nakoii razlikujemo tri sloja: a) pokozica ili epicjierma. Odavde se vec vidida je za ocjenjivanje razlike potrebno iskustvo. jer mogu izblijediti ili se oStetiti. Vuna i sviJa otapaju se kuhanjem u razrijedenoj natrijevoj luzini. gustera i riba.bukle. Dijele se na: 1.

a ako je impregnirana.vrto psta tkanina platnenog veza. ' ' '"•'""'' PANAMA . -fLANEL . SATINET .jedndbojna Hi tiskana tkajiina za kudne haljine. zvijezdice i si. ubrusa. kostime i hla5e. Moze b'rti jednobojna Hi s utkanim uzorcima. Ako je tamnm boja. Izraduje se u svSjetlocrvenoj.jednobojna tkanina Hi s tiskanim uzorkom.gusta tkanina u platnenom i kepernom vezu izradena od koncane prede..tkanina platnenog veza bijele boje.6.vrlo jaka tkanina s barSunastim uzduznim prugama. Sluzi za ku6ne zimske haljine ako je tiskana Hi bojena. Namjena tkanine NAMJENA TKANINE I.. Deblje vrste mogu posluliti za izradu haljinaV jejnih kostima i ' .deblja tkanina u pletenom Hi kepemom vezu. . : ' V '': ' " . a za zimsko rubije ako je njezna I pastelna boja. Sluzj^za Ijetna odijela. • . bije(e boje za raidne kute.jednobojna tkanina s visestrukim nitima osnove i potke koja zbog toga ima poseban kvadratican izgled. Slu2i za izradu jastucnica u koje se stavlja perje. Proizvodi se u bijeloj boji i pastelnim bojama. osobito prikladna za radna odijela.-. POLUDELEN * tagana rijeda tkanina platnenog veza. * PLATNO . . majica i potkosulja.. Tkana je tako da se jasno vide pruge. BALOWSKA SVILA . SANTUNG .Cvrsta tkanina platnenog veza i finog sjaja. _FQBHR~. Sluzl za izradu gaCica. TRIKO . Ijijla.jako doradena apertirana tkanina platnenog veza s tiskanim uzorkom. tiskana bez apreture. PIKE . izdignute tqSkice. S obje |trane cupavljiva pa dobro cuya toplinu. presvlaka za jastuke i si. Moze biti bolje kvalitete (gusca) i slabije kvaiitete (rijeda). KRETON .vrlo Ovrsta deblja tkanina u kepemom vezu. . KORDSAMT . sluzi za radna odijela. a tkaha je tako da su atlasnim vezom izvedeni na njoj razni uzorci. PAMUCNE TKANINE 16 a ZA HALJINE I KOSTIME ZA RADNA MUSKA ODIJEU POPLIN .. vrio gusta i glatka sjajna tkanina. Teze vrste mogu sluziti i za izradu Ijetnih odijela i kostima. . . sportske hlace i si.. . sluii za rucnike i kupa6ei kapMte. S liea vrip sjajna. svijetloplavoj i svijetloiutoj boji.tkanina s ispupCenim petljama koje dobro upijaju vodu.^ KEPER . .jednobojna vrto elastiSna pletenina. . Sluzi za Izradii posteljniQQ rablja.jednobojna ili tiskana tkanina s odebljanim mjestima u niti..tkanina atlasnog veza. MATLASE . DAMAST -' tkanina za izradu stolnjaka. a s naliSja rutava. za baionske ogrtaCe.

fina.) . trenCkot ogrtac). yunena tvorevina dobivena valjanjem vune iii zecje dlake.tkanina za kapute s jasnp vidljivim prugastim ispupcenjima i ulegnuditpa na lieu i sa slabo kudravim naiiCjem.mekana. . KA§MIR . ali i za mnoge druge svrhe (podloge pisacih strojeva. VUNENE TKANINE 16 b KOSTIME ZA RADNA I MUSKA OPMELA I OGFTTACE ZA Z1MSKE ZA OSTALE NAMJENE )ZERSEJ . pa ogrtaCe od dubl tkanina ne treba podstavljati. Ako se impregnira. DELEN .tkanina kovrcava . nepropustap je na vodu. Neke vrste imaju utkane uzorke nejednakih Hi jednakih oblika. a naliCje je glatko. LakSe vrste tvida mogu sluziti i za muske sakoe.vrlo gusta tkanina glatke povrSine izratfena od tzv. se izraduje u svim bojarr|a all je ugiavnom jednobojna.„.materijal dobiven pletenjem. KROMBI . MOHER . Lagane vrste siuze za haljine. Izraduje se jednobojan ill s jedjjqsiavnim uzorcima. pa sluzi za podstavu zimskih kaputa. SETLAND .s lica i nalicja. jako rjjetka pletena rdba dvostruke Sirjne. Izraduje se u tamnijim bojama.4-. vrlo lagana vunena tkanina pfatnenog veza.gruba tkanina platnenog ili kepefnog veza. Izraduje se u rfTSbjama. v BUKLE . Vecinom sluzi za izradu sesira \.. jsprepletena cvoricima. Osobito. " grublja tkanina u pletenom ill keper vezu. PUST (klobucina. a teze za kapute.6* Namjena tkanine NAMJENA TKANINE II. a debele i teske za ogrtaCe. . Vrste za ogrtaCe kovrCave su obi£no samo na lieu. Slufi za ogrtaCe. deblje za kostime. Nalicje joj je glatko ili vrlo slabo Cupavijeno.tkanina s jasnp vidljivim rebrima..vrlo fina vunena tkanina glatke povr£ine s jasno vidljivim vezom. papuCa i si. Sluzi za izradu zenskih haljina i drugih luksuznih odjevnih predmeta. kaSmirske vune koja se dobjva strizenjem kaSmirske kqze Sto zivi na Himalajima. s jedne strane jednobojna. podlaganje stolova. CIBELIN . nije prorezan i nema ruboye (kao Carapa).za razliku od cibelina ima na lieu rijetko utkane duge sjajne dlake. prikldn^ za muska odijela i 2enske kostime..yrlo mekana.deblja tkanina dlakave povrSine s dlacicama j'ednake duzine. VATEL|N-.. y pleter su umetnute pahuljice vune.. a ovi mogu takoder biti posuti kovrCama. file) . • KAMGARN . karajcteristicna je po utkanim opjnim kovrSama koje nisu ravnornjemo rasporedene.dvostruka tkanina.-. usmjerene u jednpm prvcu. Sluzi za haljine i rupee. Izraduje se u jednoj boji ili s kockastim ili prugastim uzorkom. GABARDIN . Izraduje se jednobojan i s uzorcima: Osobfto je prikladan za izradu zenskih haljina._... To je vrlo. LakSe vrste dubl tkanine sluze za ogrtaCe. Sadrzi utkane svjetlucave dlake. gusta^ LOvrsta tkanina. Izraduje se u svim bojama i desenima. $ druge strane kockasta. pa joj se povrSina lagano sjaji. koja. kostime i ogrtace (tzv. DUBL . Sluzi za odijela. koja idu kosp na nitt osnove i potke. Izraduje se jednobojan ili u raznim bojama.

dralona.za rublje (svileni damast) lakSa je svilena tkanina s utkanim uzorkom u pastelnim bojama. pamuka i si. niti osnove od prirodne iii umjetne svile. BURET . Namjena tkanine NAMJENA TKANINE ZA RUBLJE ZA HALJINE I KOSTIME ZA OSTAfcE NAMJENE III. Neke vrste mogu posluziti za izradu dekorativnih tkanina i presvlaka. kao npr. Izraduje se samo od umjetne svile. pamuk i poliester ili viskoza i pamuk. . Cesto se izraduje i od mijesanih sirovina. oriona i drugih sintetiCkih vlakana izraduju se istoimene tkanine. jednobojna ili s utkanim uzorkom. poprecno ili uzduzno rebrasta tkanina blagog sjaja. Cesto se te mjesavine dogadaju iz razloga da se materijal ne guzva ili da se ne izoblici u procesu pranja ill glacanja. Sluzi za veCernje haljine. FULAR . Izraduje se u prirodnoj (sirovoj) boji ill se razliCito boji. NaliCje nije sjajno.glatka i vrio sjajna tkanina atlasnog veza. jer su joj niti nepravilno odebljale.specijalna je vrsta vec" opisane teske svile za oblaganje poluna. a izraduje se od prirodne i umjetne svile. za podstave zimskih kaputa i si. Impregnirana sluzi za izradu presvlaki za kisobrane. kostime i haljine.lagana. TKANINE OD SINTETICKIH VLAKANA Od najlona.gusta svilena tkanina piatnenog veza. Na povriini je gruba s Cvorifima. npr.te§ka svilena tkanina s utkanim uzorkom i potkanim srebrnim i zlatnim nitima. ^^ No. TKANINE OD PRIRODNE I POLUSINTETlCKE SVILE BROKAT . BROKAT . osobito ako se tim vlaknima dodaju i viakna vune.neSto mek§a.tkanina izradena od otpadaka prirodne svile u koju se upredaju ostaci Cahura dudoya svllca. Dobro se pere. RIPS . odrzavanju i cijeni odjevnog predmeta. meka i gusta tkanina od prirodne svile. Nije osobito pogodna za pranje. Sluzi veflnom za haljine i ogrtace ' ATLAS . Zato postoji kartica koja se stavtja na odjevni predmet koja sadrzi podatke o kdkvoci materijala.6. danas se dosta vrsti materijala mijeSaju. Sluzi za Ijetna odijela.A-. Slu!i za izradu kravata. BROK&L. _ IV. koje prema naclnu izrade i tkanja mogu posluziti za proizvodhju najrazliCitijih odjevnih predmeta. a niti potke od vune ili pamuka. perlona. TAFT .za poplune .

dogotpvljene lako pigmentiran^h vezivnim sxedstvima. Ko2no tkivo ili kutis je srednji i najdeblji dio koze. SuSenje je najstariji a ujedno i najjeftiniji na6in konzerviranja koze. .. TAPETARSKEI TORBlC ARSKE KOZE Blank koze sluze za izradu seda||. • .Pokoiica ili epiderm? je gornji sloj koze. a o tome ovisi i hjihova ha* rnjena. .kozjeisvinjske. ..' • . a jare6e u rukaviCarsku ko2u. V. Sastoji se od duguljastih gusto isprepletenih vlakanaca poredanih u raznim smjerovima. Mokri nadin usoljavanja sastoji se u mofienju syjezih koza ii zasi&noj otopini kuhinjske soli. za rad nesposobni konji. zbog vece potraznje sirovih koza.'_. •. savitljive te podatne ali Cvrste. Sitne su ko2e slabije i manje trajne od krupnih koza. sirova kofca mpra se korizervirati.• . Kofci jnnjacn ohiCno se prcnulujoi koiu za rukavicc. Sirova koza sus*i se na toplom zra- ku. Usoljavahje sirove koze moze biti suho ili mokro. U njemu se nalaze nakupine masti. Najvaznij e sitne kozejesuovcje. a vcliki dio upoti'cbljava sc za i/. To su pretezno biljno Stavljene. Prema masi soljene koze.pojaseva. — masnu kravinu (masa 1 5 do 25 kg).radu kr/jia. . usoljavanjemi 2. Remenske koie biljno uftavljene moraju imati u prvom redu veliku dvrstoiu na kidanje uz malu istezIjivost. susenjem.. Taj se dio pri preradi odstranjuje. umjereno maSdene govede koze srJdnjih tezinskih kategorija.»••• Ovcje koze imaju malu Svrstodu i trajnost. a i mnoge druge vrste tehnickih koza. Danas su remenske ko2e. Stoga nije prikladan za StavIjenje i odstranjuje se pri preradi koze. .remenski krupon (masa ve6a od 35 kg). Kozje i |ajrede ko2e su guSde i dvrs£e od ovejih.^ .1. manji dio svinjskih koza se s"tavi. Kod suhog usoljavanja sirova se ko2a trlja sitnom soli po mesnatoj strani. . a zbog potkoznog masnog tkiva svinja teSko se skidaju. Konjska koza euiopskog porijekla lose je kvalitete jer se u Europi kolju ugkvnom stari. Sastoji se od otvrdnulih stanica koje Sine roznato tkivo. orma. . tkivo koje povezuje kozu s tijelom iivotinje. kovaega. 5. Mnogo su bolje konjske koze iz Juzne Amerike koje potjecu od poludivljih konja. gotpvo potpuno izgubilef svoje donedayno znadenje. a" lice im ne smije naprskavati ni odvajati se.• • : • • ' •':. • • '. Potkoiica ili subkutis je najdonji dio koie.1.*?T~ • '- •:.• ' w * w*k '*-'**' *^ f^t ' -' Sve sirove koie svrstavaju se udvije skupine: -krupnei -sitnekoie.mapa i si. 17 . . Tele^e koze su kvalitetnije ako teli^i nisu preSli na biljnu ishranu. U krupne koie ubrajaju se koza goveda i konja.boks (masa mahja od 15 kg). Kozj| sje ko2e preraduju u gornju obudaisku kozu. '' • •" • • • ' • ' . gladanjem i zbijanjem. v . ' '• ' . . Na taj sloj se nastavlja migifije. znojne zlijezde i kivni sudovi. • -r dbnsku kozu (masa 25 do 35 kg). KONZERVIRAN^SIRQ¥EJCP^&Da ne bi doSlo do kvarenja. Moraju biti dovoijno elastidne. ' '. krupne se koie dijele na: . te dobru otpornost prema ylazj i temperaturi. . 0 gvj$tp& tih vlakan^ca^yisiidvrstodakoZe. laStenjem.i. Od svih spomenutih koza svinjske su koze najlbSije. osobitp koie ovaca s kvalitetnom vunom. Zato je podrucje upotrebe ogranideno. V . Unatod tome. Kvaliteta koze ijioite sc doncklc poholjSali ako se ovcc strifti nckoliko tjcdann prijc klanj.-. aktovki. ' ' * • ' • • . i . Konzerviranje sirove koze obavlja se na dva naCina: 1.

preteino Stavljenih blagim biljnim Stavilimi^iypotrebIjavaju se pretezno u torbidarske i galanterijske svrhe. .Velvet—koia razlikuje se od blank-koie time Sto je lice blago bruseno i bez pokrivnog dogotavljanja. podatnc i punq. Tijckoni skladiSteaja gotovih koza niogu takodcr nasluti nckc ppgreSkc. su razmjerno tankc. a ostale vrste u smotke do 12 komada. Sluii u torbidarske svrhe: Koie za pokucstvo.. te blago doStavljene biljnim i sintetskim Stavilima. uvjetovane uglavnom promjenama masnoda i Stavnih tvari 5.. dogotovljena vlaknato s mesne strane kao i druge velutiranekoie. •• *. Tako je nastala disproporcija izmedu ponude i potrainje. ovdje i govede) dogotovljene s lica anilinski ili lagano pokrivno..Moraju bill incke.3. Svinjske galanterijske koie Stavljene su biljnim i sintetskim Stavilima. U takvoj situaciji trebalo je naci zamjenu za koiu. za§ti6ene od izravnog Sundeva syjetla. ZAMJENA ZAPRIRO0NU KOZU Potraznja za sirovom kozom na syjfetskom trilstu veoma brzo raste. licem uyijek prema van. pljesnjivost i samozagrijavanje (najceSce veoma masnih koza) zbog pretpplog i prevlainog zraka. te promjene boje (narodito biljno Stavljenih i bijeh'h koia) djelovanjem SunCeva svjetla. a iznad njega je kompaktan polivinillcloridni sloj. . . Specificne pogreSke uzrokuju starenje koia od duieg skladiStenja. Gojtove koie moraju imati oznaku proizvodada. Te umjetne koie mogii imati glatka lica ili mogu biti tako dezenirane da slice prirpdnoj koii. . a dogotovljcne anilinski s laganim kazeinskim sjajem. preteino kozje i ovdje kromno uStavljeno. a lie sniiju puStatibojujerslu2ezatapeciranjepoku6stvaiautomobila. tzv. va&ti (vachette). Qdjevna napa su koie razliditih vrsta (pretezno kozje.. Donske koie obicno se slaiu u kupove do visine od 1m. a nar0^to. KNJIGOVESKEKO2E .. . Koie za hamove i orrnu slicne su blank—koiama.. Odjevni velur je koza odredenih svojstava. . . 18 . . hladnije (5. biljno ill kombinirano Stavljene. samo osnovno bojene i brusene poput nubuka ili velura.70 % refetivne vlainosti) prostorije. Obidna vinil koia dobije se nanofcnjem polivinil-klorida na tekstilnu podlogu. Ekspandirana vinil-koia ili skaj ima kao podlogu tekstil^ zia tim slijedi tanak sloj meke spuzvaste mase. •. kakvpde i mjere. Ubrajaju se u najtrajnije torbicarske koze. * .1. K02EZAODJECU Odjevne koie obuhv6aju razlidite vrste ^otovih koia. samo su jade maSdene i obtenp $labije kakvode i izgleda.' - > Za knjigoveslce svrhe upotrebljavaju se razlicite vrste gotovihkoia. umjereno maifene punog lica ili brusene govede kpie. Tuljanske koie Stave se preteino biljno. U skladi§tu je potrebno gotove koie stavljati na drvene podloge ili police. -*>.Jto su nuprskavanjc tica zbog presuhih prostorija..su prikladne fine koie i cjepanice lica biljno Stavljenih ovdjih i svinjskih koza. Fine koie razlicite su vrste kozjih i ovcjih koza. Upotrebljava se kao zamjena za koiu u izradi koine galanterije.. osipi. a posljedica toga su visoke cijene sirove koie. 15 °C) i presuhe (50. Upotrebljava se za izradu galanterije i gprnjeg dijela cipek. a ponuda mnogo sporije. vrste. Mo. U posjjednje vrijeme cesto se Stave i kromno:. Za preradbu u galanterijske koie prikladne su samo sirove svinjske koze s javnom dlakom i veoma distim licem. punog opipai slican je prirjsdnoj kozi.. . Kao zamjena koia manje mase proizvode se dvije vrste umjetnih koia: obifina vinil-koia i ekspandurana vinil-koia. SKLADlSTENJE GOTOVIH KOZA Za skladiStenje gotovih koia prikladne su zradne. . aii prostrane... a karakteristidno lice se istjeruje lomljenjem.. Skaj je meK. • Za odjevne svrhe upotrebljavaju se i semis'—koie razli&tih vrsta.

(1989. Koje su zamjene za prirodnu ko£u? 7. tako da je mogu6e koristiti alternativno ili istovremenb vise sirovina. 6. Kako se konzervira sirova koza? 3. Za jtilen. alfa olefina.1 . polistiren. Benzen (C6H6) se dobiv^ i destilacijom katrana kamenog ugljena. primarni benzin i TNP. a plinska ulja bez sumpora koriste se u manjoj mjeri. 19 . Koje vrste sirovih koza poznajete? 4. aH je takav benzen potfebno hidror desulfurizacijom odistiti od sumpora. Kod /^fpp^sn^u pirolize takoder osnovni izvor . Brzi razvoj petrokemijske industrije ofiitovao se u vrlo visokoj stopi rasta proizvodnje i brzom Sirenju proizvodnog asortimana. Cija je primjena nezaobilazna u razvoju praktifiki svih industrijskih grana. Organoleptidcu ocjenu koze rnoze dati samo specijalist za tu vrstu ispitivanja. Svjetski kapaciteti za proizvodnju propilena iznose 27.1A KVALITETA GOTOVIH K02A Kvaliteta koze ispitiije se brganoleptiSki i laboratorijski. Po proizvedenim kolicinama. heSto kasnije. SlgOVINE ZA VISOKOTONA2NE POLIMERE Za lak$e pracenje daljnjeg izlaganja dajemo kratak osvrt na sirovinsku osnovu za prbizvodnju visokotonaznih plasticnih masa. a onda i mogu^nostima masovne proizvodnje novih materijala. 6. vinike«tata i kopolimera. Koje vrste gotovih koza poznajete?. akrilne kiseline. Danasnji kapaelr^ti za pro^vodnju etilena u svijetu iznose 54.5.0 fiemu ovisi kvaliteta telede ko2e? 5. ali je zhadajan i sve vedi udio propilena dobivenog iz rafinerijskih sckundarnih postrjpjenja (C« frakcije). tekudi naftni plin (TNP). jer su kolidine koje se u svijetu dobivaju iz etilnog alkohola ili iz rafmerskih €2 frakcija zanemarive. PLASTlCNE MASE Primamu sirovinsku osnovu petrokemijske industrije 6ine nafta i zemni plin. butiraldeluda. upijanje vode. Kako se ispHujc kvaiitcta x 6. polipropilen i polivinil klorid).). Pitanja: 1. Kako se dijeli sirova koia? \/ 2. Tako se pomocu pove6ala mote razlikovati teledi boks od govedeg i konjskog. vinilklorida i etilbenzena odnosno stirena. propilen oksida. etanola. i to u raznim kombinacijama. se mpze konstatirati da se gotovo jedino dobiva iz postrojenja pirolize. akrilonitrila. Prva petrokemijska proizvodnja ostvarena je dvads^etih godina ovog stolje^a u SAD na bazi etilena i propilena iz rafinerijskih plinova. Kao polaznu sirovinu za pirolizu^uzeli smo primarni tienzin. jeftinom sirovinskom osnovom. izopropanola. U shemi 2. Laboratorijskim se ispitivanjeraa odreduje wsta i kvaliteta Stave. dvrstoca na leidanje i 'dr. visokotonazne plasticne mase i odgovarajuci monomeri predstavljaju vazan dio petrokemijske proizvodnje. Sve vise se u postrojenja za pirolizu ujgraduje tehnoloSka fleksibilnost glede koriStenja sirovina. osim^za proizvodnju polipropilena1^ koristi i za dobivanje oksoalkohola. itd.000 000 t/g (1989). vec i za proizvodnju etilenoksida i glikola. prikazan je tehnoloSki slijed od primarnog benzina pa do plastidnih masa (polietilen. Takav nagli razvoj petrokemijske industrije omoguden je prije svega. kao Sto je npr. jer teledi boks ima sitnija ulegnuda koje su veoma blizu jedna drugom.00(^000 t/g. Osim primarnog benzina koriste se i plinoviti ugljikovodici (etan. kao npr. kumena. dok su ulegnu<Sa kod goveiileg i konjskog bbksa ve<Sa 1 niedusobno udaljenija. nakon izgradnje prvih piroliza i. jer je to sirovina koja se jdjf uvijek za tu svrhu najvise koristi. JEtifen ne slu2i samo za proizvodnju polietilena. prvih aromatskih postrojenja. propan i butan). Puni zamah petrokemijske proizvbdnje uslijedio je detrdesetih godina. vlaznost koze.

. PRIMJENA YISQKQTONAZNIH P01JMERA Realnu sliku o znadenju nekOg polimernog materijala fno^emo dobiti ako pored poznavanjaniegove ukupne godis>ije potrosnje. a katalitickom dehidrogenenacijom etilbenzena siiren.standard! i propisi za uporabmnaterijala. kao §tq su: -fizikalnaikemijska svojstva materijala. VinUklorid sp proizvodi pksi—ktorancijpm etilena. a to jekjor. Produkti i pirolitidke razgraUnje 6. pri Cemu se dobiva i natrijev hidroksid. . . Konadni odabir nekog materijala za 'konkretnu primjenu ovisi o nizu ainitelja.tradicija i jiavike. koji jeekoloSki i energetski kudikamo povoljniji. Na kraju valja spomenuti i anorgansku komponentu. kap i njegova tehnicka asistencija. . — ekoloska. a nabrojit temo samo neke. KatalitiCkom alkilacijom benzena etiienom dobiva se etilbenzen. VisokOtonazne plastidne mase dijelom su i medusobno konkurentne za pojedine primjene. . 20 . -r vlasnidki ili suvlasni^ki status proizvodaCa materfjala v prera^ivaakim poduzedma.a novija postrojenja elektrolize koriste membranski postupak.ORID ' ETILEN SRIMMNtB&ZIN C* FRAKCiJA •JPUNSKO ULJE) PtRQLITlGKO ULJ£ •o fKOPlLEN Shema 2.2. . a cijeloj grupi u pojedinim primjenama konkuriraju klasiCni materijali. KLOR' £HL£W DIKLOKID VML KLOMO POLMML KJ. — tehnidki. Visokotonalne plastiCne mase glede primjene imaju zajednidku karakteristiku da se koriste u gotovo svim gospodarskim djelatnostima. Kod starijih elektrbliza koriste se delije sa zlvom kao elektrodoin.dostupnost materijala (mogu6nost i $igurnost snabdijevanja). te da je porast njihove potrosnje usko vezan uz ukupni industrijski rast. kao i druppolimerni materijali. ill godiSnje potroSnje po stanovniku^ imamo i iivid u podru^ja prjinjene.utjecaj promotivnih aktivnosti proizvodada materijala. zdravstvena i druga regulativa.cijena materijala. r lakoca prerade potrebne zadotiCnu primjenu.cijena prerade.Benzen je osnovna sirovina za proizvodhju stirena. Proizvbdnja klora se danas u svijetu pretezno temelji na elektrolizi natrijeva klorida.

a posebno pjenastih materijala. PLASTICNA AMBALA2A Za izradu ambalaze od plastifinih masa upotrebljavaju se iste umjetne mase kao i za izradu posuda 1. Sto fiini primarnu sirovinu petrokemijske industrije? 2. kao Sto su pen tan ili metilen-kloridjkoje se zagrijavanjem Sire i takoekspandiraju polimer do. s obziroin na njihovu mnogQ vccu kontaktnu poyrSitiu. Smarijcj§»rivost osnovni je preduyjet Siroj primjeni till materijala. PJENASTI POLISTIREN Jedi'n od polimera Sto ga cesto susrccemo u okoliSu jesi pjenasti polistiren smanjcnc gorivosti. kozmetickih preparata. Osnovne prednosti ambakze od plasiicnih masa u usporedbi s drugim materljalima jesu: — plastiCfte su mase otporne prema vlazi i kemijskim tvarima. za izolacije rashladnih uredaja i izradu zaltitne i dekorativne ambalaze. vre&caj Jcwtija. +75)°p. posebno u gradevinarstvu. Proizvodi se impregniranjem polistirenskog zrnja u suspenziji ili tijekom ekstrudiranja.. Pripada u najdvrSce pjenaste polimerne materJjale. Pitanja: 1. kaSiraju. ved pri temperaturama iznad 600 °C. .ne*naju okusa ni mirisa. u velikom tempera turnom rasppnu (-180. transportnoj djelatnosti i za Jtolacije uredaja.4Q kg/m . trgovini i doma&hstvu. kartone i drugo. . Mnogobrpjnost kvaliteta plastidnih masa u prorhetu omojgu<Suje i bezbrojne kbmbihadje ... Koje su karakteristike i primjena pjenastog polistirena? 7. Za skupna piakiranja u novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju tehnike stezivih folija (schrurnpf—fob'je).. zeljene gustode. impregniraju i slidno. Sto se u mnogim sludajevima zahtijeva i sve preciznijim zakonskim propisima. 3. pakiranje manjih kolidina u celofan i transportnu amIjepenfce. Sto sve mozemo dobiti (osim plasti6nih masa)odpropilena i etilena? 5.. lako hlapljivim tekudinama. uz razvijanje velikih kolicina vrlo gorivih plinova i para. U prometu se vrlo desto susre€e ambalaza od plastidnih masa u obliku folija za zamotavanje.. U svijetu se proizvodi viSe od 1. Upotrebljava se u prvom redu za izvedbu toplinskih izolacija uredaja. Ciste i dezinficiraju.3. kanistera i drugih oblika i namjena s kvalitetom koja ddgovara zahtjevima svih tipova i vrsta prehrambenih proizvoda. tuba. — lako se peru.plastike s drugim materijaliina.<UU. Taj je proces i mnogo brzi kod ||stih materijala u usporedbi s koinpaktnima. njihova relajivno laka upaljivost i gorivost. Kako se dobiva vinilklorid? 4. te za vanjsko pakiranje kucnih jpotrepStina. ' Zahvaljujuci izvrsnim izolacijskim svojstvima. sredstava za pranje i distenje. 4 %/g posljednjih godina (1989. Objasnite opCi tehnoloSki slijed od primarnog benzina do plastiSnih masa. U uyjetima izgaranja.. To jc >zni plastomerni materijal 6elijaste strukture i zato niske gustode.. koje zamjenjuju skuplje papirne ili kartonske omote. a najceSceje 15. — razmjerno su jeftine. 6. Gdjese sve primjenjuje plasticna ambalaza? . zbog Sega se mnogo upotrebljavaju u industriji. .1 milijun tona pjenastog polistirena. bodica. pjenasti polistireg ima Siroko podrucje primjene. U Republic! Hrvatskoj se pjenasti polistiren proizvodi u INA-OKI-u procesom suspenzijske polimerizacije (kapacitet 25 000 tona godisnje). dolazi do pirolitirazgradnje polistirena. male apsorpcije vode i propusnbsti vodene pare. uz stalni porast potrosnje 3 .). izvrsne zvudne i toplinske izolacije.. — lako se oblikuju. u gradevinarstvu za toplinsku i zvudnu izolaciju. Koji dinitelji utjedu na proizvodnju plastienih masa? 6. Uz navedena dobra svojstva osnovni je nedostatak polistirena. Gustoda pjenastog polistirena mijenja se promjenom velicine i kolidine &!ije unutar krutog polimera. Hjep i atraktivan tisak te mnogostruke nadin^tJblikovaiija i dizajniranja proizvoda.

Boje za gumu moraju biti otporne na temperaturu vulkanizacije i ne srriiju re^girati sa sastojcima gume. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa. Kod 60 °C postaje Ijepljiv. ' ' Aktivatori su katalizatori vulkanizacije.' ••''".. Kod prirodnog kaucuka proces podinjeuprirodi. kaolin itd. 22 . -.*. OmekSivadi povedavaju plastidnost. a smanjuju zilavost i elasticnost mastificiranog kauduka.- PUNJENJEIHOMOGENIZACUA KAUCUKA Mastificiranom kaucuku dodaju se razliciti dodaci. kreda. Iz tropskog drveta Sukovca dobiva se tekuclna koja izkzi kao mljecasti sok iz zarezanog stabla. Velika je razlika izmedu dobivanja prirodnog i sintetskog kauduka. dakle. voskovi. porijeklom je iz Juzne Amerike. Kao aktivna punila najdelde se upotrebljava dada. pmeksivadi. aktivatori. dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren: . osobito dvrstodu na kidanje i habanje. osnovna sirovina za dobivanje gume. Punila mogu biti aktivna i pasivna. stabilizatori i sredstva za vulkanizaciju. boje. Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk. Preradom latefcs*a dobiva se sirovi kauduk koji se da^l Ijleraduje u meku Hi tvrdu gumu. •.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi. Pasivna su punila jeftina i s njima se prvenstveno smanjuju troSkovi proizvodnje gume. Stabilizator! su sredstva koja spredavaju oksidaciju gume pa su prema tome neptivni katalizatori" hibitori) oksidacije.: :••••""' ' .1.KAUCUK Kaufiuk. U te se vrste sintetidkog kauduka ubrajaju stireri—butadienski kaudruk (SB—kauduk) i stereo kauduk. GUMAIGUMENA ROBA 7. butilkauduk'i dr. ' • ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline. Oni.) iomekSivaCi (razne smoie. 6i§cenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma.•• • ' • • ' .udrvetu. Zato se upotrebljavaju tamo gdje neka svojstva prirodnog kauduka nisu povoljna. U tu se grupu ubrajaju butadjen-Akrilni kauduk.. stearinimineralna ulja). moze se dobiti meka ill tvrda guma. Aktivna punila pobo^savaju mehanidka svojstva giihie.>'.. Kao omekSivadi obidno se upotrebljavaju biljna i mineralna ulja..W v .n<i dinietilbutadien Danas se proizvodi vise rota sintetidkog kauduka koji se mogu svtstati u dvije grupe: vrste kauduka opce namjene i vrste kauduka specijalne namjene... magnezija. KAUCUK. a zatim oksidi kalcija. "":. : . kao §to su punila. a naziya se lateks. polikloropnen kauduk. « . kauduk je postao jedna od najvainijih sirow na. olovaicinka..^ -'-<-.7. • **: • -•.pv... .. ZnaSenje kauduka je pdnib uvodenjem elektriCnih instalacija jer se pokazao vrlo dobrim izolacij^lm materijalom.. . Obidno se upotrebljavaju fenoli i amirii. a kad su pronadeni au^btnooili i druga motorna vozila. a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien). ( izopren L.-•• • : -' . Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kau£uku dodaje stirh^dr. skracuju vrijeme potrebno za vulkanizaciju.rl'5 f*t4 \. behzolu i kloroformu. . Vrste kauduka opde namjene imaju svojstva slicna prirodnom kaudufcu i mpgu ga zarnijeniti. Kauduci specijalne namjene razlikuju se po nekim syojim svojstvima od prirodnog kauduka. butadien CH2=C_ /*>U . Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. Kao pasivna punila upotrebljavaju se talk.•" . osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe. kaolin i4ir. Sirovi se kauduk otapa u benzinu. u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien. Te se boje zovu vulkanske.

Od Cegase proizvodi sintetidki J^au^uk? 4. Valjaiije se izvodi na stroju s 3 do 5 valjaka. npr. Kvaliteta guma ovisi o kolicJni upotrijebljenog sredstva za vulkanizaciju. a samo za neke specijalne vrste sintetidkog kauduka upotrebljavaju se i druge tvari. gumeni depovi. Zbog toga se kauduk zagrijeva. gumena galanterija: razne gumene igracke za djecu i velik broj drugih proizvoda od gume. ozonu. Oblikovanje gumene mase odvija se u dvije faze. Tako se. . Sto je vulkaniziranje? ^J.. pa se tako dobiju plode razlidite debljine. Od $gga se dobiva sirovi kauduk? 2. gutckstil guniira poinocu vaijka pod veJikini pritiskom ill prciuazivanjem poinocu kaucuka otopljcnog u nckoin organskom otapalu. To se postize u strojevima razlidite konstrukcije u kojima se kauduk gnjeei i mljesi. 7. Druga faza je dobivanje gotovih proizvoda. Gumena je roba vrlo osjetljiva i zato se valja pridrzavati uputstava o skladiStenju i manipulaciji torn Trajnost gumenih proizvoda ovosi o kisiku. punjenje i homogeniziranje. : • ' • Pitanja: f. SKLADlSTENJE.Sredstva za vulkanizaciju sudjeluju u vulkanizatiji gumene robe. ovisno o vrstt gotovog proizvoda. 5. brtvila. Mnogi gumeni predmeti dobivaju konadni oblik zagrijavanjem u metalnim kalupima.gumena obuca.2..gume za bicikle i automobile. 3. gumeni itonbvi za cipeie i dr/ Gotovi gumeni proizvodi sortiraju se u tri skupine: 1. GUMA IGUMENJ PR01ZVODI Gumeni predfneti izraduju se na raznim strojevima.2. PROCES PROIZVODNJE GUMENE ROBE r Proces proizvodnje gumene robe mote se podijeliti u sijedede detiri faze: mastifikaciju. kao npr. Kao sredstvo za vulkanizatiju obiCno se upotrebJjava sumpor. Gunia koja izlazi iz stroja zagrijava se i gumeni proizvod dobiva glatkodu. Gumeni proizvodi uz ispravriu manipuJaciju saduvaju svoje osobine kroz du2e vrijeme (nekoliko godina) gotovo nepromijenjene. KaSiranje je proces kojim se na tkaninu nanosi sloj gumene mase. uzme 2 do 4 % sumporay dobit de se meka i podatna guma. Ta. a s najmanje 30 % sumpora dobije se tvrda guma poznata pod imenom Svi ti dbdad moraju se dobro izmije$ati s mastifjciranim kaudukom kako bi se dobila potpunb homo* genamasa. zracnice. Pomocu brizgalke izraduju se cijevi.auto—gume. Ako se npr.2. 3. tehnifika roba: brtvila. 7.2. Stojemastiftkacija?L. razne vrste gumenih cijevi. kroz stroj $ nekoliko valjaka. sanitarhi proizvodi: gumene pJahte. GUMA I GUMENA ROBA 7. gumeni profili. oblikovanje i vulkanizaciju. rjede neki sumporni spojevi. Brizgaiice rade na principu stroja za mljevenje mesa. O demu ovisi kvaliteta gume? 6. toplini. tehnicJcerukapce. To se posti2e tako da se tkanina zajedifi) $ tanjom gumenom plodom propuSta. dudice za dojencad i drugo. kirurske rukaviee. • • . 2. •" . Uprvoj fazi valjanjem. vlazj i otapalima teo ispravnonr skladisten|u.1. Kojegrupe gotovih gumenih proizvoda poznajete? 23 . . kao i neke iizikalne promjene u tijeku mistifikacije dovode na JcrajjLi do plastifidr^ija kaucjtrfca. CumiVJE J ClSCEME GUMENIH PROIZVODA . pksidativna razgradnja. izolacijski materijal j dr. Mastifikacija je proces kojim se kauduk prevodi u plasticno stanje kako bi mu se mogli dodati razni dodaci i kako bi ga se mogli oblikovati. a u doticaju sa zrakom oksidira. pa se tako molekule kauCuka oksidativno ra^adu|». kaSiranjem ili istiskivanjem oW^cuju se poluproizvodi.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful