Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC
Recenzenti _ _ _,.f' _" ,
DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __
EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo
NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm'
Lektot
MILA MALJUKANOV1G
Naslovna
MUSA REHIC
llustratori
BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC
urcdnik
MILORAD BAlIIC
Rorektor
BRANISLAVA VARICAK

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i sredstva, SlIrajcI!()
Za -i;!:dava(;a
SAVO ZIROJEVIC.
Tirai: 10000
Stllihpa: "MINERVA"; radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska Suboticu
Z3 stll1npariju
LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.
Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i je i,upotrebu ovog
udibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,
PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznava-
njcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'-
njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd
radnika u neposrednoj posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o pro-
jesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u iii ek-
sploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova.
,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £ --kvalitetnije obav(jati svoje
zadatke £, istovl'cmeno, pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £
racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa,
--ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ u
OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije,
crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim d{'jelom iii
sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito
su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog pog-
lavlja data su kontl'oina a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri
prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe,
Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'broj-
nom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbe-
m'ha,
Autor
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE
U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni
konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se
najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene.
Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - eleme-
nata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik,
veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim
i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na
prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii
strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" itd.).
,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se
masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove
siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonsk
ll
osovina i tocak, tocak i
bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom).
Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva
se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila
i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. -
U pra\ri!u svaki masinski odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju
i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. .
Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j S
obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama
na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih de-
menata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi
manju zavisnost od kooperanata.
Elementi svake'masine medusobno su sjedi
I1
jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epo-
hetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno
stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja
jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni
mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharp-
zama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva
osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc
turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, pumpe i s1.).
Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer os-
novne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama
5
privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja
drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja
posebna paznja
i
'
Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko-
'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno anga-
zovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti apli-
kacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima sa-
radnje sa JNA. .
Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike,
p'ravila tehnickog tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije
materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.
.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA
Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:
a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su za-
jednieki za masine raznih nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke)
osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i
b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su za
neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, kolje-
nasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l
kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.).
Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma
namjcni, dijele na:
clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., i opruge),
elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista),
. -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski,
lancani i uzetni prenos) i
,- clemente z'a teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).
l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA
3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda
Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i
s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. da se masinski elementi
pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost
da sc oni proizvode serijski i musovno.
Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjen-
ljivosti dijelova, sto' znaCi da se maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu
masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom
i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca nauc-
ne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omo-
gucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet
climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje
darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji)
metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd.
Standardiiacija pruza visestruke prednosti: masoyne, proizvodnje,
poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda,
laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija;
materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine konstruisati
gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.
S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _ drZa';ine, iii wicionabie standardc.
Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi
standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava.
medunarodna organizacija Za standardizaciju ISO, (International StandardIzIng
Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i
unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a
polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je,
Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e.
Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e ! u:
nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi
8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat
potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnz-
vodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo-
8tatku takvih preporuka standardi drugih ze111alja' i naucna
tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja prC:1z-
vodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi bItl. stavlJcn
n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.-
nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.
Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u
16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '
Grane stangardi7:acije sri:
Grana A Osnovni i opsti
Grana B Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte,
Grana C Metaiurgij'a i tehnologija prerade
Grana D Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l,
Grana -E Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska
Grana F Tekstilna industrija,
Grana G Proizvodi pteradc kozc, gumc, s11101a, prirodnih i vj'estackih plas-tic-
nih masa i kosriju,
Grana H Hemijska
Grana K.
Grana L
Grana M
Grana N
A Jat j pribor"
MjeJ,"ni aparati i proizvodi precizne mehanike,
Masino gradnja i metalna industrija
- Elektrotehnika i elektroindustrija"
7
1.3.3. Prim;ena staitdardnih bro,jeva
NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema
JUS A.AO.002) su: duzinske mjere, povrsine, zapremine, tezine, dobavne koljcine,
sile, presjeci, dozyoljena naprezanja, hrojevi okretaja, brzine, snage, intervali m;e-
renja itd.
Primjeri
a) red RlO sadrzi, pored o5talih, brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i JQ koji;e uporreblja-
\'aju za ffijcrenje rnase, z.a novcane vrijednosti i s1.
b) LudoU<", bw; "' 3,14 bli"k fe, po ",,';0; vri;ednG"ti, bro;u 3,15 ko;i;e dan "dova 1'10,
R20 i R40. Ako usvoji n = 3,15, a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro), obim i povrsina toga
kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).ju obodnih
br:r.ina, brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.
-c) Osmwni red R40 sadri!, pored ostalih, brojeve 375, 1500 i 3000 koji se primjenjuju za
brojeve oktctaja elekttomotora, zatim brojeve 6,10,16,25, 4(), 100, 125, 160,200 i 250 koji
se uzimaju za na.zivlle pritiske, cijen1ih zatvaraea i sl.
'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.\
urvrduje slobodnim i:Zborom. ili proracunom. 1ma, medu:tim., slu.c<,ijeva kad mjera
ne biti standardna jer proistice u vidu. zbira, razlike, korijena'i s1..
standaidnih mjera. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.
Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova, po:-
cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. razliku iZlUedu -sllsjedria
cIuua. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama, bolk kori8-
tenjc masinu sniZcnje troskova za- uiat, mjerne instrumenre i obrtna sredstva.
NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pO-
trosnju materijala. Primjenorn, finijih redova, sa vise Clanova i maniom razlik6m
h1euu rijima, manji je ,gubitak materijala, ali su yeci trosk,ovi, zbog_ veceg broja
uiata i instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove
proizvode.
Propisi za zaoblJenJa. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu
ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik, cline se znatno povecava izddljivost masin-
skill dijelova (s1. la). Propisane vrijednosti poluprecnika z.,apbljenja predstavljene
su- ll_ tab eli, 1.2. . ..,
Tabela 1.2. Propisani poluprechid :LuobljenJaj rum
::'htpomene uz labelu 1.2.
1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.
2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti, ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi.
10
Propisi za konusf £ nagibc. Phd konusom se ppdrazumijeva,odnos (s1. I.a):
_ID
L
I
k
; ; L '=0 I ;k
Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k precnik mijenja -za 1 mm, a ha duzini
{za razliku D - d mm. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje
piramid,e). '
Povl'sina nagrluta sarnO S i,edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom
'(sL I.b,);
:n, odn. 1": rt,
Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.,' nazivom ,)ko-
nus" i navedenim Od110S(}ill, npr. kon., 1 ; 5; nagib je dovoljna obiljeziti broj-
nim odnosom, :upr., J : 60.
U tabeli 1.3. 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe,
Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:, D 60 111m, d 0- 40 111l1l,
! =_ 100 mm. Izracunati kUnus, nag-ib, ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.
Rjdenj.:
II wbel" 1.3 za konus : 5 oeita nagib : 10, ugao konma 7" 11.': 25' po-
.' "'" , "Cf.
ddavanja alam m'asini 42' 38"
2
Q,
b.
SL L Obiljezavan;c konusa (a) i n.agiba (b)
Standar.dnc brojeve treba razumno, kritiCki i postupno kor,istiti. Postoji
niz ve1iCilla koje su se odomacile u. upotrebi j koje kao, standard pokrivaju
za: jednoobraznoiku,' a cije m,jere nisu iz Teda .s,tandardnih brojeva (neki precnici
kotrIjajucih sirina itd.).
11
Tabela 1.3. Propisi za konuse i nagibe
Nagib ! Ugao II -.-: --'[-- I
I ___ I l:n I __ __ ._l .. ________ __ j
__ (1 14,072) I' (1 19,44) i (14') i
i-.i' I __ -.i11o.:L._._III_--'_'_5 __ '_'..: .. __ 1_1' 25'
,:, 1: ____ :;--__ _____ __ __
(75') 1"1'0 I 1120 15'43'30":
1-: _ --l- A'
i_ (1 ,-1,500)'1 (1, 3). I I
: __ 1:J,866 ___ ,- __ , I ",,111:20 I 1:40
-F -:-- -=:-,--,
Napomenc uz tabelu t.3.
1) Vrijcdllostj u zagradama treba, po mogucnosti, izbjegavati.
2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I
2
trcha da iroaju standardm, vrijednosL
" 3) Ugao podesavanja alata nu masini je
2
PITANJA
1) Stu nazivamo ma§inskim elementom?
2) obuhvataiu masinski elementi kao no.ucna disciplina?
3) Sta su m-ehanizmi, a sta maSine?
4) Sta je masinski sklop, a sta masinska grup'a?
5) Objasni opstu'i posebou' grupu elemenata.
6) Sta sc postize standardizacijom?
7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi?
8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.
9) Oblasnlti pojmove: osnovni red, izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Sla su
podeSeni broj'evi?
]0)- Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.
11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa, ;;uzepja i nagiha.
1.4. TOLERANCIJE
U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem
mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom
proizvodnjom, ne dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi,
zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli
Ianac proizvodnjc .. /Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu skla-
paju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je
sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim grani-
cilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je
zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'-
12
malIla odstupanja ad .zeIjenih mjera prilikom izrade komada.s ciljem postizanja
odredenih naIijegania. '
Zbog tog!! su industrijski zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po
kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi
tzv. nazivne mjere. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu
tacnQst mjere, kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i
zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata, mjernih i l1strumenata i s1.).
Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja, radniku je data mogucnost da zadovolji
konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela. ,
Medutim, ovim se ni,e rijesilo jer· su se pojavili problemi pri razinjeni
proizvoda izfnedu zemal;a sa razliCitim sisteniima"odstupanja,mjera. Zbog toga je
,medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern, poz-
nat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. Jugoslaveriski standardi za tolerancije
duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci;a.
1.4,1. Osnovni pojmovi i dcfinicije,
Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Na primjer> osovinu mo-
zemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru.
P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10
ko;u duZinsku koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.
1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumije-
vaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine
mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Pred-
stavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se
sa ),d".
81. 1.1. Mjeren;e spoljnib mjera
Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcd-
meta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata -
izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). unutrasn)lh m}era u
standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p.
13
81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera
l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene
mjere U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.
Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su
crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.
,""--, •.. ---+,
I- N---'>-j
N
J
I
I
. .
-
"' t
-;j
,,>...j..
Lt
,
5
5
SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje (e), neodrcdcne (N)
,Izraz "osovina" vazi 7.<1 sve spoljne mjere, a izraz "rupa') za svc unutrasnje
mjere. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .osovinc
slovima, (81. 1.4).
2. Nazlvna mjera CD, odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao os-
nova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR; upisuje u crteze i
ostalu tehniCku dokumentadju, Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju
najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere
od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .- tacka __
erta.
3. Stvarna HAjeru (D", odn, dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izra-
dc-nag komada, ukljucujuCi i greske pi·i
. 4, Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze
stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. love
lUJcre swlric nctacnost mjerenja.
biti
14
Gornja.granitna mjera (Dg)_.odn, d
g
) jc najveca dozvolJcna mjera.
I)onja granicna mjera dd) je najmanja dozvoljena mJera.
5. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. i\1oze
nazivno, gornje,_ donje i.. .. stvarno Nazivno odstupanje 'jc'
OSOV/fi/.f
Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia
polozaja - pol;a:
a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:,
b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju imltu lini)u,
c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.
6
izmeau,graniCne mjere i nazivne mjere. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa,-pIus
( +) ako je graniCna mjera vec-a od nazivne mjere, a sa minus ( - ) ako je gran'iena
mjera manja od_ nljere:. ' .
Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. aq) ili
l
, krate, "gornje" 'je alge-'
barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ,mjer<;:::
Ag = D" -,-' -odll. ag d.
Donje nazivno Od,swpan}e (Ad, odn. ad)' Hi, krace, "donje odstupanje" je alge:"
barska razlika izm,edu granicnc- mjerc j-llazivne injerc_:
- D, odn. aa -= ...:.. d,
Srvarno odstupanje CA., odn. as) razlika'izmedu stvarn'e mjere i
nazivne mjere:
A, = D. - D, odn, G
8
, -= ds - d.
6. Tolerancija CT) je, razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re:
T = Du D,p odn. 'J' = d'g' -'
U sirem smiSlu, tolerandja .oznacava dozvoljenu- netachost izraq,e.-
15
7. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju, u od-
nosu na nultu liniju; gornjim i donjirn odstupanjem. U grafickom prikazivanjl.:1,
tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina
jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Ako se tolerancijsko polje nalazi
iznad milte .linije, tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+), a ako se
nalazi na nultoj-liniji, gornje odsrupanje ima predznak (+), a donje (-); za toleran-
cijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).
Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.
O 5
·0 + 0,06 pojedini elemen. ti'toletancije iznose:
Primjer 1: Za otvot _ 0,02 _
gamje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donja granicna mjera
tolerancija
Primjer 2: Za OSOViilU
gornje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donia granicna mjcra '
- tolerandja_
Ag = ,+ 0,06 mm,
Aa = - 0,02 mm,
Dg = D + Ag = 50 + 0,06 =, 50,06 mm,
D(I;= D + Ad = 50 + (- 0,02) = 49,98 mm,
T =: Dg - Da = 50,06 - 49,98 = 0',08 mm.
o 50 -! 0,04 pojedini elementi to1erandje iznose:
- 0,03
ag = +- 0,04 mm,
ad = - 0,03 mm,
dg = d -+ au = 50 + 0,04 = mm,
dd = d + ad = 50 + (-- 0,03) = 49,,97 mm,
T = dg ,.-- dll = 50,04 - 49,97 =- 0,07 mm.
1.4.2. ISO-sistem toierancija
Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema
nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede; j to velikim slovima za rripe,
a malim za osO\;ine (s1. 1.5).
Tolerancijska polja z,a rupe ad A do G leze iznad nulte linije, tako da su obje
granicne injere vece od nazivnc_mjere. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto; Hniji
(donje ocistupanje jednako nuli), pa se donhl. granicna mjera podudara sa- nazivnom
rnjerom. Polja J i K sijeku nuItu liniju, tako da je gornja granicna mjera veca, a
danja manja od nazivne mjere. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Polja
M do ZC leze ispod uuIte linije, zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne
mjere.
Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan, ali obratan polozar Polja od "a"
do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane; tolerancijsko poJje dodiruje
nultu liniju (gornje odstupanje jednal.:::o uuli); polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu
liniju; po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.
Za'istu nazivnu mjeru, precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu
vrijednost, a sa ZC najmanju vrijednost. Obrnuto, precnik osovine sa tolerancijskim
poljem "a" ima najmanju vrijednost,_ a sa "zc" najvetu vrijednost, za istu nazivnu
mjero.
.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje
nazivnih mjera. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl, iznad 3-6 mm;
iznad 6-10 nun, .' .. iznad 400-500 mm '(tabela 1.4). Nazivne mjere iznad 500 do
16
S1. 1.5. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini;i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine
]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.5). Neka od ovih podrucja
prosirem, su na 2 do 3 manjt} podrucja.
r<'Z:aiitet wlemnqie vcliCinu toleranciiskog poljti, odnosno stepen
tacnosti izradc. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu, za sva podrucja l1azivnih
mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09, ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta,
HfJr. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja
nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do
3 150 nun (tabel" 1.5). VeCi hrpjevJ o!.nacavaju grublji kvalitct, dakle - vccu to1c-
ranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.
Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta, a ne -ad polozaja
polja: prc;ma nultoj liniji, kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.
K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila; kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obra-
zuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE;ganja.
17
Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja
uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ",ID
min
' Dm:£<.' [mm] kao geometrijska
sredina poc-etne mjere D
min
(mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih
mjera. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podruc-
ja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi:
0,4s'lrT + 0,001 D [I'm].
Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0,00.( D - 2,1 [,urn}.
Broj jedinica toleranci;a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku
preina JUS M.AI.ll1. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5
nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice; tolerancije
"i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. i 1.5) - T-= i· n.
Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep). To prakticno
znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. ,
PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.
Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do
500 rum. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6., a osnovna odstupanja
tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.7. Zapolja od A do H
osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima, a za polja od J do' ZC --
gOl'njim odstupunjima. Analogno, za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.dgo-
varaju gornjirn odstupanjima, a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.
Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m,jere iznad 500 do 3 150 mm za
rupe i osovine date -.su u tab eli 1.8. _
Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju, onda se gonije odstu-
pauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T,
odn. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju,
onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad
gornjeg odstupanja -CAd = Ag - T, odn. ad = au -:- "T).
U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO, pored nazivne mjere, ozna-
cava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc. Tako npr. .0 80H9 zna'ci:
precnik rupe 80 mm, tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9; ,znaCi:
precnik osovine 80 rum, polje "e", kvalitet tolerancije g; - tolcrandja
sklopa 080H9je8.
PHmjer L Odrcditi na%ivna odstupanja i grullicne rupu, G gO P8.
1z tabele 1 A., za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. iznad ,50 do vrijednost osnovne_
lbierancije'- T = 46 lim. 1z tabc1e; 1.6. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD, iznad
50 do 80, donje odstupanje Ad +-- 30,um_
gotnje odsmpinje
gornja grunicna mjera
dor}ja granicrh'l -mjera
AI! Ad +- T = 30 + 46
Dg = D .-j-- Au = 80 +- 0,076 = 80,076 mm,
Dd = D +- Ad = 80 +- 0,030 "" 80,030 mill.
Primjcl' 2. Odrc-diti toleranciju, nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O,
Iz tabele 1.4. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50, vdjedno:;t osnovne'
tolenincije T = 100 pm .. 1z tabele 1.7. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra
nad 30 do 50, gamjc odstupanje ag -- 80.urn.
18
donjc odstupimje
gornj'a grani';:,ua mjcra
donja graniba, mjcra
ad = af! .- T = - 80 - 100 = - 180
dg = d + au' = 40 +,C- 0,80) = 39,910 111m,
dd = d + ad = 40 --!-- (- 0,180) = 39,l:)20 mrno
1" !
'!'O.Ig ;
\ ...--:-
, '
j'gooo:
, 0"0 0 I
I '<t ..--, I
1------
""""I:--O\'«)-oo<n'-O
..... ...., M....,
,j 15 trl 0 0 I

! ..... I .
M ,-

'"

'"
00
0
" "

"

N
'" " " " ::;

M M
0
"
0
" " "

"
0
" "
'"

'"

-
N
'"
" "
0
" " "
'" '" " "
g
0
00

M
'"
N ,0

-
I <:! 0 0 "--' i
'V;:::;'I ' - _._N __ M_' ___ V': co <"'1 -< M <'I ....
_M<"'1tnoo
I
----..

,.-, N"" 01 """ .-< b\ -.::t t- '':'"'" 00 c;" \0 ('-1
S H -_('.1",,1;-
5
1-"'----'--- .. -,-----,-----.--- . -----.--
I ] _ . _ -N '1 i2!§
iil S_ II, .-::::' _ <:) 0'0

:r:: i 0l <", tr,
-:---' -_._ ....-
Z!'U 0001
-,,; '0' ,....:; M en '" cc
>:
- ...
<I .... j \0 ,..-,'"
Z t;:;OOO I
1
r:: «'>'tJ..--, -<.-<,('1(>";\.OO"-O'-<')<:I\MOOOO
p:J; _,
\C N Z£-= 0-:0 -: 0 a
.-;":;l<""; : ,<J'l ::2 N 00 g s: g
Q 1---=------:·,_·- ..-. ."
0' '"£ I 6' N M ocr 00' -i- oc t-' .. ,"" 0 0 0 0 0 0-0 0 0
r-. ........... M..q-t-"""Wl:-- ....'oooo
t1 I '-/
,---I -------_.-------.------. -- -.------------.---..---


'"
"0,
'"
-
N
..,
c,
", N 00 0
"
0
"
10
"
c
-
N
'"
N W
" "
-
N
".
0,


..,.
N 'C
'" '"
-
..,
00. 00
$;
00 C
'"
c
i
:;; ..,
,-
;:::
00
g
'"

'd
" - ! fl ...., --5 \C

i -I ..
.i I "l OS, M
il M I
'I 'I"<IT - -.., -::;-,,-,-'-: : : : s.
,-UBl;')lN B){UUZO
i __

,
------. -'i --,--------.-----.---.- ..
19
1:3
c,

T8'le.1a J .:\ Vrij"'G-lH,-Sti CHW'I!l,ii'l
Podmcjc m.zlv -db mjen:
mIl,1
izmd SOG do 630
--!--
630 -" 800
800" tODO
1000 _ 125{)
"
1250)) J 600
1600" 2000
!, lOGO." 2500
2500." 3150
Oznaka h'Gliteta
,·V,:
50
56
.165
195
230
280
330
IT 8
(tlnl) za na:d."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. (JUS M.Al.121)
in 11
14 -1- i5
16
2,8 440 700 1100 1750
2800 i 4400
-!----
500 800 1250 2000 3200 I 5000 320
i
560
900 i 1400
2300 3000 5600
-
. ...-
36
260
42(
660 1050 ii 1650 2600 4-200 6600
--- -
310 500
) I
780 1250 1950 3100 5000 7800
!
370 600 920 1500 2100 3700 6000 9200
440
!
I-
i .lIOO
1750 f800 4400 7000 11000 700
540
,
I'
1350 2100 i 3300
5400
.. 8600 13500
,
. 860
IT 9
.---
,IT'12! IT 13 i IT 14: IT 15 10 ! IT 11
nl6
"
IT 1.
£/
Tabela 1.6. Osnovna odstup!,Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u ,Lfm (JUS
4,4
5,,0
!--
5,6
6,6

7,,8
9,2
-----
11,0
13)5
--
I --Ii -- -. ---- --- .. -,--.---- -----. Art, - ----------i
I
Podruc)e illJera 1=- B_;_-_-l c -CD-' ----13- EF --i'F. 1",,:_ __ ___ -l.
Za sve k<:alitete i
- .... --'- -c-- . . m
,-----'"---''' '18 "i +290 I 150 -+-95 i --'-50 :-.32 16 ",6 j 0 '

24 :' .. (;" -1-40 0 I
, " 24" 30 I I I I: .. , i 'i ,
!:-=,:·ltG., -40-1.3fbTI7i5:::-:
H20
· ! 9-[--0 t:: IN

__ 40_,_,-_ 50 I __ __,! ____ i .... 1. __ II __ -H
" 50" 65 : +-340 I -d90 1+140 i I
0
-- 120 +72 I ,'.12 1 __
0
120 ,. 1401 +460 I +260 1 cZOO I I I
-:-145" +B5 ! e43 i 14 0-
------- ---- -''''''------ ·-'-"--"i--
. ,50 I 115 I °
156-;- -- 0 I
-,-62 ,-- ---,=-:-:_8 ,1_-_- 0-__ -_-1
i ). --400 '450' -;;'-1500[- -,,-7(iO -1-':; .. 440-1, ,! I !
______ '1 __________ U30 }-135 : 68 I r-20 i 0
" Odstupanja u tolel'll.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.
_.;:,
§
B

,6

CJ
t:S Tubela 1.6. nastavak I
Gomj,
A. '"
········;01;;
-- ------._-
.
. .......•
A za kvalitet
lL:}t nazivnih mjera 1 K
.M .......... !
N
....
rnm,
prcko
preko idS
prcko
4 i 5
7 i 8
. 6 7 8 do g
8
do g't<;.
8 {) (
8*
.
6
, .........
"do 'T
.. T -:;72
+4 +6
-;
} 1
.J ··0

+6 +10 -=n:X - 1,5 }.
3 4 6
CiT +12
-' 1 .1. LI:76·,7.d --6"lo+L] 0 1
.132_ 3 G
." 10" 14
" 14 IS' - ·H'i +10 +]5 1--!-..:1 -7+,J -7 ·-12+,1 0 I 2 3 3 7· 9
--::-'c ;!-- + 8
Y--' ..........
1-· --
+12 ,·20 -2-!-..:1 -",8+,1 -8 -J5",!- __"1 0 1,5 2 '3
4 8 12
+1 0
!ct,14
·············--1-
+24 --·2+.J --9--!-.J --9 0 1,5 3 4 5 9 14
.. 4Q,.' .... _ .. [ ..........
;-
" 50" 65
-2+LI ;·[l,LI --11 ---20 0 2
,,-"580 + 13
+18 +28 3 5 6 11 16
" -g(l" 100
-I'
[.-
----...... . ·16
-)-22 +34 --3-f--.J ". 13+A -,13 ·23+",:1 -0 2
4 5 7 13 19
.. y
,,-I: "
....+ 1·-
" "140" 160 +18 +26
-1-41 -3:·" - ,- -,j ,·15 i·· 27+.1 0 3 4 6 7 15 23
16C 180
" -J80 .. -200 __
'200'" 225 ___ +22 +30 -\-47 -4--!-LJ -17+Ll ---17
3.1--1-":1 0 3 4 6 9 17 26
225" 250

1--- .
250 280
-280 ,,-:3i5"
+25 -1-36 +55 -4+/J -20 -34+_-1 0 4 4
.,
9 20 29
_...
l---
1_" 'If" '""
+29 +39- +60 -4+-"
-
-21+d ---21 3-7+;::1 0 4 5 7 11 21 32
355.. 400
400.. 450
+33 ! +43 -23+d
1
" 450" -,00-
+66 ---5--!-..:1
-
-23 ··40+,1
°
5 5 7 13 23 34
p
Tabela 1,6, nastavak II
•. "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja
PodruCjc - , - -- - - -., -.. ----- -"'-.. -- ------
nazivnih iPdoZC! P R! S ! .. T I u I V X i Y Z ZA ZB I zc
mjera 1"·"""--'-------· ---- ---- ,. -- -- -- - -- - -- .---, --I '
rum '-----"'.-"''''---- !
i
d07
*1 8iviSc' ,I

" 24:>,,, 1,\-22; -28 --35 i i --48 --55 -64 I --lilfl--=T60j--21S-
1----. - 1'- -48----60.. -6C '--::80":- -94 112 -14'81- -201'- -274
_-=-:.:.." .. __ ??! -26 -41 - 54-:-=---70 ---114 ;"'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325
" 50" 65' 0 ____
'" ,.,:-43 I -59 ",!'_ ,-}02 ___ -,120 __ -274, ,-_-360 --480
.. ! ...•
.•.·.! .... 0 ..... .. =/_ . L.l.··.[. .. :.; .. ..';f.·I,.-.-.-:.=J;f.· •.
. '" '50. I I ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 -640 I --820 -1050 I -1350
'. 1-
1
.. _,' J15" 3551 I' ... --62. ,._.-.-,1.0 .. 8 1 ... =..' ... .. L.:}90 _'.,._-;475'1-=,-.90_ .. _ .... -.. 73.0_ .. -.... ...11..s.O". _- .. _.l
so
.o..i .. =.·l9...
o
()i
" 355 " 4O'O,! "", j -,,,,·114 _ '--294 i --435 ! -660 ·-,,·820 i -1000 --1300 /-1650 -2100'1
.\: :: ::
._----"... ' ,
, ,* ,Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P do ZC vazi ..zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ aye tabeIe. Na- primjer
}Ag,'za P7 za ,podru':;je nazivnih-mjc-ra"izuad,,18 do 30'mm,'bice P,8 + L1 = - 22,,-)- '8 = 14 pm,
'l;: Tabela 1.7. Osnovna odstupan;a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS
,I: Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje
I Pod):"llcje nazivnih mjel'a js
I, ... ___ __ __
ICtZ""d; ::: +-;U '!
i ....6 ....-, ... , _ ..... 1. .. .. -.1. -21l"-, _ 5!l..i •.... 56_ 1 . _= 25 __ 18 __ .i=:lU __ __ Q._
1
'
'i " 10" I. , I' I I I I 1
-.. ___ :-11 f-;
----------' -" i ---_---')--1-'-----.,,---1"------, -- ---,80 --)0 -,,25 i -9 () HI 1
.. ,1 ___ -----1 i- --!- __ I -"'---;----- --H
... --.-.... ... __ L.:IOD i _ _I_--=- LO-i- 0
,I __ _______ __ ! 'I -120 i ---72 : 36: -- -12 I 0
" 120" 140 I --460 i ·--260 -,-200 ! I i - 'V
·-1 t--- 0
N
v,
i-,. i ····C-6iiOl-:C.340 i i ! , §
I 1- -170 ,- 100 I -r-" 0 !3
: = : -'110 i
!1 ___ ___ ___ __ I -,-- ! -·210 --- 125 : -62 I -- I -18 I 0 I
____.L_ ' ""-I-------,-,--! ,--- _",_1_'_ -----; ---I
.__ ---230 !J5 -·-68 I 20 r 0
* Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer,; do ! mm.
Tabela 1'.7. nastavak 1
Dorije odstupanje ad, 2a ,tolerancijsko pplje .
----
---. ,_'w!......___ "------'-I
I
.m niP I
run1 .. -.,;"",--
5 i 6 4 do ",,7 2a sve kvalitcte
iznad
6 ,;--10--1- -, ___ ; 6_' ___ .±I.O _ 1 __ .....::r..l5_1
ii'
--"---'1"8' --2'-;'- ____ 1_ _I 1 __ ° __ il_
! ,," ,I I I
__ I, : ___ "'-':'J, __ ____ ..'.:_I_ __ "35 I
1
" 30" 40 I' ,I I 1
__ -,,-40 i., I _2_' __ ___ :':'.1 117 ___ ___
',1 50" i i ·-f--.41. 1 -- +53
I I -12 11 __
I " 80" 100 1 I, I ' +51,-!-71
-fo6"'-;;-T26"- -9 -..-15 I --- I +3 0 i" -!--13 -!--23 I -1-37

... . ....-. -....•.......... -..... ·.---1- .. ---I' .-.... -.-. - --1'----.. ..........-. -. -.. ·.'----1
" 120" 140 1 I 1 1·-1-63 +92
··11 --18 II \ -1-3 I, +15 \ : 27 I +43 -:
" r 'l
_:"-;'=280,, -16 -26.1 +4, __
), 315,,, 355 1 I 'I +108 -+190 I,
I --18 __ _ _ __ ; ____ 'J."4 :'-l--- 0 ___ I .. , ___
" 400 " 450 I I" ' ' +120 T ....32 ,
---20 ,-:--5! 0 ______ +-40 ___L _______
Tabela 1.1. nastavak II

____ __ "-1_ __ ' " .. _____ ,- ,
mjera I U I v I X ! y Z i za zc I
, ._______ .<____ _. _______ ,_ ,,_,,_ I
I
mm Za sve kvalitetc 1
do _I _ -IC====--=- 1=_ __ -.. ---+40 _=:':--:1,,0===
I lznad 3 '" 6 I - ,23 - I -128 -- -135 --;-42 +50 -1-80,
I
-- - -- -- 1---- I -- - - -- - ------- - --..-----.---"' _n ---,--.,,--"-"'-,- ---""--,,--"- --------1
" \)" 10 I - I' 1-28 - I - 34 - "j-42 1 -+ 52-- +67 -1-97,
1
- -- - - - - -- --- -- - --- ......... .. - ----.
" 10" 14 I I -- -40 ,+50 le64 +90 +130 I

___ _I ___ ___ 14.?,,,_,, __ ..,_! __ __ _ __ i-=-. ____ __ I!· ___ __ 1
" 100" 120 ,+-104 -,;-144 +172 -:-210 \ , +254 +3\0 +,400 +525 +690
.-- .. -----.. , - 1-·--· ---.----.-. -.,--- .... --- ----... -- - ....... .. --.
" 120"" 140 i +122" +170 "j .. 202 _+300 , -1--365 - +470 +620 i +800 i
_-;; 1_ -:-j -- _ J 22if -;--140 _;_ -f = _____ t
v- I" - 1-
- : __ 2:"960 '_
" 225" 250. +196 - ';:284 --I ., 340 I - 425 II 520 I 1640 1820 - +1050 I 1--1350
__ =i-710 -. 11200 _-+1550
-
.--- 355 .. 40. 0 ----1-. -729. 4.·.-- -.I ..• --:;E.)60 ... 1-. --+-1 ...°.""00-
1
30 .. 0. . ...-"- 650 --. ---".-- + .... 21 00 --- -'.



,
Tabela 1.8. Osnovna !Jdstnpanj:a. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el,o 500 3150 mm u pm (JUS M.A1.132)
- ----;------ -- - -- ----- -- ." -_. __ .. _-, ..
TokranClJska polla .. -1
I Podrucj'e nazivuih mjera __ :Y_J::; __ G __ __ N $, S
I mm I za kvalitete 6 do 16 I
1
1
_ _ ____ _ _ _ I ___ au _l. ____ 1. ____ . _____ _ __
lznad 500 do 560 I I i I 150 280 400 600 i
___ -- - - 260 145 I 76 1 22 0' . 0 : 261 44 I 78 1- -
i--- " .---i i ___ -1•. "_'_"""_""" .. .. ,_ __ .
I ' ' I', , I
1
160
I 80 I 24 0 E i 0 ! .30 ! 50 i 88,
-I.. ---;' . '.--.-.. I. I···· ,----.210 ·430--
-1-----:,--9-00, }20 : 170 I 86 I 26 0 '>;!! 0 i 34 I 56 100 ]"--_-220 -"6so-'i---WSO-1
.--.... - -.--.'.. '" --1--- ···1· .-.. -- .--.. -.-,
" 1000" ,1120 Ii: 250 520 i 780 1150 I
1 _________ · ----'-----,-""-,,--'" 350 ,195 ,98 28 o. . ....... 0 ...... ' .. 40 ..... 6.6. . 1 ..2 ... 0 ... -..... -.. --.- .... - ... ...""---i"-."---- '-... ·_'.----..-...•.••.· ..-... 1
_ I __ ;--1 -_I __ ____ _. __ __ i ___ ____
: ,,1250 ,. 1400 I I" r: ! II I ,,300 i 640 1 960 1450
_ __ _ __ I 220 110! 30 0 t-< O!. 4.8. ! 78- .140, ..----:----- ------."--------- -'-------"--- ........
_____ , __ LI .. _ 1 330
1
__ 720
" 1600 " 1800 I 1 II. i ; I 1 370 1 820· 1200 1850.'1
.. '"
" ' 2000 " 2240 1 I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300
.. -. 480 1260 130.. 34 I· 0 ." 0 68' 110 1195 '---1-·--· - ---.
n 2240)) 2500 L ____ ,I l;:l i , ! 460 1100, I 2.500
------""""'-'"------ ----I -- j --,,-,.,-'- .. -----
" __ 2500 ,j 2800: , 'I ; 550 \ J 250 1900 2900
-.........'. --..-. ... ,520.290 ... '.14.' • 38 1 O· 0 ... 76 i 135 .. 1240 1- .- - 1--- -.1
., __ 31_50 _____ i. __ ._' ___ " ___ J_. ______ ._! -- __ .... _" ___ ___ ' I ____

,r
Prinijer 3:. Odrediti toleranciju_, nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu- B 100J8.
Iz tabeJe 1.4. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. vrijednost os-no,ne
lolerancije '1' = 54,um. Iz- tabe1e 1.6. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80'
do 120, gornje- odstupanje Ag = -+ 16 /A.m. '
donje odstupanje Ad, = Atj: T 16 - 54 = -- 38 Itm,
, gornja -granicna -mjera
donja granicna micra
Det = D + Aa = 100 + 0,016 = 100,016 nun,
Da D +- A
a
, "'_- 100 "I' C- 0,038>=099,962 mm_
-1.4.3. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija

Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost sred-
njeg; odstupanja profila (Ra) - preina JUS M.Al.020 021 - 1964. Ove vrijednosti
svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju, se sa
do NI2. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.
Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za
Ra. iii brojem stepena povrsinske obrade. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg od-
stupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).
Uskc tolerancije mogu se ostvariti s,uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske
obtade. svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'a-
pavost koia se ne sl1).ije prckoraciti., posto dubina ncravnina mora ,hiti manja od
tolcnmdjskog polja. Uzajarrinu VC,zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povr-
sine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kva-
liteta toleranb;a.
U tabeli 1.9. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce
njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn
razna podrucja nazivnih mjera. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji
nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja, poooli-
sanje nosenja povl"sinc i s1.).
28
Tahe1a J ,9. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.(',vrSinske obradc
(JUS M.Al.0ZS--19fi4 i
Kvalitet ISO
tolcrn;:;cija
Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm
- - -----------
do 3
Iznad 3
do 8
)Iznad j R
do SO
Iznad 80
do 250
IZJl;-ld 250
1.4.4, Kon::rolnici za rupc- osovine
U proiz-vodnji, naroCito serijskoj' i masovJ?,oj, na)cesce nas interesujc da Ii'se
stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere, a ne koliki je njen iznos.
Zboo- toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri, 1:::ontro1-
nicir GraniClll mjcrila ,su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:,.u-
slid 1.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). ".=
a.

I I'
I
1

I J
t.
101, 1.(], Granicna mjcrHa: a) za l'UpC, ll) ;;a oS(l':'inc
Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm
ne smije d,:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u
provr;:-.
K,;)c: pl'Llvilno lzradcnc- osovinc
J
kontrolnika S8 gorn,iorn granicnom
rnjerom LIeba da naide na osovinu, a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm,lie
da nnidt na osovinu.
, stvarna micrH koja SC'- nalazl izm.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra
Dobm micra ie'i ona grani(;:n<l mjcra koja .se prva dobija pri obndi, Za rupu '
j; dobra micra - donjJ gt;anib18. mkri1 (Do:!' a za osovinu gamjn granicna mjcro
(do). O''!T m,iere OIlDguCJVitju ci,'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. Na kontrol-
nom dobra mjcra oznacava sc Sri _,,IDE".
Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.
Losa l'Iljcra je, mlovn:) fcb:::n:), i ,mot granicna mjcra koja .se dobij8. posJjednj[l pri
obradi. Z;1 rnpu je ioh mjcra ..- gornja granicna mjera (Dg), a za osovinu - donja
graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE';' <
29
1.4,5. Vrste nalijeganja
Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije
naziva se nalijeganje (sklop, dosjed),' Na primjer, nalijeganje izmedu rukavca i
vijka i navrtke, vratila i klina i s1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i
rupc', razHkujemo: labava, cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. 1.7),_ Izbor nalijcganja
zavisi od namjene dijelova. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom iz
oznaka tolerandjskih poljo. Za ntpu i osovinu ko;i su u skJopu, Ozno.ka za tUpu
stavlja se u brojnik, a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju
kosom razlomackorn crtom (upr. H8rdS, P9/h8) iii sc pisu
bo
S1. 1,7. Vrstc a:- labavo) b,' cvt,:to, c) neizvjesno
Labu,·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop; ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera
rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine, ij, Dd > d" (s1. 1.70.). U slui:;.uju labavog
nalijeg,lhja) izr;.1edu dijdova uyijek posto,ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.ijelovi su medusobl1o
pomicni. '
Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja
najveii zazor; Zg = D g dd'
Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja
na)manji Z(JZOI': Zd = Dd - d
g

Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U Lubuvo
nalijcganjc 1<.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista, vijka i nan-tke
koja sc rnoze rucllo navrtati, zup6anika i vratila 1.1 mjenjacu rnzine itd.
nalijc!!,alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma,pji zazor.
Iz t"bdc L'L i 1.6, Zit S 110 H::; oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +- 54-pm, <l oct:
A" = O.
Iz tabc1c 1.4. i 1.7. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc a'l =
panje ad -"'" -- 71 pm.
30
Dg=D_+Ag = 110 0,,05J, 110,054mrn;
Da = {) + Ad =-- 110 0 -= 1l0mm,
dg ,= d -'- ai! "'" 110 - 0,036 = 109,%4 mm,
da "---' d ad -= lJO - 0,071 = 109,929 mm
L
Zg =" Dg - dd_ =" - 109,929 = 0,125 mlU,
Zd = Del dg = ;110 - 109,964 = 0,036 mm.
- 3(, IJJ11., a donje: OdSIU-
evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.uje se ako jc gornja granicnamjera.
rupe mtJ,nja od donje granicne mjere ,osovine, tj. Dr! < dd -Csl. 1.7b). Kod cvrs'tog
nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq,or),
Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja
naJveCi preklop: P{f = d
g
- Vito
Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstav-
lja najmanji preklop ::- F", === dd - D
fi
Kbd nalijeganja oba imaju uvijek pozitivnu vrijednost, Prirn-
jet cvrstpp; nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg ,ptstena_ kqtrljajnog Ie-
zista, pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to,cak, itd. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja
precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne, !O se ostvaren;e cvrste veze diJ,elova
postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom
pr-i cemu lUU se poveca, precnik i takav .postavi na osovinu, Pri hladenju; ,precnilz '
rupe se smanjujc i cvrsto ,obuhvati osovinu.
Primjer. Za nalijeganje p, 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. pteklup.
Iz mbcla 1.4. i 1.6. 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag '7 21 !1lll" a duni'_: uJstu-
panjc Aa = o.
1z tubel.a 1.4. i 1.7, za C" 20 pG oCita se- donjc
panjc- a
g
c-_ + 35 1,in.
Dg D .'- .ll
y
-=- 20 .,- 0,02l = 20,021 mm,
Del = D +- Aa = 20 .'. 0 = 20mm,
d
g
= d + a
g
= 20 0,035 .-=, 20.,035 lllill,
P
g
= dg · Dg = 20.,035 - 20 0,035 nUll"
P
a
"'" d,!· D,q =- 20,022 ,- 20,021 '-'- 0,001 mm.
..'. 22 jim, a gornjt odstu·
Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja moze-
pojaviti zuzct i preklop, u zQvisnosti od stvarnih mjera. rupc i osovine (s1.
Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom:
ZrJ =-D
Il
_ -, dft) pdn, 10
g
= d,q -- D
a
,
Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.stavljati i
rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita, kao i onda kada se zahtijeva ceSce
sastavljanje i rastavljanje (-npr. kod.sklopa yrup,la i zupeanika, spojnica, remenica i.
s1.). Ovakya nalijega'nja korL.<;te sc same za manja i srcdnja opterecenja,
Primjel'. Za nalijeganjc 0 45 H6;j5 najvcCl i najmanji zazot ,- pl'cklop.
1z lllbda 104. i 1.6. za .045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar,.jc Ag "'" .+ 16 f-,m, t\ donje od:::lu-
panjc Ad = O.
1z tabela 1.4. i 1.7. za 045 j5 oCita sc odstupanjc ag = .!. 6/1om, a donje OdSlU--
panjc Ali = .- 5 Inn.
IJg = D -+- Ag =0 45 -+- 0,016 = 45;016 mm,
Dii =, D + Ali 45 0 = 45mnl,
dll = d + alj = 45 ..;-. 0,006 = 45,006
31
da = d + ad ""-= 45 - 0,005 "-"- 44,995 mm,
Zg = Dg - dd = 45,016 '- 44,995 = 0,021 mill,
Fg = d
u
- Dd_ = 45)006 - 45 = 0.,006 mm.
1.4.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja
Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja
lwja imaju razne vri;ednosti zaz9ra i preklopa, te' mogu zadovoljiti sve potrebe
tehnicke prakse. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _, i sistem
osovine.
Sistem zajednicke rupe (s1. 1.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu
uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H), a za osovinu - razliCita tolerancijska
poija (a do zc») ,u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. H6jk6, Hll/cll).
U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice- se ako se Z:l osovinu
odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci;wjesno nalijeganje - od- j do
n) fl cvrst0 nalijeganje - od p do zc.
SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 1.9) jc takav sistenl, nalijeganja kod koga Be za
osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h), a za rupn - razliCita toleran-
polja (A do ZC), 11 zavisnosT.i oJ. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr, P7ih6, F8/h8).
U si,:tcmu O3o\-"lnc bbav() nalijcga.nje ostvariCc se ako se za rupu
odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II, ncizvjesno nalijeganje oj J do
l,;, II cvtsto nniijt:'ganjc od T' do ZC.
.4.7. hho:r tolerancija :l. naHjcgillllja
Iz.bor tolerancih i spactl u uadlczuost konstruktora. Pri tome iz-
bom s,c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade, kon-
trole i montaze. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. Fini
32
labavanalijegcinja
Cvrsta halijeganja

SI. Sistcm oso'Vine
kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu, a to sc rosti:tc na preciznim sped-
jalnim alatom, mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje
sudjeluje u proizvodnji. Osin toga, proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji,
pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Zbog toga, izabrani kvalitet treba dtr odgovara
najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.
Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce
kvaliH;ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor, 5 do.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl, 6 d0
9 za fina nalijeganja, 7 do 10 za prosjccna nalijeganja, 9'do 11 za grub<\ na1i;eganja, 12 do 18 za
dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani, liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).
Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.
1J -pral,si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe, zbog toga 8to je iZf?-da osovine
laksa a-rupe teza (i skuplja). 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn
fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.
ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kva-
liteta i poloiaja,prema nulto; liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). Iz razIoga ekono-
micnosti, jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja
koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.
U tal?elama '1.10. j 1.10'. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol;:] 2:1 rupe
i osovine za nazivne mjexe do 500 111m, a u tabeli LID." za- :nazlvne mjere preko
500 do 3]50 llllll.
I u po"gledu nalijeganja, ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog;
broja nalijeganja - preporucena koja su razvrstana u, tri stepena priori-
teta. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. U tabeli 1.11., dat,
je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.
Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po ,ISO za rupu i osovinu se
ptema s1. 1.10. Osirn oZliaJ,;;a za tolerancije, 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc
upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun u posebnoj tabeli, po mogucnosti u blizini
sastavnice,
33
Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati
34
0Z0p6
'"
• ,035
.O,OZZ
g- -
N
1St
b.
S1. 1.10. Primjer kotiran;a tolerisanih mjcra.
c.
TabeJa 1. 10.' tol,eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do -50{) mm
(prenm JUS M.AU40.)
Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba
Primjer U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2, u kojoj slabodno tteba da
se pokreee 3 (s1. 1.11). Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne de-
mente toleranclJa .
Rjerenji!.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn;cke
tupe 040 H7frG, (prema smjernicama u tabeli 1.11.).
Za rupu 0 40 H7 odredujemo:
-" gornje odstupanje,
donje odstupanje,
_ .. toleraricija,
gornja granicna m;
- danja gracicna mjera,
Au = :+ 25 pm =- -+ 0,025 mm,
T ,um = 0,025 nun,
Dg = D -+ Ag = 40 -+ 0,025 = 40,025 mm,
Da """ D -+ Aa = 40 -+ 0 = 40Il11'i1.
35
36
2 3
[
'-'-8
Sistem zajednitke osovine
"40 H7 '0,025
o
,,40r6 ·0,050
'0,094
"30 F8 '0,053
·0,020
o
"30h6 _ 0,013
SI. 1.11. Sklop p?,luge, cahure i osovinicc
Za osovinu 0 40 r6-
tolerancija, T = 16 = ON l6' mm,
donje odsmpanje, aa = + 3411ill = + 0,034 mm.
gornje odsmpanje, ag = Gil. -I- T= 34 +- 16 = + 1- O,050mm,
gorQja granicna mjera, dg = d -+- a
o
40 + 0,05 = 40,050 mm;
-- donia ,granicna ,_mjera, da = d "j", ad = 40 + 0,034 = 40,034 mm.
NaiveCi = dl) - D<1 oooc 40,050 -- 40 = O,050mm.
Najmanji preklop, Pa = dil _. Df! OC" 40,034 ,-- 40,025 = 0,009 mm.
Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke
9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.J Li.
Za tupu 0' 30 F8 imamo:
Jolerancijn, T = 33 !un = 0,033 mm,
-- donje oastupanje, Art =-- + 20 !JIll =, 0,020 mm_,
gornje -,odstupanje, All = A(! -:- T 20 -: 33 = 53 m = 0,053 rum"
gornja granicna mjera" b!l = D All 30 ,L 0,53,--,-,30,053 rum_,
donja graniCna mjera, 1)'1 = D Ad = 10 = 30,020 mm.
Za osovinu 0 30 h6:
donie odstupanje ad = - 13 !fm = ---"-- 0,013 mm, gornje o[htupanje a!l = 0,
tolerancija, T -= 13 ft,m O,OJ] rum;
gamja granicna micra, dlJ = a --!- G!J = 30 0, '-' 30 mm,
dania granitnn mjera, dd d --i- ad_ = 30 0,013 29,9S7 mm,
Najv-eCi zazM, Zg = D!J - d(; = 30,053- 29,987 = 0,066 mm.
Najmanji zaZM, Z(I c= Dif --- d
q
=---- 30,020 -- 30 '--'- 0,020 mm,
Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu, prccnika SO mmJ od-
rediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije:
=Ti=tfiIll-=t

=.=
0=
= "
" =
2;'=
o

""-
o
" =
c
S1. 1.12. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta- i _1!ukavca
RjdclIic: U tabcli, l.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih- 4 nalijeganja '!J- $istemu
zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine, Ocito su to labava nalijeg.mja.
Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz; RO HBifR.
Za rupu 080 H8 je:
tolerancija, T = 46 ,urn 0,046 mm,
gomjc' odstupanje All = T --'= + 0,046 mm" donje odstupanje All = 0,
gornja' granicna mjers,. Dn D -J- An 80 + 0,.046 = 80,046 min,
d'onja granicna mjcra, D'l '07_ D _I A,I ""- 80 -' 0 -=-;- 80 mm.
Za osovinu 0 RO fR je:
- tolerancija" T ,= 46 !tID = 0,046 mm,
37
co
00
Tabela 1.11. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm)
$istem ',rupe _ Sistem osovine
I
.
1 i Karakteristike nalijeganja i :-''''-" - ,--"".
I ,stcpen II . .I.ll.'. st,cpel.'.. ... smjcl'nice ia prlmjenu I ,stepen II . III,
pnorneta prlOrltcta ptlOrltetn prlOflteta prtonteta pnonteta
_-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . _____ . __
I
lIll/all H8jb9, Hll/bll 1. Vrlo velik zazor, vtlo Cll/h9, All/htl B9/h8, Ell/h11,
H9lcll, lab pokretljivost. Klizna C9jh8,
HI1/ell H8/c9 Idlsta i yodice kod grub- Cll/hI1, D9/h8, D9!hl1,
/d9, H9/dIO, Hll {dll Jjih masinaCpoljoptivred- D10lh9 D11/h11, E8/hS
I
Hl1jd9 H9!e9, ne,gradevinskei sl.)" Le- D10/h11
:!ista "dugih vratila kod E9/h9
I
I
1------
dizalica j transmisija, leZi- CJ 1/h11,
sta koturova kod dizalica, Dl0/hl1,
Idiiita dijelova izlozenih
vehklm promjenama
perature.
i __ _ 1
---1--- ..
H7lf7
H81fS
--_ .. _"
H71g6
H7lh6, H91hl1
llSlhS
H81h9, Illllhil
H91h9
Hll/h9
H7/[6, H9/f8
H61g5
2. Primjetan zazot', laka
pokretljivost. Vetina kliz-
nih JcziSta i vodiea.
3. Mali zazor, pokietljivost
moguca. Klizlla lezisla i i
yodice masina alatki. I
Gla.vcinc pomjerljivih !
_________ ........... ____ I __ zupcanika i spojl1ica. -J
4. Vrlo mal,i zazor,
Ijivost rukom moguCa i
pri podmazanim I
nama. Povrsine koje sluze I
H6/h5, H9/h8,
H12fhn, H13/h13
za celltriranje) poklopci !
rcciuktora i sl. GlavCille
promjenljivih ill pomjet-
ljivih zupeanika kod
sina alatki.
F81h6, F8!h8
FSlh9
G71h6
! R7/h6, F7/h8
i
------
G6/h5


,,>
'"
Tabela 1.11. (nastavak) 1\"
H71u6
iI61i6,
H71i6
fI61k6
H71k6
II NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA

H61i5
H6jh5
H61m5, H7Jm6
5. Vrlo mali zazorili sas-
vim mali pl'cklop, po- I
mjerljivost moguca rukom I'
iii uz pomoc drvcnog ce-
kita. GlavCine kaiSnika, -
zupcanika i rucnih I
I va, ldisnc pqste1jice -
I pri cestimdemontazama. I
-'---1-
6
-. I--
mall prektop, pomjer- <
ljivost moguca samo uz
P011l0C drvenog cekica. I
GlavCinckaisnika, I·
nika, spojnica, tucnill I
, \ __ _
7. Sasvim" mali zozor Hi ,I
mali prcklop, i
Ijivost jedva jos moguea I
rucnim ceki{;em. GlavCine
; kaiilll1ka, spOj::-1
I

tIraJu. Podesem VI)e1, svor-I
s1. _ .._,_,_,, ______ ._;
--,----
i

I ,
I I
I 16/h5, I
! I
I J7!h6 !
I-
I
K61h5, K71h6
M61h5, M71h6
N71h6
!
I



1-------
I
:¥'
" >

5
""'
-
{j

"
'"

'"
f:!
40
T

i
____ I_-
I
I
1
,I
I
r
!
goruje au =-'= .- 30 {lill = 0,030 mm,
donje odstupanje', ad = a g - T = -- 30 ;-- 46 =e 76 ';!1l = -,' 0,076 mm,
gornja-granicna mjera, d
u
= d + a
g
=' 80 ,-
danja granicna mjera, d -1_ a,l = 80 c- 0,016 = 79,924 -illIh;
NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. dd '-"- 8,0,046 ;-- 79,924 =- 0)22 mm.
Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 - 79,970, = -0,030 mm.
ZADACI
L Za .0 70.r6, '.0 50 h'g, 0 30 P7" 0 100 DS' treba
a) graficki predBtaviti zadate to1erancijc,
. b) odrediti aozvbljena _ odstupanja,
c) odrediti graniene mjcre:,
d) odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu, '<) kad na otp'ad.
2. Za nalijeganja,G GO RS/m?, 0-90 II9/h,R, .0 150H7js6, .0 80F8!h8 treba:
a) graficki predstl.1Yiti nalijeganje,
b) proracunati granicnc zazore - preklope,
c) odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 da hi nalijeganjc'bilo'dobro.
PITANJA
L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije?
2. Sta je to1erancija?
3. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.
4. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.
5. Objasni ISO sistem. oznacavanja tolerancija.
6.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.
7. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8?
S. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7?
9, _8ta je
10. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.
1 L Stu je sistem nalijcganja?
I? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.
13. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.
14. Stu utice na izbor tolerandja?
41
2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE)
Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. Spo; (veza)
masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i, eiaslican.
Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medu-
sobno nepokretni) i nerazcivojiv, rj. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja,
a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj
elemcnat spaja. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la, zavarz'van.iem, lem(ienjem i
/t"jepljenjem.
Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo; cvrst (spojcni dijelovi
su lllcdusobno ali je razdvojiv, tj. moze se rastaviti bez pstect;':nja ele-
menata za spajanjc i spojenih e1emenata. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kH-
novimd, vijcima i civijama. OV1 elementi mogu se, nakon razdvajanja spoja, ponovo
upotrijebiti za spajanje.
omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova, a
ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.
2.1. ZAKOVANI SPOJEVI •
OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova,
1l10stova i 81. Razvojem postupaka zavarivanja, zakivanje s,c posljednjih dccenija
manje primjenjuje. Ipak, zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri
izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij), za koje los nisu razradene
pouzdane metode' zavarivanja. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioin-
dustriji.
2.1.1. Zakovicc (zakivci)
Zakovlce su dementi kojima se vrsi (;vrsto n'erazdvojivo
tanjih dijelova, najcesce limov3, pro fila, nemctalnih dijclova 1 81. Sastoje se iz stabla
i gotovc ,giave. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije
odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. 2.1.1).
42
;\.
1
,....
Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10, do
37 mm) - prema JUS M.B3.002.
Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. Prema obliku glave
mogu biti:
sfabfo
glaV(J
(nosodna) gfava ,;
81. 2.1.1. spoj
sa poluokruglom giavom 2.1.2a), JUS M.B3.0li,
sa upustenom glavom (s1. 2.J.2b), JUS M.B3.012,
sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2.1.2c), -JUS M.B3.013,
sa,pljosnatom glayom (s1. 2.1.2d), JUS !vl.B3.014 i
za remenovc, JUS 1\1.£3.031 (sa sirokom upustcnom glavom),
D
L . I
"I
'Ii
f4..
I
i
,
.
g) bJ
c) d)
SI. 2.1.2. Vl"ste zakovica
e)
Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od,
3 mm. lirem,} obliku glave m0gu bti:
sa polt.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2.1.2a), JUS A1.B3.0Z1
sa llPustenom- glavom ($1.,2.1.2b), JUS M,B3.,022; " ','
sa ,poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. 2.1.2a)
JUS M.B3.023 i '
- sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. 2.1.2e), JUS M.B3.0:!5, za brodo_
gradnju. . .,.
Stablo z_akovica izradu;e se sa blagim konusom prema l<raju. ZbQg toga ,se
nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. 'na udaljenosti 5 nun ,ispod glave
Kod sitnih zakovica, do 2,6 ffilll prectlika, nazivni piecnik mjeri, se na 1 nun ispod
glave, a od 3 do 9 rom ns, udaljenosti 3 tnn1 glave.
43
c
U tabeli 2.1.1. date su glavlle mjerc krupnih po JUS.
Tabela 2.1.1. Dhnenzije- krupnih zakovica
poiuo- Zakovica sa Zakovica sa
I .-;s § kruglom glavom za lam g-lavom -za kotlove sa upus- trapezastom
I
.5 is 1,5 '0 b celicne ,konstrukdje i sudove pod pritiskom ,tJenom glavom
'::-a gavom I i
I N --T-7"j-' r
I d l d
1
i D h ________ .--------'-___ . ________ .. __..
10 --T 11 16 6,4 8 0,4 I 18 7 9;5 1 1 I 16- 5 I 17 8 0,4 I
13 I 11 21 8,5 II, 0_,6 23 9 E J,5 [,5 120,5 6,5
1
21 9,5 ,0,6 I
16 17 26 10 13,5 0,8 30 12-, 15,5 2 2 1 25 ,8 i 25 11,5 '0,8
1_9 20 30 12 0,8 35 14 18 2 2 I 30 9,5 I 30 0,8
22 23 35 I4 .. 18 1 40 16 2 2' 34,5 11 I 35 15,5 1
25 26 40 H; 20,5 45 18 23 25 2,5 39,5 12,5! -4.0 17,5
28 29 45 18 23 50 20 25,5 3 44 14" j 45 19,5
32 50 20 25,5 1,5 55 22 28 3 :I 49 1,5,5! 50 1,5
35 55 22 28 J,5 60 24 30,5 3,5 3,5 53,517 55 24 1,5
38 60 24 30,5 !,5 7'-) 26 3'4,5 4 4- 58,5 18.)! 60 26 2
a je dubina skosenja U otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j pod pritiskom
prcma s1. 2.1.16).
Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.1.3, prema JUS M,B3,040) izraduju-
se najceSce u ddjc variiante: sa punim (varijanta A) i sa djelimicno izbuse-
nim stablom (varija'nta B).
Varijanla B Varijanta A
r
I
. ..-,
SI. 2.1.3. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila
Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'poje-
vima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane; pa je onemogucena i;;:;rada zavrsne
glave normalnim putem (81. 2.1.4),
Zalu)'vice s (s1. 2.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje je-
veza pristupacna samo sa jednc strane. U zakovice umetnut je eksploziv koji
se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom, Pritisak eksplo-
.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.
44
o. b.
2.1.4: Postupak zr*ivanj':1 blol ..-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes-
tlma za lzvlacen)e trna. b:, zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog
_ 1. Eksplozivna iakovica
2.1 ,2. za zakovice
Zakovicc sc izraouju od ceiika, bakra, mesinga, a:1urriinijurria i _ulumlriijskih
1egura (JUS GBO.5(6). lJ tabeli 2,1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice, oznakc mate-
mjcrodavne mchanicke karaktcristike, smjernice za primjeim i nacin zald,-
vanja.
1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il
koji se spajaju. Ukoliko su od razliCitog matcrijala
J
zbog nejedriakc toplotne
diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja, a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih
struja sc n.'1 n1jCStu d;)dira javlja korozija, Stctan utic"Uj korozijc moze otklonid
pren;azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0-
rozrum srcdstvima (npc bitumen, tcr-lak i s1.). ,
2.1.3. Vr-ste zakovanih spojcva
Prema polozaju dijclova kciji se spajaju, zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£
i p,reklopni. ' ' ,
Sue,eoni sppjevi izvode sc ili podmer::ica (preklQl"ria lima),
4.5
Tabela 2.1.2. Materijall za zakovic'e
"i
.
Zatezna Graniea
!
Oznaka cvrstoCa Primjena
NilCin
i
(kN,
"i
7..aki...;anja

C.0246 CZ 34

21 za opste svrhe u hladnom i
C.0247 CZ 34S 21 za celicne konstrukcije i iIi vrueem
C.0248 - 34-42 21 za ,sudove j, kotlove stanju,
i C.0446
-.
4J ··47 25 za brodogradnju
C.0447 (;Z 44 44-52 30 I u vrucem i
1 orodogradn)u ! stanju
CuAs
-
23
.. f
I. i
CU 99,50 - 21-24
Cu'67 Zn - 28-50
.-
,
!
A199 8-18
..
i-···
il hladnom
AllVlg 5
-
24-30 10-20
stanju
Allvlg 1 5i 1
-. 13-26 9-15
i
AICu 3 _Mg : i
-
26 15
AICu 5 Mg 2
-
i
44-42 28-25
I !
Prcma broju _redova zukovica, zakovani spojcvi mogu biti; jcdnotedni, dvoredni
i 'viferednz".
Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdja-
vanja, na jedIlu iii na drugu stranu.
PrcIna'rasporedu zakovica, spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.
naizmjenil..-:nim (cik-cak) rasporedom,
46
Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni,
,Na slid 2.1 .6. prikazan je jednoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1. 7. prikazan je dvoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1.8. prikazan je troredni preklopni spoj,
SI. 2.1.6. }edUOredui preklopni spoj SI. 2.1.7. Dvoredui preklopru ,spoj
.
51. 2.1.8. Troredni preklopni SPO)

I .

I

I
I
c
l
51. 2.1.9.' Jednol'edni spo; sa ;edniIll
podinetacem
Na slid 2.1.9. prikazan je jednoredni spoj sa
Na slici 2: 1,10. prikazan je dvoredni spo; sa jedriim podmetacem.
Na slici 2.1.11.,prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.
Na slid 2.1.12. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.

SI. 2.1.io. spo; jednim
podmetacem
SI •. 2.1.11. spo; sa '_dva
podtnctaca
lZaspored zakovica na s'iikama 2.1. 7.." 2.1.10, 'i je
Kod ,spoJeva ,na slikama 2.1.6., 2.1.7., 2.1.,9.-i 2.1.10. ,z'alzovice su jedno-·
sjccne, a kod spojeva na slikama' 2.1.11. i ,2.1.12.,
Frem'a namjeni, zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr,sti, nepropustljivi i {-vf;:;ti i
ncpropustljivi.
(;'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.a kod kojih ,je glavni krite-·
rijuffi, nosivost i, cvrstoCa (npr. kod, mostovu, dizulica" stubova' i 81.).
zakovanog eyota nosa(:a (s1. 2.1.t3) mQze'se uzeti primjer
CVts'wg tpoja. Ovakve konsttukcitc treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: '
1. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post;wljeni tako da se racunske linije-
djeiovauja \iita, koje prolaze kroz te:2i.Sw. pr,,:;jcka Stapova, sijeku u jednoj tacki. U ptotivnom slu-
caju u se, osim si1a, pojavljuju i momentL
47"
SI. 2.1.12. Dvorcdni spoj sa dva
podmetaca
Sl. 2.1.13. '-Zakovani evo1' nosaca
2. Broj zakovica za SYak! ne moze biti manji od dva.
L
3. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr.
uga011ika - s1. 2,1.14).
Q.
81. 2.1.14. Polozaj zakovice
b.
S1. 2.1.1.5. Nacini odstl"anjivanja
m01nenata 'u cV()rlstu
,
Kod postav.1janja zakoyica izvan osa.n .spojn st:. F a j F;
njan,ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.n , ..... 1.15/. U SpOjU
pTem
a
51. 2,1.15a eliminisan je moment F ·17, a U spoJu prema s1. 2.1.15b chmu11Sana Sll oba mo-
menta.
Ncprop'ustl;'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i
kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost).
c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku i
foe k?d pa:nih p?d
spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"U-
Cine u rczervoaru-kotlu.
2.1.4. Postl1pci zakivallja
Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja, Pripremna
'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje,
obiljeiuvanje, busehje, -' Ciscenje povrsina, centriranjc, rupa i pritezanje dijclcwa).
Na slid 2.1.16. prik;,l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi,vunje, Odredivanjc duzine
$t[l,bla zakovice 'vrsi se iz standarda, u zavisnosti od debljine di;e1ova
koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog, obrasca:
1 = s -+ x,
48
, ' . . , . \ ' ' ,
gdje l-duzina stabla nezakovane zakovice, 'd'ije16va koji ,se, ,spajaJu,
x":"dio stabla zavrsne glave ex = 1, 7d
1
za kotlovske zakovicc;'x = 1,
3d
l
ia konstniktivne zakovice) .
.2OvrSna
glava
S 2.1.16; Oblik i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom
Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d,'
Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika
zal<;:ovice: d
1
,= d + I mm.
Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na prec-
nike zakovica dqti su u tabcli 2.1.3.
Tabela 2.1.3. rUJm za sitne zakovice
I precnik zakovice (d)
,
Cd
l
)
Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala- i 'do' popunjavanja rupe, tako cia
je nakon zakivanja zakovice jednak precniku TUpC. Zbog toga je l)recnik
rupe (d
1
) mjerodavan za- proracun zakovice,
Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £ toplom Celicnc zai<ovice do 9 mm
precriika zakivaju -se u, hladnom stanju, a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim
zakivanjcm, ,zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc
dije1ove. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog
usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore, -a zatim se udarc1111a
cd;;ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava,_ Zakivanjc _ se mora zavrsiti
je zakovica jos.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_
zakovice se pbstcpcno hlade, usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.'11 se
spahju.
Zakivanje se moze, izvesti rHCtlO £ masinski. Rueno zakivarije primjcn'jujei se
za zakovice do 22mlU prccnika stabla. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:-
49
kovice svih pl:ccnika. jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve,
jer se limovi snazno pritegnu, hidraulicnitn, pneumatskim iii nekim drugim ure-
dajem. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko, tako da se zakovica hiadi kad
j.e vee zakovana i pri tom steze limove.
Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva, gdje jc debljina lima preko 5 mm,
nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica.
PITANJA
L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje?
2. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj, a Sta cvrsti razdvojivi?
Kako je podjcla zakovica prc1l1a ptecniku?
4. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.
,5. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.
6. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.i?
7. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica?
8. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva?
9. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje?
10. Kako sc moze zakivanje?
lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla?
2.2. ZAVARENl SPOJEVI
Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. spoj-
nom mjesUl, liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. U savremcooj masino-
gradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.ajanje dijelova zavarivanjem,
Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika, cc1icnog !iva;
legura obojcnih metahl; kao i kod mater-ijala. Na veCini metalnih
korlstrul:;cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve,
Treba razlil,ovati zavadvanje od navarivanja. Pod navarivanjem se podr<.t-
zumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnateri-
jalom, da bi se stv01'10 nanosni 510).
2.2.1. Osobine zavareuih konstrukci;a
Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zako-
vane i livcne konst1'ukcije:
- laksc su od livenih konstrukcija, u prosJeku za 50!%, a od zakovanih -
za 15%,
- dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova, cline se
smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost, .
- zavarene ,konstrukcije relativno su jcftinije, naroCito pri pojedinacnoj iz-
radi (upr. izrada protoupova),
zav,arivati se -mogu clementi velike debljine,
50
-- nema buke pri mdu. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna),
joj - go:O\:u, zavarenu mog:u prema pottebi, pojacati, dodati
r&di prosirenja funkcije,. iIi opraviti ako se prelomi. -
-'- e. ost,acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su:
I
, ---:- zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kva-
lteta lza _ r?ne _ .
po!ava Zr,\ostalih napona l' deformacija usljed
- nejednaka sposobnost materijilla za .zavarivanje,
1 bI" . , .
- s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke
temperature koja se stvara pd varenju,' " _ -
- veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja,
2.2,2. Oblici 'zavarenih spojeva -
, _ ' SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di;elova koji
sc kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. Najvainiji oblici z'ava-
rellll (p"r.ema JUS C.T3.01l) predstavljcni su u tub eli 2.2.-1.
_, dementi Vara su(;conog spoj,a prikazani su fia s1. 2.2, la, II giavni ele-
mentl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.-2.1b.
7
oj b}
S1. 2.2,1. Glavni de......· )" , 1 ' . ..
4 '-1 . ... enti vara;,f\ .suceonog, b) ugaonog; . osnovru ll1atet'IJal, 2.
. pre aztla zona, 5, varenja, 6. tjeme vatu, 7. korijen vara.
val', J. uvar,
.. , ":ara mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deb-
lJma) Jednaka jC d bI·· . I· ") I d bl·· I·'·· "
dbI" .' C JmI una := u ; azo su e Jme r<'\z !Cite. :tl1Jcrodavna Je
k C k)lllH lima. Ra(;unska debljina ugaonog spoja "a" jednak; je vis'ini ravno-
ra og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. 2,2.1b) i uzima se da je a = 0,7J.
2.2.3. Prikazivanje kotiranje
I' . crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi- up,;osceno. Na
. . . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1), prekiopnog (2) i T-spoja
51
Tabela 2,2.1. Ublici zavarenib spoJeva. " ..
.
.
popreeni presjek spojd
Objasnjenj·e
-.
Ncr z j v

Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se
Sueeoni

krajevi sueeljavaju.Krajevi ko}i se
spa]
ju ,mogu zatvarati ugao u granicqma od
760 do 200
0
.
Prek/opni
..
Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se·
prek/apaju.Preklopne spojeve, u natelu,
spoj
...
treba izbjegavati .. ..
Spo} sa

Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na
vezicom
dije/ove .koji se spajaju
Na{ezni


Spoj nastao zavarivonjert) dvije,- trr;zke if; pro:.
spoj
fila p%ienih jedan no drugi
i-spo]

Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod
uglom od 90
0
Kosi T-spoj
Spoj nastaozavari"';njem dva dije/a"ciji
krajevi zaklapaju proizva/jan ugao
Knzni
+
Spo;' nastao ·zovarivtmjefT.! triju dijelova, .
{ukrsni)spoj
koji se ukrstaju
Spoi nastao za.rotivanfom krajeva'dvd di-
Visekraki

jela, koja se 5uceljavciju sa treCim,prib-
spo}

Uzna, upravnim na njih ifi sa vise (im.Qva
podrazficitirrt uglovima '
r
.
Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi - .
Ivicni
je/ovo, koji med'u.sobno zakfapaju iz-:
spo} vjeslan ugao ..
pf1rubni

Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_
suceoni spoj
I
" jeva dvoju dijelova, koji se suteljavaju .
.
Prif'ubni

1F1
Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1
krajeva' dvaju pribii/no up ....
ugaoni spoj fa vnih meauso.b,no
,
- ..
.
I

$poj nastao ?-Qvar;vanjem povfnutih kraje-
prirubni
i
trokraki
va dvo)/) clije!ova, ko}; se suceljavaju sa
spoj
tre;Cim upravnim no njih
...
. .
. . .
52
.
l
.

.,'" .
f '
... ,.. .. , •.... "
r
' .
.
Potpuni prikoz
..
Uprol_cftn prik'oz
.
f-.•
A:Otzen iZieoij'ivornV L

V
h71jeni /Oro<-
j,
1
a
..
I
, . ,
. ., . ....
"



_-:- ",,"--,
2
i
III
..
",
..
C. 12

",,'OI,'C3/.12
,
3

II J c.
\r;"a."k,M.-I9L
prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih
Pojedini 81. 2.2.2. nazivaju se - '-
.. L Suceoni spoj sa poJ.;rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm; tjeme i
korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. -
2. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.
T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima debJjine j oblika tjeme'na, l'uzne duZine i
poloza}a vara. . ' .
Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 2.2_2., primjcr 1 f 2). Va;ovl'koji
se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava;u se sa dvije tacke (:) stavljene 11epo-
sredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 2.2.2., primjer, 3). Kotni broj nczavarenih duzina
stavl;a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i
Cl i c
2
, a duzina vafa I, kotira se na ovaj naCin: - (c
l
) -I- 'l- (c
2
)o . ,
2.2.4. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc
Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm,:l.
limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara. Priprema dijc]ova za zavarivarijc
obuhvata: rezanje osnovllog maierijala, odnosrio obradu ivica za iljebovc, Clsccilje
povrsina, duz ivica za zavarivanje, -od koroziJe, 'zastitnih materijala; ulja) bojc: i
masnoca, i podesavanja dijelova. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa
ob;c stl'ane., Za promjenljiva- -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.-
Na s1. 2.2.3. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih
sastavaka, a na 81. 2.2.4. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc, sastavke
' ......
r
,
"
G. /i./5HOmm S.25+<10mm
Si. 2.2.3. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje
S1. 2.2.4. Priprema limovn ugaonlh sastavaku


min 3D·
I
"'I
:22.5. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara
Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .11jenog pravilnog oblikovanja. Obliko-
vallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Na oblikovanje bitno, utice i sarna odabrana
tchnologija zavarivanja .
. Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.jc1ovanjc, np!. nedo ..
voljno provarcn korijen yarn (s1. 2.2.5a). Zbog djelovan}.a opacia dimmitk? izd::zljivost
vura i moze ljaslupiri lom,usljed zamora. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.anj:l U savu. 12
slikc 2.2.6. vidljivo jc dn ispupceni sai.' u:.orokuje nujvecu koncentraciju napona, a izdubljcni naj-
munju. Ipak, L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer
54
b}
,2.5.Raspodjela uapoua u V-2;avarn: a) bez provarenog korijena, b) sa provarenim
jenom
Treba i,zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2.2.7a), kao i nagomilavanje
varova (s1. 2.2.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove, urnjcsto kratkih i debe1ih. Pri'oblikovanju
Sio viSe primjen;iyati gotove-valjane profile i limove-,ili masinski oblikovane profile iz lima.
oj b) c)
S 1.2.2.6. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\', c) izdubljen
, sav
SI.2.2.7.
Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan,u: a) ncpovoljllQ, korijeh opterecen za -zatczanje,
b) povoljnije, korijen optereccn uu pritisak.
b}
nagomilavanje-
S1. 2.2.8. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara, b) neroa llago-
, milavanja zavara.
Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od
savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ, manje debljine stijenki, upottebom zatvotenih sanducastih
ili kru,iuih (djevnih) presjeka.
S obzitom na kvalitet inaterijala, oblik sava, uaCill naprezuuja spaja, a prema izrade
Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole",savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet, kvalitet I
i kvalitet II. .
Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti:
1. cisti, bez naprslina, bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu; izuzetno se dazvoljava
pojcdinacnu prisutnost troske i pora;
2,. bez greSaka- na pocetku i na-ktaju sava; "
3. sa korijenom koji je (dlijetom, brusenjem' i' s1.) oCiscen i ponova iavaren;
55
4. zareza i n,adviSenja na lielt i nalicju sava; ukoliko ih ima, moraju se obradom od-
straniti; . - .
, S. ispitani ua Citavoj duiini, da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. rentgensk6 ispitivanjci).
Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f., 2. i 3. U slucaju_ zavarivania.
samo s_ ieduc strane, mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Zahtjev 'pod 4. ubla-
zen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo, nego
je raj prdaz blag i bez zareza. Zahtjev pod S. je, tak6der, ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan
u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje-
nih zahtjeva. _
Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 1;to je kontrola
blaza.
2:2.6. Proracun zavarenih spojeva
Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati- u vidu njihovu namjenu
i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. U zavisnosti od'vrste opterecenja, izvodi se
staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. '
U proracunima se uzima dri je- dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. Tat) manji
od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. Ta). Prvo se
bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju, 'koji SO, zatini, uporeduje sa d02VO-
ljcnim naponom.
Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti
materijaia. Uzi,ma se da je korisna duzina zavara (1,.) mania od stvarne duzine (l)
za hnos ,,2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. 2.2.9), i iznosi: lk = I - 2a,
.,
.
.
,:
."
1-
-
\
"I
St. 2.2.9. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije
Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A
z
) jcdnaka je sumi pojedinacllih
nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju -a to je pro-
izvoda debijine naH i -duzine "Z,/' pojeclinih zavara: =.]; (a - I,J.
Suceono SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 2.2.9) izracunava se prema
izrazu:
a: ,=, __ [kN].
;; L'(a-{JJ 4a< emll._
56
Ugaono' ztI,vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2.10) izracunava se'pre1UU
. .-
.'"
F
--'-_._-.-
E(a I
k
}=ald+Q}1r
Sf. 2.2.10. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at,ezailje
_81.,2.2.11. S,uceoni -'liar opterecen nn
2.2.12. lJgaoni ",ar optereceri na slUicanjc
57.
Suceono zavareni spoj optcrecen ua smic;:an;-e (sl. 2.2,11) proracunava se pre-
ma izrazu:
F F [kN]
= L: = '2' a -lk ::< Tsdz croZ
Ugaono zavareni spo; opterecen ua smicanje (s1-. 2.2.12) proracunava se'pre-
rna izrazu:
F . F [ill]
Tsz= E(a'IJ=-a(
21
1._2a'+12)<r
Sd
!i! emil .
Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.2.2., u
zaviSllosti od vrste spoja, vrste naprezanja i odgovarajuceg .dozvoljenog
napona materijala koji se zavaruje.
"fabeIa 2.2.2. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo;cva za staticko optc1"ccenje
--------- ··-[-------·-------------1--------·-·-·-----
Vrsta -spoja I ____ _____ j __ _________.'
-----------------_·-----1 zatezanje 1 _____, __ ... ----I
Succuui ____ __,_.-,_,__ "pet __________ ' ----j
! ____, __ _ ___ .. ---------:-1
__ _______________ .__'"' uvijanje 0,65 Til I
i "isLe naprez<uiju _
Primjer 1. Koliku s,ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.2.9., uz podatke
o -= 5 mm, 1 = 100 mm. Op[crecenje jc mirna. Lim je ad cc1iku C.OOOO sa "z;i 12 kN/cm
2
pri
mirnam optereccnju.
Rjdenje
Korisni presjek za-,-,ura:
A
z
= (1 - Za)' a = (lelO -- 2, 5) < 5 = 450 mm
2
= 4,5
Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara, prema lubeli 2.2.3:
'''''-9,75 """" = 0,75' 12 = 9 kN/cm
2
._
Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi:
F Ali' crzaz = 4,5 . 9 = 40,5 kN.
I'rim;er 2. Na zavarenu ceiicnu usku, prema slici 2.2.\ I., djeiuje stalna sila F = 30 k1'.'
Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --,-,- 65 mm, (; _.-- 4 mrn, mlnerijal
spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100
Rjdl!/ljc
Korimi presjek zavara:
A: = 2a (l - 2a) = 2' 4 (65 8) = 456
Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.2.3.
78<k == 0,65 "sa = 0,65' 110 ==- 71,5 N/mm!>.
58
Provjera napona
sto zadovo!Javu.
2:3. LEMLJENI SPOJEVI
je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.odat-
nog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn;a niza od temperature
topljcnja mctala koji se spajfl,jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.a mjestu spoja.
Razlikujc se mcko, tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. ,lZod mekog lemljenja lern Be
topi ispod 450"C, a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C; kod kombi-
novanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. Le-
movi su standardizovani, a isporucuju se U obIiku }:ice, zrnaca, plocies i s1.
'lJsljd zagrij(j.vanja nu. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll,og muterijala Odvija se -it>
mjena mjesta atoma, a time i- difuzija (lcgiranjc). Zbog toga, _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po'
mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Kao pomo{;no oksidaciono
sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid, a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi
koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.l ...liesta
,:U kopma ne treba uu se hvata lem prem,uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. 'gra-
. _..
Prillkom lemljenja, tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila:
- materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C
\'isu od temperature. tQpljenja lema,
boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme;
- povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste, pristupacne za grijanje
i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\,.'
Prcma obliku Ieml;enih mjesta raz1ilmJe se:
10 Lemljenje sa zazorom, kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali, po mo-
gucnosti zazor (za lern). koji opcenito ne prekot;1cuje h = 0,25 maL
Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova
koji -se spajaju, '
2. Lemljenje sa savom, kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak
vcci od h = 0,5 ffim iIi sa\' oblika V iii X. U posljednjem slucaju
oblik kao'kod zav.arivanja,
Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku, pa je i cvrstoca
spoja manjc pouz(fana, nego kod tvrdog lemljenja. Ali, "i.sa temperatura moze uzro-
kovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.
Na slid 2.3,1. do 2.3.4. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova, cijevi
i sipld.
59
1. Limov,t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. 2.3.la) postize se niska'Cvl'-
stoCa spoja, zbog male povrsine lemljenja. Kosi cconi spoj (s1. 2.3.1b) poboljsava
donekle cvrstocu spoja, ali se, rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove
Q.'

b.

&CS\\,
c

€.
,22
81: 2.3.1. Lemljeni spojevi limova: a; ceoni ravni, b) ceoni kosi, c) prcklopni; d) pregibni c) sa
vezicom, f) pertlovan
iznad 2 mm debltine). Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2,3.-1 c, d, e)
Sll najpogodniji, jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se po-
punjava lernom. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim
pertlovanjem limova (slika 2.3.lf).
2, Ceone spojeve die,,} (81. '2,3.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. Kosa
(stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. 2.3.2b), Cijev'i debljine
stijenke ispod 2 mm j' koje treba meko lemiti, spajaju se pl'eklopom (sL
2.3.2c) iIi naglavkom (sL 2.3.2d)o

a. c.
,

b. d.
Sf. 2.3.2. Lemljeni spojevi eijevi: as ceoni ravni, b) ceoni c) sa preldopom., d) sa iJaglavkom
3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da, otvol' bude sto duzi; s
ravnomjernim sJojt.'IU lema (s1. 2.3.3a); ako se upotrebljava;u lagano presovani
sklopovi, otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. 23.3b) iIi da su cepovi
sa rebrima, 'Tanji limovi se izvlace, (81. 2,J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena
(s1. 2.3.3d)'" i Ierne se na dva .
60
J
!

Q.
d.
S1. 2.3.3. Leml;eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova
Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.3.4,
8'1. 2.3.4. prilemljivanJi!- cHiudra,
204. LIJEPLJENI SPOJEVI
. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata;
rtovi naCini spajanja - lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit,
l'eduks, bostik, mctalon i dr.). Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih
lim'ova" .'termicki osjctljivih m1tcrijaia, 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala
. (cdik" aluminijlL.'l1, piasrjka, keramika). U Oi;10S'l! na zakovane, zavarenc'i
konstrukcije, spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer ,ne uZfpkuie nikakvu
koncentraciiu naprezanja, a otp:wni su m, koroziiu, ne mijenjaju .<;voj,stv3 mate-
rijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su .. ALduti.n, i otpornost ,na 'temperatur'ne
uticaje S11, zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Isto tako, zbog starenja,
cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.
Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe:
1. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju, i dijdo'ri spojeni
lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. '
61
2. Kontaktna Ijepila sa visokom kohezijom i visokom adhczijom, a spojeni dijelovi
se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. '
3. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn koju se nakon vezivania
pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj.
D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. vp0lrebljavaju
sc u tekucem stanju, u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc)., Nadaljc., ueba razlikovati
jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. KOd .. dvokou;ponentnog s.c prvoL kompo-
nenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.)eme ot-
ytdnjuvanja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.
U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine, nano-
scnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji, teorijski bi
trebalo da bude jednak debljini mo1ekula, jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva
vece od kohezionih silu. Zbog toga, cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja
Ijepila. .' . .' '
Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. Im.a)u
vc1iku, cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje, a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.
Postoje hladna ljepiIa, koja pri nOfmalnoj temperaniri, i vruca, kojti
otvrd,njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. CVl'stoca Ijcpila za metale
l.juje se nn .tcmperaturi od najvisc 300
G
e. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao
hladna i kao vfuca. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava
proizvodaca, a U odredenim. slucajcyima .prethodno obavljati i PQkuse.
Na s1. 2.4.L predstm;Jjene su Inogucnosti- rrimjenc lijepljcnih spujcya. zbog.
produl.ai"\.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc, lijcpljeni .:::pojevi se koriste u
automobilskoj, avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.
G.
t::.l ====f=./:::j/
h.
d.
mms
f{7l 1. 9
)
J.
SL 2.4.1. Lijepljeni spo;evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja, b)
c) sa veznim plocicama, d) sa dodatko.m, f) prosirel!iem I1l\ kra)u,
g) sa usjcceniiu krajevima, h) sa van)sbm prSlenom, I) zupcanik,) zatvarauJc otvora (hlevo _. nor-
malno izveden otvor).
62
ZADACI
L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc, prema slic! 2.2,10.,
uz podatke: F = 20 kN, a = 5 mrn, d= 20 mm; matedjal poluge je C.0445.
2. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2.2.12., ut:' podutke:
() = 6 mm; fl, = 100 mm, 12 = 50 mm; Lim (:.0010.
PITANJA
1. Sta je zavarivanjl;, a sta navarivanje?
2, Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstruk-
cije.
3. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.
4. Ko)i Sll glavni clementi.vara?-
5. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru .. ,
6. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje?
7. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP
8. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija?
9. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. Gdje se .priillje:njUju, pojednc
kluse kvulitcta zavara?
JO. Kako su napregnuti. zavari pokdillih zavarenih sa kojima se susreces.u prabi?
11. U ';;cmu k razlika iZll"l.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern?
12. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.
2,5. KLINOVI I CIVjJE
Klinovi sluzc za spajanjc, vodenje i osigunmje dijelova maUna. VezQ kl.inOH1.
je razdvojiva, tj. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.
lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak,
zbog ,ccga se klinovi izraduju od [elika. pinimalne zatezne cvrstocc. 60 kN/cm2
u stanju primjenc. Najcesce je to ce1ik C. 0645.
U zavisllosti od. polozaja prema osi dijelova koje sp,ajaju, k1i11ov1 ll10gu bid
uzduzni i poprecni.
2.S.L Uzduzui kIinovi
Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc, spajaju (s1. 2.5.1.),:
Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb kanaI) na vratilu (2) i preko
njih sc,navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) - zupcunik, rC1X.lcnica,:zamajac
i s1. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $- njim snaja)
iIi obrnuto - sa datog elementa na vratilo.
Uzduini kli1}.ovi se sa nagi1;)Qm i bez nagiba. Nagib klina 'izraduje
se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 2.5.2). Standatdna vrijcdnost' na2.iba uzduinih
klinova iznosi 1 : 100. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' dok se
zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba.
63
Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. Klinovi kod kojih
je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi, jer je pod djelovanjem
onem,oguceno izbaCivanje kUna, iz spoja.
S1. 2.5.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini
Sl. 2,.5.2. Uzdufrii klin sa nagibom:l. prednja s,trana, 2. zadnia strana, 3. spoljasnja
4. 5. botne strane
2.5.1.1. U zduzni kl£novi sa 1wr:ibom
Zl;og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l, u prenosenJu obrtnog momenta, od-
nosno sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Ove strane
izlozene 'si.! bkom pGvrsinskom pritisku, kao posn,edica zabijania u zIii:?
v-nitila i glavCine. ZJ,bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza, J na dod1rllllTI
nama otpor trenja koji, u dobroj vczi, treba da prcnasi obodnu sHu. Bncne strane
ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo , .
Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Da usljed
'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.VCi;1C, odabiru se pod,csna nahr
c
-
ganja (H/k Jli HJm). Privkladtlo je. .H7 . r. " • "
Prerna obliku 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. nmmalnz
klinovi (s1. 2.5.3. i 2.5.4): retivnr klino'vi (s1. L5.5),- izd?tblJeni klinovi (s1. 2.5.6)
i tangcnr-ni klinovi (s1. 2.5.7).
64
Normalui klinovi (s1. 2.5.3) jednim dijelom u'zIijeb glavCine, a dru-
,gim u zIijeb vratila. Oni ostvaruju sigurnu vez'u
1
ali uslovljavaju -izradu zlijeba u
vratilu, 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika opte-
recenja i najceSce se upotrebljavaju. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene
(tip A) i rayne (tip B).
normalnog klina tipa A, duzina- zlijeba u vratilu jednaka je duzini
Spajanje ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb, a zatim navlaCi
glavCina. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje
klina. . .
. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.ra' biti -l1a'jmanje dva
puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau
giavClne i v'ratHa. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc, upotrebijava -se
klin-sa kukom, (s1. 2.5.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Pl'opisi zastite zahtj-
jevaju
J
radi sprecavanja nczgoda.\ da se kuka prekrije zastitnim !im.om,
Tip A
poluokruglo
celo
I
E34
S1. 25.3. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom
S1. 2.5.4. Kukasti nOl"11lalni l:Jin
Tetivni klinovi (s1. 2.5.5) cijclOlll, -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. TJnu-
stranom k-lin nalijcze na vratilo, g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.
Cija sirina odgovara sirini Idina. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0, ali m.ogu pre-·
nositi sarno obrtnog momenta z.a };:;oji je vratilo proracunato.
. lzdubijcni klinovi (s1. 2.5.6) djelom visinom u gbvCine" a, svo-
jom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Zbog toga p61u-
prccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje
spaja. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc
strane i vratila, moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. '
65
81"2.5.5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin, b) kukasri -pIjosnari


oj b)
81. 2.5.6. Izdubl;cni Idinovi: a) izdubljeui kIin, b) kukasti izdublieni klin
Din'lenzijc- normalnih, wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.5. L-
Taugc11,tni kIinovl (s1. 25.7) primjenjuju se uvijek u paru. se
iedan na drugi prcdnjim stranamu, gdjc nalazi nagib 1. : 60 do 1 _: 100, Zlje-
bov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni, sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem
Idino\'u jednog prcma drugom, u spoju sc stvara potreban prednapon. Boene strane
klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.ti10.
O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno
i'dvosmjerno okrctanje vratila. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1,) onda
se ugraduju dva ,para ldinova koji su medusobno pomjereni po za 120'"
(ponekad .i 180°).
66
11
u
1'1
ij'
I
I
1
11
{1

i
'I
1
il
!
l
/
!
2.5.1.2. Uzdu!:ni klitunJi bez .. J.
Primjenom klinov;.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog:
nabijanja klinova sa nagibom. 13rcncs obrrnog momen,ta vrsi 8e bocnim stra,namu
klina, n<l. kojima se stvara iiovrSinski pritisak, Uzdu.zni presjek Idina izlozen je
smicanju. Izmedu,sl){)ljne l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. 2.-5,8).
Duzina .zlijeba u. vrntHu ,odgovara duzini ldina,
OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj, Cvrst spoj postiZe
se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju
navlaCi prcko Jdina tia vratil0, U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja,
a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.4nih sila. '
Ako se zahtijeva uzduzno pomican.-je po vratilq;, moni se labtivO
nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine, kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa
u glavCini. Klinovi za poniicnispoj ,nazivaju se cest,o kl£novi za vodenje, a 'primje-
njuju se kod pomicnih zupcanika, spojnica, 1t9.
JugQ,slovenski standardi propisliju tri grupe klino\;a bez nagiba: n{sk
e
',klinove za marine alatke._ U tubeli 2.5.1. nalaze se dimenzije z,,:( visoke i rus1::,:e
b
SI. 2.5.8. kIin bei nBgibi
67
'
"

0
0

T
a
b
e
l
a

2
.
5
:
1
.

U
z
d
:
u
z
r
d

k
H
n
o
v
i

u

m
m

-
-
-

r
-
-
-
-
-
-
-

I

.
.
.

k
l
t
n
o
v
l

,

,

I
'

I

2
h
J
e
b

u

g
l
a
V
C
l
1
1
1

I
,

-
,

(
J
U
S

'
I

C
2
0
2
0

0
3
0
)

I

e
t
l
V
n
l

l
d
m
o
v
l

I
'

I

.

,
.

'
k
"

.
.
"

K
h
n
o
v
l

b
e
z

n
a
g
l
b
a

X
e
C
l
1
l
K

;
:
y



I

J
U
S

M

C
2
0
'
"
'
1

z
(

U
D

J
e
n
!

m
O
v
l

,

k

Z
a

I

Z
a

k
h
n
o
v
e

v
t
a
n
1
a

n
a
g
l
b
a

V
1
S
D
k
I

II
'
i

0
'
3
1

.

£
.
:

J
U
S

M
.
C
2
J
)
2
2

i

0
3
2

I

n
o
r
m
r
u
n
e

I
b
e
z

n
a
g
l
b
a

(
j
U
_
.

M

C
2
.
0
6
0
)

i

I

I

I

k
h
n
o
v
e

I

v
i
s
o
k
e

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

"
"

i

_
b

1
_
,
h
o
i

-
,
t
,

I

i

b

I

h
,

(
_
t

_
_

1

b

1
_

h
,

I

t

J

:
'
"
.
.
1

t

I

t
l

i

d
+
t
:
,

t
-
:
-

,

,
.
e
'.
-
8
-
:
:
.
4
4
1
_
.
.

1
2
.

J
.
-
.
.
.
.
.
8
.....
1
_
"
,
9
_

.
.
.
.
1
.
-
_
1
2
,
.
1
-
1
1
.
.

.
1
.
.
-
6
.
_
.
I
.
-
-
l
,
s
-
.
L
.
1
2
.
-
I
-
..
.
.
.
.
.
-
.
-
-
I

.. -
.... 3
,
7

.
.
_
. _
_
,

_
_

2
.
1
.
.
1
2
.

i
.
-
.

_
.
6
-
L

.
.
.
3
.
-
.
,
.
9
-.
.
\
_
_
2
.
-
.
,
Z
!
_
_
.
d
.
I
_
.
'

G
.
.
_
.
1
-
.
.
.
d
:
.
1
.....
3
.

1
4
4
-
5
0
'

I

1
4

I

9

I

5
,
5

'

1
3
,
'

1
4

6

I

1
A

I

1
4
,

4
,
5

:'
4

.'
2
5
!

1
4

I

6
!

4

2
,
1
,

d
+
2
;
9

i

d
+
4

:

:

.
.
.

+
7
,
9
_

-

.
,

-
I

.

.
.

.

.

·
1

I
B
O
C
C
J
8
0
1
-
'
-
O
-
\
-
;
i
O
-
I
:
u
;
T
!
-
1
5
1
1
-
-
1
-
·
·

.

I
-
t

-
I

T

-
1
-
-
\
-
-
d
i
1
4
;
5
1

,
_

_

,

i
!
l

p

'
"

a

"
"

s
-
$

'J
>

0
.
"
'
0

'
8

g
'

:
,
:
t

§

u
q

:
;
;
)
-
-
'
0
0

(
J
)

0

7
;
"
'
:
>
;
'

E
t

:
:
;
.

a
n

d
-
:
5
"
<
l

t
:
!

8
.

5
'
g

)
7
'
:
=

.....
'

t
:
r

p
;
l

7
<

'
"

N

-
'
0

,....
..:
:
:

<
:

t
-
.
"

8

,
.
.
,

'"
1

0

-
-
,;
...J

;
:
:
'

:
4

a
:
-
g
:

)
:
:
:
l
,
:
:
:

0
-

C
tJ

"
"

,
.
.

c

o

0
'

t
v

2
:
.
8
.
0
'
0
4

.
.
.
.
.

,
:
:
:

J
:
j

<
.

Q

.
.
.
.
.

a
;

2
.
,
:
:

:
:
.
l
;
:
:
:
l
"
'
i
t
=
;

N
'
:
r
.
'
O
-
,
O

:
=

g

g
:
:
:

0
'
1
0
e
.
.

.
.
.
.

'
Z
)
Q
.
.
,

p

(
J
:
;

B
"
:
j

(
1
1

4

<
:

<
:
<

0

0
"

c
i

.
:
:
:
-
'
r
.
'

p
"

0
.

.
.
.
.
.
.

,
-
"
,

(
1
)

p

:
4

g

a
.

Q

t
i

o

.
.
!
'
:
:
:
.

7
l

j
:
j

......
S
.
z
·

B
"
,

_
c
i
;
=
:
A
=
I
,

j
.

n
u
;

'
:
;
-
"
;
:
l

:
3

l
S
I

:
-
'

'
,
j

.
s
:
g

P

t
,
)

0
.
.
.
.

\
)
'
.
.
,
.

(
)
(

g
,

s

o

:
:
:
?
r
'
.

;
...J

'
:
'
:

'
8
:

'
0
"

g

E
i

'
7
.
'

b
:

"
'
.

p

"
'
d

;
:
>

'
l
>

,
:
;
1
.
p

o

C
tJ

0

V
l

-
.
.
:
:
l

p

0
.

o
.
.
;
:
z
.
.

;
}

;
D

o

l
.
h

3
S

f
P

'-
.
.
.
/

r
f

p

!
o

:
]
'

0
<

.
<

S
'

'
g
.

8
"

(o
'i
N

Z
l

E
'
t
l

o

"

.
.

.
.
.

;
3

0
_

P
>

_
.

'
g
.
S
,

n
<

.
:
:
.
!
:
"

8

.
.


.

p

d

f
-
f

o
S

"

"

A

.
;
.

"

>

,

>

J
<
'_

t
I
l

,

O
J

,
L
C

C
"

..
V
1

C
D
'
"

:
:
-
'
(
;
;

,
,
"
3

0
"

I

i

'

U
N
"
'"
'"

v
,
.
"

"
"

'
0
'

o
:
q

(
,
,
<

'
-
'

c
:
I

!

I
)
J

,
"
,
-
5
\
l
'
"
'

"
'

p
.

g

?
f
.
,
@

2

:
r

:
:
;
.
,
N

5

g
'
'
r
J

0
0

'
:
:
f

'"
1

.
.
.
.
.
.
.

Q
.
:
:
:
t
'
:
:
:
!

0

t
:
:
I

;
:
:

f
J
)

I
l.
1

N
<
N
:
:
:
;
J
:
:
<
!

-
4
'
g

'
;
:
:
!

c
r

8
-
;
,
i
I
1
Q

;
:
:
r
'
:
:
;
'
-
0

;
:
1
,

<
:

0
0

.
.
.
.
.
.

'
"
1
'
-
-
-
'

0

:
:
:
:
l
'

"
1

.
.
.
.

'
"

g
'
p
s
·

.
.
.
·
g
:

'
2
'

;
.
.
'
t
n
'

'
3

;
;

(
0
·
3
1
:
:
.



'C
:
:
:

'"
"
!
.
>
-
<
'
1
;
;
.

p
:
l

t
t
.
'

ll:
>

<
:

f
:
.

§
"

;
:
l

g
.
'
r
.
n

E
'

g
5
°
o

'
t
j
r
g
c
r

o

"

0

a

"
.

>
-
<
,
.
.
.
,
:
=
-
:
'
"

f
o

8
"

D
,
O
I
7
)

:
:
!
.
:
,
'
1
j

'
p
:
l

g
,
Q
'
O

p
"
"

0
'

';
;
n

g
.
.

S
'

t
:
:
I

0

-
-
.
.
,

0

7
;
"

"

p
.

p
.

"

"
"
"
"

'
"

:
;
:
:
,
1
\
1

1
;
;

"
.

i
'
!

-
.

"

"

-
0

"
"

'
>
'

g
.

Lako se prilagodava polofaju giavCine. Primjenju!e se kod masina i
nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ,kllI)..?va bez relatlvJ:i0
velike dubine zljeba- znatno se oslablJuJe vranlo, 8tO predstavI)a negatlvnu stru-
ovih-klinova.
2.S.I.3-. Izbor di-,ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova
Uzduzni klinovi izlozeni _ su slozenim naprezanjima i
vrSllskom pritisku). U praksi se ne izvodi kl.ll;ovu! vec, se
uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh .. DunenzlJe pop-
recnog presjeka klina (b X h), se na 2.5·n"
Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 glavCll:e ko)?- se spaJu
klinoffi. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg
je od celika ili celicnog liva - lk = (1 do 1,3) d. VISl s_c
racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povr-
sinskog pritiska na bocnim stranama Idina.
Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' [kN], gdje je 1\10 [k1'\cm) :- ,obrt?-i
moment koji se Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la, d [em] -
precnik, vratila., .' v ,. _'" '. ,', ' " _
Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od zh)cba u vraniu, za ptt1V)ertl p()\tsm
skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll:
F
P -=, < Pa,
19 . [1
• V' "1" b 1) doz\;oljelli povrsi115ki pri-
gdje je i
k
,- korisIlD. duzin::i Idina, '1- - dU7.ll1a z 1)(:: aug :lVClll,l,. <l
tisak. '
Narun smicanja u klinu;
I
' . ,.' vri,'clinos,ti odnose se n:1 miran
gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2, dozv0.leu,l napllU pn $l11lcan)u .
pogon, a manjc - pogon sa uJanma).
bIP9;J9!
--:l
b(P9;N9) i_I
QJ
b)
SI. 25.11. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu, b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom, c) u glavcini za
klin bez nagtba .
II
Na s1. ,2.5.11. prikazani Bll osnovni podact i toleranci,'e' k6fi 'se da;u nu radi{) ..
riiCklin vni.tila i .glavCinf!.. _ _, , ,_ '
1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv, sirinti) visinu) duzinu,
materl;al i pripad,ajud standard. Npr.,kukastiklin JUS .M.C2.-()20_"sirine 12 lUlll"
visine,h = 8 mm, duzine 1= 100mm od celika C.,0645 'ozriacava se;
Kukasti kJin 12 X 8 X 100 - C.0645 - JUSM.C2.Q20.
Prim;er., Veza vtarila d = 50 wm i reb1cnice od sivQg liva ostvaren,a je kljlloni pez.
nagiba sa poluokruglim celom. Odrediti dimenzije kHna.
RJdcnje. -Ii tabele 2.5.1. za vratila izuad 44 do 50 mm se mjere kiiha bez
nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm, dubina zlijeba u vratiiu t =:;- 5,5 mm, dubina ,zlijepa u
glavCini t1 = 4 mm. Dtlzina kUna i k, = (i = 75mm,J,= lk + _b """ 89 mm.
Usvaja se klin Qez 14 x _ 9 _ x 90 -_ (;.0645 --'-- JUS ,M . .ci.06Q.
2.5.1.4. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi
Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise, ustupa mjesto savre-
.menijim naCinima spajanja, u prvom redu ozlijebljeri1m._ (zyjezdastim) i poligo-
nalnim sp9jcdma. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:, ,!.z.lijebljcno -'oratiio
i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' 2.5.12).
U spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj
tizduznib. zljebova na vratilu. dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju
kao. klinovi bez nagiba. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u odgov;lrajuci
zljebovi.
a. b.
Sl. 2.5.12. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom,_ b) sa trap.cznim profilom
O\;i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti. Klinovi Cine jednu cjelinu sa
vratiloin i ne mogu da olabave. Usljed veceg broja klinova, _p6stize se veea povr-
sma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. Time se ,smanjilje specifiCh.i
pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. Celitriranje, vratila i glavCine je potpuno.
Nedostatak ozli;ebljenih, vratila je skupa izrada.,
71
Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih ele-
menata ta poligonalna profilna vratila. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ, sa zaob-
ivicama (s1. 2.5.13), dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_
bjezna kod ozlijebljenih vratBa.
vratito otvor
$
/ .
! - //

SI. 2.5.13. Vratiio trouglastog profila
2.5.2. Poprecni klinovi
Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji
se spajaju, po cemu su i-dobili ime. Prcma:namjeni, razlikuju se: poprceni klinov£
za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.
Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va
koji se krecu pravolinijsld. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne
(kriznc) glavc, kao i vezivanje raznih poluga (s1. 2.5J4). Omogucavaju brzo sastav-
ljauje i rastavljanje. Izraduju se s nagiborn na jednoj, riede-nu obje strane, U 'po-
precnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se
lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za
spajanje nalaz1. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. VeCi nagib imaju klinovi koji se
ceste rastavljaju. '
Postavljanje, i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana, Zbog
toga se ceone strane izraduju zaobljenim i zakosenim ispupcenjem, kako kIin,
'usljed raskivanja,_ ne bi postao neupotrebljiv. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_
od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc;epkom iIi konicnom 6-
vijom).
51. 2.5.14. Spajanje poluga popreeniIn klinoln
Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja kon-
struktivnih' elemenata. Nagib sc, obicno, izraduje na jednoj strani i izn08i _ 1 : 10
do r : 5. Na"sl. 2.5.'15. 'preds'i:avljen je naNn posteljice u ,glavi,IDotorne
n
poluge. z;avrtanjem navrtke (6), ui "istovremeno popustanje suprotne navnke-
klin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza:
pomicnog dijela poste1jice ],
2
3
-:-.--
4
Sl. 2.5.15. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. ncpomicni dio postdjice, 2. "'r'
micn! dio postcllice, 3. klin sa \'ijcima, 4. podmetac: 5. P.10iOl'!l2 poh,lga, 6. naYrtka - j J
2.5.3. Civije (zatici)
.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje, za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih
masU1skih dijelova u sp.oju i za o;dguranje .od PQmicanju masinskih dijeJova. Spni
Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prema obliku, Civijemogu hiti,: cililidr£tnc, bez
i sa zlijebom_ (s1. 2.5.16), kon£cne, bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2.5.17) i elastiol{;
(s1. 2.5. J 8),. . .
Cz'Undricne C£'lHj'C C.IUS IVLC2.201 ... )04) izracluju se sa ltonicnim.
korn (a), sa ravnim zansetkom (b), sa (c) i sa zljebOVll11_tt
po duzini, za fiksiranje Civijeu otvor (d)._Civija i .01\7.01' Qbrazuju sldop
ceSte H7/m6). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. 0345 do C. 0645.
dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118, h11 i m6> 7,a du:i{ne
od 1 do 200mm. '
Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.205 ... 207) imaju -konus 1 : 50". Izruduju Be k<lO
obicna konicna Civija (a), sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h), sa
kom i navojcm (c) isa (d). Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog
polozaja dijelova. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260
(360) 111m. Matcrijal je C. 0545. . . .
Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug,e,
se zatnn kale. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<-
mka. Nakon sabijanja, Civija vrsi pritisak na on'ora i tako os!varuje CvfSt
73.
SVijet70 Ifuceno
.
, \/,Svijttf.o vuceno
-----"'-
'€i
- - --- -
c
c
,

a)
f
/))
. -'\ IJ..-'. t' '"
r
1; - [='+---. --.E
1- "
J iljeba
Il::::
IT
-
I
c)
d)
81. 2.5.16. Cilindricnc clvije
!
-I
r
r II
----
1/
r
l-
I
0)
-It
k-- I a,
c)
d)
SI. 2.5.17. Konicne civije
S1. 2.5.18._ Elasticna -civija
74
spo; ko;i. se tic da Precnik pripadajuceg j.e ujedUo: i p ,"': .
-tivije. StanQ.ardizovane su za precnike do 50.rum. duzmt;: _do AQQ,mrn, -l_CCUlk
Na s1. 2.5.19, dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.
SI. 2.5.19. Primjeri prim;c_nc Civija
Oznaka Civije suddi precnik, du:tinu, oznaku pripadajuceg standarda i materijal. 1\: ". .
llndriclla Civija precnika d ",-,12 mill, duZina I = 60 rum, prema JUS M.C2.20J,
Cilindricna Civija 12 60 JUS lvLC2.201- (;.0545. " ,\ Se;
ZADATAK
. ,Veza ,vratiia. i remenice od. siYog liva je ,klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU,giim eel
MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm,preclllk vrat!la d ='" 20 mm. Pogon je sa sIabuultd Ylll.
Dimcnzionisati i provjeriti klin. ' ll.rJrnll..
PlTANJA
1. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .
2,,'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc, a lwliki za pop,rce,nc klinove?
3. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa- nacriboU1.
4. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim, kukastim i klinom.
5. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo?
6. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.agiba.
7. Kojim klinoviml!, se ostvaruju naponske veze? . .
8, Koje strane ls;.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn
ova
5
a
naglbom, a koje kOJ j>J"
bez nagiba? . '!!lovu
9.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi?
10. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc,klin sa nagibo
m
'
je bez nagiba.' 1 kUd
11. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon,alnih u odnosu na l'pojeve l::linova.
12. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi?
1'3: Stu su clvije-i gdje se
14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija?
75
a
2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan
nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog
dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka)
Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno
kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee
uzduzne sileo -
2.6.1. Postanak zavojnice navoja
Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom
kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kre-
tanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravo-
linijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna
zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim,
rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad
se trougao-obavijc oko cilindra.
p
Ugao uspona ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" gdje jc:
" . d· cr
hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik
b)
Si, 2.6.1. Postanak cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3
Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik,
trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni),
Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po
zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila.
Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1.
2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4),
Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani
na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj
76
SI. 2.6.2. Postanak
navoja
81. -2.6.3. Spoljnf navo;
frffil
\w
L
!
i. --.J.'. ,I
\ I ,
. , I
S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj
ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" .
navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI
, dn' 65\-'·' Sm."
traca u pravcu 03e, 0 03no uvrce u navrtIul (s1., 2. L). LI)eVl navoj 11118 ,,",-
, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ
v ceO.4
posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U -".0-",-- '--l
-I- J
51. 2.6.5. Desni navoj

ts?J,.'
81. 2.6.6. Lijevi
Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, sa jednim POcetk \
- ·v .• ( .,. d . ·V Y k' 'k' " v· - t . v '0111)
1 vzsevOJ1U VJSCl).W 111, sa Vise poccta a). n"O sa ,_,J-l oznaClmo )ro) pocetaka i
., "·1· •. I· I . "'od
, VISC;70J1ll ouda su poma po .,opsegu "ruga Vuljka -z '
360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a
_ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja kroz, njegovu OSll do_
b1Te se.Jmifil (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),'
skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l
srika profila navoja naziva se lcon/ski na
7-7
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocet-
kom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka
2.6.2. Osnovne veHcine navoja

I d _____
S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju
Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8).
1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni)
11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a../
2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja.
3. preenit spoljnjcg navoja Cd
l
) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan je-
za promcun vijka. -
4. Mali precnik unutrasnjeg (D
I
) mjerodavan jc 'za izbor precnika.
spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj.
5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8.
na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. '
6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih
bokova navoja.
7. TeoriJska dub:i.nu navoja eN) je visina teorijskog profila, mjcreno
na asu navoja.
8. Dubina navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (h
t
) jc
izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja"
mjereno normalno 11a osu llm
T
aja.
78
.
. 9;" DJ:billa spoja (HI) je linye
SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
ii-D,

2
10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj
navoja (2
2
) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg
II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
d
2
' a._
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: J, • n ..
4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay ..
Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim
-profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" '
vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno
rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc
povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08-
tri jl:,(;.i atpor =Cor:, . M)
negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju
Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenju- F,-
ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani ot- j /' /,:
-trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F
navrtke. Izraduju se kao jcd- nL a
novoJn1" _ '".
51. l}tlcaJ ,ugia profila
Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju na otpor trenja ilavoja
uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,je-
Il:juju se vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-,
IJcd tren)a budu manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni.
2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim je istostrarrib
trokut" a rujere. se u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX =
Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i ,
njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • .• 1:J
leon)ska dubrna nHYO)a - H = = 0866P'
2tg30° ) )
Dubina nos.ell;'u' spoja _. HI = Ii - Ii - II = H = p,
, 8 4 g ,
1
Poluprecnik zaobljenja - R = "':".H = 0-!44P'
6 ' ,
79
4
V7.inia se da jc D "'''' d1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D
1
= d - 2Hl = d - 1)825 P;
1 1 17 .
Dubina spoljnjeg navoja hI ,-co H - ,- H - -H = - I-! = 0,6134 p.
86M •
Prccnik iczgra l1avoja =, d 2ftl = a 1,2268 P;
S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 - c- d - II = d - 06495 P.
- 2 R 4 '
o ! Nazivni precni-ci navoja svrstani su
I----""OO'C"--- II U 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll).
f-__
O
",] = dz __ Prvenstveno treba koristiti precnike pr-
I
81. '2.6.10. Metricki navoj
'0:
01
I
vog stepena prioriteta, dok se precnici
drugog i treceg: stepena prioriteta kor1s-
te samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je
preglcd' nazivnih precnika i koraka met-
rickog navoja. .
Prema vdicini koraka, metricki na-
voj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi
(fini). Normalni navoj primjcnjujc se za
opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za
specijalne svrhe, kao .i za precnike d =
= 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na-
\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:"
vojnog spoja; sigurniji su od samoodvr-
tanja i zahtijevaju manju duzinu navoj-
nog spoja.
U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dar-
dizovani preenici i prlp'adajuce vdjed-
nosti metrickog navoja sa krupnim kora-
kom.
2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila
.0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu
i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja
prikazani su na '51. 2.6.11.
odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su';
P 550 2 :2
}-] = '2 . ctg O,96049P; III Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r
1
= O,B733P; d
1
D
1
, . d -' 2Hl = d - 1,28066P,;
D2 = d - Hi = d - O,64033P.
Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je
"z" broj navoja na J coL*
* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim pro-
filom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice
col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/
2
; 3/{ itd.).
80
.. '.' ... ' ...' .....

",'- -,
Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja-JUSM nO 0
.._ ... _. . . l! izVod "'.
i Korak P _JI r Je1"
e
li.-to.l:tJ.
1 II nr IILI!...IilJ-.
stepena krupni sitni !! - i
prioriteta p1;ioriteta
0.,25
0,30

0,5
0,6
0,8-
1,2
J,'l
2
2;:'
4
5
"
10
12
20
0,35
0,55
0,1
0,9
1,1
1,4
],8
2.2
3,,5
4-,5
14
0,035
0.08
0.09
0,1
0,1
0,125
0,125
0,15
0,175
,0,2
,
0)225
0,25
0)25
0,25
0,3
0,2
--------_.
0,2
0.,2
0,2
- -- --_.-._._--_. .,._. __ . --,----
0;35 0,,::,
0,35 0,2
0,4 0,25
0,45 0,25
OA5 0,35
0,5 0,35
.. _-_. - ..
0,6 0,35
o_,7 0,5
-0,75' 0,5
,,----""-------_.
0,8 0,5
5,5 0,5
0,75


sitni
22
24
25
27
30
32
33
35
36
39
40
42
2,5 2
3 2
2
2
3,5 2
2
3,5
2
1,5
4
3
4
4,$
-- - --'-----
45
4,5
48
5
'I'
50
52
4
55
56
4
5,$
4
---------..
60
5,5
64
6
65
68
G
70
"0
'c
75
76
80
l,5
1,5
1,5
1,5 I,
1,5 1
1,5
1,5
2
1,5
2
2
2
3
2
3
3
4
4
1,5
1,'5
1,5
1.,5
2
l,5
2
2
2
1,$
1,5
1.,$
1,$
1,5
1,5
1,5
J.,5
2
2
1,$
2
1,5
IS
1,5
1 0 .. '5 85
2
.1,5
1,25 1 0,75 YO 6 :';'i 41 3
9 1,25 1 0,75 93 31
_. ____ ....... _ .. _ ....... . .... _ .. _ ...... _ .. ':.3
1,5 1.,25
1 J 1:,5 1
1,75 1.5
15
17
2
2
2,5
2,5
1,5
1,5
1,5
1,5
2
0,75
1,25
1)25
1
1
1,5
1,5
0,75 100
110
------,-
125
140
105
115
120
130
G
6
6
6
6
6
6
135 - 6
6

4
4
4
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
2
2
2
2
2
2
2
-- -:--.:.......:

12
0,8
,
, ..
],6
2
2,5
3
4
5
6
8
10
i
12
I
---
i
16
: 20
1_. ___
,
I
1
24
30
l 36
I·'
I 42
1-
48
I
56
, ..
I 64
I
,
0,9
J,l
1,4
1,8
22

4,5
14
18
0,20
0,225
0,25
0,2 '}
025 ,
0,30
0,35
0,35
0,40
0,45
GAS
0,50
O,6J
0,70
0,75-
0,80
1,00
1,25
1,50
1,75
2,00
2,00
2,50
2,50
0,670
0,754
0,839
0,938
1038 ,
1,205
1,373
1,573
1,740
1,908
2,208
2,675
3,110
3,545
4,013
4,480
5,350
7,188
9,020
10,863
12,701
lA,701
16,376
18,376
0,555
0,624
0,693
0,793
0893 ,
1,032
I,m
1,371
1,509
1,648
1,948
2,387
2,764
3,141
3,580
4,019
4,773
6,466
8,160
9,853
11,546
13,546
14,933
16,933
---------_ .... ---, .. _"-
22
27
39
45
2,50
3,00
3,00
3,50
3,50
4,00
4,00
4,50
4.,50
--'-'-
5,00
52 5,00
5,50
20,376.
-,
22,0),
25;051

27,727
30,727
33,402
36,402
39,0.77
42,077
----
44,752
48,752
52,428
18,933
,
_0,320
23,320
--------
25,706
28,706
31,093
34,093
36,479
39,479
-----
41,866

49,253
0,108
0,122
0,135
0,135
013" , ,
0,162
0,l89
0,189
0,217
0,244
0,244
0,271
0,325
0,379
0,406
0,423
0,541
0,677
0,812
0,947
1,083
1,083
1,353
1,453,
0,241
0,106
0,379
0,495
0628
0:836
1,080
1,470
1,790
2,l30
- 2,980
4,47-0,
6,00
7,750
10,1
12,7 '
17,9
32,8
52,3
76,2
104
144
175
225
... __ .,------
--
1,353
1,624
1.,624
182
324
427
5,46
5,46
5,45
4,86
440 ,
4,55
4,65
4,05
4,20
4,30
3,72
J,42
3,52
],60
3,40
3,26
3,42
3,,18
3,03
2,94-
2,87
, .•... ,
"
--
........
lAg
2,80
2,48
..
2,24
"
... A8
2,18
' --

1;894 519 2,34
1,894 647 2,08
2,165 759 2,19
2,165 9' •
"
_ 2,00
2,436 1045 2,10
2,436 1224" 1,95
------
2,706 1375 1,04
2,706 1651 1,87
2,977 1905
:

.--..
60 5,50 56,428 53,253 2,977 2227 1. 7:;
6,00 60,103 56,639 3,247 2519 1;82
68 6,00 ,64,103 60,639 3,241 2890 1,71

... --...
Postoje tri. vrste Vltvortoyih navo;a: ':tormalni, st"rnt' i cijevn
i
. nonnalnog
i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen, a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.
JUS na predvida Vitvortov situi navoj.
d
o
-: -------------------------:-
1
.gJ
gJ
0,
>,
0
0 ,
>,
c,
di
0'
c

oj
0
1 m,
01
i
SI. 2.6.11. Vitvortov navoj
Sl. 2.6,12. Trapf!Zrli navnj
Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim d.n d = 6
nuzivnog precnika, U noi'im komtrukcijama nijc dozv..'oljcna p:'zmJena
navoja. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO
u upotrebi, U tabeli 2,6.3. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja
od 1!4do 6 (JUS M.BO,051).
Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm,alnih lUlvoja, II?u l;nanju
dubinu navoja i manji uspon pa se- moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a,
Dobro zaptiva, narocito uz primjemJ zaptivnog materijala navoj
standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. (J su
vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al,BO.056), Nazivm precmk CiJcvnog
n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi, a ne,·kao kod ostalih navoja,
vanjskom precniku; mwoj od J ima Yanjski precnik 33,,2491nl1J.·
2.6,34, Trapezni na'Do.i
Profil trepeznog navoja je istokracan trapez, po cemu je i dobio ime (s1. 2.6.12).
Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30
e
,. Stvarni profil na ..
voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu,
83
Tabela 2.6..1. Vitvortov navo;
Nazivni precnik !
I
;m--, .
Broj
koraka
"' 1
Z
114 6,350 20
! 5{16 7,938 i8
I 3/8 9,525 16
... - --I
I
7116 11,113 14 I·
1/2 12,700 112 _I
r 5/8 15,876 t I !
··--·-.-··--------·-1
'1 3/4 19,051 ]0 i
I 7/8 22,226 9 I
j 1 25,40, 8 '
f- .. --.----...
I 1 l/E 28,576 7
1 l/4 31,751 7
i--, __ 34,,926 _. ___
---I
t I 1/2 38,101
II'i
l

6
5 ,
5._1
(> 47,(,27
j i 1/4
4 tjl
4 112
4
I
I
j
2 1/2
2 3,14
3
63,502
69,853-
76,203
4
3 j /2
3 112. I

3 '1/4- 82,553 3 1/4 i
J 3 1/2 88:,903 :i 1[4 ;
i 3 3/4 95,254 3 1
1--·---·
,4 lOT,604 3 \
I 4 1/4 107,954 7 7/8 i
! 4 112 114,304 2 JI8 i
j 4 1/4
5 127,005 2 3/4
5'1/4 133,355 2 5/8 ,
5 1/2 B,9705 5/S: J,I
5 3j4 146,,055 2 i/2
6 152,406 2 1 f2 (
- .--._-----. ---- _._---._--
Tabela 2.6.4. Vitvortov ci;evni navoj
c---------'---iI
I
,i Nazivni j Ptecnik I.
precnik I navoja a
I mm j .Z
1-·_·,·-··_··· ' .
R 1/8 .9,728 28
R 1/4 '13,157 19
R 3/B 16,662 19
....
R 1/2 20,955 14
R 5/8 22,911
14 1
R 3/4 26,441
__ J

7/8 30,201
'4
!
1
R 11/8 33,249 11
37,897 11
Rl1/4 41,910 .11
Rl '3/8 44,323 11
II
'
I R2 59,6J4 11
R2 1/4 65,710 11
, ,
! --1-' ---II
I R23/4 81,534 11
R3 87,88.1 11
- --- --
R3 1/4 93,980 11 !
R3 i J2 100,330 11 I
i R3 106,68.0 1 J
----.- ..
R4 li2 125,730 II I
R5 138,430 11 I
··'--1-,--1
i R6 163,830 11 I
" __
I
R8 214,630 10 I
R9 240,030 10 I
I RIO 265,430 10 I
____ _____ ·Ii
'I Rll 290,830 8
R12 316,230 8
i R13 347,472 8
L-__ _______ ___ .. _____ l
Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.6.12. su:
H "---"" I,866P;
= d -. 0,5P;
84
Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad, <
naVal· posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja, a
, . di . ql
za izradu. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je
vretena na masinama alatkama itd.); za cvrste veze upotrebljava sc kad su.
ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni, iIi kad se yeza testo razdvaja.
dizovani su navoji norf!lalnog, sitnog i krupnog koraka (tabela 2.6.5). U tabeli ');?t-
date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.BO.062). -. ,6,
2.6.3.5. Kosi (resterasti) navoj
Tnhcla :::.0.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog
navoj'a prcma JUS M.BO.061
Mjere u
1Um
- .. ------
Nazjvanj
J(orak nan)ja, l'
Nazivani
. Korak TI<1YQj:l, p
precnik precnik
llormalni norma1ni

10
,
2 85 12 4
18
12 3 2 90 12
'8
14 4 2 95 12
18
------
16 4 2 100 12 4
20
18 4 2 110 12 4
20
20 4 2 120 14 6 22

22 5 3 8 130 14 6
22
24 5 3 8 140 14 6
24
26 5 3 8 150 16 6
24
28 5 3 8 160 16 6
28
30 6 3 10 170 16 6
28
32 6 3 10 {SO 1R 6
28
36 6 3 JO 190 18 8 32
40 7 3 12 200 13 8
32
44 7 3 12 2]0 20 8 36

48 8 3 12 220 20 8 36
50 8 3 12 230 20 8
36
52 8 J 2 240 22 8
36
-- ---
55 9 3 250 22 12
40
60 9 3 14 260 22 12
40
65
'0
4 16 270 24 12
40
70 10 4 24 12
40
75 10 4 16 24 12
44
80 10 4 16 300 26. 12
44
85
.Q
i
I
;i
Tabela 2.6.6. Trapezni normaIni navo;
- JIJS M. BO.062
Pr{'cnik : Dubina I PO\'rsina
!
Ugao nagiba Nazivni
Korak
Srednji ,
precnik precnik jo:zgra noscnja ,
navoja
T'
d
J'
d 2 ""'" D2 d, H, A,
jed no- !
mm
mm
!
mm mm
i hod: t
dvohodi
mm
:
10 J 8,5 6,5 1,25 33 6,40 12,66
12 3 .10,5 8,5 1,25 57 5,20 10,30
14 4 12 9,5 1,75 71 6,08 12,00
i-
., ..- --_ .. ,.
16 4 14 11,5 1,75 104 5,20 10,30
18 4 16 13,5 1,75 143 4,57 9,05
20 '4 18 15,5 1.75 1 S9 4,05 8,02
,-_._--_. -_._-- ---_._---,.,,--
22 5 19,5 16,5 2 214 4,6H 9)28
24 5 21,5 18,5 ? 269 4,25 8 ,40
26 5 23,5 20,5 2 330 3.,81) '7,70
.. _----- .. _----
28 5 25,5 22,,5 2 3% 3,51> 7,11
30 6 27 23,5 2,5 434 .\,06 9,06
32 6 29 25,5 2,5 51l J.7f, ;,50
-------.. ... _---_ ..----_ .._.__ . .._._._._---
! 36. & 33 29,5 2,) 6B.J 3,31 6,60
I, 40 7 36,5 32,5 3 830 3,50 6,31
44 40.,5 J6,5 3 l04() 3)5 6,29 :
1-- --------..•.•. ------... ··--·· ... ·--1
II" 4B 8 44 395 3,;> 1225 3,31 6,60 \
50 R 46 41,5 3,5 1353 3,17 6.31 I
52 8 48 43,5 ],5 148(- 3,04 6,.05
.I ----;:;-;.
60 9 55,S 50,5 4 2003 2,06 5,90
65 10 60 54,5 4,5 2333 3,04 6,05 1
.---.---.. _ ... _ .......... -'-----.- --I
70 10 65 59;5 45 316: '2,61 5,22 l
75 JO 70 64,5 4,5 3267 2,61 5,22 J
_ .. ___ 75, 4,5 3794 2;44 4,88 !
85 12 79 72,5 5,5 4128 2,74 5,48 fl
90 12 84 5,5 471:- 2,57 5,14
90 12 89 82,5_ 5,5 5346 1,46
i-iF lFf-1!l' 4
j
-:ilf -Ii
--- ..
I 180 18 171 161 20358 1,92 3,84 i
1-- ... 18 181 17! "---8--'" 22966
I
200 18 191 181 8 25730 1,72 3,44 i
_.,.. __'-- 200 . ___ ___ 9 28055 1.83 3,66 ,-01'
I
220 20 210 199 9 3IlO} 1,74 3,48 .
230 20 200 209 9 34307 1,66 3,32 !
'L ___ ?lO ___ 229 211 ___ . 36984 ___
86
Medusobni odnosi pojedinih veliCina, profihl navoja prema s1. 2.6.13. su:
H """ 1,73205P; Hl = O,75P; Z2 = O',Il171P;
i = 0,52507P; .i
l
= O,45698jJ;
e = O,266384j:'.
S1. 2.6.13. Kosi navo; S1. 2.6.14. Obli navoj
Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada
dje1uje samo li. jednom smjeru. Zbog vrlo 'malog otpora tren;a, se
za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu, velikih presa i s1. IzraduJu se kao
norma/ni, sitni i krupni.
i.6.3.6. Obli 1lavoj
Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila. IX """7 '30
Q

Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj, a vrh i korijen gotovo
oblik polukruga (s1. 2.6.14). Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.
.\I.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema 2.6.14.
P 25,41:::; Ii "-' 1,86603P.; Hi = O,0835P,
'-, O,23851P; R? = O,25597P; Rl = O,22106P.
87
Obli navo; lako se poddava i Cisti, te se primjenjuje kod vijaka izloienih
neCistoCi (zeljeznicka kvacila, vatrogasni pribor i 81.). U tabeli 2.6.7. date su mjere
za obli navoj (JUS M.BO.8!).
Pored navedenih navoja, primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka
za zelj,eznicka vozila (JUS M . .BO.82), obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS
M.BO.83), Edisonov navoj (JUS M.BO.086 i 087), navoj za bicikle (JUS
. M.BO.095), navoji samoreznih vijaka (JUS M.BO.IOO) i dr. "
Tabela 2.6.7. Nazivni precni,i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO.OSI
Bro; I

Brej f
Nazivni Bre; Nazivni Nazivni
I
Broi Nazivni
,
precnik. keraka precnik korak!l precnik I
koraka precnik
koraka I
navoja na r navoja nn I navoja
!
n> I nav6ja na I
d[mm]

d[mml z
I
d[mmJ
I
z d [rom)
z 1
8 55 6 .lIO 4
I
8 10 24
I
9 10 26 8 60 6 120 4 ,
I 10 10 28 8 65 6
130 4 I
----I --------
11 10 30 8
I
70 6
140 4 I
12 10 32 & 75 6 150 4
14 S 36 g
I
80 6 160 4
16 8 40 6
I
85 6 170
-!-I
18 & 44 6 90 6 180
20 8 48', 6 95 6 190
4 I
22 8 52 6
I
100 6 200
4 i I
----,-''''---_ .. ,
2.6.4. Oznacavanje navoja
U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima,
brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim, standardom.
U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.' 2.6.15).
Mecr£cni. navof norinalnog koraka obilje.zava se slovom .M i nazivnim, precni-
kom d u mm; npr. navo; prccnika d = J6 mm, ima oznaku;
Navoj lV!.16 -- JUS M.BO.OI2; nn crteiu M16.
iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1., nazivnim precnikom d
u rum i korakom P u npI'. za prccnik d =, 30 mm i korak P ::::::: L5 mm, imao
bi oznaku:
Navoj 1\130 X 1,5 - JUS .M.BO. 013; na crtezu M30 1,5.
Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima, npr. 1/2:
Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima,
1 I
npr. X--
2 6
88
.......... .
,.,•....,-<'"
'.- ....
Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim,precnikoul, c"
u colima, npr. Rl; kotira se spoljasnji precnil;. cijevi. IJevi
Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr, nazivnim
korakom P u rum, npr. Tr 40 x 7.
precnikom, d. u
'
Hl
111 i
Kosi navoj se slovom S, nazivnim precnikom d u mm i korako!l} }:1
u mm, npr. S 40 x 7 .
Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd, nazivnim precnikom d u nuu i korako<
P u co'lima, npr. Rd 30 x 1/8. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1;;a vozila
se izrazava u milimetrima. \
I<od lijevih navoja, uz oznaku se napise rijec "lijevi". Ako je
doda;e s-e, u zagradi, bro; pocctaka i djce_ ,,2-voini", odnosllo "n-vO)nl",
Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). .
M16
M30XI,S 1/2
rn

!
_l
I
2'; X,;

...l-
i
!
I
I
, I
T,40X7 540X7 Rl .
g
,

I
j
i
I
I
!
I
,
J

Sl. 2.6.15. Oznacavanje na'!oja
2.6.5. Konstruktivni oblici vijaka
l.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1.
Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.
stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. '
VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.<;1. 2.6 ..16) .. ?a Opstu Pti-
mjenu predviden je vijak ob]jk3 a) - JUS M.Bl.050; kod oVlh vIJuka pred,\'id'
se navoj po cijeloj duzini za precnik d 27 111m i duzine stabla I 80 HIll] d
JUS M.m.055.
Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6.16b) :'IU sa JDS
.I'\1.Bl.05J; navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.:... fine I srednjc klase izradc.
89
-
di
oj b)
SL 2.6.16. Vijci sa sestostranom glavom
Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:'
iuade, izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.Bl.070) i sa cilindricnim /:8-
vrsctkom (JUS i\i.B1.071), prema 81. 2.6.17.
U tabdi 2.6.5. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema
81. 2.6.16. i otvo1'1 za vijke (fini, srednji i grubi).
,,,
S1. 2.6.17. Vijci za fiksiralljc poloza;a S1. 2.6.18. Podeseni vljak
Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u
stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. Vijak i otvor
se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). Upotrebljavuju za p're-
noscnje poprccnih sila. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom,
sitnog koraka, fine kla,<.;e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).
Elastieni vi/ci (s1. 2.6.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia, koji pd-
bliZno odgovara prccniku jczgra viika. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji
su od normalnih vijaka, pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.
Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama, npr. busenjcm stabla uzduz
90
Ii
E
"
"
"
"
"5
S
0
t
>

"
E
0
>

"
E





'.



;;;
'"
n
" 0;

"
-
'····'·.'·' •. ·,'·1, •.. ,·
""j
I
"
" 0
,

0
0
:S2s
i
,5 ;..
2
'"
Q,
0

:D


"

c
::- r,
m '"
8
· ... ·2
z
0
"
"
;:;
"
"
;t:;:
0
::::
ose, izradom uzduzilih zljebova po stabIu, i 81. Upotrebljavaju se kod motora SUS"
pumpi" kompresora i s1.
Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog pre-
sjeka. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.
NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw
stabla u glavu vijka (1"5% lomova).
Vi.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2.6.20) primjenjuju se
kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue
(s1. 2.6:60b).
'1 !< I

,
-
d,
--
I
j i i
Q
1-
!
I

h
,
S]. 2.6.19. Elasticni vijci 81. '2.6.20. Vijak sa sestostranom rupom u glavi
Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. 2,6.21,) primjenjuju se kad povrsina spojenog.
elementa mora ostati 6sta. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1,0 mm
(JUS M.B1.l30).
V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2,6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje
kluse izrade). Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2,6.23).
Uvrtni vijd (sl. 2.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja ele-
menata izlozenih mallin silama, Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog
a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.6.24a) i cilingrieni (s1. 2.6.24b).
92
I.
D
..
S1. '2.6.22. Vijak sa lJt'cstenastom glavom 51. 2.6.23. Pt'stenasta navrtka
n
,
i
*
'=c.
,-----

c /1
I I
oj
51. 2.6.24. Uv!'tnJ vij d
Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog
habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. KraCim krajem vijak se uvrce u
konstruktivni diD, navojem koji' se naziva osnovni navoj. Na duzem kraju vijka
d
!""'I

! 'I
·tO
l
:
. ,
.QJ._ ': ': j
b)
SI. 2.6.25. Svorni vi;ci
c) d)
93
./
.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj, Redovni navoj uvijek je
nesto uuzi od osnovnog navoja.
JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\';, SlY1 liv ilakc ll1etale.
Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.ih
dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio, To su najcescc vijci za drvo,
za kozu, gUffiU, plasticne mase i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke,
Na 51. 2.6.26. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sliean je normalnom vijkllc
za spajanje metalnih dijelova, sarno mu je glava sa povrSinom nalijeganja.
Stablo vijka ispou glave je cetverostrano, da se sprijeCi okretanje vijka u
a vijak se U otvor postavlja miskivanjem, Navrtka je redovno kvadratnog oblika.
Na s1. 2.6,27. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale, Glava im je upustena,
socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac, Navo; ima naroCit prcfil U obliku
sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.
SL 2.6.26. Vijak za dt'vo S1. 2.6.27.,Sitru vijei z.a drvo
Vijci za Ul;Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL
prema s1. 2.6.28.
Vliei za fi.mm){] (st 2.6.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.l'.:a\'oj je
SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.DO.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri
94
S]. 2.6.28. Vijak za ucvrsclVanje sinn
za drvene pragove
Sl. 2.6.29. Vi;ak za lim.
StO znaCi da u limu ne treba urezivati navoje. l\1a:
eri
jal
mekSi od vijka, pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca
Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_
vanje maSina, stubova) pastolja i s1. za temelje (s1. 2.6.30).
0)
p)
st 2.6.30. V:ijci za a', :>\1 zadebljanim i. zasjecenim kraje-m, b)" sa krajc11l,
ci sa :r.asjccenim i raz{,ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc'
lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju, se pos'(3vi \! otVQf
tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja, a zatim Be zalijc' cementom, glpSOI1lJ
olovom i s1.
SpreZnjaei vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc
dijcIova na adredenom rastojunju. To rastajanjc maze biti ,konstantno 1 prOlTI)e.
n
_
ljivo (st. 2.6.31). '
a) b)
c)
Sl. 2.6.31. Sprezn,aci
Pored naved-enih standardnih oblika vijaka, JUS prcdvida i razne druge konstruktivne
oblike vijaka, npr.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem fina izrada JUS M.BL090; b)
vijak sa socivastom glavol11. fina ii"rada, JUS M.Bl.110; c) vijak sa upustenom glavom sa llosom
,,- JUS M.B1.150; d) vijak sa poluokruglom glavom fina' izrada, JUS M.Bl.I60; e) vijak sa
pohiokruglom glavom i nosom ----:- gruba izrada, JUS M.Bl.J)O; f) vijak sa poluokrugbm glavom
i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada, JDS M.Bl.171; g) vijak sa glavom oblika "T"- gruba
izrada, JUS M.Bl.181, itd.
Osim standardnih oblika '.'ijaka, nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena
(s1. 2.6.32.).
SI. 2.6.32. Konstruktivni obHci vijaka, navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa
nasih tvornica)
Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. Na vijcima, za spajanje iZraduju sc
zavrseci prema s1. 2.6,33a) do c), n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge,
prema 51. L6.33f) do jj.
2.6.6. Navrtke
Navrtke sU'ma.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje
vijcanog spoja. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj, a vanjska
povrsina ima odgovarajuci oblik 7." kljue. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora
postojati odgovarajucc naiijeganje.
Sestostrana norl1lalna navnka (s1. 2.6.34) najvise se primjenjujc. Vrhovi na-
vrtke odsi;ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani, za 30
0
• Osnovne veli-
Cine navrtkc su: vistaa em), otvor kljuca i nazivni precnik navoja (d).
96
111 tDr1ll1firO
o. b. c. d.e.
Jl!IJIllrlJJl
f. 9. h. i. j.
St. 2.6.33. ZavrSeci vi;aka
Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = ako je vijak od istog i1i sliCnog
terijala kao i navrtka. Pored normalnih, JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. 2.6.35';
i visoke navrtke (st 2.6.36). -'
Otvor
SI. 2.6.34. Sestostl;'ana navrtka
m 5
Sl. 2.6.35. Niska navrtka
97
Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0,5d koriste se za" osiguranje od samo-
odvrtnju. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile Hi
ako je n:lvrtka, od sivog liva iIi mcsinga. Za pritezanje s povecanom povrslfiom
nalijeganja upotrebljava se visoka, 'sestostraria navrtka s vijencem.
Kvadratna navrtka (51. 2.6.37) izniduje se sa sarno s jedne strane.
Koristi se za spajanje drvenih konstrul,cija.
J(runastc navrtke (51, 2.6j8) izraduju se u dvije varijante; u prvoj varijanti
se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke;a u drugoj - u cilindricni
produzetak eeoile strane. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.
Sl. 2.6.36. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2.6.37. Kvadratna navrtka
Ii Ziij.bova
,
L I
, (f' l'
z:a s =22 do60
S1.' 2.6.38. Krunaste navrtke
98
Cilindrienc navrtke (s1. 2.6.39) manjih Sil dimenzija i Za manja optere-
tenja. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.
Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1, 2;6.40) i'lzrilaste
(s1. 2.6.41), a za jaca zatezahla i cesta odvijanja ,mogu imati l"ucku-(s1. 2'.6A2).
S1. 2.6.;l9. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou, b) ,;a izrezima na oboJu, c) sa OLvorima
nn celu, d) prorez n:1 cdu
$1. 2.6.40. Nareckana navrtka
S1., :':.6.41. K1"ilasta navrtka
Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi
ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.
JcI', u_sklopu navcija Yijka- i navrtke nisu svi navoji
jednako optercceni, zbog pojavc ncjcdnakih clas-
ticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.. KajviSe jc optcre-
ten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08-
'lanjanja i opterecenje se pre,ma lvrhu
smanjuje (vidi dijagrain na s1. .2.6.43). Sl. 2.6.42. Navrtka sa ruckom
99
Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.0345 sa deset navoja poka7.ala su da prvi navoji
'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\',J drug! oko 22,7%" a posljednji nav6j
syega oko 1 Gi ().
Navrtka na s1. 2.6.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja, Cime se-
smanji njihova vis'ina, a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.
Navrtka na s1. 2.6.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj
mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka,
Redni broj
nalloja
. .
·m·:
.. .!. '/j . ' .. ::.
/ . /, ,
! I
a) b)
c;)
51. 2.6.43. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih
navoja
Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. 2.6.43cd) daju 'bolji. efekat od pret-
hodnih, posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn, omogucuje joifravno-
mjerilij':l raspodjelu napona po navojima- u sklopu.
2.6.7, Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki
Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika, zatim od mcsinga, bak:ra,-ula
minijuma j Icgura aluminiju:;;:l8" i od sivog liva i celicnog }iva. Za navrtke sc,
po pravilu, upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka,.
Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv ,_,vi-
jak'\ odn. "navrtka", oznaku navojt)-, oznaku'materijala odn. oznaku klas.e cvrstoce
vijka ,,- navrtke i pripadajuCi standard.
Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.
Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj. Ulll/lO, a diugi
lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijed-
nosti zatezne cvrstoce, tj. 10· (tabela 2.6.9).
Primjer; za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce O'M _7,- 50 kN/cm
2
i donje granice
razvlacenja ffT = 40 kNfcm
2
, oznaka klase cvrstoce bite:
100
prvi broj (l'
ili
J10 -'-'. 50/10 5,
drugi hroj uTiuM = lOx 40/50'.= 8,
oznake kluse evrstoce je 5.8.
Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa M16 ad navcdcn\1g
materija1a bite:
Vijak Mli':i, 5.8 )DSJ.LBl.05?
Tabela 2.6,9. Oznake klase CVl'stocc celie nih vijaka
PRVI BRO) 12 14
Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm
2
J 120 140
DRFGI BHOS
9
9
Donja -granica razvlacenja ((1' ' ('02
... 10 iIi ·10
Najmanja zntezna CYfstoca If.V ".11
(;
KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG,,-Jj;', 1J1O vri-
jednosti ispitnog naprczanja a, u kN/cm2., kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllost
i
iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.6.10).
TabeJu 2.6.10. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki
Oznaka klase cvrstoce
8 10 12 14
80 lOO !20 140
Pritnjcl'; oznaka se!;tostrmlC' nilYTlkc <;a nay())· m :\\ 20 y .l oel celika cijc je ispitno na-
tezanjc (Ji = je:
Navrtka .\·120 1. 5 F'S i\-l.BL601.
2.6.8. Navojni spojevi navojnj prcnosnici
Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj, spojcvi masinskih dijclo\"a koji
sc pomocu Lako s.c I"astavljaju i s.astavljaju, bcz ostccenj[) e1emc-
nata, Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's,.,o) Trella da ima istu i kru-
tost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. .
Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazi-
vaju se neposredni 1w.'vo.,ini 'spojc'C£ (s1. 2.6.44). .
Spojevi masinskih d.ijclova P01110CU vijak,1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.';-J'cdni sfto.icTi
(sl. 2.6.45).
Navojni prenosnic.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa
(vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no).
Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom, ali
im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k, Za :navojnc- prenosnike niljtesce
se koriste trapezni i kosi navoji. , '
101
b)
cJ
SI. 2.6.44. Neposredni llavojni spojevi
Sl. 2.6.45. Posredni navojni spojevi
b)
oj
lijev; navtO.i
0' - -_.%]
I - _-
Zate-zna spojka
oj
Sl. 2.6.46. Navo;'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln b·· .
'. rtlClll slc:.::ac, c) zategu
102
2.6.9. podlozne p]ocice
podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podlog
e
i navrtke
> Sa
zadatkom:
-:;- da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk
da zastite povrsine od habanja, pogotovo ako je podloga od 1l1.ek e,
materi;ala (drvo, aluminijum i 81.),' . og
_ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijk
a
. .
Izraduju ::;e ad. trgovackog kvaliteta, od lakih m'etaia, bakra, inesinga
presovane umjetne mase i 6pruznog celika. . , _ )
Na s1. 2.6.47. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstra
ne
. i gIav
vijaka, ana slici 2.6.48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11
-rupom). ' -
i· -L . .,
cli, I· ' ;.; I I
! 0 - - I
I---'---------i
81. 2.6.47. Podlozna plocica
I . I
Ii. I cl-
R=i-J
--tpJ-
. I '
Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.l -podlozl"!-c plocicc) ,
prema 81. 2.6.49.
S1. 2.6.49. Kosa podlozna plocica
103
2.6.10. Osiguranje navojnih spojeva
Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samo-
odvrtan;e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.
Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se:
-- dodatnom naponskom sUom (tren;em) i
- podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).
Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. se u stvaranju i odrzavanju pri-
tiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke, a ostvaruje se sa dvije navrtke
iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.
Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouz-
dan naon osiguranja (s1. 2.6.50). Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potreb-
nom polozaju, sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada
je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. Nalijeganje navoja u gorn;oj i donjoj navnki
je na suprotnim stranama profila. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka
donja novrtka
SI. 2.6.50. Osiguranjc sa dvi;e navrtkc
isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. To znaCi da gornja
navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka., dok donja
obezbjedu;e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Zbog toga
gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 0,8 d, dok donja maze biti niska.
1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine, tj. standardne.
Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mo-
gucnost podes.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.nog !czaja). Nc moic
se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.
Elaslicnc podlozne ploCice (s1. 2.6.51) imaju ulogu pochIlctaca i
osiguraca. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Prili-
kom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu
istovremeno, a time osiguravaju vezu od odvrtanja. Standardni materijal za e1astiC"D.e
podlozne pIociee je C.2130. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne plo-
c£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi;en) i oblik B (ravan), prema s1. 2.6.51a.
Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku ria "jednom mjestu. .
ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.u (izvana
Hi izuutra), koji se pod pritisJ.:::om elasticno deformisu. Slicno dje10vanje imaju
lepezaste podlozne (s1. 2.6.51c).
104
A
IzrijHI
n
"'i
8
Ramn
n
.
,or 25%
oj
e}
S1. 2.6.5.1. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:, b) >,upcasTv, c) lepezastc
Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi-
cama (s1. 2.6.52). .
Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki
na6n osiguranja. 1\a s1. 2.6.53. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm, i to: a) rascjcpka
postavljena U otvo1' n,3vrtke i vijka, b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka, c) rRf3-
cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.
Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim
duzim krakom (s1. 2.6.54). Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave, da ne bi ispab.
NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. lzraduju se od zilavog me-
singa, bakra, aluminijumskih legura i slicno.
Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. 2.6.55) je jednostavno i ·efikasr:o.
Prsten, najccscc od plasticne mase, umctrie se u zlijeb navrtke.·Navoj vijka prodlre
u prste.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje.
105
51. 2.6.52. Opruzne podloine ploCice: zukrivljena, valovita
0) b)
sr. 2.6.53. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke
S L 2.6.54. Rasejepka
m
I
S1. 2.6.55. Nav.rtka sa plasticnim
pt'stenom
Na s1. 2.6.56. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika
osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice, b) osiguranje pomocu' podlozne
ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.
Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polo-
zaja navrtke, tj. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja.
106
oj b) cJ
Sl. 2.6.56. Nacin osigul'anja podesnim oblikom
2.6.11. Kljucevi i ·odvrtaci
KJjucevi su aim %a Uvrtanje, odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.
Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka,_ kao i raspo!oziVOIll
prostoru za prilaz 11av1'tki, odnosno glavi vi;ka. Prema konstrukd;i, kljucevi rriogu
bid: jednoslavni, -po11licni i 11lomemni.
Otvofeui kliucev/ navrtke sarno u pr:hnjenjuju Se kad
ima dovoljno prostora za rukoyanje. Izraduju se kao (s1. 2.6.57) i dvo:
slra.ni (s1. 2.6.58). Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. prostoru, OS1
celjusti nagnute su prema osi drs:ke ! 5". Dvostrani, otvoreni kljuc ima razlicite
otvOre ceIjusti (S), obiCno za dvijc_u7.astopne vi'ijednosti navoja.
:£1
I
81. 2.6.57. Jednostrano otvorerii kljuc
107
"--"--------
-3
S]. 2.6.58. Dvostrano otvoreni -kljue
Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi;aka. lvIogu bid
seslostrani (sL 2.6.59) i cetvrtasti. Koriste St kod ventila 2;1 vodu, plin i s1. -
SI. 2.0;59. Sestostrani zatvoreni kljuc
Usadni kljucevi (sL 2.6.60) i 1lasadn.i kljuccv': (s1. 2.6.61) primjclljuju se l<ad;c
vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se
provlaCi kroz kljue. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIa-
yom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Za manje momente priteza-
nja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. 1.6;60b).
Okasti k ~ i u c (s1. 2.6.62) podesan jc za prite-7.anjc sestostranih nayrtki i glava
vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.
Kukasti kljul (s1. 2.6.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od-
11osno izrezim,a na obodu.
Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican, sto daje
moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1. 2:6.64). .
108
'"
b.
SI. 2.6.60. Usadni kljucevi; a) cet\'rtasti, b) :;estostnmi
81. 2.6.61. Nasadni -kljuc
51. 2.6.62. O1msti kljue
51. 2.6.63. Kukast'i kljuc
SI .. 2.(6.64. Pomicni (univerzalni) kJ-jl.lc
109
Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. Sta·ndardizovani su
jCdnostrani odvnaci (s1. 2.6.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. 2.6.65b).
/!.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111, od-
nosno momentom. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazalj-
kom (s1. 2.6.66a) i sa mjernim satom (s1. 2.6.66b). Moment pritezanja ciCita sa nu
skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja), odnosno

0)
------------1
b)
II nl II
... -11---.. - ..--------1
1 t--"--r----
1
L
- '1
0-1--- i _, _' W.i- I' . I i,
I __ r
51. 2.6.65. OdvrtaH: a) jednosnani, b) dyostrani
11:l1l1jcrnom satu. Upolrcblj!.-;yaju i Idjucevi sa oprugOlli., it U s(Tijsko
proiznjdnji I.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za ,Potrcbni mo-
mem: pritezanja.
Kljuccvi se u trgovini. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-,1. 2.6.67).
U proizvoJnji uClflC, piinu, plsstike, boja i lakm'tI, te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ pro-
pisi obave;::ujupldu(; ljudc uu Pos,:buu opreZllost i zai;titu od ckspJozi,ie i pozara. u talwim
sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu, ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil,e. s.tete urustvc-
noj iluovini. Jt.:dna od oba\'cza od di.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigur-
nosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija, bahn i drugih komponenata).
110
o.
F
I
b.
Sl. 2.6.66. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni, S(l mjernilll stltOm
Sl. 2.6.67. Garuitu1'U klj,JJ.ceva
2.6 12. Proracun vijaka
Prorac.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje izboI
.. . - .-. . . I ,. spoJu {j. ZO\ilSnostl ad
naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U .... '-'-. . "T ,
vijka, vrste i naciila djelovanja vijCl su podlJei)en.1 U
te se svaka grupa nosebno proracunava. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl pro-
raCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.
Vljci izlozeni zatczartju (51. 2.6.68) proracunava;u se 11a osnOVU obrascD iz
lla,uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala:
F
A, --. [cm'].
d,d
111
Ovdje je: 1 .... [kNJ - aksijalno opterecenje.vijka, Al [emS] - poprecnl presjek
jezgra vijka, o'za [kN/cm
2
] - dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.
. :r<:.ad se izracuna jezgra, iz tabliee' za odgovara;ucu vrstu navoja izvrsi'
se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.
Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll
granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza =
d a
(kN/cm
2
J. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti
p
uzimaju se u granicama l' = (2 - 3); vete vrijcdnosti
trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil
promjenljiva.
Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju
vrsi se izraza;
gdje je: Ap (em2] ---c- projckcija radne povrsine svil)
navoja na ravn.inu okomitu na osu navoju,
d
2
[em] -- srectn,ji pree;nik navoja,
HI [em,] - dubina nalijeganja,
z - bro} navoja, u spoju,
Kod navoja povrsinski pritisak iznosi:
p
Sl. 2.6.68. Kuka sa zavrsnim
dijel()m U obliku vijka
d, ' " ' Z ' H, d, ' " ' Z ' 0,5412 P
0,588 F, 0,588
Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak doz-
voljenom naponu zatezall;a,
I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. :',6,68) za dizanje tcreta Fa -- 25 kN. Kuka
je ad C;0545. Navoj je metricki krupnog koraka, prosjecne izrade.
RjeIenje:
L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w;vujamo stepen
sigurnosti 'If = 3, pa je dozvoljeni nnpon
G" 36
Gea = - = --- "'- !2 kNicm"'.
" 3
2. Povrsina jezgra vijka
F/i. 25
Al. = - = = 2,08 em'" 208
G$d 12
3. Nazivni precnik navoja iznosi d ",- 20 mm, prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka
A) 225 (,tabela 2.6.2).
4. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m ,= O,8d)
p=
0,588, Fa, 0,588' 25
= 5 < 12 kN1em2,
l,S4' 1,6 '
8to zadovoljava. ,
112
viJak izlozen djelov ' . . SC iX
uslova .. Nairne, da bi se i;':;'U poprecn£h sila (s!. Sf;
F" da otpor deforIllacija vijka usljed savijatlJa;;cijerlt
treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n,?, Fit = /-l • FtI- (ft = 0,1 do 0,2, ko
e
'1$. 11
tom sluca;u mora biti. ispun)' en u njl . dlJelova zbog djelovanj,a poprecnib sJ '
SOY: P
.. k v 8""'" 1t=/-l'P,
pa se VIJa' proracunava na zatcz . p'
anJe -8ili F =---.:...!.
Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . a p. ,
'. 0 lrmh pO "
mo stepen slgurnOStl protiv prokl' -" vrstna i usvo, )'i-
d· lzavaUJa j'
on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2, ... 1,5,
F
F 'j'
<" = -c-"'-,"- [kN] ,
1 ' i'
Povrsinu )'ezfTra ",')'k',) ,
t> v lznosi:
1 uZduznu sHu:
Ovdje jc (]zd = (kN ;cn e], oie
n
I 1 - dozvol)' .. crrfl
,. ,'V eUI napon na zatezanje,-ol' - t?
-razvlacen,a, r = (3 - 4) _ st, . .
. ' . ' , '. epen slgurnosti ( , "'[1 -g
lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p
• )lVO Opterec .) "
Prema dob1venom rezultatu' enJc .' 050-
0
v 'k· T • liSVa)? se n '. 000
preC111 Jczgra al, lZ standardnih t'l.bf UJ lZl veti presjek jczgra A-;'J
< lea Za navoje,
Primjer: I1roracunati ncpod , '. . cOW
smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko" e JC
,. -,. rr: r ,mjcn J1VOm silom F. = 5 kN "s J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1, 'C tV 'fl
tr1ckh rucne luadc, Koefieijcm tren)'a kl", \). 2.fj.69), Vijak jc ad cclika (:.0445: NIl",rol.
1
",/loJ
,,=15 - IZ<lnJllu-"015 - Jdl
pll
, ' , -- .' ,stepen sigurnosti protl\' pro -
Rje.fCl1jc
1 p'otrebna 'J -
• Sl a zatczanju. ,-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . 1,5
----;-------.;- = --- = 50kN.
t,· (t J.
2. Dozvoljeni napon zatczunja za. " d
0" = 26 i UsvoJcni proni;enljivo 'optcrccenj,c,
nash 'I = 3,5 bite: '
3, Povrsina jezgra vijka:
Iz tabek 2,6.2. Za mCIricOl . ...1f11
e
ko·c odo',' nUH)jUS\ujase ""S9
w
j ill g ,aLIl navo) 1\136. prva "Cell ,njcdnost plcsjeka Al ,,00 I . ,
Podesel1i vijci izlozeni djeZov '.' _ ' , .' tC)
otvor pa je povrsinu 'presjeka sila (s1. 2.6,70) nalijdu j
vUka povrsinskom ptitlsku N VI! lZlozena smicanju, a omotac ot\T. ilJljC
vijka od ispadanja.iz veze. . , Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf
1z obrasca za napon smicanja Ts
J
4'P
d
s
=, [em])
n·n·Y8d
izraCllna se stabla:
gdje je:
Fs [Iu,\[] - poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{)
fl: - broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju
A. a; ''''- [em'] povrsina presjeka stabia vijka,
4
Nal<on proracuna precnika stabla vi;ka (d$) usvaju s,e
nazivni precnik navoja (d), i to nesto manji nego sto je
precnik stftbia koji je izlozen smicanju (d
s
)) kako se ne hI
Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.
Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti
kontrolu povrsinskog pritiska:
51. 2.6.70. Podeseni
vijak izlozen poprec-
!lOln Qpterecenju
gdje "je; Pd [kN/cm
2
J - dozvQljeni napon na povrSiriski
pritisak izmedu stabia i spojenih dijelova.
Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l
da je pociesen. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.
Rjdenjc
1. Dozvoljcni napon sinicanja T8d = O,8lf
z
d :.:; 6 kN!cm
Z
, Pa UZ<l
2. Precnik stabla izracuna sc iz
Usvuju,tnO, d, 1_2 u navoj MlO.
Provjcitt povrSinskog pritiska:
F, 5
P =" -.._,,'... = ----- 4,17 < Pd<
dS'b 1,2·1
2.'6.'13. Kont'rola izrade
Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo;, pri
celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim:
mjerilima. Tcorijski, kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih
elemenata navoja, ito: velik£ preenik, mi.tli_prelnik, korak i t!gao
profila navc'.ia., U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih
odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s- navojem, i _ n;ihovo ispravno
funkcionisanje, -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a,: velikog;
malog i st'ednjeg prccnika.. . ,
114.
Na 8L 2.6.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj.
Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.tajucim -navojem. Navoj je dobar' ako
prode kroz 'prvi prJ-r a los kad prqc1e kroz,oba'jJara valjaka.
l'fa '81. 2.6.7.1b prikazan je kaIibar za: kontt;olu ,unutrasnjih-'navo;a. U dobrib-
duza strana prolazi a kraca ne, '
51, 2.6.71. Granicna navoj: a) racvasto, b) cep
ZADACI
L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. 2.15.22) za rnirno __opterc<.';enje F;" .10 kK
Vijak je o,d C.0345. Navoj je krupnog koraka, prosjecnc izrade. ,
2. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.0245 vt',mni su sa dva poddena vijku prci:'>:'
nika do = 12 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lei.
(:.0445, it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.
('!TANJA·
1. Ob;asni,postanak zHvojnice i llavoja.·
2. Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje?
3. Kako se mogu' podijeliti navoji?,
4. Sta jc profil navoja?
5. Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja?
6. Nacrtaj proW metriCl;:.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:-
7. Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.
8. Nacrtaj profil trapeznog- lla'voja i oZllaCi osnovne
9._ Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(;-'
J.O. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine.
11. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI, 1<.1) Tr60 x 9, S32 x '6, Rd40 X 1/6.
Kako- se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji?
13. Koji navoji se koriste na vijcima za kretanjo.?
14. Kako je izvrsena podjela vijaka ,prema riamje,ni?
15. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka._
16. Prema ,sjeeanju, skiciraj navojno vrcteno skJ;i,Pa.
17. Kitd, se' vijci _bez navrtk;e?
18. Kad"se prifU;eujuju viie!._ bez :glave?,
19, Nav:edi nekoliko specijalne svrhe:, _ _ _, , "
2Q.',,Kolika je ,visina_ normalne_ navrtk,cj u kolika, glava, vijka _ sa se(ltOtlgaonom $1!1vom?
21: 'Sta su navojne ,reie, a Sta navojni prenosnici?
11S
22. Navedi oblike navrtki.
23. Kako se oznaeavafu vijci, a kako navttke?
24. Cemu sluie podlozne plocice (
25. Navedi svrhu i primjera osiguranja navrtki,
26. Koje vrste kljuceva poznaje1i( ,
27, U cemu se sastoji kontrola izra.dc navoja?
2.7.0PRUGE
Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Glavno svojStvo
opruga je elastiCnost, na cemu sC'j zasniva njihova,upotreba.
2. 7. !. Namjena opruga
Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.anje i1i vise clastkno deformisati,
narnjena ill. moze hiti;
za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila, odbojnika, spojnica
i 51.);
za akumuliranje energije (kod cascivnika, igracaka, oruljn itd.);
za mjerenje sile, teiine i momenta (kod dinamometara, vnga i momentnih
kljuccva sa ugradenim oprugama)!
za ograniCenje najvece silej odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.);
Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave, stege itd.).
2.7.2. 'Vl'ste opruga
Konstruktivni oblici opruga- su vrlo razliCitj i zavise, od Ovisno od
oblika i naCina opterecenja, opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji),
uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). Prema tome se i
dijcle
a) fleksionc oprugc,
b) tOj-zianc oprugc i
c) prstcnaste oprugc.
U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za
ublazavanjc udara, o,scilacija i sumova.
2,7.2. L Fleks£onc oprugc
Pod djelovanjem silc, ove opruge su 'pretc,zno riaprcgnute 11a savijanje,
a obuhvataju; proste lim,ate opruge, slozene lisnau opruge (gibnjevi), spiralne
t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.'· ' _ ' '.
116
P1'oste lunate opruge '(s1. 2.7.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja, gdje'se
traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.i pol;oprivrednc
masine, u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).
Slozene limate opruge - gibnjevi (s1. 2.7.1b) imajU siroku primjenu. Pogodrie
su za velika opterecenja, kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih
sredstav3, zatim. presa itd.
Spiralne opTUge (s1. 2,7.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao aku-
mulatori energije(npr. kod casovnika, igracaka i s1.).
Tanjiraste opruge (81. 2.7.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao
snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p,ostrojenja, za ventile i s1.), Za 'nMbCito jaka
optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Moe llosenja i
ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.
Zavojne fleksione opruge (s1. 2.7.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju
koja se postize smanjenjem precnika, CD} zavo;ne' opruge, pri ccmu njcna duij,.,y
ostaje neptomjcnjiva: Pl;imjenjuju se u domaCin.o;;tvu (stednjaci, stipaljke) kod tdz-
stilnih, stamparskih, poljoprivrednih j drugih ,masinH.
,)
,j
Sl. 2.7.1. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga, b) gibanj, c) spiralna opruga. d) tHnji-
rHsta opruga, e) za-vojna fleksiona opruga
2,7,2.2. Torzione oprugc
Pod djelovanjem vanjske sile, ove opruge su prctezno' izlo:lcnc uvijanjuJ a
obuhvataju: torzione §wpo'vc,"torziollc za7.Jo.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc
Torzioni Slap (prosta torziona oprugc), s1. '2.7.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'i-
jetko - kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama
ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'"
portnih srcdstava, motora SUS, masinn alatIjika'itd.). Prema naCinu optcrecenja,
torzione opruge m6gu biti zatezne - vlaene (51. 2.72b i. 2 7.3) i pritisnc - tlacne
(81. 2.7.2c i2.7.4).
117
ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia, Oye drugc
obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Pored cilindricnih,
izraduju se i kon£(;nc i parabolicnc zavajne opruge. Presjek iice 'kad zavojnih opruga
moze biti kruzni, kvadratni ,i pravougaoni.
81. 2.7.2, TOi'zi.onc opl'uge;, a'. tvrztoni ;tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga, c) z'avojllu prithria
opruga, d) pllzasta opruga
Sl. 2.7.3. Zatezne, torzione: (lpru.ge
SI. 2.7.4_. opruge
118
Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 2.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika
poprecnog pres;eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.
Koriste se_ za velika opterecenja, naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina
puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju
imaju zavojci sa radijusom,
2.7.2.3. Prstenaste oprugc
Sastoje ,se od unutrasnjeg i spo-
Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medu-
sobno naJijeiu svojirn ,konicmnl' povr:..
(s.1., 2.7.5), UzehtZp.a sHa koju
prima opruga,_ sNai'a nu, dQdirnoj po-
.
Qj
vrsini prsteria- ve1il,u silu pritiska pod 81. 2:7,:5. Prstenasta opruga
Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).ovi _,'
istezu) a unutrasnji skupIjaju. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su
itt odbojqike.
:2.7.3. Materijali, za._ Oprtlge
Zbog velikih dcformaciju, U oprugama se javijaju i jaid naponi, -pa se oprugc
izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:;:om (:\'1'stOC0111. To su uglje-
nicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1,1 i legirani samanganom,
silicijulrJOm, hro1110111), vanadijumom i:i viSestru,ko legirani celici. C:vrstoca materi-
jala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i,povrsinSkom obradom.
Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su, ceHci prema JUS C.EO.551.
(tabela 2.7.1).
Celik

C. 213.2
C.2133
C. 2330
C.233]
C.2134
C. 4230
C.4830
C.4831
,
j
Vru6e \'aljano
HE [kN/em:!]

240
255
270
290
310
310
310
310
3JO
310
217
230
:.:.30
235
240
240
240 .
240
235
235
lOS,
110
)10
110
110
110
120
135
120
135
120--140
130-150
230-150
. 130-·150
(30-·150

140--=---·160
150-:1-70
135-'170
135-170
hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se ;;;.a zice malih precmka,
Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ;e precnik zice __ manji, a kyalitet ce1ika bolji.
Dozvoljeni naponi" opruga- su veliki, 'da bi se sto deformacioni _rad.
119
Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon za opruge
od celika:
o'srt =-0,75' (/1', '= 0,68 . don j 7:'d = 0,5 dm'
Za dinamiCka opterecenja je:
if,. = (0,45 do 0,52) ff
m
; Td = (0,33 do 040) am.
2.7.4. Karakteristika i rad opruge
Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja
(Fmax odn. Mmax.), pri kome napondostize granicu elasticnosti. Veza izmedu defor-
madje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. Ako izmedu deformacije
opruge' (ugib, ugao uvijanja) i opterecenja (sila, moment uvijanja) posto;i propor-
81. 2.7.6. Karakteristika
opruge
cionalnost), onda je karaktel'istika opruge prava
linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti
elasticnosti) - s1. 2,7.6,
Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F)
moze se -izraziti pomocu jednaCine:
Karakurisdka. oprugc pokazujc ,kolild ugib u
em izaziva jediniCna sila; 'Sto je ugao nagiba ka-
rakteristike (0:.) manji, tj. 8to je karakteristika polo-
zenija, odredeno opterecenje stvorice yeti ugib, pa
kazcmo da je opruga elasticnija. Obrnuto, sto je
ugao (0:;) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib - opruga je kru6a.
Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em;
.
Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi:
A =p.! [kNcmJ.
, 2
Kod opruge koja radi bez trenja, rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc
l'adu koji opruga kasnije proizvede. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu
pojedinih elemenata, tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.
Takve opl'uge pri radu apsorbuju, usljed trenja, dio utrosenog maa, pa stoga
sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc).
2.7.5. Pl"OraCUD fleksionih opruga
Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Na s1.
2.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog,presjeka, a na s1. 2.7. 7b prosta
lisnatR opruga stalne debljine (h), a promjenljive sirine) od b = 0 do b.
120
NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten;a:
M. = F (1- x),)a x = 0, -=::: F· I.
Kod opruge konstantnog napon savijanja je najveCi -u ukljestenju, i,
iznosi:
Kod oprug-c promjcnljivog
presjcka najveCi napoll savijanja
je u slucaju kad je x = O}i jednak
je u svirn presjecima oprugc)
posto se otporni moment pro-
porcionalno povecava sa poveca-
njem momenta savijanja (idealan
oblik).
Maksimalni -ugib je na kmjl1
konzole i, na osno\'u nnuke (l
nosti matcrijala,

,

't-\1
H
.. b •
p.j3 ·1F·F
a) f = 3£' I =
2 P'(ismaxrcm]
F. - - za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks"
za opruglt pre'iekn.
Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.omi
cn1
j
j
'vog za 33 de[ormahilnij" u
odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. -
Krutost opruge ncpromijenjenog
veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka
F b· 11
3
• E
C = .- = ----[kNjcmJ.
f 6'P
izracuputi dinamicku lisnate opruge prayougaonog oblikr.
2.7.7a), duzine 1= 400 mm, );irine b C-,- 50mm 1 deblj1ne II "---- JO mm. Opruga je od celika C.21:;(:.
Rjdcnjc
1. Dozvoijenl napon: (;-,,,1 = O,5f1m =- 0,5· 120
b.h2 5.1
2
_
2. Nosivost opruge: F '"" ----- . Usr'l = 60 = J ,25 kN.
6·1 6'40
F'P 4·1"·13 4·1,,25'40:\
3. Najvcci ugib 'opruge: I = -3 . E . I =- E. 11 . -,-. 21 500 . 5 . J3 = 3 em.
Slozellc limata D,"ruge koriste se za. velik.a ?pterccenja, bi bilo nei"vodivo
veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika debljinc lista,
se tako povecava krutost opruge.
121
Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc
}lj, pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. 2.7.8). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene
Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima:
Ms 6P'1
== - -- = const;
W n: b ·lt
2
·O\'dje je II. - broj listova istog prcsjeka.
1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i
Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja
0)

.. ,
-, ,
. ,
'!';1 b)
S1. 2.7.8. Postallak gibnja
F
Cgib gibnja., f ''''-
c
5
3. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' ,,--
pomocu uski). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a, primjcl1juju
se trapezni zavdeci (81. 2.7.9.). Izuzetak Cin( gornji list, na
cijim se krajC\;ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja
karoserijom L s1.). Gornji list naziva se glavna_ traka.
Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a
ugib idcalnog gibnja i iznosi:
: -F .1
3
/"'" em,
gdje je: - koeficijcl1t oblika, Zil\'isi,od oclnosa bib i broja
lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi (n'); = 1 za idc-
alui gibanj;
G = 0,8 za b'{b = 0,4 i It -= :?!3:,
1; 0,67 z;). b' = bill ,--'-'" :----' J.
lzn,dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog
gibnja (sL 2.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn
vimn oprcrecenje (P).
DvoSlruki ugih, uz ism uosivost, postiie se
uvOjllOg gibnja (sl. 2.7.10). PWccalljc nosivoni dvojuih gib-
njcva postize se primjenom- dvojnog dvoredl1og gibnja (sL
2.7.11).
Primjer:. Proratunati dvoslruki gibanj duZil1c
21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. MaterijaI listo\,u
jc (:.2130, stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P- = ,2. Brqj
list{lVa n'= 6, sirina lisla b -= 40 min. KrUlost optuge
c 1 kN!cm.
5 ern.
b'
b
0,4:, iz'nosi = 0,8.
4. Debljina li.sla opruge (II; HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W;ib;
6· . F· {J
n·E·.b ·f
6 ' 0,8 < 5 . 503
--" 2,014 em, h = 11,9 em.
6 . 0,1 . -10-1 • :.1 • 5
5. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0,4, b '= 28 mIn.
122
2F
il====+19 I!·&
, S1. 2,.7,9. gihunj
S!. 2.7,10. DvoJni J?:it'.anj
2.7,6. Proracun zavojne opruge
?pterecenje (F) koje djdu;e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju
(sI. 2.7.12). Moment sprega, Mu "'--= F· R napreze oprugu na uvi-
J3nJe:
Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i
zavisi od odnosa Did. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K)
koji je dat u tabeli 2.7.2. .
. 0
r--"-"---j
! R F I
r----
SI. 2.7.12. Glavne veliCine ciHncit'icne
zavojne pritisne opruge
Precnik iice zavojne opruge iznosi:
/
"SF-{D)"-
d Ai ,"J . f( [em].
. Posto krajnji zavojci porav.nati zbog
pnlagoaavanja podlozi, uzima se. da Oprug8
una .1;5 ncaktivnih zavojaka. Prema tome.
ukupni broj zavojaka jc:
Z "-"" Za -:- 1,5,
gdje je: Za - .. broj aktivnihzavoiaka, Duiin,{
tice aktivnih zavojaka iznosi:
11/ =D·::7·.Z".
Ckupna duiina iice moze se izraziti ohras-
cern:
I = DnZ "--=: ill (Za 1,5).
;\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka
U opterecenom stanju' treba da iznosi
S mil) = 0,1 d, a ne smije biti manjc ad
0,5 mm.,
Stvama visina neoptercccnc oprl}gc
(L):
L Z· d + Zo . S = (Zo .,. 1,5) d + Z"· s.
Tabela 2.7.2. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga
r DId 3 4 5 G 7 8 9 10 12 15 10 30
I - .. _. , ... _._""_
l K
I
- ..
---_._----
1,55 ]'38 1,29 1,23 1,20 1,17 1,15 1,14 1,3 J,09
..----..--..-
. ,Izrac,?nati precnik o.!<ruglc za torzione Opruge
malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =, 600 N. Opruga)1:: od cehka C. 2130. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6"
Rje.fenjc
1. DI;}Zvoijeno naprezanjc T,l .'"" 0,5T
m
= 0,5 . 120 60 kN/cm".
124
2. Precnik zice opruge;
. Usyaja sc precnik d·= 2
2,7.7. Gumeni jastucici
Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la
elasticno spajanje dije1ova, posebno dijelova ko;i su izlozeni potresima. Primjenjuju
se za ublazavanje udara, oscilacija i sumava, npr. kod transportnih sredstava, da-
sticnih spojnica, kod temeljenja (fundiran;a) ffia.sina itd. Posto' se el.asticna svojstva
gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika, opruge oct gume moraju biti
drugacijeg oblika,
Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. 'pritisak. Na s1. 2.7,13.
prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc jastuCica.
o.
d. e. f
Sl. 2.7.13. GumenJ jastucici za sUe prHiska
ZADACI
1. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. 2).7) or! C. 2330 za pro-
mjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Dulioa Oprugc je 1 '300 mm, dcbljina trake h = 5 mm,
Proracun izvtsit.i za oprugu, konstantnog presjcka i za idealni oblik.
2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 2.7.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN.
Dulinn gibnja je 21 = 600 rum, sirina b "'" 60 mm, debljimi lista h """ 5 mm., Materijal
C.2131. .'
3. jednosmjerno promlenljivo opterecenje CIa prenosi cilindrlf;1l3 'zavoina
opruga izradcna. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.m, srednjcg precnika D = 80 mm. Zlca
je od C, 4230.
125
PITANJA
L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc?
2, Kako je izvr!Iena podjela opruge?
3. Objasni osnovua obiljeija opruge? ,
4. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu?
5, Objasni postanak gibanja?
-6. Kako se povecava noslv()st, a kaka ugib gibnieva? -
7. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge?
8. Kako se povccava ;tosivost, a kako ugib tanjirastih opruga?
9. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga?
10. Sta, BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u?
126
3, ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE
U clemente -za kruzno kretqnje spada;tl: osovine, 'vraiila) le1iisw
spojnice,
3.1. OSOVINE
Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju, kao sto su remenice,
zupcanici, dobcisi i s1. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-;
mente). J\{ogu,biti ror.irajuce i nerotirajuce, pune i suplje.
Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima,n?glav-
Ijeni, npr. vagonska osovina (s1. 3.1.1), a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni cle-
menti, upr. osovina \iagoneta (s1. 3.1.2). Primjenom supljih osovina znatno se sma---
njuje njihova tezina, a neznatrto otpornost na savijanjc.
SI. 3.1.1. Va,gonska osovina
Prema 'konstrill<tiVnom izg1.edu, osoviilc ni.ogu. biti 1'aVllC i stepchastc;.-Ravnc
osovine iinaju isti precnik na Citavo; .duzini i 1ako' se iiraduju. Najcesce se osovine
izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe, usteda u,materijalu: i sm'anjenje tczirje, ,rui
je sk:uplja., ' - ., .'"
_ Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a,- 'sa, jcdnim .--pr<:;pl.1stom; iIi sa'
dva prepusta. Na 8L 3.1.33., prikazana u proste grede ..
SI. 3.1.2. Osovina vagoneta
Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.0461 do (::0545, a za
jaca optereccnja C.0645. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za
<:ementaciju i poboljsavanje.
Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima
osovinc na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima. Prvo se odrede
otpori oslonaca, zatim momenti a zatim precnici osovinc.
128
Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine:
3 odavde idealni precnik osovine
Ovdjc je: M" [kNcm) .- moment savijanja
d" [em']
10
- aksijalni otoprni moment za kruini presjek,
v,, [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja.
a. A
b.
Stvarnj oblik
osovme
x
b
\
1$i8
I
Fa
Idea In; obHk
osovine
.. -!:I.l.3., Prlkaz shematski., b) idealni _J swarni oblik
Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan jer
bi sc precnik povecavao od 0 do d
max
- po ;ednaCini kubnog paraboloida. Stvarni
oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. 3.1.3b). Precnik stv2rnog oblika
osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.
-optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo, a nerotirajuCih
- jednosmjerno promjenljivo.
Prim;er: Proracunati osovinuopteret.'tnu prema slid 3.1.3., ako je J-.\ = 6 kN, a o.c, 350 mm,
b = 250 mm. Osovina rotira. Materijal osovine je' C. 0545 sa UHd G kNjc;mz.
RjeJenJe
1. Otpori oslonaca:
'M
A
= - FH (a ----'--- b) --0- F· a = 0
P'a 6'35
Fn '= --'= = 3,5kN.
a + b 35 - 25
AlB = FA (a + b) F· b = 0,
F·b 6'25
I?A =';-0 = -35 '.--:- 25- = 2,5 kN.
2. Momenti savijunja:
Afsmax = FA'a = 2,5' 35 oc,_ 87,5kNcm.
Za x 0= 20 em, Aisa: FA' X = 2,5' 20 ''0'' 50kNcrn.
3. Ide-alni prc-cnik osovinc:
10· 87,5
6
10/\1so; 10'50
= 5,25 em.
--= = 4,37 em.
Gsii 6
4. Stvami precnik oso\-;inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_, radi nagla
v
-
ljivnnja glavCina, pa je: d = 1,1' 5,25 50 775 em.
Usvaja se pn'j veti precnik, a = '60mm.
3.2 OSOVINICE (SVORNJACI)
Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. ostvnruju zglav1'::}ste
(zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiS-
tima osovinicc miruju iIi osdliraju, a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050-
viniea. Izraduju se od cclika, obicno (;.0445 za manja optcrccenja, a za veea optcre-
tenja od ugljicnih celika g8rantovanog sa<;t8va iii od legiranih celika. Standardi-
zovano jc vise oblika osovinica. Neki od tih oblika prikazani su na s1. 3.2.1.
129
I
°1
L n I

Q.
81. 3.2.1. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.C3.020; 021; 022), bj bez glave-
(JUS M.C3,.040), c) sa u.pustenom glavom (JUS M.C3.030)., eI) sa navojem (JUS M.C3:060}
3,2.1. Osigurali;c osovinica
Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. NajcesCi
oblid osiguranja su na s1. 3.2.2.) ito:
a) osovinica je sa navojem., a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil;
b) osiguranje prstenastim ut;kocnikom:
c) osiguranje pomocll dvije rascjepke;
d) osiguranje trvrtnim vijkom;
e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.
Sl. 3.2.2. Primjena i nacmi osigultanja
,
PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog
pomjerarija oso:vina, osovinicu i lez.iSta s kotrijanjcm., a ponekad i clem enata za prenos
snage. Standardizovani su:
130
unutrasnji prstenasti uskocnici - za rupe (s1. 3.2.3.) i
spoljasn;i prstenasti uskocnici za osovine (s1. 3.2.4).
Provrti na uSicama prstenova sluie da o.dgov.arajucim kliie .
prsten moze pri ugradnji a unutrasnjl stlsnutI. Za izradu u
se ce!ik za opruge, najcesce C.2130 s

--
,
, "

I
. .JUM1. 11, I
-J,..I'tlJ.t
S1. 3.2.3. Unutrasnji prstenasti USkOCllik
SI. 3.2.4. Spoljasnji prstenasti. uskocnik
Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe, _odnosno pr.ecnik osovme i .stalld
prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 11
, iDs'
!,j.e,
3.2.2. }>roracun osovinica
'40,:
Osovinke, BU izlozene suvijanju, smicanju riiiti' '
oSQyinice izracunava se iz momenta, savijanja, a prQvlerava na ;povrs' Sku. f! ,
Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja, ,
, -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. 3.2.5, OPt ll..is
llk
,
podijeli se ,simetricno na dva dijela. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf
ja: (k
F F I P'L '
M - --- .-.. - [kNcmJ,
$ 2 2 4 8
gdje jc
. L-/ / L+/
[em].
. 4 2 4
Najveei napon savijanja iznosi:
gdje je
otporni moment kruznog pre,sjeka.
81. 3.2.5. Djclovanje na osovinicu
Odavde je precnik osovinicc,
Pov,rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p - <;"Pd' a na duzini
d ./
'L 0) F "
\ - l, P = -,------- Pd.
, d (L -I)
132
Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude
Pa (I - 1,4) kN/cm' za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc;
i'd =- J kN/cm
2
za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva;
Prl --=::: 0,5 kN/cm
2
- za ad celika, a posteIjice od sivog !iva.
Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka (A
F 2F
TB = -2A = 'd
2
; <; "[sU·
d'n) . , .
= -4-" 1 120051:
3.3. VRATILA
Vratila za :n0rrienata dui (sl. ,33 . .1
razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na i uvrl:
u'radu se- uvijek okrecu. ,) n}c!
M{obrtnimomentj
P(opterecenje)
51. 3.3.1. Vl'atilo
Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:;. Kod Cvrstih, .
poloZaj osne linije; je ncpromjcnljiv, a mogu bid prava (s1. 3.3.2) i koIJ'e, \ra;Ila
- zaSta \.s1.
3,3.3). ,
Prava v,r atila mogu biti glatka i stepenasw. Pri konstrukciji stepcna."till -:.". .
"k 'd " d" d ' 'V,atlh
treba pre1azc 1Z jednog prcem a u rugl lZVO Itt sa 0 govarajucim rac!i' . "
'. al·'· . . '-- ,'lUSHly
zaobljenja, came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a
- c aprSlll
a
uslJed konccntraClJC napona, ' _ ,- -
Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn
1
' l' '" ('1 ·,0 (nnr
kod motora SUS), i obratno u-uznog u pravo mljSKO npr. cod kJipnih k'
.' . /' P 1 I' '1" omprr_
sora). IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s ozena. , rosta (0 jcnasta vratl a ImaJu jcdno k l'
1
, , . .., 1 I' ' 0 jeno.
a s ozena IffiaJU VIse m )ena. '"
SI. 3.3.2. Glatko
133
S1. 3.3.3. Koljenast.o vl'atilo
KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'"
njati. Savitljiv'a vratila mom biti IJC 11
1
1()Ze se U odrcctenim
'I " 0 sea (8 3 3 4)' 'k
Vn:ttl a upotrebljuvaju ::;.c za prenos- olrreia" ." .. 1. gzp a (s1. 3.3.5).-Z<:rlavkasta
mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k- lzv!esnim uglo11l koji m;zc da se
. . . _ ar cmsko vratil .
se ,ko:1 pokretnih brusilica. b "T ,< 0 .. Gipka vr.atila
od. vbf celicne ZIce (1) koje su &wi": brZlnOlllJcra 1 81. SastOjC se
nUlZnljClllCnO uprcdenih; ce1icue tral"e (2) ',cne U obliku zavojnih zateznih oprug
a
:J ' _. " , 1 oklopa (3)
llcma vrsr,t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' '
, ,c u. lllOgu iti falw i teska.
Sl. 3.3.4. 'Kardansko -vrut"lo d -
. rumskog vozila
Zustitna c!Jev
vratilo.
Pogonsko. stfunc
ae
b,
S1. 3.3.5. Gipko vratilo: U s'klopu,e
b) struktura vratila
134
Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s.hemaiski:
cv_r1s'ta
"'--i
prava koljenasta
I
,ravna stepenasta <
VRATILA

slbtena
t.a,ka vratila (sl. 3.3.6) su prava vratila kaja sli'.tZlozena s
njima uema, elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije
atno
U.\lij<tJ: .
sopstvene tezine vratila se zanemaruje. Shematski tezitle lJU, jer tl.a
moment, duz ose obrtanja, od, Pren sr:oJnica .
spojnice Sl dO, spojulcc S 2· Nu LA! Qbrtut
mjestima .A i B EU osland. Ako I 0
bi se tezina vratila i tdina spoj-
nica zanemarile - kao rclativno
male> vflltilo, bi bilo iYlozeno
sumo uvijanju. ,
Sf
Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm __
sarno n? u\'ijan;e, s, tim d'a se ::;
dozv.oljeni naponi uvijanja uzi- :::t't-WlJ.1.UlWillWlWJ.WJ.illlllililliil! illiT7TTr
maju umanjeni )zako bi se kom- ,
pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 3.,3.6. Shema I k.' "
od,savijanja. a ,Og Vl'ati1a
Precnik odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.
" VIJari.ja·
"
7:1' ='If.7
"
"-VI'I [It;Ncm] ._- moment uvijanja kame 'je vratilo izloz
euo
:
Wo ternS] - polal:ni otporrii moment 'povrsme
iznosi:
presjeka; ia k
ruz'
III Pl"tsjek
dLJ'{
'"
16
d
S
5
napon uvijnnja.
Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila:
d 3/l
61v
,"" 3/2
i
\1,,[cm'l,
,J :n . 'Tud Y Tud
Moment uvijanja odreduje se pomOCll P [kWj j UgaOlle b .
. ,rz1ui.\ wI
tadhJ:
135
Ako se snaga, izrazi u fk\\TJ, a broj okretaja n tmill'-l], onda je:
P
1VIu = 955 - kNem.
n
Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene
vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila
prema kvalitetu'materijala (tab. 3:3.1).
Tabdu73.3.1. Izrazi za preenik vratila_ d [em]
I
I
I
iud =
1 2
'(12 N.Pa)·

15,,8
2kNfcm
z
(20 MPa)
3 kNfcm
2
(30 MPa)
----I
13,4 I 11,7
Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (su-
kanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od
1/4
0
po metru duzinc vratila. Precnik vratiia, U zavisnosti od ugla defol'macije,
dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala:
Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije,
za precnik se usvaja veca vrijednost. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na
vratilo vrsi klinovima, proracunski precnik povecava se za oko 10%; pa se precnik,
po mogucnosti, standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO.
Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa 11 = 960 min-I.
Vratilo je od celika sa -Cud = 2,5 kN/cm
2

Riden/c
1. I'vioment uvijanja:
P 6
M" -_. 995 = 995 ,,'" - = 5,97 kNern.
11 960
2. Prccnik vratiJa:
Zbog zlijeba za Idin, precnik Plwecavamo za 10%, tj.
d ,,"- 2,28 . 1,1 = 2,51 em.
Usvajamo standardni precnik, d = 28 mm.
TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna
vratila koja na sebi nose teske toc!;;:ove, a i sama imaju velilm tezinu. Pored momenta
136
. .
, izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e
prenosu obrtnog momenta. " . . . .
Na s1. 3.3.7. prikazana je prim;ena teSkihyratila kod pogonskog u,reda}3 fabnc-
kog krana. , . ;
Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih zatez'ne
evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm
2
, a ponekad i veee zatezne c:,rstoce.2a Jaka
Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici
com veCom od 100 kN/cm
2
• U tabcli 3.3.2. qat le pregled materlJala kO)l se upotreb-
Ijavaju za vratila.
.c;;;;"1 .
-_.-' .
.' . I" I
w L.-J , .. _____ -. .. __ .
Materijal
IZonstruktivni
ugljenic-ni celici
JUS C.ED.500nO
Celid za
JUS C.B9.021
S1. Pogonski urcdaj krana
Tabcla 3.3.2. Celid za vratila
Oznaka
Cpotreba
Slabijc opterecena vratlla. ."
Jace optcrecena vratila_; brzorol1ra)u.ca \T:ltib
(:.0461
(;.0545 !
C.0645
i
--1- ...•• ""
Izbor materljaia je od yratija
'j 'ze1jcnc graniee zu 16 de>
t.1430
(;.1530
(;.1730
(:.1431\
<;:.1531
J
'
C.1731
(:.3130\
C.
3131
1
100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .
niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main no-
gra:duje,
Yratila prenosnika, ,
vrntila slrugova, l-)UZll[\ vratila. i-"
Kao i prethodni, a odlikuju SC, u I?oreacnJ;-: sa
njima, boljirri osobinama ohraci,cllll:.
nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl,'.-
turotn.
Dije10vi preno$a, i dijcloyj kod kojih sc
veca t:YrsNca Jczgra.
C.4730 I "'--c-,----...
------_ ..
Celici za cemcntaciju
JUS C.B9.020
(:.1220 _
C.11211
(:,1220 1
(;.4320
(:.4321
C.5421
Rukavci
Vrctena brusnih strojeva.
Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:;
srcdnja vratila u gradnji vozila. i
vratila. veCih dlmenzlJU.
:3.4, RUKAVCI
Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .' . '
Najcesce -Cine cje1iml sa i vratilimu;:a g !edse Cst 3.4.1).
lorn spajaju sa osovinom, odnosno vratHom.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i po-
• • v u .0:'01:0- poglavlju ce se. govoriti 0 rUlzavcima za k1' ,v'¥ •
JakIm OPterecenjima" haban;u i za-'Ti"avim' :czlSta. OVI su
tlc,na na osovitiama i vratilima. Zatogs J uk r:redstavlJaJu kri-
-z:; veca opterecenJ'a i ,brzl'ne b . e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a
- ruseu;em. - -,
Optereeenje
(ezaj
-j
\
Irukavoc' -
SI. 3.4.1. UlcziStcnje rukavca
I
,-"
\{etajna
cauro
'304,1. Vrste rukavaca
Prana .. djelovanja opterecenja, rulmvci mogu. 'biti:
radlJulm koji prcnose opterccenje
aksi' 'tIni (uzd 0' ') •• . 0 na OSU,
)c uznr , kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i
radiaksialni (kombinovani), koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec, .
Na s1 .., 4 2 'k' " . . enJa .
.l. , .-L .. ,pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" 't . '/' d' 'v ' '
lwniC-;-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 CUI O. cz m ncm (sL 3.4,2.a, b, c f '
- • >"'--' , oprastl s, .4.2e) 1 grebenasti (sl, 3A.2h). ' ,g),
poloz,aju na vratilu, rukavci se dijele nu' , Z' ..
osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) k·' kO).1 se nalaze
SreQlm vratila. OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla
S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" , b - . , 'd'
naslona (s1. 34 ?b) R,ll, I"an', 's ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. 3.4.2a) i f>a dV'l
/c " v •• -. " lUll). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ,(
¥,. a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ",' '., " a na Optere-
Na nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i U jCdnOlll smjeru.
, Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . d"
·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba ra, °1 i mala krutko--
.samo dvidijeIna Iezista. . <lova av ru<.avac JC moguce postaviti
Unucrasnji- cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . . -- .. ..
mah kratkotrajna aksijalna maze prihvatltl radlJalna opterecenja
;138
r-ukavac (s1. 3.4.2d) upotrebijava se na gdje je tokii eksploa-
tacije,potrebno poddavati radijalni zazor.
LoiJtasti rukavac (s1. '3A,2c) kori.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[,).clfe
treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora,
zglobne 'veze upravljackog,mchanizma automobila i 51.). o.vai.rukava9.moze pored
da prenosi i ,aksijalne sile, pU.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.
4ksijalnirukavc'i mogu biti sa,r:.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. 3.4'.if),i prsrc-
nastom' dQdirnom povt,sinoin (sL3.4.2g). ,Primjcnom prstenaste .povrsine. dobije se
ravnQ1ujernija raspodjela .poyr§inskog .pritiska, posto, obo,dna (v =, l' ' w)
raste .. prerna periferiji. rUkavca, a time i hahanje, pa'pritisak pustaje veci sto jt blue,
geornetrijskoj "osi rukavca; to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i
gnjece:nja
F
··fJ
.,
f, 9,
h.
81.,3.4.2. Oblici l'ukava,ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom, b)'spoljni cilindricni sa
dva naslona, c) unutrasnji, d) .konicni, e) loptasti.' f) aksijaini .sa raVl10m dodirnom povrsinom,
g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti
Grebenasii 1:ukd.vac (51. 3.4.2h) izraduje se sa vise- poyrsina;
moze da primi 'velika uzduzna opterecenja i radijalna
opterccenja pa spada.u radiaksijalnc. niklivce.
Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji;"Suplji rukavci imaju bitno
manju teiinu, uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.
Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se prema empiriiskim obrascima (81. 3.4.3;:
visina II -,---.' (0,07 0)) d ..:- 0,5 (em),
. ...:: debljina s --"- (1 -, 1,5)
poluprecnik zaobijenja Q > Q,J
3.4.L Pror,3cun ra:dijalnih rukavaca
Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku, savi-
janju) uvijanjui smiCan.ju. 'Napr,ezanje na uvijanje., ,koje nastaje usljed trenja u le-
iistu i napreianje: na smicanje relativno su mali __ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.
,
139
koje su: precnik (J) i aktivna duzina ruk - (I) uk '
na, duzma rukavca i nasIon (sl. 3.4.3). , avea } up-
Proracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi
, laz F F
selzpo nog obrasca:p = --:" = -'-- <p odak-
A; I· d """ '"
Je je precnik tukavca d = F_
em],
I, Pd
Ovdje je:
F [JzN] radijalna sila koja oprerecuje ru-
kavae,
AJ! = I . d [em 2] - projekciona povrsina omo-
taca rukavca (s1. 3.4.3); ,
I [em] - duzina rukavca,
d [em] - prce-nik rukavca,
... P,,_ ---.. dozvoljeni povrsinski pritisak
kO)1 za\TlSl rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.
ptcma tahell 3.4.1. -
Dohijen':l. vrijednost precnika na osnovu po-
potrebno jc provjeriti 'iz. uslova
(pn ccmu rukavac posmatramo kao
konzolu):
51. 3.4.3. Opterecenje spoljnog
cilindrienog rukavca
je:
Ms - moment savijanja,
W [em3] - otporni moment kruinog presjeka.
'. prccnika primjenjujc se ako je unapri''ed ,oznata
njihova duzma. V110 cesto ova duzma UlJe poznata; tada se pro-
Tubela 3.4.1. povrsinski pritisak
Ml1tcrija: rukavca
('cHic
ceJik
celik
kaljen i brusen tclik
ceiil(
kaljen i brusen celik
Matcrijal poste1jicr:
liveno gvozde
bron;m iii mcsing
kalajna bronza
kaJajnu bronzu
bijeli metal
bijeli metal
1 ___ kaljcn J __ " ____ __ k I' 'b" I
, "_ __________ CC ik_
0,3
0,5
0,,6
0,8
0,6
0,9
1,,5
Napomena uz yibelu 3.4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".- . '"
brzllluma'se Ptl smanjuje. . 0 m, s, pn veClm
140
vow preko koilstrukti1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .
rukavca'i njegovog precnika cp = lId. Ja kOlicllik du""
Najpovoljnija se .izraCllnati 'iz - ' ,ZlUe
moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie' llSlova .
, ' 'Jedtlake
, d'J· (fsd, l'U [2 (fBd .
d . 1 . Pd = '-'51'- ';]2 = sP:z '
odakle ie: l' = = .
. Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. d '
1,2 kako duzina rukavca ne bi bila velika, jer' bi u tom ·slucaj,tl. U f[!, '""" 0 0
'1 - , ,0 do
kavca bI 0 neravnomJerno. . . .--I.Je dtit
Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se
rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' n
Og
F = 1 . d . Pd ""'- 9) . d'l . Pd>
__ [em],
, tv (P' Pd
iii iz uslova savij3nja :
pr'ecnika
pritiska:
Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1
l?anja i ,usvojiti standardni precnik. 0% zbog h
a-
Ovako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. M.' .
i s se pojaviti, rtlkava
kun brzmama. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl povrsmskog pritiska _le
no
Pri v r
C
i uslova rada leiista, Provjera zagrijavanja vrsl, sc na osnovu karak' O,')Odne b" 1-
, ,-. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne
varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls;;a \p) i ob 4' t e Zao-', ..
-' ,- Oqne b,.' ",II)a_
lZIUe ( ..
, F [kN] , d''''il I'm]· vJ,
Posto JC: P 0= 7-.d 1 'v = -60-:1'OoL--; >
zagrijavanja iznosi:
p . ') = I I 'C; (p . z,), .
Ovdje je: I [e1111 -- duZina rukavea, d [em-I -, precnik rURavc .
broj okretaja rukavca. Dobijena vrijedn?st karakX?ri.stike zagrjiav
u
) [:nin--
1
] --..
manja. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike n:tora b:'
" .. lla(p 'It I
se usvaJa prema tabeh 3.4.2. ,. V)d kOja
141
Vrsta rukavca-namjena

1. Konstruktivna kuruktcristika;
'Ii = = j;Is 1,4-1.
2. P<i '= 0,5 kNiclll tabe.Ie 3.4.
'Zbog habullja i' POh:b'e- k
' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .
d' 1 ' l:1lI lukavca treba p ..
= ,1.1,45 = 1,595 cm. OVecatl za 10%, pa je:'
D
ST,sY'dja se standardl1i pu ..:cnil-
3. manu rukavca;- d = J6mm.
1 = 1 41.16 _0- '"))
. ' " __ .,56 mm 23 mm.
4. Provjcru zagrijavanja;
P·'n 15'450 "
__ .- .. [,kN Ill]
2000'j 2000'? "j 0,147 .. - .
.",. s J
" Posto j e dobivenu karakteristika z." .
12 tabele 3.4.2., prora:--'uH ua :. ' .. agU)llVan)u mania ud (p . 1:;\ ' 0
5. I(oustruktivl1e w.licin; ruk' . rUl;avcu zuc()\'ol,'usu A = ,4 do 0,6 (kNmicm $)
d\Ca pIenl',);1 J.'" -,' . -
h -" 0 1 . d ' ' " .:- . "..). l<:nose;
-, T 5 mm ::c. ° 1 . 16 .', 5 6 6
" J -'), mm,
s = 1,2' h = 1 2·66 - 7 9?
, -' , - lllm, se s = 801m,
(! = 0;1 . d =- 0,1 . 16 C'-' J 6
y • ,lmm, usvaja sc e = 2mm.
Us,'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm,
142
3.4.3. Proracun' aksijalnih rukavaca
Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ,se_- iZ 'ush)v'!l do.zvoljenog
vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .posteljice;' prem
a
jednakostin:-3'
F 4F
<Pd za prine (s1. 3:4.2f),
d
2
• n'
p-
A
4F
P =-----.-.. <Pci - za suplje nikavee (s1. 3.4.2g).
n (d"!. ,...... di)
Ako se odnos precnika ozna(:i sa 1jl =:'. !!::. = (0,2 do 0,8), ouda je·:
d
.._ pa je precnik_ rukuvca d--= ...J. [em}.
"d' (1 -V'') " '
Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.
od vrste matcrijala rukavca i posteljice, prcma tabeli 3.4.3.
Tabda 3.4.3. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak, za aksijalne rukavcc
L\'iaterijul rukavca
. ___ __ __ ..".------.l
celik
cdik
Malerijal posteljice
UYeno gvo:lde
bro!l:'::U
bronza
celilc
kaljen celik
_I __ celik , ___ __ ._ .. ___ __ c
0,2 do
oA du
0,7 do
do
0,25
,0,5
O,g
1,5
Kod izracunav;mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se
obodna brzina, na srednjem precniku
i+d
1
'
ds,- ':=:::---- [em],
. 2
pa je srednja obodna i:lrzina:
Vs!" = '
Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze
zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja:
4F 'n'n
60 . 100 < (1' .
Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose'
priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.anja _za radijalne rukavce,
143
I:
Proracunati aksijalni rukavac . .
;:aJalne maSIDC (81. 3.4.2g) ako je F ==a
1
na vratilu
r,' lit . u avac Je od kal)Cnog cehka, a poste-
)lca od bronze. Odno:> preenika - = 1" -, 0 5 B . k .
d >. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.
Rjdcnje
J. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:, iz tab .. le
'" 3.4.2.:
(p . o)a 0,20 [kN .
c-;n p, s
Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.4.3. iznosi,
'2. Preenik rukavca,
kN
p '= 0,4--.
em'
d· ···1,91 em
Usvaia se d = 20 mm, d. = ") . d 0',5
" '20 -= 10 mm.
3. Provjera zagrijavanja:


. kN ",1.
= 0,16 <: 0,2 ::ito zadovol)'ava.
cm
2
s r
,ZADACI
1 . ?sovinu prerpa 51. 3.1.3. ako je F = 3 kN a ...
T?tJra. lvlateflja! OSOVIne C.0461. ) - 200 mm, b "= 300 mm. Osovina
2. watDo kojtS prima sna l P = - , " .' ,
Ma1e(1)aJ vratua je C.0545. gI - ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]:
3. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . _ y. '
bronze. Duzina rukavca'iznosi 1 60 mm -pr brusenog cehka, a posteljica je ad kalajne
1)
" eC111" "''''40mm abro)' k t'
oz\,oljtno naprezanjc na savijanje rUl .. ' ,>' 0 're aJa n. = 500 min-I.
radno opterecenje rukuvca. ,avea Usa 0--'- 6 kNj
c
m
2
. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno
4. I", " .. , _, _'.
Rukavac )e od celika, a poste1jica od B' . Ilk a l)esanJ,u kO)l jC opterecen sllom F '--"'- 2 k1'\.
-t;. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .-= 180 min-I.
PITANJA
1. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila?
-, Kako jc izvriicna podjcla osovina?
3. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila?
4. Gd kojih mated,jaia se izraduju osminc i vratila)
5, ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. .
6. Sta je idcalni oblik osovine?·
7. sc osovina U obliku proSlc gredc?
8. Sta su OSOVlIllce?
9. Kako se proracunavaju laka vratila?
10. Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca?
11. Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci?
·144
12. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira?
13. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca?
14. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on
proracunava?
15. Nfl kojim miestima primjenju]u loptasti ruka;-d?
3.5. LEZISTA (LEZAJEVI)
Lezis't.:'1 su oslond vratila, osovina i osovinica. Prema mog;u se
podijeliti u dvije osnovne grupe:
kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom
ldista
kotrl.iajuca kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm:
ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela
(kuglica, valjaka ili iglica); pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja:
Prcma pravcu djelovanja sila, lciista mogu bid:
-- kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB,
aks(ialn.a, kod kojih sila djclujc uzdui ose, rukavca i
tadiaksl)'alna, kod kojih istovremeno djeluju poprccne 1.1zduzne sileo
3.5.1. Klizna leiista
Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri
okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:-
ili su u sasta-VJl, kOllstrukcijc, masinc. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118
konstrukcija, hisu osjetljivi na udal', im,aju miran rad, pogndni su za vdike obodne
brzine, au slucaju ostecenja H10guca je opravka. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu
na kotrlja,iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor narnCito u' pocetku
rada, dok se ne dostigne nOfmalni rdim, tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagri-
javanjc; zahtijevaju c1obro od.rzavmije i podmazivanje; trosc l'cia1.iYllo mnogo 1110-
zi\"u, a prijc stavljanja u pagon ITlot8ju sc--razrJditi.
3.5, . i, Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w
Prcmn konstrukciji, l:adijalna klizn!11ei.ista -mogu biti.icd:n.7d(/elna i dt/iid{iClna,
JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod manjih precniku, a i kad sc
ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. lznu.iuju se Sa
P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).
Na sL 3.5. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa
iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa
rukavcem, a postavlja se u kuCiste. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). Kroz
otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista.
145
Sl. 3.5.1. Jednodi;elno klizno' ldiste
S1. 3.5.2. Jcdnociijehw kliz,no Idiste zavftrcne
konstrnkclje
KuCista se lUlJcesLe izraJuju
od sivog liva, a u pojedinacnoj pro-
izvodnji - zavarivanjem. Na sL
3.5.2. prilzuzano je jednodijelno
klizno leziste Cije je kuciSte izra-
d:eno zavarivanjem.
Na 81. 3.5.3. dat je prikaz iz-
bora dimenzija za radi-
jalno leziste, a na s1. 3.5.4. 'za
prirubno radijalno lciistc.
Nedostatak jednodijdnih leZis-
ta jc u tome !ito se klizna povrsina
vrcm.enom istrosi, tako da se paveca
zracnost i pajata oscilacija rukavca.
Kad zracn08t prede odredcnu. gra-
niCll, ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica, P081:0 se zracnost kod oyih IeZista
ne moze poddavati. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.jiC011l koja je Sa v:mjske
strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.5.5). Krajevi ove posteljice su cilinJricno
pniduzeni sa nuvojcm. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem
ljice pomocu na\Ttkc. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.
Dvodijefna lez/sta prin1.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdno-
dijclho lczistc
j
a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslo-
nom. Postoji niz dvodije1nih lc1:ista, kao sto su; transmisijska (kratka i
dugacka), za di:za!iL'C, ghl\'na leiista motom itd.
Nl1 s1. 3-.5.6. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.cnzija za dvodijelno radijalno klizno'
It:'Zi.;le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.
Na 51. 3.5.7. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od:
kucist'--t (1), poklopca (2), d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4), i <.iva vijka sa llavrtk:.ull.<1 (7)
ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos.ti u lcZistu. 1)onji
dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja
ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice, a ad aksijalnog pomic:mja
osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice.
Ka 81. 3.5.8. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzi-
vanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.
146
'"


I
*
T
I
I
i'S I. >c
i I I If,
I'"
..
I
I
!
'IJ
I
<0
:;;
7
"" "'-
-0
(.)
<>
!:!
'"'
:;:
:.:
()
'"
:x:
<>
<0
III
...
.....

'"
Q
'"
Q
...
'"
-0
I=:
....

-"'-
... ....
I"' I'"
!!!
I
..,
I::: Ir.
'"
'" '"

:! 2!
.; .;
'"

B.
'"

<>
'"

.,
'"
C)

e


.,
:::!
'" '"
<>

!!! ..
...
...


.,
lli
51
<>
<>


..
..
l:z 15: 1::1 ::: R

• :Jl
L;

I:;: :::
.iii

147
/
SI. 3.5.5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom
'., tmmJ
I 0 i A i B 1 elL '1 H I HI j d f dl I h 101 I ( 1 £: D2 DJ n )h+( hJ) R Ht f i
d
Ji
d
Jf5
K 3;-'
)'''1'01'' ;:::1'''''0/;;1110 130 10 2 "." 65 ''1>''-'50
-, -1;J;j---;,;j .
:5- 330\00 lOO 1'12.;1 =<-1150 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ,30 5 .5 ()
100' I' ", 015 120 ;\; I 71-036°(100 :110 135! 110 2:(5 24 M30 "'. 1(JO 50tm 115,235 If,fJ 160 180 12 310115 !Nf ,,,0 26 40 ()
*5 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.J5 220jSOrf* 1.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 501211 ,4075
mis:501150 460200 160 335 136 ii l; 260 75 165 1703452052]0260 1fi :; 25175 1;,0 {J5
SI. 3.5.6. Dvodijelno kIizno leziste
148
Sl. :LS,7. Kratko trauslllisi;sko Idislc
MaterUal za pcHeij:1ce
i> g;; se za nll1 bir" makrijclj j",:' imH ppli-
poslcljica prc,jm.:avlja dlO _.
maIne eksploatacionc kuo sU.
velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.
velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc,
mali ot110l" lrenja,
1 zllo[; ccga morn dn buck nd
sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.l Gl\·cu.
primanjc. i ra;;poredlyan;e mal.iv;l,
dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< ..
_' prjbJiZuo i ..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: 1
.. _. . . ,. . " ... l" ceJicni l'jy., (elik., brol1za., mesl.n¥' Iveglhc a u-.
Za i7.radu postelJli::a lr'.· ,;. aterijaJi, c1rv0, mase·1
minijuma, magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta an! m· ,
guma,
149
Sivi h,! je za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3,5 m/s) i
rimlim pritiscima (p < 0,08 kNjcm1). .
Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0,6 kNjcm
2
• Pr1mienjuje se kod lezaja
dizalica, ukrsnih glava, droJilica, transmisija i s1. Osjetljiv je na udare. Podnosi temperature do
100"C. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim
metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.
trW, i celibti ii-v p;dno3e znatne prliiske i brzine, ali se od njih izradene posteljice redovno
leZajnom lcgurom.
Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica, iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog
Hva i celika. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. Odlikuje se dovoli-
nom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine, ali je relativno skupa. Za izradu posteliica najceM::e se
upotrcbljavaju kalajna, ni()vna i fosforna broIlza.
Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. Posto-
jana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0,6
kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U ","0_ 45 m:'s. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj indu-
striji. '
Olovna brul1:-.:a ll1n:'ie ptimiti veta llCgo kalaina. Vrlo,je otporl1a prema hubaniu
i pru;i;a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada, cdicne
posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" ,-- 1,2 kN/cm2 i brzine
kHzanju do v '= 5 m,'i;. Primienjuje se :I.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.
Fosforna bronza upotrcbljava se ;la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. kod
\"uljauni<':izih uredaja). Pruza muli otpj[ Lrenja, tvrda je i otporna ua habanje.
lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice, u prvom redu - za jednodjjelne.
Jdhl1iji je od bronze, ali jc manje izdr21jiv.
Bijdi mctalje lesura bakrn, kalaja, 010\,a i antimuna. Zbog male cvrsLoceo upotrebl;ava se
iskljllCivo kao ;whvak 1.1. postdjicama oj. sivog lil'a, celika iii bronze, Debljina zalivka (kosuljice)
krete $1:; oj 0,5 do 6 mm. POillosi do p 0,4 i brzine klizanja do 6 mig,
Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. Ima
nisku lemperaluru top1i.\Cnja i osjl:;tljiv jt', na uJare, oZrunieu,-u njegoYu primjenu kod tdkih,
dinamicki optereccnih Jdajeva.
AlwnJl1tjwfl;k;:, za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt, do 4 kN)em2 i
brzinc klizanja do :) tn,'s. oJvoj<.' wplmu. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature
smanjuje zracl10st u leZliju i imaju veliki koeficijent trenja, zbog cega se moraju dobra podma-
zkali. lTpotreb\javaju se n ieLaje sa unutralinjim sagorijc\'imicm.
Sinterouani /tu.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm;ese zelJezu, bukra, cinka, OlOVll,
kaJaja i II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice, a zatim przi. Ovakve posteJjice
porozne Sll i do 35%. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja,
usljed pritiska i povisene tell1pera[urc, izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Nakol1 pre-kida rada kiaj
i.e ohladi i ulje se p;)nollO nata u pore. Tahilezaji nose malo maz;va, ne prijaju okolinu i sami se
poJmazuju. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena
industrija), leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-, e1ektromotora
i s1.).
Lezaji od. sil1cerov,mih maleri.jala po.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm
2
uz Qbojne' briine do 5 mis.
ViciJ.taC!.;c nnS{: za P05teIjke smjese vjeStaCldh smola, drveta, tekstilnih vlakana, papira,
azbesta i $1. od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera··
tutom. OtPOl"llC su ll'd h:.\'0anjc, nc zahtijevaju mnogo maziva, ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga
'>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji, pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .
.. PoJnose pritiske do 1,2 kN:'cm
2
i obodne brzille do 6 tnis.
(;111'11:1 se primj.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.
Konstrukci;e posteljica
Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc - U obLiku supljih tallkih cilindara. Izra-
duju se najcdce o:11ivenog gvozda, bronze iIi ';elika. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or
d:,nja i osigUravaiu p,;otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\, obrtal1ja pomocu ·Civija i sL
150
1,1'
'I·
"" _,.. . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.5:9. Na
obhk IJ\o'i;e sku Ija mazivo. Ovaj zlijeb ne lZraduje se.Qo kraJcva
ljanja lzraduJe se J) .u
I
ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z,aobljenc, dane
pos(eljic
e
, kako uiJe ne s °e (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne
hi grebale rukavac. Maz:\ 0 sk .,'al m",eran,", posteljic
e
a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum
/ \ Obodi (4) sprecavaju a SI). no})o ( \ '
ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod ,Si'
dl)eOn1 ' .
51. 3.5.9. Bronzana dvodijelna posteljica
- . .. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.
freba tn1at! na umu a . - - , a·' '. k 'c'
. .te1jice precnik (d" i duhna (f), odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a, a
Osnovn
e
mJe,:e pOl' ' .. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.
oowie obicno je lednaka debljini naslona (0;' i izracunava se prema
izrazu:
i) = (0,05 do 0,07) d -j- 5 min,
tiok l;e precnik naslona moze izracunati prema izrazu:
Ii, = d + (3,5 do 3_,8) b. ,
" "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih, a od, celika
Postclpce 0 lvenog gv z
.- nesto
tunje. Na s1. 3.5.10. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn
e
legure. Zalijevanje
..e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.
Sl. 3.5.10. Posteljica sa zalivkom
151
Debljina zalivka oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>, prema obrascima:
d
s =. i-- 1,5 mm, za posteljicu od _SL,
85
d
.\' ''''' 140 +-0,5 mm, za posteljicu od celika.
Dimenzijc zljcbova
c 3 $,
f (2 do- 4) .I,
t!)1in = 0,5 mm
3.5.1.2. K011Strukcija aksijalnih ldista
A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.
Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista aksi-
jaln8 leiista.
I
r
\..
S1. 3.5.11. Potporno klizno leiiste
Na s1. 3.5.1'1. predstavljeno ;c
potporno leziste. U 'osnovi, Stlstoji
se iz jednodi,ie1nog oklopa (1), pos-
teljice' (2) i podmetaca (3). Podmc:-
tae se oslanja na kuCiste 1ciista
ispupcenom povrsinom, Sto omo-
gucava prilagodavanje nalijcganjn
ccone pCivrsine ruka,vCQ na podmc-
taCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava
Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku-
68te, a drugim dijelo111 u podmetac.
Za velike uzduzne 1 ujedno
popreene sile keid hOl;izontalnih
vratila moze se upotrijehiii grebc-
nasto leiiste (s1. 3.5) 2). Nedostatal<
ovog Jeiista je, .<ito se ukupna sila,
'zbog netaenosti izradc, ne raspore-
duje jednoliko na sve grebene ruka-
Yea. Podmazivanje se ostvarujc po-
mocu prstena za podmazivanje.
Za vrlo vclike uzduzne sile
prinl.jenjuju se Idista sa segmen-
tima prcma s1. 3.5.13. Prikaz[mo
lcziSte je radiaksijalno. Na presjcku
I-I vidi se naCiu ugradnje dvodi-
jeine posteljicc radijalnog dijela
lciista, a na pogledu )1-H, oblik
segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.
Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. Postcljicp
se sasto;i 1Z vise scgmenata (4, do 16) ovalne povrsine, a izmcdu scgmenata se
nalazi ul;c; tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. Klizne pcwdine
segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.
152
3:SJ.3, Podmazivanjc kliznih
lcZista
Podmazivanje je proces do-
vodenja maziva izmedu dodirnih
povl'sina na kojim s.c tre-
nje, S 'ciljem otklanJanJa 111 sma-
njivanja ncpozeljnih
trenja. Nedovoljno
prouzrokuje povecan otpor trenja,
haqanje dodirnih povrsina i zag-
rijavanje dijelova.
Izmedu rukavca i lezista
pojavljuju se tri vrste trenja:
rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tc-
kuic trenic.
S'U'l)O rrenjc (s1. 3.5.143.) mis-
taje kad izmedu lukavca i pos-
teijice -prestanc dovod mazi\'a) tj'
kad su povrsinc suvt:. Ono se
1n02e pojuviti i pri pustanju ma-
sine urad. Pri suvom trenju se
metalne povrsinc_neposrcdno do-
diruju, a posljedice su habanje
nalijduCih j)l)\TSina, :l.Qgrijavunk
i zaribavanje. Smio trenjc k
najopasnije, zbog eega trcha vri-
jemc njegQvog trajanja svesti na
n.ajmanju mjenL
Polusu·vo iii nenjc 1'0-
luokvasenih povrsina (s1. 3.5.14b)
nustaje kada dospijeva
sarno na pojcdine dijclovc tarnih
povrsina, Ovo trenje redovno se
,javlja pri pustanju U fad i zaus-
ravljanju masine. kao i pri malim
brzinama klizanja._ l-\alezne po-
vrSinc 8C nepo8redno dodiru ju
na ispupcenim dijcl.ovima hrh-
pavosti, jer pritisnk u sJoju 111n-
Zi\,,'l nijc dovoljan da ih f8.zdvoji
da bi se izmcdu njih stvorio sloj
mazlY3. Podmazivanje je nepot-
puno pa, zhog stctnih posljedica,
i ova trenje treba svesti na naj-
manju mjeru.
T ckuce rrenic iii trenje okva-
senih povrsillu (s1. 3.5 .14c)
taje kad dospijeva toliko maZlVa,
3 . .5.12:. Grebennsto Idistc
11
Pogled HoB
S1., 3.5.13. le'zistc
153

" '/
b) c)
SI. 3.5.14. Vrste tren;a: a) suva, b) pO\USllVO, c) tekute
po koliCini i kvalitetu, da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.
Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu
molekula mazivu. S obzirom da je ova trenje neznatno, pri pocimazivanju treba
nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina.
:;;iva.
Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose:
,Ii. 0,12 do 0,35 za suva trenje, zavisno ad wste materijala letajne posteljice.,
p - 0,01 do 0,1, i viSe, za Polusu\'o trenje,
jJ -- O,UOl do 0,008 za tekuce trenjc, zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu-
. Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .. da budu tako konstruisane cia
lzaZOVll pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. S1. 3.5. J 5. prikazujc kako se mijenja pritisak u
e
Sl. 3.5.15. Dijagram rasprostiranja
pritiska u sloju ulja
mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru
za slucai potPU11og podmazivanja
U pocetku, 113 ivici A, ovaj pritisak jednak je
nuli, tj. atmosferskom priitisku. tim gornja
sina, usljed krClanja udesno, potisne mazivo pod
sebe SVOj0111 skosenom stranom, naglc poraste pri-
tisak u muzivu, usljed cega se gornja povrSina
ndvoji od donje. Poslije toga, mazivo se djelimicno
isriskuje, pritisak opada na odredenu vrijednost i
ostaje koustantan od iviee B do ivice C. Kad ivice
C, usljed povceauja zuzon, zbog skoSene povrSine,
poCinje da opada i postaje cak negativan
(manjt od atmosferskog), lia bi se kod ivice D .izjed-
naCia sa atmQsferskim pritiskom.
. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka
su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.
Pritisak u ulju, koji se prj tom stvara, zove se hidro-
dinamicni pritisak.
, U m,irovanja !czi na posteljici, usl;ed sopstvene tezine i optcrccenja, a sa
gon:)c stra.nc )UvlJll zawr \.s1. 3.5.16a). Na mjeslu dodira rukavca j posteljice nema
mUZlva. Pn ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam, on ce sc, zbag polusuvog trenja, perijati
po desno). posteljice. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno, a
rukav?3. se mazivQ tl klinasti prostor na desno; strani (stvara se uljni kiin'.
Poveca.l1jem ok::etUjll, potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in, usljed cega nastaje pritisa'k
u kO!l o.dvuJ.u ruk?-vac. od posteljice. HidroJinamicki prilisak
j
prouzrokoyan dovoljnim
broJem okretaJa, 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl, dok ova; ne zauzme konaean paloiaj, pdkazan
na 81; Rukavac "pliva" na uijnom sloju, a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno
tekuce trenJe.
priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru
okretanJa. tog m)es.ta mo2e, zbog povecanja presjeka, docLdo potpritiska evidi dijagram
.s1. 3.5:160.). Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje, otvore za mazivo kao i zljebove u poste:--
litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.
Kol besk;onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran, pa bi se ru-
kavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. 3.5.16c). U praksi je avo, razumljivo, nemoguce postiCi.
154
-SI. 3.5.16. Polozaj rukavca u posteljici pri razliCitom a) bJ;zina nikavca
b) brzina rukuvca'l'elativno velika, c) b'rzina rUkal/ell "'" if) c
3.5.1.4. lYiaziva
Za pucimazivanjc lezista upotr.cbljavaju sc ulja i masli, a pOJ,lckad c"IIlulzijc
ul;"a i grafit. Uljc je redovq.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista, dok' se kod
kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu poste-
ljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.
Uije je nar06to pogodno. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja, za
velika optcrecenja i temperature. Ulje moze biti minerainog, biljnog i
skog porijekia. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije, pa se najcesce i
trebljava. '
Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst, kOlO., se i izbor uija.
Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka, yeCih
ratura i manjih brzina. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje.
Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom
Ijepljivoscu, kome se 'dodaje grafit.
JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna
u\ja (1\1), turbinsb. ulja (TU), lezajna ulja (L), ulja za vretena (V), ulja za osovinc
i vratila (0), hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP), ulje za visol,<epritiske (UVP) i dr.
Masti za podmazivanje SlJ. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. U primjeni. su
uglavnorp, kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. masti ne rastva-
raju se u vodi, a primjenjuju se do 70°C. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi,
a primjenjuju se do tE!mperature 200
o
e. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalci-
jumove i (NK).
Na izbor maziva uticu: raani uslovi broj okrctaja prec-
nik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. (mazalicom,. prstenoID, pod pritiskOltl, i s1.).
Kod kliznih lezista dt.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja
n -< 50 min'-I. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava, se za 11. ""'=- 50., do
700. Cirkulaciono, podmazivanje.L podrnazivanje pomoCu prstena primje-
njuje se' za bre) obrtaja n.= 100 do 2000 min-I.
Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp.a i pod pritiskom.
Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80
v
e. Za t > 60°C
primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50
o
e.
155
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
Podrriazivanje lezista .moze sc vrsiti pojedinacno i centralno. Kod pojedinacllog
podmazivanja svako lezistc- se podmazuje zase-bnom napravom. Kod centralnog
pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. U tu svrhu ulje
se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju, a zatim se posebniin
kanalima vraca natrag u rczervoar.
Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma- .
zalica.
Mazalica sa fitiUe111 (s1. 3:5.17) ima vuneni iIi pamucni filii; koji upi/a ulje.
Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja, uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz
cjevCicu. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Podmazivanje .se prekida lmd
se fitilj izvuce. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.
lvlazalica sa ja.,stukmn (s1. 3.5.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezi-
sta na zelje,znickim 'Yagonima. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrs-
ccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Sio ie hroj
okretaja vc(:i, iace je p0dmazivanje.
81. 3.S.17. Mazalica sa fitiljem S1. 3.5.18. Mazalica sa jastukQm
lHa.zalica so. iglom (sl. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc
i osianja se na rukavac. Kad sc fukuvac okrccc, igra titra i propuRta ulje-. Nedo-
statak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic.
]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine podizu-
njel11 ili spustanjem iglc.
maz:alica (s1. 3,5.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.
Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz
orvor u leziste,
Jlazal£ca so. oprug01n (s1. 3.5.22) omogucava neprekidno podmazivan,ie potis-
kivanjem masti klipom i oprugom.
156
za ulj,
.
SL :l-.5.19. ,M.zzaJic-a sa iglOlTI
7i
I
1._4''-''''''-

oivor kljucC! $.(
I
I ,.0'" i I

z-o uije
venti!
SI; 3.5.2(J, MazaHca sa vcntHom
Sl. 3.5.22. Mazalica
sa oprugo1n
'.0.23. Ai,,,",,""
sa vijIu;m
JHo.zalico. sa z!£j/w;n Csl. .\,5.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[!
zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m,tziv3..
Centralno !Jodmaz,i'-;xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.
3.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. zupcanika, od kojih je jcdan pogon.,>ki. Okre-
tanjem zupcanik$- ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji
ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja, Ulje se usisaVD tako sto
157
se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Zupcasta pumpa narocIto
se upotrebljav,l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. Za centralno podma-
zivanje koriste se i druge pumpe, kao !'ito su klipna i vibraciona.
Na s1. 3.5,24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod- centralnng podma-.
zivanja.
Q. b.
S1. 3.5.24. Centralno podumzivanjc: a) pumpa) b) shema i.:cntralnog
SI. 3 ..S.24c. ,l?rcdaj za nn tcnku T-55: 1 -. rezdvour £;a uljc; 2 o4vodna cijev
uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e; :I propusni ventil hladniaka; 4 _. eel' orvora za nalivanje'; 5 _
ci.j.ev za uljc;. 6 7 - tennomelUr; 8 hladnjak za nIje.; 9 -- primae termul1.1etra Zf\
1 0 C1JCY za ll:!Jc; ,II poklopac giU:'llOg J:.uD'-:la, za ulje; 12 djev za ulje; 13 _ giubi pre-
nsta<-; ulJa; J4 man?mClra xa, ulle j b - fl11l preCis tal: ulju; j 6 ciiev za ulje; 17 -:- cijev
za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia; 18 kompreSOfj 19 - cijev za ulje od kompre-
sora do 20 - pumpa za uIje; 21 - cijev za ulje; 22 - onlOlac za zagrijavanjc_ od:'
vodne cllen; 23 - oLivodnu CIJCV pumpe za ulje; 24 --" pUmpa za ulje; 25 _ odvodna cijev usisnih'
sekcija za ,uljc; 26 - odvo:lna za od b'Iubog preCistaca do kompresora; 27 _ od-
vodna CIJev zu ullC; 2H omotac odvodne clJevl; 29 - prikljucak spiralne cijevi grijacu; 30 _
sito odvodne cijevi
158
Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 3.5,246) su: rezer;-
voar -za ulje, pumpa za ulje, gnibi preCistac ulja, Hni precistac ulja, hladnjak. 2ft
ulje, pomocna pumpa, propusni ventil, kontrolni instrumenti (mano-
metar i termometar) i cijevi.
Kotrljajuca leziSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobinc
Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. 3.5.25. i s1. 3.5.27) Hi koluta
(s1. 3.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. Po tim stazuma kotrljaju se ko-
trljajna _tijela koja mogu biti: kuglice, '{.Jo.ljcz:; -,k.onusi, bacp£ce (budd) i igli(:e
(s1. 3,5.28). Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu
ddaca (kavcza). DdaCi mogu biti presovaiJ..i od, lima iii izradcni u' vidu kruznog
cilindra, pa sc ta4a zovu 11.1.aSiVn1 (51. 3.5.29). Unutrasnji prsteh leiista postavlja
se na rukayac, a spoljni u kttCiste. jcdall od prstenova se okr6::c, najceSce unutrasnji
sa rukavcem., dok drugi 'prsten mirujc.
51._3.5.25., Radijaluo Idi-
ste: 1. ,-,poljni prsr.eu,
2. unmrasnji prsten,
3. valjct., 4. drZ2.C
S1. 3.5.26. Aksijalno leZ:i-
stc: 1. .i 2. koluti,
3. kugl.icc, 4. drLac
//
I
._j
L._. L
OJ 6) CJ d)
SI. 3.5.27. Radiaitsijalno
lciiste! 1. spoljui
2. unutrasnji_ prsten,
,3. kuglice, 4. drzac
,
I
J
e)
S1.,3.5.28. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica;b) cilindricniyaljCic, c) bacvica, d) kOnicni
- - Cie, e) iglica '
159·
Kotrljajuca leiista mogu, zavisno od konstrukcijc, prcnositi radijaJna, aksi-
ia1na i kombinovana opterecenja. l\1.ogu biti kruta i podesiva; osa krutih lezista
mora se podudarati sa oSl rukavca, dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati
Sl. 3.5.29. DriaCi: a) za kuglicc,
b) masivni, lOa valjke
prema osi rukavca._
Kotrljajuca lezista pruzaju neupore-
divo manji otpor ,tt;enja nego klizna lezista,
naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.
Osim. toga, ne -zahtijevaju nikakvo razra-
divanje prije stavljanja u pogon, imaju
zbijenu konstrukciju, mali utrosak maziva,
mogu se opteretiti u svim radijalnim
pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.
Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare
i potrcsc, ogranicehog' su vijeku, zahti-
jevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se
popravlJuti.
Kotrljajuca proizYo.:le, u samo,indust.rijski v!s?k? U :?:usoj
:cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta, <l pf{llzvodacl SU,
\'ec u "djem afirmisani, IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.
3.5.2.2. Tipovi kotrriaJuCih !czisra
Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. '3.5.30)
moze da prim.a vcce radijalno i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera
(F ,< 036FrJ. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista
doa 15'. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. Odlikuju se
l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.
SL Oznaka lduju: BClO" RCO:;',
BC03, Be04
31. 3.5.31. Oznuka iczaja: ,,,,BNOl
i BN03
Prstenasti i,uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom, (s1. 3.5.31) iroa do-
dir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. To im onl.ogucujc da,
pored prime i znatno aksijalno optereccnje u smjcl'u. Po pra-
vilu se ugraduju u' parovima, medusobno suprotno okFetnutL
160
Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3.5.32) konstruk_
tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom
Podesa.n je, za velika i aksijalna opterecenja.
rastavl,Jiv, Ima male aksl)alne zuzorc. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta,yratiIa;
S1. 3.5.32. Oznaka BG:B
Prstenasti dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom, CsL 3.5:33)
im.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Pri ugibu vratila pornice
se unutrasnji prstcn, a kuglice pre1aze -u novu, adgovarajucu stazu kotrljanja. po
sferno; povrSini spoljasnjeg, prstena. Dozvoljeni nagih vratila je do Pored radi-
jainog opterecenja, mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm,jera.
Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci
postavljeni u odvojena kuCista. '
Prsienasti cilindricno .. valjcani jcdnoredni lezaj (s1. 3.5.34) inw za !cotr1ja_
juca tijela ciUndrienc 'valjke. 'U zavisnosti od nasloria za na prstenima, mogu
biti:
SI. 3.5.34. Oznaka lciaja;
RN; RU; Rl; RT
81. 3.5'.35. Oznaka lezaja: KB02; KB22-,
, 'KB03;--KB23J .-'_,,' __.... btc.:!
161
sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unu-
trasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i
- sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na
prstenu (NJ), a sa vodenjem na oba prstena CRT).
LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne
oslonce. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila
,u jednom smjeru. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno
uc:vrscenje vratila.
Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.1 kruti, pa se mogu ugradivati saroo na
kruta vratila. Pogodni su za velike brojeve okretaja
i udarna opterecenja. Rasklopivi su pa se lako ug-
raduju.
Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.5.35) ima
za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prs-
tena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto; tacki na
osi IcZaja. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1
vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i
vrhovi zarubljenih prstenovD...
Vodenje konienih valjcica omogucuju. nasioni
na unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime
jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom
smjeru. Spoljasnji prsten je odvojiv, pa se aksijalni
zazor moze fino podesavati. Dgraduju se u parovi-
ma, mcdusobno suprotno okrenuti.
Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. 3.5.36)
lina valjCice u obliku bacvicu. Voc1enje baevica osi-
gurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu, a no. spoljas ..
njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omo-
Sl. 3.5.36: Ozuaka lezaja:
SR02; SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.
,Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno
opterccenjc u yba smjera. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_
Sl.' 3.5.37. Oznaka leZaja: SD22; SD23
162
Sl. 3.5.38. Oznaka leiaja: TAll;,
TA12; TAI3;"':fA14
Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 ::.:;
moze da primi velika radijalno i aksijalno optcrecenje U oba'smjera. p
?rojeve okretaja. r:::sta:,rljivi. Podesivt
naglbe 0,5"'. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za
sine, teSki reduktori, lokomotive i s1.). . \ .... 111a-
(s1.. 3.5.38 .. i kOIUht Vra i ,
1 koluta kUClsta. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere,cenja jednored . qd
jednosmjerna,' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. Radijalna optereeen.lll Za
mogu prihvatiti. ')8. ne
S1. 3.5.39. Oznaka le:iaja: TDC22,;
TDC23; TDC24
Sl. 3.5.40. Oznaka
TS93;'TS94
: 'l'S92;
Kol';ltni (51. ..40) mogu prime velika aksiiahl< ..
ffi3nJU radtJalna opterecen)a. Dodlrnc povrsme sfencne pa su ovi.le:2ajevi' p d 1
sivi. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina, za brodskc propelcre i s1. 0 c-
3.5.2.3. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja
je unutrasnjeg prSte' "
kop.predsta::1Ja l?tovremeu? precmk precnik jeCin:
1
",
JC precmku Vnltlla, kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no
tilo. Kod le.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik
se najmanji precnilc provrta. ' 2J.nla
Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc, koja 'se obavczno navodi u tch . \
koj dokumentaciji, i dopunske oZ1lake, koja se navodi prema P?trebi (rUS
Osn01:na oznaka ima sl;edeCi simbolicki pfikaz:
Provrt
i
Tip, Red mjera
XXX
1
xxx XX
broj 2 iIi 3 sIova 2 broja
...
163
4C
Prvi, numeriCki dio osnovne oznakc, oznacava precnik lezaja (d) u'mm (prec-
nik rupe unutrasnjeg prstena),
Drug£, slovni dio osnovne o:znake, sastoji se od 2, ponekad i 3 slova i ukazuje
na vrstu le:iaja, Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi:
B prstenasti kuglicni iezaj,
.R prsranasti valjkasti lezaj,
S prstimasti podesivi hacvasti lezaL
K prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i
T kolutni '}<:ilglicni i valjka.<;.ti le:iaj.
810\'0 na 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na
ke Iezaja.
'T're6i, numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja, od kojih se prvi odnosi na sirinu
1.czaja B, a drugi -'_. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. Svnkom prstenu
provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza;a. Drugim
rijecima, unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam)
redova spoJjnjih precnika CD), kojc oznacavamo brojevima 8) 9, 0, 1., 2, 3, i 4. Redll
8 odgovara najmanji, 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik.
Isto'tako, svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem, piecniku (D) pri-
pada veCi braj sirinn lezaja (B), koje oznaeavamo so.: 0, 1,2.,3,4, 5 i 6. Iovdjc
-'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc., a posljednji, lezaj najvece sirine B. Kombi-
nacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra; npr. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc
3 i recta spoijnjeg precnika !.
Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova, a odnosi se un
konstfulcciju ddaca, unutrasnjj zazor i tolerancije, mazivo i zastitl13 sredstva,'
lezajevi visokoKkvaliteta, besumni i sl.
Plan spo1;in/t"h '11'u"cra IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7, 9, 1
sest redova spoJj-nih precnika: 0, J, 2, 3, 4, 5.
Iza simbolicke oznwl.;.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno
orisujc lczai nB. koji Sf: OZDrlk:J odnosl.
Primjcrt:
Pr8tenasti -kugli:':ni iedno;·cJni }eZl1j sa- Taciijalnim ,j"odirom, precnik;) d ..' 60 mm, j·cda
nj.::fn .10, iIua oznaku: 60 Be 10., JUS M.C3.GOL
Pr:C;lenasti cilinJricni valjc;u)1i je,lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.,
prccnika d c", 30 mm, mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02., JDS l'vLC3.635.
fZolu';:ni jcJnosmjerni ldaj, prccnika provrta koluta d = 40 mm, reda mjera
12 lma oznalsu.: 40 TA ]2, JUS
"istem oznaeavanja lczaja
1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d, B, D. Ukoliko na nekom
mjcslu, na primjer, nc za;}ovolji ku;licni le7:aj, moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.
usklve najvise posto
preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Povecanjem spoijnih mjera
leiaja (Sirine B ,i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.
164
3.5.2.4. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila
Kod vratila sa dva oslonca, jedan Ida; mora biti aksijalno uevrscen kakd hi
prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera. 1!rugi lezaj m.oze biti
aksijalno slobodan i t,fda moze da prim5
sarno radijalno opterecenje (s1. 3.5.41);
w::.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen, onda
jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje
u jednom smjeru, a drugi prima
opterecenje u drugom smjeru (s1. 3.5.42).
UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna le-
ZHjtl vrSi se uvijek kad je, !cia; aksijalno
slobodan - kad ne prima aJzsijalna optere-
tenja. AJ.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'-
cenja, unutraSnji prsten ne mora u nekim
slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.,
kao na 1'1. 3.5.42.
Na sL' 3.5.43. i 81. 3,5.44. prikazani s-u
naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g
!czaja za vrati10,;
UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu
pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu- j
limcnog osiguraca (s1. 3.5.45) veoma ccsto
sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukav-
cima, kao i na spoljn.im -ako lezaj prima
aksi)uln'o optercccnk., Limeni oslgurUi ..
ima zupcc po obodu i jedan zubac ml
unutrasnjcm dijeIu, Un:utrasnji zuhac pro-
b.
51. 3.5.41. Ulefistenje vntHri "a
jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu
SI. 3.5.42. Vldisten;c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca
SI. 3.5.43. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prs-
tena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i
c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka"
81. 3.5.44. Ucvrscivanje unutrasnjeg
prstena Ieiaja pomocu navrtke' i U-
me,nog osignraca
165
lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. Nakon 'pritezanja navrtke savije
se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje
navrtke od odvrtanja.
Cl'
i .,
i

Sl. 3.5.45. Navrtka i lim.eni osigurac
3.5.2.5. Posw'uhcmjc, i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja
Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju
na r-ukavac, odnosno lalCistu.. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim, rukamH
i-cIs-tim jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu, metalne cesticc, vlagu i diuge ne-'
Cistocc. NL'Clstc lczajc prije montai.c- treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti
i podnmzati pa 011<.1<\ ugraditi. M.nst knjom jc iczaj konz.cr\'irun mozc sluziti i za
pml.mazi,,:mje ukoliku je r < 125"C.
1:)rijc ug,radnjc le1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. fino oCistiti i pn:mazati
uljcm iii maseu. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti
odvojenirn_ od drugih prostoriju.
M.anji lczaji d :;:; 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju, po-
motu rucne ili hidraulicne ,presc, iIi cekica i cijevi koja nalijez.e na unutrasnji
prsten (st 3.5.46a). Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi
sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka- '
vae i u kuCiste, potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena,. pa blagim
udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 3S46b).
Q. b.
51. 3.5.46. Iczaja.; a) lia rukuvac, b/ nu ru';.avac i kuciste
Ld.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju,
a zagrijavaju se u, ulju na od. 70 do 80"C (max 120"C).
166
Ugradnja lezaja u kuCi§rc, sa cvrstim nalijeganjem, vrsl se tako 1 v ."
ohladi iIi ImCistc zagrije. lO Se eza}
. Skidanje_ lezaja. izvodi SC, pomocu uredaja pr-ema s1. 3:5.47 Lez··· ,.
.. - . ,. kl k"d • - , l' " . ,aJeVl veClh
1 sa veClm .opom s 1 UJU se v u -lU)ekt<;>ra kojim se ul'
pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku,-olaksava
Q"
b"
81. 3.5.47. Ureda; za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena, b) vanjskog prstena
3.5.2.6. Izbor kotrlja.iucih lciista
Sv;-:tld tip specific-ne karakteristike, koje treba poznavati d ""
. "" d . . 1 v'v. 7< ,{ , • 1 ." . . a bl se
lZvrslo lzbor 0 govarujuceg tlpa eZlSta. ju.ogucnostt (onscenj:l "
" "h 1 ." "k' b I" , • 1 "U "pova
czaja pn 511 u ta e 1 -J.), <' •
v Iezaja vr.si. sc uslovlma:
prccUlku rukavca, v 0I?terecen)u,' I?lllut?-om ,bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an'
nos.enje optc;-ecc:",a. defolTUacije
povrsma ·lezaJa_ moe kotrl)ajucih lezaja, ored
oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. nOSlvost C \'kN) 1" st t' "1'
, , alCuno_
sivost Co (kN)"
Stacicka nos£vost je ono najvece, staticko opterecenje kojc na nu)" opte ..
-. ,. ,. . 1 ", d £: ' •• . reccl11jcm
mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra,ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. '
je pravca i inteniiteta ko'c
moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. Izbor Ie'" k J".
[
"-'] ," d" "'k" zaJa 0)1
se okreeu sa n rom _, vrSl se na osnovu lllaIDlC"e noslvosti. Dinarnicka -' .
za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst
P'fL
C [kNj,
f.
gdje je: F [kNJ
opterecenje lezaja,
faktor vijcka lciuja
tima (Lh)"
kofi zavisi od. prcdvidenog tl"a'l"a' "
11Ja U sa-
111 . faktor broja okreta;a koji zavisi od- broja okretaja 'n (min-i).
Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b
zalezista sa kuglicama (tabela 3.5.2. i 3.5.3) a posebno za leiista no
167
SA
Tabela 3.5.1.
Tip
1 '2 3 • S 6 7 8 9 10
Tip
I 2 3 • 5 6 7
8 9110'
"'",in ftd;ia

}
.. oe 0 e
••
0 e

411 e e- 49 e _1-1- 0
I



IIiOI'l> ee 6e
••
• 0

e 0- 411 - 0'
i'
--
,

,IHlI 06 e 0
-. •
0

.0 e@
el"e
01
0

, ,
'I)
eo ilO
,

.Ie oe 0
,
I
- --

e 01_ -till
ZNACENJ£'

upatreba
00 eo 0
"
00 0

' ,
61_

ee
e ogranuna
upatreba
••
o.

-e
-I-

-I·
I
-j-
ooije
upotrebljiv
Brojcvi u tabeli 3.5.1. znace da jc h;zaj predYiden za:
1. Radijalno optercccnjc.
2. Aksijalno opterecenjc.
3. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.
4. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova.
5: Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.
6. Izjednacavanje pmvca vratiJa.
I. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.
8. Broj obrtaja preko normalne granict-o
9. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu.
,
,
o. 0 0 oe
i- f-
eo
«oliO
oj
.1
0
!
! '
°1
0
01-1
_ dolazi
U obzir
10. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7,ll ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa pronto]}):'.
Ako na leziste djeluje, radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc
Fa (kN); onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN),
prema lzrazu:
F = X • Fr .0" Y . F".,
gdje je: X faktor radijalnog optcrecenja,.
y faktor aksijalnog optcrcccnja.
Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima, prema tipo-
viroa lezaja i uslovima rada. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja, iz
kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia;. Posto izracunatoj dinamickoj
mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa, izbor' vrsi ta1l;o da se
usvoji Ida; koji najvise odgovara precniku rukavca i pr,ovrta u kuCistU-',
]68
...
TabeJa 3.5.2.
VRIJEDNOSTI U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA
. U CASOVlMA LlI. .i'l. .Q.
(Lduji sa kuglicama)
LII ...
100 iL
105 0,595 470 0,980 1850 1,545 7 400 ! 31
110 0,604 480 0,987 1900 1,,560 7600 2,:6
32
000 3,96 -
115' 0,613 490 0,994 1950 1,575 7 800 33'000
120 0,622 500 1,000 2000 1,59Q 8000 2'52" 34000'
125 0,631 520 1,015 2100 J ,615 8200 2:54 i6S 000
130 0,639 540 1,025 2200 1,640 8400 000 4.
,.,16
135 0,,647 560 1,,040 2300 1,665 8600 2 37000 '
140 0,654 580 1,050 2400 1,,690 8800 ,58 83 000
2,60 39,000 4,24,
145 0,662 600 1,065 2500 1,710 9000 2,62 ' 4,27
; !Hgg 1:;J
g:m ling UB !; ggg ;;;;
0,705 720 1,130 3100 1,835 10500
45
000 4,4t) 175
'80
185
190
195
2oo
210
220
230
24.0
250
260
270
280
290
0,712 740],140 32001,855 11000 460004_'
0.,718 760 1.150 3300 1,875 l1SUQ 2:85 47000
0,724
0,731
0,737
0,749
0,761
0,772
o 7H:<
0794
0804
0,814
0,824
0,834
780 J,160 3400 J,895 12000 280 48(}00 .1,51;
800 1,170 3500 1,910 49000 '4"
820 1,H:O 3600 1,930 13000 2,9t' ';;OOOn "'I
190 3 700 1 95
52 000
840 ], 0 i 13500 :,70
860 1,200 3800 1,965 14000 3,00 54000
o
880 1,205 390 1,985 14500 3:07
900 1,215 '4000 2,000 15000 3,11 'l,B,;;

92
4
°
0
1,225 4100 2,02 15500 3,14 60000 4,94
960
980
1100
1,235 4200 2,03 16000 3 I 62000 A
, 8 (41)00 '"1,9$1
1,245
1.,250
1,260
4300
4400
4500
2,05
2.07
2,08
16500 3,21 5,04
17 000 3,24 66000
17 3,27 68000
300 0,843 1 050 1,280 4600 2,10 18000 3. 7000U
1 100 300 4 700 "11 ,30
310 0.,852 1,. 4800 .. , 18500 3,33 .!: 000
5,09
5,14
5,19
320 0.86l 1150 1,320 2,,13 19'000 3 iG 74000
330 0 .. 870 1200 1,340 49002,14 19500 .,. 76000
340 0 .• 879 1250 1,300 5000 2,15 20000 78000
350 n.,S8S 1 300 1,375 5200 2,18 21000 80 000
3AR 000
.0,896 1350 !,395 5400 2,21 22000 3,53
370 '0,905 14001,410 5600 2.24 23000 3,51\ 840{}0
380 0,913 14501,425 580(} 2,27 2400{) J,63 86000
390 0,921 1 500 J ,445 6000 2.29 25000 j 6i1 8800{1
400 0,928 1550 1,460 6300 2,32 26000 3:73 90000
410 0,936 1,6001,475 64002,34 27000 92000
5,2."
5,29
5,34
5.38
5·4.1
5A&

5,56
5,60
.),/8 94000
:ig ! 96000 5,7;
440 0,959 1 750 1,520 7000 2,41 30900 3,91 98000 5.81
100
000 <
5,65
5,,@
5,73

... .. ..............•.•. -
Tabela 3.5.3.
VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-
1
)
(Leza;i sa kuglicarna)
10 1494
10,5 1,470
11 1,447
11,5 1A26
12 1,405
12,5 1,387
13 1;369
13,5 1,351
14 1,335
14,5 1,320
15 1,305
15,5 1,291
16 1,277
16,5 1;264
17
17.5 1,240
18 1,228
18,5 1,217
HI 1,206
19,5 1,196-
20 1,1:)0
21 1,166
22; 1,148
23 1,132
24 1,116
25 1)100
26 1,086
27 1,073
1,060
29 1-,048
30 1,036-
31 1,025
32 1,014
33 1,003
34 0,994
35 0,984
36: 0,975
37 0)966
38
39 0)940
40 0,941
41 0,933
42 0,926
43 0,91,9
44 0,905
45 0,905
46 0,898
47 0,892
48 0,885
49 0,880
52 0,863
54 0,851
56 0,841
58 0,831
60 0="",82:=2__
170
n
62
64
66
6S
70
72
74
76
78,
80
82
8.
86
88
90
92
••
9.
9.
11)0
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
155
160
165
170
175
180
185
190
195 '
200
210
220
230
240
250
260
270
280
290
300
310
320
330
340
350
t"
0,813
0,805
0",797
0,788
0,781
0,774
0,7,67
0,760

0,747
0,741
0,735
0,729
0,724
0,718
0,,713
0,708
0,703
0,698
0,693
0,682
0,672
0,662
0,652
0,644
00635
0,627
0,620
0,613
0,606-
0,599
0)593
0,586-
0,581
0,575
0,570
0,565
0,560
0,555
0,550
0,541
0,533
0,525
0,51:)
0,511
0,504
0,498
0,492
0,487
0,481
0,476-
0,471
0,466
0,461
0,457
n
360 0,453
370 0,448
380 0,444
390 0,441
400 0,437
410 0,433
420 0,430
430 0,426
440 0,423
450 0,420
460 OA17
470 0,414
480 0,411
490 0,408
500 0,406
520 0,400
540 0,395
560 0,390
580 0,386
600 0,382
620 0_,378
6010 0,374
660 0,370
680 0,366
700 0,363
720 0,359
740 0_,356
760 0,353
780 0,350
800 0,347
820 0,344
840 0,341
860 0,339
880 0,336

940 0,329
960 0,326
980 0,324
1000 0,322
1050 0,317
1100 0,312
1150 0,307
1200 0,303
1250 0_,299
1300 0,295
i 1350 0)291
1 400 0,288
1450 0)284
1500 0,281
1550 0,278
1600 0,,275
1650 0,272
1700 0,270
1750 0,267
n
1800
1850
1900
1950
2000
I
2300
2400
2500
I 2600
i 2700
2800
2900
3000
3100
;) 200
3300
I 3400
3500
3600
3700
3800
3900
4000
4100
4200
4300
4400
4500
i 4600
.700
4800
4900
5000
I 5200
5400
5600
5800
6000
6200-
5400
6600
6800
7000
7200
7400
7600
7800
8000
8200
8400
8600
8800
9000
j.
0,265
0,262
0,260
0,258
0,255
0,251
0,247
0,244
0,240
0,237
0,234
0,231 I
0,228
0,226
0,143
0,221
0,218
0)216
0,214
0,212
0,210
0,208
0,206
0,205
0,203
0,201
0,199
0,190
0,196
0,195
0,193
0,192
0,191
0)190
0,188
0,186
0,183
0,181
0,179
0,177
0,175
0,173
0,172
0)170
0,168
0,167
0,166
Q,164
0,162
0,161
0,160
0;158
0,157
0,156
0,155
n
9200
9400
9600
9800
10000
10500
11 000
11500
12000
12500
13000
13500
14000
14500
15000
15500
16000
16500
17000
17500
18000
18500
19000
19500
20000 '
21000
22000
,23000
24000
25000
26000
27000
28000
29000
30000
31000
32000
33000
34000
35000
36000
37000
38000
39000
40000
41000
42000
43000
44000
45 000
46000
47000
48000
49000
50000
0,154
0,153
0,152
0)150
0,149
0)147
0,145
0,143
0,141
0,139
0)137
0,135
0,134
0)132
0,131
0,129
0,12S
0,126
0,125
0,124
0,123
0,122
0,121
0,120
0,119
0,117
0,115
0,113
0,112
0,110
0,109
0,107
0,106
0)05
0,104

0,101
0,100
0,,0994
0,0984,
0,0975 :
0,0966 :
0,0958 :
0)0949 i
0)0941 '
0,0933 :
0,0926
0,0919
0,0912
0,0908,
0,0898 !
0,0892 ,
0,0885 :
;
U tabelama 3.5.4., 3.5.5.,.3.5.6. i 3.5.7. dati su podaci za karakter,isticne-tipo\je
lezaja. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fata-
loga proizvodaca lezaja.
Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno [it" -'-- 5 kN sa brojem
okretaja rI _,= SlOO i trajanjem L/! = 11 000 radmh san; ptecmk rukavca d -'" 65' mm.
Tabela 3.5.4. PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA ,RADIJALNIM
DODIROM
,ei _ reda mjera,
--I·· BC02(62) I BC03J63)
Ul li-:; r----.
t.' K:[i G Co. D B t· C Co D B T C Co 1J 13 T
i'" I I .
1 10 i 3A_ 2,08 26 0,5 I 3A "1'7 30 91 I· 6,55 3.75 3s 111
, 12 , 3,7;:, 2
J
5 28 gO,S 5,3 3;25 32 10- 1 8 4,25 37 12
! 1
\ 15 I 4,05, 2,9 32 9 0,5 :1 5,85 3)9 35 11 1. !I 8,8
< 17 I 3,35 35 lO 0,5 7,2 5 40 12 .1,5 10,6
20 I 5,2 42 12 1 . ,9,8 6,95 47 14 1,5
5,7 42 13
6,7 47 -14 1,$,
8,3 52 15 2
25 I 7,'$ 5,85 47 12 1 10,4 6,15 52 J5 1,51' 16.,6
30 r 10 8 55 13 1.5 14,6 il,6 62 16 1,5 22
35 112 lOA 62 1.4 l 19,6 15,6 72 17 2 ,26
I
1
'40 12,7 11)6 68 15 1.5 1- 22,4 20,0 80 18 2 31-,5
45 I 14 75 16 25,,0 20,8 85 19 2 40,$
50 j 17 15,6 80 16 ·27 ,24,5 90 20 2 47,5
12,1
17
20
50
54
i 55 122 20 90 18 2 ,\1 32,5 30 100 21 2,5 54
I, 60 I 22,8 21,6 9S 18 2 40 36,5 110 22 2,5 I 61
I I: ::,6 ::: II ::,5 ::,5 ::::: :,5 ::
I 15 j' 31,5 33,5 115 20 2 50 53 130 25 2,5 i 85 76,5
'80 37>5 39,0 125 22 2 ',' 55 58,5 140- 26 3 I 93 81,5
I,
85 39 42,5 130 22 2 I 63 :54 150 28 3 102 93
I
90 145 49 140 24 2,5 I 71 72 160 30 -3 110 104
I
95 48 53 145 24 2,5 I 80 69,5 170 32 3,5 120 116
,100 I 48 53 ;1.50 24 2,5 90 90 180 34 3,5 137 140
1,
105 57 63 160 26 3 98 88 190 36 3,5 146 i53
110 64 69,5 170 28 3 108 106 200 38, 3,5 166 170
.6217:2
72192
80 21 2,5
90 23 2,5
IOU 25 2,;f
110 27 3
120,293
130 313,5
140 33 3;5
ISO 35
160 37
17039 },5
180 41 4
190 43 4
200 45 4
215,47 4
225_ 49-4
240 50 4
171
Rjdenje
Iz tabele 3.5.3. za n = 900 min-
1
oCitamo JITe '''' 0,333, a iz tabele 3,5.2. za L/. ,,-,. 11 000 sad
oCitamo .h = 2,8.
posto nema aksijalnog ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.:.
cenju. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.mosi:
Fr'fL 5·2,8
G ..,.'" --....-. = _._- = 42,04 kN.
In 0,333
:"abela 3.5.5. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM
DODIROM -
tipa reda mjcra, nosivC}st [kNJ i mjere J..?1m,"l'--__ _
;:1 _______ _ .. _____ i _____ B_N 03
ld:; l5.B C c, D B T r:l ' C Co D B T r l I
- g :-
172
20 : 10.,4 47 14 1,5 0,8 13,7
25 111,6
3
3
°5 ,I 16,3
21_,6
40
45
50
55
60
65
70
75
80
26
29
i 30,5
I 38
I 45,5
I 51
56
58,5
c?5,5
72
85
95
8,8
12,7
17,3
21,2
24,5
26,5
33,5

49
53
57
64
73,5
86,5
100
52
62
72
80
85
90
100
110
120
125
130
140
150
160
170
15 1,5
"16 r,5
17 2
18 2
19 2
20 2
21 2,5
22 2,5
23 2;5
24 2,5
25 2,5
26 3
28 3
30 3
32 3,5
0,8
0,8
1
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,5
1,5
1,5
2
'
I
35,5
46,5
54
6,2
\ 69,5
!78
1 88
I 96,5
i 106
Ill6
1127
i 137
7,8
9,3
14,3
19,3
23,2
29
39
45,)
54
62
8J
93
104
116
!29
143
47
52
62
72
SO
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
14 1,5-
!5 2
17 2
19 2
23 2,5
25 2,5
27 :;
29 3
31
33 3.5
3."; 35
37
39
41 4
43 4
4" .+
0,8
J
J
1
1,2
1,2
1,2
1;5
1,5
2
2
2
2
Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 Be 02. (vidi tabe1u 3.5..4) sa djnamic-
kom moti nOSenja C =-_ 43,16 kN i precnikom d = 65 mm·
Racun:;kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka:

h=
p
43,16·0,332
-.,,"-..----- = 2,87.
5
Iz tuhele 3.5.2. za .h = 2,87 oCitamo vlick trajanja izabran\;)g lezaja L" c..- 11 750 radnin
:mti.
Tabela 3S{).'- PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl
\ j .. Oznaka tipa rada fkN] [rom} _____
I"" • BG 32 (32 i BG 33 (33) I
I! __ B ___ B __ -. _'_I
.j 15! 7,8 6,55 35 15,9 1 13,7 9 42 19,0 1,5
I
17 _.11 7,8 40 17,5 1,5 18,6 12 47 22,2 1,5
2Q) 15)3 11 47 20,6 .1,5 18,6 13,7 52 22,2 2
I
i
25 1 17,3 ]3,2 52 20.,6 26 19,6 62 2
·1 g;r i,5 ts
'I l !ts 55 .
50 l 47,6 40 90 30,2 2 69,5 110. ,44}J. 3
!I 1 1 gg-,
"65! 71 69.,5 120 38,1 2,5 114 112 140
I
70 I 71 78 125 39.7 2,5 132 127 150
75 i 78 83 130 41,3 2,5 137 146 160
80! 95 93 140. 44,4 3 156 .160 170
i
85 1 102 112 150 49,2 3 173 186 180
90 I 118 125 160 52,4 3 196 208 190
95 i 137 146 170 55,6 3,5 216 232 200
49,2
54,0
58,7
63,5
68,3
68,3
73,0
7'].,0.
77,8
4
4
4
!
100] 146 ]66 180 60,3 3,5 2J6 260
I
1 .1
1
92,1 4
____ I
'---
173

I" p
T. ,-
"'I ... ' , ,., I
-';'" I
'-------3
174
...,
f1 "'t. \0 N
O",_r-- '<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':; «1'<t_
....,M'<t'<t >n ..... O:> r--r-OO 0_('.1
..... 00 "'t .,..,.,..,\0 .,..,.,.., ....
r-- ('.I 00"""''' "0"'<0 ..,0'....,"'0:: ""'''00'''''''
('.I...., .... "<t .,..,.,..,1..0 \Or--r-- 00000,
.......... V>.,..,
____ NM('.I NN'N MM"f'")
"l""",,"';, <n ..... <n <nor,
",", __ N ('INN N"NN' r-1N"f'")
Tubela 3.5.8.
NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA
Ponasanje leZaja
u radu
Ncmiran hod
I
,
MoguCi -uzrod 'takvog
ponasanja
Ostceen;a na prstenima
kotrljajnim tijelima,
oneCiscenje,
velika zracnosl
,---: "---------
Smanjenje
rada
tacnosti I
!
-- .Istrosenje kao posljedica onc-
nedovoljnog pod-
mazrVRnJu,
ostecenie ua prstenima i kotr-
ljajnim -,tijelima
Neuobicajena ,buka Nedovoljna zracnoSl
leiaja:
zavijajuCi iIi' zviidu-
Ci zvuk
Lupaj uC! i nejedno-
lik zvuk
.
StaIno promjenIjiv
zvuk
Neuobieajeno v1so-
ka temperatura.
Velika zracnost,
o3tecenja staza korrljanja,
o-QeCiscenje,
(pregusto) ma-
21VO·
Promijenjena zracnost pod
uticajem temperature.
-- oste6enje staze kotrljanja.
Srednji i vmolei brojevi "h.-_
taja.
premalena zracnost,
nedovoljno iii prekomjemo
podmazivanje,
lose ugradelli zaptivaCi
--------_. --
Porast temperature,
a da nisu nastupile
promjenepogonskih
uHova.
Teiak hod Idaja:
jeduoliko visoko tre-
nje
'Pomanjkanje maziva,
pocetak Ijustenja.
Prenapregnut Idaj,
tiiesno ugradeni zaptivaCi,
previse maziva iii prektiuto
maz,ivo
----1---- --------
Nejednoliko trenje, Strana tijela u kz.aju.

Primjeri
-----,-----:'
Automobili: klimanjt
tockova, potres}- sIstema za up-
ravljanje;
Ventilatori: potresi.
Motori S uU,utTasnjim sagorije-
vanjem: pojac<lJ;li potresi ria ko':
lj)!nastom vratHu.
Tokarski siloj:' tragovi na
divanom komadu.
v-31ov1ta slika br'uiienja.
Valjul':ki stan za hladno vuljanjc:
tragavi ua rnaterijalu koji' se
vulja_valovitosL
Elektromotori,
redukwri
(leod reduktora' se zbog buke
zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uo-
cava).
Takvi nedostaci mogu se uo(':iti
pri kontr?1i masina koje
se serijskl prOlzvode,
Takve _ greslee se pd pravilnom
odrZavanju uvijek pravovremcno
uocavaju.
Prevcliko trenjc moze se llor-
maino osjetiti rukom pri okreta-
niu leiaja.
175
3.5.2.7. O§ceCenja kotrljajnih Ida.ia
r' Vijck trajanja I.czaja zavisi 0 broju ciklusa e." .".
na tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.) inten-
nIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.alnog zam Ostecenja kotrlja)'.
ug d " b "klac1n' ora matenJal 1""
ra e nepn og montaznog alata k' . a ezaJa, pogresne
korozlJe, oneCiscenja i 81. ' onstrukttvnc greSke, usljed
. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) v'
11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija..Tlja, Nastuoi
tr . n' k 1 y '. t::> IV 0 prema x -
a!a Ja, ta TVO ezaJno IDJesto. tt;'cba bezuslovno' Dodv ,. k ' . proral,.;unu vijeka
g
uce prem t . , rCI Ontrah N 'Y '"
, .'. a ragovuna na stazama kotrljanja., donijeti zal r..,., . a}cesce jc'mo-
cen}a 1 nenormalnog rada leZaja, d "Jucke 0 uzroeima oste-
U tabeli 3.5.8. dat je pregled moguCih naCin' Y.
eventualnl" uzrOC1' 1" k nl . .... a ponasan)a Ie' "
" 0 {retm pnmJen takvih ponasanja, " Zfl}a u pogonu,
3.5.2.8. Podmazivanjc koaljajuCih
Izbor naCina podm2.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .
m
. v' ,-' v' <1\ lSI od ra'·1. '1
," maseu vrSl .se brojcvi okretaja n "< 3000 in" uslova. Pod-
n <. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill. I, v ,ill . Ka? su brojevi
seo 1 /2 zapr.crr:ine Idaja. Za a JC 12 > 1500,
I C Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. ratul e t ""oo - 20 do
konste'se masU sa tackom topljenja t ; ... 230nc. . .... u tern,pCr:3ture t > 125"'C
Za brojcve okretaja n > 3000 min \ obavezno jc' elm' .
l1l.agiom, cirkulaciono" pom.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.
az1
:r
an
}c uljem (uIinom
r v', • k' .' -" .1 U Itl Ja 1 d 'I .
u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .; r.;. Podmazivanjc
peratun. ,a czaJ lzlozcn, visokoj tem-.

d

,
g
St. 3.5.48. Labir'intsko zaptivanje'
176
3.5.2.9. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea
Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc, vlage, tecnosti j .pli- '
nova u lezaj. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje, zapuvanje treba da sprjeCi
zenje rnaziva iz leiaja. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata
(labirintsko), sa dodirom. zaptivnih elernenata' i kombinovano, "
Lab.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i ,smjera va.2iduha koji
sprceava' prodiranjc, ncCistoca u' leiaj (s1. 3.5.48). Bolje zaptivanje daju rjescnja
vise. iljebova, 'prema s1. 3.5.48b) i c) iIi vise labirinata, ka.o na s1. f)
1 g). Rjcsenja kao na 81. 3.5.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU
tistorn i suhom prostoru.
Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je na" s1. 3,5.49.

S1. 3.5.49. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata
Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prika-
zano jc na s1. 3,5.49. a), b) i c). RjeSenja ,sa
dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti
pdtczanja, primjcnjuju se 'u tdim l'adnim us-
lovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se na-
tope vrueim uljem .
. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. 3.5,49d)
e) izraduju se od gume iIi plasticne mase
pojacane mctal,nitn prstcnom (iii bcz prstena) .
Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man-
,zctne zaptivaea.
177
Na s1. 3.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova.
Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.
3.5.50).
ZADATAK
1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 50 Be 02 i 50 Be 03 za vijek trajanja
Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to
PITANjA
L ,Sta su Idaji?
2. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji?
3. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila?
4. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj,
5. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.
6. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI;: izraduje?
7. U kom dijelu posteljicc se- izral1uju uljni kanali?
l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih
9.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu?
10. Koil Sll susravni dijc1Q\;i lzotrijajnih, !czaja?
t 1. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu, a kad sa Yaljcifllu?
12. Koji rnale;:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.aja?
t3. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa
14. Kako se vrsi Iduja ml rulmvcu, a kako u
15. Kako se vrsi izbor ,kotrlfujnih ie'zaja?
16. Stu jc svrhu podmazivallja?
17. Objitsni pciju.m suvog lrenja, polusuvog trenja i tckllceg Htnju.
18. Kad. ,ge podmazivanje vrH uljem, a kad masc:u?
19. Objasni naprave za podmazivanjc.
20. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc?
21. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju?
3.6. SPOJNICE (SPOJKE)
Spojnice napmvc obrtnog ,kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia
u jednu cjclinu, iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcme-
nicama, zupeanicima i 51.).
Na 81. 3,6.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua-
ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa
vratiloJ!l radne' masine. Du,g:::I.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u
spo;nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3.6.1b).
178
Prenia naClllU r principu rad,a spojnice se, pod,ijeliti "na;,:
hidraulicke, pneumatske i hi(irodiftamicke. U_ priinjeni
su, najcesce, mehanicke spojnice.
KonstrUkcija: spojnice 'treba da
_2;adovolji sljedece opilte uslove:
- -da je po obliku rotaciono Li-_
jelo i da.je' stolakSa, kako bi se manje
opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi,
- da se lUoze postaviti ilto bUze-
lezaju, .k.ako bi se smanjio moment
-
- da omog\lcava, dobro 'centii-
ninje vratila,
- - da, budc cl.Obro
- du bude jcdnostavne konst-
rukcije, da tie lako postavlja i skida"
'-:-' da istureni dijelovi budu po-
kriveni i zasticeni, kako ne bi dolazHo
dO,nesretnih slucajeva.
L
!,
I
.JL :t
Rodno·
mns_i,oll -
[,
J
-:w
l
* -J
S1. Shema ,primjene, spojnic?
Prema, karakteristik::!n14 ostvarene "mehanicke spQjnice :mogu biti:
a) .krule, koje _sp-recavaju bilo"kakvo
b.
b) dilatacionc, kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje- vratila usljed
promjene temperature;
c) elasri{'tl-c, koje .omogucayaju t:e1ativno' ,na_ raclln dasticne
dcformacije uI;l1,etnutih e1ernenata it spojnicu;
d) zglm;kasi{!- (zglobne), za spajanje ,vratila p,od
e) ko'je se mogu u toku fada ukljl.!Civati.i iskljuCivati;
f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom, npL da kO,d
iskljuce vratila, (sigurnQsne spojnice).
3.6.1. Krutc
Primjenom spojnica ostvaru;e k;ruta,veza dva vratila",Zbog -i:OJ;U Be
'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra vratilo,
ela krute spojnke treba, prirnjenjiva# sump "rude
sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' "
IZrute spojuice se jednostavnoscu !;:onstrukcijc_ 'i U
upotrebi su, najceS,ce, hute spojnice: sa naglavkqm, oldopna, ,sil, ob.odima i koni-
penzujuCa zlipcasta.
sa naglavkom,.csL: 3.6,2.) sU$toji se od ,naglavka U obHklj. supHeg; ciliPctta
koji se navuce na krajeve vratila. V cza ,naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu kli-
nova. Ako su klinovi kukasti (s1. 3.6.2a), kuka se mora zastititi limeriirh dklopima., -
Ako su klinovi bcz nagiba, osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ.Ilj* __ yrsi' se
pomocu uvrtnih vijak<,l. "Naglavci se iztaduju od celika JC.044S) i c,eliepog' Jiva
(CL.0445).
179
L
o.
b.
SI. 3.6.2. Spojuica s,a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna, b) veza
nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba
nhneuzije naglavak3. su: D = (l
t
4-- 2)d; L = - 3,8)d. Manje vdjednosti
se za vece precuike vmtihi. Nazivni precnik vijka: Md 1/4 d, gdje je. d mm - preenik vratda.
Oklopna spojuica (s1. 3.6.3.) nna dvodijelni okJop ko;i se priteze vijcima. Sila
trenja stvorena prite"l:anjem vija1,.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj
povrsini CFT} > Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Oklopi sc izraduju od
sivog liva.
£1. 3.6.3. Oklopna spojriica
Glavue mjere su: D = (2 - 3) d; L = (3 - 4) d; manje vrijcdnosti treba uzimati za veec
preenike vratila., broj vijaka, z = (6 - 8).
rje5enje I
u.
b.
81. 3.6.4. Spo;nica: a) sa nakovanim b) sa zavarenim obodima
180
Oklopna spojniea lako se postavlja i skida osnog pomjeranja vratila.
Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Nedostata,k joj je
sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti
limom. ..
'Spo;nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji
se roedusobno spajaju vijcima. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno
sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.6.4.). Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni
(rje§enje I), a rjede nepodei3eni (rjescnje II).
1
r!! .
o.
Sf. 3.6.5. Spojuice sa zasebnim obodima
Mjcre spojniee sa, zasebnim obodima iznose:
D = (3,2 -- 3,,5) d +- 2 em; -Dg = (1;6 1,8) d + 2 em;
Do, => - 2,5) d -+ 2 em; Dr. = 0,4 -'-/1,6) d -1- 2 em; L = (2,5 -' 3;5) d;
d
s
= (0,16 - 0,18) d + '1 em; 0 = (0,24 - 0,26) d + 1
b = (2 - 5) mm.
SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3.6.5. Vcia ohoda '1 vratila_
izvodi se klinom. Na (s1.. 3.6.5.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu u
jednom obodu i ispupcenja na dru-
gom obodu istog nominalnog prcc-
nika (Dc). Na s1. 3.5.5.b) ccntriranje
se ostvaruje pomoCu prsterr3, a obo-
di su jednaki.
Hirtova zaupcasta spojnica sluii
za spajanje zavrsctka ,rratila sa zup-
canicima (pr:imjcr 11a s1. 3.6.6.), za
spajanje dije10va koljenastog vratila
i 81. Profil zubaca Hirtove spojnice
u razvijenom obliku odgovara pro-
filu metric.kog navoja. Primjenom
Zup.ci

Sl. 3.6.6. .zupcasta spojriica
181
Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati
odvojeno i od razliCitih materij;:ua, a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_a-
m,jenjivati.
3:6:2. Dilatacione spojnice
Ove spojnice omogucuju uzduzno ,pomjeranje vratila usljed promjena tem-
perature i drugih uzroka. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.
182
Prff5jek A-A
3.6.7. Kandtasta spojuica
Mjcte kandza.stc spojnice od SL:
D = (3 - 4)d; L (3,5 5)d; Ii (1,5 - l,8)d;
"'" 0,3d -{- 1 em; b = O,3d -'- 2,5 em.
S1. 3,.6.8.
Kandzaj5ta spoJnlCa (s1. 3.6.7.) se
iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7
onog profila i prstena za centriran;e. Spre-
zanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim
zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije
vratila. .
Zupcasta spo,nlca (s1. 3.6.8.) sastoji se
iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija
sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa
unutrasnjim, ozubljenjem koji sc spajaju
vijcima, Ova spojniCa oIUoguc:uje malo, uz-
duzno, poprccno i ugaono poil1jeranje jednog
vratila u odnosu na drugo.
3.6.3. Elasticnc spo;nicc
Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) pro-
mjcne obrtnog, momenta i udare koji se
javljaju u 'radli. Takode, - dozvoljavaju i
male lletacnosti pri sklapaniu vratila.
Elasticna sa -obodima (st 3.6.9'.) sastojise.iz dva>razlicita_ oboqa koji
se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se- cililldric,ni otvori u koje se
postavijaju gtim.enih_ prstenova iIi aka su
prstenovi 6d kozc, onda treba-,da budu 'u obodu,spojnice
izraduju ,se'k,onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l,lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne
prstenove. 1zm_cau ,-oboda i- gwnenih prstcnova se, me:talni
koji opode razdvajaju, .
Tabe1a 3.6.t. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima
Mjere; u rom

x -,-
Non· @
xas....l,E E
,I'd, D i
.8 i:i -+'_'-,-_-,-: _a_,.'."b_ i
I
35 35 55 120 82 62
i
c I,vijak do I d i 1
.' e I 'g
33 ,35 1..::... 5 M 10 14 27 7 0,12
42 45 72 140 100 33 35 J...;:- 5 M 10 27 7
4
6
4,9 4700
7,8 4000
50 52 85 170 120 112 42 45 6 M 12 18 35 9 6 0,46 14,7 3300
60 65 ! H}S 190 140 lU 42 45 26M 12
75 80 i 130 ;no 170 142 42 45 2+ 6 M 12
i
85 95
105 115
, 135 145
! 150
! '
i
185
,230
260 "195142 58 552-'--- 8 MIG
330 245 175 75 70 2..;,-10 1'1'124
410 310215 90 90 M30
18 35 9 8
18 45 '9· 10
24 45 11 10
,0,72 19,4
1,10 30
2,Q6, 45,2
3000
I
2600 I
2200 i
,
,
30 56' 14 10 4,12 97,1 <1700_1
38 70 18 10 $,48 14000 i
i, 170 180 i.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 46 86 22 10 15,38 320 11000 I
i ___ . ___
183
Kod ovih spojnica postize elektriena izoladja drugog oboda. U tabeli 3.6.1.
date su diIhenzije spojnica s'a ·gum.enim"prstenovima,-za riajveCi dozvoljeni moment
uvijailja max).
Perifleks-spojnic;l (s1. 3.6.10.) saStoji se iz dva oboda (I), gumenog obruaLkoji
elastiCrio povczuje obode (4), dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). Obruc: spo;nice
moze na jl$dnom mjestu biti fadi lakSe ,montaze.
Perifleks-spo;nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i da obez-
bijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm), aksijalno pomjeranje (do ,8 mm) i ugaono
pomjeranje (do 4°). Pogodile su za spajan;e vratila sa visokim brojem okretaja.
s.
3.6.4. Zglavkaste spo;nice
a. I
I
Perifieks-spojnica
Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim
uglom. Najcescc se koriste u parovima (s1. pri cemu u.metntiro vratilo
(III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vra-
SI. 3.6.11. Shema zglav;kaste veze vratila
tila (I i II) biee jednake pod uslovitna:
da su osovine zglavaka parruclne, da ose
vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi iz-
m,edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 a
z
)-
Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispu-
njeni i ako su uglovi 0';1 i 0';2 mali (do 5°).,
ugaonc brzine pribliznci rc-dnake
(W1 = co
2
)·-
Na 's1. prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog
oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom, pomocu osovinice i dva vijka Ciji ,zavrseCi
za povezivanje vr'atila.
184
Na s1. 3.6.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim
vratilom.,
a.
81. 3.6.12. Konstrukci;c spojni,ce
3.6.5. Iskljucne spojnice
Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.
sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.
Na' s1. 3.6.13. prikaz;:ma je kandzasta sp0.in£ca sa nekoliko proHl::!. kandZe:
a) prayougaone, h) c) trapezaste i d) trouglastc.
pre';'kA-A

' ..
Q.
b.
c.
d.
S1. 3.6.13. Kandiasta iskljucna spo;nica_
Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo, spojena
je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja, pomocu vijka.'
Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum spojena za prsten me--
185
haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 3.6.14). glavcina spo-
jena je sa vratilom pom,ocu dva klina bez nagiba. Prsteu_ ia centriranjy osiguran
je od pomjeranja, pomocu uvrtnog vijka.
3.6.14. Uredaj Za ruc_
no- ukljucivanjc i
civanje spojnica
3.6.6. Ukljucno-iskljucne spojn,ice
To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is..,
kljuCivanje ;ednog vratila u vrijeme dok je drugo vra-
tilo U ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti
tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.
FrikciorUl, spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i
(s1. 3.6.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:...
njenom vrutilu uz, disk na pogonskom vratilu. -Proiz-
ycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.
Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povr-
sinama (s1. 3.6.15b). Spojnica sa lamelama Csl. 3.6.15c)
prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.
Spojn-ica sa j)apucama (s1. 3.6.ISd) ,ukljul:uje see pri-
tiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.
''Irenje, potrebno za prenosenje ,obrti1.og momenta, moze
sc ostvariti i pi'itiskivanjenl, elasticne, trake uz cilind-
ricnu povrsinu (s1. 3.q.1Se). Kod spojnice (prema 81.,
3.6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom, npr. 10pti-
cama, grafitom i. s1. U sljed- centrifugalne sile, punjeni
lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog
i gonjenog vratila.
..•...

oj b) c) d) e)
S1. 3.6.15. Sheme frikcio-ruh spojnica
Spojnicc nu 81. '3.6.15.a), b) i c) optcrecuju vrati16.i aksijalnim silarna kad SLl
ukljucene, d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa, ne" pojavljuju.
Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na ,drugo, sita trcnja na do-
d.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je
sila trenja = F" . f1- (gdje jc F" sila normalna rut povdinu, a p - k09ficijent
trenja klizanja) prl ukljuCivanju ,cc dolaziti do proklizavanja ,na dodirnim povr-
.. d·1 . l' al' Fu Po
smama sve 0';: se ne posngne to lka norm na Fn = _.- - koja cc
/), ,u
Do
p .. _-
o 2
omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1
o
bez proklizavanja.
:186
da se btzina frikcionih spojnlca Il1.Q v
gucujc' postepeno ukl;uCivan;e spojnice, tako da se mogu izb' pog.esaV-ati
voljno.djeluju -na i druge n:a \iratilu;: }eel tldari
sila dodirnirn povrsi- -, Uepo":
frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2·
.
mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom ,za
ukljuCivanje), clektrciri1:'agnetnim putem,
pneumatski" i hidraulicki. Dil bi ta sila bila
sto mat;tja, dodirne povrsi'ne oblazu 'se '-
frik<;:i.onirri mate;rijalom, time'se povecava
}renja,
-1' Na s1. -3,6.16. prikazana'je konstruk-
dja frikcionc spojn{cc ,sa_ jednom ravnom
dodirnotn povrs£nom. Pogonsko vratilo '1
disk'spojnice (1) spojene.su medusobno
p0tn.OGU _klina sa nagibom. Gniljeno vi-ati-
10 i disk spojnice,-,(2) spojeni su pomoc,u
dva klina hez, nagiba, tako da se disk (2)
moze pomjerati.
Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome
I
sto je ZH. ukljucivan;e potrebna velika aksi- 51.' 3.6.16. F -lk :-
. 'I· 1 . ' ,. " , r CIOlla spo' .
Jalna ,S1 a coJa optercc"Uje povrsi- ravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.n
ne i leziSta. Zato se ,ovakva spojnica pri-" III (11).
mjenjuje za prenos, 11lmijih Qbrtn.ih
Frikd(t;p.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim, dodirnim povrsinaina ('1
Sf:_ iz dva ,koniCna oboda: spoljaSnjeg, koji se cvrsto spaja. na s. 3,6.17.j Sa.' "
un';l.tr:;!'snj<:? koji, se pos!:vIja pomoctl
Ua JC pokretlJlv. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F), 0- "T ez t, 1
opruge; podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti po'm
UgaQ konusa iznosi Ix. :;= 12';' do .l6(). ' , rnocu dVije
Sila za, u19.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego',kod sp . . e.
nom, dodirnom povrsinom.- OJnlCe "',-
ucl fav_
SI.
G.
\
i1
d.
---:1-;
" ,,4' _ __
3.6.17. sa konienom dodirnom
-Spojnica-motor.t;t;ih .. vozila (kvacilo) je prvi dio ,transmisije iI"' '
llizrna motornog vozila. Njen da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.og-nieb,
I;>. .. Ora n.a p
, , . ogOnske
187
tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom
pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. Ugraduje se u zamajac 'motora.
Kod veCine autom6bila prin1.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.
S1. 3.6.18. Spo;nica motoruog vozHa
t"i6.7.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm
Na s1. .3.6.18. prikazana je
automobilska spojnica u ukljuce-
nom poiozaju. Disk: sa oblogom
(1) -, Jamelu, koja je aksijalno
pokretna po ozljcbljenom dijelu
gonjenog (spojniCkog) vratila (2),
pritiskuju opruge (3) kojih obicno
ima Scst) izmedu ploea (4). Zahva-
IjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos
obrtnog mOmenta sa preko
zamayca (5}, na gonjeno vratilo.
l1a bi se spojka ukljucila,
potrebno je larile1u osloboditi pri-
tiska. Kad vQzac pyitisne polugu
kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj
(8) i d'.'Okrake poluge «(}) - obic-no
ib _ima tIi, koje oslobadaju ploce
(4) i prekida se prenosenjc obrtno
momenta sa motora. Cahura uklju-
cnog leiista je' sa zaptivac-em (6).
Kraj spojnickog vnitila osJonjen je
u zamajeu pomoCu kuglicnog le-
7.<,tja.
Glavno frikciono kvaCilo
tenka T-55 novije proizvodnjc
ima 19 lamela (10 pogonskih i 9
gonjenih) sa hidropneumatskom
komandom. -
Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim, pneu-
matskim i hidraulickim putem.
EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektro-
magneta ,cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja ,za prenos obrtnog
momenta.
188
Na 51. 3.-6.19. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. 'Na pogonskom
vratilunaglavljena je glavCina (I), nu ko)o) se nalazi pIoca (2), oZljcbIjeno vczana sa glavCinom
(1), tako da Se po n;oj moze l.lksijalno pomjerati. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepo-
kretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). PUSta-
njem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2), pritiskujuti nn taj
nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu
zubaca sa gonjenini. dijelom spojnice (8). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile, opruge
(9) potisnu plocu (2) ulijevo,-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Aksijalno
1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem,e rada. LameJe se, podesavaju pomoeu
navrtke (6).
Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.
SI. 3.6.19. Ele1.--:tromagl1.etna lamelasta spojnica
Pneumatske spo;nice omogueuju daljin.<:;.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod
pritiskom.
Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle (st 3.6.20)
i, rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p;:)(1
Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. sp'ojnicc koie omogucavaju
automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne koje osi-
guravaju prenosne clemente od optcreccnja;
Centrifugalna spo;ntca (s1. 3.6.21) sastoji se od pog,)l1skog o'boda (J) i gonjenog
oboda (2), tegova (3), koji su obrtni oko osovinice, i zateznc' tdrzione \ opruge (4).
Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre;:ieni broj
pa tGgovi, zbog centrifug11ne sile, rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu
povrsinu' gonjcnog oboda. '
189
N'a sl. 3.6.20. prikazana je.lame-
lasta tarna spoj niea sa pneumatskim
ukljucivalljem. Stlaceni vazduh struji
kroz provne u vratilu i kroz otvor
(a) u prostor cilindra (b). Tamo pri_
,tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.
Sa klipom jc vezan veti braj osovinka
Cd) koje uu lamelc.lskljucc-
nje spojke postizeseprekdom dovodu
stlaccnog vazduha i odzracenieni
dova. Oprugc (e) vracaju Idip u po-
cetni polozaj. ' ,
Danas sc pneumatske spojnlce
cesce upotrebljavuju. Lo;a su im stra-
na gubki koji mogu nastupiti usljed
eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed
koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.-
.;Iuba._
a
-
S1. 3.6.20. Pncumatska lameiasta spojnica
S1. :1.6.21. Ccntrifugatna spojllica
Ove spojnice omogucuju da sc npr. elektromotori urad neoprereC:eni,
a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. A1.ogu
se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. U tom slucaju nastaj'e
klizanje izmedu dodirnih 'povf,'iina tegova.i oboda. '
190
Sigurri.osna.spOJnlca 'sa, clvIJama (sl: 3,6.2;2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.,
(2), povezanih civijama (3) koje se, tp,ontiraju u cahure (4) ,i osiguravaju vijcimg.,.
(5)., U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna i dolazi 9-0 smicanja CivijIl,.
2
3
5
L
j
S1. 3.6.22. Sigurnosna spo;nica sa civijama
Na sL'3,6.23. prikazana je'sigu.re-
noma, spojnica sa kuglicama koja' sluii
za ograni{:ehje obrtnog, ):nqrnenta. Sa-
stoji sc od pogo'nskCig dijela (1), gonje-
nog dijeia: (2), dviju kl,lglica (3) i opni-
ge (4). Prj sila na
kuglici savladi .aksijalni otpor opruge
i na taj naem nastajc mcdusobno
zakretanje pogonskog i gon.jenog di..,.
jela spa juiCe.
SI. ,Sigurnosna spojnic,a kuglicama.
3.6.9.: Hidrodi:namicke spo;nice
Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. 3.6.24a) koF ucestvuju u ,snage su:
kolo pumpe (1) i kolo,turbine (2\, Oba kola smjdtena su u zaj,ednickom kuciStu; a sa unutrasnje
strane imaju raYne radijalne lopaticc. Spojnica se puni lakim.mineralnim uljem sa B5 'do 90%
zapremine,! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) sirenja ulja pri
zab'-rijavanju:
Pri okrctanju kola ie: na pogonskom VTatilu, pokrenc zbog centriftigalne ,sile,
tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i po-
novo ula:d u kolo pumpc.,Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika, nego se u pumpi poveeava
prema obodu, a' u turbini sc smanjujc prCII).a srediStu. Vsljed .toEa nastaje pdtisak tek"UCine na
10J?atice turbine, pod kojim se turbina po.cne okr?tar,L. : , ,'. .' '
S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine, centrifuga1na sila ulja.
u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. ZbogtOga.lllje.neprekidno,kruii
predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.'
Na 8L 3.6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. ,:pumpno kolo (1)
cini cjclinu sa oklopom (3), koji obuhvata turbinsko kolo (2). Vratilu furbinskog kola uvuceno'
jeu oklop. yrotiv isticauja uija mora. se ,izv.rsiti .s,igurno,
191
HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? dobr.o udare.l la?ano
<se ukljucuju i iskljucuju. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga, buldozera,
-drobilica, itd.
2
n,
o.
b.
<'-'-""-,
/- , """
[Sl. 3.6.24. a.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku

PITAN A
1. 8ta su spojnice i kako se dije1e?
2. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice?
3. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta.
4. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu?
5. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju?
6. Objasni rad iskljucnih spojnica.
7. Sta Sll e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju?
8. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.
9. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea?
10. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice?
4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA
(PRENOSNICI) .
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA
Poznato je da ,pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem
Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai;L
To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli
mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt
Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Taj mcha-
nizam nazivtl' SC prcnosnik. Prcnosnicima se suvl;id,wa i, udaljcnost izmedu 1'Og011-
ske i radne masint'o Shemarski pril,b7-, pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi
se nll 81. 3.6.1. ' ,
KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni:
1. u'lazno vratilo - pogonsko i
2. izlazno vratilo - gonjcno.
P
l
snag'a na ulaznom
III broj ohetaja ula?oog 'walila,
Wl .- ugaona brzinu ulaznog vratiJa,
snaga nu izlaznom vratilu,
nz brej okretuja izlaznog vratHa"
((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.
Kolicnik i --= 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc
my, 11-2
koliko se- puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. Vrijcdnostprenosnog
odnosa moie hili Yeca, manja ili je-dnaka jeclan,:t).
i ;; 'J.
<
Ako jc i > 1, sma'njuje 13roj okretaja izlazilog ,TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog
momenta (M,,). TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.
Ako je i ..::: I, prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog
mome-nla. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.
Ako je i = 1, hroj okrcraja ulaznog vratila j:;dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prc-
nosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta.
>l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc se u 8111,is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.l pri ccmu
-se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.
193
Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu, za izno,s gubitaka koji
nastaju u radu prenosnika. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J;la izlaznom pre-ma snazi na
ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)), tj.
P,

P"
se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine:
P
1
= MOl' Wi i F2 = M o2 ' w
2
,
a je:
P,
kfol
w,
Aka se podijeli. Af
n
sa .LtJOl> dobije se:
11-f02 P2'W1 •
MOL = = 11·t,
Afo2
a odavde je JA
lln
= M
tn
'7j ··i iii i =
A:f01";
Izmz za pIenosni adnos moze se, dakle, napi\ati u -prosircllom obliku:
. wt 11)
1·= =
0;'2
Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC, prenos-
mel mogu biti: tnchanich£, hidraulicki, pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. Najvise se-
primjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eieme-
nata. Iv1.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne,
U grupu p.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d,
a u grupu posrednih prenosnika remcnsh£ i lancani prcnosnici.
Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.':ni jer osigurava;u prenosnc
clemente od preoprerecenja, a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa kon-
stantrum prenosnim odnosom. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja
trenja 'izmed.u dodirnih povfsina, a prinudni - na principu ozubljenja. .
Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:-
MEHAKICKI
I
NEPOSREDNI

I

PRENOSNICI


LANtANI
I
REl\1ENSKI
I
Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. Izbor prenos-
nika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi, broju okretaja, obodnoj i ugao-
noj brzini, prenosnom odnosu
l
koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu
osa vratila. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.ehanizma, cijena
izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije,
194
Osnovne karakterist,'ke nek,'h t,'pova p'renosnika bl " '
o ast prtmJene dati .im u
tabeli 4,1.
Tabela 4.1. Karakteristike osnovnih tipova ..
I

I
I
Snaga koja
se pIenosi
! Obodna brzina Prenosni
-"-,-, -
' korisnOg
[kWJ
1-
I Pljosnatim do 100
. remenom (1500)
I
Klinastim do 50
I (300)
I
,
sa pravim
zupcima,
sa kosim
zlipcima
Puzni
Lancem
do 10000
do 50000
do 100
do 200
(5000)
1- ----....--,-"
I

do 20
5-30
(100)
5·--30
25
25
(140)
do 35
(puh)
do 25
odnosi
djelovunja ,

r-
,.,--'
do 7 I 0,86-0,92
I (25).
j
dp 4
0,92-0,9£
I
(10)
,
I
do T
I
0,87 -0,97,
f
(15)
r
I
do 6
\
0,92-0,99
I
(10)
I'
do 7, ! 0,94-0,99 I
(20) 'j
8-100
ClOOO)
0,1 -0,98
do 15 0,94--·0,98
-
--I
,
}\'aponJcna: U zagradamn navedene najvece poznate vl·ijednostio
4,2, FRIKCIONI TOCKOVr
4.2.1. Princip i podjela frikci ..
onih prenosn_ika
Prcnos snage frikcionim tockovima
:rsi se neposrednim doclirom po?,onskog
1 gonjcnog tocka (s1. 4.2.1). Pri tome jedan
od tockova mora biti .. pom,ican. Priti-
skivanjem tockova, na njihovim .dodirnim
nastaje trenje koje . omogu-
cava prcnos obodne sHe sa pogonskog
na gonjeni tocak.
U od karaktera prenosnog
1 medusobnog polozaja osa obrta-
l11.
a
pogonskog i gonjenog tocka, frikcioni
prenosnici se dijeIe na:,
a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim
odtf,osorn*, koji mof,'U biti:
__ --1
SI. 4.2.1. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh
prenosni.ka
* Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na .. pronijeriu. prenosnog odnOsa.
195
· __.. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 4.2.1a) i iljebas.tirn obodom (s1. 4.2.1b) i
-- konicni (sJ. 4,2, Ie),
b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom, kojl -omoguc:uju postizanje
razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vra-
tHo.; (;vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4.2.1 d).
U· poredenju sa drugim prenosiocima. frikcioni prenosioci imaju sljedece
prednosti:
jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je
tiho'rade, be;z zujanja i lupanja,
u slucaju preopterccenja, dolazi do klizanja dodirnih povrsina, te dijelove
stite od lorna,' ,
lako se vr5i ukljucivanjc, iskljuCivanjc, promjena brzine i smjera okretanja.
I.ose o§obine ovog prenosa su:
netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja,
nlsu podesni' za' velike snage, zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.
tockovi se, usJfed trenja i klizanja, zagrijavaju u radu, habaju ii trose,
Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.
Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i U opstem ni.asinstvu, za podizanje
tcreta i s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0,86 'do 0,92.
Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1-
tisak, a time i optCJ:ccc1"ije vratila, obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom
koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. Na s1. 4.2.2. prikazano jc nekoliko naCina
oblaganja frikcionih tockova gumoffi, drvetom, plasticnom masom i kozom.
(I. b, c. d.
m. 4.2.2. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom, b) drvetom. 'c) pia,sticnom masom,
d) kozom
4.2.2. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s
CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim;cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije
su ose paraldne. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. '4.2.3.) iii jedlla cilin-
dricna, a druga ravna (st A:2.1 d).
Na 81. 4.2.3. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d,J,
sirine (b), koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((;)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova
(i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini, (w
2
): i =
w
2
196
Obodnc brzine frikcionih to(;kova, VI
= 1'2 . ,n ;;2., bite' jednake pod. llslovom da nema' klizanja na dodirrtim povrsi-
nama, pa se prenosni odnos moze
izraziti
- WI n
1
d
z
1
(1)2 n
2
d
1
U jednacini za prenosni odnos
koeficijentprokHzavanja =-=0,97 -0,99.
Ako su poznati osnQ, rastojanjc
vratiln (a) i prenosni odnos (1:), rhogu se
odrediti precnici (d
t
) i (d:!)
jz jednaCina:
b
J
. 2a 2a . £
d
1
.=: __ d'J = §l. 4.2.3. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV
I' + 1 z + 1
Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih
Obadna 0"1 F P fkWl IkN"J I ' . ")' I ' 1; 'I'" , "
.,,1 a '0 = -._ .._--;--- _t 1 mora )Hl manJa 11 )aren"\ )ee nU,G1 S11 trcn1U:
" [rols]
Fo c::-:;;' PJ-j = F" . ll.
(Ovdje ;'e: f1- - koefici;ent trenja klizflnja, 8. F normalna na po,'l"6'inu dodira
frikcionih tockova). "
Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.110se:
0,05 do 0,1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku,
0;1 do 0,,15 za SL po SL,
.do 0,20 t:a givi Ii\' po fiberu,
0,,20 do 0,25 za sivi liv p'o tekstoJitu,
0,5 do 0,75 za siyi liv po gum],
0,2 do 0,3 za sivi liv po ko:2f,
_. 0,3 do 0,,) zn slvi Ii\' po dr"'etu.
Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja
sila treba da lZ1105i:
Ff!
p.
v siLl opterecujc tockov.c, vratiJa i pa treba nastojati du bude
sto manJa. I ako npr. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom
od ima koeficijent trcnja It ",,:..: 0,2, uz stepen sigurnosti protiv prokliza-
vanJa y = lA, nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se
, Fo
(Fo J,4 = 7 Fo)
" .'
197
·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila, primje-
njtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. 4.2.4.). SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na
dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F, zbog cega je i trenje znutno
veee. Zahvaljujuci tome, cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim
povdinama_potrebna je za oko 2,5.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa
ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Ugao zlijeba iznosi <p = 20
do 40°, a broj zljebova se uzima do 5.
b
51.. 4.2.4. Zljcbasti frikcioni tockovi
NeriostQtak zljehastih frikcionih
to(;kova u poreot;?nju sa ravnim je u
tome 8tO 811 slozenijeg oblika, pa
im je i djenu veca. Kod zljebastih
tockovu obodna brzina je razliCita
po dmini zijehova, pa se nu dodir-
rum povrSinama zljebova pojavl;uje
klizanje. To dovodi do hdeg habanja
dodirllih povrslna.
Konicrii frikcioni tockovi primje-
njuju se za prenos snage o.d vratila
Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.5). Uldju-
Civanje prenosnika vrsi se djelova-
njem uzduzne sHe F na manjem
tocku.
4.2.3. Frikcioni tockovi za pro-
mjcrujiv prenosni odn.os (vari-
;atori)
S1. 4.2 5. Konicni frikcioni toc-kovi
Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku
lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.
_Na s1. 4.2.6. prikazaria jc shema vari;atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.
PromJenom poluprcenika (RJ od R
min
do RmaJf. mijenja se i pren.osni odnos, tj.
98
ugaon.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.J.gaone brzine moze se mijenjat1
gornjeg .locka fla suprotnu' stranu.
'iill II .
"'"
'f Rmax ,"
'1
I'! 1'1
1 I tIl <I l..
R
a. b.
SI. 4.?6. Varijator sa cilindrlCnim tockovima
Prenosni odnos, i
n,
WI!; 11-2
r_ lil0ze .se mijenjari u intervalu od naj-
R"
do najmun;eg prenosnog odn_usa,
•. . d . r
. veceg prenosnog 0 nosa, l
1llilX
= ,
_. R
min
r
= D, naziva se dijapazon podei3avanja.
Na s1. 4.2.7 .. prikazan je va-
rijator su konicnim tockovima.
Sastoji se od dva duza koilicna
tocka (1) i (2), spojena posredst-
vom uzduzno pokretljivog cilind-
ricuog toeka (3). Pritiskivanje toc-·
lwva vrsi oi)fuga (4). Promjena
prenosnog; odnosa postize se po-
mjeranjem toNza (3) mduz njego-:-
ve ose, pri cemu prenosIDk jedan-
put radi kao reduktor, a drugi
SI. 4.2..7. VarijatO!.' sa ,fikstUl¥ _ konusima
krctljivim diskom.
1'0-
put kao multiplikator. Kad je liZ].
kra; pogonskog tocka u sprezi sa
sirim krajem gonjenog to.cku, prc-
nos je reduktivan. ObrnutQ, ·k-ad
se siri kra; pogonskog tacka sprez.e
multiplikativan.
sa uzUn krajem gonjenog tocka, prenos je
199
Ovaj varijator Oll1ogucuj,c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa:
WlnJ.X
2

z = = --- = .-r-, pa Je
OJ
2
n
2
Xl
I
dijapazon podesavanja:
3'
5
D = ;= = 8 ._- 10.
irni>l R
mrn
Na s1. 4.2.8. prikazan je preno-
snik za promjenu smjera okretanja,
sa dlindricnim tockovima. 'Na P9-
gonskom ,vratilu nalazi _ se glavcina
(l) satockovima (2) i (3). ToCkovi
se mogu uksijalno po.ni,icati pornoCu.
prekretnog mehanizma koji se po-
,raviia u ziijcb (5). Na gonienom
vratilu, koje stoji vertikalno, rialazi
se tocak (4). Kad su u dodiru tocko-
vi (2) i (4), gonjen6 vratilo ima je-
dan smjer okretanja. Ako se mehani':'"
zmom za prektetanje
smj'er okretanja.
spojc tockod (3) i (4), onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan
Ovaj prcnosnik nalazi primje-
nu kod frikcionih pre'sa. Gonjeno
vratilo je, u stY:lri, navojno Vl:ete""
no koje se uvija u nepokretnu na-
vrtku, tako da ono vrsi aksijalno
krctanjc gore-dolje, u zavisnosti
od polozaja pogonskih tockO'va.
Kretanje navojnog . vrcrena prerna
dolje jcradnihod (ubrzanokretanje),
a prema gore-- prazni hod (uspo-
reno kretanje).
Na s1. 4.2.9. prikazano je jos
nckoliko karakteristicnih rjeserija
frikcionih varijatora.
PITAN]A
1. Objasni zadatak i primjenu prcuos-
nika.
2, Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i
kako se on maze izraziti?
3. je izvrikna pod)ela prenosllika?
4. Sta su reduktori, a sta multiplikatori?
5" Stn lleposredni, a stu posredni
prcnosioci ?
6. Objasni princip tada frikcionih pre-
nosnika.
0) b)
c), ci)
Sl. 4.2.9. Varijatori: a) konusni, b) sa fiksnim
konusima i pljosnatim kaisem, c) sa \riskovima
d) ceon! varijator,
7. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika?
8. Sta 8U a sta nedostaci frikcionih prenosnika?
200
9. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika U odnosu na ra,:ne frikdone prciwsnike ..
]0. Sta BU varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.
11. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.
4.3. PRENOS ZUPCANICINlA
4.3.1. Opsti pojmovi, definicije i podjela
Zupcasri po.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika, (:iji zupd medl1sob-..
nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo
iii kruznog' kretanja- u pravolinijs}zo i obrnuto. Prct\'aranje jednog kruznog- kretanja
u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom, a pretvaranje kruznog
kretanja u pravolinijsko, i obrnuto., omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zup-
canika sa neogr::micenin1 precnikom - zup!!asla let'va.
Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.
Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski, a zupcanik na koji se- prenosl
krctanje naziva se zupcanik.
Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu
na drugi. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. spregnutih zupcar.ikn (yidi
sl. 4.3.1. i 4.3.2).
K£ncma.cskc p(;vr.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom
krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih
zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po hez kli-
?anj().., Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-,u pravcu
kinematske osc. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom
brzina su,diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr,i5ina i ravnina (vidi 51. 4.:'.1.
i 4.3.2). "
" Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogod-
nih pov1'sina, zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kincmatske linije zupcastih pal;OYQ
sa l1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi, odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj
sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom).
Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb
kru'gova sprcgmitih -zupcanika.
Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih }1nvr,sinZl
prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni, konJtni'i lnj)crb%£dni.
Ciiimiricni zupcallici (s1. 4.3.1) sa pravin1, kosim i strelastim zupcirna imaju
cilindri6ue kincmatske povrsinc, a osc rotacije vratila su paralclne. lVlogu biti sprcg-
nuti kil.O:
spoljasnji par (s1. 4.3.1a, d, e, 0.
unutrasnji cilindriCni par (s1. 4.3.1 b)
ravan cilindricni par (s1. 4.3. fc).
20r
.Kinematslu'
Cilindri
ct.
KinBmttlski
krugovi
inertKltsKi
J<rwovi
- /
/ . .iii::,,,. rug
\ ' Kinemcrtska osa
\'
'" , A., - KinemGltska r.
\''''
"c; //
e.
b.
SI. 4.3.1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia, b) sa pravim zupcima, unutraliniim
-1 ozubljenjem, c) zupcanik i zupcasta letva, d)_sa kosim zupcimu, e) sa dvostrukim
zupcima, f) sa strelastim zupcimn
202
, S1. 4.3.2. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima, b) S;l kosirri zupcima, c) sa' kiivolinijskim
(lutnim) zupcima, d) sa unutrasnjim ozubljenjem
Kod spolja1njcg cilindrieno!; para kinematski cilindri dodirufll se, spolja, a
snijerovi rotadjc zupcanika su razliciti,
Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar dodi..:
ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra, a smjerovi fotacije spregnutih
zupcanika su istL -
Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za kruznog
kretanja u pravoliilijsko, i obratno.
Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine, a upotrebljavaju se kod-
vratila Cijese- ose sijeku. Zupci'm.ogu biti lJ1:avi, kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Konicni
zupeanici, kao i cilindriCni, mogu biti_ sprcgnuti 1<ao:
spoljasnji konicni Pill' (s1. -4.3.2a" b, c),
konicni par Csi.
ravan korucni par (s1. 4.3.2cj,
Hiperboloidni (s1. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine,
it ose watila se mimoilaze ukrstaju. To su: cilindricni, zupcanici sa zavojnirn
(he1ikoidnim) zupdma, konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i,puzni par.
Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.!, a lijevi ako je
suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.
203
Osnc.> (a) je koju. osc spregnritih zupcanika na nji-
hovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa ..
a. 6,
c.
81. 4.3.3. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima, b> konicni sa hipoidnim
\ - zupciina, c) puzni par
\ \' j
ohiljezja, zupcanika

'"j
ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar,je 8.1 jednog
zupcanika prcnosi na drugi (s1. 4.3.4)" Svi lstog zupcanika moraju biti istng
ob!ika i dimenzija. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcdu-
zublfc.
Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. povrsina. 'POVrSillfl.
koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.
Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju se {eone povr§£ne. Razli-
kujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika, zadnja povrSina
je 'uvijek 0'11<1 koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.
Ooh gldv"
Eok I' ?;mfflU povi'lina
(;t':.-t!i{)-- . linija
, zupctJ
6lavo :rupca
povr;;'.
.. ,,,.",," zubaca zupcanika
204
Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). Cla'va zupca je diD' ZUpca
izmedu tjemena i lcinematske povrsine. Noga ZUpCCl je dio zup,ca -izmcdu kiriematske
i podnozne povrsine.
Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Na bokli sc
razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Aktivni dio boka zupca .ie dip boka
na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.
Bolna lin(ia. zupca Je presjecna linija bob. zupca sa kinem.J.tskom .
. Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri, zavisuq od ciblika zllbaca.
Bokovi kQji dolaze u mufu ;obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri
bokov£ zuba.'Ca.
Profil ZllpCa. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.
Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam
iavninom okomito na osu zupcanika (s1. 4.3.5a). Profil zubaca konicnih zUj:lcanika
dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem. u pres-jceno;
tacki 053 (51. 4.3.5b).
b
S1. 4.3.5. P!t'ofil .zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca,
\1) konicnog zupcallika Sprcgnu,ti IH'ofili zuhaca
Kod profila zupca, analogno bokuzupca, razlikuie se: f;jcmcni krifg (die), pod-'
noini krug (d
l
) i kinen;la.ts'ki lm,ig (d), Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova
zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca
zupcanika., "
Na s1. 4.3.6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ
tacki dodira profila moze sc povuCi (t) i zajednicka
(n). Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se
dod£mica jmJ.fila.. N()1'lTI.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva
se napadna linUa
4.3.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan;a zubaca zupcanika
Zupcunid treba da omoguce ravnom;cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila
na druWY. Nalvazrriju ulogu pri ima aktivni dio boka jer sc po -njeniu
vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Zbog toga _se za oblik dijela boka
205
zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos:
t = ="d
z
const,
W
2
d
1
\
81. 4.3.7. Osnc}vno pravilo sprezanja
iubaca zupcanika
Ako se U odredenom trenutku profili
zubaca dodiruju u tacki A, (s1. 4.3.7), ouda
ce komponente obodne brzme u' pravcu
zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove
zubaca biti jednake kod oba zupcanika'
(v{ =, U protivnom, bokovi zubaca bi
zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno ue-
moguce. Akp se komponente obodnih btzma
izraze preko ugaonih brzina pogonskog
gonjenog zupcanika, dobice se:
Posta je ---' 'L';p to se maze napisati
jednakost:
ili
Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C
dobiva se:
d'J.
r
b2
=
-2
d,
r"
d,
d
r
2
Prerna tome, prethodria jcduaCina pop rima oblik:
r
b2
d'
= const.
d).
SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol;t\l C i O'J.N zC postojace same ako zajednick<l
normala, povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca, prolazi kroz kinematski
pol C.
1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi:
zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz
dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).
Da bi posto;ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata
koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao
4.3.4. Oblici profila -zubaca
Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo
sprezanja. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila
zubaca spregnutih zupcanih:a, a to su evalvema kruga i C£kLoida.
206
Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.8a), a kod ikl .
nog profila bokglave ispupcen,. a bok.noge zupea izd'.'bljen (s1.
Ovakav zubaca omogucava l?-Jihovo boi,e nahJeganje, fito-' ' b).
stavlja prednost prerna evolventrllm' , pred_.
rna. S :;;t'rane, ,.didoidni zupcanici
zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1;e
,o_snog dok evolventni zupcanici
dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom po-
gledu: Isto tako, izrada cikloidnih zupcani-
ka.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih

a) . . b)
SI. 4.3.8. Profili zuhaca; a) ev 1"
,b) cikloidni' 0 \entni"
Niwcdene prakticne prednosti ,evolven.- _,
!nil: su im :pr.iinjenu U inasiIlstvu. Cikl :..
prof:l s.e na zupcamClI;ta Zupe'. 0
1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. kod casovruka). Nedostatak <>
zubaca, je .sto imaju ve¢e, trcnje . koj,c _,se
profllu zupca. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1,kratkotrajniji SU
cikloidnih. od
, prave po kmgu, Ako ..obrtanja 0 1 i
evolvemmh .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.1)u profllu pod uglom <X (sta .' . lJ.h
ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"), dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb
o
kol!:,-
lar
dI
U
.
,duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa - osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure-
.. .3.9) ..

E volvc.nto. 1
Evotventa 2
0,
Sl. 4.3.9. Konstrukcija evolventnog profila zubaca
207
Tacke i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Ako se it:
·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s,i podjela kruga na vise'jednakih dije-
lava Iv'. l' =- 1 '2' ... = 5'6', pa se iz tacaka 1', ,2' . -•• 6' povuku tangente, na osnovni krug i na
njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1", ... N,6' = 6'6" dobij.ti se taCke 1", 2" ... 6" evol-
vente osnovnog kruga.
Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnov-
nog kruga. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom
pbvucenom 1z cemra obrtania _ normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja
(12) OSDovne zupcaste letvc - alata.
Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. Krivinn profila je utoliko manjacsto je-
precnik zupcanika veei. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im profil zupca bite prava
linija. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi, zbog cega je usvojen kao standardni
profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. '
4.3.5. Standardni pt'ofil za ciiindricne z,upcanikc
Na 8L 4.3.10. prikazai1. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika:
Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Pre¥lG JUS M.CI. 016, sve velicine kojc se od-
nose na standardni profi1 imaju index i iznose:
:208
I (".mod
,lnnj ,motl
--.-=---1--.---.. I
IInija
51. 4.3.10. Standardni profil cvolventnih zupcanika
il..
n
= 20"-' ugaa standardnog profila,
'11'1" modul (tal;c:la 4.3.1'., prema JUS IVLC1.015):
tn = m,-,. ':n; ._- korak 8tandardnog - profila,
hI'. = 2 U." . m" - visina pravolinijskog dijcla standardnog profila,
1 faktor visine pravolinijskog dijcla profila,
1 -,. sin IX,;
poluprccnik zaobljenog. dijda standardnog profila,
C;" F" (0,1 - 0,3) - faktor zaohljenja standardnog profila.
Obicno, se uzim;l en = 0,2.
Profil ,zubaca osnovne zupcaste, letve za zupcanike sa pravim zupciin'a (81.
4.3.11) podudara se sa standardnim profilom;
Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca
lerve odreden je standardnim ,profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca
zupeaste letve (flo). . _, ' 11e
Korak profila osnovne .zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 4.3.11.):
'.
= cos{3o'
Posto je korak to 0= til . IT -a, t,,"---'- III" • ,tl,) je modul
Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima, h = h - 2
"11 - 1/ln.
Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti. iz jednacin'e
tg 0:" tg 20°
tg :Xo = --=- ...--""
cos flo cos Po
Stem/oit/ni pr-ofl(
\Srldnja tinija
prQ(!£a OSJ'lDrnt'

Sl. 4.3.11. Osnovna zupcasta letva
ligao nagiba bofne liuije osnO\,he zupcaste letve Po =,0- 45°. Obicl1o je flo = 5 _ 300
je,dpaCipaI!la uspostav1Ja ;;e v:za. izmedu i profila
kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa 1 ZUpClma.
Sta:n.dardllt' modul zup'eanika ,em,,) je polazul- podatu1( za proraeul1 I konstrukciju
geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Vrijednosti standardnog date su u ta-
belt 4.3.1, prema JUS M.C1.015. Prvenstveno se kOrlStltl modulima I ste-
pena prioriteta, zatim II stepena prioriteta, a -izuzetno - III stepena prioriteta
Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. .
209
Stepeni
prioriteta
4.3.1. Standardni moduli zupcanika
I
II
III
r
II
1 1,25 1,5 2
1,125 1,375 1,75 2,25
2,5 3
2,75 3,5
3,25
4
4,5
5
5,5
8
10 12 16 20 25 32 40
7 9
11 14 18 22 28 36 45
4.3.6. ,CUindricni zupcanici sa pravim zupcima
6
6,5
50
Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama
spregnutih' zupeanika. Dodirivanje zubaca pocinje. i zavrsava se lstovremeno na
citavoj duzini zupca.
Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa date
BU, na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. .. Dodlf1VanJc
klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupca-
nika identican podionom krugu (do)·
Sl. 4.3.12. Osnovne _lJeometrijr;b veUCine_ zupcanika- _
210
Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih susjed-
J
riih zubaca, mjereno na podionom krugu; jedap. zubac i-jecino medu-
zublje. Na podionom krugu- ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. '
Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu, i izrazava se
odnosom m = t.ln (mm).
Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu
zupca visine Ilk i nogu zupca h,. Na ovom krugu mjere se: -korak, debljina zupca i
sirina meduzublja.
Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . 71:, a iz uslova
broja zubaca. i koraka:, 0 = r' z. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se:
t
d
o
·7(; = t . z, a odavdc, do =,"-_. Z =-nl.· Z.
Jt
Precnik tJemelwg kruga Cd
k
) izracunava se tako da se podionom precniku (do)
dodaju dvije visinc glave zupca (h
k
):
Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. Ako se 7.umijene vrijcdnosti
do = m . z i hk = m, precnik tjemenog kruga iZJ,1osi
d
k
= m (z + 2),
Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze, se odrediti modul goto-
vih zupeanika:
d,
m =---.
Z +'2
Freenik podnoznog kruga (d,) izntc"mava se tako da se,od podionog precnika
(do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h
t
):
Visina Doge zupca iznosi: h
f
,= (1,1 do 1,3) 'm. NajccSce je h,
tome, precnik podnoznog kruga izn05i;
d
t
= m (z - 2,4).
mstojanJe (s1. 4.3.13) iznosi:
dOl + do?
=
m
2
1)2 nI. Prema
211
Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog
zupcanika i pocillo:r..ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni, zazori spreguutih
zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li od, modula (s1. 4.3.13);
C
1
=_C
2
= (0,1 do .0,3) m.
Sl. 4.3.13. Tjemeni i boCni zazor
Kruzni zazor (j) je razlika iz-
medu lucne sirine (e) i
debljirie zupca (s); tj.
.J = e - s.
Vrijednostovog zazora odredujc
se u zavisnosti od __ modula i iznosi:
- j = 0,16 m - za- neobra-
,dene, zupce,
j .(0,08 do 0,04) m ia
obradene zupcc.
Oa bi se postjgao ovaj ,zazo1',
zupci s6 izraciuju fiesto tanji od siri-
ne meduzublja. Normalno rastojanje
dvaju polozaja spregnutih bokova
zubtl'ca koje odgovara kruznom za-
zoru naziva se bocni zazor Cis)'
Duzina zupca (b) zavisi od kva-
liteta izrade zuhaca, tacnosti sklapa-
nja i nacina oslalljanja 11 lezistima.
Zupci mogu biti utolika duzi uko-
liko su bolje ispunjcni navedeni
uslovi.
Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavi-
snosti od mod,ulaizaopstu primjenu
krece se u granicama:
b = (6 do 20) m (mm).
llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog, zupcastog para
sa pravim zupcima, uz podatke: m .;:" 4 mm" Zl = 25_, Z2 = 40.
212

Precnici podionih kmgova:
dOl = 111 . Z1 = 4 ·25 100 rom,
.t42 =- • Zz ""'- 4, 160 111m.
tjemcnih !zrugnva:
d"l = rn (z} 2) = 4 (25 2) 108 mm,_
"'" m(za + 2) 0= 4(40 +- 2) = Hi8rom.
Precnici pOdnO:lllih krugova:
d
f1
= m (zJ - 2,4) = 4 (25 - 204) = 90,4 mm,
d
n
'= 1'Il (Z2 2,4) =' 4 (40 - 2,4) = 150,4 mm.
Usno rastojanje;
dOl + dD2 100 + 160
a = = = 130mm.
2
4.3.7. Jednostruki i Visestruki prenosi
Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.· Posto se kine' , .
klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja, obrazac za prenosh _
ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ,- 1 0 nos
WI n
1
de
z = - =---
n, d,
Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak, a kinematski prccnik d '-:='-m
prenos,ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .
Z1
_ J :dnostrukiffi_ mogu. se ostvariti odnosi z" = 5 do
Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim veel zupcanik bio bi s ,", 7.
a n7 b.io dobal' profila
takvlm slucaJcvlma upotreDl,8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U
nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.i. ' 3" 0)1 Be
Na 51. 4.3.14. prikazana je
shema dvostrukog prenosnika.
Pojcdinacni prenosni odnosi su;
z, --
Zot
11). Zl
i2
Z,
--
n, .s
Ovdje su: n
1
, 1'(.2 i 1/.:, - bro-
jevi okretaja vratila I, II i In;
Zl i Zi) - brojevi zuhaca pogon-
skih zupcanika, z z i Z4 brojevi
zut:mca gonjenih zupcanika.
Ukupni prenosni odnos \'i-
sestrukog prenosnika jednak jc
proizvodu pojedinacnih prenos-
nih odnosa:
Sl. 4.3.15. Prenosnik sa meduzupcanikom
z.
1-.-
.1 I
n]
81. 4:3.14. Dvostruki !lrenosnik
. slucaju, za dvo_
struKl prcnos1l1l( JC odnos:
z tl . 12 _!:2.=
122 n3 .za
iii £ = =: • !!
n3 Z3
. Broj vratila ne utice na ve1itinu
prenosnog odnosa, ali mice. n" sm·
" ", Jer
213
okretanja izlaznog vratilil. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan;a kao i ulazno
ako je, bro; vratila nepamn, a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran
broj vratila.
Na 81. 4.3.15. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umet-
nut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. Pojedini prenosni odnosi prenosnika
ovakvog tipa su:
. n
1
Z",
1'1 co:::::: -- - = .... -
n, Zl
:vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos;ni od-
nos:
nJ n:, Zx
odnosno
= r'"1_
Z'1.
I
J t'1.
- J
n, ZJ.
z'"
rt'1. Zl
Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos, vee samo mijenja
smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. Pored uticaja ua smjer
okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.
4.3.8. Aktivlla duzina dodirnice, dodirni lu.k profila i stepcn sprezanja
Aktivll:l duzina dudirll.ict: udredena je presjccni.m lackama dodirnice ';a tjemenim krugovimu
zupcanika (sl. 4.3.16 i 4.3.17.)
Od p0cctka sprcLanja AI
1
\ do zavrsctka zupcanik prede put koji it jednak
lucnoj duiini FCJ n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Za istu vdjemc
1et\,<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Pri sprezanju zubac-.l zupcanika i zupcastc nema
klizanja, lako da su lJ\.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. qJ! - dodirni luk profita.
Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus", prijc nego jcdan par zubaca spregnutih zup-
cauika izadc it: zahvata - sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Ovo je maguec ostvariti sumo
aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (f
o
), pa je uslov za ispravno sprezauie:
Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1,2to·
izmedu dudimog luka j koraka profila nazi\'a stcpen sprezanja profila (£p):
J,2.
I
\ I

, I
S1. 4.3.16. Duzina dodirnog luka profila
i duiina dodirnice
214
___
1
S1. 4.3.17. Aktivna duZina dodirnice
Kod' cilindricnih zupcap.ika sa kosim z1.lpchna dodit dva zupca zupcab.i.ka .ue
ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.
Dodirivanie jednog baka zl,lpca pocini,e npr. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj
a, zavrsava se.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. LUena duiina
projekcije bocne liuiie zupca TI.a kinematski krug
(s1. 4.3.18.) ]',)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija
(qg). ski cilindor
Ukupui sprezanja ;ednak je zbiru
stepena sprezanja profila i stepena sprezanja
nih linija:

to to
VeCi sprezanja' kod ovih zupcanika
vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.
4.3.9. Zupcanici sa malim brojcm
zubac:a
IInijo
Dodir,;i [uk· bocne lin;je
Savremene industrije, naroCito auto- S1. 4.3.18. DQdirni. luk bocnih linija
rnobilska i avionska, teze . .da smanje dimen-
zije zupcanika, sto uslovljava, i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Kod odre(1enog,
malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve, doMo bi
do. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L,4.3.19). Takvi zupci bt oslabljeni upravo'
, u presjeku gdie treba da btidu najjaci. '
Putonjo vrha zupco osnovne
zupcaste (oloto)
1
I
I, /
i·t-
·t .S4
. : / /A
\e ! ! .. I.!
.
81. 4.3.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge
zupca
a) podsijecanjem zubaca (s1. 4.3.19),
b) povccanjem ugh do"ciirnicc,
Podsijecanje z;ubaca pre-
klapanje, nastupa kod zupcanika
kod kojih prevojna taeka (Ni)
padne na aktivni dio dodirnice
(sI. 4.3,20).
Najmanji bro; zuhaca zup-
canika kod koga 'neIDa- podsije-
canja haziva se gra,n£cni broy"
zubilca i iznosi za cilindricne
zupcanike. sa ptaviro zupcima:
z(I = 17 beL podsijecanja, a sa
prakticno dozvoljenim p.ocisije-
canjem, 'z!I =:;; 14. Kod cilindric.-
nih f:upcaliika, sa kosim zupcima
g'rariieni brqj zubaca je manji sto
je veCi ligao nagiba bocne liniJe
zupca.
Otklanjanje jJoj:;tve prekla-
panja ostvaruje se na vise nacinal
c) smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i
d) korigovanjem zubaca zupcanika.
Podsijecanje;m, zubaca zupcanikasmanjuje,se,c.vrstoca zubaca l' aktivna duiina
profila, a time i stepen 'sprezarija 'profila. Zato se, dozvoljava malo
215
ko;e' ne sman;uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu; ali najvise do iznosa koji od-
govata' 'broju zubaca z = 14. .
Poveeanje ugla dodirnice. 8to je ugao dodirnice to je veea zakrivljenost
profila zupca, a korijen :z.upea deblji. Kod l.igla dodimice = 25°, granici broj zu-
baea pri prenosnom odnosu i =; 1 : 1 iznosi Zg = 9. 'P6vecanjem ugla dodirnice
smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje, zubaea, 8tO pred-
stavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. Osim toga, ow metodu nije
moguce primijeniti jer je standardizovano et.:
n
= 20°.
r\2

! \
I \
I \
/
81. 4.3.20. Sprecavanje 2;agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika
Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto;i se u skraCivanju _ zubaca veceg
zupcanika, toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika
Cst 4.3.20). OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc', a time i
stepen _ sprezanja.
KO'l"ehtura zubaca se pomjeranjem profila- osnovne zupcaste letve. Na s1.
4.3.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade
,graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea). Prevojna tatka (N
1
) podudara se sa tac-
kom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1
1
), a srednja linija profila - sa tangen-
tom na podioni krug u tacki C.
Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu X' m (s1. 4.3.2.1b),
gdjc je, x faktor pO:r1"!jeranja profila, m modul, prevojna tacka (N!) -ostaje izvan
aktivne duzine dodirnice, a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1i-
nijom alata .(zupcaste Ietvc). Profil zupca i dalje ostajc evolventni, jer se osnovni
krug ne mijenja. Ipak, vidljiva je- u samom obliku zubaca.
216
Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika, pomjeranj'e naziva
se pozit.ivno C + xm), a aka zupcasta letva primite sredistu zupcanika, pomjeranje
je negatfvno (- xm). Kod oba nati,na 'pomjeranja podioni ktug i korak isti.
E
Srednjo liniju
profilo
Podioni
krug
E
E
Podion;
krug
Sl. 4.3.21. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj, be7 korekrure-, b) sa
pozitivnom korekturom
Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se; precnik podnoz-
nog i tjcmcnog krug-a za ir,l1oS 2 . x . 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea; -8
sn'lanjuje se: visina noge zupca, sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na zup-
canicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.
Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno
pozitivnu korekturu. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima
sa minimalnim brojem zub.ap bez podsijecanja bob, Zmin =- 7.
4.3.10. Cilindricni zupcanici sa zupcima_
i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih
dijelova okomito na OSll, pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao, c1()-
bio bi se stepenasti zupcanik, prcma s1. 4.3.22. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi
l)ostepeno u zahvat. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en
sprezanja. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih
zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlY-
nim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca,
Na s1. 4.3.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.
Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan - kod jednog zupcanika zavojnicc
su desnog, a kod drugog - lijevo? nagiba (s1. 4.3.23).
217
51. 4.3.22. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima
Kako je (iz s1. 4.3.11) In = t . cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . cos fJ 0' prccnik
'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog- i normalnog modula:
218
'desna zavojnica
zupb:;mik 2
I
tijeva
zavojnica
[
Sl. 4.3.23. Smje? na;iba zubaca
rtl
n
. Z
do='m'z=---
cos, fJ 0
Precnik podnoZnog kruga:
Precnik t;emenog kruga:
Osno rastojanjc zupcaniku':
a
dot
2 2 cos fJo
l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine
cihndricnih zupcallika sa ko::;im 2;upcim(l., UZ
podalkc: z) Jl', ::2 = 61,NI -- 5 mm, riu 8'-.
Rjefef/jc
Prccnici podionih krugova:
5·38
0,9903
191 J{658 <mm).
5·61
= 307,9951 "mm).
0,9903
Precnici tjemellih kn;l.gova:
dki. ,;. dG" -+ 2m" = t91,8658 + 2· 5 201,9 Cmm),
df<2 C"- 1. 211/" 307,9951 +,2" 5 318 (lllm).
Precnid podnoinih krugova:
d;l = d
Bl
- 2,41lt
n
191,8658 - 2,4' 5 R:: 179,9 (rom),
d
f2
='d
u
• -- 2,4Jtl" =. W7,9951 - 2,4' 5 296 (mm).
Osno rastojanje:
19J,8658 307,9951
. ' - ---j' ....'".. ______ . -"-' 249,9304 250 (mm),
Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima zupl:anicima sa pravim zuPcima ie
postepenost sprezanja zubaca., Kod zupeanika sa pravim zupcima, linije dodira bokova zubaca
su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku, taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre.:.
meno na citavoj duzini zriPC!l. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan, a sve greske u koracima
ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika., Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru
bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja, taka da se ,dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog
kraja zupca od glave ml. drugi kraj zupca prema. 11ozi, a kod spregnutog zupeauika prOCes
je,' obrnut. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika, md tm je tih, gotovo
neeujan. .
Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. uko sc prati optcrecenjc z.ubaca. Kod zupcanika sa
vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu, u jcduom trenutku duz .,Cltavog Kou ZUpeal1ika
sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo, zbog cega je napoll sa\'ijanju
bueu' manji.
Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje
kill snaga, :La \'elike obodne brzine, ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u
zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori, drumsku vozila, avioni, masine alatk<.: i '51.).
4:3.11. Materijal za zupcanikc
Za male hr.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda, Sa
ncobradenim zupcima. Ovak";ri zupcanici su podesni za rad u .necistoj okolini, zah-
valjujuci liveno; kori koja je otporna na hahank. Za veta opterecenja", umjesto li-
vcnog gvozda, upotrebljava se 'celicni . Iiv,
y • .u:nj:rene brzin<: i optcreccnja .zupcaJ::ici .se od
cclika III celilza za cementacIJu. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju ,Se
lcgirani eelici koji tcrmicki kalc i s1.). A1anji zupcanik
obieno se izraduje od kvalitetnileg jer je cest:e II zahvatu, pa jc time jace
optcl'eCcn.
Ubla7..<J.vanje bukt- pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri;ala Za
. jcdan od spregnutih zupcaniku. Pri tom je pravilno da veti __bude od ne-
a inanji od 111etala. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi
umjetnih sllc)ia (ferol:el, bakelit, novotcks itd.).
J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.tekstilnog tkiva, namo-
cenog u umjctnu smolu, koji su slozeni j:;!dan na drugi. Pod pritiskom'u zagrijanom
stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Kao posebne prednosti
materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.inu, visoka mehanicka svojstva (odgo-
varaju SL), otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja, Dt-
pornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Kod utnJet-
nih m.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. U pocetku treba zube
namazati.slojem grafitnc paste. Grafit se utisnc u pcfre bokova. zuba, da
se dobije uglacani bok zuba.
219
4.3.12. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila
Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro)
koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca. Norma.lna
sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P,J, sl.
4.3.25. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima = O. Nakon prorac-una
sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj
ravnini(V),
I
.--r-'
/

t-- '..., "..
A
1
B
I
I
S1
I--
I C IF D
,
T
I
J
,
OJ
-
t:::=
--
Sf!.ma opferecenjct vratila I1
b)
Sl. 4.3.24. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.l zupciroa i sheme optere ..
cenja
220
Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F,,) moze se raz-
loziti no obodnu (Pa) i radijalnu sJlu (s1. sila iz, ()brtnog mQ-
menta:
2i\1
01
2A1oz 'T
F" --- [kNj.
POI doz
Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku, a smj{;'.-
rovi su im razliciti. Obodna siia na gonjenom zupcaniku ima smjer- ugaone
brzine (w
2
). Prema tome, obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone
brzine (WI)'
Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta, a u.vi-
jek su usmjerene ka obrtanja zupcanika:
Fr = Fo tg '0: [kN].
Na s1.. 4.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj
ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G,) i
teZine 7-upcanika (G
z
), njihovo djelovanje se manifestujc u. vcrtikalnoj raynini prems
dolie,
PresjekA-A
SI. 4.3.25. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima
221
Kod cilindricnih zupcaizika sa .kosim zupcima, normalna silaFI/ na zupcu zamislje-
nog zupcanikQ. sa pravim zupcima --.:.. fiktivni zupcanik (presjek A-·A, s1. 4.3.25)
moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P;') i radijalnu
silu (F"):
F,. =--0 F .. tg IX".
SUa normalna ria zubac maze se, dalje, razloziti na obodnu silu (Po) i
aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta
(Mo)·
Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radi-
jalna i aksijalna sila:
F
Fr = P;" tgxn = tg 0.:" ,
cos(Jo
F" Fo . tg (30'
gdje jc Po - ugao nagiba bocue linije zupca
prema gcometri;skoj osi 7.:upcanika.
Smjer aksijalne sile Z<1\'iS1 {lei smjera
bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja
zupcaniktL
Sile na zupcima prcnose se na vratilu, le-,
S1. 4.3.26. SHe na strelasti-m. 'zup- zista i konacno temeljc masine. Ove sile opte-
chua recuju vratiia na savijunje, a uz to, obodna sila
naprde vratilo i na uvijanje. Aksijalna sila (Fa)
savija vratilo (momcntom savijanja Fa . d()/2), a, osim toga, "izlaie vratilo pritisku,.
odnosno . razvlaceniu. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo, raste i aksijalna
sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje--
nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. 4.3.1e) i strelastih
zubaca (s1.· 4.3.1f i 81. 4.3.26). Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na
vrhu strelice. -
4.3.13. Konicni zupcauici
Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se
osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsje-
cistu osi konic11ih zupcanika. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja
(vidi 81. 4.3.27).
Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom
zuba,ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi
s1. 4.3.5b). S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom
obliku, to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa
(s1. 4.3.27). Izvodnice dopunskih konusa (R
c1
i R
c2
) okomite su na, izvodnice kine-
matskih konusa, a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Konstruisan;e
profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika, s
tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih ko-
nusa CRe! i Rc2)'
222
Razvijenr dopunski
konusi
\
\
Dppunski
konus
\
2::::.-----l---..f-...
/
--\-----
Y
/
SI. 4.3.27. Kinematski i dopunski konusi konicirlh
Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama:
odnosno
gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. zupeanika.
Uglovi konusa ovise 0 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega
proraclUlavaju. IZ' 51. 4.3.27. slijecli:
dol OC . ,
---- = . Sln ()
2 1
d" -o-C. . .,
- = . Sln U2)
2
\
223:
pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para:
w,
"'-
d"
=
z, sin b,
=
w, n,
d"
z, sin b,
NajceSce je 01 + b
2
= 90
0
, pa je tada prenosni odnos:
Poseban- sIuCaj ,nastaje kad jedaI? od' postane "tanjiras,t", tj, kad je
ugao kinematskog konusa 90
0
(vidi s1. -4.3.2c i s1. 4,3.28). Tanjirasti zupeanik usvaja
se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna
Q. c.
81. 4.3.28. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni, b) kosi,
c) lucni
81. 4.3.Z9. Spoljni i srednji
konicnog zupcnnika
224
zupcasta ploca. Osno\'na zupeasta p10ea je-
najprostiji konicni zupcanik, jer joj je kine-
matska povrsina u obIiku ravni. Ima istu
ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna
zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupca-
nike. Prema abliku bocnih linija zubaca
osuovne zupcaste place razlikuju se konicni
zupcanid sa pravim, kosim i lucnim zupci-
rna (sl. 4.3.28).
Madul zupcaniku kontinuirana se ,l1lije-
nja pO,-Citavoj du.zini zupca, jer se mijenjaju
mjere popreenog presjcka duz zupca.
Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu)
i ne mora biti standardan. .' - _ ,
Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de)
podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).
Precnik podionog kruga: do = m . z.
Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti
prema slid 4.3.29.:
. b.
d,. =d
m
,
.L A' ,2 l'
pa je modul:-
Na 81. 4.3.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun'
geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu,
S1. 4.3.30. Geometri;ske mjere konicnog zupcastog para, ,
225
4,3.14. Cilindricni zayo;i.ti zupcanici
LJpoti'ebljavajl.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimo-
ilaze (s1. 4.3.3a i s1. 4.3.31), Prema obliku su slicJ;1i cilindricnim zupcanicima sa
kosiro zupcima, ali se bitno razlikuju po naCinu rada.
81. ,4.3.31. Zupcanici sa zavo;nim zupcima
shcma
CilindriCni zavojni zupcasti
par iroa zupce sa isrim -smjerom
nagiba (lijevi iIi desni), a, uglovi
nagibfi bocnih linija PI i _R;; ne
moraju biti,ish. Kod ciliridricnih
Zupc311ika sa k_osim zupcima
smjcroyi nagiba zubaca su raz-
liciti, a ugloyi PI i P2' rooraju biti
isti.
2upci' 'zayojnih zupcanika
teorijsld u tacizi (kod
cilindricnlh zupcallika sa kosim
zupcima po liniji), zbog cega se
brzo, trose. Usljcd zavojnog kre-
tanja zupca po zupcu, -
se klizani,c dui zubaca, pa 'je sto-
ga stepen iskoriscenja relarivno
mali (rr 0,92). Zato su zupca- _
nici sa zavdjni.m zupciroa primje-
njuju za prenos munjih snaga,
pri malom' prenosnom odnosu i malo; brzini (najcesce za pomocno kretanje, upr;
kod mot01:a SUS). '
4:3.] 5. Puzni parovi
zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. 4.3.3c i s1. 4.3.32).
Primjenjuje se za prenos kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze.
Najcesce je puz pogonski, a puzni,zupcanik gorijeni elemenat; njihova vratila medu-
zatv,araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Prexna tome, puzni
par redovl'io nidi kap reduktor. Upotrebljava, se za velike-- prenosne odnose, i = 5
do ge) pa i znatno vise.
Pui iUl<l ulogu ,;jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. Puini zupcanik irna
ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. Qvi nuvoji su
samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno
ncpokretan, 'obrce se i puzlli zupcanik. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od
-smjcra ,ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.
Za jedan okrctaj puza, puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral, - ako je pui
sa jednim poc,etkom, za dva koraka _. ako jc puz sa dva pocctka, itd. Prem.a tome,
prenosni ,odnos, puznog para bice: .
W
l
n
1

z =,---,.-=-,
'1,12 Zl
226
Pre:jekA-A
51. 4.3.32. PiJzni zupcasti par
gdje iG_: Zl -"-- 'bro; pocetaka 'puin
$_2 -:-:- broi zubac4 puznog ztip'canik::t, ,
bi -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka- bilo ispravno, aksiJalni korak plliu
na _ POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n..'l podionom
krugu (tog):c . . . .
tal' = t02 '- 7t.
Ugao uspona zavojnice puza ,moze se' 'odrediti kao i uspona zavojnice vijka
prema obrascu: ",
. L
tgyo = _ ..
din' n
gdje je-; L = '$1 • zavojnice puza.
Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do, ,30"-.
q,
SI. 4.3',33., ruZni parovi: a) _b) glob6idan
227
Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilin-
dricni (81. 4.3.33a) i globoidni (81. 4.3.33b). Navoji globoidnog puzabolje Su priJago-
de ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. Zbog toga je pre-
nosriik sa globoidnim, puzem podesniji za velika opterecenja. S obzirom da globo-
idniprenosnik zahti;ev;:cveoma tacnu izradu i sklapauje, u praksi se pretezno primje-
njuju prenosnici sa dlindricnim puzem.
Na 81. 5.4a) prikazana je prim;ena puznog.zupeastog para kod reduktora.
PuZ'se redovno pravi od tvrdog (najceSce,(:;064:;, (:.0745, C.1220), a Zft
teSke uslove --, od celika 1egiranih hromom i manganom. ,Ptizni zupcanik se od
venog'gvozda izraduje za,rucni pogon, a za trajni pogon i vece brzine - od fosforne
br-onze, aluminijumskc bronze i od plasticnih ma;m. ..
4.3.16. Konstruktivni oblici zupcanika
Oblici zupdmika znvise od koiih su najuticajniji namjena, mate-
fija} i naCin, izrade. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem)
kovanjem, presovanjem; zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine.
Kad je razlika podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ)
mala, tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina, 7;upcanici se izraduju izjedna
sa ,vratilom (s1. 4.3.34). Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama,
manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. Medutiil1, cijena ovako
izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno, zbog toga
8to se matcrijal za zupcanike, koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i
8tO je izrada slo:icnija. .
0.. b.
S1. 4.3.34. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom
Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem, a nak-
uadno' se vrSl,obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje.
Na s1. 4.3.35a piikazan oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu
podnoznog precnika i precnika vratila, a na s1. 4.3.35b zupcanik kod koga je, ova
nizlika vcea, pa se u tijelu zupcanika predvida;u otvori za smanjenje tezine.
Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece,
tijc.io zupcanika se obliku;e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju
glavcina, disk (iii raod) i vijenac (s1. 4.3.36a). Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i
zasehno, obi¢no od boljcg celika, a spajanje vijenca, diska i glavCine vrsi se zavari-
vanjem (sL 4.3.36b).
228
a.
SI. 4.3.35. Zupeauici: a) mali, b) sa otvorima
b.·
.;
..
d, <(1.(;; •• 1.8) d
b, ICO.3b '
b,
flv' :rik "10m
d, 11: d .. -tlg
5


'b,
,
D. ; '<I" ..(oaf
·2
I • (/ .. : I.:ntf
.
"I
.., ..:;
t
;':J4
• -:M6
1': OIl' 0.5 m
In .. in,idul
";4 c-
·1-
. ..
SI. 4.3.36. Zupcanici od celika dimenzija: a) kovani, b) vare11i

..
:
"
t
i
"
I

'//E ,/.
I
;
,.
SI. 4.3.37. livenjem

VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1.
Na 81. 43.38. prikazan je konicni zupcanik od kovanje.m,
mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Pored slike su podaCl zu
dimenzija.
tfg={16 .• 1.8)d
b,=a3b
s,·Q.2R.
/. (f .... 1.3)d
Puz se nUJCCSCC izraduje izje-
dna sa vratilom, pa u tom slueaju
pm i, vratilo Cine jednu konstruk-
tivnu cjelinu (s1. 4.3.39).
Zupci puznog zupcanika i_zra-
duju se' metodom relativnog kotr-
nallja, dbieno' glodanjem iii renru-
sanjem, Posto se vijenac puZnog
zupeanika obicno izraduje od legure
aluminijuma iii kalajne bronze, veza
vijenca i ti;ela puznog zupcanika iz-
vorn se vijcima) prema s1. 4.3.40.
43.17. Kontrola zupcanika
SI. 4.3.38. Konicni zupcanik Netacnost izrade r montaze
Castih parova izaziva nepovoljna
{:cnja, vibmcijc, sum i zagrijavanje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet odrcduru
se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.
81. 4.3.39. Puz izradcn izjedna.sa vratilom
U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola
zUpcanika, koja obuhvaw:
pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstu-
panja i
kont1'01u zupcanika sprez'anjem.
Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo
lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima
Dkretaja, kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte
i podione aparatc, za 'j s1.
Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So;:
sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji
zelirno komrolisati. Etalon-zupcanik mora biti
izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu--
panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja
zup,canika koji se kontroliSe. Kontrola spl'eza-
;/30
b"QJI>
Za CL. I '(LU)d
zO SL.
zo a. ri.NI.6..18jd
(/,' ril<,-/Om
ri·' m.2 do m' If! 'lim
'1'-m za m_J2mm
EkY>jrupa, '1'5 ..._12
SI. 4.3.40. Pnz.ni zupcanik ..= vC?:a- vijenca
i tijela: a) uvrtnim b) podderum
vijcima
niem daje zbir:na spregnutih zupca.ni.kll, 'a utvrdivap.;e izvo;r;a i.- lizroka, odstl,1panj,a
obavija se pojedinacnonJ. kontrolom. -
. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti,direktn'o; na jednom, ili indirektno, mjere-
njem prek(} vise wbaea:, -
·Za direktnq.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9',mjetilo,koje se naziva modulno
rrijerilo. Ovaj naCin,.1J1jerenja_ne _daje,dovoljno ppuzdane rezultate.
Uobitajeniji naCin debliine zubaca je mje-renj'e preko vise zubaca (s1.
4.3.41.), a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. Mjera prek.o
(W) je rastojanje raznoimenih, boklwa preko, oaredenog, _hrqja ,zubaca ,("mjerni bra; zul)acl,!"),'
mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul;>aca; ,
w
SI. 4.3.41. Mjcr3' preko zubaca '
ZADACI
1. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Bro;
zubaca tog zupcanika iznosi z, = 28, a ,mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu
dle =. 120 rom. Koliki- je mod,ul tog zupcanika?
2. Izracunaj geometrijske veliOne, cilinddcriog zupcastog- para sa' kOSIm zupcima; liZ podatke:,
-= 20, ':;2 = 50," Po""'" 20?, mn = 5 mm.
3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.a" a, puini toeak 99 zubaca,
PI'I'ANJA
1, Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima ..
2. Kojc Sil OSl1ovne karikte.ristike zupcastih prenosliika?
3. Kako je izvrsena podjela, zup_canik.a prema medusobnom polozaju osa vTatila,,?
4. ,Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine?
5. Sta je prom 'il. ha konicn?g zupcanika?
6. Stu JC ,napadna linija,_ a sta dodirriica profila -zubacar
7. Stu je -niodul_zuptinikai '
8. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi
9. Kako 5e iZI;acunava preno'sili trostrukog z.upcastog
10. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(..rnika'?
-11. Sta je stepen sprezanja? .
12. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.
231
13. 8ta je standardni profil- cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka?
14. Sta jt granicni bro; zubaca? '
15. 'Kako se odstranjuje podsijecanje - preklapanje zubaca?
16. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra,vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.
17. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa za-
vojnirn zupcima. /
18. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika?
19. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova.
20. 8ta obuhvata kontrola zupcimika?
404. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI
4.4.1. Princip rada, osobine i podjela.
Remenski
sl. 4.4.1). ..
__ rnorl1 biti _dQYt),ljno
__ ce prirnorat!.$,oni_cnu_:remeni0J,
tome ce omij dio remenu' remenicu biti jace
zategnut., a onaj koji silazi sa pogonske remenice, slabijc. J ace z[tegliu1:Lilio
naziva se radni kmk, a __
__
duzina dije1a remena, leojj obavija -- ------- "'-,"'_ .. -
- ..-----'" - ,-'---'-
S1. 4004.1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika
232
.. pri velikim .. ___
, ' . . _, '
presiek ..
4.4.2a, b, c). Stainost prenosnog' odnosa postlze pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.
4.4.2d). . a (sL
1M
I
Q. b.
c.
SI. 4.4.2. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati, b) trapczni,. c.) okrugli; d.') 2

PUo.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja, dok se trap'" "
rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga, do
. .
Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine sa- tnipezi1hn zlijebon1 !"
nica, sto im omor,-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc
r:tapeznih, biti na prcnosniku
omogucuJe da prenosmk; radI hez Jcdnog remcna. IzraduJu se kao beskrajUi, dok
pljos,nati spajnju naknadno. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\
nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen._ ,," {)-l'
OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .
rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. - , C, d
Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila, remeni prenosnicl mogu biti: oh
reni, uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. (s1. 4.4.1.! 4.4.?). Okru¥li.i
se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1, dok se pl)osnatl kais In ,: '
primijeniti i za druge oblike prenosa. Ole
Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .
rcmenice, sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t
nih odnosa pri manjim osnirn rastojan;ima. Ncdostatak ukdtenog prenosa
tome sto se,dodirivanjcrn trosi i sto se, zbog po.vecanog
. !

b.
,.
..
$1. 4.4.3. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a; ukrSten, b) poluukrihen, c) sa sporovod-
dnim tocizom, J) sa s(cpcnastim remenicamu, e) sa zateznom remcn1com
njego,v vijek trajanja remenu. Z3tO se preporuc.uje primjena ukrstenog prenosa za
-v < IOmjs.
Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. Pd
:;rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme--
nice. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.
. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije
rcmcnice, pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.
Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena
broja bkretaja radne ll1aSine. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.
Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena)
nn drugi par. Uslov za korihcnje istog rcmena je,da zbir precnika spregriutih ste-
pena bude konstantan."
Prenos, zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti
remena, Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan
pritisak na renicn, a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.tunja i pri manjim osnim
rastojanjuna,
4.4,2. l\tlaterijal i dimenzije remenova
l:Jljosn.ati remenovi izraduju sc od koie, tekstila i vjestackih matcrija., a rjcde i od
,gume iIi tunkih celicnih ti:aka.
I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni, savitljivi i trajni. Osjetljivi su na vlagu i povi-
senu temperaruru, zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama
vlaznosti. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.
Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka, kudjelje, svile i s1. Vr10 su savitljivi,
zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika, Rcmenovi od pa-
muka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.irnpregni-
234
TutU, (natapa;'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov,ecav_uju Qtpqrnost, pl'em,a, ,:_1'
1:emp,eraturi. Znatno BU jeftinUi, od koinih, ali SU,- tna!lje jZdr-*ljivi. Remenovi od'
-svile se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4,--'5 puta_veta,od, -jaCine,koz-,
nih',Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i st'!_ -sk1.ipi: - -
_Ces:ru ptunjenil imaju' iztadeni 'od' g:uJ.Ue' tekstilnim Ul:oSJ.tdm fer
su znatno jeftiniji, od ostalih. Nekoliko, slo;eva tekstilne,_tkanine, (na;ceSce 'patnucne',1
impregnira se a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ,
turi\, Ovi ,otporni su na.' im(iju ,miran h9d ,1 mogu raditi objema
stranaroa. 11Z : '
U tabe,Ii 4.4.1, date sU,standardne koznih, gumir,anih (tekstil-
nih remenova i remenica.
Tabe1a 4.4.1, (mje:re'u mm)
Napqmene uz tabelu 4.4.1
L u zagradama- za kozne kaisci,;e -predstavljaju debljine kaiseva.
2. DozvQl!.eno odstupanje sjrine J;;ajsa je 2.:-_5 a kaisnika l-'J'_mm',' u od'
Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j,e + 0,5 fl1m.
81. ,4.4,4,. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od ,polia:nidne b) _wcni'
liloj -od 'poliester':"uzadi

Od vjeStackih materijala, za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl
(najlon; perIon, orlon i s1.). Poliamidni remenovi otporni su fla haban;e i agresivne
Imaju veliku cvrstoeu, elasticnost i savitljivost, a malu j'stegljivost., Visoka
cvrstoca poliamida.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. To su viseslojni pljos-
nati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill, poliester-uzadi.
Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi
protiv klizanja, a sa druge strane je pokr,iven sIo;em od specijalne tkanine iIi kromove
koie (s1. 4.4.4), '
Vueni sIo; je'tailak, gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. Tarni slo; iroa.
povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja, te ve1iku otpornost
prema habanju. Pokrivni, sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.zllom- smjeru, a krut u popre!=:-
nOlll. 'smjcru.
Strul.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke
mogucnosti njih6ve primjene kod:
pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima,
pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke,
pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja,
pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila,
preciznijih pogona, gdje se 'traz.e miran rad be'z titranja, i najveca tacnost prenOsa
obratanja,
- pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena,
- prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.
Remenovi ckstremultus isporucuju se, s' obzirom na tip i izradu, u sirina111a do 1 200 mm
i ieljenim duiinarna,,i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1, stroju, Za 8pa-
janje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.
mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn
pogon ekstremultus' remcnom. Na s1. 4.4.5a dat je prenofil1ik klinastim remenom, a oa s1.
4.4.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije, na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.
Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i stan-
dardhi ugao profila T ,= 40" ± 1" Csl. 4.4.6). Izraduju se Od,gWl1c
kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom- b)
, rckonstrukcije, remcno'm ekslrcrnulrils '
236
nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa., koja im daju vecu moe nosenja. R.
oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom, sto mu pe
lU
en
Se
izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ovecava.
Fr
S1. 4.4.6. ProfH klinastog remel1a
SI, 4A.7. SHe prl prenosU. tr
rcmenom apeZllilll,
Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova du pri radu 11e dode do zaglavliivan'
. )a renwtJ
u zijcb re01enice. To da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju, (2F . cos !). 0
2 ,lJlo ..
rn biti manja od radijalne sile (F
r
), 81. 4.4.7:
sila
Ako se u gomjo] jednac;ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" 1--'
. !p , .' a' radijalIla
Fr = 2Fn dobije se jednaCinu:
rp rr
2F" ·It. cos "2 .--;; 2F" 'sin j-,
odn .
'I'
• u. <.:: t g
z
'
Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.\ dobije se: tge. -< tg.! z
2 . - a
prosjecnu trenja'p.-= .0,3, ugaa trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .
slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce), llsvojcno je Sta d'. R,Udl
f{J=40e± ' n .ltUt10
,r
__ N1 } ",I' \ 0\ \
Rcmenice se najce.<;ce izraduju od sivog liva (s1. 141 s1. 18) i ce11cnoll' 1
Radi sm:mJ·euJ'a teiine, remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i d I'" l\'a
o a UUltlU_
jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih
Na remenici se razlikuju: g-lavcina, disk (iii pao.ci) i vijeIL.1.C (51. 4.4.8\ r
remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa
\ 0;·
237
OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan;e l'cl}1cna pri radu. Osnovne
dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. 4.4.8. raoCi
su najccSce elipsastog poprccnog presjeka, da bi se smanjio otpor va'zduha, -jer su
brzine pri kojima remen radi relativno velike. Akoje precnik remenice ispod 300
mm, vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje te-
zinc.
a
UJ "o.8a
;"=QBh
h '::',25 a
dg ::(1.8,.2)d

I' 200 ';-']00 3 mm
so:.<Q018
8-: 1.1b+10mm
51. Remenicc' pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka, b) sa dva reda paoka
No.. &1. 4 4.9. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica, prema JUS
Cl. 233.
51. 4.4.9. Oblici vijenaca klinastih remenica.
Nomil1ulni - racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne- reUlcnove (£l
w
) pre-ma, JUS M.C1.253
iznose: 20, 25, 2B, 30, 40, 45, 50, 53, 56, 60, 63, 67, 71, 75, 80, 85, 90, 100, 106, 112> 118,125,
132,150,160,170, 1S0, lYO, 200,212,224,236,250,265,280,300,,315,355,375, 400, 425,
450,.475, 500, 530, 560, 600, 630, 670, 710 ... 2500 lllIl-l'.
l'otcrtuni precnici imaju prioritct, u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11C-
nieu za pljosnute femcnove.
Na s1. 4.4.10. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijen-
cemod presovmlOg cdicnog lima. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi
vijcima. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije, Remenica'na s1. 4.4.l0b ima
uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena.
Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa se stepenastc_ reme-
nice CsI, 4.4.11).
23.8
o.
b.
limen!,·
ulo$ti.
S1. 4.4.10. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .a) sa dvu,_ b) sa jedpim zljebom
i limenim ulokima '
SI. Stepenasta klillaH
sta remenica
4.4.4. NaNni spajanja i
Pijosnati remenovi se iz,raduju ,u obliku trake
konacne duzine koja se sijecC' nu potrebnu duzinu i
nakon toga_spaja. Spajarije remena 'u_ beskrajnu, traku
izvodi Be: lijepljenjem, pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.la ..
S1. 4.4.12. lijepljenJem
Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko;ini remenovi. Krajevi rernena se prethodno,
koso zasijeku (sLAA.12), a zatim se ,povrsine' obrade grubim brushim papirom i
,ce1knom cetkom. Zasjeccni kra;evi remena se zagriju,_ preroai.u Ijepilom,
sastave na odgovarajuCi naCin i .stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.
239·
vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro
podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i
velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. '
Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega
koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i _brzine j:)ojacavaju se
sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060. ___,min-
1
;
pren()sniku potreban je nesto yeti period U odnosu na -druge
prenosnik? - _ _ --, - - . - ,
treba--qa (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju
od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,- -
; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih
tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih
ma.sina, IDaSina itd.
81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim
. lancem
Za ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi
, land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli,
cahur.asti, svorn£ i zupcasti. '
Valj,kasti lanci, izraduju se kao _
(s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni
(s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be Clanaka' koji 'se
sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a __ (l), :\<;.poljnih
plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4)
i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na za-
datak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i
da prirni povrSinski pritis-ak u
tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ i -'zu-
-ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto
predstavlja prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

L
h. c.
4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni
242
Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraS-
p.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).
*'
!' h :
f""7'--------
/!¥i
Sl. clanak SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak
Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C
se u _cetiri i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;,
Spojni ffanok
tip A
Spajn; llanak'
tip C
1. Spojni danak tipa A
h>12,7 rom.
2. Spojni Clamik tipa B
h >"12,7 nllri..'
)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci
,---. za lance sa parnim.
- za- lance §3 [parIum
Spop clanak
tip B
Spojni , e lanok
tip D
i,hi
brojem clanaka
bl'ojem clanaka
za korak
za korak
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa
neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.
4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.
lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm.
'Posto su _spojni tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ,zahtijevuju r
k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin
brojenl clani)ka.
243
land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih
6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja
zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -
Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land



SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
244
land_(s1.' 4.5.8) se ii ,'spojenih
male,:.brzin,e i_mala opterecenja. ,Se",ka0J:dno-
redni. ... . .. .
(, ,', , .:--' ' "', ,-
Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica "":'zupeastog:'ob$<a-
zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od ,sa _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e
s ob;e Hi, pp_.sredini. ...U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci
su tezi, ali im je rad niitniji.
- , r
Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{
su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani se_ZB.
grublje prenose, kod poljoprivredriih .rudaistv'ii'
·1 . I ....•.. ,

2 .. '. ,
T
-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na.
koje se'narnjeSta Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10, ruti
.. .. . ...•
Kao i 'kod zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za iz-
radu lancanika se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu
h
Il.
b.
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jedncirednij b) dvoredrii
sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimije-
niti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se,
u!S'ljicni celik za i, Za vece .?fz.U;e i
, laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe.
, 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila za-
visi'od'obodne brzine) niiCina lanca'l sl,
Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn .
za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .
. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)
. _ ,U±ad su ranije koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne
kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl
uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:-
njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.
Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od
bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti-
:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana
su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2
polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii
vruccm katranu, ali se time smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povi-
senoj a ostri bridovi ih ostceuju.
Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i
s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se iiea koje se
" , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim daju odgovarajuce UZt.
'¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa Js1. 4.6,2).
:> _ licani stru'k
l' _vlaknena jezgra
si 4.6.1. Celieno uze bez jezgre SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'
Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic:
sukano j,e-u prvo
11l
sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii
je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti
(tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie sukanJu U
sl?ju _prije- ,toga. :2iCe biti gole i J?ocincane. '
246
'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e meta bez, jezgra: 1 + v = 7 zica,;
r+ 6 +',12,'7' 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.
CelitfJa jezgrorn bia (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre)
sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno
Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti
sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.
simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce
-+ jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra'
,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + _ ' ' '
i5eJima_ posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova,
sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea
ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe (Sit) i W'a!Thlgton (Vering-
ton) .
SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm
Jugoslovenski standard predv-ida uzadi posehne konstrukcije:
- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 iiea + jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) = 152_ :licc jezgra;
6 (7 + 15 -+- ,15) ,= 222 _ :lice + jezgra.
---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 -+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra; 8 (1, -:- 6- + 12) '= 152
+ -( + 48) zica ..1._ jezgra
',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 .L_ 6 -VI2) 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .'
-1- 7 + 7 +'14} =,228 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7 + 7 +, 14) = 28.8 ziea_+'jezwa
Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna
(najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi.
natopljena cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu
'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern-
'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili
mekog -celika.
IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu
se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji
pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim
mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja
redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se
vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne
riikakvo- -odrzavanje.
247
PITANJA
1. Objasm sustinu prenosa snage lancima.
2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i
remenom?
3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage?
4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae?
5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?
7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog
248
5.
5.L ZADA'l'AKTPODJELA
. .
"iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL u,,'posebl1?
cija' je: osuovna broj lUflsipa',s!xuwii
broj __ ,5,l).:
SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu
motora ulazno' vratilo_ preko a -
nekim relativno rijetkim slueaJevima _ -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __
vratilii moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e
spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog.
Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a vratila" smanje ___ll,_-vise'
peni. y_ tu svrbu tl_ se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_
odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji da pkIJuiJ. -prem-a._
odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5.
Bilo koji broj U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori.
KuCiste_,reduktora mora _da ima,:dovoljriu krutost da obezbijedi,-nesmetan rad
-zupCastih parova. Ono stiti prenosnike od uricaja::\ylaite;:prasine,_-povisene
Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih Kuciste,' re4uktora
-'lljccillO ,sriri radno '-osoblje od j uljnu- kupkg"za
i lezajeVa. ,
Reduktori se nai,cesce samostalni, urcdaji (st 5.2)" a ,ffiOgu 'biti
-'Ughict,cni u motor- ,Hi 1n:asmu" u_spetii,alizovanim
'tv()rnic::ama, zlJ,og roba, i ,1,1gra:divati na,P?trebIlo
,mjes:t;o. Primj'enjuju _se ve'Olna .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju,iz upotrebe
otvorene 'prerios'nike" .
SI. 5.2.: Redu:J(,tor,
Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0,1 do: 10 000 k\V i \risc, a 'scrijski' _._. 'za-
snage do 700 kW. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. (10000).
. Prema medusohnom, polozaju vrat'ila; redukto-d m,ogiI biti:
sa paraIe1njm vratilirria, gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki, sa
iIi strelastinl zupcin:a;
,"-. sa 'vratiIlnia ,'sijeku (obicno pod,.9QO), gdje su prenosnlci kollien}
zupcanid sa- pravim, kosim iii zavojnim zupcima;
-::-' sa vratilim:a ,koJa iii m.i.moilaze,(takod'er pod uglom od .90°),
, SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik;
-,.. sa kombinaciJom -, par?1e1nih, . t 'riiil)1oilaztiih
250
broju 'Zupt'astih parova"mogU, biti: j"edno'stepen{ it' ".
, VOstePen:·
Prema' poloz8.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i ,1 ]
i kosi. Z01ta,In. • ,1ft
l, 'b '
Prema nacinll_prenosenja sJ;1age mQgu hiti; ob£cni i specijaln. (p_ ert'i4,
iiuktori. ' . ,1. 1% Ct.? '
et<lt'l. \.
. lj
5.2. OSNOVNE .KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1
. REDUKTORA H E
.Jednostepcrti redli.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1, 5,1) r' ,
prenosne odnose, ] do 10. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju,j_'
". , ..,'. ',' oUzdau ie t "<'"
]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. 5.3) prhn'c '. It 1:,- <'i
nosne odnose do £ = 5. J llJUJe 8(; i:l.Q.ll
<,I '
Dr\::,
St. 5,,3. 'sa konicnim
JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. 5.4) primjenjuje se za prenos '
0.0. 70. Prema medusobnom polozaju puza -i ,puznog zupeanika i __,
strukci;e sa puzom iznad, ispod i sa strane putnog zupcanika Se k"" S
ccsto se,_primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo , Uznl, redlJ.kOl1,
man i ujednacen rad. -. . Stora) .l.tTl.a
.
Na's1. 5.4b predstavljena je konstrukci;a jednostepenog 1'11'" '
sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Puz je jznad puznog zupc" zn?k
g
.redUkto'
.' d li'· anIa'ak "
Je 1zm eno venJerrt, - '''Uei):
, "
b.
Sl. 5.4. Jednostepenl pumi a) paz ispod,!.bfpui izriad zupcanika
DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5.5) primjen;u;e se za pre:-
nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -- brzohodni., u veCini slucajeva
ima zupcanike sa kosim zupcima, a drugi stcpen .- sporohodni, moze biti izra-::
den i sa pravim zupcima. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba
stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim, kosim ili strelastim zupcima). Nedo,':'"
252
statak opisane sherrie je u tome, 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD., preroa oslon-.
droa. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi duz
nedostaci su ko4,_redu}<tora _s:i_granaf?,jcl11 snage'.pren1a s1.- 5,:6;_.'gdje je .
prvi ,stepen podijeljen na dva para zupcanika, ,sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.nla.
I
Irru' .. ·.
I' ' -, 2J
1_, ,
,Sl. 5.5.' Dvostepeni :t'edUktor sa

••:j •. t.:!
SI. r,e#uktor _' s':i$

Iivostepeni lwaksijalnz' ,reduktor Cst .s-.7.) imft. uJazn(;)g' ,(izlaznog Vratilu
l1a istom pravcu, a konsttukcija rm':l- joe z,bijenija od, razvucene prema
s1. 5.5. Nedostatak njegove konstrUkcije je,,'u oslonca' leiista,,-'u pro:-
storu kuCista; za ulazno i izlazno"vfa.tilo_., Ovai.,?slpnac ote;hlVa izrad,u,
njego.vu sirinu i otezava opsluiivanje.',Osim',tolip, brzohodnog
stepena jednako je rastojan.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.,a,>b.i/l?rema -pr.omcU!iu,
mogio biti, zhatno manje,; ,
Dvostepeni 1·eduktor sa br;;:;ohodnim koni(.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim, tup-
cast£m parom (s1. 5:8), ko'risti ,se za prenosne,odnose i = 5 do, '40.
. -r
I I
I J
.
... ,
L
.
SI. 5.7. Kmiksijalni ,dvostepeni
rcduktor
. .
1 .
to
SI. 5.8.' Dvostepi.mi reduktor 'sa
koniCnim i. :J?aron;f
W11:,: III. :
si 5.9. --.
Trostepen.i reduktor sa cilindrienim ,zupcanicima (s1.5.9) prenosni
, odnos" i :;;= 60 do, ,3'0'0. Pozitivna strana date sherne, :j¢ u sim,egicnom
zupcanika svih, stepena.
253
novoj navor
SI. S.U. Varijator. sa trapeznim remeriom
Na "s1. 5.10. prikazan j'e izgled
trosrcpenog '. Tcduktora 'prvi par, .su
konicn1 zupcanici sa lucnim ,zupcin
7
,a,
drugi par su cilinddcni zupcanici sa
koslln 'zupcima, a treci par Bll. cilin":
dricni zllpCcinic,i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.
Na 81. 5;11.- 'prikazan je' varijaior
sa klinastim j aksijalno. 'po.:...
ffijetljl'vim konusima. ',Posebnim'meha",",
niZmOlTI podeSava se sirina zljebova
obiju remenica' istovremeno, pri c.emu
dolazi do smanjenja nominalnog prec-
nika jedm:: re.menice, a srazmjernog
pove:tanja nominalnog precnika druge
rernenice.
U 'l1asoj ima vise pTOlzyOaaca
rcduktora:, Energoirlvcst.- 'ILR -
Zeleznik, NiS, Litostroj --l.jubljana
idr. .
l\-ljenjace proizv6dc,: i' "Unis"
Sara;e'vo,, ,,21.. "ma;" - TAM c---
Maribor i dr.
Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve;- - Gorenie".

5.3. PLANETAlmr REDUKTORJ
Obienl,Teciuktori cii:najiI veIike,"dimenzije i. re1ativno -slab srepen
VratiIa. se u nepokretnim osloncima, pa su obrtne cse'
vratila
Kad pokretnp. USU, reduktor dobija 1),1nogo pogodriija
svojstva, .npr.: "saZetu konstr:ukciju,. mogucnost jaceg, prenosnQg odnosa, koaksi-
jatnosr, ulaznog. i izlaznqg L-sI.' Takvi ,rf!duktori 'nazivaju se,
'Zupcanik "sa pOkretni
rn
oslcincenL zove se planetarni (satelitni), a zupcanik
oko'kogri 'on (suncani).
2
SI. 5.12. PIaneta'rni: jednostepeni
reduktor
Sl: 5.13. Planctarni dVQstepeni reduktor'
pianetarni'redu1<tor '(s1. 5-.f2.) sastoji se od·sredisnjeg; zupcanika
(1), plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2), kojih obicll0 ima ,dva, t1"i Hi cetiri, nosaca
satelita (3), ,statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog,zup-
(.1) 'udesho {u, smjer
ll
kazaljke na 'saru) zupci l1bkrecll spregllute
satclite (2). Kflke ,su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e,tnim. zU'pcailikom sa 'Ullurar-
njiIn ozubljenjem (4)" ·s.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu
nosac 'satelita (3) pdesno .. Pri tom. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko
sopstvene,.osG uIijevo i istovT,emeno, kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika
(1) lidesno.
'. Na.sL .5.13.' prlkazana je shema d,'ostepenog planetarnOlr reduktora.
Radi.sto racionalnijeg'iskoriscavanja snaga 'Se kod planetarnih reduk-
tora redoVno t;rana sa jednog'.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita ,- obicno-
tri (2).- U ,tom sIucaju, kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija, svaki satelit prenosi ] /3
snage.
Plane,tarnill). reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i =
] 0 000), ,ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·,da radne povrsine·,budu uvijek pre,-
krivene si()jem' :ma7Jva .. radL stpanjenja, intep.zitet:a habanja j gubitaka energije na,
-·ttcnje rbuckanje maziva, a i radi' boljeg odvodenja toplote. i sprecavanja preko:--
mjerno'g zagrijavanja. ' -
255·
Za zuptastih u zatvorenim kuCistima postoje ,dva
,Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u; uljno kupatilo i
:'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem):
o. b.
".51. 5.14. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr, b) dvostepeni
reduktor
Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. 5.14)
_pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills, -a puza -:- do, 10 m/s.
Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca
pa je porulluz,ivanje nedovoljno. OSiffi toga, povecavaju-s,c"gubici energije- uSl{ed
intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. Radi smanjivanju gubitaka
od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..ia se brzohodni zupcanik bude
Ijen u_.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Obicno se 'preporucuje potapanje
brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .sporohodnog do jedne
treCine njegoYog poluprecnika. Pri obrt,mju zupcanika pO:topijcnog u ulje, ulje
_se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora, odakle se sliva na donji
dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei.iSta.
Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika, slgurnost -u pogonu.
Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa siroko tasprostranjen"
u praksi. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne ,moze, filtrirati.- Za
reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. '
i N;ljs.avrS.eniji s.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni, kod',koga sc, na 'bok'cwe
-zubaca neprekidno dovodi svjeze, ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo._ Kioz
s.istem za podmuzivanje (koji saddl. rezervoar, pump-u, filter, hladn'jak, skupljac
rb.az'iva, potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu, termometar
i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Kod reduktdra, kuCis,te sluzi i kao
rczervoar i sakupljae maziva. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter, i hladnjak
do a odatic odlazi u sakupljac. Ovak6 dovcdeno svjde uije
ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno
h13.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota
,se prhnjenjujc pri.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) ,a i nezavisno od
o.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski oprav-
dano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).
2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmazi-
Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. -S.15C).
256
Reduktori .velikih sgaga moraju' se hladitL
ruje se slijedecim naCinima: , _,,,,
;- pomocu k6;i struju vazdul1a' usmjerava,na ',,4_onji -dio ktiCista
. (81. 5.15a);· ..
vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<;oja je ,polQzena u u'ije (s1. 5.1Sbj;
_ - primjenoro cirkulacionog sisteriJ.ri podrnazivanja (s1, 5.15c).
81. 5.15. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha, b), VOdOffi,-: c) c'irku1aciouo
Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)-
voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.mazivad lzonzistentnom maseu. Tada
se sa unutrasnjc strane kul:ist:.l postavlja zastitni prsten', Jl. sa spoljne poklqpac,
da se ne bi gubilo mazivo. 1viaseu-se 1/3,do ]/2 slobodne zqpr:eminc
ako je broj obrta'iznad 1 500 a- 2/3 pri broju obrta do 1 500 min-
1
. Mast
se dopunjava svaka tri- mjeseca, a 'jeChlom -godisl'lje se'-,zamjenjuje nOVOID mas'¢u,
posto se pretbodno leiiste ispere i ocis.ti. -, -- , , '
Prema kon,kretnim, uslovima 11, eksploataciji, treba, u kllcistu obezbijediti opti,.._
malnu koliCinu maziva, fer viSak. P9v_ecane,gubitke- encrgije na 8avla-
divanje hidraLilickih otpora, a manjak _ TIC obezbjeduje, ,zadovoljavajuce' -podmazi,..
vanje spregnutih zUbaca. Zamjcna maziva reduktorskirn kucistima odredujc se
u .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova, e1<;splo'atacije, sredine tl
ko)oj reduktor radi i drugih faktora. ,
Svaki rcduktor ima .ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu
kudsta cep _ ispustanjc ulja. Kontro,Ia nivoa ulja najceSce, i.-e pokaziva.¢em i1
obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. ,','
Za podm,azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu ,se "primijell1ti
strijska ulja) automobilska, avionska, cilindarst;:a" i spGcijalna ulja. Pri
izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. -
PITANJA
1. Stu nazivamo reduktorom?
2. !,-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.a?
1. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _,' _ .
4. £.Jantaj shem:: jeunoslepenog, dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora?
5. Stu su mjenjaCi? '
6. Sta se postize primjenom planetaruili- rCdl1ktora>
7. Objasni, rad. jecinostl'pcnog i dvo&te-p';:nog planetarnog, _n::duktora.
8. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? ',' .
9. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora?
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
6.1. CUEV!
Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.
Sluze zu sprovodenje fluida, tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi;ala. Upotreb-
ljavaju'se za vodovodne instalacije, za parovQde, plinovode, za sprovodenjc kom-
primiranog vazduha, za naftovode, za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tova-
ristima, transport pijeska i s1.
6.1.1. 'V1"ste djevi
Osnovni kriterijumi 7.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura
fluida, prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe:
L za fluid sa temperaturom do 120"C; nominalni pritisak (p,,) mjerodavan
za izbor, provjeru iii proraCi.m djcvi ;ednak je radnom priti,sku (p);
Tabela 6.1. -- NOMINALNI (p"j, RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI
PREMA JUS C.B5.120
P [hor)
,
p"
I II III •
.
Pp
[har]
za obode za obode za obode za cijevi
[bar]
j dje\,j i cijev
1 t 1 2
2,5 2,5
,
4
-
6 6 5 10
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25
25 25 .20 -20
16 40
40 40 32 32 25 60
64 6.4 50 40 40 96
100 100 80 64 64 150
160 160 125 100 100 240
250 250 200 160 160 375
400 400 320 250 250 600
640 640 50() 960
100() 1000 800 1500
258
i
II. za fluid sa t = 120' do 300'-C; radni 'pritisak p =
III: za fluide sa [ > 300"C; radni pritisak, p = 0,64p .. ,
......
U tabeli 6,1, dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste., u zuvisn()stl
Dd radnog pritiska. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P;,) koji su obiCi10 za
-veCi od nominalnih pritisaka, Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine
cijevnih vodova, a ne na kompletne cijcvne vodo\"c, Za gotove,. po16zerie
cijevne ti se pritisci posebuo utvrduju. Kod takvih vodova oni- obicllO
odgova,raju radnim pritiscima. Za slobodno polcizenc parne; zracne i plinske yodove
ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom, zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije
na koju je vod oslonjen.
6.1.2. Materijal i primjcna cijevi_
Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla,. Od metala, naJVlSC kori::;rc: ::.1vi
!iv, celiCni Iiv, edik, bal:ar, o]ovo., aluminijum, mesing i drugc legUlT, a od neme-
tala --- gumu, plastiCna masa, staIdo_, drvo, beton, keramika i druGo, IzboT matc-
rijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi.lOd, od rri-
tiska, temperature i hrzinc proticarija.
od sivog !iva, obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD, prccnikom_,
D ';;:;;.:0 40 do 1200 mm i duiinama L ",c:.' 2000-4000 m111. Primjenjll)U se za vodo-
kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. Za cen-
trifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn, 0 Ve0D18 s'i1 ntporne na
koroziju. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan;., _
Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. btih dinlcn-
zija kao i ci;evi od SL.
Radi spajanja u cjevovod, livene se izradulu sa ohodi.ma (prirubnical11a)
na oba kraja- (51. 6.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st. 6.2). ,
Nogib 1: 5
/ do.
/ -rr- .
:;;:; :
D2
"---"D"-, ----400: i I
'i 1
DI lP"'!
SI. 6.1. Obod liveni cijevi Sl. 6.2. Naghtvak livcnc cijev!
O;jevi naro!!£tog oblika i ciic'l.mi'prikUulci (s1. 63) omogucuju razvodcnje (rac-
vanje) i promjenu pravca cjevovoda, a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.
Na 51. 6.3, prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik,u.
25.9
".
b.
51. 6.3. Cijevi i ci;evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.r3.c\'a, b) kosougla racva,
c) jednostruki luk, d) luk, e) koljeno, fl reduktor, g) T-komad
Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. Veiike su duzine, obieno do
j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta, zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale
cijeyi. Vise .';>u podlozne koroziji, pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje-
110m u katran. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .
. Premi:t naCinu. izradc, ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.'1le koje Se izraduju
iii i o;ievi- sa .favom - zakovane, ZU\'UrenC, lemljene i prc-
sovanc.
13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u
instalacijama Za visokc pritiske. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umje-
rene pritiskc (Pn <.40 bara). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici
Dn 600 mlU. U novije vrijeme, -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute
upotrebo'111 zavarcnih cijevi.
C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> ;0:;'.::: 5
do 80 mm i dcbljinom zida (; = 0,5 do 3 nun. Primjenjuju se u hemijskoj indu-
striji za toplotllC kod rashladnih uredaja i 51. VrIo su savitljive i dobro
se prilugo,uavaju ostrirn krivinamu, pa se koriste za razvodcnjc maziva na masi-
nan),u. Nisu podesIlt.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo
smanjuje.
C£JC'l.!Z- od mcsinga izraduju se u vc1iCinama kao i bakarnc. Namjena 1m
je ista !zao i baku rnih cijevi, ali su rnanje savitljive.
Olo'l.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji, zbog otpornosti prema
Idselimuna, i u vodovodnim instalacijama, zbog dobre savitljivosti.
Cijev£. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije, u indu-
stdji namjeStaja i sL
Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. na hcmijske uticajc, zbog ccga sc
koristc u hemijskoj industriji, za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.'Takodc
nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji, za n<.lvodiljavanje
i za vodovodne instaiadjc) g::lje u,,;.jJje'5ru zl:n):;_ljuju cciic-l"': cijevi.'\
Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/),,). Standardni prccnid cijevi
$U: 1; 1,2; J,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; Hi 10; 15; 20; 25; 32; 40; 50; (60); 80; (YO); 100; (110); 125;
150, (175); 200; (225); 250; 300; (325); 400; 450; 500; (550); 600; 700 (mm). Vrijednosti dat,c U
zugradama treba hbjcgavati_
U tehnickoj dokumcntaciji i u'vedeno je oba\'czno o7.nacavanje dicvi. Glatku
bdavna cdicna cijcv oznil;ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_, slandatHom i
materijalom npr:_:
cijev bez sava 30 x 2)5 - JUS C.BS.221 - (:.0003.
260
Besavna celicna cijev za djevni navoj, izradena <ld celika Qznacava se unutrasnjim
prqmjerom u colima, debljinom stijenke u milimetrima i brojem,_standarda: npr:
cu'e,; bez sava.2 X 4,5' - JUS CJ35.222. ,. -'
D, postroje:njima u kojima pus,toje cjevovodi, S razniril, \'1'8'tama 'rltiida, potrebnq. je _villJ.;ska
oznaka cijevi, kako bi se znal0 !.ito nekom cijevi protjece. Fluid ,se oznaeava odredenom b.oj<;)XJ:i',U
obliku sirokog prstena na va,njskoj strmu cijevi. .
6.1.3.Spajanje cijevi
Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima, obodiJ:;o.<).; nuvolcl11:.
Spajanje .. primjenjuje se, pretezno 1,od plastitn'n; CiJev(
Na 81. 6.4. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Izrn,edu oboda i
cijevi postavljeni su._ zaptivaCi i spoj se olov'qm. '
,.
////
,
S1: 6.4. Spajanje cijevi naglavkoIll S1. 665. Spajan,e cijevi obodima
,
Spa,janje obodi,na: pririljenjuje se pl'ctcino kod cijcvi. Na plocamu
s-u otvori zu vj.jke 'kojih moze bid: 4, 8, 12, 16, 20,,24,28 i,32.
Na s1. 6.5. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze ,bid iskovan ill izli-
ven zajedno sa cijevimiL jc izvdcno p,qmocu d.va slolwd113 koluta . .Iimedu
oboda je zaptivac. " . -

o. -b.
/ /:
%
c.
- at· ......... -
... i·
r
d. <.
S1. 0.6. Spajanje cijevi i oboda: a), c) zavarivaujem, d) zakivunjem, e) pO-,
mocu navoju
Obodi sa cijevima cesto se spajaju uvaljavanjem i
pomocu navoja (s1. 6.6).
Spajanjc za'llari<zmnjem prim;enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ tem-
perature. Na 801. 6.7. prikazana su dva naCina r;ijevi: 'a) suceono b)
preklopno.
Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. u instala-
cijat"Ua vodovoda, centralno grijanje itd.). Na 31. 6.8. prikazana su tri naCina spa-
janja cijevi pomocu navoja:- a) spoljasnji cijevini navoj je kouican,"b) j-c) na cijevi
su posravljeni obodi sa navojem, za medusobno spajanje pomocu navrtke,
a.
<1. ft,
h.
c.
51. 6,7. Zavarene djevl 51. 6.8. Spajanjc cijevi navojcm
6 . .4. KOlupenzadone i cijevi
Kinn,{ienza.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim.a,
cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur,ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc tem-
perature.
Na 81. 6.9a i b) prikuzam; Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"), koje se 17,1'a-
auju od hakra iIi mekog cclika, Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza
f!uida odnosno kondE;l1zata. Nis.u za v1sokc -pritiske,
Na sL i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu, a
vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Ov<::
cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka.
So.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.1O.)'pdm.ien;uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu
masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. Izraduju sc od valovitih vrpci
U obliku zavoinicc --" "ad cctikG, l!lcsinga, i sL
6.1 i izolac:ija djevnih vodova
"Ja spojnirn m,jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju
pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu., Zaptivanje c;cvovoda izvodi se pomocu
nemetalnih zaptivnih materijala, metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne-
262
d.
51. 6.9. -Kompenzaciollc cijevi: «), b) lire, c), d) aksijalni kompcnzatorl
i !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d
5
n,egovog pntlska J temperature. U pravilu, dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.
Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja, guma, k02a, presovani
papir, azbest, pluto i umjetne smole. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odre-
duje njihova postojanost prema hemijskim i prema '
Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni, zapfivaci od alumi'nijuma,
D}ova, mes1,nga1 bakra i cclika, .iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju,
ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Za naj\rise pri-
tiskc i temperature kao zaptivac se
upotrcbljnva celik. Bakar ne treha
upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu
tel.icnih priruhnica, zbog opasnosti
od eicktrolitickc korozije.
Kao kombinacija mctalnih I
ncmetalnih matcrijala, za zaptiv(1"·
njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen
bakarnim limom; a ,za visoke tem-
perature azbest oblozcn celicnim
limom. Ponekad sc nemetalni m.ate-
rijali pojacavaju llJoscima od :lice.
Sl. '6:10. Sa:-vitl;iva cijev
263
Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se
J
sprovod.i, vrsi se
izolacija cjevovoda. Izolaci;a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su
slabi provodnici topline, kao 8to su: staldena vumi, pluto, treset, file, azbe8t, troska,
gips i 81. U trgovini se izolaciona masa 9.obija u vidu praha iii gotovih supljih polu-
dlindricnih opeka.
6.2. CIJEVNI ZA TV ARACI
Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpode-
savanje protoka fluida kroz cjevovode. Prema konstrukciji, ruzlikuju se cetiri osnovne ,
vrste zatvaraca: ventill (s1. 6.11a), zasun£ (s1. 6.11b), prt'klopci (s1. 6.11c) i slavine
(s1.6.11d).
a.
I

I
c.
b.

SI. 6.11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) b) ZUSUH, c) priklopac, d) slavina
Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni
se, krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta; pdldopci Be oko svo;e ose okrecu bez
ldizanja po povrsini nalijeganja; slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem
dodirnih vovrsina.
264
6.2 ..1. YeJ!,tili
Glavni .. dijdovi ventila za ,vodove Sll (st .6.12:):, (l),-,zaporno
tijelQ ploeu (2), vreteno. (3), poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na"
,- vojno_ uvrce se u navrtku sm;dteilu unosacll ,koji je 5Poteg,_ sa poklpp-
cern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). . . .
6.12. Venti! sa obodima
KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu ,Hi
bronze, sto zavisr od temperature i za koji ,'ie ventil predvideq. No. kuCi-
stu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. tjevovod. Kuciste tl'cba da bude pl'ila-
goucno sto pogodnijcm protoku fhiida, sa
njim otporima.
Na 51. 6:13. prikazan je'vendl standardne kon-
.strukdjc sa navojnim prikljucko111.
ZaporllO lijcio --, ploca -n102(:: se izradivati (ld istog
muterijalu kno j ku6ihc. Sa 'vrete,llom je vezano pokretljivo,
sto mu omogucuje boljc nalijegl.'mje na sjedistt.:. Nltlijezuca
plLlee s donje moze biti ruvna (;;1. (d 2),
konicha (sl. 6.13) ili loptasta.
SjcdiSte se tedovno l,zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena
koji se uti;me ili zavari u' kuCiSte. Nalijeiul:e povriiine sjedis-
tn i Zllporn.:' place moraiu hiti fino .radi postizanjH
hcrmeticn0sti.
"vreteno se izraduje od bronze_, mesinga iii od cclik,a,
sa llurezanim lrapeznim -navojem. Na gornjem kraju iq1(1-
kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se, okre-
\·relena podize ili Spustll zaporna ploca.
Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta
sa gornjc stranc. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _ u koju se
uvrce vteterro. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S,e
z(lptivni
265
Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za-
'pawu plocu.' Kod veoma opterecenih ventila, radi lakseg zatvaranja,. uzima se suprotan smjer
proticanja. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog., manjeg ventila
spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Prvo se otvara pamocni ventil, a nakon izjednacenja
:nritiska - glavni ventiI.
Nedostatak opisanog - ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju, posto
radna materija prinudena da, prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. Ovi
guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6.14)
SI. 6.14. Kosi VC11-tU
Kod 'opisanih konstrukcija osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih
,-1twd;ina kaje se- tokom rada trase. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je
;,ccn!iJ'van upntrebe. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. 6.15).
--, ..•... _._-- - -- .. - --')
SI. 6.15. Klipni ventil
:266
Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1), donji zaptivni prsten ventila (2),"klip (3), cahura-luterna:C4',
gornji zaptivni. prsten ventila (5}, svorni vijak (6)., sestougaona na.vrtka (7), poklop:lc ventilu (8\'
navojno vreteno (9), grarucna cahura (to), TUelli tocak (11), navrtka na mcnom tocku (12;. - n
UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3), a ulogu sjedista .- zaptivni p1i:micni
prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila, dotelmu se
navrtke (7), time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5), taka da ani jace. nalegnu'
uz klip 0). Znacajna prednost ove k.onstrukcije jc u tome sto sc ventil, za vrijeme poprayke,
n05no' zamjene zaptivnih prstenova, ne mora skidati. sa cjevovoda. .
6.2.2. Zasllni
LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii, nema
naglih skretanja fluida kao kod ventila. Pogodni su za cjevovode sa velikom koli-
Cinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Otvaranje i zatvaranjc
zasuna moze sc izvrsiti postepcno, 8to je od vclike va7;nostl, naroCito. kod velikih
cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1)
tj. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110-
vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_
Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6.16. su:' kliCiste (1), 'poklopac (2), ploeG
(.3). zaptivni jlrstcnovi (4), Yrcte110 (5), toeak (6), Clementi Za Zfll,tiyunje i
vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).
81. 6.16. ZaSUtl
6.2.3. Priklopci (zaklopci)
Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. Upotrebljavaju
se uglavnom pri niskim prit!scima, kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Dijele
se, na priklopce za prigusivanje j odbojne. prildopce. '
267
Kod priklopca za prigusivanje (s1. 6.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje
osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.
Odbojni priklopac (sL 6.17.) sastoji se od kudsta (1), poklopca (2) i zatvarac. (3),
koji se izraduju od sivog liva. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi
mesirig, bronza) iii nemetalni (koza ili guma), sto zavisi od vrste fluida
i temperature. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija- se automatski, pod uticajem
razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje
treba sprijeCiti povratno strujanje (npr., izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod
tekuCinc). .
S1. 6.1,1. Odbo;ni priklopac
6.2.4. Slavine
Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i
nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. 6.18)
sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2), koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okre-
tanjem cepa podduva otvor cepa SU_ otvorom
cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje, odnosno zatvaranje
protoka. Nepropustljivost se postize finom
clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz
kueistc pomocu navrtkc. Da se navrtka ne bi u
radu oelvftala, stablo vijka- pri kraju cepa, na dijeiu
gdjc sc nalazi podmetac, im,u cetvfVJst -oblik tako
da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i
Cep0i1.1.
KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1,
mcsinga i s1., a cep ad sivog Iiva, mesinga iii
bronze. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc,
ali se pri okretanju javlja kli.zanje, usljed
ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'"
njcne zaptivosti.
Kod kuglastih slavina (s1. 6.19.) zutvarai:: iina ohHk
SL 6.18. Slavin.. kuglc sa proluznim okruglim otvororn. Kuglustu 81:>.-
cama vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira
268
< sa prJkljucni.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" ,
ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.0). ' tsta sa
D Stl. ug.radeni: kugla telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . -" "
kugla (4), oditojni prstenoyi (5), spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .. ko)e
(6), vretenb za okretanje kugle (7), kqje obostrano zaptiveuosa strana
p,ritcZu navrtkom (9)._Pritezanjem kumta slavine',SY9rnirQ. (8) ,ko)! se
fonskih prstenova, Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Kugla se Be, tele-
ugao od 90", a tacan, polozai ,otvora kugle je, odreden gl;anicnicima. " ,/, pre}::o ::retena,
Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova, s obzirom--d_a je trenje
. teldonskim se Za PNtic; un
DemoIltaia,rddl Clscenja,ih 'l;amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova smjera.
nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. POStlze?e ledrtostav-
- - _ ' - - _ -- _ -,',-,', - VIne-prema gore.
Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili U nus .
goinvest", Sarajevo, o,Prvu Baric i Tvornicg. parnih koti0Y,a,'_Z!agreb. ,C!) zeu1.1j,i su ,}Ener:'
S1. 6.19. :Kuglasta slavit;la
6.3. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE
Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.e u kao standlrd'·, ..' t-- ,-.'
. d' Z· . h ") . d 1 ..... '- '- Lo\< 1m go ,,)\ 1
prOlZvo 1. Qog tOg1, u te Ule (QJ ' ,Eum::ntaclJl CIJevne voj,)Ve' (v" .1· •
1 ..' " 1)" 1 . , l - 'k I. I, ce_n-
tru
1
.llo 1 : :hC llllJC pr
1
sa presjecinn: :00---'
vo Jll0 Jc<pn -az::lt11 _ S lcmJ.ts Z11 ::.:aJl su _ .lU U JUS ,C.Jl.030.
Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima, sestarom; -sablonim
c
.·il' - ,,' '-. I'
1'·,· i-' V " d bi" . k - 1 ¥. a Ipros_oru ......,
no, UOl)lcaJenom ve lCJuom 1 C JlUom u sva 'om po ... ozaJu.,. -"
U tabeli 6.2., dati su simboli .za djevi i pdhor. leoti se, -l1ajcesce
u praksi.

Tabela 6.2.
Simboli za cijevi i pribor
Simbol Znacenje Simbol
i
Znocenje
-------
cijev
[;k.:J
r:kJ
·ci
venti/" ,
I I obod
,
t:l1
,
( nogJavok c ijftV;
,
zosun
!
I
provougoona rocvo
[;:.a::j
Ltfl
i slayino
.L
I
c'\ /{O$O: racva
,

,
priklopac
!----'i
spojnica
I
J;
r"
+
I
ukrsiljah

YroW sigurnosni
I
(

! rt.'dukciani ventii
holjena
1
B
venti! 'sisurnosti
zo cije'l
I
\::>i V
rf.'duktor odv(!jai! vade
S1
.

odvojac utljo
iona
Clftl!

[onae
0
usisna itorpo
c;;djJ
parornjflr iIi
vodomjer
.
ventit
koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno
r b)
Sl. 6.20. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz, bl shcmatski prikaz
270
.
:
<;:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom pa se
sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji; pri tom se cijevi
koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. Ponekad se, radi Dolie
preglednosti, cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. '
Na s1. 6.20. dat je uprose,cni i shematsJd prika:;:: jednog c:ijevnog -,"'oda.
Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU
J
a to'
su: t\lean .polozaj pojedinih elemenata, zatim precl1ik cijevi -i, eventualno, gla\'ne
dimenzije elemenata (sl. 6.21). •
Na s1. 6.22, dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea--
ka T-55. . .
____ _____

IJ ,!m
Sl. 6.21. Prinije!' koth'an;a cijcvnog voda
,. ,
,.
IZ 11
llZO l.E(i£NDA:
_ rot< (;ORfVA -_ Wi( (;O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY,o,C'-;
_ TOI( GOM"A I YA70lJ#A
_OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.C -- rOI( V,A,;;PUNA
SI. 6.22. Shematski prikaz uredaja. za napajanjc gorivom lla tenku T
J - prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 - hocni rezel"voari za gorivo; 3 - otvor Zll nalivanjc prednjcg.
rezervoaraj 4 - otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata; 5 -- ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe
visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo; 6 - spoljni rczervoari za gorivo; 7 .- deo srednjcg
rezervoara za spoj SD almosferom; 8 .. - otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara; 9 - pumpa Tisokog
pritiska za gorivo; 10 - pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(;seTDA; 11 - cijev 2a
dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse; 12 -- pumpa n,iskog pritisku 2a gorivo; 13 - sa-
kupljac viska gorivu; 14 - sTednji rezcrvoar za gorivo; 15 - grubi preCistac za goriv(); 16 -.
jac; 17 - djcvi za spoj sa atmosferom; 18 - cijev Za ispuf.tanje vazduha iz purnpe Yis(,kog priliska
i finog precistaca za gorivo; .19 -0-- djev za zagrijavanje goriva; 20·- razvodna slavlna za
gorivo; 21 - rucna pumpa za gorivo; 22 ._. otocni ventili rczervoara za gorivo
27l.
Uredaj Z3. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1. 6.22) _saCinjavaju: prednji
dva bocna xezervoaru, srcdnji re7;ervoa,r, tri spoljna rezei'voara, pumpa
visokog pririska, grubi prccistac goriva, fini precJstac gnriva, ruc.na pumpa z.a
gorivo, l'azvodna slavina, pumpa niskog pHtiska, rezervoar za slivanje goriva, ven-
til za ispustanje vazduha iz pWl1.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.
Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. U rezer-
voaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Radl
zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.
Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela, iza prednjeg
rezervoara. Postole dva boena rezervoara - desni i' lijevi.
Srednji rezei'\'oar ,sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp.e ploce. Spojcn je
sa lijevim bocnim rezervoarom i s.a spoljnim rezcrvoarOffi.
Spoljni rezervoari smje.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Ima ih tri,
a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.
.PITANJA
1. Sta su cijevi a 1;ta
L-. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn,os?
3. Koji matcrijuE se zu i<::rudu dje-vi?
4. ,Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u, a gdje cijcvi od edika?
5. ',Sla su priruunice a sta nao;lavci?
6. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi?
7. Stu till cijcvlll,ekmcl1ii?
8. i'labroj na,:ine spajun:ju cijcyi?
9. SUI. su cijenu zatvaraci i klko se dijek?
10. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca.
1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode?
12. Kako se vdi uproiiceno, a kuko shemursko prikazil.'unjc cijevnih vodova?
272
LITERATURA
1. Bartos, }. i dr.: Ca.sti strojo\' II i III Bratislava, 1972.
2. Baturin, A. T. i dr.: Detali masin, Moskva, 1971-
3. Blagojevic, D.: Masinski clementi, Sarajevo, 1974,
4. Drapil\ S.: Masinski elementi s konstrukcijama, Sarajevo, 1977.
5. Drapic_, S.: Masillski dementi s konstrukcijamu, Sarajevo, i97t .
6. Decker, K. H.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg, rvi.iinchcnJ 19-73.
7. Frischherz,-Domayer: Ivtaschincneiemente, Mtinchen, 1957.
8. Rercigonja, E.:, 'Strojni dementi Zagreb, 198.2.
9. Ivanovic, M., Srojanovic, M.: Kotrljajni idc.ji, Beograd, 1966.
10. J.: Rcduktori. Privredni pregled. Beograd.
] 1. Koludrovic, C.: Tehnicko crtanje ,u slid. Rijeka, 196G,
120 Kraut, D.: Strojarski priru(;,nlk. ,Zagreb, _1982.
13. Mosusov, B.: Masinski clementi I i II, Beograd, 1968.
14. Movin" Goljciker: Detali masin, Lenjingrad, 1971.
15. Niemann, G.: 1.'i.aschienenclemente I i II, Berlin, 1965.
1 G. NiciporCik, S. N. i dr.: Detall masin,v primerah i zadacall, i\1.insk, 1981.
17, Obcrsmit, E.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973.
] S. Sckulic, B.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole, I
Beograd, 1966. '
19. Sekulic, B.: Elementi strojeva III, Rijeka, 1971.
20. Zoe, A.: Masi.nski clementi, Beograd, 1969.
21.. Sojic, P.: Masinsld clementi, Beograd, 1968.
22. Trbojevic, M. i dr,: Re'duktori, Naucna knjiga, Beograd, 1977.
23. Vitus, D., Trboicvic, M.: Masinski elementi I, II i III, Beograd, 1978.
24. Volkov) V.: Etementi lll11SJ.nu i i II, Saraievo. 1969.
25. Veriga, S.: Masinski clementi, Beograd, 1972.
JUS, kaw.lozi i pl'Ospckti fabrika, izdanja SSNO
273
SADRZAj
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE .............. .
1.2. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA
1.3. STANDARD I I STANDARD,IZACIJA
1.3:1. Potreba za standardizacijom i sistem standarda
1.3.2. Redovi standardnih brojcYa
1.3.3. Primjena standard nih brojeva.
1.4. TOLERANCI]E .......... .
1.401. Osnovni pojmovi i definkijc
1.4.2. ISO-sistem tolerancija
1.4.3. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija
1.4.<1. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine
I A.S. Vrste nalijeganja ........... .
lA.G. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja
1.4.7. Izbor toicrancija i nalijcganja ...
£-. ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE)
2,1. ZAKOVANI SPOJEVI
2.1.
2.1.1. Zakovice (zaklvd)
2.1.2. Materija! za zakovice
2.1.3. Vrste zukovanih spojcva
2.1.4. Postupci zakivanja
ZAVARENI SPOJEVI
2.2.1. Osobine zavarenih konstrukcija
2.2.2. Oblici zavarenih spojeva
2.2.3. Prilmzivanje i kotiranje varova
2.2.4. Priprema limovu za zavarivanjc
2.2.5. ObJi,kovanje zavarenih konstrukcija
2,2.6. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva
2.3. LEMLJENI SPOJEV1
2.4. LIjEPLjENI SPOjEVI
2.5. KLINOVI I CIVIJE
2.5,;1. Uzduini klinovi
i kvalitet zavara
2.5.1.1. Uzduzni klinnvi sa nagibom ......... .
2.5.1.2. Uzduini klinovi bez nagiba (pera)
2.5.1.3. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova
2.5.1.4. OzIijebljeni i poligonalni spojevi ..................... ,'"
Strana
5
5
6
6
6
8
10
12
13
16
28
29
30
32
32
42
42
42
45
45
48
50
50
51
51
53
54
56
59
61
63
63
64
67
70
fj)
27,
2.5.2. Poprccni klinovi ......... ,
2.5.3. Civije (zatici)
2:6. VIJCI (ZAVRTNJI)
2.6,,1. Postanak zavojnice i navoja
2.6.2. Osnovnc veliCine navoja
'2.6.3. Vrste navoja
2.6.3,1. MetriCki na\'oj
2.4.3.2. Vitvortov (Witworth) navoj
2.6.3.4, Trapezni nuvoj
2.6.3.5. Kosi (testerasti) navoj
2.6.3.6. Obli 11avoj
2.6.4. Oznutavunje navoja
2.6.5.
2.6,6.
2.6.7.
Konsv:uktivni obEd vijaka
Navrtke . " .. '
1vlaterijal i oznacavanje vijaka i !1avrtki
2.6.8. Navojni spojevi i navojni prenosnici
2.6.9. Pudloznc ploCice
2.6.10. Osigurank l1uvojnih spojeva
2.6.11. Kljuccvi i odvrtaci
2.6.12. Proracun vijaka
2.6.13. Kontrola izrade navo.b
2.7. OPRGGE ..
2.7,1.
2.7.2.
Hamjc-nu opruga
Vrste opruga .
2.7.2.1. Heksione opruge.
2.7.2.2. Torzione upruge
2.7.2.3. Prstenaste opruge
2.7.3. Materijali za oprugc.
2.7.4. Karak.teristiku i rad oprugc
2.7.5. Proracun fleksionih opruga
2.7.6. Pn)racun zavojnc opruge.
2.7.7. Gumeni jastu':lci
3. ELEMENTI -ZA KRUZNO KRETANJE ..
3.1. OSOVINE
3.2. OSOVINICE (SVORNJACI)
3.2.1. Osigurimje osovinicu.
3.2.2. Promcull osodnica
3.3. VRATlLA
3.4. RUKAVe!..
3.4.1. Vrste rukavaca
3.4.2. Proractm" radijalnih rukavaca
3.4.3. Proracull aksijalnih ruk:lVw.;a
3.5. LEZISTA (LEZAjEVI)
276
3.5.1. Klizl1ft leziSta
3.5.1.1. Konstrukcija rudijalnih Idista
3.5.1.2. Konstrukcija aksijalnih Idista
3.5.1.3. Podmazivanjc kliznih ldista
. . . . . . . ! . . .
72
7.3
7.6
76
7.8
79
79
80
83
85
87
88
89
96
100
101
103
104
107
ill
114
116
116
! !6
116
117
119
1 i9
l20
12(}
J24
125
127
127
129
130
i31
133
138
138
139
143
145
145
145
152
153
3.5.1'.4. Maziva
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
3.5.2. Kotrljajuca IdiSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobine
3.5.2.2. Tipovi kotrljajuCih le.zista
3.5.2.3. Oznacavanje kotrljajuCih leia;a.
3.5.2.4. Ugradnja letaja 1 uletiStenje vratila ............. .
3.5.2.5. Postavljanjc, skidallje j odrZavanje kotrijaju6h lezaju
3.5.2.6. Izbor kotrljajuCih leiiSta ...... , '" ........ , ..
3.5.2.7. Ostecenja kC!u}iajnih letaja ...................... .
3.5.2.8. Podmazival1je kotrljajuCih lezista .............. .
3.5.2,9. Zaptivanje kotrijajuCih !eiisla ............ .
3.6. Sl'OJNICE (SPOJ!CE)
3.6.1. Krute spojnice
3.6.2. Dilatacione spojnice
3.6.3. Elasticne spojnicc
3.6.4. Zglavkuste spojnice
3.6.5. Iskljucne spojnice
3.6.6. Ukljlitno-isk!jucne spojnicc.
'3.6.7. Spojnice sa daljinskim l.lpravljanjem
3.6.H. Specijaine Spojl1icc ........ .
3.6.9. Hidrodinamicke (rurbohidraulicke) spojnicc
4. ELE1viENTI ZA PlZENOS Kl{ETA.NJA
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA. .
4.2. FRll(CI0l"-JI TOCKOVI
4:"2.1. Princip, tada i podjda frikcionill prenosnika
(PRENOSNICI)
4.2.2. lo'rikcioni prcnosnici za stalan prcnosni odnos ........ .
4.2.3. Frikcioni tockovi zu prornjenljiv prenosnl odnos (varijatori) . ' ..
4.3. PRENOS
4.3.1. Opsti pojmovio d.efinicijc i podjela
4.3.2. Glavna obilje1ju zll-pcanika
4.3.3. Osnmrno pravilo sprezanja zllbaca zup':anik.a
4.3.4. Oblici profila zUbaca . " .. " ........ .
4.3.5. Slandar'dni_ profil za 'cilindricnc zupcauikc .. : .
4.3.6. Cilindricni zupcanici sa zupcima ...
4.3.7. Jcdnostruki i YiSestruki prenosi
4.3.8. Ak'tlvnu duiina dodirnice, dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja
4.3.9. ,Zupcanid sa l11alim brojem zubaca
4.3.10. Cilindricni zupcanici kosim:,'zupcima ...... .
4.3.11. Materijal za zup¢anike
4.3.12< Sile na zupcu cilirlaricnih zupcanik::! .i optere.cenja vr<llila
4.3.13. K.onicni zupcanici
4.3.14. Cilindricni zuvojni L:upcanici
4.3.15. PliZui parovi
4.3.16. KonstruktivIli oblici zupeanika
4.3.17. Konttola zupcauika .......... .
4.4. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl.. . . ......... .
4.4.1. Princip rada., osobine i podjela
4.4.2. Ma1.erijal i dimenzijc remcno\'a
155
156
159'
159
160
163
165
166 .
167
176
176
177
1)8
179
182
183
184
185
186
188
189
191
193
193
195
195
196
19B
201
201
204
205
206
208
210
213
214
215
217
219
220
222
226
226
228
230
232
232
234
6
-----
4.4.3. Remenice (kaisnici)
4.4.4. NaCini spajanja i zatezanja remenova
4.5. LANCASTI PRENOSNICI ..... .
4.5.1. Princip rada i osobine
4.5.2. Vrste ianaca za prenos
4.5.3. Lancanici ..
4.5. U2ETNI PRENOS (PRENOS U2ETOM)
5. REDUKTORI
5.1. ZADATAK J PODJELA
5.2. OSNOVNE KONSTRUKCIJE I KINEMATSKE SHEME REDUKTORA
5.3. PLANETARNI- REDUKTORI ............ .
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
.6.1> CI)llVI
6.1.1. Vrste djevi ..
6.1.2. Matcrija1 i primjena djevi ..
6.L3. Spajunje eijeyj
6.1.4. Kompcn7.acionc i savitljive cijevi.
6,1.5. Zaptivauk i izolacija' cijevuih vodoyu
6.2. CIJEVNI ZATVAH.ACI ...
6.2.1. Veutili
6.2.2. Zasuni
6.2,3. Priklopci (zaklopci)
6.2.4. Slavine (pipci)
6.3. CIJEVNI VODOVI. I SHEl",lATSKO' PRIKAZIVANJE
237
239
241
241
242
245
246
249
249
251
255
255
258
258
258 -
259
26)
262
262
264
265
267
267
268
269
-:. ,'- 4<
.'

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC

Recenzenti _ _ _ , . f ' _" , DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __ EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" Energojnve~t -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm' Zvo-rni~

Lektot

MILA MALJUKANOV1G

PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznavanjcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd radnika u neposrednoj proizvodnji~ posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o projesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u proizvodl~ii iii eksploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova. ,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £--kvalitetnije obav(jati svoje zadatke £, istovl'cmeno, ul1~jeStO' pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £ racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa, --ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ elementi~ u OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije, crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim maJ~'nsk£m d{'jelom iii sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog poglavlja data su kontl'oina pita?~ia, a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe, Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'brojnom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbem'ha, Autor

Naslovna ~trana MUSA REHIC

llustratori BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC

Tchni~ki

urcdnik

MILORAD BAlIIC

Rorektor BRANISLAVA VARICAK

Izdai~

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i na~tavna sredstva, SlIrajcI!()

Za -i;!:dava(;a

SAVO ZIROJEVIC.

Tirai: 10000 pcimiera~a

Stllihpa: "MINERVA"; lzdava~ka~!Hamparska radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska dcJatno~t, Suboticu

Z3 stll1npariju LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.

Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i He-~cegovineudibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,

od,o_b~io

je

i~davanje

i,upotrebu ovog

1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene. Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - elemenata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik, veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" zupcari~ci- itd.). ,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonskll osovina i tocak, tocak i bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom). Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. U pra\ri!u svaki masinski elelUent'vr~l odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju . i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j din~cnzije. S obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih demenata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi manju zavisnost od kooperanata. Elementi svake'masine medusobno su sjedi I1 jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epohetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharpzama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, ctizalic~, pumpe i s1.). Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer osnovne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama 5

a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji) metalurgiji. Ovaj ud7. i omogucavanja :raclOnal~l!e prC:1zvodnje.to su masinski clementi koji su zajednieki za masine raznih tipova~ nC7. (International StandardIzIng Organis.a l:a polju intelektualne.ogovotom i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca. jednostavnije i jeftinije proizvodnje. nacin isporuke proizvodir itd. Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u 16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede.Q. Standardiiacija pruza visestruke prednosti: uvod~nje masoyne. klinovi. Sumar.. S'vaka industrijski -razvijena zeml. \:r~J medunarodna organizacija Za standardizaciju -~ ISO. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda Grana A Grana B Grana C Grana D Grana -E Grana F Grana G Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata. prirodnih i vj'estackih plas-ticnih masa i kosriju.avnu diskuslju.unarodnih preporuka..2.ine.asi'nskih e!emcnata . s11101a.privrede obavljaju masine. bolje' iskoristavanje investicija. proizvodnje. ! Grane stangardi7:acije sri: l. -. Civijc. Do danas Sll doneseni mnogi ~tand~rdl ~z 8vih grana pI'ivrede.e nacionaltiih standarda pojedinih ddava. klipnjace. Uskladivan. laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova.voda. Cinjcni~a da se masinski elementi pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost da sc oni proizvode serijski i musovno.araCi). -Oni definisu kvalitet proiZvdda~ climenzije. Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike.1. rehnoloske i ekon.. Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga. prcma namjcni.)mske aktivnosti.e. Idipni prstenovi.ation)) donosenjem med. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine ~l1asirie konstruisati gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.STANDARDI T STANDARDIZACljA 3..e u: nasoj zeml. Pri tome se koriste. obIik. trgovaca'i nosilaca naucne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi."ni aparati i proizvodi precizne mehanike.ustrije u nas uslovio je da se od 1952.:atila. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- l~l. celicl1(:l u~ad. Posebno ce biti korisno uociti aplikacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima saradnje sa JNA. koturovi kod dizaIica i s1.avisuo od njihovc namjene (npr.nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe. Proizvodi pteradc kozc.a m. masinu. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno angazovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja.clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi. ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. Nagli poslijcratni razvoj ind.e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.za drugu Osnovni i opsti Stalldardi~ Rudarstvo i prerada ininerala. skraCivan. Y. ' .) i b) posebna' grtlp.a donosi _drZa'. se pojednostavlj!lie .~je teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\. Pored nacionalnih. spojnice i Iezista). klipovi.. dok je u -fazi prijedlog~. vratila. vij~j i opruge). leZ'ist:>" opruge i 51. l?ridino' kretan/c (osovine. tehnologije materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu. Nasa zemlJa Je.dementi koji su k~ral. naucne. poboljsavanje kvaIiteta. osovinice. tehnicke mehanike) otpornosti materijalu. . -. upotrijebiti i.. navrtke) osovine.teristicni za neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr.:stvo. zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja ' posebna paznjai Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko'-materijalnim sredstvima INA. dijele na: clemente za ""bajanjc (zabn'icc. Radi lakse zamjene dijelova. Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjenljivosti dijelova. Svaki jugos]ovenski standard. zupeanid) remenski. drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l. masina' i s1. Grana H Hemijska industrija~ A Jat j pribor" Grana K. gumc. postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi (fabric~i) standardi.clemente z'a provode.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc. Grana L Masino gradnja i metalna industrija Grana M Grana N . dohosi i. saob:racaju itd. iii wicionabie standardc. Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska industrija~ Tekstilna industrija. materijala i 81.). Standarcli su propisi ko)i omogucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. koljenasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem. potrosaca. vijci.'stati u clvije 'osnovne grupe: a) opsta grupa masinskih elcmenata -.()gU sc w. uglja i nafte. Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu.i unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll). lancani i uzetni prenos) i . Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat us~1adlvar:Ja potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnzvodaca i 1'otr08aea). tezinu) pakovanje. ~~ opst~m tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda. 'rudarstvu) gradevinarstvu..Elektrotehnika i elektroindustrija" 7 . p'ravila tehnickog crtanj~.3. kuke."godin. sto' znaCi da se dijelovi)e~ne maslne mogu. . stavlJcn n3 . >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja drugih privrednih grana. Metaiurgij'a i tehnologija prerade metal~. Time.lno:'a bItl. u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo8tatku takvih preporuka ~ standardi drugih ze111alja' i naucna dostig~uca.~ elemente sa. MjeJ..i poene sa stahdardizacijom. Uvodenje stan~ darda (standardizaci.

. Rjdenj. razlike. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik. sa vise Clanova i maniom razlik6m h1euu rijima.jere nisu iz Teda .2.0. Prim.c konusa (a) i n.AO. tezine..'. razliku iZlUedu d~a -sllsjedria cIuua. I. 1.3.. 100.). Tabela 1. ugao konma 7" 11. b.' a cije m. manji je . SL L Obiljezavan.. bro. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda. 125. zbog_ veceg broja uiata i mj~rnih instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove proizvode. 160.200 i 250 koji se uzimaju za na. a) O~novni red RlO sadrzi. 1ma.ko~o~~j~ka itd. ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.i.ina. Phd konusom se ppdrazumijeva. Primjeri I (j)~d) .' nazivom . l. b) LudoU<". Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje piramid. slu. brzine.a~'edenc 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe. bolk kori8tenjc masinu ~ sniZcnje troskova za. ~ "' 3.jeva Propisi za konusf £ nagibc.1.1. dozyoljena naprezanja. Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.. brojeve 375. ' Povl'sina nagrluta sarnO S i. a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro).15. 0. cijen1ih zatvaraea i sl.10. standaidnih mjera. Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr. zapremine. npr.uiat. I. 0- 40 111l1l. 2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti. odn.zivlle pritiske. sile. 1. korijena'i s1. 2. ali su yeci trosk.cj~a\' ::'htpomene uz labelu 1. J : 60. : 5 oeita ~e: nagib : 10. d ! =_ 100 mm.2.erenja itd. D 60 111m.. Propisani poluprechid :LuobljenJa j rum Q.tih.3. zbira. po ". finijih redova.istiti.ijeva kad mjera ne ~ozc biti standardna jer proistice u vidu.\ urvrduje slobodnim i:Zborom.odnos (s1. mjerne instrumenre i obrtna sredstva.u 3. vri.3. nag-ib.b.': 25' . U tabeli 1..a): _ID NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema JUS A. NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pOtrosnju materijala. 4(). kritiCki i postupno kor. Propisane vrijednosti poluprecnika z. Ako ~e usvoji n = 3.a novcane vrijednosti i s1. snage. obim i povrsina toga kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. bw. medu:tim.apbljenja predstavljene su.2. :n. 750~ 1500 i 3000 koji se primjenjuju za brojeve oktctaja elekttomotora.e uporreblja\'aju za ffijcrenje rnase.edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom '(sL I. 11 niz ve1iCilla koje su se odomacile u.ju obodnih br:r.3 za konus ddavanja alam l.: II wbel" 1. 5 i JQ koji...d mm. :upr. L '=0 I .ednG"ti. koli~nika. nagib je dovoljna obiljeziti ~amo brojnim odnosom. Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova. intervali m.c<.agiba (b) Standar.dnc brojeve treba razumno.~6" ug~o po- . 5.15 ko. hrojevi okretaja. Primjenorn.16.gubitak materijala. brojeve 0. presjeci. z. standard pokrivaju potr~bu 10 .' "'" ~.)konus" i navedenim Od110S(}ill. la).). za: jednoobraznoiku. povrsine. 1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi. ili proracunom.~'D .5. 2 5~ 42' 38" Propisi za zaoblJenJa. pored ostalih.ovi. kon. "Cf.tandardnih brojeva (neki precnici kotrIjajucih Jez~ja inavoia~ sirina zeJje~nicJ.002) su: duzinske mjere. dobavne koljcine. 'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.k L k Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k m~ precnik mijenja -za 1 mm.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:. upotrebi j koje kao. zatim brojeve 6.25.ena staitdardnih bro. brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl. Izracunati kUnus. -c) Osmwni red R40 sadri!. ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi. 1 . R20 i R40..ll_ tab eli. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).e dan "dova 1'10. 1": rt. . Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama. a ha duzini {za razliku D . Postoji .14 bli"k fe. pored o5talih.'a~' m'asini . 0.e).25. cline se znatno povecava izddljivost masinskill dijelova (s1. po:cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu.s.

Osim toga. a njen prccnik .4._l. radniku je data mogucnost da zadovolji konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela.__ .866 (1.-1.elova nuZno je zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'12 81. Propisi za konuse i nagibe -·~O~:-"" I ___ '~_~ Nagib I l:n ! I .'L~~_I Q.u radijalnom smjeru. Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja. a sta maSine? 4) Sta je masinski sklop.072) I' Ugao II ~onus -. 9) Oblasnlti pojmove: osnovni red. Zbog toga je .. izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva.:(i'~~~!l I --l. mjernih i l1strumenata i s1..1.Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja. Predstavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se sa ).u duZinsku mjeru~ koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.'~9 (1'.medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern.a sa razliCitim sisteniima"odstupanja.prcdmeta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.::-(116)-1~:::(1 32)--:::.lata nala~e .a. Jugoslaveriski standardi za tolerancije duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci. 1.e spoljnib mjera Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc. nazivne mjere. .3. 13 .izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1.289_I~I~.4.~ 1-: _ i:~~~I~::~~:i}:::I= :~' i_ (1 . a sta masinska grup'a? 5) Objasni opstu'i posebou' grupu ma~inskih elemenata.)]. ne moz~' dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno. .~:_~~~_')_i ~(110.:~~~5-i 1:40 malIla odstupanja ad .:~24-T~: i~ .(111.~znut:ra izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa.~I:::Y-:~-_ -F ___ . pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10 ko.--. izbjegavati. P'ri razmatranju tolerancija._III_--'_'_5__ '_'.~________~O~~::" (1 14.2). TOLERANCIJE U vrijeme zanatske proi.mjera. I 1(36. Mjeren.uzepja i nagiha.).:L..).44) i (14') __i j I I __ ~1(13._. prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine mjernog alata spolja . 2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I 2 trcha da iroaju standardm.I __ 25' l~i 1_1' _'_'_]_~ ____ :. 6) Sta sc postize standardizacijom? 7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi? 8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.Tabela 1. pri montazi.--__ ~~ _____ .s ciljem postizanja odredenih naIijegania. i-. Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. ovim se ni. Sla su podeSeni broj'evi? ]0). provrt) i oznacava se sa p. Medutim.---" I :~_~1'52:~_ Napomenc uz tabelu t.:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem mjera prilikom sklapanja dijclova.~. 1: O. 1..1__-~._~~ __ .~)--I ". zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja. Savremena industri.. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu tacnQst mjere.41o~ 58~':6~. 1) Vrijcdllostj u zagradama treba.¥:O -=:-. ' Zbog tog!! su industrijski razvij~ne zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi tzv. Preds~avnlk unutrasn)lh m}era u standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor.500)'1 : __1:J.d". Osnovni pojmovi i dcfinicije. 1. 1. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumijevaju se one duzinske mjere precimeta./Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu sklapaju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama..i11o.52--::!2. " 2 1..204)1 (75') 1"1'0 I 1120 15'43'30": !_-'--'0.578_1 __ ~~J kOn:~~. po mogucnosti. 3). Na primjer> osovinu mozemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru.111:20 :1~~::::~1.3.-: ~~~gib (1 --'[-- Uga~"- 19.652).~~·~.:. kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata. jer bi se time poremetio neprekidlli Ianac proizvodnjc .e rijesilo sve~ jer· su se pojavili problemi pri razinjeni proizvoda izfnedu zemal..A' '. fia scrijskom i masovnom proizvodnjom. poznat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija.5~.:.i' I 0'3~CI~~_!I __ -.~J__. vrijednosL 3) Ugao podesavanja alata nu masini je PITANJA 1) Stu nazivamo ma§inskim elementom? 2) ~ta obuhvataiu masinski elementi kao no. 1.ucna disciplina? 3) Sta su m-ehanizmi. Sklapanje tih· dijelova mciguce je sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim granicilma. .1. 30~ -:-.zeIjenih mjera prilikom izrade komada. L~_'. potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di.a. Spoljne i unutrasnje mjere..1.

Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. 1. Mjerenje unutrasn. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a . Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze l1l~ati stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. N---'>-j J t -. tolerandja . 1. c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.cijska 'polja' dcidiniju ~ imltu lini)u.p odn.<1 sve spoljne mjere.-~•. i\1oze biti nazivno. I 5 "' .netachost izraq. 'J' = d'g' -' d~~. gornje. 1. . razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re: 5. Gornja. 6. Stvarna HAjeru (D"...ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje. izmeau.::: Ag = D" -. odn. d. dd) je najmanja dozvoljena mJera. G 8. uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su ~lla crtezu masinskog dijela IlU 51.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene mjere (N).. odn.a: a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:.. dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izradc-nag komada. 2.. mjera manja od_ naiiv~e nljere:.81.D.ih mjera l\1. Nazivno odstupanje 'jc' razlik~ T = Du ~ D..tacka __ erta. ( +) ako je graniCna mjera vec-a od Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn.graniCne mjere i nazivne mjere.osovinc ~ ~nialim slovima. odstupan._ donje i.3. -= ds - Srvarno odstupanje CA. upisuje . Sl.oznacava dozvoljenu.mjer<. 3.. 1. . ukljucujuCi i greske pi·i mjcrenju~ 4.4.~e u crteze i ostalu tehniCku dokumentadju... odn. (81.edu dorij~ granicnc. a sa minus ( .) ako je gran'iena ' .. ---+.swpan}e (Ad. Donje nazivno Od.f I. Gramcne mjere. Tolerancija CT) je. "donje odstupanje" je alge:" barska razlika izm. ag .D. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao osnova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR. odn.-pIus nazivne mjere.j ~ I .granitna mjera (Dg)_. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta . a izraz "rupa') za svc unutrasnje mjere.15 14 .>. "gornje" odst~panje 'je alge-' barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne . unutrasnje neodrcdcne (N) . N . b) i e) tolerau. .u~odn. stvarno o~tupanje. d..mjerc j-llazivne injerc_: A~ =~Dd . Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. Nazlvna mjera CD.odn.~ U zavisnosti od funkcije m.j. Prinljeri definisanih spoljnih. love lUJcre swlric nctacnost mjerenja. 5 Lt (e).3. 6 SI.. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa. aq) ili l .toleranc~jskih pol. ad)' Hi. U sirem smiSlu. odn. d g ) jc najveca dozvolJcna mjera. OSOV/fi/. odn.=-d[!-~ d.e. krate.Izraz "osovina" vazi 7..-' D~ -odll. = D. aa -= d~ .4).a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia polozaja . krace.2.:.""--. as) je'~~lgebarska razlika'izmedu stvarn'e mjere i nazivne ~ mjere: A. M)ere: spoljne (S). I)onja granicna mjera (D. 1.

50 + (.04 = 5()~04 mm.linije.= D + Ag = + Ad = = T =: Dg .7. j to velikim slovima za rripe. polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu liniju. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl.98 = 0'.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje nazivnih mjera. Hniji (donje ocistupanje jednako nuli).5). Za'istu nazivnu mjeru. odnosno stepen tacnosti izradc.0. Nazivne mjere iznad 500 do S1. Polja M do ZC leze ispod uuIte linije.ine (s1.02 _ gamje odstupanje donjc odstupanje gornja granicna mjcra donja granicna mjera tolerancija Ag Dg = = .06 pojedini elemen. VeCi hrpjevJ o!. dakle .. ali obratan polozar Polja od "a" do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane.2. precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu vrijednost. po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.4. za sva podrucja l1azivnih mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09.nazivnom rnjerom.0. a malim za osO\.~h" dodiruje nultu liniju (gornje odstupanje jednal.5). a ako se nalazi na nultoj-liniji.0.06 mm. ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta. Ako se tolerancijsko polje nalazi iznad milte .ma nultoj liniji.03) = 49. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.98 mm.a rupe ad A do G leze iznad nulte linije.97 =. Neka od ovih podrucja prosirem.:::o uuli).d ll = 50.vccu to1cranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.5. Primjer 1: Za otvot O 5·0 + 0.04 mm.07 mm.04 .g polja: prc.49. gornja granicna mjcra d g = d -+ au = 50 + 0. ._ a sa "zc" najvetu vrijednost. donia granicna mjcra ' dd = d + ad = 50 + (-.' . gornje odsrupanje ima predznak (+). D Aa = . zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne mjere. ti'toletancije iznose: _ 0.Da 50 + 0. r<'Z:aiitet wlemnqie izr~:?ava vcliCinu toleranciiskog poljti.0.+ 0. 50. Polozaj polja oznacen je slovima abecede. .-. kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obrazuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu. 50. Polja J i K sijeku nuItu liniju.. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini. a danja manja od nazivne mjere.06 .i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine ]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1. precnik osovine sa tolerancijskim poljem "a" ima najmanju vrijednost.0. 1. tako da su obje granicne injere vece od nazivnc_mjere. 1. K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila. tolerancijsko poJje . pa se donhl. HfJr. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto. D(I. su na 2 do 3 manjt} podrucja. za tolerancijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-). Obrnuto.06 mm. Tolerancijska polja z. donjc odstupanje ad = . 16 17 . gornjim i donjirn odstupanjem.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do 3 150 nun (tabel" 1. iznad 400-500 mm '(tabela 1. U grafickom prikazivanjl.03 mm.0.tolerandja_ T = d g . u odnosu na nultu liniju. 1. Primjer 2: Za OSOViilU o 50 -! 0. granicna mjera podudara sa. tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+). Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta.03 gornje odstupanje a g = +.5). tako da je gornja granicna mjera veca. Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan.. a sa ZC najmanju vrijednost. iznad 3-6 mm.49. a ne -ad polozaja tolcrancij~l\:. tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.02 mm. . Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju.ganja.04 pojedini elementi to1erandje iznose: .0.nacavaju grublji kvalitct. za istu nazivnu mjero.08 mm. kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.:1.06 =. a donje (-).97 mm. iznad 6-10 nun.02) = 49.4). ISO-sistem toierancija Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema nultoj liniji.

T = 46 lim.ID min ' Dm:£<.~ =--~~ NZ£-= \C Q1---=------:·. M '" -'" .-.. ----~- i-~.tolcrandja sklopa 080H9je8... .j 15 Ifj~"d~. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6. Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m. .80) = 39. a~ . 0 0 '" ::. £ t1 --..-. ..50 do 80~ vrijednost osnovne_ lbierancije'.ll1..---l-. 1z tabc1e.....-::.. tr.- ~'I ....." 0 a ~ ~ '"q~."n-.OOO I O.. kvalitet tolerancije g. .... ocr "0..::~h 0 0 0 0 0o o o o 0-0 0 0 ' 00 ~ g g ------~~:~..~J1.'~"i2..--~ 5 1-"'----'--~ -~~..1."T). ~ 0"0 0 .. a za polja od J do' ZC -gOl'njim odstupunjima.-. _ M_' _M<"'1tnoo I . Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep)..:. 1" ! 1-----trl 0 0 .~.-. N -i.-- I I 6' ~:: ~ ~ NM 00' .80.oc t-' .Ad = 80 +. iznad 50 do 80. - N N 0 '" " ~ N N ~ ~ " c 10 W " 0.t osnovne' tolenincije T = 100 pm.a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku preina JUS M.4..~.0 .-<~<rlo\MOOOOOOO<:)O _.-----~--.-. r-. 1z tabele 1A..( . dor}ja granicrh'l -mjera +. onda se gonije odstupauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .( D ...-~~~-oo~-"'-~-.- '" ~ ~ ~ N ~ 0 " " " " '" " " " " " '" " '" ~ 0 ~ ~ ~ Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0.~. oznacava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc... >-<-.. tolerancijsko~ polje "e".~ I <:! 0 0 "--' i N"'<t\OOO01\Or"01~...'0' ~C'lc_r_.. Iz tabele 1.180 ftm~ r~r~~~rrrrhrrbH~~Hrr .910 111m.001 D [I'm].:.- c.. +. Zapolja od A do H osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima..1".8...T.~-..--.. . vdjedno:... dg = d + au' = 40 +.- gotnje odsmpinje gornja grunicna mjera AI! Ad +- T = 30 + 46 ". odn..-----... 0' ~i ~ ..'I ' .---I -------_.--." I -'~-·······"·-'-·~--'''''-~~~~''C~--~-~-~-~···~-·-C .. -. .... ~ ~ I--:~ ~--. 00 $. To prakticno znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. -. G gO P8...~.l:)20 mrno 18 19 ..5) . U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO. ---I-~~~"~'-'. ~.4s'lrT + 0.180) 39...q-t-"""Wl:-.30." Z!'U Z p:J... -'i H_H_~HHH~_~~HHHHHHH_ ..~--='--:-~-. i 1. .ua mjcra ad = af! ._·..T-= i· n..-----. mjcra dd = d + ad = 40 --!-.-<..-'-: : .::: C '" g 00 i :.~ N 'C ~ 00._.dgovaraju gornjirn odstupanjima.---.g::.. .~ M ~ M ~ ~ 00 M N .076 mm. ..------... iil II.. .'':'"'" 00 \0 ('-1 .~--. PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.--<('1".. za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!.. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD.i i I~ fl . donje odstupanje Ad ~ +-.- >: ~ ~'U-~ ~ L-~---.------------. _ Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju.. . EJ~U!P. 1.. I M ~ . I I ~ ~ 0 ~ 0 ~ N ~ ~ ~ .:. a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.:::. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju..":.0. <:) 0 ' 0 ---.---.-"-.---- ~. " " " " ~ " " " " '" '" " " g '" '" 00 ....-.. . --5 \C " -~. .Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = "._ \0 N ... r:: t.~ ~ ~ c..§J H S ilii~g N"" 01 NM~~~~~~~~~~ii~ggggg """ b\ -..C.-. M en '" cc <I ..}! '!'O... Odrc-diti toleranciju.7.. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50.. ~ ~ f.' [mm] kao geometrijska sredina poc-etne mjere D min (mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih mjera...2.-!N-.-UBl.\.... iznad .g -_.-...0...:. : . za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o. a osnovna odstupanja tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.00...OO"-O'-<')<:I\MOOOO ~! 11-=-:·~0-.~-. PHmjer L Odrcditi tolcranciju~ na%ivna odstupanja i grullicne mje1'~ ~u rupu.-::::' ~ '<T'~? _ 0001 :-...-< ~ ---._.... V': co <"'1 -< M <'I .um_ ..~ ~ ~ "--. ".::t t. '" '" ~ .Ig .100 = .--~ .')lN B){UUZO i __ T = - 80 . '" ~ ooo~N~"'~~"'~ig§iggg : : s..:.076 = 'd ! Dg = D . = donja graniba. ad = au -:.--~.. tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9...--:' j'gooo:I .-j-.<J'l ::2 N 0-:0 ~ -: s:0 ..~--~-=-:+.-------.·~-~ ~-~"--~---'·-·- I ] _.00 ~ ....00 .. 1z tabele 1."-~--.AI.'" -<.~ S :---' -.030 mill. Analogno.. tolerancije "i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA."" '-/ M. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra iz~ nad 30 do 50. ". Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5 u~lav­ nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice. :r:: i ~jl' -H~N _ -:...('1(>". gamjc odstupanje a g ""~ -...--.-----.l<"". I ~ "l OS.. ~ .-...g~~~sgggg'g ~ ~ 'V..-----.Au = 80 Dd = D 80.... .~~.\C~.:('i'<t\"'-.0.- """"I:--O\'«)-oo<n'-O .. . nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O. Tako npr....0. " " ~ c ----. 1 j «'>'tJ..znaCi: precnik osovine 80 rum...~ 0l <". ~'----------------'~--------.7... ..osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T. pored nazivne mjere. Broj jedinica toleranci...~-.._.1 [. I ! -~.urn.jere iznad 500 do 3 150 mm za rupe i osovine date -. 080~8 . onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad gornjeg odstupanja -CAd = Ag ..su u tab eli 1. ~ '<t .::tJ::-'. 80.:.urn}."~_76/~m.030 "" Primjcl' 2..:. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podrucja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi: \ i'~ 0.-I ~ ~ il M 'I 'I"<IT .<noo'<t~f'.:.._N _ _ _ _~N__'_<"'.0 80H9 zna'ci: precnik rupe 80 mm.6. -.... donjc odstupimje gornj'a grani'.--. M. odn..-M'~~~_" ~I '1 8~ ~:~ i2!§ ~ ~I -_('.. .~--~~---. Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do 500 rum.

:.----------i Podruc)e n~:wlllh illJera 1=.6 ---~ " 1250)) J 600 195 230 310 500 ) I ! ! 780 1250 1500 1950 5000 7800 7.------""--~------' . . ! IT 11 .6.---..-- II"-'~~-.. ~ .! : 68 ---.·-'-"--"i-- ~---"-"----i--------"-'-'i- .0 2500.12 1__ 0 I I i 14 l--~-~--.~~' '450' .6 i I :=._-_-l ~ c -:~ -CD-'----13. --400 -.8 440 500 i 700 1100 1750 4400 5000 4.--..-l--l~~T~~~-'j-Il-)-r I I: I +290 I 150 -+-95 i :-.3fbTI7i5:::-:H20 · . m·~t\~~I·~~~~-II-~i 16 ".-.4 --!-630 -" 800 -!---50 56 . ---..~QJ ~.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl. 4 4 0 .." 3150 330 540 1350 2100 i I' 3300 . =-~=~~~~~:g-=E ':~J~-] F'"-~-.Al.1a J .. .=-:-:_8 I -I--~.~.-Sti Podmcjc m. ~a toleran~'ijsk~"~~.~~~}~~'"~~:~::f--~~. 8600 11.IT'12! IT 13 " i IT 14: IT 15 -~- £/ Tabela 1.~-'-l. .ii'l ~._.-62 .lj.. }-135 .---.~.-.0 !-900 i 1400 1050 i 800" tODO 36 260 42( .)~~.-II 115 I° I _ 0 -_-_-1 0 0 CJ .--}-~~=~.-=--!.}~-i..! ____ ! ."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum.:_ ~~~-_-__~_-~].. ______ ~-[I~~~~~~).:~.:-~.Lfm (JUS /I. . 1".-L20i_c41il-::I.A1. Art.. Osnovna odstup!. ._-"~J ___ i I Za sve k<:alitete '11~~~d:. " 24" .-.---i j 0 0 ' I . (JUS M.32 -1-40 . !.~~fl=:~. _.:·ltG.!~~l~ . (tlnl) za na:d.'-1500[-. "'--~I--r~U~=:1 l:~~~~=[~t_!~%='{" -.'--'-50 (.=~~.~" 560 2300 3000 4-200 - 5600 5. 1000 _ 125{) 660 --- 1650 2600 3100 6600 6.2 ----- I.165 320 800 1250 2000 I 5.~ 1--~':'=:1~f:~~1~--:1 1~~~I-:~1~~lii~FI !.--.1_-_- ! i I r-20 c.1 CHW'I!l.-----'"---''' 14--~-" '18 24 "i :'.-_ " 50" -120 . -~:84~:J~~~!~ '1 __________ U30 " Odstupanja u tolel'll.8 1600" 2000 lOGO. 1.~~ ~-- Doni~~~d.:\ Vrij"'G-lH.-7(iO -1-':.6 . .'.~~ !:-=..6 -.-!>li~II!ijl~~~~~~~. ..--- 920 2100 3700 6000 9200 11000 9.zlv -db mjen: mIl.-''''''-----.lIOO 1750 ..-i4(-=-~niij-L 1401 +460 I 120 +72 e43 l---~: 0 I .·V. .. .121) in 630 11 14 -1- i5 2800 3200 16 i izmd SOG do ._~?_ i : +-340 I -d90 1+140 i ..: 2. I 30 -~-~~"i-.p~nje.---..1:3 T8'le.~. 'i I _'~'_' _ 40_.~. -40-1.-----.-'r--E~-T- EF --i'F. 1 +260 cZOO I ~ B -:-145" +B5 ! 0- !=~=~t:~~~:::I·-l~~I:iii~J~mj i ------." 2500 370 600 700 .'I~g~-~~~~~~----~_~~~-I-" 50 65 I __~~_3~? _ . ..--.-~~J~.-." -c-- . 5400 13500 nl6 -- 13)5 Oznaka h'Gliteta IT 8 IT 9 IT 10 1. § ''-_100'. 280 440 i f800 4400 7000 .1 .~~=-~-T.=~"51j"~~:'-..50 156-.~~-~I--~-~.131) I --Ii-._~~=I B_._~. . I 9-[--0-~I t:: IN __ __ II -H _. 860 .Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u .~~~j~~~_.

r -' 1 .:.:-43 I -59 ".- !. -26 -28 --35 i ~-41 1~4 -41 --48 1'.:-~2~1=-:~~i[_-_~~r 1.~I~~~fb!~=}}}--= =~~~-:I~~.. '--294 L..!...j 15 +30 -1-36 _.00- ! +43 1 -23 ··40+..=~.l '. . 54-:-=---70 -64 I -~-7-5--------"---88-. -200 __ '200'" 225 ___ +22 225" 250 250 280 -280 . } 1 1 I 1. I zc . j -.---.. ---------.:1 --·2+..~JE~. 3 3 .~!rl~~~!~~-" ~iftj~~.. .14 ·············--10 0 1.! _~...·•.:~II..··~~··r.~J-.' . R! "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja ..18 do 30'mm..~I-.je nazivnih-mjc-ra"izuad..-r~~~~J=~~: ~:=~1r=I~.-}02 ___ -. ...__ ??! _".-....O". J15" 355 " 3551 4O'O. ~1I. ·16 y +18 -I' -)-22 +28 -2+LI [.\: : :~~ : . L.! 0 .1 ° 7 13 Tabela 1..4 ..primjer .:::17~.----.._"I . ..0_ . .~.7.i.~~!~~I ~_."'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325 --55 .._- .-. 13+A ---20 ~-.1 --9--!-.:. -640 --820 '... preko i d{) ( S 8 prcko 8* .!'_ ~75 .LI ". do ZC vazi . _.~{~I=..-48----60.'bice P.. 1~1:_ _ ~~~C-I--=-~_.~~ " ~~~.=l~~~-~ti~gi 1. .1--1-":1 -34+_-1 0 0 3 4 4 5 4 4 5 5 6 9 17 20 21 23 26 29 32 34 +55 -4+/J -4+-" ---5--!-.'".-.~ .=J.~6:~ ~~___ +8 .-:. ' " 1 --~~~ ..._ so. LI:76·. T-:.5 .:::'~~7f.. 4 i 5 6 7 "do 'T ..~~]~I ...8+.16 19 23 13 +13 ..__"1 --9 --11 -17-~-A 4 5 6 7 8 9 11 12 14 +1 0 .-274 ~-=-81-~ ---114 .. lL:}t nazivnih mjera rnm." " 10" 14 14 .. PodruCjc nazivnih mjera rum .72 i 8 +4 ~ct:-T'.f. 8 do g prcko 8 do g't<.M ..~~._.120 1-:-J~..~i~~.Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P .·I..~"-lc :~2"-~_. 73.·15 .01.l.-.. II=~:...f..I~.....-_-360 --480 .-).-"--...·[l..-I: ----.~--..j .o..-.·114 " ..!' -3<[!~::401 _-=-:.-----~.--...."~--'-.~ ' _ ~208 ... 400 450 +29 +33 p +39- +60 +66 0 " 450" -.J ··0 3 }. I I Z ZA ZB -.-..=..!-.s...• ~!.* .·820 i -1000 . nastavak II •.. I.... _ Y--' 1-· . !ct..J -. " --62. _..l --1300 /-1650 =... '" '50.-:3i5" +25 +26 -3:·" -4--!-LJ - .-...13 .--ia-k~alitet('> -.. .------.-:!.·~~~...:1 -0 1·0 3 4 6 7 " "140" 160 +18 16C 180 " -J80 ..·20 +24 -2-!-.~~~r~}¥S~l~I~~~I---=r~g~1 . [...-.~ 1-~~~-!...6.'za P7 za ...I·..8 L1 = .-~ tabeIe. ~ .1 .=f..~ -"'-.... i --435 ! ·~530 -660 .~_=-66-:~-=87~ ~102_ --=-122-1=-l44J-_. 11..J -8 -J5"..· ...~~6.1.-"580 " -g(l" 100 .-.........J -".~. 1. " 50" 65 . ....22. r-~~---'F-~~'~~-'~'F-=.1.. zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ }Ag.-...-.90_ _ ·-. --~._-. i~c::~=I==~~ri ~~lL~~~[I. _ .475'1-=. -20 ---21 .-.·l9. ~!.. ~m~ ::~~il~ ~..r.6""!". '" K ········. Gomj.. ! N A za kvalitet . nastavak I ..'8 = 14 pm... -1050 -1350 ~--~.-94 112 -14'81.:-J.·.-I ' ! ~1~..1 ·23+"..:... Na... ()i .'I. 1 6 7 A..-----S T u V X i Y ------.' --=."--~---- - iPdoZC! 1"·"""--'-------· P ..~~~I--~~~. + aye --~---...' ..~~. +34 -1-41 --3-f--.08 1 =..-...1 ~-210 __ -274.- ...132_ 3 '3 4 5 5 4 G 7· 6 ·H'i ·-12+..i!-=I~I~~~'. -..-.:1 - ~ -21+d -23+d - 1--..-I~{iFI-~!1fl=~~r~l~li~l:-~~~...- -. 0 9 --::-'c ~~".• ·.. .-"''''---- 8iviSc' .[.....:1 _..t:S Tubela 1. 4Q.I ! .0 1. id07 *1 '-----"'.5 2 2 !--.~.-.d --6"lo+L] 0 -7+.!~~I..I ~Ol 0 '" i 1----.:.+ i·· 27+. ....~?~!':'~_~~_ " 50" 65' " 24:>.-.!f.~~~-:~-~~~...--lilfl--=T60j--21S-6C '--::80":.~ .:}90 _'.--~ IS' - +6 +12 +]5 +6 +10 -=n:X CiT +10 +12 1--!-.-201'.. 7 9 11 l--3-7+..:.• ~----~---- -- ------....[~-}1:~ ._----".~j. -.podru':. ~OO. -2100'1 o ..\-22. -..5 2 2 3 3 4 .6. 400.J -7 -..-.. .". -\-47 -17+Ll ---17 3.::1 1_" ' I f " '"" 355.~1 ··i~~~~~~·~ ~!'-t::.. ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 =/_ .

_~:. 1.~--_(~56t_'~~-~.lji. ______ ~~~~_ ' ' +-40 ___ +120 32 L ~l.-----......----~~~-:. -.1.~ ~.130) .~~:_ =~'_=====~~=_1 ICtZ""d.a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS M.-.41.-~~~--"... +92 ~ 1 I 1~1 II I -12 \ i 11 __ -j.·."_...~...I~=~--.-..---1.100 I : -'110 --.."-~-- 2a sve kvalitcte iznad 6 .-r~1 '"~T '"."_~_=~'~. -•. do Tabela 1'.----- HI --H 1 '~~Q~.--! .'----1 . ~_J--~I---~20-1--~I:--+:4J. '-.___ I.~-.i=:lU __=s.1 r 'l.~) +15 \ : 27 I I +43 +4.__ _ _ . --"---'1"8' --2'-. . 315._.il:_~ LO-i...i•.'--'~'-7r--c~----T -·-....m niP I -._~~~ _______ 1.7 "------'-I ." -..:_.~10" I.'.U ..~-~~~~.. )..~"_=~===-_-_"..: Tabela 1.. I : Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje I Pod):"llcje nazivnih mjel'a 1-"":"--~*:-'-"1-b. -.-i-=~:~ ! .. _ ~JO _I_--=. -2 "-.l5_1 1__ '~_iI _+23_.~8. ---20 _ .--~.-~-~-~-'-..25 i -9 () --!- __ I -"'---. _______ .1 117 I I _2_' 1_ _ .~O r~~4'8'O"\ .. -'-'--~------- ---... i._.1~J~~~.~~OI =~11----~=-.""."4 :'-l--__ I " .!~ i=~::~~::l~~t~}~-ic::~~.~-I ---I' .. .-.'-2cl ! 1 __-.'~-86--j---='--'-~:::~I~' 100 50" i 30" 40 ' ~50 I~5_1~~._ I 1 '! 1 ' f-.._'w!. ___ _~~~~_~ ._1_'_ .-. i -- -12 0 0 'V .I_-:--1~!-------'-- -- -----1 i- -. ±~--.---·'~---"---I--'- . .-_~_~? '1>-:~180 --460 i 'I ·--260 -. -· ..~~~_=}TJ~~=: -""'-"-~r::f52i.-:--5! 0 0 .~__.. -. 1 4:_~_~ I.__:~.-------.-15 I --- _I :___"'-':'J. ·.. __~O_~ :':'...A~.:-54-"i--+79'"'~..7..~7___ .'l. Ir"-"--'. . I 1 I 'I O... .---".---·-68 I r 0 0 _". 1 -+53 " 80" -9 140 I .____ 'J.-fo6"'-.~5}=~~~-?S~~~·---. nastavak 1 Dorije odstupanje ad. Osnovna odstupan. i. _ ····I'!=~:-~!I-~=~~~I=:~_~I=_=::=II~~_JI=~t~il[ :-11 ~ " I I .~::bc~~!~ ::: +-.___ 4 do ".:IOD i ~6"-..-.. -..i~ =.-40 '..+~8 -~~-~~"~2Q". 6-.246--1. .0 -I~ I =~}i.----------' -" i ---_---')--1-'-----..-=-_==~=_·."":~_~=__I~-~~r!! 1~=·:~08"~.-.-~" " 3f5~~ _:"-. ...I _ _ ~=:~_. ~~ ___ ~""_i~~J~~~_<I_----:-".I~.. I .d~-~r-d-"-~i-~e~-"~I--cl"--T-'-f~~.~.I_. " ··11 --18 -16 --18 -26..::_~i~~90 I.:---""'---.t-4t~r -1-3 I.-- -l~I~~j_:=_I~]~O-: -62 I -- -I'-'---~~~-r--'- t--..~<:f~g---:-=+~~~r~.I.'T86·~~20(i-- i ····C-6iiOl-:C. .· ·.------41~--1-.:~~{!~~:~1~~-._ +108 -+190 T ..-i..-. .-!I +3 0 i" I.6 3~-..'~-.·.I~-i.1 " I I '-~...125 i i----~'.~: ._~_::~.~II_~.8".-.. ' +51..""=..-~1 ~·" 120" '~~~61. 2a ...'~=-:--.~~~J:-~~~=--=--~!= ~i~~~I------i~~-i--~~fs~ !1 _ _ _ ___ i-. .7._.____ 1_ __"'::'::::~4-.~ ~ -r-" --l~: I -18 20 § 0 !3 ! -·210 !"=_=~~~:~450_:-.~: 56_ I' i~i~~ 1.~. ~~.~~[-:~~ I:--~~~~-'l-.=~~~~'_~:~~~:~_~.__ ~____ .?-I--~-~60 __I -. -.-. ~:!~~~ -: .80 --)0 18__ . ...'.. ..--~i-~~-~.. I 1~-1451-85 I -120 i ---72 : i ·-1 i ~43 36: - -170 .-.i I ..:_I_ .O_ .~i~-rg-r-~~-----r--h--! I.340 -1~C:..~~ 3.. ..:~il "35 I 1 ___ ~26_ _ _+~4_L_~1 ·-f--..-... ---230 I ---I I * Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer.L_ ' !J5 ! mm.~ ~::I 1l i js 'i -1:=~~J~~Hr~=i-~~I~:...-+---.1 ___ -=}-=-Q_i_--~~l2.~_'~ -.~-~:~~~~-..~~+~~~~" ---::=-~~~~ 1---~~-~1~-!~-------- ~~ ~I~l.~?. 355 I 400 " 450 ~"28 __ _ ~'32. --.·-.---1"------..-.. -!--13 I -!--23 I -1-37 -------::.'=280..tolerancijsko pplje POdru~je~:zivnih run1 "-----~-5 i 6 '-~-----"T ~~~-------... .. I ii' ° __il_ ~-"--~_-'-=-I ___ O"::::~i ___ . . _= 1_~ I 25 __ ---.._~~_~l~:~:: .!~."~?..I.-200 ! 1:= :::-~~~3~=_=I.~-I::::.--10--1. .rr " 120" 140 I ~-" .j~~-.1-='.I cl5_=~ __ c':. ""-I-------..·~-~~150~--506--"N v..-. __Q.. d'~::~_~I~.~ -. .-T26"- .::r.H1!~Hirl\.±I. 6_' ___ .:::':::=.:::'I--~59--'1 71 -1'----.l%~~l! ~__ L. . _ ~J 5!l.1 .~.

I i .______ 1- O· 76 i 135 .. 1 +40 ..-··I{t~-i :~I-i1iI 1 _________----'-----..j 2 8 0 0 : .. ---+90 +130 I ---""--.210 ·430-. -.500 .-..--.:±2~_ __+._.:284 --I 1640 -21~_~ ~~~_1-=-=:75= =--~II~-O-I=_ =i-710 II .. .. ..--'" · I." 0 68' 110 1195 '---1-·--·.--.--140 i24~".~~~:J~~~ mjera mm ____. .300 i 640 1 960 1450 O!. -1-97.--=~ -. _~' 1400~6()0 .. .~.~~ i 150 280 400 600 ...6.-144 +172 -:-210 .!Q~.- -40 .. -. . --. 3150 mm u pm (JUS M..-~. i_--I-._. n 2240)) 2500 1 .." 1 _~ ~ld 0' ' _l. Osnovna !Jdstnpanj:a....---.1 ~-~-I ~ ...-. I !~~~dt:'~...-""..1-·--· .'''~''~'N """'''''''L'''4.-. i 1-~4~~~-1 I -~~:~~._~__ I .... __ ~ ~! i-~--L ~1 __ !.M~_..~ N za kvalitete 6 do 16 I 1.. --------1 +67 .---..8.-.- -- -----------~ .~ 1~-1~~~----":~~~% .~._ Z ." ' I . :~~~_= 1_ " 120"" 140 i " 10" 14 I .j --..---I~~".....'~~~Q=~·--------=i:3}?_~ -~i~. : _ :"..-1 .1=_ I Za sve kvalitetc ~20 -~:-= -128 -- __ _ . .-..-.8~1_"_840 ____~~O~ ~ ! I . .-.8?..23 1-28 -....~..- 5~O" 630~~ - ...."--------. 1~50 I 2. _!2~O ..-42 ..- +620 t 700--[-=-~~Q~ ~i '_ i +800 .... ----:----.__ II------. ____ lznad 500 do 560 ___ .--i="4-.••.~~~lS~_l?_?F~-~. - -+ _n ---.-'l.J~ -..)60 .----.!! I'.... i___ ~.--~~~':~(]~~':._______ ' ". __ ------""""'-'"-----.. .140.+196 - __ '.1--. ! 78.___ ..----I 1~11~~O·~_~~I. 40.. __~fJ7!. -1 Ei '>.----.-... .--.-".' -.~~~~=~~.... .35 -'-i.--....... 0 ! ..~~... 650 --...290 . .... .·_'.""00-1 300.. ~."--~!~~-I......-. --+-1.--.~..-""-..·.--::. 4..~---.' • 38 ?~~~"':: 31_50_____i. _____ _ ~ ~~u..- -"-+"'I'~-----:--. ~.." ~..14. _-.. _~~_Lfi. -----. ---".. """.. .. . 24 0 t-_k~j{J. 4. .---.+-104 -._!\__..r .._ 45~i_~()_~__.. ..1120 I I i -...-..·.-"6so-'i---WSO-1 ···1· . ~--..--..---i 1 260 I 145 160 I I 76 1 22 i ___ ' 80 '-~....-- -_. --..-.~~~..-. I 1 370 1 820· 1200 1850..'. 550 \ J 250 1900 2900 1--- -._ _ " 1600 " 1800 I LI 110! 0 -_I ~ r: t-< .na. . ..... ~.:J_ -~i " ' 2000 " 2240 --~-----... ._"""~".._~ -~--. 3~~_... -~.....- -. 1=4f~~J~i~~~E-~:..•.. -~: ._ ln~ 0Lri...I~. .EO~~.:~~"~~.}! ~.'1 ____ _.98 __ o. I -1"_'_"""_""" .____....-1290 I i--.. I I 1_ Podrucj'e nazivuih mjera mm _ ____ _ _ _ I_~.. . . _______ .."~'iooo-"""-------------1 }20 1000" . S ]~.. _I ___-=y~___.30 ! '.-'-------"--.. ... 1~~20~_ .._...p~iT~~-~~~~~"~~l~~... 1 330 1_ _ 720 . +1050 11200 1--1350 _-+1550 ~ . ! 460 1100._.-- -..~~~~ !!~~---"--~-.----...-~. 340 I - 425 520 I --~1250~1 1820 -~j920 -..:~~ ~ ~. .I. nastavak II ... . --~---.-~ ~~L ____ ~ ..-~ I-·'--I·-~--._ i za zc I_===~...-.~.O_I~~i.------. -. I I I U _.. 12 0 -.+50 le64 +50 -1-80..__:Y_J::.___ ~_._-.:2(..-...._. 0 0 34 100 . _____ ·_~_ .2'_.--1. ._ "j . : I --1--'" ·~'-·--II i : 170 86 26 28 30 -I.... ..--.:o~~600J " __ 2500 ."'""·-·~Tj30-." . TokranClJska polla __ .~.L ___ 1240 1.~~_?____ ~140~_~_1_3200 _" ' I . __ ~ II _ _..-. ---'~~140.:-=-----~.-..O-il '" 1_.A1.~. -~~- _+300 _....195 _ I 350 . 34 I· 0 .--"- _=:':--:1..o 500 .... '.. _ _.. ~.0=== v- ----:~ --l~~-::---.--.355 ._ -f -4!~ ."---.~ Tabela 1..~ - I - ". 6. ~--'-"i-.-- 21 00 --.£_ l~~ G I ___ ~dS1Upan): au I I I-::---~:~ ::-~~i.?.- - - - 1 L.----.<____ v I X ! ~_______ y I=-~ =~ do ~='_~-=. .8.0 ' ..~':-~<J . 1400 I __ _ __ ~ ~ ~1390 220 _ _ _ _ _ ..-:-~ _I lznad 3 '" 6 I I _ -IC====.>"~"..=-258-t:=-~ 3(9~1=-_3~_-J=--3470 : -~~75_j~~_ -+i~ __2:"960 " 225" 250.-.. i=_~_=~~_:. I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300 480 1260 130. i_"44~ " 100" 120 .-900-1-----:.- I' I -- --- -=.E...0 -729.---""--.' I I" 1 I I~_-. . -.._' ___ " ___ ... i I···· 88..""---i"-. ~l~g-I ~:. -:--~~:1..._.. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el.-. +122" +170 -:-j 3~_~~1 _~_1~~90 -.--.520.... ~I--:_!5~-:_~~ ...=I~-~-ij2 -135 --. i.. ~0__ ...°. 1-. +254 +3\0 +690 i-=-. " . •..~'--I---··---I·i __ $..... 1 ..--.._...~~ l---~~g-I--tH~ !=-''''''~'''''--2Q6=-=:3i_~_~~--i~--iSO--.·..~! ---.40 .... ..------... 921~+-4oo[-9io-. Tabela 1._! 'I J_..----1-.-------~---.~E!~~~=F~='=tr!~==_~~11 ~:~~.-·"'--~I .'.1. .. Ilt~flJLlh j~ErE~~'~-~tr~It1t:~J .-~]2~-:~2000:.• -1--·i-:-~fiO.--H-~~O_~.. ..~j' + .-~--.'-.}l ~~~.~~-.p_~~~g __ -.- -ii. . I.\)" 10 I - I -.. 50 56 ._ ~:= "-1_ ~~~_ ?'d. -1--365 - = _ ____ ==~i~~ +470 ---.:~~! =-~-~.-- --:..~-L"'~'~~-H~--I ~~~----~i~~ I" -}~~ . i 250 520 i 780 1150 I . .400 ____+525__ I!· ___~_I_-_~~_5__1 14. 202 J22if ----=f~8~~-.-620T--940~1· ]"--_-220 -~-47-0---.~ .:l II.132) .--"-"'-..-'.1250 ..--800:. . 0 : 261 44 I 78 1. ~.--9-00.34 "j-42 1 52-------~ ....

ll) .u~[! slid 1. Kon::rolnici za rupc- osovine Ad. Z.. 101.donjJ gt.tabe1e 1. a ne koliki je njen iznos.016 nun.mot granicna mjcra koja .100 "I' C.IDE".oj.4. Na kontrolnom 1T~jCrijU dobra mjcra oznacava sc Sri _..' j. ~-T I I I' ~i ~ 1 I J t.:.AO.a.)c: pl'Llvilno lzradcnc. D + Aa = 100 + 0.:r stvarna micrH koja SC'.donja graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE'.gornja granicna mjera (Dg).962 mm_ U proiz-vodnji.uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske obtade.nalazl izm.m.. ". O''!T m.:n<l mjcra koja .:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u provr.9.:-.zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povrsine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kvaliteta toleranb.4. Tahe1a J .38 Itm. gornja -granicna -mjera donja granicna micra 1. mlovn:) fcb:::n:).se prva dobija pri obndi.preina JUS M.. Naime~ svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'apavost koia se ne sl1).6. Iz tabeJe 1. U tabeli 1.:. Zboo. a za osovinu . Za rupu ' dobra micra .3. Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za Ra.54 = -. K.um.('. na)cesce nas interesujc da Ii'se stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere..ne lolerancije '1' = 54.(]. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20.su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b).4. . Granicna mjcrHa: a) za l'UpC. o~.1 rnpu je ioh mjcra .odstupanje Ag = -+ 16 /A. a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.hiti manja od tolcnmdjskog polja. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.vrSinske obradc (JUS M.. "'_.anib18. Ove vrijednosti svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju.016 = 100. S\'~D:. posto dubina ncravnina mora . daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce primje~ njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn razna podrucja nazivnih mjera.tnl1la kontrolnika S8 gorn. i .).038>=099. Iz.020 021 . odstupanja profila (Ra) .1964. posJjednj[l pri obradi.. < 28 29 . 1. Losa l'Iljcra je.cija do 3 Iznad 3 do 8 )Iznad j R do SO Iznad 80 do 250 IZJl.Al.a oS(l':'inc Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm ------------~-- Kvalitet ISO tolcrn. Odrediti toleranciju_.0ZS--19fi4 i M. 1:::ontro1nicir GraniClll mjcrila .= -1.0.osovinc J ~.A a.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra nd~ra_ Dobm micra ie'i ona grani(.iorn granicnom rnjerom LIeba da naide na osovinu.-ld 250 Kod pravilno izradcne rupc) strano. ' donje odstupanje .4. nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80' do 120. mkri1 (Do:!' a za osovinu ~ gamjn granicna mjcro (do).Prinijer 3:. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja. pooolisanje sposo~nosti nosenja povl"sinc i s1. se sa ~\Tl do NI2.iere OIlDguCJVitju ci.Al.B 100J8. iii brojem stepena povrsinske obrade..toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri.6.9. vrijednost os-no. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija ~'?! Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost srednjeg. Uskc tolerancije mogu se ostvariti s. Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg odstupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll.065~1977) ----------- a. Uzajarrinu VC.lie da nnidt na osovinu. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm ne smije d.ije prckoraciti. Det Da = = Atj: ~ T "'~ 16 . gornje. naroCito serijskoj' i masovJ?. D +. ><=~.se dobij8.

20 Labu.odstupanjc a g = . ' Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja najveii zazor. Pri hladenju.5 Inn. Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni.).016 .elova postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom zagrij~. za C" 20 pG oCita se.. Iz t"bdc L'L i 1.7b).6.4.pl'cklop. kod. Primjel'. 22 jim. c) neizvjesno dg = d +.lhja) izr. 6/1om.!· D. 0.te sc same za manja i srcdnja opterecenja. Primjer. Kod cvrs'tog nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq.929 mm L -+- Ag =0 45 -+.~ mm.20 0.+ 16 f-. 0 = 20mm.-. 10g = d. nalijeganje izmedu rukavca i leZi~ta. ~1rimje:t'. -1. !O se ostvaren. bo S1. oct: Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su. a donje: OdSIUpanje ad -"'" -. dosjed). Za nalijeganjc 0 45 H6.a 1..7.0. remenica i.929 = 0.or).stavljati i rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita. Za ntpu i osovinu ko.Aa + ag = = 20 . itd.'..' cvt.a g c-_ + 35 1..ii Z(!Z(lY (zracnost) i d. rupc i osovine (s1. z~\ Pg = dg · Dg = 20.6. nalijc!!.jc Ag "'" .labavo) b.7. IJJ11. Zg Dg .5.%4 mm. i 1. pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to. Zg = D g ~ dd' Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja na)manji Z(JZOI': Zd = Dd . ~a 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag 21 !1lll" a duni'_: uJstupanjc Aa = o. 0. oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +.Vito Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstavlja najmanji preklop ::.uje se ako jc gornja granicnamjera.!. precnik i takav ._ Izbor nalijcganja zavisi od namjene dijelova. Prirnjet cvrst pp.006 = 45.7.110 - 109. a gornjt odstu· 1z tubel.pji zazor.' Na primjer.ijelovi su medusobl1o pomicni.<. H8rdS.7).'.m. 0 110.20.036 mm.. Vrstc nalii~gan. Dr! < dd -Csl.j5 ()dtc~1i najvcCl i najmanji zazot . zup6anika i vratila 1. vijka i navrtke.054mrn.022 .0.postavi na osovinu..~ Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom: ZrJ =-DIl_ .016 = 45.001 mm.071 = 109.. U slui:.a: Del = D a:. Zd = Del ~ d g = . -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne.d g • Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U vdj~dn'osL Lubuvo nalijcganjc 1<. Iz mbcla 1.q =. nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg .). razHkujemo: labava. Vrste nalijeganja Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije spajanja~ naziva se nalijeganje (sklop. D dll = d + Ali "'~ 45 0 = 45mnl. za 045 j5 oCita sc l~otnje.20.ll y -=.F".i su u skJopu..!upunic a'l = . IJg = D Dg=D_+A g = 110 0.7c).7.·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop. s1.obuhvati osovinu. u zQvisnosti od stvarnih mjera. Iz tabc1c 1.. '7 Dg D .4. a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju kosom razlomackorn crtom (upr. 1z tabela 1. 1. 20. Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja naJveCi preklop: P{f = d g .nja od donje granicne mjere . cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. i 1....alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma. + alj = 45 . U zavisnosti od odnosa precniku osovine i rupc'.4.0. vratila i klina i s1. i 1. d -I~ -= lJO .71 pm.05 J. 109.70.035 .02l = 20.1.sklopa yrup.ka za tUpu stavlja se u brojnik..cak. evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar. ij.1 mjenjacu rnzine itd.q -. Dd > d" (s1. dft) pdn. 1. 1.'. i 1. ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine.021 mm. === dd . Da da = {) + Ad =-ai! "'" ad 110 -= 1l0mm.D fi Kbd ~vrstog nalijeganja oba prekI~pa imaju uvijek pozitivnu vrijednost.54-pm.054 - Dii =.osovine. 1z lllbda 104.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista. . 1.1edu dijdova uyijek posto..035 nUll" Pa "'" d.ptstena_ kqtrljajnog Iezista. .in.donjc od~tupanjt panjc. spojnica. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom sa~mlvljenom. Ovakya nalijega'nja korL. i 1. t\ donje od:::lupanjc Ad = O.0.964 = 0.021 '-'..3(.4.dd_ =" 1~O. Za nalijeganje p.036 = 109. rupe mtJ. vijka i nan-tke koja sc rnoze rucllo navrtati. kao i onda kada se zahtijeva ceSce sastavljanje i rastavljanje (-npr.e cvrste veze diJ.0.. 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii.:to.035 . pr-i cemu lUU se poveca.= d -'"---' =" 110 .006 mm~ 30 31 .035 lllill.20 . iz oznaka tolerandjskih poljo. Ozno.uju labavog nalijeg.la i zupeanika.6. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc od~. <l JOl~je ~tupanjc A" = O.. pteklup.. za . a donje OdSlU-panjc Ali = . sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja mozepojaviti zuzct i preklop. P9/h8) iii sc pisu ~ao::razlornak.125 mlU.-=. tj.precnilz ' rupe se smanjujc i cvrsto .D a . Zit S 110 H::.045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar. d g .4.

995 d u . dat.:tcmu ~~8jcdTIickc O3o\-"lnc bbav() nalijcga. 33 32 . te' mogu zadovoljiti sve potrebe tehnicke prakse. 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun ~ u posebnoj tabeli.021 mill. liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta)..Dd_ = 45)006 .j\). tri stepena prioriteta.10'.45 = 0. hho:r tolerancija :l. a u tabeli LID. proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji. kvaliH. po mogucnosti u blizini sastavnice. I u po"gledu nalijeganja. naHjcgillllja Iz. ~. II cvtsto nniijt:'ganjc ~ od T' do ZC. SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. F8/h8). = Dg .995 mm.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H).44.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl. P7ih6. 12 do 18 za dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani. Osirn oZliaJ. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol. 11 zavisnosT.:] 2:1 rupe i osovine za nazivne mjexe do 500 111m. j 1. i sistem z~jednicke osovine. U tabeli 1..preporucena nalijegal~ja koja su razvrstana u. 5 do. nalijeganja kod koga Be za osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h). 1.7. Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po .od p do zc.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja lwja imaju razne vri. 1.bor tolerancih i nZllijeg.006 mm.se ako se Z:l osovinu odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci.wjesno nalijeganje . izabrani kvalitet treba dtr odgovara najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada. a to sc rosti:tc na preciznim masinari1a~ spedjalnim alatom. U tal?elama '1. liveni i grubo' obradcni polu[abrikali). Sistcm zajedriick~ oso'Vine kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu. 1J -pral.c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade. 9'do 11 za grub<\ na1i. a za osovinu .005 "-". jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi. a za rupn .016 '. ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kvaliteta i poloiaja. Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce smje~nicc. H6jk6. Fini Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.:nazlvne mjere preko 500 do 3]50 llllll. kontrole i montaze. spactl u uadlczuost konstruktora. .od. Zbog toga.prema nulto.050vino Sistem zajednicke rupe (s1.9) jc takav sistenl.ISO za rupu i osovinu 'i-~r~i' se ptema s1.j do n) fl cvrst0 nalijeganje . Hll/cll).4. pa je i proizvodnja utoliko skuplja. labavanalijegcinja Cvrsta halijeganja 0. 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.~m. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. 6 d0 9 za fina nalijeganja.10..u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr. zbog toga 8to je iZf?-da osovine laksa a-rupe teza (i skuplja).11. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _. 1~9.a za tolerancije. Iz razIoga ekonomicnosti. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta.razliCita tolerancijska poija (a do zc») . Osin toga. U si. mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje sudjeluje u proizvodnji. ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog. SI. U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice.10. ncizvjesno nalijeganje ~ oj J do l. 7 do 10 za prosjccna nalijeganja.ednosti zaz9ra i preklopa.ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor. Pri tome izbom s. 1..44. je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.4.i oJ.da Zg Fg = = = d + ad ""-= 45 - 0." za.nje ostvariCc se ako se za rupu odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II.. broja nalijeganja .dd = 45.eganja..razliCita toleranpolja (A do ZC). 1.si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe.

Za rupu 0 40 H7 odredujemo: '" gN ~.11)..eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do (prenm JUS M.10. b. Primjer kotiran.025 mm.' Dozvolje~ tol.OZZ Primjer ~.25 .025 = -+ 0 40. donje odstupanje. gornja granicna m. :!ra~ Au = :+ 25 pm =- -+ 0. Rjerenji!.025 nun. 1St T ~.O.- -" gornje odstupanje. S1.11. Da """ D = 40Il11'i1. - danja gracicna mjera.a tolerisanih mjcra. U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2. _.-.035 .um = 0. 40 40 Dg = D -+ Ag = -+ Aa = -+ 0. u kojoj slabodno tteba da se pokreee oso~~nica 3 (s1. 1. (prema smjernicama u tabeli 1. 1.). 10. Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne demente toleranclJa .-.025 mm.cke tupe 040 H7frG. toleraricija.) -50{) mm Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba jzbjegava~i 0Z0p6 • .' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn. c. 34 35 .TabeJa 1.AU40.

Za osovinu 0 40 r6tolerancija. 4 nalijeganja '!J.d q =---.~ 1. 1)'1 = D -~ Ad = 10 -~ 0~02{) = 30. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta. ad = 40 + 0. gornje o[htupanje a!l = 0.. 36 37 .034 mm. Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke 9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.16 = + 5Drm.025 = 0. 0.025 o '0.053 "30h6 SI.'P~ = dl) .m ~ O.046 mm" -J.-.046 min.034 = 40. Df! OC" 40. T = 16 'J~ = ON l6' mm. Pa = d il _.0. Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu. d a = d "j". Sklop p?.020 = o _ 0.T =~ 20 -: 33 = 53 m = 0. 80 mm.034 .80 -' 0 Za osovinu 0 RO fR je: .050mm.094 "30 F8 '0._mjera.013 mm.lezi.53. Za rupu 080 H8 je: tolerancija. gamja granicna micra.050 -. donja graniCna mjera.11.a o ~'" 40 + 0. gornje -. Zg = D!J .046 mm. -I.ad_ = 30 0.020 mm_.+ 20 !JIll =.009 mm. d g = d -+.40 = O.40. Najmanji preklop. -. Za osovinu 0 30 h6: donie odstupanje ad = .30.O. cahure i osovinicc .G!J = 30 0. All = A(! -:.odstupanje. dlJ = a --!.053.An ~ 80 donje odstupanje All = 0. = 30.i _1!ukavca "40 H7 '0. donje odsmpanje. 1.020 -. -.053 rum" gornja granicna mjera" b!l = D All 30 . Art =-. Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz.066 mm.05 = 40.-. aa = + 3411ill = + 0. D'l '07_ D _I A. ~.$istemu zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine.mja.30. ag = Gil.050 mm. '-' 30 mm.034 mm.donje oastupanje.050mm.J Li. gorQja granicna mjera. T -= 13 ft.046 mm. Najv-eCi zazM. d'onja granicna mjcra.--. Za tupu 0' 30 F8 imamo: Jolerancijn.30 '--'.'= =Ti=tfiIll-=t =. dd d --i.29.~ta. l. Z(I c= Dif --.d(. T = 46 .0. 1.40r6 ·0.tolerancija" T .9S7 mm.12.luge. gornje odsmpanje.T= 34 +. NaiveCi preklop. Najmanji zaZM. dania granitnn mjera. Dn ~" D + 0. RO HBifR.013 + 0.granicna .013 29.987 = 0.= 46 !tID = 0.I "". tolerancija. Ocito su to labava nalijeg..- = 80.13 !fm = ---"-.L 0.urn gomjc' odstupanje All ~- 0. prcclvidcria suo za veCinu kliznih.ll.046 -=-.D<1 oooc 40.053 rum_. prccnika SO mmJ odrediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije: 2 3 ~!IF-' '-'-8 Sistem zajednitke osovine [ o ~ ""o 0= = " " = 2. T --'= ·0.= ~ " = c S1..donia .033 mm.020 mm.OJ] rum. T = 33 !un = 0.020 mm. gornja' granicna mjers.050 RjdclIic: U tabcli.

C9jh8. -J I H12fhn. Sasvim" mali zozor Hi .. GlavCine kaiSnika. H8jb9..gradevinskei sl. I I-< -----~-~~I.. :zupca~ I· nika. laka pokretljivost. Hll {dll H9!e9. ! I J7!h6 I I I I ! I fI61k6 -'---1-6-.cpel. tIraJu. pomjerljivost moguca samo uz P011l0C drvenog cekica. F8!h8 FSlh9 G71h6 1 ---1--! . I~ic~"koji ~e ~ije~k~. Ell/h11. K71h6 ~_~~~_~"ruc~:a. Vrlo mal. D9!hl1.co 00 Tabela 1. I GlavCinckaisnika... I I 16/h5. ______. leZista koturova kod dizalica. H91h9 H91hl1 Illllhil H6/h5. '" . pokietljivost moguca. (nastavak) 1\" II iI61i6. st~pen prtonteta osovine III. Tabela 1.. i Sistem Karakteristike nalijeganja i :-''''-" smjcl'nice ia prlmjenu I . Vrlo mali zazorili sasvim mali pl'cklop.d~m6n-. H9/h8. D11/h11. 2. ---~\--- M"""'~""'''''"''n'''''~''''=l'''''"''''''<''''X'C''''''''''. 1-----H7lf7 H81fS 1.__ All/htl B9/h8..'~zormvrIo H71k6 H6jh5 II mall prektop. kaiilll1ka.._.)" Le:!ista "dugih vratila kod dizalica j transmisija. _____. Klizna Idlsta i yodice kod grubJjih masinaCpoljoptivredne. pOnijer~ i Ijivost jedva jos moguea I rucnim ceki{. M71h6 N71h6 ! i I ~~~i s1..---5... R7/h6. svor-I __.11. po.'. st~pen prlOrltcta . Dl0/hl1.> . spojnica.i zazor. Vrlo velik zazor. s~epel1 pnonteta . D9/h8. H13/h13 Hll/h9 4. st. vtlo lab pokretljivost.'. 3..I mjerljivost moguca rukom I' iii uz pomoc drvcnog cekita. zupcanika i rucnih tock6~ I I va.="""". tucnill to~~ I K61h5. Vetina kliznih JcziSta i vodiea.. H71i6 H61i5 NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA --.. Idiiita dijelova izlozenih vehklm promjenama tem~ perature. .stepen prlOflteta II ..I. \7r~~mali~.em. E8/hS I I I I lIll/all H9lcll. D10lh9 D10/h11 E9/h9 CJ 1/h11.. Klizlla lezisla i i yodice masina alatki.. Hll/bll HI1/ell /d9. H71u6 H61m5. Povrsine koje sluze I za celltriranje) poklopci ! rcciuktora i sl..stcpen pnorneta II . zupcallika-~ spOj::-1 ---~\----M61h5.. ____ H7lh6. Hl1jd9 H8!e~ H8/c9 H9/dIO. F7/h8 H7/[6. H7Jm6 .rupe _ . llSlhS H81h9._. pomjer~i Ijivost rukom moguCa i pri podmazanim povrsi~ nama. ldisnc pqste1jice pri cestimdemontazama. 1 '. I Gla.._.--"".ll.I mali prcklop.vcinc pomjerljivih ! I __ zupcanika i spojl1ica. Cll/hI1. Podesem VI)e1.11.. GlavCille promjenljivih ill pomjetljivih zupeanika kod ma~ sina alatki. ptlOrltetn ... ~---. Cll/h9. I _-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . i __ _ F81h6. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm) $istem I . \__ _ 7. H71g6 H61g5 --I~-----G6/h5 ------ _+~ _________. GlavCine . Primjetan zazot'. H9/f8 _" i --_. Mali zazor.

Sta je to1erancija? 3. T ____ I_I I .r6.-.T = -.030 mm.-. odrediti graniene mjcre:. . 14.924 =.O. Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 .030 mm.0 50 h'g. 7.0)22 mm. b) c) d) 2. 0 30 P7" 0 100 DS' treba graficki predBtaviti zadate to1erancijc.30 {lill = ~ 0.8. ZADACI L Za a) . NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _.0. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere. PITANJA L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije? 2.0. 0-90 II9/h.preklope. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8? S.!1l = -. = -0.0 80F8!h8 treba: graficki predstl.970m~. du = d + ag =' 80 . 5. danja granicna mjera. odrediti aozvbljena _ odstupanja. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7? 9.30 .l = 80 c.924 -illIh. . '.0 150H7js6. odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 zazor~preklop da hi nalijeganjc'bilo'dobro..n 1------I z~~ ~~~ goruje odstupanje~ au =-'= .. gornja-granicna mjera. 4. 1L Stu je sistem nalijcganja? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne. odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu. ad = a g . donje odstupanje'. 13.030. dd '-". .1Yiti nalijeganje. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.046 .46 =e ~ 76 '.79.G GO RS/m?.970. Za a) b) c) .nje? 10.79.016 = 79.I <n~. 6. Stu utice na izbor h~alitela tolerandja? r ! I? :¥' 5 ~ ~ > " i ~ ""' {j - f:! ~ '" '" 41 " 40 .=79.' 0. oznacavanja tolerancija.076 mm. _8ta je nalij~g. Objasni i skicirlij vrste naWcgania. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.R. -d'l"~ d -1_ a.0 70. proracunati granicnc zazore .I 1 I '<) kad na otp'ad. Objasni ISO sistem. nalijeganja.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.

2. 2. Ipak. -JUS M.1.1. sa upustenom glavom (s1.se nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. Zako~ani spoj sa poluokruglom giavom (~L 2. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioindustriji.':nja elemenata za spajanjc i spojenih e1emenata.B3. . zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij).1.022. Prema obliku glave mogu biti: sfabfo glaV(J 2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE) (nosodna) gfava . JUS M. za brodo_ gradnju. 2. ZAKOVANI SPOJEVI • g) OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova.023 i ' .2d). nakon razdvajanja spoja. Razvojem postupaka zavarivanja. 3 mm.1.} obliku glave m0gu bti: sa polt.B3.B3.1. ZbQg toga . 2. a 81.glavom ($1.0Z1 sa llPustenom.B3. Spo.poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1.012.\..£3. rj. Sastoje se iz stabla i gotovc . moze se rastaviti bez pstect. D L . Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata.2b). Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. I ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica. zakivanje s. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja. I e) 2. Stablo z_akovica izradu.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. eiaslican.014 i za remenovc.giave.013. najcesce limov3.031 (sa sirokom upustcnom glavom). 2..2. OV1 elementi mogu se. .2a). sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. bJ c) SI. lem(ienjem i /t"jepljenjem. tj. JUS !vl. 42 Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od. Zakovicc (zakivci) Zakovlce su masin~ki dementi kojima se vrsi (. 2.1. do 37 mm) .2c).iem. .c Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10. JUS M.B3. zavarz'van. "I .2e). sa. pro fila.0li.1. 1l10stova i 81.2..1..ispod glave Kod sitnih zakovica.J. (veza) masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i.2a) JUS M. li rem. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la.1.prema JUS M.B3. nemctalnih dijclova 1 81.. JUS M. 2.' sa . a ko~ zak~wica od 3 do 9 rom prec~ika? ns. 1 43 .2a). vijcima i civijama.6 ffilll prectlika.1. Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo. 2.2b). JUS 1\1. JUS A1.1.1.1. nazivni piecnik mjeri. se na 1 nun ispod glave.002. Vl"ste zakovica d) 2.c posljednjih dccenija manje primjenjuje.B3. . i. cvrst (spojcni dijelovi su lllcdusobno rlcpokretni)~ ali je razdvojiv. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kHnovimd.vrsto n'erazdvojivo spaj~Ulje tanjih dijelova.sa trapezastom (konicnom) glavom (sl.0:!5. JUS M.1)..pljosnatom glayom (s1. . 'na udaljenosti 5 nun .. " '. Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medusobno nepokretni) i nerazcivojiv. udaljenosti 3 tnn1 ~spod glave.1. za koje los nisu razradene pouzdane metode' zavarivanja.B3. 2. 'I~lasticni sp~jevi omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova.e se sa blagim konusom prema l<raju. a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj elemcnat spaja. do 2. . 'Ii f4. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1.. ponovo upotrijebiti za spajanje.B3.

t~ 11 kruglom glavom za celicne ..5 30.vanja. ' ' .-.. Pritisak eksplo. a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih struja sc n.)! 60 1 I I I j 8 0.3.6 11.-D--:-h-'.:. smjernice za primjeim i nacin zald.1. date su glavlle mjerc krupnih ~akovica po JUS.5 .-. tcr-lak i s1.). Varijanla B r Varijanta A 2. 2.1. I SI.tJenom gavom POIUOk:~-g-~!I-~~oVka Zakovica sa trapezastom glavom I i 10 13 16 1_9 22 25 --T I 11 17 20 23 26 29 32 35 38 28 16 6.1.s § ~: ~ I I ~d ~~-Ii l d N 1 1.5 3.5~ Eksplozivna iakovica za zakovice ----~ .1.8 18 1 20. 1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il d~je1ova koji se spajaju. bakra. 2.:'-D--h-.8 1 25 i 2 I 30 9. Sue.5(6).1.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu. Stctan utic"Uj korozijc moze s~ otklonid pren.5 24 1.1.5 18 1 1 165 17 [.U tabeli 2. ---~.6 13.. 2.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice.azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0rozrum srcdstvima (npc bitumen. b:.5 0.5 6.-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes- ~al10mena: a je dubina skosenja prcma s1. Mat~rijal _1. .-I--D-:-'""~h---"-1 r ________ . ~__'____I 0.5 E 15.1. Ukoliko su od razliCitog matcrijala J zbog nejedriakc toplotne diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja.0.0 ~ 44 14" 45 :I 49 1.5 26 10 30 12 35 I4 . 2.. lJ tabeli 2.1.3.5 .5 21~5..517 55 458.rada zavrsne glave normalnim putem (81.4 0_. prema JUS M.1 . 44 4.--------'. a:1urriinijurria i _ulumlriijskih 1egura (JUS GBO.konstrukdje D h --T-7"j-'--i.5 I 30 2' 34.5 23 25.___. b. 2.B3.5 4 9.5 21 25 2 .5 39.5. 2..5 19.2.krupnih zakovica l--"-I-~~~--:ovi:-~a poiuoI . ________ . 40 H.reklopni. 45 18 50 20 55 22 60 24 8 I 18 7 23 9 30 12-.1.--l.5) se takode primjenjuju na miestima gdje jeveza pristupacna samo sa jednc strane.eoni sppjevi izvode sc p~mo¢u jedno~ ili dv~ podmer::ica (preklQl"ria lima).5 120. Vr-ste zakovanih spojcva (sti6~i) Prema polozaju dijclova kciji se spajaju.5 26 2 I I o. 35 14 40 16 45 18 50 20 55 22 60 24 7'-) 26 J.5 !.8 15~5 0.5 11 35 2.8 !3~5 0. _~~ __ .5! -4.5 2 2 20~5 2 23 25 25.'1 n1jCStu d.4: Postupak zr*ivanj':1 blol.-~--~. zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog ~poia ~I.5 18.16). Tabela 2.5 3 28 3 30.5 is '::-a I .040) izradujuse najceSce u ddjc variiante: sa punim ~tablom (varijanta A) i sa djelimicno izbusenim stablom (varija'nta B).1.. Zalu)'vice s ekspl~zivorn (s1. 2.5 12. pa je onemogucena i. 2.4). U Zakovica sa lam g-lavom -za kotlove sa upusi sudove pod pritiskom . Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila Zakovicc sc izraouju od ceiika.1.8 15. U stru~ zakovice umetnut je eksploziv koji se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom.5 1.4 21 8. mesinga. Dhnenzije. Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'pojevima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane.)dira javlja korozija. 1. zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£ i p.5 '0.5 3'4.5 II.5 '0 b :::'.5 1 17.'_~ . otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j ~udava pod pritiskom Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1.1.5 53. tlma za lzvlacen)e trna.3.5 28 J. oznakc materijaia~ mjcrodavne mchanicke karaktcristike.4 9.1.5! 50 3.

1.10. naizmjenil.0446 C.1. Frem'a namjeni.Na slid 2.9. ! NilCin 7. pr.Sw. - 44-42 15 28-25 I i 51.9..11.-:nim (cik-cak) rasporedom.1. jcdnotedni.0246 C. ~ 2.1. prikazan je dvoredni preklopni spoj.- ~': celicne-ko~strukcije orodogradn)u opste svrhe celicne konstrukcije . 7. 2. I ! u hladnom u vrucem stanju i .2. spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa. slid 2. 2.1.sti.6. 2.1.12. Materijall za zakovic'e "i .1. osim si1a.6.1. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.:.8:~ 2.Z 44 - 3~=1r! 34-42 4J ··47 44-52 23 21-24 28-50 21 21 21 25 30 .1.1 .-i 2.2.12. Na slid 2. Oznaka Zatezna cvrstoCa [kN/cm~] Graniea Primjena (kN. Na slid 2. slici 2: 1.1.. cvrstoCa (npr.1. prikazan je dvoredni spo..1.1.. ~ ~. Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni.. zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr. Dvoredui preklopru . pojavljuju i momentL 47" 46 .6.1.. podmetacem s~ jednim SI •.t3) mQze'se uzeti k~o . prikazan je troredni preklopni spoj. (. sa '_dva podtnctaca lZaspored zakovica na s'iikama 2. a kod spojeva na slikama' 2.:. .' Jednol'edni spo. 7. 2. sa .0447 CZ 34 CZ 34S -. Na Na Na Na slid 2. i-··· il 10-20 9-15 hladnom stanju 51.50 Cu'67 Zn - f - I.1~. Ovakve konsttukcitc cvori~la treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: ' 1.8. Prcma broju _redova zukovica. (. dvoredni i 'viferednz". kod. U ptotivnom slucaju u sp~ju se." 2. 2.vorcdni SI.1. koje prolaze kroz te:2i..-1.wljeni tako da se racunske linijedjeiovauja \iita.¢ern.je glavni krite-· rijuffi. Jedn~l'ed.prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca. "" ~'. spo. Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdjavanja. _I1aizmjenicail~ Kod . je SI.io. 2. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post. sa jedriim podmetacem.1. i .spoj Konstruk~ija zakovanog eyota nosa(:a (s1. nosivost i. }edUOredui preklopni spoj SI. kotlove brodogradnju i iIi vrueem stanju.'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.8.1. 'i 2. i ! A199 AllVlg Allvlg AICu AICu 5 1 5i 1 3 _Mg : i 5 Mg 2 8-18 24-30 13-26 26 i . CuAs CU 99.edniIll podinetacem • ~I~ I I I l c I . .1... dvosjc~nc. nepropustljivi i {-vf.. . sijeku u jednoj tacki. mostovu. Troredni preklopni SPO) ! -.10. .Tabela 2.1.0247 C.ni...spoJeva .7. PrcIna'rasporedu zakovica. prikazan je jednoredni spoj sa jednim_p~:idmeta.11. na jedIlu iii na drugu stranu.na slikama 2..8.1. spo.l~. prikazan je jednoredni preklopni spoj. slici 2. 2.2.a kod kojih .sudove j.11.7.aki.9.1.ti i ncpropustljivi.10.anja "i za za za za 1 i i i C. dizulica" stubova' i 81.z'alzovice su jedno-· sjccne. zakovani spojcvi mogu biti.ka~akteiistican primjer CVts'wg tpoja.1..0248 C.1.jcka Stapova.~ 2.).

l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi.:ovice: d 1 . ' .e1ova koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog.. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:- Ncprop'ustl.15a eliminisan je moment F ·17. . Polozaj zakovice S1. ~1?recnici rUJm za sitne zakovice I precnik zakovice (d) r~~~~k~otv~or~ Cdl ) Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala. Q. 3dl ia konstniktivne zakovice) .. Hladnim zakivanjcm.1janja zakoyica izvan ~vih osa.. Rueno zakivarije primjcn'jujei se za zakovice do 22mlU prccnika stabla.i 'do' popunjavanja rupe.s1.spojn st:.16. hladnom stanju.'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i plinove~ kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost). Celicnc zai<ovice do 9 mm precriika zakivaju -se u. 49 .(s~.\ ' ' .12.1.vunje. busehje. gdje je~ l-duzina stabla nezakovane zakovice. ex L SI. Dvorcdni spoj sa dva podmetaca Sl.1.1.1. 2. Postl1pci zakivallja Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja. 1. . .5. 3.bla zakovice 'vrsi se iz odg~)VarajuCih standarda.proracun zakovice. Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £toplom sta1~ju. Zbog toga je l)recnik rupe (d 1 ) mjerodavan za. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore.dova p?d prl~lsk~l-r:' ~~Je spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"UCine u rczervoaru-kotlu.'11 se spahju.spajaJu. tako cia je nakon zakivanja ~)recllik zakovice jednak precniku TUpC. centriranjc.ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ. 2. obiljeiuvanje. Nacini odstl"anjivanja m01nenata 'u cV()rlstu Kod postav.1. 2. Na slid 2. .ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava. 7d1 za kotlovske zakovicc. a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. u zavisnosti od debljine di. 2.n . s':debljin~ 'd'ije16va koji . x":"dio stabla za-o~likovanje zavrsne glave = 1. rupa i pritezanje dijclcwa).16. .2OvrSna glava 2. S 2.4. 2.'x = 1. izvesti rHCtlO £ masinski. usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.' Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika zal<. Pripremna 'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje..14). uga011ika . + Tabela 2.1. a U spoJu prema s1..3.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C).. obrasca: 1= s 48 -+ x. Zakivanje se moze. U SpOjU pTem a 51.3. Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_ zakovice se pbstcpcno hlade.13.1.1.15b chmu11Sana Sll oba momenta.se.n slmetn~Ul" stapO\'a. '-Zakovani evo1' nosaca .= d I mm. i n~­ propustljivo~t: Upotreblja~aj~ foe k?d pa:nih kotl~v~ ~. c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku C~T~toC-U. -a zatim se udarc1111a cd. prik. .. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr. b. Broj zakovica za SYak! ug~onik ne moze biti manji od dva. 2.14. . Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d.1.1. Odredivanjc duzine $t[l. Oblik ZakGviC~ i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom 81..1. p<?ja~:j~!u "morn~nti F ~ a j F.zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc dije1ove. 2.1. b'T~tkl~­ njan.su. -' Ciscenje povrsina. .1. Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na precnike zakovica dqti su u tabcli 2._ Zakivanjc _ mora zavrsiti do~ se je zakovica jos. 2.15/.

. prekiopnog (2) i T-spoja ~e~i~kirn. po!ava Zr. PITANJA L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje? 2. .2. zav. J. Glavni de. dodati n~v~-e em~nte.T3.nema buke pri mdu. _ .\ostalih napona l' deformacija usljed zag-riJavanra~ . spojnom mjesUl. ost. .:Vlll dementi Vara su(..e. 2. ~~ kotiranje var~va (31)~1 .2. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer. .up.1b.. 7.a prikazani su fia s1.ovati zavadvanje od navarivanja. II giavni elementl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2. 2. _ ' ~~\:[lreni SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di. ZAVARENl SPOJEVI Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3.3. nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica. naroCito pri pojedinacnoj izradi (upr. .zavarivanje..arivati se -mogu clementi velike debljine. .. 6. Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika. Kako je izvr~en:l podjcla zakovica prc1l1a ptecniku? 4. 6. val'. Na 50 51 . 2. 1 bI" .konstrukcije relativno su jcftinije. . 2. je vis'ini ravnora og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. Ra(.laksc su od livenih konstrukcija.2..2. ":ara 2. .unska debljina ugaonog spoja "a" jednak. Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva..' " _ - joj - veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja.go:O\:u. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva? 9.· )" . zavarenu konst~ukciju mog:u je~: prema pottebi. _.1b) i uzima se da je a = 0..ajanje dijelova zavarivanjem. ---:.2. tako da se zakovica hiadi kad j. Pod navarivanjem se podr<. Oblici 'zavarenih spojeva . Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje? 10. D.elova koji sc ~faJaJu? kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. tjeme vatu. u prosJeku za 50!%.~bljina mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deblJma) Jednaka ' d CbI·· . ~ . . uvar. Kako sc moze iz\"r~iti zakivanje? lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla? -.. iIi opraviti ako se prelomi.. 4 '-1 . azo su d ebl·· Jme r<'\z I · ' · · !Cite.7J. 2. 2.2. Prikazivanje I' . b) ugaonog. jC JmI una \'~ :=) . a Sta cvrsti razdvojivi? ~. hidraulicnitn. da bi se stv01'10 nanosni 510). korijen vara. pre aztla zona. Na veCini metalnih korlstrul:. 7 oj b} S1. gdje jc debljina lima preko 5 mm. kao i kod termopla~ticniQ mater-ijala.dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko. 5.nejednaka sposobnost materijilla za .kovice svih pl:ccnika.1. .. U savremcooj masinogradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp. Osobine zavareuih konstrukci. . cc1icnog !iva.s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke temperature koja se stvara pd varenju.a Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zakovane i livcne konst1'ukcije: .acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su: .cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve. pneumatskim iii nekim drugim uredajem. Najvainiji oblici z'avarellll spoJ~va (p"r. legura obojcnih metahl. . 1 ' . Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj. On~ jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve. pojacati.2.zavarene .. izrada protoupova).ema JUS C.1. .tzumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnaterijalom. I· " u I " dbI" . jer se limovi snazno pritegnu. atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1). ~l. povr~inu varenja. a od zakovanih za 15%. :tl1Jcrodavna Je k C k)lllH ~anJcIg lima. r&di prosirenja funkcije. liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\.5.conog spoj. Treba razlil.-2. .01l) predstavljcni su u tub eli 2.suceonog. -'. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.i? 7. 2.. la. . osnovru ll1atet'IJal. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna).enti vara. cline se smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica? 8.e vee zakovana i pri tom steze limove.2.zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kvaIlteta lza _ r?ne elektr()~e.f\ .osceno.2. crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi.-1.

pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc..12 \r.'" .2. koji se ukrstaju ..2. .. -od koroziJe.. Kotni broj nczavarenih duzina stavl.~_. '. .3. Za promjenljiva. Sueeoni spa] Prek/opni spoj Spo} W~ ~~ .no .. limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara.4.a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. 2. .)~~. _-:. sa vezicom spoj i-spo] wAiK«~ ~ .~ ~~.Tabela 2.'OI.~!~ri prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih s~o. ~ ~".. Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se krajevi sueeljavaju.koji se spajaju Spoj nastao zavarivonjert) .... . tjeme i korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara.' nastao ·zovarivtmjefT.. fila p%ienih jedan no drugi Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod uglom od 90 0 Spoj nastaozavari"'.. odnosrio obradu ivica za iljebovc. 1F1 2.. u natelu. 2... ~~I II J c.sobno zakfapaju iz-: vjeslan ugao . 'zastitnih materijala..u se sa dvije tacke (:) stavljene 11eposredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. spo} ~ ~ jela. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc . pf1rubni suceoni spoj I ._.njem dva dije/a"ciji krajevi zaklapaju proizva/jan ugao Spo. 760 do 200 0 Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se· prek/apaju. .~.ovl'koji se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava.Qva ' Ivicni spo} r . . r . k~o i podesavanja dijelova... .~ pribii/no up ..lXi<-rliwih71jeni /Oro<- Uprol_cftn prik'oz iY///~.. koja se 5uceljavciju sa treCim.. Priprema dijc]ova za zavarivarijc obuhvata: rezanje osnovllog maierijala. Clsccilje povrsina. treba izbjegavati .:l. T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima ra~ne debJjine j oblika tjeme'na.mogu zatvarati ugao u granicqma od ..rotivanfom krajeva'dvd dipodrazficitirrt uglovima . 2. koji med'u. Va. l f-.. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i Cl i c 2 . . je/ovo.-'~ ". duz ivica za zavarivanje. " .. .-I9L " ~~ Spoi nastao za.optercc~nja -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje. 2.1. . - i ~ $poj nastao ?-Qvar.rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm. Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. Ncr z j v popreeni presjek spojd Objasnjenj·e -. 2.Na s1. sastavke 52 . dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih sastavaka. Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi .b. L Suceoni spoj s~ V~zavarom sa poJ.2. a na 81. i . . . fa vnih meauso. . ' . 3).! triju 2 . Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm.. . 12 3 Knzni {ukrsni)spoj ~>L~ Visekraki + dijelova.. I . Ublici zavarenib spoJeva. .. 2. L j..'C3/. ~ PnmlJlJlL~ III ~II C.. . ~ ~ dvije. •.2. primjcr 1 f 2).. pro:. 1 V a " . ~. upravnim na njih ifi sa vise (im.(c l ) -I..2..• . Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa ob. a duzina vafa I. se suceljavaju tre.pribUzna. -"~"'- f ' .. .trr.. prirubni trokraki spoj .2.Preklopne spojeve.vanjem povfnutih kraje- va dvo)/) clije!ova.2.'l...c stl'ane.zke if. Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1 krajeva' dvaju dijelova. . Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_ " jeva dvoju dijelova.M. Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na dije/ove .evfi Pojedini ~(nu 81.. Prif'ubni ugaoni spoj . .. koji se suteljavaju ..~."k.L. ko}.. kotira se na ovaj naCin: .~ .. Na{ezni Kosi T-spoj ~90.Krajevi ko}i se su~eljavaju .. " .~ .. nazivaju se '. I ~ .4.~. l'uzne duZine i poloza}a vara. r ' Potpuni prikoz A:Otzen iZieoij'ivornV ~-. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina. ~ ~ ". primjer.(c 2)o ."--. ".Cim upravnim no njih sa .2. .. ulja) bojc: i masnoca."a.2_2. .. .

a izdubljcni najmunju.8. b} :22. cisti.. vidljivo jc dn ispupceni sai. np!.2.' u:.2. bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu. Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan.5.2.ili masinski oblikovane profile iz lima. izuzetno se dazvoljava pojcdinacnu prisutnost troske i pora. urnjcsto kratkih i debe1ih. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.3.na pocetku i na-ktaju sava. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od . Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje I "'I S1.Raspodjela uapoua u V-2. 2.zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81.2.2. 2. a prema uslo~ima izrade Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole".zn?~ djelovan}. S obzitom na kvalitet inaterijala. b) pravilllo~ neroa llago. L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer jt~.) oCiscen i ponova iavaren.2.jc1ovanjc. voljno provarcn korijen yarn (s1. korijeh opterecen za -zatczanje. " 3. Priprema limovn ugaonlh sastavaku SI. 2.orokuje nujvecu koncentraciju napona.ieftiniji. 2.. Oblikovallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Zbog zare. 12 slikc 2. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\'. b) sav c) S 1. upottebom zatvotenih sanducastih ili kru.11jenog pravilnog oblikovanja. bez greSaka. 54 55 .7./5HOmm S.5a). kvalitet I i kvalitet II.iuih (djevnih) presjeka.2. nedo . Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ. oj .Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.2.u: a) ncpovoljllQ.6. milavanja zavara. Na oblikovanje bitno.iyati gotove-valjane profile i limove-. utice i sarna odabrana tchnologija zavarivanja. 2.25+<10mm Si. Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove.2.avarn: a) bez provarenog korijena.savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet. sa korijenom koji je (dlijetom. b) povoljnije.6. Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti: b} . .usljed zamora. b) sa provarenim kori~ jenom 1. Pri'oblikovanju Sio viSe primjen.anj:l U savu.2.a opacia dimmitk? izd::zljivost vura i moze ljaslupiri lom. /5~~Omm /i. bez naprslina. Ipak. korijen optereccn uu pritisak. 2. . nagomilavanjeS1. kao i nagomilavanje varova (s1.5.7a). Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara. c) izdubljen G. oblik sava. 2.4.2. brusenjem' i' s1.~ ~ min 3D· Treba i.2. uaCill naprezuuja spaja.8). manje debljine stijenki.

2. __ ~_".2.9.12.2. tak6der. Ugaono' ztI.2. 2." . emll.dozvoljeni napon zavara (aaz' odn._ s~. - . lJgaoni ". .'" F 2:2./' pojeclinih zavara: A~ =.9) izracunava se prema izrazu: a: 56 . ispitani ua Citavoj duiini.2. osim 1. Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f. Zahtjev 'pod 4. Tat) manji od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. uporeduje sa d02VOljcnim naponom.2. . b~ez zareza i n. moraju se obradom odstraniti.4. rentgensk6 ispitivanjci). (a . mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena.: St. je. _81. 2.2.ar optereceri na slUicanjc 57. S. Uzi. ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan u 10% do 50% duzine. . Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I.vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.10) izracunava se'pre1UU ~ru: .].2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. . u zavisnosti od nalaza.J.u vidu njihovu namjenu i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni.=. ' U proracunima se uzima dri je. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo. 2. 4a< [kN]. Ta).. Zahtjev pod S. . .9). . . Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at.. 2.2.) mania od stvarne duzine (l) za hnos ._ L'(a-{JJ <a~. i 3. samo s_ ieduc strane.2.. Proracun zavarenih spojeva Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati.E(a Ik }=ald+Q}1r Sf. --'-_.2a. da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. U slucaju_ zavarivania.to je kontrola blaza. ublazen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. i iznosi: lk = I . i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje_ nih zahtjeva.uceoni -'liar opterecen nn s~canje 1\ . Prvo se bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju.I..ezailje . zatini. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije "I Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A z ) jcdnaka je sumi pojedinacllih nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju opt~recenja> -a to je zbi~ proizvoda debijine naH i -duzine "Z.._-.11. 'koji SO.6. izvodi se staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. 2..10.adviSenja na lielt i nalicju sava. Suceono za~rareni SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti materijaia.ma se da je korisna duzina zavara (1. ukoliko ih ima. S. U zavisnosti od'vrste opterecenja. nego je raj prdaz blag i bez zareza.

2. LEMLJENI SPOJEVI .?~~~__ _____ _________.3.~ = F L: (a~) = '2' a F -lk ::< Tsdz croZ [kN] sto zadovo!Javu. Lemovi su standardizovani. _. 78<k == 0.__ .25 maL Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova koji -se spajaju._ Prcma obliku Ieml.12) proracunava se'prerna izrazu: Tsz= E(a'IJ=-a( 211."-'-~~iti~-. kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali.5 .~.-. pristupacne za grijanje i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\.··-[-------·-------------1--------·-·-·----Vrsta -spoja I ____v_-'_'_tl_'_'_la~_ie_Za_n!_" _____ zatezanje j __"_~_~. 5) 5 = 450 mm 2 = 4.4. Lim je ad cc1iku C. tQpljenja lema.71.5 cm~. _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po' mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku.a mjestu spoja.-.sa temperatura moze uzrokovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.' -----------------_·-----1 Succuui ----I __________ ' Le~ljenjc je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d. Ugaono zavareni spo. tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije.0 ___ ----j I __ ~ _______________ . granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll. Rjdl!/ljc 2.cva za staticko optc1"ccenje 2:3._2a'+12)<rSd!i! emil .-. 9 = 40.~avovi.:.jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n..materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C \'isu od temperature.:U kopma ne treba uu se hvata lem prem.arivanja.11) proracunava se pre- Provjera napona -r._. Kao pomo{.2.:an.__ ~?. Na zavarenu ceiicnu usku.65 Til Primjer 1... F . < Prillkom lemljenja.OOOO sa "-~ 12 kN/cm 2 pri mirnam optereccnju.enih mjesta raz1ilmJe se: 10 Lemljenje sa zazorom.odatnog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn. ____ ~~. plocies i s1.2. 'graI~- i~. U posljednjem slucaju . Razlikujc se mcko. a time i.2. Lemljenje sa savom. 'lJsljd zagrij(j. zrnaca.-8_5 "pet ! ____.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2. Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.Suceono zavareni spoj optcrecen ma izrazu: ua smic.l.Olj:~nap~~l_~" 1 ._?:.\ I. (.:._~_~~_. uz podatke 5 mm.~~. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova. . Koliku s.og muterijala Odvija se -it> mjena mjesta atoma.Za)' a = (lelO -.-e (sl.1cuje h = 0.__ ..5 kN. vrste naprezanja i odgovarajuceg . 2.~~~:--l ~_. Na slid 2. I'rim.er 2.75 """" = 0. ..' Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara.dozvoljenog napona materijala koji se zavaruje. kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak vcci od h = 0.3: cr~az '''''-9.. 58 59 . tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila: .5 N/mm!>.no oksidaciono sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid.i Rjdenje Korisni presjek za-. do 2. "i.2.. koji opcenito ne prekot... a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra. 2. boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme.:~e "isLe naprez<uiju _ . pa je i cvrstoca spoja manjc pouz(fana.2.k--'.. .povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste. kod kombinovanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. opterecen ua smicanje (s1-.1. .lZod mekog lemljenja lern Be topi ispod 450"C. __.~~~~~!E_jc _~ uvijanje ---------:-1 0. _ . cijevi i sipld.. prema lubeli 2.. po mogucnosti jednoliki~ zazor (za lern). a isporucuju se U obIiku }:ice.vanja nu.ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.difuzija (lcgiranjc). 1 = 100 mm.' Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --...2..a niza od temperature topljcnja mctala koji se spajfl. Korimi presjek zavara: A: = 2a (l ._.liesta .-.75' 12 = 9 kN/cm 2 . F [ill] Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.2. Op[crecenje jc mirna.2._.i_.~~~i£l_riJ~<:_~_ _ O_.65' 110 ==.~.2a) = 2' 4 (65 .uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C.3.---. nego kod tvrdog lemljenja. u zaviSllosti od vrste z~lvarenog spoja. prema slici 2.3. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo.2.imaju oblik kao'kod zav. ' Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi: F ~" Ali' crzaz = 4.65 "sa = 0.5 ffim iIi sa\' oblika V iii X.4 mrn. ...9..65 mm. 8) = 456 rn1U~. Ali.2.ura: A z = (1 ..__'"' ~~~~~~~~WUli) i . djeiuje stalna sila F = 30 k1'. o -= "z.~~. mlnerijal spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100 N/mm~. Zbog toga. "fabeIa 2.

204.)(~a i otpornost 'temperatur'ne uticaje S11. iznad 2 mm debltine).u lagano presovani sklopovi. c d. Limov. c) prcklopni. 2. zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. a. Sf.J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena (s1.3. piasrjka.).4. E:-E~J.2. Lemljeni spojevi limova: a. 23. 2.' W~.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. zbog male povrsine lemljenja. (cdik" aluminijlL. s ravnomjernim sJojt. 2. Ci.na Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe: 1. b.<.'IU lema (s1.3.'termicki osjctljivih m1tcrijaia.'l1. cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa..n. d. ALduti. a otp:wni su m.voj.1b) poboljsava donekle cvrstocu spoja. Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1.3. otvol' bude sto duzi. bostik.3b) iIi da su cepovi rebrima.} (81.. keramika).3d)'" i Ierne se na dva mje~sta: .3.1.2c) iIi naglavkom (sL 2. 2. 2. . e) Sll najpogodniji.lf).3.22 eaZ~/~ &CS\\. ne mijenjaju . zbog starenja.2b). ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata. rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove fj2. takod~. 2. b) ceoni J<~si> c) sa preldopom. d. spajaju se pl'eklopom (sL 2. d) sa iJaglavkom sa 3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da. Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih lim'ova" . otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1.eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova 81: 2. Q.1. l'eduks.cHiudra. S1.10S'l! na zakovane. 2.3.3. jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se popunjava lernom. ali se.3. 2. mctalon i dr.ne uZfpkuie nikakvu koncentraciiu naprezanja. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju.. 1ij~pljeni spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer .3a). f) pertlovan Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81.~~ Q. lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit. Pt'itnjel'~ prilemljivanJi!. 'Tanji limovi se izvlace.3. . -[f:t~l c. Lemljeni spojevi eijevi: ! as ceoni ravni. Leml. b) ceoni kosi. Isto tako. Kosi cconi spoj (s1.3.3. Kosa (stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1.t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. ' oyiffi'lje:ri~ 60 61 .3. i dijdo'ri spojeni lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri.la) postize se niska'Cvl'stoCa spoja. Cijev'i debljine stijenke ispod 2 mm j' cijev~ koje treba meko lemiti.4. cvrst.3. 2. ako se upotrebljava.evi~ Ceone spojeve die. d) pregibni c) sa vezicom. '2.3. . 2. zavarenc'i l~mlje:ne konstrukcije. LIJEPLJENI SPOJEVI J ~-~ b. rtovi naCini spajanja - . Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim pertlovanjem limova (slika 2. koroziiu.stv3 materijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su.3. 2.2d)o 8'1. (81. 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala .-1 c. ceoni ravni. VZ~S\\SI €.3. 2. U Oi.

. 4. produl. k1i11ov1 ll10gu bid uzduzni i poprecni. CVl'stoca Ijcpila za metale iscrp~ l.5.)Qm i bez nagiba.ccga se klinovi izraduju od [elika.inOH1. rC1X. vodenje i osigunmje dijelova maUna.tcmperaturi od najvisc 300 e. tj.. d= 20 mm. 2. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija? 9.evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja. Nadaljc.m.2..10.)eme otytdnjuvanja.ovi iir~duju se sa nagi1. 2. jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva vece od kohezionih silu.4. f{7l t::.2.. normalno izveden otvor). Nagib klina 'izraduje se sarno sa spoljasnjc stralle (s1.. c) sa veznim plocicama. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao hladna i kao vfuca. ZADACI L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc. zbog .S. 9 h~ Klinovi sluzc za spajanjc. a sta navarivanje? 2.5. cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje.:::pojevi se koriste u l1lasinskoj~ automobilskoj.). a spojeni dijelovi se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. g) sa usjcceniiu krajevima.L predstm. fl.1.L Uzduzui kIinovi Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o. teorijski bi trebalo da bude jednak debljini mo1ekula. Kontaktna Ijepila sa sr~dnje visokom kohezijom i visokom adhczijom.12. spajaju (s1. KOd .dvokou. Kako su napregnuti. 2. f) cij~v ~a prosirel!iem I1l\ )e~nom kra)u. G 1. a U odredenim. d. D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. Sta je zavarivanjl. avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji. b) usjec~ni.0445. Najcesce je to ce1ik C. nanoscnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. d) upuste~i.sa datog elementa na vratilo. 2.lcnica.0010.:zamajac i s1. Postoje hladna ljepiIa.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc. Gdje se .. PITANJA U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.Jjene su Inogucnosti. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje? 7. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji.prethodno obavljati i PQkuse. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $.2. 2. a maiu cvrstocu prema odljepljivanju. matedjal poluge je C. dok se zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba..edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern? 12. 62 63 . ueba razlikovati jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava proizvodaca. J. I) zupcanik.: Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb (utor~ kanaI) na vratilu (2) i preko njih sc. Standatdna vrijcdnost' na2. vp0lrebljavaju sc u tekucem stanju. Na s1. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP 8. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2. Ko)i Sll glavni clementi.4.2)./:::j/ h. Lijepljeni spo. prema slic! 2. zbog.zupcunik.juje se nn . U '. pinimalne zatezne cvrstocc. Im. u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc). .1. Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. preklop~i. lijcpljeni . 12 = 50 mm. zavari pokdillih zavarenih kons~rukciju sa kojima se susreces. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru . cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja .navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) . VezQ kl.ljepi~a ~nora s. lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' gl~vCine. = 100 mm. kojti otvrd. Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstrukcije. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn ~dhezijom.) zatvarauJc otvora (hlevo _. SL 2.ajaju.l====f=.iba uzduinih klinova iznosi 1 : 100. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. ut:' podutke: () = 6 mm.ai"\. a = 5 mrn. Zbog toga. pojednc kluse kvulitcta zavara? JO..cmu k razlika iZll"l.sa dijelova koji sc.e) sa dodatko. ~ Uzduini kli1}.c prvoL komponenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ. mms 1. ' 3. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti. uz podatke: F = 20 kN. 2. slucajcyima . koja o~tvrdnjavaju pri nOfmalnoj temperaniri.ponentnog .5. 6. 3. koju se nakon vezivania pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj. polozaja prema osi dijelova koje sp. Lim (:. '.u prabi? 11.. je razdvojiva.' ' Ijepila.rrimjenc lijepljcnih spujcya. h) sa van)sbm prSlenom. i vruca. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva. 60 kN/cm2 u stanju primjenc. 0645. . Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.a)u vc1iku. U zavisllosti od.njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. KLINOVI I CIVjJE ) G.njim snaja) iIi obrnuto .priillje:njUju.vara?5.

3. 2. odabiru se pod. botne strane S1. Da ~e usljed :hapons~?g 'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.5. zadnia strana. Ove strane izlozene 'si. u dobroj vczi. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0.. ~Zod normalnog klina tipa A. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene (tip A) i rayne (tip B). 2.4.3) jednim dijelom .5. 2. Prerna obliku pO~)fecn'y:r pre~JCkJ 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau giavClne i v'ratHa.ul~ze u'zIijeb glavCine. svojom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo.csna nahrcganja (H/k Jli HJm).4) koji se zabija i izbija sa iste strane. 2.4): retivnr klino'vi (s1.trana.5. spoljasnja ~trana:> 4. 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. ~I I E34 Sl. . " • " S1.5.oji je vratilo proracunato. J na dod1rllllTI rovrs~­ nama otpor trenja koji.! bkom pGvrsinskom pritisku. Cija sirina odgovara sirini Idina. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo. TJnutra~niom stranom k-lin nalijcze na vratilo. a zatim navlaCi glavCina.edica zabijania l~1in~ u zIii:? v-nitila i glavCine. Pl'opisi zastite zahtjjevaju J radi sprecavanja nczgoda. ZJ.7).a }.og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l. 2.1C.izd?tblJeni klinovi (s1. Oni ostvaruju sigurnu vez'u 1 ali uslovljavaju -izradu zlijeba u vratilu.bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza. . nali!egmj~ . prednja s. . 2. nmmalnz klinovi (s1.di~) obrtnog momenta z. 2. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc strane i vratila. u prenosenJu obrtnog momenta.:. iz spoja. Klinovi kod kojih je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi.om.3. 25.~.5. Zbog toga p61uprccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje spaja.6) i tangcnr-ni klinovi (s1. jer je pod djelovanjem optere~enja onem.5.5. unutraSnja~-strana> 5. 2.5. 2.1.6) djelom visinom ulaz~ u z1ij~b gbvCine" a. Normalui klinovi (s1. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje klina. upotrebijava -se klin-sa kukom.5) cijclOlll. moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga.Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja.5). treba da prcnasi obodnu sHu.ra' biti -l1a'jmanje dva puta veca od duzine Idina. Uzduzni kl£novi sa 1wr:ibom Zl. .~ . .. (s1. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc. ' 64 65 . -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine.VCi. Mogu prenositi velika opterecenja i najceSce se upotrebljavaju. lzdubijcni klinovi (s1. duzina.5. a dru.~ 2.zlijeba u vratilu jednaka je duzini k1ina~ Spajanje ~e ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb.3. g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna. Kukasti nOl"11lalni l:Jin Tetivni klinovi (s1. odnosno ()bodn~ sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Tip A poluokruglo celo S1. kao posn. L5..).5. ali m.ogu pre-· nositi sarno . Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. 2. r. i sl. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom 2.5. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini "'I-~.1.1..oguceno izbaCivanje kUna.H7 /k6. Bncne strane ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo .gim u zIijeb vratila.2.\ da se kuka prekrije zastitnim !im. Privkladtlo je.5. Uzdufrii klin sa nagibom:l. 2.

i 180°). Uzdu~ni. Postavljaj~ se iedan na drugi prcdnjim stranamu.2.klinove za marine alatke.5. L- Taugc11. Duzina .normalnih.zlijeba u.zni presjek Idina izlozen je smicanju.. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin.4nih sila. kojima se stvara iiovrSinski pritisak.. Uzdu!:ni klitunJi bez . Izdubl.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog: nabijanja klinova sa nagibom. 2. U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja. ' Ako se zahtijeva uzduzno pomican.~"".5. gdjc ~e nalazi nagib 1.para ldinova koji su medusobno pomjereni po obo~u za 120'" (ponekad .1'1 u ij' I 11 I 11 {1 ~~ 1 ! / i 'I 81"2. b) kukasri -pIjosnari kI~n 1 il ~ oj b) 81. 25. nalaze dimenzije z. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju navlaCi prcko Jdina tia vratil0.ta vrsi 8e bocnim stra.slovenski standardi propisliju tri grupe klino\. u spoju sc stvara potreban prednapon.:e se b Din'lenzijc... J.C:o .1.cni Idinovi: a) izdubljeui kIin.7) primjenjuju se uvijek u paru. vrntHu . 2.8). OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj. a 'primjenjuju se kod pomicnih zupcanika.-5. moni se ob~zbijediti labtivO nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine..nazivaju se cest. Boene strane klina postavljene' su tangendjalno na v1'8. wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.8.6.namu klina. Klinovi za poniicnispoj .) onda se ugraduju dva . SI.odgovara duzini ldina.ti10.:( visoke i rus1::. kIin bei nBgibi 66 67 .. : 60 do 1 _: 100. Zljebov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni. b) kukasti izdublieni klin ~ l ! 2.5. Cvrst spoj postiZe se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine.-je po vratilq.o kl£novi za vodenje. a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.5.e. n{ske '. JugQ.tni kIinovl (s1.5. Primjenom klinov. 13rcncs obrrnog momen.1.sl){)ljne s~rane l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem Idino\'u jednog prcma drugom. 1t9.5. 2.5._ U tubeli 2. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1. Uzdu. Izmedu. spojnica. O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno i'dvosmjerno okrctanje vratila.a bez nagiba: v~sok. kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa u glavCini. n<l..

.060) i ---------..!:" ~_ n< 0" ~. <:< 0 ~ 0" ci .N g "' ?f.9-.'"ci (J:..S..I--... p .. 0. ·g: '2' . hoi -.!':::.I----1 b i Za I normrune khnove I visoke ~ --~--I"" i _b 1_..2~ ~"' .s ~ o .~tl~~~II¥£I· IBOCCJ80 1 -'-O-\-. 5.d:./ o....9 L ..D o l.I..< '-' Et ::. .~.' p" 0.'...~ 8 .9_.-..J "' A ::.(Jq Il...__.•. (JUS : ..- 5\l' 7< 0< '" .1. Q ti .12. 2.6.1.. <: 00 .:z.... 'tjrgcr ".~." " 'J> uq g' (J) 8l-Og. d+2..· : -tH~H-l~i~:hi!.~ 0... 12. _ci. g'ps· .o g''rJ '"1 00 .iJi.. .:y 'I C2020 I 030) • rI '------ ---. ~fll:> ~ <: ~ f:.14 . ~ 7.. G.i::iH~~fF~I=:E]=~=~:~-~J:::=:\--:1_~-]=_~I=~=]r.. ''''07. . _~.:.n d ~> \)'.. 0 ~ " " "" t::I 0 $ 3S fP '-.~:~~[::_ 1511--1-·· .~ ~±=-~-J ~}-"-~ " .. p:l N~· tt.:: ~ ::. 144-50' I 14 J. rf p ~: oS " " :.:=-:'" §~ o " 0 D...Jb._~_"I t I tl d+t:.iO-I:u. Z! __... 0 <.. ~ ·~~I--~I~f ... . naglba V1SDkI II (jU_..'.' .~ g /'~'~'''''&~ q..s:g 0...--. ...C2J)22 i 032 Khnovl .. <: -.:> "'. 2 :r 5 ~.. 2. .::l ~M 0 " .061 I 2hJeb u glaVCl111 I--_-~------- Ibez naglba I Za khnove I lklmo'i~be7. 4..... bez naglba k ~ormalni kltnovl .--~~--..----------~-~ JTJSn~.. .~.-~~~lf~i~~~-:I~~~i~~-.~ -~~-!-t.~~~ 0 :......~: )7':= . V1 ~ C" "Oro~g-~ '"1'---' F~g~< ~.::l p 0. 13.. :]' p. 'k"mOvl .'r. .--~ ~ .. .1.1.t3 .I -.c~'" v.."'0 7..::...-----~--. - ~~I*I~!~r.2i~_.. p -0 o.-.d. . fo ~ 8" §'~J..""' <'". ~ '::f a:-g: E:.} . 'l> . ' " '" <: ~.8-::.7 _.:~ a.~2. CD'" ~~->l~ 'g. . (0·31::.-'0 .~'t.' '8 o:q (..1 "~' !_. S' 0 Vl '>' --.9_ .:1. h'.d~p< 0 g 1 g::: ~.:::-' r....~rt>o p .. P p E' ~ g5°o ~ ~ J<'_ ~ 1.h o CtJ g.~.' l :> ~!:.~... 5'g "-':~..< .t~.~ ~ '" ~._'~_'..~ o ~ 0' ~-p c ~ ..---." 8 ~ ..~ . . .1 2:. i d+4 IH~=--l :~I'-~~-I-~ HH+l~-I}~i..) I S. I. ~'" ::-'(.-.... XeCl1lK vtan 1a .:~ I-Y.h'fj.-~''--''-'L='~'~..::r'::.. E'tl o ~g o. . .::! cr .Q'O p"" 0' '. • 'C::: '""! .. I .~'= UN"'"'" w*..::' :4 ):::l. M C2...n g.:::l"'it=... 6! 4 2. Uzd:uzrd kHnovi ---!----~-··-~----·-I-----~--. >-<.1-...5 :' 4 .::~ i ' ::::l' "1 .1\1 """" ".. I etlVnl ldmovl JUS M C20'"'1 ' i 0'31 . -. .lz~ i b I h.~. -I . ~.. 8. ·1 -I T -1--\--di14.-". <:.t . Q ~ tv " '"~ > S' . --d~ t-:- . \__ 2.' 11.'g ~ 'Z)Q... ~ ~ !o an d-:5"<l t:! 8.:..::: N t-.~-j~d~j~i(=h{i.-----------.5:1.3. 12."3 ~ a "" s- :4 g a.-.t..---. ~ ..9..1..... .-".)--'00 :.0 . ." g.e'. I . ~ ~Q~} i!l ~' p N<N:::.... > 'g.::: "" . '"1 0 .- ~"" mj~1'e u mm --. ~ . I 1_"..'O-.. (_t __ 1_ h. •.-.--l.o. I _.~ .J tIl OJ . I'z(I UD . O<c.......~.3 <~.I_.LC e.-... J:j '04 . __ .'1j ~ 'p:l ~ ~ ':': '8: ~ '0" g Ei '7.1..441_.. . I t J :'". _.OI7) ~ -.. N':r.l c:I ~§\~f ! I)J ....~ ~ ~ f-f :::?r'.. a .<~ " p...s-..j .-I."':>.:::t':::! 0 t::I .--I .~*~:~+d +7. £. 7l j:j . . ::!.I.J::<! -4' '.:l g.::..s... "~ p. lSI :-' .::: CtJ Q.---------------.. --:.8..z· ~ ~~ B"..'0.O := 0' N Zl 88" (o'i . ~ t.:t § g.~ ':.T!+'''VJf!4~r\r"""".. i. " Jen! JUS M... L.'" 00 ."..iI1Q .' b: "'d ..~~~.'1.:: fJ) ~ ~ . :3 ~-~--n u.:l '...>-<' S..~ ---~~.~i'! ..~+.. I .-_12..'tn' '3 . o s r1.51 . j....p g. ' t:r .. 6 I 1A I 14. ~ ~~ ~..5 6 3. 3.. §" '0' N~ 1. -.'.._.~- Tabela 2. (1) (11 4 B ":j P> _ 0 _.....l._ _ i~!~~1~~I. ...' 25! 14 -.=:A=I. ()( g.@ p.

~ doz\.J..er. .3-.I.lijebljcno -'oratiio i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' (s~. v r a t i l a .. Sl. . Kukasti kJin 12 X 8 X 100 . Usvaja se klin Qez nagib~ 14 x _ _x 90 -_ (. a manjc . c) u glavcini za . 2. O\.5·n" Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 ~aterlJ~l.N9) bIP9.C2. prikazani Bll osnovni podact i toleranci.~­ su vrSllskom pritisku). Izbor di-.3) d.kllI). b.ll._ ' Ozn~~ 1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv.IJ~ pogon sa uJanma).z.obrt?-i moment koji se ~UD Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la. za ptt1V)ertl p()\tsm skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll: v .'e' k6fi 'se da.5. gdje je ik tisak.. ' Narun smicanja u klinu. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu.a je kljlloni pez. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:.znatno se oslablJuJe vranlo.ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova Uzduzni klinovi izlozeni _ slozenim naprezanjima ('pritisku~ ~lilicanJu i !).. Veza vtarila prec~lika d = 50 wm i reb1cnice od sivQg nagiba sa poluokruglim celom. Time se . -Ii tabele 2. .ovu! vec. _'" '.1. _p6stize se veea povrsma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. ' " _ liva ostvaren.11. dubina .5. za ptec~ike vratila izuad 44 do 50 mm ~. duzine 1= 100mm od celika C._ b) sa trap. sirinti) visinu) duzinu.= lk _b """ 89 mm.- "1" '1.ci. gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2.ebljenih.kukastiklin JUS .tila i .12._-"d~lk2.M..smanjilje specifiCh.u se na ~?sn~vu pre:~lka vr~:~la _~t~~~la 2..Q20. • korisIlD. dozv0.. Usljed veceg broja klinova.'clinos.dU7.ti odnose se n:1 miran pogon. se d~en?J)e uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh lS?r~lVanJa .. Dtlzina kUna i k.?va bez nagl~a.al i pripad. 8tO predstavI)a negatlvnu stru~u ovih-klinova.Lako se prilagodava polofaju giavCine.h = 8 mm. Nedostatak ozli. F -'~[1 19 . Preos~ali dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju kao.enih spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj tizduznib. < Pa...se spaJu klinoffi.o~ ~stalih . Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg ~lva.0645 . = J~5) (i = 75mm.menijim naCinima spajanja. Odrediti dimenzije kHna.~un.. Primjenju!e se kod alat~ih masina i m~tor­ nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ...' .K. vratila i glavCine je potpuno.2. Klinovi Cine jednu cjelinu sa vratiloin i ne mogu da olabave. kl.C2. .'. 2. materl..l.ajud standard.S.lk = (1 do 1. zljebova na vratilu..06Q.C..a glavCll:e ko)?..c vri. o~reduj. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u glav~ini JZ~'a4e odgov.5.11. Npr. Zb?~ relatlvJ:i0 velike dubine zljeba. 25. 2.l napllU pn $l11lcan)u (v~{.. . vratila je skupa izrada.4.leu.. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom. u prvom redu ozlijebljeri1m. ' Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od d~b~ne zh)cba u vraniu. . . _ _. RJdcnje. b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom. riiCklin crte~inia vni.JUSM. Prim. ustupa mjesto savre. . d [em] precnik. V' Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise. U slu(.. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi P -=. gdje je 1\1 0 [k1'\cm) :.u nu radi{) .12). Na s1. klinovi bez nagiba. .!.ll1a z 1)(::b aug 1~" 1)<l :lVClll.aju_ozlij~blj.5. 71 .lrajuci zljebovi. I' . Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' ~Mo!d [kN]. dubina zlijeba u vratiiu t =:.5. 2.i pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. U praksi se ne izvodi prof'J._ (zyjezdastim) i poligonalnim sp9jcdma.zlijepa u glavCini t1 = 4 mm.~m.5 mm.J --:l b(P9.glavCinf!. av~ko je od celika ili celicnog liva .0645 'ozriacava se. duzin::i Idina.-()20_"sirine b~ 12 lUlll" visine.o~ klinov~ b~z nagl~a VISl s_c racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povrsinskog pritiska na bocnim stranama Idina..J9! i_I II a.cznim profilom QJ b) klin bez nagtba SI. ..i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti.oljelli povrsi115ki pri- . Celitriranje.JUS 9 .Cita)u se mjere kiiha bez nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm.M. + . DunenzlJe poprecnog presjeka klina (b X h).1.5.0645 --'-.

2. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260 (360) 111m. 2. dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_ bjezna kod ozlijebljenih vratBa. 2. VeCi nagib imaju klinovi koji se ceste rastavljaju. Spajanje poluga popreeniIn klinoln Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.IUS IVLC2. Omogucavaju brzo sastavljauje i rastavljanje. 2. sa za~bljenhnzavrsetkom (c) i sa zljebOVll11_tt po duzini. Prcma:namjeni. obicno. 2. z. . klin sa \'ijcima. Zbog toga se ceone strane izraduju s~i zaobljenim i zakosenim ispupcenjem. kako kIin. 4. ].lga. sa prodllzc1.2.5. . . 2. za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih masU1skih dijelova u sp. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<mka. P..5.'15.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje. Cz'Undricne C£'lHj'C C. Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va koji se krecu pravolinijsld. ' Postavljanje. bez zlijchn i sa zlijehom (sI.Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih elemenata ta poligonalna profilna vratila.14. . Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2. . .Sa~anja posteljice u . Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne (kriznc) glavc. ui "istovremeno popustanje suprotne navnkeklin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza: pomicnog dijela poste1jice (~).5.5. $ otvor +~ ! . U 'poprecnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. sa ravnim zansetkom (b). "'r' micn! dio postcllice.5. Civija vrsi pritisak na stije~e on'ora i tako os!varuje CvfSt p~ Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja konstruktivnih' elemenata.avrtanjem navrtke (6). i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana. Civijemogu hiti.13).~ kom i navojcm (c) isa zljebo\-~ma (d). 207) imaju -konus 1 : 50". Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. izraduje na jednoj strani i izn08i _1 : 10 do r : 5.201 .// SI. )04) izracluju se sa ltonicnim. 6.3. Civije (zatici) . bez z1ijeb~ i sa zlijebom_ (s1. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za spajanje nalaz1.16).a du:i{ne od 1 do 200mm.. zavrsel~ korn (a).5. 2. 2. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1.205 . ncpomicni dio postdjice. Spni Civijama je cvrst i razdvQjiv.. Poprecni klinovi Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji se spajaju. Vratiio trouglastog profila 2 2.5. 0645. za fiksiranje Civijeu otvor (d). sa zaobIj~nim ivicama (s1. sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h). h11 i m6> 7. Prema obliku. poluge.01\7. 0545. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_ od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc. 2. (s1. kao i vezivanje raznih poluga (s1. Nagib sc.13. 2.glavi._Civija i .od PQmicanju masinskih dijeJova.: cililidr£tnc.j J 2. se zatnn kale. Izruduju Be k<lO obicna konicna Civija (a). 3..10iOl'!l2 poh.5J4). razlikuju se: poprceni klinov£ za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe. -:-.epkom iIi konicnom 6vijom).oju i za o. Matcrijal je C. Na"sl.e. vratito /. Stan~ dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118. Nakon sabijanja.15.IDotorne n 73.5. riede-nu obje strane. Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog polozaja dijelova. . podmetac: 5.dguranje . ' 51. 'preds'i:avljen je naNn pode. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug. J8 ) . 'usljed raskivanja. po cemu su i-dobili ime. kon£cne. Izraduju se s nagiborn na jednoj. naYrtka .01' Qbrazuju cvr~ti sldop (naj~ ceSte H7/m6)._ ne bi postao neupotrebljiv.-4 3 Sl. 0345 do C.17) i elastiol{.5.5.

Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? . du:tinu. " . Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa.. ' 1 kUd 11. dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.Veza . Koji su konsiTukdoni oblici Civija? 74 75 . .19. Koje strane ls.18. \/.- - spo.rce. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim. 2.preclllk vrat!la d ='" 20 mm. --. 2.nc klinove? 3.[='+---. a koje kOJ j>J" bez nagiba? .o vuceno -----"''€i c c - ---.0545.rJrnll. 1\: ". duzmt. i remenice od. . ' ll. 8.12 mill. Cilindricnc clvije ! -I SI.(."': .rum. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn ova 5 a naglbom. 1.. Konicne civije d) PlTANJA S1. Dimcnzionisati i provjeriti klin.201.klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU.nacriboU1._ Elasticna -civija 1. oznaku pripadajuceg standarda i materijal.juju? 14..----~ --. Pogon je sa sIabuultd Ylll. se ostvaruju naponske veze? .5.-. kukastim i 't~tivnim klinom.a .C2. -l_CCUlk Na s1.'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc. 2. f . 12.5.19.c_nc Civija r ---I r r l- II 1/ Oznaka Civije suddi precnik.ardizovane su za precnike do 50.16. '!!lovu 9. ko. 2. SVijet70Ifuceno . prema JUS M. StanQ. oznac:-~~:' . Precnik pripadajuceg ot~ora j.E r 1I " c) Il:::: (jb~3- ~ J iljeba d) 81. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo? 6.e ujedUo: i n'a~ivn.5. Primjeri prim.5. 4. 2. IJ. se tic da -tivije. .5..Svijttf. Kojim klinoviml!.mrn. 5. duZina I = 60 rum. 7.i p . .: _do AQQ. ~.-' IT a) t' '" • /)) . siYog liva ostv"ar~ua je .17.vratiia. a lwliki za pop. -'\ .\ Se.C-l~ Cilindricna Civija 12 ~< 60 JUS lvLC2.agiba.klin sa nagibo m ' je bez n a g i b a . olaba~'iti.alnih spojev~ u odnosu na l'pojeve l::linova.i. a. llndriclla Civija precnika d ".:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi? 10.giim eel MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm. 2. -It K~""jt4 k-I 0) ZADATAK . Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi? 1'3: Stu su clvije-i gdje se p~imi'<~ri. c) SI.20J. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc..

2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka) Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee uzduzne sileo 2.6.1. Postanak zavojnice

SI. 2.6.2. Postanak

81. -2.6.3. Spoljnf navo;

navoja

navoja

Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kretanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravolinijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim, rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad se trougao-obavijc oko cilindra. p Ugao uspona zav(~in£cc ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" ---~, gdje jc: " . d· cr P~kor8k, ~uspon, hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik d~

frffil L
\

\w !
i.
--.J.'.

.

I

,I

,

I

,

S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj

ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" . navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI , traca u pravcu 03e, 0 d n ' u navrtIul (s1., 2. 65\-'·' navoj 11118 Sm." 03no uvrce L). LI)eVl ,,",, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ '~(1 ceO.4 posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U naynJ:.~l -".0-",-'--l
v

~'.
b)
Si, 2.6.1. Postanak ~avojnicc: a~ cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3

-I51. 2.6.5. Desni navoj
·V Y

J

ts?J,.'

81. 2.6.6. Lijevi

navo~

Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik, trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni), Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila. Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1. 2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4), Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj p~vrsini.
76

Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, jcdnost1"uki,~ sa jednim POcetk \ ·v .• .,. d . 'k '0111) 1 vzsevOJ1U ( VJSCl).W 111, sa Vise pocctak' n"O 'sa ,_,J-l " oznaClmo t)ro). pocetaka i a). ., " ~l 1 · •. . "'od , VISC;70J1ll · navoJa~. ouda su p~cec~ pomaI · po .,opsegu I \:1U~1 "ruga osno~rlce Vuljka -z ' 360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a _ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja prol~zi kroz, njegovu OSll do_ b1Te se.Jmifil nav(~ia (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),' skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l St\';l~S~ srika profila navoja naziva se lcon/ski pn~fir' na
v

7-7

.
.9;" DJ:billa no~e~ja navoj~og spoja (HI) je ~rojekcija ~OdirivalljabokQva SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
HI'=-~-·-·

4
linye

ii-D,
2

10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg n~voJa (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj navoja (2 2) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: Af~=:.

d2

'

a._

J, •

n ..

4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay .. Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim Is61~ -profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" ' vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08tri navoj~ prUZt:~u jl:,(;.i atpor t.~enja- (F~ =Cor:, . M) negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenjuF,ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani otj /' /,: po~' -trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F sam~o~vrtan)e navrtke. Izraduju se kao jcda

~<-<-I'+'LD:L

I
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocetkom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka

d _____ ~_

S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju

nL

novoJn1"

2.6.2. Osnovne veHcine navoja

Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8). 1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni) pre~nik 11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a.. / 2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja. 3. ,1v1a~i preenit spoljnjcg navoja Cdl ) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan jeza promcun vijka. 4. Mali precnik unutrasnjeg ~1avoja (D I ) mjerodavan jc 'za izbor precnika. spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj. 5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8. na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. ' 6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih bokova navoja. 7. TeoriJska dub:i.nu navoja je visina teorijskog profila, mjcreno nor~alno na asu navoja. 8. Dubina spbljnj~g navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (ht ) jc "razm~lk izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja" mjereno normalno 11a osu llmT aja.

Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,jeIl:juju se ~la vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-, IJcd tren)a budu ~to manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni. 2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim ISO~profilom je istostrarrib trokut" a sv~ rujere. se iz~~zavaju_ u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX = (j/)~ Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i zaobl''''~ , njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja prik~zarie su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih Y~licina profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • . •

'". 51. 2.6.9~ l}tlcaJ ,ugia profila na otpor trenja ilavoja

_

leon)ska dubrna nHYO)a -

H

= .--,-~

1:J

2tg30°
=

= 0866P'
)

)
=

eN)

Dubina nos.ell;'u'

'na~'ojno~

spoja _. HI
1

,

Ii -

~ Ii - ~ II = ~ H 8 4 g

O~5412 p, ,

Poluprecnik zaobljenja -

R = "':".H = 0-!44P' 6 ' ,

78

79

·C~ .. '.' ... ' ...' . . . . . -"",:""~
",'-,

V7.inia se da jc D "'''' d 1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D1 = d - 2Hl = d - 1)825 P;

Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja- JUSM
i

Nazh:n.;"r,~ecnikf~
1 II

.._..._.

Korak P
krupni

_JI N~ziv,precn,
!!

.

nO 0

. l! izVod "'.
Je1" e li.-to.l:tJ.

Dubina spoljnjeg navoja hI Prccnik iczgra l1avoja
d~

,-co

H - ,- H - -H
2ftl = a

1

1

86M
1,2268 P;
c-

=

17
-

I-! = 0,6134 p.

.

nr
sitni
0,035 0.08

=, d

stepena prioriteta
0.,25

S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 -

(~H - ~H) 2 R
!
II

d-

~ II = 4

stepe~a - kruPl~i' p1;ioriteta ---'-"--.~~"-.--;---- ~
22
24 25 27 30 32
2,5 2

IILI!...IilJ-.--:~"-t..p.
i
~--,,-

r

sitni l,5 1,5 1,5 1,5 I, 1,5 1 1,5

d - 06495 P.

'

0,30 0,35
o.~

o
I----""OO'C"--O f-__",] = dz __

0.09

3

01

'0:

I

Nazivni precni-ci navoja svrstani su 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll). Prvenstveno treba koristiti precnike prvog stepena prioriteta, dok se precnici drugog i treceg: stepena prioriteta kor1ste samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je preglcd' nazivnih precnika i koraka metrickog navoja. . Prema vdicini koraka, metricki navoj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi (fini). Normalni navoj primjcnjujc se za opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za specijalne svrhe, kao .i za precnike d = = 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:" vojnog spoja; sigurniji su od samoodvrtanja i zahtijevaju manju duzinu navojnog spoja. U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dardizovani preenici i prlp'adajuce vdjednosti metrickog navoja sa krupnim korakom.
U

2 2

0,5 0,55
0,6 0,1
0,80,9

0,1 0,1 0,125

2 3,5 2 2

0,125 0,15 0,175 ,0,2 0)225 0,25 0,2
--------_.

33
36

,

39
42

3,5 2 1,5 1,5 4 3 2 1,5 4 2 1,5 40 2 1,'5 4,$ -- - --'----1,5
35

1,1
1,2

1,4
J,'l

0)25 0,25 0,3

0,2

0.,2
0,2
.,._. __ . --,----

45

48
50
52

4,5 5 'I'

- -- --_.-._._--_.

2 3 2

1.,5 2 1,$ l,5
2

0;35
],8

0,,::,
0,2
0,25

0,35

55

2
2.2
2;:'
..

0,4
0,45

56

- --------..
OA5
0,5
_-_.

5,$ 4
~

4 4

3

3

2 2

1,5
1.,$ 1,$

0,25 0,35 0,35
0,35 0,5

60

64
65

5,5
6

1,5
1,5 1,5

- ..
68
"0

3,,5
4
4-,5

0,6

I

o_,7
0,8
5,5

81. '2.6.10. Metricki navoj

2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
5

-0,75' 0,5
,,----""-------_.

70
75
76

G

'c
4

Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila .0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja prikazani su na '51. 2.6.11.
}\'ledusol~ni odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su'; P 550 2 :2 }-] = '2 . ctg "'~25" O,96049P; III ~- Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r 1 = O,B733P;

"
9
10

0,5 0,5 0,75

J.,5 2 1,5 2 IS

80
YO

4

1J 12
14

d1 D 1 , . d -' 2Hl = d - 1,28066P,; d~ "'~ D2 = d - Hi = d - O,64033P.

1 0 ..'5 1,25 1 0,75 1,25 1 0,75 _ . ____ ....... _ .._ ....... 1,5 1.,25 0,75 1:,5 1 0,75 1,25 1,75 1.5
2

85 6 :';'i 41 3 93 6f:~4-; 31 3 2 . ...._ .. _ ......_ .. _.~6.. ':.3

1,$ 2 1,5 2 .1,5

2

100 105 110

G

------,-

6 6 6 6 6

4
4

4
4 4 4 4 4 4
3 2

Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je "z" broj navoja na J coL*

15
2

1,5 1,5 1,5

1)25 1 1 1,5 1,5

115
120

125
130 140

* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim profilom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/ 2; ll~; 3/{ itd.).
80

17

1,5 2,5
2,5

2

20

2

135

-

6
6

6

3
3

--"~-.~-----------

3

--

2 2 2

-:--.:.......:

(~

50 --'-'- 39.50 2.1~te su vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al.020 10. 1.--.480 5. i.55 .253 56.50 '-~-~'-"'-' 1375 1651 1905 .740 1.933 . .n d = 6 nuzivnog precnika.8 0. voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu..40 0. 4. 4. 1.00 ---------_. vanjskom precniku.752 52. _0. 0.670 0.03 2.30 3. a ne.977 2.083 1. .00 5.428 56..675 3. Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm.6J 0..894 2.2 '} 025 0..648 1.387 2.11.754 0.106 0.08 2.110 3.208 2.71 -.alnih lUlvoja...083 1.-- 2.~ >.87 . 25.5 3 3.18 -I : i 14 .moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a.253 '~--. Cijev~li navoj standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. po cemu je i dobio ime (s1. ~ i I 16 18 20 -.624 0..25 1.12).376. 83 . 1 2. Trapezni na'Do.495 -------------------------:- o 5.470 .908 2..m 1.406 1.30 .77 42.00 __. Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim l~o!~'-Om d.-"~- . SI.938 0.47-0.8 0.122 0.9 0..05 4...3 76.5 5 6 8 10 12 6. 22.051 --~-----.l 1.350 7. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja od 1!4do 6 (JUS M.00 4. II?u l. (J mbc~l 2.2 104 144 175 225 3.701 16. 4. ~r?fil nonnalnog i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen..6..i I I ..~--~----- 1_. >.'oljcna p:'zmJena V~tv:n':01)~g navoja.00 68 6.320 3.•.l89 0.217 0.40 " 0.50 O.nanju dubinu navoja i manji uspon pa se. 3..942.436 2. 2.093 36.20 4.50 3.50 6.___ .706 2.---~"~".00 2.34.839 0.479 39.141 3....706 31.894 1. U tabeli 2..20 0.2.35 0.135 0.00 5.BO.750 10.108 0.50 4.165 2.271 0.353 1. 2.624 1.165 2.~.6.677 0.80 2. ~--- ' -- 22 2.-~-- 30 l I·' 36 27.80 1.376 18.639 2227 2519 2890 .70 0.077 44.·kao kod ostalih navoja.402 519 647 759 9' • " 1045 1224" 1I.241 17. ....6. c._"18..706 28. 2.545 4.162 0.52 : • 22 2.00 1.87 I~92 ----~ 2.701 lA.BO.573 1.580 4.379 0.056).225 0.624 1.853 11.46 -: 0.7 ' i ].42 3.6.764 3. 0893 1.72 J.103 ....793 0.6 2 J.26 3.189 0. Dobro zaptiva. .546 13.0.093 34. 12 64 5.. GAS 0.639 60.320 23..00 7.790 2.509 1.546 14.376 20. narocito uz primjemJ zaptivnog materijala (kudj~lja)...371 1.-----49.. 1.35 1.50 3.453.103 -.gJ 0.45 .9 32.727 33.50 2.423 0. mwoj od J ima Yanjski precnik 33.. I.752 48.. JUS na predvida Vitvortov situi navoj.244 0.933 .. -. a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh..24 " . Stvarni profil na.555 0.04 1. ]. 0 ~I 0 .-.428 60. 440 4..18 2..241 5..~.50 1.541 0.466 0.82 1.2491nl1J.00 ------~.051).65 4. 4 4.8 52.019 4..188 9.00 3.00 8..75- 0' 1 01 oj m.866 45J~66 ----.247 3. st"rnt' i cijevn i .160 9.205 . Trapf!Zrli navnj . Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO u upotrebi.863 12.86 .812 0.933 16. di 0 gJ c 1 .---- 48 52 56 60 5.64. A8 24 27 2. 013" 0.60 3.- 53.325 0..373 1.95 -------25..379 0. Vitvortov navoj Sl.947 1.~-------- '-"-'~----- Profil trepeznog navoja je istokracan trapez.4 0..-----182 324 427 lAg 2. .10 1. I 39 42 45 ------~-.12.479 41.42 3. 1. d 0.~.. vrste Vltvortoyih navo.977 3.980 4.773 6..032 .· . 7:.34 2.013 4.080 1.727 30.244 0.19 _ 2..135 0628 0:836 1..46 5.. Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30 e.Postoje tri.00 2.l30 .48 -- .1 12. .3.693 0.0).402 36. Nazivm precmk CiJcvnog n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi.948 2. 1038 1.436 2.75 0. U noi'im komtrukcijama nijc dozv.706 2.50 4.353 1..a: ':tormalni.25 0..45 1.6.

430 ·~ 290. naVal· .- 16 --I _I 1/4 R 3/B :--~---- 16.4 lOT.226 25.3.BO.911 26. p llormalni 87...406 7 7/8 2 JI8 2 3/4 2 5/8 i i i-~11. .323 '4 __J ! 1 2. 12 12 12 84 85 .534 ---II .866P.576 31. 24 4 16 16 300 24 26. 0.830 "__ ~_I 10 10 10 8 8 11 I I I I 150 160 170 {SO 190 14 16 16 6 6 6 22 24 24 28 28 28 32 32 36 36 5 6 6 3 3 16 1R 6 I I 'I 214..--151'130 ··'--1-.897 41.J R2 R2 1/4 59.926 _. ~--- ---..9.0.113 12.~l)CI dizovani su navoji norf!lalnog.4.304 127..9705 146.(.472 _____·Ii 8 - .6. Stan. kBro~ .~ l'3.441 19 14 14 Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad._-----.955 22. ~"'-~-----._.5)._---.. 95.:..502 4 69.._~ _____ l 50 52 55 8 8 8 9 9 12 12 J2 8 8 .005 133..27 j I j J i 1/4 2 1/2 2 3.-~:~~----~::::~---¥--. 230 240 250 8 -- 36 36 --- Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.355 B..710 11 11 Tnhcla :::.6J4 65.- 100.230 40 44 48 6 7 7 3 3 3 12 12 --. -.5P.903 :i 1[4 .5. < ').330 106.~ 11 11 . .~~__ 34.5.980 --~ ---~ 3 3 '1/43 1/2 i 3 3/4 1--·---·-··--·~--I\ .8533 j /2 76.-~li .1. ___.. ---- _. .201 33.---- .--.751 Rl1/4 Rl '3/8 II'i 375jl'~·--_1-!:-~-g-t I 1/2 38.061 Mjere u 1Um II .___~_~_ 28.876 14 112 I· . R 1/2 7/8 1 1 l/E 1 l/4 f.I I~~ R8 R9 R6 189~30 163. Tabela 2.14 ~~:i~~ 4 112 4 ! -R2~.6.·-··_··· ' R 1/8 R I navoja n~ral a .157 28 19 I r '1 I . Nazjvanj precnik J(orak nan)ja.553 3 1/4 i 88:.--1 i I 5 5 5 3 3 3 130 140 14 6 4 1/4 5 5'1/4 120.051 22._-- ( 316.I i R23/4 R3 - I .----~-~---- ------ ~---~- --1-' 11 11 I 81.. U tabeli date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.-93.6.6.?t- ! ··--·-.6.---75.-----·~. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog navoj'a prcma JUS M.954 114. J.604 3 I 63.88.254 3 1 10 12 .525 I koraka "'Z 1 c---------'---iI Nazivni j Ptecnik I. d~ = 60 65 70 75 80 3 4 4 4 '0 10 10 10 14 16 260 270 22 22 24 12 12 12 40 40 40 40 44 44 d -.055 152.evni navoj Nazivni precnik d~D ! Broj '-'-'~'-'---r-_ .062).630 240.). Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je vretena na masinama alatkama itd. sitnog i krupnog koraka (tabela 2. 3 R3 1/4 R3 i J2 11 11 1J R3 ~!4 ----.249 37. ' I.101 6 5.11 11 7/8 R 11/8 30. 6. ]0 9 8 7 7 I ' ---I . posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja.65-.938 9.1 --.----.728 '13.-~-~ 200 2]0 220 18 13 20 20 20 22 ~ i L-__ ~ _______ ~.03~~"'--1-1-1 100 110 120 8 8 8 8 10 10 JO 4 4 6 --~-- 20 20 22 R4 li2 II 11 I ! j 4 1/4 4 112 107._1 4 tjl 5 l (> 47. ql za izradu. a jeftl'nr~~l~l) .m--.0 125.. iIi kad se yeza testo razdvaja. Korak norma1ni TI<1YQj:l.350 7.830 347.203 3 112.730 138. Vitvortov navo. a~a: ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni.700 15. --. za cvrste veze upotrebljava sc kad su. l' Nazivani precnik -~~~-.910 44. .~~ j 19.430 I ! 14 4 4 4 4 2 2 2 2 2 2 85 90 95 12 12 4 18 18 12 12 12 14 ~-- '8 -----16 18 20 22 24 26 28 30 32 36 I_-~~R5 ~-~. i I~R 1 R R 5/8 3/4 ..Q Tabela 2....Z .030 3 3 3 6 8 8 8 5 1/2 5 3j4 6 --~ 5/S: 2 i/2 2 1 f2 '~ ____ Rll R12 R13 RIO 265.6. su: 3 H "---"" I.40.-··--------·-1 5/8 tI 3/4 7116 1/2 11. di .BO. Vitvortov ci. I ·~-·-~···-I 82.68.662 20... Kosi (resterasti) navoj I i--.i precnik I ! I 114 I-·-·-~· 5{16 3/8 20 i8 I mm j 1-·_·.12.

..-_.~--.-01' .. S1._....5 13.44 2.5 . Zbog vrlo 'malog otpora tren.06 .266384j:'...29 : 4B 50 52 44 46 48 395 41.75 1. .-~----- .~O 20 ___~!~ 20 191 181 __'-.' . .31 ··--··.88 5.66 3.200 .7f. mm 1..5 54.25 1. ------.81) . R? = O.31 3. 25730 28055 3IlO} 34307 i:~~ "--·--~':ii-·--"-I 1.75 2 33 57 71 12..5 23. i.5 -1-6-2(~i----...___ ~ ___ ~"" 210 200 ..il = O.6.5 i- ---------------~--~ .6.. Obli navoj i-iF lFf-1!l' 4-:ilf -Ii--~--I j I---'-j~g --.5 16 18 11. Ii "-' 1.5 77~5 4.22 l J 8~ _. ~u:.. .66 1-.14).22106P.-4.60 6.\.61 5. _---_ . -~6'4~"'-i! 2003 2333 50. Z2 = O'.83 1.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema ~L 2.5 ? 2 2 5.60 1-- 36. 2. .20 10.52507P.--I 59. 3.00 5. : . ___ ~'''.61 2..S 60 1225 1353 148(- 3.-.5_ 5. Rl = O. 2.. • Q i~~ ~ .73205P._-214 269 330 1 S9 26 28 30 32 5 5 5 18...74 1._--6.48 5.90 6.5 16.5 25.I ~~---.75P.25597P.5 .. Trapezni normaIni navo.40 ._.3. _----3.5 64..74 2.5 2.5 8.5 20. - 14 4 4 --_. -~~~~~~~~-'.'~"-i~-----iE~" I 180 18 18 18 171 181 200 220 230 90 12 89 82. IzraduJu se kao norma/ni.05 4.-. velikih presa i s1.5 60 65 9 10 55.31 830 l04() 3.10. profihl navoja prema s1.6.50 '7.._.. ..22 5...0835P.5 316: 3267 '2.Il171P.40 dvohodi e = O. Nazivni precnik d mm Korak Srednji precnik d2 ""'" Pr{'cnik : Dubina PO\'rsina jo:zgra noscnja . 36984 _... sitni i krupni.5 -.08 16 18 20 22 24 4 '4 14 . su: H """ 1.5 3794 4128 471:- 4.•..5 40. - JIJS M..5 2... upotreb~JavaJu se za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu.06 J.14...20 6.75 A.30 4.06 3._---. 5 6 6 & 22.-. O..14 4~92 ! fl S1..._.86603P..-~- 161 20358 17! "---8--'" 22966 8 9 9 9 -'-'~~~-I 3..!~2~___ 3'~1 ! . 2.17 3.5 70 75 10 JO 65 70 45 4.05 .... mm mm H._ _ . Hi = O.5 5. 51l 6B. 40 44 7 --------.". pr~~jcka I Ugao nagiba navoja T' jed no- Hl = O.6...5 27 29 33 36. '-.6. P 199 209 'L___?lO 229 211 .5 5..•.5 104 143 -_.6H 9)28 4.. IX """7 '30 Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj.23851P."--.--9---50~~·-~4-5-.".5 21. Medusobni odnosi pojedinih veliCina. 87 .5 ]..51> .31 6.·--1 6.41:::. .6.:.92 1.04 I \ 1 ~--4 4.) 3 3 3. BO.6..25 8 ._~.Tabela 2.. Kosi navo..57 5...84 i i I I 86 _. 2. 2. mnt~ ! t i hod: 6. a vrh i korijen lroaJ~ gotovo oblik polukruga (s1.5 25.a.\I.57 9.75 1... 8 R 8 2.30 12.6. 10 12 8.... jednom smjeru. i = 0.J 3% 434 ..5 32.. 19.05 6.5 12 6. ~~~C!.5 43. '<'7?~" 79 84 72.04 2. 1. _---7. J' mm J 3 D2 ! d.11 9..46 Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada op~ere~enjc dje1uje samo li.5 23._--_... ..5 3.72 1..5 9..05 8..> 3.32 3.5 5346 1.5 __. _. II" .13.44 3.5 J6. Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.6._.48 3. 85 90 12 12 7 5 .25 1.45698jJ.50 3)5 6.66 10.70 ! I.. Obli 1lavoj Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila.._~~~ ___.5 15. 25..062 ! .5 29..14.--.02 ---_.13.

primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka za zelj..BO.. prccnika d = J6 mm. X. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1. Pr\'e~~ stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. kotira se spoljasnji precnil. nazivnim precnikom d u rum i korakom P u mn~. npr. Obli navo. bro.- ... korak!l nn I d[mm] 8 9 10 11 • 10 10 d[mml 24 10 10 10 S 26 28 30 I I I ----I z 8 8 8 8 & • I Nazivni Broi precnik I koraka navoja n> I .).BO.6. date su mjere za obli navoj (JUS M. npt~ Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni).zava se slovom . vatrogasni pribor i 81..Bl. npr. IJevi Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr. 013..5 - JUS . Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.. U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1. ' VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (. 1/2: Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima. nn crteiu M16. Tr 40 x 7.8!). 540X7 I • 2.eznicka vozila (JUS M . u zagradi. npr..-''''---_.m.-<'" ~-'. brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim. z 6 6 d [rom) .S ~ ! 1/2 2'. .•. Konstruktivni oblici vijaka l..BO. Rl. u 'Hl ~ 111 i }:1 Kosi navoj obiljeiav~ se slovom S.' 2.BO.. Mecr£cni.... odnosllo "n-vO)nl". Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene. npr. 1 I 2 6 . 8 8 52 6 6 6 6 I I 6 6 6 6 -!-I 4 4 4 4 I 4 i . 89 iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1. nazivnim precnikom d u nuu i korako< P u co'lima.050. cijevi. I Rl .JUS M. I I M16 M30XI.. 30 mm i korak P ::::::: L5 mm. '.. npr..precnikoul.:.BO.2-voini". ima oznaku..16 -.IOO) i dr.. \ Bre.. g .a vozila kor~~: se izrazava u milimetrima.6. M. npr.. . keraka na r Nazivni precnik navoja Bro. rn T. 88 2~ X-- Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima.055.e s-e.<. c" u colima. standardom.~.BO. imao bi oznaku: Navoj 1\130 X 1.M i nazivnim. 16) .BO.05J. Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd.I'\1.6..l! I I i 140 150 160 170 180 190 200 8 & 44 48'. Oznacavanje na'!oja 2. j iI J ! ..' .7.lIO 120 z 4 4 6 6 12 14 16 18 20 22 ----. korakom P u rum. Nazivni precni.OI2. navof norinalnog koraka obilje. lako se poddava i Cisti.. 2. fine I srednjc klase izradc. Navoj lV!.i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M..5. navoj za bicikle (JUS .086 i 087). kod oVlh vIJuka pred.BO.~"". 32 36 40 g I I I -------6 6 130 4 I I . nazivnim precnikom. uz oznaku se napise rijec "lijevi".6. d[mmJ 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 I ! Nazivni precnik nav6ja Brej koraka na I f I 1 I<od lijevih navoja. za prccnik d =.M. d.82).83). nazivnim precnikom d u mm i korako!l} u mm. npI'.40X7 I _l I ~.6. U tabeli 2.JUS M. Pored navedenih navoja. ~~ . precnikom d u mm. I ~ Sl.v~SCVOjl1'" doda.BO.. navoji samoreznih vijaka (JUS M..16b) ~cfinisa~li :'IU sa JDS . Edisonov navoj (JUS M.7.. Oznacavanje navoja U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima.5..1. S 40 x 7.6. npr.6 .OSI Nazivni precnik.15).. Rd 30 x 1/8.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1. pocctaka i djce_ .Bl.15.4.\'id' se navoj po cijeloj duzini za precnik d ~ 27 111m i duzine stabla I ~ 80 HIll] d JUS M... navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.6. navo. ?a Opstu Ptimjenu predviden je vijak ob]jk3 a) . te se primjenjuje kod vijaka izloienih neCistoCi (zeljeznicka kvacila. 2.095). ... navoja Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim. Ako je navoj. obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS M. " Tabela 2. na crtezu M30 1.

S1. ::- . pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa..6. busenjcm stabla uzduz 90 . npr. S1.6.. ' · 1 .. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom.. Vijci za fiksiralljc poloza.: " 0 :::: 0 Elastieni vi/ci (s1. 2. 2 Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:' iuade. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema 81.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia. prema 81..5 .. •. koji pdbliZno odgovara prccniku jczgra viika.17. ·2 • m '" ~ " c r. Podeseni vljak - ~ " " z Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. i otvo1'1 za vijke (fini. Vijci sa sestostranom glavom " " " " "5 :S2s i . Upotrebljavuju ~e za p'renoscnje poprccnih sila. n .16. 0 tQ~ 0 0 oj b) SL 2. srednji i grubi).6.:. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji su od normalnih vijaka.16.a '" ~ 0.18.'·' .. :~ ~ ~ 8 • ·..5. U tabdi 2. " . " " .B1.~ ~" ~ E 0 ~ " E ~ '•••. · . t> • " > • S 0 0 :D .6. '" Q. 2.6.. 2.""j -~ '····'·.6.t:.<. izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I. Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama.6.Bl.17. •. sitnog koraka.070) i sa cilindricnim /:8vrsctkom (JUS i\i. 2. Vijak i otvor se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). fine kla.071).· I di Ii E " " . 2..e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).

. 2. Svorni vi. i ji . ni '=c. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu. 2. Vijak sa sestostranom rupom u glavi I !I oj 51.0 mm (JUS M._ ': ': j V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2. 2. Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. 2. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog presjeka.6. Na duzem kraju vijka . NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw stabla u glavu vijka (1"5% lomova).I ·tO ! !""'I d l 'I .23.ci 93 .6. elementa mora ostati 6sta. Pt'stenasta navrtka - .24.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti.6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje kluse izrade)./ 51.6.6.) primjenjuju se kad povrsina spojenog.19.6.6. Upotrebljavaju se kod motora SUS" pumpi" kompresora i s1. izradom uzduzilih zljebova po stabIu.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. Vi. '1 !< I r-. 2.6:60b). 2. 2.20) primjenjuju se kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue (s1.24a) i cilingrieni (s1.22. Uv!'tnJ vij d S].24b). 2.6. -- . Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1. Uvrtni vijd (sl.6. Vijak sa lJt'cstenastom glavom D . 92 b) J.ose. S1.----c Q '*~l* /1 ~ I h 81.~ I. d. Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog oblika~ a najeeSce su sa siljkom (s1.20.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja elemenata izlozenih mallin silama. 2.6. 2.B1.25. Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2.QJ. KraCim krajem vijak se uvrce u konstruktivni diD. i 81.l30). '2.21.~.6. 2.6. Elasticni vijci Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. navojem koji' se naziva osnovni navoj. '2.23).. : c) d) SI. . ~ I 1~ .

30).28.28. za kozu. Vijak za dt'vo S1. JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\'.26.konstantno 1 prOlTI)e. Vi.6. :>\1 zadebljanim i. 2.6. Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_ vanje maSina. l\1a:eri jal ~inia m01'~<b~tL mekSi od vijka. sarno mu je glava sa ve(~om povrSinom nalijeganja.. Navo.26.6. 2.6. 2. za temelje (s1.:a\'oj je SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.6. 2. V:ijci za temelje~ a'.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj. 2. 2. ci sa :r. gUffiU.asjccenim i raz{. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale. pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca opt~recenJa. a zatim Be zalijc' cementom. Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.n _ ljivo (st. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sprezn.a drvo 2. Na s1.l'.ih dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio. Stablo vijka ispou glave je cetverostrano. Navrtka je redovno kvadratnog oblika.6. socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac. ima naroCit prcfil U obliku sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio. Sliean je normalnom vijkllc za spajanje metalnih dijelova. Glava im je upustena.29.ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc' Vijci za Ul.Sitru vijei z. Na 51. zasjecenim kraje-m. ' a) S].6. stubova) pastolja i s1.31). glpSOI1lJ olovom i s1.6. da se sprijeCi okretanje vijka u otvoru~ a vijak se U otvor postavlja miskivanjem.27. 2. Vijak za ucvrsclVanje sinn za drvene pragove ~ Sl. vij111~ se pos'(3vi \! otVQf tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja. 2. SlY1 liv ilakc ll1etale.. b) Sl.DO. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke. 2.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri uvrtanju~ lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn. SpreZnjaei (rastoj~i vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc kon~trukti\:nih dijcIova na adredenom rastojunju.aci c) 94 . Vliei za fi.ak za lim.30.mm){] (st 2. To rastajanjc maze biti .6.6. Redovni navoj uvijek je nesto uuzi od osnovnog navoja. 0) p) st SL 2. StO znaCi da u limu ne treba pr~t~odno urezivati navoje. b)" sa sav~jenim krajc11l. To su najcescc vijci za drvo.Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL prema s1.27.6.31. plasticne mase i s1..6.

navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa nasih tvornica) Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka.6.6. j. JUS M. 2.. a vanjska povrsina ima odgovarajuci oblik 7.'ijaka.6.32. St. otvor kljuca C~) i nazivni precnik navoja (d).'ana navrtka 2. Navrtke Navrtke sU'ma. n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge.6. b) vijak sa socivastom glavol11. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora postojati odgovarajucc naiijeganje. d. Jl!IJIllrlJJl f.6.32. c) vijak sa upustenom glavom sa llosom .ako je vijak od istog i1i sliCnog rna~ terijala kao i navrtka. 9. 111 tDr1ll1firO o..6.Bl.35'.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje vijcanog spoja. Pored normalnih. L6. h.ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani. c. JUS M. Na vijcima. itd. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj. g) vijak sa glavom oblika "T". ZavrSeci vi.e. Vrhovi navrtke odsi.33.6. b.Bl.34) najvise se primjenjujc. Niska navrtka 5 97 . 2. 2.171.6.~ SI. nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena (s1. 2.6.Bl.33a) do c).Bl.Bl. -' Otvor kl'ucq. fina ii"rada. i visoke navrtke (st 2.BL090. i.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem ~ fina izrada JUS M. 2.B1.34. Sestostrana norl1lalna navnka (s1. Osim standardnih oblika '." kljue. 96 m Sl. e) vijak sa pohiokruglom glavom i nosom ----:.36). Sestostl..gruba izrada.150.6.35.gruba izrada.33f) do jj. SI. JUS M.6. 2. npr.aka Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = O~8d. d) vijak sa poluokruglom glavom ~ fina' izrada. JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. JUS M.J)O. f) vijak sa poluokrugbm glavom i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada.).JUS M. za 30 0 • Osnovne veliCine navrtkc su: vistaa navrt~e em).110.Pored naved-enih standardnih oblika vijaka. Konstruktivni obHci vijaka. 2.I60. prema 51. 2. JUS prcdvida i razne druge konstruktivne oblike vijaka. za spajanje iZraduju sc zavrseci prema s1.181. JDS M.

Za pritezanje s povecanom povrslfiom nalijeganja upotrebljava se visoka.40) i'lzrilaste (s1. d) prorez n:1 cdu Sl. Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1.6.6. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom. J(runastc navrtke (51.2.6.6. 'sestostraria navrtka s vijencem. Visoka navrtka 52 vijencem Sl.38.6.6. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou.36.u cilindricni produzetak eeoile strane.6. 2.40.6.41. 2.. 2. 2. 2.mogu imati l"ucku-(s1. u prvoj varijanti se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke. L . Cilindrienc navrtke (s1. Sl.i navrtke nisu svi navoji jednako optercceni.a izrezima na oboJu. JcI'.bova $1.cija. (f' l' I z:a s =22 do60 S1. a za jaca zatezahla i cesta odvijanja . i opterecenje se pre. od sivog liva iIi mcsinga. c) sa OLvorima nn celu.l9. b) .6.. 2.6j8) izraduju se u dvije varijante. Kvadratna navrtka (51.41)..6. 2.43). K1"ilasta navrtka ~I~·~. Navrtka sa ruckom 98 99 . S1.37. KajviSe jc optcreten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08'lanjanja navl'~ke.6A2). u_sklopu navcija Yijka. .39) manjih Sil dimenzija i 's~ute Za manja opteretenja. Koristi se za spajanje drvenih konstrul. . Nareckana navrtka S1.37) izniduje se sa skosenj~m sarno s jedne strane. 2. zbog pojavc ncjcdnakih clasticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8. 2. 2'.Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0.a u drugoj . Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile priteza~}a Hi ako je n:lvrtka. Kvadratna navrtka Ii Ziij. Krunaste navrtke Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.6.42.. 2. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.' 2. :':.ma lvrhu smanjuje (vidi dijagrain na s1.5d koriste se za" osiguranje od samoodvrtnju.6.

ijclova P01110CU vijak. 2.6..6.. 2.-~.Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::. 5.6.8 )DSJ. Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom. oznaka se!.6.6.7. . ' . efekat od prethodnih. bcz ostccenj[) e1emcnata.astavljaju. spojcvi masinskih dijclo\"a koji sc ostvaru~u pomocu ~avoj~l. 2. "navrtka". Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki c. 2.c I"astavljaju i s.44). Navojni spojevi navojnj prcnosnici Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika.05? Tabela 2.-J'cdni sfto.BL601. 2.)~ (tabela 2. Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki Pritnjcl'. ! '/j /.. ' 101 100 . Primjer. Redni broj nalloja celie nih vijaka ·m·: ~./.. . Lako s.. je: Navrtka . . PRVI BRO) Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm DRFGI BHOS Donja -granica razvlacenja ((1' ' -----------~------. ::. a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.'.6. 10· O''J. Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv .'. Ulll/lO. Navojni prenosnic.6. 1J1O vrijednosti ispitnog naprczanja a.6.._.6. Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom. bak:ra.tostrmlC' nilYTlkc <.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka.LBl. upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka..6. prvi broj (l' ili J10 -'-'.u sklopu.43.. 9 a) b) KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG. 50/10 -=-~ 5.10). drugi hroj l~· uTiuM = lOx 40/50'. Za :navojnc.fu..11 ·10 (. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih navoja Oznaka klase cvrstoce 8 10 12 !20 14 140 80 lOO Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1.ala su da prvi navoji 'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\'..l oel celika cijc je ispitno natezanjc (Ji = 50kNfcm~.-Jj. Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj.a nay())· m :\\ 20 y . 2. oznaku'materijala odn.9. . kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllosti iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.8.9).43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja.V ('02 2 12 14 140 9 J 120 / .6. oznaku navojt)-. u kN/cm2. posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn.icTi (sl. 2.10.'vo.0345 sa deset navoja poka7.vijak'\ odn. .43cd) daju 'bolji. 2. oznake kluse evrstoce je 5.!. .-ula minijuma j Icgura aluminiju:.prenosnike niljtesce se koriste trapezni i kosi navoji.6. Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's.45). Za navrtke sc. zatim od mcsinga.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa (vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no). a diugi lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijednosti zatezne cvrstoce. 5 F'S i\-l.e cvrstoce vijka . ali im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k.:l8" 1~30' i od sivog liva i celicnog }iva.7%" a posljednji nav6j syega oko 1 Gi ().J drug! oko 22. oznaku klas.8. 10 iIi Najmanja zntezna CYfstoca If. za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce razvlacenja ffT = 40 kNfcm 2 . Cime sesmanji njihova vis'ina. .. Oznake klase CVl'stocc Navrtka na s1. TabeJu 2.50 kN/cm 2 i donje granice Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj.. I ~ ".\·120 1. Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazivaju se neposredni 1w. Spojevi masinskih d.. po pravilu. . . -.o) Trella da ima istu cvrstnr~u i krutost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu.1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o. tj.navrtke i pripadajuCi standard.. oznaka klase cvrstoce bite: O'M _7. Navrtka na s1..) 51.ini 'spojc'C£ (s1. Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa na~vojem M16 ad navcdcn\1g materija1a bite: Vijak Mli':i.= 8.. omogucuje joifravnomjerilij':l raspodjelu napona po navojima.

cli. . . . Posredni navojni spojevi ·I·~~ui ' . S1. c) zategu ~'" . ' - presovane umjetne mase i 6pruznog celika.44. pogotovo ako je podloga od 1l1. 2. I· ! I---'---------i Sl. og _ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijka . -?~vrtke i gIav vijaka. I cl- R=i-J --tpJ. 2.6.i 0' a v t O-_.e ad. od lakih m'etaia. cel~ka trgovackog kvaliteta. 2.9.6. n .6.6.48. 2. slc:. Neposredni llavojni spojevi Na s1. Kosa podlozna plocica 102 103 ._ ) -L · i . materi. podlozne p]ocice podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podloge i navrtke> Sa zadatkom: -:. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstrane.'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln ' b·· rtlClll. bakra.47. Izraduju ::. . I ' 81. oj Zate-zna spojka lijev.. .::ac.6. ' . ) .45.. aluminijum i 8 1 .2.6. Navo.ala (drvo. Podlozna plocica b) Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.ek e. prema 81. inesinga b) cJ SI. I .%] I _oj Sl. ana slici 2.49.6. 2.I I 0 I I . 2. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11 sa_okruglo~ -rupom).da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk ~ da zastite dodirn~ povrsine od habanja.6. Ii.46.49. 2.l -podlozl"!-c plocicc) ..6.47.

prikazano jc osiguranjc rascJeplwm.dodatnom naponskom sUom (tren.6. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka .52). Slicno dje10vanje imaju lepezaste podlozne plo~ice (s1. 2.e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. dok donja maze biti niska.53.6.50). Sustina osiguranja naponskom silom sastoji.51) imaju istovrem~no ulogu pochIlctaca i osiguraca. Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se: -.8 d. sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada je uzduzna sila u vijku jednaka nuli.:::om elasticno deformisu. Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mogucnost podes. 2. umctrie se u zlijeb navrtke. Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi.e navrtkc isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke.10. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:. a ostvaruje se sa dvije navrtke iIi pomotu elasticnih podloznih plocica. 1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine. standardne.6.6. IzrijHI A Ramn n 8 n Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouzdan naon osiguranja (s1. Standardni materijal e1astiC"D. Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave.em) i . Nalijeganje navoja u gorn.54).oj i donjoj navnki je na suprotnim stranama profila.1. Zbog toga gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 =~ 0.55) je jednostavno i ·efikasr:o. Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku sam~ ria "jednom mjestu. c) rRf3cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku. c) lepezastc Elaslicnc podlozne ploCice (s1. kod dvodijelnog kli7. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. 2. To znaCi da gornja navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka.51c).or ~2 ~'2nf51 "'i 25% ~ . za ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2. 1\a s1. tj.upcasTv. bakra.2130.6. i to: a) rascjcpka postavljena U otvo1' n.podesnim oblikom osiguraca (mehanicki). Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki na6n osiguranja. 2. .t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje. Osiguranjc sa dvi. a time osiguravaju vezu od odvrtanja.5. 2. oj donja novrtka SI. 2.u (izvana Hi izuutra).e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.en) i oblik B (ravan). b) >.6. Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1.2. Nc moic se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.6.3vrtke i vijka. Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potrebnom polozaju.6. se u stvaranju i odrzavanju pritiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke. prema s1. Osiguranje navojnih spojeva Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samoodvrtan. Prilikom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu istovremeno.. 2.avanja silc zatezanja (npr. NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno.6. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne ploc£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi. Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim duzim krakom (s1. najccscc od plasticne mase. aluminijumskih legura i slicno. e} S1.51b) izraduju se sa zupcima po obod.51a.nog !czaja). 104 105 . b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka. dok donja obezbjedu. koji se pod pritisJ.e podlozne pIociee je C. 2. cama (s1.·Navoj vijka prodlre u prste. lzraduju se od zilavog ceIik8~ mesinga.50.6. 2.6.6. 2. da ne bi ispab. Prsten.

Otvofeui kliucev/ ob~hvataju navrtke sarno djeli~{:no.i (s1.54. 2. odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.6.ka.6. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja. Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. Izraduju se kao jednosC'r~1J.6. obiCno za dvijc_u7.58).56. kljucevi rriogu bid: jednoslavni.6. 2. 2.6.57. Rasejepka S1. 2. 2. 2. tj.6.6. Nav._ kao i raspo!oziVOIll prostoru za prilaz 11av1'tki. otvoreni kljuc ima razlicite otvOre ceIjusti (S). b) osiguranje pomocu' podlozne ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.53.ni (s1.6. prostoru.astopne vi'ijednosti pr~cnika navoja.51. 2. -po11licni i 11lomemni.57) i dvo: slra. Kljucevi i ·odvrtaci KJjucevi su aim %a Uvrtanje.i.6. Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka.55.rtka sa plasticnim pt'stenom m I s1. odnosno glavi vi. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice. Dvostrani. 0) b) sr. Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polozaja navrtke.56.52. Jednostrano otvorerii kljuc 107 . OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke S L 2. OS1 celjusti nagnute su prema osi drs:ke Z~t ! 5". b~ valovita oj b) Sl. Nacin osigul'anja podesnim oblikom cJ 2. 106 Na :£1 I 81. Prema konstrukd.6.11. Opruzne podloine ploCice: U~l zukrivljena. 2. u pr:hnjenjuju Se kad ima dovoljno prostora za rukoyanje.

1. Nasadni -kljuc 51. .6.59.a na obodu. a) cet\'rtasti. b) :. O1msti kljue SI. 2.63.6. 2. 2:6.6.61. sto daje moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1.anjc sestostranih nayrtki i glava vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru. 2.estostnmi '" b.aka. Kukast'i kljuc Okasti k~iuc (s1. Kukasti kljul (s1. 2.6.64. 2. Za manje momente pritezanja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1.6.1 vodu.. Dvostrano otvoreni -kljue SI.0."--"-------- -3 S].58. 2. 2.lc 109 .60) i 1lasadn.c vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca.i kljuccv': (s1. - 81. Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican.60.62.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od11osno izrezim.64). US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIayom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Sestostrani zatvoreni kljuc Usadni kljucevi (sL 2.6. Koriste St kod ventila 2. Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi.6. lvIogu bid seslostrani (sL 2.60b).6. 2.6. Pomicni (univerzalni) kJ-jl. Usadni kljucevi. 51.59) i cetvrtasti.6. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se provlaCi kroz kljue.6. 2. plin i s1.(6. 2.62) podesan jc za prite-7. 108 SI .61) primjclljuju se l<ad.

. izboI '\'. [cm']. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazaljkom (s1.6 12... Kljuccvi se u trgovini. _ ' L - ··---t-~ W..E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za .1. s..-.:dna od oba\'cza za~tite od di. Upolrcblj!.66b).65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. "T . odnosno momentom. 2.:buu opreZllost i zai.~ --.'1 ~i!L r 2.~Hl u talwim sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl proraCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju. boja i lakm'tI. d.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigurnosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija.l~iL--' ---+f~1 0) F ~ ----~------..ZO\ilSnostl.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111. 2.65b).d F 111 110 .unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje na~ivfi(:g l?r~cnik~.-.-----. 2. U proizvoJnji uClflC. Garuitu1'U klj. Vljci izlozeni zatczartju (51.i- I__~_ 1 i.::ujupldu(... Prorac.Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. OdvrtaH: a) jednosnani. te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ propisi obave. vrste i naciila djelovanja opterec~nja~ vijCl su podlJei)en. spoJu . Moment pritezanja ciCita sa nu skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja).6. ljudc uu Pos.titu od ckspJozi. Jt.u se 11a osnOVU obrascD iz lla. {j.66a) i sa mjernim satom (s1. ..6. 2.ceva 0-1--- t--"--r---_. I . Proracun vijaka it 51. nl -11---.-. 2. piinu. 2. bahn i drugih komponenata).1 U ~ekol~J"? ~rupa. 2.6. --------1 I' . II I Sl. U s(Tijsko proiznjdnji I. ~+Ef----~ -~r. Is. naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U ndVoJnO~l1 '-'-.66.JJ. odnosno o. 2.6. te se svaka grupa nosebno proracunava. ..e.67.67). ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil.Potrcbni momem: pritezanja.6. 2.----. vijka. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-.uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala: A. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni.ie i pozara.tete urustvcnoj iluovini.--. Sl.68) proracunava. .6. ad llamJ~nt. Sta·ndardizovani su jCdnostrani odvnaci (s1.6. /!.------------1 b. . b~ S(l I mjernilll stltOm b) II 1 i h---~--- . plsstike.65.6.."'~"t~ . b) dyostrani 11:l1l1jcrnom satu.yaju S~ i mom~ntni Idjucevi sa oprugOlli.6.

69). ' " ' 0. k 8""'" 1t=/-l'P.fj. Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' .6..' tC) ~ otvor pa je povrsinu 'presjeka st:~i:. .S4' 1.70) nalijdu c"r~f£l j sta~la vUka povrsinskom ptitlsku N VI! \. '.O~ s~orn. ' ..588 0.rol. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti uzimaju se u granicama l' = (2 . I . 2. ispun)' en u njl .. .aLIl nUH)jUS\ujase . I 1 - .-ol' ..= 50kN. o'za [kN/cm 2] .. d 2 [em] -. p' anJe pr~ll1a' -8ili F =---. (t. HI [em.')'k'..dubina nalijeganja. crrfl eUI napon na zatezanje... Podesel1i vijci izlozeni djeZov ' . 3. . v 1 ' i' Povrsinu )'ezfTra t> ".p. '. 0~15 2. 2..vujamo stepen sigurnosti 'If = 3. :r<:.8d) Iz tabek 2.na • RjeIenje: L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w.projckcija radne povrsine svil) navoja na ravn. Kod metrjckog~ navoja povrsinski pritisak iznosi: p Sl.il)~ .iz veze. Nazivni precnik navoja iznosi d ". . d.3).~9) proracUtl~V[!oO Sf.68. r = (3 . lrmh pOvrstna i usvo.bro} navoja.Ovdje je: 1. Al [emS] .poprecnl presjek jezgra vijka. da bi se i. Kuka sa zavrsnim dijel()m U obliku vijka d.njcdnost plcsjeka Al ..· (t J.':.588. 2.6. Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza = d ~ p a (kN/cm 2 J.nik navoja. :'.. . pa se VIJa' proracunava na zatcz . z . 1.= ...stepen sigurnosti protl\' pro Jdl ./loJ tr1ckh rucne luadc. (]zd = -~ (kN . . u spoju.1f11 w e p= 0. t. ilJljC vijka od ispadanja. v lznosi: gdje je: Ap (em2] ---c.cijerlt treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n.68) za dizanje tcreta Fa -. = 25 ~ = 2. Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju vrsi se pomo~u izraza.'U poprecn£h sila (s!. Navoj je metricki krupnog koraka.5. avoJ~ Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf 112 .ucu vrstu navoja izvrsi' se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra. rr: Rje.dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.enljivo 'optcrccenj. Koefieijcm tren)'a kl". 11 tom sluca. = 5 kN "s 'C 'fl 1 ". prosjecne izrade. Fa.1 do 0. 1.0445: NIl". -. ~ j g .fCl1jc 1 p'otrebna u~du7.=15 ' IZ<lnJllu-"015 .) " Prema dob1venom rezultatu' enJc . cOW smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko"J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1.) .. Nairne.. ' _' . ..2. Kuka je ad C.-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . ' .08 em'" G$d 12 A) 3. SC iX uslova zat~zanja .bf liSVa)? se n UJ'bl'~' veti presjek jczgra A-.(ft = 0.".~ lZlozena smicanju.)'i" mo stepen slgurnOStl protiv prokl'0 -" d· lzavaUJa j' on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2.6.] .-------.mjcn J1VOm silom F. . 0. prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka 225 mm~ (. iz tabliee' za odgovara. Primjer: I1roracunati ncpod ~ .u mora biti.a. F" da otpor t~:g~a deforIllacija vijka usljed savijatlJa."'- !2 kNicm"'. Povrsina jezgra vijka Al.20 mm.aksijalno opterecenje..t? -razvlacen.. . = - F/i.ji pree. Dozvoljeni napon zatczunja za.~jre~lih sila (s1. ' " ' Z ' H.ad se izracuna presje~ jezgra.' .588 F.:.a poprecnib sJ ' SOY: P .. epen slgurnosti ( .tabela 2. Za mCIricOl ko·cill odo'.. pa je dozvoljeni nnpon G" a zatczanju.0545.vijka. -. dlJelova zbog djelovanj. prva "Cell . a omotac ot\T.. 1 ~ uZduznu sHu: F 'j' F<" = -c-"'-.[kN] . Z ' 0. " d 0" = 26 kN/em~ i UsvoJcni step!~ ~4:~~jern? proni. .inu okomitu na osu navoju. Ovdje jc .' 050-0 v 'k·Jczgra al.!. ..4) _ st.588' 25 l. nash 'I = 3.5412 P oien . 4. 2. I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. ko e '1$.'J 000 '. ~epodeseni viJak izlozen djelov ' .~p .. 8to zadovoljava. "'[1 -g lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p • )lVO Opterec . [kNJ .6 = 5 kN!cm~ ' < 12 kN1em2.'V dozvol)' T • Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak dozvoljenom naponu zatezall..c. '. pll .. " 3 2.6. .cn e ] .5 bite: ' Sl 'J Gea = - = 36 --.2.?.a. Fit = /-l • FtI. Vijak jc ad cclika (:. lZ standardnih t'l. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m .srectn. JC tV e~ e r . zate~e t~I~.= O. Povrsina jezgra vijka: 208 mm~.' navo) 1\136.6.6. preC111 lZl < lea Za navoje. a p.2). . \). .25 kN.00 ""S9 .5 ----. vete vrijcdnosti trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil promjenljiva.

5. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.eujuju viie!.8lfzd :. i _ n. i to nesto manji nego sto je precnik stftbia koji je izlozen smicanju (ds )) kako se ne hI Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor. broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju ~ a. Ob. ' Fs [Iu. mi.lei.oba'jJara valjaka." .asni.'.. prosjecnc izrade. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI._ bez :glave?.'13.ihovo ispravno funkcionisanje. Granicna ZADACI mjerna~za navoj: a) racvasto. = F. Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a. Kitd. 7.tnO.olu .. glava. 2. . b) cep Rjdenjc 1. S32 x '6.cj u kolika.unutrasnjih-'navo. U dobribn~voja duza strana prolazi a kraca ne.22) za rnirno __ opterc<.· Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje? Kako se mogu' podijeliti navoji?.:nz"k.prema riamje. 1<. Kad"se prifU. ~ 1_2 mIT). 2.-' \'~liCine.enje F.~ u navoj MlO. -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka.6. it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.0445..reie.e? 18. 3.tli_prelnik.17 kNicm~ < Pd< 2. Kont'rola izrade riavoj~ Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo. ('!TANJA· Usvuju.l_za specijalne svrhe:.1) Tr60 x 9. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C. ----- 5 dS'b 1.2·1 4.70._ 16.poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{) fl: A.10 kK Vijak je o. gdje je: Ts izraCllna se precnil~ stabla: J ~---'-' n·n·Y8d 4'P [em]) Na 8L 2. 2. 114. 2. 8.d C. (:.1b prikazan je kaIibar za: kontt. skiciraj navojno vrcteno skJ. Koji navoji se koriste na vijcima za pn~nos kretanjo. = 51. Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l da je pociesen.15. 19.. 1~. 11S .ni? 15.navojem. Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti kontrolu povrsinskog pritiska: 51.a.0245 vt'. Dozvoljcni napon sinicanja T8d O. kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih elemenata navoja.se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji? 13. 17. malog i st'ednjeg prccnika.visina_ normalne_ navrtk..: velikog.Pa. Provjcitt povrSinskog pritiska: P =" -.e nazivni precnik navoja (d). Precnik stabla izracuna sc iz t~H·mule: L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. korak i t!gao profila navc'. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine. Podeseni vijak izlozen poprec!lOln Qpterecenju gdje "je.Kolika je . Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(..O. Rd40 X 1/6. Sta jc profil navoja? Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja? Nacrtaj proW metriCl.sjeeanju. l'fa '81.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj._ J.6. 2.ka (d$) usvaju s. . Pa ~ UZ<l 2. 6 kN!cm Z. 2. se' pr~mjenjuju vijci _bez navrtk.. Tcorijski. Nav:edi nekoliko vija~. 9.:.71. _.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine. sredl~j(prer. Navoj je metri~ki krupnog koraka. Navoj je dobar' ako prode kroz 'prvi prJ-r v~ljaka.ia.? ~ 14.:. a los kad prqc1e kroz. a Sta navojni prenosnici? 1. pri celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim: mjerilima. .\[] .mni su sa dva poddena vijku prci:'>:' nika do = 12 mm.0345.6.i. Kako. 4. Prema .'6.dozvQljeni napon na povrSiriski pritisak izmedu stabia v~jka i spojenih dijelova.7.1z obrasca za napon smicanja ds =.'. d. U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s.'.. 11. vijka _ se(ltOtlgaonom $1!1vom? sa 21: 'Sta su navojne . ''''4 [em'] povrsina presjeka stabia vijka. 6.postanak zHvojnice i llavoja. Pd [kN/cm 2J .tajucim -navojem.6. Kako je izvrsena podjela vijaka . Nacrtaj profil trapeznog. _ _ _. " 2Q. .' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lla'voja i oZllaCi osnovne vdiCin~. ito: velik£ preenik. Nal<on proracuna precnika stabla vi.

imjenjuju se u domaCin. U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za ublazavanjc udara.. 2. teiine i momenta (kod dinamometara. c) spiralna opruga.y ostaje neptomjcnjiva: Pl.dc navoja? P1'oste lunate opruge '(s1. Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave.2. torzione opruge m6gu biti zatezne . 116 117 . Slozene limate opruge . Za 'nMbCito jaka optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". spojnica i 51.1.7.4).'· ' _' '. Navedi oblike navrtki. stipaljke) kod tdzstilnih. a kako navttke? Cemu sluie podlozne plocice ( Navedi svrhu i nekol~o primjera osiguranja navrtki. 23. Pogodrie su za velika opterecenja. Moe llosenja i ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.ostrojenja."torziollc za7. 2. b) gibanj.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'ijetko . Prema tome se i dijcle ~a: a) fleksionc oprugc. s1.vlaene (51.su vrlo razliCitj i zavise.upotreba. Kako se oznaeavafu vijci.) 2.i pol.7.). pri ccmu njcna duij.). spiralne oprUge~ t. e) za-vojna fleksiona opruga c) prstcnaste oprugc. 2. poljoprivrednih j drugih .7. za mjerenje sile. 'Vl'ste opruga Konstruktivni oblici opruga.2c i2. Prema naCinu optcrecenja.2. moze hiti.ate opruge. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga. stamparskih.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc Torzioni Slap (prosta torziona oprugc). 7.). kod casovnika.7.).7. motora SUS.kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'" portnih srcdstava.7. !.j Sl. su 2. na cemu sC'j zasniva njihova. igracaka. 2. . '2.7.tlacne (81. L Fleks£onc oprugc Pod djelovanjem vanjsk~ silc. oruljn itd. odbojnika. d) tHnjirHsta opruga. 27. 2. za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila. vnga i momentnih kljuccva sa ugradenim oprugama)! za ograniCenje najvece sile odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.tvu (stednjaci. slozene lisnau opruge (gibnjevi). 24.3) i pritisnc .o. 2 7.Jo. CD} zavo.ne' opruge.anje i1i vise clastkno deformisati.1b) imajU siroku primjenu. ove opruge su 'pretc.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja.oprivrednc masine. 2.0PRUGE Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.2. narnjena ill. 2. 2. proste lim.zno riaprcgnute 11a savijanje.).7.scilacija i sumova. j . Koje vrste kljuceva poznaje1i( U cemu se sastoji kontrola izra. 2.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.7. kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih sredstav3.7. od narnj~ne: Ovisno od oblika i naCina opterecenja.masinH. Spiralne opTUge (s1. 2.22.72b i.).7. uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). presa itd. opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji). Torzione oprugc Pod djelovanjem vanjske sile.. gdje'se traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p.gibnjevi (s1. o.2. ventile i s1.. za Zavojne fleksione opruge (s1.7. b) tOj-zianc oprugc i . u prehiarnbenoj i procesnoj industriji). 2. ove opruge prctezno' izlo:lcnc uvijanju J a obuhvataju: torzione §wpo'vc.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao akumulatori energije(npr. zatim. igracaka i s1.). a obuhvataju. za akumuliranje energije (kod cascivnika. 25. masinn alatIjika'itd. 26. Namjena opruga Tanjiraste opruge (81. Glavno svojStvo opruga je elastiCnost.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju koja se postize smanjenjem precnika.7. stege itd.

240 235 235 C. tvrztoni . Dozvoljeni naponi" opruga. dQdirnoj povrsini prsteria.EO. 2330 C. ceHci prema JUS C.4831 140--=---·160 150-:1-70 135 135-'170 135-170 SI. 2.551.5).a zice malih precmka. Materijali. hro1110111).konicmnl' povr:.nc i parabolicnc zavajne opruge.1 <~. TOi'zi. To su ugljenicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1.7.. 2. C:vrstoca materijala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i. c) z'avojllu prithria opruga. -pa se oprugc izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:.onc opl'uge.2. 213.7.2133 C. 2.2 2~m 240 255 217 230 lOS.4830 C. za.ko legirani celici. Pored cilindricnih. 2.e precnik zice__ manji. Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medusobno naJijeiu svojirn .' istezu) a unutrasnji skupIjaju.:.a sHa koju Qj prima opruga.su veliki. U oprugama se javijaju i jaid naponi.se od unutrasnjeg i spo~ . opruge hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se .7._~) i legirani 'c. 'da bi se dobi~' sto ve~i deformacioni _rad.3.ge Vru6e \'aljano HE [kN/em:!] Celik . }">r1tisneJt~rzione.7.7.eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka... a kyalitet ce1ika bolji. izraduju se i kon£(.u silu pritiska pod 81. j ----.2134 270 290 310 310 310 310 3JO 310 :.1).:5. Prstenaste oprugc Sastoje . 2:7. 2. Zatezne.---~--- C. t===~====:rQ 81.ve1il. Prstenasta opruga Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).7.tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga.2d) izniduju se'od trakastog l:elika pravo~ poprecnog pres. 4230 C.ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia. (s. kvadratni ._ sNai'a nu.i pravougaoni. Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su...3.4_.:om (:\'1'stOC0111. vanadijumom i:i viSestru. Oye drugc obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Presjek iice 'kad zavojnih opruga moze biti kruzni.30 235 240 110 110 110 120 135 120 120--140 130-150 230-150 . a'.3. naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju imaju zavojci sa ~ajveCim radijusom. 130-·150 (30-·150 130~150 240 240 .233] C.2.7. u~aoriog Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 119 118 .. silicijulrJOm. Sl. (tabela 2.el~~i samanganom.1. 110 )10 C.povrsinSkom obradom. 2. Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ._ Oprtlge Zbog velikih dcformaciju. d) pllzasta opruga :2. Koriste se_ za velika opterecenja. torzione: (lpru. sinam~_.ovi _. UzehtZp. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su itt odbojqike.7.

. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu pojedinih elemenata. 11 . tj. M6m~x -=::: F· I. Krutost opruge ncpromijenjenog prc~jckc:) C=7[~~] . = (0. Pl"OraCUD fleksionih opruga f 6'P Prim. Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge.. Nosivost opruge: F '"" ----.75' (/1'. Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em. odredeno opterecenje stvorice yeti ugib.5f1m =- 0. pri kome napondostize granicu elasticnosti. 'Sto je ugao nagiba karakteristike (0:. I =.no bi bilo nei"vodivo veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika p~vecanJc debljinc lista.21:. _ b. = (0.. Rjdcnjc 1. a promjenljive sirine) od b = 0 do b. pa stoga sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc). Mmax. 2. 2.) manji.= .opruga je kru6a. - H b• ·1F·F a) f = 3£' I= i~h-3 2 P'(ismaxrcm] za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks" Karakurisdka. Ako izmedu deformacije opruge' (ugib.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog.h2 2. 2. 5 . izno~i: p. pa opruge kazcmo da je opruga elasticnija. a na s1. za opruglt promje~11ji. 2 Kod opruge koja radi bez trenja..JO mm. Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi: veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka C F b· 11 3 • E = .. tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.1 = O. Maksimalni -ugib je na kmjl1 konzole i.E.5 M.. zna~an dio utrosenog maa. J3 = 3 em.1 2 6'40 60 = J .6. 7b prosta lisnatR opruga stalne debljine (h). A =p. . h~ -.7.(:. Obrnuto.Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon od celika: o'srt ~ za opruge NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten. dm' Za dinamiCka opterecenja je: if. 21 500 .kolild ugib u em izaziva jediniCna sila.a: =-0. Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.. 8to je karakteristika polo81.33 do 040) am.5· 120 60kNicm~. Kod opruge konstantnog pre-~jeka napon savijanja je najveCi -u ukljestenju.)a x = 0. Takve opl'uge pri radu apsorbuju. Karakteristika i rad opruge Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja (Fmax odn. de[ormahilnij" u odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. = F (1. Karakteristika zenija.45 do 0.x).). duzine 1= 400 mm. Najvcci ugib 'opruge: I = F'P 4·1"·13 4·1. (~L 2..) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib . '= 0. velik. na osno\'u nnuke (l otr()r~ nosti matcrijala.4.7a).s1.kti~. iznosi: 2..i proporcionalnost).omi cn1 j j 'vog prc~jeka za 33 (..7. 120 121 . Dozvoijenl napon: (.a ?pterccenja.7.25 kN. Veza izmedu deformadje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge.50mm 1 deblj1ne II "---. don j Td 7:'d = 0.."ruge koriste se za.. i. Opruga je od celika C. 2. onda je karaktel'istika opruge prava linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti elasticnosti) .j3 .irine b C-.Konstru.6. . usljed trenja.7. Usr'l 6·1 = . 2.~-' 5.presjeka. Slozellc limata D.68 . oprugc pokazujc . rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc l'adu koji opruga kasnije proizvede.5. Na s1.7.~. ~ F.er~ izracuputi dinamicku nosivos~ pro~~e lisnate opruge prayougaonog oblikr. moment uvijanja) posto.og pre'iekn.-. ). E . 3..! [kNcmJ. p0~ln se tako povecava krutost opruge.25'40:\ -3 . ~ 't-\1 .52) ff m.7.-.. ugao uvijanja) i opterecenja (sila. Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F) moze se -izraziti pomocu jednaCine: Kod oprug-c promjcnljivog presjcka najveCi napoll savijanja je u slucaju kad je x = O}i jednak je u svirn presjecima oprugc) posto se otporni moment proporcionalno povecava sa povecanjem momenta savijanja (idealan oblik). sto je ugao (0:.[kNjcmJ.

Debljina li. G = 0. Postallak gibnja Cgib gibnja. . 6· . lzn. MaterijaI jc (:.). sirina lisla b -= 40 min. Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a. primjcl1juju se trapezni zavdeci (81. - broj listova istog prcsjeka.8).67 z.2130. .od oclnosa bib i broja lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi 1i~t (n').9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn krajc~ vimn oprcrecenje (P). Brqj optuge S1.ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja C~a karoserijom L s1. DvoSlruki ugih.7. iz'nosi ~ = 0. ri~osfruki gihunj I!·& '!'.7. duZil1c listo\.. Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a ugib idcalnog gibnja i iznosi: : -F .dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog gibnja (sL 2.sla opruge (II. 0.1 .dvojnog dvoredl1og gibnja (sL 2. h = 11.10).= list{lVa n'= 6. Zil\'isi.····. S1. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0. pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. KrUlost c ~-" 1 kN!cm.koeficijcl1t oblika.!...9. 1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja pomocu uski). PWccalljc nosivoni dvojuih gibnjcva postize se primjenom.4:. uz ism uosivost. 2. 5.--'-'" ~ :----' J. .--~.anj b' 0.7. -10-1 • :.7.7.014 em. postiie se pri~licnom uvOjllOg gibnja (sl. 503 < n·E·..Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc }lj.ib.7. ~I! il====+19 .).b ·f 6 . 2.~ b 4.2.8 5 .1 3 /"'" ··. DvoJni J?:it'.c~··.8. Proratunati dvoslruki gibanj 21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN.1 b) Primjer:. 2.------ --" 2. 2. Izuzetak Cin( gornji list. b' = bill . ·O\'dje je II.4.). 28 mIn.4 i It -= :?!3:.7. ·l-<l·'-"'i.7. 3.··h···. S!. 122 .~. 2F 0) gdje je: ~ . Gornji list naziva se glavna_ traka.8 za b'{b 1. HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W..10.·. Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima: Ms W == - 6P'1 -n: b ·lt 2 = const.9 em..8. 0.11).-. 2.1 • 5 b '= .9. . W -. stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P. 2.u . ~ = 1 za idcalui gibanj.l· em. f ''''- F 5 c 5 ern. na cijim se krajC\. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' . F· {J 6 ' 0. = 0.

2.7.5 mm.13._. srednjcg precnika D = 80 mm.?nati precnik o. .\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka opterecenom stanju' treba da iznosi Smil) = 0.~ 8 - 9 . ?pterecenje (F) koje djdu. Zlca je od C.. oct Z "-"" Za -:. 4230. 'pritisak.sina itd. Moment sprega.Izrac.7.. ill (Za 1. DI. 1.nati zbog pnlagoaavanja podlozi.1l3 'zavoina torzi~ria opruga izradcna. ukupni broj zavojaka jc: Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la elasticno spajanje dije1ova.[em].5T m = 0. ' 3.l ."J . sirina li~ta b "'" 60 mm. U SI. GumenJ jastucici za sUe prHiska Tabela 2.e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju !1a~oJa (sI.a) ffia. Primjenjuju se za ublazavanje udara.7.2. . kod transportnih sredstava. Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18.15 1. I DId . 0 d / "SF-{D)"..7) or! C. P~i~jer.fenjc 0.m.5 ncaktivnih zavojaka. 120 "~ 60 kN/cm". .----. S 10 1. Proracun zavojne opruge 2.--.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN. Proracun izvtsit.5 .12).6. 2. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K) koji je dat u tabeli 2.1.5). Dulinn gibnja je 21 = 600 rum. . Precnik zice opruge.2. dcbljina trake h = 5 mm. broj aktivnihzavoiaka. da Oprug8 una . 2.Z".5) d + Z"· s. kod temeljenja (fundiran.13. f Sl. a ne smije biti manjc ad 0... 2.1.. ~ Ai . 2._. posebno dijelova ko. e.7. 2330 za naiztnjcni~no promjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga r .. opruge gume moraju biti drugacijeg oblika. ZADACI d. uzima se. npr... Posto' se el.5.20 1.. gdje je: Za . Posto ~u.}Zvoijeno naprezanjc T.17 1. Prema tome. Na s1. f( ! r---- R F I .14 = (Zo .i za oprugu. debljimi lista h """ 5 mm.1 d. dasticnih spojnica._""_ 1. Mu "'--= F· R [kNcmJ~ napreze oprugu na uviJ3nJe: . oscilacija i sumava. krajnji zavojci porav.. 1. Kolil~o jednosmjerno promlenljivo opterecenje moz~ CIa prenosi cilindrlf._---1. Opruga)1:: od cehka C.:.{ tice aktivnih zavojaka iznosi: 11/ =D·::7·. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.7..29 G 7 .7. prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc guni(~nih jastuCica.asticna svojstva gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6" Rje.7. Glavne veliCine ciHncit'icne zavojne pritisne opruge (L): Stvama visina neoptercccnc oprl}gc L ~ Z· d + Zo .!<ruglc iic~ za i~rfl:du ~avojne torzione Opruge oPterec~ne malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =.'"" 124 125 .~ '300 mm. 2). . . cern: Ckupna duiina iice moze se izraziti ohrasI = DnZ "--=: o.. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1.i su izlozeni potresima.2131.7. Materijal C.09 12 15 10 30 ]'38 .23 1. Precnik iice zavojne opruge iznosi: r--"-"---j . 2.3 J. 2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 600 N..7.12.-:~:~.- 1.2. ~--- l I K ---_... Duiin. konstantnog presjcka i za idealni oblik.. Usyaja sc sla~dardl1i precnik d·= 2 J~m. Gumeni jastucici Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i zavisi od odnosa Did.55 -~- 3 4 5 1. 2130. Dulioa Oprugc je 1 .7.

1. 3. je izra~a sk:uplja. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-.'" _Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a.-Ravnc osovine iinaju isti precnik na Citavo.irajuce i nerotirajuce.materijalu: i sm'anjenje tczirje. osovina \iagoneta (s1.tosivost.--pr<:. usteda u. a kaka ugib gibnieva? 7. a kako ugib tanjirastih opruga? 9. ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE U clemente -za kruzno kretqnje spada. a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni clementi.. Va.pl.biti ror. J\{ogu. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu? 5. SI.PITANJA L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc? 2. '. 3. Primjenom supljih osovina znatno se sma--njuje njihova tezina. .. prikazana je"o~. 4.. biti 1'aVllC i stepchastc.gonska osovina Prema 'konstrill<tiVnom izg1.2). BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u? 3. Objasni osnovua obiljeija opruge? . 3. upr. a neznatrto otpornost na savijanjc. Objasni postanak gibanja? -6. OSOVINE Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju.tl: osovine. Kako je izvr!Iena podjela opruge? 3.rui 126 . Na 8L 3.n?glavIjeni. vagonska osovina (s1. spojnice.1). Kako se povecava noslv()st. Sta. dobcisi i s1. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga? 10.ovirla u 'oblik~ proste grede . npr. . iIi sa' dva prepusta.1. jcdnim .1. zupcanici.1.1. pune i suplje.1.ogu.. . osoviilc ni. kao sto su remenice..'sa. mente).duzini i 1ako' se iiraduju. osoviniCf~. Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima.. 'vraiila) le1iisw 3. Kako se povccava .1stom. Najcesce se osovine izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe.33. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge? 8.edu.

mz.0645. Momenti savijunja: Af smax = Ovdjc je: M" [kNcm) .25 em. a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050viniea.2.37 em. radi nagla vljivnnja glavCina. -optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo. 0545 sa UHd ~=.3. 0.2 OSOVINICE (SVORNJACI) Stvarnj oblik osovme Idea In.. Otpori oslonaca: SI. Osovina vagoneta 'M A = . Ide-alni prc-cnik osovinc: 10· 87. Neki od tih oblika prikazani su na s1. [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja. 3. obicno (. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za <:ementaciju i poboljsavanje. obHk osovine _J \ Fa '~1.1. Materijal osovine je' C.3b). b = Prim. 3.1.25.5 6 v.1.5' 20 ''0'' Za x 0= 20 em.er: Proracunati osovinuopteret. 3.ednaCini kubnog paraboloida. pa je: d = 1.~ = 4..0445 za manja optcrccenja.G kNjc.0461 do (::0545.= ---. Prvo se odrede otpori oslonaca. A b 1$i8 I 4.25 50 775 em. odavde idealni precnik osovine 2. zatim momenti savijanja~ a zatim precnici osovinc. 350 mm. Aisa: c~~ FA' X = 50kNcrn. 129 128 . b) idealni swarni oblik Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. 2.moment savijanja 10 FA'a = 2.po . 10'50 .Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan oblil~ jer bi sc precnik povecavao od 0 do d max . a 250 mm. Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine: 3 P'a 6'35 F n '= ..2.. Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima osovinc ~. a nerotirajuCih . Standardizovano jc vise oblika osovinica.\ = 6 kN. 10/\1s o.--:. Stvarni oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51.l.FH (a ----'--. Osovina rotira.25 AlB = FA (a F·b I?A 3. RjeJenJe 1.1. Stvami precnik oso\-.5' 35 oc.'tnu prema slid 3..c. a= '60mm.5kNcm..inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_._ 87. = 5.jednosmjerno promjenljivo.3.-0 = 6'25 -35 '.. x 3.na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima.. Precnik stv2rnog oblika osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.5 kN..' = a+b 35 .?sovin~_:-:::a) shematski.= 2. a za veea optcretenja ~ od ugljicnih celika g8rantovanog sa<. o. -!:I.5kN. + b) F· b ='. b. d" [em'] - aksijalni otoprni moment za kruini presjek.1' 5. a za jaca optereccnja C. ako je J-. ostvnruju zglav1'::}ste (zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiStima osovinicc miruju iIi osdliraju. 3.t8va iii od legiranih celika. Gsii 6 a. Prlkaz . Usvaja se pn'j veti ~tandarc1ni precnik. Izraduju se od cclika.b) --0- F· a = 0 = = Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.

savijanja. b) osiguranje prstenastim ut.\.is llk. .. iDs' ~""..2.s~i Pt:~.2. V7""". !. NajcesCi oblid osiguranja p~il(3zani su na s1. 81.2. Standardizovani su: unutrasnji prstenasti uskocnici .C3.2.kocnikom: c) osiguranje pomocll dvije rascjepke.) i spoljasn. . }>roracun osovinica '40. bj bez glave(JUS M.iSta s kotrijanjcm. podijeli se .. OPt ll. BU izlozene suvijanju. . Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.2.C3:060} S1.[kNcmJ.lijj\ ..povrs' Sku.t 3. I I ~ -J. osovinicu i lez. J~ 3.2.stalld prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 3. Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja. eI) sa navojem (JUS M. uskocnik Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe. 3.3.JUM1. I -- ~.--. PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog pomjerarija oso:vina. najcesce C.. SI. smicanju ~ p~vrSfuskom riiiti' ' oSQyinice izracunava se iz momenta. 021.2. -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. k. [em].. a unutrasnjl stlsnutI. Osigurali. e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca. Primjena osovinic~ i nacmi osigultanja . c) sa u. a ponekad i clem enata za prenos snage. . 3.4). -.. Osovinke. 3..I'tlJ.~j:)\)1' ~ n L l<LH-----I-~ Q. ~-. 3.C3. se ce!ik za opruge. f! . Unutrasnji prstenasti USkOCllik 11.simetricno na dva dijela. _odnosno pr.2.~"" -~~ " ~~. d) osiguranje trvrtnim vijkom. 3.030)..c osovinica Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja.i prstenasti uskocnici ~ za osovine (s1.~"il"Ji t'~Sti .ecnik osovme i .5.1. Spoljasnji prstenasti.3.. a prQvlerava na . 3. In..2. $ 2 2 4 8 gdje jc .2.dgov. 4 2 4 130 .1.°1 I Provrti na uSicama prstenova sluie da ~e o.e. a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil..za rupe (s1. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf ja: H~ (k F F I P'L ' M ~-'a .020.C3.) ito: a) osovinica je sa navojem.040). Za izradu u S~a. 022). L-/ / L+/ a~.pustenom glavom (JUS M.2. prsten moze pri ugradnji rasir~i.2.arajucim kliie ~ .4. 3.j.--· +-~--. 11 .2.2130 s ()~tl.: Sl.

.ratila mogu biti glatka i stepenasw.uvijek okrecu.3. je ncpromjcnljiv.<. Vl'atilo 81. a posteIjice od sivog !iva. ...------d (L -I) ~ " Pd. F 2F <. came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a ~. " '. (0 a ImaJu jcdno k l' . \ra. c aprSlll uslJed konccntraClJC napona. . . i obratno -~. .. 0 jeno. ozena.1 razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na S~VIJanje i uvrl: . ) n}c! gdje je otporni moment kruznog pre..33 ./ a na duzini 'L . Glatko 132 133 . .3).2.".a Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn kod motora SUS).atlh rac!i' .rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p =~.' . m )ena. 3. =.sjeka. VRATILA Vratila slu~e za pr~nose~jc ~brtirih :n0rrienata dui ~se Obrtal~!a. M{obrtnimomentj P(opterecenje) 51."till -:.F . ' _ . IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s/ ' .s1. Prava v.3.Ila zaSta \.1. F = -.J kN/cm --=::: -~ za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva. .3. "k " ' treba pre1azc 1Z jednog prcem a u 'drugl lZVOd"Itt sa 0dgovarajucim 'V. 1 ' u-uznog u pravo l' '" mljSKO ( ' 1cod kJipnih ·. Kod Cvrstih. 3. a s1 ~ ozena IffiaJU VIse 1 I' ' '" Pov.5 kN/cm 2 za osovi~ce ad celika. a mogu bid prava (s1. Djclovanje na osovinicu Odavde je precnik osovinicc.0 (nnr npr. 3.Z~ u'radu se.3.1. al·'· . "[sU· SI. P 0) \ .2) i koIJ'e. Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka d'n) (A -4-" . '-. Pri konstrukciji stepcna. Prosta 1 I'jcnasta vratl'1" omprr_ sora). k' ~.2.5.Najveei napon savijanja iznosi: 3. Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude Pa i'd ~ (I . .. .3. Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:.. poloZaj osne linije. 3. . (sl. = 1 120051: TB = -2A = 'd2.l.'lUSHly zaobljenja. - Prl 0. ."Pd' d . . 3.4) kN/cm' 2 za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc. .

. 1. Shematski prikazano-vrao~ tezitle lJU. a . bi bilo iYlozeno sumo uvijanju.\ j UgaOlle b . 3.illlllililliil! illiT7TTr maju umanjeni )zako bi se kom.ja· lVIu~ " 7:1' ='If.6) su prava vratila kaja sli'.oljeni naponi uvijanja uzi. ~ _ ~. sopstvene tezine vratila se zanemaruje. jer tl.1.moment uvijanja kame 'je vratilo izlozeuo : Wo ternS] iznosi: dLJ'{ c::::::~~_ ' " Zustitna c!Jev Pogonsko.< mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k. ..cne U obliku zavojnih zateznih opruga :J ' _.o vl'atilo stepenasta prost~ t-"~ slbtena nUlZnljClllCnO uprcdenih.3.e. 16 Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila: b..6.tZlozena s atno njima uema. lllOgu iti falw i teska. Ako ~ I 0 bi se tezina vratila i tdina spojSf nica zanemarile . ce1icue tral"e (2) '.3.\lij<tJ: .:::t't-WlJ. rumskog vozila "-VI'I [It. pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl.3.omo~lla) .3.Og Vl'ati1a Precnik ~Tatila odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '." 3.a moment. tim d'a se ::. SastOjC se . spojnice Sl dO. d ~= 3/l 61v. 3. ar cmsko vratil .' " od.. S1. .A i B EU osland.3. ae ruz' III Pl"tsjek dS 5 dozvolje~i napon uvijnnja..[cm'l. 3. pnn:~~~nJuJu se . ia k vratilo. stfunc polal:ni otporrii moment 'povrsme presjeka.c za prenos. " . . Koljenast. gzp a (s1.J :n .3. . 3. vbf n~omJa celicne ZIce (1) koje su &wi": USL1Cd~ brZlnOlllJcra 1 81. 1 oklopa (3) ~ llcma vrsr. Shema I k.4.UlWillWlWJ.WJ.Ncm] .5. Savitljiv'a vratila mom biti ~olavka IJC 111()Ze se U odrcctenim granicama'~mi)'e· 'I " 0 ~o sea (8 1. LA! Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm__ sarno n? u\'ijan. " VIJari._.zc da se ."" ~ 3/2 i \1. spojulcc S 2· Nu ~rat"1 Qs~ Qbrtut mjestima . KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'" ~ ~ njati.3.. b "T 0 a~t. Gipko vratilo: ~a)' U s'klopu. 'Kardansko -vrut"lo d . .ravna S1. duz ose obrtanja.ko:1 ~alih pokretnih brusilica. dozv.tl~O Pren sr:oJnica .-Z<:rlavkasta 3 4)' 'k Vn:ttl a upotrebljuvaju ::.~od' lzv!esnim uglo11l koji m.e b) struktura vratila P [kWj .7 ~Tud' " Sl.t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' ' .kao rclativno male> vflltilo. elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije U.atila od. wI tadhJ: 134 135 .Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s. o d .5). 'Tud Y Tud ~mage Moment uvijanja odreduje se pomOCll . 3. Gipka vr.ka vratila (sl. 3.d~Ja . s.hemaiski: VRATILA cv_r1s'ta "'--i prava koljenasta I < i~-:~-I .savijanja.c u.a.olrreia" t.rz1ui.

---.'.reda}3 fabnckog krana. Yratila prenosnika. zatez'ne evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm 2. prikazana je prim. i pr~~osa. Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (sukanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od 1/4 0 po metru duzinc vratila.11211 (:. Celid za poboJjsl~vanje JUS C.020 TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna vratila koja na sebi nose teske toc!.4320 (:.7 :)~ w ." Jace optcrecena vratila_.:.2a Jaka n~preg~· Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici ~a ce~entaclJu. Pogonski urcdaj krana Tabcla 3. I I iud = 1 2 kNlcm~ '(12 N. proracunski precnik povecava se za oko 10%.nom cvr~to:-· com veCom od 100 kN/cm 2 • U tabcli 3. Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa Vratilo je od celika sa -Cud = 2. Celid za vratila Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije.4321 C. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na vratilo vrsi klinovima.a yratija 'j 'ze1jcnc graniee rnzvlacenj~.0545 ! C. dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala: S1. visokonapregnut~ vratila. i-" . 3. .0461 (.kNem.. pOHSl.. a i sama imaju velilm tezinu."1 I 11.rstoce. uvijanja~ izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e ~e javlj~j~ pr}~ prenosu obrtnog momenta.----~. _ _ .' L.-: sa njima. ...ena teSkihyratila kod pogonskog u.5421 Rukavci Vrctena brusnih strojeva. izrazi u fk\\TJ.-----. . I'vioment uvijanja: M" -_..2. u I?oreacnJ. Dije10vi preno$a. a odlikuju SC. Izrazi za preenik vratila_ d [em] . 1. 3131 C.1530 (.~> nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl.••"" I "'--c-.B9.1430 P 995 . . Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih konstru~cionih 'ce1~ka.-J . 136 . veCih dlmenzlJU. " .1730 (:.1731 J Zbog zlijeba za Idin.. a ponekad i veee zatezne c:.:ove... za precnik se usvaja veca vrijednost. qat le pregled materlJala kO)l se upotrebIjavaju za vratila. Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:. n Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila prema kvalitetu'materijala (tab.3. brzorol1ra)u. d .97 kNern.Pa)· 2kNfcm z (20 MPa) 3 kNfcm 2 (30 MPa) -'-'--~~--i--'-"15.51 em..1431\ <. Celici za cemcntaciju JUS C.8 "-"'''~'''-~I-' I ~ !~_ 13. a broj okretaja n tmill'-l].~ Na s1.'" 960 6 = 5.a zat~~._ .28 . Usvajamo standardni precnik..500nO Oznaka (:. precnik Plwecavamo za 10%.. Precnik vratiia. srcdnja vratila u gradnji vozila. tj.. ~_ . l-)UZll[\ vratila.c.7. 3. Pored momenta (:.B9. Kao i prethodni.1). niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main nogra:duje.ED.cllll:. boljirri osobinama ohraci. l~ao i dijcloyj kod kojih sc traz~ veca t:YrsNca Jczgra. d = 28 mm.2.. . -_.3. 1 Izbor materljaia za~isan je od pr~cllj~. pa se precnik.----..021 2. ..1...------'---·.3. onda je: 1VIu = ..1 = 2.. ~.. Tabdu73. standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO.. U zavisnosti od ugla defol'macije. ~ .3.ca \T:ltib -~--~----~--"' = 960 min-I. . vrntila slrugova. _____ -.1220 _ C. --1- Riden/c 1. ... Ako se snaga..4730 . P 955 .3130\ C.. po mogucnosti. Prccnik vratiJa: (.4 j~ ----I .5 kN/cm 2 • 11 Materijal IZonstruktivni ugljenic-ni celici JUS C. zu l1~~cJ:nkc 16 de> 100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: . 3:3.1531 ' C.-' .1220 1 (.. (:.".turotn. .2.0645 i Cpotreba Slabijc opterecena vratlla. . I" I .3~7.. 995 ~ = 11 t.

e~ ~eg~ r:redstavlJaJu kri-z:.1 se nalaze OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla Grebenasii 1:ukd.' ."~/. .( ¥....sa raVl10m dodirnom povrsinom. -.:: debljina s --".rukava9. F Optereeenje ~/- (ezaj -j \ I Irukavoc' - ~. uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:. 3. LoiJtasti rukavac (s1. 's )'edg~ ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. d" ·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba S~j~:~ 1~~1 ra.Ju..2. obo.t. . .. b .e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a ~ . . Na s1 .prerna periferiji. nJa~ a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ".1.clfe treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt..0:'01:0. a time i hahanje. rukavci se dijele nu' .-" \{etajna cauro SI. to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i gnjece:nja materija1~. Oblici l'ukava. mah kratkotrajna aksijalna . v ••. 3.na ~n)esta na osovitiama i vratilima.4.~C lUll).sinoin (sL3.vac (51.dna bl'z~la (v =. visina II -..4. enJa .2g)."Suplji rukavci imaju bitno manju teiinu. niklivce. 3.if).I"an'.. govoriti 0 Kon~'cni r-ukavac (s1.-L . RUKAVCI Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: . " .ezanje na uvijanje.4'.a.2d) upotrebijava se na mjestim~ gdje je ~ tokii eksploatacije.(1 -. . savijanju) uvijanjui smiCan. b.2a) i f>a dV'l /c " . zglobne 'veze upravljackog.. 'Napr.konicni.' (0. odnosno vratHom.3cun ra:dijalnih rukavaca Unucrasnji.2c) kori.)di~l~.0.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.optel~ec.potrebno poddavati radijalni zazor. Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji. .aksijalne sile..poglavlju ce se.. da prenosi i .u radiaksijalnc.. ~alna °1 ptere~enja i mala krutko-.~ CUI O.samo dvidijeIna Iezista. '/' d' lwniC-.4.l. h..).-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 .. dobije se ravnQ1ujernija raspodjela . rUkavca. 3. .i prsrcnastom' dQdirnom povt.vai.).5) poluprecnik zaobijenja Q > Q. -.:.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i porUlzavcima za k1' . pa'pritisak pustaje veci sto jt blue. g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti radiaksialni (kombinovani). 4ksijalnirukavc'i mogu biti sa.moze pored radij~lnih. OVI r~~vci su tlc. l' ' w) raste. . koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec. moze da primi 'velika uzduzna opterecenja pTomjenljivog~smjera.. 'biti: radlJulm (popi'ecn~).koje nastaje usljed trenja u leiistu i napreianje: na smicanje relativno su mali _ pa 's6 u proracunu'zanemaruju. ' d ' naslona (s1.:3.4. . ~~. .r:.3.4.pritiska. o.: S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" .07 ~. posto.4. e) loptasti.4. . 3A.2e) 1 grebenasti (sl. rulmvci mogu. l~ao i radijalna opterccenja pa spada.~) (. ' Najcesce -Cine cje1iml sa os~vinama i vratilimu. b)'spoljni cilindricni sa dva naslona.2h) izraduje se sa vise.v'¥ • za-'Ti"avim' ~na :czlSta. .povrsine. c f ' oprastl s.. d) . c) unutrasnji. ~ <lova av ru<.4.prstenast~h dodil~nih poyrsina.4. . 9. 3. geornetrijskoj "osi rukavca.u i • • v u . veca opterecenJ'a i .' '. .L Pror.mchanizma automobila i 51. kO). Zatogs J uk ]~~ uslJ. ~.~nja" maze prihvatltl radlJalna opterecenja . JakIm OPterecenjima" haban. Vrste rukavaca Prana .pra~'cu djelovanja opterecenja.Primjcnom prstenaste . 4 2 'k' " . nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ...4.cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) .1.brzl'ne . " a r~ IJ~ na OptereNa nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i dV.2h)..Ozem. )c uznr . ~ P:en~u poloz.4.leziSta Cst 3.:a g !edse ug~adu.---.3.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51.aju na vratilu.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[. Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . lorn spajaju sa osovinom.2.~" .ju. Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se 0)) d . . k9d prednjih osovina kamiona )·traktora. Z' . SreQlm ll~ ~~'a~ev11Tw osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) vratila.pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" ' t .poyr§inskog .g).ll. 34 ?b) R. 1.J ~. ··fJ. cz m ncm (sL 3. koji prcnose opterccenje nOlm~in aksi' 'tIni (uzd 0 na OSU. prema empiriiskim obrascima (81.4. k·' ~~o'Jndae teO~lc). 81. '3A.5 (em). kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i 0' ') •• . pU..138 Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku. ' .' f) aksijaini . .em.. 139 .ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom.b ruseu.t~~z~~~~!<l U jCdnOlll smjeru. 'v ' ' - • >"'--' . UlcziStcnje rukavca '304. f. 3.avac JC moguce postaviti 3.1).

Dohijen':l. pn veClm Ovdje je: I [e1111 -. 0% zbog h aOvako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. dozvoljeni povrsinski pritisak kO)1 za\TlSl o~. 1~~~~~' rtlkava C kun brzmama. ~..':z 'C. V)d kOja 140 141 .3).S~~~Cu.9) . Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls._ ~k~~)(:m2] ---. 1 .8 0.4. ] manja. Ja kOlicllik du"" Najpovoljnija konstrul. 7-.duZina rukavea. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike zagrija\'al~nJa n:tora I tI " . d'l .kn pr'ecnika Og pritiska: F = 1 .. V110 cesto ova duzma UlJe poznata.-. 3. 0 0 __ f'~-F~ [em]. l'U [2 '. F F selzpolaz nog obrasca:p = --:" = -'-.ZlUe moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie'' llSlova .izraCllnati 'iz .ci >:'~o. d'J· d .II)a_ .4.Je dtit ru~ Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' po~.duzina rukavca. rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista._. . z. precnik rURavc u .3). Dobijena vrijedn?st karakX?ri. lla(p ' b:' se usvaJa prema tabeh 3. .(I) uk ' na.d F _~. vrijednost precnika na osnovu povrs:~sk.' .tlS~a potrebno jc provjeriti 'iz.og pfl. '" brzllluma'se Ptl smanjuje.6 0. broj okretaja rukavca. tv (P' Pd iii iz uslova savij3nja : je: Ms [k~cm] W [em3] - moment savijanja. . Pd ""'. ~l· Napomena uz yibelu 3..Dimer:~ije koje treba. .3. M.. avea } upProracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi ..')Odne b" ~ 1.m iii mcsing 0.]2 = sP:z ' (fBd .' ~ . -' . Pd = '-'51'- (fsd.--I. Opterecenje spoljnog cilindrienog rukavca gdj~ '1 . P.' ".5 p . d .4.1.zagri}avanj. .. . . 0 m.. 'Jedtlake . 3. d [em 2] .4.4. .. ('cHic ceJik celik karakteristi~a zagrijavanja iznosi: kalajna bronza kaJajnu bronzu kaljen i brusen tclik 0.Oqne b. . '""" AJ! = I .4. ?vak~:.). I [em] . rukavca'i njegovog precnika cp = lId. d [em-I -. pror~cu'~ prccnika r::-kava~a primjenjujc se ako je unapri''ed . ...<p odakA.koje se n:?Z~ pojaviti. Pd> .3 Posto JC: P 0= [kN] .1 --. . 3. d''''il I'm]· > lZIUe ( . ptcma tahell 3.e. '. I.2 kako duzina rukavca ne bi bila velika. .6 1_ _ _ . se . uslova SaYl)anJ~ (pn ccmu rukavac posmatramo kao konzolu): 51. otporni moment kruinog presjeka.usvojiti standardni precnik. tada se ph:~racun pr~Cni[~ proTubela 3. t~eba p~ovjeriti i s ob~irom n~. Pd Ovdje je: F [JzN] kavae. (p ..1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".stike zagrjiav ) ~ [:nin-. jer' bi u tom ·slucaj.1.. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl o~ povrsmskog pritiska _le no Pri v r i uslova rada leiista.2. . nal~· U f[!. . Matcrijal poste1jicr: liveno gvozde bron. Provjera zagrijavanja vrsl. duzma rukavca i nasIon (sl. 1 'v = -60-:1'OoL--.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .a \p) i ob 4 ' t e Zao-'. Ml1tcrija: rukavca D~z:voljelli povrsinski pritisak Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1 l?anja i . lJCg:~h' .tivna}mr~er.i~tika ~oz~.tl.oznata njihova duzma. [~~. ') = I I '~"l.-.0 do kavca bI 0 neravnomJerno.. I· d """ '" Je je precnik tukavca d = F_ em]. vow preko koilstrukti1. d ' 1. bijeli metal kaljen i brusen celik bijeli metal kaljcn J k I' 'b" " _ bru~en celi~ __ " ____ _ _ _~~~n CC Iik_ __________ ceiil( 0.4.prce-nik rukavca. .prorat~ati su: precnik (J) i aktivna duzina ruk . radijalna sila koja oprerecuje ru- odakle ie: l' = ~ = J~~'.9 1. d [em] . vJ.projekciona povrsina omotaca rukavca (s1.5 0. s.. sc na osnovu karak' O.

0...4.___ ~_. -. prcma tabeli 3.3. 15'450 " Ill] 2000'? "j ~ 0.. OVecatl za 10%. agU)llVan)u mania ud (p .J..8).1. 1:. di) za suplje nikavee (s1. ' . 6 mm.[em].2 0. ' [em}.2g).3. l<:nose.25 ._~pa. . 5 ~' ) .C·1-4~. T 5 mm ::c.). usvaja sc e = 2mm.~ 1' 41.~ulje'n celik celilc 1. tabe. I(oustruktivl1e w.. P<i '= 0.3. _ _ _ _ _. pa je:' . za aksijalne rukavcc Malerijal posteljice UYeno gvo:lde 1.-.se_. 3.595 cm. = d (0. .Ie 3. Ako se odnos precnika ozna(:i sa !!::. ~. :6a6>T~Ju\'Ullje rUl.'" ..\ ' 0 5. ~). Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.. 6 Us.kN d~~'.4 do 0.'usu A = .". oA du do do O. 23 ds..7.iZ 'ush)v'!l do..' prema jednakostin:-3' pVrsta rukavca-namjena F A d 2 • n' 4F <Pd ~ za prine rukav~e (s1. <Pci -n (d"!.d.3. p.5 'Zbog habullja i' POh:b'ek ' nu nadl10g bruscnja pre' 'k . d =. . d' 1 ' l:1lI lukavca treba p = .4-1. ~z ~. < (1' .~ d 1 = .4. "d' (1 -V'') pa je precnik_ rukuvca d--= .2f).:d~ " ~. 0. ouda je·: p=_~~4_1:~~.16 " __ .__ _ _ _ _c . 16 . P = . i+d 2 ' mm. 143 142 . 100 s = 1.45 = 1.7 do 0. 2·66 . Ip·. ' . od vrste matcrijala rukavca i posteljice.. cm~ sJ [. h -" 0 1 .2' h (! = y • = 1.-." . 6 " J - ° Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja: 60 .mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se obodna brzina. Kod izracunav... d ' ' " ..-4F .zvoljenog po~ vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .). ".licin. 4. 1 . .~ J6mm.:.56 mm _0'")) = .------. na srednjem precniku ST.2. l~ie1elije Tabda 3.5 kNiclll ~ ~"'."..l celik 0..147 ~-~'. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak..0.posteljice.1 .'.1 J. Konstruktivna kuruktcristika.v=~ _ _ .. ..- pa je srednja obodna i:lrzina: Vs!" = P·'n 2000'j '"""~. .~ = j..anja _za radijalne rukavce. __~_~ _ _~_ . D manu rukavca. 9? -' ~ C'-' lllm.g .2 do 0. 1jl =:'...) cdik kaljen celik _I_ _ bro!l:'::U bronza . J . 16 Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose' priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav. -.lmm.. Provjcru zagrijavanja.1 ..4. ~~C~~~~l~~~av~:~nzi.4. Us~aja se s = 801m. 12 tabele 3. prora:--'uH ua :.Is ~ L\'iaterijul rukavca 1._~ ~ .4. 1 ':=:::---.. 'Ii = J5a.~.1'6~lI-.6 (kNmicm ~ $) d\Ca pIenl'..'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm.. ~. 3:4. ruk' . Proracun' aksijalnih rukavaca Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ..:cnil3.5 2.4."2~)-~1.sY'dja se standardl1i pu.'1· 4F ' 'n'n " Posto j e dobivenu karakteristika z.avcu zuc()\'ol.1.

1zduzne sileo ::ito zadovol)'ava. T?tJra. im.16 <: 0. JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod rul~avaca manjih precniku.ZADACI 1 . s 3.rzavmije i podmazivanje. ". 0 5 B .iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor trenja~ narnCito u' pocetku rada. ako je F = 3 kN a .> 0 're aJa n.' .Pr~racunati ?sovinu prerpa 51.5.iYllo mnogo 1110zi\"u.le 3.4--.jaia se izraduju osminc i vratila) 5. .icd:n.iajuca le:f:i.= 1" -.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad). Proraeun:-. ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. 6. Sta je idcalni oblik osovine?· 7. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira? 13. tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagrijavanjc. k . d.4. 11. .. u avac Je od kal)Cnog cehka.6 kNj c m 2. osovina i osovinica. cm s r 2 -- rad~ialna. Kroz otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista. c-.~F~.5 '20 -= 10 mm. Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w radno opterecenje rukuvca. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila? 4. Prcmn konstrukciji. pogndni su za vdike obodne brzine. rukavca i tadiaksl)'alna.3. o)a 12. _.0545. LEZISTA (LEZAJEVI) Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu na kotrlja.3. kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB.~ r . 1.: '" (p . .u se kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom ldista mm..1.aju miran rad.4. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:. '2. _ bronze. ) .5. Duzina rukavca'iznosi 1 ~ 60 mm -pr J_e~okgdl brusenog cehka.I: Pri~jer: Proracunati aksijalni rukavac . . gI ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]: 3. Ma1e(1)aJ vratua je C. 3. a postavlja se u kuCiste. a poste1jica od br~nz' B' . Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca? 14.u kO)l jC opterecen sllom F '--"'. a i kad sc Sa ~(ako sc pro. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on proracunava? 15.5. 3.2 k1'\.-d? ~. Provjera zagrijavanja: Usvaia se d d ~ 0'. kOllstrukcijc. Osovina 2.n p. . lvlateflja! OSOVIne C. ~]. lciista mogu bid: = . Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila? -.5. p '= 0.:'1 su oslond vratila. dok se ne dostigne nOfmalni rdim. Sta su OSOVlIllce? Kako se proracunavaju laka vratila? Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca? Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci? ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno.20 [kN . Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118 konstrukcija.-= 180 min-I. d .. ···1.1. . pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja: 6~OO= '1~5'n'400 Prcma pravcu djelovanja sila.7d(/elna i dt/iid{iClna.0461. Rjdcnje J. PITANJA 1.4. a -t. valjaka ili iglica). kotrl.a. _'. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:ili su u sasta-VJl. 'eC111" "''''40m m ' .1.91 em = 20 ") . ' lit .. 0. masinc. kod kojih sila djclujc uzdui ose.iuju se P0stcljicom i bez posteljice (za l11.2. zahtijevaju c1obro od.r~~n~tor do~:rrnom J?ovr~iz:on: na vratilu 1." = 3.-~ >. Klizna leiista Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Rukavac )e od celika. 9. kN em' d· J~~(I ~~~:~ ~ J:~ ~ o. . = 500 min-I.~ 0. Lezis't. " . Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3).avea Usa 0--'. Prema podijeliti u dvije osnovne grupe: konstrukciji~ mog.~la kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm: ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela (kuglica.200 mm. Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa rukavcem. i. iznosi. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . Nfl kojim miestima ~c primjenju]u loptasti ruka. a posteljica je ad kalajne " abro)' k t ' 1)oz\. IOj 0 reta)a rUkavca 11 . 145 .ista -mogu biti. aks(ialn. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2).oljtno naprezanjc na savijanje rUl . a prijc stavljanja u redov~i pagon ITlot8ju sc--razrJditi. 10. ' 3. ·144 Na sL 3. Ilk l)esanJ. a poste)lca od bronze. 3.:aJalne maSIDC (81. Gd kojih mated.ra~unava osovina U obliku proSlc gredc? 8. au slucaju ostecenja H10guca je opravka. b "= 300 mm. hisu osjetljivi na udal'.2 kN [--~-. y. kod kojih istovremeno djeluju poprccne . Kako jc izvriicna podjcla osovina? 3. Odno:> preenika . Izraeunati najvcl:e dozvoljeno 4. Prora~llnati l~~o watDo kojtS prima sna l P = . ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I. lznu..2g) ako je Op~efecenje F ==a .ti'ak~ija!nirukavacsapunom o\T~inom I". l:adijalna klizn!11ei. iz tab .. Preenik rukavca. " . trosc l'cia1.

le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.iva vijka sa llavrtk:. Postoji niz konstrt!kcij~l dvodije1nih lc1:ista.7.. ~ '" .5. Q '" <> <0 ~ ~ C) ..jiC011l koja je Sa v:mjske strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdnodijclho lczistc a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslonom.. Nedostatak jednodijdnih leZista jc u tome !ito se klizna povrsina S1.) "" -0 "'~ -"'- !:! () <> :. I"' I'" !!! ~ I '" I::: Ir.. graniCll.: .l jc obodima sa obje strane poste1jice..5. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.enom istrosi. . . Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.5. Na 81. ~ ~ I :. . poklopca (2).. transmisijska (kratka i dugacka). dat je prikaz izbora dimenzija za jednodijcln~l radijalno leziste.! ~ '"' * . Na sL 3. ghl\'na leiista motom itd. i'S f~ I. !!! '" . prilzuzano je jednodijelno klizno leziste Cije je kuciSte izrad:eno zavarivanjem. 3..6. 3. 3. ~ . '" '" <> ~ T ~ I III I iII I If. Na 51. j Nl1 s1. <> <> ~ I~ I~ '" I~ I=: l:z 15: 1::1 ~ ::: R •:Jl ~ e '" '~ l~ '" B.~ ::: . 'za prirubno radijalno lciistc. (. d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4). <> . kao sto su. a na s1.:::i~ta za di:za!iL'C. 3.. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzivanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac. P081:0 se zracnost kod oyih IeZista ne moze poddavati..zavarivanjem. 1)onji dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju...cnzija za dvodijelno radijalno klizno' It:'Zi. l~ I~ I:. "/~~~. ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica. Krajevi ove posteljice su cilinJricno pniduzeni sa nuvojcm. Jcdnociijehw kliz..5.. tako da se paveca konstrnkclje zracnost i pajata oscilacija rukavca. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice.5.... a u pojedinacnoj proizvodnji .2. . . Kad zracn08t prede odredcnu. 7 -0 .ti u lcZistu. .no Idiste zavftrcne vrcm.1. ljice pomocu na\Ttkc..iii L~ ~ Dvodijefna lez/sta prin1.. 146 147 ..ull. ~ :::! I-~ I~ . le.. ~ ~ '" ~ ~ 51 ~ lli '" ..'" Sl.<1 (7) ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos. Ka 81..2. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od: kucist'--t (1). 3..elno klizno' ldiste KuCista se lUlJcesLe izraJuju od sivog liva.. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem postc~.: :x: ..3.4.5)..5. 3.8.5. a ad aksijalnog pomic:mja osigunm!... 3-.5..5. Jednodi. >c I'" 'IJ I I ! Q <0 :. i <.: . Izuzctuk Cine !czista sa poste1.... '" ~~ '" I~ l~ :! 2! ~ . I~ I~ L.

3....:' imH ppli- D2 DJ n )h+( hJ) R 2 ". l" ceJicni l'jy..4075 mis:501150 460200 160 335 136 ii l. mesl. 149 .smlCr~}\ an! m · .· . 25175 1.5.1110.jm. lr'.5. _. . . -1. 260 75 165 1703452052]0260 1fi :. ...\.:avlja naj~o~t~niji dlO ~daja.iv.. maIne eksploatacionc karaklcr!~ldzc.. _' prjbJiZuo i . mali ot110l" lrenja.'fd--~-++-· :5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom Sl.0 26 40 () I~S 501211 .n¥' Iveglhc a u-.'1':'3S" *~5 )'''1'01'' 110IN+ml~I11V" .. 1(JO01550tm 115.1 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.7.ol~i "0t.sko Idislc MaterUal za pcHeij:1ce '.5 () *5 148 100' :110 I' 110 2:(5 ".6. vW. i ra. magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta . brol1za. velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc. tmmJ f dl I 0 i A i B 1elL '1 H IHI j d 330\00 lOO K"oI5>j~5!"1~~"6IM. se za nll1 bir" makrijclj _...j =<-1150 45~ 1'12.. ccga morn dn buck JTJ("k~}1 nd rl1bn:~.0 62l~ {J5 SI.lo sU.'. j". ..':'I"~i~I"'J' 3. c1rv0.-' ~. 65 ''1>''-'50 90 (202 120 '401150 12320196 /JO . 130 10 '.C.radu postelJli::a upotlc~lJa\a)u ~...j---. " .l Gl\·cu. Kratko trauslllisi." Ht f id Ji d Jf5 velika otpornost l)rema koroziii i hahanill..:::1'''''0/../ SI. :LS.)270b~ M2~ -..5.ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: ~ 1 .~racke mase·1 minijuma.l. (elik.. sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.e mal.fI~.. kuo ~.J.. dol~ro primanjc. M30 "'. Dvodijelno kIizno leziste dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< .fJ 160 180 12 310115 120 .30 5 . Za i7.. I 71-036°(100 135! 24 ~ 220jSOrf* 1. guma. 3. zl~"c i> g.J5 !d~f'C Ih 101 I ( 1 £: poslcljica prc. 1 zllo[.poredlyan...yVI aterijaJi.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 !Nf .235 If.

9. Podnosi temperature do 100"C. 010\. POillosi priti~ak do p ~c 0. sivog lil'a. Postojana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. .l:~Ub~~~l:::..5. kaJaja i gra~·ita II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice. ukrsnih glava.whvak 1. Fosforna bronza upotrcbljava se .' wplmu. usljed pritiska i povisene tell1pera[urc.taC!.va. (. Ovakve posteJjice porozne Sll i do 35%.1. a od. ali je relativno skupa.. transmisija i s1. na uJare. odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a.:a ll1n:'ie ptimiti veta (lp~aecenjl\ llCgo kalaina.-u njegoYu primjenu kod tdkih. oowie ~:b~:. Lezaji od.. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. ~l() oZrunieu.jala po.alij\~\'uju "" _ .07) d -j- 5 min. Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica. ne prijaju okolinu i sami se poJmazuju. Po~tdjice od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera·· tutom.'s. Posteljica sa zalivkom 1.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve. PoJnose pritiske do 1.:e pOl' ' . bukra. Odlikuje se dovolinom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine. pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .1' 'I· 151 150 . leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-. drveta. a zatim przi. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena industrija). kako uiJe ne _~l. Nakol1 pre-kida rada kiaj i. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0.". i celibti ii-v p. . ' Olovna brul1:-.5 do 6 mm. lcg~m: slu~c za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt.dno3e znatne prliiske i brzine. . Bronzana dvodijelna posteljica . celika .6 kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U 45 m:'s. Maz:\ 0 sk .aobljenc. obrtal1ja pomocu vijaka~ ·Civija i sL Sl. 3. ali jc manje izdr21jiv. freba tn1at! na umu a . AlwnJl1tjwfl. .'i. do 4 kN)em2 i brzinc klizanja do :) tn.k. izrazu: i) = (0. d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1.l: d~O IJ\o'i. no})o ( \ ' ~3/'1 n1 ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod .-. Primienjuje se :I.05 do 0.~:~. Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0. iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog Hva i celika.Si' dl)eO ' .ese zelJezu. Tahilezaji nose malo maz. postdjicama oj. . k 'c' . kalaja. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja.. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj industriji.' i izracunava se prema . ni()vna i fosforna broIlza. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or d:. Izraduju se najcdce o:11ivenog gvozda. zbog cega se moraju dobra podmazkali.5 m/s) i rimlim pritiscima (p < 0. sil1cerov..a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. 51. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.je otporl1a prema hubaniu i pru. Osjetljiv je na udare. = d Sinterouani /tu. bronze iIi '.e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\. Za izradu posteliica najceM::e se upotrcbljavaju kalajna.5:9. + (3.Sivi h.)nollO nata u pore.:. Vrlo.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm 2 uz Qbojne' briine do 5 mis.).\'0anjc.a i antimuna. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada. " "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih. e1ektromotora i s1. Do~)ro oJvoj<. s °e ~ ~: ~~~r (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne p?:rsine.ava se iskljllCivo kao .c nnS{: za P05teIjke ~u smjese vjeStaCldh smola. celika iii bronze. Pruza muli otpj[ Lrenja. izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. tvrda je i otporna ua habanje.z~.tljiv jt'. posteljice a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum / \ Obodi (4) sprecavaju a SI). cdicne posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11.8) b.U obLiku supljih tallkih cilindara. za jednodjjelne.5. OlOVll. 3. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn e legure. kod \"uljauni<':izih uredaja). Ovaj zlijeb ne lZraduje se.mih maleri.eran. a · ' '.1.uI ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z. .e ohladi i ulje se p.nesto Postclpce 0 lvenog gv z tunje. ali se od njih izradene posteljice redovno leZajnom lcgurom. papira.t.111'11:1 se primj.e posteljica Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc . a Osnovne mJe... dane pos(eljice. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" .! je pO~lesan za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3.2 kN/cm2 i brzine kHzanju do v '= 5 m. Debljina zalivka (kosuljice) krete $1:.6 kNjcm 2• Pr1mienjuje se kod lezaja dizalica.'al m". Na trW.nja i osigUravaiu p.. cinka. dinamicki optereccnih Jdajeva.elika.. 3.~l~jeb~m hi grebale rukavac.5 do 3_. tiok l.4 kN/cm~ i brzine klizanja do 6 mig. Zbog male cvrsLoce o upotrebl. oj 0. nc zahtijevaju mnogo maziva.. Bijdi mctalje lesura bakrn. tekstilnih vlakana. u prvom redu Jdhl1iji je od bronze..:niuje koi ldaja koji rade u vaLli. Ima nisku lemperaluru top1i. OtPOl"llC su ll'd h:.i.te1jice precnik (d" i duhna (f).08 kNjcm1). Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature smanjuje zracl10st u leZliju i ~'to imaju veliki koeficijent trenja. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.10. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.Qo kraJcva ljanja lzraduJe se :-tLduz~l ~hbebd J) . ·l. lTpotreb\javaju se n ieLaje mD~Unl sa unutralinjim sagorijc\'imicm.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm.\Cnja i osjl:. azbesta i $1. Konstrukci. Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. droJilica.ljica obicno je lednaka debljini naslona (0.e sku Ija mazivo."0_ lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice. Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. mjes~u sas~av~ ~aJces~1 obhk br?n. . 3.la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr.10. ". ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga '>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji. Zalijevanje .5. ViciJ. Na s1.2 kN:'cm 2 i obodne brzille do 6 tnis.e precnik naslona moze izracunati prema izrazu: Ii.

jer pritisnk u sJoju 111nZi\.zdvoji da bi se izmcdu njih stvorio sloj mazlY3. Grebennsto Idistc 11 ispupcenom povrsinom. Potporno klizno leiiste lciista. do 16) ovalne povrsine.5.<ito se ukupna sila.ajmanju mjenL Polusu·vo fI'£l~jc iii nenjc 1'0luokvasenih povrsina (s1.5.c.5 mm 3. Klizne pcwdine r I sarno na pojcdine dijclovc tarnih povrsina.i 1Z vise scgmenata (4. 3. tima prcma s1. zhog stctnih posljedica.Qgrijavunk i zaribavanje. :l. Pogled HoB S1.) mistaje kad izmedu lukavca i posteijice -prestanc dovod mazi\'a) tj' kad su povrsinc suvt:. za posteljicu od celika.12:.(2 do. kao i pri malim brzinama klizanja.5.. Prikaz[mo lcziSte je radiaksijalno.2. oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>. Na presjcku \.5.Debljina zalivka s =.. prema obrascima: d 85 3:SJ. oblik segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta. Ono se 1n02e pojuviti i pri pustanju masine urad. a posljedice su habanje nalijduCih j)l)\TSina.\' ''''' 140 +-0. Nedostatal< ovog Jeiista je.5.'l nijc dovoljan da ih f8.5 mm. a drugim dijelo111 u podmetac.14c) l~as­ taje kad dospijeva toliko maZlVa.vCQ na podmctaCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku68te. ne rasporeduje jednoliko na sve grebene rukaYea. a na pogledu )1-H. Podmazivanje se ostvarujc pomocu prstena za podmazivanje. Ovo trenje redovno se . f ~. tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina.1'1.jenjuju se Idista sa segmen- manju mjeru. Nedovoljno podmazlva~Jc prouzrokuje povecan otpor trenja. . Postcljicp se sasto. Smio trenjc k najopasnije.143.3. Dimenzijc zljcbova c ~~ 3 $. posteljice' (2) i podmetaca (3).c s:v~~ trenje. I-I vidi se naCiu ugradnje dvodijeine posteljicc radijalnog dijela S1.javlja pri pustanju U fad i zausravljanju masine. 3. 3. 3. T ckuce rrenic iii trenje okvasenih povrsillu (s1.ovima hrhpavosti. i ova trenje treba svesti na naj- Za vrlo vclike uzduzne sile prinl.ie1nog oklopa (1). a izmcdu scgmenata se nalazi ul. t!)1in = 0.13. predstavljeno . Podmc:tae se oslanja na kuCiste 1ciista Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista 3 . segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom. 3._ l-\alezne povrSinc 8C nepo8redno dodiru ju na ispupcenim dijcl. 'zbog netaenosti izradc.5 mm. Stlstoji se iz jednodi. aksijaln8 leiista. Na s1.5. Podmazivanjc kliznih i-. Za velike uzduzne 1 ujedno popreene sile keid hOl.5 .1. 3. 3.. za posteljicu od _SL.4) .~Uv{) rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tckuic trenic. K011Strukcija aksijalnih ldista A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca. zbog eega trcha vrijemc njegQvog trajanja svesti na n. S'U'l)O rrenjc (s1. Sto omogucava prilagodavanje nalijcganjn ccone pCivrsine ruka.. 3. Pri suvom trenju se metalne povrsinc_neposrcdno dodiruju. Izmedu rukavca i lezista pojavljuju se tri vrste trenja: .c potporno leziste. Radiaksijal~o le'zistc 153 152 . U 'osnovi. S 'ciljem otklanJanJa 111 smanjivanja ncpozeljnih posl1edi~a trenja.1.5.5) 2).I. haqanje dodirnih povrsina i zagrijavanje dijelova.izontalnih vratila moze se upotrijehiii grebcnasto leiiste (s1.11. Podmazivanje je nepotpuno pa.14b) nustaje kada mazh~o dospijeva d . lcZista Podmazivanje je proces dovodenja maziva izmedu dodirnih povl'sina na kojim s.13.5. Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje.

do 700. yeCih tempe~ ratura i manjih brzina.a i pod pritiskom. razumljivo. se i vr~i izbor uija. usljed cega se gornja povrSina ndvoji od donje.<epritiske (UVP) i dr. Poveca. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja. Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom Ijepljivoscu.16. Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose: ..35 za suva trenje. a pOJ.5. .50. Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80 v e. -- :.cbljavaju sc ulja i masli.~Jni f~m " '/ b) SI. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista.. prikazujc kako se mijenja pritisak u mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru de~. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje. pritjs~k poCinje da opada i postaje cak negativan (manjt od atmosferskog). 3. ""'=. zbog skoSene povrSine. U primjeni. atmosferskom priitisku. pa se najcesce i upo~ trebljava. ulja za vretena (V). lzaZOVll jJ O. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu posteljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista..nc )UvlJll ~e zawr \. docLdo potpritiska evidi dijagram l~.1~b. Uije je nar06to pogodno. I~a.UOl do 0. turbinsb. ulje za visol. a primjenjuju se do tE!mperature 200 o e.1. pa bi se rukavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. lezajna ulja (L). Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava. U smnj~ m. mazivo se djelimicno isriskuje. ~ Na izbor maziva uticu: raani uslovi (tcmp~ratura.4. ulja (TU). Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu molekula mazivu. prstenoID. 154 155 . prem~l kOlO. podmazivanje.12 do 0. 3. da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja. S1.1. pod pritiskOltl.u ruk?-vac.irovanja ru~avac !czi na posteljici. 3. kO!l o.onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran. i s1. Na mjeslu dodira rukavca j posteljice pi-~aktii::no nema mUZlva. HidroJinamicki prilisak j prouzrokoyan dovoljnim broJem okretaJa. potisne mazivo pod sebe SVOj0111 skosenom stranom.lckad c"IIlulzijc ul.. 3.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna u\ja (1\1). broj okrctaja rukavca~ precnik )ukavca) i naCi1! podmazivanja.ta mo2e. tim gornja povr~ sina."a i grafit. za velika optcrecenja i temperature.L podrnazivanje pomoCu prstena primjenjuje se' za bre) obrtaja n. .5. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno. Pn r:'0~(retanJ~1 ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam. potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in. Poslije toga. Kod kliznih lezista dt. pritisak opada na odredenu vrijednost i ostaje koustantan od iviee B do ivice C. zove se hidro- e dinamicni pritisak. c) b'rzina rUkal/ell "'" if) u c ~~ 0. 3.sti (NK).16c). dok' se kod kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. naglc poraste pritisak u muzivu. Kalcij~move masti ne rastvaraju se u vodi. Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje. a sa gon:)c stra. tog na!y~eg.16a). str~lll posteljice. 3. Uljc je redovq. pdkazan na 81. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalcijumove i ~natrijumove"mJ.15. kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. zbog povecanja presjeka. Dijagram rasprostiranja su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki. P()llS~U)e se mazivQ tl klinasti prostor na desno. pritiska u sloju ulja Pritisak u ulju. lia bi se kod ivice D . 3.zina nikavca b) brzina rukuvca'l'elativno velika. ' Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst. zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu- Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .ed sopstvene tezine i optcrccenja.01 do 0. 113 ivici A. zavisno ad wste materijala letajne posteljice. dok ova.s1. Rukavac "pliva" na uijnom sloju.a: a) suva. (mazalicom. da budu tako konstruisane cia pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. se za 11. min~l. Iv~aksimal1Ul\'~ijednos~ priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru okretanJa. usljed cega nastaje pritisa'k u ~u". usljed krClanja udesno. . a rotac:Jo~l rukav?3. on ce sc. za slucai potPU11og podmazivanja U pocetku. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka Sl.008 za tekuce trenjc. lYiaziva Za pucimazivanjc lezista upotr. strani (stvara se uljni kiin'. a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno tekuce trenJe.). 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl.s1. od posteljice. p .iva.l1jem b~. S obzirom da je ova trenje neznatno. Polozaj rukavca posteljici pri razliCitom b~oju okr~taj~: a) bJ..5. perijati po u~utra~nJo) desno). -SI. za Polusu\'o trenje.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja n -< 50 min'-I. Masti za podmazivanje SlJ. 3.5. biljnog i zivotinj~ skog porijekia.dvuJ. Za t > 60°C primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50 o e. otvore za mazivo kao i zljebove u poste:-litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee. ulja za osovinc i vratila (0).a . Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp. b) pO\USllVO.5:160. zbag polusuvog trenja.14. ne zauzme konaean paloiaj. Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka. nemoguce postiCi.).no. m)es. Ulje moze biti minerainog. pri pocimazivanju treba nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina. usljed povceauja zuzon. usl. 3.. Vrste tren. su uglavnorp. U praksi je avo. koji se prj tom stvara.Ii. a primjenjuju se do 70°C.5. .5.izjednaCia sa atmQsferskim pritiskom.\Vu. ovaj pritisak jednak je nuli. J 5.5. i viSe.= 100 do 2000 min-I. Kol besk. c) c) tekute po koliCini i kvalitetu. Kad ivice C. tj.5.smjes(: sapuna i mineralnih uija. JUS propisuj.oJu ok::etUjll.0. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije. kome se 'dodaje grafit. hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP). Cirkulaciono.

2(J. a zatim se posebniin kanalima vraca natrag u rczervoar.5.ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja.17) ima vuneni iIi pamucni filii.tziv3. od kojih je jcdan pogon.--~----I Sl.". igra titra i propuRta ulje-.i'-. Podmazivanje . Okretanjem zupcanik$. MazaHca sa vcntHom 7i I 1.ie potiskivanjem masti klipom i oprugom.n Csl. .19. Nedostatak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic. iace je p0dmazivanje.18.22. oprug01n (s1. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja.17. 3..m Ai.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc i osianja se na rukavac. Mazalica sa fitiljem S1. uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz cjevCicu. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrsccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Naprave za podmazivanje Podrriazivanje lezista . Mazalica sa fitiUe111 (s1.S. sa vijIu.5.\.stukmn (s1.5. Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma. 3. 3.znickim 'Yagonima. Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja. Kod pojedinacllog podmazivanja svako lezistc.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.. 3. Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz orvor u leziste... 3.se podmazuje zase-bnom napravom. iglom (sl..5.moze sc vrsiti pojedinacno i centralno.se prekida lmd se fitilj izvuce. Jlazal£ca so. Kod centralnog pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. 3.( I lHa.>ki.5.zalica so. 3.1.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[! zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m. JHo. koji upi/a ulje.0. Mazalica sa jastukQm $.. ~/a SL :l-. 3:5. 3. .5. Ulje se usisaVD tako sto 157 . U tu svrhu ulje se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju. Sio ie hroj okretaja vc(:i.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine ulj~l podizunjel11 ili spustanjem iglc. 3.5.3. zupcanika.0'" i I '.: oivor kljucC! I 81.zzaJic-a sa iglOlTI SI.5.5.M.. 156 Centralno !Jodmaz.xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl. zalica. lvlazalica sa ja."" ]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezista na zelje.. ~a§a za ulj. z-o uije venti! . sa z!£j/w.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp..5.zalico. Sta~lferova maz:alica (s1. Kad sc fukuvac okrccc._4''-''''''~(lsferokut. Mazalica sa oprugo1n .23.22) omogucava neprekidno podmazivan. I.5..

17 -:. Q.S. kugl. 6 lll~nometar.:cntralnog p<. Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 27 _ odvodna CIJev zu ullC.oLivodnu CIJCV pumpe za ulje. 3. 3. Kotrljajuca leziSta 3.k.3. 7 .pOmOeI~? pumpa za uIje.5. Hni precistac ulja.centralnng podma-. dok drugi 'prsten mirujc.fl11l preCis tal: ulju.1. drLac SI. hladnjak. c) bacvica..uD'-:la. J4 pnm(~c man?mClra xa._.5.odvo:lna cJj~\" za . j 6 ciiev za ulje. ulle j b . 3.5.24c. Radiaitsijalno lciiste! 1. 26 ..poljni prsr.cijev za ulje od kompresora do !~ar~en1.24.tennomelUr.~~lma.5. 3. kao !'ito su klipna i vibraciona. . .cijev za ulje.5. unutrasnji_ prsten.pCa~ta pumpa) b) shema i. pa sc ta4a zovu 11. drZ2.l?rcdaj za pod~azh'anje nn tcnku T-55: 1 -. Na s1.voar -za ulje.i\'anja 51. 20 . Zupcasta pumpa narocIto se upotrebljav. 2 o4vodna cijev propusni ventil hladniaka. 2H omotac odvodne clJevl.29). 3. unmrasnji prsten.5. zivanja. :I ci._3. 4. Centralno podumzivanjc: a) zl!.i 2.prikljucak spiralne cijevi grijacu..i od..1.ev za uljc. - S1. '{.5. 4 _. kontrolni instrumenti (manometar i termometar) i cijevi. 2.onlOlac za zagrijavanjc_ od:' vodne cllen. 3. 3. Unutrasnji prsteh leiista postavlja se na rukayac..5.II poklopac giU:'llOg J:.icc.3.5. 29 . 4.5.246) su: rezer. 5 _ uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e. e) iglica ' 158 159· .uljc..a uljc.v 10 :~ C1JCY za ll:!Jc. kuglice.2. 24 --" pUmpa za ulje. .. Radijaluo Idiste: 1. 12 djev za ulje. Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu ddaca (kavcza). spoljui prsten~ 2.25..~]j~ od b'Iubog preCistaca do kompresora._j 6) L CJ d) e) J I .5.primae termul1.l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. eel' orvora za nalivanje'.Jo. -. 3. 13 _ giubi prensta<-. a spoljni u kttCiste.se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Za centralno podmazivanje koriste se i druge pumpe. OJ .27. ulJa. 3. Po tim stazuma kotrljaju se kotrljajna _tijela koja mogu biti: kuglice. 22 . pomocna ~lektricna pumpa.26.b) cilindricniyaljCic. 3.. 8 hladnjak za nIje.1etra Zf\ ~!Je.cijev za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia. Aksijalno leZ:istc: 1. rezdvour £. lima iii izradcni u' vidu kruznog cilindra.j.5. 21 .24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod.28. propusni ventil. za ulje. S1. i s1. drzac // SI.5.C S1. . pumpa za ulje. 3. 23 . 18 ~ kompreSOfj 19 .onusi. b. najceSce unutrasnji sa rukavcem. bacp£ce (budd) i igli(:e (s1.eu. valjct. gnibi preCistac ulja. 4. Konstrukcija i osobinc Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. d) kOnicni valj~ Cie. 9 -.-.25.aSiVn1 (51.27) Hi koluta (s1. 2ft ulje.28). DdaCi mogu biti presovaiJ..26) u kojima su izradene staze kotrljimja. 30 _ sito odvodne cijevi I L. 25 _ odvodna cijev usisnih' sekcija p:~mpc za .ljcz:. koluti. 3. 3 . . jcdall od prstenova se okr6::c. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica.

< 036FrJ. 3. zahtijevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se Sl.5.32. Tipovi kotrriaJuCih !czisra Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51.tt.5. KB22-. aksiia1na i kombinovana opterecenja. Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare i potrcsc.'. Be04 i BN03 Prstenasti i.2.'iovuni~ za kuglicc.29.rijski v!s?k? raz:~tene zem~je. 3.2.32) konstruk_ tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom Podesa. 3. U :?:uso j :cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta.BNOl BC03.Kotrljajuca leiista mogu. pored ~adijaln.3Q. 3.. mogu se opteretiti u svim radijalnim pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.35.. Oznuka iczaja: . S1.yratiIa. po sferno. mogu biti: SL ~t. CsL 3. Oznaka lduju: BClO" RCO:.--KB23J . i ~b?strana aksijalna opterecenja. lOa valjke Kotrljajuca leiis~a proizYo. RU.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu.30) moze da prim. Prsienasti cilindricno . a kuglice pre1aze -u novu. .5.n je. imaju zbijenu konstrukciju.5. medusobno suprotno okFetnutL 160 SI.enja nego klizna lezista._ Kotrljajuca lezista pruzaju neuporedivo manji otpor . RT 81. b) masivni. Po pravilu se ugraduju u' parovima. Dozvoljeni nagih vratila je do 3°~ Pored radijainog opterecenja. ogranicehog' su vijeku. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta.Jiv. 'KB03. popravlJuti.5:33) im.. \'ec u "djem afirmisani. osa krutih lezista mora se podudarati sa oSl rukavca. 3... <l pf{llzvodacl SU. Pri ugibu vratila pornice se unutrasnji prstcn.34.)g.ogu biti kruta i podesiva.. toga. Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3. za velika ra~ijahla opterece~ja. Ima male aksl)alne zuzorc.5.5. . Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci ' postavljeni u odvojena kuCista.. Odlikuju se l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.5. IKL Beograd i t:NiS Sarajevo. prime i znatno aksijalno optereccnje u jed~om smjcl'u. (s1. samo. btc. 3. zavisno od konstrukcijc.valjcani jcdnoredni lezaj (s1. DriaCi: a) pre. 31. Oznaka lezaja:~BG32.a vcce radijalno (1:'~) i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera (F . adgovarajucu stazu kotrljanja.indust. 3. dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati prema osi rukavca. ne -zahtijevaju nikakvo razradivanje prije stavljanja u pogon.31) iroa dodir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane.5.:le.31. naroCito pri pokretanju j zaustavljanju. 'U zavisnosti od nasloria za v~dike na prstenima. Osim. l\1. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista 15'. To im onl.' __ . mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm. mali utrosak maziva.5.5. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm.34) inw za !cotr1ja_ juca tijela ciUndrienc 'valjke. prcnositi radijaJna.. Oznaka lezaja: KB02. '3. prstena.:! 161 .5'.uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom.Nij~ rastavl. povrSini spoljasnjeg.-'_. RN.jera. u pravih~. Oznaka lciaja. 3. BG:B doa Prstenasti kuglic~i dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom.ogucujc da. Rl.

5.1 kruti. koluta kUClsta.36) lina valjCice u obliku bacvicu.. qd jednosmjerna. . lokomotive i s1. a sa vodenjem na oba prstena CRT). 3. Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1.le:2ajevi' p 1 sivi. 162 163 . \ . radtJalna opterecen)a. Dgraduju se u parovima.2. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja O~:lOvna kar~te. ' ) 8 . pa se mogu ugradivati saroo na kruta vratila. Ovi lezaji mogu 4a prime jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom smjeru.va~ti lez~j (51. moze da primi velika radijalno i manj~ aksijalno optcrecenje U oba'smjera. nasioni na unutrasnjem prstenu.40) mogu .~~l~cni le~zaji (s1.:.35) ima za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prstena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto. 3. Oznaka TS93. 111a~olutni.. 3. Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 : .5. tacki na osi IcZaja.~ . Primjcnjuju sc kod vodnih turbina. Kod le.' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. JC precmku Vnltlla.cenja jednored ."':fA14 1 xxx 2 iIi 3 sIova .ltni ~.nla Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc.~9) in~~ju ~uglice ~medu kOIUht Vra i .. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_ S1. Voc1enje baevica osigurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu.. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1 vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i vrhovi zarubljenih prstenovD.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik u>~ra­ se najmanji precnilc provrta.5.3. 3. pa se aksijalni zazor moze fino podesavati. kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no ~( tilo. LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne oslonce. i dopunske oZ1lake..u jednom smjeru. Kol'. TAI3. \ koj dokumentaciji. koja 'se obavczno navodi u tch .5"'.). teSki reduktori.lll Za mogu prihvatiti.isu r:::sta:.C3.5~)~ Osn01:na oznaka ima sl. Spoljasnji prsten je odvojiv. Radijalna optereeen. mcdusobno suprotno okrenuti. Oznaka le:iaja: TDC22.4C sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unutrasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i . Oznaka leZaja: SD22. PodesivtS~Sn.1 naglbe vr~ti1a:do 0. Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.predsta::1Ja l?tovremeu? ~ommalm precmk leZlS~. ~N.~a prime velika aksiiahl< . koja se navodi prema P?trebi (rUS M. . TDC23.36: Ozuaka lezaja: SR02. Red mjera XX 2 broja XXX Sl.. za brodskc propelcre i s1..37. SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'. Rasklopivi su pa se lako ugraduju..ristika kotrIjajuCi~l lez~ja je y~·ecnil:. 3.5.38 .5. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno uc:vrscenje vratila. njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omoSl. 0 cffi3nJU d 3.sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na unutra.onicno-bac.5. 3. broj TA12.5. TDC24 Sl.39. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za sine.'TS94 : 'l'S92. 3.edeCi simbolicki pfikaz: Provrt i Tip. SD23 Sl.5. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere.' 3.. ._k1l.rljivi. i 3. 3. Pogodni su za velike brojeve okretaja i udarna opterecenja.40. p ·d·37~ ~u ~a udar~a op~erccenja ~ v~H~e ?rojeve okretaja.. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila . ~Ov~j precnik jeCin:1".38. Dodlrnc povrsme ~u sfencne pa su ovi. ' 2J. a no..5.~. Vodenje konienih valjcica omogucuju.~njem prstenu (NJ).Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno opterccenjc u yba smjera. Oznaka leiaja: TAll. spoljas.:upe unutrasnjeg prSte' " ~d) kop. ne 1 Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1.

nc za. kao i na spoljn.. SI.42). Iza simbolicke oznwl..ni.im -ako lezaj prima aksi)uln'o optercccnk. 4.: 0.42.. sastoji se od 2. 1. Isto'tako.5. koje oznaeavamo so. a drugi prima ak~ijalnQ opterecenje u drugom smjeru (s1.5.Prvi. JUS M. Iovdjc -'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc.43.<.j"odirom.41).oze biti aksijalno slobodan i t.fda moze da prim5 sarno radijalno opterecenje (s1. oznacava precnik lezaja (d) u'mm (precnik rupe unutrasnjeg prstena). numeriCki dio osnovne oznakc.5.ti le:iaj. mazivo i zastitl13 sredstva. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc 3 i recta spoijnjeg precnika !. unutraSnji prsten ne mora u nekim slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.Taciijalnim . S K T 810\'0 na drugom~ 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na ~opul1skc ozn~l­ ke Iezaja..5.GOL Pr:C.5.C3.635. Ucvrscivanje unutrasnjeg prstena Ieiaja pomocu navrtke' i Ume. Vldisten. a drugi -'_.::fn . slovni dio osnovne o:znake. numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja. !cia. prstimasti podesivi hacvasti lezaL prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i kolutni '}<:ilglicni i valjka. Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi: B . Ulefistenje vntHri "a aksi~ ima zupcc po obodu i jedan zubac ml jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu unutrasnjcm dijeIu.c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca nj.43.. 3. Kombinacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra.j limcnog osiguraca (s1. 3.. D.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno orisujc lczai nB. a posljednji. 5 i 6. 30 mm. 3. '2:"'I. onda jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje u jednom smjeru. B. ponekad i 3 slova i ukazuje na vrstu le:iaja..10.~ 51. 5.5. jcJnosmjerni ldaj. 'T're6i.44. Povecanjem spoijnih mjera leiaja (Sirine B . AJ. aksijalno slobodan . = fZolu'. 2.: 40 TA ]2.3. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d. 0.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'cenja. mora biti aksijalno uevrscen kakd hi prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera.. i 4. 9.i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.licni le7:aj.42.~~og'i-~fura ko·iiza·d~t~k~nstrul~dvne usklve najvise odgovara~ posto s~ako~ preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra. 3. JDS l'vLC3.2. 1 sest redova spoJj-nih precnika: 0. w::.41.rstcnH !czaja za vrati10.2.. j·cda Sf: Kod vratila sa dva oslonca. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila prstenasti kuglicni iezaj.czaja B.:ni ku~lic. Drug£. Redll 8 odgovara najmanji.. 1.4.5. 3. besumni i sl.' 60 mm.lenasti cilinJricni valjc.·cJni }eZl1j sa.. prccnika d c". 3. koji Primjcrt: Pr8tenasti -kugli:':ni iedno. na primjer. UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna leZHjtl vrSi se uvijek kad je. Svnkom prstenu provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza. 3. 3. 3.}ovolji ku. od kojih se prvi odnosi na sirinu 1. prsranasti valjkasti lezaj.in/t"h '11'u"cra aks~iainih IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7.5. Ukoliko na nekom mjcslu.R 3. Limeni oslgurUi. prccnika provrta koluta d 12 lma oznalsu.nog osignraca 164 165 ..~Ol ~{hvojcni "istem oznaeavanja lczaja ~omogucujc: 40 mm.5. 2. Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova. UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu. 3. i 81. SI.. Na sL' 3.kad ne prima aJzsijalna optereb.lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D.. Plan spo1. piecniku (D) pripada veCi braj sirinn lezaja (B). Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prstena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka" 81. iIua oznaku: 60 Be 10. precnik.a. npr. kojc oznacavamo brojevima 8) 9. svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem. a odnosi se un konstfulcciju ddaca. tenja. 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik.C3.vnkom unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam) redova spoJjnjih precnika CD). lezaj najvece sirine B. JUS M. Drugim rijecima.45) veoma ccsto sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukavcima..5. kao na 1'1. reda mjera 1. jedan Ida.44. 1!rugi lezaj m.) d ~". n~da mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02. 3.borup-~~:.5.u)1i je.4. prikazani s-u naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g ~-. ~.' lezajevi visokoKkvaliteta. Un:utrasnji zuhac pro- OZDrlk:J odnosl. J. unutrasnjj zazor i tolerancije.

. " lzbor 0 d govarujuceg tlpa 1eZlSta. odnosno lalCistu. lO Se eza} .nst knjom jc iczaj konz. sa cvrstim nalijeganjem..avac i kuciste 111 .aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju. 7< .h a " se .5. ored oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. Navlaccnj~: 51.~· l-~ i i j~-. Ureda. 3.ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. kl k"d • .-ecc:". "U <' < 125"C.5..5. izvodi SC.broja okretaja 'n (min-i).{ . p())"ecti~.~Olzvoda~l kotrl)ajucih lezaja. fino oCistiti i pn:mazati uljcm iii maseu. vlagu i diuge ne-' Cistocc.. • .1<\ ugraditi. • v'v. a) lia rukuvac.:. Izbor Ie'" k J". ~ . 3:5. 1 ".a koji zavisi od. 0I?terecen)u. pomocu uredaja pr-ema s1." ~ . pa blagim udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena.c.2.:: P?st~vlj. Dinarnicka zaJa .. .aJeVl veClh dinlenz.~lecc l~aZVatlv'~rajne..5.. koje treba poznavati d "" . . sivost Co (kN)" Stacicka nos£vost je ono najvece. -.6. bl lZvrslo " (onscenj:l " "h 1 . sf~idallje i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja Q" b" 81. kOJ~ . metalne cesticc. Sl.. b.. Nakon 'pritezanja navrtke savije se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje navrtke od odvrtanja. • I~bor odgo~arajuceg s/~~n. Ld. opterecenje lezaja. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim. defolTUacije r~d~~ povrsma ·lezaJa_ n~Zlva ~e moe nos"enJ~ ~ez~Ja. gdje je: F [kNJ Q. i 3.pr~. sc pr~m:. staticko opterecenje kojc na nu)" opte ~ . Navrtka i lim. .iucih lciista Sv.SA lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila.47 Lez··· .anji lczaji .presc.mazi.si.dardn?g Iezaja vr.>ra kojim se ul' pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku. .-:tld tip lczist~ iIT~a specific-ne karakteristike. b) vanjskog prstena Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju na r-ukavac.45. NL'Clstc lczajc prije montai.-olaksava skidanj~~ v v . Skidanje_ lezaja. pomotu rucne ili hidraulicne ..nje k~n~tantno~ pravca i inteniiteta ko'c moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja.5. iIi cekica i cijevi koja nalijez.radnjc le1.e na unutrasnji prsten (st 3. reccl11jcm mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra.46.enje optc. 3.eni osigurac 3..5.3) a posebno za leiista sa'val. .eninl uslovlma: prccUlku rukavca. Posw'uhcmjc. d £: ' •• . .a.5.47.c!~~e no 167 . 1 "pova kotrljaJw~l czaja " k ' 1. Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. nOSlvost C \'kN) 1" stalCuno_ t' "1' . .2. prcdvidenog tl"a'l"a' " 11Ja U satima (Lh )" f.5. rukamH i-cIs-tim aialOlT~." pn ~azam 511 u tab eI" -J. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka.' vae i u kuCiste." Cl' f. "-'] .aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. 1:)rijc ug. . a zagrijavaju se u." " ' noslvosti. faktor broja okreta.opom s 1 UJU se p:):rr~ocu u Jno~ -lU)ekt<. 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju. l' " . Iczaja. vrsl se tako s~ 1 ohladi iIi ImCistc zagrije. ju. vrSl se na osnovu d"lllaIDlC"ek " -' za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst C ~ -~~-' P'fL [kNj. ' v v Dinamick~.ogucnostt 1 . jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu. Izbor kotrlja.treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti i podnmzati pa 011<.bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an' Spos~bnos\ ~a nos. Ugradnja lezaja u kuCi§rc. 3.).(Z~l d :.5.:mje ukoliku je r 3.46a). b/ nu ru'. faktor vijcka lciuja kofi zavisi od. potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena.l)~ 1 sa veClm .' I?lllut?-om . 70 do 80"C (max 120"C). 3S46b). 166 Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b zalezista sa kuglicama (tabela 3. . M. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti odvojenirn_ od drugih prostoriju. no~i?os{ je o~o op~eret. 0)1 se okreeu sa n [ rom _. . P.2..cr\'irun mozc sluziti i za pml.. M. ulju na ·tempcr~turi od.

45 000 4.29 6300 2.ovrta u kuCistU-'. 5: 6. Broj obrtaja preko normalne granict-o 9. 0. faktor aksijalnog optcrcccnja.. iz kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia.994 500 1.2.1. 49000 '4" '.737 ~~~ ling H~ UB 3100 1.2..160 800 1..18 ~ ~:~~ faktor radijalnog optcrecenja..425 1 500 J .zaj predYiden za: 1..81 100 000 ~ < - ]68 .l~~-!-~~ ~.@ 5.51\ 3AR N~! 000 J.!: 74000 5. • •• -- 0 e ~ 411 e e.• 879 n.235 960 1. 3.535-'-~--L~ 0.300 1.34 3. 10.49 e _1-1411 ~ ~ • e 0 .705 0..9~~1s00 ].835 32001..987 1850 1..855 3300 1.30 3...65 94000 5.731 0.560 7 400 7600 ..11 3. ..ia I 2 3 • 5 6 7 8 9110' 0 i' VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA~h U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA .. "'".1 5A& 3:73 ~~ j 6i1 :ig 440 0.96 33'000 ~'g~ 34000' i6S 000 ::~i 000 37000 83 000 39.065 2000 1.13 49002.928 Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima.761 0..24...913 1350 !.53 3. koji najvise odgovara precniku rukavca i pr. izbor' ~e vrsi ta1l.38 Ako na leziste djeluje. prema lzrazu: F = gdje je: X 1 050 1 100 1150 1200 1250 X • Fr .772 720 1. 2oo 210 190 195 220 230 0.749 0. Tip TabeJa 3.~'1 .959 .f- 115' 120 125 130 135 140 145 0.170 820 1.o da se usvoji Ida.936 5400 2.70 54000 ~~ ~ neofiraniC~na upatreba e ogranuna upatreba ooije upotrebljiv _ n~ U dolazi obzir i~~ 175 g:m 0.10 4 700 .62 2'S~ 2.545 1900 1. •• • 0 06 e 0 •0 0 ' 'I) ZNACENJ£' .." 5. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja. 190 860 1..i'l..7.41 ~~~~ 3:~. 4. Izjednacavanje gl"~aka pmvca vratiJa.5. Radijalno optercccnjc. oe e •• 0 IIiOI'l> 1 '2 3 • S 6 7 8 9 10 Tip ftd. Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.690 8000 8200 8400 8600 8800 9000 2'52" 2:54 2~56 2 .24 3.9$1 5.86l 0 .640 2300 1.4t) 460004_' 47000 <~.320 1. 8 3.0. ~ - I ee 6e .000 ' '.09 68000 5.15 5200 2.205 1..215 1..712 0.665 2400 1.710 4.0" Y .604 0.9t' '80 185 Brojcvi u tabeli 3. (Lduji sa kuglicama) ~ ~ ~ .H:O 840 ]. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7. eo ilO 00 eo -.J !. ggg ..58 2.02 2.03 2..eo oj .63 840{}0 86000 5·4.60 90000 92000 5. Posto izracunatoj dinamickoj mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa. 2.200 1. I -.375 4600 2.1.852 0.410 14501.896 370 '0. ..34 78000 80 000 5.985 2.~~ _O~ ----~-----~-----~ 96000 5.'~~ l1SUQ 12000 280 ~.•. U CASOVlMA LlI. :~60 . 4800 "11 2. • .10 !0 01-1 '~~ °1 I . ~A3 ! oe ! i. 410 0.:6 31 oOO'~-"--~-_ 32 000 3. znace da jc h.94 62000 A (41)00 '"1.000 2.04 66000 5.B. 60000 4. 1.6001.025 560 1. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.824 0.21 3.875 3400 J..520 i:~~~ 7000 2. ~~~t !Hgg 1:.32 64002. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova. 0 0 LII 100 105 110 ---.--~~ ~ iL ~'0'585---i--:·460--0.~ Tabela 3...Ie oe 0" 00 0 • ~ -e -I.1..IHlI .647 0.21 5600 2...OOOn "'I ~..Q. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu. 3..73 . Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja.245 980 1.050 600 1.921 0.225 1.e 01_ 61_ • ee ~ -I· -j.07 2.08 3:07 3.5...60 2.S8S 1.834 0. «oliO ' -till :~~ g:~~~ ~.).59Q 2100 J . F".718 0.300 1 300 1.:-T:---~:. I.. 48(}00 .19 7~ 000 . o. 870 0 ./8 8800{1 5.395 14001.595 0.•.000 1950 1. .905 380 0.622 0.:g~.575 7 800 520 1.14 7000U 5.150 780 J.965 390 '4000 4100 4200 4300 4400 4500 l~ ~1 ~:~~ 10500 11000 .91 ..895 3500 1.015 540 1. . . 30900 i~~~ ~:~.. onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN).260 880 900 92 • 40 2:85 i o 13500 14000 14500 15000 15500 16000 16500 17 000 17 50~ 18000 18500 19'000 19500 20000 21000 22000 23000 2400{) 25000 26000 27000 000 24.14 3 I . n.. 0 e@ el"e 01.910 3600 1.843 0.14 5000 2.654 0. g:~~i !~~g 1 750 1..814 0.631 0.615 2200 1.05 2.24 580(} 2.00 3~ ~:g~~ 4'~2 'l..~ .27 3.040 580 1. 98000 5. Aksijalno opterecenjc.. ~gg .130 740].930 3 700 1~ 95 0 3800 1.29 76000 5 .445 1550 1.64 52 :.16 4~20 4..460 1.56 5:~~ 5.613 470 0.27 6000 2.33 3 iG .0 o 7H:< 0794 0804 8. radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc Fa (kN)..0 o.ll 250 260 270 280 290 300 310 320 330 340 350 ° ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa koni{~ni"m pronto]}):'.e·l~ .suo~-ii 13000 2.980 480 0.~~.51.340 1.0' .662 490 0.in ~ } .27 4. 3.639 0.140 760 1....280 1.:--~-~~ ~--~.5. prema tipoviroa lezaja i uslovima rada..250 1100 1.:i~~ 2500 1.724 0.475 y 390 400 0..

336 I 0.5 115 20 2 39.060 1-.353 0.0908.5 i '80 37>5 58.5 63 160 26 3 69.3 17 42 13 1~5 47 -14 1.55 8 3.1:)0 1.0 90 23 2.700 4800 4900 0.173 0.J_l--i~ BC02(62) C Co D B T 3800 3900 0.199 0.149 0)147 0.400 540 0.550 210 0.841 0.6 62 16 1. 0.25 37 12 1~5 \ < 0..3 3. 0.487 0.112 0.307 1200 0.8 5 40 12 .320 15 1.157 0.262 0.9.905 0.420 OA17 I 8.26 3 I 93 85 ISO 35 3~5 76.RADIJALNIM DODIROM 11 000 11500 12000 0.47 4 225_ 49-4 240 50 4 170 171 .533 230 0.:-i.5 180 41 4 190 43 4 200 45 4 0.905 0. 11)0 105 110 115 120 •• 9.0933 0.370 680 0.. 15 85 90 95 j' 31.423 n 1800 1850 1900 1950 j.5 1.154 0.3.134 0)132 0.5 ' : I I.025 1.408 500 0.264 1~552 88 90 0.6.120 20000 ' 0.113 2.240 0.192 0.7.5 190 36 3.430 430 440 450 460 0.5 170 32 3.203 0.5 .$.984 175 180 0.Tabela 3.275 7200 7400 7600 7800 8000 8200 8400 0.-.205 4000 4100 4200 4300 140 145 150 155 160 0.109 0.724 1.374 660 0.258 0.0 125 22 2 50 '.8 .\1 32.0361. 92 0.411 490 0.214 0.247 n 9200 9400 9600 9800 10000 10500 0.228 0.106 0)05 15 17 20 25 30 35 I I j 4.831 0="".129 0.6 . 111~O'~'i:::vo:::s~ti.606- 4400 i 4500 4600 29 30 31 32 1.1 6.95 47 14 1.121 19500 0.560 ·~gi~* 940 0.351 0.110 0.164 0.581 0.5 17039 }.119 21000 0.471 980 0.7 I 16~3 17 r 10 1.713 18 18.. 0.555 200 0.226 14000 14500 0.166 Q.152 0)150 2000 I 0.4 8 55 13 1.3.160 0.210 0.50 24 2.344 0.644 00635 0.139 0)137 3100 .941 41 42 43 0.5 130 22 2 49 140 24 2.5 40.5 5.5 1.172 0.143 0.466 0.324 1000 0.51' 12.122 Ul li-:..369 13.188 0.5 160 37 3~5 81.5 54 36.805 0".5 ::.1 .703 0.898 0.82:=2_ _ 300 310 320 330 340 350 0.0975 : i 5400 6600 6800 7000 0)170 0.124 0.177 0.167 0.2 42 12 1 .470 1.281 0.498 280 0.5 :1 5.196 0. dati su podaci za karakter..6 il.5 1A26 12 1.'$ 2.131 0.5 1. !I 8.24.. Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno .693 0.426 0.698 0.5860..5 40 30 100 21 2.i sa kuglicarna) n U tabelama 3.433 420 0. VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-1 ) (Leza.123 0.51:) 240 250 0.511 260 0.m"j".0912 0.ei _ ~.19620 1. i 3.851 56 58 60 0.1.461 0.4. t" 0.682 0.272 0.162 0.206 19.288 0)284 0.148 23 24 25 26 27 2~ 1.378 6010 0.26 20.414 480 0.747 0.363 720 740 760 780 800 820 840 860 880 0.5 11~.5 1.885 195 ' 0.12S 0.opte~ecenj.0885 : I 1.101 0.457 0.221 0.5 17 17..6 3)9 35 11 1.405 12.23000 24000 25000 26000 0.892 0.5 110 22 2.206 0.:--·~i.575 0.234 0.781 0.186 0.25 "1'7 30 91 32 10.003 0. 3.115 0.5 :: II I.453 370 0.718 0.366 700 0. 3.85 3.359 0_.6217:2 20 68 15 1.181 0.217 HI 1.166 1.382 620 0_.0892 .390 580 0.880 0.35 35 lO 0.15 52 J5 16.143 0.2 5.255 0.305 15.277 82 0.5.339 0.326 5000 5200 0. I 4~30 6~95 7..212 0.5 16 16.5 170 28 3 I 63 I 80 90 98 108 I 71 :54 150 28 3 72 160 30 -3 69.322 1050 0. D B t· -+I-~-~-.S I 3A 5.6 6. 1.447 11.5 75 16 1~5 80 16 1~5 90 18 2 9S 18 2 1 1- 22.5 1.244 0.441 400 0.086 1.708 0.788 0.i~ja~ 18500 0.237 14 1.0898 ! 0.5 53 .5 14.175 0.291 1.975 0)966 O~95'8 185 190 0.350 0. 60 55 122 I 22.0994 0.1.448 380 0.l~.0919 0.218 0)216 15000 15500 0.190 0. --6znak-.161 0.5 1.5 1.6 lOA 62 1.155 43000 44000 45 000 46000 47000 48000 49000 50000 0..0958 0)0949 0)0941 0.299 i 1300 1350 1 400 1450 1500 1550 1600 1650 1700 1750 0.5 80 18 2 85 19 2 90 20 2 31-..195 19000 0.387 13 1.100 112 I 12.335 14. 3.:.! I .-.5 90 88 106 180 34 3.4.100 105 110 48 57 64 215.073 1.153 10 11 1494 62 64 66 6S 70 72 74 76 78. .-"[k::N.5 140.168 1250 0_.492 290 0.183 0.312 1150 0.356 0.7.isticne-tipo\je lezaja.75 3s 111 4.5 22 15.395 560 0.774 0.303 5400 5600 5800 6000 6200- 0.5 200 38.135 0.g~~~ .525 0.231 I 13500 0. [it" -'-.9 32 9 0.7.240 1.5 kN sa brojem okretaja rI _.117 i'" 1 10 .278 0.5. 52 15 2 72192 80 21 2. I 22000 .933 0..5.652 0.179 0.= SlOO min~l i zelj~nim trajanjem L/! = 11 000 radmh san.627 0.729 0.5 6..132 1.6 72 17 2 .67 n 360 0.481 0.341 i 12500 13000 0.504 270 0.158 0.4 25.8 20 21.. ptecmk rukavca d -'" 65' mm.0 20.126 . ~ PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA .201 0.4 1~5 l 19.662 0.--~-r' t.329 960 0. ~ K:[i G Co.813 0.5 ::::: ~~.' 55 53 130 25 2.270 0.0984.! :.048 125 130 135 470 0.267 8600 8800 0.444 390 0. I 145 48 I 39 42.797 0. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fataloga proizvodaca lezaja.191 0)190 27000 28000 29000 30000 31000 32000 33000 34000 33 34 35 36: 1.7 6.107 0.91.193 0.672 0.735 0.104 0. I· 1 BC03J63) Co C 1J 13 T I 12 i 3A_ .5.5 I 61 120.1O~ '40 45 50 37 38 39 40 0)940 0.437 410 0.347 0..014 165 170 0.386 600 0.85 47 12 1 10.760 O~753 ~~:: 2300 2400 2500 2600 2700 2800 2900 3000 Tabela 3. 0.0926 : : i I ~: I: ::.6 :~: ::: ::.4760.5 IOU 25 2.260 0.613 0.541 220 0.9 44 45 46 47 48 49 52 54 0.208 16000 16500 17000 17500 18000 0.125 0.) 200 3300 I 3400 3500 3600 3700 0.926 0. 86 0.[m~m.741 0..620 21 22.0966 0.863 0.05.5 140 33 3.$ 47.6 11)6 14 15.5 102 93 104 110 120 137 146 166 116 140 i53 170 9000 g.406 520 0.265 0.116 1)100 1.e.145 0.5.317 1100 0.565 0.228 9.f 110 27 3 50 54 ·27 35000 36000 37000 38000 39000 40000 41000 42000 0.570 0.599 0)593 0.141 0.5 33.08 26 2J 5 28 ~ 0.5.994 0.7 8.5 10.5 7. ..5.156 0.5 gO. r----.251 0.295 0)291 0. 80 10.293 130 313.8 5..5 53 145 24 2.' !~ ~Sr~--ocWc~ --I·· I ! reda mjera.

5 46.333 ~ Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 kom moti nOSenja C =-_ 43.0 58.Oz~aka I~~ .5 :.5 1~. cenju. nosivC}st [kNJ i mjere J. _____ r:l 03 ld:.5..5 2 200 43 4" 4 4 2 2 .8 13.. za :mti.- :"abela 3.5 160 100 170 Ill6 1127 i 137 80! 95 93 125 130 140.5.2 I 6. c· p -.3 68.0 22. Oznaka tipa leiaj~..5 1. = _ . .3 47 52 62 72 14 !5 17 1.[rom} _____ ~I I D B T ' C Co D rl I l~i-~ 1~:~5i. B _'_I 1..5 .)g lezaja L" c.5 2.2 24. posto nema aksijalnog opterecenja~ ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.-.3 !29 143 32 3.8 0.?1m.5 150 86. ~~ ~15 92.2 2 l 47.2 1.55 7.5 2.6 26 12.~ ~t5 ~ ~g ~~:~ ~:~ 1 ~~_.5 110. 3 3.~~.04 kN.5 '1~ . 77.8 17 _.5 120 38.B C tipa l:~~~a."l'--___ i _ _ _ _ _B_N _ .8 11 ]3.4 3 156 . 1 1.~ l5.5 I 51 ~ 29 80 85 90 18 2 19 2 20 2 29 90 39 100 45.6 18..5 3.5 55 60 I 38 65 70 75 80 33.11 2Q) 15)3 i 25 1 17.I 8.g :.+ 85 1 102 90 I 118 95 i 137 i ! 112 125 146 ]66 150 160 170 180 49..2 54.5.2 B .~-!6 . (vidi tabe1u 3.7 41..".r ~~ ...= 42.1 1 '--173 .'.2 '\ 69.3 21_..~ _ _ _ _I 1 4 . ~~:~ 3 69.8 J 25 3°5 3 40 45 50 111.j \ j ~1----..4 7~35 I! ni~_-_':.5 ~g.160 170 63.5 54 1..2.8 52 62 72 16.'" ..44}J.8 9.1 ~~.:1 _______ B~N_~"(72~~~"'"~"'_. 11 000 sad oCitamo .~ BG 32 (32 fkN] i~j~re.:.5. reda mjcra.5 2.= 43.h = 2.5 13.kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka: h= Iz tuhele 3.5 c?5.5 2.~:~ i.8 0.."-.5 140 26 28 30 3 3 3 88 8J I 96. 39.3 6.3 23..87 oCitamo vlick trajanja izabran\.4) sa djnamic- Racun:.5 1..2 22.5 2 14. ~g.5 2 2 47 14 1..5 2.~ j:~ ..3 127 146 44.7 7.5 1. _ .5 1.52 2 0.6 42 47 52 62 i BG 33 (33) _____ -.5 ~~ 30. In 0.3 19.6 71 69.8 . ~:._ rada mjera~ nosi.1 70 I 75 i I ~j.Rjdenje Iz tabele 3..3 21. .5 gg-.6 .0 7'].5..9 17.2 ·1 ~~! ~t5 g.5 r.5.1 oCitamo JITe '''' 0..0.5 !78 1 :~ l !ts 40 90 ~g:~ ~ ~.16 kN i precnikom d = 65 mm· Be 02.8 4 4 4 i~g g~ 172 100] I 146 ~~ i~g ~~. (7~~--------1 B T I"" • ~I .3. c.7 ts 114 132 137 112 140 150 160 56 58. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM DODIROM Tabela 3S{).2 1.5 1.332 5 2.6 60.6 26 9 12 13.2 SO 1..2 1.~~:~ ~~ ~~:~ 55 25~4 120 130 140 62 "65! 2 2 '~g 1 ~~..PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl 'l--~~ 1!--~-. 11 750 radnin Fr'fL 5·2.5 15 "16 17 1. a iz tabele 3.5 2.1.I--~--·-C_"_"_~_.2 1~5 i 30.7 17.6 20. za n = 900 min.7 19..2 52.5 2.5 100 41~5 110 120 49 53 21 22 23 24 25 2.87..5 0.5 57 64 125 130 1.3 3 3 3.-.i~.5 I 45. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:..-..5 .-.2 1.-g:Tll~: 20 : 10.) 110 54 1. 49.:.6 2.6 19.8.mosi: G .16·0.4 55.5 26.2.h = 2. _.2 1.7 18. 2 2. za L/..5 35 1 35.2 J 1 19 23 25 27 29 31 33 3.5 68. __~_I! 15! 7..333.5 173 196 216 2J6 186 208 232 260 180 190 200 73.5 93 104 i 106 116 150 160 170 180 190 37 39 41 71 78 78 83 72 85 95 73.5 20.5 'I 50 !I I I 35 40 47 52 15.

~ 174 175 .. <n N"NN' r-1N"f'") <nor. ..".. -- +.. O:> r--r-OO OOo-. Srednji i vmolei brojevi "h. NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA Ponasanje leZaja u radu Ncmiran hod MoguCi -uzrod 'takvog ponasanja Ostceen.a na prstenima kotrljajnim tijelima. o3tecenja staza korrljanja.~ 0_('.."'0:: ""'''00''''''' \Or--r-- .. T.. -..... 00000.... Teiak hod Idaja: jeduoliko visoko trenje Prenapregnut Idaj.. redukwri (leod reduktora' se zbog buke zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uocava). I I "--------- -. Motori S uU.oste6enje staze kotrljanja..'<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':. Ventilatori: poja~ni potresi. ----1---..---: Smanjenje tacnosti rada ! ... MM"f'") ". oneCiscenje.M'<t'<t >n . _ _ N "l""".buka leiaja: zavijajuCi iIi' zviiduCi zvuk Lupaj uC! i nejednolik zvuk Velika zracnost. «1'<t_ .. 00 "'t r-.I.li potresi ria ko': lj)!nastom vratHu...."'..sIstema za upravljanje.....8..tijelima ~ Nedovoljna zracnoSl Neuobicajena .... ....ivo Strana tijela u kz.1..'" '-------3 ~ I" p I .... Takve _greslee se pd pravilnom odrZavanju uvijek pravovremcno uocavaju. o-QeCiscenje.. StaIno promjenIjiv zvuk Promijenjena zracnost pod uticajem temperature.I .... nedovoljno iii prekomjemo podmazivanje...-----:' Automobili: po. n~prilcladno (pregusto) ma21VO· . I - --------_.. ostecenie ua prstenima i kotrljajnim -.. Nejednoliko trenje. ---=~ Ho~··~~"~~~---'~I-"~''''~j~~~k... se serijskl prOlzvode.Istrosenje kao posljedica oncciSc~nja ~li nedovoljnog podmazrVRnJu.('. -----... .. Elektromotori....0'.ve~ano klimanjt tockova.... lose ugradelli zaptivaCi 'Pomanjkanje maziva... velika zracnosl Primjeri . NN'N V>...- Porast temperature. ~"'t~ \0 N ~~ O". pocetak Ijustenja.-------- Prevcliko trenjc moze se llormaino osjetiti rukom pri okretaniu leiaja... ~~ f1 "'t. tiiesno ugradeni zaptivaCi.. potres}. -'.\0 . Neuobieajeno v1soka temperatura.1 Tubela 3. ('INN <n ... a da nisu nastupile promjenepogonskih uHova.aju.._r-..~~~----- .I 00"""''' "0"'<0 ('. Valjul':ki stan za hladno vuljanjc: tragavi ua rnaterijalu koji' se vulja_valovitos L ____ NM('... n~usilice: v-31ov1ta slika br'uiienja.. "<t .5..-_ Takvi nedostaci mogu se uo(':iti pri kontr?1i v~tnje masina koje taja.utTasnjim sagorijevanjem: pojac<lJ...... ' .0 .. "'I . premalena zracnost... previse maziva iii prektiuto maz.. . Tokarski siloj:' tragovi na divanom komadu..

5. up~tre b e nepn " "klac1n'og montaznog alata ora matenJal a 1"" pogresne k' . 3." 3000 in" ~~111 ~k:. v' . a).48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU tistorn i suhom prostoru. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata • d Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prikazano jc na s1.5.. ratul e t ""oo .ia Vijck trajanja kotrljaj~i~ I. u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .5. donijeti zal r. . 3. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se natope vrueim uljem .. r. "Jucke 0 uzroeima ostev' y ' . cirkulaciono" pom.smjera va.zctne zaptivaea.. 3. . f) 1 g). Podmazivanjc koaljajuCih le:h~'ta Izbor naCina podm2.agiom. vlage.49.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.5. n' k 1 t::> IV 0 prema x a!a Ja. • 176 . " .. primjcnjuju se 'u tdim l'adnim uslovima.se k~d" ~u brojcvi okretaja n "<<1\ lSI od ra'·1. 3. . • :r • S1. ncCistoca u' leiaj (s1.5.49d) e) izraduju se od gume iIi plasticne mase pojacane mctal.48b) i c) iIi vise labirinata. Rjcsenja kao na 81. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje. v'. oneCiscenja i 81.9. 177 . 'Y '" d U tabeli 3..5. .alnog zam ~tr Jan. z~tetu o:pte~ecenJa na kotr1JaJn~m tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I. 3.5. g St. k ' .unu vijeka prem t ." .I~Sl seo ~)unJ. " Lab.. Za ~e:~U' a ~ad JC 12 > 1500.3. ' onstrukttvnc greSke.o na s1.. a ragovuna na stazama kotrljanja. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) 11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija.pli. 3.2. tt. ka. .. ezaJa.sa dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti pdtczanja. 3.48). Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata (labirintsko).a czaJ lzlozcn. 'prema s1... rCI Ontrah N g uce ' .crr:ine Idaja. sa dodirom. .~8d). dat je pregled moguCih naCin' eventualnl" uzrOC1' 1" k 0 nl{retm pnmJen takvih ponasanja.5.etaJa n <. usljed r' 3. Bolje zaptivanje daju rjescnja ~ vise. ug ra d.49.5. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1.czaja zavisi 0 broju ciklusa e. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc. I ~25 C k011st~ Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. 5~O.~~Jc 1/2 sl:)bodr~e zapr.. zapuvanje treba da sprjeCi izl~::­ zenje rnaziva iz leiaja.~: Ostecenja kotrlja)'. b) i c). '1 uslova. a}cesce jc'mocen}a 1 nenormalnog rada leZaja.. .. Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je u . na" s1. I.8.7. Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man.48. tecnosti j . ta TVO ezaJno IDJesto. Pod. RjeSenja . ..-' v m aZ1V~nJe maseu vrSl' . u tern.5.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i . pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill.'cba bezuslovno' Dodv . .' nova u lezaj.2iduha koji sprceava' prodiranjc.5. 3. Labir'intsko zaptivanje' . .. iljebova...8. 3.' -" . visokoj tem-.ill .2.nitn prstcnom (iii bcz prstena) . l1l..1 U Itl Ja 1 d 'I . O§ceCenja kotrljajnih Ida. .~Je. .". proral.) intennIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.:. zaptivnih elernenata' i kombinovano.20 do konste'se masU sa tackom topljenja t .2. 230nc.. 3. Ka? su brojevi ~·.. Nastuoi tr . korozlJe. a ponasan)a Ie' " " Zfl}a Y.az1 an}c uljem (uIinom r k' .49.Tlja.5. pogonu. Podmazivanjc peratun.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .pCr:3ture t > 125"'C v Za brojcve okretaja n > 3000 min ~ \ obavezno jc' elm' .

!Civati. "Naglavci se iztaduju od celika JC. Objasni naprave za podmazivanjc. ~~(i. ZADATAK 1. za spajanje . 3. napmvc obrtnog .e s~.: Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.izral1uju uljni kanali? l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih le~llja? 9. . pneumatske i hi(irodiftamicke.da. hidraulicke. osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ. hute spojnice: sa naglavkqm.nica povezuju u jednu cjelinu (s1. SPOJNICE (SPOJKE) Spojnice s-~. ob. susravni dijc1Q\. 20.vratila usljed promjene temperature. kako ne bi dolazHo dO. 6. k..: J l * L. kuka se mora zastititi limeriirh dklopima. Sp~jnica sa naglavkom. tal~o ela krute spojnke treba.oll - PITANjA L .U Be 'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra dnlJ~o vratilo.veza dva vratila". :t [.je' stolakSa.l1. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji? 3.~ vntti~a .omogucayaju t:e1ativno' pomjetanj.) sU$toji se od .evimaJ~ad:m.naglavka U obHklj. -m6~ pod. mehanicke spojnice.' U upotrebi su.2a).etnutih e1ernenata it spojnicu. b) dilatacionc.).5.6. d) zglm.1. dobro 'centiininje vratila.nesretnih slucajeva.kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia u jednu cjclinu..:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.ijeliti "na.ge podmazivanje vrH uljem.0445). Stu jc svrhu podmazivallja? 17. . prirnjenjiva# sump 'uslpl. (sigurnQsne spojnice). a kad sa Yaljcifllu? 12.naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu klinova. Jiva 179 178 . Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI. Ako su klinovi bcz nagiba. V cza . . Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.Zbog -i:OJ. zupeanicima i 51. Prenia naClllU ~kljuCivanj~ su.du bude jcdnostavne konstrukcije. najceS. iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcmenicama.(zglobne). a kad masc:u? 19. Koji rnale.6.aj.2. npL da kO. .da omog\lcava.:onstrukcijc_ 'i 'nj~k01l1 cijen~)lU.l. 3.primjene.ruta.l. Na 81.a spojnice se.od :l. Objitsni pciju.----­ -J b.kotrlfujnih ie'zaja? kotrljar~jem? 14.lgloni~ e) fr£kcion~} ko'je se mogu u toku fada ukljl.na_ raclln dasticne dcformacije uI.Na s1.50). Objasni jednodijelni 1dizni leiaj..aja? t3.da se lUoze postaviti ilto bUzelezaju. kako bi se manje opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi. 18.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova.adovolji sljedece opilte uslove: . KonstrUkcija: spojnice 'treba da _2.6. koje . Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila? 4. spojnic? I !. polusuvog trenja i tckllceg Htnju.vratila p.asine "rude sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' " 3. Krutc ~pojnice Primjenom kr~tih spojnica ostvaru.kasi{!. kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje. Kad. c) elasri{'tl-c. U kom dijelu posteljicc se.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua~lne.-da je po obliku rotaciono Li-_ jelo i da. karakteristik::!n14 ostvarene vez~.csL: 3.JL -:w S1. 3. oldopna.i iskljuCivati. !czaja? t 1. . Shema .d pl~eopterecenja iskljuce vratila. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc? 21.ce..Obro uravnotczena~ . Du.sil.m suvog lrenja. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa 15. da tie lako postavlja i skida" '-:-' da istureni dijelovi budu pokriveni i zasticeni. . K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu. L 5. 3. r principu rad.odima i konipenzujuCa zlipcasta. IZrute spojuice ~~likuju se jednostavnoscu !.g:::I.sa ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa vratiloJ!l radne' masine.6.Sta su Idaji? 2.--~-.Jeranje. 3. .krule.k. ciliPctta koji se navuce na krajeve vratila. Ako su klinovi kukasti (s1.ako bi se smanjio moment savij~javratila._ "mehanicke spQjnice :mogu biti: a) . Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 10~ 50 Be 02 i Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to 50 Be 03 za vijek trajanja mehani~ke. Kako se vrsi ~lcvriich'ank Iduja ml rulmvcu. ~/{]ktromiign~tne. v~atila. supHeg.. budc cl. izraduje? 7.i lzotrijajnih. a kako u kud~tu? 16.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu? 10.6.6. Koil Sll Prema. Kako se vrsi izbor .044S) i c. najcesce. koje _sp-recavaju bilo"kakvo IU'e~usobno po~.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u spo.eliepog' (CL. U_ priinjeni Rodno· mns_i. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju? f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom.1b).Ilj*__ yrsi' se pomocu uvrtnih vijak<. 3.

ci spojnic~ nika (Dc).5) mm.2 em. SI.4) d..i se priteze vijcima. o. Hirt~va .8 . 81.zupcasta spojriica 180 181 .2..3) d. Manje vdjednosti uzim~ju se za vece precuike vmtihi.5) d +.6. zasebnim obodima iznose: D = (3. Oklopi sc izraduju od sivog liva. = 0.6. Sila trenja stvorena prite"l:anjem vija1. Dr. Spojuica s.6. 3.6.26) d + 1 c.b) ccntriranje se ostvaruje pomoCu prsterr3. broj vijaka. Oklopna spojuica (s1.~~ 1 r!! .).6) d -1. -D g = (1.4. gdje je.kog navoja.5 -' 3. 'Spo.Oklopna spojniea lako se postavlja i skida ~ ~ez osnog pomjeranja vratila. 0 = (0. b) veza nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba nhneuzije naglavak3. d mm . Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. rje5enje I SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. L preenike vratila.3. £1.8) d 2 em.nica: a) sa nakovanim obodim!i~ b) sa zavarenim obodima za spajanje zavrsctka .5. . => (2~2 .5. L = (~. 3. L o.24 .5. 3.6.) nna dvodijelni okJop ko.a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna. 3.4. Do. Spo.5. 3.2 em. L d s = (0. a obodi su jednaki. Nazivni precnik vijka: Md ~ 1/4 d.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj povrsini CFT} > F~). 3.3. Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni (rje§enje I). 3. )~~.5.. Oklopna spojriica Sf.6. Primjenom Sl. manje vrijcdnosti treba uzimati za veec + = (2.16 . z = (6 . Na s1. 3.k joj je sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti limom.6.18) d + '1 em.. Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje.3.6 ~ 1. 3. b.).6. Profil zubaca Hirtove spojnice u razvijenom obliku odgovara profilu metric. Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika.0. 3..2.6.8)d. Glavue mjere su: D = (2 .3.6. Spojuice sa zasebnim obodima Mjcre spojniee sa. b.preenik vratda. a rjede nepodei3eni (rjescnje II).nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji se roedusobno spajaju vijcima. za spajanje dije10va koljenastog vratila i 81. Vcia ohoda '1 vratila_ izvodi se klinom. Na (s1.5) d.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu udubljenj~ u jednom obodu i ispupcenja na drugom obodu istog nominalnog prccZup. su: D = (l t 4-.6. Hirtova zaupcasta spojnica sluii u.8). = (3 .m~ b = (2 .4 -'-/1.2)d.5) d -+ 2 em. Nedostata.6.2 -.0.rratila sa zupcanicima (pr:imjcr 11a s1. 3.

6.r~vouglog.12 4.l.6.1 <1700_1 11000 $. Sprezanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije vratila."b_ i I 55 120 82 62 35 72 85 i c I.9'. 3:6:2. 5 M 10 14 27 l~ 4 0..stc spojnice od SL: D = (3 .~)o ('<j~ a.nicc ~.2 2200 105 115 S1.:ua.3.Q6.(1.dozvoljavaju i male lletacnosti pri sklapaniu vratila. Elasticnc spo.spojnice izraduju . 'u 4r~g~m obodu.6.0. me:talni prsteno:v~ koji opode razdvajaju.cililldric.presj~ka. a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_am. 45. Prff5jek ~l.8)d.l.72 14. Takode.10 30 2600 I i . Kandtasta spojuica Mjcte kandza.7 3300 I 60 75 85 65 80 95 !H}S i ! 190 140 lU 42 45 2 6 M 12 18 35 9 8 19. 3. 3.lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne prstenove.8 i:i 35 xas.5 em.. .ni otvori u koje se postavijaju 'p~. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.1.-oboda i. u rom Kandzaj5ta spoJnlCa (s1.6... U jednol11_obodu izradujll se.8 4000 42 45 50 52 140 100 ~2 33 42 35 J. 'I d e o i I 1 'g 7 7 9 33 .35 1.se'k.pomjeranje vratila usljed promjena temperature i drugih uzroka. gtim. D Non· x ~ -.jenjivati.38 320 14000 i i.6.no 170 142 42 45 2+ 6 M 12 260 "195142 58 552-'--. .-_-. momenta i udare koji se javljaju u 'radli.. uzduzno. poprccno i ugaono poil1jeranje jednog vratila u odnosu na drugo.) sastojise.2.oJ~i_ca sa -obodima (st 3. ! ' 2..t."~')_L_J~i_a_.E .@ E i -+'_'-.::.keti.1 em.. Ova spojniCa oIUoguc:uje malo.8.enih_ prstenova tr~pe_zastog iIi _:p.da budu i~te dcbljine~..7.7.gwnenih prstcnova -pos~avHajt... . Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima Mjere.e-~ ~ . ozubljenjem koji sc spajaju vijcima.9 4700 7.230 i 185 330 245 175 410 310215 75 90 70 2..5 M 10 45 6 M 12 27 35 6 6 170 120 112 18 0. 3.: aka su prstenovi 6d kozc.3d -{.I'd.5 . b = O. . A-A 3. . onda treba-.e.8 MIG 18 24 45 '9· 45 11 10 10 1. L -.'.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 i_ _ _ ..-10 1'1'124 90 2~12 M30 30 38 46 56' 14 70 86 18 22 10 10 10 4.nlca (s1. ZUpCast~ sp~ji1ica Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) promjcne obrtnog. Tabe1a 3.6. Dilatacione spojnice Ove spojnice omogucuju uzduzno .4 3000 i 130 150 .-:_D. 3..Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati odvojeno i od razliCitih materij. Elasticna sp.vijak d.) s~stoji se iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7 onog profila i prstena za centriran.46 .~ (3. Zupcasta spo. -'---'-'--'-~-~---~~~--c-~--___~~·I I 182 183 .onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l.5 5)d.6.. 135 145 .) sastoji se iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa unutrasnjim.iz dva>razlicita_ oboqa koji se uklinjavaju na vratila.3d -'.48 ~79 15. l~ "'" 0. se. Ii ~-.:.4)d. 1zm_cau .8.12 97. 170 180 i..

3. prikaz. 3..8 mm) i ugaono pomjeranje (do 4°). Obruc: spo. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vratila (I i II) biee jednake pod uslovitna: da su osovine zglavaka parruclne. 3. U tabeli 3.6. 3.in£ca sa nekoliko proHl::!.:ma je kandzasta sp0.11.c zgl~vkaste spojni.6. Zglavkaste spo.zavrseCi sluZ~ za povezivanje vr'atila.6. Na' s1.enim"prstenovima.e vratila sa visokim brojem okretaja. 81..12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim vratilom.10. 3. pre'. kandZe: a) prayougaone.nice Perifieks-spojnica Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim uglom. Iskljucne spojnice Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju. Shema zglav. 3.nica_ Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo.nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i mogucno~cu da obezbijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm). SI. spojena je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja..6. Najcescc se koriste u parovima (s1.kaste veze vratila ugaonc brzine biC~ pribliznci rc-dnake (W1 = co 2 )·Na 's1. S1. da Q. dva pritisna prstena (2) i vijaka (3).5.Kod ovih spojnica postize ~e elektriena izoladja drugog oboda.11.12~a) prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom. 3.6.6. b. Perifleks-spo.' Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum z_lijcbo~ spojena za prsten me-- 184 185 . h) trapezl1e~ c) trapezaste i d) trouglastc. Pogodile su za spajan. 3.)~ pri cemu u.6. Konstrukci.12. d.6. ~ s.1. aksijalno pomjeranje (do .) saStoji se iz dva oboda (I).6.-za riajveCi dozvoljeni moment uvijailja (M~ max). 3. sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.6. gumenog obruaLkoji elastiCrio povczuje obode (4). pomocu ~v~tnog vijka. Perifleks-spojnic. 3.13. Na s1.1 i 0'.13. I I ' .nice moze na jl$dnom mjestu biti presjecen~ fadi lakSe . date su diIhenzije spojnica s'a ·gum. c. Kandiasta iskljucna spo.6.4.l (s1. pomocu osovinice i dva vijka Ciji .ce a. ose vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi izm.'kA-A a.metntiro vratilo (III) nema konstaptnu ugaonu brzinu.edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 ~= a z)Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispunjeni i ako su uglovi 0'.montaze.2 mali (do 5°).

c) d) e) S1. 0ez . C~njenica da se btzina u~juCivanja frikcionih spojnlca Il1. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F). Gniljeno vi-ati10 i disk spojnice..15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:.su medusobno p0tn. pneumatski" i hidraulicki. se pos!:vIja n~. al' Fu Po smama sve d·1 se ne posngne to l' 0'.~.6. oj b) Frikd(t. ~'Sl. gonje~o vrat~lb pomoctl 'klino~O~()nsko yrati.u dva klina hez.n~glba t. Prsteu_ ia centriranjy osiguran je od pomjeranja.' 3.ISd) .. Uepo": nam~ frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2· . ~ mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom .•. elasticne." III POVJ:"_sin.og-nieb. prikazana'je konstrukdja frikcionc spojn{cc .6.15b). ''Irenje. trake uz cilindricnu povrsinu (s1. Jalna .6.na dodirnim povr. 3. u19. Kod spojnice (prema 81. moze sc ostvariti i pi'itiskivanjenl.obrti1.16. pog.tr:.llja frikcio-ruh spojnica ~~-l i1 ~Fa d. kljuCivanje ..17. dodirne povrsi'ne oblazu 'se 'frik<.>.. ~> 1 opruge.k09ficijent trenja klizanja) prl ukljuCivanju .p. e.haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. '3.6.15. Ov~ glavcina spojena je sa vratilom pom. 3. 'I· 1 . U sljed.kod sp . nom. p o .n:a \iratilu. disk na pogonskom vratilu.. FrikciorUl.17. ". ' .transmisije i I " ' ' llizrna motornog vozila. ~o Ora n. ukljucivan.ih monie~ata.ice To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is. vozila (kvacilo) je prvi dio .. podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti 'po_st\~~ena)e po'm ~o UgaQ konusa iznosi Ix.rijalom.6. . Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povrsinama (s1. SLl Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na .14.uCivan.esaV-ati voljno.onirri mate.OJnlCe "'.sa_ jednom ravnom dodirnotn povrs£nom.q. .tja.6. Zato se . :. pomocu uvrtnog vijka.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je sila trenja l~ = F" .koniCna oboda: spoljaSnjeg. 3. Pogonsko vratilo '1 disk'spojnice (1) spojene. ~~~. grafitom i.~L~ "'-~-~. I. . . Spojnic~ sa konienom dodirnom povri~om.!'snj<:? koji.: }eel tldari kOj{l. 10pticama. Ukljucno-iskljucne spojn. l'P..ih.-. spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i (s1. ogOnske 187 .i aksijalnim silarna kad ukljucene.' do . Dil bi ta sila bila sto mat. d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa.6. s1.6. 3.j Sa. 11lmijih Qbrtn.a).l~ .~ ······F~~.. tako da se mogu izb' z~. 3. Uredaj Za ruc_ no.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego'.= 12'. \ Spojnicc nu 81.4' _ _~ __ SI.S1 a coJa optercc"Uje dodl~ne povrsiravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.l. dodirnom povrsinom.l6().1Se). punjeni lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog i gonjenog vratila.za ukljuCivanje). Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome sto je ZH.6. ne" pojavljuju. b) i c) optcrecuju vrati16.ukljul:uje see pritiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice. koji se cvrsto spaja. a p . njenom vrutilu uz. .(2) spojeni su pomoc.. .(gdje jc F" ~ sila normalna rut povdinu. -Spojnica-motor.---. 3.djeluju -na zupca~e i druge 'element~.:i. ---:1-..51. potrebno za prenosenje . 3. f1. nagiba.e spojnice.centrifugalne sile.n ne i leziSta.e potrebna velika aksi.ovakva spojnica p r i .cc dolaziti do proklizavanja .~oJ~ Ua JC *s~Jaln9 pokretlJlv.. na s. clektrciri1:'agnetnim putem.: lka norm na slla~ Fn = _.fav_ ucl G.ocu dva klina bez nagiba..14). -1' Na s1.6. . (11).drugo.ednog vratila u vrijeme dok je drugo vratilo U pDgonu~ ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.6.16.t.' " un'.Q gucujc' postepeno ukl.6. 3. Njen j~ zadat~ da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.15.6.. time'se povecava v I ~:~cijen~ }renja.15c) prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja. sita trcnja na dod. rnocu dVije ll~vr~cu "T Sila za.a p a~ .a 'spojnica' liia lu)ri'icnim. tako da se disk (2) moze ~ksijalll. 3. -3. mjenjuje za prenos. 3.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom.koja cc /).:)jnQ~ ~orrnalna sila n~ dodirnirn povrsi-. npr.o_ pomjerati. ' . F -lk :. dodirnim povrsinaina ('1 Sf:_ iz dva . Spojnica sa lamelama Csl. Sheme ~jelovs.6.t.Do _- 2 bez proklizavanja. r CIOlla spo' . 3.og momenta.:~ ..OGU _klina sa nagibom. Spojn-ica sa j)apucama (s1.u omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1o :186 ~ " . -Proizycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.6.ukljucivanjc i isklju~ civanje spojnica ~gtCtUfL.. 3.

)l1skog o'boda (J) i gonjenog oboda (2). l1a bi se spojka ukljucila. Jamelu.tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine.ntca (s1.tja. dijelom spojnice (8). ZahvaIjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos obrtnog mOmenta sa njotoni. opruge (9) potisnu plocu (2) ulijevo.6. koje oslobadaju ploce (4) i prekida se prenosenjc obrtno momenta sa motora. Kod veCine autom6bila prin1.cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja .--:tromagl1.etna lamelasta spojnica Pneumatske spo.1~-_1atskim (st 3. Na 51. Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre. 188 .19.3. rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p. 3. i zateznc' tdrzione \ opruge (4).~ t"i6.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc.-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Cahura ukljucnog leiista je' sa zaptivac-em (6). koja je aksijalno pokretna po ozljcbljenom dijelu gonjenog (spojniCkog) vratila (2).6. . Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepokretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4).za prenos obrtnog momenta.-6. sp'ojnicc koie omogucavaju automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne . Glavno frikciono kvaCilo tenka T-55 novije proizvodnjc ima 19 lamela (10 pogonskih i 9 gonjenih) sa hidropneumatskom komandom.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod pritiskom. tako da Se po n.lksijalno pomjerati. rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu povrsinu' gonjcnog oboda.~pojl1£ce koje osiguravaju prenosne clemente od preve~ikog optcreccnja. Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.'Okrake poluge «(}) . Disk: sa oblogom (1) -. koji su obrtni oko osovinice. Spo.oj moze l. potrebno je larile1u osloboditi pritiska.:ieni broj okret~ja pa tGgovi. pritiskujuti nn taj nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6).21) sastoji se od pog. Kad vQzac pyitisne polugu kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj (8) i d'.le'.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.6. podesavaju pomoeu navrtke (6). LameJe se.18.19.<. Aksijalno 1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. - SI.:)(1 prjtiskom. 'Na pogonskom vratilunaglavljena je glavCina (I). pritiskuju opruge (3) kojih obicno ima Scst) izmedu ploea (4). na gonjeno vratilo.20) i. nu ko)o) se nalazi pIoca (2).e rada. 3. PUStanjem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2). tegova (3). zbog centrifug11ne sile.<:. S1. Ele1.obic-no ib _ima tIi.7. 3. pneumatskim i hidraulickim putem. prikazana je automobilska spojnica u ukljucenom poiozaju.6. 3.18.. Kraj spojnickog vnitila osJonjen je u zamajeu pomoCu kuglicnog le7.~ preko zamayca (5}. Centrifugalna spo. EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektromagneta . Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle p.nice omogueuju daljin. Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu zubaca sa gonjenini. Ugraduje se u zamajac 'motora. Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile. ' 189 Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim.6. oZljcbIjeno vczana sa glavCinom (1).nica motoruog vozHa Na s1.

izv. 3. (5). jela spa juiCe. Oba kola smjdtena su u zaj.Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika.. (2). Ccntrifugatna spojllica Ove spojnice omogucuju da sc npr. :1. Pncumatska lameiasta spojnica j S1. clvIJama (sl: 3. Oprugc (e) vracaju Idip u pocetni polozaj. tp.lskljuccnje spojke postizeseprekdom dovodu stlaccnog vazduha i odzracenieni vo-~ dova.6.a su im strana gubki koji mogu nastupiti usljed eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.2.. ):nqrnenta.6..20. a' u turbini sc smanjujc prCII). nego se u pumpi poveeava prema obodu.21.'.6. ' . a sa unutrasnje strane imaju raYne radijalne lopaticc. 3. 3.rsiti . zaptiyauje~ S1.6. a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja.neprekidno.6.i osiguravaju vijcimg.! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) :~bog sirenja ulja pri zab'-rijavanju: Pri okrctanju kola pumpe_l~oje ie: na pogonskom VTatilu._ 2 3 5 a L S1.renoma. koji obuhvata turbinsko kolo (2).:pumpno kolo (1) cini cjclinu sa oklopom (3). .6. Vratilu furbinskog kola uvuceno' jeu oklop. prikazana je'sigu.nice Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1.lglica (3) i opnige (4). Sastoji sc od pogo'nskCig dijela (1).24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice.6.20. ' 190 191 . prikazana je. U tom slucaju nastaj'e klizanje izmedu dodirnih 'povf.mineralnim uljem sa B5 'do 90% zapremine..cne okr?tar. dviju kl. tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i ponovo ula:d u kolo pumpc. .23. . elektromotori pu~taju urad neoprereC:eni. Vsljed .6. Spojnica se puni lakim.jenog di. : .22.s..'iina tegova.tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.Sigurnosna spojnic. Lo.' ' S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine.: Hidrodi:namicke (turbohldrauli~ke) spo. Prj preopterecen}u~ sila na kuglici savladi . ZbogtOga.toEa nastaje pdtisak tek"UCine na 10J?atice turbine.ednickom kuciStu. centrifuga1na sila ulja. U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna ~ila i dolazi 9-0 smicanja CivijIl. povezanih civijama (3) koje se. A1. N'a sl. 3~6. Tamo pri_ . gonjenog dijeia: (2).nica sa civijama Na sL'3.i oboda.24a) koF ucestvuju u prenosu~ .sile.. . Sigurnosna spo. 3.kruii predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.6.turbine (2\. Stlaceni vazduh struji kroz provne u vratilu i kroz otvor (a) u prostor cilindra (b). SI.L. 3.2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.osna.snage su: kolo pumpe (1) i kolo. yrotiv isticauja uija mora. Danas sc pneumatske spojnlce cesce upotrebljavuju.aksijalni otpor opruge i na taj naem nastajc mcdusobno zakretanje pogonskog i gon..Sigurri. Sa klipom jc vezan veti braj osovinka Cd) koje priti~kuju uu lamelc.igurno.. spojnica sa kuglicama koja' sluii za ograni{:ehje obrtnog..lllje..spOJnlca 'sa. u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. pod kojim se turbina po.ontiraju u cahure (4) .' Na 8L 3.lamelasta tarna spoj niea sa pneumatskim ukljucivalljem.23. pokrenc se~ zbog centriftigalne .ogu se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima..Iuba.a ~a kuglicama.a srediStu.9. se .

' . >l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc -se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.-~--~/ PITAN A Kolicnik i --= {~ "-~ ~ my. prcnosnii~ sma'njuje 13roj okretaja izlazilog . 2 n. pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi se nll 81. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc 1.6. Poznato je da . 9. 7. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA (PRENOSNICI) .wa i.).pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai. 'J. prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog mome-nla. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a. Objasni rad iskljucnih spojnica. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA o. 4. Wl .24. Pl snag'a na ulaznom \'ratllu~ III broj ohetaja ula?oog 'walila. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice? 3.b7-.L To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga. itd. a. udaljcnost izmedu 1'Og011ske i radne masint'o Shemarski pril.dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prcnosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta. /- <'-'-""-.TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog momenta (M. Ako je i = 1. 11-2 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Sta Sll koliko se. TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori. . Kako se vrsi upravljanje radom spojniea? 10. 4.is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.ugaona brzinu ulaznog vratiJa.1.gonjcno..o pril?~suju udare. nz brej okretuja izlaznog vratHa" ((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta. Vrijcdnostprenosnog odnosa moie hili Yeca. e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju? 8.. p~ snaga nu izlaznom vratilu. u'lazno vratilo . manja ili je-dnaka jeclan. 8ta su spojnice i kako se dije1e? 2. hroj okrcraja ulaznog vratila j:. Prcnosnicima se suvl. -drobilica.pogonsko i 2.l la?ano <se ukljucuju i iskljucuju. 3. 3. izlazno vratilo ..:t). i .1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku \:~.puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. buldozera.6. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice? se u 8111. KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni: 1. brojcvt Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine.l pri ccmu 193 . Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu? 5. """ [Sl. Taj mchanizam nazivtl' SC prcnosnik. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*. Ako je i .id.::: I.1. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju? 6. b. 4..HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? masin~~ dobr. < Ako jc i > 1.

Karakteristike osnovnih tipova .9£ I r I I I 0.1. Pritiskivanjem tockova.--~-- -"-.-~ remcnsh£ i lancani prcnosnici.u dodirnih povfsina. Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.u prenosnc clemente od preoprerecenja. Princip rad~ i podjela frikci . Aka se podijeli. ·o~osa PRENOSNICI NEPOSREDNI I POSR~DNI "--~--- PRrl(~.94-0. Tabela 4. koji mof.2. 4.'2 . 1·= wt ~ 11) = n~ I 1.1).-I-'~'-Ko:fici~:~' ' do 20 5-30 (100) kfol P.92 0. dp 4 r .98 0.im u P. I " ' oblast prtmJene dati .~. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja trenja 'izmed.omogucava prcnos obodne sHe sa pogonskog na gonjeni tocak.'h t. 0... Pri tome jedan od tockova mora biti . obodnoj i ugaonoj brzini..--'~-""I I korisnOg djelovunja . a prinudni ..pr~osriika Preno~'nicj P" Snag~ se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine: i F2 = I I Snaga koja se pIenosi ! Obodna brzina P1 = a od~vde MOl' Wi M o2 ' w 2. FRIKCIONI TOCKOVr 4. cijena izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije.--. Pljosnatim . pom.na principu ozubljenja.ehanizma. frikcioni prenosnici se dijeIe na:.~-. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.':ni jer osigurava.'ke nek.. 194 195 . onih prenosn_ika Prcnos snage frikcionim tockovima :rsi se neposrednim doclirom po?.LtJOl> dobije se: 11-f02 MOL I I Afo2 A:f01".la izlaznom pre-ma snazi na ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)). '7j do 10000 do 50000 do 100 25 25 (10) do 7. sa kosim zlipcima Puzni Lancem (10) do T (15) do 6 j . . 4.dodirnim ~ovrSinama nastaje trenje koje . a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa konstantrum prenosnim odnosom.. Osnovne karakterist.! Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC.--. prenosnom odnosu l koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu osa vratila.-.2.a pogonskog i gonjenog tocka. 4.-. 5·--30 {:¢:Yt~~ sa pravim zupcima.. = P2'W 1 • l\~ = 11·t. Izbor prenosnika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi. pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne.~cioni-l:-1-30-00-2)0---' I [kWJ I [m/~J Prenosni odnosi --~--.-~. a u grupu posrednih prenosnika . dakle..97. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J.---~-. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh prenosni.~-- LANtANI I REl\1ENSKI I Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene.Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu.-.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d. SI.s gubitaka koji nastaju u radu prenosnika. je: =-~ 1.-~---zuJcAs1'r I ..87 -0.1. w. U ~avisnosti od karaktera prenosnog 1 medusobnog polozaja osa obrtal11.'U biti: * Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na. ri=~<1.ka a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim odtf. napi\ati u -prosircllom obliku: .2. prenosnog odnOsa.pronijeriu. prenosmel mogu biti: tnchanich£.onskog 1 gonjcnog tocka (s1.1 -0.99 I 'j f I I' I 0.-" do 25 (20) 8-100 ClOOO) do 15 ~ \ ! 0. tj. na njihovim ..1.2. remenom Klinastim do 100 (1500) do 50 (300) do 7 (25). Iv1. Najvise seprimjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eiemenata. a odavde je JA lln = M tn ··i iii i = (140) do 35 (puh) Izmz za pIenosni adnos moze se. za izno.92-0..98 0.osorn*.. hidraulicki.ican. broju okretaja.86-0. ~----- do 200 (5000) . Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:MEHAKICKI }\'aponJcna: U zagradamn ~u navedene najvece poznate vl·ijednostio __ --1 --I.99 0..-.'pova p'renosnika tabeli 4.94--·0.1.92-0. Af n sa .. U grupu p.

Cilindricni f:rikcioui tOCKOV " [rols] Fo c::-:. frikcioni prenosioci imaju sljedece prednosti: jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je jeftin~l.ent trenja klizflnja. ~ tiho'rade.. 0.2.' PJ-j = F" . 'c) pia. koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((..20 do 0. a druga ravna (st A:2. 0. (Ovdje .5 do 0.asinstvu. rastojanjc vratiln (a) i prenosni odnos (1:). 4.2. p. Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja (~' sila treba da lZ1105i: Ff! 4.ose o§obine ovog prenosa su: netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja. dolazi do klizanja dodirnih povrsina.. CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim.99. 4.4 = 7Fo) .2. b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom. Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1tisak.05 do 0. " 11 ' 1.1 d).vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. c. nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se prcno~i (i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini.1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku.1 d).2.97 -0. promjena brzine i smjera okretanja.1 do 0. Ie).J. Obadna . F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom.. b.: 0. O~15 .=~ =~'~.cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije su ose paraldne.. 4.2.20 t:a givi Ii\' po fiberu. 8. 'I'" .110se: 0. sirine (b).. . Na 81.2.3.1b) i -. obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja.tirn obodom (s1. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d. za podizanje tcreta i s1.konicni (sJ.'l"6'inu dodira " (I.2. Ako su poznati osnQ. _._.. '4. ~ lako se vr5i ukljucivanjc. Obodnc brzine frikcionih to(. tockovi se.3.--. (. a time i optCJ:ccc1"ije vratila. 2a + d'J = -. llslovom da nema' klizanja moze WI n1 dz 1 ~. m._tIkN"J mora I)Hl manJa ) ' I)aren"\ )ee nU.c.... ' . Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja..2.=: _ _ ~. vratiJa i lcZista~ pa treba nastojati du bude sto manJa.n.15 za SL po SL. plasticnom masom i kozom. 4. habaju ii trose.75 za siyi liv po gum]. 4. Fo (Fo ~02' J. (w 2): 196 i= ~2: w2 . Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s =~fJ.92.:. uz stepen sigurnosti protiv proklizavanJa y = lA. _--..3. U· poredenju drugim prenosiocima. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0.3 do 0. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom od ~ivog'liva ima koeficijent trcnja It ".'e: f1. usJfed trenja i klizanja. £ §l. 4. bite' jednake pod. iskljuCivanjc. ll. kojl -omoguc:uju postizanje razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vratHo.2. d.2.3 za sivi liv po ko:2f. I ako npr. b) drvetom.. 4.2. zagrijavaju u radu.2. be. rhogu se odrediti kinemat~ki precnici (dt ) i (d:!) jz jednaCina: 1 z+ 1 Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih to-ck0V8~ 0"1 P fkWl ' .z zujanja i lupanja.. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. frikcionih tockova). 4.1a) i iljebas. (1)2 na dodirrtim povrsi- sa nama. drvetom.2.25 za sivi liv p'o tekstoJitu.) iii jedlla cilindricna. VI = 1'2 .G1 S11 trcn1U: " 1 I' d1 .koefici.' " 197 . prikazano jc nekoliko naCina oblaganja frikcionih tockova gumoffi. d) kozom Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.~~ 2a . F ~ila normalna na po.~.) zn slvi Ii\' po dr"'etu.2 do 0. Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i varijato~a U opstem ni.kova.do 0. nlsu podesni' za' velike snage. 0. Na s1. pa se prenosni odnos izraziti j~dDacinom: bJ n2 d1 U jednacini za prenosni odnos koeficijentprokHzavanja ~ =-=0. te dijelove stite od l o r n a . cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 0.)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova v No~m~l:la siLl opterecujc tockov. zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.2. I.sticnom masom.1 a F'0 = -. ~ u slucaju preopterccenja.. 0.·__ .86 'do 0.2.

Pritiskivanje toc-· lwva vrsi oi)fuga (4).' sa . 4. a broj zljebova se uzima do 5. Varijator sa cilindrlCnim tockovima 51. spojena posredstvom uzduzno pokretljivog cilindricuog toeka (3). veceg prenosnog 0 nosa. cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim povdinama_potrebna je za oko 2. To dovodi do hdeg habanja dodirllih povrslna. Na s1. b ugaon.5.locka fla suprotnu' stranu. pogonskog tacka sprez.2.fikstUl¥ _konusima 1'0krctljivim diskom. prcnos je reduktivan. n. 'iill II ." I'! '1 1'1 "'" R I t I l <I l. 11-2 r_ lil0ze . kra. do najmun. mijenja se i pren. ·k-ad se siri kra. Kod zljebastih tockovu obodna brzina je razliCita po dmini zijehova. Kad je liZ].6.osni odnos.?6. 98 199 .cku.3..os (vari. sirim krajem gonjenog to.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja.kova u poreot.). pri cemu prenosIDk jedanput radi kao reduktor.2. 4. prenos je multiplikativan. R min r rum = D. Konicrii frikcioni tockovi primjenjuju se za prenos snage o. zbog cega je i trenje znutno veee.2. ObrnutQ. SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F. prikazan je varijator su konicnim tockovima.?nju sa ravnim je u tome 8tO 811 slozenijeg oblika. Ugao zlijeba iznosi <p = 20 do 40°.uje klizanje. pa se nu dodirpovrSinama zljebova pojavl. r . Zljcbasti frikcioni tockovi NeriostQtak zljehastih frikcionih to(. . 4. Zahvaljujuci tome. _.4. Sastoji se od dva duza koilicna tocka (1) i (2). Konicni frikcioni toc-kovi Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.2.. naziva se dijapazon podei3avanja. rad~. PromJenom poluprcenika (RJ od R min do RmaJf..a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.2. UldjuCivanje prenosnika vrsi se djelovanjem uzduzne sHe F na manjem tocku. Prenosni odnos.atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima. a drugi put kao multiplikator. Promjena prenosnog. i WI!. .2 5.7 .7. tj. VarijatO!.e sa uzUn krajem gonjenog tocka. 4. prikazaria jc shema vari. a.4.5)..--. _Na s1. 4.se mijenjari u intervalu od najR" •. 4. SI. b. l 1llilX = ~-. Frikcioni tockovi za promjcrujiv prenosni odn. primjenjtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1.atori) S1. 4.·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila. odnosa postize se pomjeranjem toNza (3) mduz njego-:ve ose. d . 4.gaone brzine (~2) moze se mijenjat1 po~njeranjem gornjeg . pa im je i djenu veca. Tmi~ 1 'f Rmax .eg prenosnog odn_usa.J.2. pogonskog tocka u sprezi sa SI.d vratila Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.

.zup!!asla let'va. Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski. 4. Opsti pojmovi.u pravcu kinematske osc. vrcrena prerna dolje jcradnihod (ubrzanokretanje).OYQ sa l1.3.i5ina i ravnina (vidi 51.kretanja u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom. 4. u stY:lri. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika ]0..-r-. Prct\'aranje jednog kruznog. Objasni princip tada frikcionih prenosnika. Varijatori: a) konusni. kosim i strelastim zupcirna imaju cilindri6ue kincmatske povrsinc. rialazi se tocak (4).\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. b) sa fiksnim d) ceon! varijator. i 4. 11. pa Je dijapazon podesavanja: Xl • varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora. a prema gore-.cskc p(. Kretanje navojnog . nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo iii kruznog' kretanja. Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb ~ kru'gova sprcgmitih -zupcanika. a zupcanik na koji se. Ka~o je izvrikna pod)ela prenosllika? 4. Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-. konJtni'i lnj)crb%£dni._.3. a sta multiplikatori? 5" Stn s~ lleposredni. z = ~ WlnJ. Sta su reduktori. 0) b) K£ncma.diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom brzina su. Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih kin~matsklb prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni.3.3.O: spoljasnji ~ilindricni par (s1.= ~!2~_ = R mrn 8 . Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1..X2 = --n2 = . 4. koje stoji vertikalno.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika. a pretvaranje kruznog kretanja u pravolinijsko. 4. prikazano je jos nckoliko karakteristicnih rjeserija frikcionih varijatora.u pravolinijs}zo i obrnuto. Gonjeno vratilo je.ikn (yidi sl.1) sa pravin1. 4. 0.3. lVlogu biti sprcgnuti kil. Objasni zadatak i primjenu prcuosnika. PITAN]A 4. Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu na drugi.prenosl krctanje naziva se g01~jcn£ zupcanik.2. odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom). ToCkovi 5 se mogu uksijalno po. tako da ono vrsi aksijalno krctanjc gore-dolje.3.1.3. onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan smj'er okretanja. konusima i pljosnatim kaisem.2.1 b) ravan cilindricni par (s1.2. Sta BU U odnosu na ra. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora. 20r 200 . Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika? 8.:'. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po drugoj~ hez kli?anj().sinZl c). 2. I Na s1. Ako se mehani':'" zmom za prektetanje spojc tockod (3) i (4). Kincmatske linije zupcastih pal.2). a osc rotacije vratila su paralclne. omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zupcanika sa neogr::micenin1 precnikom . spregnutih zupcar.c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa: 9.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi. u zavisnosti od polozaja pogonskih tockO'va. Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i kako se on maze izraziti? 3. sa dlindricnim tockovima. a stu posredni prcnosioci ? 6. 4.. (:iji zupd medl1sob-. }1nvr. prekretnog mehanizma koji se po.3. " "Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogodnih pov1'sina. Na s1.icati pornoCu. i obrnuto.1. PRENOS ZUPCANICINlA 4.9. OJ 2 3' D = irni>l .1a. Ovaj prcnosnik nalazi primjenu kod frikcionih pre'sa. 7.10. definicije i podjela Zupcasri po. Kad su u dodiru tockovi (2) i (4). 4.Ovaj varijator Oll1ogucuj. unutrasnji cilindriCni par (s1.raviia u ziijcb (5)..9.vr.vratilu nalazi _ glavcina se (l) satockovima (2) i (3).ni.prazni hod (usporeno kretanje). prikazan je prenosnik za promjenu smjera okretanja. fc). d.3. e. ci) c) sa \riskovima Sl.1. navojno Vl:ete"" no koje se uvija u nepokretnu navrtku. 4.:ne frikdone prciwsnike . 1.8. zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. 'Na P9gonskom . gonjen6 vratilo ima jedan smjer okretanja. 4. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058.2). Sta 8U predn6sti~ a sta nedostaci frikcionih prenosnika? Ciiimiricni zupcallici (s1. Na gonienom vratilu. i 4.

it e. mogu biti_ sprcgnuti 1<ao: spoljasnji konicni Pill' (s1.l kosirri zupcima. Konicni zupeanici. i obratno.zupcanika su razliciti. c) sa' kiivolinijskim (lutnim) zupcima. \'''' -~KI~prava // - KinemGltska r . ~ unutra~nji konicni par Csi. c) zupcanik i zupcasta letva.3. "c. S1.. Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine. 4.: ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra. b) S.~tih.2cj. Kod spolja1njcg cilindrieno!. c). unutraliniim -1 spoljasnjim~ ozubljenjem. 4. d)_sa kosim zupcimu.ose sijeku.1. kao i cilindriCni. zupcanici sa zavojnirn (he1ikoidnim) zupdma.. ako je 203 202 .~ ravan korucni par (s1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia. ~ /. a lijevi suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.ogu biti lJ1:avi.2. 4.2d) .3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine.!. -4. ' --~------~ rug Kinemcrtska osa . inertKltsKi J<rwovi b. 4~3. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima. -/ ~ \ \' '" .iii::.. kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati. konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i. d) sa unutrasnjim ozubljenjem A.KinBmttlski krugovi . ose watila se mimoilaze ukrstaju. Zupci'm. para kinematski cilindri dodirufll se.. . a snijerovi rotadjc spregn.3.puzni par. b) sa pravim zupcima.3.. Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar malog~ zupcanika-~ dodi. smjerovi fotacije spregnutih zupcanika su istL - a Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za pretv~ranje kruznog kretanja u pravoliilijsko. 4.2a" b. spolja.Kinematslu' Cilindri ct. e) sa dvostrukim kosi~ zupcima.3. a upotrebljavaju se kodvratila Cijese. SI. f) sa strelastim zupcimn Hiperboloidni ~upcanici (s1.3. To su: cilindricni.

Bolna lin(ia. u pres-jceno.d~zina koju. tacki 053 (51. c. odsij..> r~stoj.tskom pO\T~inOln . 'POVrSillfl. Osnovllo pravii6 sp1"czan. zupcanika ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar. Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se dod£mica jmJ.tSl~a povr. b> konicni sa hipoidnim \ zupciina.3. 4. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima. 6. 4. Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. zadnja povrSina je 'uvijek 0'11<1 se b koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.3.4)" Svi ~upcl lstog zupcanika moraju biti istng ob!ika i dimenzija. zavisuq od ciblika zllbaca.5a)..obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri bokov£ zuba.ca -izmcdu kiriematske i podnozne povrsine. \1) konicnog zupcallika S1.3. povrsina. dijela boka 204 205 . Nalvazrriju ulogu pri t(~m ima aktivni dio boka zupca~ jer sc po -njeniu vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom.a zubaca zupcanika Kin.6..ts'ki lm. Cla'va zupca je diD' ZUpca izmedu tjemena i lcinematske povrsine. koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.jcmcni krifg (die).". " Na s1.3. Razlikujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika. Zbog toga _se za oblik akt~.6:4·~{4.1 jednog zupcanika prcnosi na drugi (s1.Osnc.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva se napadna linUa j)rofilc~. N()1'lTI. zupca Je presjecna linija bob. Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam iavninom okomito na osu zupcanika (s1. a. 81. Bokovi kQji dolaze u mufu .)~2<!'LGl'vna •'"j ohiljezja. Profil ZllpCa.je 8. 4.'.3.. 4.3." I~em"Q·d zubaca zupcanika Zupcunid treba da omoguce ravnom.ig (d). Aktivni dio boka zupca .5. analogno bokuzupca. pod-' noini krug (dl ) i kinen.tang. U tfcnutnoJ tacki dodira profila moze sc povuCi zaicdnic~a. c) puzni par \ \' j 4.cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila na druWY. 4.5b).t':. Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcduzublfc. zupca sa kinem. Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). 4.3.. zupctJ 6lavo :rupca Kod profila zupca. Noga ZUpCCl je dio zup. Na bokli sc razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka.3.linija .snta (t) i zajednicka ~otmaIa (n). P!t'ofil . .3. ~ . . razlikuie se: f.mfflU povi'lina (.fila..ecaj~ osc spregnritih zupcanika na njihovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa . Profil zubaca konicnih zUj:lcanika dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem.-t!i{)-- .Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri.'Ca.".. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom..zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca. 4.J..~T~og.la.ti IH'ofili zuhaca n(JfJ~ I' ?. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika.. Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca zupcanika. Ooh gldv" Eok S1.ie dip boka na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.anj~ (a) je . Sprcgnu. Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju {eone povr§£ne.

3. od .zt+atno je slozenija od izrade evolventnih zupc~ka. a) ev 1" .. stavlja prednost prerna evolventrllm' zupci~ .h lar ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"). 1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi: zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).p to se maze napisati Niwcdene prakticne prednosti .eravn~mj.nto. = const. Profili zuhaca.y.c _.evolven. d'J.7).erno rasporedUj~V~~ profllu zupca.. Sl.t\l C i O'J.3.7. d.3. Oblici profila -zubaca Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo sprezanja. lJ. koj.8a). bokovi zubaca bi zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno uemoguce. \ 81. ~dm prof:l p~~JenJuJe s.9.N zC postojace same ako zajednick<l normala. . Zupe'.3.didoidni zupcanici zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1. dobice se: Ovakav oblik~ClkiolOnih zubaca omogucava l?-Jihovo boi. Ako ~z . a to su evalvema kruga i C£kLoida.e .zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos: t = w~ ="d z const. SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol. 206 Evolvc.sto imaju ve¢e. a kod ikl . U protivnom. Akp se komponente obodnih btzma izraze preko ugaonih brzina pogonskog gonjenog zupcanika. fito-' ' b).duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa .. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila zubaca spregnutih zupcanih:a.b) cikloidni' 0 \entni" Posta je jednakost: 'v~ ---' 'L'. b) ka. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1. prethodria jcduaCina pop rima oblik: rb2 ~= --~ d' d)..se .ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata zuba'ca~ bo~ koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao 4. Konstrukcija evolventnog profila zubaca 207 . Nedostatak <> ~.~entara.1)u profllu pod uglom <X (sta . 4. 0 1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb o kol!:. evolvemmh .n~obradenim. 4.' . 4.3.. v~).'bljen (s1.e nahJeganje. rna. Da bi posto. ~. prolazi kroz kinematski pol C. .t'rane. povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca._.e ~amo na hv~nuu zupcamClI. 1 "~>~ Evotventa 2 0.3.. izrada cikloidnih zupcania) . Evo~venta nas~. trcnje .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.9). Osnc}vno pravilo sprezanja iubaca zupcanika ili Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C dobiva se: r b2 = -2 d.3 ~ld­ SI. . dr r" 2 Prerna tome. ouda ce komponente obodne brzme u' pravcu zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove zubaca biti jednake kod oba zupcanika' (v{ =..aje k~)trljanjem prave po kmgu. nog profila bokglave ~upeaie ispupcen.kra tkotrajniji SU cikloidnih.o_snog rastojanja~ dok evolventni zupcanici dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom pogledu: Isto tako.3.noge zupea izd'. pred_. !nil: zUPSan~a ~si~u~ale su im 'got~vo ~skljuci:u :pr. S drug~ :.iinjenu U inasiIlstvu. .osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure.ta ~a . a bok. 4.t vent~h zubaca.obrtanja 0 1 i o~ dlindri~l.8. Cikl :. Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.4.. W2 d1 Ako se U odredenom trenutku profili zubaca dodiruju u tacki A. kod casovruka). je . (s1.dIU .

N.dpaCipaI!la uspostav1Ja . Prvenstveno se ~eba kOrlStltl modulima I ste- je polazul. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom pbvucenom 1z cemra obrtania _normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja (12) OSDovne zupcaste letvc . 4.1.3. ." .45°..III stepena prioriteta .10. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika: Korisni_dio pfofila jc prilva linija. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. Na 8L 4.. Standardni pt'ofil za ciiindricne z.---..3. _.6' = 6'6" dobij..-.0.3.2 "11 - 1/ln.c:la 4. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im ptecnlkom~ profil zupca bite prava linija. pa se iz tacaka 1'." " cos flo cos Po I .=.. sve velicine kojc se odnose na standardni profi1 imaju index . -•• 6' povuku tangente.1'.~tI. 1 -. letve za zupcanike sa pravim 4. .tl. Osnovna zupcasta letva ligao nagiba bofne liuije osnO\.3. t. sin IX.upcanikc Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima.d~la date su u tabelt 4. korak 8tandardnog .. Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika.10. Vrijednosti standardnog 'l?o.. Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. Standardni profil n = ci1in~r'icnih cvolventnih zupcanika \Srldnja tinija prQ(!£a OSJ'lDrnt' z!Jpcast~ lrtv~ il..3.11) podudara se sa standardnim profilom.te zupeaste letve (flo). .motl I (".dardllt' modul zup'eanika . Sl. Pre¥lG JUS M. Po =.3) - faktor zaohljenja standardnog profila. Krivinn profila je utoliko manjacsto jeprecnik zupcanika veei.1 '2' ...." i iznose: Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti.0. prema JUS M. izmedu st~nd~tdnO~ profjJ~ i profila zupcast~ kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa pr~Vlm 1 ~OS!m ZUpClma."---'. poluprccnik zaobljenog. 20"-' ~- ugaa standardnog profila. 209 .3. Stem/oit/ni pr-ofl( 51.5. prema JUS IVLC1._- tn = m. = 0. 6" evolvente osnovnog kruga.11." F" (0. se uzim. Sta:n. iz jednacin'e tg tg 0:" :Xo tg 20° = . prikazai1. Posto je korak to 0= -a.11.III" • n~ ... 4..015): ':n.he zupcaste letve letve~ hI'. = 5'6'. = 2 U. 1 ~ faktor visine pravolinijskog dijcla profila.2. Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnovnog kruga.alata.. '11'1" ~ stand~rdni modul (tal.) je modul = 4. na osnovni krug i na njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1".em.l :208 en pena prioriteta. 2" . zbog cega je usvojen kao standardni profil.e v:za. 4.3. IT '. 016....i podjela kruga na vise'jednakih dijelava Iv'. ' 11e Korak profila osnovne .2' .1 .ti se taCke 1". .mod IInija --. h h . m" V~ visina pravolinijskog dijcla standardnog profila.profila.podatu1( za proraeul1 I konstrukciju Obicno..015. l' =.zubaca osnovne zupcaste.profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca osno~<.3.Tacke N~ i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Obicl1o je flo = 5 _ 300 Nave~enim je. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi. a -izuzetno . Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca lerve odreden je standardnim .): t~ = cos{3o' til . zupciin'a (81.CI. dijda standardnog profila. zatim II stepena prioriteta.C1.) C.lnnj .-=---1--. Ako se it: ·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s.zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. ' Profil . geo:netrjjskih veliCina zupcanika...

6. Na ovom krugu mjere se: -korak.. debljina zupca i sirina meduzublja.1.75 2 2. na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. z. a iz uslova broja zubaca. 71:. Osn~ mstojanJe (s1. 4.CUindricni zupcanici sa pravim zupcima Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama spregnutih' zupeanika. NajccSce je h.12.1 do 1..J riih zubaca.3) 'm. i koraka:. Na podionom krugu.= (1.umijene vrijcdnosti m . a odavdc.1. 4. se odrediti modul goto- vih zupeanika: m =---. ' 50 III r II 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 25 40 45 Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu.· Z.~rabela 4. Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu zupca visine Ilk i nogu zupca h. Osnovne _lJeometrijr. Korakobtihvat~ jedap.13) iznosi: 1)2 nI. Prema ~ = -----. Ako se 7. dt = m (z .2..25 4 4.zupcima date BU. Z d. +'2 Freenik podnoznog kruga (d.od podionog precnika (do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h t ): Visina Doge zupca iznosi: hf .75 3.3. do =.5 3.~ . .) izntc"mava se tako da se. = t . Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze. Dodlf1VanJc z~baca ~ez klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupcanika identican podionom krugu (do)· Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do ._ 210 211 . 4. 4. precnik tjemenog kruga iZJ. precnik podnoznog kruga izn05i. Dodirivanje zubaca pocinje. mjereno na podionom krugu.3. i izrazava se odnosom m = t.3.5 32 28 36 5 5.5 1. tome.25 1.5 3 2. Standardni moduli zupcanika I II Stepeni prioriteta 1 1.b veUCine_ zupcanika.375 1.5 Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih ~okoV4 susjed.125 1. zubac i-jecino meduzublje. Precnik tJemelwg kruga Cdk ) izracunava se tako da se podionom precniku (do) dodaju dvije visinc glave zupca (h k) : do = Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. z i hk = m. Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa p-:~vim.25 2.ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca.3.1osi d k = m (z + 2). Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se: d o ·7(.ln (mm). i zavrsava se lstovremeno na citavoj duzini zupca.~-- dOl + do? 2 m Sl.5 6 6. Jt t Z =-nl."-_.4).3. 0 = r' z.

s :_~ .epril~godcnosti profila z~~~~agIO~ takvlm slucaJcvlma upotreDl.· Posto se kine' . tacnosti sklapanja i nacina oslalljanja 11 lezistima. II i In.8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp. Dvostruki !lrenosnik Pre{~nici tjemcnih !zrugnva: 2) = 4 (25 2) =~ d"l = rn (z} dJc~ "'" m(za 108 mm.15. .". Jednostruki i Visestruki prenosi Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.3. z.t42 Z1 = 4 ·25 100 rom. 81.~~. Tjemeni.. Z2 = 40.:" 4 mm" Zl = 25_.1 0 nos z = WI - --=~ n1 n..J = e . _J:dnostrukiffi_ prenosnik?~ mogu. 1'(.3. . modula (s1. Ukupni prenosni odnos \'isestrukog prenosnika jednak jc proizvodu pojedinacnih prenosnih odnosa: I n] =- 1'_~ • Zz ""'. Tjemeni i boCni zazor llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog.= n3 • 2. iii £ = . Z1 z" = 5 do Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim parom~ veel zupcanik bio bi s .2 i 1/.13).ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz . 4. '-:='-m Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak. ~ j ~ . Sl.?~ z~pcanika n7 ~)i b.0.slucaju.dene. Zl i Zi) brojevi zuhaca pogonskih zupcanika. n" sm· " ".3.!!~ n3 . ali mice. 4.zazo1'. 12 2) = Hi8rom.16 m .4 mm._ + 2) 0= 4(40 +- struKl . Broj vratila ne utice na ve1itinu prenosnog odnosa.7. l~jeSenje Precnici podionih kmgova: dOl = 111 . klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja.3. ' 3" 0)1 Be Na 51. zupcastog para sa pravim zupcima. a r. 4.(0. 4.'~ 160 111m.~~ !! Z3 Usno rastojanje. Z~ .04) m ~ ia obradene zupcc.j = 0. Zupci mogu biti utolika duzi ukoliko su bolje ispunjcni navedeni uslovi.i. 4.14.4) =' 4 (40 - = 90. a kinematski prccnik d prenos. . uz podatke: m . -- Zot 11). C1 =_C 2 = (0. zupce. Precnici pOdnO:lllih krugova: df1 = m (zJ - =_'. zupci s6 izraciuju fiesto tanji od sirine meduzublja. zazori spreguutih zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li zavisno~ti od. Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavisnosti od mod. 40'. Oa bi se postjgao ovaj . Zl i2 -- Z. a = dOl . 1-.4) = 4 (25 . se ostvariti l?:enos:1~_ odnosi z.za d n '= 1'Il (Z2 ~- 2.Pojcdinacni prenosni odnosi su. za dvo_ prcnos1l1l( JC p~cnosn:i odnos: z ~"" tl .1 do .14. prikazana je shema dvostrukog prenosnika. Prenosnik sa meduzupcanikom 2 .1 Sl. Ovdje su: n 1 .neobra.13.08 do 0.4 mm.3.io dobal' zbo~ :t.za.ulaizaopstu primjenu krece se u granicama: b = (6 do 20) m (mm).204) 2.3) m. 122 =: _!:2. z z i Z4 brojevi zut:mca gonjenih zupcanika.ne P9vrsine spregnutog zupcanika.Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog zupcanika i pocillo:r. =--- de d. Jer 212 213 ..s. Normalno rastojanje dvaju polozaja spregnutih bokova zubtl'ca koje odgovara kruznom zazoru naziva se bocni zazor Cis)' Duzina zupca (b) zavisi od kvaliteta izrade zuhaca. 4:3.4) = 150. ~ kortkre~~lO:n. maz~n. Vrijednostovog zazora odredujc se u zavisnosti od _ modula i iznosi: . 7.4. .~~~ = + dD2 100 + 160 = 130mm. tj.brojevi okretaja vratila I.:. Kruzni zazor (j) je razlika izmedu lucne sirine m~duzublja (e) i lucn~ debljirie zupca (s). n. obrazac za prenosh _ll1~tS~l ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): .

~"""1 1 (sI.okretanja izlaznog vratilil.. zupcab. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan. Z'1..a kao i ulazno ako je. 4. Za istu vdjemc zupca~ 1et\.! I i·t- I. n. dodirni lu. lako da su lJ\. prijc nego ~to jcdan par zubaca spregnutih zupcauika izadc it: zahvata . malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve. smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i korigovanjem zubaca zupcanika. doMo bi do.a kinematski krug (s1..~·'e1'+eq=~+'!!!. povccanjem ugh do"ciirnicc. Zato se.) 4.20). odnosno z'" J = r'"1_ rt'1..i. 4.c.3.18.3.. Zl VeCi ~tepen sprezanja' kod ovih zupcanika vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad. sa ptaviro zupcima: z(I = 17 beL podsijecanja. 14.i [uk· bocne lin. Kod cilindric.n£cni broy" zubilca i iznosi ~ za cilindricne zupcanike.3.tve preklapanja ostvaruje se na vise nacinal 81. pa je uslov za ispravno sprezauie: Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1. ·t . Kod' cilindricnih zupcap.\e \e . I S1.se.m lackama dodirnice '.16 i 4.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge zupca I \ I ~ .)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija (qg). ~pn:gnutih Od p0cctka sprcLanja AI 1 \ do zavrsctka ~prczanja C.= . Z". qJ! . 4. 4. a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran broj vratila.e npr. ' Podsijecanje z. sa kosim zupcima g'rariieni brqj zubaca je manji sto je veCi ligao nagiba bocne liniJe zupca.podsijecanja haziva se gra. Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus". I.povrSini~ a.ceonoj".S4 .----. u presjeku gdie treba da btidu najjaci. Pojedini prenosni odnosi prenosnika ovakvog tipa su: . vee samo mijenja smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika.15.k profila i stepcn sprezanja Aktivll:l duzina dudirll. dozvoljava malo podsijecanje~ 215 a) b) c) d) 214 .ocisijecanjem. 'z!I =:. Na 81. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L. 4.l zupcanika i zupcastc letn~ nema klizanja.. a sa prakticno dozvoljenim p. Otklanjanje jJoj:.sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Pored uticaja ua smjer okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.. Takvi zupci ~iJi bt oslabljeni upravo' . 4..<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE.) ]'.lpchna dodit dva zupca 8ptegn~tih.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.2.da smanje dimenzije zupcanika.ue ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.17.. Zupcanici sa malim brojcm zubac:a Dodir. 4. Ovo je maguec ostvariti sumo aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (fo). Zx ZJ..3.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'.ni odnos: IJ t'1. Aktivlla duzina dodirnice. zuhaca zupcanika kod koga 'neIDa. / I~~'/ Najmanji bro. nastupa kod zupcanika zupcaste l~tve (oloto) kod kojih prevojna taeka (Ni) padne na aktivni dio dodirnice c. Dodirivanie jednog baka zl. Aktivna duZina dodirnice podsijecanjem zubaca (s1.3. zupcanik prede put koji it jednak lucnoj duiini n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. - e'. zavrsava se.19). bro. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umetnut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. 4. : / /A ~// !. Zl :vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos..4.ednak je zbiru stepena sprezanja profila i stepena sprezanja boc~ Kin~mat ski cilindor 8o~no IInijo nih linija: n.je Savremene industrije.16..'.ika sa kosim z1. to to nJ n~ n:.ict: udredena je presjccni.H~..3. vratila nepamn. sto uslovljava. luk bocnih linija rnobilska i avionska.2to· OdllO~ izmedu dutiJh~ dudimog luka j koraka profila nazi\'a s~ stcpen sprezanja profila (£p): FCJ J.. 4. i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. DQdirni.m.a tjemenim krugovimu zupcanika (sl.vrstoca zubaca l' aktivna duiina profila. Podsijecanje.Oz ~ ~.ubaca ~ prePutonjo vrha zupco osnovne klapanje.3.3.nih f:upcaliika.17. Kod odre(1enog.3. naroCito autoS1. zubaca zupcanikasmanjuje. 4.8.3. 1 _ _ _~.dodirni luk profita.ka . Ukupui step~n sprezanja . LUena duiina projekcije bocne liuiie zupca TI. teze.9.lpca pocini.3.19). u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj ..18. Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos. Pri sprezanju zubac-.3.3. n1 1'1 co:::::: . a time i stepen 'sprezarija 'profila. Duzina dodirnog luka profila i duiina dodirnice S1.

Kod oba nati.3.10. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlYnim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca.23).uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu. 1 : 1 iznosi Zg = 9.3. Na s1. c1()bio bi se stepenasti zupcanik.7.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima. ali najvise do iznosa koji odgovata' 'broju zubaca z = 14. 8tO predstavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. -8 sn'lanjuje se: visina noge zupca. sirina meduzublja i tjemena debljina zupea.osnovne zupcaste letve. granici broj baea pri prenosnom odnosu i =. Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro. a aka ~ zupcasta letva primite sredistu zupcanika. gdjc je.(zupcaste Ietvc). Prevojna tatka (N 1 ) podudara se sa tackom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1 1 ).22. jer se osnovni krug ne mijenja. Profil zupca i dalje ostajc evolventni.upea deblji. ow metodu nije moguce primijeniti jer je standardizovano et. 4. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi l)ostepeno u zahvat. a korijen :z. Na s1.: n = 20°. zu- E r\2 ~ ! \ Podioni krug Srednjo liniju profilo I \ I \ / E E Podion. vidljiva je.ap bez podsijecanja bob.ivno C+ xm).3. a kod drugog .i se u skraCivanju _ zubaca veceg zupcanika. Poveeanje ugla dodirnice. 4. Na zupcanicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto. Cilindricni zupcanici sa ~osim zupcima_ KO'l"ehtura zubaca vi~si se pomjeranjem profila.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno pozitivnu korekturu.na 'pomjeranja podioni ktug i korak os~ajl1 isti. 4. pomjeranje je negatfvno ( . 8to je ugao dodirnice veC:i~ to je veea zakrivljenost profila zupca. Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se.e' ne sman.20. 217 .sa tangentom na podioni krug u tacki C. Sprecavanje 2.3.2.3. krug Sl. takv~ pomjeranj'e naziva se pozit. Zmin =. prcma s1. b) sa pozitivnom korekturom 81. precnik podnoznog i tjcmcnog krug-a za ir.lijevo? nagiba (s1.21.3.20). Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj.razli~a u samom obliku zubaca.3. 4. pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao.igla dodimice ~oc = 25°. a time i stepen _sprezanja.graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea).3.l1oS 2 . prevojna tacka (N!) -ostaje izvan aktivne duzine dodirnice. 4. zubaea.xm). toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika Cst 4. OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc'. x . Ipak. Osim toga. be7 korekrure-. 4. x ~ faktor pO:r1"!jeranja profila. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima sa minimalnim brojem zub. 4. Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu ~ X' m (s1. 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea.1b). Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en sprezanja.ko.kod jednog zupcanika zavojnicc su desnog. m -~ modul. a srednja linija profila . 'P6vecanjem ugla dodirnice smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje. 4. Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika. a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1inijom alata . Kod l. .21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade . 216 i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih dijelova okomito na OSll.3. Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan .

8658 ._-=. Dtpornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja.tekstilnog tkiva.9951 "mm)..:. R:: Precnid podnoinih krugova: d. otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja. Ubla7.---j' .). uko sc prati optcrecenjc z.9951 . W7.ri zupcanici su podesni za rad u . visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL).. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi umjetnih sllc)ia (ferol:el.Cltavog z~lpca. A1anji zupcanik obieno se izraduje od kvalitetnileg muterijala~ jer je cest:e II zahvatu. UZ podalkc: z) Jl'. d G" df<2 C"- -+ 2m" = t91.ubaca.!dan na drugi. Iiv..9903 = 307. Ovak". namocenog u umjctnu smolu. 4. Pri tom je pravilno da veti zu~canik _ bude od nemet~la~ a inanji od 111etala. 211/" ~"' 307. md tm je tih. linije dodira bokova zubaca su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku.ala Za . a kod zupc~ spregnutog zupeauika prOCes je.2. upotrebljava se 'celicni .. t~k.mik 2 I Osno rastojanjc zupcaniku': a d~.l.cionog cclika III celilza za cementacIJu. Kako je (iz s1. u jcduom trenutku duz . Osno rastojanje: 19J.3.______.pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri. . [ 0.3.2.23. avioni. Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje vel.: i '51.2" 5 ~ 318 (lllm). d f2 ='du• -. Grafit se utisnc u pcfre bokova.necistoj okolini. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan. 11ozi. Kou ZUpeal1ika sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo.. Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja.).slojem grafitnc paste.im 2.u:nj:rene brzin<: i V~~H optcreccnja .3.dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog kraja zupca od glave ml. J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva..11.~ kill snaga.Se lcgirani eelici koji ~e tcrmicki obr~duju (cc~entiraju. fJ 0 Precnik podnoZnog kruga: 4:3.vanje bukt.4' 5 ~ 296 (mm). a sve greske u koracima ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika. ::2 = 61.inu. tijeva zavojnica Rjefef/jc Prccnici podionih krugova: 5·38 191 J{658 <mm).4' 5 179. cos...iba zubaca 0.4Jtl" =.5 mm.. koji su slozeni j:. meno na citavoj duzini zriPC!l. dQ~ 1.se izrad.9 Cmm).. zbog cega je napoll sa\'ijanju ~U~ bueu' manji. .2.9903 5·61 Sl.'". taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre. drugi kraj zupca prema. Za veta opterecenja". drumsku vozila. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima neeujan. gotovo 51. jcdan od spregnutih zupcaniku. Smje? na.upcim(l.NI -.i normalnog modula: 'desna zavojnica n do='m'z=--- rtl .atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju.). riu 8'-.41lt n 191. bakelit. kori koja je otporna na hahank. umjesto livcnog gvozda.. Sa ncobradenim zupcima.9304 .Precnici tjemellih kn. U pocetku treba zube ~anko namazati.11) In = t .gova: dki.' obrnut. Materijal za zupcanikc Precnik t. novotcks itd.8658 . Kod zupcanika sa pra~ vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu. ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u ubl~_ zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori.~- 307.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda. -"-' 249.8658 + 2· 5 ~ 201.. Kod zupeanika sa pravim zupcima. Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima n~d zupl:anicima sa pravim zuPcima ie postepenost sprezanja zubaca. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju . ' . zuba. Kod utnJetnih m. y • 218 219 .l.o da se dobije uglacani bok zuba. Za male hr.emenog kruga: zupb:.22. Pod pritiskom'u zagrijanom stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Z~ .l = d Bl - 2. 4. taka da se . 4.uj~ od konstr~. masine alatk<. kalc i s1.dot 2 2 cos fJo l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine cihndricnih zupcallika sa ko::. Z Slicno poredenie moze se iz\"rSiti.9951 ~ 250 (mm).<J. cos fJ 0' prccnik 'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog.zupcaJ::ici . pa jc time jace optcl'eCcn. cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl .9951 +.9 (rom). :La \'elike obodne brzine. Kao posebne prednosti ovil~ materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez. zahvaljujuci liveno.

Nakon prorac-una sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj ravnini(V). I .~ 2i\101 POI .3.~. 4.. CT IF . sl. Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G..3. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima F~ = O. Prema tome.25.l zupciroa i sheme optere . SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro) koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca.25.ma opferecenjct vratila I1 b) Sl. Obodna siia na gonjenom zupcaniku (Fo~) ima smjer. a u. 4. obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone brzine (WI)' Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta.vijek su usmjerene ka ce~1tru obrtanja zupcanika: 1 S1 Fr = Fo tg '0: [kN]. Norma.3. B I I Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku.. njihovo djelovanje se manifestujc u.~4).. ".lna sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P.) i teZine 7-upcanika (G z ).'. I-- Na s1.. doz 2A1oz 'T / . Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F.J..ugaone brzine (w 2 ).24.3.rovi su im razliciti. 4. ()brtnog mQmenta: F" .12.... SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.3.[kNj.3. 4. 4.--r-' A I ~ t-. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima 220 221 . vcrtikalnoj raynini prems dolie.--. a smj{.4. D I J -- OJ - t:::= PresjekA-A Sf!.) moze se razloziti no obodnu (P a) i radijalnu sJlu (Fr)~ (s1. Obod~a sila iz.'. cenja ~atila SI.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V).

5b). to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa (s1.3. a uz to.3. dalje. razvlaceniu. izvodnice kinematskih konusa.25) moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo.3.1f i 81. 4. Sln () 2 1 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega .3. a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. tg IX". S1. 4. .13.26. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje-nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. Konstruisan. Smjer aksijalne sile (1~. .~-~ Y / 0 4.3.. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsjecistu osi konic11ih zupcanika. .= OC .26).f-. Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na vrhu strelice. 4..kosim zupcima. razloziti na obodnu silu (Po) i aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta (Mo)· Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radijalna i aksijalna sila: \ \ Dppunski konus Fr = P. normalna silaFI/ na zupcu zamisljenog zupcanikQ. 4.:upcanika. 4. Sln U2) 2 222 223: . Izvodnice dopunskih konusa (R c1 i R c2 ) okomite su na. Ove sile optechua recuju vratiia na savijunje. obodna sila naprde vratilo i na uvijanje.. d()/2). Uglovi kine~atsi. tg (30' 2::::..3.27. IZ' 51.e profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika. Konicni zupcauici SI.Kod cilindricnih zupcaizika sa .· 4. gdje jc --\----- -. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja (vidi 81. odnosno .3.) Z<1\'iS1 {lei smjera bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja zupcaniktL Sile na zupcima prcnose se na vratilu. sa pravim zupcima --.3.dh konusa ovise proraclUlavaju.27. \ \ / F" ~ Fo . s1. S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom obliku. 'zupzista i konacno temeljc masine. SHe na strelasti-m. Aksijalna sila (Fa) savija vratilo (momcntom savijanja Fa .:" . =--0 Razvijenr dopunski konusi F . 4. Po .. le-.-----l---. SUa normalna ria zubac (F~) maze se. fiktivni zupcanik (presjek A-·A.skoj osi 7. -d" = -o-C. 4.3. 4.27).') i radijalnu silu (F"): F.3.ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi s1.ugao nagiba bocue linije zupca prema gcometri..27). s tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih konusa CRe! i Rc2 )' Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama: odnosno gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. osim toga.3. ---.:. Kinematski i dopunski konusi konicirlh "zupc~nika Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se osc sijeku.. slijecli: dol . Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom zuba." tgxn = -~- F cos(Jo tg 0. "izlaie vratilo pritisku.. raste i aksijalna sila koju moraju preuzeti lcziSta. a. 4. zupeanika.1e) i strelastih zubaca (s1.

b) kosi.: NajceSce je 01 +b = 90 0 .3. Osno\'na zupeasta p10ea jenajprostiji konicni zupcanik. kosim i lucnim zupcirna (sl. "'n.pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para: w. 4. = d" d" sin b.l1lije81. 4. z.28). w. tj. Geometri. =dm . A' b.-Citavoj du. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni.nastaje kad jedaI? od' zup~anika postane "tanjiras.3. z. . Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti prema slid 4.sIuCaj .3. .28. Q. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun' geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu.2 l' pa je modul:- Na 81.3.' _ . pa je tada prenosni odnos: Poseban. jer joj je kinematska povrsina u obIiku ravni.L -)-2~smb' . 4.2c i s1. z. 81.3.ske mjere konicnog zupcastog para.Z9.3. c) lucni zupcasta ploca.. 4. kad je ugao kinematskog konusa 90 0 (vidi s1.3. .3.29. 4. Prema abliku bocnih linija zubaca osuovne zupcaste place razlikuju se konicni zupcanid sa pravim. = sin b. Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de) podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).30. jer se mijenjaju mjere popreenog presjcka duz zupca. Ima istu ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupcanike. S1. . Tanjirasti zupeanik usvaja se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna d.t". Precnik podionog kruga: do = m . -4.28). Madul zupcaniku kontinuirana se . 225 224 . c. 2 Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu) i ne mora biti standardan.zini zupca.30. 4. Spoljni i srednji modu~ konicnog zupcnnika nja pO.

Q.3c i s1. . 2upci' 'zayojnih zupcanika dodiruju. i = 5 do ge) pa i znatno vise.bilo ispravno.jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. CilindriCni zavojni zupcasti par iroa zupce sa isrim -smjerom nagiba (lijevi iIi desni).3. Prexna tome. Cilindricni zayo. za dva koraka _. Za jedan okrctaj puza. Usljcd zavojnog kretanja zupca po zupcu.4. a.ti zupcanici LJpoti'ebljavajl. 4. SI. upr.31. ali se bitno razlikuju po naCinu rada. ako jc puz sa dva pocctka. 4:3.1i cilindricnim zupcanicima sa kosiro zupcima.cilincJrj..---. .3'.3. Ugao uspona zavojnice puza .c dui zubaca.4. Primjenjuje se za prenos obrtnog~ kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze. puzni par redovl'io nidi kap reduktor.pojavljuj_~ se klizani.ca. Najcesce je puz pogonski.3.12 Zl q.. pa 'je stoga stepen iskoriscenja relarivno mali (rr ~ 0. puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral. pri malom' prenosnom odnosu i malo.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimoilaze (s1. L _ . Zupcanici sa zavo. '1. z =. Prema obliku su slicJ.ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.. 'obrce se i puzlli zupcanik.ish.m zupciroa primjenjuju za prenos munjih snaga. Qvi nuvoji su samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza.32.3. . Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno ncpokretan.32). Puini zupcanik irna ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. 4._ 81. uglovi nagibfi bocnih linija PI i _R.'l podionom krugu (tog):c . pocetaka 'puin broi zubac4 puznog ztip'canik::t. .3a i s1.-=-... Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do. .14.~ _b) glob6idan 226 227 .araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Upotrebljava. 4. tgyo = ~.3. itd. a ugloyi PI i P2' rooraju biti isti.nim zupcima shcma nici sa zavdjni.i. Zl -"-- gdje iG_: $_2 -:-:- tal' = t02 ~_1n '. ruZni parovi: a) . Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od -smjcra . prenosni . 4.. 4. Pui iUl<l ulogu . . zbog cega se brzo. L = '$1 • 'ta~ ~'koral!:: zavojnice puza. trose. se za velike-. brzini (najcesce za pomocno kretanje.33.prenosne odnose.~ Wl ~2 n1 Z~ =. 4.3. .] 5. aksiJalni korak plliu na _POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n.31). ne moraju biti. PiJzni zupcasti par 'bro. ' Pre:jekA-A 51. . njihova vratila medusobn~ zatv. Zato su zupca.3.92).ako je pui sa jednim poc. Kod ciliridricnih Zupc311ika sa k_osim zupcima smjcroyi nagiba zubaca su razliciti. puznog para bice: .zupcanik gorijeni elemenat.~. a puzni.etkom. Puzni parovi Pu~ni zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. kod mot01:a SUS).7t. .s~ teorijsld u tacizi (kod cilindricnlh zupcallika sa kosim zupcima po liniji).odnos.a tome. din' n gdje je-.moze se' 'odrediti kao i ug~O uspona zavojnice vijka prema obrascu: " .30"-. D~~ bi ~prezar:je -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka. Prem.

(oaf •.od fosforne br-onze.vratilom (s1. in. 4..obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje...35b zupcanik kod koga je. 11: ~ . " i I 7~ tj~ '//E . ova nizlika vcea. '<I" I 1': In . . . tijc. 4.16. obi¢no od boljcg celika.3. a za trajni pogon i vece brzine . d. u praksi se pretezno primje- njuju prenosnici sa dlindricnim puzem. ·2 OIl' • (/ .3. D. a nakuadno' se vrSl..33b). 4. -tlg "I . d . ICO. Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece.:ntf 0. 4.3.idul SI. (:.(:.·1.1220).3.. disk (iii raod) i vijenac (s1.35a piikazan je~ oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu podnoznog precnika i precnika vratila. •• 1. Na 81. Kad je razlika izrri~du podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ) mala.:.· .3. Na s1. SI. I . pa se u tijelu zupcanika predvida. 5.... aluminijumskc bronze i od plasticnih ma.e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju glavcina.3b ' b.3.0745. C. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem.rucni pogon.upcanici se izraduju izjedna sa .34).. SI..(. Zupcanici od celika v~cih dimenzija: a) kovani.ena puznog.3. matefija} i naCin. 4. b) sa otvorima b.33a) i globoidni (81. cijena ovako izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno. Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama.. manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. b) vare11i -'T-~" .. Medutiil1. t flv' :rik "10m d. S obzirom da globoidniprenosnik zahti..36.3. : I..4 c. 4.:cveoma tacnu izradu i sklapauje. .3.34.Ptizni zupcanik se od li~ venog'gvozda izraduje za.ev.36a)... diska i glavCine vrsi se zavarivanjem (sL 4. Navoji globoidnog puzabolje Su priJagode ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza.4a) prikazana je prim. ~ .3. od celika 1egiranih hromom i manganom.u otvori za smanjenje tezine./. ~ .35.':J4 -:M6 ".37. PuZ'se redovno pravi od tvrdog cel~ (najceSce.064:. 4. <(1. 4. 7. Zupcanic~ izrad~lli livenjem 228 . Zupeauici: a) mali. 5 . a spajanje vijenca. zbog toga 8to se matcrijal za zupcanike. a Zft teSke uslove --.m. zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine. 4. presovanjem. izrade.io zupcanika se obliku. : t " b.Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilindricni (81. koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i 8tO je izrada slo:icnija. • . . a.3.3. puzem podesniji za velika opterecenja. 4.36b). S1. 4. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem) kovanjem. Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i zasehno. 'b.5 m . Konstruktivni oblici zupcanika Oblici zupdmika znvise od~vise faktora~ od koiih su najuticajniji namjena.8) d b. Zbog toga je prenosriik sa globoidnim. a na s1.zupeastog para kod reduktora. tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina. 0. .

17. Etalon-zupcanik mora biti izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu-panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja zup. Koliki. boklwa preko. = 28. Izracunaj geometrijske veliOne.o~nika'? 10.3. Kontrola zupcanika Netacnost izrade r montaze zup~ Castih parova izaziva nepovoljna opter~­ {:cnja." Po""'" 20?. Konicni zupcanik SI. Zupci puznog zupcanika i_zraduju se' metodom relativnog kotrtfg={16.39). .=a3b zupeanika obicno izraduje od legure s.ni.1J1jerenja_ne _daje.41.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9'.re~nici? 9. 12.ela puznog zupcanika iz/.._ mje-renj'e preko vise zubaca (s1. zul)acl. na jednom. Bro.lizroka.para sa' kOSIm zupcima. Puz se nUJCCSCC izraduje izjedna sa vratilom.40.·Q..napadna linija. Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So.3. 4. Uobitajeniji naCin .rnika'? -11. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca. Posto se vijenac puZnog b.? 4. a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama.•1. mn = 5 mm. prikazan je konicni zupcanik od celika~ oblikov~n kovanje.r. ha konicn?g zupcanika? 6.3.2R.2 do m' If! 'lim '1'-m za m_J2mm EkY>jrupa.. zup_canik.3.a" a. Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima.direktn'o. niem daje zbir:na 'odstu'panj~ spregnutih zupca. liZ podatke:.38.. koja obuhvaw: 2.-/Om m.ristike zupcastih prenosliika? 3. Stu je -niodul_zuptinikai ' pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstupanja i kont1'01u zupcanika sprez'anjem.38. 43...3.canika koji se kontroliSe.!"). Pnz. 2. ·Za direktnq. '1'5.dovoljno ppuzdane rezultate. a .a i. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq. Mjcr3' preko zubaca ' ZADACI 1.sa vratilom U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola zUpcanika.mjetilo. sum i zagrijavanje.: sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji zelirno komrolisati.. Kako 5e iZI. Ovaj naCin. vibmcijc.1panj. Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima Dkretaja. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti. 4.ol~ debliine zubaca je indirekt:~l0. 4.3)d vorn se vijcima) prema s1. Kontrola spl'ezaZa CL. b) podderum vijcima 8. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet prenosa~ odrcduru se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie. aluminijuma iii kalajne bronze. zubaca tog zupcanika iznosi z. ri. z~ -= 20. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi _-p. kontrolom.mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu dle =.' ril<.e izvo. (f..18jd (/. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk. vratilo Cine jednu konstruktivnu cjelinu (s1.je mod. zO SL.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. w 43.40.kontt. 4.koje se naziva modulno rrijerilo. Sta je prom cilindrjcnog~_ 'il.. za etalon-zupcanjk~ 'j s1.ni zupcanik ./30 i_~ 231 .37)~ Na 81. 120 rom.. SI.zubaca . .upcastog pr<:n. Kako je izvrsena podjela.-' (W) je rastojanje raznoimenih. 3. b"QJI> I '(LU)d '1~1. ':.. Mjera prek. cilinddcriog zupcastog. 'a utvrdivap. _12 SI.Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine? 5.("mjerni bra.41.vijenca i tijela: a) uvrtnim vijc~ma. ~.a prema medusobnom polozaju osa vTatila.acunava preno'sili ocino~ trostrukog z. veza vijenca i ti. 4. dbieno' glodanjem iii renrusanjem. odstl. _hrqja .o zuba~.5<f zo ri·' a. puini toeak 99 zubaca.VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1. Sta je stepen sprezanja? . kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte i podione aparatc. 1.m.39. pa u tom slueaju pm i. mjerenjem prek(} vise wbaea:. Kojc Sil OSl1ovne karikte..NI. 4. Pored slike su podaCl zu odred1VanJ~ konstrukti~nih dimenzija..3.3.6.a obavija se pojedinacnonJ.8)d nallja.). Puz izradcn izjedna.kll.ul tog zupcanika? 81._ a sta dodirriica profila -zubacar 7.3. ~a mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika.2 = 50. oaredenog. 4. zupcli~ ili indirektno. Stu JC . PI'I'ANJA 1.= vC?:a. . .' mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul.>aca.

~--" SI. -----'" remeiii~u. do udalien'--%l1~ 3~ ..~~---'-----.zauz4n..gD."'_. dok se trap'" " rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga. d.'pQy'~s-ava - duzina dije1a remena. 20.:.-najeefk~e--ocl·-pogQlJ'§l'.p---2KQQ. ' ~tO_~ ~eCni presiek reme~~<:~.a. " {)-l' OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .' .-'---'- - -- ------.C!~TJ"gli 4.. 17.$l.._~lg~odno~ krak~.~l1:. .dodirivanjcrn ~emen trosi i sto se. C. .1. sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t nih odnosa pri manjim osnirn rastojan...ljno __Q. leojj obavija --. b.t91!ti:__~_~r.~.4..a. zubaca? ' 15. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa zavojnirn zupcima. 8ta je standardni profil.}!~J?. / 18. slabijc. ~.. a (sL 404. 4.~~3X~m_ffii_C£LPQkrelle_x:eU1.i ~rapezni r~eni ~rirujeni~?l~ se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1.4.4... Stainost prenosnog' odnosa postlze s~ pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.4.4."'-.Qj~ rnorl1 biti _dQYt).:~. 4.ren...-r~_ce.preklapanje zubaca? 16.!) --L.. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra.1~~~. dok se pl)osnatl kais In . ~-.cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka? 14. .!:_~p~~nf.9Jjl~ . . sto im omor.. ~_ Remenski p:e~osnik' sa~!QjLs0.._?~.~r~m~lli. 'Kako se odstranjuje podsijecanje . dok pljos. radI hez Jcdnog remcna. c. Ole Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .I~?:s>?_~nSf!2.1). c). remeni prenosnicl mogu biti: oh reni.. (s1.J~~. rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags.-­ nj~lJLrrp-1Cl1a-suzm~£<.?). ci. 4004.."-CJQ-ID_~. a ~abije zategn~!Lcli~u_~~~~_191Q~4k.nati spajnju naknadno.ic~-.i!1_~n~ _ i. b.-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc l'astot1~­ vr~ti1a. .~enov? mo~e biti viS~ na jedno~l prcnosniku (~_s).Q. 1M I c. Ncdostatak ukdtenog prenosa jeOS~ tome sto se. 4.. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati. Elementi otvorenog remenskog prenosnika 232 .a___ B~f'''''' ~~~!. .:tenice-$1:¥4tR_tt~Jli£Js.JL12~i!9Jnik.~fl-~ naziva se radni kmk. Okru¥li.. __ RadnLkiil<jr~ha Q. J ace z[tegliu1:Lilio rt?!!?:. d Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila.2a. 4.~~iYJiQ~~L. r:tapeznih. a onaj koji silazi sa pogonske remenice../Pri tome ce omij dio remenu' kol[nalffiZl~iia'-p'ogonsku remenicu biti jace zategnut.'?:.~lJ_k sl.. Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine tnipezi1hn zlijebon1 !" nica...4. 2 ~Ptl~~--~:::~. IzraduJu se kao beskrajUi. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova. uhl'steni ipoluu!'rstc:zi.) okrugli. osobine i podjela.-=-1c_m_en!Lt<:E_<:?!?E~~~~]:_f±. n. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika? 19.') uj)l'a~v PUo._lemen ce prirnorat!.!~_f!.ima.§!"_~~UuiCin. n. rcmenice. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\ ~t nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen. _l?ovijani~m.$.vecanog savijanja~ SlUanjUj~ sa- S1.tmj~. 8ta obuhvata kontrola zupcimika? ..: ' primijeniti i za druge oblike prenosa. Sta jt granicni bro...vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.l:ljene~J:~m~_.._ .2d).~e pri velikim brzi~.d~i~ omogucuJe da prenosmk. b) trapczni.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja.s. zbog po.4.<L$_~ ()J.1. Princip rada. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI 4.13.~:.2.~ iemcrliCf7.1. .L_1?~~~krajnog -pos~~nika_. _.! 4. rE.oni_cnu_:remeni0J.

pl'em.1 L Debliin~ u zagradama. a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije rcmcnice.. Ovi re~enovi . b) poluukrihen. (natapa. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od .?lag~ . od ostalih. Znatno BU jeftinUi.eraturi. Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka.3.Ii 4. c) sa sporovoddnim tocizom..Ue' s~ tekstilnim Ul:oSJ. Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika. tekstila i vjestackih matcrija. 4. Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j.5 fl1m. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja. Remenovi od' -svile o~li. Osjetljivi su na vlagu i povisenu temperaruru. Nekoliko.ecav_uju Qtpqrnost.koz-._tkanine.kuju se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4. 11Z :reme~cu.i'-d~bljine koznih. zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti remena.ipi: - .za kozne kaisci.a. .anih (tekstil- nih remenova i ~irine remenica.:_1' 1:emp.2. (na. ..tdm fer su znatno jeftiniji.eno odstupanje sjrine J.miran h9d .standardne sirine.4. Rcmenovi od pamuka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se. (mje:re'u mm) . :. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a. kudjelje." Prenos.. Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena) nn drugi par. e) sa zateznom remcn1com -v njego.'_ st'!_ -sk1. Pd to~e. _Ces:ru ptunjenil imaju' rern~novr iztadeni 'od' g:uJ.' vlag~~ im(iju .uje primjena ukrstenog prenosa za < IOmjs.4. gumir. l\tlaterijal i dimenzije remenova Napqmene uz tabelu 4.gume iIi tunkih celicnih ti:aka. savitljivi i trajni. a rjcde i od . zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama prosj~cne vlaznosti.ceSce 'patnucne'.polia:nidne tr:. .4. 2. $1.1. ~~ic. Vr10 su savitljivi.' u zav~sriosJl' od' ~irine.! TutU. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.tunja i pri manjim osnim rastojanjuna. ' U tabe.--'5 puta_veta.1. 4.od. -jaCine. ukrSten. Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan pritisak na renicn.Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i re1ativ!l/~. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.da zbir precnika spregriutih stepena bude konstantan. nih'.e + 0. date sU.~~ b. J) sa s(cpcnastim remenicamu.4.:-_5 mm~ a kaisnika l-'J'_mm'. od koinih.. ali SU. pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.. I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni. Z3tO se preporuc.4.1 impregnira se gl.ajsa je 2.ak~! b) _wcni' liloj -od 'poliester':"uzadi ~35 .v vijek trajanja remenu. svile i s1. Pljosna~i ka~si Tabe1a 4. Uslov za korihcnje istog rcmena je.rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme-nice. turi\.tiJu. Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena broja bkretaja radne ll1aSine. DozvQl!.otporni su na.irnpregni234 81.tna!lje jZdr-*ljivi. slo.4.1 mogu raditi objema stranaroa.4..4. l:Jljosn.'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov. .ati remenovi izraduju sc od koie.eva tekstilne.UUom~ a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ~ovisenQj tempera~ .e -predstavljaju debljine :dvo~mukih kaiseva.

-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke mogucnosti njih6ve primjene kod: pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima.4.4. Pokrivni. 4. cos "2 .1. 4. 18) i ce11cnoll' 1 Radi sm:mJ·euJ'a teiine. stroju.e i agresivne materij~. a krut u popre!=:nOlll.3Yl!l&m~1!!£.. 4. 4.-= .Udl f{J=40e± J~. u sirina111a do 1 200 mm i ieljenim duiinarna.5a dat je prenofil1ik sn~gc klinastim remenom.gWl1c protka~e'pamucAko se u gomjo] jednac. a malu j'stegljivost.6. preciznijih pogona.4).' a' radijalIla sila Fr = 2Fn -.7.--. 141 s1. rn biti manja od radijalne sile (Fr ). 81. • u.:~) 4. ' n . 4. Remenovi ckstremultus isporucuju se. a sa druge strane je pokr. ' Fr Vueni sIo.= 40" ± 1" Csl.6). S1. slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce).lJlo .ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" . .b) . elasticnost i savitljivost. Poliamidni remenovi otporni su fla haban. 4. Za 8pajanje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik. a oa s1.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije. sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.~~~ :'~YJ\.8\ r remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa remenol~ (~Old \ 0. sto mu pelU en Se izddljivost radnih povrsina i moe nosenja.. (2F ..! z ('. Visoka cvrstoca poliamida. s' obzirom na tip i izradu. za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl (najlon.4.Od vjeStackih materijala. Imaju veliku cvrstoeu. mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn pogon ekstremultus' remcnom. 1--' .pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena.em od specijalne tkanine iIi kromove nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa. Na s1.r N1 } ". !p . je'tailak.iven sIo.ltUt10 Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ. ugaa pr?~iia trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .ci) i vijeIL. pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila. remcno'm ekslrcrnulrils ' Rcmenice se najce.\__~'~ V\:{/. 4A. oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom. poliester-uzadi.:/-~~~.zllom..). <. i najveca tacnost prenOsa obratanja. pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke. disk (iii pao.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja.0.i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1.smZ~ dobije se jednaCinu: 2F" ·It. Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i standardhi ugao profila T . ovecava. R.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi protiv klizanja.. 4. gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. .~~?:::~. na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.:: t g z' 'I' 2.ce izraduju od sivog liva (s1.~_::~::=. Izraduju se Od. R. Tarni slo.4.e miran rad be'z titranja. tr rcmenom apeZllilll. orlon i s1. perIon.4.=--.prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis. To zna~i da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju. ProfH klinastog remel1a SI. Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova u zijcb re01enice. iroa.<. 'smjcru. To su viseslojni pljosnati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill. rp rr odn . llsvojcno je Sta d'. koie (s1. 2F" 'sin j-.-a prosjecnu \'lijedno~t koeficijent~ trenja'p.4.:~ . povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja.\ dobije se: tge. cos !). te ve1iku otpornost prema habanju. koja im daju vecu moe nosenja. gdje se 'traz.smjeru. Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.4.7: du pri radu 11e dode do zaglavliivan')a renwtJ .C (51. Strul.3.· 236 237 . SHe prl prenosU. remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i o d aI'" l\'a UUltlU_ jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih limova~ Na remenici se razlikuju: g-lavcina. rckonstrukcije. 0 2 . -< tg.I' \0\ \ kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom.4.

povrsine' obrade grubim brushim papirom i oC~.160. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi vijcima. raoCi su najccSce elipsastog poprccnog presjeka.4. 4. 200. Akoje precnik remenice ispod 300 mm."=QBh h '::'. 4.C1. Nomil1ulni . 670. u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11Cnieu za pljosnute femcnove. 53.8.<Q018 8-: 1.l0b ima ~imel1:e uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena.265. 67.4. 90. 450.4.12). Su.racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne. 560. 100. 40. vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje tezinc.ste .· UJ "o.8a . 530.ba~ b) sa jedpim zljebom i limenim ulokima ' No.236.150. 4 4.4. 50. traku izvodi Be: lijepljenjem. Osnovne dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1.212.170.355.u Ijepilom. lYO.475. koso zasijeku (sLAA.315. 4. 4A.2)d s=~+ 3 mm I' 200 '. JUS M. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica. 25.raduju . Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .~e-Jije 239· . ulo$ti. b) sa dva reda paoka b.12. 630. sastave na odgovarajuCi naCin i .125. 425.8. limen!.4. a S1. 112> 118. 4.OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan.evi remena se zagriju. 80. Krajevi rernena se prethodno..e l'cl}1cna pri radu. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijencemod presovmlOg cdicnog lima. &1. NaNni spajanja i ~atezanja -~c.. Zasjeccni kra. 23. 710 .. 56.11). 71. 2B. Spajarije remena 'u_ beskrajnu.10. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije.10. 63.stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.ce1knom cetkom. SI. 85. 4. M~ 4.4. 400. Stepenasta klillaH sta remenica S1. 51. 75. 60..300..la . 2500 lllIl-l'.224.u obliku trake konacne duzine koja sijecC' nu potrebnu duzinu i nakon toga_spaja. se 51. 30.-']00 so:.4. prema JUS Cl. 500.250. -jer su brzine pri kojima remen radi relativno velike.253 iznose: 20. Remenica'na s1.9. da bi se smanjio otpor va'zduha.menova Pijosnati remenovi se iz._ preroai. 106.4. lijepljenJem Na s1. 4. Oblici vijenaca klinastih remenica. 600.4.reUlcnove (£l w) pre-ma. 233.1b+10mm o. 4. pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J. Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa primjenJ'~ju se stepenastc_ remenice CsI.ini remenovi.8 Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko.9. 1S0. 132. l'otcrtuni precnici imaju prioritct..375.8~ Remenicc' ~a pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka.25 a dg ::(1. a zatim se ..a) sa dvu. 45.280._ zIje.

vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. ' Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega .~;poveca, koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i puca",-.P~rastom _brzine J~iic~ j:)ojacavaju se sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060._ _,min-1 ; L~n~tom, pren()sniku potreban je nesto yeti period razradiva~ja U odnosu na -druge prenosnik? -_ _ --, - . ,

Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraSp.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).

Slobo4nikf~ i~ca treba--qa bud_e'isl-~6d-i-~dnog-~aka (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,Sl.

4.5.4~ ~PQljasnjJ

; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih ma~ina (*om:t)ajna:~:<trak­ tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih ma.sina, ~tt;kstilnili IDaSina itd.

Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C i~-':aduju se u _cetiri vari~anJe, i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;, ,~
Spojni ffanok tip A

/!¥i *'
f""7'-------!'

h

:

clanak

SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak

Spop clanak
tip B

Za pren()~ ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi , land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli, cahur.asti, svorn£ i zupcasti. ' Valj,kasti lanci, izraduju se kao jednoT~dn~· _ (s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni (s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be i~' Clanaka' koji 'se sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a _ (l), :\<;.poljnih plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4) i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na zadatak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i da prirni povrSinski pritis-ak u dodiru_~obr--' 81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ -'zui . lancem -ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto predstavlja o~novtiu prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

Spajn; llanak'
tip C

Spojni , elanok
tip D

i,hi

)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci

~I
L

1. Spojni danak tipa A ,---. za lance sa parnim. brojem clanaka za korak h>12,7 rom. 2. Spojni Clamik tipa B - za- lance §3 [parIum bl'ojem clanaka za korak h >"12,7 nllri..'
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.

h.

c.

lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm. 'Posto su _spojni _~lanci_ tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ~-toga, ,zahtijevuju

4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.

r

Sl~ 4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni

k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin brojenl clani)ka.

242

243

Cahur~sti land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih 6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja k~i­ zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -

redni.

~vorni land_(s1.' 4.5.8) sastoj~ se ii vece~ broja~'pioCi~ ~~~isobn~ ,'spojenih ~Qr~ njaeima~ Primjenj~ju~se'za male,:.brzin,e i_mala opterecenja. I~raduju ,Se",ka0J:dno...
,',
(,

,

Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica"":'zupeastog:'ob$<a- kQje~iahvataJu;' zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od spa~danja ,sa lan,caJ,1ika~' _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e s ob;e str~e lanc~) Hi, pp_.sredini....U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci su tezi, ali im je rad niitniji.
, r

.:--'

.

...

'

"',

,-

Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{ su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i sv~oj ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani lanca.,_Upotrebljavaj~ se_ZB. grublje prenose, kod poljoprivredriih ID,aSiria,-~, .rudaistv'ii' r~~

·1 .
2

I

....•..

,

-yt:l$_~_$.. '. ,
T

Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land

~
.~--~'~.
c-~~--

-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.~.1O. ,Ev~rt()v ,~~tnac

4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na. koje se'narnjeSta ~anac. Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10,
~~~=~

..

..

.

...•

ruti

Kao i 'kod zupcanika~ zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za izradu lancanika -kod~te se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu ~o:-,

h

Il.

b.
SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jednciredni j b) dvoredrii

244

sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < 3.m/~;pri Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimijeniti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se, u~imat~­ u!S'ljicni celik za cementaci~u i, po~oljsanje. Za vece .?fz.U;e i ve~_:,u~are, P{)~Onskl , laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe. , 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila zavisi'od'obodne brzine) niiCina izrade~-vrS:te lanca'l sl, Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn . za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .

r+ 6 +',12,'7'

'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e izvedb~ meta bez, jezgra: 1 + 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.

v=

7 zica,;

CelitfJa ida/l,~ jezgrorn bia '~, (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre) sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.

J~goslovenski' simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra' ,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + jez~a-. _ ' ' '

-+

4.~. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)

i5eJima_ l~Za.d posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova, sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea razE~ ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe u~adi Seal~ (Sit) i W'a!Thlgton (Verington).

. _,U±ad su ranije d.~sta koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne tnaSille~ kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.

Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2 polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii vruccm katranu, ali se time Cvrsto~a smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povisenoj tcmpcraturj~ a ostri bridovi ih ostceuju.

SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm Jugoslovenski standard predv-ida sljedcc~ izv~dbc' uzadi posehne konstrukcije:
6 (7

Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i indust~ij­ s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se odl~licllih iiea koje se " , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim sukanjem~ daju odgovarajuce UZt. '¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa je2:gr~m Js1. 4.6,2).

- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 + 15 -+- ,15) ,= 222 _:lice + jezgra. ---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 zica ..1._ jezgra

iiea

+ jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) =
.L_

152_ :licc

jezgra;
'=

+ -( + 48)
-1- 7

-+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra;
+ 7 +,

8 (1, -:- 6-

+ 12)

152 _~~

+ 7 +'14} =,228

',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7

6 -VI2) ~ 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .' 14) = 28.8 ziea_+'jezwa

:> _ licani stru'k
l'

_vlaknena jezgra

si

4.6.1. Celieno uze bez jezgre

SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'

Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic: sukano j,e-u prvo11l sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti ~esno (tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie '~uprotno sukanJu U sl?ju _prije- ,toga. :2iCe nio~ biti gole i J?ocincane. ' 246

Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna (najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi. J~zgra natopljena ma~ivOlll cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu 'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili mekog -celika. IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne ~8htijevaju riikakvo- -odrzavanje.

247

PITANJA

1. Objasm sustinu prenosa snage lancima. 2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i remenom?

3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage? 4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae? 5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?

5.

REDU~TQRI

7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog odr~avanja8

5.L ZADA'l'AKTPODJELA
.

.

Zllpc~ti "iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL je,:_smj,~te-p.', u,,'posebl1? kudsIe;,~_; cija' je: osuovna na_mje~a_da broj ok!et~ja br~ohodnig_-pogonskih;_ lUflsipa',s!xuwii ~la po~ebni broj ()1<re~a~a, radn~Jll,asil19__ -~ziv~<~e_re4u~tor (~1". ,5,l).:

SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu

motora ulazno' vratilo_ preko a nekim relativno rijetkim slueaJevima _ ~,preko -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __ izl~znog_ vratilii r'edukt9ra~ moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e m~sinc, pr~~o spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog. Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a izl~,?og,' vratila" smanje___ ll,_-vise' tu svrbu tl_ k~cisie se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_ preno~nik odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji mo~e., da pkIJuiJ. -prem-a._ potr~bi, odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5. Bilo koji broj ~kreta,a, U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori. peni.

M~rrierit ,~d

~r~Jwsi s_e:);~

reduk~ora

spojni~e,) ~'

y_

248

kosim iii zavojnim zupcima. 'zasnage do 700 kW..tTl.iz upotrebe otvorene 'prerios'nike" .moilaze._. -.2)" a . lj Ct. 5.mjes:t. 1% ert'i4. urcdaji (st 5.redUkto' . ' d eno l venJerrt.1gra:divati na.i.9QO).In.. . • . ~ i:l. \."-.1) r' . Prema nacinll_prenosenja sJ. i'· Je 1zm .KuCiste_.2. .P?trebIlo .alizovanim 'tv()rnic::ama. (p_ ' .og c~ga semogu. redukto-d m. SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik. redlJ. -. polozaju vrat'ila.j_' ".ll <.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1. ~~ t 'riiil)1oilaztiih :v:ra~il? Na's1. ob£cni i specijaln._primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo pr~ .gotova roba. .Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i .1. (10000)._-povisene Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih .kab.1ft l.tor.anIa'ak " '''Uei): . ~"gdje JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. i .. strukci. SI.a bA.reduktora mora _da ima. P~ei11a broju 'Zupt'astih parova"mogU. Jednostepeni'l'edukto~ 'sa konicnim ZUp~anici:tn. Uznl.: Redu:J(.cesce izraduj1.a ~ sa paraIe1njm vratilirria.4b predstavljena je konstrukci.KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1 .Hi _radn~ 1n:asmu" I~rathiju_-se u_spetii. .:prasine. sa kombinaciJom -.'. 5. prenosne odnose. ispod i sa strane putnog zupcanika ~ l~U!U Se k"" S ccsto se. OSNOVNE .kOl1. Ono stiti prenosnike od ~poljnih uricaja::\ylaite.a jednostepenog 1'11'" ' g sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju. Prema medusohnom.l.kupkg"za podrr~azivanje :~pc~ika i lezajeVa.puznog zupeanika r~\~d~ose i __.koJa .I ' Dr\::.i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju. 5.1 ] ()i~'.? ' et<lt'l.povreda j predstavlj~ uljnu.pravim.ffiOgu 'biti -'Ughict. It 1:. Stora) . sa 'vratiIlnia l~oja"s~ .-nesmetan rad -zupCastih parova. 5. man i ujednacen rad. gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki. ] do 10.~tol' -::-' sa vratilim:a se.m~tetija. gdje su prenosnlci kollien} zupcanid sa.r~kao. Primj'enjuju _se ve'Olna .cni u motor. '.o. biti: j"edno'stepen{ it' 'b ' -~ iiuktori. 70. REDUKTORA H E . Reduktori se nai. .4) primjenjuje se za prenos ' 0. 5.Q. VOstePen:· Prema' poloz8.inotor-'~eduktOl:) . .90°).na~~vljati. Prenosni odnos obicno je 1 du 500.' oUzdau ie t "<'" ]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. J llJUJe 8(. Z01ta. 5. iIi strelastinl zupcin:a.(takod'er pod uglom od .e i kosi. 1ikrs~~nih .e sa puzom iznad. sa p~avlm. Kuciste.sriri radno '-osoblje od eventtiaI~h. .'sijeku (obicno pod. Puz je jznad puznog zupc"zn?k .:dovoljriu krutost da obezbijedi. .Jednostepcrti redli.' re4uktora -'lljccillO . a 'scrijski' _.3..1age mQgu hiti. .2.. ~~(' . samostalni..(. " 5~ 250 .ogiI biti: ko~im St. ".<'i nosne odnose do £ = 5..uJ(r~tavaju iii m.. Prema medusobnom polozaju puza -i .1. Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0.1 do: 10 000 k\V i \risc.0. par?1e1nih.3) prhn'c ' . zlJ. 5. '~ .

. a konsttukcija rm':l.sporohodni.dvostepeni to 1.: si 5.odnose i = 5 do. :J?aron..ia duz z:u. ~~6. .f b.Sl..joe z.nla.'.omcU!iu.f..zupcani~.>b.uvec~va njego.) imft. .mi reduktor 'sa koniCnim i. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi o~tereCeb.7.:6.4. razvucene k~nstrukcije prema s1.. I L .jcl11 snage'. ko'risti . zhatno manje.. 252 ..' Dvostepi. Jednostepenl pumi red~ktor: a) paz ispod. Kmiksijalni . stepena.:! ' -. Ovai. prvi . III.l.. 5.3'0'0.~na~e Iivostepeni lwaksijalnz' ._. moze biti izra-:: den i sa pravim zupcima. Pozitivna strana date sherne.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim. 5.'gdje je . :~ 253 DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5. rcduktor SI.pren1a s1.statak opisane sherrie je u tome.itl1a I I' Irru'·. 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD.(izlaznog Vratilu istom pravcu. .hlVa izrad. u veCini slucajeva ima zupcanike sa kosim zupcima.se za prenosne.-'u pro:storu kuCista.'u postoI~njl.. l1a Dvostepeni 1·eduktor sa br. .sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.tolip. preroa oslon-.u. J .zupcanicima (s1.reduktor Cst . '40.e#uktor _' s':i$ ~~ailje:tit . -r I I .)g' .e se za pre:nosne odnose £ = 10 do 70. . ?~U uJazn(. . med'!losn~_rastojanje brzohodnog stepena jednako je rastojan.vu sirinu i otezava opsluiivanje.i/l?rema -pr. Prvi stepen reduktora -.!. tupcast£m parom (s1. . odnos" i :. .brzohodni. 5.8. kosim ili strelastim zupcima).bfpui izriad zupcanika W11:.5.a. ~• :j •.bll~.-Ovi nedostaci od~tranjeni su ko4.t. 1_. droa. mogio biti. Trostepen.. :j¢ u sim. DVO:!it~peni r.stepen podijeljen na dva para zupcanika._redu}<tora _s:i_granaf?.7.5.5.. . 5:8).Osim'.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ. Nedostatak njegove konstrUkcije je. 5.tilo_.egicnom raspor~du zupcanika svih.:..5) primjen.s-. za ulazno i izlazno"vfa.= 60 do. 5. 2J sa SI.. SI.ohodnim koni(.?slpnac ote. oslonca' leiista.u.9. a drugi stcpen . Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim.':'" Trost'epeni'~reduktor --. cilinddCni~..bijenija od..' Dvostepeni :t'edUktor «!ilindri~m .9) obezbj~duje prenosni . .5. Nedo. Sl.i reduktor sa cilindrienim .

krivene si()jem' :ma7Jva . radL stpanjenja. t1"i Hi cetiri. USU. plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2). a treci par Bll.ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko. 5.f2. sa klinastim Jedno~iepeni pianetarni'redu1<tor '(s1.an. pokretnp. Pri tom.osG uIijevo i istovT. PLANETAlmr REDUKTORJ Obienl. niZmOlTI podeSava se sirina zljebova obiju remenica' istovremeno.' Takvi .jubljana idr. Energoirlvcst. .sL ..npr.2~4 Gorenie". reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i = ] 0 000). pa su obrtne cse' vratila . nosaca satelita (3). Kflke ..e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu nosac 'satelita (3) pdesno .zitet:a habanja j gubitaka energije na. MIN_. ulaznog.obicnotri (2).U . -·ttcnje rbuckanje maziva. kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija.sto racionalnijeg'iskoriscavanja prostora~ snaga 'Se kod planetarnih reduktora redoVno t."dimenzije i. re1ativno -slab srepen i~kor:iscenj<:\.5.i 'sa 'x'avnim ztlpcMia. '.3. .rf!duktori 'nazivaju se.tom sIucaju.) sastoji se od·sredisnjeg.' prlkazana je shema d.1nogo pogodriija svojstva. sa trapeznim remeriom Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve.:. 'po. i sprecavanja preko:-mjerno'g zagrijavanja.da radne povrsine·. Varijator. . pl41'letarn~·. a i radi' boljeg odvodenja toplote.tora"obtcu se u nepokretnim osloncima.. Kad -jed.su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e. Na 81.nepokr~t:ne.U.. VratiIa. Radi. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko sopstvene. . cilin": dricni zllpCcinic. a zupcanik oko'kogri 'on kt¥zi'~ sred~'S!fji (suncani).5.zupcin . kojih obicll0 ima . Plane.. prikazan j'e izgled trosrcpenog '. kruze sa nosacern oko.1) 'udesho {u.tnim. S. 5-. 5. Tcduktora ~ 'prvi par. l\-ljenjace proizv6dc.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita . PIaneta'rni: jednostepeni reduktor Sl: 5. zupcanika (1).10.13.. a srazmjernog pove:tanja nominalnog precnika druge rernenice. smjerll kazaljke na 'saru) nj~govi zupci l1bkrecll spregllute satclite (2).su konicn1 zupcanici sa lucnim . 5."~ NiS. 2 SI. drugi par su cilinddcni zupcanici 7 sa koslln 'zupcima.a.menice.zup'. reduktor dobija 1). D~sni novoj navor U 'l1asoj z~inlji ima vise pTOlzyOaaca rcduktora:.13..: ~~Famos" i' "Unis" Sara.emeno. "ma. prenosnQg odnosa.budu uvijek pre. Planctarni dVQstepeni reduktor' Na "s1. .'od<~upcanika. mogucnost jaceg." .tarnill). Litostroj --l.. i izlaznqg ~'ratila L-sI.. svaki satelit prenosi ] /3 snage.'~a. 'Zupcanik "sa pOkretnirn oslcincenL zove se planetarni (satelitni). Na. 5.'prikazan je' varijaior rem~nom..dva. intep.: "saZetu konstr:ukciju. pri c.rana sa jednog'.Posebnim'meha".e'vo.. '. ffijetljl'vim konusima.12.21. .statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). obicnih'J·~duk. .'ostepenog planetarnOlr reduktora.Beograd~_ TAM c--Maribor i dr. sredisnjeg zupcanika (1) lidesno. j aksijalno..Tuzla~ 'ILR Zeleznik. PODMAZIVANJE REDUKTORA Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·. Pri obrtanju pogonskog.4.emu dolazi do smanjenja nominalnog precnika jedm:: re. ' 255· SI.. koaksijatnosr.".Teciuktori cii:najiI veIike.:canik~ (..11. zU'pcailikom sa 'UllurarnjiIn ozubljenjem (4)" p~ciflju ·s...

svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova. da se ne bi gubilo mazivo. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _. fer viSak. potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu.' . Tada se sa unutrasnjc strane kul:ist:. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne . ulje _se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora.Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u. kod'. Pri obrt. PITANJA 1. sa spoljne poklqpac. · . _n::duktora.14. . slgurnost pogonu. eksploataciji.oja je . Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika. Stu nazivamo reduktorom? 2.az'iva.. . avionska.~1~(1~nje_9Stvaruje se slijedecim naCinima: .mjeseca.Za 'podm~zivwje zuptastih pre~6Snika u zatvorenim kuCistima postoje . Zamjcna maziva ~ reduktorskirn kucistima odredujc se u .ia se brzohodni zupcanik bude .ivanje nedovoljno. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota .istem za podmuzivanje (koji saddl.eniji s.~. pump-u. odakle se sliva na donji dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei. reduktor b.' Za podm.¢em i1 ~a. Radi smanjivanju gubitaka od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <. jecinostl'pcnog i dvo&te-p'. Ovak6 dovcdeno svjde uije ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno h13. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? '. 1viaseu-se m\J~un~ 1/3. Mast se dopunjava svaka tri._ Kioz s.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski opravdano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno). OSiffi toga._ malnu koliCinu maziva. b) dvostepeni 81. uljno kupatilo i :'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem): Reduktori .istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni.2/3 pri broju obrta do 1 500 min. 2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmaziv. posto se pretbodno leiiste ispere i ocis. 8.encrgije na 8avladivanje hidraLilickih otpora. VOdOffi. e1<. a. na 'bok'cwe -zubaca neprekidno dovodi svjeze.se "primijell1ti indu.1 . !. ' i N. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora? 256 . POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr.. 5. hladn'jak.15c). prouzrokuj~ P9v_ecane. 9.a i nezavisno od o.-e vr~i pokaziva. treba. skupljac rb.. Obicno se 'preporucuje potapanje brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .zadovoljavajuce' -podmazi.na '.. £.mazivad lzonzistentnom maseu. sredine tl ko)oj reduktor radi i drugih faktora. uslovima 11. 5..Jantaj shem:: jeunoslepenog. i hladnjak do mjcstapodmazivanja~ a odatic odlazi u sakupljac.Ia nivoa ulja najceSce. 1 5 a ) .. Svaki rcduktor ima .sporohodnog do jedne treCine njegoYog poluprecnika. 10 m/s. Kontro. . rezervoar. -.pomocu ~ventilatora k6.azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu .ljs. automobilska.14) _pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills. filter.' _ .mju zupcanika pO:topijcnog u ulje. Jl.se prhnjenjujc pri. kuCis.15.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) .ri podrnazivanja (s1.po~op­ Ijen u_. Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa j~ siroko tasprostranjen" u praksi.1Sbj. Kod reduktdra. termometar i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. b)..:u:~ja.-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor. 4.4_onji -dio ktiCista .di i Cisti radne povrUne zUbaca. ' Prema kon.:nog planetarnog.iSta.velikih sgaga moraju' se ~j.primjenoro cirkulacionog sisteriJ. (81. 5.51. _.. filtrirati.polQzena u u'ije (s1.dva .:a" i spGcijalna ulja. -S. cilindarst.Za reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem.. Objasni. ".ti. dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora? 5. a 'jeChlom -godisl'lje se'-.uljena _manju dubinu nego sporohodni..koga sc. -u Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod. obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi.i struju vazdul1a' usmjerava. 5. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha. .l postavlja zastitni prsten'.-: c) c'irku1aciouo Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1.rCdl1ktora> 7.ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu kudsta cep _ ispustanjc ulja.15C). _. . Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca pa je porulluz.gubitke.zamjenjuje nOVOID mas'¢u.moze. strijska ulja) turbins~a. Pri izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. Sta se postize primjenom planetaruili. -a puza -:.a? 1.'. u kllcistu obezbijediti opti.eSta~ki hladitL VjeSta~ko .do ]/2 slobodne zqpr:eminc leiis~a ako je broj obrta'iznad 1 500 min-~.. Stu su mjenjaCi? ' 6. 5 . o. Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. rad. i.. a manjak _TIC obezbjeduje. 5.c"gubici energije. vanje spregnutih zUbaca.te sluzi i kao rczervoar i sakupljae maziva.uSl{ed intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva.do.kretnim. -. ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo.splo'atacije.avrS. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter. vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<. povecavaju-s.

1. RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI PREMA JUS C. prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik.NOMINALNI (p"j. Ve0D18 s'i1 ntporne na koroziju..dn~. btih ~u dinlcnzija kao i ci. / do. -... 13 13 -20 32 10 "---"D"-. Obod liveni cijevi 200 320 640 100() 258 640 1000 50() 800 250 600 960 1500 O. p = 0. tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi. 40 do 1200 mm i duiinama L 2000-4000 m111.mi'prikUulci (s1.1.----400: DI D2 25 . II.' 0 Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. Na 51.3. 6. . 6. 6..64p .c:. po16zerie cijevne vodove~ ti se pritisci posebuo utvrduju.1vi !iv. 6. a ne na kompletne cijcvne vodo\"c. naJVlSC S(~ kori::.u. Radi spajanja u cjevovod.j 1 2. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA 6.rc: ::. o]ovo.5 10 16 25 6 10 16 1 . 'V1"ste djevi Osnovni kriterijumi 7.. Upotrebljavaju'se za vodovodne instalacije.) mjerodavan za izbor. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P. temperature i hrzinc proticarija. dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste. zracne i plinske yodove ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom.20 32 40 64 40 6.:0 ". plinovode. Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine dij~love cijevnih vodova. 6.120 P [hor) [har] . Naghtvak livcnc cijev! 100 160 SI.lOd. a od nemetala --.sku (p). U tabeli 6..) koji su obiCi10 za 50(}.1. obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD. aluminijum. nominalni pritisak (p... beton. od sivog !iva.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st.. radni pritisak... Za centrifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn.gumu. Materijal i primjcna cijevi_ Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla.obicllO odgova.. celiCni Iiv.evi od SL. Od metala.2. prccnikom_.(51. a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva. Tabela 6. plastiCna masa.ednak je radnom priti. _ C~iC'l)£ D '. za fluid sa t = 120' do 300'-C. 5 8 2 4 10 16 25 / -rr. zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije na koju je vod oslonjen.ma (prirubnical11a) na oba kraja.2. bal:ar. . kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. radni 'pritisak p = O~8p. Za slobodno polcizenc parne.. 6.m djcvi . drvo. od rritiska. IzboT matcrijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi. 63) omogucuju razvodcnje (racvanje) i promjenu pravca cjevovoda.jevi naro!!£tog oblika i ciic'l. za obode j za obode i cijev [bar] Pp i Nogib 1: 5 dje\. mesing i drugc legUlT. livene cijevi~ se izradulu sa ohodi... transport pijeska i s1. 6.1.1.. 6...ala. provjeru iii proraCi.. u zuvisn()stl Dd radnog pritiska. prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe: L za fluid sa temperaturom do 120"C.. Kod takvih vodova oni.:.. III: za fluide sa [ > 300"C.4 16 25 40 64 40 60 ~111 i I 'i :.:.1. edik. za parovQde. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan. staIdo_. p" I II III za obode za cijevi • . za naftovode.5 6 t 2. Sluze zu sprovodenje fluida.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura fluida.9 . za sprovodenjc komprimiranog vazduha.. Primjenjll)U se za vodoV(. : /~! 1 100 160 250 400 100 160 250 400 50 80 125 40 64 100 160 250 96 150 240 375 lP"'! Sl.'~ -veCi od nominalnih pritisaka.2).B5. Za gotove. 25.raju radnim pritiscima. CUEV! Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.1. za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tovaristima. keramika i druGo.

.28 i.~ . 6.ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_. na hcmijske uticajc.). 6.zakovane. lemljene i prcsovanc._standarda: npr: cu'e.5. b~) c) zavarivaujem. . Spajan. Na s1. Vise . ' . pretezno 1.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo smanjuje. Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici Dn ~ 600 mlU. (175). Na plocamu s-u otvori zu vj. CiJev( Na 81.edu oboda i cijevi postavljeni su. 6. Glatku bdavna cdicna cijcv oznil. za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova. . 6.'Takodc nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji. d) luk. (YO).Besavna celicna cijev za djevni navoj.3. Olo'l..se oznaeava odredenom b.od mcsinga izraduju se u ~stim vc1iCinama kao i bakarnc.::: 5 do 80 mm i dcbljinom zida (. b) kosougla racva. \'1'8'tama 'rltiida. 200.5. bez sava.221 .va slolwd113 koluta . 700 (mm). 500.lvodiljavanje i za vodovodne instaiadjc) g::lje u.6. Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. U novije vrijeme. 16. zbog ccga sc koristc u hemijskoj industriji. je _villJ. i· r <.4. zbog dobre savitljivosti. 100.janje obodi. naglavc~ma primjenjuje se.c U zugradama treba hbjcgavati_ U tehnickoj dokumcntaciji i narud.5' . Izrn.· - d. u indu- stdji namjeStaja i sL Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne.1.0003.32.(:. //// . Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi ...jJje'5ru zl:n):.nacavanje dicvi.5 do 3 nun..0206~. pa se koriste za razvodcnjc maziva na masinan).. Namjena 1m je ista !zao i baku rnih cijevi.)XJ:i'. a t . (325). 20. 125. d) zakivunjem. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni.evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough. ZU\'UrenC.24. ..!") pO-. . c) jednostruki luk.. 13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u instalacijama Za visokc pritiske. = 0. 150.5.'. J. Nisu podesIlt. 4. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umjerene pritiskc (Pn <. Spajanje cijevi naglavkoIll S1.od lirn~pih ~ plastitn'n. (60). zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale cijeyi..bid iskovan ill izliven zajedno sa cijevimiL Sp~ljanje jc izvdcno p.!Z. 80. Cijevi i ci. 665.ito nekom cijevi protjece. postroje:njima u kojima pus.>u podlozne koroziji.c\'a. g) T-komad nuvolcl11:... Hi 10. -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute upotrebo'111 zavarcnih cijevi.u. fl reduktor. i u vodovodnim instalacijama..'\ Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/).toje cjevovodi. 450. obodiJ:. 25. (225). pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje110m u katran.4.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji. 15.sa .'.. Spajanje . Cijev£. - . pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze .o. " . od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije. obieno do j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta. Standardni nomin~l1nj prccnid cijevi $U: 1. Veiike su duzine. b. -' D. 20. za n<.uavaju ostrirn krivinamu. izradc._ljuju cciic-l"': cijevi..Spajanje cijevi Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima.'1le cijevt'~ koje Se izraduju valj31~jcnl iii izdacenjem~ i o. . zbog otpornosti prema Idselimuna.e cijevi obodima C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> .qmocu d. e) uvaljavunj~m.BS.U obliku sirokog prstena na va. 0. Spa. ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.JUS C. izradena <ld celika C..Iimedu oboda je zaptivac.3._ zaptivaCi i spoj se z~liie olov'qm. 300. VrIo su savitljive i dobro se prilugo. 40. slandatHom i materijalom npr:_: cijev bez sava 30 x 2)5 . (550). e) koljeno. mocu navoju 260 . 2. S razniril. Vrijednosti dat.JUS CJ35. zavarivanj~m 51. 2.:bam~ u'vedeno je oba\'czno o7.r3.jke 'kojih moze bid: 4. - / % /: c. kako bi se znal0 !. S1.Premi:t naCinu. 250. . Primjenjuju se u hemijskoj industriji ~ za toplotllC instalacije~ kod rashladnih uredaja i 51. 400. 32.0:.<). S1: 6.na: pririljenjuje se pl'ctcino kod n~ctalnih cijcvi. 6. C£JC'l.. 1.ievi. debljinom stijenke u milimetrima i brojem.. 8. Spajanje cijevi i oboda: a). ~J o. Fluid . potrebnq.njskoj strmu cijevi. -b.oj<. 5.40 bara). 12. 600. ali su rnanje savitljive.ska oznaka cijevi.2 X 4. Qznacava se unutrasnjim prqmjerom u colima. 3.2..222.favom . 50. (110). ". .

6). Spajanjc za'llari<zmnjem prim.). d) aksijalni kompcnzatorl n~etala i m~t~lla.jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu. metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne- 262 263 .'nir{ji-rc q"jcvi (51. . 51. '6:10. presovani papir.9.a. h. Na 81.. Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire").8. cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur. 51. Zaptivanje c.iva cijev 6 .7. Zavarene djevl 51.enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ temperature. So.icnih priruhnica. 6. u instalacijat"Ua vodovoda. Ponekad sc nemetalni m. pluto i umjetne smole.cvovoda izvodi se pomocu nemetalnih zaptivnih materijala. Bakar ne treha upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu tel. zbog opasnosti od eicktrolitickc korozije. Na 801. b) lire. l!lcsinga.9i. Na 31. ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu.ien. prikazana su dva naCina z~lVarivanja r.aterijali pojacavaju llJoscima od :lice. zapfivaci od alumi'nijuma. 6. c).4. KOlupenzadone i savitljiv~ cijevi Kinn.u za v1sokc -pritiske.1 Zal)tivill~jc i izolac:ija djevnih vodova "Ja spojnirn m. Sl.nga1 bakra i cclika.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim. za zaptiv(1"· njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen bakarnim limom. Ov<:: cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka. a . Kao kombinacija mctalnih I ncmetalnih matcrijala.1'aauju od hakra iIi mekog cclika. a. -Kompenzaciollc cijevi: «). 6. Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja. mes1. Spajanjc cijevi navojcm d. aluminijU1~'l i sL 6.{ienza. Izraduju sc od valovitih vrpci U obliku zavoinicc --" "ad cctikG. koje se 17.7.uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo.)'pdm. Za naj\rise pritiskc i temperature kao zaptivac se upotrcbljnva celik. Na sL 6. 6. Nis. dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odreduje njihova postojanost prema hemijskim utic~jima i prema temper~turi: ' Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni. !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d5 n. Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr.ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc temperature. D}ova. . 6.1O.~ i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu.Obodi sa cijevima cesto se spajaju zavarivanjem~ za1dvanjem~ uvaljavanjem i pomocu navoja (s1."b) j-c) na cijevi su posravljeni obodi sa navojem. 6. 6. c. ft. azbest.a) spoljasnji cijevini navoj je kouican. za medusobno spajanje pomocu navrtke.ijevi: 'a) suceono b) preklopno.egovog pntlska J temperature. centralno grijanje itd.za visoke temperature -~ azbest oblozcn celicnim limom. 6. <1. prikazana su tri naCina spajanja cijevi pomocu navoja:.l1zata. k02a. U pravilu. guma. Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza f!uida odnosno kondE. Sa:-vitl.9a i b) prikuzam.8.iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju. a vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja.

Kuciste tl'cba da bude pl'ilagoucno sto pogodnijcm protoku fhiida.i.. sto zavisr od temperature i priti~ka za koji .dteilu unosacll .me ili zavari u' kuCiSte. klJc_i~te (l). kao 8to su: staldena vumi.()vi. YeJ!. krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta.m~­ njim otporima._ sa poklppcern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). sa .zaporno tijelQ ~ ploeu (2). sto mu omogucuje boljc nalijegl. treset.2. b.12:):.obija u vidu praha iii gotovih supljih poludlindricnih opeka. Na 51. Nalijeiul:e povriiine sjedistn i Zllporn. pdldopci Be oko svo. poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na" . 1. ZaporllO lijcio --. vrsi se izolacija cjevovoda. 6.~. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S. No.:.radi postizanjH hcrmeticn0sti. SI.vodove Sll (st ..strukdjc sa navojnim prikljucko111. pluto. zasun£ (s1.zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena koji se uti.11. (3). okret~njem \·relena podize ili Spustll zaporna ploca.6. azbe8t.koji je 5Poteg.. 264 265 . Venti! sa obodima KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu . kuCistu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. ploca -n102(:: se izradivati (ld istog muterijalu kno j ku6ihc.llom je vezano pokretljivo. ~ I -:~-. troska.'ie ventil predvideq. c) priklopac. 6. Na gornjem kraju iq1(1kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se.'mje na sjedistt. J 6. 6. sa llurezanim lrapeznim -navojem. tjevovod. konicha (sl. Izolaci. prt'klopci (s1. slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem dodirnih vovrsina.e ose okrecu bez ldizanja po povrsini nalijeganja.vojno_ vrete-no-(~) uvrce se u navrtku sm. prikazan je'vendl standardne kon. d) slavina Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni se. .1. Sl~ 6. mesinga iii od cclik.11d). 6. file.e z(lptivni pr~tel~. 6:13.-. SjcdiSte se tedovno l. dijdovi ventila za dj~vne . ruzlikuju se cetiri osnovne . 6.Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se sprovod.12. Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta sa gornjc stranc. . :Sheme cijevnih zatvaraca: a) ~'etllil.6. Prema konstrukciji.11c) i slavine (s1.tili Glavni.a. U trgovini se izolaciona masa 9.Hi bronze.-I c. . Sa 'vrete. gips i 81..2 . "vreteno se izraduje od bronze_. Nltlijezuca povr~ina plLlee s donje stral1<:~ moze biti ruvna (.11b). a. b) ZUSUH.13) ili loptasta. . vrste zatvaraca: ventill (s1.a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su slabi provodnici topline. CIJEVNI ZATVARACI Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpodesavanje protoka fluida kroz cjevovode. 6. vreteno.11a). Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _u koju se uvrce vteterro. (d 2).:' place moraiu hiti fino ugla~llne.

onstrukcije jc u tome sto sc ventil. dotelmu se navrtke (7).. Znacajna prednost ove k.zaptivni p1i:micni prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi.16. a ulogu sjedista . --.' Kod veoma opterecenih ventila. taka da ani jace. od~ n05no' zamjene zaptivnih prstenova. prildopce. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. Otvaranje i zatvaranjc zasuna moze sc izvrsiti postepcno. Dijele se.14.2.3. a nakon izjednacenja :nritiska . grarucna cahura (to). donji zaptivni prsten ventila (2). ploeG (.glavni ventiI. sestougaona na.tiyunje i w)dcnj~· vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8). uzima se suprotan smjer proticanja. . 6.14) Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1)..ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju.. na priklopce za prigusivanje j odbojne."klip (3). radi lakseg zatvaranja. naroCito. ne mora skidati.-1twd. za vrijeme poprayke. svorni vijak (6).•. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila. 6..2. po~to nema naglih skretanja fluida kao kod ventila.ccn!iJ'van upntrebe. Zasllni LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii. kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost.- -- . Yrcte110 (5). Kosi VC11-tU Kod 'opisanih konstrukcija venti1a~ osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih ..nostl. _. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. 6. 6. zaptivni jlrstcnovi (4). kod velikih cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1) tj. prsten ventila (5}.n UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3). Priklopci (zaklopci) Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. 'poklopac (2). 6.15. Prvo se otvara pamocni ventil. TUelli tocak (11). manjeg ventila k~ii spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Clementi Za Zfll. prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer..ina kaje se. poklop:lc ventilu (8\' navojno vreteno (9)... Klipni ventil :266 . Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_ Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. SI. - --') 81. gornji zaptivni.15). su:' kliCiste (1).tokom rada trase.2. nalegnu' uz klip 0). Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je .16. sa cjevovoda.Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za'pawu plocu. . posto j~ radna materija prinudena da. ZaSUtl 6. time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5). navrtka na mcnom tocku (12. 6.vrtka (7)... Upotrebljavaju se uglavnom pri niskim prit!scima. ' 267 SI._-. 6. cahura-luterna:C4'. 8to je od vclike va7. Ovi guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. ~ Nedostatak opisanog . Pogodni su za cjevovode sa velikom koliCinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. toeak (6). . Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog.3).

mcsinga i s1.a.. (3). :Kuglasta slavit. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.. 6.'_Z!agreb.1. (~maturu) leoti se. ozaJu.u cetvfVJst -oblik tako da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i Cep0i1.. polozai .) zutvarai:: iina ohHk kuglc (lopt(.17.amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova anJ~~_u_o~a smjera.a~' Baric i Tvornicg.030.~111.19. c KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1.ljuc~.ze (6).radeni: kugla (3~. s obzirom--d_a je trenje .. o.ko)! se fonskih prstenova. bronza) iii nemetalni (koza ili guma).2. odreden gl.2. D kuCi~tu Stl..ts Z11 SlmJ0111n~ ::. stablo vijka.·il' . .~vi~1a . ' t-.e u trg:'~'vini kao standlrd'·.Pli~ ~eoU1h strana .4..0). u te Ule (QJ ' . nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. .~oji s~ samopo~m~z1. Odbojni priklopac (sL 6. Za PNtic. sa prJkljucni.' .C!) zeu1. -" " kugla (4).18) sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2). pod uticajem razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca.Eum::ntaclJl CIJevne voj. l\~ogu se kor~stiti. Slavine (p~pci) Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i zat\'a~ nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli.1. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje treba sprijeCiti povratno strujanje (npr.ih 'l. d 1 . 6. telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ ..' '-. spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .r. I' 1'·.1.llo ?nJ::t~lkJe 1 : :hC llllJC POtII'~. Odbo..u u praksi... ..rddl Clscenja._ ' .lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida. 6.}Ener:' S1..a (8) .1j.. sto zavisi od vrste fluida i temperature.pri kraju cepa. vretenb za okretanje kugle (7). 6._ -_ -. h ") . Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili zatvara~a U nus .SY9rnirQ. POStlze?e ledrtostav. koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okretanjem cepa podduva S~ otvor cepa SU_ otvorom cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje. Da se navrtka ne bi u radu oelvftala. sestarom.uvo~ I. na dijeiu gdjc sc nalazi podmetac. odnosno zatvaranje protoka.'.. kqje j~ obostrano zaptiveuosa d\-~a Z3. a tacan. Sarajevo.. l .19.< Kod priklopca za prigusivanje (s1. ~m cama prirubni~ V " ¥. ' tsta sa ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.3. . -sablonim . usljed ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'" njcne zaptivosti.. mesinga iii bronze.C. pre}::o ::retena. Kugla se okre~ -rucico~~ (~Sf-.1..VIne-prema gore. " .ni priklopac 6. nah)eg~nJe. ce_ntru . -" U tabeli 6. -l1ajcesce ~usre('. Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima.zanje. im.ritcZu navrtkom (9). Os~'areno s~m? un DemoIltaia. vij.:aJl su _ .'.18.Lo\< 1m go .-..se automatski.~) sa proluznim okruglim otvororn.i su ... parnih koti0Y. ug.. a cep ad sivog Iiva.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" .cima_(10)_re"'ur~a. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi liv~{:elik. Kuglustu 81:>. teleugao od 90".· . n~ Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova. O.<:.t:J?..lU U stJn.. Kod kuglastih slavina (s1. ~rstcr:. 6.vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira 268 26~ .'k I..i. ''. koji se izraduju od sivog liva. oditojni prstenoyi (5). Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija. a Ipros_oru .la 6.1· • prOlZvo 1. Be. poklopca (2) i zatvarac.anicnicima. mesirig.' " 1)" 1 . ~ta) ~a ko)e ~all!.)\ 1 . teldonskim prs.po. dati su simboli .. ali se pri okretanju cep~l javlja kli. Slavin. Qog tOg1. SL 6.Jl.:u~~stu p. izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod tekuCinc)._Pritezanjem kumta slavine'.Prvu iskJ.trd.)Ve' (v" 1 .) sastoji se od kudsta (1). goinvest". .. S1.. .?n~ ~rt:l~l uln~~mldn~:n pr1 ~~lU sa presjecinn: :00---' vo1Jll0 Jc<pn -az::lt11 _S lcmJ. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc.\ JUS . UOl)lcaJenom ve i-'lCJuom 1 d Cbi" JlUom u svak ./.-. d' Z· .otvora kugle je. 'om no. Nepropustljivost se postize finom obra~ clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz kueistc pomocu navrtkc.za djevi i pdhor.

.ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo. ------I ( .cijev Za ispuf. Shematski prikaz uredaja.21. llZO l.k._ Wi( (. 6. 6.rOI( V. . 9 .hocni rezel"voari za gorivo.2.. 17 . radi Dolie preglednosti.djJ . gri~ jac.razvodna slavlna za gorivo.omp~f1z'H.deo srednjcg rezervoara za spoj SD almosferom. dat je uprose.iskog pritisku 2a gorivo. otocni ventili rczervoara za gorivo -0-- 270 27l. .:: jednog c:ijevnog -. . Ponekad se. 7 . 8 .21).22. 11 .._.C'-.'dukciani ventii holjena venti! 'sisurnosti zo cije'l odv(!jai! vade odvojac kond~zni I~r-1 IJ . 5 -.polozaj pojedinih elemenata.20.cni i shematsJd prika:.L I obod cij~vj [. pa se sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji.. za napajanjc gorivom lla tenku T ~55 ventit koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno Sl. IZ 11 _ rot< (. usisna itorpo parornjflr iIi vodomjer .E(i£NDA: . t:l1 [. racva I priklopac r" spojnica I I + ( 1 I ukrsiljah J. .otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata.pumpa n.. iona Clftl! V ~ ~ c.. 14 . bl shcmatski prikaz r b) J . ~ ! rt. 3 .pumpa Tisokog pritiska za gorivo.o.!m Sl. zatim precl1ik cijevi -i.rucna pumpa za gorivo.kog priliska i finog precistaca za gorivo. Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU J a to' su: t\lean . 6.20.19 ~piralna djev za zagrijavanje goriva.22.pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(. 6 . • Na s1. .A.."'oda. gla\'ne dimenzije elemenata (sl.djcvi za spoj sa atmosferom. Simboli za cijevi i pribor Simbol Znacenje cijev Simbol i Znocenje venti/" zosun .otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara.. ! I provougoona rocvo /{O$O: c'\ !----'i Ltfl Ii slayino ~ .prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 .Tabela 6. 10 . cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji.O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY. 12 -. .. 15 .:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom l~olozaju.cijev 2a dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse. .sTednji rezcrvoar za gorivo.a::j .a cijcvnog voda \::>i rf. 22 . S1 0 utljo [onae . pri tom se cijevi koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. eventualno.otvor Zll nalivanjc prednjcg. 20·. 6. <.grubi preCistac za goriv(). Gijevni vod: a") uprosccni prikaz. 13 ..C .:. Prinije!' koth'an. ' Na s1.PUNA SI.sakupljac viska gorivu. . 6. 21 . dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea-ka T-55. 16 -. rezervoaraj 4 . B ~ ~ YroW sigurnosni : ~~-r____~50~O~O_____~.seTDA. 18 .spoljni rczervoari za gorivo.ORfVA _ TOI( GOM"A I YA70lJ#A _OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.'duktor .:J r:kJ ·ci .tanje vazduha iz purnpe Yis(. 6. nogJavok c ijftV.

iinchcn J 19-73. Sckulic.: Ca. . Frischherz. su cijenu zatvaraci i klko se dijek? 10. Sojic. 21. 15. Drapil\ S. 6. A. Beograd. Radl zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom. Kraut. Veriga. Volkov) V. M