P. 1
Ma_inski_Elementi_za_II_razred_sr._kole

Ma_inski_Elementi_za_II_razred_sr._kole

|Views: 2,197|Likes:
Published by Muciiii_

More info:

Published by: Muciiii_ on Oct 31, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/29/2013

pdf

text

original

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC
Recenzenti _ _ _,.f' _" ,
DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __
EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo
NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm'
Lektot
MILA MALJUKANOV1G
Naslovna
MUSA REHIC
llustratori
BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC
urcdnik
MILORAD BAlIIC
Rorektor
BRANISLAVA VARICAK

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i sredstva, SlIrajcI!()
Za -i;!:dava(;a
SAVO ZIROJEVIC.
Tirai: 10000
Stllihpa: "MINERVA"; radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska Suboticu
Z3 stll1npariju
LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.
Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i je i,upotrebu ovog
udibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,
PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznava-
njcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'-
njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd
radnika u neposrednoj posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o pro-
jesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u iii ek-
sploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova.
,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £ --kvalitetnije obav(jati svoje
zadatke £, istovl'cmeno, pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £
racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa,
--ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ u
OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije,
crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim d{'jelom iii
sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito
su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog pog-
lavlja data su kontl'oina a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri
prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe,
Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'broj-
nom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbe-
m'ha,
Autor
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE
U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni
konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se
najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene.
Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - eleme-
nata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik,
veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim
i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na
prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii
strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" itd.).
,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se
masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove
siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonsk
ll
osovina i tocak, tocak i
bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom).
Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva
se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila
i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. -
U pra\ri!u svaki masinski odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju
i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. .
Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j S
obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama
na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih de-
menata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi
manju zavisnost od kooperanata.
Elementi svake'masine medusobno su sjedi
I1
jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epo-
hetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno
stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja
jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni
mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharp-
zama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva
osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc
turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, pumpe i s1.).
Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer os-
novne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama
5
privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja
drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja
posebna paznja
i
'
Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko-
'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno anga-
zovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti apli-
kacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima sa-
radnje sa JNA. .
Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike,
p'ravila tehnickog tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije
materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.
.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA
Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:
a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su za-
jednieki za masine raznih nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke)
osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i
b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su za
neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, kolje-
nasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l
kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.).
Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma
namjcni, dijele na:
clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., i opruge),
elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista),
. -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski,
lancani i uzetni prenos) i
,- clemente z'a teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).
l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA
3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda
Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i
s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. da se masinski elementi
pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost
da sc oni proizvode serijski i musovno.
Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjen-
ljivosti dijelova, sto' znaCi da se maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu
masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom
i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca nauc-
ne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omo-
gucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet
climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje
darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji)
metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd.
Standardiiacija pruza visestruke prednosti: masoyne, proizvodnje,
poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda,
laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija;
materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine konstruisati
gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.
S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _ drZa';ine, iii wicionabie standardc.
Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi
standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava.
medunarodna organizacija Za standardizaciju ISO, (International StandardIzIng
Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i
unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a
polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je,
Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e.
Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e ! u:
nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi
8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat
potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnz-
vodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo-
8tatku takvih preporuka standardi drugih ze111alja' i naucna
tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja prC:1z-
vodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi bItl. stavlJcn
n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.-
nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.
Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u
16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '
Grane stangardi7:acije sri:
Grana A Osnovni i opsti
Grana B Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte,
Grana C Metaiurgij'a i tehnologija prerade
Grana D Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l,
Grana -E Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska
Grana F Tekstilna industrija,
Grana G Proizvodi pteradc kozc, gumc, s11101a, prirodnih i vj'estackih plas-tic-
nih masa i kosriju,
Grana H Hemijska
Grana K.
Grana L
Grana M
Grana N
A Jat j pribor"
MjeJ,"ni aparati i proizvodi precizne mehanike,
Masino gradnja i metalna industrija
- Elektrotehnika i elektroindustrija"
7
1.3.3. Prim;ena staitdardnih bro,jeva
NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema
JUS A.AO.002) su: duzinske mjere, povrsine, zapremine, tezine, dobavne koljcine,
sile, presjeci, dozyoljena naprezanja, hrojevi okretaja, brzine, snage, intervali m;e-
renja itd.
Primjeri
a) red RlO sadrzi, pored o5talih, brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i JQ koji;e uporreblja-
\'aju za ffijcrenje rnase, z.a novcane vrijednosti i s1.
b) LudoU<", bw; "' 3,14 bli"k fe, po ",,';0; vri;ednG"ti, bro;u 3,15 ko;i;e dan "dova 1'10,
R20 i R40. Ako usvoji n = 3,15, a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro), obim i povrsina toga
kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).ju obodnih
br:r.ina, brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.
-c) Osmwni red R40 sadri!, pored ostalih, brojeve 375, 1500 i 3000 koji se primjenjuju za
brojeve oktctaja elekttomotora, zatim brojeve 6,10,16,25, 4(), 100, 125, 160,200 i 250 koji
se uzimaju za na.zivlle pritiske, cijen1ih zatvaraea i sl.
'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.\
urvrduje slobodnim i:Zborom. ili proracunom. 1ma, medu:tim., slu.c<,ijeva kad mjera
ne biti standardna jer proistice u vidu. zbira, razlike, korijena'i s1..
standaidnih mjera. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.
Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova, po:-
cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. razliku iZlUedu -sllsjedria
cIuua. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama, bolk kori8-
tenjc masinu sniZcnje troskova za- uiat, mjerne instrumenre i obrtna sredstva.
NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pO-
trosnju materijala. Primjenorn, finijih redova, sa vise Clanova i maniom razlik6m
h1euu rijima, manji je ,gubitak materijala, ali su yeci trosk,ovi, zbog_ veceg broja
uiata i instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove
proizvode.
Propisi za zaoblJenJa. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu
ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik, cline se znatno povecava izddljivost masin-
skill dijelova (s1. la). Propisane vrijednosti poluprecnika z.,apbljenja predstavljene
su- ll_ tab eli, 1.2. . ..,
Tabela 1.2. Propisani poluprechid :LuobljenJaj rum
::'htpomene uz labelu 1.2.
1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.
2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti, ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi.
10
Propisi za konusf £ nagibc. Phd konusom se ppdrazumijeva,odnos (s1. I.a):
_ID
L
I
k
; ; L '=0 I ;k
Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k precnik mijenja -za 1 mm, a ha duzini
{za razliku D - d mm. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje
piramid,e). '
Povl'sina nagrluta sarnO S i,edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom
'(sL I.b,);
:n, odn. 1": rt,
Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.,' nazivom ,)ko-
nus" i navedenim Od110S(}ill, npr. kon., 1 ; 5; nagib je dovoljna obiljeziti broj-
nim odnosom, :upr., J : 60.
U tabeli 1.3. 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe,
Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:, D 60 111m, d 0- 40 111l1l,
! =_ 100 mm. Izracunati kUnus, nag-ib, ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.
Rjdenj.:
II wbel" 1.3 za konus : 5 oeita nagib : 10, ugao konma 7" 11.': 25' po-
.' "'" , "Cf.
ddavanja alam m'asini 42' 38"
2
Q,
b.
SL L Obiljezavan;c konusa (a) i n.agiba (b)
Standar.dnc brojeve treba razumno, kritiCki i postupno kor,istiti. Postoji
niz ve1iCilla koje su se odomacile u. upotrebi j koje kao, standard pokrivaju
za: jednoobraznoiku,' a cije m,jere nisu iz Teda .s,tandardnih brojeva (neki precnici
kotrIjajucih sirina itd.).
11
Tabela 1.3. Propisi za konuse i nagibe
Nagib ! Ugao II -.-: --'[-- I
I ___ I l:n I __ __ ._l .. ________ __ j
__ (1 14,072) I' (1 19,44) i (14') i
i-.i' I __ -.i11o.:L._._III_--'_'_5 __ '_'..: .. __ 1_1' 25'
,:, 1: ____ :;--__ _____ __ __
(75') 1"1'0 I 1120 15'43'30":
1-: _ --l- A'
i_ (1 ,-1,500)'1 (1, 3). I I
: __ 1:J,866 ___ ,- __ , I ",,111:20 I 1:40
-F -:-- -=:-,--,
Napomenc uz tabelu t.3.
1) Vrijcdllostj u zagradama treba, po mogucnosti, izbjegavati.
2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I
2
trcha da iroaju standardm, vrijednosL
" 3) Ugao podesavanja alata nu masini je
2
PITANJA
1) Stu nazivamo ma§inskim elementom?
2) obuhvataiu masinski elementi kao no.ucna disciplina?
3) Sta su m-ehanizmi, a sta maSine?
4) Sta je masinski sklop, a sta masinska grup'a?
5) Objasni opstu'i posebou' grupu elemenata.
6) Sta sc postize standardizacijom?
7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi?
8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.
9) Oblasnlti pojmove: osnovni red, izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Sla su
podeSeni broj'evi?
]0)- Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.
11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa, ;;uzepja i nagiha.
1.4. TOLERANCIJE
U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem
mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom
proizvodnjom, ne dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi,
zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli
Ianac proizvodnjc .. /Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu skla-
paju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je
sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim grani-
cilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je
zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'-
12
malIla odstupanja ad .zeIjenih mjera prilikom izrade komada.s ciljem postizanja
odredenih naIijegania. '
Zbog tog!! su industrijski zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po
kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi
tzv. nazivne mjere. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu
tacnQst mjere, kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i
zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata, mjernih i l1strumenata i s1.).
Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja, radniku je data mogucnost da zadovolji
konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela. ,
Medutim, ovim se ni,e rijesilo jer· su se pojavili problemi pri razinjeni
proizvoda izfnedu zemal;a sa razliCitim sisteniima"odstupanja,mjera. Zbog toga je
,medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern, poz-
nat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. Jugoslaveriski standardi za tolerancije
duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci;a.
1.4,1. Osnovni pojmovi i dcfinicije,
Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Na primjer> osovinu mo-
zemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru.
P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10
ko;u duZinsku koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.
1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumije-
vaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine
mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Pred-
stavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se
sa ),d".
81. 1.1. Mjeren;e spoljnib mjera
Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcd-
meta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata -
izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). unutrasn)lh m}era u
standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p.
13
81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera
l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene
mjere U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.
Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su
crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.
,""--, •.. ---+,
I- N---'>-j
N
J
I
I
. .
-
"' t
-;j
,,>...j..
Lt
,
5
5
SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje (e), neodrcdcne (N)
,Izraz "osovina" vazi 7.<1 sve spoljne mjere, a izraz "rupa') za svc unutrasnje
mjere. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .osovinc
slovima, (81. 1.4).
2. Nazlvna mjera CD, odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao os-
nova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR; upisuje u crteze i
ostalu tehniCku dokumentadju, Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju
najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere
od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .- tacka __
erta.
3. Stvarna HAjeru (D", odn, dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izra-
dc-nag komada, ukljucujuCi i greske pi·i
. 4, Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze
stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. love
lUJcre swlric nctacnost mjerenja.
biti
14
Gornja.granitna mjera (Dg)_.odn, d
g
) jc najveca dozvolJcna mjera.
I)onja granicna mjera dd) je najmanja dozvoljena mJera.
5. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. i\1oze
nazivno, gornje,_ donje i.. .. stvarno Nazivno odstupanje 'jc'
OSOV/fi/.f
Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia
polozaja - pol;a:
a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:,
b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju imltu lini)u,
c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.
6
izmeau,graniCne mjere i nazivne mjere. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa,-pIus
( +) ako je graniCna mjera vec-a od nazivne mjere, a sa minus ( - ) ako je gran'iena
mjera manja od_ nljere:. ' .
Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. aq) ili
l
, krate, "gornje" 'je alge-'
barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ,mjer<;:::
Ag = D" -,-' -odll. ag d.
Donje nazivno Od,swpan}e (Ad, odn. ad)' Hi, krace, "donje odstupanje" je alge:"
barska razlika izm,edu granicnc- mjerc j-llazivne injerc_:
- D, odn. aa -= ...:.. d,
Srvarno odstupanje CA., odn. as) razlika'izmedu stvarn'e mjere i
nazivne mjere:
A, = D. - D, odn, G
8
, -= ds - d.
6. Tolerancija CT) je, razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re:
T = Du D,p odn. 'J' = d'g' -'
U sirem smiSlu, tolerandja .oznacava dozvoljenu- netachost izraq,e.-
15
7. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju, u od-
nosu na nultu liniju; gornjim i donjirn odstupanjem. U grafickom prikazivanjl.:1,
tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina
jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Ako se tolerancijsko polje nalazi
iznad milte .linije, tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+), a ako se
nalazi na nultoj-liniji, gornje odsrupanje ima predznak (+), a donje (-); za toleran-
cijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).
Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.
O 5
·0 + 0,06 pojedini elemen. ti'toletancije iznose:
Primjer 1: Za otvot _ 0,02 _
gamje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donja granicna mjera
tolerancija
Primjer 2: Za OSOViilU
gornje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donia granicna mjcra '
- tolerandja_
Ag = ,+ 0,06 mm,
Aa = - 0,02 mm,
Dg = D + Ag = 50 + 0,06 =, 50,06 mm,
D(I;= D + Ad = 50 + (- 0,02) = 49,98 mm,
T =: Dg - Da = 50,06 - 49,98 = 0',08 mm.
o 50 -! 0,04 pojedini elementi to1erandje iznose:
- 0,03
ag = +- 0,04 mm,
ad = - 0,03 mm,
dg = d -+ au = 50 + 0,04 = mm,
dd = d + ad = 50 + (-- 0,03) = 49,,97 mm,
T = dg ,.-- dll = 50,04 - 49,97 =- 0,07 mm.
1.4.2. ISO-sistem toierancija
Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema
nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede; j to velikim slovima za rripe,
a malim za osO\;ine (s1. 1.5).
Tolerancijska polja z,a rupe ad A do G leze iznad nulte linije, tako da su obje
granicne injere vece od nazivnc_mjere. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto; Hniji
(donje ocistupanje jednako nuli), pa se donhl. granicna mjera podudara sa- nazivnom
rnjerom. Polja J i K sijeku nuItu liniju, tako da je gornja granicna mjera veca, a
danja manja od nazivne mjere. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Polja
M do ZC leze ispod uuIte linije, zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne
mjere.
Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan, ali obratan polozar Polja od "a"
do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane; tolerancijsko poJje dodiruje
nultu liniju (gornje odstupanje jednal.:::o uuli); polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu
liniju; po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.
Za'istu nazivnu mjeru, precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu
vrijednost, a sa ZC najmanju vrijednost. Obrnuto, precnik osovine sa tolerancijskim
poljem "a" ima najmanju vrijednost,_ a sa "zc" najvetu vrijednost, za istu nazivnu
mjero.
.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje
nazivnih mjera. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl, iznad 3-6 mm;
iznad 6-10 nun, .' .. iznad 400-500 mm '(tabela 1.4). Nazivne mjere iznad 500 do
16
S1. 1.5. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini;i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine
]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.5). Neka od ovih podrucja
prosirem, su na 2 do 3 manjt} podrucja.
r<'Z:aiitet wlemnqie vcliCinu toleranciiskog poljti, odnosno stepen
tacnosti izradc. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu, za sva podrucja l1azivnih
mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09, ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta,
HfJr. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja
nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do
3 150 nun (tabel" 1.5). VeCi hrpjevJ o!.nacavaju grublji kvalitct, dakle - vccu to1c-
ranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.
Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta, a ne -ad polozaja
polja: prc;ma nultoj liniji, kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.
K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila; kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obra-
zuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE;ganja.
17
Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja
uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ",ID
min
' Dm:£<.' [mm] kao geometrijska
sredina poc-etne mjere D
min
(mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih
mjera. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podruc-
ja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi:
0,4s'lrT + 0,001 D [I'm].
Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0,00.( D - 2,1 [,urn}.
Broj jedinica toleranci;a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku
preina JUS M.AI.ll1. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5
nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice; tolerancije
"i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. i 1.5) - T-= i· n.
Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep). To prakticno
znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. ,
PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.
Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do
500 rum. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6., a osnovna odstupanja
tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.7. Zapolja od A do H
osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima, a za polja od J do' ZC --
gOl'njim odstupunjima. Analogno, za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.dgo-
varaju gornjirn odstupanjima, a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.
Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m,jere iznad 500 do 3 150 mm za
rupe i osovine date -.su u tab eli 1.8. _
Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju, onda se gonije odstu-
pauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T,
odn. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju,
onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad
gornjeg odstupanja -CAd = Ag - T, odn. ad = au -:- "T).
U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO, pored nazivne mjere, ozna-
cava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc. Tako npr. .0 80H9 zna'ci:
precnik rupe 80 mm, tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9; ,znaCi:
precnik osovine 80 rum, polje "e", kvalitet tolerancije g; - tolcrandja
sklopa 080H9je8.
PHmjer L Odrcditi na%ivna odstupanja i grullicne rupu, G gO P8.
1z tabele 1 A., za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. iznad ,50 do vrijednost osnovne_
lbierancije'- T = 46 lim. 1z tabc1e; 1.6. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD, iznad
50 do 80, donje odstupanje Ad +-- 30,um_
gotnje odsmpinje
gornja grunicna mjera
dor}ja granicrh'l -mjera
AI! Ad +- T = 30 + 46
Dg = D .-j-- Au = 80 +- 0,076 = 80,076 mm,
Dd = D +- Ad = 80 +- 0,030 "" 80,030 mill.
Primjcl' 2. Odrc-diti toleranciju, nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O,
Iz tabele 1.4. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50, vdjedno:;t osnovne'
tolenincije T = 100 pm .. 1z tabele 1.7. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra
nad 30 do 50, gamjc odstupanje ag -- 80.urn.
18
donjc odstupimje
gornj'a grani';:,ua mjcra
donja graniba, mjcra
ad = af! .- T = - 80 - 100 = - 180
dg = d + au' = 40 +,C- 0,80) = 39,910 111m,
dd = d + ad = 40 --!-- (- 0,180) = 39,l:)20 mrno
1" !
'!'O.Ig ;
\ ...--:-
, '
j'gooo:
, 0"0 0 I
I '<t ..--, I
1------
""""I:--O\'«)-oo<n'-O
..... ...., M....,
,j 15 trl 0 0 I

! ..... I .
M ,-

'"

'"
00
0
" "

"

N
'" " " " ::;

M M
0
"
0
" " "

"
0
" "
'"

'"

-
N
'"
" "
0
" " "
'" '" " "
g
0
00

M
'"
N ,0

-
I <:! 0 0 "--' i
'V;:::;'I ' - _._N __ M_' ___ V': co <"'1 -< M <'I ....
_M<"'1tnoo
I
----..

,.-, N"" 01 """ .-< b\ -.::t t- '':'"'" 00 c;" \0 ('-1
S H -_('.1",,1;-
5
1-"'----'--- .. -,-----,-----.--- . -----.--
I ] _ . _ -N '1 i2!§
iil S_ II, .-::::' _ <:) 0'0

:r:: i 0l <", tr,
-:---' -_._ ....-
Z!'U 0001
-,,; '0' ,....:; M en '" cc
>:
- ...
<I .... j \0 ,..-,'"
Z t;:;OOO I
1
r:: «'>'tJ..--, -<.-<,('1(>";\.OO"-O'-<')<:I\MOOOO
p:J; _,
\C N Z£-= 0-:0 -: 0 a
.-;":;l<""; : ,<J'l ::2 N 00 g s: g
Q 1---=------:·,_·- ..-. ."
0' '"£ I 6' N M ocr 00' -i- oc t-' .. ,"" 0 0 0 0 0 0-0 0 0
r-. ........... M..q-t-"""Wl:-- ....'oooo
t1 I '-/
,---I -------_.-------.------. -- -.------------.---..---


'"
"0,
'"
-
N
..,
c,
", N 00 0
"
0
"
10
"
c
-
N
'"
N W
" "
-
N
".
0,


..,.
N 'C
'" '"
-
..,
00. 00
$;
00 C
'"
c
i
:;; ..,
,-
;:::
00
g
'"

'd
" - ! fl ...., --5 \C

i -I ..
.i I "l OS, M
il M I
'I 'I"<IT - -.., -::;-,,-,-'-: : : : s.
,-UBl;')lN B){UUZO
i __

,
------. -'i --,--------.-----.---.- ..
19
1:3
c,

T8'le.1a J .:\ Vrij"'G-lH,-Sti CHW'I!l,ii'l
Podmcjc m.zlv -db mjen:
mIl,1
izmd SOG do 630
--!--
630 -" 800
800" tODO
1000 _ 125{)
"
1250)) J 600
1600" 2000
!, lOGO." 2500
2500." 3150
Oznaka h'Gliteta
,·V,:
50
56
.165
195
230
280
330
IT 8
(tlnl) za na:d."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. (JUS M.Al.121)
in 11
14 -1- i5
16
2,8 440 700 1100 1750
2800 i 4400
-!----
500 800 1250 2000 3200 I 5000 320
i
560
900 i 1400
2300 3000 5600
-
. ...-
36
260
42(
660 1050 ii 1650 2600 4-200 6600
--- -
310 500
) I
780 1250 1950 3100 5000 7800
!
370 600 920 1500 2100 3700 6000 9200
440
!
I-
i .lIOO
1750 f800 4400 7000 11000 700
540
,
I'
1350 2100 i 3300
5400
.. 8600 13500
,
. 860
IT 9
.---
,IT'12! IT 13 i IT 14: IT 15 10 ! IT 11
nl6
"
IT 1.
£/
Tabela 1.6. Osnovna odstup!,Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u ,Lfm (JUS
4,4
5,,0
!--
5,6
6,6

7,,8
9,2
-----
11,0
13)5
--
I --Ii -- -. ---- --- .. -,--.---- -----. Art, - ----------i
I
Podruc)e illJera 1=- B_;_-_-l c -CD-' ----13- EF --i'F. 1",,:_ __ ___ -l.
Za sve k<:alitete i
- .... --'- -c-- . . m
,-----'"---''' '18 "i +290 I 150 -+-95 i --'-50 :-.32 16 ",6 j 0 '

24 :' .. (;" -1-40 0 I
, " 24" 30 I I I I: .. , i 'i ,
!:-=,:·ltG., -40-1.3fbTI7i5:::-:
H20
· ! 9-[--0 t:: IN

__ 40_,_,-_ 50 I __ __,! ____ i .... 1. __ II __ -H
" 50" 65 : +-340 I -d90 1+140 i I
0
-- 120 +72 I ,'.12 1 __
0
120 ,. 1401 +460 I +260 1 cZOO I I I
-:-145" +B5 ! e43 i 14 0-
------- ---- -''''''------ ·-'-"--"i--
. ,50 I 115 I °
156-;- -- 0 I
-,-62 ,-- ---,=-:-:_8 ,1_-_- 0-__ -_-1
i ). --400 '450' -;;'-1500[- -,,-7(iO -1-':; .. 440-1, ,! I !
______ '1 __________ U30 }-135 : 68 I r-20 i 0
" Odstupanja u tolel'll.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.
_.;:,
§
B

,6

CJ
t:S Tubela 1.6. nastavak I
Gomj,
A. '"
········;01;;
-- ------._-
.
. .......•
A za kvalitet
lL:}t nazivnih mjera 1 K
.M .......... !
N
....
rnm,
prcko
preko idS
prcko
4 i 5
7 i 8
. 6 7 8 do g
8
do g't<;.
8 {) (
8*
.
6
, .........
"do 'T
.. T -:;72
+4 +6
-;
} 1
.J ··0

+6 +10 -=n:X - 1,5 }.
3 4 6
CiT +12
-' 1 .1. LI:76·,7.d --6"lo+L] 0 1
.132_ 3 G
." 10" 14
" 14 IS' - ·H'i +10 +]5 1--!-..:1 -7+,J -7 ·-12+,1 0 I 2 3 3 7· 9
--::-'c ;!-- + 8
Y--' ..........
1-· --
+12 ,·20 -2-!-..:1 -",8+,1 -8 -J5",!- __"1 0 1,5 2 '3
4 8 12
+1 0
!ct,14
·············--1-
+24 --·2+.J --9--!-.J --9 0 1,5 3 4 5 9 14
.. 4Q,.' .... _ .. [ ..........
;-
" 50" 65
-2+LI ;·[l,LI --11 ---20 0 2
,,-"580 + 13
+18 +28 3 5 6 11 16
" -g(l" 100
-I'
[.-
----...... . ·16
-)-22 +34 --3-f--.J ". 13+A -,13 ·23+",:1 -0 2
4 5 7 13 19
.. y
,,-I: "
....+ 1·-
" "140" 160 +18 +26
-1-41 -3:·" - ,- -,j ,·15 i·· 27+.1 0 3 4 6 7 15 23
16C 180
" -J80 .. -200 __
'200'" 225 ___ +22 +30 -\-47 -4--!-LJ -17+Ll ---17
3.1--1-":1 0 3 4 6 9 17 26
225" 250

1--- .
250 280
-280 ,,-:3i5"
+25 -1-36 +55 -4+/J -20 -34+_-1 0 4 4
.,
9 20 29
_...
l---
1_" 'If" '""
+29 +39- +60 -4+-"
-
-21+d ---21 3-7+;::1 0 4 5 7 11 21 32
355.. 400
400.. 450
+33 ! +43 -23+d
1
" 450" -,00-
+66 ---5--!-..:1
-
-23 ··40+,1
°
5 5 7 13 23 34
p
Tabela 1,6, nastavak II
•. "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja
PodruCjc - , - -- - - -., -.. ----- -"'-.. -- ------
nazivnih iPdoZC! P R! S ! .. T I u I V X i Y Z ZA ZB I zc
mjera 1"·"""--'-------· ---- ---- ,. -- -- -- - -- - -- .---, --I '
rum '-----"'.-"''''---- !
i
d07
*1 8iviSc' ,I

" 24:>,,, 1,\-22; -28 --35 i i --48 --55 -64 I --lilfl--=T60j--21S-
1----. - 1'- -48----60.. -6C '--::80":- -94 112 -14'81- -201'- -274
_-=-:.:.." .. __ ??! -26 -41 - 54-:-=---70 ---114 ;"'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325
" 50" 65' 0 ____
'" ,.,:-43 I -59 ",!'_ ,-}02 ___ -,120 __ -274, ,-_-360 --480
.. ! ...•
.•.·.! .... 0 ..... .. =/_ . L.l.··.[. .. :.; .. ..';f.·I,.-.-.-:.=J;f.· •.
. '" '50. I I ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 -640 I --820 -1050 I -1350
'. 1-
1
.. _,' J15" 3551 I' ... --62. ,._.-.-,1.0 .. 8 1 ... =..' ... .. L.:}90 _'.,._-;475'1-=,-.90_ .. _ .... -.. 73.0_ .. -.... ...11..s.O". _- .. _.l
so
.o..i .. =.·l9...
o
()i
" 355 " 4O'O,! "", j -,,,,·114 _ '--294 i --435 ! -660 ·-,,·820 i -1000 --1300 /-1650 -2100'1
.\: :: ::
._----"... ' ,
, ,* ,Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P do ZC vazi ..zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ aye tabeIe. Na- primjer
}Ag,'za P7 za ,podru':;je nazivnih-mjc-ra"izuad,,18 do 30'mm,'bice P,8 + L1 = - 22,,-)- '8 = 14 pm,
'l;: Tabela 1.7. Osnovna odstupan;a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS
,I: Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje
I Pod):"llcje nazivnih mjel'a js
I, ... ___ __ __
ICtZ""d; ::: +-;U '!
i ....6 ....-, ... , _ ..... 1. .. .. -.1. -21l"-, _ 5!l..i •.... 56_ 1 . _= 25 __ 18 __ .i=:lU __ __ Q._
1
'
'i " 10" I. , I' I I I I 1
-.. ___ :-11 f-;
----------' -" i ---_---')--1-'-----.,,---1"------, -- ---,80 --)0 -,,25 i -9 () HI 1
.. ,1 ___ -----1 i- --!- __ I -"'---;----- --H
... --.-.... ... __ L.:IOD i _ _I_--=- LO-i- 0
,I __ _______ __ ! 'I -120 i ---72 : 36: -- -12 I 0
" 120" 140 I --460 i ·--260 -,-200 ! I i - 'V
·-1 t--- 0
N
v,
i-,. i ····C-6iiOl-:C.340 i i ! , §
I 1- -170 ,- 100 I -r-" 0 !3
: = : -'110 i
!1 ___ ___ ___ __ I -,-- ! -·210 --- 125 : -62 I -- I -18 I 0 I
____.L_ ' ""-I-------,-,--! ,--- _",_1_'_ -----; ---I
.__ ---230 !J5 -·-68 I 20 r 0
* Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer,; do ! mm.
Tabela 1'.7. nastavak 1
Dorije odstupanje ad, 2a ,tolerancijsko pplje .
----
---. ,_'w!......___ "------'-I
I
.m niP I
run1 .. -.,;"",--
5 i 6 4 do ",,7 2a sve kvalitcte
iznad
6 ,;--10--1- -, ___ ; 6_' ___ .±I.O _ 1 __ .....::r..l5_1
ii'
--"---'1"8' --2'-;'- ____ 1_ _I 1 __ ° __ il_
! ,," ,I I I
__ I, : ___ "'-':'J, __ ____ ..'.:_I_ __ "35 I
1
" 30" 40 I' ,I I 1
__ -,,-40 i., I _2_' __ ___ :':'.1 117 ___ ___
',1 50" i i ·-f--.41. 1 -- +53
I I -12 11 __
I " 80" 100 1 I, I ' +51,-!-71
-fo6"'-;;-T26"- -9 -..-15 I --- I +3 0 i" -!--13 -!--23 I -1-37

... . ....-. -....•.......... -..... ·.---1- .. ---I' .-.... -.-. - --1'----.. ..........-. -. -.. ·.'----1
" 120" 140 1 I 1 1·-1-63 +92
··11 --18 II \ -1-3 I, +15 \ : 27 I +43 -:
" r 'l
_:"-;'=280,, -16 -26.1 +4, __
), 315,,, 355 1 I 'I +108 -+190 I,
I --18 __ _ _ __ ; ____ 'J."4 :'-l--- 0 ___ I .. , ___
" 400 " 450 I I" ' ' +120 T ....32 ,
---20 ,-:--5! 0 ______ +-40 ___L _______
Tabela 1.1. nastavak II

____ __ "-1_ __ ' " .. _____ ,- ,
mjera I U I v I X ! y Z i za zc I
, ._______ .<____ _. _______ ,_ ,,_,,_ I
I
mm Za sve kvalitetc 1
do _I _ -IC====--=- 1=_ __ -.. ---+40 _=:':--:1,,0===
I lznad 3 '" 6 I - ,23 - I -128 -- -135 --;-42 +50 -1-80,
I
-- - -- -- 1---- I -- - - -- - ------- - --..-----.---"' _n ---,--.,,--"-"'-,- ---""--,,--"- --------1
" \)" 10 I - I' 1-28 - I - 34 - "j-42 1 -+ 52-- +67 -1-97,
1
- -- - - - - -- --- -- - --- ......... .. - ----.
" 10" 14 I I -- -40 ,+50 le64 +90 +130 I

___ _I ___ ___ 14.?,,,_,, __ ..,_! __ __ _ __ i-=-. ____ __ I!· ___ __ 1
" 100" 120 ,+-104 -,;-144 +172 -:-210 \ , +254 +3\0 +,400 +525 +690
.-- .. -----.. , - 1-·--· ---.----.-. -.,--- .... --- ----... -- - ....... .. --.
" 120"" 140 i +122" +170 "j .. 202 _+300 , -1--365 - +470 +620 i +800 i
_-;; 1_ -:-j -- _ J 22if -;--140 _;_ -f = _____ t
v- I" - 1-
- : __ 2:"960 '_
" 225" 250. +196 - ';:284 --I ., 340 I - 425 II 520 I 1640 1820 - +1050 I 1--1350
__ =i-710 -. 11200 _-+1550
-
.--- 355 .. 40. 0 ----1-. -729. 4.·.-- -.I ..• --:;E.)60 ... 1-. --+-1 ...°.""00-
1
30 .. 0. . ...-"- 650 --. ---".-- + .... 21 00 --- -'.



,
Tabela 1.8. Osnovna !Jdstnpanj:a. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el,o 500 3150 mm u pm (JUS M.A1.132)
- ----;------ -- - -- ----- -- ." -_. __ .. _-, ..
TokranClJska polla .. -1
I Podrucj'e nazivuih mjera __ :Y_J::; __ G __ __ N $, S
I mm I za kvalitete 6 do 16 I
1
1
_ _ ____ _ _ _ I ___ au _l. ____ 1. ____ . _____ _ __
lznad 500 do 560 I I i I 150 280 400 600 i
___ -- - - 260 145 I 76 1 22 0' . 0 : 261 44 I 78 1- -
i--- " .---i i ___ -1•. "_'_"""_""" .. .. ,_ __ .
I ' ' I', , I
1
160
I 80 I 24 0 E i 0 ! .30 ! 50 i 88,
-I.. ---;' . '.--.-.. I. I···· ,----.210 ·430--
-1-----:,--9-00, }20 : 170 I 86 I 26 0 '>;!! 0 i 34 I 56 100 ]"--_-220 -"6so-'i---WSO-1
.--.... - -.--.'.. '" --1--- ···1· .-.. -- .--.. -.-,
" 1000" ,1120 Ii: 250 520 i 780 1150 I
1 _________ · ----'-----,-""-,,--'" 350 ,195 ,98 28 o. . ....... 0 ...... ' .. 40 ..... 6.6. . 1 ..2 ... 0 ... -..... -.. --.- .... - ... ...""---i"-."---- '-... ·_'.----..-...•.••.· ..-... 1
_ I __ ;--1 -_I __ ____ _. __ __ i ___ ____
: ,,1250 ,. 1400 I I" r: ! II I ,,300 i 640 1 960 1450
_ __ _ __ I 220 110! 30 0 t-< O!. 4.8. ! 78- .140, ..----:----- ------."--------- -'-------"--- ........
_____ , __ LI .. _ 1 330
1
__ 720
" 1600 " 1800 I 1 II. i ; I 1 370 1 820· 1200 1850.'1
.. '"
" ' 2000 " 2240 1 I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300
.. -. 480 1260 130.. 34 I· 0 ." 0 68' 110 1195 '---1-·--· - ---.
n 2240)) 2500 L ____ ,I l;:l i , ! 460 1100, I 2.500
------""""'-'"------ ----I -- j --,,-,.,-'- .. -----
" __ 2500 ,j 2800: , 'I ; 550 \ J 250 1900 2900
-.........'. --..-. ... ,520.290 ... '.14.' • 38 1 O· 0 ... 76 i 135 .. 1240 1- .- - 1--- -.1
., __ 31_50 _____ i. __ ._' ___ " ___ J_. ______ ._! -- __ .... _" ___ ___ ' I ____

,r
Prinijer 3:. Odrediti toleranciju_, nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu- B 100J8.
Iz tabeJe 1.4. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. vrijednost os-no,ne
lolerancije '1' = 54,um. Iz- tabe1e 1.6. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80'
do 120, gornje- odstupanje Ag = -+ 16 /A.m. '
donje odstupanje Ad, = Atj: T 16 - 54 = -- 38 Itm,
, gornja -granicna -mjera
donja granicna micra
Det = D + Aa = 100 + 0,016 = 100,016 nun,
Da D +- A
a
, "'_- 100 "I' C- 0,038>=099,962 mm_
-1.4.3. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija

Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost sred-
njeg; odstupanja profila (Ra) - preina JUS M.Al.020 021 - 1964. Ove vrijednosti
svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju, se sa
do NI2. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.
Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za
Ra. iii brojem stepena povrsinske obrade. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg od-
stupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).
Uskc tolerancije mogu se ostvariti s,uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske
obtade. svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'a-
pavost koia se ne sl1).ije prckoraciti., posto dubina ncravnina mora ,hiti manja od
tolcnmdjskog polja. Uzajarrinu VC,zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povr-
sine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kva-
liteta toleranb;a.
U tabeli 1.9. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce
njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn
razna podrucja nazivnih mjera. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji
nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja, poooli-
sanje nosenja povl"sinc i s1.).
28
Tahe1a J ,9. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.(',vrSinske obradc
(JUS M.Al.0ZS--19fi4 i
Kvalitet ISO
tolcrn;:;cija
Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm
- - -----------
do 3
Iznad 3
do 8
)Iznad j R
do SO
Iznad 80
do 250
IZJl;-ld 250
1.4.4, Kon::rolnici za rupc- osovine
U proiz-vodnji, naroCito serijskoj' i masovJ?,oj, na)cesce nas interesujc da Ii'se
stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere, a ne koliki je njen iznos.
Zboo- toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri, 1:::ontro1-
nicir GraniClll mjcrila ,su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:,.u-
slid 1.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). ".=
a.

I I'
I
1

I J
t.
101, 1.(], Granicna mjcrHa: a) za l'UpC, ll) ;;a oS(l':'inc
Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm
ne smije d,:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u
provr;:-.
K,;)c: pl'Llvilno lzradcnc- osovinc
J
kontrolnika S8 gorn,iorn granicnom
rnjerom LIeba da naide na osovinu, a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm,lie
da nnidt na osovinu.
, stvarna micrH koja SC'- nalazl izm.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra
Dobm micra ie'i ona grani(;:n<l mjcra koja .se prva dobija pri obndi, Za rupu '
j; dobra micra - donjJ gt;anib18. mkri1 (Do:!' a za osovinu gamjn granicna mjcro
(do). O''!T m,iere OIlDguCJVitju ci,'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. Na kontrol-
nom dobra mjcra oznacava sc Sri _,,IDE".
Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.
Losa l'Iljcra je, mlovn:) fcb:::n:), i ,mot granicna mjcra koja .se dobij8. posJjednj[l pri
obradi. Z;1 rnpu je ioh mjcra ..- gornja granicna mjera (Dg), a za osovinu - donja
graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE';' <
29
1.4,5. Vrste nalijeganja
Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije
naziva se nalijeganje (sklop, dosjed),' Na primjer, nalijeganje izmedu rukavca i
vijka i navrtke, vratila i klina i s1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i
rupc', razHkujemo: labava, cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. 1.7),_ Izbor nalijcganja
zavisi od namjene dijelova. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom iz
oznaka tolerandjskih poljo. Za ntpu i osovinu ko;i su u skJopu, Ozno.ka za tUpu
stavlja se u brojnik, a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju
kosom razlomackorn crtom (upr. H8rdS, P9/h8) iii sc pisu
bo
S1. 1,7. Vrstc a:- labavo) b,' cvt,:to, c) neizvjesno
Labu,·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop; ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera
rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine, ij, Dd > d" (s1. 1.70.). U slui:;.uju labavog
nalijeg,lhja) izr;.1edu dijdova uyijek posto,ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.ijelovi su medusobl1o
pomicni. '
Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja
najveii zazor; Zg = D g dd'
Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja
na)manji Z(JZOI': Zd = Dd - d
g

Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U Lubuvo
nalijcganjc 1<.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista, vijka i nan-tke
koja sc rnoze rucllo navrtati, zup6anika i vratila 1.1 mjenjacu rnzine itd.
nalijc!!,alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma,pji zazor.
Iz t"bdc L'L i 1.6, Zit S 110 H::; oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +- 54-pm, <l oct:
A" = O.
Iz tabc1c 1.4. i 1.7. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc a'l =
panje ad -"'" -- 71 pm.
30
Dg=D_+Ag = 110 0,,05J, 110,054mrn;
Da = {) + Ad =-- 110 0 -= 1l0mm,
dg ,= d -'- ai! "'" 110 - 0,036 = 109,%4 mm,
da "---' d ad -= lJO - 0,071 = 109,929 mm
L
Zg =" Dg - dd_ =" - 109,929 = 0,125 mlU,
Zd = Del dg = ;110 - 109,964 = 0,036 mm.
- 3(, IJJ11., a donje: OdSIU-
evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.uje se ako jc gornja granicnamjera.
rupe mtJ,nja od donje granicne mjere ,osovine, tj. Dr! < dd -Csl. 1.7b). Kod cvrs'tog
nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq,or),
Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja
naJveCi preklop: P{f = d
g
- Vito
Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstav-
lja najmanji preklop ::- F", === dd - D
fi
Kbd nalijeganja oba imaju uvijek pozitivnu vrijednost, Prirn-
jet cvrstpp; nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg ,ptstena_ kqtrljajnog Ie-
zista, pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to,cak, itd. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja
precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne, !O se ostvaren;e cvrste veze diJ,elova
postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom
pr-i cemu lUU se poveca, precnik i takav .postavi na osovinu, Pri hladenju; ,precnilz '
rupe se smanjujc i cvrsto ,obuhvati osovinu.
Primjer. Za nalijeganje p, 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. pteklup.
Iz mbcla 1.4. i 1.6. 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag '7 21 !1lll" a duni'_: uJstu-
panjc Aa = o.
1z tubel.a 1.4. i 1.7, za C" 20 pG oCita se- donjc
panjc- a
g
c-_ + 35 1,in.
Dg D .'- .ll
y
-=- 20 .,- 0,02l = 20,021 mm,
Del = D +- Aa = 20 .'. 0 = 20mm,
d
g
= d + a
g
= 20 0,035 .-=, 20.,035 lllill,
P
g
= dg · Dg = 20.,035 - 20 0,035 nUll"
P
a
"'" d,!· D,q =- 20,022 ,- 20,021 '-'- 0,001 mm.
..'. 22 jim, a gornjt odstu·
Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja moze-
pojaviti zuzct i preklop, u zQvisnosti od stvarnih mjera. rupc i osovine (s1.
Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom:
ZrJ =-D
Il
_ -, dft) pdn, 10
g
= d,q -- D
a
,
Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.stavljati i
rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita, kao i onda kada se zahtijeva ceSce
sastavljanje i rastavljanje (-npr. kod.sklopa yrup,la i zupeanika, spojnica, remenica i.
s1.). Ovakya nalijega'nja korL.<;te sc same za manja i srcdnja opterecenja,
Primjel'. Za nalijeganjc 0 45 H6;j5 najvcCl i najmanji zazot ,- pl'cklop.
1z lllbda 104. i 1.6. za .045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar,.jc Ag "'" .+ 16 f-,m, t\ donje od:::lu-
panjc Ad = O.
1z tabela 1.4. i 1.7. za 045 j5 oCita sc odstupanjc ag = .!. 6/1om, a donje OdSlU--
panjc Ali = .- 5 Inn.
IJg = D -+- Ag =0 45 -+- 0,016 = 45;016 mm,
Dii =, D + Ali 45 0 = 45mnl,
dll = d + alj = 45 ..;-. 0,006 = 45,006
31
da = d + ad ""-= 45 - 0,005 "-"- 44,995 mm,
Zg = Dg - dd = 45,016 '- 44,995 = 0,021 mill,
Fg = d
u
- Dd_ = 45)006 - 45 = 0.,006 mm.
1.4.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja
Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja
lwja imaju razne vri;ednosti zaz9ra i preklopa, te' mogu zadovoljiti sve potrebe
tehnicke prakse. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _, i sistem
osovine.
Sistem zajednicke rupe (s1. 1.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu
uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H), a za osovinu - razliCita tolerancijska
poija (a do zc») ,u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. H6jk6, Hll/cll).
U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice- se ako se Z:l osovinu
odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci;wjesno nalijeganje - od- j do
n) fl cvrst0 nalijeganje - od p do zc.
SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 1.9) jc takav sistenl, nalijeganja kod koga Be za
osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h), a za rupn - razliCita toleran-
polja (A do ZC), 11 zavisnosT.i oJ. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr, P7ih6, F8/h8).
U si,:tcmu O3o\-"lnc bbav() nalijcga.nje ostvariCc se ako se za rupu
odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II, ncizvjesno nalijeganje oj J do
l,;, II cvtsto nniijt:'ganjc od T' do ZC.
.4.7. hho:r tolerancija :l. naHjcgillllja
Iz.bor tolerancih i spactl u uadlczuost konstruktora. Pri tome iz-
bom s,c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade, kon-
trole i montaze. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. Fini
32
labavanalijegcinja
Cvrsta halijeganja

SI. Sistcm oso'Vine
kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu, a to sc rosti:tc na preciznim sped-
jalnim alatom, mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje
sudjeluje u proizvodnji. Osin toga, proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji,
pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Zbog toga, izabrani kvalitet treba dtr odgovara
najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.
Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce
kvaliH;ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor, 5 do.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl, 6 d0
9 za fina nalijeganja, 7 do 10 za prosjccna nalijeganja, 9'do 11 za grub<\ na1i;eganja, 12 do 18 za
dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani, liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).
Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.
1J -pral,si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe, zbog toga 8to je iZf?-da osovine
laksa a-rupe teza (i skuplja). 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn
fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.
ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kva-
liteta i poloiaja,prema nulto; liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). Iz razIoga ekono-
micnosti, jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja
koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.
U tal?elama '1.10. j 1.10'. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol;:] 2:1 rupe
i osovine za nazivne mjexe do 500 111m, a u tabeli LID." za- :nazlvne mjere preko
500 do 3]50 llllll.
I u po"gledu nalijeganja, ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog;
broja nalijeganja - preporucena koja su razvrstana u, tri stepena priori-
teta. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. U tabeli 1.11., dat,
je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.
Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po ,ISO za rupu i osovinu se
ptema s1. 1.10. Osirn oZliaJ,;;a za tolerancije, 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc
upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun u posebnoj tabeli, po mogucnosti u blizini
sastavnice,
33
Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati
34
0Z0p6
'"
• ,035
.O,OZZ
g- -
N
1St
b.
S1. 1.10. Primjer kotiran;a tolerisanih mjcra.
c.
TabeJa 1. 10.' tol,eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do -50{) mm
(prenm JUS M.AU40.)
Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba
Primjer U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2, u kojoj slabodno tteba da
se pokreee 3 (s1. 1.11). Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne de-
mente toleranclJa .
Rjerenji!.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn;cke
tupe 040 H7frG, (prema smjernicama u tabeli 1.11.).
Za rupu 0 40 H7 odredujemo:
-" gornje odstupanje,
donje odstupanje,
_ .. toleraricija,
gornja granicna m;
- danja gracicna mjera,
Au = :+ 25 pm =- -+ 0,025 mm,
T ,um = 0,025 nun,
Dg = D -+ Ag = 40 -+ 0,025 = 40,025 mm,
Da """ D -+ Aa = 40 -+ 0 = 40Il11'i1.
35
36
2 3
[
'-'-8
Sistem zajednitke osovine
"40 H7 '0,025
o
,,40r6 ·0,050
'0,094
"30 F8 '0,053
·0,020
o
"30h6 _ 0,013
SI. 1.11. Sklop p?,luge, cahure i osovinicc
Za osovinu 0 40 r6-
tolerancija, T = 16 = ON l6' mm,
donje odsmpanje, aa = + 3411ill = + 0,034 mm.
gornje odsmpanje, ag = Gil. -I- T= 34 +- 16 = + 1- O,050mm,
gorQja granicna mjera, dg = d -+- a
o
40 + 0,05 = 40,050 mm;
-- donia ,granicna ,_mjera, da = d "j", ad = 40 + 0,034 = 40,034 mm.
NaiveCi = dl) - D<1 oooc 40,050 -- 40 = O,050mm.
Najmanji preklop, Pa = dil _. Df! OC" 40,034 ,-- 40,025 = 0,009 mm.
Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke
9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.J Li.
Za tupu 0' 30 F8 imamo:
Jolerancijn, T = 33 !un = 0,033 mm,
-- donje oastupanje, Art =-- + 20 !JIll =, 0,020 mm_,
gornje -,odstupanje, All = A(! -:- T 20 -: 33 = 53 m = 0,053 rum"
gornja granicna mjera" b!l = D All 30 ,L 0,53,--,-,30,053 rum_,
donja graniCna mjera, 1)'1 = D Ad = 10 = 30,020 mm.
Za osovinu 0 30 h6:
donie odstupanje ad = - 13 !fm = ---"-- 0,013 mm, gornje o[htupanje a!l = 0,
tolerancija, T -= 13 ft,m O,OJ] rum;
gamja granicna micra, dlJ = a --!- G!J = 30 0, '-' 30 mm,
dania granitnn mjera, dd d --i- ad_ = 30 0,013 29,9S7 mm,
Najv-eCi zazM, Zg = D!J - d(; = 30,053- 29,987 = 0,066 mm.
Najmanji zaZM, Z(I c= Dif --- d
q
=---- 30,020 -- 30 '--'- 0,020 mm,
Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu, prccnika SO mmJ od-
rediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije:
=Ti=tfiIll-=t

=.=
0=
= "
" =
2;'=
o

""-
o
" =
c
S1. 1.12. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta- i _1!ukavca
RjdclIic: U tabcli, l.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih- 4 nalijeganja '!J- $istemu
zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine, Ocito su to labava nalijeg.mja.
Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz; RO HBifR.
Za rupu 080 H8 je:
tolerancija, T = 46 ,urn 0,046 mm,
gomjc' odstupanje All = T --'= + 0,046 mm" donje odstupanje All = 0,
gornja' granicna mjers,. Dn D -J- An 80 + 0,.046 = 80,046 min,
d'onja granicna mjcra, D'l '07_ D _I A,I ""- 80 -' 0 -=-;- 80 mm.
Za osovinu 0 RO fR je:
- tolerancija" T ,= 46 !tID = 0,046 mm,
37
co
00
Tabela 1.11. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm)
$istem ',rupe _ Sistem osovine
I
.
1 i Karakteristike nalijeganja i :-''''-" - ,--"".
I ,stcpen II . .I.ll.'. st,cpel.'.. ... smjcl'nice ia prlmjenu I ,stepen II . III,
pnorneta prlOrltcta ptlOrltetn prlOflteta prtonteta pnonteta
_-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . _____ . __
I
lIll/all H8jb9, Hll/bll 1. Vrlo velik zazor, vtlo Cll/h9, All/htl B9/h8, Ell/h11,
H9lcll, lab pokretljivost. Klizna C9jh8,
HI1/ell H8/c9 Idlsta i yodice kod grub- Cll/hI1, D9/h8, D9!hl1,
/d9, H9/dIO, Hll {dll Jjih masinaCpoljoptivred- D10lh9 D11/h11, E8/hS
I
Hl1jd9 H9!e9, ne,gradevinskei sl.)" Le- D10/h11
:!ista "dugih vratila kod E9/h9
I
I
1------
dizalica j transmisija, leZi- CJ 1/h11,
sta koturova kod dizalica, Dl0/hl1,
Idiiita dijelova izlozenih
vehklm promjenama
perature.
i __ _ 1
---1--- ..
H7lf7
H81fS
--_ .. _"
H71g6
H7lh6, H91hl1
llSlhS
H81h9, Illllhil
H91h9
Hll/h9
H7/[6, H9/f8
H61g5
2. Primjetan zazot', laka
pokretljivost. Vetina kliz-
nih JcziSta i vodiea.
3. Mali zazor, pokietljivost
moguca. Klizlla lezisla i i
yodice masina alatki. I
Gla.vcinc pomjerljivih !
_________ ........... ____ I __ zupcanika i spojl1ica. -J
4. Vrlo mal,i zazor,
Ijivost rukom moguCa i
pri podmazanim I
nama. Povrsine koje sluze I
H6/h5, H9/h8,
H12fhn, H13/h13
za celltriranje) poklopci !
rcciuktora i sl. GlavCille
promjenljivih ill pomjet-
ljivih zupeanika kod
sina alatki.
F81h6, F8!h8
FSlh9
G71h6
! R7/h6, F7/h8
i
------
G6/h5


,,>
'"
Tabela 1.11. (nastavak) 1\"
H71u6
iI61i6,
H71i6
fI61k6
H71k6
II NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA

H61i5
H6jh5
H61m5, H7Jm6
5. Vrlo mali zazorili sas-
vim mali pl'cklop, po- I
mjerljivost moguca rukom I'
iii uz pomoc drvcnog ce-
kita. GlavCine kaiSnika, -
zupcanika i rucnih I
I va, ldisnc pqste1jice -
I pri cestimdemontazama. I
-'---1-
6
-. I--
mall prektop, pomjer- <
ljivost moguca samo uz
P011l0C drvenog cekica. I
GlavCinckaisnika, I·
nika, spojnica, tucnill I
, \ __ _
7. Sasvim" mali zozor Hi ,I
mali prcklop, i
Ijivost jedva jos moguea I
rucnim ceki{;em. GlavCine
; kaiilll1ka, spOj::-1
I

tIraJu. Podesem VI)e1, svor-I
s1. _ .._,_,_,, ______ ._;
--,----
i

I ,
I I
I 16/h5, I
! I
I J7!h6 !
I-
I
K61h5, K71h6
M61h5, M71h6
N71h6
!
I



1-------
I
:¥'
" >

5
""'
-
{j

"
'"

'"
f:!
40
T

i
____ I_-
I
I
1
,I
I
r
!
goruje au =-'= .- 30 {lill = 0,030 mm,
donje odstupanje', ad = a g - T = -- 30 ;-- 46 =e 76 ';!1l = -,' 0,076 mm,
gornja-granicna mjera, d
u
= d + a
g
=' 80 ,-
danja granicna mjera, d -1_ a,l = 80 c- 0,016 = 79,924 -illIh;
NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. dd '-"- 8,0,046 ;-- 79,924 =- 0)22 mm.
Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 - 79,970, = -0,030 mm.
ZADACI
L Za .0 70.r6, '.0 50 h'g, 0 30 P7" 0 100 DS' treba
a) graficki predBtaviti zadate to1erancijc,
. b) odrediti aozvbljena _ odstupanja,
c) odrediti graniene mjcre:,
d) odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu, '<) kad na otp'ad.
2. Za nalijeganja,G GO RS/m?, 0-90 II9/h,R, .0 150H7js6, .0 80F8!h8 treba:
a) graficki predstl.1Yiti nalijeganje,
b) proracunati granicnc zazore - preklope,
c) odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 da hi nalijeganjc'bilo'dobro.
PITANJA
L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije?
2. Sta je to1erancija?
3. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.
4. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.
5. Objasni ISO sistem. oznacavanja tolerancija.
6.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.
7. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8?
S. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7?
9, _8ta je
10. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.
1 L Stu je sistem nalijcganja?
I? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.
13. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.
14. Stu utice na izbor tolerandja?
41
2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE)
Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. Spo; (veza)
masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i, eiaslican.
Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medu-
sobno nepokretni) i nerazcivojiv, rj. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja,
a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj
elemcnat spaja. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la, zavarz'van.iem, lem(ienjem i
/t"jepljenjem.
Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo; cvrst (spojcni dijelovi
su lllcdusobno ali je razdvojiv, tj. moze se rastaviti bez pstect;':nja ele-
menata za spajanjc i spojenih e1emenata. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kH-
novimd, vijcima i civijama. OV1 elementi mogu se, nakon razdvajanja spoja, ponovo
upotrijebiti za spajanje.
omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova, a
ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.
2.1. ZAKOVANI SPOJEVI •
OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova,
1l10stova i 81. Razvojem postupaka zavarivanja, zakivanje s,c posljednjih dccenija
manje primjenjuje. Ipak, zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri
izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij), za koje los nisu razradene
pouzdane metode' zavarivanja. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioin-
dustriji.
2.1.1. Zakovicc (zakivci)
Zakovlce su dementi kojima se vrsi (;vrsto n'erazdvojivo
tanjih dijelova, najcesce limov3, pro fila, nemctalnih dijclova 1 81. Sastoje se iz stabla
i gotovc ,giave. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije
odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. 2.1.1).
42
;\.
1
,....
Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10, do
37 mm) - prema JUS M.B3.002.
Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. Prema obliku glave
mogu biti:
sfabfo
glaV(J
(nosodna) gfava ,;
81. 2.1.1. spoj
sa poluokruglom giavom 2.1.2a), JUS M.B3.0li,
sa upustenom glavom (s1. 2.J.2b), JUS M.B3.012,
sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2.1.2c), -JUS M.B3.013,
sa,pljosnatom glayom (s1. 2.1.2d), JUS !vl.B3.014 i
za remenovc, JUS 1\1.£3.031 (sa sirokom upustcnom glavom),
D
L . I
"I
'Ii
f4..
I
i
,
.
g) bJ
c) d)
SI. 2.1.2. Vl"ste zakovica
e)
Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od,
3 mm. lirem,} obliku glave m0gu bti:
sa polt.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2.1.2a), JUS A1.B3.0Z1
sa llPustenom- glavom ($1.,2.1.2b), JUS M,B3.,022; " ','
sa ,poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. 2.1.2a)
JUS M.B3.023 i '
- sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. 2.1.2e), JUS M.B3.0:!5, za brodo_
gradnju. . .,.
Stablo z_akovica izradu;e se sa blagim konusom prema l<raju. ZbQg toga ,se
nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. 'na udaljenosti 5 nun ,ispod glave
Kod sitnih zakovica, do 2,6 ffilll prectlika, nazivni piecnik mjeri, se na 1 nun ispod
glave, a od 3 do 9 rom ns, udaljenosti 3 tnn1 glave.
43
c
U tabeli 2.1.1. date su glavlle mjerc krupnih po JUS.
Tabela 2.1.1. Dhnenzije- krupnih zakovica
poiuo- Zakovica sa Zakovica sa
I .-;s § kruglom glavom za lam g-lavom -za kotlove sa upus- trapezastom
I
.5 is 1,5 '0 b celicne ,konstrukdje i sudove pod pritiskom ,tJenom glavom
'::-a gavom I i
I N --T-7"j-' r
I d l d
1
i D h ________ .--------'-___ . ________ .. __..
10 --T 11 16 6,4 8 0,4 I 18 7 9;5 1 1 I 16- 5 I 17 8 0,4 I
13 I 11 21 8,5 II, 0_,6 23 9 E J,5 [,5 120,5 6,5
1
21 9,5 ,0,6 I
16 17 26 10 13,5 0,8 30 12-, 15,5 2 2 1 25 ,8 i 25 11,5 '0,8
1_9 20 30 12 0,8 35 14 18 2 2 I 30 9,5 I 30 0,8
22 23 35 I4 .. 18 1 40 16 2 2' 34,5 11 I 35 15,5 1
25 26 40 H; 20,5 45 18 23 25 2,5 39,5 12,5! -4.0 17,5
28 29 45 18 23 50 20 25,5 3 44 14" j 45 19,5
32 50 20 25,5 1,5 55 22 28 3 :I 49 1,5,5! 50 1,5
35 55 22 28 J,5 60 24 30,5 3,5 3,5 53,517 55 24 1,5
38 60 24 30,5 !,5 7'-) 26 3'4,5 4 4- 58,5 18.)! 60 26 2
a je dubina skosenja U otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j pod pritiskom
prcma s1. 2.1.16).
Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.1.3, prema JUS M,B3,040) izraduju-
se najceSce u ddjc variiante: sa punim (varijanta A) i sa djelimicno izbuse-
nim stablom (varija'nta B).
Varijanla B Varijanta A
r
I
. ..-,
SI. 2.1.3. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila
Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'poje-
vima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane; pa je onemogucena i;;:;rada zavrsne
glave normalnim putem (81. 2.1.4),
Zalu)'vice s (s1. 2.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje je-
veza pristupacna samo sa jednc strane. U zakovice umetnut je eksploziv koji
se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom, Pritisak eksplo-
.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.
44
o. b.
2.1.4: Postupak zr*ivanj':1 blol ..-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes-
tlma za lzvlacen)e trna. b:, zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog
_ 1. Eksplozivna iakovica
2.1 ,2. za zakovice
Zakovicc sc izraouju od ceiika, bakra, mesinga, a:1urriinijurria i _ulumlriijskih
1egura (JUS GBO.5(6). lJ tabeli 2,1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice, oznakc mate-
mjcrodavne mchanicke karaktcristike, smjernice za primjeim i nacin zald,-
vanja.
1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il
koji se spajaju. Ukoliko su od razliCitog matcrijala
J
zbog nejedriakc toplotne
diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja, a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih
struja sc n.'1 n1jCStu d;)dira javlja korozija, Stctan utic"Uj korozijc moze otklonid
pren;azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0-
rozrum srcdstvima (npc bitumen, tcr-lak i s1.). ,
2.1.3. Vr-ste zakovanih spojcva
Prema polozaju dijclova kciji se spajaju, zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£
i p,reklopni. ' ' ,
Sue,eoni sppjevi izvode sc ili podmer::ica (preklQl"ria lima),
4.5
Tabela 2.1.2. Materijall za zakovic'e
"i
.
Zatezna Graniea
!
Oznaka cvrstoCa Primjena
NilCin
i
(kN,
"i
7..aki...;anja

C.0246 CZ 34

21 za opste svrhe u hladnom i
C.0247 CZ 34S 21 za celicne konstrukcije i iIi vrueem
C.0248 - 34-42 21 za ,sudove j, kotlove stanju,
i C.0446
-.
4J ··47 25 za brodogradnju
C.0447 (;Z 44 44-52 30 I u vrucem i
1 orodogradn)u ! stanju
CuAs
-
23
.. f
I. i
CU 99,50 - 21-24
Cu'67 Zn - 28-50
.-
,
!
A199 8-18
..
i-···
il hladnom
AllVlg 5
-
24-30 10-20
stanju
Allvlg 1 5i 1
-. 13-26 9-15
i
AICu 3 _Mg : i
-
26 15
AICu 5 Mg 2
-
i
44-42 28-25
I !
Prcma broju _redova zukovica, zakovani spojcvi mogu biti; jcdnotedni, dvoredni
i 'viferednz".
Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdja-
vanja, na jedIlu iii na drugu stranu.
PrcIna'rasporedu zakovica, spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.
naizmjenil..-:nim (cik-cak) rasporedom,
46
Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni,
,Na slid 2.1 .6. prikazan je jednoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1. 7. prikazan je dvoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1.8. prikazan je troredni preklopni spoj,
SI. 2.1.6. }edUOredui preklopni spoj SI. 2.1.7. Dvoredui preklopru ,spoj
.
51. 2.1.8. Troredni preklopni SPO)

I .

I

I
I
c
l
51. 2.1.9.' Jednol'edni spo; sa ;edniIll
podinetacem
Na slid 2.1.9. prikazan je jednoredni spoj sa
Na slici 2: 1,10. prikazan je dvoredni spo; sa jedriim podmetacem.
Na slici 2.1.11.,prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.
Na slid 2.1.12. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.

SI. 2.1.io. spo; jednim
podmetacem
SI •. 2.1.11. spo; sa '_dva
podtnctaca
lZaspored zakovica na s'iikama 2.1. 7.." 2.1.10, 'i je
Kod ,spoJeva ,na slikama 2.1.6., 2.1.7., 2.1.,9.-i 2.1.10. ,z'alzovice su jedno-·
sjccne, a kod spojeva na slikama' 2.1.11. i ,2.1.12.,
Frem'a namjeni, zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr,sti, nepropustljivi i {-vf;:;ti i
ncpropustljivi.
(;'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.a kod kojih ,je glavni krite-·
rijuffi, nosivost i, cvrstoCa (npr. kod, mostovu, dizulica" stubova' i 81.).
zakovanog eyota nosa(:a (s1. 2.1.t3) mQze'se uzeti primjer
CVts'wg tpoja. Ovakve konsttukcitc treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: '
1. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post;wljeni tako da se racunske linije-
djeiovauja \iita, koje prolaze kroz te:2i.Sw. pr,,:;jcka Stapova, sijeku u jednoj tacki. U ptotivnom slu-
caju u se, osim si1a, pojavljuju i momentL
47"
SI. 2.1.12. Dvorcdni spoj sa dva
podmetaca
Sl. 2.1.13. '-Zakovani evo1' nosaca
2. Broj zakovica za SYak! ne moze biti manji od dva.
L
3. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr.
uga011ika - s1. 2,1.14).
Q.
81. 2.1.14. Polozaj zakovice
b.
S1. 2.1.1.5. Nacini odstl"anjivanja
m01nenata 'u cV()rlstu
,
Kod postav.1janja zakoyica izvan osa.n .spojn st:. F a j F;
njan,ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.n , ..... 1.15/. U SpOjU
pTem
a
51. 2,1.15a eliminisan je moment F ·17, a U spoJu prema s1. 2.1.15b chmu11Sana Sll oba mo-
menta.
Ncprop'ustl;'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i
kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost).
c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku i
foe k?d pa:nih p?d
spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"U-
Cine u rczervoaru-kotlu.
2.1.4. Postl1pci zakivallja
Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja, Pripremna
'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje,
obiljeiuvanje, busehje, -' Ciscenje povrsina, centriranjc, rupa i pritezanje dijclcwa).
Na slid 2.1.16. prik;,l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi,vunje, Odredivanjc duzine
$t[l,bla zakovice 'vrsi se iz standarda, u zavisnosti od debljine di;e1ova
koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog, obrasca:
1 = s -+ x,
48
, ' . . , . \ ' ' ,
gdje l-duzina stabla nezakovane zakovice, 'd'ije16va koji ,se, ,spajaJu,
x":"dio stabla zavrsne glave ex = 1, 7d
1
za kotlovske zakovicc;'x = 1,
3d
l
ia konstniktivne zakovice) .
.2OvrSna
glava
S 2.1.16; Oblik i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom
Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d,'
Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika
zal<;:ovice: d
1
,= d + I mm.
Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na prec-
nike zakovica dqti su u tabcli 2.1.3.
Tabela 2.1.3. rUJm za sitne zakovice
I precnik zakovice (d)
,
Cd
l
)
Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala- i 'do' popunjavanja rupe, tako cia
je nakon zakivanja zakovice jednak precniku TUpC. Zbog toga je l)recnik
rupe (d
1
) mjerodavan za- proracun zakovice,
Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £ toplom Celicnc zai<ovice do 9 mm
precriika zakivaju -se u, hladnom stanju, a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim
zakivanjcm, ,zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc
dije1ove. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog
usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore, -a zatim se udarc1111a
cd;;ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava,_ Zakivanjc _ se mora zavrsiti
je zakovica jos.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_
zakovice se pbstcpcno hlade, usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.'11 se
spahju.
Zakivanje se moze, izvesti rHCtlO £ masinski. Rueno zakivarije primjcn'jujei se
za zakovice do 22mlU prccnika stabla. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:-
49
kovice svih pl:ccnika. jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve,
jer se limovi snazno pritegnu, hidraulicnitn, pneumatskim iii nekim drugim ure-
dajem. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko, tako da se zakovica hiadi kad
j.e vee zakovana i pri tom steze limove.
Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva, gdje jc debljina lima preko 5 mm,
nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica.
PITANJA
L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje?
2. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj, a Sta cvrsti razdvojivi?
Kako je podjcla zakovica prc1l1a ptecniku?
4. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.
,5. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.
6. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.i?
7. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica?
8. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva?
9. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje?
10. Kako sc moze zakivanje?
lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla?
2.2. ZAVARENl SPOJEVI
Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. spoj-
nom mjesUl, liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. U savremcooj masino-
gradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.ajanje dijelova zavarivanjem,
Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika, cc1icnog !iva;
legura obojcnih metahl; kao i kod mater-ijala. Na veCini metalnih
korlstrul:;cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve,
Treba razlil,ovati zavadvanje od navarivanja. Pod navarivanjem se podr<.t-
zumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnateri-
jalom, da bi se stv01'10 nanosni 510).
2.2.1. Osobine zavareuih konstrukci;a
Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zako-
vane i livcne konst1'ukcije:
- laksc su od livenih konstrukcija, u prosJeku za 50!%, a od zakovanih -
za 15%,
- dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova, cline se
smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost, .
- zavarene ,konstrukcije relativno su jcftinije, naroCito pri pojedinacnoj iz-
radi (upr. izrada protoupova),
zav,arivati se -mogu clementi velike debljine,
50
-- nema buke pri mdu. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna),
joj - go:O\:u, zavarenu mog:u prema pottebi, pojacati, dodati
r&di prosirenja funkcije,. iIi opraviti ako se prelomi. -
-'- e. ost,acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su:
I
, ---:- zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kva-
lteta lza _ r?ne _ .
po!ava Zr,\ostalih napona l' deformacija usljed
- nejednaka sposobnost materijilla za .zavarivanje,
1 bI" . , .
- s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke
temperature koja se stvara pd varenju,' " _ -
- veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja,
2.2,2. Oblici 'zavarenih spojeva -
, _ ' SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di;elova koji
sc kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. Najvainiji oblici z'ava-
rellll (p"r.ema JUS C.T3.01l) predstavljcni su u tub eli 2.2.-1.
_, dementi Vara su(;conog spoj,a prikazani su fia s1. 2.2, la, II giavni ele-
mentl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.-2.1b.
7
oj b}
S1. 2.2,1. Glavni de......· )" , 1 ' . ..
4 '-1 . ... enti vara;,f\ .suceonog, b) ugaonog; . osnovru ll1atet'IJal, 2.
. pre aztla zona, 5, varenja, 6. tjeme vatu, 7. korijen vara.
val', J. uvar,
.. , ":ara mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deb-
lJma) Jednaka jC d bI·· . I· ") I d bl·· I·'·· "
dbI" .' C JmI una := u ; azo su e Jme r<'\z !Cite. :tl1Jcrodavna Je
k C k)lllH lima. Ra(;unska debljina ugaonog spoja "a" jednak; je vis'ini ravno-
ra og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. 2,2.1b) i uzima se da je a = 0,7J.
2.2.3. Prikazivanje kotiranje
I' . crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi- up,;osceno. Na
. . . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1), prekiopnog (2) i T-spoja
51
Tabela 2,2.1. Ublici zavarenib spoJeva. " ..
.
.
popreeni presjek spojd
Objasnjenj·e
-.
Ncr z j v

Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se
Sueeoni

krajevi sueeljavaju.Krajevi ko}i se
spa]
ju ,mogu zatvarati ugao u granicqma od
760 do 200
0
.
Prek/opni
..
Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se·
prek/apaju.Preklopne spojeve, u natelu,
spoj
...
treba izbjegavati .. ..
Spo} sa

Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na
vezicom
dije/ove .koji se spajaju
Na{ezni


Spoj nastao zavarivonjert) dvije,- trr;zke if; pro:.
spoj
fila p%ienih jedan no drugi
i-spo]

Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod
uglom od 90
0
Kosi T-spoj
Spoj nastaozavari"';njem dva dije/a"ciji
krajevi zaklapaju proizva/jan ugao
Knzni
+
Spo;' nastao ·zovarivtmjefT.! triju dijelova, .
{ukrsni)spoj
koji se ukrstaju
Spoi nastao za.rotivanfom krajeva'dvd di-
Visekraki

jela, koja se 5uceljavciju sa treCim,prib-
spo}

Uzna, upravnim na njih ifi sa vise (im.Qva
podrazficitirrt uglovima '
r
.
Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi - .
Ivicni
je/ovo, koji med'u.sobno zakfapaju iz-:
spo} vjeslan ugao ..
pf1rubni

Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_
suceoni spoj
I
" jeva dvoju dijelova, koji se suteljavaju .
.
Prif'ubni

1F1
Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1
krajeva' dvaju pribii/no up ....
ugaoni spoj fa vnih meauso.b,no
,
- ..
.
I

$poj nastao ?-Qvar;vanjem povfnutih kraje-
prirubni
i
trokraki
va dvo)/) clije!ova, ko}; se suceljavaju sa
spoj
tre;Cim upravnim no njih
...
. .
. . .
52
.
l
.

.,'" .
f '
... ,.. .. , •.... "
r
' .
.
Potpuni prikoz
..
Uprol_cftn prik'oz
.
f-.•
A:Otzen iZieoij'ivornV L

V
h71jeni /Oro<-
j,
1
a
..
I
, . ,
. ., . ....
"



_-:- ",,"--,
2
i
III
..
",
..
C. 12

",,'OI,'C3/.12
,
3

II J c.
\r;"a."k,M.-I9L
prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih
Pojedini 81. 2.2.2. nazivaju se - '-
.. L Suceoni spoj sa poJ.;rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm; tjeme i
korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. -
2. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.
T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima debJjine j oblika tjeme'na, l'uzne duZine i
poloza}a vara. . ' .
Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 2.2_2., primjcr 1 f 2). Va;ovl'koji
se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava;u se sa dvije tacke (:) stavljene 11epo-
sredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 2.2.2., primjer, 3). Kotni broj nczavarenih duzina
stavl;a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i
Cl i c
2
, a duzina vafa I, kotira se na ovaj naCin: - (c
l
) -I- 'l- (c
2
)o . ,
2.2.4. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc
Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm,:l.
limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara. Priprema dijc]ova za zavarivarijc
obuhvata: rezanje osnovllog maierijala, odnosrio obradu ivica za iljebovc, Clsccilje
povrsina, duz ivica za zavarivanje, -od koroziJe, 'zastitnih materijala; ulja) bojc: i
masnoca, i podesavanja dijelova. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa
ob;c stl'ane., Za promjenljiva- -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.-
Na s1. 2.2.3. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih
sastavaka, a na 81. 2.2.4. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc, sastavke
' ......
r
,
"
G. /i./5HOmm S.25+<10mm
Si. 2.2.3. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje
S1. 2.2.4. Priprema limovn ugaonlh sastavaku


min 3D·
I
"'I
:22.5. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara
Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .11jenog pravilnog oblikovanja. Obliko-
vallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Na oblikovanje bitno, utice i sarna odabrana
tchnologija zavarivanja .
. Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.jc1ovanjc, np!. nedo ..
voljno provarcn korijen yarn (s1. 2.2.5a). Zbog djelovan}.a opacia dimmitk? izd::zljivost
vura i moze ljaslupiri lom,usljed zamora. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.anj:l U savu. 12
slikc 2.2.6. vidljivo jc dn ispupceni sai.' u:.orokuje nujvecu koncentraciju napona, a izdubljcni naj-
munju. Ipak, L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer
54
b}
,2.5.Raspodjela uapoua u V-2;avarn: a) bez provarenog korijena, b) sa provarenim
jenom
Treba i,zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2.2.7a), kao i nagomilavanje
varova (s1. 2.2.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove, urnjcsto kratkih i debe1ih. Pri'oblikovanju
Sio viSe primjen;iyati gotove-valjane profile i limove-,ili masinski oblikovane profile iz lima.
oj b) c)
S 1.2.2.6. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\', c) izdubljen
, sav
SI.2.2.7.
Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan,u: a) ncpovoljllQ, korijeh opterecen za -zatczanje,
b) povoljnije, korijen optereccn uu pritisak.
b}
nagomilavanje-
S1. 2.2.8. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara, b) neroa llago-
, milavanja zavara.
Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od
savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ, manje debljine stijenki, upottebom zatvotenih sanducastih
ili kru,iuih (djevnih) presjeka.
S obzitom na kvalitet inaterijala, oblik sava, uaCill naprezuuja spaja, a prema izrade
Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole",savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet, kvalitet I
i kvalitet II. .
Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti:
1. cisti, bez naprslina, bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu; izuzetno se dazvoljava
pojcdinacnu prisutnost troske i pora;
2,. bez greSaka- na pocetku i na-ktaju sava; "
3. sa korijenom koji je (dlijetom, brusenjem' i' s1.) oCiscen i ponova iavaren;
55
4. zareza i n,adviSenja na lielt i nalicju sava; ukoliko ih ima, moraju se obradom od-
straniti; . - .
, S. ispitani ua Citavoj duiini, da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. rentgensk6 ispitivanjci).
Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f., 2. i 3. U slucaju_ zavarivania.
samo s_ ieduc strane, mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Zahtjev 'pod 4. ubla-
zen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo, nego
je raj prdaz blag i bez zareza. Zahtjev pod S. je, tak6der, ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan
u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje-
nih zahtjeva. _
Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 1;to je kontrola
blaza.
2:2.6. Proracun zavarenih spojeva
Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati- u vidu njihovu namjenu
i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. U zavisnosti od'vrste opterecenja, izvodi se
staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. '
U proracunima se uzima dri je- dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. Tat) manji
od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. Ta). Prvo se
bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju, 'koji SO, zatini, uporeduje sa d02VO-
ljcnim naponom.
Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti
materijaia. Uzi,ma se da je korisna duzina zavara (1,.) mania od stvarne duzine (l)
za hnos ,,2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. 2.2.9), i iznosi: lk = I - 2a,
.,
.
.
,:
."
1-
-
\
"I
St. 2.2.9. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije
Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A
z
) jcdnaka je sumi pojedinacllih
nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju -a to je pro-
izvoda debijine naH i -duzine "Z,/' pojeclinih zavara: =.]; (a - I,J.
Suceono SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 2.2.9) izracunava se prema
izrazu:
a: ,=, __ [kN].
;; L'(a-{JJ 4a< emll._
56
Ugaono' ztI,vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2.10) izracunava se'pre1UU
. .-
.'"
F
--'-_._-.-
E(a I
k
}=ald+Q}1r
Sf. 2.2.10. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at,ezailje
_81.,2.2.11. S,uceoni -'liar opterecen nn
2.2.12. lJgaoni ",ar optereceri na slUicanjc
57.
Suceono zavareni spoj optcrecen ua smic;:an;-e (sl. 2.2,11) proracunava se pre-
ma izrazu:
F F [kN]
= L: = '2' a -lk ::< Tsdz croZ
Ugaono zavareni spo; opterecen ua smicanje (s1-. 2.2.12) proracunava se'pre-
rna izrazu:
F . F [ill]
Tsz= E(a'IJ=-a(
21
1._2a'+12)<r
Sd
!i! emil .
Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.2.2., u
zaviSllosti od vrste spoja, vrste naprezanja i odgovarajuceg .dozvoljenog
napona materijala koji se zavaruje.
"fabeIa 2.2.2. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo;cva za staticko optc1"ccenje
--------- ··-[-------·-------------1--------·-·-·-----
Vrsta -spoja I ____ _____ j __ _________.'
-----------------_·-----1 zatezanje 1 _____, __ ... ----I
Succuui ____ __,_.-,_,__ "pet __________ ' ----j
! ____, __ _ ___ .. ---------:-1
__ _______________ .__'"' uvijanje 0,65 Til I
i "isLe naprez<uiju _
Primjer 1. Koliku s,ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.2.9., uz podatke
o -= 5 mm, 1 = 100 mm. Op[crecenje jc mirna. Lim je ad cc1iku C.OOOO sa "z;i 12 kN/cm
2
pri
mirnam optereccnju.
Rjdenje
Korisni presjek za-,-,ura:
A
z
= (1 - Za)' a = (lelO -- 2, 5) < 5 = 450 mm
2
= 4,5
Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara, prema lubeli 2.2.3:
'''''-9,75 """" = 0,75' 12 = 9 kN/cm
2
._
Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi:
F Ali' crzaz = 4,5 . 9 = 40,5 kN.
I'rim;er 2. Na zavarenu ceiicnu usku, prema slici 2.2.\ I., djeiuje stalna sila F = 30 k1'.'
Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --,-,- 65 mm, (; _.-- 4 mrn, mlnerijal
spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100
Rjdl!/ljc
Korimi presjek zavara:
A: = 2a (l - 2a) = 2' 4 (65 8) = 456
Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.2.3.
78<k == 0,65 "sa = 0,65' 110 ==- 71,5 N/mm!>.
58
Provjera napona
sto zadovo!Javu.
2:3. LEMLJENI SPOJEVI
je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.odat-
nog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn;a niza od temperature
topljcnja mctala koji se spajfl,jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.a mjestu spoja.
Razlikujc se mcko, tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. ,lZod mekog lemljenja lern Be
topi ispod 450"C, a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C; kod kombi-
novanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. Le-
movi su standardizovani, a isporucuju se U obIiku }:ice, zrnaca, plocies i s1.
'lJsljd zagrij(j.vanja nu. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll,og muterijala Odvija se -it>
mjena mjesta atoma, a time i- difuzija (lcgiranjc). Zbog toga, _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po'
mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Kao pomo{;no oksidaciono
sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid, a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi
koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.l ...liesta
,:U kopma ne treba uu se hvata lem prem,uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. 'gra-
. _..
Prillkom lemljenja, tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila:
- materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C
\'isu od temperature. tQpljenja lema,
boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme;
- povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste, pristupacne za grijanje
i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\,.'
Prcma obliku Ieml;enih mjesta raz1ilmJe se:
10 Lemljenje sa zazorom, kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali, po mo-
gucnosti zazor (za lern). koji opcenito ne prekot;1cuje h = 0,25 maL
Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova
koji -se spajaju, '
2. Lemljenje sa savom, kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak
vcci od h = 0,5 ffim iIi sa\' oblika V iii X. U posljednjem slucaju
oblik kao'kod zav.arivanja,
Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku, pa je i cvrstoca
spoja manjc pouz(fana, nego kod tvrdog lemljenja. Ali, "i.sa temperatura moze uzro-
kovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.
Na slid 2.3,1. do 2.3.4. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova, cijevi
i sipld.
59
1. Limov,t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. 2.3.la) postize se niska'Cvl'-
stoCa spoja, zbog male povrsine lemljenja. Kosi cconi spoj (s1. 2.3.1b) poboljsava
donekle cvrstocu spoja, ali se, rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove
Q.'

b.

&CS\\,
c

€.
,22
81: 2.3.1. Lemljeni spojevi limova: a; ceoni ravni, b) ceoni kosi, c) prcklopni; d) pregibni c) sa
vezicom, f) pertlovan
iznad 2 mm debltine). Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2,3.-1 c, d, e)
Sll najpogodniji, jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se po-
punjava lernom. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim
pertlovanjem limova (slika 2.3.lf).
2, Ceone spojeve die,,} (81. '2,3.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. Kosa
(stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. 2.3.2b), Cijev'i debljine
stijenke ispod 2 mm j' koje treba meko lemiti, spajaju se pl'eklopom (sL
2.3.2c) iIi naglavkom (sL 2.3.2d)o

a. c.
,

b. d.
Sf. 2.3.2. Lemljeni spojevi eijevi: as ceoni ravni, b) ceoni c) sa preldopom., d) sa iJaglavkom
3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da, otvol' bude sto duzi; s
ravnomjernim sJojt.'IU lema (s1. 2.3.3a); ako se upotrebljava;u lagano presovani
sklopovi, otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. 23.3b) iIi da su cepovi
sa rebrima, 'Tanji limovi se izvlace, (81. 2,J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena
(s1. 2.3.3d)'" i Ierne se na dva .
60
J
!

Q.
d.
S1. 2.3.3. Leml;eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova
Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.3.4,
8'1. 2.3.4. prilemljivanJi!- cHiudra,
204. LIJEPLJENI SPOJEVI
. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata;
rtovi naCini spajanja - lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit,
l'eduks, bostik, mctalon i dr.). Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih
lim'ova" .'termicki osjctljivih m1tcrijaia, 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala
. (cdik" aluminijlL.'l1, piasrjka, keramika). U Oi;10S'l! na zakovane, zavarenc'i
konstrukcije, spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer ,ne uZfpkuie nikakvu
koncentraciiu naprezanja, a otp:wni su m, koroziiu, ne mijenjaju .<;voj,stv3 mate-
rijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su .. ALduti.n, i otpornost ,na 'temperatur'ne
uticaje S11, zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Isto tako, zbog starenja,
cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.
Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe:
1. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju, i dijdo'ri spojeni
lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. '
61
2. Kontaktna Ijepila sa visokom kohezijom i visokom adhczijom, a spojeni dijelovi
se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. '
3. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn koju se nakon vezivania
pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj.
D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. vp0lrebljavaju
sc u tekucem stanju, u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc)., Nadaljc., ueba razlikovati
jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. KOd .. dvokou;ponentnog s.c prvoL kompo-
nenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.)eme ot-
ytdnjuvanja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.
U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine, nano-
scnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji, teorijski bi
trebalo da bude jednak debljini mo1ekula, jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva
vece od kohezionih silu. Zbog toga, cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja
Ijepila. .' . .' '
Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. Im.a)u
vc1iku, cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje, a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.
Postoje hladna ljepiIa, koja pri nOfmalnoj temperaniri, i vruca, kojti
otvrd,njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. CVl'stoca Ijcpila za metale
l.juje se nn .tcmperaturi od najvisc 300
G
e. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao
hladna i kao vfuca. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava
proizvodaca, a U odredenim. slucajcyima .prethodno obavljati i PQkuse.
Na s1. 2.4.L predstm;Jjene su Inogucnosti- rrimjenc lijepljcnih spujcya. zbog.
produl.ai"\.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc, lijcpljeni .:::pojevi se koriste u
automobilskoj, avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.
G.
t::.l ====f=./:::j/
h.
d.
mms
f{7l 1. 9
)
J.
SL 2.4.1. Lijepljeni spo;evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja, b)
c) sa veznim plocicama, d) sa dodatko.m, f) prosirel!iem I1l\ kra)u,
g) sa usjcceniiu krajevima, h) sa van)sbm prSlenom, I) zupcanik,) zatvarauJc otvora (hlevo _. nor-
malno izveden otvor).
62
ZADACI
L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc, prema slic! 2.2,10.,
uz podatke: F = 20 kN, a = 5 mrn, d= 20 mm; matedjal poluge je C.0445.
2. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2.2.12., ut:' podutke:
() = 6 mm; fl, = 100 mm, 12 = 50 mm; Lim (:.0010.
PITANJA
1. Sta je zavarivanjl;, a sta navarivanje?
2, Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstruk-
cije.
3. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.
4. Ko)i Sll glavni clementi.vara?-
5. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru .. ,
6. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje?
7. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP
8. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija?
9. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. Gdje se .priillje:njUju, pojednc
kluse kvulitcta zavara?
JO. Kako su napregnuti. zavari pokdillih zavarenih sa kojima se susreces.u prabi?
11. U ';;cmu k razlika iZll"l.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern?
12. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.
2,5. KLINOVI I CIVjJE
Klinovi sluzc za spajanjc, vodenje i osigunmje dijelova maUna. VezQ kl.inOH1.
je razdvojiva, tj. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.
lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak,
zbog ,ccga se klinovi izraduju od [elika. pinimalne zatezne cvrstocc. 60 kN/cm2
u stanju primjenc. Najcesce je to ce1ik C. 0645.
U zavisllosti od. polozaja prema osi dijelova koje sp,ajaju, k1i11ov1 ll10gu bid
uzduzni i poprecni.
2.S.L Uzduzui kIinovi
Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc, spajaju (s1. 2.5.1.),:
Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb kanaI) na vratilu (2) i preko
njih sc,navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) - zupcunik, rC1X.lcnica,:zamajac
i s1. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $- njim snaja)
iIi obrnuto - sa datog elementa na vratilo.
Uzduini kli1}.ovi se sa nagi1;)Qm i bez nagiba. Nagib klina 'izraduje
se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 2.5.2). Standatdna vrijcdnost' na2.iba uzduinih
klinova iznosi 1 : 100. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' dok se
zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba.
63
Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. Klinovi kod kojih
je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi, jer je pod djelovanjem
onem,oguceno izbaCivanje kUna, iz spoja.
S1. 2.5.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini
Sl. 2,.5.2. Uzdufrii klin sa nagibom:l. prednja s,trana, 2. zadnia strana, 3. spoljasnja
4. 5. botne strane
2.5.1.1. U zduzni kl£novi sa 1wr:ibom
Zl;og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l, u prenosenJu obrtnog momenta, od-
nosno sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Ove strane
izlozene 'si.! bkom pGvrsinskom pritisku, kao posn,edica zabijania u zIii:?
v-nitila i glavCine. ZJ,bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza, J na dod1rllllTI
nama otpor trenja koji, u dobroj vczi, treba da prcnasi obodnu sHu. Bncne strane
ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo , .
Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Da usljed
'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.VCi;1C, odabiru se pod,csna nahr
c
-
ganja (H/k Jli HJm). Privkladtlo je. .H7 . r. " • "
Prerna obliku 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. nmmalnz
klinovi (s1. 2.5.3. i 2.5.4): retivnr klino'vi (s1. L5.5),- izd?tblJeni klinovi (s1. 2.5.6)
i tangcnr-ni klinovi (s1. 2.5.7).
64
Normalui klinovi (s1. 2.5.3) jednim dijelom u'zIijeb glavCine, a dru-
,gim u zIijeb vratila. Oni ostvaruju sigurnu vez'u
1
ali uslovljavaju -izradu zlijeba u
vratilu, 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika opte-
recenja i najceSce se upotrebljavaju. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene
(tip A) i rayne (tip B).
normalnog klina tipa A, duzina- zlijeba u vratilu jednaka je duzini
Spajanje ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb, a zatim navlaCi
glavCina. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje
klina. . .
. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.ra' biti -l1a'jmanje dva
puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau
giavClne i v'ratHa. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc, upotrebijava -se
klin-sa kukom, (s1. 2.5.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Pl'opisi zastite zahtj-
jevaju
J
radi sprecavanja nczgoda.\ da se kuka prekrije zastitnim !im.om,
Tip A
poluokruglo
celo
I
E34
S1. 25.3. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom
S1. 2.5.4. Kukasti nOl"11lalni l:Jin
Tetivni klinovi (s1. 2.5.5) cijclOlll, -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. TJnu-
stranom k-lin nalijcze na vratilo, g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.
Cija sirina odgovara sirini Idina. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0, ali m.ogu pre-·
nositi sarno obrtnog momenta z.a };:;oji je vratilo proracunato.
. lzdubijcni klinovi (s1. 2.5.6) djelom visinom u gbvCine" a, svo-
jom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Zbog toga p61u-
prccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje
spaja. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc
strane i vratila, moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. '
65
81"2.5.5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin, b) kukasri -pIjosnari


oj b)
81. 2.5.6. Izdubl;cni Idinovi: a) izdubljeui kIin, b) kukasti izdublieni klin
Din'lenzijc- normalnih, wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.5. L-
Taugc11,tni kIinovl (s1. 25.7) primjenjuju se uvijek u paru. se
iedan na drugi prcdnjim stranamu, gdjc nalazi nagib 1. : 60 do 1 _: 100, Zlje-
bov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni, sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem
Idino\'u jednog prcma drugom, u spoju sc stvara potreban prednapon. Boene strane
klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.ti10.
O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno
i'dvosmjerno okrctanje vratila. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1,) onda
se ugraduju dva ,para ldinova koji su medusobno pomjereni po za 120'"
(ponekad .i 180°).
66
11
u
1'1
ij'
I
I
1
11
{1

i
'I
1
il
!
l
/
!
2.5.1.2. Uzdu!:ni klitunJi bez .. J.
Primjenom klinov;.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog:
nabijanja klinova sa nagibom. 13rcncs obrrnog momen,ta vrsi 8e bocnim stra,namu
klina, n<l. kojima se stvara iiovrSinski pritisak, Uzdu.zni presjek Idina izlozen je
smicanju. Izmedu,sl){)ljne l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. 2.-5,8).
Duzina .zlijeba u. vrntHu ,odgovara duzini ldina,
OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj, Cvrst spoj postiZe
se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju
navlaCi prcko Jdina tia vratil0, U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja,
a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.4nih sila. '
Ako se zahtijeva uzduzno pomican.-je po vratilq;, moni se labtivO
nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine, kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa
u glavCini. Klinovi za poniicnispoj ,nazivaju se cest,o kl£novi za vodenje, a 'primje-
njuju se kod pomicnih zupcanika, spojnica, 1t9.
JugQ,slovenski standardi propisliju tri grupe klino\;a bez nagiba: n{sk
e
',klinove za marine alatke._ U tubeli 2.5.1. nalaze se dimenzije z,,:( visoke i rus1::,:e
b
SI. 2.5.8. kIin bei nBgibi
67
'
"

0
0

T
a
b
e
l
a

2
.
5
:
1
.

U
z
d
:
u
z
r
d

k
H
n
o
v
i

u

m
m

-
-
-

r
-
-
-
-
-
-
-

I

.
.
.

k
l
t
n
o
v
l

,

,

I
'

I

2
h
J
e
b

u

g
l
a
V
C
l
1
1
1

I
,

-
,

(
J
U
S

'
I

C
2
0
2
0

0
3
0
)

I

e
t
l
V
n
l

l
d
m
o
v
l

I
'

I

.

,
.

'
k
"

.
.
"

K
h
n
o
v
l

b
e
z

n
a
g
l
b
a

X
e
C
l
1
l
K

;
:
y



I

J
U
S

M

C
2
0
'
"
'
1

z
(

U
D

J
e
n
!

m
O
v
l

,

k

Z
a

I

Z
a

k
h
n
o
v
e

v
t
a
n
1
a

n
a
g
l
b
a

V
1
S
D
k
I

II
'
i

0
'
3
1

.

£
.
:

J
U
S

M
.
C
2
J
)
2
2

i

0
3
2

I

n
o
r
m
r
u
n
e

I
b
e
z

n
a
g
l
b
a

(
j
U
_
.

M

C
2
.
0
6
0
)

i

I

I

I

k
h
n
o
v
e

I

v
i
s
o
k
e

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

"
"

i

_
b

1
_
,
h
o
i

-
,
t
,

I

i

b

I

h
,

(
_
t

_
_

1

b

1
_

h
,

I

t

J

:
'
"
.
.
1

t

I

t
l

i

d
+
t
:
,

t
-
:
-

,

,
.
e
'.
-
8
-
:
:
.
4
4
1
_
.
.

1
2
.

J
.
-
.
.
.
.
.
8
.....
1
_
"
,
9
_

.
.
.
.
1
.
-
_
1
2
,
.
1
-
1
1
.
.

.
1
.
.
-
6
.
_
.
I
.
-
-
l
,
s
-
.
L
.
1
2
.
-
I
-
..
.
.
.
.
.
-
.
-
-
I

.. -
.... 3
,
7

.
.
_
. _
_
,

_
_

2
.
1
.
.
1
2
.

i
.
-
.

_
.
6
-
L

.
.
.
3
.
-
.
,
.
9
-.
.
\
_
_
2
.
-
.
,
Z
!
_
_
.
d
.
I
_
.
'

G
.
.
_
.
1
-
.
.
.
d
:
.
1
.....
3
.

1
4
4
-
5
0
'

I

1
4

I

9

I

5
,
5

'

1
3
,
'

1
4

6

I

1
A

I

1
4
,

4
,
5

:'
4

.'
2
5
!

1
4

I

6
!

4

2
,
1
,

d
+
2
;
9

i

d
+
4

:

:

.
.
.

+
7
,
9
_

-

.
,

-
I

.

.
.

.

.

·
1

I
B
O
C
C
J
8
0
1
-
'
-
O
-
\
-
;
i
O
-
I
:
u
;
T
!
-
1
5
1
1
-
-
1
-
·
·

.

I
-
t

-
I

T

-
1
-
-
\
-
-
d
i
1
4
;
5
1

,
_

_

,

i
!
l

p

'
"

a

"
"

s
-
$

'J
>

0
.
"
'
0

'
8

g
'

:
,
:
t

§

u
q

:
;
;
)
-
-
'
0
0

(
J
)

0

7
;
"
'
:
>
;
'

E
t

:
:
;
.

a
n

d
-
:
5
"
<
l

t
:
!

8
.

5
'
g

)
7
'
:
=

.....
'

t
:
r

p
;
l

7
<

'
"

N

-
'
0

,....
..:
:
:

<
:

t
-
.
"

8

,
.
.
,

'"
1

0

-
-
,;
...J

;
:
:
'

:
4

a
:
-
g
:

)
:
:
:
l
,
:
:
:

0
-

C
tJ

"
"

,
.
.

c

o

0
'

t
v

2
:
.
8
.
0
'
0
4

.
.
.
.
.

,
:
:
:

J
:
j

<
.

Q

.
.
.
.
.

a
;

2
.
,
:
:

:
:
.
l
;
:
:
:
l
"
'
i
t
=
;

N
'
:
r
.
'
O
-
,
O

:
=

g

g
:
:
:

0
'
1
0
e
.
.

.
.
.
.

'
Z
)
Q
.
.
,

p

(
J
:
;

B
"
:
j

(
1
1

4

<
:

<
:
<

0

0
"

c
i

.
:
:
:
-
'
r
.
'

p
"

0
.

.
.
.
.
.
.

,
-
"
,

(
1
)

p

:
4

g

a
.

Q

t
i

o

.
.
!
'
:
:
:
.

7
l

j
:
j

......
S
.
z
·

B
"
,

_
c
i
;
=
:
A
=
I
,

j
.

n
u
;

'
:
;
-
"
;
:
l

:
3

l
S
I

:
-
'

'
,
j

.
s
:
g

P

t
,
)

0
.
.
.
.

\
)
'
.
.
,
.

(
)
(

g
,

s

o

:
:
:
?
r
'
.

;
...J

'
:
'
:

'
8
:

'
0
"

g

E
i

'
7
.
'

b
:

"
'
.

p

"
'
d

;
:
>

'
l
>

,
:
;
1
.
p

o

C
tJ

0

V
l

-
.
.
:
:
l

p

0
.

o
.
.
;
:
z
.
.

;
}

;
D

o

l
.
h

3
S

f
P

'-
.
.
.
/

r
f

p

!
o

:
]
'

0
<

.
<

S
'

'
g
.

8
"

(o
'i
N

Z
l

E
'
t
l

o

"

.
.

.
.
.

;
3

0
_

P
>

_
.

'
g
.
S
,

n
<

.
:
:
.
!
:
"

8

.
.


.

p

d

f
-
f

o
S

"

"

A

.
;
.

"

>

,

>

J
<
'_

t
I
l

,

O
J

,
L
C

C
"

..
V
1

C
D
'
"

:
:
-
'
(
;
;

,
,
"
3

0
"

I

i

'

U
N
"
'"
'"

v
,
.
"

"
"

'
0
'

o
:
q

(
,
,
<

'
-
'

c
:
I

!

I
)
J

,
"
,
-
5
\
l
'
"
'

"
'

p
.

g

?
f
.
,
@

2

:
r

:
:
;
.
,
N

5

g
'
'
r
J

0
0

'
:
:
f

'"
1

.
.
.
.
.
.
.

Q
.
:
:
:
t
'
:
:
:
!

0

t
:
:
I

;
:
:

f
J
)

I
l.
1

N
<
N
:
:
:
;
J
:
:
<
!

-
4
'
g

'
;
:
:
!

c
r

8
-
;
,
i
I
1
Q

;
:
:
r
'
:
:
;
'
-
0

;
:
1
,

<
:

0
0

.
.
.
.
.
.

'
"
1
'
-
-
-
'

0

:
:
:
:
l
'

"
1

.
.
.
.

'
"

g
'
p
s
·

.
.
.
·
g
:

'
2
'

;
.
.
'
t
n
'

'
3

;
;

(
0
·
3
1
:
:
.



'C
:
:
:

'"
"
!
.
>
-
<
'
1
;
;
.

p
:
l

t
t
.
'

ll:
>

<
:

f
:
.

§
"

;
:
l

g
.
'
r
.
n

E
'

g
5
°
o

'
t
j
r
g
c
r

o

"

0

a

"
.

>
-
<
,
.
.
.
,
:
=
-
:
'
"

f
o

8
"

D
,
O
I
7
)

:
:
!
.
:
,
'
1
j

'
p
:
l

g
,
Q
'
O

p
"
"

0
'

';
;
n

g
.
.

S
'

t
:
:
I

0

-
-
.
.
,

0

7
;
"

"

p
.

p
.

"

"
"
"
"

'
"

:
;
:
:
,
1
\
1

1
;
;

"
.

i
'
!

-
.

"

"

-
0

"
"

'
>
'

g
.

Lako se prilagodava polofaju giavCine. Primjenju!e se kod masina i
nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ,kllI)..?va bez relatlvJ:i0
velike dubine zljeba- znatno se oslablJuJe vranlo, 8tO predstavI)a negatlvnu stru-
ovih-klinova.
2.S.I.3-. Izbor di-,ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova
Uzduzni klinovi izlozeni _ su slozenim naprezanjima i
vrSllskom pritisku). U praksi se ne izvodi kl.ll;ovu! vec, se
uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh .. DunenzlJe pop-
recnog presjeka klina (b X h), se na 2.5·n"
Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 glavCll:e ko)?- se spaJu
klinoffi. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg
je od celika ili celicnog liva - lk = (1 do 1,3) d. VISl s_c
racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povr-
sinskog pritiska na bocnim stranama Idina.
Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' [kN], gdje je 1\10 [k1'\cm) :- ,obrt?-i
moment koji se Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la, d [em] -
precnik, vratila., .' v ,. _'" '. ,', ' " _
Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od zh)cba u vraniu, za ptt1V)ertl p()\tsm
skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll:
F
P -=, < Pa,
19 . [1
• V' "1" b 1) doz\;oljelli povrsi115ki pri-
gdje je i
k
,- korisIlD. duzin::i Idina, '1- - dU7.ll1a z 1)(:: aug :lVClll,l,. <l
tisak. '
Narun smicanja u klinu;
I
' . ,.' vri,'clinos,ti odnose se n:1 miran
gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2, dozv0.leu,l napllU pn $l11lcan)u .
pogon, a manjc - pogon sa uJanma).
bIP9;J9!
--:l
b(P9;N9) i_I
QJ
b)
SI. 25.11. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu, b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom, c) u glavcini za
klin bez nagtba .
II
Na s1. ,2.5.11. prikazani Bll osnovni podact i toleranci,'e' k6fi 'se da;u nu radi{) ..
riiCklin vni.tila i .glavCinf!.. _ _, , ,_ '
1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv, sirinti) visinu) duzinu,
materl;al i pripad,ajud standard. Npr.,kukastiklin JUS .M.C2.-()20_"sirine 12 lUlll"
visine,h = 8 mm, duzine 1= 100mm od celika C.,0645 'ozriacava se;
Kukasti kJin 12 X 8 X 100 - C.0645 - JUSM.C2.Q20.
Prim;er., Veza vtarila d = 50 wm i reb1cnice od sivQg liva ostvaren,a je kljlloni pez.
nagiba sa poluokruglim celom. Odrediti dimenzije kHna.
RJdcnje. -Ii tabele 2.5.1. za vratila izuad 44 do 50 mm se mjere kiiha bez
nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm, dubina zlijeba u vratiiu t =:;- 5,5 mm, dubina ,zlijepa u
glavCini t1 = 4 mm. Dtlzina kUna i k, = (i = 75mm,J,= lk + _b """ 89 mm.
Usvaja se klin Qez 14 x _ 9 _ x 90 -_ (;.0645 --'-- JUS ,M . .ci.06Q.
2.5.1.4. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi
Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise, ustupa mjesto savre-
.menijim naCinima spajanja, u prvom redu ozlijebljeri1m._ (zyjezdastim) i poligo-
nalnim sp9jcdma. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:, ,!.z.lijebljcno -'oratiio
i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' 2.5.12).
U spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj
tizduznib. zljebova na vratilu. dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju
kao. klinovi bez nagiba. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u odgov;lrajuci
zljebovi.
a. b.
Sl. 2.5.12. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom,_ b) sa trap.cznim profilom
O\;i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti. Klinovi Cine jednu cjelinu sa
vratiloin i ne mogu da olabave. Usljed veceg broja klinova, _p6stize se veea povr-
sma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. Time se ,smanjilje specifiCh.i
pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. Celitriranje, vratila i glavCine je potpuno.
Nedostatak ozli;ebljenih, vratila je skupa izrada.,
71
Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih ele-
menata ta poligonalna profilna vratila. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ, sa zaob-
ivicama (s1. 2.5.13), dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_
bjezna kod ozlijebljenih vratBa.
vratito otvor
$
/ .
! - //

SI. 2.5.13. Vratiio trouglastog profila
2.5.2. Poprecni klinovi
Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji
se spajaju, po cemu su i-dobili ime. Prcma:namjeni, razlikuju se: poprceni klinov£
za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.
Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va
koji se krecu pravolinijsld. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne
(kriznc) glavc, kao i vezivanje raznih poluga (s1. 2.5J4). Omogucavaju brzo sastav-
ljauje i rastavljanje. Izraduju se s nagiborn na jednoj, riede-nu obje strane, U 'po-
precnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se
lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za
spajanje nalaz1. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. VeCi nagib imaju klinovi koji se
ceste rastavljaju. '
Postavljanje, i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana, Zbog
toga se ceone strane izraduju zaobljenim i zakosenim ispupcenjem, kako kIin,
'usljed raskivanja,_ ne bi postao neupotrebljiv. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_
od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc;epkom iIi konicnom 6-
vijom).
51. 2.5.14. Spajanje poluga popreeniIn klinoln
Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja kon-
struktivnih' elemenata. Nagib sc, obicno, izraduje na jednoj strani i izn08i _ 1 : 10
do r : 5. Na"sl. 2.5.'15. 'preds'i:avljen je naNn posteljice u ,glavi,IDotorne
n
poluge. z;avrtanjem navrtke (6), ui "istovremeno popustanje suprotne navnke-
klin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza:
pomicnog dijela poste1jice ],
2
3
-:-.--
4
Sl. 2.5.15. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. ncpomicni dio postdjice, 2. "'r'
micn! dio postcllice, 3. klin sa \'ijcima, 4. podmetac: 5. P.10iOl'!l2 poh,lga, 6. naYrtka - j J
2.5.3. Civije (zatici)
.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje, za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih
masU1skih dijelova u sp.oju i za o;dguranje .od PQmicanju masinskih dijeJova. Spni
Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prema obliku, Civijemogu hiti,: cililidr£tnc, bez
i sa zlijebom_ (s1. 2.5.16), kon£cne, bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2.5.17) i elastiol{;
(s1. 2.5. J 8),. . .
Cz'Undricne C£'lHj'C C.IUS IVLC2.201 ... )04) izracluju se sa ltonicnim.
korn (a), sa ravnim zansetkom (b), sa (c) i sa zljebOVll11_tt
po duzini, za fiksiranje Civijeu otvor (d)._Civija i .01\7.01' Qbrazuju sldop
ceSte H7/m6). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. 0345 do C. 0645.
dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118, h11 i m6> 7,a du:i{ne
od 1 do 200mm. '
Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.205 ... 207) imaju -konus 1 : 50". Izruduju Be k<lO
obicna konicna Civija (a), sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h), sa
kom i navojcm (c) isa (d). Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog
polozaja dijelova. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260
(360) 111m. Matcrijal je C. 0545. . . .
Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug,e,
se zatnn kale. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<-
mka. Nakon sabijanja, Civija vrsi pritisak na on'ora i tako os!varuje CvfSt
73.
SVijet70 Ifuceno
.
, \/,Svijttf.o vuceno
-----"'-
'€i
- - --- -
c
c
,

a)
f
/))
. -'\ IJ..-'. t' '"
r
1; - [='+---. --.E
1- "
J iljeba
Il::::
IT
-
I
c)
d)
81. 2.5.16. Cilindricnc clvije
!
-I
r
r II
----
1/
r
l-
I
0)
-It
k-- I a,
c)
d)
SI. 2.5.17. Konicne civije
S1. 2.5.18._ Elasticna -civija
74
spo; ko;i. se tic da Precnik pripadajuceg j.e ujedUo: i p ,"': .
-tivije. StanQ.ardizovane su za precnike do 50.rum. duzmt;: _do AQQ,mrn, -l_CCUlk
Na s1. 2.5.19, dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.
SI. 2.5.19. Primjeri prim;c_nc Civija
Oznaka Civije suddi precnik, du:tinu, oznaku pripadajuceg standarda i materijal. 1\: ". .
llndriclla Civija precnika d ",-,12 mill, duZina I = 60 rum, prema JUS M.C2.20J,
Cilindricna Civija 12 60 JUS lvLC2.201- (;.0545. " ,\ Se;
ZADATAK
. ,Veza ,vratiia. i remenice od. siYog liva je ,klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU,giim eel
MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm,preclllk vrat!la d ='" 20 mm. Pogon je sa sIabuultd Ylll.
Dimcnzionisati i provjeriti klin. ' ll.rJrnll..
PlTANJA
1. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .
2,,'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc, a lwliki za pop,rce,nc klinove?
3. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa- nacriboU1.
4. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim, kukastim i klinom.
5. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo?
6. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.agiba.
7. Kojim klinoviml!, se ostvaruju naponske veze? . .
8, Koje strane ls;.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn
ova
5
a
naglbom, a koje kOJ j>J"
bez nagiba? . '!!lovu
9.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi?
10. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc,klin sa nagibo
m
'
je bez nagiba.' 1 kUd
11. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon,alnih u odnosu na l'pojeve l::linova.
12. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi?
1'3: Stu su clvije-i gdje se
14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija?
75
a
2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan
nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog
dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka)
Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno
kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee
uzduzne sileo -
2.6.1. Postanak zavojnice navoja
Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom
kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kre-
tanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravo-
linijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna
zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim,
rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad
se trougao-obavijc oko cilindra.
p
Ugao uspona ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" gdje jc:
" . d· cr
hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik
b)
Si, 2.6.1. Postanak cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3
Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik,
trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni),
Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po
zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila.
Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1.
2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4),
Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani
na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj
76
SI. 2.6.2. Postanak
navoja
81. -2.6.3. Spoljnf navo;
frffil
\w
L
!
i. --.J.'. ,I
\ I ,
. , I
S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj
ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" .
navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI
, dn' 65\-'·' Sm."
traca u pravcu 03e, 0 03no uvrce u navrtIul (s1., 2. L). LI)eVl navoj 11118 ,,",-
, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ
v ceO.4
posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U -".0-",-- '--l
-I- J
51. 2.6.5. Desni navoj

ts?J,.'
81. 2.6.6. Lijevi
Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, sa jednim POcetk \
- ·v .• ( .,. d . ·V Y k' 'k' " v· - t . v '0111)
1 vzsevOJ1U VJSCl).W 111, sa Vise poccta a). n"O sa ,_,J-l oznaClmo )ro) pocetaka i
., "·1· •. I· I . "'od
, VISC;70J1ll ouda su poma po .,opsegu "ruga Vuljka -z '
360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a
_ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja kroz, njegovu OSll do_
b1Te se.Jmifil (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),'
skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l
srika profila navoja naziva se lcon/ski na
7-7
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocet-
kom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka
2.6.2. Osnovne veHcine navoja

I d _____
S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju
Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8).
1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni)
11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a../
2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja.
3. preenit spoljnjcg navoja Cd
l
) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan je-
za promcun vijka. -
4. Mali precnik unutrasnjeg (D
I
) mjerodavan jc 'za izbor precnika.
spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj.
5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8.
na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. '
6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih
bokova navoja.
7. TeoriJska dub:i.nu navoja eN) je visina teorijskog profila, mjcreno
na asu navoja.
8. Dubina navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (h
t
) jc
izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja"
mjereno normalno 11a osu llm
T
aja.
78
.
. 9;" DJ:billa spoja (HI) je linye
SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
ii-D,

2
10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj
navoja (2
2
) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg
II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
d
2
' a._
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: J, • n ..
4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay ..
Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim
-profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" '
vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno
rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc
povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08-
tri jl:,(;.i atpor =Cor:, . M)
negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju
Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenju- F,-
ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani ot- j /' /,:
-trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F
navrtke. Izraduju se kao jcd- nL a
novoJn1" _ '".
51. l}tlcaJ ,ugia profila
Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju na otpor trenja ilavoja
uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,je-
Il:juju se vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-,
IJcd tren)a budu manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni.
2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim je istostrarrib
trokut" a rujere. se u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX =
Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i ,
njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • .• 1:J
leon)ska dubrna nHYO)a - H = = 0866P'
2tg30° ) )
Dubina nos.ell;'u' spoja _. HI = Ii - Ii - II = H = p,
, 8 4 g ,
1
Poluprecnik zaobljenja - R = "':".H = 0-!44P'
6 ' ,
79
4
V7.inia se da jc D "'''' d1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D
1
= d - 2Hl = d - 1)825 P;
1 1 17 .
Dubina spoljnjeg navoja hI ,-co H - ,- H - -H = - I-! = 0,6134 p.
86M •
Prccnik iczgra l1avoja =, d 2ftl = a 1,2268 P;
S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 - c- d - II = d - 06495 P.
- 2 R 4 '
o ! Nazivni precni-ci navoja svrstani su
I----""OO'C"--- II U 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll).
f-__
O
",] = dz __ Prvenstveno treba koristiti precnike pr-
I
81. '2.6.10. Metricki navoj
'0:
01
I
vog stepena prioriteta, dok se precnici
drugog i treceg: stepena prioriteta kor1s-
te samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je
preglcd' nazivnih precnika i koraka met-
rickog navoja. .
Prema vdicini koraka, metricki na-
voj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi
(fini). Normalni navoj primjcnjujc se za
opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za
specijalne svrhe, kao .i za precnike d =
= 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na-
\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:"
vojnog spoja; sigurniji su od samoodvr-
tanja i zahtijevaju manju duzinu navoj-
nog spoja.
U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dar-
dizovani preenici i prlp'adajuce vdjed-
nosti metrickog navoja sa krupnim kora-
kom.
2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila
.0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu
i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja
prikazani su na '51. 2.6.11.
odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su';
P 550 2 :2
}-] = '2 . ctg O,96049P; III Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r
1
= O,B733P; d
1
D
1
, . d -' 2Hl = d - 1,28066P,;
D2 = d - Hi = d - O,64033P.
Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je
"z" broj navoja na J coL*
* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim pro-
filom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice
col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/
2
; 3/{ itd.).
80
.. '.' ... ' ...' .....

",'- -,
Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja-JUSM nO 0
.._ ... _. . . l! izVod "'.
i Korak P _JI r Je1"
e
li.-to.l:tJ.
1 II nr IILI!...IilJ-.
stepena krupni sitni !! - i
prioriteta p1;ioriteta
0.,25
0,30

0,5
0,6
0,8-
1,2
J,'l
2
2;:'
4
5
"
10
12
20
0,35
0,55
0,1
0,9
1,1
1,4
],8
2.2
3,,5
4-,5
14
0,035
0.08
0.09
0,1
0,1
0,125
0,125
0,15
0,175
,0,2
,
0)225
0,25
0)25
0,25
0,3
0,2
--------_.
0,2
0.,2
0,2
- -- --_.-._._--_. .,._. __ . --,----
0;35 0,,::,
0,35 0,2
0,4 0,25
0,45 0,25
OA5 0,35
0,5 0,35
.. _-_. - ..
0,6 0,35
o_,7 0,5
-0,75' 0,5
,,----""-------_.
0,8 0,5
5,5 0,5
0,75


sitni
22
24
25
27
30
32
33
35
36
39
40
42
2,5 2
3 2
2
2
3,5 2
2
3,5
2
1,5
4
3
4
4,$
-- - --'-----
45
4,5
48
5
'I'
50
52
4
55
56
4
5,$
4
---------..
60
5,5
64
6
65
68
G
70
"0
'c
75
76
80
l,5
1,5
1,5
1,5 I,
1,5 1
1,5
1,5
2
1,5
2
2
2
3
2
3
3
4
4
1,5
1,'5
1,5
1.,5
2
l,5
2
2
2
1,$
1,5
1.,$
1,$
1,5
1,5
1,5
J.,5
2
2
1,$
2
1,5
IS
1,5
1 0 .. '5 85
2
.1,5
1,25 1 0,75 YO 6 :';'i 41 3
9 1,25 1 0,75 93 31
_. ____ ....... _ .. _ ....... . .... _ .. _ ...... _ .. ':.3
1,5 1.,25
1 J 1:,5 1
1,75 1.5
15
17
2
2
2,5
2,5
1,5
1,5
1,5
1,5
2
0,75
1,25
1)25
1
1
1,5
1,5
0,75 100
110
------,-
125
140
105
115
120
130
G
6
6
6
6
6
6
135 - 6
6

4
4
4
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
2
2
2
2
2
2
2
-- -:--.:.......:

12
0,8
,
, ..
],6
2
2,5
3
4
5
6
8
10
i
12
I
---
i
16
: 20
1_. ___
,
I
1
24
30
l 36
I·'
I 42
1-
48
I
56
, ..
I 64
I
,
0,9
J,l
1,4
1,8
22

4,5
14
18
0,20
0,225
0,25
0,2 '}
025 ,
0,30
0,35
0,35
0,40
0,45
GAS
0,50
O,6J
0,70
0,75-
0,80
1,00
1,25
1,50
1,75
2,00
2,00
2,50
2,50
0,670
0,754
0,839
0,938
1038 ,
1,205
1,373
1,573
1,740
1,908
2,208
2,675
3,110
3,545
4,013
4,480
5,350
7,188
9,020
10,863
12,701
lA,701
16,376
18,376
0,555
0,624
0,693
0,793
0893 ,
1,032
I,m
1,371
1,509
1,648
1,948
2,387
2,764
3,141
3,580
4,019
4,773
6,466
8,160
9,853
11,546
13,546
14,933
16,933
---------_ .... ---, .. _"-
22
27
39
45
2,50
3,00
3,00
3,50
3,50
4,00
4,00
4,50
4.,50
--'-'-
5,00
52 5,00
5,50
20,376.
-,
22,0),
25;051

27,727
30,727
33,402
36,402
39,0.77
42,077
----
44,752
48,752
52,428
18,933
,
_0,320
23,320
--------
25,706
28,706
31,093
34,093
36,479
39,479
-----
41,866

49,253
0,108
0,122
0,135
0,135
013" , ,
0,162
0,l89
0,189
0,217
0,244
0,244
0,271
0,325
0,379
0,406
0,423
0,541
0,677
0,812
0,947
1,083
1,083
1,353
1,453,
0,241
0,106
0,379
0,495
0628
0:836
1,080
1,470
1,790
2,l30
- 2,980
4,47-0,
6,00
7,750
10,1
12,7 '
17,9
32,8
52,3
76,2
104
144
175
225
... __ .,------
--
1,353
1,624
1.,624
182
324
427
5,46
5,46
5,45
4,86
440 ,
4,55
4,65
4,05
4,20
4,30
3,72
J,42
3,52
],60
3,40
3,26
3,42
3,,18
3,03
2,94-
2,87
, .•... ,
"
--
........
lAg
2,80
2,48
..
2,24
"
... A8
2,18
' --

1;894 519 2,34
1,894 647 2,08
2,165 759 2,19
2,165 9' •
"
_ 2,00
2,436 1045 2,10
2,436 1224" 1,95
------
2,706 1375 1,04
2,706 1651 1,87
2,977 1905
:

.--..
60 5,50 56,428 53,253 2,977 2227 1. 7:;
6,00 60,103 56,639 3,247 2519 1;82
68 6,00 ,64,103 60,639 3,241 2890 1,71

... --...
Postoje tri. vrste Vltvortoyih navo;a: ':tormalni, st"rnt' i cijevn
i
. nonnalnog
i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen, a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.
JUS na predvida Vitvortov situi navoj.
d
o
-: -------------------------:-
1
.gJ
gJ
0,
>,
0
0 ,
>,
c,
di
0'
c

oj
0
1 m,
01
i
SI. 2.6.11. Vitvortov navoj
Sl. 2.6,12. Trapf!Zrli navnj
Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim d.n d = 6
nuzivnog precnika, U noi'im komtrukcijama nijc dozv..'oljcna p:'zmJena
navoja. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO
u upotrebi, U tabeli 2,6.3. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja
od 1!4do 6 (JUS M.BO,051).
Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm,alnih lUlvoja, II?u l;nanju
dubinu navoja i manji uspon pa se- moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a,
Dobro zaptiva, narocito uz primjemJ zaptivnog materijala navoj
standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. (J su
vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al,BO.056), Nazivm precmk CiJcvnog
n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi, a ne,·kao kod ostalih navoja,
vanjskom precniku; mwoj od J ima Yanjski precnik 33,,2491nl1J.·
2.6,34, Trapezni na'Do.i
Profil trepeznog navoja je istokracan trapez, po cemu je i dobio ime (s1. 2.6.12).
Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30
e
,. Stvarni profil na ..
voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu,
83
Tabela 2.6..1. Vitvortov navo;
Nazivni precnik !
I
;m--, .
Broj
koraka
"' 1
Z
114 6,350 20
! 5{16 7,938 i8
I 3/8 9,525 16
... - --I
I
7116 11,113 14 I·
1/2 12,700 112 _I
r 5/8 15,876 t I !
··--·-.-··--------·-1
'1 3/4 19,051 ]0 i
I 7/8 22,226 9 I
j 1 25,40, 8 '
f- .. --.----...
I 1 l/E 28,576 7
1 l/4 31,751 7
i--, __ 34,,926 _. ___
---I
t I 1/2 38,101
II'i
l

6
5 ,
5._1
(> 47,(,27
j i 1/4
4 tjl
4 112
4
I
I
j
2 1/2
2 3,14
3
63,502
69,853-
76,203
4
3 j /2
3 112. I

3 '1/4- 82,553 3 1/4 i
J 3 1/2 88:,903 :i 1[4 ;
i 3 3/4 95,254 3 1
1--·---·
,4 lOT,604 3 \
I 4 1/4 107,954 7 7/8 i
! 4 112 114,304 2 JI8 i
j 4 1/4
5 127,005 2 3/4
5'1/4 133,355 2 5/8 ,
5 1/2 B,9705 5/S: J,I
5 3j4 146,,055 2 i/2
6 152,406 2 1 f2 (
- .--._-----. ---- _._---._--
Tabela 2.6.4. Vitvortov ci;evni navoj
c---------'---iI
I
,i Nazivni j Ptecnik I.
precnik I navoja a
I mm j .Z
1-·_·,·-··_··· ' .
R 1/8 .9,728 28
R 1/4 '13,157 19
R 3/B 16,662 19
....
R 1/2 20,955 14
R 5/8 22,911
14 1
R 3/4 26,441
__ J

7/8 30,201
'4
!
1
R 11/8 33,249 11
37,897 11
Rl1/4 41,910 .11
Rl '3/8 44,323 11
II
'
I R2 59,6J4 11
R2 1/4 65,710 11
, ,
! --1-' ---II
I R23/4 81,534 11
R3 87,88.1 11
- --- --
R3 1/4 93,980 11 !
R3 i J2 100,330 11 I
i R3 106,68.0 1 J
----.- ..
R4 li2 125,730 II I
R5 138,430 11 I
··'--1-,--1
i R6 163,830 11 I
" __
I
R8 214,630 10 I
R9 240,030 10 I
I RIO 265,430 10 I
____ _____ ·Ii
'I Rll 290,830 8
R12 316,230 8
i R13 347,472 8
L-__ _______ ___ .. _____ l
Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.6.12. su:
H "---"" I,866P;
= d -. 0,5P;
84
Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad, <
naVal· posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja, a
, . di . ql
za izradu. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je
vretena na masinama alatkama itd.); za cvrste veze upotrebljava sc kad su.
ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni, iIi kad se yeza testo razdvaja.
dizovani su navoji norf!lalnog, sitnog i krupnog koraka (tabela 2.6.5). U tabeli ');?t-
date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.BO.062). -. ,6,
2.6.3.5. Kosi (resterasti) navoj
Tnhcla :::.0.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog
navoj'a prcma JUS M.BO.061
Mjere u
1Um
- .. ------
Nazjvanj
J(orak nan)ja, l'
Nazivani
. Korak TI<1YQj:l, p
precnik precnik
llormalni norma1ni

10
,
2 85 12 4
18
12 3 2 90 12
'8
14 4 2 95 12
18
------
16 4 2 100 12 4
20
18 4 2 110 12 4
20
20 4 2 120 14 6 22

22 5 3 8 130 14 6
22
24 5 3 8 140 14 6
24
26 5 3 8 150 16 6
24
28 5 3 8 160 16 6
28
30 6 3 10 170 16 6
28
32 6 3 10 {SO 1R 6
28
36 6 3 JO 190 18 8 32
40 7 3 12 200 13 8
32
44 7 3 12 2]0 20 8 36

48 8 3 12 220 20 8 36
50 8 3 12 230 20 8
36
52 8 J 2 240 22 8
36
-- ---
55 9 3 250 22 12
40
60 9 3 14 260 22 12
40
65
'0
4 16 270 24 12
40
70 10 4 24 12
40
75 10 4 16 24 12
44
80 10 4 16 300 26. 12
44
85
.Q
i
I
;i
Tabela 2.6.6. Trapezni normaIni navo;
- JIJS M. BO.062
Pr{'cnik : Dubina I PO\'rsina
!
Ugao nagiba Nazivni
Korak
Srednji ,
precnik precnik jo:zgra noscnja ,
navoja
T'
d
J'
d 2 ""'" D2 d, H, A,
jed no- !
mm
mm
!
mm mm
i hod: t
dvohodi
mm
:
10 J 8,5 6,5 1,25 33 6,40 12,66
12 3 .10,5 8,5 1,25 57 5,20 10,30
14 4 12 9,5 1,75 71 6,08 12,00
i-
., ..- --_ .. ,.
16 4 14 11,5 1,75 104 5,20 10,30
18 4 16 13,5 1,75 143 4,57 9,05
20 '4 18 15,5 1.75 1 S9 4,05 8,02
,-_._--_. -_._-- ---_._---,.,,--
22 5 19,5 16,5 2 214 4,6H 9)28
24 5 21,5 18,5 ? 269 4,25 8 ,40
26 5 23,5 20,5 2 330 3.,81) '7,70
.. _----- .. _----
28 5 25,5 22,,5 2 3% 3,51> 7,11
30 6 27 23,5 2,5 434 .\,06 9,06
32 6 29 25,5 2,5 51l J.7f, ;,50
-------.. ... _---_ ..----_ .._.__ . .._._._._---
! 36. & 33 29,5 2,) 6B.J 3,31 6,60
I, 40 7 36,5 32,5 3 830 3,50 6,31
44 40.,5 J6,5 3 l04() 3)5 6,29 :
1-- --------..•.•. ------... ··--·· ... ·--1
II" 4B 8 44 395 3,;> 1225 3,31 6,60 \
50 R 46 41,5 3,5 1353 3,17 6.31 I
52 8 48 43,5 ],5 148(- 3,04 6,.05
.I ----;:;-;.
60 9 55,S 50,5 4 2003 2,06 5,90
65 10 60 54,5 4,5 2333 3,04 6,05 1
.---.---.. _ ... _ .......... -'-----.- --I
70 10 65 59;5 45 316: '2,61 5,22 l
75 JO 70 64,5 4,5 3267 2,61 5,22 J
_ .. ___ 75, 4,5 3794 2;44 4,88 !
85 12 79 72,5 5,5 4128 2,74 5,48 fl
90 12 84 5,5 471:- 2,57 5,14
90 12 89 82,5_ 5,5 5346 1,46
i-iF lFf-1!l' 4
j
-:ilf -Ii
--- ..
I 180 18 171 161 20358 1,92 3,84 i
1-- ... 18 181 17! "---8--'" 22966
I
200 18 191 181 8 25730 1,72 3,44 i
_.,.. __'-- 200 . ___ ___ 9 28055 1.83 3,66 ,-01'
I
220 20 210 199 9 3IlO} 1,74 3,48 .
230 20 200 209 9 34307 1,66 3,32 !
'L ___ ?lO ___ 229 211 ___ . 36984 ___
86
Medusobni odnosi pojedinih veliCina, profihl navoja prema s1. 2.6.13. su:
H """ 1,73205P; Hl = O,75P; Z2 = O',Il171P;
i = 0,52507P; .i
l
= O,45698jJ;
e = O,266384j:'.
S1. 2.6.13. Kosi navo; S1. 2.6.14. Obli navoj
Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada
dje1uje samo li. jednom smjeru. Zbog vrlo 'malog otpora tren;a, se
za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu, velikih presa i s1. IzraduJu se kao
norma/ni, sitni i krupni.
i.6.3.6. Obli 1lavoj
Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila. IX """7 '30
Q

Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj, a vrh i korijen gotovo
oblik polukruga (s1. 2.6.14). Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.
.\I.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema 2.6.14.
P 25,41:::; Ii "-' 1,86603P.; Hi = O,0835P,
'-, O,23851P; R? = O,25597P; Rl = O,22106P.
87
Obli navo; lako se poddava i Cisti, te se primjenjuje kod vijaka izloienih
neCistoCi (zeljeznicka kvacila, vatrogasni pribor i 81.). U tabeli 2.6.7. date su mjere
za obli navoj (JUS M.BO.8!).
Pored navedenih navoja, primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka
za zelj,eznicka vozila (JUS M . .BO.82), obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS
M.BO.83), Edisonov navoj (JUS M.BO.086 i 087), navoj za bicikle (JUS
. M.BO.095), navoji samoreznih vijaka (JUS M.BO.IOO) i dr. "
Tabela 2.6.7. Nazivni precni,i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO.OSI
Bro; I

Brej f
Nazivni Bre; Nazivni Nazivni
I
Broi Nazivni
,
precnik. keraka precnik korak!l precnik I
koraka precnik
koraka I
navoja na r navoja nn I navoja
!
n> I nav6ja na I
d[mm]

d[mml z
I
d[mmJ
I
z d [rom)
z 1
8 55 6 .lIO 4
I
8 10 24
I
9 10 26 8 60 6 120 4 ,
I 10 10 28 8 65 6
130 4 I
----I --------
11 10 30 8
I
70 6
140 4 I
12 10 32 & 75 6 150 4
14 S 36 g
I
80 6 160 4
16 8 40 6
I
85 6 170
-!-I
18 & 44 6 90 6 180
20 8 48', 6 95 6 190
4 I
22 8 52 6
I
100 6 200
4 i I
----,-''''---_ .. ,
2.6.4. Oznacavanje navoja
U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima,
brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim, standardom.
U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.' 2.6.15).
Mecr£cni. navof norinalnog koraka obilje.zava se slovom .M i nazivnim, precni-
kom d u mm; npr. navo; prccnika d = J6 mm, ima oznaku;
Navoj lV!.16 -- JUS M.BO.OI2; nn crteiu M16.
iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1., nazivnim precnikom d
u rum i korakom P u npI'. za prccnik d =, 30 mm i korak P ::::::: L5 mm, imao
bi oznaku:
Navoj 1\130 X 1,5 - JUS .M.BO. 013; na crtezu M30 1,5.
Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima, npr. 1/2:
Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima,
1 I
npr. X--
2 6
88
.......... .
,.,•....,-<'"
'.- ....
Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim,precnikoul, c"
u colima, npr. Rl; kotira se spoljasnji precnil;. cijevi. IJevi
Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr, nazivnim
korakom P u rum, npr. Tr 40 x 7.
precnikom, d. u
'
Hl
111 i
Kosi navoj se slovom S, nazivnim precnikom d u mm i korako!l} }:1
u mm, npr. S 40 x 7 .
Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd, nazivnim precnikom d u nuu i korako<
P u co'lima, npr. Rd 30 x 1/8. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1;;a vozila
se izrazava u milimetrima. \
I<od lijevih navoja, uz oznaku se napise rijec "lijevi". Ako je
doda;e s-e, u zagradi, bro; pocctaka i djce_ ,,2-voini", odnosllo "n-vO)nl",
Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). .
M16
M30XI,S 1/2
rn

!
_l
I
2'; X,;

...l-
i
!
I
I
, I
T,40X7 540X7 Rl .
g
,

I
j
i
I
I
!
I
,
J

Sl. 2.6.15. Oznacavanje na'!oja
2.6.5. Konstruktivni oblici vijaka
l.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1.
Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.
stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. '
VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.<;1. 2.6 ..16) .. ?a Opstu Pti-
mjenu predviden je vijak ob]jk3 a) - JUS M.Bl.050; kod oVlh vIJuka pred,\'id'
se navoj po cijeloj duzini za precnik d 27 111m i duzine stabla I 80 HIll] d
JUS M.m.055.
Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6.16b) :'IU sa JDS
.I'\1.Bl.05J; navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.:... fine I srednjc klase izradc.
89
-
di
oj b)
SL 2.6.16. Vijci sa sestostranom glavom
Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:'
iuade, izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.Bl.070) i sa cilindricnim /:8-
vrsctkom (JUS i\i.B1.071), prema 81. 2.6.17.
U tabdi 2.6.5. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema
81. 2.6.16. i otvo1'1 za vijke (fini, srednji i grubi).
,,,
S1. 2.6.17. Vijci za fiksiralljc poloza;a S1. 2.6.18. Podeseni vljak
Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u
stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. Vijak i otvor
se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). Upotrebljavuju za p're-
noscnje poprccnih sila. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom,
sitnog koraka, fine kla,<.;e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).
Elastieni vi/ci (s1. 2.6.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia, koji pd-
bliZno odgovara prccniku jczgra viika. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji
su od normalnih vijaka, pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.
Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama, npr. busenjcm stabla uzduz
90
Ii
E
"
"
"
"
"5
S
0
t
>

"
E
0
>

"
E





'.



;;;
'"
n
" 0;

"
-
'····'·.'·' •. ·,'·1, •.. ,·
""j
I
"
" 0
,

0
0
:S2s
i
,5 ;..
2
'"
Q,
0

:D


"

c
::- r,
m '"
8
· ... ·2
z
0
"
"
;:;
"
"
;t:;:
0
::::
ose, izradom uzduzilih zljebova po stabIu, i 81. Upotrebljavaju se kod motora SUS"
pumpi" kompresora i s1.
Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog pre-
sjeka. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.
NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw
stabla u glavu vijka (1"5% lomova).
Vi.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2.6.20) primjenjuju se
kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue
(s1. 2.6:60b).
'1 !< I

,
-
d,
--
I
j i i
Q
1-
!
I

h
,
S]. 2.6.19. Elasticni vijci 81. '2.6.20. Vijak sa sestostranom rupom u glavi
Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. 2,6.21,) primjenjuju se kad povrsina spojenog.
elementa mora ostati 6sta. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1,0 mm
(JUS M.B1.l30).
V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2,6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje
kluse izrade). Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2,6.23).
Uvrtni vijd (sl. 2.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja ele-
menata izlozenih mallin silama, Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog
a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.6.24a) i cilingrieni (s1. 2.6.24b).
92
I.
D
..
S1. '2.6.22. Vijak sa lJt'cstenastom glavom 51. 2.6.23. Pt'stenasta navrtka
n
,
i
*
'=c.
,-----

c /1
I I
oj
51. 2.6.24. Uv!'tnJ vij d
Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog
habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. KraCim krajem vijak se uvrce u
konstruktivni diD, navojem koji' se naziva osnovni navoj. Na duzem kraju vijka
d
!""'I

! 'I
·tO
l
:
. ,
.QJ._ ': ': j
b)
SI. 2.6.25. Svorni vi;ci
c) d)
93
./
.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj, Redovni navoj uvijek je
nesto uuzi od osnovnog navoja.
JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\';, SlY1 liv ilakc ll1etale.
Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.ih
dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio, To su najcescc vijci za drvo,
za kozu, gUffiU, plasticne mase i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke,
Na 51. 2.6.26. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sliean je normalnom vijkllc
za spajanje metalnih dijelova, sarno mu je glava sa povrSinom nalijeganja.
Stablo vijka ispou glave je cetverostrano, da se sprijeCi okretanje vijka u
a vijak se U otvor postavlja miskivanjem, Navrtka je redovno kvadratnog oblika.
Na s1. 2.6,27. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale, Glava im je upustena,
socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac, Navo; ima naroCit prcfil U obliku
sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.
SL 2.6.26. Vijak za dt'vo S1. 2.6.27.,Sitru vijei z.a drvo
Vijci za Ul;Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL
prema s1. 2.6.28.
Vliei za fi.mm){] (st 2.6.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.l'.:a\'oj je
SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.DO.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri
94
S]. 2.6.28. Vijak za ucvrsclVanje sinn
za drvene pragove
Sl. 2.6.29. Vi;ak za lim.
StO znaCi da u limu ne treba urezivati navoje. l\1a:
eri
jal
mekSi od vijka, pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca
Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_
vanje maSina, stubova) pastolja i s1. za temelje (s1. 2.6.30).
0)
p)
st 2.6.30. V:ijci za a', :>\1 zadebljanim i. zasjecenim kraje-m, b)" sa krajc11l,
ci sa :r.asjccenim i raz{,ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc'
lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju, se pos'(3vi \! otVQf
tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja, a zatim Be zalijc' cementom, glpSOI1lJ
olovom i s1.
SpreZnjaei vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc
dijcIova na adredenom rastojunju. To rastajanjc maze biti ,konstantno 1 prOlTI)e.
n
_
ljivo (st. 2.6.31). '
a) b)
c)
Sl. 2.6.31. Sprezn,aci
Pored naved-enih standardnih oblika vijaka, JUS prcdvida i razne druge konstruktivne
oblike vijaka, npr.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem fina izrada JUS M.BL090; b)
vijak sa socivastom glavol11. fina ii"rada, JUS M.Bl.110; c) vijak sa upustenom glavom sa llosom
,,- JUS M.B1.150; d) vijak sa poluokruglom glavom fina' izrada, JUS M.Bl.I60; e) vijak sa
pohiokruglom glavom i nosom ----:- gruba izrada, JUS M.Bl.J)O; f) vijak sa poluokrugbm glavom
i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada, JDS M.Bl.171; g) vijak sa glavom oblika "T"- gruba
izrada, JUS M.Bl.181, itd.
Osim standardnih oblika '.'ijaka, nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena
(s1. 2.6.32.).
SI. 2.6.32. Konstruktivni obHci vijaka, navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa
nasih tvornica)
Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. Na vijcima, za spajanje iZraduju sc
zavrseci prema s1. 2.6,33a) do c), n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge,
prema 51. L6.33f) do jj.
2.6.6. Navrtke
Navrtke sU'ma.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje
vijcanog spoja. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj, a vanjska
povrsina ima odgovarajuci oblik 7." kljue. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora
postojati odgovarajucc naiijeganje.
Sestostrana norl1lalna navnka (s1. 2.6.34) najvise se primjenjujc. Vrhovi na-
vrtke odsi;ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani, za 30
0
• Osnovne veli-
Cine navrtkc su: vistaa em), otvor kljuca i nazivni precnik navoja (d).
96
111 tDr1ll1firO
o. b. c. d.e.
Jl!IJIllrlJJl
f. 9. h. i. j.
St. 2.6.33. ZavrSeci vi;aka
Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = ako je vijak od istog i1i sliCnog
terijala kao i navrtka. Pored normalnih, JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. 2.6.35';
i visoke navrtke (st 2.6.36). -'
Otvor
SI. 2.6.34. Sestostl;'ana navrtka
m 5
Sl. 2.6.35. Niska navrtka
97
Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0,5d koriste se za" osiguranje od samo-
odvrtnju. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile Hi
ako je n:lvrtka, od sivog liva iIi mcsinga. Za pritezanje s povecanom povrslfiom
nalijeganja upotrebljava se visoka, 'sestostraria navrtka s vijencem.
Kvadratna navrtka (51. 2.6.37) izniduje se sa sarno s jedne strane.
Koristi se za spajanje drvenih konstrul,cija.
J(runastc navrtke (51, 2.6j8) izraduju se u dvije varijante; u prvoj varijanti
se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke;a u drugoj - u cilindricni
produzetak eeoile strane. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.
Sl. 2.6.36. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2.6.37. Kvadratna navrtka
Ii Ziij.bova
,
L I
, (f' l'
z:a s =22 do60
S1.' 2.6.38. Krunaste navrtke
98
Cilindrienc navrtke (s1. 2.6.39) manjih Sil dimenzija i Za manja optere-
tenja. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.
Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1, 2;6.40) i'lzrilaste
(s1. 2.6.41), a za jaca zatezahla i cesta odvijanja ,mogu imati l"ucku-(s1. 2'.6A2).
S1. 2.6.;l9. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou, b) ,;a izrezima na oboJu, c) sa OLvorima
nn celu, d) prorez n:1 cdu
$1. 2.6.40. Nareckana navrtka
S1., :':.6.41. K1"ilasta navrtka
Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi
ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.
JcI', u_sklopu navcija Yijka- i navrtke nisu svi navoji
jednako optercceni, zbog pojavc ncjcdnakih clas-
ticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.. KajviSe jc optcre-
ten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08-
'lanjanja i opterecenje se pre,ma lvrhu
smanjuje (vidi dijagrain na s1. .2.6.43). Sl. 2.6.42. Navrtka sa ruckom
99
Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.0345 sa deset navoja poka7.ala su da prvi navoji
'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\',J drug! oko 22,7%" a posljednji nav6j
syega oko 1 Gi ().
Navrtka na s1. 2.6.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja, Cime se-
smanji njihova vis'ina, a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.
Navrtka na s1. 2.6.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj
mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka,
Redni broj
nalloja
. .
·m·:
.. .!. '/j . ' .. ::.
/ . /, ,
! I
a) b)
c;)
51. 2.6.43. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih
navoja
Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. 2.6.43cd) daju 'bolji. efekat od pret-
hodnih, posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn, omogucuje joifravno-
mjerilij':l raspodjelu napona po navojima- u sklopu.
2.6.7, Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki
Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika, zatim od mcsinga, bak:ra,-ula
minijuma j Icgura aluminiju:;;:l8" i od sivog liva i celicnog }iva. Za navrtke sc,
po pravilu, upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka,.
Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv ,_,vi-
jak'\ odn. "navrtka", oznaku navojt)-, oznaku'materijala odn. oznaku klas.e cvrstoce
vijka ,,- navrtke i pripadajuCi standard.
Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.
Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj. Ulll/lO, a diugi
lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijed-
nosti zatezne cvrstoce, tj. 10· (tabela 2.6.9).
Primjer; za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce O'M _7,- 50 kN/cm
2
i donje granice
razvlacenja ffT = 40 kNfcm
2
, oznaka klase cvrstoce bite:
100
prvi broj (l'
ili
J10 -'-'. 50/10 5,
drugi hroj uTiuM = lOx 40/50'.= 8,
oznake kluse evrstoce je 5.8.
Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa M16 ad navcdcn\1g
materija1a bite:
Vijak Mli':i, 5.8 )DSJ.LBl.05?
Tabela 2.6,9. Oznake klase CVl'stocc celie nih vijaka
PRVI BRO) 12 14
Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm
2
J 120 140
DRFGI BHOS
9
9
Donja -granica razvlacenja ((1' ' ('02
... 10 iIi ·10
Najmanja zntezna CYfstoca If.V ".11
(;
KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG,,-Jj;', 1J1O vri-
jednosti ispitnog naprczanja a, u kN/cm2., kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllost
i
iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.6.10).
TabeJu 2.6.10. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki
Oznaka klase cvrstoce
8 10 12 14
80 lOO !20 140
Pritnjcl'; oznaka se!;tostrmlC' nilYTlkc <;a nay())· m :\\ 20 y .l oel celika cijc je ispitno na-
tezanjc (Ji = je:
Navrtka .\·120 1. 5 F'S i\-l.BL601.
2.6.8. Navojni spojevi navojnj prcnosnici
Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj, spojcvi masinskih dijclo\"a koji
sc pomocu Lako s.c I"astavljaju i s.astavljaju, bcz ostccenj[) e1emc-
nata, Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's,.,o) Trella da ima istu i kru-
tost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. .
Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazi-
vaju se neposredni 1w.'vo.,ini 'spojc'C£ (s1. 2.6.44). .
Spojevi masinskih d.ijclova P01110CU vijak,1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.';-J'cdni sfto.icTi
(sl. 2.6.45).
Navojni prenosnic.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa
(vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no).
Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom, ali
im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k, Za :navojnc- prenosnike niljtesce
se koriste trapezni i kosi navoji. , '
101
b)
cJ
SI. 2.6.44. Neposredni llavojni spojevi
Sl. 2.6.45. Posredni navojni spojevi
b)
oj
lijev; navtO.i
0' - -_.%]
I - _-
Zate-zna spojka
oj
Sl. 2.6.46. Navo;'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln b·· .
'. rtlClll slc:.::ac, c) zategu
102
2.6.9. podlozne p]ocice
podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podlog
e
i navrtke
> Sa
zadatkom:
-:;- da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk
da zastite povrsine od habanja, pogotovo ako je podloga od 1l1.ek e,
materi;ala (drvo, aluminijum i 81.),' . og
_ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijk
a
. .
Izraduju ::;e ad. trgovackog kvaliteta, od lakih m'etaia, bakra, inesinga
presovane umjetne mase i 6pruznog celika. . , _ )
Na s1. 2.6.47. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstra
ne
. i gIav
vijaka, ana slici 2.6.48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11
-rupom). ' -
i· -L . .,
cli, I· ' ;.; I I
! 0 - - I
I---'---------i
81. 2.6.47. Podlozna plocica
I . I
Ii. I cl-
R=i-J
--tpJ-
. I '
Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.l -podlozl"!-c plocicc) ,
prema 81. 2.6.49.
S1. 2.6.49. Kosa podlozna plocica
103
2.6.10. Osiguranje navojnih spojeva
Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samo-
odvrtan;e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.
Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se:
-- dodatnom naponskom sUom (tren;em) i
- podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).
Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. se u stvaranju i odrzavanju pri-
tiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke, a ostvaruje se sa dvije navrtke
iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.
Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouz-
dan naon osiguranja (s1. 2.6.50). Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potreb-
nom polozaju, sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada
je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. Nalijeganje navoja u gorn;oj i donjoj navnki
je na suprotnim stranama profila. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka
donja novrtka
SI. 2.6.50. Osiguranjc sa dvi;e navrtkc
isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. To znaCi da gornja
navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka., dok donja
obezbjedu;e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Zbog toga
gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 0,8 d, dok donja maze biti niska.
1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine, tj. standardne.
Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mo-
gucnost podes.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.nog !czaja). Nc moic
se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.
Elaslicnc podlozne ploCice (s1. 2.6.51) imaju ulogu pochIlctaca i
osiguraca. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Prili-
kom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu
istovremeno, a time osiguravaju vezu od odvrtanja. Standardni materijal za e1astiC"D.e
podlozne pIociee je C.2130. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne plo-
c£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi;en) i oblik B (ravan), prema s1. 2.6.51a.
Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku ria "jednom mjestu. .
ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.u (izvana
Hi izuutra), koji se pod pritisJ.:::om elasticno deformisu. Slicno dje10vanje imaju
lepezaste podlozne (s1. 2.6.51c).
104
A
IzrijHI
n
"'i
8
Ramn
n
.
,or 25%
oj
e}
S1. 2.6.5.1. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:, b) >,upcasTv, c) lepezastc
Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi-
cama (s1. 2.6.52). .
Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki
na6n osiguranja. 1\a s1. 2.6.53. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm, i to: a) rascjcpka
postavljena U otvo1' n,3vrtke i vijka, b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka, c) rRf3-
cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.
Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim
duzim krakom (s1. 2.6.54). Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave, da ne bi ispab.
NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. lzraduju se od zilavog me-
singa, bakra, aluminijumskih legura i slicno.
Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. 2.6.55) je jednostavno i ·efikasr:o.
Prsten, najccscc od plasticne mase, umctrie se u zlijeb navrtke.·Navoj vijka prodlre
u prste.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje.
105
51. 2.6.52. Opruzne podloine ploCice: zukrivljena, valovita
0) b)
sr. 2.6.53. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke
S L 2.6.54. Rasejepka
m
I
S1. 2.6.55. Nav.rtka sa plasticnim
pt'stenom
Na s1. 2.6.56. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika
osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice, b) osiguranje pomocu' podlozne
ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.
Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polo-
zaja navrtke, tj. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja.
106
oj b) cJ
Sl. 2.6.56. Nacin osigul'anja podesnim oblikom
2.6.11. Kljucevi i ·odvrtaci
KJjucevi su aim %a Uvrtanje, odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.
Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka,_ kao i raspo!oziVOIll
prostoru za prilaz 11av1'tki, odnosno glavi vi;ka. Prema konstrukd;i, kljucevi rriogu
bid: jednoslavni, -po11licni i 11lomemni.
Otvofeui kliucev/ navrtke sarno u pr:hnjenjuju Se kad
ima dovoljno prostora za rukoyanje. Izraduju se kao (s1. 2.6.57) i dvo:
slra.ni (s1. 2.6.58). Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. prostoru, OS1
celjusti nagnute su prema osi drs:ke ! 5". Dvostrani, otvoreni kljuc ima razlicite
otvOre ceIjusti (S), obiCno za dvijc_u7.astopne vi'ijednosti navoja.
:£1
I
81. 2.6.57. Jednostrano otvorerii kljuc
107
"--"--------
-3
S]. 2.6.58. Dvostrano otvoreni -kljue
Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi;aka. lvIogu bid
seslostrani (sL 2.6.59) i cetvrtasti. Koriste St kod ventila 2;1 vodu, plin i s1. -
SI. 2.0;59. Sestostrani zatvoreni kljuc
Usadni kljucevi (sL 2.6.60) i 1lasadn.i kljuccv': (s1. 2.6.61) primjclljuju se l<ad;c
vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se
provlaCi kroz kljue. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIa-
yom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Za manje momente priteza-
nja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. 1.6;60b).
Okasti k ~ i u c (s1. 2.6.62) podesan jc za prite-7.anjc sestostranih nayrtki i glava
vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.
Kukasti kljul (s1. 2.6.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od-
11osno izrezim,a na obodu.
Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican, sto daje
moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1. 2:6.64). .
108
'"
b.
SI. 2.6.60. Usadni kljucevi; a) cet\'rtasti, b) :;estostnmi
81. 2.6.61. Nasadni -kljuc
51. 2.6.62. O1msti kljue
51. 2.6.63. Kukast'i kljuc
SI .. 2.(6.64. Pomicni (univerzalni) kJ-jl.lc
109
Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. Sta·ndardizovani su
jCdnostrani odvnaci (s1. 2.6.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. 2.6.65b).
/!.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111, od-
nosno momentom. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazalj-
kom (s1. 2.6.66a) i sa mjernim satom (s1. 2.6.66b). Moment pritezanja ciCita sa nu
skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja), odnosno

0)
------------1
b)
II nl II
... -11---.. - ..--------1
1 t--"--r----
1
L
- '1
0-1--- i _, _' W.i- I' . I i,
I __ r
51. 2.6.65. OdvrtaH: a) jednosnani, b) dyostrani
11:l1l1jcrnom satu. Upolrcblj!.-;yaju i Idjucevi sa oprugOlli., it U s(Tijsko
proiznjdnji I.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za ,Potrcbni mo-
mem: pritezanja.
Kljuccvi se u trgovini. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-,1. 2.6.67).
U proizvoJnji uClflC, piinu, plsstike, boja i lakm'tI, te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ pro-
pisi obave;::ujupldu(; ljudc uu Pos,:buu opreZllost i zai;titu od ckspJozi,ie i pozara. u talwim
sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu, ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil,e. s.tete urustvc-
noj iluovini. Jt.:dna od oba\'cza od di.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigur-
nosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija, bahn i drugih komponenata).
110
o.
F
I
b.
Sl. 2.6.66. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni, S(l mjernilll stltOm
Sl. 2.6.67. Garuitu1'U klj,JJ.ceva
2.6 12. Proracun vijaka
Prorac.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje izboI
.. . - .-. . . I ,. spoJu {j. ZO\ilSnostl ad
naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U .... '-'-. . "T ,
vijka, vrste i naciila djelovanja vijCl su podlJei)en.1 U
te se svaka grupa nosebno proracunava. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl pro-
raCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.
Vljci izlozeni zatczartju (51. 2.6.68) proracunava;u se 11a osnOVU obrascD iz
lla,uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala:
F
A, --. [cm'].
d,d
111
Ovdje je: 1 .... [kNJ - aksijalno opterecenje.vijka, Al [emS] - poprecnl presjek
jezgra vijka, o'za [kN/cm
2
] - dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.
. :r<:.ad se izracuna jezgra, iz tabliee' za odgovara;ucu vrstu navoja izvrsi'
se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.
Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll
granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza =
d a
(kN/cm
2
J. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti
p
uzimaju se u granicama l' = (2 - 3); vete vrijcdnosti
trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil
promjenljiva.
Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju
vrsi se izraza;
gdje je: Ap (em2] ---c- projckcija radne povrsine svil)
navoja na ravn.inu okomitu na osu navoju,
d
2
[em] -- srectn,ji pree;nik navoja,
HI [em,] - dubina nalijeganja,
z - bro} navoja, u spoju,
Kod navoja povrsinski pritisak iznosi:
p
Sl. 2.6.68. Kuka sa zavrsnim
dijel()m U obliku vijka
d, ' " ' Z ' H, d, ' " ' Z ' 0,5412 P
0,588 F, 0,588
Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak doz-
voljenom naponu zatezall;a,
I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. :',6,68) za dizanje tcreta Fa -- 25 kN. Kuka
je ad C;0545. Navoj je metricki krupnog koraka, prosjecne izrade.
RjeIenje:
L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w;vujamo stepen
sigurnosti 'If = 3, pa je dozvoljeni nnpon
G" 36
Gea = - = --- "'- !2 kNicm"'.
" 3
2. Povrsina jezgra vijka
F/i. 25
Al. = - = = 2,08 em'" 208
G$d 12
3. Nazivni precnik navoja iznosi d ",- 20 mm, prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka
A) 225 (,tabela 2.6.2).
4. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m ,= O,8d)
p=
0,588, Fa, 0,588' 25
= 5 < 12 kN1em2,
l,S4' 1,6 '
8to zadovoljava. ,
112
viJak izlozen djelov ' . . SC iX
uslova .. Nairne, da bi se i;':;'U poprecn£h sila (s!. Sf;
F" da otpor deforIllacija vijka usljed savijatlJa;;cijerlt
treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n,?, Fit = /-l • FtI- (ft = 0,1 do 0,2, ko
e
'1$. 11
tom sluca;u mora biti. ispun)' en u njl . dlJelova zbog djelovanj,a poprecnib sJ '
SOY: P
.. k v 8""'" 1t=/-l'P,
pa se VIJa' proracunava na zatcz . p'
anJe -8ili F =---.:...!.
Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . a p. ,
'. 0 lrmh pO "
mo stepen slgurnOStl protiv prokl' -" vrstna i usvo, )'i-
d· lzavaUJa j'
on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2, ... 1,5,
F
F 'j'
<" = -c-"'-,"- [kN] ,
1 ' i'
Povrsinu )'ezfTra ",')'k',) ,
t> v lznosi:
1 uZduznu sHu:
Ovdje jc (]zd = (kN ;cn e], oie
n
I 1 - dozvol)' .. crrfl
,. ,'V eUI napon na zatezanje,-ol' - t?
-razvlacen,a, r = (3 - 4) _ st, . .
. ' . ' , '. epen slgurnosti ( , "'[1 -g
lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p
• )lVO Opterec .) "
Prema dob1venom rezultatu' enJc .' 050-
0
v 'k· T • liSVa)? se n '. 000
preC111 Jczgra al, lZ standardnih t'l.bf UJ lZl veti presjek jczgra A-;'J
< lea Za navoje,
Primjer: I1roracunati ncpod , '. . cOW
smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko" e JC
,. -,. rr: r ,mjcn J1VOm silom F. = 5 kN "s J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1, 'C tV 'fl
tr1ckh rucne luadc, Koefieijcm tren)'a kl", \). 2.fj.69), Vijak jc ad cclika (:.0445: NIl",rol.
1
",/loJ
,,=15 - IZ<lnJllu-"015 - Jdl
pll
, ' , -- .' ,stepen sigurnosti protl\' pro -
Rje.fCl1jc
1 p'otrebna 'J -
• Sl a zatczanju. ,-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . 1,5
----;-------.;- = --- = 50kN.
t,· (t J.
2. Dozvoljeni napon zatczunja za. " d
0" = 26 i UsvoJcni proni;enljivo 'optcrccenj,c,
nash 'I = 3,5 bite: '
3, Povrsina jezgra vijka:
Iz tabek 2,6.2. Za mCIricOl . ...1f11
e
ko·c odo',' nUH)jUS\ujase ""S9
w
j ill g ,aLIl navo) 1\136. prva "Cell ,njcdnost plcsjeka Al ,,00 I . ,
Podesel1i vijci izlozeni djeZov '.' _ ' , .' tC)
otvor pa je povrsinu 'presjeka sila (s1. 2.6,70) nalijdu j
vUka povrsinskom ptitlsku N VI! lZlozena smicanju, a omotac ot\T. ilJljC
vijka od ispadanja.iz veze. . , Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf
1z obrasca za napon smicanja Ts
J
4'P
d
s
=, [em])
n·n·Y8d
izraCllna se stabla:
gdje je:
Fs [Iu,\[] - poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{)
fl: - broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju
A. a; ''''- [em'] povrsina presjeka stabia vijka,
4
Nal<on proracuna precnika stabla vi;ka (d$) usvaju s,e
nazivni precnik navoja (d), i to nesto manji nego sto je
precnik stftbia koji je izlozen smicanju (d
s
)) kako se ne hI
Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.
Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti
kontrolu povrsinskog pritiska:
51. 2.6.70. Podeseni
vijak izlozen poprec-
!lOln Qpterecenju
gdje "je; Pd [kN/cm
2
J - dozvQljeni napon na povrSiriski
pritisak izmedu stabia i spojenih dijelova.
Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l
da je pociesen. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.
Rjdenjc
1. Dozvoljcni napon sinicanja T8d = O,8lf
z
d :.:; 6 kN!cm
Z
, Pa UZ<l
2. Precnik stabla izracuna sc iz
Usvuju,tnO, d, 1_2 u navoj MlO.
Provjcitt povrSinskog pritiska:
F, 5
P =" -.._,,'... = ----- 4,17 < Pd<
dS'b 1,2·1
2.'6.'13. Kont'rola izrade
Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo;, pri
celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim:
mjerilima. Tcorijski, kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih
elemenata navoja, ito: velik£ preenik, mi.tli_prelnik, korak i t!gao
profila navc'.ia., U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih
odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s- navojem, i _ n;ihovo ispravno
funkcionisanje, -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a,: velikog;
malog i st'ednjeg prccnika.. . ,
114.
Na 8L 2.6.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj.
Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.tajucim -navojem. Navoj je dobar' ako
prode kroz 'prvi prJ-r a los kad prqc1e kroz,oba'jJara valjaka.
l'fa '81. 2.6.7.1b prikazan je kaIibar za: kontt;olu ,unutrasnjih-'navo;a. U dobrib-
duza strana prolazi a kraca ne, '
51, 2.6.71. Granicna navoj: a) racvasto, b) cep
ZADACI
L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. 2.15.22) za rnirno __opterc<.';enje F;" .10 kK
Vijak je o,d C.0345. Navoj je krupnog koraka, prosjecnc izrade. ,
2. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.0245 vt',mni su sa dva poddena vijku prci:'>:'
nika do = 12 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lei.
(:.0445, it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.
('!TANJA·
1. Ob;asni,postanak zHvojnice i llavoja.·
2. Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje?
3. Kako se mogu' podijeliti navoji?,
4. Sta jc profil navoja?
5. Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja?
6. Nacrtaj proW metriCl;:.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:-
7. Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.
8. Nacrtaj profil trapeznog- lla'voja i oZllaCi osnovne
9._ Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(;-'
J.O. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine.
11. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI, 1<.1) Tr60 x 9, S32 x '6, Rd40 X 1/6.
Kako- se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji?
13. Koji navoji se koriste na vijcima za kretanjo.?
14. Kako je izvrsena podjela vijaka ,prema riamje,ni?
15. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka._
16. Prema ,sjeeanju, skiciraj navojno vrcteno skJ;i,Pa.
17. Kitd, se' vijci _bez navrtk;e?
18. Kad"se prifU;eujuju viie!._ bez :glave?,
19, Nav:edi nekoliko specijalne svrhe:, _ _ _, , "
2Q.',,Kolika je ,visina_ normalne_ navrtk,cj u kolika, glava, vijka _ sa se(ltOtlgaonom $1!1vom?
21: 'Sta su navojne ,reie, a Sta navojni prenosnici?
11S
22. Navedi oblike navrtki.
23. Kako se oznaeavafu vijci, a kako navttke?
24. Cemu sluie podlozne plocice (
25. Navedi svrhu i primjera osiguranja navrtki,
26. Koje vrste kljuceva poznaje1i( ,
27, U cemu se sastoji kontrola izra.dc navoja?
2.7.0PRUGE
Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Glavno svojStvo
opruga je elastiCnost, na cemu sC'j zasniva njihova,upotreba.
2. 7. !. Namjena opruga
Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.anje i1i vise clastkno deformisati,
narnjena ill. moze hiti;
za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila, odbojnika, spojnica
i 51.);
za akumuliranje energije (kod cascivnika, igracaka, oruljn itd.);
za mjerenje sile, teiine i momenta (kod dinamometara, vnga i momentnih
kljuccva sa ugradenim oprugama)!
za ograniCenje najvece silej odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.);
Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave, stege itd.).
2.7.2. 'Vl'ste opruga
Konstruktivni oblici opruga- su vrlo razliCitj i zavise, od Ovisno od
oblika i naCina opterecenja, opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji),
uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). Prema tome se i
dijcle
a) fleksionc oprugc,
b) tOj-zianc oprugc i
c) prstcnaste oprugc.
U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za
ublazavanjc udara, o,scilacija i sumova.
2,7.2. L Fleks£onc oprugc
Pod djelovanjem silc, ove opruge su 'pretc,zno riaprcgnute 11a savijanje,
a obuhvataju; proste lim,ate opruge, slozene lisnau opruge (gibnjevi), spiralne
t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.'· ' _ ' '.
116
P1'oste lunate opruge '(s1. 2.7.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja, gdje'se
traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.i pol;oprivrednc
masine, u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).
Slozene limate opruge - gibnjevi (s1. 2.7.1b) imajU siroku primjenu. Pogodrie
su za velika opterecenja, kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih
sredstav3, zatim. presa itd.
Spiralne opTUge (s1. 2,7.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao aku-
mulatori energije(npr. kod casovnika, igracaka i s1.).
Tanjiraste opruge (81. 2.7.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao
snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p,ostrojenja, za ventile i s1.), Za 'nMbCito jaka
optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Moe llosenja i
ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.
Zavojne fleksione opruge (s1. 2.7.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju
koja se postize smanjenjem precnika, CD} zavo;ne' opruge, pri ccmu njcna duij,.,y
ostaje neptomjcnjiva: Pl;imjenjuju se u domaCin.o;;tvu (stednjaci, stipaljke) kod tdz-
stilnih, stamparskih, poljoprivrednih j drugih ,masinH.
,)
,j
Sl. 2.7.1. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga, b) gibanj, c) spiralna opruga. d) tHnji-
rHsta opruga, e) za-vojna fleksiona opruga
2,7,2.2. Torzione oprugc
Pod djelovanjem vanjske sile, ove opruge su prctezno' izlo:lcnc uvijanjuJ a
obuhvataju: torzione §wpo'vc,"torziollc za7.Jo.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc
Torzioni Slap (prosta torziona oprugc), s1. '2.7.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'i-
jetko - kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama
ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'"
portnih srcdstava, motora SUS, masinn alatIjika'itd.). Prema naCinu optcrecenja,
torzione opruge m6gu biti zatezne - vlaene (51. 2.72b i. 2 7.3) i pritisnc - tlacne
(81. 2.7.2c i2.7.4).
117
ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia, Oye drugc
obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Pored cilindricnih,
izraduju se i kon£(;nc i parabolicnc zavajne opruge. Presjek iice 'kad zavojnih opruga
moze biti kruzni, kvadratni ,i pravougaoni.
81. 2.7.2, TOi'zi.onc opl'uge;, a'. tvrztoni ;tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga, c) z'avojllu prithria
opruga, d) pllzasta opruga
Sl. 2.7.3. Zatezne, torzione: (lpru.ge
SI. 2.7.4_. opruge
118
Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 2.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika
poprecnog pres;eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.
Koriste se_ za velika opterecenja, naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina
puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju
imaju zavojci sa radijusom,
2.7.2.3. Prstenaste oprugc
Sastoje ,se od unutrasnjeg i spo-
Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medu-
sobno naJijeiu svojirn ,konicmnl' povr:..
(s.1., 2.7.5), UzehtZp.a sHa koju
prima opruga,_ sNai'a nu, dQdirnoj po-
.
Qj
vrsini prsteria- ve1il,u silu pritiska pod 81. 2:7,:5. Prstenasta opruga
Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).ovi _,'
istezu) a unutrasnji skupIjaju. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su
itt odbojqike.
:2.7.3. Materijali, za._ Oprtlge
Zbog velikih dcformaciju, U oprugama se javijaju i jaid naponi, -pa se oprugc
izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:;:om (:\'1'stOC0111. To su uglje-
nicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1,1 i legirani samanganom,
silicijulrJOm, hro1110111), vanadijumom i:i viSestru,ko legirani celici. C:vrstoca materi-
jala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i,povrsinSkom obradom.
Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su, ceHci prema JUS C.EO.551.
(tabela 2.7.1).
Celik

C. 213.2
C.2133
C. 2330
C.233]
C.2134
C. 4230
C.4830
C.4831
,
j
Vru6e \'aljano
HE [kN/em:!]

240
255
270
290
310
310
310
310
3JO
310
217
230
:.:.30
235
240
240
240 .
240
235
235
lOS,
110
)10
110
110
110
120
135
120
135
120--140
130-150
230-150
. 130-·150
(30-·150

140--=---·160
150-:1-70
135-'170
135-170
hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se ;;;.a zice malih precmka,
Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ;e precnik zice __ manji, a kyalitet ce1ika bolji.
Dozvoljeni naponi" opruga- su veliki, 'da bi se sto deformacioni _rad.
119
Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon za opruge
od celika:
o'srt =-0,75' (/1', '= 0,68 . don j 7:'d = 0,5 dm'
Za dinamiCka opterecenja je:
if,. = (0,45 do 0,52) ff
m
; Td = (0,33 do 040) am.
2.7.4. Karakteristika i rad opruge
Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja
(Fmax odn. Mmax.), pri kome napondostize granicu elasticnosti. Veza izmedu defor-
madje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. Ako izmedu deformacije
opruge' (ugib, ugao uvijanja) i opterecenja (sila, moment uvijanja) posto;i propor-
81. 2.7.6. Karakteristika
opruge
cionalnost), onda je karaktel'istika opruge prava
linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti
elasticnosti) - s1. 2,7.6,
Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F)
moze se -izraziti pomocu jednaCine:
Karakurisdka. oprugc pokazujc ,kolild ugib u
em izaziva jediniCna sila; 'Sto je ugao nagiba ka-
rakteristike (0:.) manji, tj. 8to je karakteristika polo-
zenija, odredeno opterecenje stvorice yeti ugib, pa
kazcmo da je opruga elasticnija. Obrnuto, sto je
ugao (0:;) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib - opruga je kru6a.
Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em;
.
Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi:
A =p.! [kNcmJ.
, 2
Kod opruge koja radi bez trenja, rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc
l'adu koji opruga kasnije proizvede. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu
pojedinih elemenata, tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.
Takve opl'uge pri radu apsorbuju, usljed trenja, dio utrosenog maa, pa stoga
sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc).
2.7.5. Pl"OraCUD fleksionih opruga
Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Na s1.
2.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog,presjeka, a na s1. 2.7. 7b prosta
lisnatR opruga stalne debljine (h), a promjenljive sirine) od b = 0 do b.
120
NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten;a:
M. = F (1- x),)a x = 0, -=::: F· I.
Kod opruge konstantnog napon savijanja je najveCi -u ukljestenju, i,
iznosi:
Kod oprug-c promjcnljivog
presjcka najveCi napoll savijanja
je u slucaju kad je x = O}i jednak
je u svirn presjecima oprugc)
posto se otporni moment pro-
porcionalno povecava sa poveca-
njem momenta savijanja (idealan
oblik).
Maksimalni -ugib je na kmjl1
konzole i, na osno\'u nnuke (l
nosti matcrijala,

,

't-\1
H
.. b •
p.j3 ·1F·F
a) f = 3£' I =
2 P'(ismaxrcm]
F. - - za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks"
za opruglt pre'iekn.
Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.omi
cn1
j
j
'vog za 33 de[ormahilnij" u
odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. -
Krutost opruge ncpromijenjenog
veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka
F b· 11
3
• E
C = .- = ----[kNjcmJ.
f 6'P
izracuputi dinamicku lisnate opruge prayougaonog oblikr.
2.7.7a), duzine 1= 400 mm, );irine b C-,- 50mm 1 deblj1ne II "---- JO mm. Opruga je od celika C.21:;(:.
Rjdcnjc
1. Dozvoijenl napon: (;-,,,1 = O,5f1m =- 0,5· 120
b.h2 5.1
2
_
2. Nosivost opruge: F '"" ----- . Usr'l = 60 = J ,25 kN.
6·1 6'40
F'P 4·1"·13 4·1,,25'40:\
3. Najvcci ugib 'opruge: I = -3 . E . I =- E. 11 . -,-. 21 500 . 5 . J3 = 3 em.
Slozellc limata D,"ruge koriste se za. velik.a ?pterccenja, bi bilo nei"vodivo
veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika debljinc lista,
se tako povecava krutost opruge.
121
Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc
}lj, pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. 2.7.8). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene
Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima:
Ms 6P'1
== - -- = const;
W n: b ·lt
2
·O\'dje je II. - broj listova istog prcsjeka.
1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i
Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja
0)

.. ,
-, ,
. ,
'!';1 b)
S1. 2.7.8. Postallak gibnja
F
Cgib gibnja., f ''''-
c
5
3. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' ,,--
pomocu uski). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a, primjcl1juju
se trapezni zavdeci (81. 2.7.9.). Izuzetak Cin( gornji list, na
cijim se krajC\;ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja
karoserijom L s1.). Gornji list naziva se glavna_ traka.
Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a
ugib idcalnog gibnja i iznosi:
: -F .1
3
/"'" em,
gdje je: - koeficijcl1t oblika, Zil\'isi,od oclnosa bib i broja
lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi (n'); = 1 za idc-
alui gibanj;
G = 0,8 za b'{b = 0,4 i It -= :?!3:,
1; 0,67 z;). b' = bill ,--'-'" :----' J.
lzn,dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog
gibnja (sL 2.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn
vimn oprcrecenje (P).
DvoSlruki ugih, uz ism uosivost, postiie se
uvOjllOg gibnja (sl. 2.7.10). PWccalljc nosivoni dvojuih gib-
njcva postize se primjenom- dvojnog dvoredl1og gibnja (sL
2.7.11).
Primjer:. Proratunati dvoslruki gibanj duZil1c
21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. MaterijaI listo\,u
jc (:.2130, stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P- = ,2. Brqj
list{lVa n'= 6, sirina lisla b -= 40 min. KrUlost optuge
c 1 kN!cm.
5 ern.
b'
b
0,4:, iz'nosi = 0,8.
4. Debljina li.sla opruge (II; HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W;ib;
6· . F· {J
n·E·.b ·f
6 ' 0,8 < 5 . 503
--" 2,014 em, h = 11,9 em.
6 . 0,1 . -10-1 • :.1 • 5
5. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0,4, b '= 28 mIn.
122
2F
il====+19 I!·&
, S1. 2,.7,9. gihunj
S!. 2.7,10. DvoJni J?:it'.anj
2.7,6. Proracun zavojne opruge
?pterecenje (F) koje djdu;e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju
(sI. 2.7.12). Moment sprega, Mu "'--= F· R napreze oprugu na uvi-
J3nJe:
Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i
zavisi od odnosa Did. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K)
koji je dat u tabeli 2.7.2. .
. 0
r--"-"---j
! R F I
r----
SI. 2.7.12. Glavne veliCine ciHncit'icne
zavojne pritisne opruge
Precnik iice zavojne opruge iznosi:
/
"SF-{D)"-
d Ai ,"J . f( [em].
. Posto krajnji zavojci porav.nati zbog
pnlagoaavanja podlozi, uzima se. da Oprug8
una .1;5 ncaktivnih zavojaka. Prema tome.
ukupni broj zavojaka jc:
Z "-"" Za -:- 1,5,
gdje je: Za - .. broj aktivnihzavoiaka, Duiin,{
tice aktivnih zavojaka iznosi:
11/ =D·::7·.Z".
Ckupna duiina iice moze se izraziti ohras-
cern:
I = DnZ "--=: ill (Za 1,5).
;\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka
U opterecenom stanju' treba da iznosi
S mil) = 0,1 d, a ne smije biti manjc ad
0,5 mm.,
Stvama visina neoptercccnc oprl}gc
(L):
L Z· d + Zo . S = (Zo .,. 1,5) d + Z"· s.
Tabela 2.7.2. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga
r DId 3 4 5 G 7 8 9 10 12 15 10 30
I - .. _. , ... _._""_
l K
I
- ..
---_._----
1,55 ]'38 1,29 1,23 1,20 1,17 1,15 1,14 1,3 J,09
..----..--..-
. ,Izrac,?nati precnik o.!<ruglc za torzione Opruge
malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =, 600 N. Opruga)1:: od cehka C. 2130. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6"
Rje.fenjc
1. DI;}Zvoijeno naprezanjc T,l .'"" 0,5T
m
= 0,5 . 120 60 kN/cm".
124
2. Precnik zice opruge;
. Usyaja sc precnik d·= 2
2,7.7. Gumeni jastucici
Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la
elasticno spajanje dije1ova, posebno dijelova ko;i su izlozeni potresima. Primjenjuju
se za ublazavanje udara, oscilacija i sumava, npr. kod transportnih sredstava, da-
sticnih spojnica, kod temeljenja (fundiran;a) ffia.sina itd. Posto' se el.asticna svojstva
gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika, opruge oct gume moraju biti
drugacijeg oblika,
Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. 'pritisak. Na s1. 2.7,13.
prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc jastuCica.
o.
d. e. f
Sl. 2.7.13. GumenJ jastucici za sUe prHiska
ZADACI
1. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. 2).7) or! C. 2330 za pro-
mjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Dulioa Oprugc je 1 '300 mm, dcbljina trake h = 5 mm,
Proracun izvtsit.i za oprugu, konstantnog presjcka i za idealni oblik.
2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 2.7.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN.
Dulinn gibnja je 21 = 600 rum, sirina b "'" 60 mm, debljimi lista h """ 5 mm., Materijal
C.2131. .'
3. jednosmjerno promlenljivo opterecenje CIa prenosi cilindrlf;1l3 'zavoina
opruga izradcna. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.m, srednjcg precnika D = 80 mm. Zlca
je od C, 4230.
125
PITANJA
L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc?
2, Kako je izvr!Iena podjela opruge?
3. Objasni osnovua obiljeija opruge? ,
4. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu?
5, Objasni postanak gibanja?
-6. Kako se povecava noslv()st, a kaka ugib gibnieva? -
7. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge?
8. Kako se povccava ;tosivost, a kako ugib tanjirastih opruga?
9. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga?
10. Sta, BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u?
126
3, ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE
U clemente -za kruzno kretqnje spada;tl: osovine, 'vraiila) le1iisw
spojnice,
3.1. OSOVINE
Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju, kao sto su remenice,
zupcanici, dobcisi i s1. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-;
mente). J\{ogu,biti ror.irajuce i nerotirajuce, pune i suplje.
Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima,n?glav-
Ijeni, npr. vagonska osovina (s1. 3.1.1), a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni cle-
menti, upr. osovina \iagoneta (s1. 3.1.2). Primjenom supljih osovina znatno se sma---
njuje njihova tezina, a neznatrto otpornost na savijanjc.
SI. 3.1.1. Va,gonska osovina
Prema 'konstrill<tiVnom izg1.edu, osoviilc ni.ogu. biti 1'aVllC i stepchastc;.-Ravnc
osovine iinaju isti precnik na Citavo; .duzini i 1ako' se iiraduju. Najcesce se osovine
izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe, usteda u,materijalu: i sm'anjenje tczirje, ,rui
je sk:uplja., ' - ., .'"
_ Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a,- 'sa, jcdnim .--pr<:;pl.1stom; iIi sa'
dva prepusta. Na 8L 3.1.33., prikazana u proste grede ..
SI. 3.1.2. Osovina vagoneta
Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.0461 do (::0545, a za
jaca optereccnja C.0645. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za
<:ementaciju i poboljsavanje.
Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima
osovinc na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima. Prvo se odrede
otpori oslonaca, zatim momenti a zatim precnici osovinc.
128
Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine:
3 odavde idealni precnik osovine
Ovdjc je: M" [kNcm) .- moment savijanja
d" [em']
10
- aksijalni otoprni moment za kruini presjek,
v,, [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja.
a. A
b.
Stvarnj oblik
osovme
x
b
\
1$i8
I
Fa
Idea In; obHk
osovine
.. -!:I.l.3., Prlkaz shematski., b) idealni _J swarni oblik
Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan jer
bi sc precnik povecavao od 0 do d
max
- po ;ednaCini kubnog paraboloida. Stvarni
oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. 3.1.3b). Precnik stv2rnog oblika
osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.
-optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo, a nerotirajuCih
- jednosmjerno promjenljivo.
Prim;er: Proracunati osovinuopteret.'tnu prema slid 3.1.3., ako je J-.\ = 6 kN, a o.c, 350 mm,
b = 250 mm. Osovina rotira. Materijal osovine je' C. 0545 sa UHd G kNjc;mz.
RjeJenJe
1. Otpori oslonaca:
'M
A
= - FH (a ----'--- b) --0- F· a = 0
P'a 6'35
Fn '= --'= = 3,5kN.
a + b 35 - 25
AlB = FA (a + b) F· b = 0,
F·b 6'25
I?A =';-0 = -35 '.--:- 25- = 2,5 kN.
2. Momenti savijunja:
Afsmax = FA'a = 2,5' 35 oc,_ 87,5kNcm.
Za x 0= 20 em, Aisa: FA' X = 2,5' 20 ''0'' 50kNcrn.
3. Ide-alni prc-cnik osovinc:
10· 87,5
6
10/\1so; 10'50
= 5,25 em.
--= = 4,37 em.
Gsii 6
4. Stvami precnik oso\-;inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_, radi nagla
v
-
ljivnnja glavCina, pa je: d = 1,1' 5,25 50 775 em.
Usvaja se pn'j veti precnik, a = '60mm.
3.2 OSOVINICE (SVORNJACI)
Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. ostvnruju zglav1'::}ste
(zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiS-
tima osovinicc miruju iIi osdliraju, a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050-
viniea. Izraduju se od cclika, obicno (;.0445 za manja optcrccenja, a za veea optcre-
tenja od ugljicnih celika g8rantovanog sa<;t8va iii od legiranih celika. Standardi-
zovano jc vise oblika osovinica. Neki od tih oblika prikazani su na s1. 3.2.1.
129
I
°1
L n I

Q.
81. 3.2.1. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.C3.020; 021; 022), bj bez glave-
(JUS M.C3,.040), c) sa u.pustenom glavom (JUS M.C3.030)., eI) sa navojem (JUS M.C3:060}
3,2.1. Osigurali;c osovinica
Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. NajcesCi
oblid osiguranja su na s1. 3.2.2.) ito:
a) osovinica je sa navojem., a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil;
b) osiguranje prstenastim ut;kocnikom:
c) osiguranje pomocll dvije rascjepke;
d) osiguranje trvrtnim vijkom;
e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.
Sl. 3.2.2. Primjena i nacmi osigultanja
,
PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog
pomjerarija oso:vina, osovinicu i lez.iSta s kotrijanjcm., a ponekad i clem enata za prenos
snage. Standardizovani su:
130
unutrasnji prstenasti uskocnici - za rupe (s1. 3.2.3.) i
spoljasn;i prstenasti uskocnici za osovine (s1. 3.2.4).
Provrti na uSicama prstenova sluie da o.dgov.arajucim kliie .
prsten moze pri ugradnji a unutrasnjl stlsnutI. Za izradu u
se ce!ik za opruge, najcesce C.2130 s

--
,
, "

I
. .JUM1. 11, I
-J,..I'tlJ.t
S1. 3.2.3. Unutrasnji prstenasti USkOCllik
SI. 3.2.4. Spoljasnji prstenasti. uskocnik
Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe, _odnosno pr.ecnik osovme i .stalld
prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 11
, iDs'
!,j.e,
3.2.2. }>roracun osovinica
'40,:
Osovinke, BU izlozene suvijanju, smicanju riiiti' '
oSQyinice izracunava se iz momenta, savijanja, a prQvlerava na ;povrs' Sku. f! ,
Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja, ,
, -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. 3.2.5, OPt ll..is
llk
,
podijeli se ,simetricno na dva dijela. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf
ja: (k
F F I P'L '
M - --- .-.. - [kNcmJ,
$ 2 2 4 8
gdje jc
. L-/ / L+/
[em].
. 4 2 4
Najveei napon savijanja iznosi:
gdje je
otporni moment kruznog pre,sjeka.
81. 3.2.5. Djclovanje na osovinicu
Odavde je precnik osovinicc,
Pov,rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p - <;"Pd' a na duzini
d ./
'L 0) F "
\ - l, P = -,------- Pd.
, d (L -I)
132
Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude
Pa (I - 1,4) kN/cm' za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc;
i'd =- J kN/cm
2
za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva;
Prl --=::: 0,5 kN/cm
2
- za ad celika, a posteIjice od sivog !iva.
Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka (A
F 2F
TB = -2A = 'd
2
; <; "[sU·
d'n) . , .
= -4-" 1 120051:
3.3. VRATILA
Vratila za :n0rrienata dui (sl. ,33 . .1
razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na i uvrl:
u'radu se- uvijek okrecu. ,) n}c!
M{obrtnimomentj
P(opterecenje)
51. 3.3.1. Vl'atilo
Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:;. Kod Cvrstih, .
poloZaj osne linije; je ncpromjcnljiv, a mogu bid prava (s1. 3.3.2) i koIJ'e, \ra;Ila
- zaSta \.s1.
3,3.3). ,
Prava v,r atila mogu biti glatka i stepenasw. Pri konstrukciji stepcna."till -:.". .
"k 'd " d" d ' 'V,atlh
treba pre1azc 1Z jednog prcem a u rugl lZVO Itt sa 0 govarajucim rac!i' . "
'. al·'· . . '-- ,'lUSHly
zaobljenja, came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a
- c aprSlll
a
uslJed konccntraClJC napona, ' _ ,- -
Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn
1
' l' '" ('1 ·,0 (nnr
kod motora SUS), i obratno u-uznog u pravo mljSKO npr. cod kJipnih k'
.' . /' P 1 I' '1" omprr_
sora). IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s ozena. , rosta (0 jcnasta vratl a ImaJu jcdno k l'
1
, , . .., 1 I' ' 0 jeno.
a s ozena IffiaJU VIse m )ena. '"
SI. 3.3.2. Glatko
133
S1. 3.3.3. Koljenast.o vl'atilo
KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'"
njati. Savitljiv'a vratila mom biti IJC 11
1
1()Ze se U odrcctenim
'I " 0 sea (8 3 3 4)' 'k
Vn:ttl a upotrebljuvaju ::;.c za prenos- olrreia" ." .. 1. gzp a (s1. 3.3.5).-Z<:rlavkasta
mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k- lzv!esnim uglo11l koji m;zc da se
. . . _ ar cmsko vratil .
se ,ko:1 pokretnih brusilica. b "T ,< 0 .. Gipka vr.atila
od. vbf celicne ZIce (1) koje su &wi": brZlnOlllJcra 1 81. SastOjC se
nUlZnljClllCnO uprcdenih; ce1icue tral"e (2) ',cne U obliku zavojnih zateznih oprug
a
:J ' _. " , 1 oklopa (3)
llcma vrsr,t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' '
, ,c u. lllOgu iti falw i teska.
Sl. 3.3.4. 'Kardansko -vrut"lo d -
. rumskog vozila
Zustitna c!Jev
vratilo.
Pogonsko. stfunc
ae
b,
S1. 3.3.5. Gipko vratilo: U s'klopu,e
b) struktura vratila
134
Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s.hemaiski:
cv_r1s'ta
"'--i
prava koljenasta
I
,ravna stepenasta <
VRATILA

slbtena
t.a,ka vratila (sl. 3.3.6) su prava vratila kaja sli'.tZlozena s
njima uema, elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije
atno
U.\lij<tJ: .
sopstvene tezine vratila se zanemaruje. Shematski tezitle lJU, jer tl.a
moment, duz ose obrtanja, od, Pren sr:oJnica .
spojnice Sl dO, spojulcc S 2· Nu LA! Qbrtut
mjestima .A i B EU osland. Ako I 0
bi se tezina vratila i tdina spoj-
nica zanemarile - kao rclativno
male> vflltilo, bi bilo iYlozeno
sumo uvijanju. ,
Sf
Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm __
sarno n? u\'ijan;e, s, tim d'a se ::;
dozv.oljeni naponi uvijanja uzi- :::t't-WlJ.1.UlWillWlWJ.WJ.illlllililliil! illiT7TTr
maju umanjeni )zako bi se kom- ,
pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 3.,3.6. Shema I k.' "
od,savijanja. a ,Og Vl'ati1a
Precnik odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.
" VIJari.ja·
"
7:1' ='If.7
"
"-VI'I [It;Ncm] ._- moment uvijanja kame 'je vratilo izloz
euo
:
Wo ternS] - polal:ni otporrii moment 'povrsme
iznosi:
presjeka; ia k
ruz'
III Pl"tsjek
dLJ'{
'"
16
d
S
5
napon uvijnnja.
Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila:
d 3/l
61v
,"" 3/2
i
\1,,[cm'l,
,J :n . 'Tud Y Tud
Moment uvijanja odreduje se pomOCll P [kWj j UgaOlle b .
. ,rz1ui.\ wI
tadhJ:
135
Ako se snaga, izrazi u fk\\TJ, a broj okretaja n tmill'-l], onda je:
P
1VIu = 955 - kNem.
n
Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene
vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila
prema kvalitetu'materijala (tab. 3:3.1).
Tabdu73.3.1. Izrazi za preenik vratila_ d [em]
I
I
I
iud =
1 2
'(12 N.Pa)·

15,,8
2kNfcm
z
(20 MPa)
3 kNfcm
2
(30 MPa)
----I
13,4 I 11,7
Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (su-
kanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od
1/4
0
po metru duzinc vratila. Precnik vratiia, U zavisnosti od ugla defol'macije,
dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala:
Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije,
za precnik se usvaja veca vrijednost. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na
vratilo vrsi klinovima, proracunski precnik povecava se za oko 10%; pa se precnik,
po mogucnosti, standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO.
Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa 11 = 960 min-I.
Vratilo je od celika sa -Cud = 2,5 kN/cm
2

Riden/c
1. I'vioment uvijanja:
P 6
M" -_. 995 = 995 ,,'" - = 5,97 kNern.
11 960
2. Prccnik vratiJa:
Zbog zlijeba za Idin, precnik Plwecavamo za 10%, tj.
d ,,"- 2,28 . 1,1 = 2,51 em.
Usvajamo standardni precnik, d = 28 mm.
TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna
vratila koja na sebi nose teske toc!;;:ove, a i sama imaju velilm tezinu. Pored momenta
136
. .
, izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e
prenosu obrtnog momenta. " . . . .
Na s1. 3.3.7. prikazana je prim;ena teSkihyratila kod pogonskog u,reda}3 fabnc-
kog krana. , . ;
Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih zatez'ne
evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm
2
, a ponekad i veee zatezne c:,rstoce.2a Jaka
Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici
com veCom od 100 kN/cm
2
• U tabcli 3.3.2. qat le pregled materlJala kO)l se upotreb-
Ijavaju za vratila.
.c;;;;"1 .
-_.-' .
.' . I" I
w L.-J , .. _____ -. .. __ .
Materijal
IZonstruktivni
ugljenic-ni celici
JUS C.ED.500nO
Celid za
JUS C.B9.021
S1. Pogonski urcdaj krana
Tabcla 3.3.2. Celid za vratila
Oznaka
Cpotreba
Slabijc opterecena vratlla. ."
Jace optcrecena vratila_; brzorol1ra)u.ca \T:ltib
(:.0461
(;.0545 !
C.0645
i
--1- ...•• ""
Izbor materljaia je od yratija
'j 'ze1jcnc graniee zu 16 de>
t.1430
(;.1530
(;.1730
(:.1431\
<;:.1531
J
'
C.1731
(:.3130\
C.
3131
1
100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .
niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main no-
gra:duje,
Yratila prenosnika, ,
vrntila slrugova, l-)UZll[\ vratila. i-"
Kao i prethodni, a odlikuju SC, u I?oreacnJ;-: sa
njima, boljirri osobinama ohraci,cllll:.
nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl,'.-
turotn.
Dije10vi preno$a, i dijcloyj kod kojih sc
veca t:YrsNca Jczgra.
C.4730 I "'--c-,----...
------_ ..
Celici za cemcntaciju
JUS C.B9.020
(:.1220 _
C.11211
(:,1220 1
(;.4320
(:.4321
C.5421
Rukavci
Vrctena brusnih strojeva.
Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:;
srcdnja vratila u gradnji vozila. i
vratila. veCih dlmenzlJU.
:3.4, RUKAVCI
Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .' . '
Najcesce -Cine cje1iml sa i vratilimu;:a g !edse Cst 3.4.1).
lorn spajaju sa osovinom, odnosno vratHom.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i po-
• • v u .0:'01:0- poglavlju ce se. govoriti 0 rUlzavcima za k1' ,v'¥ •
JakIm OPterecenjima" haban;u i za-'Ti"avim' :czlSta. OVI su
tlc,na na osovitiama i vratilima. Zatogs J uk r:redstavlJaJu kri-
-z:; veca opterecenJ'a i ,brzl'ne b . e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a
- ruseu;em. - -,
Optereeenje
(ezaj
-j
\
Irukavoc' -
SI. 3.4.1. UlcziStcnje rukavca
I
,-"
\{etajna
cauro
'304,1. Vrste rukavaca
Prana .. djelovanja opterecenja, rulmvci mogu. 'biti:
radlJulm koji prcnose opterccenje
aksi' 'tIni (uzd 0' ') •• . 0 na OSU,
)c uznr , kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i
radiaksialni (kombinovani), koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec, .
Na s1 .., 4 2 'k' " . . enJa .
.l. , .-L .. ,pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" 't . '/' d' 'v ' '
lwniC-;-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 CUI O. cz m ncm (sL 3.4,2.a, b, c f '
- • >"'--' , oprastl s, .4.2e) 1 grebenasti (sl, 3A.2h). ' ,g),
poloz,aju na vratilu, rukavci se dijele nu' , Z' ..
osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) k·' kO).1 se nalaze
SreQlm vratila. OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla
S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" , b - . , 'd'
naslona (s1. 34 ?b) R,ll, I"an', 's ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. 3.4.2a) i f>a dV'l
/c " v •• -. " lUll). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ,(
¥,. a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ",' '., " a na Optere-
Na nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i U jCdnOlll smjeru.
, Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . d"
·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba ra, °1 i mala krutko--
.samo dvidijeIna Iezista. . <lova av ru<.avac JC moguce postaviti
Unucrasnji- cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . . -- .. ..
mah kratkotrajna aksijalna maze prihvatltl radlJalna opterecenja
;138
r-ukavac (s1. 3.4.2d) upotrebijava se na gdje je tokii eksploa-
tacije,potrebno poddavati radijalni zazor.
LoiJtasti rukavac (s1. '3A,2c) kori.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[,).clfe
treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora,
zglobne 'veze upravljackog,mchanizma automobila i 51.). o.vai.rukava9.moze pored
da prenosi i ,aksijalne sile, pU.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.
4ksijalnirukavc'i mogu biti sa,r:.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. 3.4'.if),i prsrc-
nastom' dQdirnom povt,sinoin (sL3.4.2g). ,Primjcnom prstenaste .povrsine. dobije se
ravnQ1ujernija raspodjela .poyr§inskog .pritiska, posto, obo,dna (v =, l' ' w)
raste .. prerna periferiji. rUkavca, a time i hahanje, pa'pritisak pustaje veci sto jt blue,
geornetrijskoj "osi rukavca; to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i
gnjece:nja
F
··fJ
.,
f, 9,
h.
81.,3.4.2. Oblici l'ukava,ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom, b)'spoljni cilindricni sa
dva naslona, c) unutrasnji, d) .konicni, e) loptasti.' f) aksijaini .sa raVl10m dodirnom povrsinom,
g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti
Grebenasii 1:ukd.vac (51. 3.4.2h) izraduje se sa vise- poyrsina;
moze da primi 'velika uzduzna opterecenja i radijalna
opterccenja pa spada.u radiaksijalnc. niklivce.
Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji;"Suplji rukavci imaju bitno
manju teiinu, uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.
Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se prema empiriiskim obrascima (81. 3.4.3;:
visina II -,---.' (0,07 0)) d ..:- 0,5 (em),
. ...:: debljina s --"- (1 -, 1,5)
poluprecnik zaobijenja Q > Q,J
3.4.L Pror,3cun ra:dijalnih rukavaca
Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku, savi-
janju) uvijanjui smiCan.ju. 'Napr,ezanje na uvijanje., ,koje nastaje usljed trenja u le-
iistu i napreianje: na smicanje relativno su mali __ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.
,
139
koje su: precnik (J) i aktivna duzina ruk - (I) uk '
na, duzma rukavca i nasIon (sl. 3.4.3). , avea } up-
Proracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi
, laz F F
selzpo nog obrasca:p = --:" = -'-- <p odak-
A; I· d """ '"
Je je precnik tukavca d = F_
em],
I, Pd
Ovdje je:
F [JzN] radijalna sila koja oprerecuje ru-
kavae,
AJ! = I . d [em 2] - projekciona povrsina omo-
taca rukavca (s1. 3.4.3); ,
I [em] - duzina rukavca,
d [em] - prce-nik rukavca,
... P,,_ ---.. dozvoljeni povrsinski pritisak
kO)1 za\TlSl rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.
ptcma tahell 3.4.1. -
Dohijen':l. vrijednost precnika na osnovu po-
potrebno jc provjeriti 'iz. uslova
(pn ccmu rukavac posmatramo kao
konzolu):
51. 3.4.3. Opterecenje spoljnog
cilindrienog rukavca
je:
Ms - moment savijanja,
W [em3] - otporni moment kruinog presjeka.
'. prccnika primjenjujc se ako je unapri''ed ,oznata
njihova duzma. V110 cesto ova duzma UlJe poznata; tada se pro-
Tubela 3.4.1. povrsinski pritisak
Ml1tcrija: rukavca
('cHic
ceJik
celik
kaljen i brusen tclik
ceiil(
kaljen i brusen celik
Matcrijal poste1jicr:
liveno gvozde
bron;m iii mcsing
kalajna bronza
kaJajnu bronzu
bijeli metal
bijeli metal
1 ___ kaljcn J __ " ____ __ k I' 'b" I
, "_ __________ CC ik_
0,3
0,5
0,,6
0,8
0,6
0,9
1,,5
Napomena uz yibelu 3.4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".- . '"
brzllluma'se Ptl smanjuje. . 0 m, s, pn veClm
140
vow preko koilstrukti1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .
rukavca'i njegovog precnika cp = lId. Ja kOlicllik du""
Najpovoljnija se .izraCllnati 'iz - ' ,ZlUe
moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie' llSlova .
, ' 'Jedtlake
, d'J· (fsd, l'U [2 (fBd .
d . 1 . Pd = '-'51'- ';]2 = sP:z '
odakle ie: l' = = .
. Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. d '
1,2 kako duzina rukavca ne bi bila velika, jer' bi u tom ·slucaj,tl. U f[!, '""" 0 0
'1 - , ,0 do
kavca bI 0 neravnomJerno. . . .--I.Je dtit
Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se
rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' n
Og
F = 1 . d . Pd ""'- 9) . d'l . Pd>
__ [em],
, tv (P' Pd
iii iz uslova savij3nja :
pr'ecnika
pritiska:
Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1
l?anja i ,usvojiti standardni precnik. 0% zbog h
a-
Ovako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. M.' .
i s se pojaviti, rtlkava
kun brzmama. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl povrsmskog pritiska _le
no
Pri v r
C
i uslova rada leiista, Provjera zagrijavanja vrsl, sc na osnovu karak' O,')Odne b" 1-
, ,-. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne
varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls;;a \p) i ob 4' t e Zao-', ..
-' ,- Oqne b,.' ",II)a_
lZIUe ( ..
, F [kN] , d''''il I'm]· vJ,
Posto JC: P 0= 7-.d 1 'v = -60-:1'OoL--; >
zagrijavanja iznosi:
p . ') = I I 'C; (p . z,), .
Ovdje je: I [e1111 -- duZina rukavea, d [em-I -, precnik rURavc .
broj okretaja rukavca. Dobijena vrijedn?st karakX?ri.stike zagrjiav
u
) [:nin--
1
] --..
manja. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike n:tora b:'
" .. lla(p 'It I
se usvaJa prema tabeh 3.4.2. ,. V)d kOja
141
Vrsta rukavca-namjena

1. Konstruktivna kuruktcristika;
'Ii = = j;Is 1,4-1.
2. P<i '= 0,5 kNiclll tabe.Ie 3.4.
'Zbog habullja i' POh:b'e- k
' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .
d' 1 ' l:1lI lukavca treba p ..
= ,1.1,45 = 1,595 cm. OVecatl za 10%, pa je:'
D
ST,sY'dja se standardl1i pu ..:cnil-
3. manu rukavca;- d = J6mm.
1 = 1 41.16 _0- '"))
. ' " __ .,56 mm 23 mm.
4. Provjcru zagrijavanja;
P·'n 15'450 "
__ .- .. [,kN Ill]
2000'j 2000'? "j 0,147 .. - .
.",. s J
" Posto j e dobivenu karakteristika z." .
12 tabele 3.4.2., prora:--'uH ua :. ' .. agU)llVan)u mania ud (p . 1:;\ ' 0
5. I(oustruktivl1e w.licin; ruk' . rUl;avcu zuc()\'ol,'usu A = ,4 do 0,6 (kNmicm $)
d\Ca pIenl',);1 J.'" -,' . -
h -" 0 1 . d ' ' " .:- . "..). l<:nose;
-, T 5 mm ::c. ° 1 . 16 .', 5 6 6
" J -'), mm,
s = 1,2' h = 1 2·66 - 7 9?
, -' , - lllm, se s = 801m,
(! = 0;1 . d =- 0,1 . 16 C'-' J 6
y • ,lmm, usvaja sc e = 2mm.
Us,'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm,
142
3.4.3. Proracun' aksijalnih rukavaca
Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ,se_- iZ 'ush)v'!l do.zvoljenog
vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .posteljice;' prem
a
jednakostin:-3'
F 4F
<Pd za prine (s1. 3:4.2f),
d
2
• n'
p-
A
4F
P =-----.-.. <Pci - za suplje nikavee (s1. 3.4.2g).
n (d"!. ,...... di)
Ako se odnos precnika ozna(:i sa 1jl =:'. !!::. = (0,2 do 0,8), ouda je·:
d
.._ pa je precnik_ rukuvca d--= ...J. [em}.
"d' (1 -V'') " '
Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.
od vrste matcrijala rukavca i posteljice, prcma tabeli 3.4.3.
Tabda 3.4.3. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak, za aksijalne rukavcc
L\'iaterijul rukavca
. ___ __ __ ..".------.l
celik
cdik
Malerijal posteljice
UYeno gvo:lde
bro!l:'::U
bronza
celilc
kaljen celik
_I __ celik , ___ __ ._ .. ___ __ c
0,2 do
oA du
0,7 do
do
0,25
,0,5
O,g
1,5
Kod izracunav;mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se
obodna brzina, na srednjem precniku
i+d
1
'
ds,- ':=:::---- [em],
. 2
pa je srednja obodna i:lrzina:
Vs!" = '
Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze
zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja:
4F 'n'n
60 . 100 < (1' .
Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose'
priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.anja _za radijalne rukavce,
143
I:
Proracunati aksijalni rukavac . .
;:aJalne maSIDC (81. 3.4.2g) ako je F ==a
1
na vratilu
r,' lit . u avac Je od kal)Cnog cehka, a poste-
)lca od bronze. Odno:> preenika - = 1" -, 0 5 B . k .
d >. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.
Rjdcnje
J. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:, iz tab .. le
'" 3.4.2.:
(p . o)a 0,20 [kN .
c-;n p, s
Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.4.3. iznosi,
'2. Preenik rukavca,
kN
p '= 0,4--.
em'
d· ···1,91 em
Usvaia se d = 20 mm, d. = ") . d 0',5
" '20 -= 10 mm.
3. Provjera zagrijavanja:


. kN ",1.
= 0,16 <: 0,2 ::ito zadovol)'ava.
cm
2
s r
,ZADACI
1 . ?sovinu prerpa 51. 3.1.3. ako je F = 3 kN a ...
T?tJra. lvlateflja! OSOVIne C.0461. ) - 200 mm, b "= 300 mm. Osovina
2. watDo kojtS prima sna l P = - , " .' ,
Ma1e(1)aJ vratua je C.0545. gI - ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]:
3. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . _ y. '
bronze. Duzina rukavca'iznosi 1 60 mm -pr brusenog cehka, a posteljica je ad kalajne
1)
" eC111" "''''40mm abro)' k t'
oz\,oljtno naprezanjc na savijanje rUl .. ' ,>' 0 're aJa n. = 500 min-I.
radno opterecenje rukuvca. ,avea Usa 0--'- 6 kNj
c
m
2
. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno
4. I", " .. , _, _'.
Rukavac )e od celika, a poste1jica od B' . Ilk a l)esanJ,u kO)l jC opterecen sllom F '--"'- 2 k1'\.
-t;. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .-= 180 min-I.
PITANJA
1. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila?
-, Kako jc izvriicna podjcla osovina?
3. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila?
4. Gd kojih mated,jaia se izraduju osminc i vratila)
5, ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. .
6. Sta je idcalni oblik osovine?·
7. sc osovina U obliku proSlc gredc?
8. Sta su OSOVlIllce?
9. Kako se proracunavaju laka vratila?
10. Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca?
11. Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci?
·144
12. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira?
13. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca?
14. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on
proracunava?
15. Nfl kojim miestima primjenju]u loptasti ruka;-d?
3.5. LEZISTA (LEZAJEVI)
Lezis't.:'1 su oslond vratila, osovina i osovinica. Prema mog;u se
podijeliti u dvije osnovne grupe:
kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom
ldista
kotrl.iajuca kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm:
ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela
(kuglica, valjaka ili iglica); pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja:
Prcma pravcu djelovanja sila, lciista mogu bid:
-- kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB,
aks(ialn.a, kod kojih sila djclujc uzdui ose, rukavca i
tadiaksl)'alna, kod kojih istovremeno djeluju poprccne 1.1zduzne sileo
3.5.1. Klizna leiista
Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri
okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:-
ili su u sasta-VJl, kOllstrukcijc, masinc. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118
konstrukcija, hisu osjetljivi na udal', im,aju miran rad, pogndni su za vdike obodne
brzine, au slucaju ostecenja H10guca je opravka. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu
na kotrlja,iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor narnCito u' pocetku
rada, dok se ne dostigne nOfmalni rdim, tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagri-
javanjc; zahtijevaju c1obro od.rzavmije i podmazivanje; trosc l'cia1.iYllo mnogo 1110-
zi\"u, a prijc stavljanja u pagon ITlot8ju sc--razrJditi.
3.5, . i, Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w
Prcmn konstrukciji, l:adijalna klizn!11ei.ista -mogu biti.icd:n.7d(/elna i dt/iid{iClna,
JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod manjih precniku, a i kad sc
ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. lznu.iuju se Sa
P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).
Na sL 3.5. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa
iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa
rukavcem, a postavlja se u kuCiste. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). Kroz
otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista.
145
Sl. 3.5.1. Jednodi;elno klizno' ldiste
S1. 3.5.2. Jcdnociijehw kliz,no Idiste zavftrcne
konstrnkclje
KuCista se lUlJcesLe izraJuju
od sivog liva, a u pojedinacnoj pro-
izvodnji - zavarivanjem. Na sL
3.5.2. prilzuzano je jednodijelno
klizno leziste Cije je kuciSte izra-
d:eno zavarivanjem.
Na 81. 3.5.3. dat je prikaz iz-
bora dimenzija za radi-
jalno leziste, a na s1. 3.5.4. 'za
prirubno radijalno lciistc.
Nedostatak jednodijdnih leZis-
ta jc u tome !ito se klizna povrsina
vrcm.enom istrosi, tako da se paveca
zracnost i pajata oscilacija rukavca.
Kad zracn08t prede odredcnu. gra-
niCll, ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica, P081:0 se zracnost kod oyih IeZista
ne moze poddavati. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.jiC011l koja je Sa v:mjske
strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.5.5). Krajevi ove posteljice su cilinJricno
pniduzeni sa nuvojcm. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem
ljice pomocu na\Ttkc. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.
Dvodijefna lez/sta prin1.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdno-
dijclho lczistc
j
a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslo-
nom. Postoji niz dvodije1nih lc1:ista, kao sto su; transmisijska (kratka i
dugacka), za di:za!iL'C, ghl\'na leiista motom itd.
Nl1 s1. 3-.5.6. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.cnzija za dvodijelno radijalno klizno'
It:'Zi.;le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.
Na 51. 3.5.7. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od:
kucist'--t (1), poklopca (2), d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4), i <.iva vijka sa llavrtk:.ull.<1 (7)
ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos.ti u lcZistu. 1)onji
dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja
ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice, a ad aksijalnog pomic:mja
osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice.
Ka 81. 3.5.8. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzi-
vanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.
146
'"


I
*
T
I
I
i'S I. >c
i I I If,
I'"
..
I
I
!
'IJ
I
<0
:;;
7
"" "'-
-0
(.)
<>
!:!
'"'
:;:
:.:
()
'"
:x:
<>
<0
III
...
.....

'"
Q
'"
Q
...
'"
-0
I=:
....

-"'-
... ....
I"' I'"
!!!
I
..,
I::: Ir.
'"
'" '"

:! 2!
.; .;
'"

B.
'"

<>
'"

.,
'"
C)

e


.,
:::!
'" '"
<>

!!! ..
...
...


.,
lli
51
<>
<>


..
..
l:z 15: 1::1 ::: R

• :Jl
L;

I:;: :::
.iii

147
/
SI. 3.5.5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom
'., tmmJ
I 0 i A i B 1 elL '1 H I HI j d f dl I h 101 I ( 1 £: D2 DJ n )h+( hJ) R Ht f i
d
Ji
d
Jf5
K 3;-'
)'''1'01'' ;:::1'''''0/;;1110 130 10 2 "." 65 ''1>''-'50
-, -1;J;j---;,;j .
:5- 330\00 lOO 1'12.;1 =<-1150 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ,30 5 .5 ()
100' I' ", 015 120 ;\; I 71-036°(100 :110 135! 110 2:(5 24 M30 "'. 1(JO 50tm 115,235 If,fJ 160 180 12 310115 !Nf ,,,0 26 40 ()
*5 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.J5 220jSOrf* 1.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 501211 ,4075
mis:501150 460200 160 335 136 ii l; 260 75 165 1703452052]0260 1fi :; 25175 1;,0 {J5
SI. 3.5.6. Dvodijelno kIizno leziste
148
Sl. :LS,7. Kratko trauslllisi;sko Idislc
MaterUal za pcHeij:1ce
i> g;; se za nll1 bir" makrijclj j",:' imH ppli-
poslcljica prc,jm.:avlja dlO _.
maIne eksploatacionc kuo sU.
velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.
velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc,
mali ot110l" lrenja,
1 zllo[; ccga morn dn buck nd
sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.l Gl\·cu.
primanjc. i ra;;poredlyan;e mal.iv;l,
dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< ..
_' prjbJiZuo i ..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: 1
.. _. . . ,. . " ... l" ceJicni l'jy., (elik., brol1za., mesl.n¥' Iveglhc a u-.
Za i7.radu postelJli::a lr'.· ,;. aterijaJi, c1rv0, mase·1
minijuma, magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta an! m· ,
guma,
149
Sivi h,! je za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3,5 m/s) i
rimlim pritiscima (p < 0,08 kNjcm1). .
Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0,6 kNjcm
2
• Pr1mienjuje se kod lezaja
dizalica, ukrsnih glava, droJilica, transmisija i s1. Osjetljiv je na udare. Podnosi temperature do
100"C. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim
metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.
trW, i celibti ii-v p;dno3e znatne prliiske i brzine, ali se od njih izradene posteljice redovno
leZajnom lcgurom.
Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica, iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog
Hva i celika. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. Odlikuje se dovoli-
nom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine, ali je relativno skupa. Za izradu posteliica najceM::e se
upotrcbljavaju kalajna, ni()vna i fosforna broIlza.
Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. Posto-
jana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0,6
kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U ","0_ 45 m:'s. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj indu-
striji. '
Olovna brul1:-.:a ll1n:'ie ptimiti veta llCgo kalaina. Vrlo,je otporl1a prema hubaniu
i pru;i;a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada, cdicne
posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" ,-- 1,2 kN/cm2 i brzine
kHzanju do v '= 5 m,'i;. Primienjuje se :I.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.
Fosforna bronza upotrcbljava se ;la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. kod
\"uljauni<':izih uredaja). Pruza muli otpj[ Lrenja, tvrda je i otporna ua habanje.
lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice, u prvom redu - za jednodjjelne.
Jdhl1iji je od bronze, ali jc manje izdr21jiv.
Bijdi mctalje lesura bakrn, kalaja, 010\,a i antimuna. Zbog male cvrsLoceo upotrebl;ava se
iskljllCivo kao ;whvak 1.1. postdjicama oj. sivog lil'a, celika iii bronze, Debljina zalivka (kosuljice)
krete $1:; oj 0,5 do 6 mm. POillosi do p 0,4 i brzine klizanja do 6 mig,
Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. Ima
nisku lemperaluru top1i.\Cnja i osjl:;tljiv jt', na uJare, oZrunieu,-u njegoYu primjenu kod tdkih,
dinamicki optereccnih Jdajeva.
AlwnJl1tjwfl;k;:, za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt, do 4 kN)em2 i
brzinc klizanja do :) tn,'s. oJvoj<.' wplmu. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature
smanjuje zracl10st u leZliju i imaju veliki koeficijent trenja, zbog cega se moraju dobra podma-
zkali. lTpotreb\javaju se n ieLaje sa unutralinjim sagorijc\'imicm.
Sinterouani /tu.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm;ese zelJezu, bukra, cinka, OlOVll,
kaJaja i II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice, a zatim przi. Ovakve posteJjice
porozne Sll i do 35%. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja,
usljed pritiska i povisene tell1pera[urc, izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Nakol1 pre-kida rada kiaj
i.e ohladi i ulje se p;)nollO nata u pore. Tahilezaji nose malo maz;va, ne prijaju okolinu i sami se
poJmazuju. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena
industrija), leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-, e1ektromotora
i s1.).
Lezaji od. sil1cerov,mih maleri.jala po.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm
2
uz Qbojne' briine do 5 mis.
ViciJ.taC!.;c nnS{: za P05teIjke smjese vjeStaCldh smola, drveta, tekstilnih vlakana, papira,
azbesta i $1. od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera··
tutom. OtPOl"llC su ll'd h:.\'0anjc, nc zahtijevaju mnogo maziva, ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga
'>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji, pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .
.. PoJnose pritiske do 1,2 kN:'cm
2
i obodne brzille do 6 tnis.
(;111'11:1 se primj.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.
Konstrukci;e posteljica
Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc - U obLiku supljih tallkih cilindara. Izra-
duju se najcdce o:11ivenog gvozda, bronze iIi ';elika. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or
d:,nja i osigUravaiu p,;otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\, obrtal1ja pomocu ·Civija i sL
150
1,1'
'I·
"" _,.. . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.5:9. Na
obhk IJ\o'i;e sku Ija mazivo. Ovaj zlijeb ne lZraduje se.Qo kraJcva
ljanja lzraduJe se J) .u
I
ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z,aobljenc, dane
pos(eljic
e
, kako uiJe ne s °e (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne
hi grebale rukavac. Maz:\ 0 sk .,'al m",eran,", posteljic
e
a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum
/ \ Obodi (4) sprecavaju a SI). no})o ( \ '
ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod ,Si'
dl)eOn1 ' .
51. 3.5.9. Bronzana dvodijelna posteljica
- . .. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.
freba tn1at! na umu a . - - , a·' '. k 'c'
. .te1jice precnik (d" i duhna (f), odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a, a
Osnovn
e
mJe,:e pOl' ' .. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.
oowie obicno je lednaka debljini naslona (0;' i izracunava se prema
izrazu:
i) = (0,05 do 0,07) d -j- 5 min,
tiok l;e precnik naslona moze izracunati prema izrazu:
Ii, = d + (3,5 do 3_,8) b. ,
" "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih, a od, celika
Postclpce 0 lvenog gv z
.- nesto
tunje. Na s1. 3.5.10. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn
e
legure. Zalijevanje
..e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.
Sl. 3.5.10. Posteljica sa zalivkom
151
Debljina zalivka oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>, prema obrascima:
d
s =. i-- 1,5 mm, za posteljicu od _SL,
85
d
.\' ''''' 140 +-0,5 mm, za posteljicu od celika.
Dimenzijc zljcbova
c 3 $,
f (2 do- 4) .I,
t!)1in = 0,5 mm
3.5.1.2. K011Strukcija aksijalnih ldista
A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.
Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista aksi-
jaln8 leiista.
I
r
\..
S1. 3.5.11. Potporno klizno leiiste
Na s1. 3.5.1'1. predstavljeno ;c
potporno leziste. U 'osnovi, Stlstoji
se iz jednodi,ie1nog oklopa (1), pos-
teljice' (2) i podmetaca (3). Podmc:-
tae se oslanja na kuCiste 1ciista
ispupcenom povrsinom, Sto omo-
gucava prilagodavanje nalijcganjn
ccone pCivrsine ruka,vCQ na podmc-
taCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava
Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku-
68te, a drugim dijelo111 u podmetac.
Za velike uzduzne 1 ujedno
popreene sile keid hOl;izontalnih
vratila moze se upotrijehiii grebc-
nasto leiiste (s1. 3.5) 2). Nedostatal<
ovog Jeiista je, .<ito se ukupna sila,
'zbog netaenosti izradc, ne raspore-
duje jednoliko na sve grebene ruka-
Yea. Podmazivanje se ostvarujc po-
mocu prstena za podmazivanje.
Za vrlo vclike uzduzne sile
prinl.jenjuju se Idista sa segmen-
tima prcma s1. 3.5.13. Prikaz[mo
lcziSte je radiaksijalno. Na presjcku
I-I vidi se naCiu ugradnje dvodi-
jeine posteljicc radijalnog dijela
lciista, a na pogledu )1-H, oblik
segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.
Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. Postcljicp
se sasto;i 1Z vise scgmenata (4, do 16) ovalne povrsine, a izmcdu scgmenata se
nalazi ul;c; tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. Klizne pcwdine
segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.
152
3:SJ.3, Podmazivanjc kliznih
lcZista
Podmazivanje je proces do-
vodenja maziva izmedu dodirnih
povl'sina na kojim s.c tre-
nje, S 'ciljem otklanJanJa 111 sma-
njivanja ncpozeljnih
trenja. Nedovoljno
prouzrokuje povecan otpor trenja,
haqanje dodirnih povrsina i zag-
rijavanje dijelova.
Izmedu rukavca i lezista
pojavljuju se tri vrste trenja:
rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tc-
kuic trenic.
S'U'l)O rrenjc (s1. 3.5.143.) mis-
taje kad izmedu lukavca i pos-
teijice -prestanc dovod mazi\'a) tj'
kad su povrsinc suvt:. Ono se
1n02e pojuviti i pri pustanju ma-
sine urad. Pri suvom trenju se
metalne povrsinc_neposrcdno do-
diruju, a posljedice su habanje
nalijduCih j)l)\TSina, :l.Qgrijavunk
i zaribavanje. Smio trenjc k
najopasnije, zbog eega trcha vri-
jemc njegQvog trajanja svesti na
n.ajmanju mjenL
Polusu·vo iii nenjc 1'0-
luokvasenih povrsina (s1. 3.5.14b)
nustaje kada dospijeva
sarno na pojcdine dijclovc tarnih
povrsina, Ovo trenje redovno se
,javlja pri pustanju U fad i zaus-
ravljanju masine. kao i pri malim
brzinama klizanja._ l-\alezne po-
vrSinc 8C nepo8redno dodiru ju
na ispupcenim dijcl.ovima hrh-
pavosti, jer pritisnk u sJoju 111n-
Zi\,,'l nijc dovoljan da ih f8.zdvoji
da bi se izmcdu njih stvorio sloj
mazlY3. Podmazivanje je nepot-
puno pa, zhog stctnih posljedica,
i ova trenje treba svesti na naj-
manju mjeru.
T ckuce rrenic iii trenje okva-
senih povrsillu (s1. 3.5 .14c)
taje kad dospijeva toliko maZlVa,
3 . .5.12:. Grebennsto Idistc
11
Pogled HoB
S1., 3.5.13. le'zistc
153

" '/
b) c)
SI. 3.5.14. Vrste tren;a: a) suva, b) pO\USllVO, c) tekute
po koliCini i kvalitetu, da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.
Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu
molekula mazivu. S obzirom da je ova trenje neznatno, pri pocimazivanju treba
nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina.
:;;iva.
Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose:
,Ii. 0,12 do 0,35 za suva trenje, zavisno ad wste materijala letajne posteljice.,
p - 0,01 do 0,1, i viSe, za Polusu\'o trenje,
jJ -- O,UOl do 0,008 za tekuce trenjc, zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu-
. Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .. da budu tako konstruisane cia
lzaZOVll pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. S1. 3.5. J 5. prikazujc kako se mijenja pritisak u
e
Sl. 3.5.15. Dijagram rasprostiranja
pritiska u sloju ulja
mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru
za slucai potPU11og podmazivanja
U pocetku, 113 ivici A, ovaj pritisak jednak je
nuli, tj. atmosferskom priitisku. tim gornja
sina, usljed krClanja udesno, potisne mazivo pod
sebe SVOj0111 skosenom stranom, naglc poraste pri-
tisak u muzivu, usljed cega se gornja povrSina
ndvoji od donje. Poslije toga, mazivo se djelimicno
isriskuje, pritisak opada na odredenu vrijednost i
ostaje koustantan od iviee B do ivice C. Kad ivice
C, usljed povceauja zuzon, zbog skoSene povrSine,
poCinje da opada i postaje cak negativan
(manjt od atmosferskog), lia bi se kod ivice D .izjed-
naCia sa atmQsferskim pritiskom.
. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka
su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.
Pritisak u ulju, koji se prj tom stvara, zove se hidro-
dinamicni pritisak.
, U m,irovanja !czi na posteljici, usl;ed sopstvene tezine i optcrccenja, a sa
gon:)c stra.nc )UvlJll zawr \.s1. 3.5.16a). Na mjeslu dodira rukavca j posteljice nema
mUZlva. Pn ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam, on ce sc, zbag polusuvog trenja, perijati
po desno). posteljice. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno, a
rukav?3. se mazivQ tl klinasti prostor na desno; strani (stvara se uljni kiin'.
Poveca.l1jem ok::etUjll, potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in, usljed cega nastaje pritisa'k
u kO!l o.dvuJ.u ruk?-vac. od posteljice. HidroJinamicki prilisak
j
prouzrokoyan dovoljnim
broJem okretaJa, 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl, dok ova; ne zauzme konaean paloiaj, pdkazan
na 81; Rukavac "pliva" na uijnom sloju, a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno
tekuce trenJe.
priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru
okretanJa. tog m)es.ta mo2e, zbog povecanja presjeka, docLdo potpritiska evidi dijagram
.s1. 3.5:160.). Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje, otvore za mazivo kao i zljebove u poste:--
litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.
Kol besk;onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran, pa bi se ru-
kavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. 3.5.16c). U praksi je avo, razumljivo, nemoguce postiCi.
154
-SI. 3.5.16. Polozaj rukavca u posteljici pri razliCitom a) bJ;zina nikavca
b) brzina rukuvca'l'elativno velika, c) b'rzina rUkal/ell "'" if) c
3.5.1.4. lYiaziva
Za pucimazivanjc lezista upotr.cbljavaju sc ulja i masli, a pOJ,lckad c"IIlulzijc
ul;"a i grafit. Uljc je redovq.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista, dok' se kod
kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu poste-
ljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.
Uije je nar06to pogodno. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja, za
velika optcrecenja i temperature. Ulje moze biti minerainog, biljnog i
skog porijekia. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije, pa se najcesce i
trebljava. '
Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst, kOlO., se i izbor uija.
Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka, yeCih
ratura i manjih brzina. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje.
Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom
Ijepljivoscu, kome se 'dodaje grafit.
JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna
u\ja (1\1), turbinsb. ulja (TU), lezajna ulja (L), ulja za vretena (V), ulja za osovinc
i vratila (0), hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP), ulje za visol,<epritiske (UVP) i dr.
Masti za podmazivanje SlJ. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. U primjeni. su
uglavnorp, kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. masti ne rastva-
raju se u vodi, a primjenjuju se do 70°C. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi,
a primjenjuju se do tE!mperature 200
o
e. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalci-
jumove i (NK).
Na izbor maziva uticu: raani uslovi broj okrctaja prec-
nik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. (mazalicom,. prstenoID, pod pritiskOltl, i s1.).
Kod kliznih lezista dt.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja
n -< 50 min'-I. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava, se za 11. ""'=- 50., do
700. Cirkulaciono, podmazivanje.L podrnazivanje pomoCu prstena primje-
njuje se' za bre) obrtaja n.= 100 do 2000 min-I.
Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp.a i pod pritiskom.
Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80
v
e. Za t > 60°C
primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50
o
e.
155
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
Podrriazivanje lezista .moze sc vrsiti pojedinacno i centralno. Kod pojedinacllog
podmazivanja svako lezistc- se podmazuje zase-bnom napravom. Kod centralnog
pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. U tu svrhu ulje
se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju, a zatim se posebniin
kanalima vraca natrag u rczervoar.
Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma- .
zalica.
Mazalica sa fitiUe111 (s1. 3:5.17) ima vuneni iIi pamucni filii; koji upi/a ulje.
Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja, uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz
cjevCicu. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Podmazivanje .se prekida lmd
se fitilj izvuce. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.
lvlazalica sa ja.,stukmn (s1. 3.5.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezi-
sta na zelje,znickim 'Yagonima. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrs-
ccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Sio ie hroj
okretaja vc(:i, iace je p0dmazivanje.
81. 3.S.17. Mazalica sa fitiljem S1. 3.5.18. Mazalica sa jastukQm
lHa.zalica so. iglom (sl. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc
i osianja se na rukavac. Kad sc fukuvac okrccc, igra titra i propuRta ulje-. Nedo-
statak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic.
]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine podizu-
njel11 ili spustanjem iglc.
maz:alica (s1. 3,5.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.
Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz
orvor u leziste,
Jlazal£ca so. oprug01n (s1. 3.5.22) omogucava neprekidno podmazivan,ie potis-
kivanjem masti klipom i oprugom.
156
za ulj,
.
SL :l-.5.19. ,M.zzaJic-a sa iglOlTI
7i
I
1._4''-''''''-

oivor kljucC! $.(
I
I ,.0'" i I

z-o uije
venti!
SI; 3.5.2(J, MazaHca sa vcntHom
Sl. 3.5.22. Mazalica
sa oprugo1n
'.0.23. Ai,,,",,""
sa vijIu;m
JHo.zalico. sa z!£j/w;n Csl. .\,5.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[!
zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m,tziv3..
Centralno !Jodmaz,i'-;xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.
3.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. zupcanika, od kojih je jcdan pogon.,>ki. Okre-
tanjem zupcanik$- ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji
ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja, Ulje se usisaVD tako sto
157
se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Zupcasta pumpa narocIto
se upotrebljav,l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. Za centralno podma-
zivanje koriste se i druge pumpe, kao !'ito su klipna i vibraciona.
Na s1. 3.5,24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod- centralnng podma-.
zivanja.
Q. b.
S1. 3.5.24. Centralno podumzivanjc: a) pumpa) b) shema i.:cntralnog
SI. 3 ..S.24c. ,l?rcdaj za nn tcnku T-55: 1 -. rezdvour £;a uljc; 2 o4vodna cijev
uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e; :I propusni ventil hladniaka; 4 _. eel' orvora za nalivanje'; 5 _
ci.j.ev za uljc;. 6 7 - tennomelUr; 8 hladnjak za nIje.; 9 -- primae termul1.1etra Zf\
1 0 C1JCY za ll:!Jc; ,II poklopac giU:'llOg J:.uD'-:la, za ulje; 12 djev za ulje; 13 _ giubi pre-
nsta<-; ulJa; J4 man?mClra xa, ulle j b - fl11l preCis tal: ulju; j 6 ciiev za ulje; 17 -:- cijev
za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia; 18 kompreSOfj 19 - cijev za ulje od kompre-
sora do 20 - pumpa za uIje; 21 - cijev za ulje; 22 - onlOlac za zagrijavanjc_ od:'
vodne cllen; 23 - oLivodnu CIJCV pumpe za ulje; 24 --" pUmpa za ulje; 25 _ odvodna cijev usisnih'
sekcija za ,uljc; 26 - odvo:lna za od b'Iubog preCistaca do kompresora; 27 _ od-
vodna CIJev zu ullC; 2H omotac odvodne clJevl; 29 - prikljucak spiralne cijevi grijacu; 30 _
sito odvodne cijevi
158
Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 3.5,246) su: rezer;-
voar -za ulje, pumpa za ulje, gnibi preCistac ulja, Hni precistac ulja, hladnjak. 2ft
ulje, pomocna pumpa, propusni ventil, kontrolni instrumenti (mano-
metar i termometar) i cijevi.
Kotrljajuca leziSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobinc
Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. 3.5.25. i s1. 3.5.27) Hi koluta
(s1. 3.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. Po tim stazuma kotrljaju se ko-
trljajna _tijela koja mogu biti: kuglice, '{.Jo.ljcz:; -,k.onusi, bacp£ce (budd) i igli(:e
(s1. 3,5.28). Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu
ddaca (kavcza). DdaCi mogu biti presovaiJ..i od, lima iii izradcni u' vidu kruznog
cilindra, pa sc ta4a zovu 11.1.aSiVn1 (51. 3.5.29). Unutrasnji prsteh leiista postavlja
se na rukayac, a spoljni u kttCiste. jcdall od prstenova se okr6::c, najceSce unutrasnji
sa rukavcem., dok drugi 'prsten mirujc.
51._3.5.25., Radijaluo Idi-
ste: 1. ,-,poljni prsr.eu,
2. unmrasnji prsten,
3. valjct., 4. drZ2.C
S1. 3.5.26. Aksijalno leZ:i-
stc: 1. .i 2. koluti,
3. kugl.icc, 4. drLac
//
I
._j
L._. L
OJ 6) CJ d)
SI. 3.5.27. Radiaitsijalno
lciiste! 1. spoljui
2. unutrasnji_ prsten,
,3. kuglice, 4. drzac
,
I
J
e)
S1.,3.5.28. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica;b) cilindricniyaljCic, c) bacvica, d) kOnicni
- - Cie, e) iglica '
159·
Kotrljajuca leiista mogu, zavisno od konstrukcijc, prcnositi radijaJna, aksi-
ia1na i kombinovana opterecenja. l\1.ogu biti kruta i podesiva; osa krutih lezista
mora se podudarati sa oSl rukavca, dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati
Sl. 3.5.29. DriaCi: a) za kuglicc,
b) masivni, lOa valjke
prema osi rukavca._
Kotrljajuca lezista pruzaju neupore-
divo manji otpor ,tt;enja nego klizna lezista,
naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.
Osim. toga, ne -zahtijevaju nikakvo razra-
divanje prije stavljanja u pogon, imaju
zbijenu konstrukciju, mali utrosak maziva,
mogu se opteretiti u svim radijalnim
pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.
Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare
i potrcsc, ogranicehog' su vijeku, zahti-
jevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se
popravlJuti.
Kotrljajuca proizYo.:le, u samo,indust.rijski v!s?k? U :?:usoj
:cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta, <l pf{llzvodacl SU,
\'ec u "djem afirmisani, IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.
3.5.2.2. Tipovi kotrriaJuCih !czisra
Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. '3.5.30)
moze da prim.a vcce radijalno i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera
(F ,< 036FrJ. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista
doa 15'. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. Odlikuju se
l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.
SL Oznaka lduju: BClO" RCO:;',
BC03, Be04
31. 3.5.31. Oznuka iczaja: ,,,,BNOl
i BN03
Prstenasti i,uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom, (s1. 3.5.31) iroa do-
dir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. To im onl.ogucujc da,
pored prime i znatno aksijalno optereccnje u smjcl'u. Po pra-
vilu se ugraduju u' parovima, medusobno suprotno okFetnutL
160
Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3.5.32) konstruk_
tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom
Podesa.n je, za velika i aksijalna opterecenja.
rastavl,Jiv, Ima male aksl)alne zuzorc. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta,yratiIa;
S1. 3.5.32. Oznaka BG:B
Prstenasti dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom, CsL 3.5:33)
im.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Pri ugibu vratila pornice
se unutrasnji prstcn, a kuglice pre1aze -u novu, adgovarajucu stazu kotrljanja. po
sferno; povrSini spoljasnjeg, prstena. Dozvoljeni nagih vratila je do Pored radi-
jainog opterecenja, mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm,jera.
Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci
postavljeni u odvojena kuCista. '
Prsienasti cilindricno .. valjcani jcdnoredni lezaj (s1. 3.5.34) inw za !cotr1ja_
juca tijela ciUndrienc 'valjke. 'U zavisnosti od nasloria za na prstenima, mogu
biti:
SI. 3.5.34. Oznaka lciaja;
RN; RU; Rl; RT
81. 3.5'.35. Oznaka lezaja: KB02; KB22-,
, 'KB03;--KB23J .-'_,,' __.... btc.:!
161
sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unu-
trasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i
- sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na
prstenu (NJ), a sa vodenjem na oba prstena CRT).
LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne
oslonce. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila
,u jednom smjeru. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno
uc:vrscenje vratila.
Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.1 kruti, pa se mogu ugradivati saroo na
kruta vratila. Pogodni su za velike brojeve okretaja
i udarna opterecenja. Rasklopivi su pa se lako ug-
raduju.
Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.5.35) ima
za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prs-
tena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto; tacki na
osi IcZaja. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1
vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i
vrhovi zarubljenih prstenovD...
Vodenje konienih valjcica omogucuju. nasioni
na unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime
jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom
smjeru. Spoljasnji prsten je odvojiv, pa se aksijalni
zazor moze fino podesavati. Dgraduju se u parovi-
ma, mcdusobno suprotno okrenuti.
Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. 3.5.36)
lina valjCice u obliku bacvicu. Voc1enje baevica osi-
gurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu, a no. spoljas ..
njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omo-
Sl. 3.5.36: Ozuaka lezaja:
SR02; SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.
,Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno
opterccenjc u yba smjera. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_
Sl.' 3.5.37. Oznaka leZaja: SD22; SD23
162
Sl. 3.5.38. Oznaka leiaja: TAll;,
TA12; TAI3;"':fA14
Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 ::.:;
moze da primi velika radijalno i aksijalno optcrecenje U oba'smjera. p
?rojeve okretaja. r:::sta:,rljivi. Podesivt
naglbe 0,5"'. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za
sine, teSki reduktori, lokomotive i s1.). . \ .... 111a-
(s1.. 3.5.38 .. i kOIUht Vra i ,
1 koluta kUClsta. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere,cenja jednored . qd
jednosmjerna,' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. Radijalna optereeen.lll Za
mogu prihvatiti. ')8. ne
S1. 3.5.39. Oznaka le:iaja: TDC22,;
TDC23; TDC24
Sl. 3.5.40. Oznaka
TS93;'TS94
: 'l'S92;
Kol';ltni (51. ..40) mogu prime velika aksiiahl< ..
ffi3nJU radtJalna opterecen)a. Dodlrnc povrsme sfencne pa su ovi.le:2ajevi' p d 1
sivi. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina, za brodskc propelcre i s1. 0 c-
3.5.2.3. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja
je unutrasnjeg prSte' "
kop.predsta::1Ja l?tovremeu? precmk precnik jeCin:
1
",
JC precmku Vnltlla, kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no
tilo. Kod le.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik
se najmanji precnilc provrta. ' 2J.nla
Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc, koja 'se obavczno navodi u tch . \
koj dokumentaciji, i dopunske oZ1lake, koja se navodi prema P?trebi (rUS
Osn01:na oznaka ima sl;edeCi simbolicki pfikaz:
Provrt
i
Tip, Red mjera
XXX
1
xxx XX
broj 2 iIi 3 sIova 2 broja
...
163
4C
Prvi, numeriCki dio osnovne oznakc, oznacava precnik lezaja (d) u'mm (prec-
nik rupe unutrasnjeg prstena),
Drug£, slovni dio osnovne o:znake, sastoji se od 2, ponekad i 3 slova i ukazuje
na vrstu le:iaja, Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi:
B prstenasti kuglicni iezaj,
.R prsranasti valjkasti lezaj,
S prstimasti podesivi hacvasti lezaL
K prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i
T kolutni '}<:ilglicni i valjka.<;.ti le:iaj.
810\'0 na 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na
ke Iezaja.
'T're6i, numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja, od kojih se prvi odnosi na sirinu
1.czaja B, a drugi -'_. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. Svnkom prstenu
provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza;a. Drugim
rijecima, unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam)
redova spoJjnjih precnika CD), kojc oznacavamo brojevima 8) 9, 0, 1., 2, 3, i 4. Redll
8 odgovara najmanji, 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik.
Isto'tako, svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem, piecniku (D) pri-
pada veCi braj sirinn lezaja (B), koje oznaeavamo so.: 0, 1,2.,3,4, 5 i 6. Iovdjc
-'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc., a posljednji, lezaj najvece sirine B. Kombi-
nacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra; npr. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc
3 i recta spoijnjeg precnika !.
Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova, a odnosi se un
konstfulcciju ddaca, unutrasnjj zazor i tolerancije, mazivo i zastitl13 sredstva,'
lezajevi visokoKkvaliteta, besumni i sl.
Plan spo1;in/t"h '11'u"cra IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7, 9, 1
sest redova spoJj-nih precnika: 0, J, 2, 3, 4, 5.
Iza simbolicke oznwl.;.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno
orisujc lczai nB. koji Sf: OZDrlk:J odnosl.
Primjcrt:
Pr8tenasti -kugli:':ni iedno;·cJni }eZl1j sa- Taciijalnim ,j"odirom, precnik;) d ..' 60 mm, j·cda
nj.::fn .10, iIua oznaku: 60 Be 10., JUS M.C3.GOL
Pr:C;lenasti cilinJricni valjc;u)1i je,lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.,
prccnika d c", 30 mm, mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02., JDS l'vLC3.635.
fZolu';:ni jcJnosmjerni ldaj, prccnika provrta koluta d = 40 mm, reda mjera
12 lma oznalsu.: 40 TA ]2, JUS
"istem oznaeavanja lczaja
1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d, B, D. Ukoliko na nekom
mjcslu, na primjer, nc za;}ovolji ku;licni le7:aj, moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.
usklve najvise posto
preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Povecanjem spoijnih mjera
leiaja (Sirine B ,i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.
164
3.5.2.4. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila
Kod vratila sa dva oslonca, jedan Ida; mora biti aksijalno uevrscen kakd hi
prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera. 1!rugi lezaj m.oze biti
aksijalno slobodan i t,fda moze da prim5
sarno radijalno opterecenje (s1. 3.5.41);
w::.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen, onda
jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje
u jednom smjeru, a drugi prima
opterecenje u drugom smjeru (s1. 3.5.42).
UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna le-
ZHjtl vrSi se uvijek kad je, !cia; aksijalno
slobodan - kad ne prima aJzsijalna optere-
tenja. AJ.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'-
cenja, unutraSnji prsten ne mora u nekim
slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.,
kao na 1'1. 3.5.42.
Na sL' 3.5.43. i 81. 3,5.44. prikazani s-u
naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g
!czaja za vrati10,;
UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu
pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu- j
limcnog osiguraca (s1. 3.5.45) veoma ccsto
sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukav-
cima, kao i na spoljn.im -ako lezaj prima
aksi)uln'o optercccnk., Limeni oslgurUi ..
ima zupcc po obodu i jedan zubac ml
unutrasnjcm dijeIu, Un:utrasnji zuhac pro-
b.
51. 3.5.41. Ulefistenje vntHri "a
jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu
SI. 3.5.42. Vldisten;c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca
SI. 3.5.43. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prs-
tena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i
c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka"
81. 3.5.44. Ucvrscivanje unutrasnjeg
prstena Ieiaja pomocu navrtke' i U-
me,nog osignraca
165
lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. Nakon 'pritezanja navrtke savije
se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje
navrtke od odvrtanja.
Cl'
i .,
i

Sl. 3.5.45. Navrtka i lim.eni osigurac
3.5.2.5. Posw'uhcmjc, i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja
Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju
na r-ukavac, odnosno lalCistu.. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim, rukamH
i-cIs-tim jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu, metalne cesticc, vlagu i diuge ne-'
Cistocc. NL'Clstc lczajc prije montai.c- treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti
i podnmzati pa 011<.1<\ ugraditi. M.nst knjom jc iczaj konz.cr\'irun mozc sluziti i za
pml.mazi,,:mje ukoliku je r < 125"C.
1:)rijc ug,radnjc le1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. fino oCistiti i pn:mazati
uljcm iii maseu. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti
odvojenirn_ od drugih prostoriju.
M.anji lczaji d :;:; 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju, po-
motu rucne ili hidraulicne ,presc, iIi cekica i cijevi koja nalijez.e na unutrasnji
prsten (st 3.5.46a). Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi
sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka- '
vae i u kuCiste, potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena,. pa blagim
udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 3S46b).
Q. b.
51. 3.5.46. Iczaja.; a) lia rukuvac, b/ nu ru';.avac i kuciste
Ld.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju,
a zagrijavaju se u, ulju na od. 70 do 80"C (max 120"C).
166
Ugradnja lezaja u kuCi§rc, sa cvrstim nalijeganjem, vrsl se tako 1 v ."
ohladi iIi ImCistc zagrije. lO Se eza}
. Skidanje_ lezaja. izvodi SC, pomocu uredaja pr-ema s1. 3:5.47 Lez··· ,.
.. - . ,. kl k"d • - , l' " . ,aJeVl veClh
1 sa veClm .opom s 1 UJU se v u -lU)ekt<;>ra kojim se ul'
pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku,-olaksava
Q"
b"
81. 3.5.47. Ureda; za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena, b) vanjskog prstena
3.5.2.6. Izbor kotrlja.iucih lciista
Sv;-:tld tip specific-ne karakteristike, koje treba poznavati d ""
. "" d . . 1 v'v. 7< ,{ , • 1 ." . . a bl se
lZvrslo lzbor 0 govarujuceg tlpa eZlSta. ju.ogucnostt (onscenj:l "
" "h 1 ." "k' b I" , • 1 "U "pova
czaja pn 511 u ta e 1 -J.), <' •
v Iezaja vr.si. sc uslovlma:
prccUlku rukavca, v 0I?terecen)u,' I?lllut?-om ,bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an'
nos.enje optc;-ecc:",a. defolTUacije
povrsma ·lezaJa_ moe kotrl)ajucih lezaja, ored
oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. nOSlvost C \'kN) 1" st t' "1'
, , alCuno_
sivost Co (kN)"
Stacicka nos£vost je ono najvece, staticko opterecenje kojc na nu)" opte ..
-. ,. ,. . 1 ", d £: ' •• . reccl11jcm
mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra,ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. '
je pravca i inteniiteta ko'c
moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. Izbor Ie'" k J".
[
"-'] ," d" "'k" zaJa 0)1
se okreeu sa n rom _, vrSl se na osnovu lllaIDlC"e noslvosti. Dinarnicka -' .
za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst
P'fL
C [kNj,
f.
gdje je: F [kNJ
opterecenje lezaja,
faktor vijcka lciuja
tima (Lh)"
kofi zavisi od. prcdvidenog tl"a'l"a' "
11Ja U sa-
111 . faktor broja okreta;a koji zavisi od- broja okretaja 'n (min-i).
Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b
zalezista sa kuglicama (tabela 3.5.2. i 3.5.3) a posebno za leiista no
167
SA
Tabela 3.5.1.
Tip
1 '2 3 • S 6 7 8 9 10
Tip
I 2 3 • 5 6 7
8 9110'
"'",in ftd;ia

}
.. oe 0 e
••
0 e

411 e e- 49 e _1-1- 0
I



IIiOI'l> ee 6e
••
• 0

e 0- 411 - 0'
i'
--
,

,IHlI 06 e 0
-. •
0

.0 e@
el"e
01
0

, ,
'I)
eo ilO
,

.Ie oe 0
,
I
- --

e 01_ -till
ZNACENJ£'

upatreba
00 eo 0
"
00 0

' ,
61_

ee
e ogranuna
upatreba
••
o.

-e
-I-

-I·
I
-j-
ooije
upotrebljiv
Brojcvi u tabeli 3.5.1. znace da jc h;zaj predYiden za:
1. Radijalno optercccnjc.
2. Aksijalno opterecenjc.
3. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.
4. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova.
5: Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.
6. Izjednacavanje pmvca vratiJa.
I. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.
8. Broj obrtaja preko normalne granict-o
9. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu.
,
,
o. 0 0 oe
i- f-
eo
«oliO
oj
.1
0
!
! '
°1
0
01-1
_ dolazi
U obzir
10. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7,ll ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa pronto]}):'.
Ako na leziste djeluje, radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc
Fa (kN); onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN),
prema lzrazu:
F = X • Fr .0" Y . F".,
gdje je: X faktor radijalnog optcrecenja,.
y faktor aksijalnog optcrcccnja.
Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima, prema tipo-
viroa lezaja i uslovima rada. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja, iz
kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia;. Posto izracunatoj dinamickoj
mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa, izbor' vrsi ta1l;o da se
usvoji Ida; koji najvise odgovara precniku rukavca i pr,ovrta u kuCistU-',
]68
...
TabeJa 3.5.2.
VRIJEDNOSTI U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA
. U CASOVlMA LlI. .i'l. .Q.
(Lduji sa kuglicama)
LII ...
100 iL
105 0,595 470 0,980 1850 1,545 7 400 ! 31
110 0,604 480 0,987 1900 1,,560 7600 2,:6
32
000 3,96 -
115' 0,613 490 0,994 1950 1,575 7 800 33'000
120 0,622 500 1,000 2000 1,59Q 8000 2'52" 34000'
125 0,631 520 1,015 2100 J ,615 8200 2:54 i6S 000
130 0,639 540 1,025 2200 1,640 8400 000 4.
,.,16
135 0,,647 560 1,,040 2300 1,665 8600 2 37000 '
140 0,654 580 1,050 2400 1,,690 8800 ,58 83 000
2,60 39,000 4,24,
145 0,662 600 1,065 2500 1,710 9000 2,62 ' 4,27
; !Hgg 1:;J
g:m ling UB !; ggg ;;;;
0,705 720 1,130 3100 1,835 10500
45
000 4,4t) 175
'80
185
190
195
2oo
210
220
230
24.0
250
260
270
280
290
0,712 740],140 32001,855 11000 460004_'
0.,718 760 1.150 3300 1,875 l1SUQ 2:85 47000
0,724
0,731
0,737
0,749
0,761
0,772
o 7H:<
0794
0804
0,814
0,824
0,834
780 J,160 3400 J,895 12000 280 48(}00 .1,51;
800 1,170 3500 1,910 49000 '4"
820 1,H:O 3600 1,930 13000 2,9t' ';;OOOn "'I
190 3 700 1 95
52 000
840 ], 0 i 13500 :,70
860 1,200 3800 1,965 14000 3,00 54000
o
880 1,205 390 1,985 14500 3:07
900 1,215 '4000 2,000 15000 3,11 'l,B,;;

92
4
°
0
1,225 4100 2,02 15500 3,14 60000 4,94
960
980
1100
1,235 4200 2,03 16000 3 I 62000 A
, 8 (41)00 '"1,9$1
1,245
1.,250
1,260
4300
4400
4500
2,05
2.07
2,08
16500 3,21 5,04
17 000 3,24 66000
17 3,27 68000
300 0,843 1 050 1,280 4600 2,10 18000 3. 7000U
1 100 300 4 700 "11 ,30
310 0.,852 1,. 4800 .. , 18500 3,33 .!: 000
5,09
5,14
5,19
320 0.86l 1150 1,320 2,,13 19'000 3 iG 74000
330 0 .. 870 1200 1,340 49002,14 19500 .,. 76000
340 0 .• 879 1250 1,300 5000 2,15 20000 78000
350 n.,S8S 1 300 1,375 5200 2,18 21000 80 000
3AR 000
.0,896 1350 !,395 5400 2,21 22000 3,53
370 '0,905 14001,410 5600 2.24 23000 3,51\ 840{}0
380 0,913 14501,425 580(} 2,27 2400{) J,63 86000
390 0,921 1 500 J ,445 6000 2.29 25000 j 6i1 8800{1
400 0,928 1550 1,460 6300 2,32 26000 3:73 90000
410 0,936 1,6001,475 64002,34 27000 92000
5,2."
5,29
5,34
5.38
5·4.1
5A&

5,56
5,60
.),/8 94000
:ig ! 96000 5,7;
440 0,959 1 750 1,520 7000 2,41 30900 3,91 98000 5.81
100
000 <
5,65
5,,@
5,73

... .. ..............•.•. -
Tabela 3.5.3.
VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-
1
)
(Leza;i sa kuglicarna)
10 1494
10,5 1,470
11 1,447
11,5 1A26
12 1,405
12,5 1,387
13 1;369
13,5 1,351
14 1,335
14,5 1,320
15 1,305
15,5 1,291
16 1,277
16,5 1;264
17
17.5 1,240
18 1,228
18,5 1,217
HI 1,206
19,5 1,196-
20 1,1:)0
21 1,166
22; 1,148
23 1,132
24 1,116
25 1)100
26 1,086
27 1,073
1,060
29 1-,048
30 1,036-
31 1,025
32 1,014
33 1,003
34 0,994
35 0,984
36: 0,975
37 0)966
38
39 0)940
40 0,941
41 0,933
42 0,926
43 0,91,9
44 0,905
45 0,905
46 0,898
47 0,892
48 0,885
49 0,880
52 0,863
54 0,851
56 0,841
58 0,831
60 0="",82:=2__
170
n
62
64
66
6S
70
72
74
76
78,
80
82
8.
86
88
90
92
••
9.
9.
11)0
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
155
160
165
170
175
180
185
190
195 '
200
210
220
230
240
250
260
270
280
290
300
310
320
330
340
350
t"
0,813
0,805
0",797
0,788
0,781
0,774
0,7,67
0,760

0,747
0,741
0,735
0,729
0,724
0,718
0,,713
0,708
0,703
0,698
0,693
0,682
0,672
0,662
0,652
0,644
00635
0,627
0,620
0,613
0,606-
0,599
0)593
0,586-
0,581
0,575
0,570
0,565
0,560
0,555
0,550
0,541
0,533
0,525
0,51:)
0,511
0,504
0,498
0,492
0,487
0,481
0,476-
0,471
0,466
0,461
0,457
n
360 0,453
370 0,448
380 0,444
390 0,441
400 0,437
410 0,433
420 0,430
430 0,426
440 0,423
450 0,420
460 OA17
470 0,414
480 0,411
490 0,408
500 0,406
520 0,400
540 0,395
560 0,390
580 0,386
600 0,382
620 0_,378
6010 0,374
660 0,370
680 0,366
700 0,363
720 0,359
740 0_,356
760 0,353
780 0,350
800 0,347
820 0,344
840 0,341
860 0,339
880 0,336

940 0,329
960 0,326
980 0,324
1000 0,322
1050 0,317
1100 0,312
1150 0,307
1200 0,303
1250 0_,299
1300 0,295
i 1350 0)291
1 400 0,288
1450 0)284
1500 0,281
1550 0,278
1600 0,,275
1650 0,272
1700 0,270
1750 0,267
n
1800
1850
1900
1950
2000
I
2300
2400
2500
I 2600
i 2700
2800
2900
3000
3100
;) 200
3300
I 3400
3500
3600
3700
3800
3900
4000
4100
4200
4300
4400
4500
i 4600
.700
4800
4900
5000
I 5200
5400
5600
5800
6000
6200-
5400
6600
6800
7000
7200
7400
7600
7800
8000
8200
8400
8600
8800
9000
j.
0,265
0,262
0,260
0,258
0,255
0,251
0,247
0,244
0,240
0,237
0,234
0,231 I
0,228
0,226
0,143
0,221
0,218
0)216
0,214
0,212
0,210
0,208
0,206
0,205
0,203
0,201
0,199
0,190
0,196
0,195
0,193
0,192
0,191
0)190
0,188
0,186
0,183
0,181
0,179
0,177
0,175
0,173
0,172
0)170
0,168
0,167
0,166
Q,164
0,162
0,161
0,160
0;158
0,157
0,156
0,155
n
9200
9400
9600
9800
10000
10500
11 000
11500
12000
12500
13000
13500
14000
14500
15000
15500
16000
16500
17000
17500
18000
18500
19000
19500
20000 '
21000
22000
,23000
24000
25000
26000
27000
28000
29000
30000
31000
32000
33000
34000
35000
36000
37000
38000
39000
40000
41000
42000
43000
44000
45 000
46000
47000
48000
49000
50000
0,154
0,153
0,152
0)150
0,149
0)147
0,145
0,143
0,141
0,139
0)137
0,135
0,134
0)132
0,131
0,129
0,12S
0,126
0,125
0,124
0,123
0,122
0,121
0,120
0,119
0,117
0,115
0,113
0,112
0,110
0,109
0,107
0,106
0)05
0,104

0,101
0,100
0,,0994
0,0984,
0,0975 :
0,0966 :
0,0958 :
0)0949 i
0)0941 '
0,0933 :
0,0926
0,0919
0,0912
0,0908,
0,0898 !
0,0892 ,
0,0885 :
;
U tabelama 3.5.4., 3.5.5.,.3.5.6. i 3.5.7. dati su podaci za karakter,isticne-tipo\je
lezaja. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fata-
loga proizvodaca lezaja.
Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno [it" -'-- 5 kN sa brojem
okretaja rI _,= SlOO i trajanjem L/! = 11 000 radmh san; ptecmk rukavca d -'" 65' mm.
Tabela 3.5.4. PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA ,RADIJALNIM
DODIROM
,ei _ reda mjera,
--I·· BC02(62) I BC03J63)
Ul li-:; r----.
t.' K:[i G Co. D B t· C Co D B T C Co 1J 13 T
i'" I I .
1 10 i 3A_ 2,08 26 0,5 I 3A "1'7 30 91 I· 6,55 3.75 3s 111
, 12 , 3,7;:, 2
J
5 28 gO,S 5,3 3;25 32 10- 1 8 4,25 37 12
! 1
\ 15 I 4,05, 2,9 32 9 0,5 :1 5,85 3)9 35 11 1. !I 8,8
< 17 I 3,35 35 lO 0,5 7,2 5 40 12 .1,5 10,6
20 I 5,2 42 12 1 . ,9,8 6,95 47 14 1,5
5,7 42 13
6,7 47 -14 1,$,
8,3 52 15 2
25 I 7,'$ 5,85 47 12 1 10,4 6,15 52 J5 1,51' 16.,6
30 r 10 8 55 13 1.5 14,6 il,6 62 16 1,5 22
35 112 lOA 62 1.4 l 19,6 15,6 72 17 2 ,26
I
1
'40 12,7 11)6 68 15 1.5 1- 22,4 20,0 80 18 2 31-,5
45 I 14 75 16 25,,0 20,8 85 19 2 40,$
50 j 17 15,6 80 16 ·27 ,24,5 90 20 2 47,5
12,1
17
20
50
54
i 55 122 20 90 18 2 ,\1 32,5 30 100 21 2,5 54
I, 60 I 22,8 21,6 9S 18 2 40 36,5 110 22 2,5 I 61
I I: ::,6 ::: II ::,5 ::,5 ::::: :,5 ::
I 15 j' 31,5 33,5 115 20 2 50 53 130 25 2,5 i 85 76,5
'80 37>5 39,0 125 22 2 ',' 55 58,5 140- 26 3 I 93 81,5
I,
85 39 42,5 130 22 2 I 63 :54 150 28 3 102 93
I
90 145 49 140 24 2,5 I 71 72 160 30 -3 110 104
I
95 48 53 145 24 2,5 I 80 69,5 170 32 3,5 120 116
,100 I 48 53 ;1.50 24 2,5 90 90 180 34 3,5 137 140
1,
105 57 63 160 26 3 98 88 190 36 3,5 146 i53
110 64 69,5 170 28 3 108 106 200 38, 3,5 166 170
.6217:2
72192
80 21 2,5
90 23 2,5
IOU 25 2,;f
110 27 3
120,293
130 313,5
140 33 3;5
ISO 35
160 37
17039 },5
180 41 4
190 43 4
200 45 4
215,47 4
225_ 49-4
240 50 4
171
Rjdenje
Iz tabele 3.5.3. za n = 900 min-
1
oCitamo JITe '''' 0,333, a iz tabele 3,5.2. za L/. ,,-,. 11 000 sad
oCitamo .h = 2,8.
posto nema aksijalnog ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.:.
cenju. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.mosi:
Fr'fL 5·2,8
G ..,.'" --....-. = _._- = 42,04 kN.
In 0,333
:"abela 3.5.5. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM
DODIROM -
tipa reda mjcra, nosivC}st [kNJ i mjere J..?1m,"l'--__ _
;:1 _______ _ .. _____ i _____ B_N 03
ld:; l5.B C c, D B T r:l ' C Co D B T r l I
- g :-
172
20 : 10.,4 47 14 1,5 0,8 13,7
25 111,6
3
3
°5 ,I 16,3
21_,6
40
45
50
55
60
65
70
75
80
26
29
i 30,5
I 38
I 45,5
I 51
56
58,5
c?5,5
72
85
95
8,8
12,7
17,3
21,2
24,5
26,5
33,5

49
53
57
64
73,5
86,5
100
52
62
72
80
85
90
100
110
120
125
130
140
150
160
170
15 1,5
"16 r,5
17 2
18 2
19 2
20 2
21 2,5
22 2,5
23 2;5
24 2,5
25 2,5
26 3
28 3
30 3
32 3,5
0,8
0,8
1
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,5
1,5
1,5
2
'
I
35,5
46,5
54
6,2
\ 69,5
!78
1 88
I 96,5
i 106
Ill6
1127
i 137
7,8
9,3
14,3
19,3
23,2
29
39
45,)
54
62
8J
93
104
116
!29
143
47
52
62
72
SO
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
14 1,5-
!5 2
17 2
19 2
23 2,5
25 2,5
27 :;
29 3
31
33 3.5
3."; 35
37
39
41 4
43 4
4" .+
0,8
J
J
1
1,2
1,2
1,2
1;5
1,5
2
2
2
2
Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 Be 02. (vidi tabe1u 3.5..4) sa djnamic-
kom moti nOSenja C =-_ 43,16 kN i precnikom d = 65 mm·
Racun:;kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka:

h=
p
43,16·0,332
-.,,"-..----- = 2,87.
5
Iz tuhele 3.5.2. za .h = 2,87 oCitamo vlick trajanja izabran\;)g lezaja L" c..- 11 750 radnin
:mti.
Tabela 3S{).'- PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl
\ j .. Oznaka tipa rada fkN] [rom} _____
I"" • BG 32 (32 i BG 33 (33) I
I! __ B ___ B __ -. _'_I
.j 15! 7,8 6,55 35 15,9 1 13,7 9 42 19,0 1,5
I
17 _.11 7,8 40 17,5 1,5 18,6 12 47 22,2 1,5
2Q) 15)3 11 47 20,6 .1,5 18,6 13,7 52 22,2 2
I
i
25 1 17,3 ]3,2 52 20.,6 26 19,6 62 2
·1 g;r i,5 ts
'I l !ts 55 .
50 l 47,6 40 90 30,2 2 69,5 110. ,44}J. 3
!I 1 1 gg-,
"65! 71 69.,5 120 38,1 2,5 114 112 140
I
70 I 71 78 125 39.7 2,5 132 127 150
75 i 78 83 130 41,3 2,5 137 146 160
80! 95 93 140. 44,4 3 156 .160 170
i
85 1 102 112 150 49,2 3 173 186 180
90 I 118 125 160 52,4 3 196 208 190
95 i 137 146 170 55,6 3,5 216 232 200
49,2
54,0
58,7
63,5
68,3
68,3
73,0
7'].,0.
77,8
4
4
4
!
100] 146 ]66 180 60,3 3,5 2J6 260
I
1 .1
1
92,1 4
____ I
'---
173

I" p
T. ,-
"'I ... ' , ,., I
-';'" I
'-------3
174
...,
f1 "'t. \0 N
O",_r-- '<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':; «1'<t_
....,M'<t'<t >n ..... O:> r--r-OO 0_('.1
..... 00 "'t .,..,.,..,\0 .,..,.,.., ....
r-- ('.I 00"""''' "0"'<0 ..,0'....,"'0:: ""'''00'''''''
('.I...., .... "<t .,..,.,..,1..0 \Or--r-- 00000,
.......... V>.,..,
____ NM('.I NN'N MM"f'")
"l""",,"';, <n ..... <n <nor,
",", __ N ('INN N"NN' r-1N"f'")
Tubela 3.5.8.
NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA
Ponasanje leZaja
u radu
Ncmiran hod
I
,
MoguCi -uzrod 'takvog
ponasanja
Ostceen;a na prstenima
kotrljajnim tijelima,
oneCiscenje,
velika zracnosl
,---: "---------
Smanjenje
rada
tacnosti I
!
-- .Istrosenje kao posljedica onc-
nedovoljnog pod-
mazrVRnJu,
ostecenie ua prstenima i kotr-
ljajnim -,tijelima
Neuobicajena ,buka Nedovoljna zracnoSl
leiaja:
zavijajuCi iIi' zviidu-
Ci zvuk
Lupaj uC! i nejedno-
lik zvuk
.
StaIno promjenIjiv
zvuk
Neuobieajeno v1so-
ka temperatura.
Velika zracnost,
o3tecenja staza korrljanja,
o-QeCiscenje,
(pregusto) ma-
21VO·
Promijenjena zracnost pod
uticajem temperature.
-- oste6enje staze kotrljanja.
Srednji i vmolei brojevi "h.-_
taja.
premalena zracnost,
nedovoljno iii prekomjemo
podmazivanje,
lose ugradelli zaptivaCi
--------_. --
Porast temperature,
a da nisu nastupile
promjenepogonskih
uHova.
Teiak hod Idaja:
jeduoliko visoko tre-
nje
'Pomanjkanje maziva,
pocetak Ijustenja.
Prenapregnut Idaj,
tiiesno ugradeni zaptivaCi,
previse maziva iii prektiuto
maz,ivo
----1---- --------
Nejednoliko trenje, Strana tijela u kz.aju.

Primjeri
-----,-----:'
Automobili: klimanjt
tockova, potres}- sIstema za up-
ravljanje;
Ventilatori: potresi.
Motori S uU,utTasnjim sagorije-
vanjem: pojac<lJ;li potresi ria ko':
lj)!nastom vratHu.
Tokarski siloj:' tragovi na
divanom komadu.
v-31ov1ta slika br'uiienja.
Valjul':ki stan za hladno vuljanjc:
tragavi ua rnaterijalu koji' se
vulja_valovitosL
Elektromotori,
redukwri
(leod reduktora' se zbog buke
zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uo-
cava).
Takvi nedostaci mogu se uo(':iti
pri kontr?1i masina koje
se serijskl prOlzvode,
Takve _ greslee se pd pravilnom
odrZavanju uvijek pravovremcno
uocavaju.
Prevcliko trenjc moze se llor-
maino osjetiti rukom pri okreta-
niu leiaja.
175
3.5.2.7. O§ceCenja kotrljajnih Ida.ia
r' Vijck trajanja I.czaja zavisi 0 broju ciklusa e." .".
na tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.) inten-
nIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.alnog zam Ostecenja kotrlja)'.
ug d " b "klac1n' ora matenJal 1""
ra e nepn og montaznog alata k' . a ezaJa, pogresne
korozlJe, oneCiscenja i 81. ' onstrukttvnc greSke, usljed
. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) v'
11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija..Tlja, Nastuoi
tr . n' k 1 y '. t::> IV 0 prema x -
a!a Ja, ta TVO ezaJno IDJesto. tt;'cba bezuslovno' Dodv ,. k ' . proral,.;unu vijeka
g
uce prem t . , rCI Ontrah N 'Y '"
, .'. a ragovuna na stazama kotrljanja., donijeti zal r..,., . a}cesce jc'mo-
cen}a 1 nenormalnog rada leZaja, d "Jucke 0 uzroeima oste-
U tabeli 3.5.8. dat je pregled moguCih naCin' Y.
eventualnl" uzrOC1' 1" k nl . .... a ponasan)a Ie' "
" 0 {retm pnmJen takvih ponasanja, " Zfl}a u pogonu,
3.5.2.8. Podmazivanjc koaljajuCih
Izbor naCina podm2.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .
m
. v' ,-' v' <1\ lSI od ra'·1. '1
," maseu vrSl .se brojcvi okretaja n "< 3000 in" uslova. Pod-
n <. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill. I, v ,ill . Ka? su brojevi
seo 1 /2 zapr.crr:ine Idaja. Za a JC 12 > 1500,
I C Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. ratul e t ""oo - 20 do
konste'se masU sa tackom topljenja t ; ... 230nc. . .... u tern,pCr:3ture t > 125"'C
Za brojcve okretaja n > 3000 min \ obavezno jc' elm' .
l1l.agiom, cirkulaciono" pom.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.
az1
:r
an
}c uljem (uIinom
r v', • k' .' -" .1 U Itl Ja 1 d 'I .
u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .; r.;. Podmazivanjc
peratun. ,a czaJ lzlozcn, visokoj tem-.

d

,
g
St. 3.5.48. Labir'intsko zaptivanje'
176
3.5.2.9. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea
Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc, vlage, tecnosti j .pli- '
nova u lezaj. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje, zapuvanje treba da sprjeCi
zenje rnaziva iz leiaja. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata
(labirintsko), sa dodirom. zaptivnih elernenata' i kombinovano, "
Lab.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i ,smjera va.2iduha koji
sprceava' prodiranjc, ncCistoca u' leiaj (s1. 3.5.48). Bolje zaptivanje daju rjescnja
vise. iljebova, 'prema s1. 3.5.48b) i c) iIi vise labirinata, ka.o na s1. f)
1 g). Rjcsenja kao na 81. 3.5.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU
tistorn i suhom prostoru.
Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je na" s1. 3,5.49.

S1. 3.5.49. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata
Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prika-
zano jc na s1. 3,5.49. a), b) i c). RjeSenja ,sa
dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti
pdtczanja, primjcnjuju se 'u tdim l'adnim us-
lovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se na-
tope vrueim uljem .
. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. 3.5,49d)
e) izraduju se od gume iIi plasticne mase
pojacane mctal,nitn prstcnom (iii bcz prstena) .
Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man-
,zctne zaptivaea.
177
Na s1. 3.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova.
Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.
3.5.50).
ZADATAK
1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 50 Be 02 i 50 Be 03 za vijek trajanja
Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to
PITANjA
L ,Sta su Idaji?
2. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji?
3. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila?
4. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj,
5. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.
6. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI;: izraduje?
7. U kom dijelu posteljicc se- izral1uju uljni kanali?
l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih
9.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu?
10. Koil Sll susravni dijc1Q\;i lzotrijajnih, !czaja?
t 1. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu, a kad sa Yaljcifllu?
12. Koji rnale;:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.aja?
t3. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa
14. Kako se vrsi Iduja ml rulmvcu, a kako u
15. Kako se vrsi izbor ,kotrlfujnih ie'zaja?
16. Stu jc svrhu podmazivallja?
17. Objitsni pciju.m suvog lrenja, polusuvog trenja i tckllceg Htnju.
18. Kad. ,ge podmazivanje vrH uljem, a kad masc:u?
19. Objasni naprave za podmazivanjc.
20. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc?
21. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju?
3.6. SPOJNICE (SPOJKE)
Spojnice napmvc obrtnog ,kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia
u jednu cjclinu, iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcme-
nicama, zupeanicima i 51.).
Na 81. 3,6.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua-
ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa
vratiloJ!l radne' masine. Du,g:::I.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u
spo;nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3.6.1b).
178
Prenia naClllU r principu rad,a spojnice se, pod,ijeliti "na;,:
hidraulicke, pneumatske i hi(irodiftamicke. U_ priinjeni
su, najcesce, mehanicke spojnice.
KonstrUkcija: spojnice 'treba da
_2;adovolji sljedece opilte uslove:
- -da je po obliku rotaciono Li-_
jelo i da.je' stolakSa, kako bi se manje
opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi,
- da se lUoze postaviti ilto bUze-
lezaju, .k.ako bi se smanjio moment
-
- da omog\lcava, dobro 'centii-
ninje vratila,
- - da, budc cl.Obro
- du bude jcdnostavne konst-
rukcije, da tie lako postavlja i skida"
'-:-' da istureni dijelovi budu po-
kriveni i zasticeni, kako ne bi dolazHo
dO,nesretnih slucajeva.
L
!,
I
.JL :t
Rodno·
mns_i,oll -
[,
J
-:w
l
* -J
S1. Shema ,primjene, spojnic?
Prema, karakteristik::!n14 ostvarene "mehanicke spQjnice :mogu biti:
a) .krule, koje _sp-recavaju bilo"kakvo
b.
b) dilatacionc, kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje- vratila usljed
promjene temperature;
c) elasri{'tl-c, koje .omogucayaju t:e1ativno' ,na_ raclln dasticne
dcformacije uI;l1,etnutih e1ernenata it spojnicu;
d) zglm;kasi{!- (zglobne), za spajanje ,vratila p,od
e) ko'je se mogu u toku fada ukljl.!Civati.i iskljuCivati;
f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom, npL da kO,d
iskljuce vratila, (sigurnQsne spojnice).
3.6.1. Krutc
Primjenom spojnica ostvaru;e k;ruta,veza dva vratila",Zbog -i:OJ;U Be
'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra vratilo,
ela krute spojnke treba, prirnjenjiva# sump "rude
sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' "
IZrute spojuice se jednostavnoscu !;:onstrukcijc_ 'i U
upotrebi su, najceS,ce, hute spojnice: sa naglavkqm, oldopna, ,sil, ob.odima i koni-
penzujuCa zlipcasta.
sa naglavkom,.csL: 3.6,2.) sU$toji se od ,naglavka U obHklj. supHeg; ciliPctta
koji se navuce na krajeve vratila. V cza ,naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu kli-
nova. Ako su klinovi kukasti (s1. 3.6.2a), kuka se mora zastititi limeriirh dklopima., -
Ako su klinovi bcz nagiba, osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ.Ilj* __ yrsi' se
pomocu uvrtnih vijak<,l. "Naglavci se iztaduju od celika JC.044S) i c,eliepog' Jiva
(CL.0445).
179
L
o.
b.
SI. 3.6.2. Spojuica s,a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna, b) veza
nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba
nhneuzije naglavak3. su: D = (l
t
4-- 2)d; L = - 3,8)d. Manje vdjednosti
se za vece precuike vmtihi. Nazivni precnik vijka: Md 1/4 d, gdje je. d mm - preenik vratda.
Oklopna spojuica (s1. 3.6.3.) nna dvodijelni okJop ko;i se priteze vijcima. Sila
trenja stvorena prite"l:anjem vija1,.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj
povrsini CFT} > Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Oklopi sc izraduju od
sivog liva.
£1. 3.6.3. Oklopna spojriica
Glavue mjere su: D = (2 - 3) d; L = (3 - 4) d; manje vrijcdnosti treba uzimati za veec
preenike vratila., broj vijaka, z = (6 - 8).
rje5enje I
u.
b.
81. 3.6.4. Spo;nica: a) sa nakovanim b) sa zavarenim obodima
180
Oklopna spojniea lako se postavlja i skida osnog pomjeranja vratila.
Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Nedostata,k joj je
sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti
limom. ..
'Spo;nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji
se roedusobno spajaju vijcima. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno
sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.6.4.). Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni
(rje§enje I), a rjede nepodei3eni (rjescnje II).
1
r!! .
o.
Sf. 3.6.5. Spojuice sa zasebnim obodima
Mjcre spojniee sa, zasebnim obodima iznose:
D = (3,2 -- 3,,5) d +- 2 em; -Dg = (1;6 1,8) d + 2 em;
Do, => - 2,5) d -+ 2 em; Dr. = 0,4 -'-/1,6) d -1- 2 em; L = (2,5 -' 3;5) d;
d
s
= (0,16 - 0,18) d + '1 em; 0 = (0,24 - 0,26) d + 1
b = (2 - 5) mm.
SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3.6.5. Vcia ohoda '1 vratila_
izvodi se klinom. Na (s1.. 3.6.5.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu u
jednom obodu i ispupcenja na dru-
gom obodu istog nominalnog prcc-
nika (Dc). Na s1. 3.5.5.b) ccntriranje
se ostvaruje pomoCu prsterr3, a obo-
di su jednaki.
Hirtova zaupcasta spojnica sluii
za spajanje zavrsctka ,rratila sa zup-
canicima (pr:imjcr 11a s1. 3.6.6.), za
spajanje dije10va koljenastog vratila
i 81. Profil zubaca Hirtove spojnice
u razvijenom obliku odgovara pro-
filu metric.kog navoja. Primjenom
Zup.ci

Sl. 3.6.6. .zupcasta spojriica
181
Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati
odvojeno i od razliCitih materij;:ua, a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_a-
m,jenjivati.
3:6:2. Dilatacione spojnice
Ove spojnice omogucuju uzduzno ,pomjeranje vratila usljed promjena tem-
perature i drugih uzroka. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.
182
Prff5jek A-A
3.6.7. Kandtasta spojuica
Mjcte kandza.stc spojnice od SL:
D = (3 - 4)d; L (3,5 5)d; Ii (1,5 - l,8)d;
"'" 0,3d -{- 1 em; b = O,3d -'- 2,5 em.
S1. 3,.6.8.
Kandzaj5ta spoJnlCa (s1. 3.6.7.) se
iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7
onog profila i prstena za centriran;e. Spre-
zanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim
zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije
vratila. .
Zupcasta spo,nlca (s1. 3.6.8.) sastoji se
iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija
sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa
unutrasnjim, ozubljenjem koji sc spajaju
vijcima, Ova spojniCa oIUoguc:uje malo, uz-
duzno, poprccno i ugaono poil1jeranje jednog
vratila u odnosu na drugo.
3.6.3. Elasticnc spo;nicc
Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) pro-
mjcne obrtnog, momenta i udare koji se
javljaju u 'radli. Takode, - dozvoljavaju i
male lletacnosti pri sklapaniu vratila.
Elasticna sa -obodima (st 3.6.9'.) sastojise.iz dva>razlicita_ oboqa koji
se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se- cililldric,ni otvori u koje se
postavijaju gtim.enih_ prstenova iIi aka su
prstenovi 6d kozc, onda treba-,da budu 'u obodu,spojnice
izraduju ,se'k,onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l,lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne
prstenove. 1zm_cau ,-oboda i- gwnenih prstcnova se, me:talni
koji opode razdvajaju, .
Tabe1a 3.6.t. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima
Mjere; u rom

x -,-
Non· @
xas....l,E E
,I'd, D i
.8 i:i -+'_'-,-_-,-: _a_,.'."b_ i
I
35 35 55 120 82 62
i
c I,vijak do I d i 1
.' e I 'g
33 ,35 1..::... 5 M 10 14 27 7 0,12
42 45 72 140 100 33 35 J...;:- 5 M 10 27 7
4
6
4,9 4700
7,8 4000
50 52 85 170 120 112 42 45 6 M 12 18 35 9 6 0,46 14,7 3300
60 65 ! H}S 190 140 lU 42 45 26M 12
75 80 i 130 ;no 170 142 42 45 2+ 6 M 12
i
85 95
105 115
, 135 145
! 150
! '
i
185
,230
260 "195142 58 552-'--- 8 MIG
330 245 175 75 70 2..;,-10 1'1'124
410 310215 90 90 M30
18 35 9 8
18 45 '9· 10
24 45 11 10
,0,72 19,4
1,10 30
2,Q6, 45,2
3000
I
2600 I
2200 i
,
,
30 56' 14 10 4,12 97,1 <1700_1
38 70 18 10 $,48 14000 i
i, 170 180 i.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 46 86 22 10 15,38 320 11000 I
i ___ . ___
183
Kod ovih spojnica postize elektriena izoladja drugog oboda. U tabeli 3.6.1.
date su diIhenzije spojnica s'a ·gum.enim"prstenovima,-za riajveCi dozvoljeni moment
uvijailja max).
Perifleks-spojnic;l (s1. 3.6.10.) saStoji se iz dva oboda (I), gumenog obruaLkoji
elastiCrio povczuje obode (4), dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). Obruc: spo;nice
moze na jl$dnom mjestu biti fadi lakSe ,montaze.
Perifleks-spo;nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i da obez-
bijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm), aksijalno pomjeranje (do ,8 mm) i ugaono
pomjeranje (do 4°). Pogodile su za spajan;e vratila sa visokim brojem okretaja.
s.
3.6.4. Zglavkaste spo;nice
a. I
I
Perifieks-spojnica
Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim
uglom. Najcescc se koriste u parovima (s1. pri cemu u.metntiro vratilo
(III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vra-
SI. 3.6.11. Shema zglav;kaste veze vratila
tila (I i II) biee jednake pod uslovitna:
da su osovine zglavaka parruclne, da ose
vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi iz-
m,edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 a
z
)-
Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispu-
njeni i ako su uglovi 0';1 i 0';2 mali (do 5°).,
ugaonc brzine pribliznci rc-dnake
(W1 = co
2
)·-
Na 's1. prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog
oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom, pomocu osovinice i dva vijka Ciji ,zavrseCi
za povezivanje vr'atila.
184
Na s1. 3.6.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim
vratilom.,
a.
81. 3.6.12. Konstrukci;c spojni,ce
3.6.5. Iskljucne spojnice
Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.
sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.
Na' s1. 3.6.13. prikaz;:ma je kandzasta sp0.in£ca sa nekoliko proHl::!. kandZe:
a) prayougaone, h) c) trapezaste i d) trouglastc.
pre';'kA-A

' ..
Q.
b.
c.
d.
S1. 3.6.13. Kandiasta iskljucna spo;nica_
Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo, spojena
je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja, pomocu vijka.'
Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum spojena za prsten me--
185
haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 3.6.14). glavcina spo-
jena je sa vratilom pom,ocu dva klina bez nagiba. Prsteu_ ia centriranjy osiguran
je od pomjeranja, pomocu uvrtnog vijka.
3.6.14. Uredaj Za ruc_
no- ukljucivanjc i
civanje spojnica
3.6.6. Ukljucno-iskljucne spojn,ice
To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is..,
kljuCivanje ;ednog vratila u vrijeme dok je drugo vra-
tilo U ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti
tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.
FrikciorUl, spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i
(s1. 3.6.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:...
njenom vrutilu uz, disk na pogonskom vratilu. -Proiz-
ycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.
Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povr-
sinama (s1. 3.6.15b). Spojnica sa lamelama Csl. 3.6.15c)
prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.
Spojn-ica sa j)apucama (s1. 3.6.ISd) ,ukljul:uje see pri-
tiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.
''Irenje, potrebno za prenosenje ,obrti1.og momenta, moze
sc ostvariti i pi'itiskivanjenl, elasticne, trake uz cilind-
ricnu povrsinu (s1. 3.q.1Se). Kod spojnice (prema 81.,
3.6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom, npr. 10pti-
cama, grafitom i. s1. U sljed- centrifugalne sile, punjeni
lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog
i gonjenog vratila.
..•...

oj b) c) d) e)
S1. 3.6.15. Sheme frikcio-ruh spojnica
Spojnicc nu 81. '3.6.15.a), b) i c) optcrecuju vrati16.i aksijalnim silarna kad SLl
ukljucene, d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa, ne" pojavljuju.
Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na ,drugo, sita trcnja na do-
d.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je
sila trenja = F" . f1- (gdje jc F" sila normalna rut povdinu, a p - k09ficijent
trenja klizanja) prl ukljuCivanju ,cc dolaziti do proklizavanja ,na dodirnim povr-
.. d·1 . l' al' Fu Po
smama sve 0';: se ne posngne to lka norm na Fn = _.- - koja cc
/), ,u
Do
p .. _-
o 2
omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1
o
bez proklizavanja.
:186
da se btzina frikcionih spojnlca Il1.Q v
gucujc' postepeno ukl;uCivan;e spojnice, tako da se mogu izb' pog.esaV-ati
voljno.djeluju -na i druge n:a \iratilu;: }eel tldari
sila dodirnirn povrsi- -, Uepo":
frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2·
.
mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom ,za
ukljuCivanje), clektrciri1:'agnetnim putem,
pneumatski" i hidraulicki. Dil bi ta sila bila
sto mat;tja, dodirne povrsi'ne oblazu 'se '-
frik<;:i.onirri mate;rijalom, time'se povecava
}renja,
-1' Na s1. -3,6.16. prikazana'je konstruk-
dja frikcionc spojn{cc ,sa_ jednom ravnom
dodirnotn povrs£nom. Pogonsko vratilo '1
disk'spojnice (1) spojene.su medusobno
p0tn.OGU _klina sa nagibom. Gniljeno vi-ati-
10 i disk spojnice,-,(2) spojeni su pomoc,u
dva klina hez, nagiba, tako da se disk (2)
moze pomjerati.
Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome
I
sto je ZH. ukljucivan;e potrebna velika aksi- 51.' 3.6.16. F -lk :-
. 'I· 1 . ' ,. " , r CIOlla spo' .
Jalna ,S1 a coJa optercc"Uje povrsi- ravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.n
ne i leziSta. Zato se ,ovakva spojnica pri-" III (11).
mjenjuje za prenos, 11lmijih Qbrtn.ih
Frikd(t;p.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim, dodirnim povrsinaina ('1
Sf:_ iz dva ,koniCna oboda: spoljaSnjeg, koji se cvrsto spaja. na s. 3,6.17.j Sa.' "
un';l.tr:;!'snj<:? koji, se pos!:vIja pomoctl
Ua JC pokretlJlv. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F), 0- "T ez t, 1
opruge; podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti po'm
UgaQ konusa iznosi Ix. :;= 12';' do .l6(). ' , rnocu dVije
Sila za, u19.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego',kod sp . . e.
nom, dodirnom povrsinom.- OJnlCe "',-
ucl fav_
SI.
G.
\
i1
d.
---:1-;
" ,,4' _ __
3.6.17. sa konienom dodirnom
-Spojnica-motor.t;t;ih .. vozila (kvacilo) je prvi dio ,transmisije iI"' '
llizrna motornog vozila. Njen da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.og-nieb,
I;>. .. Ora n.a p
, , . ogOnske
187
tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom
pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. Ugraduje se u zamajac 'motora.
Kod veCine autom6bila prin1.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.
S1. 3.6.18. Spo;nica motoruog vozHa
t"i6.7.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm
Na s1. .3.6.18. prikazana je
automobilska spojnica u ukljuce-
nom poiozaju. Disk: sa oblogom
(1) -, Jamelu, koja je aksijalno
pokretna po ozljcbljenom dijelu
gonjenog (spojniCkog) vratila (2),
pritiskuju opruge (3) kojih obicno
ima Scst) izmedu ploea (4). Zahva-
IjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos
obrtnog mOmenta sa preko
zamayca (5}, na gonjeno vratilo.
l1a bi se spojka ukljucila,
potrebno je larile1u osloboditi pri-
tiska. Kad vQzac pyitisne polugu
kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj
(8) i d'.'Okrake poluge «(}) - obic-no
ib _ima tIi, koje oslobadaju ploce
(4) i prekida se prenosenjc obrtno
momenta sa motora. Cahura uklju-
cnog leiista je' sa zaptivac-em (6).
Kraj spojnickog vnitila osJonjen je
u zamajeu pomoCu kuglicnog le-
7.<,tja.
Glavno frikciono kvaCilo
tenka T-55 novije proizvodnjc
ima 19 lamela (10 pogonskih i 9
gonjenih) sa hidropneumatskom
komandom. -
Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim, pneu-
matskim i hidraulickim putem.
EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektro-
magneta ,cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja ,za prenos obrtnog
momenta.
188
Na 51. 3.-6.19. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. 'Na pogonskom
vratilunaglavljena je glavCina (I), nu ko)o) se nalazi pIoca (2), oZljcbIjeno vczana sa glavCinom
(1), tako da Se po n;oj moze l.lksijalno pomjerati. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepo-
kretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). PUSta-
njem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2), pritiskujuti nn taj
nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu
zubaca sa gonjenini. dijelom spojnice (8). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile, opruge
(9) potisnu plocu (2) ulijevo,-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Aksijalno
1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem,e rada. LameJe se, podesavaju pomoeu
navrtke (6).
Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.
SI. 3.6.19. Ele1.--:tromagl1.etna lamelasta spojnica
Pneumatske spo;nice omogueuju daljin.<:;.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod
pritiskom.
Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle (st 3.6.20)
i, rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p;:)(1
Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. sp'ojnicc koie omogucavaju
automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne koje osi-
guravaju prenosne clemente od optcreccnja;
Centrifugalna spo;ntca (s1. 3.6.21) sastoji se od pog,)l1skog o'boda (J) i gonjenog
oboda (2), tegova (3), koji su obrtni oko osovinice, i zateznc' tdrzione \ opruge (4).
Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre;:ieni broj
pa tGgovi, zbog centrifug11ne sile, rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu
povrsinu' gonjcnog oboda. '
189
N'a sl. 3.6.20. prikazana je.lame-
lasta tarna spoj niea sa pneumatskim
ukljucivalljem. Stlaceni vazduh struji
kroz provne u vratilu i kroz otvor
(a) u prostor cilindra (b). Tamo pri_
,tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.
Sa klipom jc vezan veti braj osovinka
Cd) koje uu lamelc.lskljucc-
nje spojke postizeseprekdom dovodu
stlaccnog vazduha i odzracenieni
dova. Oprugc (e) vracaju Idip u po-
cetni polozaj. ' ,
Danas sc pneumatske spojnlce
cesce upotrebljavuju. Lo;a su im stra-
na gubki koji mogu nastupiti usljed
eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed
koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.-
.;Iuba._
a
-
S1. 3.6.20. Pncumatska lameiasta spojnica
S1. :1.6.21. Ccntrifugatna spojllica
Ove spojnice omogucuju da sc npr. elektromotori urad neoprereC:eni,
a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. A1.ogu
se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. U tom slucaju nastaj'e
klizanje izmedu dodirnih 'povf,'iina tegova.i oboda. '
190
Sigurri.osna.spOJnlca 'sa, clvIJama (sl: 3,6.2;2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.,
(2), povezanih civijama (3) koje se, tp,ontiraju u cahure (4) ,i osiguravaju vijcimg.,.
(5)., U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna i dolazi 9-0 smicanja CivijIl,.
2
3
5
L
j
S1. 3.6.22. Sigurnosna spo;nica sa civijama
Na sL'3,6.23. prikazana je'sigu.re-
noma, spojnica sa kuglicama koja' sluii
za ograni{:ehje obrtnog, ):nqrnenta. Sa-
stoji sc od pogo'nskCig dijela (1), gonje-
nog dijeia: (2), dviju kl,lglica (3) i opni-
ge (4). Prj sila na
kuglici savladi .aksijalni otpor opruge
i na taj naem nastajc mcdusobno
zakretanje pogonskog i gon.jenog di..,.
jela spa juiCe.
SI. ,Sigurnosna spojnic,a kuglicama.
3.6.9.: Hidrodi:namicke spo;nice
Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. 3.6.24a) koF ucestvuju u ,snage su:
kolo pumpe (1) i kolo,turbine (2\, Oba kola smjdtena su u zaj,ednickom kuciStu; a sa unutrasnje
strane imaju raYne radijalne lopaticc. Spojnica se puni lakim.mineralnim uljem sa B5 'do 90%
zapremine,! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) sirenja ulja pri
zab'-rijavanju:
Pri okrctanju kola ie: na pogonskom VTatilu, pokrenc zbog centriftigalne ,sile,
tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i po-
novo ula:d u kolo pumpc.,Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika, nego se u pumpi poveeava
prema obodu, a' u turbini sc smanjujc prCII).a srediStu. Vsljed .toEa nastaje pdtisak tek"UCine na
10J?atice turbine, pod kojim se turbina po.cne okr?tar,L. : , ,'. .' '
S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine, centrifuga1na sila ulja.
u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. ZbogtOga.lllje.neprekidno,kruii
predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.'
Na 8L 3.6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. ,:pumpno kolo (1)
cini cjclinu sa oklopom (3), koji obuhvata turbinsko kolo (2). Vratilu furbinskog kola uvuceno'
jeu oklop. yrotiv isticauja uija mora. se ,izv.rsiti .s,igurno,
191
HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? dobr.o udare.l la?ano
<se ukljucuju i iskljucuju. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga, buldozera,
-drobilica, itd.
2
n,
o.
b.
<'-'-""-,
/- , """
[Sl. 3.6.24. a.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku

PITAN A
1. 8ta su spojnice i kako se dije1e?
2. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice?
3. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta.
4. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu?
5. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju?
6. Objasni rad iskljucnih spojnica.
7. Sta Sll e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju?
8. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.
9. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea?
10. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice?
4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA
(PRENOSNICI) .
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA
Poznato je da ,pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem
Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai;L
To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli
mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt
Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Taj mcha-
nizam nazivtl' SC prcnosnik. Prcnosnicima se suvl;id,wa i, udaljcnost izmedu 1'Og011-
ske i radne masint'o Shemarski pril,b7-, pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi
se nll 81. 3.6.1. ' ,
KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni:
1. u'lazno vratilo - pogonsko i
2. izlazno vratilo - gonjcno.
P
l
snag'a na ulaznom
III broj ohetaja ula?oog 'walila,
Wl .- ugaona brzinu ulaznog vratiJa,
snaga nu izlaznom vratilu,
nz brej okretuja izlaznog vratHa"
((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.
Kolicnik i --= 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc
my, 11-2
koliko se- puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. Vrijcdnostprenosnog
odnosa moie hili Yeca, manja ili je-dnaka jeclan,:t).
i ;; 'J.
<
Ako jc i > 1, sma'njuje 13roj okretaja izlazilog ,TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog
momenta (M,,). TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.
Ako je i ..::: I, prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog
mome-nla. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.
Ako je i = 1, hroj okrcraja ulaznog vratila j:;dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prc-
nosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta.
>l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc se u 8111,is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.l pri ccmu
-se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.
193
Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu, za izno,s gubitaka koji
nastaju u radu prenosnika. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J;la izlaznom pre-ma snazi na
ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)), tj.
P,

P"
se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine:
P
1
= MOl' Wi i F2 = M o2 ' w
2
,
a je:
P,
kfol
w,
Aka se podijeli. Af
n
sa .LtJOl> dobije se:
11-f02 P2'W1 •
MOL = = 11·t,
Afo2
a odavde je JA
lln
= M
tn
'7j ··i iii i =
A:f01";
Izmz za pIenosni adnos moze se, dakle, napi\ati u -prosircllom obliku:
. wt 11)
1·= =
0;'2
Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC, prenos-
mel mogu biti: tnchanich£, hidraulicki, pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. Najvise se-
primjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eieme-
nata. Iv1.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne,
U grupu p.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d,
a u grupu posrednih prenosnika remcnsh£ i lancani prcnosnici.
Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.':ni jer osigurava;u prenosnc
clemente od preoprerecenja, a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa kon-
stantrum prenosnim odnosom. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja
trenja 'izmed.u dodirnih povfsina, a prinudni - na principu ozubljenja. .
Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:-
MEHAKICKI
I
NEPOSREDNI

I

PRENOSNICI


LANtANI
I
REl\1ENSKI
I
Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. Izbor prenos-
nika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi, broju okretaja, obodnoj i ugao-
noj brzini, prenosnom odnosu
l
koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu
osa vratila. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.ehanizma, cijena
izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije,
194
Osnovne karakterist,'ke nek,'h t,'pova p'renosnika bl " '
o ast prtmJene dati .im u
tabeli 4,1.
Tabela 4.1. Karakteristike osnovnih tipova ..
I

I
I
Snaga koja
se pIenosi
! Obodna brzina Prenosni
-"-,-, -
' korisnOg
[kWJ
1-
I Pljosnatim do 100
. remenom (1500)
I
Klinastim do 50
I (300)
I
,
sa pravim
zupcima,
sa kosim
zlipcima
Puzni
Lancem
do 10000
do 50000
do 100
do 200
(5000)
1- ----....--,-"
I

do 20
5-30
(100)
5·--30
25
25
(140)
do 35
(puh)
do 25
odnosi
djelovunja ,

r-
,.,--'
do 7 I 0,86-0,92
I (25).
j
dp 4
0,92-0,9£
I
(10)
,
I
do T
I
0,87 -0,97,
f
(15)
r
I
do 6
\
0,92-0,99
I
(10)
I'
do 7, ! 0,94-0,99 I
(20) 'j
8-100
ClOOO)
0,1 -0,98
do 15 0,94--·0,98
-
--I
,
}\'aponJcna: U zagradamn navedene najvece poznate vl·ijednostio
4,2, FRIKCIONI TOCKOVr
4.2.1. Princip i podjela frikci ..
onih prenosn_ika
Prcnos snage frikcionim tockovima
:rsi se neposrednim doclirom po?,onskog
1 gonjcnog tocka (s1. 4.2.1). Pri tome jedan
od tockova mora biti .. pom,ican. Priti-
skivanjem tockova, na njihovim .dodirnim
nastaje trenje koje . omogu-
cava prcnos obodne sHe sa pogonskog
na gonjeni tocak.
U od karaktera prenosnog
1 medusobnog polozaja osa obrta-
l11.
a
pogonskog i gonjenog tocka, frikcioni
prenosnici se dijeIe na:,
a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim
odtf,osorn*, koji mof,'U biti:
__ --1
SI. 4.2.1. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh
prenosni.ka
* Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na .. pronijeriu. prenosnog odnOsa.
195
· __.. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 4.2.1a) i iljebas.tirn obodom (s1. 4.2.1b) i
-- konicni (sJ. 4,2, Ie),
b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom, kojl -omoguc:uju postizanje
razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vra-
tHo.; (;vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4.2.1 d).
U· poredenju sa drugim prenosiocima. frikcioni prenosioci imaju sljedece
prednosti:
jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je
tiho'rade, be;z zujanja i lupanja,
u slucaju preopterccenja, dolazi do klizanja dodirnih povrsina, te dijelove
stite od lorna,' ,
lako se vr5i ukljucivanjc, iskljuCivanjc, promjena brzine i smjera okretanja.
I.ose o§obine ovog prenosa su:
netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja,
nlsu podesni' za' velike snage, zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.
tockovi se, usJfed trenja i klizanja, zagrijavaju u radu, habaju ii trose,
Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.
Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i U opstem ni.asinstvu, za podizanje
tcreta i s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0,86 'do 0,92.
Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1-
tisak, a time i optCJ:ccc1"ije vratila, obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom
koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. Na s1. 4.2.2. prikazano jc nekoliko naCina
oblaganja frikcionih tockova gumoffi, drvetom, plasticnom masom i kozom.
(I. b, c. d.
m. 4.2.2. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom, b) drvetom. 'c) pia,sticnom masom,
d) kozom
4.2.2. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s
CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim;cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije
su ose paraldne. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. '4.2.3.) iii jedlla cilin-
dricna, a druga ravna (st A:2.1 d).
Na 81. 4.2.3. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d,J,
sirine (b), koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((;)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova
(i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini, (w
2
): i =
w
2
196
Obodnc brzine frikcionih to(;kova, VI
= 1'2 . ,n ;;2., bite' jednake pod. llslovom da nema' klizanja na dodirrtim povrsi-
nama, pa se prenosni odnos moze
izraziti
- WI n
1
d
z
1
(1)2 n
2
d
1
U jednacini za prenosni odnos
koeficijentprokHzavanja =-=0,97 -0,99.
Ako su poznati osnQ, rastojanjc
vratiln (a) i prenosni odnos (1:), rhogu se
odrediti precnici (d
t
) i (d:!)
jz jednaCina:
b
J
. 2a 2a . £
d
1
.=: __ d'J = §l. 4.2.3. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV
I' + 1 z + 1
Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih
Obadna 0"1 F P fkWl IkN"J I ' . ")' I ' 1; 'I'" , "
.,,1 a '0 = -._ .._--;--- _t 1 mora )Hl manJa 11 )aren"\ )ee nU,G1 S11 trcn1U:
" [rols]
Fo c::-:;;' PJ-j = F" . ll.
(Ovdje ;'e: f1- - koefici;ent trenja klizflnja, 8. F normalna na po,'l"6'inu dodira
frikcionih tockova). "
Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.110se:
0,05 do 0,1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku,
0;1 do 0,,15 za SL po SL,
.do 0,20 t:a givi Ii\' po fiberu,
0,,20 do 0,25 za sivi liv p'o tekstoJitu,
0,5 do 0,75 za siyi liv po gum],
0,2 do 0,3 za sivi liv po ko:2f,
_. 0,3 do 0,,) zn slvi Ii\' po dr"'etu.
Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja
sila treba da lZ1105i:
Ff!
p.
v siLl opterecujc tockov.c, vratiJa i pa treba nastojati du bude
sto manJa. I ako npr. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom
od ima koeficijent trcnja It ",,:..: 0,2, uz stepen sigurnosti protiv prokliza-
vanJa y = lA, nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se
, Fo
(Fo J,4 = 7 Fo)
" .'
197
·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila, primje-
njtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. 4.2.4.). SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na
dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F, zbog cega je i trenje znutno
veee. Zahvaljujuci tome, cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim
povdinama_potrebna je za oko 2,5.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa
ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Ugao zlijeba iznosi <p = 20
do 40°, a broj zljebova se uzima do 5.
b
51.. 4.2.4. Zljcbasti frikcioni tockovi
NeriostQtak zljehastih frikcionih
to(;kova u poreot;?nju sa ravnim je u
tome 8tO 811 slozenijeg oblika, pa
im je i djenu veca. Kod zljebastih
tockovu obodna brzina je razliCita
po dmini zijehova, pa se nu dodir-
rum povrSinama zljebova pojavl;uje
klizanje. To dovodi do hdeg habanja
dodirllih povrslna.
Konicrii frikcioni tockovi primje-
njuju se za prenos snage o.d vratila
Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.5). Uldju-
Civanje prenosnika vrsi se djelova-
njem uzduzne sHe F na manjem
tocku.
4.2.3. Frikcioni tockovi za pro-
mjcrujiv prenosni odn.os (vari-
;atori)
S1. 4.2 5. Konicni frikcioni toc-kovi
Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku
lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.
_Na s1. 4.2.6. prikazaria jc shema vari;atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.
PromJenom poluprcenika (RJ od R
min
do RmaJf. mijenja se i pren.osni odnos, tj.
98
ugaon.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.J.gaone brzine moze se mijenjat1
gornjeg .locka fla suprotnu' stranu.
'iill II .
"'"
'f Rmax ,"
'1
I'! 1'1
1 I tIl <I l..
R
a. b.
SI. 4.?6. Varijator sa cilindrlCnim tockovima
Prenosni odnos, i
n,
WI!; 11-2
r_ lil0ze .se mijenjari u intervalu od naj-
R"
do najmun;eg prenosnog odn_usa,
•. . d . r
. veceg prenosnog 0 nosa, l
1llilX
= ,
_. R
min
r
= D, naziva se dijapazon podei3avanja.
Na s1. 4.2.7 .. prikazan je va-
rijator su konicnim tockovima.
Sastoji se od dva duza koilicna
tocka (1) i (2), spojena posredst-
vom uzduzno pokretljivog cilind-
ricuog toeka (3). Pritiskivanje toc-·
lwva vrsi oi)fuga (4). Promjena
prenosnog; odnosa postize se po-
mjeranjem toNza (3) mduz njego-:-
ve ose, pri cemu prenosIDk jedan-
put radi kao reduktor, a drugi
SI. 4.2..7. VarijatO!.' sa ,fikstUl¥ _ konusima
krctljivim diskom.
1'0-
put kao multiplikator. Kad je liZ].
kra; pogonskog tocka u sprezi sa
sirim krajem gonjenog to.cku, prc-
nos je reduktivan. ObrnutQ, ·k-ad
se siri kra; pogonskog tacka sprez.e
multiplikativan.
sa uzUn krajem gonjenog tocka, prenos je
199
Ovaj varijator Oll1ogucuj,c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa:
WlnJ.X
2

z = = --- = .-r-, pa Je
OJ
2
n
2
Xl
I
dijapazon podesavanja:
3'
5
D = ;= = 8 ._- 10.
irni>l R
mrn
Na s1. 4.2.8. prikazan je preno-
snik za promjenu smjera okretanja,
sa dlindricnim tockovima. 'Na P9-
gonskom ,vratilu nalazi _ se glavcina
(l) satockovima (2) i (3). ToCkovi
se mogu uksijalno po.ni,icati pornoCu.
prekretnog mehanizma koji se po-
,raviia u ziijcb (5). Na gonienom
vratilu, koje stoji vertikalno, rialazi
se tocak (4). Kad su u dodiru tocko-
vi (2) i (4), gonjen6 vratilo ima je-
dan smjer okretanja. Ako se mehani':'"
zmom za prektetanje
smj'er okretanja.
spojc tockod (3) i (4), onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan
Ovaj prcnosnik nalazi primje-
nu kod frikcionih pre'sa. Gonjeno
vratilo je, u stY:lri, navojno Vl:ete""
no koje se uvija u nepokretnu na-
vrtku, tako da ono vrsi aksijalno
krctanjc gore-dolje, u zavisnosti
od polozaja pogonskih tockO'va.
Kretanje navojnog . vrcrena prerna
dolje jcradnihod (ubrzanokretanje),
a prema gore-- prazni hod (uspo-
reno kretanje).
Na s1. 4.2.9. prikazano je jos
nckoliko karakteristicnih rjeserija
frikcionih varijatora.
PITAN]A
1. Objasni zadatak i primjenu prcuos-
nika.
2, Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i
kako se on maze izraziti?
3. je izvrikna pod)ela prenosllika?
4. Sta su reduktori, a sta multiplikatori?
5" Stn lleposredni, a stu posredni
prcnosioci ?
6. Objasni princip tada frikcionih pre-
nosnika.
0) b)
c), ci)
Sl. 4.2.9. Varijatori: a) konusni, b) sa fiksnim
konusima i pljosnatim kaisem, c) sa \riskovima
d) ceon! varijator,
7. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika?
8. Sta 8U a sta nedostaci frikcionih prenosnika?
200
9. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika U odnosu na ra,:ne frikdone prciwsnike ..
]0. Sta BU varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.
11. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.
4.3. PRENOS ZUPCANICINlA
4.3.1. Opsti pojmovi, definicije i podjela
Zupcasri po.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika, (:iji zupd medl1sob-..
nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo
iii kruznog' kretanja- u pravolinijs}zo i obrnuto. Prct\'aranje jednog kruznog- kretanja
u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom, a pretvaranje kruznog
kretanja u pravolinijsko, i obrnuto., omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zup-
canika sa neogr::micenin1 precnikom - zup!!asla let'va.
Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.
Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski, a zupcanik na koji se- prenosl
krctanje naziva se zupcanik.
Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu
na drugi. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. spregnutih zupcar.ikn (yidi
sl. 4.3.1. i 4.3.2).
K£ncma.cskc p(;vr.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom
krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih
zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po hez kli-
?anj().., Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-,u pravcu
kinematske osc. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom
brzina su,diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr,i5ina i ravnina (vidi 51. 4.:'.1.
i 4.3.2). "
" Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogod-
nih pov1'sina, zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kincmatske linije zupcastih pal;OYQ
sa l1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi, odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj
sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom).
Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb
kru'gova sprcgmitih -zupcanika.
Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih }1nvr,sinZl
prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni, konJtni'i lnj)crb%£dni.
Ciiimiricni zupcallici (s1. 4.3.1) sa pravin1, kosim i strelastim zupcirna imaju
cilindri6ue kincmatske povrsinc, a osc rotacije vratila su paralclne. lVlogu biti sprcg-
nuti kil.O:
spoljasnji par (s1. 4.3.1a, d, e, 0.
unutrasnji cilindriCni par (s1. 4.3.1 b)
ravan cilindricni par (s1. 4.3. fc).
20r
.Kinematslu'
Cilindri
ct.
KinBmttlski
krugovi
inertKltsKi
J<rwovi
- /
/ . .iii::,,,. rug
\ ' Kinemcrtska osa
\'
'" , A., - KinemGltska r.
\''''
"c; //
e.
b.
SI. 4.3.1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia, b) sa pravim zupcima, unutraliniim
-1 ozubljenjem, c) zupcanik i zupcasta letva, d)_sa kosim zupcimu, e) sa dvostrukim
zupcima, f) sa strelastim zupcimn
202
, S1. 4.3.2. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima, b) S;l kosirri zupcima, c) sa' kiivolinijskim
(lutnim) zupcima, d) sa unutrasnjim ozubljenjem
Kod spolja1njcg cilindrieno!; para kinematski cilindri dodirufll se, spolja, a
snijerovi rotadjc zupcanika su razliciti,
Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar dodi..:
ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra, a smjerovi fotacije spregnutih
zupcanika su istL -
Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za kruznog
kretanja u pravoliilijsko, i obratno.
Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine, a upotrebljavaju se kod-
vratila Cijese- ose sijeku. Zupci'm.ogu biti lJ1:avi, kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Konicni
zupeanici, kao i cilindriCni, mogu biti_ sprcgnuti 1<ao:
spoljasnji konicni Pill' (s1. -4.3.2a" b, c),
konicni par Csi.
ravan korucni par (s1. 4.3.2cj,
Hiperboloidni (s1. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine,
it ose watila se mimoilaze ukrstaju. To su: cilindricni, zupcanici sa zavojnirn
(he1ikoidnim) zupdma, konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i,puzni par.
Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.!, a lijevi ako je
suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.
203
Osnc.> (a) je koju. osc spregnritih zupcanika na nji-
hovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa ..
a. 6,
c.
81. 4.3.3. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima, b> konicni sa hipoidnim
\ - zupciina, c) puzni par
\ \' j
ohiljezja, zupcanika

'"j
ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar,je 8.1 jednog
zupcanika prcnosi na drugi (s1. 4.3.4)" Svi lstog zupcanika moraju biti istng
ob!ika i dimenzija. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcdu-
zublfc.
Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. povrsina. 'POVrSillfl.
koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.
Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju se {eone povr§£ne. Razli-
kujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika, zadnja povrSina
je 'uvijek 0'11<1 koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.
Ooh gldv"
Eok I' ?;mfflU povi'lina
(;t':.-t!i{)-- . linija
, zupctJ
6lavo :rupca
povr;;'.
.. ,,,.",," zubaca zupcanika
204
Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). Cla'va zupca je diD' ZUpca
izmedu tjemena i lcinematske povrsine. Noga ZUpCCl je dio zup,ca -izmcdu kiriematske
i podnozne povrsine.
Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Na bokli sc
razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Aktivni dio boka zupca .ie dip boka
na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.
Bolna lin(ia. zupca Je presjecna linija bob. zupca sa kinem.J.tskom .
. Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri, zavisuq od ciblika zllbaca.
Bokovi kQji dolaze u mufu ;obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri
bokov£ zuba.'Ca.
Profil ZllpCa. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.
Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam
iavninom okomito na osu zupcanika (s1. 4.3.5a). Profil zubaca konicnih zUj:lcanika
dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem. u pres-jceno;
tacki 053 (51. 4.3.5b).
b
S1. 4.3.5. P!t'ofil .zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca,
\1) konicnog zupcallika Sprcgnu,ti IH'ofili zuhaca
Kod profila zupca, analogno bokuzupca, razlikuie se: f;jcmcni krifg (die), pod-'
noini krug (d
l
) i kinen;la.ts'ki lm,ig (d), Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova
zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca
zupcanika., "
Na s1. 4.3.6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ
tacki dodira profila moze sc povuCi (t) i zajednicka
(n). Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se
dod£mica jmJ.fila.. N()1'lTI.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva
se napadna linUa
4.3.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan;a zubaca zupcanika
Zupcunid treba da omoguce ravnom;cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila
na druWY. Nalvazrriju ulogu pri ima aktivni dio boka jer sc po -njeniu
vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Zbog toga _se za oblik dijela boka
205
zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos:
t = ="d
z
const,
W
2
d
1
\
81. 4.3.7. Osnc}vno pravilo sprezanja
iubaca zupcanika
Ako se U odredenom trenutku profili
zubaca dodiruju u tacki A, (s1. 4.3.7), ouda
ce komponente obodne brzme u' pravcu
zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove
zubaca biti jednake kod oba zupcanika'
(v{ =, U protivnom, bokovi zubaca bi
zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno ue-
moguce. Akp se komponente obodnih btzma
izraze preko ugaonih brzina pogonskog
gonjenog zupcanika, dobice se:
Posta je ---' 'L';p to se maze napisati
jednakost:
ili
Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C
dobiva se:
d'J.
r
b2
=
-2
d,
r"
d,
d
r
2
Prerna tome, prethodria jcduaCina pop rima oblik:
r
b2
d'
= const.
d).
SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol;t\l C i O'J.N zC postojace same ako zajednick<l
normala, povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca, prolazi kroz kinematski
pol C.
1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi:
zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz
dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).
Da bi posto;ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata
koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao
4.3.4. Oblici profila -zubaca
Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo
sprezanja. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila
zubaca spregnutih zupcanih:a, a to su evalvema kruga i C£kLoida.
206
Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.8a), a kod ikl .
nog profila bokglave ispupcen,. a bok.noge zupea izd'.'bljen (s1.
Ovakav zubaca omogucava l?-Jihovo boi,e nahJeganje, fito-' ' b).
stavlja prednost prerna evolventrllm' , pred_.
rna. S :;;t'rane, ,.didoidni zupcanici
zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1;e
,o_snog dok evolventni zupcanici
dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom po-
gledu: Isto tako, izrada cikloidnih zupcani-
ka.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih

a) . . b)
SI. 4.3.8. Profili zuhaca; a) ev 1"
,b) cikloidni' 0 \entni"
Niwcdene prakticne prednosti ,evolven.- _,
!nil: su im :pr.iinjenu U inasiIlstvu. Cikl :..
prof:l s.e na zupcamClI;ta Zupe'. 0
1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. kod casovruka). Nedostatak <>
zubaca, je .sto imaju ve¢e, trcnje . koj,c _,se
profllu zupca. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1,kratkotrajniji SU
cikloidnih. od
, prave po kmgu, Ako ..obrtanja 0 1 i
evolvemmh .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.1)u profllu pod uglom <X (sta .' . lJ.h
ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"), dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb
o
kol!:,-
lar
dI
U
.
,duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa - osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure-
.. .3.9) ..

E volvc.nto. 1
Evotventa 2
0,
Sl. 4.3.9. Konstrukcija evolventnog profila zubaca
207
Tacke i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Ako se it:
·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s,i podjela kruga na vise'jednakih dije-
lava Iv'. l' =- 1 '2' ... = 5'6', pa se iz tacaka 1', ,2' . -•• 6' povuku tangente, na osnovni krug i na
njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1", ... N,6' = 6'6" dobij.ti se taCke 1", 2" ... 6" evol-
vente osnovnog kruga.
Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnov-
nog kruga. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom
pbvucenom 1z cemra obrtania _ normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja
(12) OSDovne zupcaste letvc - alata.
Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. Krivinn profila je utoliko manjacsto je-
precnik zupcanika veei. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im profil zupca bite prava
linija. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi, zbog cega je usvojen kao standardni
profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. '
4.3.5. Standardni pt'ofil za ciiindricne z,upcanikc
Na 8L 4.3.10. prikazai1. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika:
Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Pre¥lG JUS M.CI. 016, sve velicine kojc se od-
nose na standardni profi1 imaju index i iznose:
:208
I (".mod
,lnnj ,motl
--.-=---1--.---.. I
IInija
51. 4.3.10. Standardni profil cvolventnih zupcanika
il..
n
= 20"-' ugaa standardnog profila,
'11'1" modul (tal;c:la 4.3.1'., prema JUS IVLC1.015):
tn = m,-,. ':n; ._- korak 8tandardnog - profila,
hI'. = 2 U." . m" - visina pravolinijskog dijcla standardnog profila,
1 faktor visine pravolinijskog dijcla profila,
1 -,. sin IX,;
poluprccnik zaobljenog. dijda standardnog profila,
C;" F" (0,1 - 0,3) - faktor zaohljenja standardnog profila.
Obicno, se uzim;l en = 0,2.
Profil ,zubaca osnovne zupcaste, letve za zupcanike sa pravim zupciin'a (81.
4.3.11) podudara se sa standardnim profilom;
Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca
lerve odreden je standardnim ,profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca
zupeaste letve (flo). . _, ' 11e
Korak profila osnovne .zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 4.3.11.):
'.
= cos{3o'
Posto je korak to 0= til . IT -a, t,,"---'- III" • ,tl,) je modul
Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima, h = h - 2
"11 - 1/ln.
Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti. iz jednacin'e
tg 0:" tg 20°
tg :Xo = --=- ...--""
cos flo cos Po
Stem/oit/ni pr-ofl(
\Srldnja tinija
prQ(!£a OSJ'lDrnt'

Sl. 4.3.11. Osnovna zupcasta letva
ligao nagiba bofne liuije osnO\,he zupcaste letve Po =,0- 45°. Obicl1o je flo = 5 _ 300
je,dpaCipaI!la uspostav1Ja ;;e v:za. izmedu i profila
kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa 1 ZUpClma.
Sta:n.dardllt' modul zup'eanika ,em,,) je polazul- podatu1( za proraeul1 I konstrukciju
geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Vrijednosti standardnog date su u ta-
belt 4.3.1, prema JUS M.C1.015. Prvenstveno se kOrlStltl modulima I ste-
pena prioriteta, zatim II stepena prioriteta, a -izuzetno - III stepena prioriteta
Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. .
209
Stepeni
prioriteta
4.3.1. Standardni moduli zupcanika
I
II
III
r
II
1 1,25 1,5 2
1,125 1,375 1,75 2,25
2,5 3
2,75 3,5
3,25
4
4,5
5
5,5
8
10 12 16 20 25 32 40
7 9
11 14 18 22 28 36 45
4.3.6. ,CUindricni zupcanici sa pravim zupcima
6
6,5
50
Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama
spregnutih' zupeanika. Dodirivanje zubaca pocinje. i zavrsava se lstovremeno na
citavoj duzini zupca.
Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa date
BU, na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. .. Dodlf1VanJc
klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupca-
nika identican podionom krugu (do)·
Sl. 4.3.12. Osnovne _lJeometrijr;b veUCine_ zupcanika- _
210
Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih susjed-
J
riih zubaca, mjereno na podionom krugu; jedap. zubac i-jecino medu-
zublje. Na podionom krugu- ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. '
Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu, i izrazava se
odnosom m = t.ln (mm).
Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu
zupca visine Ilk i nogu zupca h,. Na ovom krugu mjere se: -korak, debljina zupca i
sirina meduzublja.
Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . 71:, a iz uslova
broja zubaca. i koraka:, 0 = r' z. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se:
t
d
o
·7(; = t . z, a odavdc, do =,"-_. Z =-nl.· Z.
Jt
Precnik tJemelwg kruga Cd
k
) izracunava se tako da se podionom precniku (do)
dodaju dvije visinc glave zupca (h
k
):
Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. Ako se 7.umijene vrijcdnosti
do = m . z i hk = m, precnik tjemenog kruga iZJ,1osi
d
k
= m (z + 2),
Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze, se odrediti modul goto-
vih zupeanika:
d,
m =---.
Z +'2
Freenik podnoznog kruga (d,) izntc"mava se tako da se,od podionog precnika
(do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h
t
):
Visina Doge zupca iznosi: h
f
,= (1,1 do 1,3) 'm. NajccSce je h,
tome, precnik podnoznog kruga izn05i;
d
t
= m (z - 2,4).
mstojanJe (s1. 4.3.13) iznosi:
dOl + do?
=
m
2
1)2 nI. Prema
211
Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog
zupcanika i pocillo:r..ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni, zazori spreguutih
zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li od, modula (s1. 4.3.13);
C
1
=_C
2
= (0,1 do .0,3) m.
Sl. 4.3.13. Tjemeni i boCni zazor
Kruzni zazor (j) je razlika iz-
medu lucne sirine (e) i
debljirie zupca (s); tj.
.J = e - s.
Vrijednostovog zazora odredujc
se u zavisnosti od __ modula i iznosi:
- j = 0,16 m - za- neobra-
,dene, zupce,
j .(0,08 do 0,04) m ia
obradene zupcc.
Oa bi se postjgao ovaj ,zazo1',
zupci s6 izraciuju fiesto tanji od siri-
ne meduzublja. Normalno rastojanje
dvaju polozaja spregnutih bokova
zubtl'ca koje odgovara kruznom za-
zoru naziva se bocni zazor Cis)'
Duzina zupca (b) zavisi od kva-
liteta izrade zuhaca, tacnosti sklapa-
nja i nacina oslalljanja 11 lezistima.
Zupci mogu biti utolika duzi uko-
liko su bolje ispunjcni navedeni
uslovi.
Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavi-
snosti od mod,ulaizaopstu primjenu
krece se u granicama:
b = (6 do 20) m (mm).
llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog, zupcastog para
sa pravim zupcima, uz podatke: m .;:" 4 mm" Zl = 25_, Z2 = 40.
212

Precnici podionih kmgova:
dOl = 111 . Z1 = 4 ·25 100 rom,
.t42 =- • Zz ""'- 4, 160 111m.
tjemcnih !zrugnva:
d"l = rn (z} 2) = 4 (25 2) 108 mm,_
"'" m(za + 2) 0= 4(40 +- 2) = Hi8rom.
Precnici pOdnO:lllih krugova:
d
f1
= m (zJ - 2,4) = 4 (25 - 204) = 90,4 mm,
d
n
'= 1'Il (Z2 2,4) =' 4 (40 - 2,4) = 150,4 mm.
Usno rastojanje;
dOl + dD2 100 + 160
a = = = 130mm.
2
4.3.7. Jednostruki i Visestruki prenosi
Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.· Posto se kine' , .
klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja, obrazac za prenosh _
ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ,- 1 0 nos
WI n
1
de
z = - =---
n, d,
Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak, a kinematski prccnik d '-:='-m
prenos,ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .
Z1
_ J :dnostrukiffi_ mogu. se ostvariti odnosi z" = 5 do
Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim veel zupcanik bio bi s ,", 7.
a n7 b.io dobal' profila
takvlm slucaJcvlma upotreDl,8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U
nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.i. ' 3" 0)1 Be
Na 51. 4.3.14. prikazana je
shema dvostrukog prenosnika.
Pojcdinacni prenosni odnosi su;
z, --
Zot
11). Zl
i2
Z,
--
n, .s
Ovdje su: n
1
, 1'(.2 i 1/.:, - bro-
jevi okretaja vratila I, II i In;
Zl i Zi) - brojevi zuhaca pogon-
skih zupcanika, z z i Z4 brojevi
zut:mca gonjenih zupcanika.
Ukupni prenosni odnos \'i-
sestrukog prenosnika jednak jc
proizvodu pojedinacnih prenos-
nih odnosa:
Sl. 4.3.15. Prenosnik sa meduzupcanikom
z.
1-.-
.1 I
n]
81. 4:3.14. Dvostruki !lrenosnik
. slucaju, za dvo_
struKl prcnos1l1l( JC odnos:
z tl . 12 _!:2.=
122 n3 .za
iii £ = =: • !!
n3 Z3
. Broj vratila ne utice na ve1itinu
prenosnog odnosa, ali mice. n" sm·
" ", Jer
213
okretanja izlaznog vratilil. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan;a kao i ulazno
ako je, bro; vratila nepamn, a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran
broj vratila.
Na 81. 4.3.15. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umet-
nut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. Pojedini prenosni odnosi prenosnika
ovakvog tipa su:
. n
1
Z",
1'1 co:::::: -- - = .... -
n, Zl
:vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos;ni od-
nos:
nJ n:, Zx
odnosno
= r'"1_
Z'1.
I
J t'1.
- J
n, ZJ.
z'"
rt'1. Zl
Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos, vee samo mijenja
smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. Pored uticaja ua smjer
okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.
4.3.8. Aktivlla duzina dodirnice, dodirni lu.k profila i stepcn sprezanja
Aktivll:l duzina dudirll.ict: udredena je presjccni.m lackama dodirnice ';a tjemenim krugovimu
zupcanika (sl. 4.3.16 i 4.3.17.)
Od p0cctka sprcLanja AI
1
\ do zavrsctka zupcanik prede put koji it jednak
lucnoj duiini FCJ n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Za istu vdjemc
1et\,<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Pri sprezanju zubac-.l zupcanika i zupcastc nema
klizanja, lako da su lJ\.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. qJ! - dodirni luk profita.
Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus", prijc nego jcdan par zubaca spregnutih zup-
cauika izadc it: zahvata - sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Ovo je maguec ostvariti sumo
aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (f
o
), pa je uslov za ispravno sprezauie:
Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1,2to·
izmedu dudimog luka j koraka profila nazi\'a stcpen sprezanja profila (£p):
J,2.
I
\ I

, I
S1. 4.3.16. Duzina dodirnog luka profila
i duiina dodirnice
214
___
1
S1. 4.3.17. Aktivna duZina dodirnice
Kod' cilindricnih zupcap.ika sa kosim z1.lpchna dodit dva zupca zupcab.i.ka .ue
ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.
Dodirivanie jednog baka zl,lpca pocini,e npr. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj
a, zavrsava se.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. LUena duiina
projekcije bocne liuiie zupca TI.a kinematski krug
(s1. 4.3.18.) ]',)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija
(qg). ski cilindor
Ukupui sprezanja ;ednak je zbiru
stepena sprezanja profila i stepena sprezanja
nih linija:

to to
VeCi sprezanja' kod ovih zupcanika
vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.
4.3.9. Zupcanici sa malim brojcm
zubac:a
IInijo
Dodir,;i [uk· bocne lin;je
Savremene industrije, naroCito auto- S1. 4.3.18. DQdirni. luk bocnih linija
rnobilska i avionska, teze . .da smanje dimen-
zije zupcanika, sto uslovljava, i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Kod odre(1enog,
malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve, doMo bi
do. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L,4.3.19). Takvi zupci bt oslabljeni upravo'
, u presjeku gdie treba da btidu najjaci. '
Putonjo vrha zupco osnovne
zupcaste (oloto)
1
I
I, /
i·t-
·t .S4
. : / /A
\e ! ! .. I.!
.
81. 4.3.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge
zupca
a) podsijecanjem zubaca (s1. 4.3.19),
b) povccanjem ugh do"ciirnicc,
Podsijecanje z;ubaca pre-
klapanje, nastupa kod zupcanika
kod kojih prevojna taeka (Ni)
padne na aktivni dio dodirnice
(sI. 4.3,20).
Najmanji bro; zuhaca zup-
canika kod koga 'neIDa- podsije-
canja haziva se gra,n£cni broy"
zubilca i iznosi za cilindricne
zupcanike. sa ptaviro zupcima:
z(I = 17 beL podsijecanja, a sa
prakticno dozvoljenim p.ocisije-
canjem, 'z!I =:;; 14. Kod cilindric.-
nih f:upcaliika, sa kosim zupcima
g'rariieni brqj zubaca je manji sto
je veCi ligao nagiba bocne liniJe
zupca.
Otklanjanje jJoj:;tve prekla-
panja ostvaruje se na vise nacinal
c) smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i
d) korigovanjem zubaca zupcanika.
Podsijecanje;m, zubaca zupcanikasmanjuje,se,c.vrstoca zubaca l' aktivna duiina
profila, a time i stepen 'sprezarija 'profila. Zato se, dozvoljava malo
215
ko;e' ne sman;uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu; ali najvise do iznosa koji od-
govata' 'broju zubaca z = 14. .
Poveeanje ugla dodirnice. 8to je ugao dodirnice to je veea zakrivljenost
profila zupca, a korijen :z.upea deblji. Kod l.igla dodimice = 25°, granici broj zu-
baea pri prenosnom odnosu i =; 1 : 1 iznosi Zg = 9. 'P6vecanjem ugla dodirnice
smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje, zubaea, 8tO pred-
stavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. Osim toga, ow metodu nije
moguce primijeniti jer je standardizovano et.:
n
= 20°.
r\2

! \
I \
I \
/
81. 4.3.20. Sprecavanje 2;agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika
Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto;i se u skraCivanju _ zubaca veceg
zupcanika, toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika
Cst 4.3.20). OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc', a time i
stepen _ sprezanja.
KO'l"ehtura zubaca se pomjeranjem profila- osnovne zupcaste letve. Na s1.
4.3.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade
,graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea). Prevojna tatka (N
1
) podudara se sa tac-
kom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1
1
), a srednja linija profila - sa tangen-
tom na podioni krug u tacki C.
Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu X' m (s1. 4.3.2.1b),
gdjc je, x faktor pO:r1"!jeranja profila, m modul, prevojna tacka (N!) -ostaje izvan
aktivne duzine dodirnice, a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1i-
nijom alata .(zupcaste Ietvc). Profil zupca i dalje ostajc evolventni, jer se osnovni
krug ne mijenja. Ipak, vidljiva je- u samom obliku zubaca.
216
Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika, pomjeranj'e naziva
se pozit.ivno C + xm), a aka zupcasta letva primite sredistu zupcanika, pomjeranje
je negatfvno (- xm). Kod oba nati,na 'pomjeranja podioni ktug i korak isti.
E
Srednjo liniju
profilo
Podioni
krug
E
E
Podion;
krug
Sl. 4.3.21. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj, be7 korekrure-, b) sa
pozitivnom korekturom
Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se; precnik podnoz-
nog i tjcmcnog krug-a za ir,l1oS 2 . x . 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea; -8
sn'lanjuje se: visina noge zupca, sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na zup-
canicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.
Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno
pozitivnu korekturu. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima
sa minimalnim brojem zub.ap bez podsijecanja bob, Zmin =- 7.
4.3.10. Cilindricni zupcanici sa zupcima_
i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih
dijelova okomito na OSll, pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao, c1()-
bio bi se stepenasti zupcanik, prcma s1. 4.3.22. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi
l)ostepeno u zahvat. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en
sprezanja. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih
zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlY-
nim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca,
Na s1. 4.3.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.
Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan - kod jednog zupcanika zavojnicc
su desnog, a kod drugog - lijevo? nagiba (s1. 4.3.23).
217
51. 4.3.22. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima
Kako je (iz s1. 4.3.11) In = t . cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . cos fJ 0' prccnik
'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog- i normalnog modula:
218
'desna zavojnica
zupb:;mik 2
I
tijeva
zavojnica
[
Sl. 4.3.23. Smje? na;iba zubaca
rtl
n
. Z
do='m'z=---
cos, fJ 0
Precnik podnoZnog kruga:
Precnik t;emenog kruga:
Osno rastojanjc zupcaniku':
a
dot
2 2 cos fJo
l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine
cihndricnih zupcallika sa ko::;im 2;upcim(l., UZ
podalkc: z) Jl', ::2 = 61,NI -- 5 mm, riu 8'-.
Rjefef/jc
Prccnici podionih krugova:
5·38
0,9903
191 J{658 <mm).
5·61
= 307,9951 "mm).
0,9903
Precnici tjemellih kn;l.gova:
dki. ,;. dG" -+ 2m" = t91,8658 + 2· 5 201,9 Cmm),
df<2 C"- 1. 211/" 307,9951 +,2" 5 318 (lllm).
Precnid podnoinih krugova:
d;l = d
Bl
- 2,41lt
n
191,8658 - 2,4' 5 R:: 179,9 (rom),
d
f2
='d
u
• -- 2,4Jtl" =. W7,9951 - 2,4' 5 296 (mm).
Osno rastojanje:
19J,8658 307,9951
. ' - ---j' ....'".. ______ . -"-' 249,9304 250 (mm),
Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima zupl:anicima sa pravim zuPcima ie
postepenost sprezanja zubaca., Kod zupeanika sa pravim zupcima, linije dodira bokova zubaca
su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku, taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre.:.
meno na citavoj duzini zriPC!l. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan, a sve greske u koracima
ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika., Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru
bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja, taka da se ,dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog
kraja zupca od glave ml. drugi kraj zupca prema. 11ozi, a kod spregnutog zupeauika prOCes
je,' obrnut. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika, md tm je tih, gotovo
neeujan. .
Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. uko sc prati optcrecenjc z.ubaca. Kod zupcanika sa
vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu, u jcduom trenutku duz .,Cltavog Kou ZUpeal1ika
sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo, zbog cega je napoll sa\'ijanju
bueu' manji.
Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje
kill snaga, :La \'elike obodne brzine, ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u
zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori, drumsku vozila, avioni, masine alatk<.: i '51.).
4:3.11. Materijal za zupcanikc
Za male hr.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda, Sa
ncobradenim zupcima. Ovak";ri zupcanici su podesni za rad u .necistoj okolini, zah-
valjujuci liveno; kori koja je otporna na hahank. Za veta opterecenja", umjesto li-
vcnog gvozda, upotrebljava se 'celicni . Iiv,
y • .u:nj:rene brzin<: i optcreccnja .zupcaJ::ici .se od
cclika III celilza za cementacIJu. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju ,Se
lcgirani eelici koji tcrmicki kalc i s1.). A1anji zupcanik
obieno se izraduje od kvalitetnileg jer je cest:e II zahvatu, pa jc time jace
optcl'eCcn.
Ubla7..<J.vanje bukt- pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri;ala Za
. jcdan od spregnutih zupcaniku. Pri tom je pravilno da veti __bude od ne-
a inanji od 111etala. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi
umjetnih sllc)ia (ferol:el, bakelit, novotcks itd.).
J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.tekstilnog tkiva, namo-
cenog u umjctnu smolu, koji su slozeni j:;!dan na drugi. Pod pritiskom'u zagrijanom
stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Kao posebne prednosti
materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.inu, visoka mehanicka svojstva (odgo-
varaju SL), otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja, Dt-
pornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Kod utnJet-
nih m.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. U pocetku treba zube
namazati.slojem grafitnc paste. Grafit se utisnc u pcfre bokova. zuba, da
se dobije uglacani bok zuba.
219
4.3.12. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila
Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro)
koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca. Norma.lna
sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P,J, sl.
4.3.25. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima = O. Nakon prorac-una
sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj
ravnini(V),
I
.--r-'
/

t-- '..., "..
A
1
B
I
I
S1
I--
I C IF D
,
T
I
J
,
OJ
-
t:::=
--
Sf!.ma opferecenjct vratila I1
b)
Sl. 4.3.24. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.l zupciroa i sheme optere ..
cenja
220
Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F,,) moze se raz-
loziti no obodnu (Pa) i radijalnu sJlu (s1. sila iz, ()brtnog mQ-
menta:
2i\1
01
2A1oz 'T
F" --- [kNj.
POI doz
Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku, a smj{;'.-
rovi su im razliciti. Obodna siia na gonjenom zupcaniku ima smjer- ugaone
brzine (w
2
). Prema tome, obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone
brzine (WI)'
Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta, a u.vi-
jek su usmjerene ka obrtanja zupcanika:
Fr = Fo tg '0: [kN].
Na s1.. 4.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj
ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G,) i
teZine 7-upcanika (G
z
), njihovo djelovanje se manifestujc u. vcrtikalnoj raynini prems
dolie,
PresjekA-A
SI. 4.3.25. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima
221
Kod cilindricnih zupcaizika sa .kosim zupcima, normalna silaFI/ na zupcu zamislje-
nog zupcanikQ. sa pravim zupcima --.:.. fiktivni zupcanik (presjek A-·A, s1. 4.3.25)
moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P;') i radijalnu
silu (F"):
F,. =--0 F .. tg IX".
SUa normalna ria zubac maze se, dalje, razloziti na obodnu silu (Po) i
aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta
(Mo)·
Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radi-
jalna i aksijalna sila:
F
Fr = P;" tgxn = tg 0.:" ,
cos(Jo
F" Fo . tg (30'
gdje jc Po - ugao nagiba bocue linije zupca
prema gcometri;skoj osi 7.:upcanika.
Smjer aksijalne sile Z<1\'iS1 {lei smjera
bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja
zupcaniktL
Sile na zupcima prcnose se na vratilu, le-,
S1. 4.3.26. SHe na strelasti-m. 'zup- zista i konacno temeljc masine. Ove sile opte-
chua recuju vratiia na savijunje, a uz to, obodna sila
naprde vratilo i na uvijanje. Aksijalna sila (Fa)
savija vratilo (momcntom savijanja Fa . d()/2), a, osim toga, "izlaie vratilo pritisku,.
odnosno . razvlaceniu. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo, raste i aksijalna
sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje--
nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. 4.3.1e) i strelastih
zubaca (s1.· 4.3.1f i 81. 4.3.26). Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na
vrhu strelice. -
4.3.13. Konicni zupcauici
Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se
osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsje-
cistu osi konic11ih zupcanika. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja
(vidi 81. 4.3.27).
Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom
zuba,ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi
s1. 4.3.5b). S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom
obliku, to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa
(s1. 4.3.27). Izvodnice dopunskih konusa (R
c1
i R
c2
) okomite su na, izvodnice kine-
matskih konusa, a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Konstruisan;e
profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika, s
tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih ko-
nusa CRe! i Rc2)'
222
Razvijenr dopunski
konusi
\
\
Dppunski
konus
\
2::::.-----l---..f-...
/
--\-----
Y
/
SI. 4.3.27. Kinematski i dopunski konusi konicirlh
Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama:
odnosno
gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. zupeanika.
Uglovi konusa ovise 0 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega
proraclUlavaju. IZ' 51. 4.3.27. slijecli:
dol OC . ,
---- = . Sln ()
2 1
d" -o-C. . .,
- = . Sln U2)
2
\
223:
pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para:
w,
"'-
d"
=
z, sin b,
=
w, n,
d"
z, sin b,
NajceSce je 01 + b
2
= 90
0
, pa je tada prenosni odnos:
Poseban- sIuCaj ,nastaje kad jedaI? od' postane "tanjiras,t", tj, kad je
ugao kinematskog konusa 90
0
(vidi s1. -4.3.2c i s1. 4,3.28). Tanjirasti zupeanik usvaja
se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna
Q. c.
81. 4.3.28. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni, b) kosi,
c) lucni
81. 4.3.Z9. Spoljni i srednji
konicnog zupcnnika
224
zupcasta ploca. Osno\'na zupeasta p10ea je-
najprostiji konicni zupcanik, jer joj je kine-
matska povrsina u obIiku ravni. Ima istu
ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna
zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupca-
nike. Prema abliku bocnih linija zubaca
osuovne zupcaste place razlikuju se konicni
zupcanid sa pravim, kosim i lucnim zupci-
rna (sl. 4.3.28).
Madul zupcaniku kontinuirana se ,l1lije-
nja pO,-Citavoj du.zini zupca, jer se mijenjaju
mjere popreenog presjcka duz zupca.
Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu)
i ne mora biti standardan. .' - _ ,
Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de)
podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).
Precnik podionog kruga: do = m . z.
Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti
prema slid 4.3.29.:
. b.
d,. =d
m
,
.L A' ,2 l'
pa je modul:-
Na 81. 4.3.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun'
geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu,
S1. 4.3.30. Geometri;ske mjere konicnog zupcastog para, ,
225
4,3.14. Cilindricni zayo;i.ti zupcanici
LJpoti'ebljavajl.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimo-
ilaze (s1. 4.3.3a i s1. 4.3.31), Prema obliku su slicJ;1i cilindricnim zupcanicima sa
kosiro zupcima, ali se bitno razlikuju po naCinu rada.
81. ,4.3.31. Zupcanici sa zavo;nim zupcima
shcma
CilindriCni zavojni zupcasti
par iroa zupce sa isrim -smjerom
nagiba (lijevi iIi desni), a, uglovi
nagibfi bocnih linija PI i _R;; ne
moraju biti,ish. Kod ciliridricnih
Zupc311ika sa k_osim zupcima
smjcroyi nagiba zubaca su raz-
liciti, a ugloyi PI i P2' rooraju biti
isti.
2upci' 'zayojnih zupcanika
teorijsld u tacizi (kod
cilindricnlh zupcallika sa kosim
zupcima po liniji), zbog cega se
brzo, trose. Usljcd zavojnog kre-
tanja zupca po zupcu, -
se klizani,c dui zubaca, pa 'je sto-
ga stepen iskoriscenja relarivno
mali (rr 0,92). Zato su zupca- _
nici sa zavdjni.m zupciroa primje-
njuju za prenos munjih snaga,
pri malom' prenosnom odnosu i malo; brzini (najcesce za pomocno kretanje, upr;
kod mot01:a SUS). '
4:3.] 5. Puzni parovi
zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. 4.3.3c i s1. 4.3.32).
Primjenjuje se za prenos kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze.
Najcesce je puz pogonski, a puzni,zupcanik gorijeni elemenat; njihova vratila medu-
zatv,araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Prexna tome, puzni
par redovl'io nidi kap reduktor. Upotrebljava, se za velike-- prenosne odnose, i = 5
do ge) pa i znatno vise.
Pui iUl<l ulogu ,;jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. Puini zupcanik irna
ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. Qvi nuvoji su
samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno
ncpokretan, 'obrce se i puzlli zupcanik. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od
-smjcra ,ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.
Za jedan okrctaj puza, puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral, - ako je pui
sa jednim poc,etkom, za dva koraka _. ako jc puz sa dva pocctka, itd. Prem.a tome,
prenosni ,odnos, puznog para bice: .
W
l
n
1

z =,---,.-=-,
'1,12 Zl
226
Pre:jekA-A
51. 4.3.32. PiJzni zupcasti par
gdje iG_: Zl -"-- 'bro; pocetaka 'puin
$_2 -:-:- broi zubac4 puznog ztip'canik::t, ,
bi -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka- bilo ispravno, aksiJalni korak plliu
na _ POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n..'l podionom
krugu (tog):c . . . .
tal' = t02 '- 7t.
Ugao uspona zavojnice puza ,moze se' 'odrediti kao i uspona zavojnice vijka
prema obrascu: ",
. L
tgyo = _ ..
din' n
gdje je-; L = '$1 • zavojnice puza.
Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do, ,30"-.
q,
SI. 4.3',33., ruZni parovi: a) _b) glob6idan
227
Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilin-
dricni (81. 4.3.33a) i globoidni (81. 4.3.33b). Navoji globoidnog puzabolje Su priJago-
de ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. Zbog toga je pre-
nosriik sa globoidnim, puzem podesniji za velika opterecenja. S obzirom da globo-
idniprenosnik zahti;ev;:cveoma tacnu izradu i sklapauje, u praksi se pretezno primje-
njuju prenosnici sa dlindricnim puzem.
Na 81. 5.4a) prikazana je prim;ena puznog.zupeastog para kod reduktora.
PuZ'se redovno pravi od tvrdog (najceSce,(:;064:;, (:.0745, C.1220), a Zft
teSke uslove --, od celika 1egiranih hromom i manganom. ,Ptizni zupcanik se od
venog'gvozda izraduje za,rucni pogon, a za trajni pogon i vece brzine - od fosforne
br-onze, aluminijumskc bronze i od plasticnih ma;m. ..
4.3.16. Konstruktivni oblici zupcanika
Oblici zupdmika znvise od koiih su najuticajniji namjena, mate-
fija} i naCin, izrade. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem)
kovanjem, presovanjem; zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine.
Kad je razlika podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ)
mala, tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina, 7;upcanici se izraduju izjedna
sa ,vratilom (s1. 4.3.34). Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama,
manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. Medutiil1, cijena ovako
izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno, zbog toga
8to se matcrijal za zupcanike, koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i
8tO je izrada slo:icnija. .
0.. b.
S1. 4.3.34. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom
Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem, a nak-
uadno' se vrSl,obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje.
Na s1. 4.3.35a piikazan oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu
podnoznog precnika i precnika vratila, a na s1. 4.3.35b zupcanik kod koga je, ova
nizlika vcea, pa se u tijelu zupcanika predvida;u otvori za smanjenje tezine.
Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece,
tijc.io zupcanika se obliku;e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju
glavcina, disk (iii raod) i vijenac (s1. 4.3.36a). Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i
zasehno, obi¢no od boljcg celika, a spajanje vijenca, diska i glavCine vrsi se zavari-
vanjem (sL 4.3.36b).
228
a.
SI. 4.3.35. Zupeauici: a) mali, b) sa otvorima
b.·
.;
..
d, <(1.(;; •• 1.8) d
b, ICO.3b '
b,
flv' :rik "10m
d, 11: d .. -tlg
5


'b,
,
D. ; '<I" ..(oaf
·2
I • (/ .. : I.:ntf
.
"I
.., ..:;
t
;':J4
• -:M6
1': OIl' 0.5 m
In .. in,idul
";4 c-
·1-
. ..
SI. 4.3.36. Zupcanici od celika dimenzija: a) kovani, b) vare11i

..
:
"
t
i
"
I

'//E ,/.
I
;
,.
SI. 4.3.37. livenjem

VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1.
Na 81. 43.38. prikazan je konicni zupcanik od kovanje.m,
mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Pored slike su podaCl zu
dimenzija.
tfg={16 .• 1.8)d
b,=a3b
s,·Q.2R.
/. (f .... 1.3)d
Puz se nUJCCSCC izraduje izje-
dna sa vratilom, pa u tom slueaju
pm i, vratilo Cine jednu konstruk-
tivnu cjelinu (s1. 4.3.39).
Zupci puznog zupcanika i_zra-
duju se' metodom relativnog kotr-
nallja, dbieno' glodanjem iii renru-
sanjem, Posto se vijenac puZnog
zupeanika obicno izraduje od legure
aluminijuma iii kalajne bronze, veza
vijenca i ti;ela puznog zupcanika iz-
vorn se vijcima) prema s1. 4.3.40.
43.17. Kontrola zupcanika
SI. 4.3.38. Konicni zupcanik Netacnost izrade r montaze
Castih parova izaziva nepovoljna
{:cnja, vibmcijc, sum i zagrijavanje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet odrcduru
se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.
81. 4.3.39. Puz izradcn izjedna.sa vratilom
U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola
zUpcanika, koja obuhvaw:
pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstu-
panja i
kont1'01u zupcanika sprez'anjem.
Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo
lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima
Dkretaja, kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte
i podione aparatc, za 'j s1.
Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So;:
sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji
zelirno komrolisati. Etalon-zupcanik mora biti
izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu--
panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja
zup,canika koji se kontroliSe. Kontrola spl'eza-
;/30
b"QJI>
Za CL. I '(LU)d
zO SL.
zo a. ri.NI.6..18jd
(/,' ril<,-/Om
ri·' m.2 do m' If! 'lim
'1'-m za m_J2mm
EkY>jrupa, '1'5 ..._12
SI. 4.3.40. Pnz.ni zupcanik ..= vC?:a- vijenca
i tijela: a) uvrtnim b) podderum
vijcima
niem daje zbir:na spregnutih zupca.ni.kll, 'a utvrdivap.;e izvo;r;a i.- lizroka, odstl,1panj,a
obavija se pojedinacnonJ. kontrolom. -
. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti,direktn'o; na jednom, ili indirektno, mjere-
njem prek(} vise wbaea:, -
·Za direktnq.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9',mjetilo,koje se naziva modulno
rrijerilo. Ovaj naCin,.1J1jerenja_ne _daje,dovoljno ppuzdane rezultate.
Uobitajeniji naCin debliine zubaca je mje-renj'e preko vise zubaca (s1.
4.3.41.), a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. Mjera prek.o
(W) je rastojanje raznoimenih, boklwa preko, oaredenog, _hrqja ,zubaca ,("mjerni bra; zul)acl,!"),'
mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul;>aca; ,
w
SI. 4.3.41. Mjcr3' preko zubaca '
ZADACI
1. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Bro;
zubaca tog zupcanika iznosi z, = 28, a ,mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu
dle =. 120 rom. Koliki- je mod,ul tog zupcanika?
2. Izracunaj geometrijske veliOne, cilinddcriog zupcastog- para sa' kOSIm zupcima; liZ podatke:,
-= 20, ':;2 = 50," Po""'" 20?, mn = 5 mm.
3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.a" a, puini toeak 99 zubaca,
PI'I'ANJA
1, Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima ..
2. Kojc Sil OSl1ovne karikte.ristike zupcastih prenosliika?
3. Kako je izvrsena podjela, zup_canik.a prema medusobnom polozaju osa vTatila,,?
4. ,Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine?
5. Sta je prom 'il. ha konicn?g zupcanika?
6. Stu JC ,napadna linija,_ a sta dodirriica profila -zubacar
7. Stu je -niodul_zuptinikai '
8. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi
9. Kako 5e iZI;acunava preno'sili trostrukog z.upcastog
10. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(..rnika'?
-11. Sta je stepen sprezanja? .
12. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.
231
13. 8ta je standardni profil- cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka?
14. Sta jt granicni bro; zubaca? '
15. 'Kako se odstranjuje podsijecanje - preklapanje zubaca?
16. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra,vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.
17. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa za-
vojnirn zupcima. /
18. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika?
19. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova.
20. 8ta obuhvata kontrola zupcimika?
404. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI
4.4.1. Princip rada, osobine i podjela.
Remenski
sl. 4.4.1). ..
__ rnorl1 biti _dQYt),ljno
__ ce prirnorat!.$,oni_cnu_:remeni0J,
tome ce omij dio remenu' remenicu biti jace
zategnut., a onaj koji silazi sa pogonske remenice, slabijc. J ace z[tegliu1:Lilio
naziva se radni kmk, a __
__
duzina dije1a remena, leojj obavija -- ------- "'-,"'_ .. -
- ..-----'" - ,-'---'-
S1. 4004.1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika
232
.. pri velikim .. ___
, ' . . _, '
presiek ..
4.4.2a, b, c). Stainost prenosnog' odnosa postlze pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.
4.4.2d). . a (sL
1M
I
Q. b.
c.
SI. 4.4.2. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati, b) trapczni,. c.) okrugli; d.') 2

PUo.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja, dok se trap'" "
rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga, do
. .
Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine sa- tnipezi1hn zlijebon1 !"
nica, sto im omor,-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc
r:tapeznih, biti na prcnosniku
omogucuJe da prenosmk; radI hez Jcdnog remcna. IzraduJu se kao beskrajUi, dok
pljos,nati spajnju naknadno. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\
nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen._ ,," {)-l'
OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .
rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. - , C, d
Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila, remeni prenosnicl mogu biti: oh
reni, uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. (s1. 4.4.1.! 4.4.?). Okru¥li.i
se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1, dok se pl)osnatl kais In ,: '
primijeniti i za druge oblike prenosa. Ole
Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .
rcmenice, sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t
nih odnosa pri manjim osnirn rastojan;ima. Ncdostatak ukdtenog prenosa
tome sto se,dodirivanjcrn trosi i sto se, zbog po.vecanog
. !

b.
,.
..
$1. 4.4.3. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a; ukrSten, b) poluukrihen, c) sa sporovod-
dnim tocizom, J) sa s(cpcnastim remenicamu, e) sa zateznom remcn1com
njego,v vijek trajanja remenu. Z3tO se preporuc.uje primjena ukrstenog prenosa za
-v < IOmjs.
Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. Pd
:;rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme--
nice. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.
. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije
rcmcnice, pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.
Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena
broja bkretaja radne ll1aSine. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.
Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena)
nn drugi par. Uslov za korihcnje istog rcmena je,da zbir precnika spregriutih ste-
pena bude konstantan."
Prenos, zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti
remena, Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan
pritisak na renicn, a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.tunja i pri manjim osnim
rastojanjuna,
4.4,2. l\tlaterijal i dimenzije remenova
l:Jljosn.ati remenovi izraduju sc od koie, tekstila i vjestackih matcrija., a rjcde i od
,gume iIi tunkih celicnih ti:aka.
I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni, savitljivi i trajni. Osjetljivi su na vlagu i povi-
senu temperaruru, zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama
vlaznosti. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.
Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka, kudjelje, svile i s1. Vr10 su savitljivi,
zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika, Rcmenovi od pa-
muka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.irnpregni-
234
TutU, (natapa;'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov,ecav_uju Qtpqrnost, pl'em,a, ,:_1'
1:emp,eraturi. Znatno BU jeftinUi, od koinih, ali SU,- tna!lje jZdr-*ljivi. Remenovi od'
-svile se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4,--'5 puta_veta,od, -jaCine,koz-,
nih',Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i st'!_ -sk1.ipi: - -
_Ces:ru ptunjenil imaju' iztadeni 'od' g:uJ.Ue' tekstilnim Ul:oSJ.tdm fer
su znatno jeftiniji, od ostalih. Nekoliko, slo;eva tekstilne,_tkanine, (na;ceSce 'patnucne',1
impregnira se a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ,
turi\, Ovi ,otporni su na.' im(iju ,miran h9d ,1 mogu raditi objema
stranaroa. 11Z : '
U tabe,Ii 4.4.1, date sU,standardne koznih, gumir,anih (tekstil-
nih remenova i remenica.
Tabe1a 4.4.1, (mje:re'u mm)
Napqmene uz tabelu 4.4.1
L u zagradama- za kozne kaisci,;e -predstavljaju debljine kaiseva.
2. DozvQl!.eno odstupanje sjrine J;;ajsa je 2.:-_5 a kaisnika l-'J'_mm',' u od'
Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j,e + 0,5 fl1m.
81. ,4.4,4,. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od ,polia:nidne b) _wcni'
liloj -od 'poliester':"uzadi

Od vjeStackih materijala, za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl
(najlon; perIon, orlon i s1.). Poliamidni remenovi otporni su fla haban;e i agresivne
Imaju veliku cvrstoeu, elasticnost i savitljivost, a malu j'stegljivost., Visoka
cvrstoca poliamida.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. To su viseslojni pljos-
nati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill, poliester-uzadi.
Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi
protiv klizanja, a sa druge strane je pokr,iven sIo;em od specijalne tkanine iIi kromove
koie (s1. 4.4.4), '
Vueni sIo; je'tailak, gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. Tarni slo; iroa.
povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja, te ve1iku otpornost
prema habanju. Pokrivni, sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.zllom- smjeru, a krut u popre!=:-
nOlll. 'smjcru.
Strul.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke
mogucnosti njih6ve primjene kod:
pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima,
pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke,
pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja,
pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila,
preciznijih pogona, gdje se 'traz.e miran rad be'z titranja, i najveca tacnost prenOsa
obratanja,
- pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena,
- prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.
Remenovi ckstremultus isporucuju se, s' obzirom na tip i izradu, u sirina111a do 1 200 mm
i ieljenim duiinarna,,i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1, stroju, Za 8pa-
janje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.
mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn
pogon ekstremultus' remcnom. Na s1. 4.4.5a dat je prenofil1ik klinastim remenom, a oa s1.
4.4.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije, na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.
Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i stan-
dardhi ugao profila T ,= 40" ± 1" Csl. 4.4.6). Izraduju se Od,gWl1c
kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom- b)
, rckonstrukcije, remcno'm ekslrcrnulrils '
236
nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa., koja im daju vecu moe nosenja. R.
oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom, sto mu pe
lU
en
Se
izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ovecava.
Fr
S1. 4.4.6. ProfH klinastog remel1a
SI, 4A.7. SHe prl prenosU. tr
rcmenom apeZllilll,
Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova du pri radu 11e dode do zaglavliivan'
. )a renwtJ
u zijcb re01enice. To da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju, (2F . cos !). 0
2 ,lJlo ..
rn biti manja od radijalne sile (F
r
), 81. 4.4.7:
sila
Ako se u gomjo] jednac;ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" 1--'
. !p , .' a' radijalIla
Fr = 2Fn dobije se jednaCinu:
rp rr
2F" ·It. cos "2 .--;; 2F" 'sin j-,
odn .
'I'
• u. <.:: t g
z
'
Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.\ dobije se: tge. -< tg.! z
2 . - a
prosjecnu trenja'p.-= .0,3, ugaa trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .
slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce), llsvojcno je Sta d'. R,Udl
f{J=40e± ' n .ltUt10
,r
__ N1 } ",I' \ 0\ \
Rcmenice se najce.<;ce izraduju od sivog liva (s1. 141 s1. 18) i ce11cnoll' 1
Radi sm:mJ·euJ'a teiine, remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i d I'" l\'a
o a UUltlU_
jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih
Na remenici se razlikuju: g-lavcina, disk (iii pao.ci) i vijeIL.1.C (51. 4.4.8\ r
remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa
\ 0;·
237
OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan;e l'cl}1cna pri radu. Osnovne
dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. 4.4.8. raoCi
su najccSce elipsastog poprccnog presjeka, da bi se smanjio otpor va'zduha, -jer su
brzine pri kojima remen radi relativno velike. Akoje precnik remenice ispod 300
mm, vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje te-
zinc.
a
UJ "o.8a
;"=QBh
h '::',25 a
dg ::(1.8,.2)d

I' 200 ';-']00 3 mm
so:.<Q018
8-: 1.1b+10mm
51. Remenicc' pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka, b) sa dva reda paoka
No.. &1. 4 4.9. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica, prema JUS
Cl. 233.
51. 4.4.9. Oblici vijenaca klinastih remenica.
Nomil1ulni - racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne- reUlcnove (£l
w
) pre-ma, JUS M.C1.253
iznose: 20, 25, 2B, 30, 40, 45, 50, 53, 56, 60, 63, 67, 71, 75, 80, 85, 90, 100, 106, 112> 118,125,
132,150,160,170, 1S0, lYO, 200,212,224,236,250,265,280,300,,315,355,375, 400, 425,
450,.475, 500, 530, 560, 600, 630, 670, 710 ... 2500 lllIl-l'.
l'otcrtuni precnici imaju prioritct, u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11C-
nieu za pljosnute femcnove.
Na s1. 4.4.10. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijen-
cemod presovmlOg cdicnog lima. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi
vijcima. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije, Remenica'na s1. 4.4.l0b ima
uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena.
Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa se stepenastc_ reme-
nice CsI, 4.4.11).
23.8
o.
b.
limen!,·
ulo$ti.
S1. 4.4.10. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .a) sa dvu,_ b) sa jedpim zljebom
i limenim ulokima '
SI. Stepenasta klillaH
sta remenica
4.4.4. NaNni spajanja i
Pijosnati remenovi se iz,raduju ,u obliku trake
konacne duzine koja se sijecC' nu potrebnu duzinu i
nakon toga_spaja. Spajarije remena 'u_ beskrajnu, traku
izvodi Be: lijepljenjem, pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.la ..
S1. 4.4.12. lijepljenJem
Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko;ini remenovi. Krajevi rernena se prethodno,
koso zasijeku (sLAA.12), a zatim se ,povrsine' obrade grubim brushim papirom i
,ce1knom cetkom. Zasjeccni kra;evi remena se zagriju,_ preroai.u Ijepilom,
sastave na odgovarajuCi naCin i .stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.
239·
vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro
podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i
velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. '
Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega
koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i _brzine j:)ojacavaju se
sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060. ___,min-
1
;
pren()sniku potreban je nesto yeti period U odnosu na -druge
prenosnik? - _ _ --, - - . - ,
treba--qa (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju
od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,- -
; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih
tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih
ma.sina, IDaSina itd.
81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim
. lancem
Za ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi
, land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli,
cahur.asti, svorn£ i zupcasti. '
Valj,kasti lanci, izraduju se kao _
(s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni
(s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be Clanaka' koji 'se
sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a __ (l), :\<;.poljnih
plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4)
i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na za-
datak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i
da prirni povrSinski pritis-ak u
tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ i -'zu-
-ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto
predstavlja prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

L
h. c.
4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni
242
Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraS-
p.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).
*'
!' h :
f""7'--------
/!¥i
Sl. clanak SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak
Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C
se u _cetiri i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;,
Spojni ffanok
tip A
Spajn; llanak'
tip C
1. Spojni danak tipa A
h>12,7 rom.
2. Spojni Clamik tipa B
h >"12,7 nllri..'
)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci
,---. za lance sa parnim.
- za- lance §3 [parIum
Spop clanak
tip B
Spojni , e lanok
tip D
i,hi
brojem clanaka
bl'ojem clanaka
za korak
za korak
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa
neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.
4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.
lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm.
'Posto su _spojni tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ,zahtijevuju r
k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin
brojenl clani)ka.
243
land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih
6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja
zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -
Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land



SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
244
land_(s1.' 4.5.8) se ii ,'spojenih
male,:.brzin,e i_mala opterecenja. ,Se",ka0J:dno-
redni. ... . .. .
(, ,', , .:--' ' "', ,-
Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica "":'zupeastog:'ob$<a-
zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od ,sa _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e
s ob;e Hi, pp_.sredini. ...U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci
su tezi, ali im je rad niitniji.
- , r
Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{
su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani se_ZB.
grublje prenose, kod poljoprivredriih .rudaistv'ii'
·1 . I ....•.. ,

2 .. '. ,
T
-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na.
koje se'narnjeSta Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10, ruti
.. .. . ...•
Kao i 'kod zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za iz-
radu lancanika se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu
h
Il.
b.
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jedncirednij b) dvoredrii
sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimije-
niti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se,
u!S'ljicni celik za i, Za vece .?fz.U;e i
, laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe.
, 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila za-
visi'od'obodne brzine) niiCina lanca'l sl,
Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn .
za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .
. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)
. _ ,U±ad su ranije koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne
kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl
uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:-
njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.
Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od
bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti-
:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana
su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2
polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii
vruccm katranu, ali se time smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povi-
senoj a ostri bridovi ih ostceuju.
Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i
s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se iiea koje se
" , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim daju odgovarajuce UZt.
'¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa Js1. 4.6,2).
:> _ licani stru'k
l' _vlaknena jezgra
si 4.6.1. Celieno uze bez jezgre SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'
Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic:
sukano j,e-u prvo
11l
sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii
je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti
(tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie sukanJu U
sl?ju _prije- ,toga. :2iCe biti gole i J?ocincane. '
246
'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e meta bez, jezgra: 1 + v = 7 zica,;
r+ 6 +',12,'7' 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.
CelitfJa jezgrorn bia (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre)
sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno
Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti
sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.
simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce
-+ jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra'
,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + _ ' ' '
i5eJima_ posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova,
sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea
ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe (Sit) i W'a!Thlgton (Vering-
ton) .
SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm
Jugoslovenski standard predv-ida uzadi posehne konstrukcije:
- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 iiea + jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) = 152_ :licc jezgra;
6 (7 + 15 -+- ,15) ,= 222 _ :lice + jezgra.
---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 -+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra; 8 (1, -:- 6- + 12) '= 152
+ -( + 48) zica ..1._ jezgra
',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 .L_ 6 -VI2) 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .'
-1- 7 + 7 +'14} =,228 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7 + 7 +, 14) = 28.8 ziea_+'jezwa
Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna
(najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi.
natopljena cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu
'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern-
'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili
mekog -celika.
IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu
se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji
pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim
mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja
redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se
vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne
riikakvo- -odrzavanje.
247
PITANJA
1. Objasm sustinu prenosa snage lancima.
2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i
remenom?
3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage?
4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae?
5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?
7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog
248
5.
5.L ZADA'l'AKTPODJELA
. .
"iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL u,,'posebl1?
cija' je: osuovna broj lUflsipa',s!xuwii
broj __ ,5,l).:
SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu
motora ulazno' vratilo_ preko a -
nekim relativno rijetkim slueaJevima _ -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __
vratilii moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e
spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog.
Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a vratila" smanje ___ll,_-vise'
peni. y_ tu svrbu tl_ se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_
odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji da pkIJuiJ. -prem-a._
odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5.
Bilo koji broj U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori.
KuCiste_,reduktora mora _da ima,:dovoljriu krutost da obezbijedi,-nesmetan rad
-zupCastih parova. Ono stiti prenosnike od uricaja::\ylaite;:prasine,_-povisene
Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih Kuciste,' re4uktora
-'lljccillO ,sriri radno '-osoblje od j uljnu- kupkg"za
i lezajeVa. ,
Reduktori se nai,cesce samostalni, urcdaji (st 5.2)" a ,ffiOgu 'biti
-'Ughict,cni u motor- ,Hi 1n:asmu" u_spetii,alizovanim
'tv()rnic::ama, zlJ,og roba, i ,1,1gra:divati na,P?trebIlo
,mjes:t;o. Primj'enjuju _se ve'Olna .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju,iz upotrebe
otvorene 'prerios'nike" .
SI. 5.2.: Redu:J(,tor,
Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0,1 do: 10 000 k\V i \risc, a 'scrijski' _._. 'za-
snage do 700 kW. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. (10000).
. Prema medusohnom, polozaju vrat'ila; redukto-d m,ogiI biti:
sa paraIe1njm vratilirria, gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki, sa
iIi strelastinl zupcin:a;
,"-. sa 'vratiIlnia ,'sijeku (obicno pod,.9QO), gdje su prenosnlci kollien}
zupcanid sa- pravim, kosim iii zavojnim zupcima;
-::-' sa vratilim:a ,koJa iii m.i.moilaze,(takod'er pod uglom od .90°),
, SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik;
-,.. sa kombinaciJom -, par?1e1nih, . t 'riiil)1oilaztiih
250
broju 'Zupt'astih parova"mogU, biti: j"edno'stepen{ it' ".
, VOstePen:·
Prema' poloz8.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i ,1 ]
i kosi. Z01ta,In. • ,1ft
l, 'b '
Prema nacinll_prenosenja sJ;1age mQgu hiti; ob£cni i specijaln. (p_ ert'i4,
iiuktori. ' . ,1. 1% Ct.? '
et<lt'l. \.
. lj
5.2. OSNOVNE .KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1
. REDUKTORA H E
.Jednostepcrti redli.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1, 5,1) r' ,
prenosne odnose, ] do 10. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju,j_'
". , ..,'. ',' oUzdau ie t "<'"
]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. 5.3) prhn'c '. It 1:,- <'i
nosne odnose do £ = 5. J llJUJe 8(; i:l.Q.ll
<,I '
Dr\::,
St. 5,,3. 'sa konicnim
JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. 5.4) primjenjuje se za prenos '
0.0. 70. Prema medusobnom polozaju puza -i ,puznog zupeanika i __,
strukci;e sa puzom iznad, ispod i sa strane putnog zupcanika Se k"" S
ccsto se,_primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo , Uznl, redlJ.kOl1,
man i ujednacen rad. -. . Stora) .l.tTl.a
.
Na's1. 5.4b predstavljena je konstrukci;a jednostepenog 1'11'" '
sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Puz je jznad puznog zupc" zn?k
g
.redUkto'
.' d li'· anIa'ak "
Je 1zm eno venJerrt, - '''Uei):
, "
b.
Sl. 5.4. Jednostepenl pumi a) paz ispod,!.bfpui izriad zupcanika
DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5.5) primjen;u;e se za pre:-
nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -- brzohodni., u veCini slucajeva
ima zupcanike sa kosim zupcima, a drugi stcpen .- sporohodni, moze biti izra-::
den i sa pravim zupcima. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba
stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim, kosim ili strelastim zupcima). Nedo,':'"
252
statak opisane sherrie je u tome, 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD., preroa oslon-.
droa. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi duz
nedostaci su ko4,_redu}<tora _s:i_granaf?,jcl11 snage'.pren1a s1.- 5,:6;_.'gdje je .
prvi ,stepen podijeljen na dva para zupcanika, ,sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.nla.
I
Irru' .. ·.
I' ' -, 2J
1_, ,
,Sl. 5.5.' Dvostepeni :t'edUktor sa

••:j •. t.:!
SI. r,e#uktor _' s':i$

Iivostepeni lwaksijalnz' ,reduktor Cst .s-.7.) imft. uJazn(;)g' ,(izlaznog Vratilu
l1a istom pravcu, a konsttukcija rm':l- joe z,bijenija od, razvucene prema
s1. 5.5. Nedostatak njegove konstrUkcije je,,'u oslonca' leiista,,-'u pro:-
storu kuCista; za ulazno i izlazno"vfa.tilo_., Ovai.,?slpnac ote;hlVa izrad,u,
njego.vu sirinu i otezava opsluiivanje.',Osim',tolip, brzohodnog
stepena jednako je rastojan.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.,a,>b.i/l?rema -pr.omcU!iu,
mogio biti, zhatno manje,; ,
Dvostepeni 1·eduktor sa br;;:;ohodnim koni(.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim, tup-
cast£m parom (s1. 5:8), ko'risti ,se za prenosne,odnose i = 5 do, '40.
. -r
I I
I J
.
... ,
L
.
SI. 5.7. Kmiksijalni ,dvostepeni
rcduktor
. .
1 .
to
SI. 5.8.' Dvostepi.mi reduktor 'sa
koniCnim i. :J?aron;f
W11:,: III. :
si 5.9. --.
Trostepen.i reduktor sa cilindrienim ,zupcanicima (s1.5.9) prenosni
, odnos" i :;;= 60 do, ,3'0'0. Pozitivna strana date sherne, :j¢ u sim,egicnom
zupcanika svih, stepena.
253
novoj navor
SI. S.U. Varijator. sa trapeznim remeriom
Na "s1. 5.10. prikazan j'e izgled
trosrcpenog '. Tcduktora 'prvi par, .su
konicn1 zupcanici sa lucnim ,zupcin
7
,a,
drugi par su cilinddcni zupcanici sa
koslln 'zupcima, a treci par Bll. cilin":
dricni zllpCcinic,i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.
Na 81. 5;11.- 'prikazan je' varijaior
sa klinastim j aksijalno. 'po.:...
ffijetljl'vim konusima. ',Posebnim'meha",",
niZmOlTI podeSava se sirina zljebova
obiju remenica' istovremeno, pri c.emu
dolazi do smanjenja nominalnog prec-
nika jedm:: re.menice, a srazmjernog
pove:tanja nominalnog precnika druge
rernenice.
U 'l1asoj ima vise pTOlzyOaaca
rcduktora:, Energoirlvcst.- 'ILR -
Zeleznik, NiS, Litostroj --l.jubljana
idr. .
l\-ljenjace proizv6dc,: i' "Unis"
Sara;e'vo,, ,,21.. "ma;" - TAM c---
Maribor i dr.
Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve;- - Gorenie".

5.3. PLANETAlmr REDUKTORJ
Obienl,Teciuktori cii:najiI veIike,"dimenzije i. re1ativno -slab srepen
VratiIa. se u nepokretnim osloncima, pa su obrtne cse'
vratila
Kad pokretnp. USU, reduktor dobija 1),1nogo pogodriija
svojstva, .npr.: "saZetu konstr:ukciju,. mogucnost jaceg, prenosnQg odnosa, koaksi-
jatnosr, ulaznog. i izlaznqg L-sI.' Takvi ,rf!duktori 'nazivaju se,
'Zupcanik "sa pOkretni
rn
oslcincenL zove se planetarni (satelitni), a zupcanik
oko'kogri 'on (suncani).
2
SI. 5.12. PIaneta'rni: jednostepeni
reduktor
Sl: 5.13. Planctarni dVQstepeni reduktor'
pianetarni'redu1<tor '(s1. 5-.f2.) sastoji se od·sredisnjeg; zupcanika
(1), plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2), kojih obicll0 ima ,dva, t1"i Hi cetiri, nosaca
satelita (3), ,statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog,zup-
(.1) 'udesho {u, smjer
ll
kazaljke na 'saru) zupci l1bkrecll spregllute
satclite (2). Kflke ,su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e,tnim. zU'pcailikom sa 'Ullurar-
njiIn ozubljenjem (4)" ·s.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu
nosac 'satelita (3) pdesno .. Pri tom. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko
sopstvene,.osG uIijevo i istovT,emeno, kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika
(1) lidesno.
'. Na.sL .5.13.' prlkazana je shema d,'ostepenog planetarnOlr reduktora.
Radi.sto racionalnijeg'iskoriscavanja snaga 'Se kod planetarnih reduk-
tora redoVno t;rana sa jednog'.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita ,- obicno-
tri (2).- U ,tom sIucaju, kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija, svaki satelit prenosi ] /3
snage.
Plane,tarnill). reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i =
] 0 000), ,ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·,da radne povrsine·,budu uvijek pre,-
krivene si()jem' :ma7Jva .. radL stpanjenja, intep.zitet:a habanja j gubitaka energije na,
-·ttcnje rbuckanje maziva, a i radi' boljeg odvodenja toplote. i sprecavanja preko:--
mjerno'g zagrijavanja. ' -
255·
Za zuptastih u zatvorenim kuCistima postoje ,dva
,Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u; uljno kupatilo i
:'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem):
o. b.
".51. 5.14. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr, b) dvostepeni
reduktor
Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. 5.14)
_pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills, -a puza -:- do, 10 m/s.
Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca
pa je porulluz,ivanje nedovoljno. OSiffi toga, povecavaju-s,c"gubici energije- uSl{ed
intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. Radi smanjivanju gubitaka
od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..ia se brzohodni zupcanik bude
Ijen u_.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Obicno se 'preporucuje potapanje
brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .sporohodnog do jedne
treCine njegoYog poluprecnika. Pri obrt,mju zupcanika pO:topijcnog u ulje, ulje
_se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora, odakle se sliva na donji
dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei.iSta.
Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika, slgurnost -u pogonu.
Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa siroko tasprostranjen"
u praksi. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne ,moze, filtrirati.- Za
reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. '
i N;ljs.avrS.eniji s.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni, kod',koga sc, na 'bok'cwe
-zubaca neprekidno dovodi svjeze, ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo._ Kioz
s.istem za podmuzivanje (koji saddl. rezervoar, pump-u, filter, hladn'jak, skupljac
rb.az'iva, potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu, termometar
i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Kod reduktdra, kuCis,te sluzi i kao
rczervoar i sakupljae maziva. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter, i hladnjak
do a odatic odlazi u sakupljac. Ovak6 dovcdeno svjde uije
ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno
h13.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota
,se prhnjenjujc pri.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) ,a i nezavisno od
o.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski oprav-
dano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).
2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmazi-
Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. -S.15C).
256
Reduktori .velikih sgaga moraju' se hladitL
ruje se slijedecim naCinima: , _,,,,
;- pomocu k6;i struju vazdul1a' usmjerava,na ',,4_onji -dio ktiCista
. (81. 5.15a);· ..
vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<;oja je ,polQzena u u'ije (s1. 5.1Sbj;
_ - primjenoro cirkulacionog sisteriJ.ri podrnazivanja (s1, 5.15c).
81. 5.15. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha, b), VOdOffi,-: c) c'irku1aciouo
Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)-
voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.mazivad lzonzistentnom maseu. Tada
se sa unutrasnjc strane kul:ist:.l postavlja zastitni prsten', Jl. sa spoljne poklqpac,
da se ne bi gubilo mazivo. 1viaseu-se 1/3,do ]/2 slobodne zqpr:eminc
ako je broj obrta'iznad 1 500 a- 2/3 pri broju obrta do 1 500 min-
1
. Mast
se dopunjava svaka tri- mjeseca, a 'jeChlom -godisl'lje se'-,zamjenjuje nOVOID mas'¢u,
posto se pretbodno leiiste ispere i ocis.ti. -, -- , , '
Prema kon,kretnim, uslovima 11, eksploataciji, treba, u kllcistu obezbijediti opti,.._
malnu koliCinu maziva, fer viSak. P9v_ecane,gubitke- encrgije na 8avla-
divanje hidraLilickih otpora, a manjak _ TIC obezbjeduje, ,zadovoljavajuce' -podmazi,..
vanje spregnutih zUbaca. Zamjcna maziva reduktorskirn kucistima odredujc se
u .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova, e1<;splo'atacije, sredine tl
ko)oj reduktor radi i drugih faktora. ,
Svaki rcduktor ima .ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu
kudsta cep _ ispustanjc ulja. Kontro,Ia nivoa ulja najceSce, i.-e pokaziva.¢em i1
obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. ,','
Za podm,azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu ,se "primijell1ti
strijska ulja) automobilska, avionska, cilindarst;:a" i spGcijalna ulja. Pri
izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. -
PITANJA
1. Stu nazivamo reduktorom?
2. !,-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.a?
1. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _,' _ .
4. £.Jantaj shem:: jeunoslepenog, dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora?
5. Stu su mjenjaCi? '
6. Sta se postize primjenom planetaruili- rCdl1ktora>
7. Objasni, rad. jecinostl'pcnog i dvo&te-p';:nog planetarnog, _n::duktora.
8. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? ',' .
9. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora?
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
6.1. CUEV!
Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.
Sluze zu sprovodenje fluida, tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi;ala. Upotreb-
ljavaju'se za vodovodne instalacije, za parovQde, plinovode, za sprovodenjc kom-
primiranog vazduha, za naftovode, za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tova-
ristima, transport pijeska i s1.
6.1.1. 'V1"ste djevi
Osnovni kriterijumi 7.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura
fluida, prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe:
L za fluid sa temperaturom do 120"C; nominalni pritisak (p,,) mjerodavan
za izbor, provjeru iii proraCi.m djcvi ;ednak je radnom priti,sku (p);
Tabela 6.1. -- NOMINALNI (p"j, RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI
PREMA JUS C.B5.120
P [hor)
,
p"
I II III •
.
Pp
[har]
za obode za obode za obode za cijevi
[bar]
j dje\,j i cijev
1 t 1 2
2,5 2,5
,
4
-
6 6 5 10
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25
25 25 .20 -20
16 40
40 40 32 32 25 60
64 6.4 50 40 40 96
100 100 80 64 64 150
160 160 125 100 100 240
250 250 200 160 160 375
400 400 320 250 250 600
640 640 50() 960
100() 1000 800 1500
258
i
II. za fluid sa t = 120' do 300'-C; radni 'pritisak p =
III: za fluide sa [ > 300"C; radni pritisak, p = 0,64p .. ,
......
U tabeli 6,1, dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste., u zuvisn()stl
Dd radnog pritiska. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P;,) koji su obiCi10 za
-veCi od nominalnih pritisaka, Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine
cijevnih vodova, a ne na kompletne cijcvne vodo\"c, Za gotove,. po16zerie
cijevne ti se pritisci posebuo utvrduju. Kod takvih vodova oni- obicllO
odgova,raju radnim pritiscima. Za slobodno polcizenc parne; zracne i plinske yodove
ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom, zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije
na koju je vod oslonjen.
6.1.2. Materijal i primjcna cijevi_
Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla,. Od metala, naJVlSC kori::;rc: ::.1vi
!iv, celiCni Iiv, edik, bal:ar, o]ovo., aluminijum, mesing i drugc legUlT, a od neme-
tala --- gumu, plastiCna masa, staIdo_, drvo, beton, keramika i druGo, IzboT matc-
rijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi.lOd, od rri-
tiska, temperature i hrzinc proticarija.
od sivog !iva, obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD, prccnikom_,
D ';;:;;.:0 40 do 1200 mm i duiinama L ",c:.' 2000-4000 m111. Primjenjll)U se za vodo-
kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. Za cen-
trifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn, 0 Ve0D18 s'i1 ntporne na
koroziju. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan;., _
Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. btih dinlcn-
zija kao i ci;evi od SL.
Radi spajanja u cjevovod, livene se izradulu sa ohodi.ma (prirubnical11a)
na oba kraja- (51. 6.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st. 6.2). ,
Nogib 1: 5
/ do.
/ -rr- .
:;;:; :
D2
"---"D"-, ----400: i I
'i 1
DI lP"'!
SI. 6.1. Obod liveni cijevi Sl. 6.2. Naghtvak livcnc cijev!
O;jevi naro!!£tog oblika i ciic'l.mi'prikUulci (s1. 63) omogucuju razvodcnje (rac-
vanje) i promjenu pravca cjevovoda, a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.
Na 51. 6.3, prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik,u.
25.9
".
b.
51. 6.3. Cijevi i ci;evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.r3.c\'a, b) kosougla racva,
c) jednostruki luk, d) luk, e) koljeno, fl reduktor, g) T-komad
Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. Veiike su duzine, obieno do
j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta, zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale
cijeyi. Vise .';>u podlozne koroziji, pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje-
110m u katran. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .
. Premi:t naCinu. izradc, ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.'1le koje Se izraduju
iii i o;ievi- sa .favom - zakovane, ZU\'UrenC, lemljene i prc-
sovanc.
13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u
instalacijama Za visokc pritiske. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umje-
rene pritiskc (Pn <.40 bara). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici
Dn 600 mlU. U novije vrijeme, -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute
upotrebo'111 zavarcnih cijevi.
C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> ;0:;'.::: 5
do 80 mm i dcbljinom zida (; = 0,5 do 3 nun. Primjenjuju se u hemijskoj indu-
striji za toplotllC kod rashladnih uredaja i 51. VrIo su savitljive i dobro
se prilugo,uavaju ostrirn krivinamu, pa se koriste za razvodcnjc maziva na masi-
nan),u. Nisu podesIlt.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo
smanjuje.
C£JC'l.!Z- od mcsinga izraduju se u vc1iCinama kao i bakarnc. Namjena 1m
je ista !zao i baku rnih cijevi, ali su rnanje savitljive.
Olo'l.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji, zbog otpornosti prema
Idselimuna, i u vodovodnim instalacijama, zbog dobre savitljivosti.
Cijev£. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije, u indu-
stdji namjeStaja i sL
Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. na hcmijske uticajc, zbog ccga sc
koristc u hemijskoj industriji, za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.'Takodc
nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji, za n<.lvodiljavanje
i za vodovodne instaiadjc) g::lje u,,;.jJje'5ru zl:n):;_ljuju cciic-l"': cijevi.'\
Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/),,). Standardni prccnid cijevi
$U: 1; 1,2; J,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; Hi 10; 15; 20; 25; 32; 40; 50; (60); 80; (YO); 100; (110); 125;
150, (175); 200; (225); 250; 300; (325); 400; 450; 500; (550); 600; 700 (mm). Vrijednosti dat,c U
zugradama treba hbjcgavati_
U tehnickoj dokumcntaciji i u'vedeno je oba\'czno o7.nacavanje dicvi. Glatku
bdavna cdicna cijcv oznil;ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_, slandatHom i
materijalom npr:_:
cijev bez sava 30 x 2)5 - JUS C.BS.221 - (:.0003.
260
Besavna celicna cijev za djevni navoj, izradena <ld celika Qznacava se unutrasnjim
prqmjerom u colima, debljinom stijenke u milimetrima i brojem,_standarda: npr:
cu'e,; bez sava.2 X 4,5' - JUS CJ35.222. ,. -'
D, postroje:njima u kojima pus,toje cjevovodi, S razniril, \'1'8'tama 'rltiida, potrebnq. je _villJ.;ska
oznaka cijevi, kako bi se znal0 !.ito nekom cijevi protjece. Fluid ,se oznaeava odredenom b.oj<;)XJ:i',U
obliku sirokog prstena na va,njskoj strmu cijevi. .
6.1.3.Spajanje cijevi
Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima, obodiJ:;o.<).; nuvolcl11:.
Spajanje .. primjenjuje se, pretezno 1,od plastitn'n; CiJev(
Na 81. 6.4. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Izrn,edu oboda i
cijevi postavljeni su._ zaptivaCi i spoj se olov'qm. '
,.
////
,
S1: 6.4. Spajanje cijevi naglavkoIll S1. 665. Spajan,e cijevi obodima
,
Spa,janje obodi,na: pririljenjuje se pl'ctcino kod cijcvi. Na plocamu
s-u otvori zu vj.jke 'kojih moze bid: 4, 8, 12, 16, 20,,24,28 i,32.
Na s1. 6.5. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze ,bid iskovan ill izli-
ven zajedno sa cijevimiL jc izvdcno p,qmocu d.va slolwd113 koluta . .Iimedu
oboda je zaptivac. " . -

o. -b.
/ /:
%
c.
- at· ......... -
... i·
r
d. <.
S1. 0.6. Spajanje cijevi i oboda: a), c) zavarivaujem, d) zakivunjem, e) pO-,
mocu navoju
Obodi sa cijevima cesto se spajaju uvaljavanjem i
pomocu navoja (s1. 6.6).
Spajanjc za'llari<zmnjem prim;enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ tem-
perature. Na 801. 6.7. prikazana su dva naCina r;ijevi: 'a) suceono b)
preklopno.
Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. u instala-
cijat"Ua vodovoda, centralno grijanje itd.). Na 31. 6.8. prikazana su tri naCina spa-
janja cijevi pomocu navoja:- a) spoljasnji cijevini navoj je kouican,"b) j-c) na cijevi
su posravljeni obodi sa navojem, za medusobno spajanje pomocu navrtke,
a.
<1. ft,
h.
c.
51. 6,7. Zavarene djevl 51. 6.8. Spajanjc cijevi navojcm
6 . .4. KOlupenzadone i cijevi
Kinn,{ienza.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim.a,
cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur,ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc tem-
perature.
Na 81. 6.9a i b) prikuzam; Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"), koje se 17,1'a-
auju od hakra iIi mekog cclika, Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza
f!uida odnosno kondE;l1zata. Nis.u za v1sokc -pritiske,
Na sL i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu, a
vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Ov<::
cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka.
So.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.1O.)'pdm.ien;uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu
masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. Izraduju sc od valovitih vrpci
U obliku zavoinicc --" "ad cctikG, l!lcsinga, i sL
6.1 i izolac:ija djevnih vodova
"Ja spojnirn m,jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju
pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu., Zaptivanje c;cvovoda izvodi se pomocu
nemetalnih zaptivnih materijala, metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne-
262
d.
51. 6.9. -Kompenzaciollc cijevi: «), b) lire, c), d) aksijalni kompcnzatorl
i !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d
5
n,egovog pntlska J temperature. U pravilu, dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.
Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja, guma, k02a, presovani
papir, azbest, pluto i umjetne smole. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odre-
duje njihova postojanost prema hemijskim i prema '
Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni, zapfivaci od alumi'nijuma,
D}ova, mes1,nga1 bakra i cclika, .iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju,
ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Za naj\rise pri-
tiskc i temperature kao zaptivac se
upotrcbljnva celik. Bakar ne treha
upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu
tel.icnih priruhnica, zbog opasnosti
od eicktrolitickc korozije.
Kao kombinacija mctalnih I
ncmetalnih matcrijala, za zaptiv(1"·
njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen
bakarnim limom; a ,za visoke tem-
perature azbest oblozcn celicnim
limom. Ponekad sc nemetalni m.ate-
rijali pojacavaju llJoscima od :lice.
Sl. '6:10. Sa:-vitl;iva cijev
263
Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se
J
sprovod.i, vrsi se
izolacija cjevovoda. Izolaci;a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su
slabi provodnici topline, kao 8to su: staldena vumi, pluto, treset, file, azbe8t, troska,
gips i 81. U trgovini se izolaciona masa 9.obija u vidu praha iii gotovih supljih polu-
dlindricnih opeka.
6.2. CIJEVNI ZA TV ARACI
Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpode-
savanje protoka fluida kroz cjevovode. Prema konstrukciji, ruzlikuju se cetiri osnovne ,
vrste zatvaraca: ventill (s1. 6.11a), zasun£ (s1. 6.11b), prt'klopci (s1. 6.11c) i slavine
(s1.6.11d).
a.
I

I
c.
b.

SI. 6.11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) b) ZUSUH, c) priklopac, d) slavina
Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni
se, krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta; pdldopci Be oko svo;e ose okrecu bez
ldizanja po povrsini nalijeganja; slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem
dodirnih vovrsina.
264
6.2 ..1. YeJ!,tili
Glavni .. dijdovi ventila za ,vodove Sll (st .6.12:):, (l),-,zaporno
tijelQ ploeu (2), vreteno. (3), poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na"
,- vojno_ uvrce se u navrtku sm;dteilu unosacll ,koji je 5Poteg,_ sa poklpp-
cern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). . . .
6.12. Venti! sa obodima
KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu ,Hi
bronze, sto zavisr od temperature i za koji ,'ie ventil predvideq. No. kuCi-
stu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. tjevovod. Kuciste tl'cba da bude pl'ila-
goucno sto pogodnijcm protoku fhiida, sa
njim otporima.
Na 51. 6:13. prikazan je'vendl standardne kon-
.strukdjc sa navojnim prikljucko111.
ZaporllO lijcio --, ploca -n102(:: se izradivati (ld istog
muterijalu kno j ku6ihc. Sa 'vrete,llom je vezano pokretljivo,
sto mu omogucuje boljc nalijegl.'mje na sjedistt.:. Nltlijezuca
plLlee s donje moze biti ruvna (;;1. (d 2),
konicha (sl. 6.13) ili loptasta.
SjcdiSte se tedovno l,zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena
koji se uti;me ili zavari u' kuCiSte. Nalijeiul:e povriiine sjedis-
tn i Zllporn.:' place moraiu hiti fino .radi postizanjH
hcrmeticn0sti.
"vreteno se izraduje od bronze_, mesinga iii od cclik,a,
sa llurezanim lrapeznim -navojem. Na gornjem kraju iq1(1-
kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se, okre-
\·relena podize ili Spustll zaporna ploca.
Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta
sa gornjc stranc. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _ u koju se
uvrce vteterro. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S,e
z(lptivni
265
Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za-
'pawu plocu.' Kod veoma opterecenih ventila, radi lakseg zatvaranja,. uzima se suprotan smjer
proticanja. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog., manjeg ventila
spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Prvo se otvara pamocni ventil, a nakon izjednacenja
:nritiska - glavni ventiI.
Nedostatak opisanog - ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju, posto
radna materija prinudena da, prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. Ovi
guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6.14)
SI. 6.14. Kosi VC11-tU
Kod 'opisanih konstrukcija osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih
,-1twd;ina kaje se- tokom rada trase. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je
;,ccn!iJ'van upntrebe. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. 6.15).
--, ..•... _._-- - -- .. - --')
SI. 6.15. Klipni ventil
:266
Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1), donji zaptivni prsten ventila (2),"klip (3), cahura-luterna:C4',
gornji zaptivni. prsten ventila (5}, svorni vijak (6)., sestougaona na.vrtka (7), poklop:lc ventilu (8\'
navojno vreteno (9), grarucna cahura (to), TUelli tocak (11), navrtka na mcnom tocku (12;. - n
UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3), a ulogu sjedista .- zaptivni p1i:micni
prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila, dotelmu se
navrtke (7), time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5), taka da ani jace. nalegnu'
uz klip 0). Znacajna prednost ove k.onstrukcije jc u tome sto sc ventil, za vrijeme poprayke,
n05no' zamjene zaptivnih prstenova, ne mora skidati. sa cjevovoda. .
6.2.2. Zasllni
LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii, nema
naglih skretanja fluida kao kod ventila. Pogodni su za cjevovode sa velikom koli-
Cinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Otvaranje i zatvaranjc
zasuna moze sc izvrsiti postepcno, 8to je od vclike va7;nostl, naroCito. kod velikih
cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1)
tj. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110-
vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_
Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6.16. su:' kliCiste (1), 'poklopac (2), ploeG
(.3). zaptivni jlrstcnovi (4), Yrcte110 (5), toeak (6), Clementi Za Zfll,tiyunje i
vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).
81. 6.16. ZaSUtl
6.2.3. Priklopci (zaklopci)
Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. Upotrebljavaju
se uglavnom pri niskim prit!scima, kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Dijele
se, na priklopce za prigusivanje j odbojne. prildopce. '
267
Kod priklopca za prigusivanje (s1. 6.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje
osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.
Odbojni priklopac (sL 6.17.) sastoji se od kudsta (1), poklopca (2) i zatvarac. (3),
koji se izraduju od sivog liva. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi
mesirig, bronza) iii nemetalni (koza ili guma), sto zavisi od vrste fluida
i temperature. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija- se automatski, pod uticajem
razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje
treba sprijeCiti povratno strujanje (npr., izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod
tekuCinc). .
S1. 6.1,1. Odbo;ni priklopac
6.2.4. Slavine
Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i
nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. 6.18)
sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2), koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okre-
tanjem cepa podduva otvor cepa SU_ otvorom
cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje, odnosno zatvaranje
protoka. Nepropustljivost se postize finom
clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz
kueistc pomocu navrtkc. Da se navrtka ne bi u
radu oelvftala, stablo vijka- pri kraju cepa, na dijeiu
gdjc sc nalazi podmetac, im,u cetvfVJst -oblik tako
da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i
Cep0i1.1.
KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1,
mcsinga i s1., a cep ad sivog Iiva, mesinga iii
bronze. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc,
ali se pri okretanju javlja kli.zanje, usljed
ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'"
njcne zaptivosti.
Kod kuglastih slavina (s1. 6.19.) zutvarai:: iina ohHk
SL 6.18. Slavin.. kuglc sa proluznim okruglim otvororn. Kuglustu 81:>.-
cama vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira
268
< sa prJkljucni.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" ,
ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.0). ' tsta sa
D Stl. ug.radeni: kugla telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . -" "
kugla (4), oditojni prstenoyi (5), spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .. ko)e
(6), vretenb za okretanje kugle (7), kqje obostrano zaptiveuosa strana
p,ritcZu navrtkom (9)._Pritezanjem kumta slavine',SY9rnirQ. (8) ,ko)! se
fonskih prstenova, Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Kugla se Be, tele-
ugao od 90", a tacan, polozai ,otvora kugle je, odreden gl;anicnicima. " ,/, pre}::o ::retena,
Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova, s obzirom--d_a je trenje
. teldonskim se Za PNtic; un
DemoIltaia,rddl Clscenja,ih 'l;amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova smjera.
nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. POStlze?e ledrtostav-
- - _ ' - - _ -- _ -,',-,', - VIne-prema gore.
Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili U nus .
goinvest", Sarajevo, o,Prvu Baric i Tvornicg. parnih koti0Y,a,'_Z!agreb. ,C!) zeu1.1j,i su ,}Ener:'
S1. 6.19. :Kuglasta slavit;la
6.3. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE
Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.e u kao standlrd'·, ..' t-- ,-.'
. d' Z· . h ") . d 1 ..... '- '- Lo\< 1m go ,,)\ 1
prOlZvo 1. Qog tOg1, u te Ule (QJ ' ,Eum::ntaclJl CIJevne voj,)Ve' (v" .1· •
1 ..' " 1)" 1 . , l - 'k I. I, ce_n-
tru
1
.llo 1 : :hC llllJC pr
1
sa presjecinn: :00---'
vo Jll0 Jc<pn -az::lt11 _ S lcmJ.ts Z11 ::.:aJl su _ .lU U JUS ,C.Jl.030.
Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima, sestarom; -sablonim
c
.·il' - ,,' '-. I'
1'·,· i-' V " d bi" . k - 1 ¥. a Ipros_oru ......,
no, UOl)lcaJenom ve lCJuom 1 C JlUom u sva 'om po ... ozaJu.,. -"
U tabeli 6.2., dati su simboli .za djevi i pdhor. leoti se, -l1ajcesce
u praksi.

Tabela 6.2.
Simboli za cijevi i pribor
Simbol Znacenje Simbol
i
Znocenje
-------
cijev
[;k.:J
r:kJ
·ci
venti/" ,
I I obod
,
t:l1
,
( nogJavok c ijftV;
,
zosun
!
I
provougoona rocvo
[;:.a::j
Ltfl
i slayino
.L
I
c'\ /{O$O: racva
,

,
priklopac
!----'i
spojnica
I
J;
r"
+
I
ukrsiljah

YroW sigurnosni
I
(

! rt.'dukciani ventii
holjena
1
B
venti! 'sisurnosti
zo cije'l
I
\::>i V
rf.'duktor odv(!jai! vade
S1
.

odvojac utljo
iona
Clftl!

[onae
0
usisna itorpo
c;;djJ
parornjflr iIi
vodomjer
.
ventit
koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno
r b)
Sl. 6.20. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz, bl shcmatski prikaz
270
.
:
<;:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom pa se
sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji; pri tom se cijevi
koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. Ponekad se, radi Dolie
preglednosti, cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. '
Na s1. 6.20. dat je uprose,cni i shematsJd prika:;:: jednog c:ijevnog -,"'oda.
Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU
J
a to'
su: t\lean .polozaj pojedinih elemenata, zatim precl1ik cijevi -i, eventualno, gla\'ne
dimenzije elemenata (sl. 6.21). •
Na s1. 6.22, dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea--
ka T-55. . .
____ _____

IJ ,!m
Sl. 6.21. Prinije!' koth'an;a cijcvnog voda
,. ,
,.
IZ 11
llZO l.E(i£NDA:
_ rot< (;ORfVA -_ Wi( (;O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY,o,C'-;
_ TOI( GOM"A I YA70lJ#A
_OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.C -- rOI( V,A,;;PUNA
SI. 6.22. Shematski prikaz uredaja. za napajanjc gorivom lla tenku T
J - prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 - hocni rezel"voari za gorivo; 3 - otvor Zll nalivanjc prednjcg.
rezervoaraj 4 - otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata; 5 -- ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe
visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo; 6 - spoljni rczervoari za gorivo; 7 .- deo srednjcg
rezervoara za spoj SD almosferom; 8 .. - otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara; 9 - pumpa Tisokog
pritiska za gorivo; 10 - pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(;seTDA; 11 - cijev 2a
dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse; 12 -- pumpa n,iskog pritisku 2a gorivo; 13 - sa-
kupljac viska gorivu; 14 - sTednji rezcrvoar za gorivo; 15 - grubi preCistac za goriv(); 16 -.
jac; 17 - djcvi za spoj sa atmosferom; 18 - cijev Za ispuf.tanje vazduha iz purnpe Yis(,kog priliska
i finog precistaca za gorivo; .19 -0-- djev za zagrijavanje goriva; 20·- razvodna slavlna za
gorivo; 21 - rucna pumpa za gorivo; 22 ._. otocni ventili rczervoara za gorivo
27l.
Uredaj Z3. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1. 6.22) _saCinjavaju: prednji
dva bocna xezervoaru, srcdnji re7;ervoa,r, tri spoljna rezei'voara, pumpa
visokog pririska, grubi prccistac goriva, fini precJstac gnriva, ruc.na pumpa z.a
gorivo, l'azvodna slavina, pumpa niskog pHtiska, rezervoar za slivanje goriva, ven-
til za ispustanje vazduha iz pWl1.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.
Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. U rezer-
voaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Radl
zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.
Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela, iza prednjeg
rezervoara. Postole dva boena rezervoara - desni i' lijevi.
Srednji rezei'\'oar ,sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp.e ploce. Spojcn je
sa lijevim bocnim rezervoarom i s.a spoljnim rezcrvoarOffi.
Spoljni rezervoari smje.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Ima ih tri,
a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.
.PITANJA
1. Sta su cijevi a 1;ta
L-. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn,os?
3. Koji matcrijuE se zu i<::rudu dje-vi?
4. ,Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u, a gdje cijcvi od edika?
5. ',Sla su priruunice a sta nao;lavci?
6. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi?
7. Stu till cijcvlll,ekmcl1ii?
8. i'labroj na,:ine spajun:ju cijcyi?
9. SUI. su cijenu zatvaraci i klko se dijek?
10. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca.
1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode?
12. Kako se vdi uproiiceno, a kuko shemursko prikazil.'unjc cijevnih vodova?
272
LITERATURA
1. Bartos, }. i dr.: Ca.sti strojo\' II i III Bratislava, 1972.
2. Baturin, A. T. i dr.: Detali masin, Moskva, 1971-
3. Blagojevic, D.: Masinski clementi, Sarajevo, 1974,
4. Drapil\ S.: Masinski elementi s konstrukcijama, Sarajevo, 1977.
5. Drapic_, S.: Masillski dementi s konstrukcijamu, Sarajevo, i97t .
6. Decker, K. H.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg, rvi.iinchcnJ 19-73.
7. Frischherz,-Domayer: Ivtaschincneiemente, Mtinchen, 1957.
8. Rercigonja, E.:, 'Strojni dementi Zagreb, 198.2.
9. Ivanovic, M., Srojanovic, M.: Kotrljajni idc.ji, Beograd, 1966.
10. J.: Rcduktori. Privredni pregled. Beograd.
] 1. Koludrovic, C.: Tehnicko crtanje ,u slid. Rijeka, 196G,
120 Kraut, D.: Strojarski priru(;,nlk. ,Zagreb, _1982.
13. Mosusov, B.: Masinski clementi I i II, Beograd, 1968.
14. Movin" Goljciker: Detali masin, Lenjingrad, 1971.
15. Niemann, G.: 1.'i.aschienenclemente I i II, Berlin, 1965.
1 G. NiciporCik, S. N. i dr.: Detall masin,v primerah i zadacall, i\1.insk, 1981.
17, Obcrsmit, E.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973.
] S. Sckulic, B.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole, I
Beograd, 1966. '
19. Sekulic, B.: Elementi strojeva III, Rijeka, 1971.
20. Zoe, A.: Masi.nski clementi, Beograd, 1969.
21.. Sojic, P.: Masinsld clementi, Beograd, 1968.
22. Trbojevic, M. i dr,: Re'duktori, Naucna knjiga, Beograd, 1977.
23. Vitus, D., Trboicvic, M.: Masinski elementi I, II i III, Beograd, 1978.
24. Volkov) V.: Etementi lll11SJ.nu i i II, Saraievo. 1969.
25. Veriga, S.: Masinski clementi, Beograd, 1972.
JUS, kaw.lozi i pl'Ospckti fabrika, izdanja SSNO
273
SADRZAj
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE .............. .
1.2. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA
1.3. STANDARD I I STANDARD,IZACIJA
1.3:1. Potreba za standardizacijom i sistem standarda
1.3.2. Redovi standardnih brojcYa
1.3.3. Primjena standard nih brojeva.
1.4. TOLERANCI]E .......... .
1.401. Osnovni pojmovi i definkijc
1.4.2. ISO-sistem tolerancija
1.4.3. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija
1.4.<1. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine
I A.S. Vrste nalijeganja ........... .
lA.G. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja
1.4.7. Izbor toicrancija i nalijcganja ...
£-. ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE)
2,1. ZAKOVANI SPOJEVI
2.1.
2.1.1. Zakovice (zaklvd)
2.1.2. Materija! za zakovice
2.1.3. Vrste zukovanih spojcva
2.1.4. Postupci zakivanja
ZAVARENI SPOJEVI
2.2.1. Osobine zavarenih konstrukcija
2.2.2. Oblici zavarenih spojeva
2.2.3. Prilmzivanje i kotiranje varova
2.2.4. Priprema limovu za zavarivanjc
2.2.5. ObJi,kovanje zavarenih konstrukcija
2,2.6. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva
2.3. LEMLJENI SPOJEV1
2.4. LIjEPLjENI SPOjEVI
2.5. KLINOVI I CIVIJE
2.5,;1. Uzduini klinovi
i kvalitet zavara
2.5.1.1. Uzduzni klinnvi sa nagibom ......... .
2.5.1.2. Uzduini klinovi bez nagiba (pera)
2.5.1.3. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova
2.5.1.4. OzIijebljeni i poligonalni spojevi ..................... ,'"
Strana
5
5
6
6
6
8
10
12
13
16
28
29
30
32
32
42
42
42
45
45
48
50
50
51
51
53
54
56
59
61
63
63
64
67
70
fj)
27,
2.5.2. Poprccni klinovi ......... ,
2.5.3. Civije (zatici)
2:6. VIJCI (ZAVRTNJI)
2.6,,1. Postanak zavojnice i navoja
2.6.2. Osnovnc veliCine navoja
'2.6.3. Vrste navoja
2.6.3,1. MetriCki na\'oj
2.4.3.2. Vitvortov (Witworth) navoj
2.6.3.4, Trapezni nuvoj
2.6.3.5. Kosi (testerasti) navoj
2.6.3.6. Obli 11avoj
2.6.4. Oznutavunje navoja
2.6.5.
2.6,6.
2.6.7.
Konsv:uktivni obEd vijaka
Navrtke . " .. '
1vlaterijal i oznacavanje vijaka i !1avrtki
2.6.8. Navojni spojevi i navojni prenosnici
2.6.9. Pudloznc ploCice
2.6.10. Osigurank l1uvojnih spojeva
2.6.11. Kljuccvi i odvrtaci
2.6.12. Proracun vijaka
2.6.13. Kontrola izrade navo.b
2.7. OPRGGE ..
2.7,1.
2.7.2.
Hamjc-nu opruga
Vrste opruga .
2.7.2.1. Heksione opruge.
2.7.2.2. Torzione upruge
2.7.2.3. Prstenaste opruge
2.7.3. Materijali za oprugc.
2.7.4. Karak.teristiku i rad oprugc
2.7.5. Proracun fleksionih opruga
2.7.6. Pn)racun zavojnc opruge.
2.7.7. Gumeni jastu':lci
3. ELEMENTI -ZA KRUZNO KRETANJE ..
3.1. OSOVINE
3.2. OSOVINICE (SVORNJACI)
3.2.1. Osigurimje osovinicu.
3.2.2. Promcull osodnica
3.3. VRATlLA
3.4. RUKAVe!..
3.4.1. Vrste rukavaca
3.4.2. Proractm" radijalnih rukavaca
3.4.3. Proracull aksijalnih ruk:lVw.;a
3.5. LEZISTA (LEZAjEVI)
276
3.5.1. Klizl1ft leziSta
3.5.1.1. Konstrukcija rudijalnih Idista
3.5.1.2. Konstrukcija aksijalnih Idista
3.5.1.3. Podmazivanjc kliznih ldista
. . . . . . . ! . . .
72
7.3
7.6
76
7.8
79
79
80
83
85
87
88
89
96
100
101
103
104
107
ill
114
116
116
! !6
116
117
119
1 i9
l20
12(}
J24
125
127
127
129
130
i31
133
138
138
139
143
145
145
145
152
153
3.5.1'.4. Maziva
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
3.5.2. Kotrljajuca IdiSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobine
3.5.2.2. Tipovi kotrljajuCih le.zista
3.5.2.3. Oznacavanje kotrljajuCih leia;a.
3.5.2.4. Ugradnja letaja 1 uletiStenje vratila ............. .
3.5.2.5. Postavljanjc, skidallje j odrZavanje kotrijaju6h lezaju
3.5.2.6. Izbor kotrljajuCih leiiSta ...... , '" ........ , ..
3.5.2.7. Ostecenja kC!u}iajnih letaja ...................... .
3.5.2.8. Podmazival1je kotrljajuCih lezista .............. .
3.5.2,9. Zaptivanje kotrijajuCih !eiisla ............ .
3.6. Sl'OJNICE (SPOJ!CE)
3.6.1. Krute spojnice
3.6.2. Dilatacione spojnice
3.6.3. Elasticne spojnicc
3.6.4. Zglavkuste spojnice
3.6.5. Iskljucne spojnice
3.6.6. Ukljlitno-isk!jucne spojnicc.
'3.6.7. Spojnice sa daljinskim l.lpravljanjem
3.6.H. Specijaine Spojl1icc ........ .
3.6.9. Hidrodinamicke (rurbohidraulicke) spojnicc
4. ELE1viENTI ZA PlZENOS Kl{ETA.NJA
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA. .
4.2. FRll(CI0l"-JI TOCKOVI
4:"2.1. Princip, tada i podjda frikcionill prenosnika
(PRENOSNICI)
4.2.2. lo'rikcioni prcnosnici za stalan prcnosni odnos ........ .
4.2.3. Frikcioni tockovi zu prornjenljiv prenosnl odnos (varijatori) . ' ..
4.3. PRENOS
4.3.1. Opsti pojmovio d.efinicijc i podjela
4.3.2. Glavna obilje1ju zll-pcanika
4.3.3. Osnmrno pravilo sprezanja zllbaca zup':anik.a
4.3.4. Oblici profila zUbaca . " .. " ........ .
4.3.5. Slandar'dni_ profil za 'cilindricnc zupcauikc .. : .
4.3.6. Cilindricni zupcanici sa zupcima ...
4.3.7. Jcdnostruki i YiSestruki prenosi
4.3.8. Ak'tlvnu duiina dodirnice, dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja
4.3.9. ,Zupcanid sa l11alim brojem zubaca
4.3.10. Cilindricni zupcanici kosim:,'zupcima ...... .
4.3.11. Materijal za zup¢anike
4.3.12< Sile na zupcu cilirlaricnih zupcanik::! .i optere.cenja vr<llila
4.3.13. K.onicni zupcanici
4.3.14. Cilindricni zuvojni L:upcanici
4.3.15. PliZui parovi
4.3.16. KonstruktivIli oblici zupeanika
4.3.17. Konttola zupcauika .......... .
4.4. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl.. . . ......... .
4.4.1. Princip rada., osobine i podjela
4.4.2. Ma1.erijal i dimenzijc remcno\'a
155
156
159'
159
160
163
165
166 .
167
176
176
177
1)8
179
182
183
184
185
186
188
189
191
193
193
195
195
196
19B
201
201
204
205
206
208
210
213
214
215
217
219
220
222
226
226
228
230
232
232
234
6
-----
4.4.3. Remenice (kaisnici)
4.4.4. NaCini spajanja i zatezanja remenova
4.5. LANCASTI PRENOSNICI ..... .
4.5.1. Princip rada i osobine
4.5.2. Vrste ianaca za prenos
4.5.3. Lancanici ..
4.5. U2ETNI PRENOS (PRENOS U2ETOM)
5. REDUKTORI
5.1. ZADATAK J PODJELA
5.2. OSNOVNE KONSTRUKCIJE I KINEMATSKE SHEME REDUKTORA
5.3. PLANETARNI- REDUKTORI ............ .
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
.6.1> CI)llVI
6.1.1. Vrste djevi ..
6.1.2. Matcrija1 i primjena djevi ..
6.L3. Spajunje eijeyj
6.1.4. Kompcn7.acionc i savitljive cijevi.
6,1.5. Zaptivauk i izolacija' cijevuih vodoyu
6.2. CIJEVNI ZATVAH.ACI ...
6.2.1. Veutili
6.2.2. Zasuni
6.2,3. Priklopci (zaklopci)
6.2.4. Slavine (pipci)
6.3. CIJEVNI VODOVI. I SHEl",lATSKO' PRIKAZIVANJE
237
239
241
241
242
245
246
249
249
251
255
255
258
258
258 -
259
26)
262
262
264
265
267
267
268
269
-:. ,'- 4<
.'

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC

Recenzenti _ _ _ , . f ' _" , DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __ EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" Energojnve~t -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm' Zvo-rni~

Lektot

MILA MALJUKANOV1G

PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznavanjcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd radnika u neposrednoj proizvodnji~ posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o projesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u proizvodl~ii iii eksploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova. ,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £--kvalitetnije obav(jati svoje zadatke £, istovl'cmeno, ul1~jeStO' pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £ racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa, --ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ elementi~ u OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije, crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim maJ~'nsk£m d{'jelom iii sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog poglavlja data su kontl'oina pita?~ia, a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe, Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'brojnom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbem'ha, Autor

Naslovna ~trana MUSA REHIC

llustratori BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC

Tchni~ki

urcdnik

MILORAD BAlIIC

Rorektor BRANISLAVA VARICAK

Izdai~

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i na~tavna sredstva, SlIrajcI!()

Za -i;!:dava(;a

SAVO ZIROJEVIC.

Tirai: 10000 pcimiera~a

Stllihpa: "MINERVA"; lzdava~ka~!Hamparska radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska dcJatno~t, Suboticu

Z3 stll1npariju LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.

Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i He-~cegovineudibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,

od,o_b~io

je

i~davanje

i,upotrebu ovog

1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene. Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - elemenata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik, veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" zupcari~ci- itd.). ,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonskll osovina i tocak, tocak i bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom). Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. U pra\ri!u svaki masinski elelUent'vr~l odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju . i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j din~cnzije. S obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih demenata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi manju zavisnost od kooperanata. Elementi svake'masine medusobno su sjedi I1 jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epohetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharpzama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, ctizalic~, pumpe i s1.). Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer osnovne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama 5

Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjenljivosti dijelova. ' . Civijc. sto' znaCi da se dijelovi)e~ne maslne mogu. Sumar. Posebno ce biti korisno uociti aplikacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima saradnje sa JNA.voda. masina' i s1. materijala i 81. Standarcli su propisi ko)i omogucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. bolje' iskoristavanje investicija. Do danas Sll doneseni mnogi ~tand~rdl ~z 8vih grana pI'ivrede. MjeJ.dementi koji su k~ral. rehnoloske i ekon.) i b) posebna' grtlp. poboljsavanje kvaIiteta. stavlJcn n3 .Elektrotehnika i elektroindustrija" 7 .a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji) metalurgiji. lancani i uzetni prenos) i .lno:'a bItl.a donosi _drZa'.teristicni za neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr.~ elemente sa. spojnice i Iezista).privrede obavljaju masine.).araCi).e. masinu. u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo8tatku takvih preporuka ~ standardi drugih ze111alja' i naucna dostig~uca.i unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll). drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l. 'rudarstvu) gradevinarstvu. skraCivan. saob:racaju itd. Svaki jugos]ovenski standard.unarodnih preporuka. Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga..za drugu Osnovni i opsti Stalldardi~ Rudarstvo i prerada ininerala.avisuo od njihovc namjene (npr.ogovotom i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca. Proizvodi pteradc kozc. s11101a.i poene sa stahdardizacijom. naucne. vijci. Pored nacionalnih. laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova.avnu diskuslju.3. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- l~l. tehnologije materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu. jednostavnije i jeftinije proizvodnje.ation)) donosenjem med.a l:a polju intelektualne. Cinjcni~a da se masinski elementi pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost da sc oni proizvode serijski i musovno.. se pojednostavlj!lie .benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc. i omogucavanja :raclOnal~l!e prC:1zvodnje. obIik.STANDARDI T STANDARDIZACljA 3. Ovaj ud7. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda Grana A Grana B Grana C Grana D Grana -E Grana F Grana G Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata."godin.to su masinski clementi koji su zajednieki za masine raznih tipova~ nC7. tehnicke mehanike) otpornosti materijalu.e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.clemente z'a provode. -Oni definisu kvalitet proiZvdda~ climenzije.ine. -. leZ'ist:>" opruge i 51. Y. prirodnih i vj'estackih plas-ticnih masa i kosriju. Time. . trgovaca'i nosilaca naucne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi.asi'nskih e!emcnata . ! Grane stangardi7:acije sri: l. upotrijebiti i.clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi. l?ridino' kretan/c (osovine. uglja i nafte.1.2.:atila. Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike.. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno angazovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. navrtke) osovine... zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja ' posebna paznjai Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko'-materijalnim sredstvima INA. klipovi. Nasa zemlJa Je. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat us~1adlvar:Ja potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnzvodaca i 1'otr08aea). . Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu. prcma namjcni. Standardiiacija pruza visestruke prednosti: uvod~nje masoyne. klipnjace. celicl1(:l u~ad. klinovi. Idipni prstenovi. tezinu) pakovanje.nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.~je teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\. zupeanid) remenski. \:r~J medunarodna organizacija Za standardizaciju -~ ISO. Uskladivan. kuke.()gU sc w.. dijele na: clemente za ""bajanjc (zabn'icc.. nacin isporuke proizvodir itd. iii wicionabie standardc. Nagli poslijcratni razvoj ind. osovinice.Q. postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi (fabric~i) standardi. vratila."ni aparati i proizvodi precizne mehanike.ustrije u nas uslovio je da se od 1952.)mske aktivnosti. S'vaka industrijski -razvijena zeml. proizvodnje. ~~ opst~m tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda.e u: nasoj zeml. -.. Grana L Masino gradnja i metalna industrija Grana M Grana N . Grana H Hemijska industrija~ A Jat j pribor" Grana K.'stati u clvije 'osnovne grupe: a) opsta grupa masinskih elcmenata -. p'ravila tehnickog crtanj~. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine ~l1asirie konstruisati gotovo iskljucivo od standardnih dijelova. Uvodenje stan~ darda (standardizaci. Pri tome se koriste. koljenasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem. Radi lakse zamjene dijelova. (International StandardIzIng Organis. Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u 16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. Metaiurgij'a i tehnologija prerade metal~. vij~j i opruge). dohosi i. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja drugih privrednih grana. Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska industrija~ Tekstilna industrija. koturovi kod dizaIica i s1. gumc.a m. dok je u -fazi prijedlog~.e nacionaltiih standarda pojedinih ddava. potrosaca.:stvo. ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna.

tih. razliku iZlUedu d~a -sllsjedria cIuua. zbog_ veceg broja uiata i mj~rnih instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove proizvode. kon. obim i povrsina toga kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi. bolk kori8tenjc masinu ~ sniZcnje troskova za. 1.200 i 250 koji se uzimaju za na.. SL L Obiljezavan.2. 750~ 1500 i 3000 koji se primjenjuju za brojeve oktctaja elekttomotora. kritiCki i postupno kor.odnos (s1.25. R20 i R40. Propisane vrijednosti poluprecnika z.ednG"ti.25.a): _ID NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema JUS A.b.d mm.14 bli"k fe.erenja itd. korijena'i s1. po ". 'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<. z. npr. dozyoljena naprezanja. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda. manji je . tezine.. 0- 40 111l1l.. brojeve 375. a) O~novni red RlO sadrzi.3.15 ko.10.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:.. L '=0 I .uiat.3 za konus ddavanja alam l. odn.e dan "dova 1'10. brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.istiti..)konus" i navedenim Od110S(}ill. 2 5~ 42' 38" Propisi za zaoblJenJa. 0.).c konusa (a) i n. 2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti. Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova.. 11 niz ve1iCilla koje su se odomacile u.edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom '(sL I. : 5 oeita ~e: nagib : 10.ll_ tab eli. sile.a~'edenc 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe.ko~o~~j~ka itd.c<.. cline se znatno povecava izddljivost masinskill dijelova (s1. vri.': 25' . Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje piramid. koli~nika. Izracunati kUnus.3.'.1. 1 .cj~a\' ::'htpomene uz labelu 1.~6" ug~o po- . 1. Rjdenj.u 3. I.: II wbel" 1. za: jednoobraznoiku. -c) Osmwni red R40 sadri!. razlike.ovi. 5. b.2. ' Povl'sina nagrluta sarnO S i. ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.a novcane vrijednosti i s1. dobavne koljcine.ina. povrsine. Prim. 160.5. "Cf.AO. D 60 111m. Phd konusom se ppdrazumijeva. intervali m.k L k Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k m~ precnik mijenja -za 1 mm. 4().002) su: duzinske mjere. 1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.2. Primjenorn. bro. brzine. a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro). NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pOtrosnju materijala. zbira. la).'a~' m'asini .ena staitdardnih bro.1. Primjeri I (j)~d) . J : 60. 0.16.tandardnih brojeva (neki precnici kotrIjajucih Jez~ja inavoia~ sirina zeJje~nicJ. ali su yeci trosk.dnc brojeve treba razumno. Postoji . zapremine. Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill. a ha duzini {za razliku D . medu:tim. po:cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu.15.jeva Propisi za konusf £ nagibc. 1": rt.' "'" ~. standard pokrivaju potr~bu 10 . ~ "' 3.e uporreblja\'aju za ffijcrenje rnase. ili proracunom. snage. hrojevi okretaja.agiba (b) Standar.0. presjeci. cijen1ih zatvaraea i sl. 100.zivlle pritiske. 2.jere nisu iz Teda . 1ma. slu.ijeva kad mjera ne ~ozc biti standardna jer proistice u vidu.' a cije m.ju obodnih br:r. U tabeli 1.3. standaidnih mjera. 125. nag-ib.\ urvrduje slobodnim i:Zborom. ugao konma 7" 11. pored o5talih.i. bw. :n. pored ostalih.e). Ako ~e usvoji n = 3. :upr.s. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik. zatim brojeve 6.' nazivom . b) LudoU<". Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama.gubitak materijala.~'D . Tabela 1. Propisani poluprechid :LuobljenJa j rum Q.. brojeve 0. 5 i JQ koji. sa vise Clanova i maniom razlik6m h1euu rijima. .. mjerne instrumenre i obrtna sredstva. d ! =_ 100 mm. I. Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr. nagib je dovoljna obiljeziti ~amo brojnim odnosom. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).)..apbljenja predstavljene su. upotrebi j koje kao. finijih redova. l.

potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di.52--::!2.u duZinsku mjeru~ koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja. Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama.3..s ciljem postizanja odredenih naIijegania.3.:.578_1 __ ~~J kOn:~~.'L~~_I Q._~~ __ . izbjegavati.Tabela 1.5~. 2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I 2 trcha da iroaju standardm.. 1. Predstavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se sa ).. 1. zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja. L~_'./Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu sklapaju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama.:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem mjera prilikom sklapanja dijclova. ' Zbog tog!! su industrijski razvij~ne zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi tzv.~:_~~~_')_i ~(110. Medutim.medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern. Na primjer> osovinu mozemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru. 1: O.-: ~~~gib (1 --'[-- Uga~"- 19.¥:O -=:-. P'ri razmatranju tolerancija. Zbog toga je .~I:::Y-:~-_ -F ___ . -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumijevaju se one duzinske mjere precimeta.izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1.500)'1 : __1:J.1. Sklapanje tih· dijelova mciguce je sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim granicilma. I 1(36. Mjeren.I __ 25' l~i 1_1' _'_'_]_~ ____ :. Osnovni pojmovi i dcfinicije.4. nazivne mjere.--__ ~~ _____ . a njen prccnik . a sta maSine? 4) Sta je masinski sklop.).__ . radniku je data mogucnost da zadovolji konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela. Spoljne i unutrasnje mjere.652). fia scrijskom i masovnom proizvodnjom.ucna disciplina? 3) Sta su m-ehanizmi.:. Jugoslaveriski standardi za tolerancije duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci.:~24-T~: i~ .elova nuZno je zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'12 81._l..1.i11o. 1.prcdmeta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a. po mogucnosti.d". " 2 1. TOLERANCIJE U vrijeme zanatske proi.:~~~5-i 1:40 malIla odstupanja ad ._.~J__.a. Preds~avnlk unutrasn)lh m}era u standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor. ..'~9 (1'.~.i' I 0'3~CI~~_!I __ -.4.:(i'~~~!l I --l. Sla su podeSeni broj'evi? ]0). Savremena industri..111:20 :1~~::::~1..--.. 30~ -:-.072) I' Ugao II ~onus -.~~·~. . provrt) i oznacava se sa p. Propisi za konuse i nagibe -·~O~:-"" I ___ '~_~ Nagib I l:n ! I .a. poznat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. 9) Oblasnlti pojmove: osnovni red.zeIjenih mjera prilikom izrade komada. 1. 6) Sta sc postize standardizacijom? 7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi? 8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.a sa razliCitim sisteniima"odstupanja. 1. prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine mjernog alata spolja .)]. Osim toga. mjernih i l1strumenata i s1. a sta masinska grup'a? 5) Objasni opstu'i posebou' grupu ma~inskih elemenata. 11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa.mjera.::-(116)-1~:::(1 32)--:::.~ 1-: _ i:~~~I~::~~:i}:::I= :~' i_ (1 .lata nala~e .41o~ 58~':6~.2).~________~O~~::" (1 14.866 (1.u radijalnom smjeru. vrijednosL 3) Ugao podesavanja alata nu masini je PITANJA 1) Stu nazivamo ma§inskim elementom? 2) ~ta obuhvataiu masinski elementi kao no.~znut:ra izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1.e rijesilo sve~ jer· su se pojavili problemi pri razinjeni proizvoda izfnedu zemal. ne moz~' dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno. i-.289_I~I~.e spoljnib mjera Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc. 13 . pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10 ko. izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. pri montazi. ovim se ni.---" I :~_~1'52:~_ Napomenc uz tabelu t. 1) Vrijcdllostj u zagradama treba.~)--I ". ._III_--'_'_5__ '_'.:L.204)1 (75') 1"1'0 I 1120 15'43'30": !_-'--'0. jer bi se time poremetio neprekidlli Ianac proizvodnjc . Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu tacnQst mjere.-1.(111. 3).1__-~.).Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.44) i (14') __i j I I __ ~1(13. Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja. kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata..A' '.uzepja i nagiha.1.

ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.4).<1 sve spoljne mjere. uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su ~lla crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.D. upisuje .j ~ I . N---'>-j J t -. krate. Nazlvna mjera CD. Gramcne mjere.D.toleranc~jskih pol. odn.2. odn... Tolerancija CT) je.3. . I)onja granicna mjera (D. mjera manja od_ naiiv~e nljere:.""--. gornje. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .e. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta . Nazivno odstupanje 'jc' razlik~ T = Du ~ D. "donje odstupanje" je alge:" barska razlika izm. as) je'~~lgebarska razlika'izmedu stvarn'e mjere i nazivne ~ mjere: A..j. 'J' = d'g' -' d~~.p odn.a: a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:. izmeau. odn. aq) ili l . dd) je najmanja dozvoljena mJera. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao osnova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR.odn. d. ad)' Hi.:.15 14 . krace.. 1. 6 SI. odn.. Gornja. love lUJcre swlric nctacnost mjerenja.-~•. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere.-pIus nazivne mjere.::: Ag = D" -. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa. (81. 3.81. 1.graniCne mjere i nazivne mjere.f I. -= ds - Srvarno odstupanje CA.osovinc ~ ~nialim slovima. Mjerenje unutrasn. stvarno o~tupanje.._ donje i.. aa -= d~ . 1. dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izradc-nag komada. Sl. Stvarna HAjeru (D".netachost izraq. d g ) jc najveca dozvolJcna mjera. 6. Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru.tacka __ erta. = D.. odn. b) i e) tolerau. N .ih mjera l\1.mjer<.~ U zavisnosti od funkcije m. odn. M)ere: spoljne (S). U sirem smiSlu.swpan}e (Ad.>. Prinljeri definisanih spoljnih.. 1.=-d[!-~ d. Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze l1l~ati stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim.cijska 'polja' dcidiniju ~ imltu lini)u.4. i\1oze biti nazivno.granitna mjera (Dg)_. . OSOV/fi/. c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-. a sa minus ( . 5 Lt (e)..-' D~ -odll.~e u crteze i ostalu tehniCku dokumentadju. I 5 "' . G 8.Izraz "osovina" vazi 7.a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia polozaja . a izraz "rupa') za svc unutrasnje mjere. 2. "gornje" odst~panje 'je alge-' barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne . razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re: 5. odstupan. ukljucujuCi i greske pi·i mjcrenju~ 4.mjerc j-llazivne injerc_: A~ =~Dd . ---+.. .oznacava dozvoljenu.edu dorij~ granicnc. unutrasnje neodrcdcne (N) . ( +) ako je graniCna mjera vec-a od Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn.) ako je gran'iena ' . tolerandja .jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene mjere (N). Donje nazivno Od.. d.u~odn.. ag .

5. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j. Za'istu nazivnu mjeru. odnosno stepen tacnosti izradc. ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta.04 = 5()~04 mm. precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu vrijednost.0.4).0. 16 17 . a malim za osO\. a donje (-). Tolerancijsko polje H lezi na nuIto. donia granicna mjcra ' dd = d + ad = 50 + (-. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini. a ako se nalazi na nultoj-liniji. tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu.+ 0. . iznad 400-500 mm '(tabela 1. u odnosu na nultu liniju.0. Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta.. 1. za sva podrucja l1azivnih mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09.d ll = 50. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju. pa se donhl. tolerancijsko poJje .~h" dodiruje nultu liniju (gornje odstupanje jednal.03) = 49. za tolerancijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).5).i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine ]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1. iznad 6-10 nun.:::o uuli). su na 2 do 3 manjt} podrucja.04 pojedini elementi to1erandje iznose: . r<'Z:aiitet wlemnqie izr~:?ava vcliCinu toleranciiskog poljti.97 =.Da 50 + 0. tako da je gornja granicna mjera veca. ali obratan polozar Polja od "a" do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane. Hniji (donje ocistupanje jednako nuli).49. Primjer 2: Za OSOViilU o 50 -! 0. Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan.06 .0. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu. 50. VeCi hrpjevJ o!. gornjim i donjirn odstupanjem.5). Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl.ine (s1. kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obrazuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE.linije.04 .g polja: prc. Tolerancijska polja z.07 mm.06 pojedini elemen.a rupe ad A do G leze iznad nulte linije. HfJr.7.= D + Ag = + Ad = = T =: Dg .ma nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede. Polja M do ZC leze ispod uuIte linije. ti'toletancije iznose: _ 0. Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.02 mm. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje nazivnih mjera.0. a ne -ad polozaja tolcrancij~l\:.vccu to1cranciju. granicna mjera podudara sa. ISO-sistem toierancija Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema nultoj liniji. zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne mjere.04 mm. tako da su obje granicne injere vece od nazivnc_mjere. .02) = 49. 1.08 mm. polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu liniju. K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila.97 mm.06 =. Obrnuto. 50 + (. 50.' . iznad 3-6 mm. Ako se tolerancijsko polje nalazi iznad milte .5)._ a sa "zc" najvetu vrijednost. .nacavaju grublji kvalitct.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do 3 150 nun (tabel" 1. Primjer 1: Za otvot O 5·0 + 0.03 gornje odstupanje a g = +.98 mm.0.2.4. po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.98 = 0'.nazivnom rnjerom.03 mm. U grafickom prikazivanjl. donjc odstupanje ad = .06 mm..ganja.49. Neka od ovih podrucja prosirem.tolerandja_ T = d g . 1. D Aa = .-. Nazivne mjere iznad 500 do S1. za istu nazivnu mjero. a sa ZC najmanju vrijednost. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova. D(I. tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+). Polja J i K sijeku nuItu liniju..06 mm. gornje odsrupanje ima predznak (+). j to velikim slovima za rripe.02 _ gamje odstupanje donjc odstupanje gornja granicna mjcra donja granicna mjera tolerancija Ag Dg = = . kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.:1. precnik osovine sa tolerancijskim poljem "a" ima najmanju vrijednost. dakle .0. gornja granicna mjcra d g = d -+ au = 50 + 0. a danja manja od nazivne mjere.

.."" '-/ M. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podrucja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi: \ i'~ 0.."-~--.. .')lN B){UUZO i __ T = - 80 .-j-. 1z tabele 1A.. 0 0 '" ::.- gotnje odsmpinje gornja grunicna mjera AI! Ad +- T = 30 + 46 ".-- I I 6' ~:: ~ ~ NM 00' .-..7.-'-: : .. :r:: i ~jl' -H~N _ -:. .OO"-O'-<')<:I\MOOOO ~! 11-=-:·~0-. 1z tabc1e..Ad = 80 +.:::..-----~--. odn. ...-.'" -<.00. G gO P8.- >: ~ ~'U-~ ~ L-~---....---l-..q-t-"""Wl:-.. <:) 0 ' 0 ---.~..~ M ~ M ~ ~ 00 M N .1._N _ _ _ _~N__'_<"'._.. : ..<J'l ::2 N 0-:0 ~ -: s:0 ."n-.... " " ~ c ----...- ~'I .--.. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5 u~lav­ nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice. I M ~ .~--~-=-:+.j 15 Ifj~"d~.-----....5) ...ua mjcra ad = af! ...4.-. N -i.. ...-I ~ ~ il M 'I 'I"<IT . EJ~U!P.0.~--~~---.00 ~ .~-.030 mill. iznad . -'i H_H_~HHH~_~~HHHHHHH_ . donje odstupanje Ad ~ +-.0 80H9 zna'ci: precnik rupe 80 mm.~ I <:! 0 0 "--' i N"'<t\OOO01\Or"01~. . -.. odn. r-.. .-------. To prakticno znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. gamjc odstupanje a g ""~ -.-<~<rlo\MOOOOOOO<:)O _.-!N-. = donja graniba.- '" ~ ~ ~ N ~ 0 " " " " '" " " " " " '" " '" ~ 0 ~ ~ ~ Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0. Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m. >-<-. -.su u tab eli 1..-.. tr.80) = 39. .--~..-. Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do 500 rum...---I -------_.:.~~.------..---- ~.::: C '" g 00 i :.::tJ::-'.4s'lrT + 0...._. ocr "0. M en '" cc <I . ~ 0"0 0 . M '" -'" .50 do 80~ vrijednost osnovne_ lbierancije'.t osnovne' tolenincije T = 100 pm..§J H S ilii~g N"" 01 NM~~~~~~~~~~ii~ggggg """ b\ -. " " " " ~ " " " " '" '" " " g '" '" 00 . za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6.jere iznad 500 do 3 150 mm za rupe i osovine date -.--. _ M_' _M<"'1tnoo I .180 ftm~ r~r~~~rrrrhrrbH~~Hrr ..:('i'<t\"'-. ~ ~ I--:~ ~--. donjc odstupimje gornj'a grani'.--~ .ll1. 1z tabele 1.:.. ...-"-.ID min ' Dm:£<...l<"".0. £ t1 --.Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ".~J1..~--='--:-~-..~-.8. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra iz~ nad 30 do 50......~.. Zapolja od A do H osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima.. '" ~ ooo~N~"'~~"'~ig§iggg : : s.g -_._.2.-. r:: t. a~ .znaCi: precnik osovine 80 rum..::t t.C. tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9._ \0 N .a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku preina JUS M.um_ ...urn}..g::.- c.~ ~ ~ c.. ..1".." Z!'U Z p:J.. PHmjer L Odrcditi tolcranciju~ na%ivna odstupanja i grullicne mje1'~ ~u rupu.~ S :---' -..OOO I O.---. ~ ..-. .. onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad gornjeg odstupanja -CAd = Ag . Broj jedinica toleranci... 1.osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T.... ...\. nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O.. oznacava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc......-<.--<('1".'~"i2.~. I ! -~. ". ---I-~~~"~'-'.. PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem. V': co <"'1 -< M <'I .~. dg = d + au' = 40 +....:. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju.180) 39.-< ~ ---.T-= i· n.·~-~ ~-~"--~---'·-·- I ] _.--. ~. kvalitet tolerancije g.'0' ~C'lc_r_. Iz tabele 1. U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO.. a za polja od J do' ZC -gOl'njim odstupunjima. ~ ~ f. - N N 0 '" " ~ N N ~ ~ " c 10 W " 0..T = 46 lim.-----. 080~8 . 80.100 = .-UBl..... ad = au -:.6.~-.- """"I:--O\'«)-oo<n'-O . pored nazivne mjere...7.:.~ ~ ~ "--..( D ." I -'~-·······"·-'-·~--'''''-~~~~''C~--~-~-~-~···~-·-C .. +.-. tolerancijsko~ polje "e"..-.( .0 ... I ~ "l OS. tolerancije "i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a. a osnovna odstupanja tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1." 0 a ~ ~ '"q~. '" '" ~ . 00 $.---.~ N 'C ~ 00....<noo'<t~f'. M.::~h 0 0 0 0 0o o o o 0-0 0 0 ' 00 ~ g g ------~~:~.i i I~ fl ....-----. Odrc-diti toleranciju.. 1 j «'>'tJ.. .0.076 = 'd ! Dg = D ...-----..~ 0l <".. . za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!..------------.":. Tako npr.:..076 mm. ----~- i-~...30.}! '!'O.030 "" Primjcl' 2.."~_76/~m.... ..0. ..Ig . mjcra dd = d + ad = 40 --!-.001 D [I'm]..oc t-' .. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50.'':'"'" 00 \0 ('-1 ._·.g~~~sgggg'g ~ ~ 'V..--~ 5 1-"'----'--~ -~~.~--. onda se gonije odstupauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i . Analogno.-::. ... Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep).\C~.:.. dor}ja granicrh'l -mjera +.00 ..~ =--~~ NZ£-= \C Q1---=------:·.. ~'----------------'~--------.."T).l:)20 mrno 18 19 .-M'~~~_" ~I '1 8~ ~:~ i2!§ ~ ~I -_('.' [mm] kao geometrijska sredina poc-etne mjere D min (mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih mjera.80..-::::' ~ '<T'~? _ 0001 :-. . vdjedno:. I I ~ ~ 0 ~ 0 ~ N ~ ~ ~ .AI... iil II.dgovaraju gornjirn odstupanjima.910 111m.'I ' . ~ '<t .:. i 1. "..1 [.('1(>". za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD.-~~~-oo~-"'-~-. --5 \C " -~..--:' j'gooo:I .--...:. _ Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju.T..tolcrandja sklopa 080H9je8. iznad 50 do 80. 0' ~i ~ . 1" ! 1-----trl 0 0 .urn..Au = 80 Dd = D 80. -. za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o..

-----. 'i I _'~'_' _ 40_. .6 ---~ " 1250)) J 600 195 230 310 500 ) I ! ! 780 1250 1500 1950 5000 7800 7.~.IT'12! IT 13 " i IT 14: IT 15 -~- £/ Tabela 1.--.ii'l ~.~. ..Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u .lj. § ''-_100'. .8 440 500 i 700 1100 1750 4400 5000 4.)~~.'I~g~-~~~~~~----~_~~~-I-" 50 65 I __~~_3~? _ .~-'-l.-l--l~~T~~~-'j-Il-)-r I I: I +290 I 150 -+-95 i :-._~~=I B_.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.·V. ._~?_ i : +-340 I -d90 1+140 i . m·~t\~~I·~~~~-II-~i 16 ".~~-~I--~-~.~.~QJ ~..p~nje.=~"51j"~~:'-. 8600 11. .:\ Vrij"'G-lH..lIOO 1750 .-''''''-----.165 320 800 1250 2000 I 5.'. " 24" .~~' '450' .-----'"---''' 14--~-" '18 24 "i :'.-.--._-_-l ~ c -:~ -CD-'----13.131) I --Ii-. 1". ~a toleran~'ijsk~"~~.-_ " 50" -120 .32 -1-40 .2 ----- I.}~-i..~. 4 4 0 .-'r--E~-T- EF --i'F.-7(iO -1-':.-!>li~II!ijl~~~~~~~.'--'-50 (.=-:-:_8 I -I--~.--}-~~=~.. 860 . ______ ~-[I~~~~~~).-- II"-'~~-.:-~. (tlnl) za na:d.·-'-"--"i-- ~---"-"----i--------"-'-'i- .6. ! IT 11 . ---.:.A1.~~~}~~'"~~:~::f--~~.-~~J~.-L20i_c41il-::I.'-1500[-. ~ .-.~" 560 2300 3000 4-200 - 5600 5.-i4(-=-~niij-L 1401 +460 I 120 +72 e43 l---~: 0 I .---.:_ ~~~-_-__~_-~]. =-~=~~~~~:g-=E ':~J~-] F'"-~-. Art..---. ....:·ltG.--.1:3 T8'le." 2500 370 600 700 . _.Lfm (JUS /I.8 1600" 2000 lOGO. 5400 13500 nl6 -- 13)5 Oznaka h'Gliteta IT 8 IT 9 IT 10 1.._~. !. 1 +260 cZOO I ~ B -:-145" +B5 ! 0- !=~=~t:~~~:::I·-l~~I:iii~J~mj i ------.~~ !:-=.50 156-.. ."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum.------""--~------' .~~=-~-T.~ 1--~':'=:1~f:~~1~--:1 1~~~I-:~1~~lii~FI !. (JUS M.. "'--~I--r~U~=:1 l:~~~~=[~t_!~%='{" -.3fbTI7i5:::-:H20 · . 280 440 i f800 4400 7000 .! : 68 ---.:~.-Sti Podmcjc m..~~ ~-- Doni~~~d. .! ____ ! ." 3150 330 540 1350 2100 i I' 3300 . 1.6 .-=--!.1 CHW'I!l.-.1_-_- ! i I r-20 c..0 2500...6 -.--- 920 2100 3700 6000 9200 11000 9.1 .---." -c-- .-62 . -40-1.121) in 630 11 14 -1- i5 2800 3200 16 i izmd SOG do . .zlv -db mjen: mIl.=~~.-.~~~j~~~_.-II 115 I° I _ 0 -_-_-1 0 0 CJ .Al.12 1__ 0 I I i 14 l--~-~--._-"~J ___ i I Za sve k<:alitete '11~~~d:. I 30 -~-~~"i-.: 2. . 1000 _ 125{) 660 --- 1650 2600 3100 6600 6._.0 !-900 i 1400 1050 i 800" tODO 36 260 42( . -~:84~:J~~~!~ '1 __________ U30 " Odstupanja u tolel'll. I 9-[--0-~I t:: IN __ __ II -H _.6 i I :=.----------i Podruc)e n~:wlllh illJera 1=. }-135 .!~~l~ .1a J ..~~fl=:~. Osnovna odstup!..4 --!-630 -" 800 -!---50 56 .---i j 0 0 ' I . --400 -. .

400.-201'.=.• ·.. LI:76·..'bice P...-. '--294 L. -. ~ .-I ' ! ~1~.. r-~~---'F-~~'~~-'~'F-=.6."--~---- - iPdoZC! 1"·"""--'-------· P .~~6...~ 1-~~~-!.:. !ct... ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 =/_ .1 .i..J -8 -J5".. 3 3 .18 do 30'mm..1 --9--!-.475'1-=.:-~2~1=-:~~i[_-_~~r 1.-.. ..--lilfl--=T60j--21S-6C '--::80":.l '..-..1 ° 7 13 Tabela 1.~~.I ! ." " 10" 14 14 .. -\-47 -17+Ll ---17 3.. .01...f... i --435 ! ·~530 -660 .. 4 i 5 6 7 "do 'T . --~. 1 6 7 A..-:!..00- ! +43 1 -23 ··40+..r -' 1 ..~~~-:~-~~~. 4Q..~ .~6:~ ~~___ +8 ....7.~.-.08 1 =.LI ".-.-"--.!f.* .:::'~~7f.. '" '50...s..-94 112 -14'81. -1050 -1350 ~--~.=l~~~-~ti~gi 1...~?~!':'~_~~_ " 50" 65' " 24:>. lL:}t nazivnih mjera rnm...- . nastavak I ..~~ " ~~~. _.~JE~. _ . ..'". zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ }Ag.' . " --62.~.14 ·············--10 0 1.:-J.I~.-48----60.1 ·23+". ' " 1 --~~~ .-----~....-:3i5" +25 +26 -3:·" -4--!-LJ - ...-..t:S Tubela 1.M ..6.J -7 -.j 15 +30 -1-36 _..__"1 --9 --11 -17-~-A 4 5 6 7 8 9 11 12 14 +1 0 .- !..! _~.l --1300 /-1650 =.·15 ..~j.!'_ ~75 .132_ 3 '3 4 5 5 4 G 7· 6 ·H'i ·-12+.~i~~.120 1-:-J~..-. ..."~--'-.~I~~~fb!~=}}}--= =~~~-:I~~.. } 1 1 I 1._-. nastavak II •.-.. I zc ..~_=-66-:~-=87~ ~102_ --=-122-1=-l44J-_..6""!".j . i~c::~=I==~~ri ~~lL~~~[I.0 1..:1 _.~~!~~I ~_.. -.~.-274 ~-=-81-~ ---114 . ()i .~~~I--~~~..-._.podru':.~--..... -20 ---21 .'I..-. + aye --~---. _.... ..... Gomj...• ~!.!~~I..f...[.---. I I Z ZA ZB -.-I~{iFI-~!1fl=~~r~l~li~l:-~~~.-.!-.[~-}1:~ ..-...5 .=J.' ...:.. 11. Na.·20 +24 -2-!-...!' -3<[!~::401 _-=-:..5 2 2 !--....·l9..r... ·16 y +18 -I' -)-22 +28 -2+LI [.13 .\-22.~1 ··i~~~~~~·~ ~!'-t::.-.4 . -640 --820 '.__ ??! _"..1--1-":1 -34+_-1 0 0 3 4 4 5 4 4 5 5 6 9 17 20 21 23 26 29 32 34 +55 -4+/J -4+-" ---5--!-.\: : :~~ : ..-_-360 --480 .-:.~ -"'-... ! N A za kvalitet .~ ' _ ~208 ..··~~··r.!..je nazivnih-mjc-ra"izuad..0_ .J -".------. ---------.. L..~J-. ~!. .d --6"lo+L] 0 -7+..-~ tabeIe. . id07 *1 '-----"'...Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P . ~m~ ::~~il~ ~.·820 i -1000 .-----S T u V X i Y ------.. T-:.~ . .·.~~.:-43 I -59 ".. 7 9 11 l--3-7+.5 2 2 3 3 4 . ...:1 -0 1·0 3 4 6 7 " "140" 160 +18 16C 180 " -J80 ... " 50" 65 .. [.1.+ i·· 27+.=f.. -200 __ '200'" 225 ___ +22 225" 250 250 280 -280 .-..I ~Ol 0 '" i 1----. 400 450 +29 +33 p +39- +60 +66 0 " 450" -.J -..I·....-._ so.:~II.~I-. _ Y--' 1-· .'za P7 za .....=~.-"''''---- 8iviSc' ."'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325 --55 .~"-lc :~2"-~_.· . J15" 355 " 3551 4O'O..72 i 8 +4 ~ct:-T'.·I.. .. -.22.-"580 " -g(l" 100 .16 19 23 13 +13 .l.• ~----~---- -- ------.primjer .. R! "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja .~!rl~~~!~~-" ~iftj~~.:.:1 - ~ -21+d -23+d - 1--..::1 1_" ' I f " '"" 355.·114 " .--~ IS' - +6 +12 +]5 +6 +10 -=n:X CiT +10 +12 1--!-....8+.-..' --=._- .'8 = 14 pm. 54-:-=---70 -64 I -~-7-5--------"---88-. '" K ········.. . ~1I.. ~OO.i!-=I~I~~~'.-I: ----.~{~I=.1 ~-210 __ -274.:}90 _'.". PodruCjc nazivnih mjera rum .. -2100'1 o .- -..! 0 .-..-).·[l.-}02 ___ -. II=~:.... 13+A ---20 ~-.--ia-k~alitet('> -.1...·•. 1._"I .~~~r~}¥S~l~I~~~I---=r~g~1 .~~]~I . 0 9 --::-'c ~~".... do ZC vazi .90_ _ ·-. 8 do g prcko 8 do g't<.:..·~~~._----". 1~1:_ _ ~~~C-I--=-~_.-r~~~~J=~~: ~:=~1r=I~.:::17~..--.. 73..O".....o...----. -26 -28 --35 i ~-41 1~4 -41 --48 1'. I. preko i d{) ( S 8 prcko 8* ..8 L1 = . +34 -1-41 --3-f--.:1 --·2+.:. j -.J ··0 3 }.

____ 1_ __"'::'::::~4-..~8.--~i-~~-~.-40 '..-.~..'~-86--j---='--'-~:::~I~' 100 50" i 30" 40 ' ~50 I~5_1~~.. --..~: 56_ I' i~i~~ 1. i.L_ ' !J5 ! mm..-200 ! 1:= :::-~~~3~=_=I.-_~_~? '1>-:~180 --460 i 'I ·--260 -. -2 "-.'~-.=~~~~'_~:~~~:~_~.'.---1.I~=~--..-:--5! 0 0 .~_'~ -. -.-. . I 1~-1451-85 I -120 i ---72 : i ·-1 i ~43 36: - -170 .6 3~-.::r.~~ 3.U .. ""-I-------. ~~.!~.---". __Q. -. .~-~:~~~~-.~...-------.-~1 ~·" 120" '~~~61..~ ~.-.il:_~ LO-i.:-54-"i--+79'"'~. __~O_~ :':'. -· .. ...A~.~) +15 \ : 27 I I +43 +4._. .~<:f~g---:-=+~~~r~..~-I::::.__:~.l5_1 1__ '~_iI _+23_.t-4t~r -1-3 I....j~~-.~..."4 :'-l--__ I " ...~: .-i.----------' -" i ---_---')--1-'-----.'--'~'-7r--c~----T -·-. _ ····I'!=~:-~!I-~=~~~I=:~_~I=_=::=II~~_JI=~t~il[ :-11 ~ " I I .1 ___ -=}-=-Q_i_--~~l2....'~=-:--. ·.tolerancijsko pplje POdru~je~:zivnih run1 "-----~-5 i 6 '-~-----"T ~~~-------.0 -I~ I =~}i.: Tabela 1.::_~i~~90 I..~10" I.m niP I -.-.:IOD i ~6"-._~~~ _______ 1. .--! . ._ I 1 '! 1 ' f-.-. 1 4:_~_~ I....I_. .-!I +3 0 i" I.------41~--1-.. +92 ~ 1 I 1~1 II I -12 \ i 11 __ -j.~~~_=}TJ~~=: -""'-"-~r::f52i. i." -.._ +108 -+190 T . -•.·...-.'----1 . .·..---·'~---"---I--'- . '-.."_..I~-i. . ~_J--~I---~20-1--~I:--+:4J...~::bc~~!~ ::: +-.8"."".'T86·~~20(i-- i ····C-6iiOl-:C.100 I : -'110 --.~~OI =~11----~=-..-.---·-68 I r 0 0 _".+~8 -~~-~~"~2Q". .~~:_ =~'_=====~~=_1 ICtZ""d. ~~ ___ ~""_i~~J~~~_<I_----:-"..I~.i~ =.80 --)0 18__ ."~?.I _ _ ~=:~_.. 6_' ___ .. I ..25 i -9 () --!- __ I -"'---.I..· ·.__ _ _ .~~~J:-~~~=--=--~!= ~i~~~I------i~~-i--~~fs~ !1 _ _ _ ___ i-. 6-.. ______ ~~~~_ ' ' +-40 ___ +120 32 L ~l.-T26"- .~~[-:~~ I:--~~~~-'l-.'l..-.-._.O_ ..-+---.:::':::=...rr " 120" 140 I ~-" ._'w!.7.-.I cl5_=~ __ c':.'-2cl ! 1 __-.340 -1~C:.l%~~l! ~__ L._. -'-'--~------- ---...~II_~.."_~_=~'~..1 r 'l. . do Tabela 1'...~.~O r~~4'8'O"\ .·~-~~150~--506--"N v._1_'_ .·-..7 "------'-I . 2a .~--_(~56t_'~~-~.____ 'J.~__.."":~_~=__I~-~~r!! 1~=·:~08"~.125 i i----~'. I ii' ° __il_ ~-"--~_-'-=-I ___ O"::::~i ___ . ).---1"------....?-I--~-~60 __I -. ±~--.~"_=~===-_-_".-i-=~:~ ! .-- -l~I~~j_:=_I~]~O-: -62 I -- -I'-'---~~~-r--'- t--. _= 1_~ I 25 __ ---. . .~ ~ -r-" --l~: I -18 20 § 0 !3 ! -·210 !"=_=~~~:~450_:-.'=280.1~J~~~.~ ~::I 1l i js 'i -1:=~~J~~Hr~=i-~~I~:..-fo6"'-..__ ~____ .~-~~~~. _~:.-.~-I ---I' . I 1 I 'I O..:~il "35 I 1 ___ ~26_ _ _+~4_L_~1 ·-f--."-~-- 2a sve kvalitcte iznad 6 . Ir"-"--'.-~-~-~-'-. _ ~J 5!l.~?.-._~~_~l~:~:: . d'~::~_~I~. --"---'1"8' --2'-. -... Osnovna odstupan. 1 -+53 " 80" -9 140 I . nastavak 1 Dorije odstupanje ad..:---""'---. -.. _______ .___ 4 do ". 315. .-r~1 '"~T '". .d~-~r-d-"-~i-~e~-"~I--cl"--T-'-f~~.1-='..~i~-rg-r-~~-----r--h--! I...~5}=~~~-?S~~~·---.i•.246--1.~-..""=..:::'I--~59--'1 71 -1'----.___ I....1 " I I '-~.----- HI --H 1 '~~Q~.7.-=-_==~=_·. i -- -12 0 0 'V .~7___ .----~~~-:.I_-:--1~!-------'-- -- -----1 i- -. ' +51.. _ ~JO _I_--=.!~ i=~::~~::l~~t~}~-ic::~~..~ -.1 117 I I _2_' 1_ _ ..:~~{!~~:~1~~-. .--~. " ··11 --18 -16 --18 -26.-15 I --- _I :___"'-':'J..-~~~--".:_I_ .a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS M. .130) . .1.~~+~~~~" ---::=-~~~~ 1---~~-~1~-!~-------- ~~ ~I~l.lji..:_.±I. 1.H1!~Hirl\.1 ...i=:lU __=s._~_::~. I : Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje I Pod):"llcje nazivnih mjel'a 1-"":"--~*:-'-"1-b.41. -.-----.. ~:!~~~ -: .-. ---230 I ---I I * Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer.'.I.--10--1..i I . -!--13 I -!--23 I -1-37 -------::. ---20 _ .-~" " 3f5~~ _:"-.. ___ _~~~~_~ . 355 I 400 " 450 ~"28 __ _ ~'32..

I I I U _. .. .---._! 'I J_.1. ..-. 650 --.... ____ lznad 500 do 560 ___ .~j' + .._"""~".J~ -.~~ l---~~g-I--tH~ !=-''''''~'''''--2Q6=-=:3i_~_~~--i~--iSO--. Tabela 1...6. .-:-~ _I lznad 3 '" 6 I I _ -IC====.EO~~... I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300 480 1260 130.-~ I-·'--I·-~--.30 ! '. 34 I· 0 ... _I ___-=y~___._ ~:= "-1_ ~~~_ ?'d.. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el... ~I--:_!5~-:_~~ .O_I~~i. n 2240)) 2500 1 . ..._. --+-1...!Q~...}! ~..'-._.--.O-il '" 1_.. -1--365 - = _ ____ ==~i~~ +470 ---. __ ~ ~! i-~--L ~1 __ !.98 __ o.-900-1-----:.-42 . : _ :"._______ ' ".------.'.--.-..-··I{t~-i :~I-i1iI 1 _________----'-----."'""·-·~Tj30-...-.1--. --------1 +67 ..-- -.----..:~~"~~.r .~...----1-.~~ i 150 280 400 600 .34 "j-42 1 52-------~ ....---""--. ----:----._ ln~ 0Lri.-... •. -~: .. nastavak II . ---+90 +130 I ---""--.-. '.~ Tabela 1.-- --:..."~'iooo-"""-------------1 }20 1000" .""00-1 300.. ..+-104 -. 340 I - 425 520 I --~1250~1 1820 -~j920 -.-. I !~~~dt:'~. 1 +40 ..-".195 _ I 350 .- +620 t 700--[-=-~~Q~ ~i '_ i +800 . i_"44~ " 100" 120 . i..~':-~<J ...~..... __ ------""""'-'"-----.~E!~~~=F~='=tr!~==_~~11 ~:~~..j 2 8 0 0 : . __ ~ II _ _..!! I'.. .--1.. I.. " ..1-·--· ._ Z . .----.. """. ! 78.'''~''~'N """'''''''L'''4.·. +1050 11200 1--1350 _-+1550 ~ . 4..----.--. _~~_Lfi.. 6.___ .o 500 .--800:.•.na.--::..'1 ____ _.. .M~_.p~iT~~-~~~~~"~~l~~.. - -+ _n ---.. ! 460 1100. --.>"~"..~~_?____ ~140~_~_1_3200 _" ' I ... 1=4f~~J~i~~~E-~:......?..~.2'_.. 24 0 t-_k~j{J..-620T--940~1· ]"--_-220 -~-47-0---.8...14. 12 0 -.~~~:J~~~ mjera mm ____.-. .__ II------. ~.. .-'.--i="4-. i 1-~4~~~-1 I -~~:~~. i=_~_=~~_:. _____ ·_~_ .~.+50 le64 +50 -1-80.. 921~+-4oo[-9io-.-..35 -'-i...--~~~':~(]~~':..-"".1120 I I i -.... : I --1--'" ·~'-·--II i : 170 86 26 28 30 -I.._ "j ....-~]2~-:~2000:. _____ _ ~ ~~u. 1 ...140.~ N za kvalitete 6 do 16 I 1.355 .-...---I~~"...- -ii.:±2~_ __+.500 .-- -_. ..-. TokranClJska polla __ ..'.--...I i ..:J_ -~i " ' 2000 " 2240 --~-----. .______ 1- O· 76 i 135 . i_--I-.~~-. ._~__ I ..1250 .L ___ 1240 1. _-.... 1 330 1_ _ 720 ..~'--I---··---I·i __ $. -~.._~ -~--.~..""---i"-...------... 4.-1290 I i--. __~fJ7!.."---. Osnovna !Jdstnpanj:a.°.-·"'--~I ... 3~~_..--140 i24~".- - - - 1 L.~---...~.~ .. _!2~O ...-._' ___ " ___ ... ..~~~~=~~.____.40 .=-258-t:=-~ 3(9~1=-_3~_-J=--3470 : -~~75_j~~_ -+i~ __2:"960 " 225" 250. :~~~_= 1_ " 120"" 140 i " 10" 14 I . . 0 : 261 44 I 78 1.... ~.......~ - I - ". 1~50 I 2..:~~ ~ ~._ 45~i_~()_~__. 50 56 .----.. -~~- _+300 _.. 0 0 34 100 .I~..-._.. -.. -. -.. ~. . ~--'-"i-.1 ~-~-I ~ .-""-.:o~~600J " __ 2500 . .... 1400 I __ _ __ ~ ~ ~1390 220 _ _ _ _ _ .....' -._ i za zc I_===~.--.~~~.. . ~l~g-I ~:. ...:~~! =-~-~.:l II..-1 .-..--9-00.--. .0 ' . .....__:Y_J::. Ilt~flJLlh j~ErE~~'~-~tr~It1t:~J .._.·_'.~.. i___ ~.=I~-~-ij2 -135 --.." 0 68' 110 1195 '---1-·--·.- I' I -- --- -=.-'-------"--.<____ v I X ! ~_______ y I=-~ =~ do ~='_~-=.-"6so-'i---WSO-1 ···1· .~! ---.---.._ -f -4!~ .. I -1"_'_"""_""" ..-'l.---i 1 260 I 145 160 I I 76 1 22 i ___ ' 80 '-~.--"-"'-. -:--~~:1.-.--=~ -.8..... 40. ~--.~~._!\__.- -. --~---. .210 ·430-..-~.+196 - __ '.--.E. ._ _ " 1600 " 1800 I LI 110! 0 -_I ~ r: t-< . ~....- -40 .• -1--·i-:-~fiO.- -- -----------~ ... .' I I" 1 I I~_-.I.. 550 \ J 250 1900 2900 1--- -.. S ]~. ..... .£_ l~~ G I ___ ~dS1Upan): au I I I-::---~:~ ::-~~i. I 1 370 1 820· 1200 1850. i 250 520 i 780 1150 I ....·.-..:2(."--~!~~-I. -1 Ei '>.'~~~Q=~·--------=i:3}?_~ -~i~.-------~---.." 1 _~ ~ld 0' ' _l.."--------. 1~~20~_ ..---.8?. +122" +170 -:-j 3~_~~1 _~_1~~90 -...)60 ._-..1=_ I Za sve kvalitetc ~20 -~:-= -128 -- __ _ .290 .- -"-+"'I'~-----:--. --. -1-97. ..520.-144 +172 -:-210 .-.300 i 640 1 960 1450 O!...~-L"'~'~~-H~--I ~~~----~i~~ I" -}~~ .--H-~~O_~.132) . ---". ~... . ~0__ . -.-~." ' I . .-~ ~~L ____ ~ .._. _______ .--. +254 +3\0 +690 i-=-.23 1-28 -.... i I···· 88._.:-=-----~..-~--.~~~lS~_l?_?F~-~. 202 J22if ----=f~8~~-.0=== v- ----:~ --l~~-::---." ~.' • 38 ?~~~"':: 31_50_____i...----I 1~11~~O·~_~~I....- 5~O" 630~~ - .--"- _=:':--:1. 0 ! .. ." . _ _...j --. -----.. 1-.. ...}l ~~~.--.p_~~~g __ -.8~1_"_840 ____~~O~ ~ ! I .-- 21 00 --.___ ~_..·..A1.~ 1~-1~~~----":~~~% . .\)" 10 I - I -.400 ____+525__ I!· ___~_I_-_~~_5__1 14.-.~~~~ !!~~---"--~-.0 -729..••. ..-. ---'~~140. 3150 mm u pm (JUS M....--'" · I. _~' 1400~6()0 ..:284 --I 1640 -21~_~ ~~~_1-=-=:75= =--~II~-O-I=_ =i-710 II ._.--. . I I 1_ Podrucj'e nazivuih mjera mm _ ____ _ _ _ I_~..

ll) . mkri1 (Do:!' a za osovinu ~ gamjn granicna mjcro (do). Det Da = = Atj: ~ T "'~ 16 . Kon::rolnici za rupc- osovine Ad..tnl1la kontrolnika S8 gorn.lie da nnidt na osovinu. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.:-. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja.a.1964.Al.54 = -.065~1977) ----------- a. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm ne smije d.962 mm_ U proiz-vodnji. nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu. ><=~.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra nd~ra_ Dobm micra ie'i ona grani(. Na kontrolnom 1T~jCrijU dobra mjcra oznacava sc Sri _.-ld 250 Kod pravilno izradcne rupc) strano.:r stvarna micrH koja SC'.016 = 100. Zboo..hiti manja od tolcnmdjskog polja. K. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.anib18. posto dubina ncravnina mora .A a.toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri. vrijednost os-no.uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske obtade. Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za Ra.ne lolerancije '1' = 54.. Uzajarrinu VC.3.se prva dobija pri obndi.cija do 3 Iznad 3 do 8 )Iznad j R do SO Iznad 80 do 250 IZJl. U tabeli 1.' j. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce primje~ njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn razna podrucja nazivnih mjera. < 28 29 . 101.um. "'_.tabe1e 1. . Losa l'Iljcra je.038>=099. Tahe1a J .4.. Naime~ svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'apavost koia se ne sl1).4. Za rupu ' dobra micra . Odrediti toleranciju_.. se sa ~\Tl do NI2. S\'~D:. Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.6.:. Z.AO. D +.oj..a oS(l':'inc Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm ------------~-- Kvalitet ISO tolcrn. o~. odstupanja profila (Ra) . a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm.020 021 . mlovn:) fcb:::n:).)c: pl'Llvilno lzradcnc. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija ~'?! Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost srednjeg.zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povrsine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kvaliteta toleranb.:.0. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b).preina JUS M. D + Aa = 100 + 0.u~[! slid 1. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. ". ~-T I I I' ~i ~ 1 I J t. i . na)cesce nas interesujc da Ii'se stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere. gornja -granicna -mjera donja granicna micra 1.osovinc J ~. posJjednj[l pri obradi. a ne koliki je njen iznos. Ove vrijednosti svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju. Granicna mjcrHa: a) za l'UpC.Prinijer 3:. 1:::ontro1nicir GraniClll mjcrila .9.su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:.(].4.nalazl izm.38 Itm.). pooolisanje sposo~nosti nosenja povl"sinc i s1.se dobij8.('. gornje.m.9.iorn granicnom rnjerom LIeba da naide na osovinu.donja graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE'.donjJ gt.IDE". za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80' do 120..vrSinske obradc (JUS M.= -1.gornja granicna mjera (Dg).0ZS--19fi4 i M.:n<l mjcra koja . ' donje odstupanje .ije prckoraciti.odstupanje Ag = -+ 16 /A.100 "I' C.iere OIlDguCJVitju ci. O''!T m.B 100J8.016 nun.1 rnpu je ioh mjcra . iii brojem stepena povrsinske obrade. naroCito serijskoj' i masovJ?. 1.6.:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u provr.mot granicna mjcra koja . Provjera se vrsi injerenjem srednjeg odstupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).4.Al.'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. a za osovinu . Iz. Uskc tolerancije mogu se ostvariti s. Iz tabeJe 1..

a: Del = D a:.D fi Kbd ~vrstog nalijeganja oba prekI~pa imaju uvijek pozitivnu vrijednost.'.0.jc Ag "'" .929 mm L -+- Ag =0 45 -+.q -.). 10g = d. oct: Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.cak.~ mm. cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. ~1rimje:t'. '7 Dg D .D a .dd_ =" 1~O.precnilz ' rupe se smanjujc i cvrsto .elova postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom zagrij~.20 0.0. Dd > d" (s1.in.F". U slui:.!. Zg Dg . Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja naJveCi preklop: P{f = d g .125 mlU. zup6anika i vratila 1.. . 20.70. Prirnjet cvrst pp.045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar. pr-i cemu lUU se poveca.lhja) izr.4.ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.035 .02l = 20.. Za nalijeganjc 0 45 H6.071 = 109. evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.7. tj. d g . dosjed). Vrste nalijeganja Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije spajanja~ naziva se nalijeganje (sklop. 0. ' Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja najveii zazor.ka za tUpu stavlja se u brojnik.1.la i zupeanika. .odstupanjc a g = .ptstena_ kqtrljajnog Iezista. i 1.929 = 0. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja mozepojaviti zuzct i preklop.!upunic a'l = .a g c-_ + 35 1. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne.6.021 mm. Za nalijeganje p. Primjer.4. vijka i nan-tke koja sc rnoze rucllo navrtati. 20 Labu. Dr! < dd -Csl. 1.036 mm.·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop. D dll = d + Ali "'~ 45 0 = 45mnl..0.!· D.' Na primjer.= d -'"---' =" 110 .).7.Vito Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstavlja najmanji preklop ::. rupc i osovine (s1. za 045 j5 oCita sc l~otnje.. H8rdS.6.j5 ()dtc~1i najvcCl i najmanji zazot . + alj = 45 .71 pm.uje se ako jc gornja granicnamjera. Vrstc nalii~gan. pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to.+ 16 f-.0. 6/1om.20.035 nUll" Pa "'" d..m. Ozno. Zg = D g ~ dd' Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja na)manji Z(JZOI': Zd = Dd .i su u skJopu. za C" 20 pG oCita se. 0 110.035 .022 .006 = 45. oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +..006 mm~ 30 31 . Pri hladenju.1edu dijdova uyijek posto. 1. a donje: OdSIUpanje ad -"'" -.0.. vratila i klina i s1..te sc same za manja i srcdnja opterecenja. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc od~.5 Inn.:to.035 lllill.uju labavog nalijeg. Iz t"bdc L'L i 1.alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma.ijelovi su medusobl1o pomicni. kao i onda kada se zahtijeva ceSce sastavljanje i rastavljanje (-npr.7.postavi na osovinu. i 1. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom sa~mlvljenom. pteklup.1 mjenjacu rnzine itd.7). spojnica. !O se ostvaren. <l JOl~je ~tupanjc A" = O.016 .d g • Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U vdj~dn'osL Lubuvo nalijcganjc 1<.pji zazor. kod.7b). bo S1. Zit S 110 H::. za .osovine. s1.' cvt.054mrn. Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. rupe mtJ. ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine.-. i 1.4. t\ donje od:::lupanjc Ad = O. IJg = D Dg=D_+A g = 110 0. Da da = {) + Ad =-ai! "'" ad 110 -= 1l0mm.nja od donje granicne mjere .~ Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom: ZrJ =-DIl_ . 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii.054 - Dii =..lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista.or)..036 = 109..'. d -I~ -= lJO .54-pm.%4 mm. itd.021 '-'..<..05 J. nalijc!!. a donje OdSlU-panjc Ali = . 0.Aa + ag = = 20 .001 mm.3(.stavljati i rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita.964 = 0. remenica i.4. c) neizvjesno dg = d +...20 . Za ntpu i osovinu ko. IJJ11. 1z lllbda 104. -1. i 1._ Izbor nalijcganja zavisi od namjene dijelova.20. a gornjt odstu· 1z tubel...labavo) b. Iz mbcla 1. a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju kosom razlomackorn crtom (upr. ~a 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag 21 !1lll" a duni'_: uJstupanjc Aa = o.ll y -=. P9/h8) iii sc pisu ~ao::razlornak.7c). vijka i navrtke. Ovakya nalijega'nja korL. === dd .e cvrste veze diJ.5.-=. z~\ Pg = dg · Dg = 20. nalijeganje izmedu rukavca i leZi~ta.q =. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i rupc'. ij.110 - 109.obuhvati osovinu.6.4. i 1. 1z tabela 1.donjc od~tupanjt panjc.a 1.016 = 45. razHkujemo: labava. 22 jim.. Zd = Del ~ d g = . iz oznaka tolerandjskih poljo. 1. precnik i takav . u zQvisnosti od stvarnih mjera. Iz tabc1c 1. nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg .'. 0 = 20mm. Kod cvrs'tog nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq.sklopa yrup.pl'cklop. Primjel'. dft) pdn.7. 109. 1.

nje ostvariCc se ako se za rupu odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II. a u tabeli LID.ISO za rupu i osovinu 'i-~r~i' se ptema s1. SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. kvaliH.razliCita tolerancijska poija (a do zc») .11.45 = 0.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl..bor tolerancih i nZllijeg.4. U tabeli 1.021 mill.7. i sistem z~jednicke osovine.6.ednosti zaz9ra i preklopa.10...ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor. Fini Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.:nazlvne mjere preko 500 do 3]50 llllll. Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce smje~nicc.995 d u .od. te' mogu zadovoljiti sve potrebe tehnicke prakse. a to sc rosti:tc na preciznim masinari1a~ spedjalnim alatom.006 mm. izabrani kvalitet treba dtr odgovara najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.44. 1.od p do zc.4. ncizvjesno nalijeganje ~ oj J do l.a za tolerancije. U tal?elama '1. 6 d0 9 za fina nalijeganja. 1J -pral. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. j 1.:] 2:1 rupe i osovine za nazivne mjexe do 500 111m. ~. 1.. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. pa je i proizvodnja utoliko skuplja. P7ih6.i oJ. 12 do 18 za dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani.se ako se Z:l osovinu odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci.050vino Sistem zajednicke rupe (s1. kontrole i montaze.995 mm. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr.eganja.da Zg Fg = = = d + ad ""-= 45 - 0.. .preporucena nalijegal~ja koja su razvrstana u.~m.prema nulto.si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe. Osirn oZliaJ. Iz razIoga ekonomicnosti. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol.c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade. 1. Hll/cll). spactl u uadlczuost konstruktora. 9'do 11 za grub<\ na1i. a za rupn . hho:r tolerancija :l.j\). a za osovinu . naHjcgillllja Iz. U si.:tcmu ~~8jcdTIickc O3o\-"lnc bbav() nalijcga. Zbog toga. tri stepena prioriteta. 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja. I u po"gledu nalijeganja.dd = 45.j do n) fl cvrst0 nalijeganje . labavanalijegcinja Cvrsta halijeganja 0." za. liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). broja nalijeganja .Dd_ = 45)006 . dat.44.10'. 5 do.wjesno nalijeganje . = Dg . mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje sudjeluje u proizvodnji. zbog toga 8to je iZf?-da osovine laksa a-rupe teza (i skuplja). F8/h8). 11 zavisnosT.u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr.. II cvtsto nniijt:'ganjc ~ od T' do ZC. H6jk6. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _. 1~9. jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H). 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun ~ u posebnoj tabeli. 33 32 . ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog.016 '. ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kvaliteta i poloiaja. SI. Sistemi nalijeganja - podesavanja Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja lwja imaju razne vri. liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).9) jc takav sistenl. Osin toga. po mogucnosti u blizini sastavnice. U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice. Pri tome izbom s.10. 1. Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po . 7 do 10 za prosjccna nalijeganja. Sistcm zajedriick~ oso'Vine kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu. nalijeganja kod koga Be za osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h).005 "-".razliCita toleranpolja (A do ZC). je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja. proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji.

toleraricija. 40 40 Dg = D -+ Ag = -+ Aa = -+ 0. S1. 1. donje odstupanje. U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2.-. _.10.025 = -+ 0 40. Za rupu 0 40 H7 odredujemo: '" gN ~. Rjerenji!.25 .- -" gornje odstupanje. c. :!ra~ Au = :+ 25 pm =- -+ 0. b.OZZ Primjer ~.035 . gornja granicna m.11.-.a tolerisanih mjcra. 34 35 . Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne demente toleranclJa . 1St T ~.).TabeJa 1.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn. Da """ D = 40Il11'i1. Primjer kotiran.eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do (prenm JUS M. 1.) -50{) mm Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba jzbjegava~i 0Z0p6 • .025 mm.cke tupe 040 H7frG.025 mm.' Dozvolje~ tol. - danja gracicna mjera. 10.025 nun.O.AU40.. (prema smjernicama u tabeli 1.um = 0. u kojoj slabodno tteba da se pokreee oso~~nica 3 (s1.11).

1. T = 16 'J~ = ON l6' mm.034 = 40.053 rum" gornja granicna mjera" b!l = D All 30 . dlJ = a --!. Df! OC" 40.053.53.G!J = 30 0.L 0.~ 1. gornja' granicna mjers. Za tupu 0' 30 F8 imamo: Jolerancijn.046 mm. All = A(! -:. dd d --i. aa = + 3411ill = + 0.034 . 1.0. cahure i osovinicc . Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke 9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t. = 30.053 "30h6 SI.d q =---.An ~ 80 donje odstupanje All = 0.0. dania granitnn mjera. gorQja granicna mjera. NaiveCi preklop.luge.12.050 RjdclIic: U tabcli.-. Ocito su to labava nalijeg. prccnika SO mmJ odrediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije: 2 3 ~!IF-' '-'-8 Sistem zajednitke osovine [ o ~ ""o 0= = " " = 2.Za osovinu 0 40 r6tolerancija. Najmanji preklop.034 mm. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta. T = 46 .046 mm" -J.987 = 0. Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz.- = 80.urn gomjc' odstupanje All ~- 0.046 mm. l. Najmanji zaZM.020 mm. d a = d "j". Art =-.'= =Ti=tfiIll-=t =. donje odsmpanje.020 = o _ 0. gornje o[htupanje a!l = 0.13 !fm = ---"-.009 mm.= 46 !tID = 0.80 -' 0 Za osovinu 0 RO fR je: .lezi._mjera.050 mm.066 mm.D<1 oooc 40. gamja granicna micra. ~. T = 33 !un = 0. d'onja granicna mjcra.~ta.034 mm. 0. -I.--.ad_ = 30 0.. Z(I c= Dif --. Sklop p?.$istemu zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine.11.J Li.05 = 40.donje oastupanje.046 -=-.40r6 ·0. gornje -.+ 20 !JIll =. tolerancija.odstupanje.046 min.094 "30 F8 '0. D'l '07_ D _I A. -.025 = 0. 4 nalijeganja '!J.T =~ 20 -: 33 = 53 m = 0.30 '--'.40..050mm. donja graniCna mjera. Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu.= ~ " = c S1.I "".050mm. T --'= ·0.donia .053 rum_.OJ] rum. T -= 13 ft.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih. ag = Gil.mja. 36 37 .m ~ O.O. Zg = D!J .40 = O. Pa = d il _.tolerancija" T .020 -. Za osovinu 0 30 h6: donie odstupanje ad = .30.'P~ = dl) .020 mm. Najv-eCi zazM.020 mm_. RO HBifR.033 mm. Za rupu 080 H8 je: tolerancija.-.013 29.30.a o ~'" 40 + 0.16 = + 5Drm. -. gornje odsmpanje.013 mm. d g = d -+.050 -. ad = 40 + 0.granicna .9S7 mm.013 + 0.T= 34 +.i _1!ukavca "40 H7 '0.025 o '0.d(. Dn ~" D + 0. '-' 30 mm. 1)'1 = D -~ Ad = 10 -~ 0~02{) = 30..29. 80 mm.

.. M71h6 N71h6 ! i I ~~~i s1. pokietljivost moguca. ptlOrltetn .. Vrlo velik zazor._. I I-< -----~-~~I.._. kaiilll1ka.stcpen pnorneta II .. st~pen prtonteta osovine III.em.co 00 Tabela 1. 2.'. \7r~~mali~. Klizlla lezisla i i yodice masina alatki. ~---. Primjetan zazot'. :zupca~ I· nika.stepen prlOflteta II . spojnica.. Idiiita dijelova izlozenih vehklm promjenama tem~ perature. tIraJu. H71u6 H61m5. leZista koturova kod dizalica. H71g6 H61g5 --I~-----G6/h5 ------ _+~ _________. i Sistem Karakteristike nalijeganja i :-''''-" smjcl'nice ia prlmjenu I . -J I H12fhn. D9/h8. I GlavCinckaisnika.---5.. \__ _ 7.ll. H91h9 H91hl1 Illllhil H6/h5. ______. GlavCille promjenljivih ill pomjetljivih zupeanika kod ma~ sina alatki.I mjerljivost moguca rukom I' iii uz pomoc drvcnog cekita.. tucnill to~~ I K61h5. Hll/bll HI1/ell /d9. K71h6 ~_~~~_~"ruc~:a.. I _-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . H9/f8 _" i --_.. svor-I __. Tabela 1. s~epel1 pnonteta . st. pOnijer~ i Ijivost jedva jos moguea I rucnim ceki{. Povrsine koje sluze I za celltriranje) poklopci ! rcciuktora i sl. H13/h13 Hll/h9 4.__ All/htl B9/h8.i zazor. ____ H7lh6.I mali prcklop. Ell/h11. R7/h6. pomjerljivost moguca samo uz P011l0C drvenog cekica. Hl1jd9 H8!e~ H8/c9 H9/dIO.. I I 16/h5. llSlhS H81h9. I~ic~"koji ~e ~ije~k~. Hll {dll H9!e9... E8/hS I I I I lIll/all H9lcll. Cll/hI1.d~m6n-.'. Dl0/hl1. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm) $istem I ... F8!h8 FSlh9 G71h6 1 ---1--! . H71i6 H61i5 NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA --.="""". Vetina kliznih JcziSta i vodiea.. C9jh8. Cll/h9. D11/h11. pomjer~i Ijivost rukom moguCa i pri podmazanim povrsi~ nama. 1-----H7lf7 H81fS 1. po. D9!hl1._. D10lh9 D10/h11 E9/h9 CJ 1/h11. st~pen prlOrltcta . ! I J7!h6 I I I I ! I fI61k6 -'---1-6-..I. Vrlo mali zazorili sasvim mali pl'cklop. H8jb9. 3. '" . . I Gla. 1 '. ---~\--- M"""'~""'''''"''n'''''~''''=l'''''"''''''<''''X'C''''''''''. Mali zazor..gradevinskei sl. GlavCine kaiSnika.)" Le:!ista "dugih vratila kod dizalica j transmisija. vtlo lab pokretljivost. Vrlo mal..'~zormvrIo H71k6 H6jh5 II mall prektop.11.11. _____. Podesem VI)e1. laka pokretljivost. ldisnc pqste1jice pri cestimdemontazama. (nastavak) 1\" II iI61i6. zupcallika-~ spOj::-1 ---~\----M61h5. F7/h8 H7/[6.. Klizna Idlsta i yodice kod grubJjih masinaCpoljoptivredne.> ..rupe _ . Sasvim" mali zozor Hi . GlavCine .--"". i __ _ F81h6..cpel. H7Jm6 . H9/h8. zupcanika i rucnih tock6~ I I va.vcinc pomjerljivih ! I __ zupcanika i spojl1ica..

danja granicna mjera. _8ta je nalij~g. T ____ I_I I . 5.0. Stu utice na izbor h~alitela tolerandja? r ! I? :¥' 5 ~ ~ > " i ~ ""' {j - f:! ~ '" '" 41 " 40 .0. odrediti graniene mjcre:. 0-90 II9/h.030.0 150H7js6. ad = a g . Sta je to1erancija? 3. 1L Stu je sistem nalijcganja? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.076 mm. proracunati granicnc zazore .046 .0 50 h'g. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.=79.970.30 {lill = ~ 0.. PITANJA L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije? 2. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8? S.. Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 . nalijeganja.79. du = d + ag =' 80 . Objasni i skicirlij vrste naWcgania. donje odstupanje'.0 80F8!h8 treba: graficki predstl. Objasni ISO sistem.79. 6.' 0.-.r6.30 .preklope.030 mm. .nje? 10.!1l = -. ZADACI L Za a) .-. b) c) d) 2.924 =.8.0 70. odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 zazor~preklop da hi nalijeganjc'bilo'dobro.G GO RS/m?. .l = 80 c.R. . 13. odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera. NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _.0)22 mm. '.970m~.n 1------I z~~ ~~~ goruje odstupanje~ au =-'= . 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i. gornja-granicna mjera.T = -. dd '-".I 1 I '<) kad na otp'ad.O. 7. Za a) b) c) . odrediti aozvbljena _ odstupanja.46 =e ~ 76 '.924 -illIh. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7? 9. 4.1Yiti nalijeganje. = -0. -d'l"~ d -1_ a.030 mm. oznacavanja tolerancija. 14. 0 30 P7" 0 100 DS' treba graficki predBtaviti zadate to1erancijc.I <n~.016 = 79.

1. ZbQg toga . 2.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2. 2. JUS M. Sastoje se iz stabla i gotovc .ispod glave Kod sitnih zakovica.glavom ($1. bJ c) SI.2a).. cvrst (spojcni dijelovi su lllcdusobno rlcpokretni)~ ali je razdvojiv.1. 1l10stova i 81.1.J. . sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la. 3 mm. 'Ii f4.2. se na 1 nun ispod glave.B3. rj.c posljednjih dccenija manje primjenjuje.B3. sa.B3. zavarz'van.1. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja.014 i za remenovc. D L . a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj elemcnat spaja.2c).1. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kHnovimd. a 81.013.B3. do 2.2a) JUS M. Zakovicc (zakivci) Zakovlce su masin~ki dementi kojima se vrsi (. vijcima i civijama.1. tj. 'na udaljenosti 5 nun . pro fila.. zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij).1. Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo. li rem.. nakon razdvajanja spoja. (veza) masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i.. JUS M.B3. OV1 elementi mogu se. Zako~ani spoj sa poluokruglom giavom (~L 2.1. lem(ienjem i /t"jepljenjem.2b). 42 Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od.. " '. Vl"ste zakovica d) 2.6 ffilll prectlika.1.iem. JUS M..1).1. Ipak. 'I~lasticni sp~jevi omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova. . Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medusobno nepokretni) i nerazcivojiv.0li. JUS !vl. . nazivni piecnik mjeri. 2.023 i ' . ponovo upotrijebiti za spajanje.1. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1.. ZAKOVANI SPOJEVI • g) OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova. 1 43 .1. 2. zakivanje s. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioindustriji. I e) 2. "I .\. JUS M. eiaslican. Razvojem postupaka zavarivanja. udaljenosti 3 tnn1 ~spod glave. JUS 1\1.1.e se sa blagim konusom prema l<raju. najcesce limov3. 2.£3.0Z1 sa llPustenom.sa trapezastom (konicnom) glavom (sl.. do 37 mm) .' sa .pljosnatom glayom (s1.B3. moze se rastaviti bez pstect. nemctalnih dijclova 1 81.0:!5.2d). a ko~ zak~wica od 3 do 9 rom prec~ika? ns. Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata.poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. .2. za brodo_ gradnju.giave.B3.se nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. -JUS M. 2.1. I ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.012.prema JUS M.031 (sa sirokom upustcnom glavom).vrsto n'erazdvojivo spaj~Ulje tanjih dijelova. i.2e). Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. JUS A1.022.c Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10.B3.} obliku glave m0gu bti: sa polt.002. Prema obliku glave mogu biti: sfabfo glaV(J 2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE) (nosodna) gfava . 2. Stablo z_akovica izradu.B3. za koje los nisu razradene pouzdane metode' zavarivanja. . . Spo. sa upustenom glavom (s1.2b).2a). 2.':nja elemenata za spajanjc i spojenih e1emenata.

1.5 3.5 26 2 I I o..1. 45 18 50 20 55 22 60 24 8 I 18 7 23 9 30 12-.4).-~--~. 44 4.5 '0 b :::'.1.5 4 9.5 24 1.1. ---~. pa je onemogucena i. 1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il d~je1ova koji se spajaju.1. 2. ________ .4: Postupak zr*ivanj':1 blol. Pritisak eksplo.5 .5 19.5 23 25.-..5 E 15.1.-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes- ~al10mena: a je dubina skosenja prcma s1..reklopni.5 39.5 30.5 6.5 28 J.konstrukdje D h --T-7"j-'--i. Mat~rijal _1. 2.5) se takode primjenjuju na miestima gdje jeveza pristupacna samo sa jednc strane. tlma za lzvlacen)e trna. 2.1.3.4 21 8.5 2 2 20~5 2 23 25 25.U tabeli 2. 2.6 13..0 ~ 44 14" 45 :I 49 1.5 53.4 9.8 15. ~__'____I 0.5 3 28 3 30. Sue.5~ Eksplozivna iakovica za zakovice ----~ .rada zavrsne glave normalnim putem (81.5 II. a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih struja sc n. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila Zakovicc sc izraouju od ceiika.).040) izradujuse najceSce u ddjc variiante: sa punim ~tablom (varijanta A) i sa djelimicno izbusenim stablom (varija'nta B)..:. Varijanla B r Varijanta A 2. . lJ tabeli 2. otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j ~udava pod pritiskom Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1.1.8 1 25 i 2 I 30 9.5 3'4.1. I SI.)dira javlja korozija.5 120. Tabela 2.1.5 18 1 1 165 17 [.--------'. Stctan utic"Uj korozijc moze s~ otklonid pren.azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0rozrum srcdstvima (npc bitumen.1..'_~ .5 1. Zalu)'vice s ekspl~zivorn (s1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice. b:.5 I 30 2' 34.t~ 11 kruglom glavom za celicne .5 !.1. Dhnenzije.vanja.3.5 '0.6 11.1 .)! 60 1 I I I j 8 0.tJenom gavom POIUOk:~-g-~!I-~~oVka Zakovica sa trapezastom glavom I i 10 13 16 1_9 22 25 --T I 11 17 20 23 26 29 32 35 38 28 16 6.5 26 10 30 12 35 I4 .5 1 17.5 21 25 2 .4 0_.8 18 1 20. 2. date su glavlle mjerc krupnih ~akovica po JUS.16).s § ~: ~ I I ~d ~~-Ii l d N 1 1. prema JUS M.5.eoni sppjevi izvode sc p~mo¢u jedno~ ili dv~ podmer::ica (preklQl"ria lima). b. a:1urriinijurria i _ulumlriijskih 1egura (JUS GBO. _~~ __ .5 18.5 11 35 2. mesinga. 2. bakra. Vr-ste zakovanih spojcva (sti6~i) Prema polozaju dijclova kciji se spajaju.5 is '::-a I .zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu. zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£ i p.517 55 458.krupnih zakovica l--"-I-~~~--:ovi:-~a poiuoI .-. Ukoliko su od razliCitog matcrijala J zbog nejedriakc toplotne diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja.5! -4.2.5 0.:'-D--h-. smjernice za primjeim i nacin zald.-D--:-h-'.8 !3~5 0.___.-I--D-:-'""~h---"-1 r ________ . tcr-lak i s1. U stru~ zakovice umetnut je eksploziv koji se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom.0.5! 50 3. Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'pojevima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane.5 21~5.B3.5 12. oznakc materijaia~ mjcrodavne mchanicke karaktcristike..1.5 . zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog ~poia ~I.5(6). ' ' .'1 n1jCStu d. 35 14 40 16 45 18 50 20 55 22 60 24 7'-) 26 J. 2. 2. U Zakovica sa lam g-lavom -za kotlove sa upusi sudove pod pritiskom . 1.--l. 40 H.8 15~5 0.3.

prikazan je dvoredni preklopni spoj. "" ~'.-:nim (cik-cak) rasporedom.je glavni krite-· rijuffi.vorcdni SI.¢ern.spoj Konstruk~ija zakovanog eyota nosa(:a (s1.1 . sa jedriim podmetacem.11. sa '_dva podtnctaca lZaspored zakovica na s'iikama 2. sa . Prcma broju _redova zukovica. Na slid 2. 2. Frem'a namjeni.. dvoredni i 'viferednz".1.jcka Stapova. ~ 2. 2.. i-··· il 10-20 9-15 hladnom stanju 51. zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr.0247 C. podmetacem s~ jednim SI •. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post.'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.. prikazan je jednoredni preklopni spoj. koje prolaze kroz te:2i. na jedIlu iii na drugu stranu. 2. }edUOredui preklopni spoj SI. nosivost i.ka~akteiistican primjer CVts'wg tpoja.8.sti.12. prikazan je jednoredni spoj sa jednim_p~:idmeta. (.prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.0246 C. prikazan je troredni preklopni spoj. Troredni preklopni SPO) ! -.1.1. nepropustljivi i {-vf.Z 44 - 3~=1r! 34-42 4J ··47 44-52 23 21-24 28-50 21 21 21 25 30 . _I1aizmjenicail~ Kod . pr.0447 CZ 34 CZ 34S -. kotlove brodogradnju i iIi vrueem stanju. pojavljuju i momentL 47" 46 . slici 2. I ! u hladnom u vrucem stanju i .0248 C.9.~ 2. mostovu. Oznaka Zatezna cvrstoCa [kN/cm~] Graniea Primjena (kN." 2.1..1.1. spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.1.50 Cu'67 Zn - f - I. ~ ~. Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni.). je SI. . spo.6. 2.l~. Dvoredui preklopru .10. i ! A199 AllVlg Allvlg AICu AICu 5 1 5i 1 3 _Mg : i 5 Mg 2 8-18 24-30 13-26 26 i .' Jednol'edni spo.6.1.1.edniIll podinetacem • ~I~ I I I l c I .- ~': celicne-ko~strukcije orodogradn)u opste svrhe celicne konstrukcije ..a kod kojih . .1.1. 7.-i 2. sijeku u jednoj tacki..10.9. cvrstoCa (npr..Tabela 2. Na slid 2.1.2.sudove j.1.1.1~..7.8.Na slid 2. (. osim si1a.0446 C.:. dvosjc~nc. slici 2: 1.2. 2.8:~ 2.1. a kod spojeva na slikama' 2. Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdjavanja.anja "i za za za za 1 i i i C..1. zakovani spojcvi mogu biti. jcdnotedni. Materijall za zakovic'e "i .na slikama 2. spo. 7.1. Na Na Na Na slid 2. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.12.ni.6.1.2. CuAs CU 99.7..io.8. i . dizulica" stubova' i 81.11. PrcIna'rasporedu zakovica.11.1. 2. kod.1. naizmjenil. prikazan je dvoredni spo.. 'i 2. ! NilCin 7.Sw.spoJeva .10. U ptotivnom slucaju u sp~ju se.wljeni tako da se racunske linijedjeiovauja \iita. Ovakve konsttukcitc cvori~la treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: ' 1. 2. . . slid 2.9.1.1.aki.z'alzovice su jedno-· sjccne.-1.... Jedn~l'ed.t3) mQze'se uzeti k~o .ti i ncpropustljivi. - 44-42 15 28-25 I i 51.:.1.

1.1.e1ova koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog.3. c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku C~T~toC-U.n slmetn~Ul" stapO\'a.se. prik. u zavisnosti od debljine di.spojn st:.'x = 1. Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na precnike zakovica dqti su u tabcli 2.\ ' ' . Oblik ZakGviC~ i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom 81.:ovice: d 1 . . b.'11 se spahju. Zbog toga je l)recnik rupe (d 1 ) mjerodavan za. Broj zakovica za SYak! ug~onik ne moze biti manji od dva. rupa i pritezanje dijclcwa).1. . Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr. p<?ja~:j~!u "morn~nti F ~ a j F. ~1?recnici rUJm za sitne zakovice I precnik zakovice (d) r~~~~k~otv~or~ Cdl ) Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala. + Tabela 2..1.1. '-Zakovani evo1' nosaca .n . 49 . Pripremna 'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje.14). 1.14. ex L SI.. 2.15b chmu11Sana Sll oba momenta.proracun zakovice.spajaJu. hladnom stanju. i n~­ propustljivo~t: Upotreblja~aj~ foe k?d pa:nih kotl~v~ ~.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.1. 2.16. Na slid 2. S 2. .. centriranjc.15/.3. 2. 2.su.. Nacini odstl"anjivanja m01nenata 'u cV()rlstu Kod postav.12.5.ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore. 2.ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ. 7d1 za kotlovske zakovicc. Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £toplom sta1~ju.1..1janja zakoyica izvan ~vih osa. Odredivanjc duzine $t[l.vunje. Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_ zakovice se pbstcpcno hlade. b'T~tkl~­ njan. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:- Ncprop'ustl.4. busehje. Dvorcdni spoj sa dva podmetaca Sl.1. gdje je~ l-duzina stabla nezakovane zakovice. 3dl ia konstniktivne zakovice) . a U spoJu prema s1. Polozaj zakovice S1. 2.'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i plinove~ kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost). . .. ' .dova p?d prl~lsk~l-r:' ~~Je spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"UCine u rczervoaru-kotlu.16. .1. -' Ciscenje povrsina. izvesti rHCtlO £ masinski.13. tako cia je nakon zakivanja ~)recllik zakovice jednak precniku TUpC. a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc.1.. Zakivanje se moze. 2.s1.1.= d I mm. obiljeiuvanje. . 3.zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc dije1ove. Hladnim zakivanjcm. Postl1pci zakivallja Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja.2OvrSna glava 2. Celicnc zai<ovice do 9 mm precriika zakivaju -se u.._ Zakivanjc _ mora zavrsiti do~ se je zakovica jos. 2. uga011ika . U SpOjU pTem a 51.' Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika zal<.15a eliminisan je moment F ·17. x":"dio stabla za-o~likovanje zavrsne glave = 1. Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d.(s~. obrasca: 1= s 48 -+ x. .1.l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi. s':debljin~ 'd'ije16va koji .bla zakovice 'vrsi se iz odg~)VarajuCih standarda. Q.1. -a zatim se udarc1111a cd. Rueno zakivarije primjcn'jujei se za zakovice do 22mlU prccnika stabla.i 'do' popunjavanja rupe.

5. _ ' ~~\:[lreni SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di.. naroCito pri pojedinacnoj izradi (upr. D. osnovru ll1atet'IJal. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.. legura obojcnih metahl. la. spojnom mjesUl.up. tjeme vatu. Kako sc moze iz\"r~iti zakivanje? lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla? -..conog spoj. Kako je izvr~en:l podjcla zakovica prc1l1a ptecniku? 4.. . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1). pojacati. 1 bI" . 6.cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve. ":ara 2. . po!ava Zr. 1 ' . Pod navarivanjem se podr<.2.. 2. ~l.zavarene .~bljina mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deblJma) Jednaka ' d CbI·· . Na veCini metalnih korlstrul:. hidraulicnitn. Prikazivanje I' . Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica? 8. a Sta cvrsti razdvojivi? ~.2. b) ugaonog.zavarivanje. 6.s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke temperature koja se stvara pd varenju. nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica. uvar. ZAVARENl SPOJEVI Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. r&di prosirenja funkcije.e. ~~ kotiranje var~va (31)~1 .2.i? 7.1b) i uzima se da je a = 0. 2. U savremcooj masinogradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.:Vlll dementi Vara su(.enti vara. 2.. Na 50 51 . ~ . . :tl1Jcrodavna Je k C k)lllH ~anJcIg lima. .. prekiopnog (2) i T-spoja ~e~i~kirn. . zav.1. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko. ---:. zavarenu konst~ukciju mog:u je~: prema pottebi. _ .01l) predstavljcni su u tub eli 2. . iIi opraviti ako se prelomi.arivati se -mogu clementi velike debljine. jC JmI una \'~ :=) .laksc su od livenih konstrukcija.suceonog. 2. izrada protoupova).' " _ - joj - veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja.. povr~inu varenja.elova koji sc ~faJaJu? kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. PITANJA L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje? 2.. . je vis'ini ravnora og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1.· )" . Osobine zavareuih konstrukci.dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj.2. da bi se stv01'10 nanosni 510). tako da se zakovica hiadi kad j.ajanje dijelova zavarivanjem. Najvainiji oblici z'avarellll spoJ~va (p"r.nejednaka sposobnost materijilla za . gdje jc debljina lima preko 5 mm.a prikazani su fia s1..zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kvaIlteta lza _ r?ne elektr()~e.-2. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica. II giavni elementl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2. ost.2. pre aztla zona.T3.unska debljina ugaonog spoja "a" jednak. . On~ jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve.ema JUS C.-1.3.2.1b. Oblici 'zavarenih spojeva . I· " u I " dbI" . Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.nema buke pri mdu. Ra(. 7 oj b} S1. cline se smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost. 2. korijen vara. 2.. a od zakovanih za 15%. 7. _..acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su: . Glavni de. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva? 9. u prosJeku za 50!%. kao i kod termopla~ticniQ mater-ijala.go:O\:u. . .konstrukcije relativno su jcftinije. . Treba razlil. . (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna).\ostalih napona l' deformacija usljed zag-riJavanra~ . .7J.tzumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnaterijalom. dodati n~v~-e em~nte. 2.2.ovati zavadvanje od navarivanja. liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\.1.. pneumatskim iii nekim drugim uredajem. azo su d ebl·· Jme r<'\z I · ' · · !Cite. Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika. crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi. -'. Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva.5. val'. 4 '-1 .e vee zakovana i pri tom steze limove.f\ .2.a Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zakovane i livcne konst1'ukcije: .osceno.kovice svih pl:ccnika. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje? 10. cc1icnog !iva.2. jer se limovi snazno pritegnu. J. .

.. . l f-. spo} ~ ~ jela.. L j.. fila p%ienih jedan no drugi Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod uglom od 90 0 Spoj nastaozavari"'.2. 2. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc .'OI.sobno zakfapaju iz-: vjeslan ugao .~. Ublici zavarenib spoJeva. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i Cl i c 2 . odnosrio obradu ivica za iljebovc..(c l ) -I.zke if.~!~ri prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih s~o. l'uzne duZine i poloza}a vara...'" . tjeme i korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. koja se 5uceljavciju sa treCim. prirubni trokraki spoj .optercc~nja -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.~ .. . kotira se na ovaj naCin: .rotivanfom krajeva'dvd dipodrazficitirrt uglovima . pf1rubni suceoni spoj I ..-'~ ". . a na 81.rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm. . nazivaju se '. •. Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi .'C3/.~ .Qva ' Ivicni spo} r .2. . fa vnih meauso.)~~. . ~ PnmlJlJlL~ III ~II C.~.koji se spajaju Spoj nastao zavarivonjert) .. sastavke 52 . .evfi Pojedini ~(nu 81. r . Clsccilje povrsina.2. " . duz ivica za zavarivanje. koji se suteljavaju . Ncr z j v popreeni presjek spojd Objasnjenj·e -. -od koroziJe. Kotni broj nczavarenih duzina stavl. se suceljavaju tre.M. ulja) bojc: i masnoca. ~ ~ ".Preklopne spojeve."a..mogu zatvarati ugao u granicqma od .Tabela 2.. ~ ~ dvije.. .~_. je/ovo. . sa vezicom spoj i-spo] wAiK«~ ~ ... u natelu. 2. i . I ~ . ' ..~. Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1 krajeva' dvaju dijelova.b. .no . Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm. -"~"'- f ' ..1.a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. 12 3 Knzni {ukrsni)spoj ~>L~ Visekraki + dijelova.njem dva dije/a"ciji krajevi zaklapaju proizva/jan ugao Spo..Krajevi ko}i se su~eljavaju .._. Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na dije/ove . _-:.~ pribii/no up . 2. .4..! triju 2 .ovl'koji se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa ob. k~o i podesavanja dijelova.. ". r ' Potpuni prikoz A:Otzen iZieoij'ivornV ~-.. . . Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se krajevi sueeljavaju. .lXi<-rliwih71jeni /Oro<- Uprol_cftn prik'oz iY///~. T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima ra~ne debJjine j oblika tjeme'na.pribUzna.vanjem povfnutih kraje- va dvo)/) clije!ova.• . Za promjenljiva. ko}.Cim upravnim no njih sa .:l. . . koji med'u. koji se ukrstaju .2.3.. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc.4.2_2..12 \r.. I ."k.trr.2. primjer... .. pro:. Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_ " jeva dvoju dijelova.2. . primjcr 1 f 2)...(c 2)o . limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara.. Sueeoni spa] Prek/opni spoj Spo} W~ ~~ . a duzina vafa I. " . ~. Prif'ubni ugaoni spoj .2. 2. 2.. . 2.L. Va. 'zastitnih materijala. . .Na s1.~ ~~. - i ~ $poj nastao ?-Qvar.' nastao ·zovarivtmjefT. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih sastavaka.'l. '..u se sa dvije tacke (:) stavljene 11eposredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1..2. Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. ~ ~"."--. 760 do 200 0 Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se· prek/apaju. 1 V a " . 3).. ~~I II J c. ..-I9L " ~~ Spoi nastao za.. 1F1 2. treba izbjegavati . upravnim na njih ifi sa vise (im. Priprema dijc]ova za zavarivarijc obuhvata: rezanje osnovllog maierijala..c stl'ane... Na{ezni Kosi T-spoj ~90... L Suceoni spoj s~ V~zavarom sa poJ...

a izdubljcni najmunju. utice i sarna odabrana tchnologija zavarivanja. b} :22. S obzitom na kvalitet inaterijala.25+<10mm Si. /5~~Omm /i. b) sav c) S 1. 12 slikc 2.3.2..iyati gotove-valjane profile i limove-.2. korijeh opterecen za -zatczanje. 2. oj . 2. " 3.5.2.2.ieftiniji. L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer jt~.ili masinski oblikovane profile iz lima. Priprema limovn ugaonlh sastavaku SI.avarn: a) bez provarenog korijena.11jenog pravilnog oblikovanja. uaCill naprezuuja spaja.6.2. a prema uslo~ima izrade Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole". Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\'. b) sa provarenim kori~ jenom 1. bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu./5HOmm S.2. voljno provarcn korijen yarn (s1. 54 55 . Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti: b} . oblik sava. Zbog zare.anj:l U savu. Ipak. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje I "'I S1. bez naprslina. np!.na pocetku i na-ktaju sava. c) izdubljen G.7a). Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara. Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ.u: a) ncpovoljllQ.4.zn?~ djelovan}.) oCiscen i ponova iavaren. izuzetno se dazvoljava pojcdinacnu prisutnost troske i pora.a opacia dimmitk? izd::zljivost vura i moze ljaslupiri lom.. . manje debljine stijenki. b) povoljnije. Oblikovallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. sa korijenom koji je (dlijetom.5.6.2. 2.iuih (djevnih) presjeka. b) pravilllo~ neroa llago.5a). Na oblikovanje bitno. .jc1ovanjc.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove. Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan. brusenjem' i' s1. 2. korijen optereccn uu pritisak. upottebom zatvotenih sanducastih ili kru. nedo . milavanja zavara.usljed zamora.2. cisti.orokuje nujvecu koncentraciju napona.Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.2.Raspodjela uapoua u V-2. kvalitet I i kvalitet II.zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81.savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet. 2.7. 2.2. vidljivo jc dn ispupceni sai.8. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.~ ~ min 3D· Treba i. 2. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od . bez greSaka. nagomilavanjeS1.' u:. Pri'oblikovanju Sio viSe primjen.2. urnjcsto kratkih i debe1ih.2. kao i nagomilavanje varova (s1.

" .. samo s_ ieduc strane. ispitani ua Citavoj duiini. Ta). . b~ez zareza i n. . ukoliko ih ima.10. 4a< [kN].. moraju se obradom odstraniti.2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1.2. i 3.adviSenja na lielt i nalicju sava. _81.ar optereceri na slUicanjc 57. 2._ L'(a-{JJ <a~. osim 1. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije "I Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A z ) jcdnaka je sumi pojedinacllih nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju opt~recenja> -a to je zbi~ proizvoda debijine naH i -duzine "Z. ' U proracunima se uzima dri je./' pojeclinih zavara: A~ =.2.2.4.9. i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje_ nih zahtjeva. S. . rentgensk6 ispitivanjci).11._ s~. Zahtjev pod S. 2. ublazen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo. tak6der.].2.9) izracunava se prema izrazu: a: 56 .uceoni -'liar opterecen nn s~canje 1\ . emll. U slucaju_ zavarivania.J.ma se da je korisna duzina zavara (1. zatini.2. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at. U zavisnosti od'vrste opterecenja.. ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan u 10% do 50% duzine.2. mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. . - . je.ezailje .2a. Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f.'" F 2:2. Uzi.6.vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2..to je kontrola blaza.10) izracunava se'pre1UU ~ru: . . Tat) manji od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. u zavisnosti od nalaza. Zahtjev 'pod 4.: St.9). Suceono za~rareni SPO) opterecen 11a zatezanje (s1.) mania od stvarne duzine (l) za hnos . izvodi se staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva._-.dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. 2. --'-_. . S. lJgaoni ". __ ~_". nego je raj prdaz blag i bez zareza.=.12.I. 'koji SO. uporeduje sa d02VOljcnim naponom. 2.E(a Ik }=ald+Q}1r Sf. Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I..2.. 2. Ugaono' ztI.u vidu njihovu namjenu i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. (a .2. . da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. Prvo se bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju. Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti materijaia. 2. . Proracun zavarenih spojeva Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati. i iznosi: lk = I .

arivanja.' -----------------_·-----1 Succuui ----I __________ ' Le~ljenjc je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d. ____ ~~.-8_5 "pet ! ____.25 maL Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova koji -se spajaju. 5) 5 = 450 mm 2 = 4. po mogucnosti jednoliki~ zazor (za lern). Zbog toga.Za)' a = (lelO -.ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2..__ . cijevi i sipld.__ ~?.. kod kombinovanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. nego kod tvrdog lemljenja.3._?:.3. Ugaono zavareni spo. __. _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po' mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene.2.. Kao pomo{. u zaviSllosti od vrste z~lvarenog spoja. tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila: .71.a mjestu spoja.no oksidaciono sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid. ' Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi: F ~" Ali' crzaz = 4.2. zrnaca. prema slici 2.' Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara.Olj:~nap~~l_~" 1 .. pristupacne za grijanje i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\.difuzija (lcgiranjc). Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku.0 ___ ----j I __ ~ _______________ .2.:~e "isLe naprez<uiju _ .65 mm. a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C.__'"' ~~~~~~~~WUli) i .2. Koliku s.. Lim je ad cc1iku C.2. 2. Lemovi su standardizovani.. 'graI~- i~...ura: A z = (1 . I'rim. . ._2a'+12)<rSd!i! emil .5 . a time i.~._. Razlikujc se mcko. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll. (. Rjdl!/ljc 2.. _ .' Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --.~~~:--l ~_.12) proracunava se'prerna izrazu: Tsz= E(a'IJ=-a( 211. boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme.vanja nu.odatnog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn. F . tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije.~. _.\ I.. mlnerijal spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100 N/mm~.~~. F [ill] Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft. U posljednjem slucaju .enih mjesta raz1ilmJe se: 10 Lemljenje sa zazorom.. djeiuje stalna sila F = 30 k1'. tQpljenja lema.-.2.povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste.~ = F L: (a~) = '2' a F -lk ::< Tsdz croZ [kN] sto zadovo!Javu. plocies i s1.~avovi.__ . o -= "z.cva za staticko optc1"ccenje 2:3.5 kN.75' 12 = 9 kN/cm 2 .materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C \'isu od temperature._.k--'.. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova.4. pa je i cvrstoca spoja manjc pouz(fana. 58 59 . ."-'-~~iti~-.1cuje h = 0. 8) = 456 rn1U~.jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n...lZod mekog lemljenja lern Be topi ispod 450"C. LEMLJENI SPOJEVI .~~~~~!E_jc _~ uvijanje ---------:-1 0._. a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra. Ali.-e (sl.2._ Prcma obliku Ieml. "i. kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak vcci od h = 0..-. ..~~.9. .sa temperatura moze uzrokovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.liesta . a isporucuju se U obIiku }:ice.~~~i£l_riJ~<:_~_ _ O_. uz podatke 5 mm.65 Til Primjer 1. 2.:.2.:an.2a) = 2' 4 (65 .75 """" = 0. vrste naprezanja i odgovarajuceg .zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.1.5 ffim iIi sa\' oblika V iii X.2. 'lJsljd zagrij(j.3: cr~az '''''-9.l.4 mrn.OOOO sa "-~ 12 kN/cm 2 pri mirnam optereccnju.2.uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. Na zavarenu ceiicnu usku..er 2. 9 = 40. 78<k == 0.---. kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali.··-[-------·-------------1--------·-·-·----Vrsta -spoja I ____v_-'_'_tl_'_'_la~_ie_Za_n!_" _____ zatezanje j __"_~_~.-. Na slid 2.i_. Korimi presjek zavara: A: = 2a (l .:. < Prillkom lemljenja.3.65' 110 ==.:U kopma ne treba uu se hvata lem prem.5 cm~. "fabeIa 2. 1 = 100 mm.2. prema lubeli 2.?~~~__ _____ _________. Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2. Lemljenje sa savom.-.a niza od temperature topljcnja mctala koji se spajfl.65 "sa = 0. opterecen ua smicanje (s1-. koji opcenito ne prekot..Suceono zavareni spoj optcrecen ma izrazu: ua smic.og muterijala Odvija se -it> mjena mjesta atoma.imaju oblik kao'kod zav.5 N/mm!>..i Rjdenje Korisni presjek za-. do 2.dozvoljenog napona materijala koji se zavaruje.11) proracunava se pre- Provjera napona -r._~_~~_. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo. Op[crecenje jc mirna.

3. Pt'itnjel'~ prilemljivanJi!. ceoni ravni. U Oi. Lemljeni spojevi limova: a.'l1. 23. otvol' bude sto duzi. 2.stv3 materijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su.). c) prcklopni.J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena (s1.3. ' oyiffi'lje:ri~ 60 61 .)(~a i otpornost 'temperatur'ne uticaje S11.3.u lagano presovani sklopovi.3. b. d) sa iJaglavkom sa 3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da.evi~ Ceone spojeve die. 2. '2. zbog starenja.3.3b) iIi da su cepovi rebrima. d. d) pregibni c) sa vezicom. 2. rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove fj2. 2. b) ceoni kosi. ali se. mctalon i dr. 204. zavarenc'i l~mlje:ne konstrukcije.3.2b). rtovi naCini spajanja - . E:-E~J. 2. i dijdo'ri spojeni lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. 1ij~pljeni spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer . f) pertlovan Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata. . ako se upotrebljava. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim pertlovanjem limova (slika 2.3. Limov. keramika). 2. zbog male povrsine lemljenja. piasrjka. iznad 2 mm debltine). 2.1.eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova 81: 2. b) ceoni J<~si> c) sa preldopom.3d)'" i Ierne se na dva mje~sta: . Sf.4. Isto tako.cHiudra.'termicki osjctljivih m1tcrijaia. Kosi cconi spoj (s1. Kosa (stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1.3. LIJEPLJENI SPOJEVI J ~-~ b. VZ~S\\SI €.<. -[f:t~l c. takod~.2d)o 8'1. 2.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. .~~ Q.3a). zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva.' W~.. Lemljeni spojevi eijevi: ! as ceoni ravni.3.3. e) Sll najpogodniji.voj. ALduti. lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit.3.22 eaZ~/~ &CS\\. 2.1b) poboljsava donekle cvrstocu spoja. cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa. l'eduks.3. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju.-1 c.'IU lema (s1.10S'l! na zakovane. ne mijenjaju . 2.3.n. spajaju se pl'eklopom (sL 2.4.3. s ravnomjernim sJojt. Leml. (cdik" aluminijlL. c d.} (81. Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih lim'ova" . Q. a.t Ravl1im ceonim spojem limova (s1.la) postize se niska'Cvl'stoCa spoja. d. a otp:wni su m.2.lf). (81.1..3. bostik. 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala . 2.ne uZfpkuie nikakvu koncentraciiu naprezanja. Cijev'i debljine stijenke ispod 2 mm j' cijev~ koje treba meko lemiti. Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2. S1. 'Tanji limovi se izvlace. otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. koroziiu. .. cvrst. Ci.3. jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se popunjava lernom.2c) iIi naglavkom (sL 2.na Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe: 1.

2. d. SL 2. 4..0445.dvokou. 6. tj. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao hladna i kao vfuca. Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. 2. produl..5.iba uzduinih klinova iznosi 1 : 100.tcmperaturi od najvisc 300 e.juje se nn . je razdvojiva. avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.)eme otytdnjuvanja.. h) sa van)sbm prSlenom. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike. lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak. KLINOVI I CIVjJE ) G.. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $. 2.: Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb (utor~ kanaI) na vratilu (2) i preko njih sc. U zavisllosti od. 2. k1i11ov1 ll10gu bid uzduzni i poprecni. nanoscnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. koju se nakon vezivania pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn ~dhezijom. PITANJA U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine.zupcunik. matedjal poluge je C.sa dijelova koji sc. I) zupcanik. KOd . spajaju (s1. a maiu cvrstocu prema odljepljivanju. uz podatke: F = 20 kN. 62 63 .sa datog elementa na vratilo. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija? 9.1.e) sa dodatko. Nagib klina 'izraduje se sarno sa spoljasnjc stralle (s1.evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja. jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva vece od kohezionih silu. Kontaktna Ijepila sa sr~dnje visokom kohezijom i visokom adhczijom. Postoje hladna ljepiIa.) zatvarauJc otvora (hlevo _.ljepi~a ~nora s. Najcesce je to ce1ik C. = 100 mm. f{7l t::. ' 3.ajaju. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca. Zbog toga. vodenje i osigunmje dijelova maUna. d) upuste~i.4.inOH1. f) cij~v ~a prosirel!iem I1l\ )e~nom kra)u.lcnica. . ut:' podutke: () = 6 mm. koja o~tvrdnjavaju pri nOfmalnoj temperaniri.L Uzduzui kIinovi Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o. dok se zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba. 12 = 50 mm. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike.prethodno obavljati i PQkuse. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP 8. Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstrukcije. cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja . zavari pokdillih zavarenih kons~rukciju sa kojima se susreces.:::pojevi se koriste u l1lasinskoj~ automobilskoj.l====f=. prema slic! 2.1.2..S. Ko)i Sll glavni clementi. 2. 0645.ovi iir~duju se sa nagi1. a sta navarivanje? 2. b) usjec~ni. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru . Na s1. ZADACI L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje? 7.:zamajac i s1. Im.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern? 12. 2. fl. slucajcyima .navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) . teorijski bi trebalo da bude jednak debljini mo1ekula.njim snaja) iIi obrnuto . a = 5 mrn.2. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.u prabi? 11. Nadaljc. ~ Uzduini kli1}. D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. rC1X.).ponentnog .ccga se klinovi izraduju od [elika. pojednc kluse kvulitcta zavara? JO.)Qm i bez nagiba. '.. . Lijepljeni spo. mms 1. Sta je zavarivanjl. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji.cmu k razlika iZll"l. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' gl~vCine. i vruca. c) sa veznim plocicama. g) sa usjcceniiu krajevima. kojti otvrd. polozaja prema osi dijelova koje sp. a spojeni dijelovi se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc.a)u vc1iku.vara?5. 3.ai"\. cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje. u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc).10.0010. Gdje se . zbog./:::j/ h. VezQ kl. Standatdna vrijcdnost' na2. zbog . a U odredenim..njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e.12.5.c prvoL komponenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ. 9 h~ Klinovi sluzc za spajanjc. 2. ueba razlikovati jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. pinimalne zatezne cvrstocc. U '.rrimjenc lijepljcnih spujcya. vp0lrebljavaju sc u tekucem stanju.4. Lim (:. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2. d= 20 mm.. J.m.' ' Ijepila. G 1.Jjene su Inogucnosti. CVl'stoca Ijcpila za metale iscrp~ l. preklop~i. Kako su napregnuti.priillje:njUju.L predstm.5. normalno izveden otvor). Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava proizvodaca.2). 60 kN/cm2 u stanju primjenc.. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti. lijcpljeni .

.5. Cija sirina odgovara sirini Idina.3.H7 /k6. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza. ZJ.:. J na dod1rllllTI rovrs~­ nama otpor trenja koji.og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l.ogu pre-· nositi sarno . zadnia strana. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom 2.di~) obrtnog momenta z.4): retivnr klino'vi (s1. -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. " • " S1.5) cijclOlll.4.).ra' biti -l1a'jmanje dva puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau giavClne i v'ratHa. jer je pod djelovanjem optere~enja onem. treba da prcnasi obodnu sHu. 2. prednja s.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Bncne strane ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo . Oni ostvaruju sigurnu vez'u 1 ali uslovljavaju -izradu zlijeba u vratilu. Kukasti nOl"11lalni l:Jin Tetivni klinovi (s1. Prerna obliku pO~)fecn'y:r pre~JCkJ 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini "'I-~. . 2.5. u dobroj vczi.~ . nali!egmj~ .5.zlijeba u vratilu jednaka je duzini k1ina~ Spajanje ~e ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb. .5. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene (tip A) i rayne (tip B).a }.csna nahrcganja (H/k Jli HJm). 2.3. 2.edica zabijania l~1in~ u zIii:? v-nitila i glavCine. g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna. Uzduzni kl£novi sa 1wr:ibom Zl. svojom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. iz spoja. Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom.6) i tangcnr-ni klinovi (s1. u prenosenJu obrtnog momenta.\ da se kuka prekrije zastitnim !im. ali m.5. 25.1.5).! bkom pGvrsinskom pritisku.3) jednim dijelom . 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu.~ 2. 2. Tip A poluokruglo celo S1.1C. TJnutra~niom stranom k-lin nalijcze na vratilo. upotrebijava -se klin-sa kukom.5.ul~ze u'zIijeb glavCine. lzdubijcni klinovi (s1. Klinovi kod kojih je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi. a dru. L5.6) djelom visinom ulaz~ u z1ij~b gbvCine" a.om.5. 2. 3. nmmalnz klinovi (s1.1. a zatim navlaCi glavCina. r.VCi. Pl'opisi zastite zahtjjevaju J radi sprecavanja nczgoda. odabiru se pod. 2.oji je vratilo proracunato. odnosno ()bodn~ sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana.5. spoljasnja ~trana:> 4. . 2. i sl. . ~Zod normalnog klina tipa A. duzina. Uzdufrii klin sa nagibom:l. unutraSnja~-strana> 5. Mogu prenositi velika opterecenja i najceSce se upotrebljavaju. 2. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc strane i vratila.5. Zbog toga p61uprccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje spaja.5. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje klina. kao posn. botne strane S1.izd?tblJeni klinovi (s1.~. Ove strane izlozene 'si. (s1.5. 2. moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. Privkladtlo je.oguceno izbaCivanje kUna..2.5. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0. 2. ~I I E34 Sl.. Da ~e usljed :hapons~?g 'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.gim u zIijeb vratila.Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. ' 64 65 .trana.1... Normalui klinovi (s1.7).

slovenski standardi propisliju tri grupe klino\.-je po vratilq. vrntHu . ' Ako se zahtijeva uzduzno pomican.:e se b Din'lenzijc.e.1. spojnica.5. Zljebov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni. : 60 do 1 _: 100. a 'primjenjuju se kod pomicnih zupcanika. 2.5.:( visoke i rus1::.zni presjek Idina izlozen je smicanju. kIin bei nBgibi 66 67 .cni Idinovi: a) izdubljeui kIin._ U tubeli 2. Duzina .tni kIinovl (s1. 2.5.ta vrsi 8e bocnim stra.. Boene strane klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.normalnih. 25.~"".klinove za marine alatke. b) kukasri -pIjosnari kI~n 1 il ~ oj b) 81. 1t9.) onda se ugraduju dva . O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno i'dvosmjerno okrctanje vratila.5. wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.para ldinova koji su medusobno pomjereni po obo~u za 120'" (ponekad . kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa u glavCini..5.7) primjenjuju se uvijek u paru.sl){)ljne s~rane l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. nalaze dimenzije z. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin.. J.a bez nagiba: v~sok. SI.. OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj.ti10.8.4nih sila.. Uzdu!:ni klitunJi bez .. U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja. u spoju sc stvara potreban prednapon.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog: nabijanja klinova sa nagibom. a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo. JugQ.2. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju navlaCi prcko Jdina tia vratil0. Postavljaj~ se iedan na drugi prcdnjim stranamu. Uzdu~ni. n{ske '.odgovara duzini ldina.6. Izdubl. Primjenom klinov. Klinovi za poniicnispoj .i 180°).o kl£novi za vodenje. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1. sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem Idino\'u jednog prcma drugom. 13rcncs obrrnog momen.. Uzdu. 2. Cvrst spoj postiZe se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine.5. Izmedu. b) kukasti izdublieni klin ~ l ! 2.C:o .namu klina.1. n<l.8).5.zlijeba u.1'1 u ij' I 11 I 11 {1 ~~ 1 ! / i 'I 81"2. L- Taugc11. gdjc ~e nalazi nagib 1. moni se ob~zbijediti labtivO nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine. kojima se stvara iiovrSinski pritisak.nazivaju se cest.-5.

::! cr ..z· ~ ~~ B".9 L .. . ..'1.T!+'''VJf!4~r\r""""..:~ I-Y.-...2~ ~"' ..--.J::<! -4' '.-.iJi.. g'ps· .-~''--''-'L='~'~.C2J)22 i 032 Khnovl .--I ...I.---.~+. G..d~p< 0 g 1 g::: ~. 'tjrgcr "..::.7 _. ~ '::f a:-g: E:.h o CtJ g.. ''''07.-".:l g. \__ 2.~ ---~~.. bez naglba k ~ormalni kltnovl .'O-... I.~. CD'" ~~->l~ 'g. ' t:r .' b: "'d .441_....) I S. '"1 0 .~ .---------------.D o l... 7l j:j . (JUS : .""' <'".o g''rJ '"1 00 . .< . .t . --:. .::: "" . ..LC e.I.060) i ---------._..' 25! 14 -.~~~ 0 :.(Jq Il.· : -tH~H-l~i~:hi!..Jb. O<c.•... fo ~ 8" §'~J. 2 :r 5 ~.. 5.~ -~~-!-t...~-j~d~j~i(=h{i. E'tl o ~g o.'.__.!:" ~_ n< 0" ~.-.. 2.:::l"'it=.1 "~' !_.1-.. .c~'" v...l c:I ~§\~f ! I)J . I _.--~~--. Q ti ..~*~:~+d +7. naglba V1SDkI II (jU_.. ...' l :> ~!:.. . J:j '04 ..2i~_..' 11. ~fll:> ~ <: ~ f:..5 :' 4 .----------~-~ JTJSn~.::l p 0.' ..~rt>o p . 3.~ ':.. ~'" ::-'(.._ _ i~!~~1~~I. ~ ·~~I--~I~f . 6! 4 2.::r'::. I .. .:::-' r.- 5\l' 7< 0< '" ..:> "'.e'.s:g 0.~ 8 .=:A=I.. :3 ~-~--n u.-----------.~:~~[::_ 1511--1-·· .S.:l '.h'fj.14 . ~.. d+2..s-....~ o ~ 0' ~-p c ~ .."':>. ... ~ ~Q~} i!l ~' p N<N:::.. I t J :'"..::~ i ' ::::l' "1 .p g.d:.../ o.:z..:.lz~ i b I h. "~ p.~: )7':= . §" '0' N~ 1.@ p.-"..- ~"" mj~1'e u mm --..5 6 3. i.51 .9_ .~2..} .~. .. 'l> . (_t __ 1_ h. ~ ~ !o an d-:5"<l t:! 8..~ ~ ~ f-f :::?r'.3. 2.iO-I:u.'.. ·1 -I T -1--\--di14.. .. (0·31::.1.. ."'0 7.. 4.5:1. <:< 0 ~ 0" ci . Uzd:uzrd kHnovi ---!----~-··-~----·-I-----~--. " Jen! JUS M. •.6..1. _~. 'k"mOvl .~.:: ~ ::.-'0 .n d ~> \)'.N g "' ?f..--l. j.-....-----~--..t3 ..::: CtJ Q. ~ t.::l ~M 0 " .OI7) ~ -..n g. Q ~ tv " '"~ > S' . ~ . -... I .-. .. .:..!':::... 0.t.~~~. p . V1 ~ C" "Oro~g-~ '"1'---' F~g~< ~.. L.:t § g.. ~ ."3 ~ a "" s- :4 g a. <:... p -0 o.9_.. _.3 <~..' p" 0. 12.. :]' p...~'= UN"'"'" w*.. ::!.1.d...I--..:~ a. 6 I 1A I 14.8.. - ~~I*I~!~r.. -I . _ci.. i d+4 IH~=--l :~I'-~~-I-~ HH+l~-I}~i.1 2:.< '-' Et ::.~. hoi -..~..' '8 o:q (. I ....:y 'I C2020 I 030) • rI '------ ---." g.1\1 """" ".9-.~ g /'~'~'''''&~ q.'"ci (J:..~.l.O := 0' N Zl 88" (o'i . I 1_".-.. 0 ~ " " "" t::I 0 $ 3S fP '-.:: fJ) ~ ~ . Z! __. N':r......i::iH~~fF~I=:E]=~=~:~-~J:::=:\--:1_~-]=_~I=~=]r.~.9..1..." 8 ~ . 0 <.1..J tIl OJ .~ 0..I_. __ . 8.-I.J "' A ::.t~. h'...iI1Q .'tn' '3 .....'1j ~ 'p:l ~ ~ ':': '8: ~ '0" g Ei '7.. P p E' ~ g5°o ~ ~ J<'_ ~ 1.I----1 b i Za I normrune khnove I visoke ~ --~--I"" i _b 1_.. rf p ~: oS " " :.~ .~tl~~~II¥£I· IBOCCJ80 1 -'-O-\-..--~ ~ ..<~ " p. lSI :-' .8-::. £.'" 00 . • 'C::: '""! .... <: 00 .'r.. XeCl1lK vtan 1a .12.~'t..s ~ o . <: -._~_"I t I tl d+t:...::: N t-.)--'00 :.-_12.>-<' S..~ ~ '" ~...::' :4 ):::l..o.". ..j . -.061 I 2hJeb u glaVCl111 I--_-~------- Ibez naglba I Za khnove I lklmo'i~be7.~i'! . . 12.1.... (1) (11 4 B ":j P> _ 0 _." " 'J> uq g' (J) 8l-Og.Q'O p"" 0' '._'~_'.. 13. o s r1. S' 0 Vl '>' --.'0.:::t':::! 0 t::I .---..I -..~ ~±=-~-J ~}-"-~ " .. .s. >-<. 5'g "-':~. ... ~ ~~ ~.. a . p:l N~· tt. . 144-50' I 14 J.:1.-~~~lf~i~~~-:I~~~i~~-. ~ 7.'g ~ 'Z)Q..0 . ·g: '2' ..'. I etlVnl ldmovl JUS M C20'"'1 ' i 0'31 ..~- Tabela 2. > 'g. I'z(I UD . M C2.. ' " '" <: ~. ()( g...:=-:'" §~ o " 0 D.::. --d~ t-:- .

~un.ti odnose se n:1 miran pogon.M.h = 8 mm.ajud standard..ll.. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u glav~ini JZ~'a4e odgov. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi P -=. vratila je skupa izrada. Zb?~ relatlvJ:i0 velike dubine zljeba. I' .= lk _b """ 89 mm.0645 'ozriacava se..tila i .. klinovi bez nagiba. v r a t i l a .S. kl.06Q.o~ klinov~ b~z nagl~a VISl s_c racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povrsinskog pritiska na bocnim stranama Idina.enih spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj tizduznib...5.-()20_"sirine b~ 12 lUlll" visine.l napllU pn $l11lcan)u (v~{.c vri. Kukasti kJin 12 X 8 X 100 . = J~5) (i = 75mm. Na s1. Izbor di-. 2. O\.'.~m.l..glavCinf!. Usljed veceg broja klinova. Npr.menijim naCinima spajanja.0645 --'-. < Pa. 2. .Lako se prilagodava polofaju giavCine.!. .. 71 . _p6stize se veea povrsma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova.z. . ' Narun smicanja u klinu.. F -'~[1 19 . V' Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise.obrt?-i moment koji se ~UD Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la.5.12).er. .1.11. ustupa mjesto savre...ci.2._ ' Ozn~~ 1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv. duzine 1= 100mm od celika C.J --:l b(P9. 2. u prvom redu ozlijebljeri1m. ' " _ liva ostvaren.cznim profilom QJ b) klin bez nagtba SI. Preos~ali dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju kao.J9! i_I II a. .5.11. av~ko je od celika ili celicnog liva .C2. 2.. • korisIlD..JUS 9 .'clinos.i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti.i pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila.5·n" Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 ~aterlJ~l. za ptec~ike vratila izuad 44 do 50 mm ~.?va bez nagl~a. dubina .0645 . vratila i glavCine je potpuno.ovu! vec.kukastiklin JUS ._-"d~lk2. b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom.3) d. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:.zlijepa u glavCini t1 = 4 mm.C2. Prim. Usvaja se klin Qez nagib~ 14 x _ _x 90 -_ (.M. Dtlzina kUna i k. Time se . _ _. se d~en?J)e uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh lS?r~lVanJa .K.oljelli povrsi115ki pri- .C. Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' ~Mo!d [kN].a je kljlloni pez. ~ doz\.. a manjc ._ (zyjezdastim) i poligonalnim sp9jcdma.5.aju_ozlij~blj.o~ ~stalih .kllI).u nu radi{) . zljebova na vratilu.. riiCklin crte~inia vni.. prikazani Bll osnovni podact i toleranci.Q20. gdje je 1\1 0 [k1'\cm) :.Cita)u se mjere kiiha bez nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm. ' Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od d~b~ne zh)cba u vraniu. 25. 8tO predstavI)a negatlvnu stru~u ovih-klinova.. -Ii tabele 2.u se na ~?sn~vu pre:~lka vr~:~la _~t~~~la 2.J. materl. Celitriranje. . .ll1a z 1)(::b aug 1~" 1)<l :lVClll.N9) bIP9.5.ebljenih. d [em] precnik.al i pripad.I.12. c) u glavcini za . Sl. duzin::i Idina.. .4. + ..5 mm. Odrediti dimenzije kHna. dubina zlijeba u vratiiu t =:. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg ~lva. Veza vtarila prec~lika d = 50 wm i reb1cnice od sivQg nagiba sa poluokruglim celom.ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova Uzduzni klinovi izlozeni _ slozenim naprezanjima ('pritisku~ ~lilicanJu i !).dU7.lijebljcno -'oratiio i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' (s~.se spaJu klinoffi.JUSM.- "1" '1.'e' k6fi 'se da. RJdcnje.znatno se oslablJuJe vranlo. .lrajuci zljebovi.leu. za ptt1V)ertl p()\tsm skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll: v . Nedostatak ozli.a glavCll:e ko)?.~­ su vrSllskom pritisku).lk = (1 do 1. o~reduj.5. U praksi se ne izvodi prof'J._ b) sa trap..1. . DunenzlJe poprecnog presjeka klina (b X h). _'" '.' . Klinovi Cine jednu cjelinu sa vratiloin i ne mogu da olabave. gdje je ik tisak. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom. U slu(. Primjenju!e se kod alat~ih masina i m~tor­ nih vozila jer je u primjeni jeftiniji .. sirinti) visinu) duzinu.IJ~ pogon sa uJanma)..3-. dozv0. b. gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2.smanjilje specifiCh.

. Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog polozaja dijelova. 0545. se zatnn kale.17) i elastiol{. 6. .5. . P. podmetac: 5.01\7.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje.16). 207) imaju -konus 1 : 50". U 'poprecnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. 4. 2. 'preds'i:avljen je naNn pode. riede-nu obje strane. vratito /.5. kon£cne. Poprecni klinovi Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji se spajaju. .5. 2. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ.5.2.: cililidr£tnc. po cemu su i-dobili ime. ncpomicni dio postdjice. Spni Civijama je cvrst i razdvQjiv. VeCi nagib imaju klinovi koji se ceste rastavljaju. 2..5.oju i za o. sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h). izraduje na jednoj strani i izn08i _1 : 10 do r : 5. Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C.a du:i{ne od 1 do 200mm.13). 2.epkom iIi konicnom 6vijom).Sa~anja posteljice u . za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih masU1skih dijelova u sp. "'r' micn! dio postcllice. Prcma:namjeni. Civije (zatici) . Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.10iOl'!l2 poh. .5. Zbog toga se ceone strane izraduju s~i zaobljenim i zakosenim ispupcenjem.avrtanjem navrtke (6)..13. . poluge..5. h11 i m6> 7. Nagib sc. obicno.15.5. )04) izracluju se sa ltonicnim. ].j J 2. ' Postavljanje. Matcrijal je C. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_ od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc.5. klin sa \'ijcima.. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. 2. Na"sl. za fiksiranje Civijeu otvor (d). Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za spajanje nalaz1.201 . .IDotorne n 73._ ne bi postao neupotrebljiv.205 . Stan~ dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne (kriznc) glavc._Civija i . 2. 2. 0645. zavrsel~ korn (a).// SI. (s1.'15. 2.dguranje . kako kIin.od PQmicanju masinskih dijeJova.~ kom i navojcm (c) isa zljebo\-~ma (d).01' Qbrazuju cvr~ti sldop (naj~ ceSte H7/m6).5. $ otvor +~ ! . Prema obliku. Vratiio trouglastog profila 2 2. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260 (360) 111m. sa za~bljenhnzavrsetkom (c) i sa zljebOVll11_tt po duzini. bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2. Civijemogu hiti. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<mka. naYrtka .-4 3 Sl.3. kao i vezivanje raznih poluga (s1. Civija vrsi pritisak na stije~e on'ora i tako os!varuje CvfSt p~ Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja konstruktivnih' elemenata. 2. sa prodllzc1. 0345 do C. J8 ) .e.5J4). ' 51.IUS IVLC2. 3. bez z1ijeb~ i sa zlijebom_ (s1. ui "istovremeno popustanje suprotne navnkeklin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza: pomicnog dijela poste1jice (~).lga.glavi. Omogucavaju brzo sastavljauje i rastavljanje. z.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug. dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_ bjezna kod ozlijebljenih vratBa. sa ravnim zansetkom (b). Spajanje poluga popreeniIn klinoln Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2. Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va koji se krecu pravolinijsld. Izruduju Be k<lO obicna konicna Civija (a).14. Izraduju se s nagiborn na jednoj. 'usljed raskivanja.Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih elemenata ta poligonalna profilna vratila. Cz'Undricne C£'lHj'C C. -:-. Nakon sabijanja. sa zaobIj~nim ivicama (s1. i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana. razlikuju se: poprceni klinov£ za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.

~.Veza .5.e ujedUo: i n'a~ivn..Svijttf. . StanQ.agiba. " .E r 1I " c) Il:::: (jb~3- ~ J iljeba d) 81.\ Se. a koje kOJ j>J" bez nagiba? .0545. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn ova 5 a naglbom. 5.giim eel MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm.rce. prema JUS M.5. ."': . Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim.'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc. a lwliki za pop. Precnik pripadajuceg ot~ora j. Primjeri prim. du:tinu.5.c_nc Civija r ---I r r l- II 1/ Oznaka Civije suddi precnik. 2. olaba~'iti.vratiia. oznaku pripadajuceg standarda i materijal.20J.alnih spojev~ u odnosu na l'pojeve l::linova.C2. dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.201.klin sa nagibo m ' je bez n a g i b a . f . se ostvaruju naponske veze? .. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa.5. 2. ' 1 kUd 11. .klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU. --.17. 2. kukastim i 't~tivnim klinom.preclllk vrat!la d ='" 20 mm.----~ --.-.mrn.12 mill. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc. 1.i p . oznac:-~~:' . Pogon je sa sIabuultd Ylll.19. 2. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi? 1'3: Stu su clvije-i gdje se p~imi'<~ri. .. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo? 6. duzmt. 1\: ". SVijet70Ifuceno . a. 2.: _do AQQ. -l_CCUlk Na s1.a .nacriboU1.16. siYog liva ostv"ar~ua je .juju? 14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija? 74 75 .5. '!!lovu 9. se tic da -tivije.. i remenice od. duZina I = 60 rum. Konicne civije d) PlTANJA S1.- - spo.nc klinove? 3.i. 8. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.(. Kojim klinoviml!.-' IT a) t' '" • /)) . -'\ ._ Elasticna -civija 1.ardizovane su za precnike do 50. ko.. Dimcnzionisati i provjeriti klin.18. Koje strane ls. 12.rum.C-l~ Cilindricna Civija 12 ~< 60 JUS lvLC2. \/. 4. -It K~""jt4 k-I 0) ZADATAK . ' ll.19. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? . 7.rJrnll. 2.[='+---. llndriclla Civija precnika d ".:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi? 10. c) SI. IJ. Cilindricnc clvije ! -I SI.o vuceno -----"''€i c c - ---.

2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka) Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee uzduzne sileo 2.6.1. Postanak zavojnice

SI. 2.6.2. Postanak

81. -2.6.3. Spoljnf navo;

navoja

navoja

Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kretanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravolinijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim, rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad se trougao-obavijc oko cilindra. p Ugao uspona zav(~in£cc ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" ---~, gdje jc: " . d· cr P~kor8k, ~uspon, hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik d~

frffil L
\

\w !
i.
--.J.'.

.

I

,I

,

I

,

S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj

ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" . navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI , traca u pravcu 03e, 0 d n ' u navrtIul (s1., 2. 65\-'·' navoj 11118 Sm." 03no uvrce L). LI)eVl ,,",, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ '~(1 ceO.4 posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U naynJ:.~l -".0-",-'--l
v

~'.
b)
Si, 2.6.1. Postanak ~avojnicc: a~ cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3

-I51. 2.6.5. Desni navoj
·V Y

J

ts?J,.'

81. 2.6.6. Lijevi

navo~

Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik, trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni), Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila. Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1. 2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4), Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj p~vrsini.
76

Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, jcdnost1"uki,~ sa jednim POcetk \ ·v .• .,. d . 'k '0111) 1 vzsevOJ1U ( VJSCl).W 111, sa Vise pocctak' n"O 'sa ,_,J-l " oznaClmo t)ro). pocetaka i a). ., " ~l 1 · •. . "'od , VISC;70J1ll · navoJa~. ouda su p~cec~ pomaI · po .,opsegu I \:1U~1 "ruga osno~rlce Vuljka -z ' 360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a _ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja prol~zi kroz, njegovu OSll do_ b1Te se.Jmifil nav(~ia (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),' skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l St\';l~S~ srika profila navoja naziva se lcon/ski pn~fir' na
v

7-7

.
.9;" DJ:billa no~e~ja navoj~og spoja (HI) je ~rojekcija ~OdirivalljabokQva SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
HI'=-~-·-·

4
linye

ii-D,
2

10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg n~voJa (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj navoja (2 2) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: Af~=:.

d2

'

a._

J, •

n ..

4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay .. Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim Is61~ -profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" ' vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08tri navoj~ prUZt:~u jl:,(;.i atpor t.~enja- (F~ =Cor:, . M) negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenjuF,ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani otj /' /,: po~' -trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F sam~o~vrtan)e navrtke. Izraduju se kao jcda

~<-<-I'+'LD:L

I
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocetkom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka

d _____ ~_

S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju

nL

novoJn1"

2.6.2. Osnovne veHcine navoja

Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8). 1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni) pre~nik 11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a.. / 2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja. 3. ,1v1a~i preenit spoljnjcg navoja Cdl ) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan jeza promcun vijka. 4. Mali precnik unutrasnjeg ~1avoja (D I ) mjerodavan jc 'za izbor precnika. spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj. 5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8. na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. ' 6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih bokova navoja. 7. TeoriJska dub:i.nu navoja je visina teorijskog profila, mjcreno nor~alno na asu navoja. 8. Dubina spbljnj~g navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (ht ) jc "razm~lk izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja" mjereno normalno 11a osu llmT aja.

Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,jeIl:juju se ~la vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-, IJcd tren)a budu ~to manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni. 2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim ISO~profilom je istostrarrib trokut" a sv~ rujere. se iz~~zavaju_ u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX = (j/)~ Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i zaobl''''~ , njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja prik~zarie su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih Y~licina profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • . •

'". 51. 2.6.9~ l}tlcaJ ,ugia profila na otpor trenja ilavoja

_

leon)ska dubrna nHYO)a -

H

= .--,-~

1:J

2tg30°
=

= 0866P'
)

)
=

eN)

Dubina nos.ell;'u'

'na~'ojno~

spoja _. HI
1

,

Ii -

~ Ii - ~ II = ~ H 8 4 g

O~5412 p, ,

Poluprecnik zaobljenja -

R = "':".H = 0-!44P' 6 ' ,

78

79

·C~ .. '.' ... ' ...' . . . . . -"",:""~
",'-,

V7.inia se da jc D "'''' d 1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D1 = d - 2Hl = d - 1)825 P;

Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja- JUSM
i

Nazh:n.;"r,~ecnikf~
1 II

.._..._.

Korak P
krupni

_JI N~ziv,precn,
!!

.

nO 0

. l! izVod "'.
Je1" e li.-to.l:tJ.

Dubina spoljnjeg navoja hI Prccnik iczgra l1avoja
d~

,-co

H - ,- H - -H
2ftl = a

1

1

86M
1,2268 P;
c-

=

17
-

I-! = 0,6134 p.

.

nr
sitni
0,035 0.08

=, d

stepena prioriteta
0.,25

S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 -

(~H - ~H) 2 R
!
II

d-

~ II = 4

stepe~a - kruPl~i' p1;ioriteta ---'-"--.~~"-.--;---- ~
22
24 25 27 30 32
2,5 2

IILI!...IilJ-.--:~"-t..p.
i
~--,,-

r

sitni l,5 1,5 1,5 1,5 I, 1,5 1 1,5

d - 06495 P.

'

0,30 0,35
o.~

o
I----""OO'C"--O f-__",] = dz __

0.09

3

01

'0:

I

Nazivni precni-ci navoja svrstani su 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll). Prvenstveno treba koristiti precnike prvog stepena prioriteta, dok se precnici drugog i treceg: stepena prioriteta kor1ste samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je preglcd' nazivnih precnika i koraka metrickog navoja. . Prema vdicini koraka, metricki navoj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi (fini). Normalni navoj primjcnjujc se za opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za specijalne svrhe, kao .i za precnike d = = 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:" vojnog spoja; sigurniji su od samoodvrtanja i zahtijevaju manju duzinu navojnog spoja. U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dardizovani preenici i prlp'adajuce vdjednosti metrickog navoja sa krupnim korakom.
U

2 2

0,5 0,55
0,6 0,1
0,80,9

0,1 0,1 0,125

2 3,5 2 2

0,125 0,15 0,175 ,0,2 0)225 0,25 0,2
--------_.

33
36

,

39
42

3,5 2 1,5 1,5 4 3 2 1,5 4 2 1,5 40 2 1,'5 4,$ -- - --'----1,5
35

1,1
1,2

1,4
J,'l

0)25 0,25 0,3

0,2

0.,2
0,2
.,._. __ . --,----

45

48
50
52

4,5 5 'I'

- -- --_.-._._--_.

2 3 2

1.,5 2 1,$ l,5
2

0;35
],8

0,,::,
0,2
0,25

0,35

55

2
2.2
2;:'
..

0,4
0,45

56

- --------..
OA5
0,5
_-_.

5,$ 4
~

4 4

3

3

2 2

1,5
1.,$ 1,$

0,25 0,35 0,35
0,35 0,5

60

64
65

5,5
6

1,5
1,5 1,5

- ..
68
"0

3,,5
4
4-,5

0,6

I

o_,7
0,8
5,5

81. '2.6.10. Metricki navoj

2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
5

-0,75' 0,5
,,----""-------_.

70
75
76

G

'c
4

Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila .0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja prikazani su na '51. 2.6.11.
}\'ledusol~ni odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su'; P 550 2 :2 }-] = '2 . ctg "'~25" O,96049P; III ~- Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r 1 = O,B733P;

"
9
10

0,5 0,5 0,75

J.,5 2 1,5 2 IS

80
YO

4

1J 12
14

d1 D 1 , . d -' 2Hl = d - 1,28066P,; d~ "'~ D2 = d - Hi = d - O,64033P.

1 0 ..'5 1,25 1 0,75 1,25 1 0,75 _ . ____ ....... _ .._ ....... 1,5 1.,25 0,75 1:,5 1 0,75 1,25 1,75 1.5
2

85 6 :';'i 41 3 93 6f:~4-; 31 3 2 . ...._ .. _ ......_ .. _.~6.. ':.3

1,$ 2 1,5 2 .1,5

2

100 105 110

G

------,-

6 6 6 6 6

4
4

4
4 4 4 4 4 4
3 2

Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je "z" broj navoja na J coL*

15
2

1,5 1,5 1,5

1)25 1 1 1,5 1,5

115
120

125
130 140

* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim profilom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/ 2; ll~; 3/{ itd.).
80

17

1,5 2,5
2,5

2

20

2

135

-

6
6

6

3
3

--"~-.~-----------

3

--

2 2 2

-:--.:.......:

(~

013 4...gJ 0..677 0.75 0.479 41.03 2.325 0.00 1. .n d = 6 nuzivnog precnika..453.10 1.754 0.2 104 144 175 225 3. 4. 440 4.50 4.42 3..639 2227 2519 2890 .727 33.839 0.48 -- .___ .701 16.639 60.2.4 0.---~"~".423 0.750 10.60 3. SI. I 39 42 45 ------~-. di 0 gJ c 1 . I.45 . ~r?fil nonnalnog i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen.406 1. voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu.933 .~. 22. 3.706 2.812 0. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO u upotrebi. ~--- ' -- 22 2.706 31..- 53. GAS 0.95 -------25.00 7..546 13.103 .42 3.188 9.379 0.82 1.165 2.80 2.40 " 0.793 0.l89 0.m 1. 1..-~-- 30 l I·' 36 27.376 18.12.110 3.320 23.BO.083 1. 1 2.6J 0.~--~----- 1_.948 2.546 14.108 0.141 3.. (J mbc~l 2.47-0..._"18..160 9..402 519 647 759 9' • " 1045 1224" 1I.051).25 0.~-------- '-"-'~----- Profil trepeznog navoja je istokracan trapez.675 3.6 2 J.162 0.46 5.752 48.271 0.773 6.093 34.70 0.34..8 0.50 '-~-~'-"'-' 1375 1651 1905 . 0 ~I 0 .165 2.376 20.8 52.977 2.-"~- . Dobro zaptiva.894 2. Trapezni na'Do.00 2. .933 16.217 0.545 4.l30 .25 1.55 ..8 0.6.020 10.-----182 324 427 lAg 2...08 2.'oljcna p:'zmJena V~tv:n':01)~g navoja.402 36. Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30 e.353 1. 1.555 0.6.moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a..479 39.938 0.977 3.00 5.244 0.624 0. vrste Vltvortoyih navo.019 4.18 -I : i 14 .253 '~--.764 3.225 0.00 ---------_.509 1..208 2.1 12... U tabeli 2.a: ':tormalni.87 .740 1.9 0.933 .3. 0. i.00 __. Cijev~li navoj standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. 2. 4.942.•..205 .50 3. a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.00 3..320 3.·kao kod ostalih navoja.541 0. .2491nl1J.353 1.103 -.894 1.12).· .436 2.11..50 --'-'- 39.0.04 1.752 52.6. 7:.241 17. Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim l~o!~'-Om d..122 0.648 1.253 56.376. Trapf!Zrli navnj .....580 4.24 " .~ >.-----49. 1038 1. 4 4. mwoj od J ima Yanjski precnik 33. A8 24 27 2.470 .BO.5 5 6 8 10 12 6.00 5.50 2.051 --~-----. d 0.9 32.. U noi'im komtrukcijama nijc dozv. 83 .727 30.624 1.. Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm.624 1.495 -------------------------:- o 5.71 -. Vitvortov navoj Sl. 1.. 2.35 1.866 45J~66 ----.52 : • 22 2.34 2.65 4.387 2. II?u l.18 2.87 I~92 ----~ 2.50 2.00 ------~.20 0.75- 0' 1 01 oj m. vanjskom precniku.alnih lUlvoja.20 4.135 0. 2.00 4. .693 0. 0893 1.19 _ 2.247 3.50 3. .35 0. 25. 1.670 0. ~ i I 16 18 20 -..Postoje tri.05 4.. Stvarni profil na.---- 48 52 56 60 5..056). st"rnt' i cijevn i . JUS na predvida Vitvortov situi navoj.72 J.077 44.189 0. 013" 0.980 4. po cemu je i dobio ime (s1.480 5.. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja od 1!4do 6 (JUS M.00 68 6.7 ' i ].0)..86 .-...863 12.50 O. ].30 3.908 2..080 1. .706 28.50 6.428 60.26 3..032 .244 0.~. narocito uz primjemJ zaptivnog materijala (kudj~lja)..701 lA.77 42.350 7..790 2.373 1..5 3 3.45 1.3 76. c.40 0. 12 64 5.706 2.6..50 4.46 -: 0..1~te su vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al.436 2. _0.573 1.i I I .853 11.6..241 5.80 1. >. Nazivm precmk CiJcvnog n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi.2 '} 025 0.428 56.00 8.379 0.nanju dubinu navoja i manji uspon pa se.106 0. 4..947 1.135 0628 0:836 1.30 .l 1.371 1.083 1..-- 2.. -.093 36.00 2.~. a ne.64.50 1.466 0.--.

304 127.9.5.876 14 112 I· . l' Nazivani precnik -~~~-.-~-~ 200 2]0 220 18 13 20 20 20 22 ~ i L-__ ~ _______ ~. Tabela 2.830 347.BO.40.203 3 112.?t- ! ··--·-. I ·~-·-~···-I 82.9705 146.11 11 7/8 R 11/8 30. ' I.14 ~~:i~~ 4 112 4 ! -R2~. 24 4 16 16 300 24 26._-----.662 20.1 --. .730 138.955 22.-93.~ 11 11 ._~ _____ l 50 52 55 8 8 8 9 9 12 12 J2 8 8 .~l)CI dizovani su navoji norf!lalnog._---.005 133.88. naVal· . < ')._1 4 tjl 5 l (> 47.----.055 152._-- ( 316.I i R23/4 R3 - I .8533 j /2 76.12. 95. ]0 9 8 7 7 I ' ---I . di ..534 ---II .201 33.-----·~. .·-··_··· ' R 1/8 R I navoja n~ral a .061 Mjere u 1Um II .evni navoj Nazivni precnik d~D ! Broj '-'-'~'-'---r-_ .323 '4 __J ! 1 2. Vitvortov navo.. ~--- ---.441 19 14 14 Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad. J.728 '13. a~a: ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni. 230 240 250 8 -- 36 36 --- Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.0.---- .._. za cvrste veze upotrebljava sc kad su.897 41. 3 R3 1/4 R3 i J2 11 11 1J R3 ~!4 ----.911 26..101 6 5.1.5). 12 12 12 84 85 .0 125.249 37.710 11 11 Tnhcla :::. U tabeli date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.576 31.630 240.030 3 3 3 6 8 8 8 5 1/2 5 3j4 6 --~ 5/S: 2 i/2 2 1 f2 '~ ____ Rll R12 R13 RIO 265..6.i precnik I ! I 114 I-·-·-~· 5{16 3/8 20 i8 I mm j 1-·_·. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je vretena na masinama alatkama itd. ~"'-~-----. ___.--. sitnog i krupnog koraka (tabela 2.68. ---- _.830 "__ ~_I 10 10 10 8 8 11 I I I I 150 160 170 {SO 190 14 16 16 6 6 6 22 24 24 28 28 28 32 32 36 36 5 6 6 3 3 16 1R 6 I I 'I 214.. p llormalni 87.m--.6.604 3 I 63.430 I ! 14 4 4 4 4 2 2 2 2 2 2 85 90 95 12 12 4 18 18 12 12 12 14 ~-- '8 -----16 18 20 22 24 26 28 30 32 36 I_-~~R5 ~-~.-··--------·-1 5/8 tI 3/4 7116 1/2 11.BO.---75.6. . iIi kad se yeza testo razdvaja. Korak norma1ni TI<1YQj:l.:. Stan. Kosi (resterasti) navoj I i--.~~__ 34.03~~"'--1-1-1 100 110 120 8 8 8 8 10 10 JO 4 4 6 --~-- 20 20 22 R4 li2 II 11 I ! j 4 1/4 4 112 107.4.355 B.--1 i I 5 5 5 3 3 3 130 140 14 6 4 1/4 5 5'1/4 120.226 25.254 3 1 10 12 .926 _.6. R 1/2 7/8 1 1 l/E 1 l/4 f.954 114.- 100..051 22. Vitvortov ci.062)..553 3 1/4 i 88:.----~-~---- ------ ~---~- --1-' 11 11 I 81.(.Q Tabela 2.--151'130 ··'--1-.6J4 65.).. i I~R 1 R R 5/8 3/4 .910 44.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog navoj'a prcma JUS M.113 12. kBro~ .65-..5P...751 Rl1/4 Rl '3/8 II'i 375jl'~·--_1-!:-~-g-t I 1/2 38. .330 106.27 j I j J i 1/4 2 1/2 2 3.157 28 19 I r '1 I ..525 I koraka "'Z 1 c---------'---iI Nazivni j Ptecnik I..~~ j 19. 0.903 :i 1[4 . d~ = 60 65 70 75 80 3 4 4 4 '0 10 10 10 14 16 260 270 22 22 24 12 12 12 40 40 40 40 44 44 d -.350 7.502 4 69.4 lOT. ql za izradu.980 --~ ---~ 3 3 '1/43 1/2 i 3 3/4 1--·---·-··--·~--I\ .938 9.-~:~~----~::::~---¥--..Z . a jeftl'nr~~l~l) ..430 ·~ 290. su: 3 H "---"" I. --.472 _____·Ii 8 - .6..230 40 44 48 6 7 7 3 3 3 12 12 --. posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja.6.-~li . -.J R2 R2 1/4 59.___~_~_ 28.866P.700 15. 6.~ l'3..3. Nazjvanj precnik J(orak nan)ja.406 7 7/8 2 JI8 2 3/4 2 5/8 i i i-~11.- 16 --I _I 1/4 R 3/B :--~---- 16.I I~~ R8 R9 R6 189~30 163..

14 4~92 ! fl S1.5 29.. R? = O.7f.31 ··--··. profihl navoja prema s1._--6. velikih presa i s1. -~6'4~"'-i! 2003 2333 50.70 ! I.6.40 . Kosi navo.5 316: 3267 '2. i = 0.. P 199 209 'L___?lO 229 211 .I ~~---.. 2.5 J6.61 5. Ii "-' 1. IzraduJu se kao norma/ni.22106P. .._.05 8.6H 9)28 4.S 60 1225 1353 148(- 3. 87 .5 3..--9---50~~·-~4-5-.. su: H """ 1.5 13.5 .edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema ~L 2.-~----- .. 5 6 6 & 22.5 43.._..84 i i I I 86 _.. .._-214 269 330 1 S9 26 28 30 32 5 5 5 18. ~~~C!..5 ? 2 2 5.22 l J 8~ _..5 20..5 i- ---------------~--~ .. 85 90 12 12 7 5 .74 1.20 6. 3.31 6..-_.. sitni i krupni..~O 20 ___~!~ 20 191 181 __'-. _.00 5. Trapezni normaIni navo.14.30 12.25597P.75 A."--. a vrh i korijen lroaJ~ gotovo oblik polukruga (s1. pr~~jcka I Ugao nagiba navoja T' jed no- Hl = O.04 2.-01' . ... 51l 6B.44 2. _----3..50 '7..57 9. 25.._ _ ..._--_.--I 59. Zbog vrlo 'malog otpora tren.5 21.\. _---7. - 14 4 4 --_.41:::.51> .·--1 6. mnt~ ! t i hod: 6..32 3.' .29 : 4B 50 52 44 46 48 395 41.. O.. '<'7?~" 79 84 72.73205P..5 70 75 10 JO 65 70 45 4.61 2.266384j:'.6. upotreb~JavaJu se za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu.200 .31 830 l04() 3.10. II" .5 3794 4128 471:- 4.. Obli 1lavoj Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila.05 4. 36984 _.5 64. mm 1. 2.5 32... -~~~~~~~~-'..:.45698jJ. . Nazivni precnik d mm Korak Srednji precnik d2 ""'" Pr{'cnik : Dubina PO\'rsina jo:zgra noscnja .J 3% 434 . .5 ]._~.... ~u:.5 27 29 33 36.72 1.20 10..14).25 8 . Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1. jednom smjeru.5 40..14.5 2...05 6..6.5 16.06 3..". Hi = O. 2.86603P. • Q i~~ ~ .._.06 .~--. '-.30 4.. Rl = O.. ------.il = O. 25730 28055 3IlO} 34307 i:~~ "--·--~':ii-·--"-I 1.5 77~5 4.6.5 23.5 5.5 12 6.74 2.66 3.5 5. - JIJS M._.5 -1-6-2(~i----.5 23..-..88 5..\I. J' mm J 3 D2 ! d... 40 44 7 --------.5 5346 1.25 1.83 1.0835P.46 Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada op~ere~enjc dje1uje samo li.13.25 1.5 .75 1.40 dvohodi e = O.5 104 143 -_.. IX """7 '30 Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj.23851P.81) .._---.. 1..5_ 5.5 __..'~"-i~-----iE~" I 180 18 18 18 171 181 200 220 230 90 12 89 82._. .06 J. Obli navoj i-iF lFf-1!l' 4-:ilf -Ii--~--I j I---'-j~g --.--.) 3 3 3.17 3.57 5. 19.. BO.6.75P. . 2.13. i. S1.a. 10 12 8..6.50 3)5 6..5 54.•.5 16 18 11.75 1.44 3.48 5.062 ! .92 1..-.08 16 18 20 22 24 4 '4 14 .5 8.66 1-. Z2 = O'. 2...".31 3.5 -..90 6.6.22 5.5 25.-4..!~2~___ 3'~1 ! .6..04 I \ 1 ~--4 4.Tabela 2.. .5 9. ___ ~'''.> 3.75 2 33 57 71 12.5 15.3._~~~ ___..02 ---_.5 2.-. mm mm H.. Medusobni odnosi pojedinih veliCina.66 10.60 6. _---_ .Il171P.___ ~ ___ ~"" 210 200 .52507P.60 1-- 36.11 9.5 60 65 9 10 55.6.•..5 25.. : .05 .48 3. 8 R 8 2.-~- 161 20358 17! "---8--'" 22966 8 9 9 9 -'-'~~~-I 3.

.82). nazivnim precnikom d u mm i korako!l} u mm. ' VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (. brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim.I'\1. Tr 40 x 7. bro. Pored navedenih navoja.JUS M... c" u colima. uz oznaku se napise rijec "lijevi". kotira se spoljasnji precnil.. npt~ Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni).05J.. lako se poddava i Cisti. npr. nn crteiu M16.5. d[mmJ 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 I ! Nazivni precnik nav6ja Brej koraka na I f I 1 I<od lijevih navoja.BO.-''''---_.BO.5. X. Obli navo. u 'Hl ~ 111 i }:1 Kosi navoj obiljeiav~ se slovom S. Pr\'e~~ stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1. keraka na r Nazivni precnik navoja Bro. standardom.BO... d. prccnika d = J6 mm.m. navoji samoreznih vijaka (JUS M.6. " Tabela 2.7. Rl. Konstruktivni oblici vijaka l.IOO) i dr.e s-e. Ako je navoj.055.-<'" ~-'.a vozila kor~~: se izrazava u milimetrima.~"".050. Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2. 88 2~ X-- Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima.. na crtezu M30 1. npr.lIO 120 z 4 4 6 6 12 14 16 18 20 22 ----.. 16) . npr. navoja Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim. nazivnim precnikom d u nuu i korako< P u co'lima. navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -. kod oVlh vIJuka pred. navof norinalnog koraka obilje.. Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.BO. cijevi.8!). korakom P u rum.BO.v~SCVOjl1'" doda.6. vatrogasni pribor i 81.16b) ~cfinisa~li :'IU sa JDS ...~.. precnikom d u mm.. u zagradi.BO.OSI Nazivni precnik. npI'. S 40 x 7.).6. j iI J ! .' 2.. Oznacavanje na'!oja 2. I ~ Sl.6.. 8 8 52 6 6 6 6 I I 6 6 6 6 -!-I 4 4 4 4 I 4 i . 32 36 40 g I I I -------6 6 130 4 I I . fine I srednjc klase izradc..BO..16 -.7.6 .6.Bl. odnosllo "n-vO)nl"..6. navoj za bicikle (JUS . nazivnim precnikom.83). 30 mm i korak P ::::::: L5 mm. te se primjenjuje kod vijaka izloienih neCistoCi (zeljeznicka kvacila. imao bi oznaku: Navoj 1\130 X 1.•. 2.. z 6 6 d [rom) .. za prccnik d =..precnikoul. primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka za zelj. U tabeli 2. ?a Opstu Ptimjenu predviden je vijak ob]jk3 a) .M i nazivnim..095). Oznacavanje navoja U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima.eznicka vozila (JUS M .- .' . Navoj lV!. korak!l nn I d[mm] 8 9 10 11 • 10 10 d[mml 24 10 10 10 S 26 28 30 I I I ----I z 8 8 8 8 & • I Nazivni Broi precnik I koraka navoja n> I . '.BO.15). Nazivni precni.M. Edisonov navoj (JUS M. npr.JUS M.. M. npr. Mecr£cni. IJevi Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr.BO. Rd 30 x 1/8. 89 iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1. 1/2: Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima. .4.. I Rl . 540X7 I • 2. navo.S ~ ! 1/2 2'.15..:..2-voini".. npr.OI2.086 i 087). 1 I 2 6 . 2. .6.<. pocctaka i djce_ .i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M... g . date su mjere za obli navoj (JUS M..\'id' se navoj po cijeloj duzini za precnik d ~ 27 111m i duzine stabla I ~ 80 HIll] d JUS M.5 - JUS . obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS M.1. ~~ . nazivnim precnikom d u rum i korakom P u mn~. \ Bre.. ima oznaku. rn T.Bl.. 013. . I I M16 M30XI.40X7 I _l I ~.zava se slovom .: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1. Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd. U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1. npr.l! I I i 140 150 160 170 180 190 200 8 & 44 48'.

prema 81. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema 81. 0 tQ~ 0 0 oj b) SL 2. i otvo1'1 za vijke (fini.6.16. Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama... 2 Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:' iuade.""j -~ '····'·. pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa. U tabdi 2... izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.070) i sa cilindricnim /:8vrsctkom (JUS i\i. fine kla. 2. · .:. 2.B1.17. " . Vijci za fiksiralljc poloza. Vijak i otvor se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6).<.. sitnog koraka. •. srednji i grubi).6. n .16. " " .'·' . ' · 1 . 2. Podeseni vljak - ~ " " z Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. t> • " > • S 0 0 :D . '" Q. S1.17. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom. npr.6.Bl.6. •. Upotrebljavuju ~e za p'renoscnje poprccnih sila.6..5.5 .~ ~" ~ E 0 ~ " E ~ '•••.6. koji pdbliZno odgovara prccniku jczgra viika.6.t:..18. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji su od normalnih vijaka.. busenjcm stabla uzduz 90 . :~ ~ ~ 8 • ·.. 2. S1.e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem). ::- .a '" ~ 0. Vijci sa sestostranom glavom " " " " "5 :S2s i .19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia. 2.: " 0 :::: 0 Elastieni vi/ci (s1. ·2 • m '" ~ " c r..071).· I di Ii E " " .

6.23). ~ I 1~ . 2. '1 !< I r-. NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw stabla u glavu vijka (1"5% lomova).6.6.22.25) imllju veliku primjenu zhog malog habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. '2. Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. navojem koji' se naziva osnovni navoj.0 mm (JUS M. 2. Na duzem kraju vijka . Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje kluse izrade).6.24.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1. 2. 2. Pt'stenasta navrtka - .6.l30). Uvrtni vijd (sl.B1.24a) i cilingrieni (s1.6. Vi.ose.~ I. Uv!'tnJ vij d S]. S1. 2. 2. ni '=c. '2. -- . 92 b) J.21. 2.ci 93 .24b).. Upotrebljavaju se kod motora SUS" pumpi" kompresora i s1. 2. 2. i ji . elementa mora ostati 6sta.25. i 81.6:60b).20.20) primjenjuju se kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue (s1. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.6. Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. Elasticni vijci Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1.6./ 51.~. Vijak sa sestostranom rupom u glavi I !I oj 51. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog presjeka. .6.6._ ': ': j V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l.6.23.19. Svorni vi.6. Vijak sa lJt'cstenastom glavom D .I ·tO ! !""'I d l 'I .6.----c Q '*~l* /1 ~ I h 81. KraCim krajem vijak se uvrce u konstruktivni diD. Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog oblika~ a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja elemenata izlozenih mallin silama.6.QJ. 2. . izradom uzduzilih zljebova po stabIu. : c) d) SI. d. 2.) primjenjuju se kad povrsina spojenog.

6. gUffiU. Sprezn. Navrtka je redovno kvadratnog oblika.DO. Vijak za ucvrsclVanje sinn za drvene pragove ~ Sl.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.. SpreZnjaei (rastoj~i vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc kon~trukti\:nih dijcIova na adredenom rastojunju.28. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. To su najcescc vijci za drvo. SlY1 liv ilakc ll1etale. da se sprijeCi okretanje vijka u otvoru~ a vijak se U otvor postavlja miskivanjem. Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_ vanje maSina. sarno mu je glava sa ve(~om povrSinom nalijeganja. 2. socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac.6.30). ima naroCit prcfil U obliku sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio. 2.6.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri uvrtanju~ lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju.6.6. To rastajanjc maze biti . 2.31.Sitru vijei z.26.30.6. Na s1. 2. Vijak za dt'vo S1. V:ijci za temelje~ a'. 2. pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca opt~recenJa. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale.n _ ljivo (st. 2.a drvo 2. b) Sl. glpSOI1lJ olovom i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke.26.ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc' Vijci za Ul. b)" sa sav~jenim krajc11l.asjccenim i raz{. 2. Stablo vijka ispou glave je cetverostrano.l'. ci sa :r.ak za lim.6.konstantno 1 prOlTI)e. stubova) pastolja i s1.6.ih dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio.6. Vliei za fi.6.:a\'oj je SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai. a zatim Be zalijc' cementom. ' a) S]. JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\'. vij111~ se pos'(3vi \! otVQf tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja.. Redovni navoj uvijek je nesto uuzi od osnovnog navoja. zasjecenim kraje-m. Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.29.Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL prema s1. za temelje (s1.mm){] (st 2.28. plasticne mase i s1.aci c) 94 .6. za kozu. Na 51. :>\1 zadebljanim i. Glava im je upustena.6. Vi. Sliean je normalnom vijkllc za spajanje metalnih dijelova.27.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj. StO znaCi da u limu ne treba pr~t~odno urezivati navoje. l\1a:eri jal ~inia m01'~<b~tL mekSi od vijka. 0) p) st SL 2. 2.27.. 2.31). Navo.

B1. otvor kljuca C~) i nazivni precnik navoja (d).6. d) vijak sa poluokruglom glavom ~ fina' izrada.Bl.33f) do jj.Bl. 2.35'.gruba izrada. nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena (s1. 2.6. g) vijak sa glavom oblika "T".6. Niska navrtka 5 97 . Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj.6. npr. n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge. za 30 0 • Osnovne veliCine navrtkc su: vistaa navrt~e em). St.ako je vijak od istog i1i sliCnog rna~ terijala kao i navrtka.34) najvise se primjenjujc.ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani. JUS M. c) vijak sa upustenom glavom sa llosom ..6.6.110.BL090.J)O. ZavrSeci vi. JUS prcdvida i razne druge konstruktivne oblike vijaka.. Navrtke Navrtke sU'ma.32..34.171. 2.gruba izrada.~ SI. za spajanje iZraduju sc zavrseci prema s1. JUS M. navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa nasih tvornica) Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka.150. Pored normalnih. JDS M.'ijaka. JUS M. c. Osim standardnih oblika '. a vanjska povrsina ima odgovarajuci oblik 7.6.33.e. d. fina ii"rada. b.aka Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = O~8d. -' Otvor kl'ucq. Konstruktivni obHci vijaka. SI.'ana navrtka 2.6. b) vijak sa socivastom glavol11.181. Sestostl. 2.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem ~ fina izrada JUS M.32. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora postojati odgovarajucc naiijeganje. Jl!IJIllrlJJl f.33a) do c). itd. e) vijak sa pohiokruglom glavom i nosom ----:. i visoke navrtke (st 2.Bl. Sestostrana norl1lalna navnka (s1." kljue.6. 2.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje vijcanog spoja. Na vijcima. j.Bl. L6. 9. f) vijak sa poluokrugbm glavom i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada. JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1.JUS M. prema 51. JUS M. 2.Bl. 111 tDr1ll1firO o.35. 96 m Sl. 2.36).6.Pored naved-enih standardnih oblika vijaka. 2. i. Vrhovi navrtke odsi.I60.).6. h.

:':. Krunaste navrtke Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima. 2. 2. Sl. 2. 2. 2'.6. (f' l' I z:a s =22 do60 S1. Kvadratna navrtka Ii Ziij..6.mogu imati l"ucku-(s1..Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0. Cilindrienc navrtke (s1.40) i'lzrilaste (s1. .u cilindricni produzetak eeoile strane. od sivog liva iIi mcsinga. L . 2.40.39) manjih Sil dimenzija i 's~ute Za manja opteretenja. 2.6. Kvadratna navrtka (51.2. zbog pojavc ncjcdnakih clasticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8. 2..a izrezima na oboJu. 2.6A2). Za pritezanje s povecanom povrslfiom nalijeganja upotrebljava se visoka. Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1. u prvoj varijanti se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi. JcI'.6.42.6. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. u_sklopu navcija Yijka. Koristi se za spajanje drvenih konstrul.cija.6. b) .ma lvrhu smanjuje (vidi dijagrain na s1.a u drugoj .41).6. K1"ilasta navrtka ~I~·~.6. 'sestostraria navrtka s vijencem.6.5d koriste se za" osiguranje od samoodvrtnju. d) prorez n:1 cdu Sl. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.6j8) izraduju se u dvije varijante.6. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou. S1.i navrtke nisu svi navoji jednako optercceni. KajviSe jc optcreten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08'lanjanja navl'~ke.37.41. i opterecenje se pre.6.36.43). Navrtka sa ruckom 98 99 .. a za jaca zatezahla i cesta odvijanja .' 2.bova $1. Nareckana navrtka S1. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile priteza~}a Hi ako je n:lvrtka.37) izniduje se sa skosenj~m sarno s jedne strane. c) sa OLvorima nn celu. 2.38.l9. J(runastc navrtke (51. 2.6. .

6. Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv . Ulll/lO. "navrtka".= 8. Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazivaju se neposredni 1w. . efekat od prethodnih.6. spojcvi masinskih dijclo\"a koji sc ostvaru~u pomocu ~avoj~l.navrtke i pripadajuCi standard. 2. 10 iIi Najmanja zntezna CYfstoca If. Lako s. a diugi lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijednosti zatezne cvrstoce.50 kN/cm 2 i donje granice Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj.6.9. 9 a) b) KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG.fu. 10· O''J. Redni broj nalloja celie nih vijaka ·m·: ~. TabeJu 2. Cime sesmanji njihova vis'ina.6.. I ~ ". Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's. . 2.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka.tostrmlC' nilYTlkc <. omogucuje joifravnomjerilij':l raspodjelu napona po navojima.e cvrstoce vijka .1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.'.. Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki Pritnjcl'.-~. 2. -.6.7. ' .c I"astavljaju i s.ala su da prvi navoji 'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\'.. u kN/cm2.'. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih navoja Oznaka klase cvrstoce 8 10 12 !20 14 140 80 lOO Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1... ' 101 100 .9).BL601.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja. posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn. upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka.6. ! '/j /. bak:ra. . po pravilu.6. a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja. 2. 50/10 -=-~ 5.:l8" 1~30' i od sivog liva i celicnog }iva. ::. 2. .. oznaku'materijala odn. bcz ostccenj[) e1emcnata. .11 ·10 (. Navojni prenosnic.6._.a nay())· m :\\ 20 y . Oznake klase CVl'stocc Navrtka na s1.ini 'spojc'C£ (s1.prenosnike niljtesce se koriste trapezni i kosi navoji..6..8.. 5 F'S i\-l.6. oznake kluse evrstoce je 5.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa (vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no). . PRVI BRO) Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm DRFGI BHOS Donja -granica razvlacenja ((1' ' -----------~------. Za navrtke sc. ali im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k.44).ijclova P01110CU vijak. Navojni spojevi navojnj prcnosnici Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika. Primjer.V ('02 2 12 14 140 9 J 120 / . Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj.l oel celika cijc je ispitno natezanjc (Ji = 50kNfcm~./. oznaku navojt)-.\·120 1.) 51. . kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllosti iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.8 )DSJ.u sklopu.)~ (tabela 2. prvi broj (l' ili J10 -'-'. 2.7%" a posljednji nav6j syega oko 1 Gi ().05? Tabela 2.10..o) Trella da ima istu cvrstnr~u i krutost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. drugi hroj l~· uTiuM = lOx 40/50'..43. zatim od mcsinga. Navrtka na s1. Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa na~vojem M16 ad navcdcn\1g materija1a bite: Vijak Mli':i.8. 1J1O vrijednosti ispitnog naprczanja a. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki c.45).J drug! oko 22.Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.'vo.10). oznaka klase cvrstoce bite: O'M _7.!. tj.. je: Navrtka .43cd) daju 'bolji.. oznaka se!. 2. Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom.-ula minijuma j Icgura aluminiju:.6. Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.. oznaku klas..astavljaju.vijak'\ odn.0345 sa deset navoja poka7.icTi (sl.LBl. Spojevi masinskih d. 2. 5.-Jj.-J'cdni sfto. . Za :navojnc. .6. za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce razvlacenja ffT = 40 kNfcm 2 ..

::ac. materi. aluminijum i 8 1 . 2.6. 2.45. og _ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijka .48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11 sa_okruglo~ -rupom). cel~ka trgovackog kvaliteta. Neposredni llavojni spojevi Na s1.l -podlozl"!-c plocicc) . I .'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln ' b·· rtlClll. 2.. 2. slc:.47. prema 81.49. n .6. ) . S1.6. 2. oj Zate-zna spojka lijev. Kosa podlozna plocica 102 103 . .49. Izraduju ::. 2. inesinga b) cJ SI. ' - presovane umjetne mase i 6pruznog celika. .6.ala (drvo. . Navo. bakra.44.6. I ' 81. Podlozna plocica b) Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.. . cli. I cl- R=i-J --tpJ.46. ' . pogotovo ako je podloga od 1l1.I I 0 I I .6. ana slici 2.e ad.i 0' a v t O-_..6. 2.47. .2.9. podlozne p]ocice podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podloge i navrtke> Sa zadatkom: -:. c) zategu ~'" .6.da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk ~ da zastite dodirn~ povrsine od habanja. Posredni navojni spojevi ·I·~~ui ' . Ii. -?~vrtke i gIav vijaka. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstrane. I· ! I---'---------i Sl.6._ ) -L · i .%] I _oj Sl. od lakih m'etaia.ek e.

podesnim oblikom osiguraca (mehanicki). 2. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm.e podlozne pIociee je C. IzrijHI A Ramn n 8 n Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouzdan naon osiguranja (s1. najccscc od plasticne mase.6. se u stvaranju i odrzavanju pritiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke. Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim duzim krakom (s1. 2. Zbog toga gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 =~ 0.55) je jednostavno i ·efikasr:o.51c). Prilikom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu istovremeno. .upcasTv.6. Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi. c) lepezastc Elaslicnc podlozne ploCice (s1.6. 104 105 . koji se pod pritisJ.6. Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku sam~ ria "jednom mjestu.or ~2 ~'2nf51 "'i 25% ~ .6.5. 2. Osiguranje navojnih spojeva Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samoodvrtan.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje. To znaCi da gornja navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne ploc£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi.en) i oblik B (ravan).6. za ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1.e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.em) i . Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:. Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se: -.6. 2. 2. 2. 2. 1\a s1. dok donja maze biti niska. Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki na6n osiguranja.u (izvana Hi izuutra). 2. Prsten. 1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine. lzraduju se od zilavog ceIik8~ mesinga. Nalijeganje navoja u gorn. Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mogucnost podes. Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potrebnom polozaju. kod dvodijelnog kli7..·Navoj vijka prodlre u prste. b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka. Osiguranjc sa dvi.6.51a.52).2130. i to: a) rascjcpka postavljena U otvo1' n.e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca.54). a ostvaruje se sa dvije navrtke iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.50). Slicno dje10vanje imaju lepezaste podlozne plo~ice (s1. tj.6. da ne bi ispab. Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave. dok donja obezbjedu.:::om elasticno deformisu. 2. a time osiguravaju vezu od odvrtanja.10. bakra. prema s1. 2.nog !czaja).6. Nc moic se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima. Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. standardne. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka .dodatnom naponskom sUom (tren.oj i donjoj navnki je na suprotnim stranama profila.6.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.53.8 d. Standardni materijal e1astiC"D. Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1.avanja silc zatezanja (npr.1.e navrtkc isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. cama (s1.50. e} S1. oj donja novrtka SI.3vrtke i vijka. umctrie se u zlijeb navrtke.51) imaju istovrem~no ulogu pochIlctaca i osiguraca. aluminijumskih legura i slicno. c) rRf3cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.2. sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. b) >. NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. 2.

prostoru.i. Nacin osigul'anja podesnim oblikom cJ 2. b) osiguranje pomocu' podlozne ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.56.51.58).6. Opruzne podloine ploCice: U~l zukrivljena. Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polozaja navrtke.52. Dvostrani. 2.ni (s1. Prema konstrukd. 2. 2.6. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke S L 2. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja. 2. Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom._ kao i raspo!oziVOIll prostoru za prilaz 11av1'tki. kljucevi rriogu bid: jednoslavni. obiCno za dvijc_u7. Rasejepka S1.56. 2.6. Kljucevi i ·odvrtaci KJjucevi su aim %a Uvrtanje. odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn. -po11licni i 11lomemni. 106 Na :£1 I 81.57) i dvo: slra. 2.11. Nav. odnosno glavi vi. Izraduju se kao jednosC'r~1J. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice. 0) b) sr.6.6.rtka sa plasticnim pt'stenom m I s1. tj.i (s1. OS1 celjusti nagnute su prema osi drs:ke Z~t ! 5".6. otvoreni kljuc ima razlicite otvOre ceIjusti (S).54. 2.57. Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka.53. Otvofeui kliucev/ ob~hvataju navrtke sarno djeli~{:no.6.ka.6. u pr:hnjenjuju Se kad ima dovoljno prostora za rukoyanje.6.6.astopne vi'ijednosti pr~cnika navoja. 2.55. Jednostrano otvorerii kljuc 107 . b~ valovita oj b) Sl.

6. 2. Dvostrano otvoreni -kljue SI.59. Kukasti kljul (s1.estostnmi '" b. b) :.64). plin i s1.i kljuccv': (s1. 1. .1 vodu.60b). 2. 2. Pomicni (univerzalni) kJ-jl..c vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca.a na obodu.6. Koriste St kod ventila 2. O1msti kljue SI.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od11osno izrezim.60. Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi.59) i cetvrtasti. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIayom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. 2.0. sto daje moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1.61. 2.aka. 2."--"-------- -3 S].lc 109 .6. Sestostrani zatvoreni kljuc Usadni kljucevi (sL 2.61) primjclljuju se l<ad.6. 2.anjc sestostranih nayrtki i glava vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.6.63. Nasadni -kljuc 51. 51.62. 2. - 81. 2.6. 2. Za manje momente pritezanja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1.(6. Kukast'i kljuc Okasti k~iuc (s1. 2:6.6. a) cet\'rtasti. 108 SI .60) i 1lasadn.6.58.6. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se provlaCi kroz kljue.6. Usadni kljucevi. lvIogu bid seslostrani (sL 2.62) podesan jc za prite-7.6.64. Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican.

6 12.-.----. --------1 I' . Is.1.:dna od oba\'cza za~tite od di. "T .6. 2.. _ ' L - ··---t-~ W.d F 111 110 .i- I__~_ 1 i. .. Proracun vijaka it 51. te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ propisi obave. II I Sl. piinu. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-.-----. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl proraCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.:buu opreZllost i zai.6.6.67. b) dyostrani 11:l1l1jcrnom satu.6. 2.~Hl u talwim sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu. /!. 2.66b). [cm']. ~+Ef----~ -~r. b~ S(l I mjernilll stltOm b) II 1 i h---~--- . 2.::ujupldu(.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za .e.. . Vljci izlozeni zatczartju (51. izboI '\'.u se 11a osnOVU obrascD iz lla.68) proracunava.-.~ --. ljudc uu Pos. odnosno momentom.------------1 b. . I . Prorac. ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil.titu od ckspJozi. odnosno o. Sta·ndardizovani su jCdnostrani odvnaci (s1.. Sl. Upolrcblj!.. U s(Tijsko proiznjdnji I.ceva 0-1--- t--"--r---_. 2.ZO\ilSnostl.'1 ~i!L r 2. naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U ndVoJnO~l1 '-'-.6. 2. 2. spoJu .. U proizvoJnji uClflC. boja i lakm'tI. plsstike.65b).--.6.l~iL--' ---+f~1 0) F ~ ----~------.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1.uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala: A.. OdvrtaH: a) jednosnani. . vijka.yaju S~ i mom~ntni Idjucevi sa oprugOlli. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazaljkom (s1. Kljuccvi se u trgovini. 2. vrste i naciila djelovanja opterec~nja~ vijCl su podlJei)en.1 U ~ekol~J"? ~rupa.Potrcbni momem: pritezanja.. d. Moment pritezanja ciCita sa nu skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja).6. te se svaka grupa nosebno proracunava. {j. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni. Jt.67). Garuitu1'U klj.66.JJ."'~"t~ .65. ..splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigurnosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija.tete urustvcnoj iluovini.66a) i sa mjernim satom (s1. ad llamJ~nt.6.6. nl -11---.Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima.-.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111.ie i pozara. bahn i drugih komponenata).. 2.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje na~ivfi(:g l?r~cnik~. s.

= 25 ~ = 2.588. iz tabliee' za odgovara.=15 ' IZ<lnJllu-"015 .68) za dizanje tcreta Fa -..68. 11 tom sluca. d 2 [em] -. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti uzimaju se u granicama l' = (2 . -.bro} navoja.. Podesel1i vijci izlozeni djeZov ' . HI [em. .. o'za [kN/cm 2] . = 5 kN "s 'C 'fl 1 ".cijerlt treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n.Ovdje je: 1. Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' .-ol' .ucu vrstu navoja izvrsi' se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra. 2. " d 0" = 26 kN/em~ i UsvoJcni step!~ ~4:~~jern? proni. F" da otpor t~:g~a deforIllacija vijka usljed savijatlJa. v 1 ' i' Povrsinu )'ezfTra t> ". .20 mm.. [kNJ .dubina nalijeganja.ji pree.= . Povrsina jezgra vijka: 208 mm~. Al [emS] .4) _ st."'- !2 kNicm"'...mjcn J1VOm silom F. ' ..6 = 5 kN!cm~ ' < 12 kN1em2. preC111 lZl < lea Za navoje. rr: Rje. Fa. 2. prva "Cell .8d) Iz tabek 2.6.[kN] . Kuka sa zavrsnim dijel()m U obliku vijka d.a poprecnib sJ ' SOY: P .fj. . Koefieijcm tren)'a kl". I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. lrmh pOvrstna i usvo. Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza = d ~ p a (kN/cm 2 J.588' 25 l.poprecnl presjek jezgra vijka.) .". pll . . Za mCIricOl ko·cill odo'.5.3). :'. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m .· (t J. Kuka je ad C. u spoju. .dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.1 do 0.na • RjeIenje: L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w.)'i" mo stepen slgurnOStl protiv prokl'0 -" d· lzavaUJa j' on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2. p' anJe pr~ll1a' -8ili F =---.' .njcdnost plcsjeka Al .70) nalijdu c"r~f£l j sta~la vUka povrsinskom ptitlsku N VI! \. cOW smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko"J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1.2).. " 3 2.stepen sigurnosti protl\' pro Jdl . 4. 2.2.5412 P oien .588 F.t? -razvlacen. ko e '1$. .':.6. vete vrijcdnosti trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil promjenljiva..srectn. . 0. Dozvoljeni napon zatczunja za. pa se VIJa' proracunava na zatcz .il)~ .rol. .'U poprecn£h sila (s!. v lznosi: gdje je: Ap (em2] ---c.) " Prema dob1venom rezultatu' enJc .-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 .. dlJelova zbog djelovanj. ' . a p.6. ' _' .= 50kN.2. '.a. 3. k 8""'" 1t=/-l'P.588 0. 1. nash 'I = 3.5 bite: ' Sl 'J Gea = - = 36 --. Fit = /-l • FtI. I 1 - . '.inu okomitu na osu navoju.00 ""S9 .0445: NIl".. Vijak jc ad cclika (:.5 ----.' 050-0 v 'k·Jczgra al. .-------. pa je dozvoljeni nnpon G" a zatczanju. (]zd = -~ (kN .' tC) ~ otvor pa je povrsinu 'presjeka st:~i:..~jre~lih sila (s1.')'k'.vujamo stepen sigurnosti 'If = 3.. Povrsina jezgra vijka Al.6. t. '.. d.aLIl nUH)jUS\ujase . lZ standardnih t'l.fCl1jc 1 p'otrebna u~du7. epen slgurnosti ( . :r<:.iz veze. Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju vrsi se pomo~u izraza.c.cn e ] . JC tV e~ e r . ' " ' Z ' H.6. . 0~15 2. ' " ' 0. Ovdje jc . I . Kod metrjckog~ navoja povrsinski pritisak iznosi: p Sl.enljivo 'optcrccenj. ilJljC vijka od ispadanja.. 2. prosjecne izrade.69).'J 000 '. "'[1 -g lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p • )lVO Opterec . ~ j g .bf liSVa)? se n UJ'bl'~' veti presjek jczgra A-..08 em'" G$d 12 A) 3. a omotac ot\T.25 kN.(ft = 0. 8to zadovoljava. Nairne.] ..ad se izracuna presje~ jezgra...S4' 1. = - F/i. . z .'V dozvol)' T • Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak dozvoljenom naponu zatezall.aksijalno opterecenje. . ispun)' en u njl . r = (3 .0545.O~ s~orn. .u mora biti.~9) proracUtl~V[!oO Sf. SC iX uslova zat~zanja . crrfl eUI napon na zatezanje.. zate~e t~I~.6. .~ lZlozena smicanju. prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka 225 mm~ (.= O. 1.projckcija radne povrsine svil) navoja na ravn. 1 ~ uZduznu sHu: F 'j' F<" = -c-"'-. Navoj je metricki krupnog koraka./loJ tr1ckh rucne luadc. Nazivni precnik navoja iznosi d ". -. \).a.1f11 w e p= 0. ~epodeseni viJak izlozen djelov ' .' navo) 1\136.nik navoja.. Primjer: I1roracunati ncpod ~ .!.:.p.?. da bi se i. avoJ~ Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf 112 .~p ..tabela 2.vijka.. Z ' 0... (t.

cj u kolika.ia. Tcorijski. _.olu .reie. d. = 51. a los kad prqc1e kroz.unutrasnjih-'navo. . prosjecnc izrade. sredl~j(prer. Dozvoljcni napon sinicanja T8d O. 6 kN!cm Z. pri celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim: mjerilima.1) Tr60 x 9._ bez :glave?.. Pa ~ UZ<l 2. korak i t!gao profila navc'.6.0445.'. Nav:edi nekoliko vija~.:nz"k. Nal<on proracuna precnika stabla vi.e nazivni precnik navoja (d). Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a. ('!TANJA· Usvuju.oba'jJara valjaka.7..asni. 2. kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih elemenata navoja. mi.10 kK Vijak je o. 2. Sta jc profil navoja? Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja? Nacrtaj proW metriCl. U dobribn~voja duza strana prolazi a kraca ne. Precnik stabla izracuna sc iz t~H·mule: L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1.0245 vt'.i.poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{) fl: A.15.navojem. l'fa '81. a Sta navojni prenosnici? 1.. ~ 1_2 mIT)." . 3.8lfzd :.. 11.sjeeanju. 19.6.2·1 4. S32 x '6. Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti kontrolu povrsinskog pritiska: 51. 114.tnO.'13. " 2Q. -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a. _ _ _. Nacrtaj profil trapeznog. Kont'rola izrade riavoj~ Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo.1z obrasca za napon smicanja ds =. 2. 6.ka (d$) usvaju s. Ob. Navoj je metri~ki krupnog koraka.ni? 15.\[] .' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !. vijka _ se(ltOtlgaonom $1!1vom? sa 21: 'Sta su navojne .tajucim -navojem. Koji navoji se koriste na vijcima za pn~nos kretanjo. U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s. Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l da je pociesen._ J. broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju ~ a. Rd40 X 1/6.enje F. .og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.O. Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(.mni su sa dva poddena vijku prci:'>:' nika do = 12 mm. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI.70. 5.l_za specijalne svrhe:.d C. Podeseni vijak izlozen poprec!lOln Qpterecenju gdje "je. Kad"se prifU. i to nesto manji nego sto je precnik stftbia koji je izlozen smicanju (ds )) kako se ne hI Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.22) za rnirno __ opterc<.. Kitd. b) cep Rjdenjc 1.. 4.17 kNicm~ < Pd< 2.a.6.6.'.-' \'~liCine. 1<.lla'voja i oZllaCi osnovne vdiCin~.dozvQljeni napon na povrSiriski pritisak izmedu stabia v~jka i spojenih dijelova. it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm. 11S . 1~.· Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje? Kako se mogu' podijeliti navoji?.visina_ normalne_ navrtk.ihovo ispravno funkcionisanje. 2. Kako je izvrsena podjela vijaka .prema riamje. ''''4 [em'] povrsina presjeka stabia vijka. ----- 5 dS'b 1.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm. malog i st'ednjeg prccnika.:. glava. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine. se' pr~mjenjuju vijci _bez navrtk.lei. i _ n. 9. = F.e? 18. 2.~ u navoj MlO. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji? 13. ' Fs [Iu. Provjcitt povrSinskog pritiska: P =" -.0345. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka.'.1b prikazan je kaIibar za: kontt. gdje je: Ts izraCllna se precnil~ stabla: J ~---'-' n·n·Y8d 4'P [em]) Na 8L 2. Granicna ZADACI mjerna~za navoj: a) racvasto._ 16. 8..Pa. Pd [kN/cm 2J . skiciraj navojno vrcteno skJ.71.eujuju viie!. Kako.:. Navoj je dobar' ako prode kroz 'prvi prJ-r v~ljaka.: velikog. 2.Kolika je . 7. ito: velik£ preenik.. .'6. 17.? ~ 14.tli_prelnik.postanak zHvojnice i llavoja. (:. Prema . .

a kako navttke? Cemu sluie podlozne plocice ( Navedi svrhu i nekol~o primjera osiguranja navrtki. za mjerenje sile.7.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc Torzioni Slap (prosta torziona oprugc). Torzione oprugc Pod djelovanjem vanjske sile.. za Zavojne fleksione opruge (s1. 24.oprivrednc masine.7.7.j Sl.3) i pritisnc . igracaka i s1.ate opruge. a obuhvataju.'· ' _' '. zatim. b) gibanj.scilacija i sumova. masinn alatIjika'itd. 2. vnga i momentnih kljuccva sa ugradenim oprugama)! za ograniCenje najvece sile odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju koja se postize smanjenjem precnika.tvu (stednjaci. spojnica i 51. e) za-vojna fleksiona opruga c) prstcnaste oprugc. U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za ublazavanjc udara.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao akumulatori energije(npr. igracaka. kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih sredstav3. na cemu sC'j zasniva njihova.). proste lim. 116 117 . gdje'se traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.2c i2. 2. j .tlacne (81.y ostaje neptomjcnjiva: Pl. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga.).7.7. Zbog sposobnosti opruga da se mogu m. oruljn itd. ove opruge su 'pretc.7..masinH. Kako se oznaeavafu vijci. '2. 2. c) spiralna opruga.1b) imajU siroku primjenu.1. teiine i momenta (kod dinamometara.). 2 7. slozene lisnau opruge (gibnjevi). Slozene limate opruge .vlaene (51.7.o.0PRUGE Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Navedi oblike navrtki. poljoprivrednih j drugih . za akumuliranje energije (kod cascivnika. b) tOj-zianc oprugc i .7.7. 2. 2.zno riaprcgnute 11a savijanje. 2. u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).ostrojenja. 26.7. Spiralne opTUge (s1. Moe llosenja i ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga. Namjena opruga Tanjiraste opruge (81. torzione opruge m6gu biti zatezne . CD} zavo. stipaljke) kod tdzstilnih.7. moze hiti. 27..1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p.). stege itd. ventile i s1. stamparskih. 7.7. uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila. 2. od narnj~ne: Ovisno od oblika i naCina opterecenja. pri ccmu njcna duij. narnjena ill. 2.gibnjevi (s1. 2. 23. 25.).anje i1i vise clastkno deformisati.imjenjuju se u domaCin. s1. Koje vrste kljuceva poznaje1i( U cemu se sastoji kontrola izra."torziollc za7.2.2.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'ijetko . Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave.2. . L Fleks£onc oprugc Pod djelovanjem vanjsk~ silc. o.kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'" portnih srcdstava.Jo. Glavno svojStvo opruga je elastiCnost.). Prema tome se i dijcle ~a: a) fleksionc oprugc. spiralne oprUge~ t. !.7.2. ove opruge prctezno' izlo:lcnc uvijanju J a obuhvataju: torzione §wpo'vc. opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji). odbojnika. Prema naCinu optcrecenja. motora SUS. 2.72b i.dc navoja? P1'oste lunate opruge '(s1.i pol.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge. kod casovnika.).upotreba.su vrlo razliCitj i zavise. 'Vl'ste opruga Konstruktivni oblici opruga. d) tHnjirHsta opruga. su 2.22.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja. presa itd.) 2. 2. Za 'nMbCito jaka optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Pogodrie su za velika opterecenja.4).ne' opruge.

2.4831 140--=---·160 150-:1-70 135 135-'170 135-170 SI.EO..a zice malih precmka.1). Prstenasta opruga Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).7. c) z'avojllu prithria opruga.4_. 2. ceHci prema JUS C. Dozvoljeni naponi" opruga.2.u silu pritiska pod 81. -pa se oprugc izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:.7. 130-·150 (30-·150 130~150 240 240 .2 2~m 240 255 217 230 lOS.eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.233] C.:5. a kyalitet ce1ika bolji.. vanadijumom i:i viSestru. silicijulrJOm.5).i pravougaoni. (tabela 2.:.7._ sNai'a nu.se od unutrasnjeg i spo~ .3. 4230 C.---~--- C. 2.._~) i legirani 'c. TOi'zi. }">r1tisneJt~rzione.a sHa koju Qj prima opruga. 213. To su ugljenicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1. Pored cilindricnih. dQdirnoj povrsini prsteria.onc opl'uge.ko legirani celici.povrsinSkom obradom.. za.el~~i samanganom.7. 110 )10 C. 2.2133 C.7.1 <~. 2.2d) izniduju se'od trakastog l:elika pravo~ poprecnog pres.7.ge Vru6e \'aljano HE [kN/em:!] Celik . izraduju se i kon£(.2134 270 290 310 310 310 310 3JO 310 :. Materijali.7.3. Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko . opruge hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se . tvrztoni . -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su itt odbojqike. u~aoriog Puiaste (teleskopske) opruge (s1.7.3. Zatezne.nc i parabolicnc zavajne opruge. 2. torzione: (lpru.' istezu) a unutrasnji skupIjaju.ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia. 2.konicmnl' povr:._ Oprtlge Zbog velikih dcformaciju. 119 118 . Sl.1. naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju imaju zavojci sa ~ajveCim radijusom.tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga.30 235 240 110 110 110 120 135 120 120--140 130-150 230-150 . (s.e precnik zice__ manji. Presjek iice 'kad zavojnih opruga moze biti kruzni. 2:7. t===~====:rQ 81.ovi _. Oye drugc obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. 2330 C.. sinam~_.ve1il. d) pllzasta opruga :2. 240 235 235 C. 'da bi se dobi~' sto ve~i deformacioni _rad. a'. U oprugama se javijaju i jaid naponi. Koriste se_ za velika opterecenja.su veliki. Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medusobno naJijeiu svojirn . kvadratni .:om (:\'1'stOC0111.551. hro1110111). UzehtZp.4830 C. Prstenaste oprugc Sastoje .. C:vrstoca materijala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i. j ----. Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su.

odredeno opterecenje stvorice yeti ugib. - H b• ·1F·F a) f = 3£' I= i~h-3 2 P'(ismaxrcm] za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks" Karakurisdka. J3 = 3 em. Karakteristika i rad opruge Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja (Fmax odn. iznosi: 2.-.(:.68 . (~L 2. Krutost opruge ncpromijenjenog prc~jckc:) C=7[~~] .7. rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc l'adu koji opruga kasnije proizvede. Takve opl'uge pri radu apsorbuju.25 kN. usljed trenja. Mmax.[kNjcmJ. Opruga je od celika C. 2. na osno\'u nnuke (l otr()r~ nosti matcrijala.er~ izracuputi dinamicku nosivos~ pro~~e lisnate opruge prayougaonog oblikr. za opruglt promje~11ji. Pl"OraCUD fleksionih opruga f 6'P Prim. 2. ~ 't-\1 . ..i proporcionalnost). Slozellc limata D. 2. I =. 11 . 'Sto je ugao nagiba karakteristike (0:. E .omi cn1 j j 'vog prc~jeka za 33 (. . Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi: veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka C F b· 11 3 • E = .x).-. p0~ln se tako povecava krutost opruge.~-' 5. 2.! [kNcmJ.)a x = 0. oprugc pokazujc .5· 120 60kNicm~. Nosivost opruge: F '"" ----.presjeka. = (0.kolild ugib u em izaziva jediniCna sila.) manji. onda je karaktel'istika opruge prava linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti elasticnosti) ..7.). 2.. pri kome napondostize granicu elasticnosti.7.5 M. ). 120 121 .no bi bilo nei"vodivo veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika p~vecanJc debljinc lista.JO mm.kti~.6. Na s1. h~ -. Rjdcnjc 1.1 = O. zna~an dio utrosenog maa.. Usr'l 6·1 = . Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. _ b.s1. velik.7. 3.21:.6. Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr. 5 .1 2 6'40 60 = J . pa opruge kazcmo da je opruga elasticnija.52) ff m... a na s1. moment uvijanja) posto. Najvcci ugib 'opruge: I = F'P 4·1"·13 4·1. 21 500 . Ako izmedu deformacije opruge' (ugib. M6m~x -=::: F· I. '= 0. 8to je karakteristika polo81.E.. 2 Kod opruge koja radi bez trenja. pa stoga sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc). Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F) moze se -izraziti pomocu jednaCine: Kod oprug-c promjcnljivog presjcka najveCi napoll savijanja je u slucaju kad je x = O}i jednak je u svirn presjecima oprugc) posto se otporni moment proporcionalno povecava sa povecanjem momenta savijanja (idealan oblik). don j Td 7:'d = 0. sto je ugao (0:. izno~i: p.) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib . Maksimalni -ugib je na kmjl1 konzole i.a: =-0. dm' Za dinamiCka opterecenja je: if.. duzine 1= 400 mm..7a). Kod opruge konstantnog pre-~jeka napon savijanja je najveCi -u ukljestenju.h2 2. ~ F.. Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em. = F (1.irine b C-. 7b prosta lisnatR opruga stalne debljine (h). Veza izmedu deformadje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. tj.45 do 0.og pre'iekn.7. Dozvoijenl napon: (.= . A =p.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog. = (0. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu pojedinih elemenata. a promjenljive sirine) od b = 0 do b.7.4. tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.a ?pterccenja..75' (/1'.~. ugao uvijanja) i opterecenja (sila."ruge koriste se za.Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon od celika: o'srt ~ za opruge NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten.25'40:\ -3 .33 do 040) am.50mm 1 deblj1ne II "---..5.. i.. Karakteristika zenija.opruga je kru6a. de[ormahilnij" u odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka.j3 . Obrnuto.Konstru.5f1m =- 0.

h = 11.1 3 /"'" ··.7.·. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' . ~I! il====+19 .--~. iz'nosi ~ = 0. ri~osfruki gihunj I!·& '!'. Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a ugib idcalnog gibnja i iznosi: : -F .11).).9 em. primjcl1juju se trapezni zavdeci (81.2130.4:... 2.sla opruge (II. MaterijaI jc (:.8).--'-'" ~ :----' J.= list{lVa n'= 6. DvoJni J?:it'.2.····. -10-1 • :. PWccalljc nosivoni dvojuih gibnjcva postize se primjenom. . .10.4.).od oclnosa bib i broja lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi 1i~t (n'). sirina lisla b -= 40 min. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0.8. Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima: Ms W == - 6P'1 -n: b ·lt 2 = const.1 • 5 b '= .1 b) Primjer:.7.b ·f 6 .l· em. DvoSlruki ugih.Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc }lj. 5.014 em.67 z.··h···.8 za b'{b 1. 0. ·l-<l·'-"'i. ..9.10).4 i It -= :?!3:. 2. Izuzetak Cin( gornji list. lzn. HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W.u . duZil1c listo\.7. 3. 2F 0) gdje je: ~ .7. 2.anj b' 0. Gornji list naziva se glavna_ traka.9. Proratunati dvoslruki gibanj 21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. . G = 0. Zil\'isi. na cijim se krajC\. KrUlost c ~-" 1 kN!cm.. 6· ..-. b' = bill .koeficijcl1t oblika. = 0. 0. pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1.~. 2.ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja C~a karoserijom L s1.!.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn krajc~ vimn oprcrecenje (P).dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog gibnja (sL 2.8 5 .dvojnog dvoredl1og gibnja (sL 2. stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P. Debljina li.c~··.7.8. 503 < n·E·. 122 .------ --" 2. postiie se pri~licnom uvOjllOg gibnja (sl. ~ = 1 za idcalui gibanj. F· {J 6 ' 0. ·O\'dje je II.). Brqj optuge S1. 2.7. W -. 2. Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a.~ b 4. 28 mIn. Postallak gibnja Cgib gibnja. S1. 1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja pomocu uski). - broj listova istog prcsjeka. uz ism uosivost.. f ''''- F 5 c 5 ern. S!.7.ib.1 .

55 -~- 3 4 5 1. 2.Z". 4230.- 1. Na s1.\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka opterecenom stanju' treba da iznosi Smil) = 0. prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc guni(~nih jastuCica. .5 . 'pritisak..5T m = 0. a ne smije biti manjc ad 0.7.'"" 124 125 ...i za oprugu.15 1.?nati precnik o.5 ncaktivnih zavojaka. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. Precnik zice opruge.1l3 'zavoina torzi~ria opruga izradcna..----. sirina li~ta b "'" 60 mm... Proracun zavojne opruge 2.23 1. S 10 1.. ~ Ai . .--. 2.nati zbog pnlagoaavanja podlozi. Prema tome.3 J. 2).~ '300 mm.5 mm. gdje je: Za . konstantnog presjcka i za idealni oblik. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga r .5) d + Z"· s. 600 N.l . 2.7.5. 2.2.12. 1. Usyaja sc sla~dardl1i precnik d·= 2 J~m. debljimi lista h """ 5 mm. Materijal C.2. oscilacija i sumava. Dulinn gibnja je 21 = 600 rum.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN. broj aktivnihzavoiaka. Primjenjuju se za ublazavanje udara.7._""_ 1. Mu "'--= F· R [kNcmJ~ napreze oprugu na uviJ3nJe: . To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K) koji je dat u tabeli 2. .!<ruglc iic~ za i~rfl:du ~avojne torzione Opruge oPterec~ne malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =.. Moment sprega. opruge gume moraju biti drugacijeg oblika._. Duiin.7) or! C. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1.Izrac. krajnji zavojci porav. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m. P~i~jer. oct Z "-"" Za -:.13. dasticnih spojnica.29 G 7 .a) ffia. kod transportnih sredstava. srednjcg precnika D = 80 mm. e.. ~--- l I K ---_. ill (Za 1. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6" Rje.-:~:~. Dulioa Oprugc je 1 .2131.}Zvoijeno naprezanjc T. f( ! r---- R F I . 2. Zlca je od C. GumenJ jastucici za sUe prHiska Tabela 2.. da Oprug8 una . Proracun izvtsit. I DId ..:. ukupni broj zavojaka jc: Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la elasticno spajanje dije1ova..fenjc 0. npr.20 1. . 0 d / "SF-{D)".. DI.e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju !1a~oJa (sI.14 = (Zo ."J . Precnik iice zavojne opruge iznosi: r--"-"---j . cern: Ckupna duiina iice moze se izraziti ohrasI = DnZ "--=: o. ._. 120 "~ 60 kN/cm".17 1.. ' 3.[em].6.i su izlozeni potresima. f Sl.12).7. 1.7. Kolil~o jednosmjerno promlenljivo opterecenje moz~ CIa prenosi cilindrlf.{ tice aktivnih zavojaka iznosi: 11/ =D·::7·. Glavne veliCine ciHncit'icne zavojne pritisne opruge (L): Stvama visina neoptercccnc oprl}gc L ~ Z· d + Zo . Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18.2.sina itd.1.7. Gumeni jastucici Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i zavisi od odnosa Did. . U SI.1. uzima se. Opruga)1:: od cehka C. ZADACI d.1 d. kod temeljenja (fundiran.7. Posto' se el.09 12 15 10 30 ]'38 .. 2130. 2.asticna svojstva gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika. dcbljina trake h = 5 mm.~ 8 - 9 ._---1. 2330 za naiztnjcni~no promjenljiva opterecenja do F = 500 0J..13.m.7. Posto ~u.7.7. ?pterecenje (F) koje djdu.5). 2.. posebno dijelova ko.

BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u? 3.'" _Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a. Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima. iIi sa' dva prepusta. spojnice. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga? 10. pune i suplje. a kako ugib tanjirastih opruga? 9.tl: osovine. . 'vraiila) le1iisw 3.1). OSOVINE Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju.1. a neznatrto otpornost na savijanjc. Objasni osnovua obiljeija opruge? .tosivost.1stom. Sta. '.1. SI. prikazana je"o~.pl.1. a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni clementi. osovina \iagoneta (s1.n?glavIjeni. a kaka ugib gibnieva? 7.gonska osovina Prema 'konstrill<tiVnom izg1.PITANJA L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc? 2. zupcanici. usteda u..1. kao sto su remenice. vagonska osovina (s1. osoviniCf~.. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-. . ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE U clemente -za kruzno kretqnje spada.'sa. npr.. je izra~a sk:uplja. 3..1. upr.--pr<:. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu? 5.33. mente)..2).rui 126 . Va. 3.ogu.-Ravnc osovine iinaju isti precnik na Citavo. osoviilc ni. Najcesce se osovine izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe. 4.materijalu: i sm'anjenje tczirje. Kako se povccava . biti 1'aVllC i stepchastc. Kako se povecava noslv()st.duzini i 1ako' se iiraduju. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge? 8.irajuce i nerotirajuce.edu. dobcisi i s1..biti ror. Objasni postanak gibanja? -6. J\{ogu. Kako je izvr!Iena podjela opruge? 3.1.ovirla u 'oblik~ proste grede . . Primjenom supljih osovina znatno se sma--njuje njihova tezina. 3. Na 8L 3. jcdnim .

'tnu prema slid 3. -!:I.. Izraduju se od cclika.0461 do (::0545. A b 1$i8 I 4.jednosmjerno promjenljivo. obicno (. Stvarni oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za <:ementaciju i poboljsavanje. Precnik stv2rnog oblika osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn..moment savijanja 10 FA'a = 2.po .. o. a= '60mm.-0 = 6'25 -35 '.5kN.5' 20 ''0'' Za x 0= 20 em. Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine: 3 P'a 6'35 F n '= . RjeJenJe 1.5 kN.FH (a ----'--.5' 35 oc. b. Ide-alni prc-cnik osovinc: 10· 87.. + b) F· b ='.25 50 775 em. Osovina vagoneta 'M A = . d" [em'] - aksijalni otoprni moment za kruini presjek.25 em. pa je: d = 1. 2.. Stvami precnik oso\-. b) idealni swarni oblik Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. Aisa: c~~ FA' X = 50kNcrn. a za veea optcretenja ~ od ugljicnih celika g8rantovanog sa<.ednaCini kubnog paraboloida.5 6 v.37 em.1. -optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo. = 5.Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan oblil~ jer bi sc precnik povecavao od 0 do d max .0645.1. 0. odavde idealni precnik osovine 2.. 0545 sa UHd ~=.mz. 3.25 AlB = FA (a F·b I?A 3.--:. Prlkaz . 129 128 .. zatim momenti savijanja~ a zatim precnici osovinc. Usvaja se pn'j veti ~tandarc1ni precnik. 3.3.\ = 6 kN.na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima.1. b = Prim. 350 mm.' = a+b 35 . 3. Prvo se odrede otpori oslonaca.1.b) --0- F· a = 0 = = Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_.1' 5.t8va iii od legiranih celika.0445 za manja optcrccenja. Materijal osovine je' C.25.. obHk osovine _J \ Fa '~1.2.3. x 3. radi nagla vljivnnja glavCina.2._ 87. 3.= ---. Momenti savijunja: Af smax = Ovdjc je: M" [kNcm) .5kNcm. a nerotirajuCih . 10'50 .?sovin~_:-:::a) shematski. U svojim IdiStima osovinicc miruju iIi osdliraju.l. ostvnruju zglav1'::}ste (zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. 10/\1s o.~ = 4.3b). [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja. ako je J-. a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050viniea. Osovina rotira.2 OSOVINICE (SVORNJACI) Stvarnj oblik osovme Idea In. Otpori oslonaca: SI.er: Proracunati osovinuopteret.G kNjc. Gsii 6 a.c.. Neki od tih oblika prikazani su na s1.= 2. a za jaca optereccnja C. Standardizovano jc vise oblika osovinica. a 250 mm. Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima osovinc ~.

SI. 021.I'tlJ.2. smicanju ~ p~vrSfuskom riiiti' ' oSQyinice izracunava se iz momenta. Spoljasnji prstenasti.°1 I Provrti na uSicama prstenova sluie da ~e o.s~i Pt:~. 3. savijanja. -.2130 s ()~tl. 3.\. bj bez glave(JUS M.: Sl.e.2. eI) sa navojem (JUS M. ~-. 3.stalld prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd.C3. 022).2.ecnik osovme i . Standardizovani su: unutrasnji prstenasti uskocnici .--· +-~--.. In.~"il"Ji t'~Sti .1.i prstenasti uskocnici ~ za osovine (s1. Osovinke.2. J~ 3. 4 2 4 130 . se ce!ik za opruge.2.C3. 3. 3. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11. OPt ll.. f! .2. a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil. Osigurali.. 3.JUM1.c osovinica Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja.iSta s kotrijanjcm.. Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja.2.2. iDs' ~"". V7""".1. .--.C3.2. Primjena osovinic~ i nacmi osigultanja .020.) ito: a) osovinica je sa navojem. uskocnik Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe. k. prsten moze pri ugradnji rasir~i. . I I ~ -J..j.za rupe (s1.C3:060} S1..2.3. 3. PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog pomjerarija oso:vina. $ 2 2 4 8 gdje jc . Za izradu u S~a. -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. [em].dgov.t 3.pustenom glavom (JUS M.2. c) sa u.030). !..~"" -~~ " ~~.arajucim kliie ~ . osovinicu i lez.lijj\ . 11 .4. .4). L-/ / L+/ a~.. b) osiguranje prstenastim ut. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf ja: H~ (k F F I P'L ' M ~-'a .5. 3. BU izlozene suvijanju.kocnikom: c) osiguranje pomocll dvije rascjepke.) i spoljasn.povrs' Sku. _odnosno pr.is llk.2. }>roracun osovinica '40.. Unutrasnji prstenasti USkOCllik 11.. e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.. podijeli se .. I -- ~.3.~j:)\)1' ~ n L l<LH-----I-~ Q. a ponekad i clem enata za prenos snage. 81. a prQvlerava na .040). d) osiguranje trvrtnim vijkom.[kNcmJ. . NajcesCi oblid osiguranja p~il(3zani su na s1. a unutrasnjl stlsnutI.2. najcesce C.simetricno na dva dijela.

0 jeno. Prava v..5.ratila mogu biti glatka i stepenasw.5 kN/cm 2 za osovi~ce ad celika. . = 1 120051: TB = -2A = 'd2. poloZaj osne linije. al·'· . ' _ . ozena."till -:. 3...3.'lUSHly zaobljenja.1.a Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn kod motora SUS). . 3.. Djclovanje na osovinicu Odavde je precnik osovinicc.0 (nnr npr.s1.' .J kN/cm --=::: -~ za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva.3).l.3./ a na duzini 'L .2. Glatko 132 133 .3.uvijek okrecu. . - Prl 0. . . "[sU· SI. Vl'atilo 81. . c aprSlll uslJed konccntraClJC napona.sjeka. a mogu bid prava (s1.2) i koIJ'e. Prosta 1 I'jcnasta vratl'1" omprr_ sora). a posteIjice od sivog !iva.Najveei napon savijanja iznosi: 3. F 2F <. '-.4) kN/cm' 2 za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc. \ra.F .3. i obratno -~. "k " ' treba pre1azc 1Z jednog prcem a u 'drugl lZVOd"Itt sa 0dgovarajucim 'V. a s1 ~ ozena IffiaJU VIse 1 I' ' '" Pov..1 razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na S~VIJanje i uvrl: . F = -. ."Pd' d . je ncpromjcnljiv.------d (L -I) ~ " Pd. VRATILA Vratila slu~e za pr~nose~jc ~brtirih :n0rrienata dui ~se Obrtal~!a..3. IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s/ ' .Z~ u'radu se.". " '. . 3.33 . came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a ~.atlh rac!i' . ) n}c! gdje je otporni moment kruznog pre. (0 a ImaJu jcdno k l' .<. Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka d'n) (A -4-" . k' ~. Kod Cvrstih. 3. Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude Pa i'd ~ (I . Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:. 3.rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p =~. =. (sl. .. 1 ' u-uznog u pravo l' '" mljSKO ( ' 1cod kJipnih ·. m )ena. Pri konstrukciji stepcna. P 0) \ .1.Ila zaSta \. . M{obrtnimomentj P(opterecenje) 51. .2. .

tl~O Pren sr:oJnica .Ncm] . spojulcc S 2· Nu ~rat"1 Qs~ Qbrtut mjestima .1. pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 16 Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila: b.atila od.3. elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije U.ravna S1.Og Vl'ati1a Precnik ~Tatila odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '. . s. S1. " VIJari. Savitljiv'a vratila mom biti ~olavka IJC 111()Ze se U odrcctenim granicama'~mi)'e· 'I " 0 ~o sea (8 1.4. gzp a (s1. .t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' ' .. Gipka vr.ko:1 ~alih pokretnih brusilica. Koljenast. duz ose obrtanja.olrreia" t. Ako ~ I 0 bi se tezina vratila i tdina spojSf nica zanemarile .\ j UgaOlle b .ja· lVIu~ " 7:1' ='If.zc da se .J :n . pnn:~~~nJuJu se .WJ.c za prenos. b "T 0 a~t. ~ _ ~. 3. bi bilo iYlozeno sumo uvijanju.UlWillWlWJ.a...7 ~Tud' " Sl. ce1icue tral"e (2) '. o d .o vl'atilo stepenasta prost~ t-"~ slbtena nUlZnljClllCnO uprcdenih.hemaiski: VRATILA cv_r1s'ta "'--i prava koljenasta I < i~-:~-I . rumskog vozila "-VI'I [It. . ae ruz' III Pl"tsjek dS 5 dozvolje~i napon uvijnnja. SastOjC se . lllOgu iti falw i teska.d~Ja . 1 oklopa (3) ~ llcma vrsr. d ~= 3/l 61v.3.' " od.6) su prava vratila kaja sli'.oljeni naponi uvijanja uzi. wI tadhJ: 134 135 . .a moment." 3.3. 3.tZlozena s atno njima uema. Gipko vratilo: ~a)' U s'klopu.e b) struktura vratila P [kWj . Shema I k. " . sopstvene tezine vratila se zanemaruje.5.e. 3. spojnice Sl dO.\lij<tJ: .3.."" ~ 3/2 i \1.-Z<:rlavkasta 3 4)' 'k Vn:ttl a upotrebljuvaju ::. ia k vratilo. jer tl. stfunc polal:ni otporrii moment 'povrsme presjeka.6. Shematski prikazano-vrao~ tezitle lJU.moment uvijanja kame 'je vratilo izlozeuo : Wo ternS] iznosi: dLJ'{ c::::::~~_ ' " Zustitna c!Jev Pogonsko. 3. 3.3. ar cmsko vratil .~od' lzv!esnim uglo11l koji m.c u.Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s. 'Tud Y Tud ~mage Moment uvijanja odreduje se pomOCll . LA! Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm__ sarno n? u\'ijan.ka vratila (sl._. a .5).3. .savijanja. KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'" ~ ~ njati.rz1ui. 'Kardansko -vrut"lo d .3. . 3. dozv.A i B EU osland. 1. vbf n~omJa celicne ZIce (1) koje su &wi": USL1Cd~ brZlnOlllJcra 1 81..:::t't-WlJ.kao rclativno male> vflltilo. tim d'a se ::.< mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k.cne U obliku zavojnih zateznih opruga :J ' _.omo~lla) .[cm'l.illlllililliil! illiT7TTr maju umanjeni )zako bi se kom.

pa se precnik."1 I 11. d . l-)UZll[\ vratila.51 em. . Pogonski urcdaj krana Tabcla 3. Prccnik vratiJa: (. . Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na vratilo vrsi klinovima. po mogucnosti.rstoce.0461 (. niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main nogra:duje. 3:3.. I'vioment uvijanja: M" -_. d = 28 mm...:ove. i-" . " . .11211 (:.••"" I "'--c-. uvijanja~ izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e ~e javlj~j~ pr}~ prenosu obrtnog momenta..28 . 3..B9.'. prikazana je prim.".ca \T:ltib -~--~----~--"' = 960 min-I.'" 960 6 = 5.2.. za precnik se usvaja veca vrijednost.-' . .ena teSkihyratila kod pogonskog u." Jace optcrecena vratila_. _____ -.7 :)~ w ..' L.1). -_. Precnik vratiia.3..1220 _ C.------'---·. Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih konstru~cionih 'ce1~ka... visokonapregnut~ vratila.-----.a zat~~. a i sama imaju velilm tezinu. Ako se snaga.1 = 2.:.1430 P 995 .7..c.~> nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl. Usvajamo standardni precnik. izrazi u fk\\TJ. Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:.500nO Oznaka (:. a odlikuju SC.0645 i Cpotreba Slabijc opterecena vratlla.97 kNern. Dije10vi preno$a. tj. ~. .020 TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna vratila koja na sebi nose teske toc!.. Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa Vratilo je od celika sa -Cud = 2..kNem. 1 Izbor materljaia za~isan je od pr~cllj~.1731 J Zbog zlijeba za Idin.. Celid za poboJjsl~vanje JUS C.4730 . srcdnja vratila u gradnji vozila. Pored momenta (:. a ponekad i veee zatezne c:. vrntila slrugova. Kao i prethodni.3.2.. ~_ .-: sa njima..2.4321 C.1220 1 (.B9. zu l1~~cJ:nkc 16 de> 100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: . boljirri osobinama ohraci. _ _ .1. I" I . P 955 . Celid za vratila Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije.. pOHSl. .----~.cllll:. Izrazi za preenik vratila_ d [em] . veCih dlmenzlJU. i pr~~osa.. .1730 (:. l~ao i dijcloyj kod kojih sc traz~ veca t:YrsNca Jczgra.4 j~ ----I . U zavisnosti od ugla defol'macije.3. 995 ~ = 11 t. --1- Riden/c 1. onda je: 1VIu = .turotn. 136 .. 3131 C. (:..3.1530 (.. u I?oreacnJ. I I iud = 1 2 kNlcm~ '(12 N. zatez'ne evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm 2. proracunski precnik povecava se za oko 10%.5421 Rukavci Vrctena brusnih strojeva.3~7.1431\ <.-J .8 "-"'''~'''-~I-' I ~ !~_ 13. ... .a yratija 'j 'ze1jcnc graniee rnzvlacenj~. dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala: S1.. Tabdu73.Pa)· 2kNfcm z (20 MPa) 3 kNfcm 2 (30 MPa) -'-'--~~--i--'-"15..ED..5 kN/cm 2 • 11 Materijal IZonstruktivni ugljenic-ni celici JUS C. ---. 3. ~ .nom cvr~to:-· com veCom od 100 kN/cm 2 • U tabcli 3. Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (sukanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od 1/4 0 po metru duzinc vratila.1531 ' C.----..3130\ C. 1.2a Jaka n~preg~· Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici ~a ce~entaclJu.021 2. Celici za cemcntaciju JUS C.0545 ! C. n Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila prema kvalitetu'materijala (tab.~ Na s1. Yratila prenosnika. standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO. brzorol1ra)u.4320 (:. precnik Plwecavamo za 10%. ._ . qat le pregled materlJala kO)l se upotrebIjavaju za vratila. a broj okretaja n tmill'-l].reda}3 fabnckog krana.

: S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" . c) unutrasnji..povrsine.leziSta Cst 3.a. .( ¥.Ju.0. .. l' ' w) raste. d) . RUKAVCI Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: . Oblici l'ukava.avac JC moguce postaviti 3.t~~z~~~~!<l U jCdnOlll smjeru. o.2c) kori. odnosno vratHom.-" \{etajna cauro SI. rUkavca. Na s1 .5) poluprecnik zaobijenja Q > Q. nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ..pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" ' t .1 se nalaze OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla Grebenasii 1:ukd. Vrste rukavaca Prana . d" ·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba S~j~:~ 1~~1 ra.. . c f ' oprastl s."~/. ~~.3.' f) aksijaini .138 Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca. to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i gnjece:nja materija1~.brzl'ne . 81. 139 . 9.4..na ~n)esta na osovitiama i vratilima. da prenosi i .' (0.:3. .sinoin (sL3. . niklivce. . .Ozem.4.4.. obo.mchanizma automobila i 51. k·' ~~o'Jndae teO~lc).2d) upotrebijava se na mjestim~ gdje je ~ tokii eksploatacije. enJa .I"an'. savijanju) uvijanjui smiCan. 3.). 34 ?b) R. kO). rukavci se dijele nu' . OVI r~~vci su tlc.(1 -. 'biti: radlJulm (popi'ecn~). g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti radiaksialni (kombinovani).:a g !edse ug~adu. JakIm OPterecenjima" haban.3. mah kratkotrajna aksijalna .L Pror.moze pored radij~lnih.u radiaksijalnc.e~ ~eg~ r:redstavlJaJu kri-z:.' '.cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) .2h) izraduje se sa vise.clfe treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji.0:'01:0.dna bl'z~la (v =.~nja" maze prihvatltl radlJalna opterecenja .prerna periferiji.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i porUlzavcima za k1' .2g). .. cz m ncm (sL 3.aksijalne sile.optel~ec. F Optereeenje ~/- (ezaj -j \ I Irukavoc' - ~.2. " .. LoiJtasti rukavac (s1..r:..:: debljina s --".poyr§inskog .pra~'cu djelovanja opterecenja.l.). b)'spoljni cilindricni sa dva naslona.' . .~C lUll). SreQlm ll~ ~~'a~ev11Tw osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) vratila. Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . pa'pritisak pustaje veci sto jt blue. govoriti 0 Kon~'cni r-ukavac (s1. 'v ' ' - • >"'--' . .ezanje na uvijanje.samo dvidijeIna Iezista.4. ' .i prsrcnastom' dQdirnom povt.Primjcnom prstenaste . prema empiriiskim obrascima (81. geornetrijskoj "osi rukavca.4'.. b..vai.sa raVl10m dodirnom povrsinom.. b ..2h).em.07 ~. . h.1). l~ao i radijalna opterccenja pa spada.3cun ra:dijalnih rukavaca Unucrasnji. 3.~" .:.4.konicni.1.prstenast~h dodil~nih poyrsina. ' d ' naslona (s1.ll. UlcziStcnje rukavca '304.1.-L .4.4.u i • • v u . 3A.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[. 3. . -.e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a ~ . lorn spajaju sa osovinom. '/' d' lwniC-.ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom.. 3. 1.pritiska. 3.v'¥ • za-'Ti"avim' ~na :czlSta. Z' .. . -. koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec. 'Napr. nJa~ a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ".. 3. 4 2 'k' " . f.t.potrebno poddavati radijalni zazor. rulmvci mogu.J ~.4.~ CUI O.---. ' Najcesce -Cine cje1iml sa os~vinama i vratilimu. . )c uznr ."Suplji rukavci imaju bitno manju teiinu. Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se 0)) d .ju.4.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51.)di~l~. 4ksijalnirukavc'i mogu biti sa. kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i 0' ') •• . e) loptasti.-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 .4.b ruseu.if). '3A. v ••.~) (. 's )'edg~ ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. ~ P:en~u poloz.4.4.2. . koji prcnose opterccenje nOlm~in aksi' 'tIni (uzd 0 na OSU. " a r~ IJ~ na OptereNa nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i dV. ~alna °1 ptere~enja i mala krutko-. ~.vac (51.. uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:. moze da primi 'velika uzduzna opterecenja pTomjenljivog~smjera. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora.g).5 (em). pU.2e) 1 grebenasti (sl. visina II -.poglavlju ce se. veca opterecenJ'a i . ~ <lova av ru<. Zatogs J uk ]~~ uslJ.koje nastaje usljed trenja u leiistu i napreianje: na smicanje relativno su mali _ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.rukava9. posto.. a time i hahanje.aju na vratilu. ··fJ. dobije se ravnQ1ujernija raspodjela .2a) i f>a dV'l /c " . . zglobne 'veze upravljackog...

nal~· U f[!. ?vak~:. I· d """ '" Je je precnik tukavca d = F_ em].zagri}avanj. Ja kOlicllik du"" Najpovoljnija konstrul.6 1_ _ _ .Je dtit ru~ Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' po~. P. pn veClm Ovdje je: I [e1111 -. . d'J· d . ~l· Napomena uz yibelu 3. jer' bi u tom ·slucaj. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike zagrija\'al~nJa n:tora I tI " .. rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.stike zagrjiav ) ~ [:nin-. d [em 2] . V)d kOja 140 141 .prce-nik rukavca.1. Ml1tcrija: rukavca D~z:voljelli povrsinski pritisak Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1 l?anja i .' . 0 0 __ f'~-F~ [em].-.og pfl.projekciona povrsina omotaca rukavca (s1.._. ..(I) uk ' na. lJCg:~h' .duZina rukavea. '" brzllluma'se Ptl smanjuje.6 0. Pd = '-'51'- (fsd.4.3.. tv (P' Pd iii iz uslova savij3nja : je: Ms [k~cm] W [em3] - moment savijanja. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls. d ' 1. pror~cu'~ prccnika r::-kava~a primjenjujc se ako je unapri''ed . Dobijena vrijedn?st karakX?ri. 0 m. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl o~ povrsmskog pritiska _le no Pri v r i uslova rada leiista. lla(p ' b:' se usvaJa prema tabeh 3.4. . vJ. otporni moment kruinog presjeka.a \p) i ob 4 ' t e Zao-'. .Oqne b.2.0 do kavca bI 0 neravnomJerno.4.4. t~eba p~ovjeriti i s ob~irom n~. '""" AJ! = I .II)a_ . avea } upProracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi . radijalna sila koja oprerecuje ru- odakle ie: l' = ~ = J~~'.kn pr'ecnika Og pritiska: F = 1 . I.). Pd ""'..tivna}mr~er. 1 'v = -60-:1'OoL--.oznata njihova duzma. . [~~. Provjera zagrijavanja vrsl.duzina rukavca.. ptcma tahell 3. 1~~~~~' rtlkava C kun brzmama. Opterecenje spoljnog cilindrienog rukavca gdj~ '1 . Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. -' . rukavca'i njegovog precnika cp = lId... F F selzpolaz nog obrasca:p = --:" = -'-.9 1. (p . ') = I I '~"l. .]2 = sP:z ' (fBd .ci >:'~o. 1 . se . d [em-I -.i~tika ~oz~. bijeli metal kaljen i brusen celik bijeli metal kaljcn J k I' 'b" " _ bru~en celi~ __ " ____ _ _ _~~~n CC Iik_ __________ ceiil( 0.1 --.. 3. sc na osnovu karak' O. Pd> . I [em] . duzma rukavca i nasIon (sl. precnik rURavc u . d [em] .ZlUe moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie'' llSlova .3). d'l . Matcrijal poste1jicr: liveno gvozde bron.5 0. ('cHic ceJik celik karakteristi~a zagrijavanja iznosi: kalajna bronza kaJajnu bronzu kaljen i brusen tclik 0. ] manja. d . ..' ".me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .' ~ . 3.--I.8 0. 7-. .4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ". .prorat~ati su: precnik (J) i aktivna duzina ruk .d F _~.m iii mcsing 0. V110 cesto ova duzma UlJe poznata. .4. vow preko koilstrukti1.tl.3).e. vrijednost precnika na osnovu povrs:~sk. .. Pd Ovdje je: F [JzN] kavae.usvojiti standardni precnik. z. 'Jedtlake . 3. tada se ph:~racun pr~Cni[~ proTubela 3. s. dozvoljeni povrsinski pritisak kO)1 za\TlSl o~. broj okretaja rukavca.')Odne b" ~ 1.Dimer:~ije koje treba. . '.2 kako duzina rukavca ne bi bila velika. uslova SaYl)anJ~ (pn ccmu rukavac posmatramo kao konzolu): 51.S~~~Cu.izraCllnati 'iz .9) .. ..<p odakA. M. .koje se n:?Z~ pojaviti.':z 'C.1. ~. .3 Posto JC: P 0= [kN] .tlS~a potrebno jc provjeriti 'iz.4._ ~k~~)(:m2] ---. d''''il I'm]· > lZIUe ( . Dohijen':l.-.. l'U [2 '.5 p . 0% zbog h aOvako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce.

2.__ _ _ _ _c .~ 1' 41. OVecatl za 10%. 143 142 .-.) cdik kaljen celik _I_ _ bro!l:'::U bronza .~ d 1 = . ~.4. ' .. 0..1..4.4. .Ie 3.'1· 4F ' 'n'n " Posto j e dobivenu karakteristika z.'" .. 3:4. 12 tabele 3.-.___ ~_.'.595 cm..2' h (! = y • = 1. ~z ~. 6 Us.). h -" 0 1 .2 do 0. 1:.8).-4F .56 mm _0'")) = . 5 ~' ) . tabe._~pa.2g).' prema jednakostin:-3' pVrsta rukavca-namjena F A d 2 • n' 4F <Pd ~ za prine rukav~e (s1. 1 .'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm.se_. d ' ' " .7. 16 Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose' priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.. 6 " J - ° Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja: 60 .~.l celik 0.[em]. .~ J6mm. 16 . = d (0.. Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti. :6a6>T~Ju\'Ullje rUl.4-1. ' [em}.5 2. J . .zvoljenog po~ vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i ...anja _za radijalne rukavce.J. ~. usvaja sc e = 2mm.:. P<i '= 0. 15'450 " Ill] 2000'? "j ~ 0. <Pci -n (d"!. 23 ds.Is ~ L\'iaterijul rukavca 1. prcma tabeli 3.iZ 'ush)v'!l do.- pa je srednja obodna i:lrzina: Vs!" = P·'n 2000'j '"""~.avcu zuc()\'ol. Proracun' aksijalnih rukavaca Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi . 1 ':=:::---.0..3.1 . agU)llVan)u mania ud (p .posteljice.6 (kNmicm ~ $) d\Ca pIenl'. l~ie1elije Tabda 3. < (1' . ~~C~~~~l~~~av~:~nzi.3. Konstruktivna kuruktcristika. Kod izracunav.)." .".. 3.------.. 'Ii = J5a.. ' . d =. oA du do do O. . od vrste matcrijala rukavca i posteljice.2 0.. P = . 2·66 .1 J.7 do 0. pa je:' .45 = 1. l<:nose. "d' (1 -V'') pa je precnik_ rukuvca d--= . I(oustruktivl1e w. Ip·. cm~ sJ [._~ ~ .g .v=~ _ _ .4.. na srednjem precniku ST.16 " __ . ..1'6~lI-..mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se obodna brzina.3. d' 1 ' l:1lI lukavca treba p = .kN d~~'.25 . 1jl =:'. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak. Provjcru zagrijavanja. -. ."2~)-~1. Us~aja se s = 801m. 100 s = 1.lmm. ruk' .. 9? -' ~ C'-' lllm... p.". __~_~ _ _~_ . 6 mm.5 'Zbog habullja i' POh:b'ek ' nu nadl10g bruscnja pre' 'k . T 5 mm ::c. i+d 2 ' mm.1.0.4.licin.2f).5 kNiclll ~ ~"'.147 ~-~'.:cnil3.sY'dja se standardl1i pu.d. _ _ _ _ _.1 ..\ ' 0 5...4. 4. prora:--'uH ua :... -. di) za suplje nikavee (s1.'usu A = .:d~ " ~.~ulje'n celik celilc 1... D manu rukavca. za aksijalne rukavcc Malerijal posteljice UYeno gvo:lde 1. ~). ouda je·: p=_~~4_1:~~. ".~ = j.4 do 0.C·1-4~.3. Ako se odnos precnika ozna(:i sa !!::.

1.: '" (p . ~]. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca? 14. valjaka ili iglica). lznu. LEZISTA (LEZAJEVI) Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.2 kN [--~-. ·144 Na sL 3. 0 5 B .:'1 su oslond vratila. Nfl kojim miestima ~c primjenju]u loptasti ruka.4. 6.-d? ~.avea Usa 0--'. " .. Ilk l)esanJ. _.1. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:.u se kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom ldista mm. p '= 0. Rukavac )e od celika.~ r . au slucaju ostecenja H10guca je opravka. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). ) .3. Gd kojih mated. Prora~llnati l~~o watDo kojtS prima sna l P = . T?tJra. Kroz otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista..5. kod kojih sila djclujc uzdui ose.icd:n. . Prema podijeliti u dvije osnovne grupe: konstrukciji~ mog. kOllstrukcijc. y. masinc. lvlateflja! OSOVIne C. iznosi. 10.I: Pri~jer: Proracunati aksijalni rukavac . Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on proracunava? 15. PITANJA 1. Sta su OSOVlIllce? Kako se proracunavaju laka vratila? Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca? Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci? ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno.iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor trenja~ narnCito u' pocetku rada.200 mm.rzavmije i podmazivanje. Odno:> preenika . kod kojih istovremeno djeluju poprccne . ···1. Kako jc izvriicna podjcla osovina? 3. .2 k1'\. zahtijevaju c1obro od.~ 0.n p.a. Sta je idcalni oblik osovine?· 7.1zduzne sileo ::ito zadovol)'ava.~F~. Lezis't. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila? -.1.5. ' lit . Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira? 13. d.20 [kN . .aju miran rad. u avac Je od kal)Cnog cehka. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). a poste1jica od br~nz' B' .4. " . ' 3. Preenik rukavca. iz tab .~la kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm: ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela (kuglica.91 em = 20 ") . Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:ili su u sasta-VJl. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118 konstrukcija.3. '2.0545. rukavca i tadiaksl)'alna. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno 4.r~~n~tor do~:rrnom J?ovr~iz:on: na vratilu 1.-= 180 min-I.." = 3. _ bronze. 3. l:adijalna klizn!11ei.2. 'eC111" "''''40m m ' .. k . Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w radno opterecenje rukuvca. s 3. a prijc stavljanja u redov~i pagon ITlot8ju sc--razrJditi. 3. pogndni su za vdike obodne brzine. a i kad sc Sa ~(ako sc pro. Rjdcnje J.iYllo mnogo 1110zi\"u. hisu osjetljivi na udal'. i.. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila? 4.iajuca le:f:i. a postavlja se u kuCiste.jaia se izraduju osminc i vratila) 5.6 kNj c m 2. Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa rukavcem. 3. ako je F = 3 kN a . kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB. ". IOj 0 reta)a rUkavca 11 . a posteljica je ad kalajne " abro)' k t ' 1)oz\. 0.= 1" -. kotrl.ti'ak~ija!nirukavacsapunom o\T~inom I".:aJalne maSIDC (81.7d(/elna i dt/iid{iClna. dok se ne dostigne nOfmalni rdim.u kO)l jC opterecen sllom F '--"'.ZADACI 1 . .> 0 're aJa n. a -t. _'.le 3. Osovina 2. osovina i osovinica.4.oljtno naprezanjc na savijanje rUl . .0461.5. d . = 500 min-I. kN em' d· J~~(I ~~~:~ ~ J:~ ~ o. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf .4--.5 '20 -= 10 mm. 11. Ma1e(1)aJ vratua je C. Prcmn konstrukciji.-~ >. ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. Klizna leiista Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. gI ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]: 3.ra~unava osovina U obliku proSlc gredc? 8.Pr~racunati ?sovinu prerpa 51. cm s r 2 -- rad~ialna.5.. b "= 300 mm. JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod rul~avaca manjih precniku.16 <: 0.iuju se P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).2g) ako je Op~efecenje F ==a .ista -mogu biti. . 9. trosc l'cia1. Duzina rukavca'iznosi 1 ~ 60 mm -pr J_e~okgdl brusenog cehka. lciista mogu bid: = . Provjera zagrijavanja: Usvaia se d d ~ 0'. pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja: 6~OO= '1~5'n'400 Prcma pravcu djelovanja sila. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.' . a poste)lca od bronze. .1. 145 . Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu na kotrlja. tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagrijavanjc. o)a 12. im. aks(ialn. c-. Proraeun:-.

.5. ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica. kao sto su.5. Na 81.5).le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc. P081:0 se zracnost kod oyih IeZista ne moze poddavati. !!! '" .ull. "/~~~. 3-. 7 -0 . prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzivanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac..5.....: :x: .:::i~ta za di:za!iL'C. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova. Ka 81. Q '" <> <0 ~ ~ C) .ti u lcZistu. 3.. Nedostatak jednodijdnih leZista jc u tome !ito se klizna povrsina S1..iii L~ ~ Dvodijefna lez/sta prin1. dat je prikaz izbora dimenzija za jednodijcln~l radijalno leziste.iva vijka sa llavrtk:.! ~ '"' * .: . a u pojedinacnoj proizvodnji . Jednodi. graniCll. 1)onji dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Postoji niz konstrt!kcij~l dvodije1nih lc1:ista.. d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4).. 3.no Idiste zavftrcne vrcm.. le.5..4. i'S f~ I..zavarivanjem.) "" -0 "'~ -"'- !:! () <> :. a na s1.<1 (7) ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos. Na sL 3. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od: kucist'--t (1).. l~ I~ I:. i <. 3.. Na 51.enom istrosi. ~ :::! I-~ I~ . dat jc prikaz izbora glnvnih dim. Krajevi ove posteljice su cilinJricno pniduzeni sa nuvojcm. . ghl\'na leiista motom itd. 3.5. 'za prirubno radijalno lciistc.. (.. 146 147 ...5... 3.6.elno klizno' ldiste KuCista se lUlJcesLe izraJuju od sivog liva. <> .5. . Jcdnociijehw kliz..5. '" ~~ '" I~ l~ :! 2! ~ ..7. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem postc~.. . transmisijska (kratka i dugacka). ~ ~ I :.. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice. a ad aksijalnog pomic:mja osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice. <> <> ~ I~ I~ '" I~ I=: l:z 15: 1::1 ~ ::: R •:Jl ~ e '" '~ l~ '" B.~ ::: . Kad zracn08t prede odredcnu..2. 3. >c I'" 'IJ I I ! Q <0 :. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.1..3.5.. ~ .'" Sl.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdnodijclho lczistc a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslonom. I~ I~ L... 3..jiC011l koja je Sa v:mjske strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. '" '" <> ~ T ~ I III I iII I If. ljice pomocu na\Ttkc.8. .. . poklopca (2).: .cnzija za dvodijelno radijalno klizno' It:'Zi. ~ ~ '" ~ ~ 51 ~ lli '" . I"' I'" !!! ~ I '" I::: Ir. prilzuzano je jednodijelno klizno leziste Cije je kuciSte izrad:eno zavarivanjem. tako da se paveca konstrnkclje zracnost i pajata oscilacija rukavca..2. ~ '" . j Nl1 s1.

5. kuo ~.':'I"~i~I"'J' 3.~racke mase·1 minijuma.1110. Kratko trauslllisi.. " .poredlyan. zl~"c i> g.... dol~ro primanjc.iv. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom Sl.5 () *5 148 100' :110 I' 110 2:(5 "...:avlja naj~o~t~niji dlO ~daja. ccga morn dn buck JTJ("k~}1 nd rl1bn:~.jm.j =<-1150 45~ 1'12. mali ot110l" lrenja.e mal. M30 "'.\. 1 zllo[.yVI aterijaJi. 149 ..smlCr~}\ an! m · .· . tmmJ f dl I 0 i A i B 1elL '1 H IHI j d 330\00 lOO K"oI5>j~5!"1~~"6IM.radu postelJli::a upotlc~lJa\a)u ~.5. l" ceJicni l'jy. 3...'1':'3S" *~5 )'''1'01'' 110IN+ml~I11V" .6... I 71-036°(100 135! 24 ~ 220jSOrf* 1./ SI.C..)270b~ M2~ -. vW. j". maIne eksploatacionc karaklcr!~ldzc..5. velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc. 260 75 165 1703452052]0260 1fi :. . lr'.J...lo sU.7.n¥' Iveglhc a u-.J5 !d~f'C Ih 101 I ( 1 £: poslcljica prc. -1..-' ~.'.'fd--~-++-· :5. 3.l Gl\·cu.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 !Nf . _' prjbJiZuo i . ." Ht f id Ji d Jf5 velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.4075 mis:501150 460200 160 335 136 ii l.30 5 .j---.1 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M. 130 10 '.235 If..sko Idislc MaterUal za pcHeij:1ce '. guma.0 62l~ {J5 SI.:::1'''''0/.ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: ~ 1 . i ra.. sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.. magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta ..fI~..0 26 40 () I~S 501211 . mesl. .ol~i "0t. 65 ''1>''-'50 90 (202 120 '401150 12320196 /JO . _.l. 1(JO01550tm 115. Za i7... c1rv0.. . :LS.fJ 160 180 12 310115 120 . brol1za. Dvodijelno kIizno leziste dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< . (elik.:' imH ppli- D2 DJ n )h+( hJ) R 2 ". 25175 1. se za nll1 bir" makrijclj _.

bukra. ali loSe oJvoJe topiotu.. ·l.ava se iskljllCivo kao . ali je relativno skupa.! je pO~lesan za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3.1. kalaja.eran. dinamicki optereccnih Jdajeva. do 4 kN)em2 i brzinc klizanja do :) tn.)nollO nata u pore. tekstilnih vlakana. Ima nisku lemperaluru top1i.whvak 1.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm 2 uz Qbojne' briine do 5 mis.1' 'I· 151 150 .. kaJaja i gra~·ita II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice.a i antimuna.e sku Ija mazivo. Pruza muli otpj[ Lrenja. azbesta i $1. . Ovaj zlijeb ne lZraduje se.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli. . izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Podnosi temperature do 100"C.1. Na trW.-..tljiv jt'.' wplmu. Konstrukci.5:9.nja i osigUravaiu p. u prvom redu Jdhl1iji je od bronze.ese zelJezu. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.4 kN/cm~ i brzine klizanja do 6 mig. PoJnose pritiske do 1.l: d~O IJ\o'i. zbog cega se moraju dobra podmazkali.otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\. ali jc manje izdr21jiv. za jednodjjelne.). lTpotreb\javaju se n ieLaje mD~Unl sa unutralinjim sagorijc\'imicm.alij\~\'uju "" _ .. 3..5.-u njegoYu primjenu kod tdkih.je otporl1a prema hubaniu i pru. OlOVll.2 kN:'cm 2 i obodne brzille do 6 tnis.e posteljica Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc . s °e ~ ~: ~~~r (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne p?:rsine. Vrlo. 3. AlwnJl1tjwfl. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature smanjuje zracl10st u leZliju i ~'to imaju veliki koeficijent trenja. Po~tdjice od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera·· tutom. Postojana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature.2 kN/cm2 i brzine kHzanju do v '= 5 m. . flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn e legure. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja.5 do 6 mm.6 kNjcm 2• Pr1mienjuje se kod lezaja dizalica. pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem . = d Sinterouani /tu. Izraduju se najcdce o:11ivenog gvozda. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada. ali se od njih izradene posteljice redovno leZajnom lcgurom. i celibti ii-v p. tiok l. lcg~m: slu~c za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt. Ovakve posteJjice porozne Sll i do 35%.. oowie ~:b~:. Zbog male cvrsLoce o upotrebl.10. postdjicama oj.'s.'i. ~l() oZrunieu.5.\'0anjc. Zbog toga '>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji.k.te1jice precnik (d" i duhna (f). cdicne posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11."0_ lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice.' i izracunava se prema .5 do 3_.. 010\. . ' Olovna brul1:-. Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. cinka. (.. Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica. Lezaji od. k 'c' . oj 0. Bronzana dvodijelna posteljica .ljica obicno je lednaka debljini naslona (0. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj industriji.111'11:1 se primj. OtPOl"llC su ll'd h:.6 kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U 45 m:'s. drveta.05 do 0.Qo kraJcva ljanja lzraduJe se :-tLduz~l ~hbebd J) . Za izradu posteliica najceM::e se upotrcbljavaju kalajna.Si' dl)eO ' .:..va.aobljenc. Fosforna bronza upotrcbljava se .uI ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z. iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog Hva i celika. " "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih. a · ' '. POillosi priti~ak do p ~c 0. bronze iIi '. transmisija i s1. celika . dane pos(eljice.e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa. ". Bijdi mctalje lesura bakrn. Debljina zalivka (kosuljice) krete $1:.e ohladi i ulje se p. na uJare. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or d:.Sivi h.mih maleri. Osjetljiv je na udare. e1ektromotora i s1. droJilica. ukrsnih glava. 51. a Osnovne mJe. 3. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.8) b. izrazu: i) = (0. mjes~u sas~av~ ~aJces~1 obhk br?n. Zalijevanje .~:~. a zatim przi.z~. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0. a od. obrtal1ja pomocu vijaka~ ·Civija i sL Sl.5 m/s) i rimlim pritiscima (p < 0. kako uiJe ne _~l. ViciJ. sivog lil'a. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" . Nakol1 pre-kida rada kiaj i.. no})o ( \ ' ~3/'1 n1 ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod .'al m".:e pOl' ' . Maz:\ 0 sk . Posteljica sa zalivkom 1. 3. sil1cerov.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm. celika iii bronze. odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a.la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. Primienjuje se :I. .jala po.U obLiku supljih tallkih cilindara.07) d -j- 5 min. ni()vna i fosforna broIlza. ne prijaju okolinu i sami se poJmazuju.a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. tvrda je i otporna ua habanje.t. nc zahtijevaju mnogo maziva. d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. posteljice a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum / \ Obodi (4) sprecavaju a SI). papira.5. . + (3.taC!. Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine.c nnS{: za P05teIjke ~u smjese vjeStaCldh smola.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve. usljed pritiska i povisene tell1pera[urc.:a ll1n:'ie ptimiti veta (lp~aecenjl\ llCgo kalaina. Odlikuje se dovolinom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine.l:~Ub~~~l:::.e precnik naslona moze izracunati prema izrazu: Ii. Na s1.9. freba tn1at! na umu a . Do~)ro oJvoj<.dno3e znatne prliiske i brzine.nesto Postclpce 0 lvenog gv z tunje.10. Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0.elika.\Cnja i osjl:.~l~jeb~m hi grebale rukavac. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena industrija). Tahilezaji nose malo maz. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja..08 kNjcm1). kod \"uljauni<':izih uredaja). leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-.i. .".

T ckuce rrenic iii trenje okvasenih povrsillu (s1. Postcljicp se sasto.5.143.jenjuju se Idista sa segmen- manju mjeru. Na presjcku \. Podmc:tae se oslanja na kuCiste 1ciista Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista 3 . Pri suvom trenju se metalne povrsinc_neposrcdno dodiruju.1'1.'l nijc dovoljan da ih f8.11. 3. lcZista Podmazivanje je proces dovodenja maziva izmedu dodirnih povl'sina na kojim s.5 . i ova trenje treba svesti na naj- Za vrlo vclike uzduzne sile prinl. predstavljeno .13. Stlstoji se iz jednodi.5 mm.javlja pri pustanju U fad i zausravljanju masine.2. Ovo trenje redovno se .4) .14b) nustaje kada mazh~o dospijeva d . kao i pri malim brzinama klizanja. 3. Potporno klizno leiiste lciista.. Nedovoljno podmazlva~Jc prouzrokuje povecan otpor trenja. tima prcma s1. 3. Podmazivanje je nepotpuno pa. oblik segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.ovima hrhpavosti. 'zbog netaenosti izradc. ne rasporeduje jednoliko na sve grebene rukaYea. Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje..5. za posteljicu od _SL.5. f ~. Pogled HoB S1.(2 do. K011Strukcija aksijalnih ldista A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca. a na pogledu )1-H.5. zhog stctnih posljedica. Ono se 1n02e pojuviti i pri pustanju masine urad. 3.ie1nog oklopa (1). zbog eega trcha vrijemc njegQvog trajanja svesti na n.5.zdvoji da bi se izmcdu njih stvorio sloj mazlY3. Smio trenjc k najopasnije.. 3. 3. U 'osnovi. oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>.5 mm 3.vCQ na podmctaCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku68te. Nedostatal< ovog Jeiista je. jer pritisnk u sJoju 111nZi\.3. Podmazivanjc kliznih i-.c potporno leziste. a posljedice su habanje nalijduCih j)l)\TSina..5. aksijaln8 leiista. S'U'l)O rrenjc (s1.) mistaje kad izmedu lukavca i posteijice -prestanc dovod mazi\'a) tj' kad su povrsinc suvt:.5. Grebennsto Idistc 11 ispupcenom povrsinom. t!)1in = 0.~Uv{) rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tckuic trenic.12:. Na s1. Klizne pcwdine r I sarno na pojcdine dijclovc tarnih povrsina. segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom. .<ito se ukupna sila.13. 3. a drugim dijelo111 u podmetac.5. tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina.14c) l~as­ taje kad dospijeva toliko maZlVa.izontalnih vratila moze se upotrijehiii grebcnasto leiiste (s1. prema obrascima: d 85 3:SJ.5 mm. Izmedu rukavca i lezista pojavljuju se tri vrste trenja: .I.Debljina zalivka s =. Prikaz[mo lcziSte je radiaksijalno.1.Qgrijavunk i zaribavanje. I-I vidi se naCiu ugradnje dvodijeine posteljicc radijalnog dijela S1. :l._ l-\alezne povrSinc 8C nepo8redno dodiru ju na ispupcenim dijcl.\' ''''' 140 +-0. za posteljicu od celika. Radiaksijal~o le'zistc 153 152 .c s:v~~ trenje.1. Dimenzijc zljcbova c ~~ 3 $. Sto omogucava prilagodavanje nalijcganjn ccone pCivrsine ruka. S 'ciljem otklanJanJa 111 smanjivanja ncpozeljnih posl1edi~a trenja. haqanje dodirnih povrsina i zagrijavanje dijelova. Podmazivanje se ostvarujc pomocu prstena za podmazivanje. a izmcdu scgmenata se nalazi ul.5) 2).ajmanju mjenL Polusu·vo fI'£l~jc iii nenjc 1'0luokvasenih povrsina (s1. do 16) ovalne povrsine. posteljice' (2) i podmetaca (3).c.i 1Z vise scgmenata (4. 3. Za velike uzduzne 1 ujedno popreene sile keid hOl.

Za t > 60°C primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50 o e. ovaj pritisak jednak je nuli. 3. . pa se najcesce i upo~ trebljava. b) pO\USllVO. podmazivanje. ulje za visol. se i vr~i izbor uija. 113 ivici A. str~lll posteljice.. Uljc je redovq. Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka. 3.L podrnazivanje pomoCu prstena primjenjuje se' za bre) obrtaja n.l1jem b~. se za 11.iva. da budu tako konstruisane cia pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp. nemoguce postiCi. Rukavac "pliva" na uijnom sloju. a sa gon:)c stra. Kad ivice C.008 za tekuce trenjc.. 3. ulja za vretena (V). perijati po u~utra~nJo) desno). -- :.lckad c"IIlulzijc ul. do 700. a rotac:Jo~l rukav?3.zina nikavca b) brzina rukuvca'l'elativno velika. . Na mjeslu dodira rukavca j posteljice pi-~aktii::no nema mUZlva. JUS propisuj. Ulje moze biti minerainog.irovanja ru~avac !czi na posteljici. razumljivo. tj. ""'=. Cirkulaciono.5. zbag polusuvog trenja.izjednaCia sa atmQsferskim pritiskom..5:160. . 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl.). Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava.1. (mazalicom. da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja. -SI.dvuJ. c) b'rzina rUkal/ell "'" if) u c ~~ 0. 3. ' Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst.5. Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80 v e. zbog povecanja presjeka. zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu- Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb . kO!l o. Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu molekula mazivu.a .Ii. ulja za osovinc i vratila (0). docLdo potpritiska evidi dijagram l~. prikazujc kako se mijenja pritisak u mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru de~. od posteljice.= 100 do 2000 min-I. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalcijumove i ~natrijumove"mJ. za Polusu\'o trenje. zbog skoSene povrSine.nc )UvlJll ~e zawr \. naglc poraste pritisak u muzivu.4. Pn r:'0~(retanJ~1 ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam. za velika optcrecenja i temperature. 3. yeCih tempe~ ratura i manjih brzina.a: a) suva. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje. a pOJ. atmosferskom priitisku. ulja (TU). Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije.5. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi.16a).cbljavaju sc ulja i masli. usl.). Kol besk. usljed krClanja udesno. turbinsb. tog na!y~eg. pri pocimazivanju treba nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina. lzaZOVll jJ O. i viSe.oJu ok::etUjll.. mazivo se djelimicno isriskuje. 154 155 . a primjenjuju se do 70°C.15. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja.UOl do 0. Vrste tren. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka Sl. Masti za podmazivanje SlJ.1. usljed povceauja zuzon. pdkazan na 81. zove se hidro- e dinamicni pritisak.5. 3.s1.50.. Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom Ijepljivoscu. lia bi se kod ivice D . 3.sti (NK). i s1. pa bi se rukavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1.5. Dijagram rasprostiranja su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.1~b. HidroJinamicki prilisak j prouzrokoyan dovoljnim broJem okretaJa. tim gornja povr~ sina. potisne mazivo pod sebe SVOj0111 skosenom stranom. min~l. Kalcij~move masti ne rastvaraju se u vodi.35 za suva trenje. J 5.\Vu. U praksi je avo. Poslije toga. zavisno ad wste materijala letajne posteljice. c) c) tekute po koliCini i kvalitetu. p . P()llS~U)e se mazivQ tl klinasti prostor na desno. pritisak opada na odredenu vrijednost i ostaje koustantan od iviee B do ivice C. prstenoID. lYiaziva Za pucimazivanjc lezista upotr. koji se prj tom stvara.onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna u\ja (1\1). on ce sc. U primjeni. pritjs~k poCinje da opada i postaje cak negativan (manjt od atmosferskog). za slucai potPU11og podmazivanja U pocetku.14. kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti.16.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja n -< 50 min'-I. lezajna ulja (L). usljed cega nastaje pritisa'k u ~u".ed sopstvene tezine i optcrccenja.a i pod pritiskom. a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno tekuce trenJe. usljed cega se gornja povrSina ndvoji od donje. 3. m)es.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista. S obzirom da je ova trenje neznatno. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. Uije je nar06to pogodno.no. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno.s1. Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose: .16c). dok' se kod kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje.ta mo2e. biljnog i zivotinj~ skog porijekia. Kod kliznih lezista dt."a i grafit.u ruk?-vac.. su uglavnorp. U smnj~ m. dok ova. ~ Na izbor maziva uticu: raani uslovi (tcmp~ratura.12 do 0. ne zauzme konaean paloiaj. S1. a primjenjuju se do tE!mperature 200 o e.01 do 0. broj okrctaja rukavca~ precnik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP). l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu posteljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.5. kome se 'dodaje grafit. strani (stvara se uljni kiin'. Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje. I~a.~Jni f~m " '/ b) SI.5.<epritiske (UVP) i dr. Poveca. potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in. Polozaj rukavca posteljici pri razliCitom b~oju okr~taj~: a) bJ. otvore za mazivo kao i zljebove u poste:-litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.5. Iv~aksimal1Ul\'~ijednos~ priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru okretanJa. 3. pritiska u sloju ulja Pritisak u ulju.0. prem~l kOlO. pod pritiskOltl.

21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.zalico.. Kad sc fukuvac okrccc. uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz cjevCicu. 3. igra titra i propuRta ulje-.17) ima vuneni iIi pamucni filii.. Naprave za podmazivanje Podrriazivanje lezista .5. ~a§a za ulj. 3.zalica so. iglom (sl. 156 Centralno !Jodmaz. . 3:5...5.5.zzaJic-a sa iglOlTI SI.5. Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz orvor u leziste.\.2(J. koji upi/a ulje.1. Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma._4''-''''''~(lsferokut. Jlazal£ca so. zalica. Mazalica sa jastukQm $. 3. Podmazivanje .tziv3.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezista na zelje.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine ulj~l podizunjel11 ili spustanjem iglc.>ki.0'" i I '. Mazalica sa fitiUe111 (s1."" ]\{azalica sa 'ucntilom (s1.se podmazuje zase-bnom napravom. Nedostatak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic. Sta~lferova maz:alica (s1. 3.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[! zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m.xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.5.i'-.3. iace je p0dmazivanje. 3. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrsccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. MazaHca sa vcntHom 7i I 1. Mazalica sa fitiljem S1. Okretanjem zupcanik$.5.se prekida lmd se fitilj izvuce. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja.5.17.stukmn (s1.S. lvlazalica sa ja.5. 3.m Ai. od kojih je jcdan pogon.5..5.ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja.22. ~/a SL :l-. Mazalica sa oprugo1n .n Csl. Kod centralnog pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. zupcanika. z-o uije venti! .ie potiskivanjem masti klipom i oprugom. sa z!£j/w.". JHo.M.5.( I lHa.5.22) omogucava neprekidno podmazivan.. a zatim se posebniin kanalima vraca natrag u rczervoar. Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja.znickim 'Yagonima.. 3.18. I. ..19.moze sc vrsiti pojedinacno i centralno.0.5. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi. 3. Ulje se usisaVD tako sto 157 .--~----I Sl. oprug01n (s1.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. Sio ie hroj okretaja vc(:i. U tu svrhu ulje se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju. 3.23. Kod pojedinacllog podmazivanja svako lezistc. sa vijIu.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc i osianja se na rukavac. 3..: oivor kljucC! I 81..

5. Na s1. propusni ventil.~~lma.5.2.odvo:lna cJj~\" za . 3. 2H omotac odvodne clJevl. zivanja.5. j 6 ciiev za ulje.5. spoljui prsten~ 2. za ulje. . 9 -. koluti.. 30 _ sito odvodne cijevi I L.primae termul1. 27 _ odvodna CIJev zu ullC. 23 . 3.27) Hi koluta (s1.24c. unutrasnji_ prsten. Aksijalno leZ:istc: 1.5. bacp£ce (budd) i igli(:e (s1. Hni precistac ulja.uljc. dok drugi 'prsten mirujc. S1.1. Unutrasnji prsteh leiista postavlja se na rukayac. Q..prikljucak spiralne cijevi grijacu. 3. :I ci. 26 .b) cilindricniyaljCic. 2 o4vodna cijev propusni ventil hladniaka. 3. J4 pnm(~c man?mClra xa.i 2.icc. - S1. .28).~]j~ od b'Iubog preCistaca do kompresora.se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. 3. 3. 25 _ odvodna cijev usisnih' sekcija p:~mpc za .i\'anja 51. OJ ._j 6) L CJ d) e) J I .1. ulJa.pOmOeI~? pumpa za uIje.i od. eel' orvora za nalivanje'.. 4.5.. Radiaitsijalno lciiste! 1. 3. valjct.l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. pumpa za ulje. 29 ..k. Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1.eu. a spoljni u kttCiste. d) kOnicni valj~ Cie. -.centralnng podma-. drLac SI.. 2ft ulje. i s1.uD'-:la.. 12 djev za ulje.j.1etra Zf\ ~!Je.v 10 :~ C1JCY za ll:!Jc. Po tim stazuma kotrljaju se kotrljajna _tijela koja mogu biti: kuglice.24.S.C S1.a uljc. Zupcasta pumpa narocIto se upotrebljav. 3. . c) bacvica. . . '{..5.aSiVn1 (51.l?rcdaj za pod~azh'anje nn tcnku T-55: 1 -. 2. kontrolni instrumenti (manometar i termometar) i cijevi. 3. 17 -:. 6 lll~nometar.fl11l preCis tal: ulju.5.II poklopac giU:'llOg J:. pa sc ta4a zovu 11. Centralno podumzivanjc: a) zl!. gnibi preCistac ulja.ev za uljc.27. 21 .cijev za ulje. unmrasnji prsten. Kotrljajuca leziSta 3. 7 .29).5. jcdall od prstenova se okr6::c. 3. Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu ddaca (kavcza). ulle j b . drZ2.3. 18 ~ kompreSOfj 19 .-.tennomelUr. hladnjak.25.26.5. 13 _ giubi prensta<-._3. Konstrukcija i osobinc Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1.246) su: rezer.5. 24 --" pUmpa za ulje. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica. kuglice.voar -za ulje. Radijaluo Idiste: 1. 22 .. najceSce unutrasnji sa rukavcem.24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod. 4 _. DdaCi mogu biti presovaiJ.28. lima iii izradcni u' vidu kruznog cilindra. kao !'ito su klipna i vibraciona.poljni prsr. 4. 5 _ uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e.3. 3 .Jo.:cntralnog p<.pCa~ta pumpa) b) shema i. e) iglica ' 158 159· . 3. 3.cijev za ulje od kompresora do !~ar~en1. pomocna ~lektricna pumpa.. 20 .cijev za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia. kugl.onusi.5. drzac // SI.oLivodnu CIJCV pumpe za ulje.ljcz:. rezdvour £. Za centralno podmazivanje koriste se i druge pumpe. 4.onlOlac za zagrijavanjc_ od:' vodne cllen._. b.5.25. 8 hladnjak za nIje.26) u kojima su izradene staze kotrljimja.

medusobno suprotno okFetnutL 160 SI. 3.enja nego klizna lezista..tt.)g.5.valjcani jcdnoredni lezaj (s1.5. Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci ' postavljeni u odvojena kuCista. prstena. Prsienasti cilindricno .-'_. Po pravilu se ugraduju u' parovima. \'ec u "djem afirmisani. 3. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta..5..29.5. b) masivni.32. a kuglice pre1aze -u novu.Nij~ rastavl.5.a vcce radijalno (1:'~) i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera (F . . To im onl. po sferno.. naroCito pri pokretanju j zaustavljanju. '3.jera.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu._ Kotrljajuca lezista pruzaju neuporedivo manji otpor .5. ogranicehog' su vijeku. Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3. za velika ra~ijahla opterece~ja. pored ~adijaln.34) inw za !cotr1ja_ juca tijela ciUndrienc 'valjke. lOa valjke Kotrljajuca leiis~a proizYo. Ima male aksl)alne zuzorc. u pravih~. Oznaka lciaja.30) moze da prim. <l pf{llzvodacl SU.indust.ogucujc da.34. ne -zahtijevaju nikakvo razradivanje prije stavljanja u pogon. povrSini spoljasnjeg. KB22-. osa krutih lezista mora se podudarati sa oSl rukavca. 3. 3. l\1. Oznaka lduju: BClO" RCO:.. popravlJuti.35.2. S1. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. DriaCi: a) pre. toga.'. mogu se opteretiti u svim radijalnim pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom.31) iroa dodir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. Osim. mogu biti: SL ~t. Oznaka lezaja:~BG32. 'KB03. (s1. prcnositi radijaJna.BNOl BC03. mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm. RN.ogu biti kruta i podesiva.31. Tipovi kotrriaJuCih !czisra Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51.:le. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista 15'. Oznaka lezaja: KB02.:! 161 .. RU. btc. prime i znatno aksijalno optereccnje u jed~om smjcl'u...5.32) konstruk_ tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom Podesa. CsL 3. Pri ugibu vratila pornice se unutrasnji prstcn.5'.2. mali utrosak maziva. Oznuka iczaja: . 3.' __ . zavisno od konstrukcijc.< 036FrJ. IKL Beograd i t:NiS Sarajevo. imaju zbijenu konstrukciju.3Q.5. RT 81. Rl.Jiv. aksiia1na i kombinovana opterecenja.yratiIa.5.rijski v!s?k? raz:~tene zem~je. samo.n je.5:33) im. 3. zahtijevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se Sl.5. 31. 3. adgovarajucu stazu kotrljanja. Dozvoljeni nagih vratila je do 3°~ Pored radijainog opterecenja. . 'U zavisnosti od nasloria za v~dike na prstenima. Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare i potrcsc. U :?:uso j :cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta. i ~b?strana aksijalna opterecenja. 3. dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati prema osi rukavca.'iovuni~ za kuglicc.--KB23J . BG:B doa Prstenasti kuglic~i dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom.Kotrljajuca leiista mogu. Be04 i BN03 Prstenasti i. Odlikuju se l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.

edeCi simbolicki pfikaz: Provrt i Tip.5. radtJalna opterecen)a. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_ S1.38.5. Kod le. ' 2J. 111a~olutni. Spoljasnji prsten je odvojiv.5.~ . SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'. Oznaka le:iaja: TDC22. PodesivtS~Sn. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere.predsta::1Ja l?tovremeu? ~ommalm precmk leZlS~.5..40. \ koj dokumentaciji. mcdusobno suprotno okrenuti.39. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina. njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omoSl. qd jednosmjerna. a no.5. Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1.:.onicno-bac.2. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za sine.ltni ~.va~ti lez~j (51. TDC23.36) lina valjCice u obliku bacvicu. . SD23 Sl. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja O~:lOvna kar~te.5.nla Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc.C3.37.3. koja se navodi prema P?trebi (rUS M..35) ima za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prstena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto. 0 cffi3nJU d 3..ristika kotrIjajuCi~l lez~ja je y~·ecnil:."':fA14 1 xxx 2 iIi 3 sIova .. a sa vodenjem na oba prstena CRT)._k1l.' 3. Vodenje konienih valjcica omogucuju.5. . Pogodni su za velike brojeve okretaja i udarna opterecenja. 3.5"'.. pa se mogu ugradivati saroo na kruta vratila.isu r:::sta:.u jednom smjeru. Oznaka TS93.le:2ajevi' p 1 sivi. TDC24 Sl. broj TA12. Voc1enje baevica osigurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu. i dopunske oZ1lake. Dgraduju se u parovima. 3. za brodskc propelcre i s1. \ . nasioni na unutrasnjem prstenu. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila .~njem prstenu (NJ). i 3. LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne oslonce.:upe unutrasnjeg prSte' " ~d) kop. 3..~.4C sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unutrasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i . lokomotive i s1. Oznaka leZaja: SD22. 3.rljivi. ne 1 Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. ~N. Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 : .~~l~cni le~zaji (s1. 3.1 kruti.1 naglbe vr~ti1a:do 0. koluta kUClsta.38 .5. Ovi lezaji mogu 4a prime jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom smjeru.. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno uc:vrscenje vratila.. 162 163 . pa se aksijalni zazor moze fino podesavati.5.36: Ozuaka lezaja: SR02.cenja jednored .~a prime velika aksiiahl< . tacki na osi IcZaja. 3. Red mjera XX 2 broja XXX Sl. JC precmku Vnltlla. teSki reduktori. Kol'. Rasklopivi su pa se lako ugraduju. Oznaka leiaja: TAll.sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na unutra. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1 vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i vrhovi zarubljenih prstenovD. kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no ~( tilo. 3..'TS94 : 'l'S92. moze da primi velika radijalno i manj~ aksijalno optcrecenje U oba'smjera.5~)~ Osn01:na oznaka ima sl. TAI3.40) mogu . 3.~9) in~~ju ~uglice ~medu kOIUht Vra i .zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik u>~ra­ se najmanji precnilc provrta. Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.lll Za mogu prihvatiti. . Dodlrnc povrsme ~u sfencne pa su ovi.Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno opterccenjc u yba smjera. koja 'se obavczno navodi u tch . ' ) 8 .. spoljas. p ·d·37~ ~u ~a udar~a op~erccenja ~ v~H~e ?rojeve okretaja..).' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. ~Ov~j precnik jeCin:1". Radijalna optereeen.

Ukoliko na nekom mjcslu.5.. 1 sest redova spoJj-nih precnika: 0.. w::. Limeni oslgurUi. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc 3 i recta spoijnjeg precnika !.j limcnog osiguraca (s1.5. moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra. JUS M. 3. a odnosi se un konstfulcciju ddaca. prccnika d c"..c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno orisujc lczai nB. = fZolu'.43.5.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'cenja.j"odirom. nc za.5. 3. S K T 810\'0 na drugom~ 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na ~opul1skc ozn~l­ ke Iezaja.3.41). iIua oznaku: 60 Be 10. Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi: B .41.45) veoma ccsto sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukavcima. 5 i 6. aksijalno slobodan . sastoji se od 2.5.:ni ku~lic. 3.. slovni dio osnovne o:znake.Prvi. od kojih se prvi odnosi na sirinu 1. piecniku (D) pripada veCi braj sirinn lezaja (B). 1. numeriCki dio osnovne oznakc. jedan Ida..5. Un:utrasnji zuhac pro- OZDrlk:J odnosl. Iovdjc -'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc. Kombinacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra. numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja. 3. 3. Na sL' 3.C3.kad ne prima aJzsijalna optereb. 2.fda moze da prim5 sarno radijalno opterecenje (s1. prstimasti podesivi hacvasti lezaL prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i kolutni '}<:ilglicni i valjka. 3.44.Taciijalnim .·cJni }eZl1j sa.' 60 mm. 2.C3. J. prsranasti valjkasti lezaj. Redll 8 odgovara najmanji. kao na 1'1. 3. 4.borup-~~:.rstcnH !czaja za vrati10. Povecanjem spoijnih mjera leiaja (Sirine B . SI. n~da mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02. kojc oznacavamo brojevima 8) 9.5. prccnika provrta koluta d 12 lma oznalsu.42). mora biti aksijalno uevrscen kakd hi prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera.<.im -ako lezaj prima aksi)uln'o optercccnk.5.licni le7:aj.. UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna leZHjtl vrSi se uvijek kad je. koje oznaeavamo so. UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu. 1!rugi lezaj m. precnik. j·cda Sf: Kod vratila sa dva oslonca.44. !cia. Plan spo1. 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik. Iza simbolicke oznwl. 3.42.5.~Ol ~{hvojcni "istem oznaeavanja lczaja ~omogucujc: 40 mm. Ucvrscivanje unutrasnjeg prstena Ieiaja pomocu navrtke' i Ume.~~og'i-~fura ko·iiza·d~t~k~nstrul~dvne usklve najvise odgovara~ posto s~ako~ preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Drug£. Ulefistenje vntHri "a aksi~ ima zupcc po obodu i jedan zubac ml jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu unutrasnjcm dijeIu.. kao i na spoljn. ~.c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca nj.lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.GOL Pr:C. Isto'tako.::fn .i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.lenasti cilinJricni valjc.oze biti aksijalno slobodan i t.43..10. '2:"'I.4.. D. JDS l'vLC3. svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem. lezaj najvece sirine B. Svnkom prstenu provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza. Drugim rijecima. 'T're6i. a drugi -'_.4. koji Primjcrt: Pr8tenasti -kugli:':ni iedno. i 4. JUS M...R 3. i 81.5. npr.}ovolji ku.42. a posljednji. AJ. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D.2.in/t"h '11'u"cra aks~iainih IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7. unutraSnji prsten ne mora u nekim slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o. Vldisten.. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila prstenasti kuglicni iezaj. unutrasnjj zazor i tolerancije.ti le:iaj. 3.: 0. ponekad i 3 slova i ukazuje na vrstu le:iaja. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prstena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka" 81. mazivo i zastitl13 sredstva.635.czaja B.) d ~". a drugi prima ak~ijalnQ opterecenje u drugom smjeru (s1. onda jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje u jednom smjeru.2. tenja.ni. Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova. oznacava precnik lezaja (d) u'mm (precnik rupe unutrasnjeg prstena). 9.~ 51. prikazani s-u naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g ~-.u)1i je.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen. besumni i sl. jcJnosmjerni ldaj.nog osignraca 164 165 . reda mjera 1..a.5. 1. 3. SI.: 40 TA ]2.. 0. B. 5.. 30 mm.vnkom unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam) redova spoJjnjih precnika CD). 3. na primjer. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d.' lezajevi visokoKkvaliteta.

avac i kuciste 111 . l' " . metalne cesticc.45.:: P?st~vlj. Iczaja. prcdvidenog tl"a'l"a' " 11Ja U satima (Lh )" f. Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ugradnja lezaja u kuCi§rc. . defolTUacije r~d~~ povrsma ·lezaJa_ n~Zlva ~e moe nos"enJ~ ~ez~Ja. i 3. staticko opterecenje kojc na nu)" opte ~ . " lzbor 0 d govarujuceg tlpa 1eZlSta.~· l-~ i i j~-. P. gdje je: F [kNJ Q. opterecenje lezaja. Ureda. vrSl se na osnovu d"lllaIDlC"ek " -' za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst C ~ -~~-' P'fL [kNj..broja okretaja 'n (min-i)." pn ~azam 511 u tab eI" -J. Nakon 'pritezanja navrtke savije se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje navrtke od odvrtanja. M. no~i?os{ je o~o op~eret. Izbor Ie'" k J". lO Se eza} . • I~bor odgo~arajuceg s/~~n.e na unutrasnji prsten (st 3. vlagu i diuge ne-' Cistocc. faktor vijcka lciuja kofi zavisi od. b) vanjskog prstena Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju na r-ukavac. . 3. vrsl se tako s~ 1 ohladi iIi ImCistc zagrije.). ~ . Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti odvojenirn_ od drugih prostoriju.a.5.iucih lciista Sv. faktor broja okreta.3) a posebno za leiista sa'val. rukamH i-cIs-tim aialOlT~.ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja.pr~. Izbor kotrlja. 1 "pova kotrljaJw~l czaja " k ' 1.dardn?g Iezaja vr.c!~~e no 167 . potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena.. sc pr~m:. 3:5.' I?lllut?-om ." ~ .1<\ ugraditi. Skidanje_ lezaja. 166 Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b zalezista sa kuglicama (tabela 3.presc.~Olzvoda~l kotrl)ajucih lezaja..eni osigurac 3.5. ored oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. a zagrijavaju se u. 0I?terecen)u. 1 ".. jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu. 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju.' vae i u kuCiste.5. nOSlvost C \'kN) 1" stalCuno_ t' "1' .aJeVl veClh dinlenz.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju. 3S46b).c. kl k"d • . reccl11jcm mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra. koje treba poznavati d "" . NL'Clstc lczajc prije montai. odnosno lalCistu. sivost Co (kN)" Stacicka nos£vost je ono najvece.47 Lez··· .2.bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an' Spos~bnos\ ~a nos. sa cvrstim nalijeganjem. b. kOJ~ . Ld. -. pomotu rucne ili hidraulicne .l)~ 1 sa veClm . pa blagim udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 7< . . Navrtka i lim. "U <' < 125"C. Dinarnicka zaJa ..-ecc:". "-'] .treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti i podnmzati pa 011<.anji lczaji .aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena. Sl. pomocu uredaja pr-ema s1.cr\'irun mozc sluziti i za pml.-olaksava skidanj~~ v v .:mje ukoliku je r 3. ulju na ·tempcr~turi od.(Z~l d :. Posw'uhcmjc. iIi cekica i cijevi koja nalijez.. M. d £: ' •• . a) lia rukuvac. .opom s 1 UJU se p:):rr~ocu u Jno~ -lU)ekt<. izvodi SC.>ra kojim se ul' pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku. • .ogucnostt 1 .si.5.SA lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. • v'v.:. .47." Cl' f. sf~idallje i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja Q" b" 81.5. 3. ' v v Dinamick~.radnjc le1.a koji zavisi od.. fino oCistiti i pn:mazati uljcm iii maseu.46a). .nst knjom jc iczaj konz.2. . Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim.6.. Navlaccnj~: 51. b/ nu ru'.~lecc l~aZVatlv'~rajne. .5.h a " se . Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka. .. 1:)rijc ug. ju.enje optc. .5.nje k~n~tantno~ pravca i inteniiteta ko'c moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja..5. . p())"ecti~. 3.46.-:tld tip lczist~ iIT~a specific-ne karakteristike.mazi.2.eninl uslovlma: prccUlku rukavca. 0)1 se okreeu sa n [ rom _. bl lZvrslo " (onscenj:l " "h 1 . 70 do 80"C (max 120"C)..5.{ .." " ' noslvosti.

050 600 1.:i~~ 2500 1.29 76000 5 .86l 0 .662 490 0..761 0.235 960 1..843 0..814 0.025 560 1.13 49002. ~gg ...921 0. Izjednacavanje gl"~aka pmvca vratiJa.eo oj .30 3.81 100 000 ~ < - ]68 .718 0.936 5400 2. 60000 4.18 ~ ~:~~ faktor radijalnog optcrecenja. «oliO ' -till :~~ g:~~~ ~....!: 74000 5.14 3 I ..835 32001.l~~-!-~~ ~.09 68000 5..49 e _1-1411 ~ ~ • e 0 .9$1 5.647 0.724 0.. Radijalno optercccnjc.60 2. 8 3.e 01_ 61_ • ee ~ -I· -j.1 5A& 3:73 ~~ j 6i1 :ig 440 0..21 5600 2. koji najvise odgovara precniku rukavca i pr.5..33 3 iG ..62 2'S~ 2.130 740]. 3.~ Tabela 3.. n.@ 5.320 1.300 1.08 3:07 3.0' .475 y 390 400 0.7." 5. onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN). prema lzrazu: F = gdje je: X 1 050 1 100 1150 1200 1250 X • Fr .f- 115' 120 125 130 135 140 145 0. 0..56 5:~~ 5..03 2. 4.02 2.595 0. znace da jc h.96 33'000 ~'g~ 34000' i6S 000 ::~i 000 37000 83 000 39.00 3~ ~:g~~ 4'~2 'l. faktor aksijalnog optcrcccnja.11 3. 10. oe e •• 0 IIiOI'l> 1 '2 3 • S 6 7 8 9 10 Tip ftd.000 2.375 4600 2.ovrta u kuCistU-'.631 0. 45 000 4.27 6000 2.24 3.690 8000 8200 8400 8600 8800 9000 2'52" 2:54 2~56 2 .zaj predYiden za: 1.34 3.0" Y .604 0.710 4.. :~60 ..2.19 7~ 000 .895 3500 1.S8S 1.H:O 840 ].i'l. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu. I.21 3.60 90000 92000 5.1. Tip TabeJa 3.10 4 700 .665 2400 1.suo~-ii 13000 2.987 1850 1.94 62000 A (41)00 '"1..51\ 3AR N~! 000 J...460 1.--~~ ~ iL ~'0'585---i--:·460--0.•.000 ' '..e·l~ . ~ - I ee 6e .64 52 :.59Q 2100 J .985 2. 410 0. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu. 3. . Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja.2.ll 250 260 270 280 290 300 310 320 330 340 350 ° ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa koni{~ni"m pronto]}):'.65 94000 5.. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova..445 1550 1.~'1 .065 2000 1.639 0.712 0../8 8800{1 5. •• • 0 06 e 0 •0 0 ' 'I) ZNACENJ£' .4t) 460004_' 47000 <~.250 1100 1.852 0.150 780 J. 48(}00 .• 879 n.9t' '80 185 Brojcvi u tabeli 3.834 0.0 o 7H:< 0794 0804 8. 0 e@ el"e 01.395 14001.772 720 1.91 ..38 Ako na leziste djeluje.27 3. prema tipoviroa lezaja i uslovima rada.58 2.. (Lduji sa kuglicama) ~ ~ ~ .:-T:---~:. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7.731 0.27 4.29 6300 2.425 1 500 J . ggg .215 1.53 3. eo ilO 00 eo -.10 !0 01-1 '~~ °1 I .928 Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima.965 390 '4000 4100 4200 4300 4400 4500 l~ ~1 ~:~~ 10500 11000 . ..~ .930 3 700 1~ 95 0 3800 1.5.Ie oe 0" 00 0 • ~ -e -I.0.ia I 2 3 • 5 6 7 8 9110' 0 i' VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA~h U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA .•...73 .410 14501. Aksijalno opterecenjc.34 78000 80 000 5. 4800 "11 2. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.737 ~~~ ling H~ UB 3100 1.32 64002. 1.000 1950 1. iz kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia.. .0 o.200 1.170 820 1.824 0.B. 98000 5.~~ _O~ ----~-----~-----~ 96000 5.980 480 0.260 880 900 92 • 40 2:85 i o 13500 14000 14500 15000 15500 16000 16500 17 000 17 50~ 18000 18500 19'000 19500 20000 21000 22000 23000 2400{) 25000 26000 27000 000 24. U CASOVlMA LlI.in ~ } .07 2.040 580 1.41 ~~~~ 3:~.6001.640 2300 1.160 800 1.654 0. • •• -- 0 e ~ 411 e e.24.:g~.959 .245 980 1.015 540 1. 2.896 370 '0. . ~~~t !Hgg 1:.'~~ l1SUQ 12000 280 ~..613 470 0.560 7 400 7600 .913 1350 !.16 4~20 4.615 2200 1. g:~~i !~~g 1 750 1. 2oo 210 190 195 220 230 0.14 5000 2. Broj obrtaja preko normalne granict-o 9.70 54000 ~~ ~ neofiraniC~na upatreba e ogranuna upatreba ooije upotrebljiv _ n~ U dolazi obzir i~~ 175 g:m 0.. 3.IHlI . 190 860 1..905 380 0.05 2.:--~-~~ ~--~.749 0.04 66000 5. 870 0 .875 3400 J..OOOn "'I ~..1.300 1 300 1.51. I -..~~.J !.705 0. Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc. Posto izracunatoj dinamickoj mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa.910 3600 1. 5: 6. radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc Fa (kN). ~A3 ! oe ! i.545 1900 1.9~~1s00 ].15 5200 2..Q..).280 1.24 580(} 2..225 1.. • .140 760 1.535-'-~--L~ 0.340 1. .. 0 0 LII 100 105 110 ---.. "'".855 3300 1. izbor' ~e vrsi ta1l.o da se usvoji Ida.575 7 800 520 1.14 7000U 5..5. 30900 i~~~ ~:~.63 840{}0 86000 5·4.1.520 i:~~~ 7000 2. o.205 1.. F".994 500 1... 49000 '4" '.622 0.:6 31 oOO'~-"--~-_ 32 000 3.

457 0.121 19500 0.244 0.0885 : I 1. ptecmk rukavca d -'" 65' mm. 0.708 0.85 3.6 :~: ::: ::.122 Ul li-:.153 10 11 1494 62 64 66 6S 70 72 74 76 78.0966 0.5 53 .106 0)05 15 17 20 25 30 35 I I j 4.i sa kuglicarna) n U tabelama 3.5 IOU 25 2.984 175 180 0..550 210 0.25 37 12 1~5 \ < 0.5 190 36 3.5 6.5 .164 0.351 0.662 0.\1 32.1.1 .326 5000 5200 0.26 20. 92 0.461 0.231 I 13500 0.192 0.4.400 540 0.570 0.390 580 0.541 220 0.113 2. dati su podaci za karakter.378 6010 0.5 40.288 0)284 0.492 290 0.141 0.7.892 0.6 6.5 200 38.218 0)216 15000 15500 0.5 11~.:-i.781 0.:--·~i.67 n 360 0.644 00635 0.747 0.5 1. I 22000 .672 0.329 960 0.926 0.5 33. 0.048 125 130 135 470 0.525 0.363 720 740 760 780 800 820 840 860 880 0. 3.5 10.433 420 0.5 ::::: ~~.6 .729 0.437 410 0.086 1.295 0)291 0.408 500 0.262 0.175 0.143 0.599 0)593 0.2 42 12 1 .124 0.157 0..S I 3A 5.788 0.370 680 0. D B t· -+I-~-~-.581 0.324 1000 0.322 1050 0.275 7200 7400 7600 7800 8000 8200 8400 0.! :..183 0.5 1.9..6 lOA 62 1.5 102 93 104 110 120 137 146 166 116 140 i53 170 9000 g.831 0="". 52 15 2 72192 80 21 2. 60 55 122 I 22.8 5.0892 ..82:=2_ _ 300 310 320 330 340 350 0. I 145 48 I 39 42.366 700 0.208 16000 16500 17000 17500 18000 0.014 165 170 0.5 170 32 3.7.156 0.154 0.5.6 il.0912 0.627 0.320 15 1.444 390 0.110 0.5 180 41 4 190 43 4 200 45 4 0.112 0.162 0.RADIJALNIM DODIROM 11 000 11500 12000 0.487 0.0919 0.5 1.805 0".25 "1'7 30 91 32 10.! I .isticne-tipo\je lezaja.117 i'" 1 10 . --6znak-.511 260 0.24.212 0.119 21000 0.104 0.905 0.0975 : i 5400 6600 6800 7000 0)170 0.9 44 45 46 47 48 49 52 54 0. .181 0.575 0.152 0)150 2000 I 0.240 0.5 kN sa brojem okretaja rI _.12S 0.994 0.841 0.206 0.898 0.23000 24000 25000 26000 0.003 0.135 0.50 24 2. VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-1 ) (Leza.0994 0.270 0.107 0.386 600 0.177 0.5 130 22 2 49 140 24 2.5 I 61 120.0958 0)0949 0)0941 0.863 0..75 3s 111 4. .172 0.161 0.387 13 1.167 0.291 1.5 160 37 3~5 81.0361.471 980 0.5 7.5 :1 5.3.6 3)9 35 11 1. [it" -'-.148 23 24 25 26 27 2~ 1.405 12.0984.195 19000 0.7 I 16~3 17 r 10 1.179 0.251 0.441 400 0. 111~O'~'i:::vo:::s~ti.134 0)132 0.5 170 28 3 I 63 I 80 90 98 108 I 71 :54 150 28 3 72 160 30 -3 69.339 0..19620 1.4.129 0.466 0.0908.8 20 21. r----.168 1250 0_.4 8 55 13 1.5 1.698 0.2 5.5 17039 }.281 0.188 0.565 0.5 54 36.359 0_.237 14 1.5.905 0.555 200 0.g~~~ .724 1.100 105 110 48 57 64 215.073 1.247 n 9200 9400 9600 9800 10000 10500 0. ~ K:[i G Co.025 1.5.5 80 18 2 85 19 2 90 20 2 31-.7.5 gO.5 17 17.191 0)190 27000 28000 29000 30000 31000 32000 33000 34000 33 34 35 36: 1.101 0. 86 0..214 0.336 I 0.Tabela 3.813 0.353 0.0933 0.703 0.1 6.139 0)137 3100 .= SlOO min~l i zelj~nim trajanjem L/! = 11 000 radmh san.5 40 30 100 21 2.5 90 88 106 180 34 3.1:)0 1.406 520 0.115 0.125 0. t" 0.8 .5 1. 11)0 105 110 115 120 •• 9.e.620 21 22.131 0.0898 ! 0.5 5.303 5400 5600 5800 6000 6200- 0.470 1.m"j".--~-r' t.5 140 33 3.797 0. 0.3. I· 1 BC03J63) Co C 1J 13 T I 12 i 3A_ . ~ PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA .-"[k::N. 0.880 0..652 0.109 0.606- 4400 i 4500 4600 29 30 31 32 1.4760.682 0.55 8 3.-.426 0.210 0.395 560 0.7 6.1.51:) 240 250 0.5 1A26 12 1.272 0.J_l--i~ BC02(62) C Co D B T 3800 3900 0.221 0.:.533 230 0.0 125 22 2 50 '.293 130 313.414 480 0.155 43000 44000 45 000 46000 47000 48000 49000 50000 0.145 0.5 75 16 1~5 80 16 1~5 90 18 2 9S 18 2 1 1- 22.6 62 16 1.132 1.5 63 160 26 3 69. I 4~30 6~95 7.498 280 0.278 0.258 0.299 i 1300 1350 1 400 1450 1500 1550 1600 1650 1700 1750 0.0 20.347 0.203 0.) 200 3300 I 3400 3500 3600 3700 0...5 110 22 2.267 8600 8800 0. 1.120 20000 ' 0.382 620 0_.[m~m.369 13.166 Q.206 19.255 0.5860.760 O~753 ~~:: 2300 2400 2500 2600 2700 2800 2900 3000 Tabela 3.l~.217 HI 1.713 18 18.173 0.4 1~5 l 19.481 0.335 14.196 0.100 112 I 12.430 430 440 450 460 0.277 82 0.5 14.265 0. i 3.356 0.5 140.933 0.5 22 15.1O~ '40 45 50 37 38 39 40 0)940 0.i~ja~ 18500 0.885 195 ' 0.3 3.15 52 J5 16..7 8.8 5 40 12 .5.350 0..5 115 20 2 39.85 47 12 1 10..240 1.5 1.5. Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno .774 0.' 55 53 130 25 2.975 0)966 O~95'8 185 190 0.ei _ ~.166 1.' !~ ~Sr~--ocWc~ --I·· I ! reda mjera.5 1.6.5 ::.226 14000 14500 0.199 0.453 370 0.9 32 9 0.735 0.3 17 42 13 1~5 47 -14 1.116 1)100 1.307 1200 0.4 25. 3.741 0.51' 12.228 9.560 ·~gi~* 940 0.$.193 0.0 90 23 2.447 11.05.95 47 14 1.f 110 27 3 50 54 ·27 35000 36000 37000 38000 39000 40000 41000 42000 0.851 56 58 60 0.-.411 490 0.260 0.228 0.6 72 17 2 .5 :: II I.700 4800 4900 0.060 1-.5 53 145 24 2.504 270 0.5.160 0.234 0.26 3 I 93 85 ISO 35 3~5 76.6217:2 20 68 15 1. !I 8.5.35 35 lO 0.91.5 ' : I I.'$ 2.305 15.317 1100 0.423 n 1800 1850 1900 1950 j.186 0.190 0.158 0. 3.264 1~552 88 90 0.374 660 0..205 4000 4100 4200 4300 140 145 150 155 160 0.126 .6 11)6 14 15.143 0..123 0.201 0.5 16 16.448 380 0..312 1150 0.420 OA17 I 8.5 i '80 37>5 58.149 0)147 0.613 0.opte~ecenj..341 i 12500 13000 0. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fataloga proizvodaca lezaja.344 0.718 0.08 26 2J 5 28 ~ 0.47 4 225_ 49-4 240 50 4 170 171 . 80 10.693 0.$ 47. 15 85 90 95 j' 31.941 41 42 43 0.0926 : : i I ~: I: ::.

4 3 156 ..5 I 45.-.2 1."l'--___ i _ _ _ _ _B_N _ .)g lezaja L" c.1 1 '--173 . 11 750 radnin Fr'fL 5·2.3 19.5 140 26 28 30 3 3 3 88 8J I 96..5 26.5 150 86.0. ~g.2 2 l 47.5 1._ rada mjera~ nosi.~:~ i. 39...5 1.1 ~~.Rjdenje Iz tabele 3.2 1. Oznaka tipa leiaj~.0 7']..44}J..5 2.5 57 64 125 130 1.'" .5.8 .160 170 63.6 2.5 ~g.87. __~_I! 15! 7.6 60.~ ~t5 ~ ~g ~~:~ ~:~ 1 ~~_. 77.8... za :mti.5 46.5 ~~ 30.5 2 2 47 14 1.3 68.2 1~5 i 30.~-!6 .3 127 146 44.2 '\ 69.5 gg-.5 3. (vidi tabe1u 3.-g:Tll~: 20 : 10. _____ r:l 03 ld:.2 1.5 I 51 ~ 29 80 85 90 18 2 19 2 20 2 29 90 39 100 45. _ .5 :.5 1.4) sa djnamic- Racun:.?1m..5 2.6 20.6 26 12.5 2 200 43 4" 4 4 2 2 . 1 1.= 42.h = 2..6 .r ~~ .5 100 41~5 110 120 49 53 21 22 23 24 25 2. (7~~--------1 B T I"" • ~I .7 41. .".5 2.2 SO 1.5 'I 50 !I I I 35 40 47 52 15.3 23.5 c?5.2 1.5 35 1 35..5 . 11 000 sad oCitamo .5 15 "16 17 1.+ 85 1 102 90 I 118 95 i 137 i ! 112 125 146 ]66 150 160 170 180 49.g :.5 r.mosi: G .PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl 'l--~~ 1!--~-.8 13.2 24.5 173 196 216 2J6 186 208 232 260 180 190 200 73.5.:.5 2 14.~~:~ ~~ ~~:~ 55 25~4 120 130 140 62 "65! 2 2 '~g 1 ~~.8 0. za n = 900 min.5 2.333.5 '1~ . In 0.5. a iz tabele 3.7 18. .2 B . c.'.2 22.04 kN.h = 2.3 3 3 3.3 21.~ l5.5 54 1.8 11 ]3.i~.5 2..Oz~aka I~~ .332 5 2.6 18.4 7~35 I! ni~_-_':. = _ .6 42 47 52 62 i BG 33 (33) _____ -...5 2.5 13..3 !29 143 32 3. nosivC}st [kNJ i mjere J.1 70 I 75 i I ~j.87 oCitamo vlick trajanja izabran\..) 110 54 1.8 0..7 17.0 58. B _'_I 1..kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka: h= Iz tuhele 3..3 6. 2 2.2 I 6.3.16 kN i precnikom d = 65 mm· Be 02.6 19...1.6 71 69.8 52 62 72 16."-.2 ·1 ~~! ~t5 g.5 1.3 47 52 62 72 14 !5 17 1. ~~:~ 3 69.:1 _______ B~N_~"(72~~~"'"~"'_. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.1 oCitamo JITe '''' 0. reda mjcra.~~..2.5 !78 1 :~ l !ts 40 90 ~g:~ ~ ~.8 4 4 4 i~g g~ 172 100] I 146 ~~ i~g ~~.2 J 1 19 23 25 27 29 31 33 3.9 17.= 43.5 0. ~:.~ BG 32 (32 fkN] i~j~re.5 120 38.5 .I--~--·-C_"_"_~_.333 ~ Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 kom moti nOSenja C =-_ 43.7 7.[rom} _____ ~I I D B T ' C Co D rl I l~i-~ 1~:~5i.8 17 _..3 21_.7 19.0 22.5 55 60 I 38 65 70 75 80 33.5 1~.:.5 1.2 1. _.11 2Q) 15)3 i 25 1 17. 3 3.5 93 104 i 106 116 150 160 170 180 190 37 39 41 71 78 78 83 72 85 95 73. cenju.5 68.4 55.52 2 0. za L/.5..5.- :"abela 3.8 9.I 8.. c· p -.B C tipa l:~~~a. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM DODIROM Tabela 3S{)..2.2 52.~ _ _ _ _I 1 4 .5. posto nema aksijalnog opterecenja~ ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere..-..~ j:~ .-. ~~ ~15 92. 49.5 110.j \ j ~1----.2 54.5 2.5 160 100 170 Ill6 1127 i 137 80! 95 93 125 130 140.7 ts 114 132 137 112 140 150 160 56 58..8 J 25 3°5 3 40 45 50 111.55 7.-.6 26 9 12 13.16·0.5 20.

Motori S uU. .li potresi ria ko': lj)!nastom vratHu..~ 174 175 . 00 "'t r-....... o3tecenja staza korrljanja..aju......... tiiesno ugradeni zaptivaCi. MM"f'") ". Valjul':ki stan za hladno vuljanjc: tragavi ua rnaterijalu koji' se vulja_valovitos L ____ NM('.. previse maziva iii prektiuto maz. -'.M'<t'<t >n .... _ _ N "l""". Tokarski siloj:' tragovi na divanom komadu.-------- Prevcliko trenjc moze se llormaino osjetiti rukom pri okretaniu leiaja."'. Takve _greslee se pd pravilnom odrZavanju uvijek pravovremcno uocavaju..... O:> r--r-OO OOo-... ~"'t~ \0 N ~~ O".tijelima ~ Nedovoljna zracnoSl Neuobicajena ..I 00"""''' "0"'<0 ('..'" '-------3 ~ I" p I .. velika zracnosl Primjeri .oste6enje staze kotrljanja. ' .... 00000..ivo Strana tijela u kz.. nedovoljno iii prekomjemo podmazivanje..... Ventilatori: poja~ni potresi.\0 .. Neuobieajeno v1soka temperatura. n~prilcladno (pregusto) ma21VO· . NN'N V>.. -...buka leiaja: zavijajuCi iIi' zviiduCi zvuk Lupaj uC! i nejednolik zvuk Velika zracnost..ve~ano klimanjt tockova. I - --------_..'<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':..utTasnjim sagorijevanjem: pojac<lJ.0'. Elektromotori. -- +.. ---=~ Ho~··~~"~~~---'~I-"~''''~j~~~k.. ostecenie ua prstenima i kotrljajnim -. ('INN <n .~ 0_('... ..-----:' Automobili: po. .... redukwri (leod reduktora' se zbog buke zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uocava)..5. Srednji i vmolei brojevi "h.... «1'<t_ ... ----1---. ~~ f1 "'t. Teiak hod Idaja: jeduoliko visoko trenje Prenapregnut Idaj.I ..a na prstenima kotrljajnim tijelima.Istrosenje kao posljedica oncciSc~nja ~li nedovoljnog podmazrVRnJu. I I "--------- -. n~usilice: v-31ov1ta slika br'uiienja.---: Smanjenje tacnosti rada ! . premalena zracnost.._r-...1...- Porast temperature.". o-QeCiscenje.('.. <n N"NN' r-1N"f'") <nor... .~~~----- .. "<t . a da nisu nastupile promjenepogonskih uHova. NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA Ponasanje leZaja u radu Ncmiran hod MoguCi -uzrod 'takvog ponasanja Ostceen.8...0 ...1 Tubela 3.. Nejednoliko trenje..I."'0:: ""'''00''''''' \Or--r-- ... potres}.sIstema za upravljanje. se serijskl prOlzvode..-_ Takvi nedostaci mogu se uo(':iti pri kontr?1i v~tnje masina koje taja. lose ugradelli zaptivaCi 'Pomanjkanje maziva. -----.... StaIno promjenIjiv zvuk Promijenjena zracnost pod uticajem temperature. oneCiscenje. T.. "'I . pocetak Ijustenja..

RjeSenja .. dat je pregled moguCih naCin' eventualnl" uzrOC1' 1" k 0 nl{retm pnmJen takvih ponasanja. 3.alnog zam ~tr Jan.ill .ia Vijck trajanja kotrljaj~i~ I. 3.unu vijeka prem t .7.5..az1 an}c uljem (uIinom r k' . ug ra d.. .2. l1l. .5.5. ' onstrukttvnc greSke..~: Ostecenja kotrlja)'. 3. a}cesce jc'mocen}a 1 nenormalnog rada leZaja.5. '1 uslova. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata (labirintsko). vlage. Rjcsenja kao na 81.etaJa n <. oneCiscenja i 81.. . Nastuoi tr .5. k ' . 3. na" s1. . " . 'prema s1.... . .49. sa dodirom.2iduha koji sprceava' prodiranjc. Podmazivanjc koaljajuCih le:h~'ta Izbor naCina podm2." 3000 in" ~~111 ~k:. z~tetu o:pte~ecenJa na kotr1JaJn~m tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.49.zctne zaptivaea.. Ka? su brojevi ~·. v' . Labir'intsko zaptivanje' .48). . Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata • d Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prikazano jc na s1. usljed r' 3.smjera va. visokoj tem-.' nova u lezaj.49d) e) izraduju se od gume iIi plasticne mase pojacane mctal. O§ceCenja kotrljajnih Ida..:.48.1 U Itl Ja 1 d 'I .zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .-' v m aZ1V~nJe maseu vrSl' . "Jucke 0 uzroeima ostev' y ' .. tt.5. 3. ka. a ponasan)a Ie' " " Zfl}a Y." .£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i .48b) i c) iIi vise labirinata..a czaJ lzlozcn. ta TVO ezaJno IDJesto.5.8.5.~~Jc 1/2 sl:)bodr~e zapr.. zapuvanje treba da sprjeCi izl~::­ zenje rnaziva iz leiaja.20 do konste'se masU sa tackom topljenja t . up~tre b e nepn " "klac1n'og montaznog alata ora matenJal a 1"" pogresne k' . 'Y '" d U tabeli 3. tecnosti j . f) 1 g). 3.5.~Je. 5~O. g St. ezaJa. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill.agiom..czaja zavisi 0 broju ciklusa e. . b) i c). • 176 . iljebova.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU tistorn i suhom prostoru...pli.5.2. I ~25 C k011st~ Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I.Tlja..Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.9.crr:ine Idaja. u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .se k~d" ~u brojcvi okretaja n "<<1\ lSI od ra'·1. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) 11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija. • :r • S1. 3..5. u tern.o na s1. donijeti zal r. a). Podmazivanjc peratun. 3. . 3. Pod. 3. proral. ncCistoca u' leiaj (s1. a ragovuna na stazama kotrljanja. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. . Bolje zaptivanje daju rjescnja ~ vise.49.' -" .2.) intennIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.~8d)..3. I. v'. 177 .. primjcnjuju se 'u tdim l'adnim uslovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se natope vrueim uljem . pogonu.8.5.pCr:3ture t > 125"'C v Za brojcve okretaja n > 3000 min ~ \ obavezno jc' elm' . Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je u .nitn prstcnom (iii bcz prstena) .'cba bezuslovno' Dodv . Za ~e:~U' a ~ad JC 12 > 1500. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc. cirkulaciono" pom. zaptivnih elernenata' i kombinovano. .sa dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti pdtczanja. r. ratul e t ""oo . . 230nc. n' k 1 t::> IV 0 prema x a!a Ja. " Lab. korozlJe.". rCI Ontrah N g uce ' . Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man.I~Sl seo ~)unJ.

IZrute spojuice ~~likuju se jednostavnoscu !. .ce. Kako se vrsi ~lcvriich'ank Iduja ml rulmvcu.vratila usljed promjene temperature.omogucayaju t:e1ativno' pomjetanj..:onstrukcijc_ 'i 'nj~k01l1 cijen~)lU. a kad sa Yaljcifllu? 12.6.Na s1. osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ. Du. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 10~ 50 Be 02 i Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to 50 Be 03 za vijek trajanja mehani~ke. Ako su klinovi bcz nagiba. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI. hute spojnice: sa naglavkqm.sil. . Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju? f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom. Jiva 179 178 .naglavka U obHklj. 3. zupeanicima i 51.naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu klinova.Sta su Idaji? 2.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu? 10.evimaJ~ad:m.ako bi se smanjio moment savij~javratila. da tie lako postavlja i skida" '-:-' da istureni dijelovi budu pokriveni i zasticeni. najceS.) sU$toji se od . (sigurnQsne spojnice)._ "mehanicke spQjnice :mogu biti: a) .ijeliti "na. 18. Prenia naClllU ~kljuCivanj~ su.U Be 'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra dnlJ~o vratilo. a kad masc:u? 19. pneumatske i hi(irodiftamicke.oll - PITANjA L . Stu jc svrhu podmazivallja? 17.a spojnice se. U kom dijelu posteljicc se.Jeranje. za spajanje .Obro uravnotczena~ .da. U_ priinjeni Rodno· mns_i.eliepog' (CL.0445).1b). najcesce.d pl~eopterecenja iskljuce vratila. d) zglm. .k.ge podmazivanje vrH uljem. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa 15. "Naglavci se iztaduju od celika JC.od :l.m suvog lrenja.5. kako ne bi dolazHo dO.l.je' stolakSa. prirnjenjiva# sump 'uslpl. hidraulicke. a kako u kud~tu? 16.6. Koil Sll Prema.l. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.-da je po obliku rotaciono Li-_ jelo i da. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu. mehanicke spojnice.kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia u jednu cjclinu. k.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua~lne.. npL da kO.krule. KonstrUkcija: spojnice 'treba da _2.du bude jcdnostavne konstrukcije. 3. c) elasri{'tl-c.!Civati. oldopna. 3.nica povezuju u jednu cjelinu (s1.veza dva vratila". dobro 'centiininje vratila. .l1. v~atila.sa ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa vratiloJ!l radne' masine.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova. Objasni naprave za podmazivanjc. 3.da se lUoze postaviti ilto bUzelezaju. SPOJNICE (SPOJKE) Spojnice s-~. b) dilatacionc.primjene.csL: 3.----­ -J b.).2.2a).6. koje . Objasni jednodijelni 1dizni leiaj. 3.aja? t3.ruta.Zbog -i:OJ. .50).adovolji sljedece opilte uslove: . spojnic? I !.da omog\lcava.g:::I. !czaja? t 1.: J l * L.: Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.6. V cza . Shema . 6. susravni dijc1Q\. Koji rnale. r principu rad.:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei. Ako su klinovi kukasti (s1. Na 81. tal~o ela krute spojnke treba. budc cl. ob. Krutc ~pojnice Primjenom kr~tih spojnica ostvaru.--~-. polusuvog trenja i tckllceg Htnju.izral1uju uljni kanali? l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih le~llja? 9. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji? 3. Sp~jnica sa naglavkom.JL -:w S1. .na_ raclln dasticne dcformacije uI. supHeg.(zglobne).. kako bi se manje opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi. karakteristik::!n14 ostvarene vez~. :t [.kotrlfujnih ie'zaja? kotrljar~jem? 14.. kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje.Ilj*__ yrsi' se pomocu uvrtnih vijak<. iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcmenicama.lgloni~ e) fr£kcion~} ko'je se mogu u toku fada ukljl.nesretnih slucajeva.kasi{!. napmvc obrtnog . koje _sp-recavaju bilo"kakvo IU'e~usobno po~. Objitsni pciju. Kako se vrsi izbor .1. izraduje? 7.6. Kad. kuka se mora zastititi limeriirh dklopima.etnutih e1ernenata it spojnicu.odima i konipenzujuCa zlipcasta. -m6~ pod. ~/{]ktromiign~tne.' U upotrebi su..i lzotrijajnih.asine "rude sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' " 3. ZADATAK 1. 3.044S) i c.~ vntti~a . L 5.e s~.vratila p.i iskljuCivati.6.aj. . Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc? 21. ciliPctta koji se navuce na krajeve vratila. 20.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u spo. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila? 4. ~~(i.

Glavue mjere su: D = (2 . L o.2 em. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.5 -' 3.b) ccntriranje se ostvaruje pomoCu prsterr3. rje5enje I SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3. Manje vdjednosti uzim~ju se za vece precuike vmtihi.5.3. .6.. Na s1. za spajanje dije10va koljenastog vratila i 81. Hirt~va .6. Oklopna spojuica (s1.. L = (~.6.6. Sila trenja stvorena prite"l:anjem vija1.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu udubljenj~ u jednom obodu i ispupcenja na drugom obodu istog nominalnog prccZup.. )~~.2)d. a rjede nepodei3eni (rjescnje II). Hirtova zaupcasta spojnica sluii u.24 . = 0. 3. 3.5.5) mm. 3.ci spojnic~ nika (Dc).6.3) d. SI. => (2~2 . a obodi su jednaki.18) d + '1 em. L preenike vratila.).6) d -1. 'Spo. 81. Na (s1.rratila sa zupcanicima (pr:imjcr 11a s1.5. L d s = (0.6 ~ 1.4 -'-/1. Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni (rje§enje I).Oklopna spojniea lako se postavlja i skida ~ ~ez osnog pomjeranja vratila. su: D = (l t 4-..zupcasta spojriica 180 181 .a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj povrsini CFT} > F~). -D g = (1.2.8 . 3. Nazivni precnik vijka: Md ~ 1/4 d.3.kog navoja. Dr.5.5) d +. b. manje vrijcdnosti treba uzimati za veec + = (2. z = (6 .26) d + 1 c.2 em.0. Oklopi sc izraduju od sivog liva.5) d. d mm . b) veza nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba nhneuzije naglavak3.5) d -+ 2 em. Spojuica s.). Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika.6. b.6.8)d. Spo..2.nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji se roedusobno spajaju vijcima.k joj je sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti limom.16 . = (3 . Oklopna spojriica Sf.preenik vratda.6.a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna. broj vijaka.~~ 1 r!! . 3.2 -. Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje.3. Nedostata.8) d 2 em. o.) nna dvodijelni okJop ko.6.6. Profil zubaca Hirtove spojnice u razvijenom obliku odgovara profilu metric.4.5.4. 3.3.4) d. gdje je. 0 = (0. Primjenom Sl. £1. 3. 3.6. zasebnim obodima iznose: D = (3. Vcia ohoda '1 vratila_ izvodi se klinom.0. Spojuice sa zasebnim obodima Mjcre spojniee sa.i se priteze vijcima.m~ b = (2 . 3.8). Do.nica: a) sa nakovanim obodim!i~ b) sa zavarenim obodima za spajanje zavrsctka .6.

spojnice izraduju . Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.'. 45.1 em.5 5)d.2 2200 105 115 S1.3d -{. Zupcasta spo. Ii ~-..keti.r~vouglog.stc spojnice od SL: D = (3 .t. Sprezanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije vratila.~)o ('<j~ a. ozubljenjem koji sc spajaju vijcima.3d -'.230 i 185 330 245 175 410 310215 75 90 70 2. D Non· x ~ -. 'u 4r~g~m obodu.8..8)d.7. Kandtasta spojuica Mjcte kandza..38 320 14000 i i.lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne prstenove.pomjeranje vratila usljed promjena temperature i drugih uzroka.:ua.l.. .~ (3. 135 145 .3.9'.4 3000 i 130 150 .7 3300 I 60 75 85 65 80 95 !H}S i ! 190 140 lU 42 45 2 6 M 12 18 35 9 8 19. Ova spojniCa oIUoguc:uje malo.jenjivati.72 14. .-oboda i.48 ~79 15.-_-..8. me:talni prsteno:v~ koji opode razdvajaju. Dilatacione spojnice Ove spojnice omogucuju uzduzno .nlca (s1.5 .no 170 142 42 45 2+ 6 M 12 260 "195142 58 552-'--. Prff5jek ~l.6.8 i:i 35 xas.7.(1. Takode. Elasticna sp.cililldric.Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati odvojeno i od razliCitih materij. 3.@ E i -+'_'-.6..I'd.8 4000 42 45 50 52 140 100 ~2 33 42 35 J.da budu i~te dcbljine~. momenta i udare koji se javljaju u 'radli.) s~stoji se iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7 onog profila i prstena za centriran.se'k.oJ~i_ca sa -obodima (st 3.0.ni otvori u koje se postavijaju 'p~..presj~ka.."b_ i I 55 120 82 62 35 72 85 i c I.e.9 4700 7. 3.. -'---'-'--'-~-~---~~~--c-~--___~~·I I 182 183 ..1 <1700_1 11000 $. poprccno i ugaono poil1jeranje jednog vratila u odnosu na drugo.6. .6.. ! ' 2.6. l~ "'" 0. se.dozvoljavaju i male lletacnosti pri sklapaniu vratila. A-A 3. 3. gtim..5 M 10 45 6 M 12 27 35 6 6 170 120 112 18 0. 3:6:2. onda treba-.l.5 em.8 MIG 18 24 45 '9· 45 11 10 10 1.::. 1zm_cau .) sastoji se iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa unutrasnjim.) sastojise. 3.e-~ ~ .1.12 97. 170 180 i. L -. 5 M 10 14 27 l~ 4 0.6. Tabe1a 3.10 30 2600 I i .E .2. 'I d e o i I 1 'g 7 7 9 33 . .:.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 i_ _ _ .46 .onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l.6.12 4. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima Mjere. Elasticnc spo.Q6."~')_L_J~i_a_.35 1. .gwnenih prstcnova -pos~avHajt. b = O..vijak d.: aka su prstenovi 6d kozc.enih_ prstenova tr~pe_zastog iIi _:p. ZUpCast~ sp~ji1ica Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) promjcne obrtnog. a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_am.nicc ~.iz dva>razlicita_ oboqa koji se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se..-10 1'1'124 90 2~12 M30 30 38 46 56' 14 70 86 18 22 10 10 10 4. u rom Kandzaj5ta spoJnlCa (s1.-:_D.4)d.. uzduzno.

Perifleks-spojnic.'kA-A a.11.13.6.zavrseCi sluZ~ za povezivanje vr'atila.metntiro vratilo (III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. 3.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim vratilom. 3. dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). pre'. SI. ~ s. 3.6. sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.6. kandZe: a) prayougaone.) saStoji se iz dva oboda (I). Iskljucne spojnice Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.12. d. ose vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi izm. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vratila (I i II) biee jednake pod uslovitna: da su osovine zglavaka parruclne. pomocu ~v~tnog vijka.11.8 mm) i ugaono pomjeranje (do 4°).in£ca sa nekoliko proHl::!.l (s1.Kod ovih spojnica postize ~e elektriena izoladja drugog oboda. Konstrukci. Shema zglav. Kandiasta iskljucna spo.6.nice moze na jl$dnom mjestu biti presjecen~ fadi lakSe . pomocu osovinice i dva vijka Ciji . date su diIhenzije spojnica s'a ·gum. Na s1. I I ' . U tabeli 3. da Q. Na' s1.6.2 mali (do 5°). Najcescc se koriste u parovima (s1.13. gumenog obruaLkoji elastiCrio povczuje obode (4). Perifleks-spo. Zglavkaste spo. h) trapezl1e~ c) trapezaste i d) trouglastc. 3.6.. Obruc: spo.1. aksijalno pomjeranje (do .10.4. Pogodile su za spajan. spojena je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja.6.6.12~a) prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom. 3. b. 3.' Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum z_lijcbo~ spojena za prsten me-- 184 185 .6. 3..6. 81.edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 ~= a z)Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispunjeni i ako su uglovi 0'.e vratila sa visokim brojem okretaja.c zgl~vkaste spojni.montaze.nica_ Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo.kaste veze vratila ugaonc brzine biC~ pribliznci rc-dnake (W1 = co 2 )·Na 's1..6.enim"prstenovima.ce a.nice Perifieks-spojnica Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim uglom. S1.-za riajveCi dozvoljeni moment uvijailja (M~ max). 3. 3.nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i mogucno~cu da obezbijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm).5.:ma je kandzasta sp0. c.1 i 0'. prikaz.)~ pri cemu u. 3.

haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1.ISd) .ukljul:uje see pritiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.llja frikcio-ruh spojnica ~~-l i1 ~Fa d.drugo.~L~ "'-~-~. ~~~. . Jalna . ukljucivan. I. 3.. 3. a p . 3.l6(). njenom vrutilu uz. -3. Uepo": nam~ frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2· .i aksijalnim silarna kad ukljucene..---.rijalom. npr.t.n~glba t. ~> 1 opruge.kod sp .og momenta.!'snj<:? koji. ' . time'se povecava v I ~:~cijen~ }renja. mjenjuje za prenos. f1.6. Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povrsinama (s1.ih. U sljed.ih monie~ata. ogOnske 187 .~oJ~ Ua JC *s~Jaln9 pokretlJlv.ovakva spojnica p r i .6. pneumatski" i hidraulicki.51. grafitom i. b) i c) optcrecuju vrati16.e spojnice.' 3. oj b) Frikd(t. dodirnim povrsinaina ('1 Sf:_ iz dva .Q gucujc' postepeno ukl. Ukljucno-iskljucne spojn. 3.6. .uCivan.6.15. Zato se .6. d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa.OJnlCe "'. C~njenica da se btzina u~juCivanja frikcionih spojnlca Il1. nom..irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je sila trenja l~ = F" .6. potrebno za prenosenje .koniCna oboda: spoljaSnjeg. ". . Spojnic~ sa konienom dodirnom povri~om..:~ .' " un'. 3.6. 11lmijih Qbrtn.15. prikazana'je konstrukdja frikcionc spojn{cc .16. kljuCivanje . sita trcnja na dod.ukljucivanjc i isklju~ civanje spojnica ~gtCtUfL..tr:.>.og-nieb. FrikciorUl.6. ' . podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti 'po_st\~~ena)e po'm ~o UgaQ konusa iznosi Ix. 3.4' _ _~ __ SI. Uredaj Za ruc_ no.15b).koja cc /). Prsteu_ ia centriranjy osiguran je od pomjeranja.1Se).obrti1.. spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i (s1.6.: }eel tldari kOj{l. koji se cvrsto spaja.-. :.' do ..transmisije i I " ' ' llizrna motornog vozila.n ne i leziSta.p.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego'.6. Spojnica sa lamelama Csl. u19. ne" pojavljuju. 'I· 1 .onirri mate. pog.16.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom. Dil bi ta sila bila sto mat.tja.su medusobno p0tn.djeluju -na zupca~e i druge 'element~. p o . se pos!:vIja n~. nagiba. ''Irenje. na s.u omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1o :186 ~ " ..l~ .n:a \iratilu.:i. 3. .ednog vratila u vrijeme dok je drugo vratilo U pDgonu~ ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.OGU _klina sa nagibom. punjeni lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog i gonjenog vratila. dodirne povrsi'ne oblazu 'se 'frik<.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:. (11). r CIOlla spo' .(2) spojeni su pomoc.6. Sheme ~jelovs.. ~'Sl.ocu dva klina bez nagiba.k09ficijent trenja klizanja) prl ukljuCivanju . pomocu uvrtnog vijka. 3. trake uz cilindricnu povrsinu (s1. Spojn-ica sa j)apucama (s1. clektrciri1:'agnetnim putem.S1 a coJa optercc"Uje dodl~ne povrsiravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.sa_ jednom ravnom dodirnotn povrs£nom.l.14. ~ mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom . AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F). s1. -1' Na s1.17. -Proizycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.~. 0ez . ... al' Fu Po smama sve d·1 se ne posngne to l' 0'. ---:1-.~ ······F~~. l'P.a p a~ .cc dolaziti do proklizavanja .•.o_ pomjerati. Ov~ glavcina spojena je sa vratilom pom.:)jnQ~ ~orrnalna sila n~ dodirnirn povrsi-. SLl Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na .: lka norm na slla~ Fn = _.. 3.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim. 10pticama.Do _- 2 bez proklizavanja.6.(gdje jc F" ~ sila normalna rut povdinu.14).fav_ ucl G." III POVJ:"_sin.za ukljuCivanje).6. Njen j~ zadat~ da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.esaV-ati voljno.na dodirnim povr. gonje~o vrat~lb pomoctl 'klino~O~()nsko yrati. Gniljeno vi-ati10 i disk spojnice. 3. \ Spojnicc nu 81. c) d) e) S1. . Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome sto je ZH.a).= 12'.centrifugalne sile.6. rnocu dVije ll~vr~cu "T Sila za. vozila (kvacilo) je prvi dio . tako da se mogu izb' z~. ~o Ora n. moze sc ostvariti i pi'itiskivanjenl. .q.e potrebna velika aksi.j Sa. -Spojnica-motor.u dva klina hez.15c) prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja..6. e. F -lk :. tako da se disk (2) moze ~ksijalll. 3. '3. Kod spojnice (prema 81.ice To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is. elasticne.. dodirnom povrsinom.17. 3. Pogonsko vratilo '1 disk'spojnice (1) spojene. disk na pogonskom vratilu..t.

188 . Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.1~-_1atskim (st 3. Spo. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepokretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektromagneta .7. Disk: sa oblogom (1) -. Jamelu. . oZljcbIjeno vczana sa glavCinom (1). Cahura ukljucnog leiista je' sa zaptivac-em (6). Na 51.18.tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. tako da Se po n. Glavno frikciono kvaCilo tenka T-55 novije proizvodnjc ima 19 lamela (10 pogonskih i 9 gonjenih) sa hidropneumatskom komandom.6.20) i.e rada. PUStanjem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2).'Okrake poluge «(}) . Kod veCine autom6bila prin1. koji su obrtni oko osovinice. S1. Centrifugalna spo.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om. 3.ntca (s1.18.nice omogueuju daljin. pneumatskim i hidraulickim putem. Aksijalno 1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem. pritiskuju opruge (3) kojih obicno ima Scst) izmedu ploea (4).oj moze l. Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle p.21) sastoji se od pog.-6. koja je aksijalno pokretna po ozljcbljenom dijelu gonjenog (spojniCkog) vratila (2). nu ko)o) se nalazi pIoca (2).cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja . rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu povrsinu' gonjcnog oboda. i zateznc' tdrzione \ opruge (4).! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. ZahvaIjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos obrtnog mOmenta sa njotoni.~ t"i6.--:tromagl1.6. zbog centrifug11ne sile. potrebno je larile1u osloboditi pritiska. l1a bi se spojka ukljucila. 3.:)(1 prjtiskom.le'.-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. dijelom spojnice (8). 3. Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu zubaca sa gonjenini. na gonjeno vratilo.nica motoruog vozHa Na s1. Ele1.obic-no ib _ima tIi.6.lksijalno pomjerati. LameJe se. prikazana je automobilska spojnica u ukljucenom poiozaju.etna lamelasta spojnica Pneumatske spo. Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre.za prenos obrtnog momenta. Kad vQzac pyitisne polugu kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj (8) i d'.<.:ieni broj okret~ja pa tGgovi.<:. Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile.~pojl1£ce koje osiguravaju prenosne clemente od preve~ikog optcreccnja.)l1skog o'boda (J) i gonjenog oboda (2). ' 189 Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim. Ugraduje se u zamajac 'motora. sp'ojnicc koie omogucavaju automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne . prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. tegova (3). 'Na pogonskom vratilunaglavljena je glavCina (I).19.~ preko zamayca (5}.6.. 3. koje oslobadaju ploce (4) i prekida se prenosenjc obrtno momenta sa motora. Kraj spojnickog vnitila osJonjen je u zamajeu pomoCu kuglicnog le7.tja.6.19. pritiskujuti nn taj nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). - SI. rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod pritiskom.3. opruge (9) potisnu plocu (2) ulijevo. podesavaju pomoeu navrtke (6).

dviju kl. centrifuga1na sila ulja. Sa klipom jc vezan veti braj osovinka Cd) koje priti~kuju uu lamelc. U tom slucaju nastaj'e klizanje izmedu dodirnih 'povf.' ' S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine.24a) koF ucestvuju u prenosu~ . (5).i osiguravaju vijcimg...: Hidrodi:namicke (turbohldrauli~ke) spo. elektromotori pu~taju urad neoprereC:eni.6. 3.cne okr?tar. Vratilu furbinskog kola uvuceno' jeu oklop.ogu se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. povezanih civijama (3) koje se. 3. pod kojim se turbina po.lllje. A1.i oboda. ):nqrnenta.6.Sigurri.sile.nica sa civijama Na sL'3. 3.! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) :~bog sirenja ulja pri zab'-rijavanju: Pri okrctanju kola pumpe_l~oje ie: na pogonskom VTatilu. Oba kola smjdtena su u zaj.'iina tegova.6.izv. prikazana je.igurno.Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika. ' 190 191 . Danas sc pneumatske spojnlce cesce upotrebljavuju. 3. gonjenog dijeia: (2). (2). prikazana je'sigu.22.6.Iuba.toEa nastaje pdtisak tek"UCine na 10J?atice turbine.'..rsiti . pokrenc se~ zbog centriftigalne . nego se u pumpi poveeava prema obodu.. .a su im strana gubki koji mogu nastupiti usljed eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.. Spojnica se puni lakim._ 2 3 5 a L S1. ZbogtOga.20.lamelasta tarna spoj niea sa pneumatskim ukljucivalljem. Ccntrifugatna spojllica Ove spojnice omogucuju da sc npr. se ..6. . a sa unutrasnje strane imaju raYne radijalne lopaticc.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. a' u turbini sc smanjujc prCII). 3.nice Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. zaptiyauje~ S1.lskljuccnje spojke postizeseprekdom dovodu stlaccnog vazduha i odzracenieni vo-~ dova. Prj preopterecen}u~ sila na kuglici savladi .2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.Sigurnosna spojnic.6. :1. SI. Stlaceni vazduh struji kroz provne u vratilu i kroz otvor (a) u prostor cilindra (b).snage su: kolo pumpe (1) i kolo..L.23.6.turbine (2\.renoma. jela spa juiCe..2. 3~6. u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini.:pumpno kolo (1) cini cjclinu sa oklopom (3). a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja.neprekidno.ontiraju u cahure (4) .6. koji obuhvata turbinsko kolo (2). : . .. Tamo pri_ . tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i ponovo ula:d u kolo pumpc.6. spojnica sa kuglicama koja' sluii za ograni{:ehje obrtnog.tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo. ' .23. yrotiv isticauja uija mora.kruii predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe. clvIJama (sl: 3.ednickom kuciStu.s. Sastoji sc od pogo'nskCig dijela (1). Sigurnosna spo.osna. Pncumatska lameiasta spojnica j S1. Vsljed .a srediStu.mineralnim uljem sa B5 'do 90% zapremine.jenog di.20. U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna ~ila i dolazi 9-0 smicanja CivijIl. tp.lglica (3) i opnige (4). N'a sl.. Lo. .spOJnlca 'sa. Oprugc (e) vracaju Idip u pocetni polozaj..a ~a kuglicama.21.aksijalni otpor opruge i na taj naem nastajc mcdusobno zakretanje pogonskog i gon.9.' Na 8L 3.

u'lazno vratilo .HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? masin~~ dobr.is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika. e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju? 8. i . """ [Sl. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc 1.. nz brej okretuja izlaznog vratHa" ((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.). brojcvt Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. < Ako jc i > 1. 8ta su spojnice i kako se dije1e? 2. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA o. Ako je i = 1.l pri ccmu 193 .6.pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai. 4. Ako je i .ugaona brzinu ulaznog vratiJa..pogonsko i 2. 7. Vrijcdnostprenosnog odnosa moie hili Yeca. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.6. TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori. Taj mchanizam nazivtl' SC prcnosnik. 4.TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog momenta (M. Objasni rad iskljucnih spojnica. >l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc -se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.id. 3.L To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. p~ snaga nu izlaznom vratilu. izlazno vratilo .::: I. 4.b7-. Prcnosnicima se suvl.1. /- <'-'-""-. a. Wl . b.o pril?~suju udare.l la?ano <se ukljucuju i iskljucuju. buldozera. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu? 5. Sta Sll koliko se. 2 n. 3. Pl snag'a na ulaznom \'ratllu~ III broj ohetaja ula?oog 'walila. prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog mome-nla.puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila.:t)..dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prcnosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta. -drobilica. KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni: 1. . pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi se nll 81. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA (PRENOSNICI) . 9. ' . manja ili je-dnaka jeclan.gonjcno. prcnosnii~ sma'njuje 13roj okretaja izlazilog . Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta.. 'J. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.wa i. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice? 3.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku \:~.24.-~--~/ PITAN A Kolicnik i --= {~ "-~ ~ my. 11-2 11aziva se prcnomi (ldn(ls. itd.1. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea? 10. Poznato je da . udaljcnost izmedu 1'Og011ske i radne masint'o Shemarski pril. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju? 6. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice? se u 8111. hroj okrcraja ulaznog vratila j:.

Iv1. tj. U grupu p.'ke nek.ehanizma. prenosnom odnosu l koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu osa vratila.-. Af n sa .. Princip rad~ i podjela frikci . prenosmel mogu biti: tnchanich£.'h t. = P2'W 1 • l\~ = 11·t.-. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J..86-0.9£ I r I I I 0. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh prenosni.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne.. '7j do 10000 do 50000 do 100 25 25 (10) do 7.2.. Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.. onih prenosn_ika Prcnos snage frikcionim tockovima :rsi se neposrednim doclirom po?. hidraulicki.-~. je: =-~ 1. broju okretaja.na principu ozubljenja. koji mof.99 I 'j f I I' I 0.a pogonskog i gonjenog tocka.1. 1·= wt ~ 11) = n~ I 1.98 0. 4.-.s gubitaka koji nastaju u radu prenosnika.-~ remcnsh£ i lancani prcnosnici.94-0.1.pr~osriika Preno~'nicj P" Snag~ se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine: i F2 = I I Snaga koja se pIenosi ! Obodna brzina P1 = a od~vde MOl' Wi M o2 ' w 2. . U ~avisnosti od karaktera prenosnog 1 medusobnog polozaja osa obrtal11.':ni jer osigurava.Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu.99 0. Aka se podijeli.--. Izbor prenosnika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi. remenom Klinastim do 100 (1500) do 50 (300) do 7 (25). sa kosim zlipcima Puzni Lancem (10) do T (15) do 6 j .ka a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim odtf.92 0. pom.la izlaznom pre-ma snazi na ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)). cijena izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije.'pova p'renosnika tabeli 4.. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.92-0.2..eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d. a odavde je JA lln = M tn ··i iii i = (140) do 35 (puh) Izmz za pIenosni adnos moze se.~-- LANtANI I REl\1ENSKI I Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene..-I-'~'-Ko:fici~:~' ' do 20 5-30 (100) kfol P.LtJOl> dobije se: 11-f02 MOL I I Afo2 A:f01".1 -0.94--·0.92-0.--'~-""I I korisnOg djelovunja .~-. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja trenja 'izmed.omogucava prcnos obodne sHe sa pogonskog na gonjeni tocak.ican. pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. 5·--30 {:¢:Yt~~ sa pravim zupcima. Osnovne karakterist. a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa konstantrum prenosnim odnosom.'U biti: * Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na.u dodirnih povfsina. w.~. 4.---~-.im u P. prenosnog odnOsa. SI.87 -0. Tabela 4.-~---zuJcAs1'r I .2. Najvise seprimjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eiemenata.onskog 1 gonjcnog tocka (s1.. a u grupu posrednih prenosnika . dakle.--~-- -"-.98 0. 194 195 .osorn*. I " ' oblast prtmJene dati .pronijeriu. Karakteristike osnovnih tipova .-. obodnoj i ugaonoj brzini. FRIKCIONI TOCKOVr 4. 0.'2 .dodirnim ~ovrSinama nastaje trenje koje . frikcioni prenosnici se dijeIe na:.u prenosnc clemente od preoprerecenja.. ~----- do 200 (5000) . za izno. Pri tome jedan od tockova mora biti . dp 4 r .1. napi\ati u -prosircllom obliku: . ri=~<1.~cioni-l:-1-30-00-2)0---' I [kWJ I [m/~J Prenosni odnosi --~--..! Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC. na njihovim . a prinudni . 4. Pritiskivanjem tockova..97... Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:MEHAKICKI }\'aponJcna: U zagradamn ~u navedene najvece poznate vl·ijednostio __ --1 --I.--.1). ·o~osa PRENOSNICI NEPOSREDNI I POSR~DNI "--~--- PRrl(~.1.2.-" do 25 (20) 8-100 ClOOO) do 15 ~ \ ! 0. Pljosnatim .

'I'" . 4. Obadna . Fo (Fo ~02' J.~~ 2a . F ~ila normalna na po.1a) i iljebas. CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim. I.~. Na 81.tirn obodom (s1.2. Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja (~' sila treba da lZ1105i: Ff! 4. 2a + d'J = -.75 za siyi liv po gum].2. zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.: 0.--. tockovi se.97 -0. p. uz stepen sigurnosti protiv proklizavanJa y = lA. c.05 do 0. 4. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s =~fJ. " 11 ' 1. 0. bite' jednake pod. Ako su poznati osnQ. plasticnom masom i kozom.110se: 0.. te dijelove stite od l o r n a . I ako npr.2.3.z zujanja i lupanja. b) drvetom.1 a F'0 = -. O~15 .'l"6'inu dodira " (I..) zn slvi Ii\' po dr"'etu.. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. Na s1. £ §l. '4. Ie).do 0.2.1 do 0. U· poredenju drugim prenosiocima. 0.' PJ-j = F" .1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku.20 t:a givi Ii\' po fiberu.) iii jedlla cilindricna.kova. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV " [rols] Fo c::-:.2.koefici. (w 2): 196 i= ~2: w2 . d) kozom Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7. sirine (b). VI = 1'2 .2... 0.2. ' .'e: f1. rastojanjc vratiln (a) i prenosni odnos (1:). 0. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d. 'c) pia.vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4. ~ lako se vr5i ukljucivanjc.J..5 do 0. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom od ~ivog'liva ima koeficijent trcnja It "..99. (Ovdje .2 do 0. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0. nlsu podesni' za' velike snage. promjena brzine i smjera okretanja. Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.ent trenja klizflnja.2. habaju ii trose..3.2.)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova v No~m~l:la siLl opterecujc tockov.92. dolazi do klizanja dodirnih povrsina. 4. 4.sticnom masom.n.2. _--. obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. prikazano jc nekoliko naCina oblaganja frikcionih tockova gumoffi. _. (1)2 na dodirrtim povrsi- sa nama. 8. llslovom da nema' klizanja moze WI n1 dz 1 ~. frikcioni prenosioci imaju sljedece prednosti: jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je jeftin~l. ~ tiho'rade. Obodnc brzine frikcionih to(.4 = 7Fo) .=~ =~'~.3. vratiJa i lcZista~ pa treba nastojati du bude sto manJa..=: _ _ ~._.20 do 0. zagrijavaju u radu. pa se prenosni odnos izraziti j~dDacinom: bJ n2 d1 U jednacini za prenosni odnos koeficijentprokHzavanja ~ =-=0.3 do 0.. za podizanje tcreta i s1.86 'do 0. 0.konicni (sJ. ~ u slucaju preopterccenja. Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i varijato~a U opstem ni. (.2.asinstvu.2.2.3 za sivi liv po ko:2f. d.cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije su ose paraldne.. be.:.c.2.' " 197 . cilindriCni sa ravnim obodom (s1._tIkN"J mora I)Hl manJa ) ' I)aren"\ )ee nU. drvetom. a time i optCJ:ccc1"ije vratila.1b) i -. ll. kojl -omoguc:uju postizanje razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vratHo.25 za sivi liv p'o tekstoJitu.·__ .2.G1 S11 trcn1U: " 1 I' d1 . nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se prcno~i (i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini... a druga ravna (st A:2.. b.15 za SL po SL.ose o§obine ovog prenosa su: netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja. iskljuCivanjc. koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((. Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1tisak.. 4. usJfed trenja i klizanja.1 d). b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom. m.1 d). rhogu se odrediti kinemat~ki precnici (dt ) i (d:!) jz jednaCina: 1 z+ 1 Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih to-ck0V8~ 0"1 P fkWl ' . 4. 4. frikcionih tockova). .

2.4. VarijatO!. prikazaria jc shema vari. _Na s1. prikazan je varijator su konicnim tockovima.uje klizanje. Zljcbasti frikcioni tockovi NeriostQtak zljehastih frikcionih to(.2.6. Konicrii frikcioni tockovi primjenjuju se za prenos snage o.locka fla suprotnu' stranu. Varijator sa cilindrlCnim tockovima 51. 4. veceg prenosnog 0 nosa. 98 199 .4. ·k-ad se siri kra.os (vari. rad~. a.2. Pritiskivanje toc-· lwva vrsi oi)fuga (4)..3.2 5.. 4.atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.eg prenosnog odn_usa. 4. do najmun. . spojena posredstvom uzduzno pokretljivog cilindricuog toeka (3). pogonskog tocka u sprezi sa SI. Kad je liZ].. tj. 4. 'iill II .a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1. . PromJenom poluprcenika (RJ od R min do RmaJf.se mijenjari u intervalu od najR" •.cku. _.2. Ugao zlijeba iznosi <p = 20 do 40°.2.5). b ugaon. Tmi~ 1 'f Rmax . l 1llilX = ~-. a broj zljebova se uzima do 5.osni odnos. n.e sa uzUn krajem gonjenog tocka.5. pa im je i djenu veca. odnosa postize se pomjeranjem toNza (3) mduz njego-:ve ose.2. Kod zljebastih tockovu obodna brzina je razliCita po dmini zijehova.7. Na s1.atori) S1.·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila. prenos je multiplikativan. R min r rum = D. SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F. b.fikstUl¥ _konusima 1'0krctljivim diskom. cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim povdinama_potrebna je za oko 2.--. primjenjtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. ObrnutQ. 11-2 r_ lil0ze . Konicni frikcioni toc-kovi Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.d vratila Cije 5C ose sijeku (s1.2. prcnos je reduktivan.." I'! '1 1'1 "'" R I t I l <I l. 4. UldjuCivanje prenosnika vrsi se djelovanjem uzduzne sHe F na manjem tocku.). pa se nu dodirpovrSinama zljebova pojavl. kra. 4. 4.J. a drugi put kao multiplikator. 4.?nju sa ravnim je u tome 8tO 811 slozenijeg oblika. i WI!. Frikcioni tockovi za promjcrujiv prenosni odn.?6. pogonskog tacka sprez. Promjena prenosnog. mijenja se i pren. pri cemu prenosIDk jedanput radi kao reduktor. d . zbog cega je i trenje znutno veee. Prenosni odnos.gaone brzine (~2) moze se mijenjat1 po~njeranjem gornjeg .puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Sastoji se od dva duza koilicna tocka (1) i (2).kova u poreot.7 . 4. sirim krajem gonjenog to. To dovodi do hdeg habanja dodirllih povrslna. r . Zahvaljujuci tome. SI. naziva se dijapazon podei3avanja.' sa .

1. 20r 200 . z = ~ WlnJ. 4. Sta su reduktori. prekretnog mehanizma koji se po. 4.. 4.i5ina i ravnina (vidi 51. i 4. 1. odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom). tako da ono vrsi aksijalno krctanjc gore-dolje. konusima i pljosnatim kaisem.vr.diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr.3.2.. e. (:iji zupd medl1sob-. ci) c) sa \riskovima Sl.. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom brzina su.3.1a. u stY:lri.1.3.u pravolinijs}zo i obrnuto. Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb ~ kru'gova sprcgmitih -zupcanika.-r-. navojno Vl:ete"" no koje se uvija u nepokretnu navrtku. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika ]0._. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika? 8.9. vrcrena prerna dolje jcradnihod (ubrzanokretanje).3.icati pornoCu. rialazi se tocak (4).= ~!2~_ = R mrn 8 . Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu na drugi. 11. a zupcanik na koji se. Gonjeno vratilo je. Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. a prema gore-. 4. 0) b) K£ncma. Na gonienom vratilu.prazni hod (usporeno kretanje).X2 = --n2 = . 2. 4. 4. kosim i strelastim zupcirna imaju cilindri6ue kincmatske povrsinc. omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zupcanika sa neogr::micenin1 precnikom . OJ 2 3' D = irni>l . Na s1. Kretanje navojnog .2. i obrnuto.O: spoljasnji ~ilindricni par (s1.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi.. Objasni princip tada frikcionih prenosnika.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika. unutrasnji cilindriCni par (s1.c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa: 9.ni. Prct\'aranje jednog kruznog. Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih kin~matsklb prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni. Kad su u dodiru tockovi (2) i (4). 'Na P9gonskom .sinZl c). i 4.8. koje stoji vertikalno.OYQ sa l1. d. spregnutih zupcar. 0.2.3. Sta BU U odnosu na ra.2).3. " "Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogodnih pov1'sina. nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo iii kruznog' kretanja.vratilu nalazi _ glavcina se (l) satockovima (2) i (3). zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a.Ovaj varijator Oll1ogucuj. gonjen6 vratilo ima jedan smjer okretanja.:ne frikdone prciwsnike . definicije i podjela Zupcasri po.9.1. Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.raviia u ziijcb (5). fc). Ka~o je izvrikna pod)ela prenosllika? 4.kretanja u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom.ikn (yidi sl. a osc rotacije vratila su paralclne.prenosl krctanje naziva se g01~jcn£ zupcanik.1 b) ravan cilindricni par (s1.1) sa pravin1.3. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po drugoj~ hez kli?anj().10. PITAN]A 4. prikazan je prenosnik za promjenu smjera okretanja. a stu posredni prcnosioci ? 6.2). 4. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.:'. Objasni zadatak i primjenu prcuosnika. prikazano je jos nckoliko karakteristicnih rjeserija frikcionih varijatora. }1nvr.zup!!asla let'va.3. Ovaj prcnosnik nalazi primjenu kod frikcionih pre'sa. b) sa fiksnim d) ceon! varijator. Varijatori: a) konusni. sa dlindricnim tockovima. Sta 8U predn6sti~ a sta nedostaci frikcionih prenosnika? Ciiimiricni zupcallici (s1. pa Je dijapazon podesavanja: Xl • varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora. onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan smj'er okretanja. 7. Opsti pojmovi.3. u zavisnosti od polozaja pogonskih tockO'va. a sta multiplikatori? 5" Stn s~ lleposredni. Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i kako se on maze izraziti? 3. 4. PRENOS ZUPCANICINlA 4.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi. Ako se mehani':'" zmom za prektetanje spojc tockod (3) i (4)..u pravcu kinematske osc. lVlogu biti sprcgnuti kil. konJtni'i lnj)crb%£dni. I Na s1. ToCkovi 5 se mogu uksijalno po. 4. Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski. Kincmatske linije zupcastih pal.cskc p(. a pretvaranje kruznog kretanja u pravolinijsko.

.2d) . Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima. c) zupcanik i zupcasta letva.: ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra.l kosirri zupcima..Kinematslu' Cilindri ct. c). ako je 203 202 . it e. para kinematski cilindri dodirufll se.2a" b. -/ ~ \ \' '" . Konicni zupeanici. d)_sa kosim zupcimu. \'''' -~KI~prava // - KinemGltska r . 4.. Zupci'm.ose sijeku.zupcanika su razliciti. Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine.2cj. b) sa pravim zupcima. ' --~------~ rug Kinemcrtska osa .3.. c) sa' kiivolinijskim (lutnim) zupcima. kao i cilindriCni. 4. . i obratno.~tih.3. konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i. ose watila se mimoilaze ukrstaju.~ ravan korucni par (s1. a lijevi suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu. a upotrebljavaju se kodvratila Cijese. b) S. d) sa unutrasnjim ozubljenjem A.!. inertKltsKi J<rwovi b.puzni par. mogu biti_ sprcgnuti 1<ao: spoljasnji konicni Pill' (s1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia. f) sa strelastim zupcimn Hiperboloidni ~upcanici (s1. "c. smjerovi fotacije spregnutih zupcanika su istL - a Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za pretv~ranje kruznog kretanja u pravoliilijsko. e) sa dvostrukim kosi~ zupcima. 4. Kod spolja1njcg cilindrieno!. a snijerovi rotadjc spregn.ogu biti lJ1:avi. 4.1.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine.3. Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.2. S1.KinBmttlski krugovi . Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar malog~ zupcanika-~ dodi. 4~3. zupcanici sa zavojnirn (he1ikoidnim) zupdma. ~ /. spolja. kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). unutraliniim -1 spoljasnjim~ ozubljenjem.3. SI..3.iii::. To su: cilindricni. -4. ~ unutra~nji konicni par Csi.

. zupcanika ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar.~T~og. P!t'ofil . " Na s1.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva se napadna linUa j)rofilc~. zavisuq od ciblika zllbaca.linija .mfflU povi'lina (.6.ie dip boka na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima. zupca sa kinem. \1) konicnog zupcallika S1.d~zina koju. Bokovi kQji dolaze u mufu . Osnovllo pravii6 sp1"czan. u pres-jceno.". N()1'lTI. 'POVrSillfl.'Ca. tacki 053 (51.Osnc. a.a zubaca zupcanika Kin. 4. . Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f.obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri bokov£ zuba. Aktivni dio boka zupca . 4. 4. Profil zubaca konicnih zUj:lcanika dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem.snta (t) i zajednicka ~otmaIa (n). ~ . Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc).4)" Svi ~upcl lstog zupcanika moraju biti istng ob!ika i dimenzija. Zbog toga _se za oblik akt~.".ti IH'ofili zuhaca n(JfJ~ I' ?. 4..jcmcni krifg (die). Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju {eone povr§£ne. zupca Je presjecna linija bob.3. analogno bokuzupca.6:4·~{4. povrsina. dijela boka 204 205 .anj~ (a) je . c. b> konicni sa hipoidnim \ zupciina. Razlikujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcduzublfc.3..3. Sprcgnu. Bolna lin(ia.3. odsij.3. U tfcnutnoJ tacki dodira profila moze sc povuCi zaicdnic~a. razlikuie se: f.)~2<!'LGl'vna •'"j ohiljezja. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom. pod-' noini krug (dl ) i kinen.ig (d). 4.tang.tskom pO\T~inOln ..je 8. 81.'.5a). Profil ZllpCa. Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se dod£mica jmJ. ..3.tSl~a povr.fila.1 jednog zupcanika prcnosi na drugi (s1. c) puzni par \ \' j 4.. Noga ZUpCCl je dio zup.t':. Nalvazrriju ulogu pri t(~m ima aktivni dio boka zupca~ jer sc po -njeniu vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom.cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila na druWY. Cla'va zupca je diD' ZUpca izmedu tjemena i lcinematske povrsine...zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca. 4.ts'ki lm.3. 6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika.J. koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na..3. zupctJ 6lavo :rupca Kod profila zupca." I~em"Q·d zubaca zupcanika Zupcunid treba da omoguce ravnom..-t!i{)-- .> r~stoj. 4. Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam iavninom okomito na osu zupcanika (s1.Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri.3.5.5b). Ooh gldv" Eok S1.la. zadnja povrSina je 'uvijek 0'11<1 se b koja je bUia vrhu kiriematskog konusa. Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca.ca -izmcdu kiriematske i podnozne povrsine. Na bokli sc razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca zupcanika.ecaj~ osc spregnritih zupcanika na njihovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa .

dobice se: Ovakav oblik~ClkiolOnih zubaca omogucava l?-Jihovo boi. = const. Sl.se .9. 1 "~>~ Evotventa 2 0. Da bi posto. !nil: zUPSan~a ~si~u~ale su im 'got~vo ~skljuci:u :pr. 4. d. 4.3. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila zubaca spregnutih zupcanih:a. W2 d1 Ako se U odredenom trenutku profili zubaca dodiruju u tacki A.8.e nahJeganje.3.obrtanja 0 1 i o~ dlindri~l. ouda ce komponente obodne brzme u' pravcu zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove zubaca biti jednake kod oba zupcanika' (v{ =.e ~amo na hv~nuu zupcamClI. a bok. fito-' ' b).zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1. \ 81.9). 206 Evolvc. Zupe'. Ako ~z . UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1.iinjenu U inasiIlstvu.t vent~h zubaca..' . evolvemmh . rna. (s1. Profili zuhaca.kra tkotrajniji SU cikloidnih. 4.c _.o_snog rastojanja~ dok evolventni zupcanici dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom pogledu: Isto tako.h lar ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20")..3 ~ld­ SI.sto imaju ve¢e. pred_. prolazi kroz kinematski pol C.N zC postojace same ako zajednick<l normala.1)u profllu pod uglom <X (sta .3...4._. a kod ikl .~entara. a) ev 1" . a to su evalvema kruga i C£kLoida.t'rane. Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4. ~. povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca.. Cikl :.ta ~a . 1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi: zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C). od .3.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih zupc~ka. ~dm prof:l p~~JenJuJe s.p to se maze napisati Niwcdene prakticne prednosti . Oblici profila -zubaca Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo sprezanja.n~obradenim. bokovi zubaca bi zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno uemoguce. v~).3. je .duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa .. 0 1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. Osnc}vno pravilo sprezanja iubaca zupcanika ili Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C dobiva se: r b2 = -2 d. nog profila bokglave ~upeaie ispupcen. S drug~ :. Akp se komponente obodnih btzma izraze preko ugaonih brzina pogonskog gonjenog zupcanika. . U protivnom.3...7. b) ka.eravn~mj.aje k~)trljanjem prave po kmgu.t\l C i O'J. .7). koj. Konstrukcija evolventnog profila zubaca 207 . dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb o kol!:.evolven. .noge zupea izd'.ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata zuba'ca~ bo~ koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao 4. dr r" 2 Prerna tome. Evo~venta nas~.y. stavlja prednost prerna evolventrllm' zupci~ .nto. .b) cikloidni' 0 \entni" Posta je jednakost: 'v~ ---' 'L'.8a).didoidni zupcanici zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1.3.dIU . SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol. kod casovruka). 4.osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure. lJ. izrada cikloidnih zupcania) . Nedostatak <> ~.erno rasporedUj~V~~ profllu zupca.'bljen (s1. prethodria jcduaCina pop rima oblik: rb2 ~= --~ d' d). trcnje .e . d'J.zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos: t = w~ ="d z const.

III" • n~ . .3.3. '11'1" ~ stand~rdni modul (tal. a -izuzetno . l' =.d~la date su u tabelt 4.. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca.015): ':n. -•• 6' povuku tangente.he zupcaste letve letve~ hI'.motl I (". .." . izmedu st~nd~tdnO~ profjJ~ i profila zupcast~ kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa pr~Vlm 1 ~OS!m ZUpClma. N.11. geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Posto je korak to 0= -a.dpaCipaI!la uspostav1Ja .1'.3. . t... zupciin'a (81. Sl. Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnovnog kruga. Standardni pt'ofil za ciiindricne z. zatim II stepena prioriteta. m" V~ visina pravolinijskog dijcla standardnog profila.3. Stem/oit/ni pr-ofl( 51. na osnovni krug i na njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1".1 '2' . 4.zubaca osnovne zupcaste.c:la 4." i iznose: Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti...1. Po =.dardllt' modul zup'eanika . Osnovna zupcasta letva ligao nagiba bofne liuije osnO\. sve velicine kojc se odnose na standardni profi1 imaju index . zbog cega je usvojen kao standardni profil. Sta:n. 6" evolvente osnovnog kruga.upcanikc Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima.alata. = 5'6'. prikazai1.2 "11 - 1/ln.profila.0. _.6' = 6'6" dobij.45°... Obicl1o je flo = 5 _ 300 Nave~enim je. letve za zupcanike sa pravim 4.zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 1 ~ faktor visine pravolinijskog dijcla profila.. dijda standardnog profila.2. 209 ..3) - faktor zaohljenja standardnog profila.3. = 2 U. Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika.015.Tacke N~ i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova.l :208 en pena prioriteta.---. ' Profil .i podjela kruga na vise'jednakih dijelava Iv'.0.-=---1--. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika: Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Krivinn profila je utoliko manjacsto jeprecnik zupcanika veei.lnnj . 1 -.3. h h . poluprccnik zaobljenog.~tI. korak 8tandardnog ... Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im ptecnlkom~ profil zupca bite prava linija. .=. sin IX.mod IInija --.. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom pbvucenom 1z cemra obrtania _normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja (12) OSDovne zupcaste letvc .10..podatu1( za proraeul1 I konstrukciju Obicno. 4. Pre¥lG JUS M.. 2" .3.10..) je modul = 4.) C. Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca lerve odreden je standardnim . pa se iz tacaka 1'. Prvenstveno se ~eba kOrlStltl modulima I ste- je polazul.e v:za.em. prema JUS M.III stepena prioriteta .tl." F" (0." " cos flo cos Po I . ' 11e Korak profila osnovne . 016._- tn = m.2' .11) podudara se sa standardnim profilom.te zupeaste letve (flo).. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi. Na 8L 4."---'.C1.): t~ = cos{3o' til . prema JUS IVLC1.-.profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca osno~<. se uzim..3.1 . 4.5. IT '. Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. Vrijednosti standardnog 'l?o..CI. = 0. Ako se it: ·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s.. 20"-' ~- ugaa standardnog profila.. Standardni profil n = ci1in~r'icnih cvolventnih zupcanika \Srldnja tinija prQ(!£a OSJ'lDrnt' z!Jpcast~ lrtv~ il.11.ti se taCke 1". iz jednacin'e tg tg 0:" :Xo tg 20° = .

75 2 2. na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze.= (1.umijene vrijcdnosti m . i izrazava se odnosom m = t. Dodlf1VanJc z~baca ~ez klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupcanika identican podionom krugu (do)· Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . dt = m (z . Jt t Z =-nl. +'2 Freenik podnoznog kruga (d.6.3.. precnik tjemenog kruga iZJ. Z d. Na podionom krugu.."-_.75 3.25 2.5 32 28 36 5 5.zupcima date BU. tome. 0 = r' z. Standardni moduli zupcanika I II Stepeni prioriteta 1 1. Korakobtihvat~ jedap. Dodirivanje zubaca pocinje.375 1.25 4 4.1osi d k = m (z + 2). Na ovom krugu mjere se: -korak. Osn~ mstojanJe (s1.12.1.3) 'm. = t .· Z. NajccSce je h. ' 50 III r II 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 25 40 45 Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu. 4.5 3.~rabela 4. Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu zupca visine Ilk i nogu zupca h. zubac i-jecino meduzublje. i zavrsava se lstovremeno na citavoj duzini zupca.4). i koraka:. Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa p-:~vim. .J riih zubaca. a odavdc.1.od podionog precnika (do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h t ): Visina Doge zupca iznosi: hf .2. mjereno na podionom krugu.3.CUindricni zupcanici sa pravim zupcima Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama spregnutih' zupeanika. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se: d o ·7(. 4.5 1.~ . debljina zupca i sirina meduzublja. precnik podnoznog kruga izn05i.. Ako se 7.5 3 2.3.125 1.25 1. 4.~-- dOl + do? 2 m Sl.13) iznosi: 1)2 nI. 71:.3.ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. 4. Prema ~ = -----. z. do =. se odrediti modul goto- vih zupeanika: m =---.1 do 1. a iz uslova broja zubaca. z i hk = m.b veUCine_ zupcanika. Osnovne _lJeometrijr.3.) izntc"mava se tako da se. Precnik tJemelwg kruga Cdk ) izracunava se tako da se podionom precniku (do) dodaju dvije visinc glave zupca (h k) : do = Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m.5 Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih ~okoV4 susjed.ln (mm)._ 210 211 .5 6 6.

dene.8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.s :_~ .". iii £ = . 1'(.13). 4. l~jeSenje Precnici podionih kmgova: dOl = 111 .4 mm. 4.4) = 150. Dvostruki !lrenosnik Pre{~nici tjemcnih !zrugnva: 2) = 4 (25 2) =~ d"l = rn (z} dJc~ "'" m(za 108 mm. . se ostvariti l?:enos:1~_ odnosi z. C1 =_C 2 = (0.Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog zupcanika i pocillo:r. Ovdje su: n 1 . Prenosnik sa meduzupcanikom 2 . Sl. 40'.14.io dobal' zbo~ :t. Vrijednostovog zazora odredujc se u zavisnosti od _ modula i iznosi: . Tjemeni. Z~ ..3. Oa bi se postjgao ovaj . 4. uz podatke: m .3) m.13. -- Zot 11). ~ kortkre~~lO:n. z z i Z4 brojevi zut:mca gonjenih zupcanika. tacnosti sklapanja i nacina oslalljanja 11 lezistima. . '-:='-m Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak. 7. Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavisnosti od mod.4) = 4 (25 .?~ z~pcanika n7 ~)i b. Ukupni prenosni odnos \'isestrukog prenosnika jednak jc proizvodu pojedinacnih prenosnih odnosa: I n] =- 1'_~ • Zz ""'. . a r._ + 2) 0= 4(40 +- struKl .16 m . ali mice. Z1 z" = 5 do Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim parom~ veel zupcanik bio bi s . Zl i2 -- Z.1 Sl. II i In. a kinematski prccnik d prenos. obrazac za prenosh _ll1~tS~l ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ..0. Precnici pOdnO:lllih krugova: df1 = m (zJ - =_'. n" sm· " ".4 mm. =--- de d.204) 2.za. modula (s1. 122 =: _!:2.~~~ = + dD2 100 + 160 = 130mm.4.3.(0. zupce.za d n '= 1'Il (Z2 ~- 2. ' 3" 0)1 Be Na 51. Jednostruki i Visestruki prenosi Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika. prikazana je shema dvostrukog prenosnika.!!~ n3 . n.slucaju.t42 Z1 = 4 ·25 100 rom.brojevi okretaja vratila I.4) =' 4 (40 - = 90.3.2 i 1/.:" 4 mm" Zl = 25_. tj.ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz . zupci s6 izraciuju fiesto tanji od sirine meduzublja. Jer 212 213 . klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja.14. 4:3.1 do . 81. 4.ulaizaopstu primjenu krece se u granicama: b = (6 do 20) m (mm). 1-. z. za dvo_ prcnos1l1l( JC p~cnosn:i odnos: z ~"" tl .15..'~ 160 111m.Pojcdinacni prenosni odnosi su.neobra.zazo1'.~~. maz~n.· Posto se kine' .04) m ~ ia obradene zupcc.~~ !! Z3 Usno rastojanje.3.s. a = dOl .J = e . _J:dnostrukiffi_ prenosnik?~ mogu. ~ j ~ .1 0 nos z = WI - --=~ n1 n.ne P9vrsine spregnutog zupcanika. . Zupci mogu biti utolika duzi ukoliko su bolje ispunjcni navedeni uslovi. zazori spreguutih zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li zavisno~ti od. Broj vratila ne utice na ve1itinu prenosnog odnosa. zupcastog para sa pravim zupcima.3. Tjemeni i boCni zazor llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog. 12 2) = Hi8rom.epril~godcnosti profila z~~~~agIO~ takvlm slucaJcvlma upotreDl. Kruzni zazor (j) je razlika izmedu lucne sirine m~duzublja (e) i lucn~ debljirie zupca (s). Zl i Zi) brojevi zuhaca pogonskih zupcanika. Z2 = 40.j = 0.08 do 0.= n3 • 2. 4.:.i.7. Normalno rastojanje dvaju polozaja spregnutih bokova zubtl'ca koje odgovara kruznom zazoru naziva se bocni zazor Cis)' Duzina zupca (b) zavisi od kvaliteta izrade zuhaca.

lpchna dodit dva zupca 8ptegn~tih.'. naroCito autoS1. / I~~'/ Najmanji bro.8.a kao i ulazno ako je. zupcab.. 'z!I =:. pa je uslov za ispravno sprezauie: Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1. Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos. qJ! . Za istu vdjemc zupca~ 1et\. a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran broj vratila.) ]'. zavrsava se.ednak je zbiru stepena sprezanja profila i stepena sprezanja boc~ Kin~mat ski cilindor 8o~no IInijo nih linija: n.3.c.ni odnos: IJ t'1.. DQdirni.\e \e .i [uk· bocne lin. Kod cilindric.Oz ~ ~.3.18. Zl :vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos.ue ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.. Zupcanici sa malim brojcm zubac:a Dodir. vratila nepamn. I S1. dozvoljava malo podsijecanje~ 215 a) b) c) d) 214 .nih f:upcaliika.3. 4.3. a sa prakticno dozvoljenim p.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini.3.16.19). Duzina dodirnog luka profila i duiina dodirnice S1. sto uslovljava. n1 1'1 co:::::: .16 i 4.20). prijc nego ~to jcdan par zubaca spregnutih zupcauika izadc it: zahvata . zupcanik prede put koji it jednak lucnoj duiini n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Podsijecanje.<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Zx ZJ. Dodirivanie jednog baka zl. Aktivlla duzina dodirnice. Zato se. Ukupui step~n sprezanja . malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve.je Savremene industrije.17.ict: udredena je presjccni. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj . Pri sprezanju zubac-.----.15.tve preklapanja ostvaruje se na vise nacinal 81.a tjemenim krugovimu zupcanika (sl.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja. Z"..) 4. Z'1.n£cni broy" zubilca i iznosi ~ za cilindricne zupcanike.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge zupca I \ I ~ .3.ceonoj". smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i korigovanjem zubaca zupcanika.se. u presjeku gdie treba da btidu najjaci. Kod odre(1enog. Kod' cilindricnih zupcap.3. sa kosim zupcima g'rariieni brqj zubaca je manji sto je veCi ligao nagiba bocne liniJe zupca. bro. Ovo je maguec ostvariti sumo aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (fo).ocisijecanjem. 14. teze.l zupcanika i zupcastc letn~ nema klizanja.podsijecanja haziva se gra.i. n.... 4.2to· OdllO~ izmedu dutiJh~ dudimog luka j koraka profila nazi\'a s~ stcpen sprezanja profila (£p): FCJ J.ka .m. lako da su lJ\.. vee samo mijenja smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika.m lackama dodirnice '. Zl VeCi ~tepen sprezanja' kod ovih zupcanika vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad. 4. Takvi zupci ~iJi bt oslabljeni upravo' .H~. zubaca zupcanikasmanjuje. to to nJ n~ n:. a time i stepen 'sprezarija 'profila. 4..9.~·'e1'+eq=~+'!!!. ·t . Pored uticaja ua smjer okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.povrSini~ a. Aktivna duZina dodirnice podsijecanjem zubaca (s1.lpca pocini. dodirni lu.vrstoca zubaca l' aktivna duiina profila.... ' Podsijecanje z.okretanja izlaznog vratilil.18.. 4. doMo bi do.3.3.ika sa kosim z1. zuhaca zupcanika kod koga 'neIDa.)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija (qg). povccanjem ugh do"ciirnicc.da smanje dimenzije zupcanika.4..3.sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. luk bocnih linija rnobilska i avionska. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan.3. 4. : / /A ~// !.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'.3. Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus". 4. 1 _ _ _~. Pojedini prenosni odnosi prenosnika ovakvog tipa su: .= . LUena duiina projekcije bocne liuiie zupca TI.S4 . odnosno z'" J = r'"1_ rt'1.! I i·t- I.a kinematski krug (s1. 4.2.19). nastupa kod zupcanika zupcaste l~tve (oloto) kod kojih prevojna taeka (Ni) padne na aktivni dio dodirnice c.. i smanjenje broja zubaca zllpcanjka.17. ~pn:gnutih Od p0cctka sprcLanja AI 1 \ do zavrsctka ~prczanja C.ubaca ~ prePutonjo vrha zupco osnovne klapanje.dodirni luk profita.e npr. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umetnut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika.3. I. Na 81. Otklanjanje jJoj:.k profila i stepcn sprezanja Aktivll:l duzina dudirll. 4.~"""1 1 (sI. sa ptaviro zupcima: z(I = 17 beL podsijecanja. - e'. 4. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L.

Profil zupca i dalje ostajc evolventni.uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu. prcma s1.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno pozitivnu korekturu.kod jednog zupcanika zavojnicc su desnog. sirina meduzublja i tjemena debljina zupea.3. be7 korekrure-. 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea. zu- E r\2 ~ ! \ Podioni krug Srednjo liniju profilo I \ I \ / E E Podion. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en sprezanja. . 4. Na zupcanicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlYnim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca. m -~ modul. 1 : 1 iznosi Zg = 9. OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc'.igla dodimice ~oc = 25°. Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan . x ~ faktor pO:r1"!jeranja profila. Kod oba nati. Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika. takv~ pomjeranj'e naziva se pozit.21.(zupcaste Ietvc).ko.ivno C+ xm).7.20.razli~a u samom obliku zubaca. precnik podnoznog i tjcmcnog krug-a za ir.3. 216 i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih dijelova okomito na OSll. x .3. Na s1. 4. zubaea. pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao. jer se osnovni krug ne mijenja. gdjc je. Kod l. Osim toga. ali najvise do iznosa koji odgovata' 'broju zubaca z = 14. pomjeranje je negatfvno ( . a srednja linija profila . prevojna tacka (N!) -ostaje izvan aktivne duzine dodirnice. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi l)ostepeno u zahvat. 4.upea deblji.10.3.osnovne zupcaste letve. Cilindricni zupcanici sa ~osim zupcima_ KO'l"ehtura zubaca vi~si se pomjeranjem profila.graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea).23).3. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj. toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika Cst 4. Sprecavanje 2. granici broj baea pri prenosnom odnosu i =.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade . vidljiva je. 4. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima sa minimalnim brojem zub.3. 4.agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto.: n = 20°. b) sa pozitivnom korekturom 81.e' ne sman. 8tO predstavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja.sa tangentom na podioni krug u tacki C.1b). 217 . -8 sn'lanjuje se: visina noge zupca.22.l1oS 2 . 4.3. a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1inijom alata . 8to je ugao dodirnice veC:i~ to je veea zakrivljenost profila zupca.2. a aka ~ zupcasta letva primite sredistu zupcanika. Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro. Prevojna tatka (N 1 ) podudara se sa tackom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1 1 ). c1()bio bi se stepenasti zupcanik. Zmin =.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima. a korijen :z. krug Sl. a time i stepen _sprezanja. ow metodu nije moguce primijeniti jer je standardizovano et. a kod drugog . Poveeanje ugla dodirnice. 'P6vecanjem ugla dodirnice smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje. 4.20).3.i se u skraCivanju _ zubaca veceg zupcanika.3. Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu ~ X' m (s1.lijevo? nagiba (s1.ap bez podsijecanja bob.na 'pomjeranja podioni ktug i korak os~ajl1 isti. Ipak.xm). Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se. Na s1. 4.

~- 307.3.). visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL). kori koja je otporna na hahank. avioni. Ovak".9903 5·61 Sl.9304 . Kou ZUpeal1ika sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo.Cltavog z~lpca.3. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika.' obrnut.9 (rom).2.u:nj:rene brzin<: i V~~H optcreccnja . Za veta opterecenja". riu 8'-..gova: dki.9951 "mm). u jcduom trenutku duz . .necistoj okolini.upcim(l.Se lcgirani eelici koji ~e tcrmicki obr~duju (cc~entiraju.______.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. cos.'". Grafit se utisnc u pcfre bokova. pa jc time jace optcl'eCcn. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi umjetnih sllc)ia (ferol:el. y • 218 219 . fJ 0 Precnik podnoZnog kruga: 4:3. Osno rastojanje: 19J..ri zupcanici su podesni za rad u . U pocetku treba zube ~anko namazati.uj~ od konstr~.NI -.9 Cmm).mik 2 I Osno rastojanjc zupcaniku': a d~. Kao posebne prednosti ovil~ materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez. Kod zupcanika sa pra~ vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu.: i '51. d f2 ='du• -. dQ~ 1..tekstilnog tkiva.~ kill snaga. koji su slozeni j:.inu.22. taka da se .9951 +. Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje vel. d G" df<2 C"- -+ 2m" = t91._-=.iba zubaca 0.11) In = t .---j' . ' . taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre. Smje? na. masine alatk<. jcdan od spregnutih zupcaniku.. J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva. kalc i s1.23. UZ podalkc: z) Jl'. drugi kraj zupca prema. t~k..o da se dobije uglacani bok zuba. a sve greske u koracima ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika. R:: Precnid podnoinih krugova: d.8658 ..cionog cclika III celilza za cementacIJu. Pri tom je pravilno da veti zu~canik _ bude od nemet~la~ a inanji od 111etala. 4. Z~ . -"-' 249. linije dodira bokova zubaca su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku.5 mm. A1anji zupcanik obieno se izraduje od kvalitetnileg muterijala~ jer je cest:e II zahvatu.9903 = 307. cos fJ 0' prccnik 'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog.41lt n 191.l.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda. ::2 = 61..2" 5 ~ 318 (lllm). [ 0.2. Kod utnJetnih m.4' 5 179.4' 5 ~ 296 (mm). a kod zupc~ spregnutog zupeauika prOCes je. Iiv. zbog cega je napoll sa\'ijanju ~U~ bueu' manji.:...ala Za . :La \'elike obodne brzine. 4.9951 ~ 250 (mm). Za male hr. Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima n~d zupl:anicima sa pravim zuPcima ie postepenost sprezanja zubaca.8658 + 2· 5 ~ 201. 4. zuba. meno na citavoj duzini zriPC!l.ubaca.slojem grafitnc paste.vanje bukt. 11ozi. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima neeujan. Ubla7.<J.pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri. Kako je (iz s1.9951 . zahvaljujuci liveno.i normalnog modula: 'desna zavojnica n do='m'z=--- rtl . Dtpornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. 211/" ~"' 307.im 2. upotrebljava se 'celicni .8658 . Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja. ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u ubl~_ zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori.dot 2 2 cos fJo l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine cihndricnih zupcallika sa ko::.3. Materijal za zupcanikc Precnik t..Precnici tjemellih kn. W7.zupcaJ::ici .dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog kraja zupca od glave ml. .emenog kruga: zupb:.2.11.4Jtl" =. Z Slicno poredenie moze se iz\"rSiti.. cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . bakelit. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan. umjesto livcnog gvozda.!dan na drugi.). novotcks itd.. drumsku vozila. Kod zupeanika sa pravim zupcima. md tm je tih.se izrad.l. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju . uko sc prati optcrecenjc z. otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja. gotovo 51.l = d Bl - 2.). namocenog u umjctnu smolu. tijeva zavojnica Rjefef/jc Prccnici podionih krugova: 5·38 191 J{658 <mm). Pod pritiskom'u zagrijanom stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Sa ncobradenim zupcima.

a u. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT. Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G. Norma.3.3.3. obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone brzine (WI)' Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima F~ = O.--r-' A I ~ t-. 4.. 4. 4.4. sl. B I I Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku. zupcima 220 221 . Prema tome.~. D I J -- OJ - t:::= PresjekA-A Sf!.lna sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P.J. CT IF . Obod~a sila iz.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V).~ 2i\101 POI .3. Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F.--. I .24.12. njihovo djelovanje se manifestujc u. 4. 4.ugaone brzine (w 2 ). Nakon prorac-una sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj ravnini(V).[kNj.) moze se razloziti no obodnu (P a) i radijalnu sJlu (Fr)~ (s1.) i teZine 7-upcanika (G z )...rovi su im razliciti. vcrtikalnoj raynini prems dolie.. doz 2A1oz 'T / ...vijek su usmjerene ka ce~1tru obrtanja zupcanika: 1 S1 Fr = Fo tg '0: [kN]. cenja ~atila SI.ma opferecenjct vratila I1 b) Sl.25. a smj{.'... SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. ()brtnog mQmenta: F" . I-- Na s1. Obodna siia na gonjenom zupcaniku (Fo~) ima smjer. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro) koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca.'. ".25.l zupciroa i sheme optere .3.~4)..3.

) Z<1\'iS1 {lei smjera bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja zupcaniktL Sile na zupcima prcnose se na vratilu.27.kosim zupcima. d()/2).3.:" .3.') i radijalnu silu (F"): F... 4. s tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih konusa CRe! i Rc2 )' Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama: odnosno gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. normalna silaFI/ na zupcu zamisljenog zupcanikQ.= OC .3. Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na vrhu strelice. fiktivni zupcanik (presjek A-·A. 4. izvodnice kinematskih konusa. IZ' 51. Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom zuba. odnosno . =--0 Razvijenr dopunski konusi F . tg IX".skoj osi 7. osim toga.. 4. a.1e) i strelastih zubaca (s1. a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika.3." tgxn = -~- F cos(Jo tg 0. Uglovi kine~atsi. S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom obliku.3.· 4. razvlaceniu. "izlaie vratilo pritisku.27).-----l---. SHe na strelasti-m. a uz to. Smjer aksijalne sile (1~.ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi s1. 4. \ \ / F" ~ Fo . Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja (vidi 81.3. razloziti na obodnu silu (Po) i aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta (Mo)· Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radijalna i aksijalna sila: \ \ Dppunski konus Fr = P. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje-nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1.. Kinematski i dopunski konusi konicirlh "zupc~nika Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsjecistu osi konic11ih zupcanika.Kod cilindricnih zupcaizika sa .26).3.27. .3.dh konusa ovise proraclUlavaju. Konstruisan. . 4.:upcanika. obodna sila naprde vratilo i na uvijanje..3. ---.27). . Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo..13. Sln U2) 2 222 223: . 4. 'zupzista i konacno temeljc masine. 4. gdje jc --\----- -. SUa normalna ria zubac (F~) maze se.26. Aksijalna sila (Fa) savija vratilo (momcntom savijanja Fa . Izvodnice dopunskih konusa (R c1 i R c2 ) okomite su na.ugao nagiba bocue linije zupca prema gcometri. tg (30' 2::::.:.3.e profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika. sa pravim zupcima --.. Sln () 2 1 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega . Po . raste i aksijalna sila koju moraju preuzeti lcziSta. dalje.25) moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P.1f i 81.f-. to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa (s1.~-~ Y / 0 4. -d" = -o-C. 4.. S1. 4.3. slijecli: dol . s1. Ove sile optechua recuju vratiia na savijunje. le-. Konicni zupcauici SI.5b). zupeanika.

z.L -)-2~smb' .t". . jer se mijenjaju mjere popreenog presjcka duz zupca.2c i s1.pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para: w. =dm . Q.3.zini zupca. 4. jer joj je kinematska povrsina u obIiku ravni. Precnik podionog kruga: do = m . 4. 4.3.28.3. Spoljni i srednji modu~ konicnog zupcnnika nja pO. 4.30. 225 224 .l1lije81.3. Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de) podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do). z. = sin b.29. Ima istu ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupcanike. Tanjirasti zupeanik usvaja se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna d. Prema abliku bocnih linija zubaca osuovne zupcaste place razlikuju se konicni zupcanid sa pravim. "'n. w. -4.: NajceSce je 01 +b = 90 0 . Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni. 2 Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu) i ne mora biti standardan.nastaje kad jedaI? od' zup~anika postane "tanjiras.3. kosim i lucnim zupcirna (sl. = d" d" sin b. z.2 l' pa je modul:- Na 81. 81. S1.28).3.' _ .Z9. Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti prema slid 4. . c. tj..30. Geometri.3. Osno\'na zupeasta p10ea jenajprostiji konicni zupcanik. . . pa je tada prenosni odnos: Poseban.sIuCaj .28). b) kosi. 4.ske mjere konicnog zupcastog para. 4. kad je ugao kinematskog konusa 90 0 (vidi s1.3. Madul zupcaniku kontinuirana se . prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun' geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu. A' b. c) lucni zupcasta ploca.-Citavoj du.

ish. 4.3.bilo ispravno.3. . njihova vratila medusobn~ zatv. tgyo = ~. trose.3. aksiJalni korak plliu na _POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n.cilincJrj.nim zupcima shcma nici sa zavdjni. . pri malom' prenosnom odnosu i malo.s~ teorijsld u tacizi (kod cilindricnlh zupcallika sa kosim zupcima po liniji).---.araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). uglovi nagibfi bocnih linija PI i _R. a. puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral.zupcanik gorijeni elemenat. . se za velike-. Puini zupcanik irna ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka.3. Zl -"-- gdje iG_: $_2 -:-:- tal' = t02 ~_1n '. '1. 4. 4. 4.moze se' 'odrediti kao i ug~O uspona zavojnice vijka prema obrascu: " .ca.. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno ncpokretan. Prem. SI.3a i s1.a tome.Q. L _ . za dva koraka _. a puzni.. Upotrebljava. prenosni .32). Usljcd zavojnog kretanja zupca po zupcu. Zupcanici sa zavo. pa 'je stoga stepen iskoriscenja relarivno mali (rr ~ 0.etkom.i. Najcesce je puz pogonski.14.. D~~ bi ~prezar:je -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka. zbog cega se brzo. 'obrce se i puzlli zupcanik. din' n gdje je-. 4. Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do.4. Primjenjuje se za prenos obrtnog~ kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze.ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice. pocetaka 'puin broi zubac4 puznog ztip'canik::t. ruZni parovi: a) .] 5. brzini (najcesce za pomocno kretanje.~ Wl ~2 n1 Z~ =.m zupciroa primjenjuju za prenos munjih snaga. .3'.32. Prexna tome. puzni par redovl'io nidi kap reduktor. CilindriCni zavojni zupcasti par iroa zupce sa isrim -smjerom nagiba (lijevi iIi desni).3. PiJzni zupcasti par 'bro. 4. Kod ciliridricnih Zupc311ika sa k_osim zupcima smjcroyi nagiba zubaca su razliciti.92). .31). Pui iUl<l ulogu .3.4. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od -smjcra . L = '$1 • 'ta~ ~'koral!:: zavojnice puza.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimoilaze (s1. .odnos. . Zato su zupca. . upr. ' Pre:jekA-A 51.1i cilindricnim zupcanicima sa kosiro zupcima. Qvi nuvoji su samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza.7t.30"-.. ako jc puz sa dva pocctka. .ti zupcanici LJpoti'ebljavajl.~ _b) glob6idan 226 227 .12 Zl q. ali se bitno razlikuju po naCinu rada. ne moraju biti. Cilindricni zayo.. itd.~.3.pojavljuj_~ se klizani. i = 5 do ge) pa i znatno vise. 2upci' 'zayojnih zupcanika dodiruju. Puzni parovi Pu~ni zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. kod mot01:a SUS). puznog para bice: . Za jedan okrctaj puza. Ugao uspona zavojnice puza .31.'l podionom krugu (tog):c .prenosne odnose.c dui zubaca. 4:3._ 81. a ugloyi PI i P2' rooraju biti isti.ako je pui sa jednim poc.. Prema obliku su slicJ.3c i s1.33. z =.-=-.jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka.

.(oaf •. Zupcanic~ izrad~lli livenjem 228 .. (:...3.1220).ev. •• 1.e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju glavcina. u praksi se pretezno primje- njuju prenosnici sa dlindricnim puzem. b) sa otvorima b. cijena ovako izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno. Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama. Navoji globoidnog puzabolje Su priJagode ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza.34)..3.Ptizni zupcanik se od li~ venog'gvozda izraduje za. '<I" I 1': In . presovanjem. Zupeauici: a) mali.io zupcanika se obliku. t flv' :rik "10m d. 7.:ntf 0. pa se u tijelu zupcanika predvida. 4. Medutiil1.· ./. D. puzem podesniji za velika opterecenja.33b).3b ' b. 4. a nakuadno' se vrSl. : I.:cveoma tacnu izradu i sklapauje. S obzirom da globoidniprenosnik zahti.3. a. 4.4 c.36b).37.rucni pogon.idul SI. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem. in.vratilom (s1..5 m . d .35.35a piikazan je~ oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu podnoznog precnika i precnika vratila. 5 .obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje. a Zft teSke uslove --.0745.. zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine. . tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina. ~ . Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i zasehno. koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i 8tO je izrada slo:icnija.3. -tlg "I . C. Na s1. 4.3. obi¢no od boljcg celika.(:. od celika 1egiranih hromom i manganom.. 4. S1. : t " b..16. aluminijumskc bronze i od plasticnih ma.:.upcanici se izraduju izjedna sa . 11: ~ .. manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. <(1.3. 4. " i I 7~ tj~ '//E .3. zbog toga 8to se matcrijal za zupcanike. ~ .35b zupcanik kod koga je.33a) i globoidni (81.36. Konstruktivni oblici zupcanika Oblici zupdmika znvise od~vise faktora~ od koiih su najuticajniji namjena. PuZ'se redovno pravi od tvrdog cel~ (najceSce. ·2 OIl' • (/ .4a) prikazana je prim.':J4 -:M6 ".. Zbog toga je prenosriik sa globoidnim.(. . 5. diska i glavCine vrsi se zavarivanjem (sL 4.m.3..36a). matefija} i naCin. d. Zupcanici od celika v~cih dimenzija: a) kovani. 4.3. . Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem) kovanjem. • . b) vare11i -'T-~" .. ICO. a na s1.3.ena puznog. 4.. I . tijc.u otvori za smanjenje tezine.. disk (iii raod) i vijenac (s1..od fosforne br-onze. a spajanje vijenca.3.zupeastog para kod reduktora. ova nizlika vcea. SI. Kad je razlika izrri~du podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ) mala.064:. a za trajni pogon i vece brzine . 4.Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilindricni (81. izrade. Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece.3. Na 81. 4. . 4.·1. .34. 0. SI.8) d b. 'b.

. 2.·Q./30 i_~ 231 . Kontrola spl'ezaZa CL. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet prenosa~ odrcduru se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.-/Om m.r.NI.. Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So.a obavija se pojedinacnonJ.zubaca . .=a3b zupeanika obicno izraduje od legure s. 'a utvrdivap. Mjera prek. oaredenog. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.rnika'? -11. prikazan je konicni zupcanik od celika~ oblikov~n kovanje. 4. 12.). b) podderum vijcima 8. (f. odstl.2 do m' If! 'lim '1'-m za m_J2mm EkY>jrupa. cilinddcriog zupcastog. 1.. Bro.41.38. Etalon-zupcanik mora biti izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu-panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja zup. zup_canik. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.o~nika'? 10. Kako 5e iZI.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima Dkretaja.1panj.. Mjcr3' preko zubaca ' ZADACI 1. Uobitajeniji naCin .. liZ podatke:.' mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul.VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1.: sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji zelirno komrolisati. veza vijenca i ti. Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima.ol~ debliine zubaca je indirekt:~l0.39. a . na jednom.6. SI.para sa' kOSIm zupcima.canika koji se kontroliSe. Sta je prom cilindrjcnog~_ 'il.18jd (/. mn = 5 mm.37)~ Na 81. b"QJI> I '(LU)d '1~1. 4.sa vratilom U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola zUpcanika. 4. 4. zul)acl._ mje-renj'e preko vise zubaca (s1. Konicni zupcanik SI.3. Zupci puznog zupcanika i_zraduju se' metodom relativnog kotrtfg={16. '1'5.ul tog zupcanika? 81.3. zubaca tog zupcanika iznosi z. Stu JC .•1. . ·Za direktnq.3)d vorn se vijcima) prema s1. Puz se nUJCCSCC izraduje izjedna sa vratilom. dbieno' glodanjem iii renrusanjem. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.o zuba~. Kontrola zupcanika Netacnost izrade r montaze zup~ Castih parova izaziva nepovoljna opter~­ {:cnja.1J1jerenja_ne _daje..kontt.40.upcastog pr<:n. vibmcijc.acunava preno'sili ocino~ trostrukog z. ri.mjetilo. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi _-p.= vC?:a.a prema medusobnom polozaju osa vTatila.kll.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9'. Kojc Sil OSl1ovne karikte. 43. boklwa preko.e izvo. PI'I'ANJA 1.3.lizroka. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti. niem daje zbir:na 'odstu'panj~ spregnutih zupca.!"). = 28.a" a.3. _hrqja .38.40.mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu dle =.dovoljno ppuzdane rezultate.2R. _12 SI.41.re~nici? 9. ~a mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika..39). kontrolom.3.>aca.-' (W) je rastojanje raznoimenih. 4. sum i zagrijavanje." Po""'" 20?. Koliki.. 3.napadna linija. Ovaj naCin. pa u tom slueaju pm i. w 43.direktn'o. za etalon-zupcanjk~ 'j s1.je mod.3.ni. 4. zO SL. zupcli~ ili indirektno.vijenca i tijela: a) uvrtnim vijc~ma. 4.. Pnz.. vratilo Cine jednu konstruktivnu cjelinu (s1. ':.a i. Sta je stepen sprezanja? . 120 rom.. Posto se vijenac puZnog b. Izracunaj geometrijske veliOne.Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine? 5.2 = 50.. .m. Puz izradcn izjedna. kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte i podione aparatc. ~. Kako je izvrsena podjela. Stu je -niodul_zuptinikai ' pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstupanja i kont1'01u zupcanika sprez'anjem. Pored slike su podaCl zu odred1VanJ~ konstrukti~nih dimenzija.3.("mjerni bra. ha konicn?g zupcanika? 6. z~ -= 20. aluminijuma iii kalajne bronze.8)d nallja. koja obuhvaw: 2.koje se naziva modulno rrijerilo. .' ril<..ela puznog zupcanika iz/.? 4._ a sta dodirriica profila -zubacar 7.ni zupcanik .5<f zo ri·' a.3.ristike zupcastih prenosliika? 3. puini toeak 99 zubaca. a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama.17. mjerenjem prek(} vise wbaea:.

4.cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka? 14. leojj obavija --. slabijc. uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. 4.. sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t nih odnosa pri manjim osnirn rastojan.4...<L$_~ ()J. dok pljos. . dok se pl)osnatl kais In .1). J ace z[tegliu1:Lilio rt?!!?:.4...preklapanje zubaca? 16...~ iemcrliCf7. (s1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika 232 . __ RadnLkiil<jr~ha Q.-'---'- - -- ------.'pQy'~s-ava - duzina dije1a remena. a (sL 404. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI 4.$.!) --L..4.~:.... n. IzraduJu se kao beskrajUi. ~_ Remenski p:e~osnik' sa~!QjLs0.ic~-.-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc l'astot1~­ vr~ti1a.C!~TJ"gli 4.§!"_~~UuiCin. 2 ~Ptl~~--~:::~. Okru¥li. .) okrugli.i ~rapezni r~eni ~rirujeni~?l~ se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\ ~t nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen.. Ole Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .}!~J?.~r~m~lli. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa zavojnirn zupcima. / 18.tmj~. 4..!~_f!._~lg~odno~ krak~.dodirivanjcrn ~emen trosi i sto se.:~.zauz4n. zubaca? ' 15.:tenice-$1:¥4tR_tt~Jli£Js. . osobine i podjela.4. 17.a.~--" SI. 8ta obuhvata kontrola zupcimika? . do udalien'--%l1~ 3~ . Sta jt granicni bro...' . 20.s.1.oni_cnu_:remeni0J. rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags.~~---'-----.. Princip rada.') uj)l'a~v PUo. 4.ljno __Q.~~iYJiQ~~L. c. 4.?). ci.: ' primijeniti i za druge oblike prenosa..Qj~ rnorl1 biti _dQYt). rE..gD._?~.d~i~ omogucuJe da prenosmk.vecanog savijanja~ SlUanjUj~ sa- S1.-najeefk~e--ocl·-pogQlJ'§l'.~~3X~m_ffii_C£LPQkrelle_x:eU1.13. dok se trap'" " rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga.. ~-. r:tapeznih. ~. 1M I c. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra. radI hez Jcdnog remcna. remeni prenosnicl mogu biti: oh reni.1.ren.4. ' ~tO_~ ~eCni presiek reme~~<:~. d. ..1~~~. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati. b) trapczni. zbog po."'-.~e pri velikim brzi~.J~~. .-=-1c_m_en!Lt<:E_<:?!?E~~~~]:_f±.I~?:s>?_~nSf!2.. -----'" remeiii~u. b.! 4.p---2KQQ. . Ncdostatak ukdtenog prenosa jeOS~ tome sto se.~fl-~ naziva se radni kmk.-­ nj~lJLrrp-1Cl1a-suzm~£<..2."-CJQ-ID_~. n.2a..JL12~i!9Jnik. b. .Q. 4004.2d). rcmenice.$l.L_1?~~~krajnog -pos~~nika_. Stainost prenosnog' odnosa postlze s~ pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.!:_~p~~nf. d Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila.nati spajnju naknadno. Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine tnipezi1hn zlijebon1 !" nica.a. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika? 19.~.t91!ti:__~_~r.ima._ .~l1:.~enov? mo~e biti viS~ na jedno~l prcnosniku (~_s).:. 8ta je standardni profil.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja.. sto im omor.4..vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.-r~_ce. " {)-l' OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .9Jjl~ .. 'Kako se odstranjuje podsijecanje . a ~abije zategn~!Lcli~u_~~~~_191Q~4k._lemen ce prirnorat!. _. _l?ovijani~m.~lJ_k sl. C.i!1_~n~ _ i."'_./Pri tome ce omij dio remenu' kol[nalffiZl~iia'-p'ogonsku remenicu biti jace zategnut.a___ B~f'''''' ~~~!.l:ljene~J:~m~_.1.'?:. c). a onaj koji silazi sa pogonske remenice..

--'5 puta_veta. slo. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a. Nekoliko.Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i re1ativ!l/~. Remenovi od' -svile o~li. pl'em. b) poluukrihen.~~ b. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik. (natapa.tna!lje jZdr-*ljivi. (mje:re'u mm) . Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena broja bkretaja radne ll1aSine.polia:nidne tr:. zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti remena..4. Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan pritisak na renicn.1 mogu raditi objema stranaroa. ' U tabe. savitljivi i trajni.eraturi. nih'. ukrSten.ajsa je 2. Pljosna~i ka~si Tabe1a 4. Rcmenovi od pamuka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se. a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc. date sU._tkanine.tiJu.4.ipi: - . -jaCine. Osjetljivi su na vlagu i povisenu temperaruru. pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.ecav_uju Qtpqrnost. tekstila i vjestackih matcrija.uje primjena ukrstenog prenosa za < IOmjs. zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama prosj~cne vlaznosti.tunja i pri manjim osnim rastojanjuna.3.e + 0..:-_5 mm~ a kaisnika l-'J'_mm'. . Pd to~e. DozvQl!.od. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru. a rjcde i od . Z3tO se preporuc.anih (tekstil- nih remenova i ~irine remenica.4. .4.eno odstupanje sjrine J. (na. gumir. e) sa zateznom remcn1com -v njego.. :. _Ces:ru ptunjenil imaju' rern~novr iztadeni 'od' g:uJ. Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena) nn drugi par.' u zav~sriosJl' od' ~irine. zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od .UUom~ a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ~ovisenQj tempera~ .Ue' s~ tekstilnim Ul:oSJ.eva tekstilne.4. od koinih.! TutU.1 L Debliin~ u zagradama. svile i s1.?lag~ .i'-d~bljine koznih.gume iIi tunkih celicnih ti:aka.5 fl1m. .. ali SU.1 impregnira se gl.otporni su na.irnpregni234 81. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja. turi\. 4.ceSce 'patnucne'.1.rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme-nice.. l\tlaterijal i dimenzije remenova Napqmene uz tabelu 4.4. J) sa s(cpcnastim remenicamu.e -predstavljaju debljine :dvo~mukih kaiseva.Ii 4.v vijek trajanja remenu.:_1' 1:emp." Prenos.' vlag~~ im(iju . Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije rcmcnice. Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka.. c) sa sporovoddnim tocizom. Vr10 su savitljivi.koz-. I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni.miran h9d .4.a.2. 11Z :reme~cu.4. Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j. . $1. Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc.ati remenovi izraduju sc od koie.da zbir precnika spregriutih stepena bude konstantan. l:Jljosn.1. Znatno BU jeftinUi. Ovi re~enovi .za kozne kaisci..standardne sirine.kuju se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4.ak~! b) _wcni' liloj -od 'poliester':"uzadi ~35 . 4. Uslov za korihcnje istog rcmena je.tdm fer su znatno jeftiniji. ~~ic. od ostalih. 2. kudjelje.'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov.'_ st'!_ -sk1.

:~ . 4.ce izraduju od sivog liva (s1. Vucni sloj -sa radne strane preSVllc. ProfH klinastog remel1a SI. za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl (najlon. s' obzirom na tip i izradu. 1--' .4.~~?:::~. stroju. Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i standardhi ugao profila T . 4.4. !p . 18) i ce11cnoll' 1 Radi sm:mJ·euJ'a teiine.pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena. llsvojcno je Sta d'. pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila. te ve1iku otpornost prema habanju.:~) 4. 4. remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i o d aI'" l\'a UUltlU_ jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih limova~ Na remenici se razlikuju: g-lavcina.<. To zna~i da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju. 141 s1. 0 2 . <.ltUt10 Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.. 'smjcru.· 236 237 . orlon i s1. Tarni slo. poliester-uzadi.4).7. . Visoka cvrstoca poliamida. ugaa pr?~iia trapezn?g reme-na ie fJi = 33' . ' n .4. Remenovi ckstremultus isporucuju se.=--.4. Strul..7: du pri radu 11e dode do zaglavliivan')a renwtJ .= 40" ± 1" Csl.4.~~~ :'~YJ\. remcno'm ekslrcrnulrils ' Rcmenice se najce. preciznijih pogona.smjeru. 4.I' \0\ \ kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom. R.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije. Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova u zijcb re01enice.iven sIo. povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja.1. S1. slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce). To su viseslojni pljosnati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill.C (51.4. sto mu pelU en Se izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. 4.\ dobije se: tge. 2F" 'sin j-.4. oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom. perIon.ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" . Pokrivni.0.4.:/-~~~. a krut u popre!=:nOlll. Poliamidni remenovi otporni su fla haban. (2F .--. 4A.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke mogucnosti njih6ve primjene kod: pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima. rckonstrukcije. Za 8pajanje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.5a dat je prenofil1ik sn~gc klinastim remenom..-= . -< tg. a sa druge strane je pokr.gWl1c protka~e'pamucAko se u gomjo] jednac.lJlo . SHe prl prenosU.. Na s1.e i agresivne materij~. a oa s1.. • u. tr rcmenom apeZllilll. ovecava. u sirina111a do 1 200 mm i ieljenim duiinarna. pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja.6). R.3. elasticnost i savitljivost.smZ~ dobije se jednaCinu: 2F" ·It. ' Fr Vueni sIo.8\ r remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa remenol~ (~Old \ 0. 4. na pogon mirn ekstremultus-rem::nom. mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn pogon ekstremultus' remcnom.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. cos "2 . a malu j'stegljivost.ci) i vijeIL.zllom. sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.! z ('. Imaju veliku cvrstoeu.3Yl!l&m~1!!£. iroa.' a' radijalIla sila Fr = 2Fn -. koie (s1. gdje se 'traz.).en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi protiv klizanja. koja im daju vecu moe nosenja.Udl f{J=40e± J~. je'tailak. 4.e miran rad be'z titranja.Od vjeStackih materijala. gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. 81.b) .:: t g z' 'I' 2.6.\__~'~ V\:{/. rp rr odn .i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1.em od specijalne tkanine iIi kromove nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa. pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke. rn biti manja od radijalne sile (Fr ). disk (iii pao.~_::~::=.prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis. i najveca tacnost prenOsa obratanja.-a prosjecnu \'lijedno~t koeficijent~ trenja'p. Izraduju se Od. . cos !).r N1 } ".

60.~e-Jije 239· . b) sa dva reda paoka b..4.-']00 so:. a zatim se .8 Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko.8a . 4.8. Akoje precnik remenice ispod 300 mm.4. lijepljenJem Na s1. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: . da bi se smanjio otpor va'zduha.l0b ima ~imel1:e uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena. -jer su brzine pri kojima remen radi relativno velike.4. 4.2)d s=~+ 3 mm I' 200 '. Osnovne dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J. Oblici vijenaca klinastih remenica. 4.12).10.4. 400. 71.150. 233. 112> 118. traku izvodi Be: lijepljenjem. 4. koso zasijeku (sLAA.· UJ "o.u Ijepilom.11). 4.a) sa dvu. a S1.265. raoCi su najccSce elipsastog poprccnog presjeka.4.menova Pijosnati remenovi se iz._ zIje. 25. Spajarije remena 'u_ beskrajnu. vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje tezinc.ste . Nomil1ulni .la .<Q018 8-: 1. M~ 4.9. sastave na odgovarajuCi naCin i . 600. Stepenasta klillaH sta remenica S1. 132. 30. 67.. 100. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijencemod presovmlOg cdicnog lima. 40. 63."=QBh h '::'. NaNni spajanja i ~atezanja -~c. 4 4. JUS M.e l'cl}1cna pri radu. 450..10. 1S0. 106.4.ini remenovi.4. 85. lYO.OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan. 75.475. Krajevi rernena se prethodno. l'otcrtuni precnici imaju prioritct.355. 425. SI.300. 23.racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne.212.1b+10mm o.ba~ b) sa jedpim zljebom i limenim ulokima ' No.250. ulo$ti. 500. Zasjeccni kra. 51.160. 630..C1.125. Su._ preroai.8~ Remenicc' ~a pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka. 4.u obliku trake konacne duzine koja sijecC' nu potrebnu duzinu i nakon toga_spaja.reUlcnove (£l w) pre-ma. 4.raduju . Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi vijcima.170.8.povrsine' obrade grubim brushim papirom i oC~.. 80.4. 2B.. 560. prema JUS Cl. limen!.9. 53. 530. 45.224. 90.280. 56. 4A.375.315. 50.236. Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa primjenJ'~ju se stepenastc_ remenice CsI. 710 . Remenica'na s1. &1.. se 51. 200.4. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica.stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.25 a dg ::(1. 2500 lllIl-l'. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije.ce1knom cetkom. u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11Cnieu za pljosnute femcnove. 670.12.253 iznose: 20.evi remena se zagriju.

vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. ' Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega .~;poveca, koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i puca",-.P~rastom _brzine J~iic~ j:)ojacavaju se sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060._ _,min-1 ; L~n~tom, pren()sniku potreban je nesto yeti period razradiva~ja U odnosu na -druge prenosnik? -_ _ --, - . ,

Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraSp.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).

Slobo4nikf~ i~ca treba--qa bud_e'isl-~6d-i-~dnog-~aka (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,Sl.

4.5.4~ ~PQljasnjJ

; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih ma~ina (*om:t)ajna:~:<trak­ tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih ma.sina, ~tt;kstilnili IDaSina itd.

Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C i~-':aduju se u _cetiri vari~anJe, i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;, ,~
Spojni ffanok tip A

/!¥i *'
f""7'-------!'

h

:

clanak

SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak

Spop clanak
tip B

Za pren()~ ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi , land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli, cahur.asti, svorn£ i zupcasti. ' Valj,kasti lanci, izraduju se kao jednoT~dn~· _ (s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni (s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be i~' Clanaka' koji 'se sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a _ (l), :\<;.poljnih plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4) i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na zadatak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i da prirni povrSinski pritis-ak u dodiru_~obr--' 81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ -'zui . lancem -ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto predstavlja o~novtiu prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

Spajn; llanak'
tip C

Spojni , elanok
tip D

i,hi

)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci

~I
L

1. Spojni danak tipa A ,---. za lance sa parnim. brojem clanaka za korak h>12,7 rom. 2. Spojni Clamik tipa B - za- lance §3 [parIum bl'ojem clanaka za korak h >"12,7 nllri..'
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.

h.

c.

lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm. 'Posto su _spojni _~lanci_ tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ~-toga, ,zahtijevuju

4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.

r

Sl~ 4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni

k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin brojenl clani)ka.

242

243

Cahur~sti land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih 6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja k~i­ zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -

redni.

~vorni land_(s1.' 4.5.8) sastoj~ se ii vece~ broja~'pioCi~ ~~~isobn~ ,'spojenih ~Qr~ njaeima~ Primjenj~ju~se'za male,:.brzin,e i_mala opterecenja. I~raduju ,Se",ka0J:dno...
,',
(,

,

Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica"":'zupeastog:'ob$<a- kQje~iahvataJu;' zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od spa~danja ,sa lan,caJ,1ika~' _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e s ob;e str~e lanc~) Hi, pp_.sredini....U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci su tezi, ali im je rad niitniji.
, r

.:--'

.

...

'

"',

,-

Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{ su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i sv~oj ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani lanca.,_Upotrebljavaj~ se_ZB. grublje prenose, kod poljoprivredriih ID,aSiria,-~, .rudaistv'ii' r~~

·1 .
2

I

....•..

,

-yt:l$_~_$.. '. ,
T

Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land

~
.~--~'~.
c-~~--

-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.~.1O. ,Ev~rt()v ,~~tnac

4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na. koje se'narnjeSta ~anac. Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10,
~~~=~

..

..

.

...•

ruti

Kao i 'kod zupcanika~ zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za izradu lancanika -kod~te se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu ~o:-,

h

Il.

b.
SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jednciredni j b) dvoredrii

244

sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < 3.m/~;pri Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimijeniti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se, u~imat~­ u!S'ljicni celik za cementaci~u i, po~oljsanje. Za vece .?fz.U;e i ve~_:,u~are, P{)~Onskl , laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe. , 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila zavisi'od'obodne brzine) niiCina izrade~-vrS:te lanca'l sl, Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn . za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .

r+ 6 +',12,'7'

'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e izvedb~ meta bez, jezgra: 1 + 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.

v=

7 zica,;

CelitfJa ida/l,~ jezgrorn bia '~, (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre) sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.

J~goslovenski' simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra' ,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + jez~a-. _ ' ' '

-+

4.~. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)

i5eJima_ l~Za.d posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova, sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea razE~ ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe u~adi Seal~ (Sit) i W'a!Thlgton (Verington).

. _,U±ad su ranije d.~sta koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne tnaSille~ kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.

Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2 polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii vruccm katranu, ali se time Cvrsto~a smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povisenoj tcmpcraturj~ a ostri bridovi ih ostceuju.

SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm Jugoslovenski standard predv-ida sljedcc~ izv~dbc' uzadi posehne konstrukcije:
6 (7

Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i indust~ij­ s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se odl~licllih iiea koje se " , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim sukanjem~ daju odgovarajuce UZt. '¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa je2:gr~m Js1. 4.6,2).

- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 + 15 -+- ,15) ,= 222 _:lice + jezgra. ---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 zica ..1._ jezgra

iiea

+ jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) =
.L_

152_ :licc

jezgra;
'=

+ -( + 48)
-1- 7

-+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra;
+ 7 +,

8 (1, -:- 6-

+ 12)

152 _~~

+ 7 +'14} =,228

',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7

6 -VI2) ~ 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .' 14) = 28.8 ziea_+'jezwa

:> _ licani stru'k
l'

_vlaknena jezgra

si

4.6.1. Celieno uze bez jezgre

SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'

Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic: sukano j,e-u prvo11l sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti ~esno (tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie '~uprotno sukanJu U sl?ju _prije- ,toga. :2iCe nio~ biti gole i J?ocincane. ' 246

Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna (najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi. J~zgra natopljena ma~ivOlll cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu 'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili mekog -celika. IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne ~8htijevaju riikakvo- -odrzavanje.

247

PITANJA

1. Objasm sustinu prenosa snage lancima. 2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i remenom?

3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage? 4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae? 5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?

5.

REDU~TQRI

7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog odr~avanja8

5.L ZADA'l'AKTPODJELA
.

.

Zllpc~ti "iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL je,:_smj,~te-p.', u,,'posebl1? kudsIe;,~_; cija' je: osuovna na_mje~a_da broj ok!et~ja br~ohodnig_-pogonskih;_ lUflsipa',s!xuwii ~la po~ebni broj ()1<re~a~a, radn~Jll,asil19__ -~ziv~<~e_re4u~tor (~1". ,5,l).:

SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu

motora ulazno' vratilo_ preko a nekim relativno rijetkim slueaJevima _ ~,preko -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __ izl~znog_ vratilii r'edukt9ra~ moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e m~sinc, pr~~o spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog. Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a izl~,?og,' vratila" smanje___ ll,_-vise' tu svrbu tl_ k~cisie se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_ preno~nik odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji mo~e., da pkIJuiJ. -prem-a._ potr~bi, odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5. Bilo koji broj ~kreta,a, U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori. peni.

M~rrierit ,~d

~r~Jwsi s_e:);~

reduk~ora

spojni~e,) ~'

y_

248

1. \. Prema medusobnom polozaju puza -i . . redlJ. polozaju vrat'ila. .e sa puzom iznad. gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i .anIa'ak " '''Uei): . 1ikrs~~nih .pravim. ' d eno l venJerrt.og c~ga semogu. Prema medusohnom.m~tetija.sriri radno '-osoblje od eventtiaI~h. sa kombinaciJom -. lj Ct.reduktora mora _da ima. samostalni.2)" a .~tol' -::-' sa vratilim:a se.1 do: 10 000 k\V i \risc. P~ei11a broju 'Zupt'astih parova"mogU. SI.gotova roba. i'· Je 1zm .a ~ sa paraIe1njm vratilirria.P?trebIlo .90°).9QO). VOstePen:· Prema' poloz8. a 'scrijski' _. '.puznog zupeanika r~\~d~ose i __. SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik. .inotor-'~eduktOl:) .4) primjenjuje se za prenos ' 0.ffiOgu 'biti -'Ughict. . Prenosni odnos obicno je 1 du 500.: Redu:J(.' re4uktora -'lljccillO . "..1gra:divati na.ll <._-povisene Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih . redukto-d m. ispod i sa strane putnog zupcanika ~ l~U!U Se k"" S ccsto se. 5.cesce izraduj1. • .na~~vljati. .cni u motor.a bA. gdje su prenosnlci kollien} zupcanid sa.1 ] ()i~'. Ono stiti prenosnike od ~poljnih uricaja::\ylaite.'sijeku (obicno pod.kab.(.e i kosi. sa p~avlm. Prema nacinll_prenosenja sJ. . Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0. 1% ert'i4. zlJ. .-nesmetan rad -zupCastih parova. 5.Jednostepcrti redli.'. prenosne odnose.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1. 5.tor. par?1e1nih.' oUzdau ie t "<'" ]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. ] do 10. 5.. REDUKTORA H E .povreda j predstavlj~ uljnu. ~~(' . Primj'enjuju _se ve'Olna ._.Hi _radn~ 1n:asmu" I~rathiju_-se u_spetii. ob£cni i specijaln.koJa . Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju.In.1.iz upotrebe otvorene 'prerios'nike" .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju. 5. Jednostepeni'l'edukto~ 'sa konicnim ZUp~anici:tn. OSNOVNE .I ' Dr\::. Reduktori se nai."-.alizovanim 'tv()rnic::ama.o.1age mQgu hiti.r~kao. urcdaji (st 5. '~ . Z01ta..1ft l.Q.uJ(r~tavaju iii m. man i ujednacen rad.3. (10000). Puz je jznad puznog zupc"zn?k . ._primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo pr~ . strukci.(takod'er pod uglom od .tTl.2.<'i nosne odnose do £ = 5. ~ i:l. 70. (p_ ' .kupkg"za podrr~azivanje :~pc~ika i lezajeVa.1) r' . Kuciste.j_' ".. ~"gdje JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. " 5~ 250 .4b predstavljena je konstrukci. kosim iii zavojnim zupcima.. 'zasnage do 700 kW. J llJUJe 8(.moilaze. sa 'vratiIlnia l~oja"s~ .l.:prasine. biti: j"edno'stepen{ it' 'b ' -~ iiuktori.i.a jednostepenog 1'11'" ' g sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. 5. -. It 1:.. Stora) . iIi strelastinl zupcin:a.redUkto' .0.kOl1.. .2.KuCiste_. i . ~~ t 'riiil)1oilaztiih :v:ra~il? Na's1.KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1 . 5. -. Uznl.mjes:t..? ' et<lt'l.:dovoljriu krutost da obezbijedi.3) prhn'c ' .ogiI biti: ko~im St.

..Osim'. .statak opisane sherrie je u tome. :J?aron. . ?~U uJazn(.'.a.egicnom raspor~du zupcanika svih.i reduktor sa cilindrienim . mogio biti.f.!. III. 2J sa SI.uvec~va njego. J .i/l?rema -pr. stepena. u veCini slucajeva ima zupcanike sa kosim zupcima.3'0'0.. med'!losn~_rastojanje brzohodnog stepena jednako je rastojan. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi o~tereCeb.jcl11 snage'.s-.hlVa izrad. zhatno manje.5. a drugi stcpen . 5. '40. 5.'gdje je .7.se za prenosne. 5.)g' .sporohodni. odnos" i :. Ovai.5.joe z. Trostepen. -r I I ..zupcani~..ohodnim koni(.u.' Dvostepi.odnose i = 5 do.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim.bfpui izriad zupcanika W11:.5) primjen.omcU!iu..-'u pro:storu kuCista.f b. Prvi stepen reduktora -. cilinddCni~. ~~6.ia duz z:u. Jednostepenl pumi red~ktor: a) paz ispod.9. oslonca' leiista. .:6. .7..':'" Trost'epeni'~reduktor --.9) obezbj~duje prenosni . rcduktor SI..-Ovi nedostaci od~tranjeni su ko4.reduktor Cst . . SI. prvi ..:..4.8. 5:8).. . DVO:!it~peni r.dvostepeni to 1. 5.Sl.' Dvostepeni :t'edUktor «!ilindri~m .e se za pre:nosne odnose £ = 10 do 70.(izlaznog Vratilu istom pravcu..l.u. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim. a konsttukcija rm':l.tolip..mi reduktor 'sa koniCnim i.brzohodni.itl1a I I' Irru'·.: si 5. Pozitivna strana date sherne._redu}<tora _s:i_granaf?. Kmiksijalni . . :~ 253 DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1.~na~e Iivostepeni lwaksijalnz' .zupcanicima (s1.>b.bll~. ~• :j •. za ulazno i izlazno"vfa.sa sUPrQtno zakosenim '-zupci. 252 . Sl. :j¢ u sim.5._. 5. 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD.stepen podijeljen na dva para zupcanika.. razvucene k~nstrukcije prema s1.t. ko'risti .pren1a s1.bijenija od..ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ. l1a Dvostepeni 1·eduktor sa br.) imft. . tupcast£m parom (s1. moze biti izra-:: den i sa pravim zupcima. I L . .?slpnac ote.e#uktor _' s':i$ ~~ailje:tit . 5. kosim ili strelastim zupcima).5. Nedostatak njegove konstrUkcije je. Nedo. 1_.tilo_.= 60 do.nla. preroa oslon-. droa.:! ' -.'u postoI~njl.vu sirinu i otezava opsluiivanje..

PIaneta'rni: jednostepeni reduktor Sl: 5. pokretnp..'~a.sto racionalnijeg'iskoriscavanja prostora~ snaga 'Se kod planetarnih reduktora redoVno t. cilin": dricni zllpCcinic.npr. kruze sa nosacern oko. reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i = ] 0 000).rana sa jednog'. 5-. prikazan j'e izgled trosrcpenog '.:canik~ (.Tuzla~ 'ILR Zeleznik. pa su obrtne cse' vratila . Tcduktora ~ 'prvi par."~ NiS.12. MIN_.U. radL stpanjenja. .e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu nosac 'satelita (3) pdesno .) sastoji se od·sredisnjeg. plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2). nosaca satelita (3). Kad -jed.Teciuktori cii:najiI veIike..'od<~upcanika.10. ." . j aksijalno. VratiIa.nepokr~t:ne.sL . Pri obrtanju pogonskog. Energoirlvcst. . ulaznog.statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). -·ttcnje rbuckanje maziva.i 'sa 'x'avnim ztlpcMia. S. mogucnost jaceg.". l\-ljenjace proizv6dc.5. zupcanika (1).. a i radi' boljeg odvodenja toplote.' Takvi ..."dimenzije i. D~sni novoj navor U 'l1asoj z~inlji ima vise pTOlzyOaaca rcduktora:.jubljana idr. a srazmjernog pove:tanja nominalnog precnika druge rernenice.: "saZetu konstr:ukciju.'prikazan je' varijaior rem~nom. .a.tnim.osG uIijevo i istovT. Na.emu dolazi do smanjenja nominalnog precnika jedm:: re.4.tora"obtcu se u nepokretnim osloncima.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita .. Radi.budu uvijek pre.su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e. PODMAZIVANJE REDUKTORA Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·. pl41'letarn~·.' prlkazana je shema d.. pri c. re1ativno -slab srepen i~kor:iscenj<:\.11.. niZmOlTI podeSava se sirina zljebova obiju remenica' istovremeno. ..2~4 Gorenie".1nogo pogodriija svojstva. sredisnjeg zupcanika (1) lidesno. a treci par Bll.tom sIucaju. . '. PLANETAlmr REDUKTORJ Obienl.obicnotri (2). koaksijatnosr. Na 81. intep.ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko. 5.zitet:a habanja j gubitaka energije na..Posebnim'meha". Litostroj --l. kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija..: ~~Famos" i' "Unis" Sara.f2.dva..da radne povrsine·. 2 SI.3. obicnih'J·~duk. 'po. sa trapeznim remeriom Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve. smjerll kazaljke na 'saru) nj~govi zupci l1bkrecll spregllute satclite (2).. drugi par su cilinddcni zupcanici 7 sa koslln 'zupcima. svaki satelit prenosi ] /3 snage.zupcin .. 5. Varijator.su konicn1 zupcanici sa lucnim . '. t1"i Hi cetiri.Beograd~_ TAM c--Maribor i dr. Kflke .. zU'pcailikom sa 'UllurarnjiIn ozubljenjem (4)" p~ciflju ·s.21.5.:.emeno. i izlaznqg ~'ratila L-sI.1) 'udesho {u. .rf!duktori 'nazivaju se.13. ' 255· SI.krivene si()jem' :ma7Jva . kojih obicll0 ima . Plane.an.menice.. i sprecavanja preko:-mjerno'g zagrijavanja. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko sopstvene.zup'.e'vo. Planctarni dVQstepeni reduktor' Na "s1.U .tarnill). 5. USU. prenosnQg odnosa. a zupcanik oko'kogri 'on kt¥zi'~ sred~'S!fji (suncani).'ostepenog planetarnOlr reduktora. "ma. sa klinastim Jedno~iepeni pianetarni'redu1<tor '(s1. 'Zupcanik "sa pOkretnirn oslcincenL zove se planetarni (satelitni).13. ffijetljl'vim konusima. Pri tom. 5. reduktor dobija 1).

ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu kudsta cep _ ispustanjc ulja. OSiffi toga.koga sc. . strijska ulja) turbins~a. 4.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski opravdano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno). na 'bok'cwe -zubaca neprekidno dovodi svjeze. uljno kupatilo i :'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem): Reduktori . o. b).do ]/2 slobodne zqpr:eminc leiis~a ako je broj obrta'iznad 1 500 min-~. b) dvostepeni 81. 5. (81. Stu nazivamo reduktorom? 2.-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.istem za podmuzivanje (koji saddl._ Kioz s.14..15C).Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u. Radi smanjivanju gubitaka od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <. _n::duktora.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Obicno se 'preporucuje potapanje brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .14) _pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills.se prhnjenjujc pri.avrS. 1viaseu-se m\J~un~ 1/3.15c).zadovoljavajuce' -podmazi. 1 5 a ) .' Za podm. -a puza -:. -. ulje _se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora. -u Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.rCdl1ktora> 7._ malnu koliCinu maziva.oja je . £. filtrirati.l postavlja zastitni prsten'.gubitke. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota . ' i N.mjeseca. rad. Pri obrt.'. obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. sa spoljne poklqpac. 5. Kod reduktdra. vanje spregnutih zUbaca.ti. 5 .do.. termometar i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije.' _ . hladn'jak. odakle se sliva na donji dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei. Sta se postize primjenom planetaruili.iSta. 10 m/s.:u:~ja.Ia nivoa ulja najceSce.uljena _manju dubinu nego sporohodni. treba. pump-u. Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa j~ siroko tasprostranjen" u praksi.az'iva.' . automobilska.i struju vazdul1a' usmjerava.eSta~ki hladitL VjeSta~ko . kod'. . cilindarst.encrgije na 8avladivanje hidraLilickih otpora.mazivad lzonzistentnom maseu.-: c) c'irku1aciouo Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1.. jecinostl'pcnog i dvo&te-p'. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora? 256 . skupljac rb. Zamjcna maziva ~ reduktorskirn kucistima odredujc se u . a 'jeChlom -godisl'lje se'-.ia se brzohodni zupcanik bude . Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. VOdOffi. i.~1~(1~nje_9Stvaruje se slijedecim naCinima: . Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne .. kuCis. Pri izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo. . _.velikih sgaga moraju' se ~j. a. u kllcistu obezbijediti opti.c"gubici energije. Ovak6 dovcdeno svjde uije ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno h13.se "primijell1ti indu.uSl{ed intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. uslovima 11.Jantaj shem:: jeunoslepenog. ".te sluzi i kao rczervoar i sakupljae maziva. fer viSak..15. slgurnost pogonu. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _. prouzrokuj~ P9v_ecane.2/3 pri broju obrta do 1 500 min. Kontro. potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu. Svaki rcduktor ima .. avionska.a? 1. 5. _. Stu su mjenjaCi? ' 6.moze.¢em i1 ~a.ri podrnazivanja (s1.kretnim. -.splo'atacije. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter. filter. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr. Objasni. eksploataciji.4_onji -dio ktiCista .istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni. 2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmaziv. vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<. 5.sporohodnog do jedne treCine njegoYog poluprecnika. i hladnjak do mjcstapodmazivanja~ a odatic odlazi u sakupljac.na '.a i nezavisno od o. e1<. dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora? 5.po~op­ Ijen u_.51.mju zupcanika pO:topijcnog u ulje. 9.polQzena u u'ije (s1. · .1Sbj.ivanje nedovoljno. a manjak _TIC obezbjeduje.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova.. Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca pa je porulluz. -S.-e vr~i pokaziva.dva . Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha..Za reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. rezervoar.ljs. Jl. Mast se dopunjava svaka tri. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? '. !. Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika.zamjenjuje nOVOID mas'¢u.pomocu ~ventilatora k6. sredine tl ko)oj reduktor radi i drugih faktora. povecavaju-s.. .:nog planetarnog. 5.. reduktor b. posto se pretbodno leiiste ispere i ocis. PITANJA 1. da se ne bi gubilo mazivo.eniji s.primjenoro cirkulacionog sisteriJ...1 . ' Prema kon. 8.azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu .Za 'podm~zivwje zuptastih pre~6Snika u zatvorenim kuCistima postoje .:a" i spGcijalna ulja. . Tada se sa unutrasnjc strane kul:ist:.~.

Ve0D18 s'i1 ntporne na koroziju. III: za fluide sa [ > 300"C.:. Sluze zu sprovodenje fluida.ma (prirubnical11a) na oba kraja..evi od SL. nominalni pritisak (p.ala.9 .2).20 32 40 64 40 6..1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st.. prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik. zracne i plinske yodove ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom.1. aluminijum. livene cijevi~ se izradulu sa ohodi. o]ovo. radni pritisak. -.1. drvo. od rritiska. 13 13 -20 32 10 "---"D"-. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P. Od metala.. Obod liveni cijevi 200 320 640 100() 258 640 1000 50() 800 250 600 960 1500 O.u.mi'prikUulci (s1. prccnikom_. CUEV! Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke. Radi spajanja u cjevovod. 6. radni 'pritisak p = O~8p. / do. za sprovodenjc komprimiranog vazduha..1.obicllO odgova. 5 8 2 4 10 16 25 / -rr.j 1 2. btih ~u dinlcnzija kao i ci. p = 0.1.NOMINALNI (p"j. Tabela 6. bal:ar. naJVlSC S(~ kori::.. 25. za parovQde.ednak je radnom priti. RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI PREMA JUS C. plastiCna masa. temperature i hrzinc proticarija. a ne na kompletne cijcvne vodo\"c. Na 51.. transport pijeska i s1. . tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi. 'V1"ste djevi Osnovni kriterijumi 7.gumu.) koji su obiCi10 za 50(}.dn~. Materijal i primjcna cijevi_ Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla. 63) omogucuju razvodcnje (racvanje) i promjenu pravca cjevovoda. Za gotove.sku (p).4 16 25 40 64 40 60 ~111 i I 'i :.. 6.. 6. dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste.. beton.. celiCni Iiv.. kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!. staIdo_.5 10 16 25 6 10 16 1 .1vi !iv.1. p" I II III za obode za cijevi • .' 0 Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret.1.. edik. 6.5 6 t 2. po16zerie cijevne vodove~ ti se pritisci posebuo utvrduju. IzboT matcrijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi. _ C~iC'l)£ D '. plinovode. .(51.jevi naro!!£tog oblika i ciic'l. Kod takvih vodova oni.. za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tovaristima.3. Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine dij~love cijevnih vodova. 40 do 1200 mm i duiinama L 2000-4000 m111.120 P [hor) [har] . Upotrebljavaju'se za vodovodne instalacije. keramika i druGo.. Naghtvak livcnc cijev! 100 160 SI. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA 6.2. II.c:.) mjerodavan za izbor. za obode j za obode i cijev [bar] Pp i Nogib 1: 5 dje\. Za centrifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn.m djcvi . Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan. 6.:0 ".. Primjenjll)U se za vodoV(. prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe: L za fluid sa temperaturom do 120"C. a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.. 6..B5.rc: ::.----400: DI D2 25 .. Za slobodno polcizenc parne. obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD.. a od nemetala --. provjeru iii proraCi.. od sivog !iva.:.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura fluida.64p .. za fluid sa t = 120' do 300'-C.1. u zuvisn()stl Dd radnog pritiska.raju radnim pritiscima..lOd. U tabeli 6. 6.2. mesing i drugc legUlT. 6.'~ -veCi od nominalnih pritisaka. : /~! 1 100 160 250 400 100 160 250 400 50 80 125 40 64 100 160 250 96 150 240 375 lP"'! Sl. zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije na koju je vod oslonjen. za naftovode.

(225). b~) c) zavarivaujem.lvodiljavanje i za vodovodne instaiadjc) g::lje u.0003. Primjenjuju se u hemijskoj industriji ~ za toplotllC instalacije~ kod rashladnih uredaja i 51.ito nekom cijevi protjece.o. pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje110m u katran. ali su rnanje savitljive.BS.5...toje cjevovodi. c) jednostruki luk. 50.JUS CJ35. S1: 6. VrIo su savitljive i dobro se prilugo. u indu- stdji namjeStaja i sL Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. e) uvaljavunj~m.od lirn~pih ~ plastitn'n. (60). Izrn. mocu navoju 260 . prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. za n<. 8.c\'a. pa se koriste za razvodcnjc maziva na masinan).4. Veiike su duzine.0206~. naglavc~ma primjenjuje se. Olo'l. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi . Qznacava se unutrasnjim prqmjerom u colima.!Z. je _villJ. 4. Spajan. 80. //// . debljinom stijenke u milimetrima i brojem. (550). i· r <. -' D. b. Vise . 250. Fluid . .3. 32.u.ievi. 20. - / % /: c.5. 13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u instalacijama Za visokc pritiske.'\ Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/)..(:.'. = 0.. 20. 16.U obliku sirokog prstena na va.. izradc.::: 5 do 80 mm i dcbljinom zida (. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umjerene pritiskc (Pn <. d) luk.24.40 bara). 2.. 6. Na s1. J.'. 6.c U zugradama treba hbjcgavati_ U tehnickoj dokumcntaciji i narud.bid iskovan ill izliven zajedno sa cijevimiL Sp~ljanje jc izvdcno p. zbog otpornosti prema Idselimuna. 40. potrebnq. .~ .od mcsinga izraduju se u ~stim vc1iCinama kao i bakarnc. obodiJ:. Vrijednosti dat. . S razniril. 400.Iimedu oboda je zaptivac.se oznaeava odredenom b. e) koljeno. 150. ~J o. na hcmijske uticajc.· - d._ zaptivaCi i spoj se z~liie olov'qm. 15. \'1'8'tama 'rltiida. 600. (YO). Na plocamu s-u otvori zu vj. Spa. CiJev( Na 81.r3.ska oznaka cijevi. 6.nacavanje dicvi.!") pO-.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji. (175). ' . kako bi se znal0 !.va slolwd113 koluta ._ljuju cciic-l"': cijevi.janje obodi.5 do 3 nun. - .zakovane.... Standardni nomin~l1nj prccnid cijevi $U: 1. pretezno 1.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo smanjuje. zbog ccga sc koristc u hemijskoj industriji.0:. postroje:njima u kojima pus. izradena <ld celika C. slandatHom i materijalom npr:_: cijev bez sava 30 x 2)5 .2 X 4. za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova. S1.4. -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute upotrebo'111 zavarcnih cijevi. Cijev£.5. 2. .evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough. 500.. Spajanje .1.'1le cijevt'~ koje Se izraduju valj31~jcnl iii izdacenjem~ i o.6. Glatku bdavna cdicna cijcv oznil. zbog dobre savitljivosti. Spajanje cijevi i oboda: a). g) T-komad nuvolcl11:. i u vodovodnim instalacijama. Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske..28 i.2.uavaju ostrirn krivinamu. . 450. b) kosougla racva. U novije vrijeme. Cijevi i ci. 200. 5.. (325). 1. Namjena 1m je ista !zao i baku rnih cijevi. ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l. lemljene i prcsovanc.)XJ:i'.njskoj strmu cijevi. a t . 0. (110).JUS C. zavarivanj~m 51. Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici Dn ~ 600 mlU.jke 'kojih moze bid: 4. 300. 25.:bam~ u'vedeno je oba\'czno o7. Nisu podesIlt. -b.. 100. d) zakivunjem.)._standarda: npr: cu'e.favom . Spajanje cijevi naglavkoIll S1.jJje'5ru zl:n):.222..5' .>u podlozne koroziji.221 .<). bez sava.Spajanje cijevi Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima.edu oboda i cijevi postavljeni su. .. C£JC'l. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije..oj<.32. 6. 12.. ".Besavna celicna cijev za djevni navoj. 6.. obieno do j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta.Premi:t naCinu.3.ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_.'Takodc nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji. fl reduktor. 665.e cijevi obodima C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> .sa . Hi 10. ZU\'UrenC. " . 3.na: pririljenjuje se pl'ctcino kod n~ctalnih cijcvi.qmocu d. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze . zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale cijeyi. . 700 (mm). 125.

uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. 6.9.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim. Na 81. Bakar ne treha upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu tel.jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu. azbest. za zaptiv(1"· njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen bakarnim limom.'nir{ji-rc q"jcvi (51. presovani papir. '6:10.{ienza. 51. ft. .ijevi: 'a) suceono b) preklopno. So. Na 801. Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja. metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne- 262 263 . guma.a. KOlupenzadone i savitljiv~ cijevi Kinn. 6. zapfivaci od alumi'nijuma. a vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. a ."b) j-c) na cijevi su posravljeni obodi sa navojem.iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju. b) lire. <1. cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur. dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.8.8. ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Kao kombinacija mctalnih I ncmetalnih matcrijala.9a i b) prikuzam.a) spoljasnji cijevini navoj je kouican. 6. u instalacijat"Ua vodovoda. . !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d5 n.za visoke temperature -~ azbest oblozcn celicnim limom. -Kompenzaciollc cijevi: «).l1zata. Ov<:: cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka. l!lcsinga.. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odreduje njihova postojanost prema hemijskim utic~jima i prema temper~turi: ' Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni. Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"). Ponekad sc nemetalni m. Za naj\rise pritiskc i temperature kao zaptivac se upotrcbljnva celik.icnih priruhnica. prikazana su dva naCina z~lVarivanja r.6). pluto i umjetne smole. 6. prikazana su tri naCina spajanja cijevi pomocu navoja:. a. centralno grijanje itd. 51.ien.u za v1sokc -pritiske. Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. c. Na 31. zbog opasnosti od eicktrolitickc korozije.cvovoda izvodi se pomocu nemetalnih zaptivnih materijala. Spajanjc za'llari<zmnjem prim.)'pdm. koje se 17. d) aksijalni kompcnzatorl n~etala i m~t~lla.1 Zal)tivill~jc i izolac:ija djevnih vodova "Ja spojnirn m.iva cijev 6 . 6. D}ova. Spajanjc cijevi navojcm d.7. h.ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc temperature.4. aluminijU1~'l i sL 6. Zaptivanje c. Na sL 6.).~ i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu. Nis. Izraduju sc od valovitih vrpci U obliku zavoinicc --" "ad cctikG.nga1 bakra i cclika. 6. Sa:-vitl. 6. c). 6. Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza f!uida odnosno kondE. U pravilu. za medusobno spajanje pomocu navrtke. Zavarene djevl 51. mes1. Sl.1O.egovog pntlska J temperature.7.enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ temperature.aterijali pojacavaju llJoscima od :lice. k02a.9i.Obodi sa cijevima cesto se spajaju zavarivanjem~ za1dvanjem~ uvaljavanjem i pomocu navoja (s1.1'aauju od hakra iIi mekog cclika.

prt'klopci (s1. Nalijeiul:e povriiine sjedistn i Zllporn. . b.. 1..a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su slabi provodnici topline. mesinga iii od cclik. troska.vodove Sll (st . 6:13.a. . .-I c._ sa poklppcern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2).Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se sprovod. 264 265 . Izolaci. d) slavina Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni se. Na 51.Hi bronze.2. sa . dijdovi ventila za dj~vne .obija u vidu praha iii gotovih supljih poludlindricnih opeka. 6. pdldopci Be oko svo. ~ I -:~-. okret~njem \·relena podize ili Spustll zaporna ploca. "vreteno se izraduje od bronze_.zaporno tijelQ ~ ploeu (2).. Prema konstrukciji. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _u koju se uvrce vteterro. 6. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) ~'etllil. .:. konicha (sl. SjcdiSte se tedovno l. ruzlikuju se cetiri osnovne .6.strukdjc sa navojnim prikljucko111.11c) i slavine (s1.tili Glavni. J 6.6. poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na" . 6. Nltlijezuca povr~ina plLlee s donje stral1<:~ moze biti ruvna (. vreteno. kao 8to su: staldena vumi.'ie ventil predvideq. 6.me ili zavari u' kuCiSte. Venti! sa obodima KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu . kuCistu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. Sa 'vrete.12:):. ZaporllO lijcio --. YeJ!. sto zavisr od temperature i priti~ka za koji . (3). zasun£ (s1.13) ili loptasta. treset.12. vrste zatvaraca: ventill (s1. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S.e z(lptivni pr~tel~.. gips i 81.koji je 5Poteg.radi postizanjH hcrmeticn0sti.i.2 . azbe8t. CIJEVNI ZATVARACI Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpodesavanje protoka fluida kroz cjevovode.zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena koji se uti.-.:' place moraiu hiti fino ugla~llne.11a). sa llurezanim lrapeznim -navojem. Kuciste tl'cba da bude pl'ilagoucno sto pogodnijcm protoku fhiida.'mje na sjedistt.1. c) priklopac. b) ZUSUH. Sl~ 6. U trgovini se izolaciona masa 9.()vi.e ose okrecu bez ldizanja po povrsini nalijeganja. No.dteilu unosacll . pluto. SI. prikazan je'vendl standardne kon.llom je vezano pokretljivo.m~­ njim otporima. a. file. 6. sto mu omogucuje boljc nalijegl. 6.vojno_ vrete-no-(~) uvrce se u navrtku sm. Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta sa gornjc stranc.11d). (d 2). slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem dodirnih vovrsina.11b). Na gornjem kraju iq1(1kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se. krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta.11. klJc_i~te (l). tjevovod. ploca -n102(:: se izradivati (ld istog muterijalu kno j ku6ihc.~. vrsi se izolacija cjevovoda.

gornji zaptivni.. naroCito. taka da ani jace.ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju. 8to je od vclike va7. Yrcte110 (5)."klip (3).tiyunje i w)dcnj~· vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8). prildopce.n UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3). ~ Nedostatak opisanog . time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5). Prvo se otvara pamocni ventil. radi lakseg zatvaranja.. nalegnu' uz klip 0).' Kod veoma opterecenih ventila.- -- . uzima se suprotan smjer proticanja.3).-1twd. 6..15. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. . 6. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila. grarucna cahura (to). svorni vijak (6). Clementi Za Zfll.. Pogodni su za cjevovode sa velikom koliCinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Zasllni LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii. TUelli tocak (11).. zaptivni jlrstcnovi (4). Otvaranje i zatvaranjc zasuna moze sc izvrsiti postepcno. na priklopce za prigusivanje j odbojne. manjeg ventila k~ii spaja objc strane kucHta glavnog ventila. toeak (6). SI. 6. Dijele se.. 6. . 6.. ne mora skidati. za vrijeme poprayke. ploeG (. Znacajna prednost ove k.3.•. sestougaona na. Ovi guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6. prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. donji zaptivni prsten ventila (2). a ulogu sjedista .2. a nakon izjednacenja :nritiska .glavni ventiI.. ZaSUtl 6.vrtka (7). Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. po~to nema naglih skretanja fluida kao kod ventila. _. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je .16. kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost.2.ina kaje se. sa cjevovoda. ' 267 SI.2.16.nostl. . poklop:lc ventilu (8\' navojno vreteno (9).Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za'pawu plocu.zaptivni p1i:micni prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi.. dotelmu se navrtke (7). 'poklopac (2).15). posto j~ radna materija prinudena da. kod velikih cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1) tj. --..onstrukcije jc u tome sto sc ventil. 6. Priklopci (zaklopci) Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. prsten ventila (5}.ccn!iJ'van upntrebe.14.14) Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1).tokom rada trase. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_ Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. Kosi VC11-tU Kod 'opisanih konstrukcija venti1a~ osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih . cahura-luterna:C4'. Klipni ventil :266 . navrtka na mcnom tocku (12._-. su:' kliCiste (1). od~ n05no' zamjene zaptivnih prstenova. - --') 81. Upotrebljavaju se uglavnom pri niskim prit!scima. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog.

UOl)lcaJenom ve i-'lCJuom 1 d Cbi" JlUom u svak . Da se navrtka ne bi u radu oelvftala. parnih koti0Y.Eum::ntaclJl CIJevne voj...i su . Kugla se okre~ -rucico~~ (~Sf-. (~maturu) leoti se.1.. Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili zatvara~a U nus . a cep ad sivog Iiva..ih 'l.. ' t-. " .. spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal . Os~'areno s~m? un DemoIltaia.Prvu iskJ.. Slavine (p~pci) Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i zat\'a~ nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. dati su simboli . usljed ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'" njcne zaptivosti. I' 1'·.ritcZu navrtkom (9).. Kuglustu 81:>.u cetvfVJst -oblik tako da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i Cep0i1. S1. koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okretanjem cepa podduva S~ otvor cepa SU_ otvorom cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje. telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ .otvora kugle je.. Sarajevo. ce_ntru .?n~ ~rt:l~l uln~~mldn~:n pr1 ~~lU sa presjecinn: :00---' vo1Jll0 Jc<pn -az::lt11 _S lcmJ.·il' .. .ze (6).' '-._Pritezanjem kumta slavine'.18) sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2).anicnicima.0). 6. h ") . koji se izraduju od sivog liva. -sablonim . odreden gl. -l1ajcesce ~usre('.cima_(10)_re"'ur~a. goinvest".) sastoji se od kudsta (1). Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje treba sprijeCiti povratno strujanje (npr.se automatski. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si.C!) zeu1.1. .C.t:J?.1..amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova anJ~~_u_o~a smjera.i.' . o.zanje.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" .pri kraju cepa. Slavin. u te Ule (QJ ' . 6.1· • prOlZvo 1. l\~ogu se kor~stiti.:aJl su _ .'.\ JUS .~) sa proluznim okruglim otvororn. 'om no. 6.r.2.'_Z!agreb.4.~vi~1a .:u~~stu p.uvo~ I. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija.ni priklopac 6.llo ?nJ::t~lkJe 1 : :hC llllJC POtII'~.. vretenb za okretanje kugle (7).. na dijeiu gdjc sc nalazi podmetac. ' tsta sa ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1. ~m cama prirubni~ V " ¥. pod uticajem razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca.ts Z11 SlmJ0111n~ ::.~oji s~ samopo~m~z1. odnosno zatvaranje protoka.lU U stJn. D kuCi~tu Stl. d 1 .. sa prJkljucni. .SY9rnirQ. pre}::o ::retena. .17.ljuc~. c KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1.la 6.'. nah)eg~nJe. sestarom./. izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod tekuCinc).' " 1)" 1 . 6.trd..2.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.· . a tacan. ~rstcr:..<:. 6.u u praksi.. ozaJu..po. bronza) iii nemetalni (koza ili guma). -" U tabeli 6.a~' Baric i Tvornicg...-. -" " kugla (4). Be. stablo vijka. Nepropustljivost se postize finom obra~ clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz kueistc pomocu navrtkc. polozai . vij. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s. O.. im. ug.e u trg:'~'vini kao standlrd'·.ko)! se fonskih prstenova.Lo\< 1m go .< Kod priklopca za prigusivanje (s1. ~ta) ~a ko)e ~all!. :Kuglasta slavit. Kod kuglastih slavina (s1. teldonskim prs.19. poklopca (2) i zatvarac. oditojni prstenoyi (5). SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc.)\ 1 .. POStlze?e ledrtostav. s obzirom--d_a je trenje . Odbojni priklopac (sL 6. d' Z· .-. sto zavisi od vrste fluida i temperature.a._ ' .) zutvarai:: iina ohHk kuglc (lopt(. Qog tOg1.radeni: kugla (3~.030. mesirig. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi liv~{:elik. kqje j~ obostrano zaptiveuosa d\-~a Z3..Pli~ ~eoU1h strana .19. .vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira 268 26~ . mesinga iii bronze. nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. n~ Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova. SL 6. Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima. a Ipros_oru .}Ener:' S1.VIne-prema gore.~111.18. ali se pri okretanju cep~l javlja kli.1j.. ..'k I. ''. Za PNtic..za djevi i pdhor. teleugao od 90".3.1.rddl Clscenja. (3).. Odbo. Cirne -se osrvaruje zaprivanje.a (8) . l ._ -_ -.)Ve' (v" 1 . mcsinga i s1.Jl.

"'oda. .A.22. 6.otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata.razvodna slavlna za gorivo. 13 . 8 .sTednji rezcrvoar za gorivo.djJ .PUNA SI.grubi preCistac za goriv(). 18 . 14 .2._.O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY.pumpa n. eventualno. IZ 11 _ rot< (.rOI( V. radi Dolie preglednosti. . 6.otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara. dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea-ka T-55. .a cijcvnog voda \::>i rf..sakupljac viska gorivu.k. gla\'ne dimenzije elemenata (sl.21). Simboli za cijevi i pribor Simbol Znacenje cijev Simbol i Znocenje venti/" zosun . llZO l. otocni ventili rczervoara za gorivo -0-- 270 27l.rucna pumpa za gorivo. 6 . 12 -. bl shcmatski prikaz r b) J ..21..spoljni rczervoari za gorivo. usisna itorpo parornjflr iIi vodomjer ._ Wi( (.ORfVA _ TOI( GOM"A I YA70lJ#A _OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l. 17 . 21 ..a::j . . 6. Prinije!' koth'an.hocni rezel"voari za gorivo.E(i£NDA: . Ponekad se.:. .C .'duktor . 7 . ~ ! rt.C'-. 16 -. 6. t:l1 [.. rezervoaraj 4 .22.'dukciani ventii holjena venti! 'sisurnosti zo cije'l odv(!jai! vade odvojac kond~zni I~r-1 IJ .:J r:kJ ·ci . B ~ ~ YroW sigurnosni : ~~-r____~50~O~O_____~.tanje vazduha iz purnpe Yis(..:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom l~olozaju.omp~f1z'H.20.!m Sl.cijev 2a dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse.pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(. 11 . Shematski prikaz uredaja. 9 .iskog pritisku 2a gorivo.ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo.pumpa Tisokog pritiska za gorivo. racva I priklopac r" spojnica I I + ( 1 I ukrsiljah J. gri~ jac. 15 . iona Clftl! V ~ ~ c. pri tom se cijevi koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. • Na s1. . pa se sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji.20.19 ~piralna djev za zagrijavanje goriva. 3 . dat je uprose. 10 . Gijevni vod: a") uprosccni prikaz. ! I provougoona rocvo /{O$O: c'\ !----'i Ltfl Ii slayino ~ . 6. .prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 . nogJavok c ijftV.deo srednjcg rezervoara za spoj SD almosferom.:: jednog c:ijevnog -.cijev Za ispuf. S1 0 utljo [onae . <.o.cni i shematsJd prika:. zatim precl1ik cijevi -i. 20·. ' Na s1. . 22 . . ------I ( .. Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU J a to' su: t\lean .kog priliska i finog precistaca za gorivo.L I obod cij~vj [. 6.seTDA.otvor Zll nalivanjc prednjcg. 5 -. za napajanjc gorivom lla tenku T ~55 ventit koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno Sl..Tabela 6..polozaj pojedinih elemenata.djcvi za spoj sa atmosferom.

1969. i\1. 1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode? 12.2. II i III.-Domayer: Ivtaschincneiemente.sti strojo\' II i III Bratislava.iinchcn J 19-73. M. Beograd. P. Movin" Goljciker: Detali masin. i dr. i dr. fini precJstac gnriva. M. Naucna knjiga. 1968.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg.. 1977. Obcrsmit. Rercigonja.Sla su priruunice a sta nao. I Beograd. Spojcn je sa lijevim bocnim rezervoarom i s. D. Srednji rezei'\'oar . 1957.: Masinski elementi s konstrukcijama. 10.ekmcl1ii? 8. M.: Elementi strojeva III. Bartos. 6. 15.'unjc cijevnih vodova? LITERATURA 1. 5. D. Rijeka. 1972. Saraievo. rezervoar za slivanje goriva. 1977. S.insk. Beograd. N. H. 1965.Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u. 1981. Baturin.Uredaj Z3.nu i i II.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi. i97t.v primerah i zadacall. B. T. B. '.:ine spajun:ju cijcyi? 9. Trboicvic. 1978. Sro