Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC
Recenzenti _ _ _,.f' _" ,
DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __
EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo
NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm'
Lektot
MILA MALJUKANOV1G
Naslovna
MUSA REHIC
llustratori
BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC
urcdnik
MILORAD BAlIIC
Rorektor
BRANISLAVA VARICAK

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i sredstva, SlIrajcI!()
Za -i;!:dava(;a
SAVO ZIROJEVIC.
Tirai: 10000
Stllihpa: "MINERVA"; radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska Suboticu
Z3 stll1npariju
LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.
Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i je i,upotrebu ovog
udibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,
PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznava-
njcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'-
njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd
radnika u neposrednoj posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o pro-
jesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u iii ek-
sploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova.
,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £ --kvalitetnije obav(jati svoje
zadatke £, istovl'cmeno, pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £
racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa,
--ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ u
OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije,
crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim d{'jelom iii
sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito
su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog pog-
lavlja data su kontl'oina a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri
prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe,
Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'broj-
nom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbe-
m'ha,
Autor
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE
U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni
konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se
najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene.
Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - eleme-
nata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik,
veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim
i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na
prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii
strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" itd.).
,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se
masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove
siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonsk
ll
osovina i tocak, tocak i
bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom).
Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva
se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila
i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. -
U pra\ri!u svaki masinski odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju
i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. .
Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j S
obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama
na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih de-
menata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi
manju zavisnost od kooperanata.
Elementi svake'masine medusobno su sjedi
I1
jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epo-
hetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno
stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja
jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni
mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharp-
zama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva
osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc
turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, pumpe i s1.).
Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer os-
novne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama
5
privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja
drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja
posebna paznja
i
'
Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko-
'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno anga-
zovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti apli-
kacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima sa-
radnje sa JNA. .
Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike,
p'ravila tehnickog tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije
materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.
.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA
Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:
a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su za-
jednieki za masine raznih nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke)
osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i
b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su za
neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, kolje-
nasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l
kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.).
Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma
namjcni, dijele na:
clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., i opruge),
elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista),
. -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski,
lancani i uzetni prenos) i
,- clemente z'a teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).
l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA
3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda
Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i
s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. da se masinski elementi
pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost
da sc oni proizvode serijski i musovno.
Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjen-
ljivosti dijelova, sto' znaCi da se maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu
masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom
i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca nauc-
ne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omo-
gucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet
climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje
darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji)
metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd.
Standardiiacija pruza visestruke prednosti: masoyne, proizvodnje,
poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda,
laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija;
materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine konstruisati
gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.
S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _ drZa';ine, iii wicionabie standardc.
Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi
standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava.
medunarodna organizacija Za standardizaciju ISO, (International StandardIzIng
Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i
unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a
polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je,
Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e.
Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e ! u:
nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi
8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat
potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnz-
vodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo-
8tatku takvih preporuka standardi drugih ze111alja' i naucna
tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja prC:1z-
vodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi bItl. stavlJcn
n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.-
nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.
Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u
16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '
Grane stangardi7:acije sri:
Grana A Osnovni i opsti
Grana B Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte,
Grana C Metaiurgij'a i tehnologija prerade
Grana D Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l,
Grana -E Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska
Grana F Tekstilna industrija,
Grana G Proizvodi pteradc kozc, gumc, s11101a, prirodnih i vj'estackih plas-tic-
nih masa i kosriju,
Grana H Hemijska
Grana K.
Grana L
Grana M
Grana N
A Jat j pribor"
MjeJ,"ni aparati i proizvodi precizne mehanike,
Masino gradnja i metalna industrija
- Elektrotehnika i elektroindustrija"
7
1.3.3. Prim;ena staitdardnih bro,jeva
NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema
JUS A.AO.002) su: duzinske mjere, povrsine, zapremine, tezine, dobavne koljcine,
sile, presjeci, dozyoljena naprezanja, hrojevi okretaja, brzine, snage, intervali m;e-
renja itd.
Primjeri
a) red RlO sadrzi, pored o5talih, brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i JQ koji;e uporreblja-
\'aju za ffijcrenje rnase, z.a novcane vrijednosti i s1.
b) LudoU<", bw; "' 3,14 bli"k fe, po ",,';0; vri;ednG"ti, bro;u 3,15 ko;i;e dan "dova 1'10,
R20 i R40. Ako usvoji n = 3,15, a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro), obim i povrsina toga
kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).ju obodnih
br:r.ina, brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.
-c) Osmwni red R40 sadri!, pored ostalih, brojeve 375, 1500 i 3000 koji se primjenjuju za
brojeve oktctaja elekttomotora, zatim brojeve 6,10,16,25, 4(), 100, 125, 160,200 i 250 koji
se uzimaju za na.zivlle pritiske, cijen1ih zatvaraea i sl.
'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.\
urvrduje slobodnim i:Zborom. ili proracunom. 1ma, medu:tim., slu.c<,ijeva kad mjera
ne biti standardna jer proistice u vidu. zbira, razlike, korijena'i s1..
standaidnih mjera. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.
Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova, po:-
cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. razliku iZlUedu -sllsjedria
cIuua. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama, bolk kori8-
tenjc masinu sniZcnje troskova za- uiat, mjerne instrumenre i obrtna sredstva.
NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pO-
trosnju materijala. Primjenorn, finijih redova, sa vise Clanova i maniom razlik6m
h1euu rijima, manji je ,gubitak materijala, ali su yeci trosk,ovi, zbog_ veceg broja
uiata i instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove
proizvode.
Propisi za zaoblJenJa. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu
ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik, cline se znatno povecava izddljivost masin-
skill dijelova (s1. la). Propisane vrijednosti poluprecnika z.,apbljenja predstavljene
su- ll_ tab eli, 1.2. . ..,
Tabela 1.2. Propisani poluprechid :LuobljenJaj rum
::'htpomene uz labelu 1.2.
1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.
2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti, ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi.
10
Propisi za konusf £ nagibc. Phd konusom se ppdrazumijeva,odnos (s1. I.a):
_ID
L
I
k
; ; L '=0 I ;k
Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k precnik mijenja -za 1 mm, a ha duzini
{za razliku D - d mm. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje
piramid,e). '
Povl'sina nagrluta sarnO S i,edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom
'(sL I.b,);
:n, odn. 1": rt,
Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.,' nazivom ,)ko-
nus" i navedenim Od110S(}ill, npr. kon., 1 ; 5; nagib je dovoljna obiljeziti broj-
nim odnosom, :upr., J : 60.
U tabeli 1.3. 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe,
Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:, D 60 111m, d 0- 40 111l1l,
! =_ 100 mm. Izracunati kUnus, nag-ib, ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.
Rjdenj.:
II wbel" 1.3 za konus : 5 oeita nagib : 10, ugao konma 7" 11.': 25' po-
.' "'" , "Cf.
ddavanja alam m'asini 42' 38"
2
Q,
b.
SL L Obiljezavan;c konusa (a) i n.agiba (b)
Standar.dnc brojeve treba razumno, kritiCki i postupno kor,istiti. Postoji
niz ve1iCilla koje su se odomacile u. upotrebi j koje kao, standard pokrivaju
za: jednoobraznoiku,' a cije m,jere nisu iz Teda .s,tandardnih brojeva (neki precnici
kotrIjajucih sirina itd.).
11
Tabela 1.3. Propisi za konuse i nagibe
Nagib ! Ugao II -.-: --'[-- I
I ___ I l:n I __ __ ._l .. ________ __ j
__ (1 14,072) I' (1 19,44) i (14') i
i-.i' I __ -.i11o.:L._._III_--'_'_5 __ '_'..: .. __ 1_1' 25'
,:, 1: ____ :;--__ _____ __ __
(75') 1"1'0 I 1120 15'43'30":
1-: _ --l- A'
i_ (1 ,-1,500)'1 (1, 3). I I
: __ 1:J,866 ___ ,- __ , I ",,111:20 I 1:40
-F -:-- -=:-,--,
Napomenc uz tabelu t.3.
1) Vrijcdllostj u zagradama treba, po mogucnosti, izbjegavati.
2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I
2
trcha da iroaju standardm, vrijednosL
" 3) Ugao podesavanja alata nu masini je
2
PITANJA
1) Stu nazivamo ma§inskim elementom?
2) obuhvataiu masinski elementi kao no.ucna disciplina?
3) Sta su m-ehanizmi, a sta maSine?
4) Sta je masinski sklop, a sta masinska grup'a?
5) Objasni opstu'i posebou' grupu elemenata.
6) Sta sc postize standardizacijom?
7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi?
8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.
9) Oblasnlti pojmove: osnovni red, izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Sla su
podeSeni broj'evi?
]0)- Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.
11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa, ;;uzepja i nagiha.
1.4. TOLERANCIJE
U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem
mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom
proizvodnjom, ne dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi,
zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli
Ianac proizvodnjc .. /Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu skla-
paju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je
sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim grani-
cilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je
zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'-
12
malIla odstupanja ad .zeIjenih mjera prilikom izrade komada.s ciljem postizanja
odredenih naIijegania. '
Zbog tog!! su industrijski zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po
kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi
tzv. nazivne mjere. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu
tacnQst mjere, kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i
zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata, mjernih i l1strumenata i s1.).
Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja, radniku je data mogucnost da zadovolji
konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela. ,
Medutim, ovim se ni,e rijesilo jer· su se pojavili problemi pri razinjeni
proizvoda izfnedu zemal;a sa razliCitim sisteniima"odstupanja,mjera. Zbog toga je
,medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern, poz-
nat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. Jugoslaveriski standardi za tolerancije
duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci;a.
1.4,1. Osnovni pojmovi i dcfinicije,
Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Na primjer> osovinu mo-
zemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru.
P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10
ko;u duZinsku koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.
1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumije-
vaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine
mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Pred-
stavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se
sa ),d".
81. 1.1. Mjeren;e spoljnib mjera
Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcd-
meta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata -
izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). unutrasn)lh m}era u
standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p.
13
81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera
l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene
mjere U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.
Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su
crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.
,""--, •.. ---+,
I- N---'>-j
N
J
I
I
. .
-
"' t
-;j
,,>...j..
Lt
,
5
5
SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje (e), neodrcdcne (N)
,Izraz "osovina" vazi 7.<1 sve spoljne mjere, a izraz "rupa') za svc unutrasnje
mjere. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .osovinc
slovima, (81. 1.4).
2. Nazlvna mjera CD, odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao os-
nova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR; upisuje u crteze i
ostalu tehniCku dokumentadju, Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju
najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere
od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .- tacka __
erta.
3. Stvarna HAjeru (D", odn, dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izra-
dc-nag komada, ukljucujuCi i greske pi·i
. 4, Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze
stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. love
lUJcre swlric nctacnost mjerenja.
biti
14
Gornja.granitna mjera (Dg)_.odn, d
g
) jc najveca dozvolJcna mjera.
I)onja granicna mjera dd) je najmanja dozvoljena mJera.
5. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. i\1oze
nazivno, gornje,_ donje i.. .. stvarno Nazivno odstupanje 'jc'
OSOV/fi/.f
Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia
polozaja - pol;a:
a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:,
b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju imltu lini)u,
c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.
6
izmeau,graniCne mjere i nazivne mjere. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa,-pIus
( +) ako je graniCna mjera vec-a od nazivne mjere, a sa minus ( - ) ako je gran'iena
mjera manja od_ nljere:. ' .
Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. aq) ili
l
, krate, "gornje" 'je alge-'
barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ,mjer<;:::
Ag = D" -,-' -odll. ag d.
Donje nazivno Od,swpan}e (Ad, odn. ad)' Hi, krace, "donje odstupanje" je alge:"
barska razlika izm,edu granicnc- mjerc j-llazivne injerc_:
- D, odn. aa -= ...:.. d,
Srvarno odstupanje CA., odn. as) razlika'izmedu stvarn'e mjere i
nazivne mjere:
A, = D. - D, odn, G
8
, -= ds - d.
6. Tolerancija CT) je, razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re:
T = Du D,p odn. 'J' = d'g' -'
U sirem smiSlu, tolerandja .oznacava dozvoljenu- netachost izraq,e.-
15
7. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju, u od-
nosu na nultu liniju; gornjim i donjirn odstupanjem. U grafickom prikazivanjl.:1,
tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina
jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Ako se tolerancijsko polje nalazi
iznad milte .linije, tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+), a ako se
nalazi na nultoj-liniji, gornje odsrupanje ima predznak (+), a donje (-); za toleran-
cijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).
Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.
O 5
·0 + 0,06 pojedini elemen. ti'toletancije iznose:
Primjer 1: Za otvot _ 0,02 _
gamje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donja granicna mjera
tolerancija
Primjer 2: Za OSOViilU
gornje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donia granicna mjcra '
- tolerandja_
Ag = ,+ 0,06 mm,
Aa = - 0,02 mm,
Dg = D + Ag = 50 + 0,06 =, 50,06 mm,
D(I;= D + Ad = 50 + (- 0,02) = 49,98 mm,
T =: Dg - Da = 50,06 - 49,98 = 0',08 mm.
o 50 -! 0,04 pojedini elementi to1erandje iznose:
- 0,03
ag = +- 0,04 mm,
ad = - 0,03 mm,
dg = d -+ au = 50 + 0,04 = mm,
dd = d + ad = 50 + (-- 0,03) = 49,,97 mm,
T = dg ,.-- dll = 50,04 - 49,97 =- 0,07 mm.
1.4.2. ISO-sistem toierancija
Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema
nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede; j to velikim slovima za rripe,
a malim za osO\;ine (s1. 1.5).
Tolerancijska polja z,a rupe ad A do G leze iznad nulte linije, tako da su obje
granicne injere vece od nazivnc_mjere. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto; Hniji
(donje ocistupanje jednako nuli), pa se donhl. granicna mjera podudara sa- nazivnom
rnjerom. Polja J i K sijeku nuItu liniju, tako da je gornja granicna mjera veca, a
danja manja od nazivne mjere. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Polja
M do ZC leze ispod uuIte linije, zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne
mjere.
Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan, ali obratan polozar Polja od "a"
do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane; tolerancijsko poJje dodiruje
nultu liniju (gornje odstupanje jednal.:::o uuli); polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu
liniju; po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.
Za'istu nazivnu mjeru, precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu
vrijednost, a sa ZC najmanju vrijednost. Obrnuto, precnik osovine sa tolerancijskim
poljem "a" ima najmanju vrijednost,_ a sa "zc" najvetu vrijednost, za istu nazivnu
mjero.
.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje
nazivnih mjera. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl, iznad 3-6 mm;
iznad 6-10 nun, .' .. iznad 400-500 mm '(tabela 1.4). Nazivne mjere iznad 500 do
16
S1. 1.5. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini;i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine
]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.5). Neka od ovih podrucja
prosirem, su na 2 do 3 manjt} podrucja.
r<'Z:aiitet wlemnqie vcliCinu toleranciiskog poljti, odnosno stepen
tacnosti izradc. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu, za sva podrucja l1azivnih
mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09, ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta,
HfJr. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja
nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do
3 150 nun (tabel" 1.5). VeCi hrpjevJ o!.nacavaju grublji kvalitct, dakle - vccu to1c-
ranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.
Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta, a ne -ad polozaja
polja: prc;ma nultoj liniji, kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.
K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila; kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obra-
zuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE;ganja.
17
Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja
uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ",ID
min
' Dm:£<.' [mm] kao geometrijska
sredina poc-etne mjere D
min
(mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih
mjera. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podruc-
ja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi:
0,4s'lrT + 0,001 D [I'm].
Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0,00.( D - 2,1 [,urn}.
Broj jedinica toleranci;a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku
preina JUS M.AI.ll1. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5
nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice; tolerancije
"i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. i 1.5) - T-= i· n.
Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep). To prakticno
znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. ,
PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.
Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do
500 rum. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6., a osnovna odstupanja
tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.7. Zapolja od A do H
osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima, a za polja od J do' ZC --
gOl'njim odstupunjima. Analogno, za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.dgo-
varaju gornjirn odstupanjima, a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.
Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m,jere iznad 500 do 3 150 mm za
rupe i osovine date -.su u tab eli 1.8. _
Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju, onda se gonije odstu-
pauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T,
odn. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju,
onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad
gornjeg odstupanja -CAd = Ag - T, odn. ad = au -:- "T).
U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO, pored nazivne mjere, ozna-
cava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc. Tako npr. .0 80H9 zna'ci:
precnik rupe 80 mm, tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9; ,znaCi:
precnik osovine 80 rum, polje "e", kvalitet tolerancije g; - tolcrandja
sklopa 080H9je8.
PHmjer L Odrcditi na%ivna odstupanja i grullicne rupu, G gO P8.
1z tabele 1 A., za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. iznad ,50 do vrijednost osnovne_
lbierancije'- T = 46 lim. 1z tabc1e; 1.6. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD, iznad
50 do 80, donje odstupanje Ad +-- 30,um_
gotnje odsmpinje
gornja grunicna mjera
dor}ja granicrh'l -mjera
AI! Ad +- T = 30 + 46
Dg = D .-j-- Au = 80 +- 0,076 = 80,076 mm,
Dd = D +- Ad = 80 +- 0,030 "" 80,030 mill.
Primjcl' 2. Odrc-diti toleranciju, nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O,
Iz tabele 1.4. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50, vdjedno:;t osnovne'
tolenincije T = 100 pm .. 1z tabele 1.7. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra
nad 30 do 50, gamjc odstupanje ag -- 80.urn.
18
donjc odstupimje
gornj'a grani';:,ua mjcra
donja graniba, mjcra
ad = af! .- T = - 80 - 100 = - 180
dg = d + au' = 40 +,C- 0,80) = 39,910 111m,
dd = d + ad = 40 --!-- (- 0,180) = 39,l:)20 mrno
1" !
'!'O.Ig ;
\ ...--:-
, '
j'gooo:
, 0"0 0 I
I '<t ..--, I
1------
""""I:--O\'«)-oo<n'-O
..... ...., M....,
,j 15 trl 0 0 I

! ..... I .
M ,-

'"

'"
00
0
" "

"

N
'" " " " ::;

M M
0
"
0
" " "

"
0
" "
'"

'"

-
N
'"
" "
0
" " "
'" '" " "
g
0
00

M
'"
N ,0

-
I <:! 0 0 "--' i
'V;:::;'I ' - _._N __ M_' ___ V': co <"'1 -< M <'I ....
_M<"'1tnoo
I
----..

,.-, N"" 01 """ .-< b\ -.::t t- '':'"'" 00 c;" \0 ('-1
S H -_('.1",,1;-
5
1-"'----'--- .. -,-----,-----.--- . -----.--
I ] _ . _ -N '1 i2!§
iil S_ II, .-::::' _ <:) 0'0

:r:: i 0l <", tr,
-:---' -_._ ....-
Z!'U 0001
-,,; '0' ,....:; M en '" cc
>:
- ...
<I .... j \0 ,..-,'"
Z t;:;OOO I
1
r:: «'>'tJ..--, -<.-<,('1(>";\.OO"-O'-<')<:I\MOOOO
p:J; _,
\C N Z£-= 0-:0 -: 0 a
.-;":;l<""; : ,<J'l ::2 N 00 g s: g
Q 1---=------:·,_·- ..-. ."
0' '"£ I 6' N M ocr 00' -i- oc t-' .. ,"" 0 0 0 0 0 0-0 0 0
r-. ........... M..q-t-"""Wl:-- ....'oooo
t1 I '-/
,---I -------_.-------.------. -- -.------------.---..---


'"
"0,
'"
-
N
..,
c,
", N 00 0
"
0
"
10
"
c
-
N
'"
N W
" "
-
N
".
0,


..,.
N 'C
'" '"
-
..,
00. 00
$;
00 C
'"
c
i
:;; ..,
,-
;:::
00
g
'"

'd
" - ! fl ...., --5 \C

i -I ..
.i I "l OS, M
il M I
'I 'I"<IT - -.., -::;-,,-,-'-: : : : s.
,-UBl;')lN B){UUZO
i __

,
------. -'i --,--------.-----.---.- ..
19
1:3
c,

T8'le.1a J .:\ Vrij"'G-lH,-Sti CHW'I!l,ii'l
Podmcjc m.zlv -db mjen:
mIl,1
izmd SOG do 630
--!--
630 -" 800
800" tODO
1000 _ 125{)
"
1250)) J 600
1600" 2000
!, lOGO." 2500
2500." 3150
Oznaka h'Gliteta
,·V,:
50
56
.165
195
230
280
330
IT 8
(tlnl) za na:d."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. (JUS M.Al.121)
in 11
14 -1- i5
16
2,8 440 700 1100 1750
2800 i 4400
-!----
500 800 1250 2000 3200 I 5000 320
i
560
900 i 1400
2300 3000 5600
-
. ...-
36
260
42(
660 1050 ii 1650 2600 4-200 6600
--- -
310 500
) I
780 1250 1950 3100 5000 7800
!
370 600 920 1500 2100 3700 6000 9200
440
!
I-
i .lIOO
1750 f800 4400 7000 11000 700
540
,
I'
1350 2100 i 3300
5400
.. 8600 13500
,
. 860
IT 9
.---
,IT'12! IT 13 i IT 14: IT 15 10 ! IT 11
nl6
"
IT 1.
£/
Tabela 1.6. Osnovna odstup!,Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u ,Lfm (JUS
4,4
5,,0
!--
5,6
6,6

7,,8
9,2
-----
11,0
13)5
--
I --Ii -- -. ---- --- .. -,--.---- -----. Art, - ----------i
I
Podruc)e illJera 1=- B_;_-_-l c -CD-' ----13- EF --i'F. 1",,:_ __ ___ -l.
Za sve k<:alitete i
- .... --'- -c-- . . m
,-----'"---''' '18 "i +290 I 150 -+-95 i --'-50 :-.32 16 ",6 j 0 '

24 :' .. (;" -1-40 0 I
, " 24" 30 I I I I: .. , i 'i ,
!:-=,:·ltG., -40-1.3fbTI7i5:::-:
H20
· ! 9-[--0 t:: IN

__ 40_,_,-_ 50 I __ __,! ____ i .... 1. __ II __ -H
" 50" 65 : +-340 I -d90 1+140 i I
0
-- 120 +72 I ,'.12 1 __
0
120 ,. 1401 +460 I +260 1 cZOO I I I
-:-145" +B5 ! e43 i 14 0-
------- ---- -''''''------ ·-'-"--"i--
. ,50 I 115 I °
156-;- -- 0 I
-,-62 ,-- ---,=-:-:_8 ,1_-_- 0-__ -_-1
i ). --400 '450' -;;'-1500[- -,,-7(iO -1-':; .. 440-1, ,! I !
______ '1 __________ U30 }-135 : 68 I r-20 i 0
" Odstupanja u tolel'll.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.
_.;:,
§
B

,6

CJ
t:S Tubela 1.6. nastavak I
Gomj,
A. '"
········;01;;
-- ------._-
.
. .......•
A za kvalitet
lL:}t nazivnih mjera 1 K
.M .......... !
N
....
rnm,
prcko
preko idS
prcko
4 i 5
7 i 8
. 6 7 8 do g
8
do g't<;.
8 {) (
8*
.
6
, .........
"do 'T
.. T -:;72
+4 +6
-;
} 1
.J ··0

+6 +10 -=n:X - 1,5 }.
3 4 6
CiT +12
-' 1 .1. LI:76·,7.d --6"lo+L] 0 1
.132_ 3 G
." 10" 14
" 14 IS' - ·H'i +10 +]5 1--!-..:1 -7+,J -7 ·-12+,1 0 I 2 3 3 7· 9
--::-'c ;!-- + 8
Y--' ..........
1-· --
+12 ,·20 -2-!-..:1 -",8+,1 -8 -J5",!- __"1 0 1,5 2 '3
4 8 12
+1 0
!ct,14
·············--1-
+24 --·2+.J --9--!-.J --9 0 1,5 3 4 5 9 14
.. 4Q,.' .... _ .. [ ..........
;-
" 50" 65
-2+LI ;·[l,LI --11 ---20 0 2
,,-"580 + 13
+18 +28 3 5 6 11 16
" -g(l" 100
-I'
[.-
----...... . ·16
-)-22 +34 --3-f--.J ". 13+A -,13 ·23+",:1 -0 2
4 5 7 13 19
.. y
,,-I: "
....+ 1·-
" "140" 160 +18 +26
-1-41 -3:·" - ,- -,j ,·15 i·· 27+.1 0 3 4 6 7 15 23
16C 180
" -J80 .. -200 __
'200'" 225 ___ +22 +30 -\-47 -4--!-LJ -17+Ll ---17
3.1--1-":1 0 3 4 6 9 17 26
225" 250

1--- .
250 280
-280 ,,-:3i5"
+25 -1-36 +55 -4+/J -20 -34+_-1 0 4 4
.,
9 20 29
_...
l---
1_" 'If" '""
+29 +39- +60 -4+-"
-
-21+d ---21 3-7+;::1 0 4 5 7 11 21 32
355.. 400
400.. 450
+33 ! +43 -23+d
1
" 450" -,00-
+66 ---5--!-..:1
-
-23 ··40+,1
°
5 5 7 13 23 34
p
Tabela 1,6, nastavak II
•. "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja
PodruCjc - , - -- - - -., -.. ----- -"'-.. -- ------
nazivnih iPdoZC! P R! S ! .. T I u I V X i Y Z ZA ZB I zc
mjera 1"·"""--'-------· ---- ---- ,. -- -- -- - -- - -- .---, --I '
rum '-----"'.-"''''---- !
i
d07
*1 8iviSc' ,I

" 24:>,,, 1,\-22; -28 --35 i i --48 --55 -64 I --lilfl--=T60j--21S-
1----. - 1'- -48----60.. -6C '--::80":- -94 112 -14'81- -201'- -274
_-=-:.:.." .. __ ??! -26 -41 - 54-:-=---70 ---114 ;"'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325
" 50" 65' 0 ____
'" ,.,:-43 I -59 ",!'_ ,-}02 ___ -,120 __ -274, ,-_-360 --480
.. ! ...•
.•.·.! .... 0 ..... .. =/_ . L.l.··.[. .. :.; .. ..';f.·I,.-.-.-:.=J;f.· •.
. '" '50. I I ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 -640 I --820 -1050 I -1350
'. 1-
1
.. _,' J15" 3551 I' ... --62. ,._.-.-,1.0 .. 8 1 ... =..' ... .. L.:}90 _'.,._-;475'1-=,-.90_ .. _ .... -.. 73.0_ .. -.... ...11..s.O". _- .. _.l
so
.o..i .. =.·l9...
o
()i
" 355 " 4O'O,! "", j -,,,,·114 _ '--294 i --435 ! -660 ·-,,·820 i -1000 --1300 /-1650 -2100'1
.\: :: ::
._----"... ' ,
, ,* ,Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P do ZC vazi ..zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ aye tabeIe. Na- primjer
}Ag,'za P7 za ,podru':;je nazivnih-mjc-ra"izuad,,18 do 30'mm,'bice P,8 + L1 = - 22,,-)- '8 = 14 pm,
'l;: Tabela 1.7. Osnovna odstupan;a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS
,I: Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje
I Pod):"llcje nazivnih mjel'a js
I, ... ___ __ __
ICtZ""d; ::: +-;U '!
i ....6 ....-, ... , _ ..... 1. .. .. -.1. -21l"-, _ 5!l..i •.... 56_ 1 . _= 25 __ 18 __ .i=:lU __ __ Q._
1
'
'i " 10" I. , I' I I I I 1
-.. ___ :-11 f-;
----------' -" i ---_---')--1-'-----.,,---1"------, -- ---,80 --)0 -,,25 i -9 () HI 1
.. ,1 ___ -----1 i- --!- __ I -"'---;----- --H
... --.-.... ... __ L.:IOD i _ _I_--=- LO-i- 0
,I __ _______ __ ! 'I -120 i ---72 : 36: -- -12 I 0
" 120" 140 I --460 i ·--260 -,-200 ! I i - 'V
·-1 t--- 0
N
v,
i-,. i ····C-6iiOl-:C.340 i i ! , §
I 1- -170 ,- 100 I -r-" 0 !3
: = : -'110 i
!1 ___ ___ ___ __ I -,-- ! -·210 --- 125 : -62 I -- I -18 I 0 I
____.L_ ' ""-I-------,-,--! ,--- _",_1_'_ -----; ---I
.__ ---230 !J5 -·-68 I 20 r 0
* Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer,; do ! mm.
Tabela 1'.7. nastavak 1
Dorije odstupanje ad, 2a ,tolerancijsko pplje .
----
---. ,_'w!......___ "------'-I
I
.m niP I
run1 .. -.,;"",--
5 i 6 4 do ",,7 2a sve kvalitcte
iznad
6 ,;--10--1- -, ___ ; 6_' ___ .±I.O _ 1 __ .....::r..l5_1
ii'
--"---'1"8' --2'-;'- ____ 1_ _I 1 __ ° __ il_
! ,," ,I I I
__ I, : ___ "'-':'J, __ ____ ..'.:_I_ __ "35 I
1
" 30" 40 I' ,I I 1
__ -,,-40 i., I _2_' __ ___ :':'.1 117 ___ ___
',1 50" i i ·-f--.41. 1 -- +53
I I -12 11 __
I " 80" 100 1 I, I ' +51,-!-71
-fo6"'-;;-T26"- -9 -..-15 I --- I +3 0 i" -!--13 -!--23 I -1-37

... . ....-. -....•.......... -..... ·.---1- .. ---I' .-.... -.-. - --1'----.. ..........-. -. -.. ·.'----1
" 120" 140 1 I 1 1·-1-63 +92
··11 --18 II \ -1-3 I, +15 \ : 27 I +43 -:
" r 'l
_:"-;'=280,, -16 -26.1 +4, __
), 315,,, 355 1 I 'I +108 -+190 I,
I --18 __ _ _ __ ; ____ 'J."4 :'-l--- 0 ___ I .. , ___
" 400 " 450 I I" ' ' +120 T ....32 ,
---20 ,-:--5! 0 ______ +-40 ___L _______
Tabela 1.1. nastavak II

____ __ "-1_ __ ' " .. _____ ,- ,
mjera I U I v I X ! y Z i za zc I
, ._______ .<____ _. _______ ,_ ,,_,,_ I
I
mm Za sve kvalitetc 1
do _I _ -IC====--=- 1=_ __ -.. ---+40 _=:':--:1,,0===
I lznad 3 '" 6 I - ,23 - I -128 -- -135 --;-42 +50 -1-80,
I
-- - -- -- 1---- I -- - - -- - ------- - --..-----.---"' _n ---,--.,,--"-"'-,- ---""--,,--"- --------1
" \)" 10 I - I' 1-28 - I - 34 - "j-42 1 -+ 52-- +67 -1-97,
1
- -- - - - - -- --- -- - --- ......... .. - ----.
" 10" 14 I I -- -40 ,+50 le64 +90 +130 I

___ _I ___ ___ 14.?,,,_,, __ ..,_! __ __ _ __ i-=-. ____ __ I!· ___ __ 1
" 100" 120 ,+-104 -,;-144 +172 -:-210 \ , +254 +3\0 +,400 +525 +690
.-- .. -----.. , - 1-·--· ---.----.-. -.,--- .... --- ----... -- - ....... .. --.
" 120"" 140 i +122" +170 "j .. 202 _+300 , -1--365 - +470 +620 i +800 i
_-;; 1_ -:-j -- _ J 22if -;--140 _;_ -f = _____ t
v- I" - 1-
- : __ 2:"960 '_
" 225" 250. +196 - ';:284 --I ., 340 I - 425 II 520 I 1640 1820 - +1050 I 1--1350
__ =i-710 -. 11200 _-+1550
-
.--- 355 .. 40. 0 ----1-. -729. 4.·.-- -.I ..• --:;E.)60 ... 1-. --+-1 ...°.""00-
1
30 .. 0. . ...-"- 650 --. ---".-- + .... 21 00 --- -'.



,
Tabela 1.8. Osnovna !Jdstnpanj:a. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el,o 500 3150 mm u pm (JUS M.A1.132)
- ----;------ -- - -- ----- -- ." -_. __ .. _-, ..
TokranClJska polla .. -1
I Podrucj'e nazivuih mjera __ :Y_J::; __ G __ __ N $, S
I mm I za kvalitete 6 do 16 I
1
1
_ _ ____ _ _ _ I ___ au _l. ____ 1. ____ . _____ _ __
lznad 500 do 560 I I i I 150 280 400 600 i
___ -- - - 260 145 I 76 1 22 0' . 0 : 261 44 I 78 1- -
i--- " .---i i ___ -1•. "_'_"""_""" .. .. ,_ __ .
I ' ' I', , I
1
160
I 80 I 24 0 E i 0 ! .30 ! 50 i 88,
-I.. ---;' . '.--.-.. I. I···· ,----.210 ·430--
-1-----:,--9-00, }20 : 170 I 86 I 26 0 '>;!! 0 i 34 I 56 100 ]"--_-220 -"6so-'i---WSO-1
.--.... - -.--.'.. '" --1--- ···1· .-.. -- .--.. -.-,
" 1000" ,1120 Ii: 250 520 i 780 1150 I
1 _________ · ----'-----,-""-,,--'" 350 ,195 ,98 28 o. . ....... 0 ...... ' .. 40 ..... 6.6. . 1 ..2 ... 0 ... -..... -.. --.- .... - ... ...""---i"-."---- '-... ·_'.----..-...•.••.· ..-... 1
_ I __ ;--1 -_I __ ____ _. __ __ i ___ ____
: ,,1250 ,. 1400 I I" r: ! II I ,,300 i 640 1 960 1450
_ __ _ __ I 220 110! 30 0 t-< O!. 4.8. ! 78- .140, ..----:----- ------."--------- -'-------"--- ........
_____ , __ LI .. _ 1 330
1
__ 720
" 1600 " 1800 I 1 II. i ; I 1 370 1 820· 1200 1850.'1
.. '"
" ' 2000 " 2240 1 I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300
.. -. 480 1260 130.. 34 I· 0 ." 0 68' 110 1195 '---1-·--· - ---.
n 2240)) 2500 L ____ ,I l;:l i , ! 460 1100, I 2.500
------""""'-'"------ ----I -- j --,,-,.,-'- .. -----
" __ 2500 ,j 2800: , 'I ; 550 \ J 250 1900 2900
-.........'. --..-. ... ,520.290 ... '.14.' • 38 1 O· 0 ... 76 i 135 .. 1240 1- .- - 1--- -.1
., __ 31_50 _____ i. __ ._' ___ " ___ J_. ______ ._! -- __ .... _" ___ ___ ' I ____

,r
Prinijer 3:. Odrediti toleranciju_, nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu- B 100J8.
Iz tabeJe 1.4. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. vrijednost os-no,ne
lolerancije '1' = 54,um. Iz- tabe1e 1.6. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80'
do 120, gornje- odstupanje Ag = -+ 16 /A.m. '
donje odstupanje Ad, = Atj: T 16 - 54 = -- 38 Itm,
, gornja -granicna -mjera
donja granicna micra
Det = D + Aa = 100 + 0,016 = 100,016 nun,
Da D +- A
a
, "'_- 100 "I' C- 0,038>=099,962 mm_
-1.4.3. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija

Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost sred-
njeg; odstupanja profila (Ra) - preina JUS M.Al.020 021 - 1964. Ove vrijednosti
svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju, se sa
do NI2. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.
Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za
Ra. iii brojem stepena povrsinske obrade. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg od-
stupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).
Uskc tolerancije mogu se ostvariti s,uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske
obtade. svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'a-
pavost koia se ne sl1).ije prckoraciti., posto dubina ncravnina mora ,hiti manja od
tolcnmdjskog polja. Uzajarrinu VC,zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povr-
sine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kva-
liteta toleranb;a.
U tabeli 1.9. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce
njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn
razna podrucja nazivnih mjera. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji
nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja, poooli-
sanje nosenja povl"sinc i s1.).
28
Tahe1a J ,9. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.(',vrSinske obradc
(JUS M.Al.0ZS--19fi4 i
Kvalitet ISO
tolcrn;:;cija
Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm
- - -----------
do 3
Iznad 3
do 8
)Iznad j R
do SO
Iznad 80
do 250
IZJl;-ld 250
1.4.4, Kon::rolnici za rupc- osovine
U proiz-vodnji, naroCito serijskoj' i masovJ?,oj, na)cesce nas interesujc da Ii'se
stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere, a ne koliki je njen iznos.
Zboo- toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri, 1:::ontro1-
nicir GraniClll mjcrila ,su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:,.u-
slid 1.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). ".=
a.

I I'
I
1

I J
t.
101, 1.(], Granicna mjcrHa: a) za l'UpC, ll) ;;a oS(l':'inc
Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm
ne smije d,:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u
provr;:-.
K,;)c: pl'Llvilno lzradcnc- osovinc
J
kontrolnika S8 gorn,iorn granicnom
rnjerom LIeba da naide na osovinu, a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm,lie
da nnidt na osovinu.
, stvarna micrH koja SC'- nalazl izm.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra
Dobm micra ie'i ona grani(;:n<l mjcra koja .se prva dobija pri obndi, Za rupu '
j; dobra micra - donjJ gt;anib18. mkri1 (Do:!' a za osovinu gamjn granicna mjcro
(do). O''!T m,iere OIlDguCJVitju ci,'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. Na kontrol-
nom dobra mjcra oznacava sc Sri _,,IDE".
Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.
Losa l'Iljcra je, mlovn:) fcb:::n:), i ,mot granicna mjcra koja .se dobij8. posJjednj[l pri
obradi. Z;1 rnpu je ioh mjcra ..- gornja granicna mjera (Dg), a za osovinu - donja
graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE';' <
29
1.4,5. Vrste nalijeganja
Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije
naziva se nalijeganje (sklop, dosjed),' Na primjer, nalijeganje izmedu rukavca i
vijka i navrtke, vratila i klina i s1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i
rupc', razHkujemo: labava, cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. 1.7),_ Izbor nalijcganja
zavisi od namjene dijelova. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom iz
oznaka tolerandjskih poljo. Za ntpu i osovinu ko;i su u skJopu, Ozno.ka za tUpu
stavlja se u brojnik, a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju
kosom razlomackorn crtom (upr. H8rdS, P9/h8) iii sc pisu
bo
S1. 1,7. Vrstc a:- labavo) b,' cvt,:to, c) neizvjesno
Labu,·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop; ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera
rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine, ij, Dd > d" (s1. 1.70.). U slui:;.uju labavog
nalijeg,lhja) izr;.1edu dijdova uyijek posto,ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.ijelovi su medusobl1o
pomicni. '
Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja
najveii zazor; Zg = D g dd'
Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja
na)manji Z(JZOI': Zd = Dd - d
g

Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U Lubuvo
nalijcganjc 1<.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista, vijka i nan-tke
koja sc rnoze rucllo navrtati, zup6anika i vratila 1.1 mjenjacu rnzine itd.
nalijc!!,alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma,pji zazor.
Iz t"bdc L'L i 1.6, Zit S 110 H::; oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +- 54-pm, <l oct:
A" = O.
Iz tabc1c 1.4. i 1.7. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc a'l =
panje ad -"'" -- 71 pm.
30
Dg=D_+Ag = 110 0,,05J, 110,054mrn;
Da = {) + Ad =-- 110 0 -= 1l0mm,
dg ,= d -'- ai! "'" 110 - 0,036 = 109,%4 mm,
da "---' d ad -= lJO - 0,071 = 109,929 mm
L
Zg =" Dg - dd_ =" - 109,929 = 0,125 mlU,
Zd = Del dg = ;110 - 109,964 = 0,036 mm.
- 3(, IJJ11., a donje: OdSIU-
evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.uje se ako jc gornja granicnamjera.
rupe mtJ,nja od donje granicne mjere ,osovine, tj. Dr! < dd -Csl. 1.7b). Kod cvrs'tog
nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq,or),
Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja
naJveCi preklop: P{f = d
g
- Vito
Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstav-
lja najmanji preklop ::- F", === dd - D
fi
Kbd nalijeganja oba imaju uvijek pozitivnu vrijednost, Prirn-
jet cvrstpp; nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg ,ptstena_ kqtrljajnog Ie-
zista, pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to,cak, itd. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja
precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne, !O se ostvaren;e cvrste veze diJ,elova
postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom
pr-i cemu lUU se poveca, precnik i takav .postavi na osovinu, Pri hladenju; ,precnilz '
rupe se smanjujc i cvrsto ,obuhvati osovinu.
Primjer. Za nalijeganje p, 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. pteklup.
Iz mbcla 1.4. i 1.6. 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag '7 21 !1lll" a duni'_: uJstu-
panjc Aa = o.
1z tubel.a 1.4. i 1.7, za C" 20 pG oCita se- donjc
panjc- a
g
c-_ + 35 1,in.
Dg D .'- .ll
y
-=- 20 .,- 0,02l = 20,021 mm,
Del = D +- Aa = 20 .'. 0 = 20mm,
d
g
= d + a
g
= 20 0,035 .-=, 20.,035 lllill,
P
g
= dg · Dg = 20.,035 - 20 0,035 nUll"
P
a
"'" d,!· D,q =- 20,022 ,- 20,021 '-'- 0,001 mm.
..'. 22 jim, a gornjt odstu·
Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja moze-
pojaviti zuzct i preklop, u zQvisnosti od stvarnih mjera. rupc i osovine (s1.
Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom:
ZrJ =-D
Il
_ -, dft) pdn, 10
g
= d,q -- D
a
,
Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.stavljati i
rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita, kao i onda kada se zahtijeva ceSce
sastavljanje i rastavljanje (-npr. kod.sklopa yrup,la i zupeanika, spojnica, remenica i.
s1.). Ovakya nalijega'nja korL.<;te sc same za manja i srcdnja opterecenja,
Primjel'. Za nalijeganjc 0 45 H6;j5 najvcCl i najmanji zazot ,- pl'cklop.
1z lllbda 104. i 1.6. za .045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar,.jc Ag "'" .+ 16 f-,m, t\ donje od:::lu-
panjc Ad = O.
1z tabela 1.4. i 1.7. za 045 j5 oCita sc odstupanjc ag = .!. 6/1om, a donje OdSlU--
panjc Ali = .- 5 Inn.
IJg = D -+- Ag =0 45 -+- 0,016 = 45;016 mm,
Dii =, D + Ali 45 0 = 45mnl,
dll = d + alj = 45 ..;-. 0,006 = 45,006
31
da = d + ad ""-= 45 - 0,005 "-"- 44,995 mm,
Zg = Dg - dd = 45,016 '- 44,995 = 0,021 mill,
Fg = d
u
- Dd_ = 45)006 - 45 = 0.,006 mm.
1.4.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja
Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja
lwja imaju razne vri;ednosti zaz9ra i preklopa, te' mogu zadovoljiti sve potrebe
tehnicke prakse. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _, i sistem
osovine.
Sistem zajednicke rupe (s1. 1.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu
uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H), a za osovinu - razliCita tolerancijska
poija (a do zc») ,u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. H6jk6, Hll/cll).
U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice- se ako se Z:l osovinu
odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci;wjesno nalijeganje - od- j do
n) fl cvrst0 nalijeganje - od p do zc.
SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 1.9) jc takav sistenl, nalijeganja kod koga Be za
osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h), a za rupn - razliCita toleran-
polja (A do ZC), 11 zavisnosT.i oJ. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr, P7ih6, F8/h8).
U si,:tcmu O3o\-"lnc bbav() nalijcga.nje ostvariCc se ako se za rupu
odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II, ncizvjesno nalijeganje oj J do
l,;, II cvtsto nniijt:'ganjc od T' do ZC.
.4.7. hho:r tolerancija :l. naHjcgillllja
Iz.bor tolerancih i spactl u uadlczuost konstruktora. Pri tome iz-
bom s,c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade, kon-
trole i montaze. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. Fini
32
labavanalijegcinja
Cvrsta halijeganja

SI. Sistcm oso'Vine
kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu, a to sc rosti:tc na preciznim sped-
jalnim alatom, mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje
sudjeluje u proizvodnji. Osin toga, proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji,
pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Zbog toga, izabrani kvalitet treba dtr odgovara
najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.
Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce
kvaliH;ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor, 5 do.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl, 6 d0
9 za fina nalijeganja, 7 do 10 za prosjccna nalijeganja, 9'do 11 za grub<\ na1i;eganja, 12 do 18 za
dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani, liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).
Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.
1J -pral,si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe, zbog toga 8to je iZf?-da osovine
laksa a-rupe teza (i skuplja). 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn
fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.
ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kva-
liteta i poloiaja,prema nulto; liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). Iz razIoga ekono-
micnosti, jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja
koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.
U tal?elama '1.10. j 1.10'. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol;:] 2:1 rupe
i osovine za nazivne mjexe do 500 111m, a u tabeli LID." za- :nazlvne mjere preko
500 do 3]50 llllll.
I u po"gledu nalijeganja, ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog;
broja nalijeganja - preporucena koja su razvrstana u, tri stepena priori-
teta. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. U tabeli 1.11., dat,
je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.
Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po ,ISO za rupu i osovinu se
ptema s1. 1.10. Osirn oZliaJ,;;a za tolerancije, 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc
upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun u posebnoj tabeli, po mogucnosti u blizini
sastavnice,
33
Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati
34
0Z0p6
'"
• ,035
.O,OZZ
g- -
N
1St
b.
S1. 1.10. Primjer kotiran;a tolerisanih mjcra.
c.
TabeJa 1. 10.' tol,eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do -50{) mm
(prenm JUS M.AU40.)
Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba
Primjer U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2, u kojoj slabodno tteba da
se pokreee 3 (s1. 1.11). Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne de-
mente toleranclJa .
Rjerenji!.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn;cke
tupe 040 H7frG, (prema smjernicama u tabeli 1.11.).
Za rupu 0 40 H7 odredujemo:
-" gornje odstupanje,
donje odstupanje,
_ .. toleraricija,
gornja granicna m;
- danja gracicna mjera,
Au = :+ 25 pm =- -+ 0,025 mm,
T ,um = 0,025 nun,
Dg = D -+ Ag = 40 -+ 0,025 = 40,025 mm,
Da """ D -+ Aa = 40 -+ 0 = 40Il11'i1.
35
36
2 3
[
'-'-8
Sistem zajednitke osovine
"40 H7 '0,025
o
,,40r6 ·0,050
'0,094
"30 F8 '0,053
·0,020
o
"30h6 _ 0,013
SI. 1.11. Sklop p?,luge, cahure i osovinicc
Za osovinu 0 40 r6-
tolerancija, T = 16 = ON l6' mm,
donje odsmpanje, aa = + 3411ill = + 0,034 mm.
gornje odsmpanje, ag = Gil. -I- T= 34 +- 16 = + 1- O,050mm,
gorQja granicna mjera, dg = d -+- a
o
40 + 0,05 = 40,050 mm;
-- donia ,granicna ,_mjera, da = d "j", ad = 40 + 0,034 = 40,034 mm.
NaiveCi = dl) - D<1 oooc 40,050 -- 40 = O,050mm.
Najmanji preklop, Pa = dil _. Df! OC" 40,034 ,-- 40,025 = 0,009 mm.
Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke
9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.J Li.
Za tupu 0' 30 F8 imamo:
Jolerancijn, T = 33 !un = 0,033 mm,
-- donje oastupanje, Art =-- + 20 !JIll =, 0,020 mm_,
gornje -,odstupanje, All = A(! -:- T 20 -: 33 = 53 m = 0,053 rum"
gornja granicna mjera" b!l = D All 30 ,L 0,53,--,-,30,053 rum_,
donja graniCna mjera, 1)'1 = D Ad = 10 = 30,020 mm.
Za osovinu 0 30 h6:
donie odstupanje ad = - 13 !fm = ---"-- 0,013 mm, gornje o[htupanje a!l = 0,
tolerancija, T -= 13 ft,m O,OJ] rum;
gamja granicna micra, dlJ = a --!- G!J = 30 0, '-' 30 mm,
dania granitnn mjera, dd d --i- ad_ = 30 0,013 29,9S7 mm,
Najv-eCi zazM, Zg = D!J - d(; = 30,053- 29,987 = 0,066 mm.
Najmanji zaZM, Z(I c= Dif --- d
q
=---- 30,020 -- 30 '--'- 0,020 mm,
Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu, prccnika SO mmJ od-
rediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije:
=Ti=tfiIll-=t

=.=
0=
= "
" =
2;'=
o

""-
o
" =
c
S1. 1.12. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta- i _1!ukavca
RjdclIic: U tabcli, l.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih- 4 nalijeganja '!J- $istemu
zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine, Ocito su to labava nalijeg.mja.
Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz; RO HBifR.
Za rupu 080 H8 je:
tolerancija, T = 46 ,urn 0,046 mm,
gomjc' odstupanje All = T --'= + 0,046 mm" donje odstupanje All = 0,
gornja' granicna mjers,. Dn D -J- An 80 + 0,.046 = 80,046 min,
d'onja granicna mjcra, D'l '07_ D _I A,I ""- 80 -' 0 -=-;- 80 mm.
Za osovinu 0 RO fR je:
- tolerancija" T ,= 46 !tID = 0,046 mm,
37
co
00
Tabela 1.11. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm)
$istem ',rupe _ Sistem osovine
I
.
1 i Karakteristike nalijeganja i :-''''-" - ,--"".
I ,stcpen II . .I.ll.'. st,cpel.'.. ... smjcl'nice ia prlmjenu I ,stepen II . III,
pnorneta prlOrltcta ptlOrltetn prlOflteta prtonteta pnonteta
_-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . _____ . __
I
lIll/all H8jb9, Hll/bll 1. Vrlo velik zazor, vtlo Cll/h9, All/htl B9/h8, Ell/h11,
H9lcll, lab pokretljivost. Klizna C9jh8,
HI1/ell H8/c9 Idlsta i yodice kod grub- Cll/hI1, D9/h8, D9!hl1,
/d9, H9/dIO, Hll {dll Jjih masinaCpoljoptivred- D10lh9 D11/h11, E8/hS
I
Hl1jd9 H9!e9, ne,gradevinskei sl.)" Le- D10/h11
:!ista "dugih vratila kod E9/h9
I
I
1------
dizalica j transmisija, leZi- CJ 1/h11,
sta koturova kod dizalica, Dl0/hl1,
Idiiita dijelova izlozenih
vehklm promjenama
perature.
i __ _ 1
---1--- ..
H7lf7
H81fS
--_ .. _"
H71g6
H7lh6, H91hl1
llSlhS
H81h9, Illllhil
H91h9
Hll/h9
H7/[6, H9/f8
H61g5
2. Primjetan zazot', laka
pokretljivost. Vetina kliz-
nih JcziSta i vodiea.
3. Mali zazor, pokietljivost
moguca. Klizlla lezisla i i
yodice masina alatki. I
Gla.vcinc pomjerljivih !
_________ ........... ____ I __ zupcanika i spojl1ica. -J
4. Vrlo mal,i zazor,
Ijivost rukom moguCa i
pri podmazanim I
nama. Povrsine koje sluze I
H6/h5, H9/h8,
H12fhn, H13/h13
za celltriranje) poklopci !
rcciuktora i sl. GlavCille
promjenljivih ill pomjet-
ljivih zupeanika kod
sina alatki.
F81h6, F8!h8
FSlh9
G71h6
! R7/h6, F7/h8
i
------
G6/h5


,,>
'"
Tabela 1.11. (nastavak) 1\"
H71u6
iI61i6,
H71i6
fI61k6
H71k6
II NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA

H61i5
H6jh5
H61m5, H7Jm6
5. Vrlo mali zazorili sas-
vim mali pl'cklop, po- I
mjerljivost moguca rukom I'
iii uz pomoc drvcnog ce-
kita. GlavCine kaiSnika, -
zupcanika i rucnih I
I va, ldisnc pqste1jice -
I pri cestimdemontazama. I
-'---1-
6
-. I--
mall prektop, pomjer- <
ljivost moguca samo uz
P011l0C drvenog cekica. I
GlavCinckaisnika, I·
nika, spojnica, tucnill I
, \ __ _
7. Sasvim" mali zozor Hi ,I
mali prcklop, i
Ijivost jedva jos moguea I
rucnim ceki{;em. GlavCine
; kaiilll1ka, spOj::-1
I

tIraJu. Podesem VI)e1, svor-I
s1. _ .._,_,_,, ______ ._;
--,----
i

I ,
I I
I 16/h5, I
! I
I J7!h6 !
I-
I
K61h5, K71h6
M61h5, M71h6
N71h6
!
I



1-------
I
:¥'
" >

5
""'
-
{j

"
'"

'"
f:!
40
T

i
____ I_-
I
I
1
,I
I
r
!
goruje au =-'= .- 30 {lill = 0,030 mm,
donje odstupanje', ad = a g - T = -- 30 ;-- 46 =e 76 ';!1l = -,' 0,076 mm,
gornja-granicna mjera, d
u
= d + a
g
=' 80 ,-
danja granicna mjera, d -1_ a,l = 80 c- 0,016 = 79,924 -illIh;
NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. dd '-"- 8,0,046 ;-- 79,924 =- 0)22 mm.
Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 - 79,970, = -0,030 mm.
ZADACI
L Za .0 70.r6, '.0 50 h'g, 0 30 P7" 0 100 DS' treba
a) graficki predBtaviti zadate to1erancijc,
. b) odrediti aozvbljena _ odstupanja,
c) odrediti graniene mjcre:,
d) odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu, '<) kad na otp'ad.
2. Za nalijeganja,G GO RS/m?, 0-90 II9/h,R, .0 150H7js6, .0 80F8!h8 treba:
a) graficki predstl.1Yiti nalijeganje,
b) proracunati granicnc zazore - preklope,
c) odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 da hi nalijeganjc'bilo'dobro.
PITANJA
L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije?
2. Sta je to1erancija?
3. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.
4. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.
5. Objasni ISO sistem. oznacavanja tolerancija.
6.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.
7. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8?
S. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7?
9, _8ta je
10. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.
1 L Stu je sistem nalijcganja?
I? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.
13. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.
14. Stu utice na izbor tolerandja?
41
2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE)
Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. Spo; (veza)
masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i, eiaslican.
Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medu-
sobno nepokretni) i nerazcivojiv, rj. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja,
a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj
elemcnat spaja. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la, zavarz'van.iem, lem(ienjem i
/t"jepljenjem.
Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo; cvrst (spojcni dijelovi
su lllcdusobno ali je razdvojiv, tj. moze se rastaviti bez pstect;':nja ele-
menata za spajanjc i spojenih e1emenata. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kH-
novimd, vijcima i civijama. OV1 elementi mogu se, nakon razdvajanja spoja, ponovo
upotrijebiti za spajanje.
omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova, a
ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.
2.1. ZAKOVANI SPOJEVI •
OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova,
1l10stova i 81. Razvojem postupaka zavarivanja, zakivanje s,c posljednjih dccenija
manje primjenjuje. Ipak, zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri
izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij), za koje los nisu razradene
pouzdane metode' zavarivanja. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioin-
dustriji.
2.1.1. Zakovicc (zakivci)
Zakovlce su dementi kojima se vrsi (;vrsto n'erazdvojivo
tanjih dijelova, najcesce limov3, pro fila, nemctalnih dijclova 1 81. Sastoje se iz stabla
i gotovc ,giave. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije
odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. 2.1.1).
42
;\.
1
,....
Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10, do
37 mm) - prema JUS M.B3.002.
Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. Prema obliku glave
mogu biti:
sfabfo
glaV(J
(nosodna) gfava ,;
81. 2.1.1. spoj
sa poluokruglom giavom 2.1.2a), JUS M.B3.0li,
sa upustenom glavom (s1. 2.J.2b), JUS M.B3.012,
sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2.1.2c), -JUS M.B3.013,
sa,pljosnatom glayom (s1. 2.1.2d), JUS !vl.B3.014 i
za remenovc, JUS 1\1.£3.031 (sa sirokom upustcnom glavom),
D
L . I
"I
'Ii
f4..
I
i
,
.
g) bJ
c) d)
SI. 2.1.2. Vl"ste zakovica
e)
Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od,
3 mm. lirem,} obliku glave m0gu bti:
sa polt.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2.1.2a), JUS A1.B3.0Z1
sa llPustenom- glavom ($1.,2.1.2b), JUS M,B3.,022; " ','
sa ,poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. 2.1.2a)
JUS M.B3.023 i '
- sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. 2.1.2e), JUS M.B3.0:!5, za brodo_
gradnju. . .,.
Stablo z_akovica izradu;e se sa blagim konusom prema l<raju. ZbQg toga ,se
nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. 'na udaljenosti 5 nun ,ispod glave
Kod sitnih zakovica, do 2,6 ffilll prectlika, nazivni piecnik mjeri, se na 1 nun ispod
glave, a od 3 do 9 rom ns, udaljenosti 3 tnn1 glave.
43
c
U tabeli 2.1.1. date su glavlle mjerc krupnih po JUS.
Tabela 2.1.1. Dhnenzije- krupnih zakovica
poiuo- Zakovica sa Zakovica sa
I .-;s § kruglom glavom za lam g-lavom -za kotlove sa upus- trapezastom
I
.5 is 1,5 '0 b celicne ,konstrukdje i sudove pod pritiskom ,tJenom glavom
'::-a gavom I i
I N --T-7"j-' r
I d l d
1
i D h ________ .--------'-___ . ________ .. __..
10 --T 11 16 6,4 8 0,4 I 18 7 9;5 1 1 I 16- 5 I 17 8 0,4 I
13 I 11 21 8,5 II, 0_,6 23 9 E J,5 [,5 120,5 6,5
1
21 9,5 ,0,6 I
16 17 26 10 13,5 0,8 30 12-, 15,5 2 2 1 25 ,8 i 25 11,5 '0,8
1_9 20 30 12 0,8 35 14 18 2 2 I 30 9,5 I 30 0,8
22 23 35 I4 .. 18 1 40 16 2 2' 34,5 11 I 35 15,5 1
25 26 40 H; 20,5 45 18 23 25 2,5 39,5 12,5! -4.0 17,5
28 29 45 18 23 50 20 25,5 3 44 14" j 45 19,5
32 50 20 25,5 1,5 55 22 28 3 :I 49 1,5,5! 50 1,5
35 55 22 28 J,5 60 24 30,5 3,5 3,5 53,517 55 24 1,5
38 60 24 30,5 !,5 7'-) 26 3'4,5 4 4- 58,5 18.)! 60 26 2
a je dubina skosenja U otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j pod pritiskom
prcma s1. 2.1.16).
Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.1.3, prema JUS M,B3,040) izraduju-
se najceSce u ddjc variiante: sa punim (varijanta A) i sa djelimicno izbuse-
nim stablom (varija'nta B).
Varijanla B Varijanta A
r
I
. ..-,
SI. 2.1.3. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila
Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'poje-
vima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane; pa je onemogucena i;;:;rada zavrsne
glave normalnim putem (81. 2.1.4),
Zalu)'vice s (s1. 2.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje je-
veza pristupacna samo sa jednc strane. U zakovice umetnut je eksploziv koji
se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom, Pritisak eksplo-
.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.
44
o. b.
2.1.4: Postupak zr*ivanj':1 blol ..-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes-
tlma za lzvlacen)e trna. b:, zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog
_ 1. Eksplozivna iakovica
2.1 ,2. za zakovice
Zakovicc sc izraouju od ceiika, bakra, mesinga, a:1urriinijurria i _ulumlriijskih
1egura (JUS GBO.5(6). lJ tabeli 2,1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice, oznakc mate-
mjcrodavne mchanicke karaktcristike, smjernice za primjeim i nacin zald,-
vanja.
1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il
koji se spajaju. Ukoliko su od razliCitog matcrijala
J
zbog nejedriakc toplotne
diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja, a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih
struja sc n.'1 n1jCStu d;)dira javlja korozija, Stctan utic"Uj korozijc moze otklonid
pren;azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0-
rozrum srcdstvima (npc bitumen, tcr-lak i s1.). ,
2.1.3. Vr-ste zakovanih spojcva
Prema polozaju dijclova kciji se spajaju, zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£
i p,reklopni. ' ' ,
Sue,eoni sppjevi izvode sc ili podmer::ica (preklQl"ria lima),
4.5
Tabela 2.1.2. Materijall za zakovic'e
"i
.
Zatezna Graniea
!
Oznaka cvrstoCa Primjena
NilCin
i
(kN,
"i
7..aki...;anja

C.0246 CZ 34

21 za opste svrhe u hladnom i
C.0247 CZ 34S 21 za celicne konstrukcije i iIi vrueem
C.0248 - 34-42 21 za ,sudove j, kotlove stanju,
i C.0446
-.
4J ··47 25 za brodogradnju
C.0447 (;Z 44 44-52 30 I u vrucem i
1 orodogradn)u ! stanju
CuAs
-
23
.. f
I. i
CU 99,50 - 21-24
Cu'67 Zn - 28-50
.-
,
!
A199 8-18
..
i-···
il hladnom
AllVlg 5
-
24-30 10-20
stanju
Allvlg 1 5i 1
-. 13-26 9-15
i
AICu 3 _Mg : i
-
26 15
AICu 5 Mg 2
-
i
44-42 28-25
I !
Prcma broju _redova zukovica, zakovani spojcvi mogu biti; jcdnotedni, dvoredni
i 'viferednz".
Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdja-
vanja, na jedIlu iii na drugu stranu.
PrcIna'rasporedu zakovica, spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.
naizmjenil..-:nim (cik-cak) rasporedom,
46
Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni,
,Na slid 2.1 .6. prikazan je jednoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1. 7. prikazan je dvoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1.8. prikazan je troredni preklopni spoj,
SI. 2.1.6. }edUOredui preklopni spoj SI. 2.1.7. Dvoredui preklopru ,spoj
.
51. 2.1.8. Troredni preklopni SPO)

I .

I

I
I
c
l
51. 2.1.9.' Jednol'edni spo; sa ;edniIll
podinetacem
Na slid 2.1.9. prikazan je jednoredni spoj sa
Na slici 2: 1,10. prikazan je dvoredni spo; sa jedriim podmetacem.
Na slici 2.1.11.,prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.
Na slid 2.1.12. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.

SI. 2.1.io. spo; jednim
podmetacem
SI •. 2.1.11. spo; sa '_dva
podtnctaca
lZaspored zakovica na s'iikama 2.1. 7.." 2.1.10, 'i je
Kod ,spoJeva ,na slikama 2.1.6., 2.1.7., 2.1.,9.-i 2.1.10. ,z'alzovice su jedno-·
sjccne, a kod spojeva na slikama' 2.1.11. i ,2.1.12.,
Frem'a namjeni, zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr,sti, nepropustljivi i {-vf;:;ti i
ncpropustljivi.
(;'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.a kod kojih ,je glavni krite-·
rijuffi, nosivost i, cvrstoCa (npr. kod, mostovu, dizulica" stubova' i 81.).
zakovanog eyota nosa(:a (s1. 2.1.t3) mQze'se uzeti primjer
CVts'wg tpoja. Ovakve konsttukcitc treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: '
1. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post;wljeni tako da se racunske linije-
djeiovauja \iita, koje prolaze kroz te:2i.Sw. pr,,:;jcka Stapova, sijeku u jednoj tacki. U ptotivnom slu-
caju u se, osim si1a, pojavljuju i momentL
47"
SI. 2.1.12. Dvorcdni spoj sa dva
podmetaca
Sl. 2.1.13. '-Zakovani evo1' nosaca
2. Broj zakovica za SYak! ne moze biti manji od dva.
L
3. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr.
uga011ika - s1. 2,1.14).
Q.
81. 2.1.14. Polozaj zakovice
b.
S1. 2.1.1.5. Nacini odstl"anjivanja
m01nenata 'u cV()rlstu
,
Kod postav.1janja zakoyica izvan osa.n .spojn st:. F a j F;
njan,ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.n , ..... 1.15/. U SpOjU
pTem
a
51. 2,1.15a eliminisan je moment F ·17, a U spoJu prema s1. 2.1.15b chmu11Sana Sll oba mo-
menta.
Ncprop'ustl;'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i
kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost).
c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku i
foe k?d pa:nih p?d
spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"U-
Cine u rczervoaru-kotlu.
2.1.4. Postl1pci zakivallja
Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja, Pripremna
'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje,
obiljeiuvanje, busehje, -' Ciscenje povrsina, centriranjc, rupa i pritezanje dijclcwa).
Na slid 2.1.16. prik;,l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi,vunje, Odredivanjc duzine
$t[l,bla zakovice 'vrsi se iz standarda, u zavisnosti od debljine di;e1ova
koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog, obrasca:
1 = s -+ x,
48
, ' . . , . \ ' ' ,
gdje l-duzina stabla nezakovane zakovice, 'd'ije16va koji ,se, ,spajaJu,
x":"dio stabla zavrsne glave ex = 1, 7d
1
za kotlovske zakovicc;'x = 1,
3d
l
ia konstniktivne zakovice) .
.2OvrSna
glava
S 2.1.16; Oblik i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom
Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d,'
Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika
zal<;:ovice: d
1
,= d + I mm.
Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na prec-
nike zakovica dqti su u tabcli 2.1.3.
Tabela 2.1.3. rUJm za sitne zakovice
I precnik zakovice (d)
,
Cd
l
)
Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala- i 'do' popunjavanja rupe, tako cia
je nakon zakivanja zakovice jednak precniku TUpC. Zbog toga je l)recnik
rupe (d
1
) mjerodavan za- proracun zakovice,
Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £ toplom Celicnc zai<ovice do 9 mm
precriika zakivaju -se u, hladnom stanju, a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim
zakivanjcm, ,zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc
dije1ove. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog
usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore, -a zatim se udarc1111a
cd;;ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava,_ Zakivanjc _ se mora zavrsiti
je zakovica jos.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_
zakovice se pbstcpcno hlade, usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.'11 se
spahju.
Zakivanje se moze, izvesti rHCtlO £ masinski. Rueno zakivarije primjcn'jujei se
za zakovice do 22mlU prccnika stabla. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:-
49
kovice svih pl:ccnika. jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve,
jer se limovi snazno pritegnu, hidraulicnitn, pneumatskim iii nekim drugim ure-
dajem. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko, tako da se zakovica hiadi kad
j.e vee zakovana i pri tom steze limove.
Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva, gdje jc debljina lima preko 5 mm,
nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica.
PITANJA
L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje?
2. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj, a Sta cvrsti razdvojivi?
Kako je podjcla zakovica prc1l1a ptecniku?
4. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.
,5. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.
6. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.i?
7. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica?
8. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva?
9. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje?
10. Kako sc moze zakivanje?
lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla?
2.2. ZAVARENl SPOJEVI
Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. spoj-
nom mjesUl, liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. U savremcooj masino-
gradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.ajanje dijelova zavarivanjem,
Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika, cc1icnog !iva;
legura obojcnih metahl; kao i kod mater-ijala. Na veCini metalnih
korlstrul:;cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve,
Treba razlil,ovati zavadvanje od navarivanja. Pod navarivanjem se podr<.t-
zumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnateri-
jalom, da bi se stv01'10 nanosni 510).
2.2.1. Osobine zavareuih konstrukci;a
Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zako-
vane i livcne konst1'ukcije:
- laksc su od livenih konstrukcija, u prosJeku za 50!%, a od zakovanih -
za 15%,
- dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova, cline se
smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost, .
- zavarene ,konstrukcije relativno su jcftinije, naroCito pri pojedinacnoj iz-
radi (upr. izrada protoupova),
zav,arivati se -mogu clementi velike debljine,
50
-- nema buke pri mdu. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna),
joj - go:O\:u, zavarenu mog:u prema pottebi, pojacati, dodati
r&di prosirenja funkcije,. iIi opraviti ako se prelomi. -
-'- e. ost,acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su:
I
, ---:- zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kva-
lteta lza _ r?ne _ .
po!ava Zr,\ostalih napona l' deformacija usljed
- nejednaka sposobnost materijilla za .zavarivanje,
1 bI" . , .
- s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke
temperature koja se stvara pd varenju,' " _ -
- veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja,
2.2,2. Oblici 'zavarenih spojeva -
, _ ' SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di;elova koji
sc kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. Najvainiji oblici z'ava-
rellll (p"r.ema JUS C.T3.01l) predstavljcni su u tub eli 2.2.-1.
_, dementi Vara su(;conog spoj,a prikazani su fia s1. 2.2, la, II giavni ele-
mentl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.-2.1b.
7
oj b}
S1. 2.2,1. Glavni de......· )" , 1 ' . ..
4 '-1 . ... enti vara;,f\ .suceonog, b) ugaonog; . osnovru ll1atet'IJal, 2.
. pre aztla zona, 5, varenja, 6. tjeme vatu, 7. korijen vara.
val', J. uvar,
.. , ":ara mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deb-
lJma) Jednaka jC d bI·· . I· ") I d bl·· I·'·· "
dbI" .' C JmI una := u ; azo su e Jme r<'\z !Cite. :tl1Jcrodavna Je
k C k)lllH lima. Ra(;unska debljina ugaonog spoja "a" jednak; je vis'ini ravno-
ra og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. 2,2.1b) i uzima se da je a = 0,7J.
2.2.3. Prikazivanje kotiranje
I' . crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi- up,;osceno. Na
. . . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1), prekiopnog (2) i T-spoja
51
Tabela 2,2.1. Ublici zavarenib spoJeva. " ..
.
.
popreeni presjek spojd
Objasnjenj·e
-.
Ncr z j v

Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se
Sueeoni

krajevi sueeljavaju.Krajevi ko}i se
spa]
ju ,mogu zatvarati ugao u granicqma od
760 do 200
0
.
Prek/opni
..
Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se·
prek/apaju.Preklopne spojeve, u natelu,
spoj
...
treba izbjegavati .. ..
Spo} sa

Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na
vezicom
dije/ove .koji se spajaju
Na{ezni


Spoj nastao zavarivonjert) dvije,- trr;zke if; pro:.
spoj
fila p%ienih jedan no drugi
i-spo]

Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod
uglom od 90
0
Kosi T-spoj
Spoj nastaozavari"';njem dva dije/a"ciji
krajevi zaklapaju proizva/jan ugao
Knzni
+
Spo;' nastao ·zovarivtmjefT.! triju dijelova, .
{ukrsni)spoj
koji se ukrstaju
Spoi nastao za.rotivanfom krajeva'dvd di-
Visekraki

jela, koja se 5uceljavciju sa treCim,prib-
spo}

Uzna, upravnim na njih ifi sa vise (im.Qva
podrazficitirrt uglovima '
r
.
Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi - .
Ivicni
je/ovo, koji med'u.sobno zakfapaju iz-:
spo} vjeslan ugao ..
pf1rubni

Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_
suceoni spoj
I
" jeva dvoju dijelova, koji se suteljavaju .
.
Prif'ubni

1F1
Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1
krajeva' dvaju pribii/no up ....
ugaoni spoj fa vnih meauso.b,no
,
- ..
.
I

$poj nastao ?-Qvar;vanjem povfnutih kraje-
prirubni
i
trokraki
va dvo)/) clije!ova, ko}; se suceljavaju sa
spoj
tre;Cim upravnim no njih
...
. .
. . .
52
.
l
.

.,'" .
f '
... ,.. .. , •.... "
r
' .
.
Potpuni prikoz
..
Uprol_cftn prik'oz
.
f-.•
A:Otzen iZieoij'ivornV L

V
h71jeni /Oro<-
j,
1
a
..
I
, . ,
. ., . ....
"



_-:- ",,"--,
2
i
III
..
",
..
C. 12

",,'OI,'C3/.12
,
3

II J c.
\r;"a."k,M.-I9L
prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih
Pojedini 81. 2.2.2. nazivaju se - '-
.. L Suceoni spoj sa poJ.;rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm; tjeme i
korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. -
2. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.
T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima debJjine j oblika tjeme'na, l'uzne duZine i
poloza}a vara. . ' .
Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 2.2_2., primjcr 1 f 2). Va;ovl'koji
se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava;u se sa dvije tacke (:) stavljene 11epo-
sredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 2.2.2., primjer, 3). Kotni broj nczavarenih duzina
stavl;a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i
Cl i c
2
, a duzina vafa I, kotira se na ovaj naCin: - (c
l
) -I- 'l- (c
2
)o . ,
2.2.4. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc
Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm,:l.
limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara. Priprema dijc]ova za zavarivarijc
obuhvata: rezanje osnovllog maierijala, odnosrio obradu ivica za iljebovc, Clsccilje
povrsina, duz ivica za zavarivanje, -od koroziJe, 'zastitnih materijala; ulja) bojc: i
masnoca, i podesavanja dijelova. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa
ob;c stl'ane., Za promjenljiva- -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.-
Na s1. 2.2.3. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih
sastavaka, a na 81. 2.2.4. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc, sastavke
' ......
r
,
"
G. /i./5HOmm S.25+<10mm
Si. 2.2.3. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje
S1. 2.2.4. Priprema limovn ugaonlh sastavaku


min 3D·
I
"'I
:22.5. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara
Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .11jenog pravilnog oblikovanja. Obliko-
vallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Na oblikovanje bitno, utice i sarna odabrana
tchnologija zavarivanja .
. Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.jc1ovanjc, np!. nedo ..
voljno provarcn korijen yarn (s1. 2.2.5a). Zbog djelovan}.a opacia dimmitk? izd::zljivost
vura i moze ljaslupiri lom,usljed zamora. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.anj:l U savu. 12
slikc 2.2.6. vidljivo jc dn ispupceni sai.' u:.orokuje nujvecu koncentraciju napona, a izdubljcni naj-
munju. Ipak, L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer
54
b}
,2.5.Raspodjela uapoua u V-2;avarn: a) bez provarenog korijena, b) sa provarenim
jenom
Treba i,zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2.2.7a), kao i nagomilavanje
varova (s1. 2.2.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove, urnjcsto kratkih i debe1ih. Pri'oblikovanju
Sio viSe primjen;iyati gotove-valjane profile i limove-,ili masinski oblikovane profile iz lima.
oj b) c)
S 1.2.2.6. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\', c) izdubljen
, sav
SI.2.2.7.
Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan,u: a) ncpovoljllQ, korijeh opterecen za -zatczanje,
b) povoljnije, korijen optereccn uu pritisak.
b}
nagomilavanje-
S1. 2.2.8. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara, b) neroa llago-
, milavanja zavara.
Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od
savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ, manje debljine stijenki, upottebom zatvotenih sanducastih
ili kru,iuih (djevnih) presjeka.
S obzitom na kvalitet inaterijala, oblik sava, uaCill naprezuuja spaja, a prema izrade
Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole",savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet, kvalitet I
i kvalitet II. .
Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti:
1. cisti, bez naprslina, bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu; izuzetno se dazvoljava
pojcdinacnu prisutnost troske i pora;
2,. bez greSaka- na pocetku i na-ktaju sava; "
3. sa korijenom koji je (dlijetom, brusenjem' i' s1.) oCiscen i ponova iavaren;
55
4. zareza i n,adviSenja na lielt i nalicju sava; ukoliko ih ima, moraju se obradom od-
straniti; . - .
, S. ispitani ua Citavoj duiini, da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. rentgensk6 ispitivanjci).
Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f., 2. i 3. U slucaju_ zavarivania.
samo s_ ieduc strane, mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Zahtjev 'pod 4. ubla-
zen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo, nego
je raj prdaz blag i bez zareza. Zahtjev pod S. je, tak6der, ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan
u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje-
nih zahtjeva. _
Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 1;to je kontrola
blaza.
2:2.6. Proracun zavarenih spojeva
Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati- u vidu njihovu namjenu
i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. U zavisnosti od'vrste opterecenja, izvodi se
staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. '
U proracunima se uzima dri je- dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. Tat) manji
od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. Ta). Prvo se
bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju, 'koji SO, zatini, uporeduje sa d02VO-
ljcnim naponom.
Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti
materijaia. Uzi,ma se da je korisna duzina zavara (1,.) mania od stvarne duzine (l)
za hnos ,,2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. 2.2.9), i iznosi: lk = I - 2a,
.,
.
.
,:
."
1-
-
\
"I
St. 2.2.9. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije
Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A
z
) jcdnaka je sumi pojedinacllih
nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju -a to je pro-
izvoda debijine naH i -duzine "Z,/' pojeclinih zavara: =.]; (a - I,J.
Suceono SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 2.2.9) izracunava se prema
izrazu:
a: ,=, __ [kN].
;; L'(a-{JJ 4a< emll._
56
Ugaono' ztI,vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2.10) izracunava se'pre1UU
. .-
.'"
F
--'-_._-.-
E(a I
k
}=ald+Q}1r
Sf. 2.2.10. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at,ezailje
_81.,2.2.11. S,uceoni -'liar opterecen nn
2.2.12. lJgaoni ",ar optereceri na slUicanjc
57.
Suceono zavareni spoj optcrecen ua smic;:an;-e (sl. 2.2,11) proracunava se pre-
ma izrazu:
F F [kN]
= L: = '2' a -lk ::< Tsdz croZ
Ugaono zavareni spo; opterecen ua smicanje (s1-. 2.2.12) proracunava se'pre-
rna izrazu:
F . F [ill]
Tsz= E(a'IJ=-a(
21
1._2a'+12)<r
Sd
!i! emil .
Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.2.2., u
zaviSllosti od vrste spoja, vrste naprezanja i odgovarajuceg .dozvoljenog
napona materijala koji se zavaruje.
"fabeIa 2.2.2. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo;cva za staticko optc1"ccenje
--------- ··-[-------·-------------1--------·-·-·-----
Vrsta -spoja I ____ _____ j __ _________.'
-----------------_·-----1 zatezanje 1 _____, __ ... ----I
Succuui ____ __,_.-,_,__ "pet __________ ' ----j
! ____, __ _ ___ .. ---------:-1
__ _______________ .__'"' uvijanje 0,65 Til I
i "isLe naprez<uiju _
Primjer 1. Koliku s,ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.2.9., uz podatke
o -= 5 mm, 1 = 100 mm. Op[crecenje jc mirna. Lim je ad cc1iku C.OOOO sa "z;i 12 kN/cm
2
pri
mirnam optereccnju.
Rjdenje
Korisni presjek za-,-,ura:
A
z
= (1 - Za)' a = (lelO -- 2, 5) < 5 = 450 mm
2
= 4,5
Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara, prema lubeli 2.2.3:
'''''-9,75 """" = 0,75' 12 = 9 kN/cm
2
._
Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi:
F Ali' crzaz = 4,5 . 9 = 40,5 kN.
I'rim;er 2. Na zavarenu ceiicnu usku, prema slici 2.2.\ I., djeiuje stalna sila F = 30 k1'.'
Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --,-,- 65 mm, (; _.-- 4 mrn, mlnerijal
spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100
Rjdl!/ljc
Korimi presjek zavara:
A: = 2a (l - 2a) = 2' 4 (65 8) = 456
Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.2.3.
78<k == 0,65 "sa = 0,65' 110 ==- 71,5 N/mm!>.
58
Provjera napona
sto zadovo!Javu.
2:3. LEMLJENI SPOJEVI
je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.odat-
nog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn;a niza od temperature
topljcnja mctala koji se spajfl,jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.a mjestu spoja.
Razlikujc se mcko, tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. ,lZod mekog lemljenja lern Be
topi ispod 450"C, a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C; kod kombi-
novanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. Le-
movi su standardizovani, a isporucuju se U obIiku }:ice, zrnaca, plocies i s1.
'lJsljd zagrij(j.vanja nu. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll,og muterijala Odvija se -it>
mjena mjesta atoma, a time i- difuzija (lcgiranjc). Zbog toga, _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po'
mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Kao pomo{;no oksidaciono
sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid, a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi
koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.l ...liesta
,:U kopma ne treba uu se hvata lem prem,uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. 'gra-
. _..
Prillkom lemljenja, tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila:
- materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C
\'isu od temperature. tQpljenja lema,
boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme;
- povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste, pristupacne za grijanje
i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\,.'
Prcma obliku Ieml;enih mjesta raz1ilmJe se:
10 Lemljenje sa zazorom, kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali, po mo-
gucnosti zazor (za lern). koji opcenito ne prekot;1cuje h = 0,25 maL
Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova
koji -se spajaju, '
2. Lemljenje sa savom, kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak
vcci od h = 0,5 ffim iIi sa\' oblika V iii X. U posljednjem slucaju
oblik kao'kod zav.arivanja,
Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku, pa je i cvrstoca
spoja manjc pouz(fana, nego kod tvrdog lemljenja. Ali, "i.sa temperatura moze uzro-
kovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.
Na slid 2.3,1. do 2.3.4. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova, cijevi
i sipld.
59
1. Limov,t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. 2.3.la) postize se niska'Cvl'-
stoCa spoja, zbog male povrsine lemljenja. Kosi cconi spoj (s1. 2.3.1b) poboljsava
donekle cvrstocu spoja, ali se, rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove
Q.'

b.

&CS\\,
c

€.
,22
81: 2.3.1. Lemljeni spojevi limova: a; ceoni ravni, b) ceoni kosi, c) prcklopni; d) pregibni c) sa
vezicom, f) pertlovan
iznad 2 mm debltine). Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2,3.-1 c, d, e)
Sll najpogodniji, jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se po-
punjava lernom. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim
pertlovanjem limova (slika 2.3.lf).
2, Ceone spojeve die,,} (81. '2,3.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. Kosa
(stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. 2.3.2b), Cijev'i debljine
stijenke ispod 2 mm j' koje treba meko lemiti, spajaju se pl'eklopom (sL
2.3.2c) iIi naglavkom (sL 2.3.2d)o

a. c.
,

b. d.
Sf. 2.3.2. Lemljeni spojevi eijevi: as ceoni ravni, b) ceoni c) sa preldopom., d) sa iJaglavkom
3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da, otvol' bude sto duzi; s
ravnomjernim sJojt.'IU lema (s1. 2.3.3a); ako se upotrebljava;u lagano presovani
sklopovi, otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. 23.3b) iIi da su cepovi
sa rebrima, 'Tanji limovi se izvlace, (81. 2,J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena
(s1. 2.3.3d)'" i Ierne se na dva .
60
J
!

Q.
d.
S1. 2.3.3. Leml;eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova
Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.3.4,
8'1. 2.3.4. prilemljivanJi!- cHiudra,
204. LIJEPLJENI SPOJEVI
. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata;
rtovi naCini spajanja - lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit,
l'eduks, bostik, mctalon i dr.). Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih
lim'ova" .'termicki osjctljivih m1tcrijaia, 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala
. (cdik" aluminijlL.'l1, piasrjka, keramika). U Oi;10S'l! na zakovane, zavarenc'i
konstrukcije, spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer ,ne uZfpkuie nikakvu
koncentraciiu naprezanja, a otp:wni su m, koroziiu, ne mijenjaju .<;voj,stv3 mate-
rijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su .. ALduti.n, i otpornost ,na 'temperatur'ne
uticaje S11, zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Isto tako, zbog starenja,
cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.
Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe:
1. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju, i dijdo'ri spojeni
lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. '
61
2. Kontaktna Ijepila sa visokom kohezijom i visokom adhczijom, a spojeni dijelovi
se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. '
3. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn koju se nakon vezivania
pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj.
D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. vp0lrebljavaju
sc u tekucem stanju, u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc)., Nadaljc., ueba razlikovati
jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. KOd .. dvokou;ponentnog s.c prvoL kompo-
nenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.)eme ot-
ytdnjuvanja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.
U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine, nano-
scnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji, teorijski bi
trebalo da bude jednak debljini mo1ekula, jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva
vece od kohezionih silu. Zbog toga, cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja
Ijepila. .' . .' '
Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. Im.a)u
vc1iku, cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje, a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.
Postoje hladna ljepiIa, koja pri nOfmalnoj temperaniri, i vruca, kojti
otvrd,njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. CVl'stoca Ijcpila za metale
l.juje se nn .tcmperaturi od najvisc 300
G
e. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao
hladna i kao vfuca. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava
proizvodaca, a U odredenim. slucajcyima .prethodno obavljati i PQkuse.
Na s1. 2.4.L predstm;Jjene su Inogucnosti- rrimjenc lijepljcnih spujcya. zbog.
produl.ai"\.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc, lijcpljeni .:::pojevi se koriste u
automobilskoj, avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.
G.
t::.l ====f=./:::j/
h.
d.
mms
f{7l 1. 9
)
J.
SL 2.4.1. Lijepljeni spo;evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja, b)
c) sa veznim plocicama, d) sa dodatko.m, f) prosirel!iem I1l\ kra)u,
g) sa usjcceniiu krajevima, h) sa van)sbm prSlenom, I) zupcanik,) zatvarauJc otvora (hlevo _. nor-
malno izveden otvor).
62
ZADACI
L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc, prema slic! 2.2,10.,
uz podatke: F = 20 kN, a = 5 mrn, d= 20 mm; matedjal poluge je C.0445.
2. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2.2.12., ut:' podutke:
() = 6 mm; fl, = 100 mm, 12 = 50 mm; Lim (:.0010.
PITANJA
1. Sta je zavarivanjl;, a sta navarivanje?
2, Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstruk-
cije.
3. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.
4. Ko)i Sll glavni clementi.vara?-
5. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru .. ,
6. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje?
7. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP
8. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija?
9. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. Gdje se .priillje:njUju, pojednc
kluse kvulitcta zavara?
JO. Kako su napregnuti. zavari pokdillih zavarenih sa kojima se susreces.u prabi?
11. U ';;cmu k razlika iZll"l.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern?
12. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.
2,5. KLINOVI I CIVjJE
Klinovi sluzc za spajanjc, vodenje i osigunmje dijelova maUna. VezQ kl.inOH1.
je razdvojiva, tj. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.
lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak,
zbog ,ccga se klinovi izraduju od [elika. pinimalne zatezne cvrstocc. 60 kN/cm2
u stanju primjenc. Najcesce je to ce1ik C. 0645.
U zavisllosti od. polozaja prema osi dijelova koje sp,ajaju, k1i11ov1 ll10gu bid
uzduzni i poprecni.
2.S.L Uzduzui kIinovi
Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc, spajaju (s1. 2.5.1.),:
Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb kanaI) na vratilu (2) i preko
njih sc,navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) - zupcunik, rC1X.lcnica,:zamajac
i s1. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $- njim snaja)
iIi obrnuto - sa datog elementa na vratilo.
Uzduini kli1}.ovi se sa nagi1;)Qm i bez nagiba. Nagib klina 'izraduje
se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 2.5.2). Standatdna vrijcdnost' na2.iba uzduinih
klinova iznosi 1 : 100. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' dok se
zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba.
63
Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. Klinovi kod kojih
je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi, jer je pod djelovanjem
onem,oguceno izbaCivanje kUna, iz spoja.
S1. 2.5.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini
Sl. 2,.5.2. Uzdufrii klin sa nagibom:l. prednja s,trana, 2. zadnia strana, 3. spoljasnja
4. 5. botne strane
2.5.1.1. U zduzni kl£novi sa 1wr:ibom
Zl;og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l, u prenosenJu obrtnog momenta, od-
nosno sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Ove strane
izlozene 'si.! bkom pGvrsinskom pritisku, kao posn,edica zabijania u zIii:?
v-nitila i glavCine. ZJ,bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza, J na dod1rllllTI
nama otpor trenja koji, u dobroj vczi, treba da prcnasi obodnu sHu. Bncne strane
ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo , .
Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Da usljed
'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.VCi;1C, odabiru se pod,csna nahr
c
-
ganja (H/k Jli HJm). Privkladtlo je. .H7 . r. " • "
Prerna obliku 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. nmmalnz
klinovi (s1. 2.5.3. i 2.5.4): retivnr klino'vi (s1. L5.5),- izd?tblJeni klinovi (s1. 2.5.6)
i tangcnr-ni klinovi (s1. 2.5.7).
64
Normalui klinovi (s1. 2.5.3) jednim dijelom u'zIijeb glavCine, a dru-
,gim u zIijeb vratila. Oni ostvaruju sigurnu vez'u
1
ali uslovljavaju -izradu zlijeba u
vratilu, 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika opte-
recenja i najceSce se upotrebljavaju. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene
(tip A) i rayne (tip B).
normalnog klina tipa A, duzina- zlijeba u vratilu jednaka je duzini
Spajanje ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb, a zatim navlaCi
glavCina. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje
klina. . .
. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.ra' biti -l1a'jmanje dva
puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau
giavClne i v'ratHa. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc, upotrebijava -se
klin-sa kukom, (s1. 2.5.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Pl'opisi zastite zahtj-
jevaju
J
radi sprecavanja nczgoda.\ da se kuka prekrije zastitnim !im.om,
Tip A
poluokruglo
celo
I
E34
S1. 25.3. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom
S1. 2.5.4. Kukasti nOl"11lalni l:Jin
Tetivni klinovi (s1. 2.5.5) cijclOlll, -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. TJnu-
stranom k-lin nalijcze na vratilo, g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.
Cija sirina odgovara sirini Idina. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0, ali m.ogu pre-·
nositi sarno obrtnog momenta z.a };:;oji je vratilo proracunato.
. lzdubijcni klinovi (s1. 2.5.6) djelom visinom u gbvCine" a, svo-
jom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Zbog toga p61u-
prccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje
spaja. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc
strane i vratila, moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. '
65
81"2.5.5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin, b) kukasri -pIjosnari


oj b)
81. 2.5.6. Izdubl;cni Idinovi: a) izdubljeui kIin, b) kukasti izdublieni klin
Din'lenzijc- normalnih, wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.5. L-
Taugc11,tni kIinovl (s1. 25.7) primjenjuju se uvijek u paru. se
iedan na drugi prcdnjim stranamu, gdjc nalazi nagib 1. : 60 do 1 _: 100, Zlje-
bov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni, sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem
Idino\'u jednog prcma drugom, u spoju sc stvara potreban prednapon. Boene strane
klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.ti10.
O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno
i'dvosmjerno okrctanje vratila. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1,) onda
se ugraduju dva ,para ldinova koji su medusobno pomjereni po za 120'"
(ponekad .i 180°).
66
11
u
1'1
ij'
I
I
1
11
{1

i
'I
1
il
!
l
/
!
2.5.1.2. Uzdu!:ni klitunJi bez .. J.
Primjenom klinov;.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog:
nabijanja klinova sa nagibom. 13rcncs obrrnog momen,ta vrsi 8e bocnim stra,namu
klina, n<l. kojima se stvara iiovrSinski pritisak, Uzdu.zni presjek Idina izlozen je
smicanju. Izmedu,sl){)ljne l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. 2.-5,8).
Duzina .zlijeba u. vrntHu ,odgovara duzini ldina,
OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj, Cvrst spoj postiZe
se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju
navlaCi prcko Jdina tia vratil0, U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja,
a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.4nih sila. '
Ako se zahtijeva uzduzno pomican.-je po vratilq;, moni se labtivO
nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine, kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa
u glavCini. Klinovi za poniicnispoj ,nazivaju se cest,o kl£novi za vodenje, a 'primje-
njuju se kod pomicnih zupcanika, spojnica, 1t9.
JugQ,slovenski standardi propisliju tri grupe klino\;a bez nagiba: n{sk
e
',klinove za marine alatke._ U tubeli 2.5.1. nalaze se dimenzije z,,:( visoke i rus1::,:e
b
SI. 2.5.8. kIin bei nBgibi
67
'
"

0
0

T
a
b
e
l
a

2
.
5
:
1
.

U
z
d
:
u
z
r
d

k
H
n
o
v
i

u

m
m

-
-
-

r
-
-
-
-
-
-
-

I

.
.
.

k
l
t
n
o
v
l

,

,

I
'

I

2
h
J
e
b

u

g
l
a
V
C
l
1
1
1

I
,

-
,

(
J
U
S

'
I

C
2
0
2
0

0
3
0
)

I

e
t
l
V
n
l

l
d
m
o
v
l

I
'

I

.

,
.

'
k
"

.
.
"

K
h
n
o
v
l

b
e
z

n
a
g
l
b
a

X
e
C
l
1
l
K

;
:
y



I

J
U
S

M

C
2
0
'
"
'
1

z
(

U
D

J
e
n
!

m
O
v
l

,

k

Z
a

I

Z
a

k
h
n
o
v
e

v
t
a
n
1
a

n
a
g
l
b
a

V
1
S
D
k
I

II
'
i

0
'
3
1

.

£
.
:

J
U
S

M
.
C
2
J
)
2
2

i

0
3
2

I

n
o
r
m
r
u
n
e

I
b
e
z

n
a
g
l
b
a

(
j
U
_
.

M

C
2
.
0
6
0
)

i

I

I

I

k
h
n
o
v
e

I

v
i
s
o
k
e

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

"
"

i

_
b

1
_
,
h
o
i

-
,
t
,

I

i

b

I

h
,

(
_
t

_
_

1

b

1
_

h
,

I

t

J

:
'
"
.
.
1

t

I

t
l

i

d
+
t
:
,

t
-
:
-

,

,
.
e
'.
-
8
-
:
:
.
4
4
1
_
.
.

1
2
.

J
.
-
.
.
.
.
.
8
.....
1
_
"
,
9
_

.
.
.
.
1
.
-
_
1
2
,
.
1
-
1
1
.
.

.
1
.
.
-
6
.
_
.
I
.
-
-
l
,
s
-
.
L
.
1
2
.
-
I
-
..
.
.
.
.
.
-
.
-
-
I

.. -
.... 3
,
7

.
.
_
. _
_
,

_
_

2
.
1
.
.
1
2
.

i
.
-
.

_
.
6
-
L

.
.
.
3
.
-
.
,
.
9
-.
.
\
_
_
2
.
-
.
,
Z
!
_
_
.
d
.
I
_
.
'

G
.
.
_
.
1
-
.
.
.
d
:
.
1
.....
3
.

1
4
4
-
5
0
'

I

1
4

I

9

I

5
,
5

'

1
3
,
'

1
4

6

I

1
A

I

1
4
,

4
,
5

:'
4

.'
2
5
!

1
4

I

6
!

4

2
,
1
,

d
+
2
;
9

i

d
+
4

:

:

.
.
.

+
7
,
9
_

-

.
,

-
I

.

.
.

.

.

·
1

I
B
O
C
C
J
8
0
1
-
'
-
O
-
\
-
;
i
O
-
I
:
u
;
T
!
-
1
5
1
1
-
-
1
-
·
·

.

I
-
t

-
I

T

-
1
-
-
\
-
-
d
i
1
4
;
5
1

,
_

_

,

i
!
l

p

'
"

a

"
"

s
-
$

'J
>

0
.
"
'
0

'
8

g
'

:
,
:
t

§

u
q

:
;
;
)
-
-
'
0
0

(
J
)

0

7
;
"
'
:
>
;
'

E
t

:
:
;
.

a
n

d
-
:
5
"
<
l

t
:
!

8
.

5
'
g

)
7
'
:
=

.....
'

t
:
r

p
;
l

7
<

'
"

N

-
'
0

,....
..:
:
:

<
:

t
-
.
"

8

,
.
.
,

'"
1

0

-
-
,;
...J

;
:
:
'

:
4

a
:
-
g
:

)
:
:
:
l
,
:
:
:

0
-

C
tJ

"
"

,
.
.

c

o

0
'

t
v

2
:
.
8
.
0
'
0
4

.
.
.
.
.

,
:
:
:

J
:
j

<
.

Q

.
.
.
.
.

a
;

2
.
,
:
:

:
:
.
l
;
:
:
:
l
"
'
i
t
=
;

N
'
:
r
.
'
O
-
,
O

:
=

g

g
:
:
:

0
'
1
0
e
.
.

.
.
.
.

'
Z
)
Q
.
.
,

p

(
J
:
;

B
"
:
j

(
1
1

4

<
:

<
:
<

0

0
"

c
i

.
:
:
:
-
'
r
.
'

p
"

0
.

.
.
.
.
.
.

,
-
"
,

(
1
)

p

:
4

g

a
.

Q

t
i

o

.
.
!
'
:
:
:
.

7
l

j
:
j

......
S
.
z
·

B
"
,

_
c
i
;
=
:
A
=
I
,

j
.

n
u
;

'
:
;
-
"
;
:
l

:
3

l
S
I

:
-
'

'
,
j

.
s
:
g

P

t
,
)

0
.
.
.
.

\
)
'
.
.
,
.

(
)
(

g
,

s

o

:
:
:
?
r
'
.

;
...J

'
:
'
:

'
8
:

'
0
"

g

E
i

'
7
.
'

b
:

"
'
.

p

"
'
d

;
:
>

'
l
>

,
:
;
1
.
p

o

C
tJ

0

V
l

-
.
.
:
:
l

p

0
.

o
.
.
;
:
z
.
.

;
}

;
D

o

l
.
h

3
S

f
P

'-
.
.
.
/

r
f

p

!
o

:
]
'

0
<

.
<

S
'

'
g
.

8
"

(o
'i
N

Z
l

E
'
t
l

o

"

.
.

.
.
.

;
3

0
_

P
>

_
.

'
g
.
S
,

n
<

.
:
:
.
!
:
"

8

.
.


.

p

d

f
-
f

o
S

"

"

A

.
;
.

"

>

,

>

J
<
'_

t
I
l

,

O
J

,
L
C

C
"

..
V
1

C
D
'
"

:
:
-
'
(
;
;

,
,
"
3

0
"

I

i

'

U
N
"
'"
'"

v
,
.
"

"
"

'
0
'

o
:
q

(
,
,
<

'
-
'

c
:
I

!

I
)
J

,
"
,
-
5
\
l
'
"
'

"
'

p
.

g

?
f
.
,
@

2

:
r

:
:
;
.
,
N

5

g
'
'
r
J

0
0

'
:
:
f

'"
1

.
.
.
.
.
.
.

Q
.
:
:
:
t
'
:
:
:
!

0

t
:
:
I

;
:
:

f
J
)

I
l.
1

N
<
N
:
:
:
;
J
:
:
<
!

-
4
'
g

'
;
:
:
!

c
r

8
-
;
,
i
I
1
Q

;
:
:
r
'
:
:
;
'
-
0

;
:
1
,

<
:

0
0

.
.
.
.
.
.

'
"
1
'
-
-
-
'

0

:
:
:
:
l
'

"
1

.
.
.
.

'
"

g
'
p
s
·

.
.
.
·
g
:

'
2
'

;
.
.
'
t
n
'

'
3

;
;

(
0
·
3
1
:
:
.



'C
:
:
:

'"
"
!
.
>
-
<
'
1
;
;
.

p
:
l

t
t
.
'

ll:
>

<
:

f
:
.

§
"

;
:
l

g
.
'
r
.
n

E
'

g
5
°
o

'
t
j
r
g
c
r

o

"

0

a

"
.

>
-
<
,
.
.
.
,
:
=
-
:
'
"

f
o

8
"

D
,
O
I
7
)

:
:
!
.
:
,
'
1
j

'
p
:
l

g
,
Q
'
O

p
"
"

0
'

';
;
n

g
.
.

S
'

t
:
:
I

0

-
-
.
.
,

0

7
;
"

"

p
.

p
.

"

"
"
"
"

'
"

:
;
:
:
,
1
\
1

1
;
;

"
.

i
'
!

-
.

"

"

-
0

"
"

'
>
'

g
.

Lako se prilagodava polofaju giavCine. Primjenju!e se kod masina i
nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ,kllI)..?va bez relatlvJ:i0
velike dubine zljeba- znatno se oslablJuJe vranlo, 8tO predstavI)a negatlvnu stru-
ovih-klinova.
2.S.I.3-. Izbor di-,ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova
Uzduzni klinovi izlozeni _ su slozenim naprezanjima i
vrSllskom pritisku). U praksi se ne izvodi kl.ll;ovu! vec, se
uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh .. DunenzlJe pop-
recnog presjeka klina (b X h), se na 2.5·n"
Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 glavCll:e ko)?- se spaJu
klinoffi. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg
je od celika ili celicnog liva - lk = (1 do 1,3) d. VISl s_c
racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povr-
sinskog pritiska na bocnim stranama Idina.
Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' [kN], gdje je 1\10 [k1'\cm) :- ,obrt?-i
moment koji se Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la, d [em] -
precnik, vratila., .' v ,. _'" '. ,', ' " _
Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od zh)cba u vraniu, za ptt1V)ertl p()\tsm
skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll:
F
P -=, < Pa,
19 . [1
• V' "1" b 1) doz\;oljelli povrsi115ki pri-
gdje je i
k
,- korisIlD. duzin::i Idina, '1- - dU7.ll1a z 1)(:: aug :lVClll,l,. <l
tisak. '
Narun smicanja u klinu;
I
' . ,.' vri,'clinos,ti odnose se n:1 miran
gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2, dozv0.leu,l napllU pn $l11lcan)u .
pogon, a manjc - pogon sa uJanma).
bIP9;J9!
--:l
b(P9;N9) i_I
QJ
b)
SI. 25.11. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu, b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom, c) u glavcini za
klin bez nagtba .
II
Na s1. ,2.5.11. prikazani Bll osnovni podact i toleranci,'e' k6fi 'se da;u nu radi{) ..
riiCklin vni.tila i .glavCinf!.. _ _, , ,_ '
1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv, sirinti) visinu) duzinu,
materl;al i pripad,ajud standard. Npr.,kukastiklin JUS .M.C2.-()20_"sirine 12 lUlll"
visine,h = 8 mm, duzine 1= 100mm od celika C.,0645 'ozriacava se;
Kukasti kJin 12 X 8 X 100 - C.0645 - JUSM.C2.Q20.
Prim;er., Veza vtarila d = 50 wm i reb1cnice od sivQg liva ostvaren,a je kljlloni pez.
nagiba sa poluokruglim celom. Odrediti dimenzije kHna.
RJdcnje. -Ii tabele 2.5.1. za vratila izuad 44 do 50 mm se mjere kiiha bez
nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm, dubina zlijeba u vratiiu t =:;- 5,5 mm, dubina ,zlijepa u
glavCini t1 = 4 mm. Dtlzina kUna i k, = (i = 75mm,J,= lk + _b """ 89 mm.
Usvaja se klin Qez 14 x _ 9 _ x 90 -_ (;.0645 --'-- JUS ,M . .ci.06Q.
2.5.1.4. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi
Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise, ustupa mjesto savre-
.menijim naCinima spajanja, u prvom redu ozlijebljeri1m._ (zyjezdastim) i poligo-
nalnim sp9jcdma. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:, ,!.z.lijebljcno -'oratiio
i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' 2.5.12).
U spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj
tizduznib. zljebova na vratilu. dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju
kao. klinovi bez nagiba. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u odgov;lrajuci
zljebovi.
a. b.
Sl. 2.5.12. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom,_ b) sa trap.cznim profilom
O\;i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti. Klinovi Cine jednu cjelinu sa
vratiloin i ne mogu da olabave. Usljed veceg broja klinova, _p6stize se veea povr-
sma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. Time se ,smanjilje specifiCh.i
pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. Celitriranje, vratila i glavCine je potpuno.
Nedostatak ozli;ebljenih, vratila je skupa izrada.,
71
Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih ele-
menata ta poligonalna profilna vratila. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ, sa zaob-
ivicama (s1. 2.5.13), dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_
bjezna kod ozlijebljenih vratBa.
vratito otvor
$
/ .
! - //

SI. 2.5.13. Vratiio trouglastog profila
2.5.2. Poprecni klinovi
Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji
se spajaju, po cemu su i-dobili ime. Prcma:namjeni, razlikuju se: poprceni klinov£
za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.
Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va
koji se krecu pravolinijsld. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne
(kriznc) glavc, kao i vezivanje raznih poluga (s1. 2.5J4). Omogucavaju brzo sastav-
ljauje i rastavljanje. Izraduju se s nagiborn na jednoj, riede-nu obje strane, U 'po-
precnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se
lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za
spajanje nalaz1. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. VeCi nagib imaju klinovi koji se
ceste rastavljaju. '
Postavljanje, i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana, Zbog
toga se ceone strane izraduju zaobljenim i zakosenim ispupcenjem, kako kIin,
'usljed raskivanja,_ ne bi postao neupotrebljiv. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_
od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc;epkom iIi konicnom 6-
vijom).
51. 2.5.14. Spajanje poluga popreeniIn klinoln
Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja kon-
struktivnih' elemenata. Nagib sc, obicno, izraduje na jednoj strani i izn08i _ 1 : 10
do r : 5. Na"sl. 2.5.'15. 'preds'i:avljen je naNn posteljice u ,glavi,IDotorne
n
poluge. z;avrtanjem navrtke (6), ui "istovremeno popustanje suprotne navnke-
klin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza:
pomicnog dijela poste1jice ],
2
3
-:-.--
4
Sl. 2.5.15. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. ncpomicni dio postdjice, 2. "'r'
micn! dio postcllice, 3. klin sa \'ijcima, 4. podmetac: 5. P.10iOl'!l2 poh,lga, 6. naYrtka - j J
2.5.3. Civije (zatici)
.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje, za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih
masU1skih dijelova u sp.oju i za o;dguranje .od PQmicanju masinskih dijeJova. Spni
Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prema obliku, Civijemogu hiti,: cililidr£tnc, bez
i sa zlijebom_ (s1. 2.5.16), kon£cne, bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2.5.17) i elastiol{;
(s1. 2.5. J 8),. . .
Cz'Undricne C£'lHj'C C.IUS IVLC2.201 ... )04) izracluju se sa ltonicnim.
korn (a), sa ravnim zansetkom (b), sa (c) i sa zljebOVll11_tt
po duzini, za fiksiranje Civijeu otvor (d)._Civija i .01\7.01' Qbrazuju sldop
ceSte H7/m6). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. 0345 do C. 0645.
dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118, h11 i m6> 7,a du:i{ne
od 1 do 200mm. '
Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.205 ... 207) imaju -konus 1 : 50". Izruduju Be k<lO
obicna konicna Civija (a), sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h), sa
kom i navojcm (c) isa (d). Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog
polozaja dijelova. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260
(360) 111m. Matcrijal je C. 0545. . . .
Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug,e,
se zatnn kale. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<-
mka. Nakon sabijanja, Civija vrsi pritisak na on'ora i tako os!varuje CvfSt
73.
SVijet70 Ifuceno
.
, \/,Svijttf.o vuceno
-----"'-
'€i
- - --- -
c
c
,

a)
f
/))
. -'\ IJ..-'. t' '"
r
1; - [='+---. --.E
1- "
J iljeba
Il::::
IT
-
I
c)
d)
81. 2.5.16. Cilindricnc clvije
!
-I
r
r II
----
1/
r
l-
I
0)
-It
k-- I a,
c)
d)
SI. 2.5.17. Konicne civije
S1. 2.5.18._ Elasticna -civija
74
spo; ko;i. se tic da Precnik pripadajuceg j.e ujedUo: i p ,"': .
-tivije. StanQ.ardizovane su za precnike do 50.rum. duzmt;: _do AQQ,mrn, -l_CCUlk
Na s1. 2.5.19, dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.
SI. 2.5.19. Primjeri prim;c_nc Civija
Oznaka Civije suddi precnik, du:tinu, oznaku pripadajuceg standarda i materijal. 1\: ". .
llndriclla Civija precnika d ",-,12 mill, duZina I = 60 rum, prema JUS M.C2.20J,
Cilindricna Civija 12 60 JUS lvLC2.201- (;.0545. " ,\ Se;
ZADATAK
. ,Veza ,vratiia. i remenice od. siYog liva je ,klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU,giim eel
MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm,preclllk vrat!la d ='" 20 mm. Pogon je sa sIabuultd Ylll.
Dimcnzionisati i provjeriti klin. ' ll.rJrnll..
PlTANJA
1. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .
2,,'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc, a lwliki za pop,rce,nc klinove?
3. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa- nacriboU1.
4. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim, kukastim i klinom.
5. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo?
6. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.agiba.
7. Kojim klinoviml!, se ostvaruju naponske veze? . .
8, Koje strane ls;.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn
ova
5
a
naglbom, a koje kOJ j>J"
bez nagiba? . '!!lovu
9.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi?
10. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc,klin sa nagibo
m
'
je bez nagiba.' 1 kUd
11. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon,alnih u odnosu na l'pojeve l::linova.
12. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi?
1'3: Stu su clvije-i gdje se
14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija?
75
a
2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan
nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog
dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka)
Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno
kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee
uzduzne sileo -
2.6.1. Postanak zavojnice navoja
Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom
kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kre-
tanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravo-
linijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna
zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim,
rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad
se trougao-obavijc oko cilindra.
p
Ugao uspona ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" gdje jc:
" . d· cr
hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik
b)
Si, 2.6.1. Postanak cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3
Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik,
trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni),
Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po
zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila.
Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1.
2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4),
Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani
na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj
76
SI. 2.6.2. Postanak
navoja
81. -2.6.3. Spoljnf navo;
frffil
\w
L
!
i. --.J.'. ,I
\ I ,
. , I
S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj
ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" .
navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI
, dn' 65\-'·' Sm."
traca u pravcu 03e, 0 03no uvrce u navrtIul (s1., 2. L). LI)eVl navoj 11118 ,,",-
, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ
v ceO.4
posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U -".0-",-- '--l
-I- J
51. 2.6.5. Desni navoj

ts?J,.'
81. 2.6.6. Lijevi
Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, sa jednim POcetk \
- ·v .• ( .,. d . ·V Y k' 'k' " v· - t . v '0111)
1 vzsevOJ1U VJSCl).W 111, sa Vise poccta a). n"O sa ,_,J-l oznaClmo )ro) pocetaka i
., "·1· •. I· I . "'od
, VISC;70J1ll ouda su poma po .,opsegu "ruga Vuljka -z '
360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a
_ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja kroz, njegovu OSll do_
b1Te se.Jmifil (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),'
skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l
srika profila navoja naziva se lcon/ski na
7-7
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocet-
kom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka
2.6.2. Osnovne veHcine navoja

I d _____
S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju
Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8).
1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni)
11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a../
2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja.
3. preenit spoljnjcg navoja Cd
l
) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan je-
za promcun vijka. -
4. Mali precnik unutrasnjeg (D
I
) mjerodavan jc 'za izbor precnika.
spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj.
5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8.
na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. '
6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih
bokova navoja.
7. TeoriJska dub:i.nu navoja eN) je visina teorijskog profila, mjcreno
na asu navoja.
8. Dubina navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (h
t
) jc
izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja"
mjereno normalno 11a osu llm
T
aja.
78
.
. 9;" DJ:billa spoja (HI) je linye
SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
ii-D,

2
10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj
navoja (2
2
) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg
II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
d
2
' a._
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: J, • n ..
4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay ..
Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim
-profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" '
vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno
rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc
povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08-
tri jl:,(;.i atpor =Cor:, . M)
negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju
Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenju- F,-
ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani ot- j /' /,:
-trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F
navrtke. Izraduju se kao jcd- nL a
novoJn1" _ '".
51. l}tlcaJ ,ugia profila
Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju na otpor trenja ilavoja
uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,je-
Il:juju se vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-,
IJcd tren)a budu manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni.
2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim je istostrarrib
trokut" a rujere. se u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX =
Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i ,
njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • .• 1:J
leon)ska dubrna nHYO)a - H = = 0866P'
2tg30° ) )
Dubina nos.ell;'u' spoja _. HI = Ii - Ii - II = H = p,
, 8 4 g ,
1
Poluprecnik zaobljenja - R = "':".H = 0-!44P'
6 ' ,
79
4
V7.inia se da jc D "'''' d1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D
1
= d - 2Hl = d - 1)825 P;
1 1 17 .
Dubina spoljnjeg navoja hI ,-co H - ,- H - -H = - I-! = 0,6134 p.
86M •
Prccnik iczgra l1avoja =, d 2ftl = a 1,2268 P;
S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 - c- d - II = d - 06495 P.
- 2 R 4 '
o ! Nazivni precni-ci navoja svrstani su
I----""OO'C"--- II U 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll).
f-__
O
",] = dz __ Prvenstveno treba koristiti precnike pr-
I
81. '2.6.10. Metricki navoj
'0:
01
I
vog stepena prioriteta, dok se precnici
drugog i treceg: stepena prioriteta kor1s-
te samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je
preglcd' nazivnih precnika i koraka met-
rickog navoja. .
Prema vdicini koraka, metricki na-
voj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi
(fini). Normalni navoj primjcnjujc se za
opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za
specijalne svrhe, kao .i za precnike d =
= 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na-
\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:"
vojnog spoja; sigurniji su od samoodvr-
tanja i zahtijevaju manju duzinu navoj-
nog spoja.
U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dar-
dizovani preenici i prlp'adajuce vdjed-
nosti metrickog navoja sa krupnim kora-
kom.
2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila
.0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu
i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja
prikazani su na '51. 2.6.11.
odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su';
P 550 2 :2
}-] = '2 . ctg O,96049P; III Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r
1
= O,B733P; d
1
D
1
, . d -' 2Hl = d - 1,28066P,;
D2 = d - Hi = d - O,64033P.
Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je
"z" broj navoja na J coL*
* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim pro-
filom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice
col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/
2
; 3/{ itd.).
80
.. '.' ... ' ...' .....

",'- -,
Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja-JUSM nO 0
.._ ... _. . . l! izVod "'.
i Korak P _JI r Je1"
e
li.-to.l:tJ.
1 II nr IILI!...IilJ-.
stepena krupni sitni !! - i
prioriteta p1;ioriteta
0.,25
0,30

0,5
0,6
0,8-
1,2
J,'l
2
2;:'
4
5
"
10
12
20
0,35
0,55
0,1
0,9
1,1
1,4
],8
2.2
3,,5
4-,5
14
0,035
0.08
0.09
0,1
0,1
0,125
0,125
0,15
0,175
,0,2
,
0)225
0,25
0)25
0,25
0,3
0,2
--------_.
0,2
0.,2
0,2
- -- --_.-._._--_. .,._. __ . --,----
0;35 0,,::,
0,35 0,2
0,4 0,25
0,45 0,25
OA5 0,35
0,5 0,35
.. _-_. - ..
0,6 0,35
o_,7 0,5
-0,75' 0,5
,,----""-------_.
0,8 0,5
5,5 0,5
0,75


sitni
22
24
25
27
30
32
33
35
36
39
40
42
2,5 2
3 2
2
2
3,5 2
2
3,5
2
1,5
4
3
4
4,$
-- - --'-----
45
4,5
48
5
'I'
50
52
4
55
56
4
5,$
4
---------..
60
5,5
64
6
65
68
G
70
"0
'c
75
76
80
l,5
1,5
1,5
1,5 I,
1,5 1
1,5
1,5
2
1,5
2
2
2
3
2
3
3
4
4
1,5
1,'5
1,5
1.,5
2
l,5
2
2
2
1,$
1,5
1.,$
1,$
1,5
1,5
1,5
J.,5
2
2
1,$
2
1,5
IS
1,5
1 0 .. '5 85
2
.1,5
1,25 1 0,75 YO 6 :';'i 41 3
9 1,25 1 0,75 93 31
_. ____ ....... _ .. _ ....... . .... _ .. _ ...... _ .. ':.3
1,5 1.,25
1 J 1:,5 1
1,75 1.5
15
17
2
2
2,5
2,5
1,5
1,5
1,5
1,5
2
0,75
1,25
1)25
1
1
1,5
1,5
0,75 100
110
------,-
125
140
105
115
120
130
G
6
6
6
6
6
6
135 - 6
6

4
4
4
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
2
2
2
2
2
2
2
-- -:--.:.......:

12
0,8
,
, ..
],6
2
2,5
3
4
5
6
8
10
i
12
I
---
i
16
: 20
1_. ___
,
I
1
24
30
l 36
I·'
I 42
1-
48
I
56
, ..
I 64
I
,
0,9
J,l
1,4
1,8
22

4,5
14
18
0,20
0,225
0,25
0,2 '}
025 ,
0,30
0,35
0,35
0,40
0,45
GAS
0,50
O,6J
0,70
0,75-
0,80
1,00
1,25
1,50
1,75
2,00
2,00
2,50
2,50
0,670
0,754
0,839
0,938
1038 ,
1,205
1,373
1,573
1,740
1,908
2,208
2,675
3,110
3,545
4,013
4,480
5,350
7,188
9,020
10,863
12,701
lA,701
16,376
18,376
0,555
0,624
0,693
0,793
0893 ,
1,032
I,m
1,371
1,509
1,648
1,948
2,387
2,764
3,141
3,580
4,019
4,773
6,466
8,160
9,853
11,546
13,546
14,933
16,933
---------_ .... ---, .. _"-
22
27
39
45
2,50
3,00
3,00
3,50
3,50
4,00
4,00
4,50
4.,50
--'-'-
5,00
52 5,00
5,50
20,376.
-,
22,0),
25;051

27,727
30,727
33,402
36,402
39,0.77
42,077
----
44,752
48,752
52,428
18,933
,
_0,320
23,320
--------
25,706
28,706
31,093
34,093
36,479
39,479
-----
41,866

49,253
0,108
0,122
0,135
0,135
013" , ,
0,162
0,l89
0,189
0,217
0,244
0,244
0,271
0,325
0,379
0,406
0,423
0,541
0,677
0,812
0,947
1,083
1,083
1,353
1,453,
0,241
0,106
0,379
0,495
0628
0:836
1,080
1,470
1,790
2,l30
- 2,980
4,47-0,
6,00
7,750
10,1
12,7 '
17,9
32,8
52,3
76,2
104
144
175
225
... __ .,------
--
1,353
1,624
1.,624
182
324
427
5,46
5,46
5,45
4,86
440 ,
4,55
4,65
4,05
4,20
4,30
3,72
J,42
3,52
],60
3,40
3,26
3,42
3,,18
3,03
2,94-
2,87
, .•... ,
"
--
........
lAg
2,80
2,48
..
2,24
"
... A8
2,18
' --

1;894 519 2,34
1,894 647 2,08
2,165 759 2,19
2,165 9' •
"
_ 2,00
2,436 1045 2,10
2,436 1224" 1,95
------
2,706 1375 1,04
2,706 1651 1,87
2,977 1905
:

.--..
60 5,50 56,428 53,253 2,977 2227 1. 7:;
6,00 60,103 56,639 3,247 2519 1;82
68 6,00 ,64,103 60,639 3,241 2890 1,71

... --...
Postoje tri. vrste Vltvortoyih navo;a: ':tormalni, st"rnt' i cijevn
i
. nonnalnog
i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen, a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.
JUS na predvida Vitvortov situi navoj.
d
o
-: -------------------------:-
1
.gJ
gJ
0,
>,
0
0 ,
>,
c,
di
0'
c

oj
0
1 m,
01
i
SI. 2.6.11. Vitvortov navoj
Sl. 2.6,12. Trapf!Zrli navnj
Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim d.n d = 6
nuzivnog precnika, U noi'im komtrukcijama nijc dozv..'oljcna p:'zmJena
navoja. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO
u upotrebi, U tabeli 2,6.3. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja
od 1!4do 6 (JUS M.BO,051).
Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm,alnih lUlvoja, II?u l;nanju
dubinu navoja i manji uspon pa se- moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a,
Dobro zaptiva, narocito uz primjemJ zaptivnog materijala navoj
standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. (J su
vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al,BO.056), Nazivm precmk CiJcvnog
n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi, a ne,·kao kod ostalih navoja,
vanjskom precniku; mwoj od J ima Yanjski precnik 33,,2491nl1J.·
2.6,34, Trapezni na'Do.i
Profil trepeznog navoja je istokracan trapez, po cemu je i dobio ime (s1. 2.6.12).
Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30
e
,. Stvarni profil na ..
voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu,
83
Tabela 2.6..1. Vitvortov navo;
Nazivni precnik !
I
;m--, .
Broj
koraka
"' 1
Z
114 6,350 20
! 5{16 7,938 i8
I 3/8 9,525 16
... - --I
I
7116 11,113 14 I·
1/2 12,700 112 _I
r 5/8 15,876 t I !
··--·-.-··--------·-1
'1 3/4 19,051 ]0 i
I 7/8 22,226 9 I
j 1 25,40, 8 '
f- .. --.----...
I 1 l/E 28,576 7
1 l/4 31,751 7
i--, __ 34,,926 _. ___
---I
t I 1/2 38,101
II'i
l

6
5 ,
5._1
(> 47,(,27
j i 1/4
4 tjl
4 112
4
I
I
j
2 1/2
2 3,14
3
63,502
69,853-
76,203
4
3 j /2
3 112. I

3 '1/4- 82,553 3 1/4 i
J 3 1/2 88:,903 :i 1[4 ;
i 3 3/4 95,254 3 1
1--·---·
,4 lOT,604 3 \
I 4 1/4 107,954 7 7/8 i
! 4 112 114,304 2 JI8 i
j 4 1/4
5 127,005 2 3/4
5'1/4 133,355 2 5/8 ,
5 1/2 B,9705 5/S: J,I
5 3j4 146,,055 2 i/2
6 152,406 2 1 f2 (
- .--._-----. ---- _._---._--
Tabela 2.6.4. Vitvortov ci;evni navoj
c---------'---iI
I
,i Nazivni j Ptecnik I.
precnik I navoja a
I mm j .Z
1-·_·,·-··_··· ' .
R 1/8 .9,728 28
R 1/4 '13,157 19
R 3/B 16,662 19
....
R 1/2 20,955 14
R 5/8 22,911
14 1
R 3/4 26,441
__ J

7/8 30,201
'4
!
1
R 11/8 33,249 11
37,897 11
Rl1/4 41,910 .11
Rl '3/8 44,323 11
II
'
I R2 59,6J4 11
R2 1/4 65,710 11
, ,
! --1-' ---II
I R23/4 81,534 11
R3 87,88.1 11
- --- --
R3 1/4 93,980 11 !
R3 i J2 100,330 11 I
i R3 106,68.0 1 J
----.- ..
R4 li2 125,730 II I
R5 138,430 11 I
··'--1-,--1
i R6 163,830 11 I
" __
I
R8 214,630 10 I
R9 240,030 10 I
I RIO 265,430 10 I
____ _____ ·Ii
'I Rll 290,830 8
R12 316,230 8
i R13 347,472 8
L-__ _______ ___ .. _____ l
Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.6.12. su:
H "---"" I,866P;
= d -. 0,5P;
84
Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad, <
naVal· posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja, a
, . di . ql
za izradu. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je
vretena na masinama alatkama itd.); za cvrste veze upotrebljava sc kad su.
ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni, iIi kad se yeza testo razdvaja.
dizovani su navoji norf!lalnog, sitnog i krupnog koraka (tabela 2.6.5). U tabeli ');?t-
date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.BO.062). -. ,6,
2.6.3.5. Kosi (resterasti) navoj
Tnhcla :::.0.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog
navoj'a prcma JUS M.BO.061
Mjere u
1Um
- .. ------
Nazjvanj
J(orak nan)ja, l'
Nazivani
. Korak TI<1YQj:l, p
precnik precnik
llormalni norma1ni

10
,
2 85 12 4
18
12 3 2 90 12
'8
14 4 2 95 12
18
------
16 4 2 100 12 4
20
18 4 2 110 12 4
20
20 4 2 120 14 6 22

22 5 3 8 130 14 6
22
24 5 3 8 140 14 6
24
26 5 3 8 150 16 6
24
28 5 3 8 160 16 6
28
30 6 3 10 170 16 6
28
32 6 3 10 {SO 1R 6
28
36 6 3 JO 190 18 8 32
40 7 3 12 200 13 8
32
44 7 3 12 2]0 20 8 36

48 8 3 12 220 20 8 36
50 8 3 12 230 20 8
36
52 8 J 2 240 22 8
36
-- ---
55 9 3 250 22 12
40
60 9 3 14 260 22 12
40
65
'0
4 16 270 24 12
40
70 10 4 24 12
40
75 10 4 16 24 12
44
80 10 4 16 300 26. 12
44
85
.Q
i
I
;i
Tabela 2.6.6. Trapezni normaIni navo;
- JIJS M. BO.062
Pr{'cnik : Dubina I PO\'rsina
!
Ugao nagiba Nazivni
Korak
Srednji ,
precnik precnik jo:zgra noscnja ,
navoja
T'
d
J'
d 2 ""'" D2 d, H, A,
jed no- !
mm
mm
!
mm mm
i hod: t
dvohodi
mm
:
10 J 8,5 6,5 1,25 33 6,40 12,66
12 3 .10,5 8,5 1,25 57 5,20 10,30
14 4 12 9,5 1,75 71 6,08 12,00
i-
., ..- --_ .. ,.
16 4 14 11,5 1,75 104 5,20 10,30
18 4 16 13,5 1,75 143 4,57 9,05
20 '4 18 15,5 1.75 1 S9 4,05 8,02
,-_._--_. -_._-- ---_._---,.,,--
22 5 19,5 16,5 2 214 4,6H 9)28
24 5 21,5 18,5 ? 269 4,25 8 ,40
26 5 23,5 20,5 2 330 3.,81) '7,70
.. _----- .. _----
28 5 25,5 22,,5 2 3% 3,51> 7,11
30 6 27 23,5 2,5 434 .\,06 9,06
32 6 29 25,5 2,5 51l J.7f, ;,50
-------.. ... _---_ ..----_ .._.__ . .._._._._---
! 36. & 33 29,5 2,) 6B.J 3,31 6,60
I, 40 7 36,5 32,5 3 830 3,50 6,31
44 40.,5 J6,5 3 l04() 3)5 6,29 :
1-- --------..•.•. ------... ··--·· ... ·--1
II" 4B 8 44 395 3,;> 1225 3,31 6,60 \
50 R 46 41,5 3,5 1353 3,17 6.31 I
52 8 48 43,5 ],5 148(- 3,04 6,.05
.I ----;:;-;.
60 9 55,S 50,5 4 2003 2,06 5,90
65 10 60 54,5 4,5 2333 3,04 6,05 1
.---.---.. _ ... _ .......... -'-----.- --I
70 10 65 59;5 45 316: '2,61 5,22 l
75 JO 70 64,5 4,5 3267 2,61 5,22 J
_ .. ___ 75, 4,5 3794 2;44 4,88 !
85 12 79 72,5 5,5 4128 2,74 5,48 fl
90 12 84 5,5 471:- 2,57 5,14
90 12 89 82,5_ 5,5 5346 1,46
i-iF lFf-1!l' 4
j
-:ilf -Ii
--- ..
I 180 18 171 161 20358 1,92 3,84 i
1-- ... 18 181 17! "---8--'" 22966
I
200 18 191 181 8 25730 1,72 3,44 i
_.,.. __'-- 200 . ___ ___ 9 28055 1.83 3,66 ,-01'
I
220 20 210 199 9 3IlO} 1,74 3,48 .
230 20 200 209 9 34307 1,66 3,32 !
'L ___ ?lO ___ 229 211 ___ . 36984 ___
86
Medusobni odnosi pojedinih veliCina, profihl navoja prema s1. 2.6.13. su:
H """ 1,73205P; Hl = O,75P; Z2 = O',Il171P;
i = 0,52507P; .i
l
= O,45698jJ;
e = O,266384j:'.
S1. 2.6.13. Kosi navo; S1. 2.6.14. Obli navoj
Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada
dje1uje samo li. jednom smjeru. Zbog vrlo 'malog otpora tren;a, se
za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu, velikih presa i s1. IzraduJu se kao
norma/ni, sitni i krupni.
i.6.3.6. Obli 1lavoj
Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila. IX """7 '30
Q

Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj, a vrh i korijen gotovo
oblik polukruga (s1. 2.6.14). Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.
.\I.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema 2.6.14.
P 25,41:::; Ii "-' 1,86603P.; Hi = O,0835P,
'-, O,23851P; R? = O,25597P; Rl = O,22106P.
87
Obli navo; lako se poddava i Cisti, te se primjenjuje kod vijaka izloienih
neCistoCi (zeljeznicka kvacila, vatrogasni pribor i 81.). U tabeli 2.6.7. date su mjere
za obli navoj (JUS M.BO.8!).
Pored navedenih navoja, primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka
za zelj,eznicka vozila (JUS M . .BO.82), obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS
M.BO.83), Edisonov navoj (JUS M.BO.086 i 087), navoj za bicikle (JUS
. M.BO.095), navoji samoreznih vijaka (JUS M.BO.IOO) i dr. "
Tabela 2.6.7. Nazivni precni,i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO.OSI
Bro; I

Brej f
Nazivni Bre; Nazivni Nazivni
I
Broi Nazivni
,
precnik. keraka precnik korak!l precnik I
koraka precnik
koraka I
navoja na r navoja nn I navoja
!
n> I nav6ja na I
d[mm]

d[mml z
I
d[mmJ
I
z d [rom)
z 1
8 55 6 .lIO 4
I
8 10 24
I
9 10 26 8 60 6 120 4 ,
I 10 10 28 8 65 6
130 4 I
----I --------
11 10 30 8
I
70 6
140 4 I
12 10 32 & 75 6 150 4
14 S 36 g
I
80 6 160 4
16 8 40 6
I
85 6 170
-!-I
18 & 44 6 90 6 180
20 8 48', 6 95 6 190
4 I
22 8 52 6
I
100 6 200
4 i I
----,-''''---_ .. ,
2.6.4. Oznacavanje navoja
U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima,
brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim, standardom.
U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.' 2.6.15).
Mecr£cni. navof norinalnog koraka obilje.zava se slovom .M i nazivnim, precni-
kom d u mm; npr. navo; prccnika d = J6 mm, ima oznaku;
Navoj lV!.16 -- JUS M.BO.OI2; nn crteiu M16.
iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1., nazivnim precnikom d
u rum i korakom P u npI'. za prccnik d =, 30 mm i korak P ::::::: L5 mm, imao
bi oznaku:
Navoj 1\130 X 1,5 - JUS .M.BO. 013; na crtezu M30 1,5.
Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima, npr. 1/2:
Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima,
1 I
npr. X--
2 6
88
.......... .
,.,•....,-<'"
'.- ....
Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim,precnikoul, c"
u colima, npr. Rl; kotira se spoljasnji precnil;. cijevi. IJevi
Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr, nazivnim
korakom P u rum, npr. Tr 40 x 7.
precnikom, d. u
'
Hl
111 i
Kosi navoj se slovom S, nazivnim precnikom d u mm i korako!l} }:1
u mm, npr. S 40 x 7 .
Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd, nazivnim precnikom d u nuu i korako<
P u co'lima, npr. Rd 30 x 1/8. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1;;a vozila
se izrazava u milimetrima. \
I<od lijevih navoja, uz oznaku se napise rijec "lijevi". Ako je
doda;e s-e, u zagradi, bro; pocctaka i djce_ ,,2-voini", odnosllo "n-vO)nl",
Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). .
M16
M30XI,S 1/2
rn

!
_l
I
2'; X,;

...l-
i
!
I
I
, I
T,40X7 540X7 Rl .
g
,

I
j
i
I
I
!
I
,
J

Sl. 2.6.15. Oznacavanje na'!oja
2.6.5. Konstruktivni oblici vijaka
l.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1.
Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.
stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. '
VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.<;1. 2.6 ..16) .. ?a Opstu Pti-
mjenu predviden je vijak ob]jk3 a) - JUS M.Bl.050; kod oVlh vIJuka pred,\'id'
se navoj po cijeloj duzini za precnik d 27 111m i duzine stabla I 80 HIll] d
JUS M.m.055.
Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6.16b) :'IU sa JDS
.I'\1.Bl.05J; navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.:... fine I srednjc klase izradc.
89
-
di
oj b)
SL 2.6.16. Vijci sa sestostranom glavom
Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:'
iuade, izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.Bl.070) i sa cilindricnim /:8-
vrsctkom (JUS i\i.B1.071), prema 81. 2.6.17.
U tabdi 2.6.5. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema
81. 2.6.16. i otvo1'1 za vijke (fini, srednji i grubi).
,,,
S1. 2.6.17. Vijci za fiksiralljc poloza;a S1. 2.6.18. Podeseni vljak
Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u
stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. Vijak i otvor
se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). Upotrebljavuju za p're-
noscnje poprccnih sila. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom,
sitnog koraka, fine kla,<.;e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).
Elastieni vi/ci (s1. 2.6.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia, koji pd-
bliZno odgovara prccniku jczgra viika. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji
su od normalnih vijaka, pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.
Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama, npr. busenjcm stabla uzduz
90
Ii
E
"
"
"
"
"5
S
0
t
>

"
E
0
>

"
E





'.



;;;
'"
n
" 0;

"
-
'····'·.'·' •. ·,'·1, •.. ,·
""j
I
"
" 0
,

0
0
:S2s
i
,5 ;..
2
'"
Q,
0

:D


"

c
::- r,
m '"
8
· ... ·2
z
0
"
"
;:;
"
"
;t:;:
0
::::
ose, izradom uzduzilih zljebova po stabIu, i 81. Upotrebljavaju se kod motora SUS"
pumpi" kompresora i s1.
Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog pre-
sjeka. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.
NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw
stabla u glavu vijka (1"5% lomova).
Vi.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2.6.20) primjenjuju se
kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue
(s1. 2.6:60b).
'1 !< I

,
-
d,
--
I
j i i
Q
1-
!
I

h
,
S]. 2.6.19. Elasticni vijci 81. '2.6.20. Vijak sa sestostranom rupom u glavi
Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. 2,6.21,) primjenjuju se kad povrsina spojenog.
elementa mora ostati 6sta. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1,0 mm
(JUS M.B1.l30).
V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2,6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje
kluse izrade). Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2,6.23).
Uvrtni vijd (sl. 2.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja ele-
menata izlozenih mallin silama, Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog
a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.6.24a) i cilingrieni (s1. 2.6.24b).
92
I.
D
..
S1. '2.6.22. Vijak sa lJt'cstenastom glavom 51. 2.6.23. Pt'stenasta navrtka
n
,
i
*
'=c.
,-----

c /1
I I
oj
51. 2.6.24. Uv!'tnJ vij d
Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog
habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. KraCim krajem vijak se uvrce u
konstruktivni diD, navojem koji' se naziva osnovni navoj. Na duzem kraju vijka
d
!""'I

! 'I
·tO
l
:
. ,
.QJ._ ': ': j
b)
SI. 2.6.25. Svorni vi;ci
c) d)
93
./
.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj, Redovni navoj uvijek je
nesto uuzi od osnovnog navoja.
JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\';, SlY1 liv ilakc ll1etale.
Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.ih
dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio, To su najcescc vijci za drvo,
za kozu, gUffiU, plasticne mase i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke,
Na 51. 2.6.26. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sliean je normalnom vijkllc
za spajanje metalnih dijelova, sarno mu je glava sa povrSinom nalijeganja.
Stablo vijka ispou glave je cetverostrano, da se sprijeCi okretanje vijka u
a vijak se U otvor postavlja miskivanjem, Navrtka je redovno kvadratnog oblika.
Na s1. 2.6,27. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale, Glava im je upustena,
socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac, Navo; ima naroCit prcfil U obliku
sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.
SL 2.6.26. Vijak za dt'vo S1. 2.6.27.,Sitru vijei z.a drvo
Vijci za Ul;Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL
prema s1. 2.6.28.
Vliei za fi.mm){] (st 2.6.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.l'.:a\'oj je
SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.DO.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri
94
S]. 2.6.28. Vijak za ucvrsclVanje sinn
za drvene pragove
Sl. 2.6.29. Vi;ak za lim.
StO znaCi da u limu ne treba urezivati navoje. l\1a:
eri
jal
mekSi od vijka, pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca
Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_
vanje maSina, stubova) pastolja i s1. za temelje (s1. 2.6.30).
0)
p)
st 2.6.30. V:ijci za a', :>\1 zadebljanim i. zasjecenim kraje-m, b)" sa krajc11l,
ci sa :r.asjccenim i raz{,ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc'
lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju, se pos'(3vi \! otVQf
tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja, a zatim Be zalijc' cementom, glpSOI1lJ
olovom i s1.
SpreZnjaei vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc
dijcIova na adredenom rastojunju. To rastajanjc maze biti ,konstantno 1 prOlTI)e.
n
_
ljivo (st. 2.6.31). '
a) b)
c)
Sl. 2.6.31. Sprezn,aci
Pored naved-enih standardnih oblika vijaka, JUS prcdvida i razne druge konstruktivne
oblike vijaka, npr.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem fina izrada JUS M.BL090; b)
vijak sa socivastom glavol11. fina ii"rada, JUS M.Bl.110; c) vijak sa upustenom glavom sa llosom
,,- JUS M.B1.150; d) vijak sa poluokruglom glavom fina' izrada, JUS M.Bl.I60; e) vijak sa
pohiokruglom glavom i nosom ----:- gruba izrada, JUS M.Bl.J)O; f) vijak sa poluokrugbm glavom
i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada, JDS M.Bl.171; g) vijak sa glavom oblika "T"- gruba
izrada, JUS M.Bl.181, itd.
Osim standardnih oblika '.'ijaka, nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena
(s1. 2.6.32.).
SI. 2.6.32. Konstruktivni obHci vijaka, navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa
nasih tvornica)
Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. Na vijcima, za spajanje iZraduju sc
zavrseci prema s1. 2.6,33a) do c), n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge,
prema 51. L6.33f) do jj.
2.6.6. Navrtke
Navrtke sU'ma.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje
vijcanog spoja. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj, a vanjska
povrsina ima odgovarajuci oblik 7." kljue. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora
postojati odgovarajucc naiijeganje.
Sestostrana norl1lalna navnka (s1. 2.6.34) najvise se primjenjujc. Vrhovi na-
vrtke odsi;ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani, za 30
0
• Osnovne veli-
Cine navrtkc su: vistaa em), otvor kljuca i nazivni precnik navoja (d).
96
111 tDr1ll1firO
o. b. c. d.e.
Jl!IJIllrlJJl
f. 9. h. i. j.
St. 2.6.33. ZavrSeci vi;aka
Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = ako je vijak od istog i1i sliCnog
terijala kao i navrtka. Pored normalnih, JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. 2.6.35';
i visoke navrtke (st 2.6.36). -'
Otvor
SI. 2.6.34. Sestostl;'ana navrtka
m 5
Sl. 2.6.35. Niska navrtka
97
Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0,5d koriste se za" osiguranje od samo-
odvrtnju. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile Hi
ako je n:lvrtka, od sivog liva iIi mcsinga. Za pritezanje s povecanom povrslfiom
nalijeganja upotrebljava se visoka, 'sestostraria navrtka s vijencem.
Kvadratna navrtka (51. 2.6.37) izniduje se sa sarno s jedne strane.
Koristi se za spajanje drvenih konstrul,cija.
J(runastc navrtke (51, 2.6j8) izraduju se u dvije varijante; u prvoj varijanti
se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke;a u drugoj - u cilindricni
produzetak eeoile strane. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.
Sl. 2.6.36. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2.6.37. Kvadratna navrtka
Ii Ziij.bova
,
L I
, (f' l'
z:a s =22 do60
S1.' 2.6.38. Krunaste navrtke
98
Cilindrienc navrtke (s1. 2.6.39) manjih Sil dimenzija i Za manja optere-
tenja. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.
Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1, 2;6.40) i'lzrilaste
(s1. 2.6.41), a za jaca zatezahla i cesta odvijanja ,mogu imati l"ucku-(s1. 2'.6A2).
S1. 2.6.;l9. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou, b) ,;a izrezima na oboJu, c) sa OLvorima
nn celu, d) prorez n:1 cdu
$1. 2.6.40. Nareckana navrtka
S1., :':.6.41. K1"ilasta navrtka
Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi
ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.
JcI', u_sklopu navcija Yijka- i navrtke nisu svi navoji
jednako optercceni, zbog pojavc ncjcdnakih clas-
ticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.. KajviSe jc optcre-
ten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08-
'lanjanja i opterecenje se pre,ma lvrhu
smanjuje (vidi dijagrain na s1. .2.6.43). Sl. 2.6.42. Navrtka sa ruckom
99
Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.0345 sa deset navoja poka7.ala su da prvi navoji
'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\',J drug! oko 22,7%" a posljednji nav6j
syega oko 1 Gi ().
Navrtka na s1. 2.6.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja, Cime se-
smanji njihova vis'ina, a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.
Navrtka na s1. 2.6.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj
mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka,
Redni broj
nalloja
. .
·m·:
.. .!. '/j . ' .. ::.
/ . /, ,
! I
a) b)
c;)
51. 2.6.43. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih
navoja
Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. 2.6.43cd) daju 'bolji. efekat od pret-
hodnih, posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn, omogucuje joifravno-
mjerilij':l raspodjelu napona po navojima- u sklopu.
2.6.7, Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki
Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika, zatim od mcsinga, bak:ra,-ula
minijuma j Icgura aluminiju:;;:l8" i od sivog liva i celicnog }iva. Za navrtke sc,
po pravilu, upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka,.
Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv ,_,vi-
jak'\ odn. "navrtka", oznaku navojt)-, oznaku'materijala odn. oznaku klas.e cvrstoce
vijka ,,- navrtke i pripadajuCi standard.
Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.
Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj. Ulll/lO, a diugi
lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijed-
nosti zatezne cvrstoce, tj. 10· (tabela 2.6.9).
Primjer; za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce O'M _7,- 50 kN/cm
2
i donje granice
razvlacenja ffT = 40 kNfcm
2
, oznaka klase cvrstoce bite:
100
prvi broj (l'
ili
J10 -'-'. 50/10 5,
drugi hroj uTiuM = lOx 40/50'.= 8,
oznake kluse evrstoce je 5.8.
Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa M16 ad navcdcn\1g
materija1a bite:
Vijak Mli':i, 5.8 )DSJ.LBl.05?
Tabela 2.6,9. Oznake klase CVl'stocc celie nih vijaka
PRVI BRO) 12 14
Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm
2
J 120 140
DRFGI BHOS
9
9
Donja -granica razvlacenja ((1' ' ('02
... 10 iIi ·10
Najmanja zntezna CYfstoca If.V ".11
(;
KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG,,-Jj;', 1J1O vri-
jednosti ispitnog naprczanja a, u kN/cm2., kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllost
i
iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.6.10).
TabeJu 2.6.10. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki
Oznaka klase cvrstoce
8 10 12 14
80 lOO !20 140
Pritnjcl'; oznaka se!;tostrmlC' nilYTlkc <;a nay())· m :\\ 20 y .l oel celika cijc je ispitno na-
tezanjc (Ji = je:
Navrtka .\·120 1. 5 F'S i\-l.BL601.
2.6.8. Navojni spojevi navojnj prcnosnici
Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj, spojcvi masinskih dijclo\"a koji
sc pomocu Lako s.c I"astavljaju i s.astavljaju, bcz ostccenj[) e1emc-
nata, Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's,.,o) Trella da ima istu i kru-
tost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. .
Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazi-
vaju se neposredni 1w.'vo.,ini 'spojc'C£ (s1. 2.6.44). .
Spojevi masinskih d.ijclova P01110CU vijak,1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.';-J'cdni sfto.icTi
(sl. 2.6.45).
Navojni prenosnic.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa
(vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no).
Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom, ali
im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k, Za :navojnc- prenosnike niljtesce
se koriste trapezni i kosi navoji. , '
101
b)
cJ
SI. 2.6.44. Neposredni llavojni spojevi
Sl. 2.6.45. Posredni navojni spojevi
b)
oj
lijev; navtO.i
0' - -_.%]
I - _-
Zate-zna spojka
oj
Sl. 2.6.46. Navo;'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln b·· .
'. rtlClll slc:.::ac, c) zategu
102
2.6.9. podlozne p]ocice
podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podlog
e
i navrtke
> Sa
zadatkom:
-:;- da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk
da zastite povrsine od habanja, pogotovo ako je podloga od 1l1.ek e,
materi;ala (drvo, aluminijum i 81.),' . og
_ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijk
a
. .
Izraduju ::;e ad. trgovackog kvaliteta, od lakih m'etaia, bakra, inesinga
presovane umjetne mase i 6pruznog celika. . , _ )
Na s1. 2.6.47. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstra
ne
. i gIav
vijaka, ana slici 2.6.48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11
-rupom). ' -
i· -L . .,
cli, I· ' ;.; I I
! 0 - - I
I---'---------i
81. 2.6.47. Podlozna plocica
I . I
Ii. I cl-
R=i-J
--tpJ-
. I '
Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.l -podlozl"!-c plocicc) ,
prema 81. 2.6.49.
S1. 2.6.49. Kosa podlozna plocica
103
2.6.10. Osiguranje navojnih spojeva
Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samo-
odvrtan;e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.
Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se:
-- dodatnom naponskom sUom (tren;em) i
- podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).
Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. se u stvaranju i odrzavanju pri-
tiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke, a ostvaruje se sa dvije navrtke
iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.
Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouz-
dan naon osiguranja (s1. 2.6.50). Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potreb-
nom polozaju, sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada
je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. Nalijeganje navoja u gorn;oj i donjoj navnki
je na suprotnim stranama profila. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka
donja novrtka
SI. 2.6.50. Osiguranjc sa dvi;e navrtkc
isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. To znaCi da gornja
navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka., dok donja
obezbjedu;e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Zbog toga
gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 0,8 d, dok donja maze biti niska.
1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine, tj. standardne.
Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mo-
gucnost podes.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.nog !czaja). Nc moic
se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.
Elaslicnc podlozne ploCice (s1. 2.6.51) imaju ulogu pochIlctaca i
osiguraca. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Prili-
kom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu
istovremeno, a time osiguravaju vezu od odvrtanja. Standardni materijal za e1astiC"D.e
podlozne pIociee je C.2130. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne plo-
c£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi;en) i oblik B (ravan), prema s1. 2.6.51a.
Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku ria "jednom mjestu. .
ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.u (izvana
Hi izuutra), koji se pod pritisJ.:::om elasticno deformisu. Slicno dje10vanje imaju
lepezaste podlozne (s1. 2.6.51c).
104
A
IzrijHI
n
"'i
8
Ramn
n
.
,or 25%
oj
e}
S1. 2.6.5.1. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:, b) >,upcasTv, c) lepezastc
Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi-
cama (s1. 2.6.52). .
Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki
na6n osiguranja. 1\a s1. 2.6.53. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm, i to: a) rascjcpka
postavljena U otvo1' n,3vrtke i vijka, b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka, c) rRf3-
cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.
Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim
duzim krakom (s1. 2.6.54). Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave, da ne bi ispab.
NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. lzraduju se od zilavog me-
singa, bakra, aluminijumskih legura i slicno.
Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. 2.6.55) je jednostavno i ·efikasr:o.
Prsten, najccscc od plasticne mase, umctrie se u zlijeb navrtke.·Navoj vijka prodlre
u prste.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje.
105
51. 2.6.52. Opruzne podloine ploCice: zukrivljena, valovita
0) b)
sr. 2.6.53. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke
S L 2.6.54. Rasejepka
m
I
S1. 2.6.55. Nav.rtka sa plasticnim
pt'stenom
Na s1. 2.6.56. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika
osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice, b) osiguranje pomocu' podlozne
ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.
Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polo-
zaja navrtke, tj. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja.
106
oj b) cJ
Sl. 2.6.56. Nacin osigul'anja podesnim oblikom
2.6.11. Kljucevi i ·odvrtaci
KJjucevi su aim %a Uvrtanje, odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.
Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka,_ kao i raspo!oziVOIll
prostoru za prilaz 11av1'tki, odnosno glavi vi;ka. Prema konstrukd;i, kljucevi rriogu
bid: jednoslavni, -po11licni i 11lomemni.
Otvofeui kliucev/ navrtke sarno u pr:hnjenjuju Se kad
ima dovoljno prostora za rukoyanje. Izraduju se kao (s1. 2.6.57) i dvo:
slra.ni (s1. 2.6.58). Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. prostoru, OS1
celjusti nagnute su prema osi drs:ke ! 5". Dvostrani, otvoreni kljuc ima razlicite
otvOre ceIjusti (S), obiCno za dvijc_u7.astopne vi'ijednosti navoja.
:£1
I
81. 2.6.57. Jednostrano otvorerii kljuc
107
"--"--------
-3
S]. 2.6.58. Dvostrano otvoreni -kljue
Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi;aka. lvIogu bid
seslostrani (sL 2.6.59) i cetvrtasti. Koriste St kod ventila 2;1 vodu, plin i s1. -
SI. 2.0;59. Sestostrani zatvoreni kljuc
Usadni kljucevi (sL 2.6.60) i 1lasadn.i kljuccv': (s1. 2.6.61) primjclljuju se l<ad;c
vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se
provlaCi kroz kljue. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIa-
yom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Za manje momente priteza-
nja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. 1.6;60b).
Okasti k ~ i u c (s1. 2.6.62) podesan jc za prite-7.anjc sestostranih nayrtki i glava
vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.
Kukasti kljul (s1. 2.6.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od-
11osno izrezim,a na obodu.
Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican, sto daje
moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1. 2:6.64). .
108
'"
b.
SI. 2.6.60. Usadni kljucevi; a) cet\'rtasti, b) :;estostnmi
81. 2.6.61. Nasadni -kljuc
51. 2.6.62. O1msti kljue
51. 2.6.63. Kukast'i kljuc
SI .. 2.(6.64. Pomicni (univerzalni) kJ-jl.lc
109
Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. Sta·ndardizovani su
jCdnostrani odvnaci (s1. 2.6.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. 2.6.65b).
/!.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111, od-
nosno momentom. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazalj-
kom (s1. 2.6.66a) i sa mjernim satom (s1. 2.6.66b). Moment pritezanja ciCita sa nu
skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja), odnosno

0)
------------1
b)
II nl II
... -11---.. - ..--------1
1 t--"--r----
1
L
- '1
0-1--- i _, _' W.i- I' . I i,
I __ r
51. 2.6.65. OdvrtaH: a) jednosnani, b) dyostrani
11:l1l1jcrnom satu. Upolrcblj!.-;yaju i Idjucevi sa oprugOlli., it U s(Tijsko
proiznjdnji I.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za ,Potrcbni mo-
mem: pritezanja.
Kljuccvi se u trgovini. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-,1. 2.6.67).
U proizvoJnji uClflC, piinu, plsstike, boja i lakm'tI, te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ pro-
pisi obave;::ujupldu(; ljudc uu Pos,:buu opreZllost i zai;titu od ckspJozi,ie i pozara. u talwim
sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu, ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil,e. s.tete urustvc-
noj iluovini. Jt.:dna od oba\'cza od di.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigur-
nosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija, bahn i drugih komponenata).
110
o.
F
I
b.
Sl. 2.6.66. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni, S(l mjernilll stltOm
Sl. 2.6.67. Garuitu1'U klj,JJ.ceva
2.6 12. Proracun vijaka
Prorac.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje izboI
.. . - .-. . . I ,. spoJu {j. ZO\ilSnostl ad
naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U .... '-'-. . "T ,
vijka, vrste i naciila djelovanja vijCl su podlJei)en.1 U
te se svaka grupa nosebno proracunava. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl pro-
raCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.
Vljci izlozeni zatczartju (51. 2.6.68) proracunava;u se 11a osnOVU obrascD iz
lla,uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala:
F
A, --. [cm'].
d,d
111
Ovdje je: 1 .... [kNJ - aksijalno opterecenje.vijka, Al [emS] - poprecnl presjek
jezgra vijka, o'za [kN/cm
2
] - dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.
. :r<:.ad se izracuna jezgra, iz tabliee' za odgovara;ucu vrstu navoja izvrsi'
se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.
Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll
granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza =
d a
(kN/cm
2
J. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti
p
uzimaju se u granicama l' = (2 - 3); vete vrijcdnosti
trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil
promjenljiva.
Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju
vrsi se izraza;
gdje je: Ap (em2] ---c- projckcija radne povrsine svil)
navoja na ravn.inu okomitu na osu navoju,
d
2
[em] -- srectn,ji pree;nik navoja,
HI [em,] - dubina nalijeganja,
z - bro} navoja, u spoju,
Kod navoja povrsinski pritisak iznosi:
p
Sl. 2.6.68. Kuka sa zavrsnim
dijel()m U obliku vijka
d, ' " ' Z ' H, d, ' " ' Z ' 0,5412 P
0,588 F, 0,588
Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak doz-
voljenom naponu zatezall;a,
I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. :',6,68) za dizanje tcreta Fa -- 25 kN. Kuka
je ad C;0545. Navoj je metricki krupnog koraka, prosjecne izrade.
RjeIenje:
L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w;vujamo stepen
sigurnosti 'If = 3, pa je dozvoljeni nnpon
G" 36
Gea = - = --- "'- !2 kNicm"'.
" 3
2. Povrsina jezgra vijka
F/i. 25
Al. = - = = 2,08 em'" 208
G$d 12
3. Nazivni precnik navoja iznosi d ",- 20 mm, prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka
A) 225 (,tabela 2.6.2).
4. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m ,= O,8d)
p=
0,588, Fa, 0,588' 25
= 5 < 12 kN1em2,
l,S4' 1,6 '
8to zadovoljava. ,
112
viJak izlozen djelov ' . . SC iX
uslova .. Nairne, da bi se i;':;'U poprecn£h sila (s!. Sf;
F" da otpor deforIllacija vijka usljed savijatlJa;;cijerlt
treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n,?, Fit = /-l • FtI- (ft = 0,1 do 0,2, ko
e
'1$. 11
tom sluca;u mora biti. ispun)' en u njl . dlJelova zbog djelovanj,a poprecnib sJ '
SOY: P
.. k v 8""'" 1t=/-l'P,
pa se VIJa' proracunava na zatcz . p'
anJe -8ili F =---.:...!.
Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . a p. ,
'. 0 lrmh pO "
mo stepen slgurnOStl protiv prokl' -" vrstna i usvo, )'i-
d· lzavaUJa j'
on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2, ... 1,5,
F
F 'j'
<" = -c-"'-,"- [kN] ,
1 ' i'
Povrsinu )'ezfTra ",')'k',) ,
t> v lznosi:
1 uZduznu sHu:
Ovdje jc (]zd = (kN ;cn e], oie
n
I 1 - dozvol)' .. crrfl
,. ,'V eUI napon na zatezanje,-ol' - t?
-razvlacen,a, r = (3 - 4) _ st, . .
. ' . ' , '. epen slgurnosti ( , "'[1 -g
lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p
• )lVO Opterec .) "
Prema dob1venom rezultatu' enJc .' 050-
0
v 'k· T • liSVa)? se n '. 000
preC111 Jczgra al, lZ standardnih t'l.bf UJ lZl veti presjek jczgra A-;'J
< lea Za navoje,
Primjer: I1roracunati ncpod , '. . cOW
smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko" e JC
,. -,. rr: r ,mjcn J1VOm silom F. = 5 kN "s J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1, 'C tV 'fl
tr1ckh rucne luadc, Koefieijcm tren)'a kl", \). 2.fj.69), Vijak jc ad cclika (:.0445: NIl",rol.
1
",/loJ
,,=15 - IZ<lnJllu-"015 - Jdl
pll
, ' , -- .' ,stepen sigurnosti protl\' pro -
Rje.fCl1jc
1 p'otrebna 'J -
• Sl a zatczanju. ,-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . 1,5
----;-------.;- = --- = 50kN.
t,· (t J.
2. Dozvoljeni napon zatczunja za. " d
0" = 26 i UsvoJcni proni;enljivo 'optcrccenj,c,
nash 'I = 3,5 bite: '
3, Povrsina jezgra vijka:
Iz tabek 2,6.2. Za mCIricOl . ...1f11
e
ko·c odo',' nUH)jUS\ujase ""S9
w
j ill g ,aLIl navo) 1\136. prva "Cell ,njcdnost plcsjeka Al ,,00 I . ,
Podesel1i vijci izlozeni djeZov '.' _ ' , .' tC)
otvor pa je povrsinu 'presjeka sila (s1. 2.6,70) nalijdu j
vUka povrsinskom ptitlsku N VI! lZlozena smicanju, a omotac ot\T. ilJljC
vijka od ispadanja.iz veze. . , Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf
1z obrasca za napon smicanja Ts
J
4'P
d
s
=, [em])
n·n·Y8d
izraCllna se stabla:
gdje je:
Fs [Iu,\[] - poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{)
fl: - broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju
A. a; ''''- [em'] povrsina presjeka stabia vijka,
4
Nal<on proracuna precnika stabla vi;ka (d$) usvaju s,e
nazivni precnik navoja (d), i to nesto manji nego sto je
precnik stftbia koji je izlozen smicanju (d
s
)) kako se ne hI
Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.
Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti
kontrolu povrsinskog pritiska:
51. 2.6.70. Podeseni
vijak izlozen poprec-
!lOln Qpterecenju
gdje "je; Pd [kN/cm
2
J - dozvQljeni napon na povrSiriski
pritisak izmedu stabia i spojenih dijelova.
Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l
da je pociesen. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.
Rjdenjc
1. Dozvoljcni napon sinicanja T8d = O,8lf
z
d :.:; 6 kN!cm
Z
, Pa UZ<l
2. Precnik stabla izracuna sc iz
Usvuju,tnO, d, 1_2 u navoj MlO.
Provjcitt povrSinskog pritiska:
F, 5
P =" -.._,,'... = ----- 4,17 < Pd<
dS'b 1,2·1
2.'6.'13. Kont'rola izrade
Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo;, pri
celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim:
mjerilima. Tcorijski, kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih
elemenata navoja, ito: velik£ preenik, mi.tli_prelnik, korak i t!gao
profila navc'.ia., U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih
odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s- navojem, i _ n;ihovo ispravno
funkcionisanje, -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a,: velikog;
malog i st'ednjeg prccnika.. . ,
114.
Na 8L 2.6.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj.
Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.tajucim -navojem. Navoj je dobar' ako
prode kroz 'prvi prJ-r a los kad prqc1e kroz,oba'jJara valjaka.
l'fa '81. 2.6.7.1b prikazan je kaIibar za: kontt;olu ,unutrasnjih-'navo;a. U dobrib-
duza strana prolazi a kraca ne, '
51, 2.6.71. Granicna navoj: a) racvasto, b) cep
ZADACI
L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. 2.15.22) za rnirno __opterc<.';enje F;" .10 kK
Vijak je o,d C.0345. Navoj je krupnog koraka, prosjecnc izrade. ,
2. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.0245 vt',mni su sa dva poddena vijku prci:'>:'
nika do = 12 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lei.
(:.0445, it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.
('!TANJA·
1. Ob;asni,postanak zHvojnice i llavoja.·
2. Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje?
3. Kako se mogu' podijeliti navoji?,
4. Sta jc profil navoja?
5. Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja?
6. Nacrtaj proW metriCl;:.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:-
7. Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.
8. Nacrtaj profil trapeznog- lla'voja i oZllaCi osnovne
9._ Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(;-'
J.O. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine.
11. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI, 1<.1) Tr60 x 9, S32 x '6, Rd40 X 1/6.
Kako- se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji?
13. Koji navoji se koriste na vijcima za kretanjo.?
14. Kako je izvrsena podjela vijaka ,prema riamje,ni?
15. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka._
16. Prema ,sjeeanju, skiciraj navojno vrcteno skJ;i,Pa.
17. Kitd, se' vijci _bez navrtk;e?
18. Kad"se prifU;eujuju viie!._ bez :glave?,
19, Nav:edi nekoliko specijalne svrhe:, _ _ _, , "
2Q.',,Kolika je ,visina_ normalne_ navrtk,cj u kolika, glava, vijka _ sa se(ltOtlgaonom $1!1vom?
21: 'Sta su navojne ,reie, a Sta navojni prenosnici?
11S
22. Navedi oblike navrtki.
23. Kako se oznaeavafu vijci, a kako navttke?
24. Cemu sluie podlozne plocice (
25. Navedi svrhu i primjera osiguranja navrtki,
26. Koje vrste kljuceva poznaje1i( ,
27, U cemu se sastoji kontrola izra.dc navoja?
2.7.0PRUGE
Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Glavno svojStvo
opruga je elastiCnost, na cemu sC'j zasniva njihova,upotreba.
2. 7. !. Namjena opruga
Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.anje i1i vise clastkno deformisati,
narnjena ill. moze hiti;
za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila, odbojnika, spojnica
i 51.);
za akumuliranje energije (kod cascivnika, igracaka, oruljn itd.);
za mjerenje sile, teiine i momenta (kod dinamometara, vnga i momentnih
kljuccva sa ugradenim oprugama)!
za ograniCenje najvece silej odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.);
Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave, stege itd.).
2.7.2. 'Vl'ste opruga
Konstruktivni oblici opruga- su vrlo razliCitj i zavise, od Ovisno od
oblika i naCina opterecenja, opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji),
uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). Prema tome se i
dijcle
a) fleksionc oprugc,
b) tOj-zianc oprugc i
c) prstcnaste oprugc.
U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za
ublazavanjc udara, o,scilacija i sumova.
2,7.2. L Fleks£onc oprugc
Pod djelovanjem silc, ove opruge su 'pretc,zno riaprcgnute 11a savijanje,
a obuhvataju; proste lim,ate opruge, slozene lisnau opruge (gibnjevi), spiralne
t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.'· ' _ ' '.
116
P1'oste lunate opruge '(s1. 2.7.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja, gdje'se
traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.i pol;oprivrednc
masine, u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).
Slozene limate opruge - gibnjevi (s1. 2.7.1b) imajU siroku primjenu. Pogodrie
su za velika opterecenja, kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih
sredstav3, zatim. presa itd.
Spiralne opTUge (s1. 2,7.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao aku-
mulatori energije(npr. kod casovnika, igracaka i s1.).
Tanjiraste opruge (81. 2.7.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao
snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p,ostrojenja, za ventile i s1.), Za 'nMbCito jaka
optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Moe llosenja i
ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.
Zavojne fleksione opruge (s1. 2.7.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju
koja se postize smanjenjem precnika, CD} zavo;ne' opruge, pri ccmu njcna duij,.,y
ostaje neptomjcnjiva: Pl;imjenjuju se u domaCin.o;;tvu (stednjaci, stipaljke) kod tdz-
stilnih, stamparskih, poljoprivrednih j drugih ,masinH.
,)
,j
Sl. 2.7.1. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga, b) gibanj, c) spiralna opruga. d) tHnji-
rHsta opruga, e) za-vojna fleksiona opruga
2,7,2.2. Torzione oprugc
Pod djelovanjem vanjske sile, ove opruge su prctezno' izlo:lcnc uvijanjuJ a
obuhvataju: torzione §wpo'vc,"torziollc za7.Jo.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc
Torzioni Slap (prosta torziona oprugc), s1. '2.7.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'i-
jetko - kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama
ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'"
portnih srcdstava, motora SUS, masinn alatIjika'itd.). Prema naCinu optcrecenja,
torzione opruge m6gu biti zatezne - vlaene (51. 2.72b i. 2 7.3) i pritisnc - tlacne
(81. 2.7.2c i2.7.4).
117
ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia, Oye drugc
obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Pored cilindricnih,
izraduju se i kon£(;nc i parabolicnc zavajne opruge. Presjek iice 'kad zavojnih opruga
moze biti kruzni, kvadratni ,i pravougaoni.
81. 2.7.2, TOi'zi.onc opl'uge;, a'. tvrztoni ;tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga, c) z'avojllu prithria
opruga, d) pllzasta opruga
Sl. 2.7.3. Zatezne, torzione: (lpru.ge
SI. 2.7.4_. opruge
118
Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 2.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika
poprecnog pres;eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.
Koriste se_ za velika opterecenja, naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina
puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju
imaju zavojci sa radijusom,
2.7.2.3. Prstenaste oprugc
Sastoje ,se od unutrasnjeg i spo-
Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medu-
sobno naJijeiu svojirn ,konicmnl' povr:..
(s.1., 2.7.5), UzehtZp.a sHa koju
prima opruga,_ sNai'a nu, dQdirnoj po-
.
Qj
vrsini prsteria- ve1il,u silu pritiska pod 81. 2:7,:5. Prstenasta opruga
Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).ovi _,'
istezu) a unutrasnji skupIjaju. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su
itt odbojqike.
:2.7.3. Materijali, za._ Oprtlge
Zbog velikih dcformaciju, U oprugama se javijaju i jaid naponi, -pa se oprugc
izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:;:om (:\'1'stOC0111. To su uglje-
nicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1,1 i legirani samanganom,
silicijulrJOm, hro1110111), vanadijumom i:i viSestru,ko legirani celici. C:vrstoca materi-
jala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i,povrsinSkom obradom.
Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su, ceHci prema JUS C.EO.551.
(tabela 2.7.1).
Celik

C. 213.2
C.2133
C. 2330
C.233]
C.2134
C. 4230
C.4830
C.4831
,
j
Vru6e \'aljano
HE [kN/em:!]

240
255
270
290
310
310
310
310
3JO
310
217
230
:.:.30
235
240
240
240 .
240
235
235
lOS,
110
)10
110
110
110
120
135
120
135
120--140
130-150
230-150
. 130-·150
(30-·150

140--=---·160
150-:1-70
135-'170
135-170
hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se ;;;.a zice malih precmka,
Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ;e precnik zice __ manji, a kyalitet ce1ika bolji.
Dozvoljeni naponi" opruga- su veliki, 'da bi se sto deformacioni _rad.
119
Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon za opruge
od celika:
o'srt =-0,75' (/1', '= 0,68 . don j 7:'d = 0,5 dm'
Za dinamiCka opterecenja je:
if,. = (0,45 do 0,52) ff
m
; Td = (0,33 do 040) am.
2.7.4. Karakteristika i rad opruge
Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja
(Fmax odn. Mmax.), pri kome napondostize granicu elasticnosti. Veza izmedu defor-
madje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. Ako izmedu deformacije
opruge' (ugib, ugao uvijanja) i opterecenja (sila, moment uvijanja) posto;i propor-
81. 2.7.6. Karakteristika
opruge
cionalnost), onda je karaktel'istika opruge prava
linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti
elasticnosti) - s1. 2,7.6,
Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F)
moze se -izraziti pomocu jednaCine:
Karakurisdka. oprugc pokazujc ,kolild ugib u
em izaziva jediniCna sila; 'Sto je ugao nagiba ka-
rakteristike (0:.) manji, tj. 8to je karakteristika polo-
zenija, odredeno opterecenje stvorice yeti ugib, pa
kazcmo da je opruga elasticnija. Obrnuto, sto je
ugao (0:;) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib - opruga je kru6a.
Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em;
.
Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi:
A =p.! [kNcmJ.
, 2
Kod opruge koja radi bez trenja, rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc
l'adu koji opruga kasnije proizvede. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu
pojedinih elemenata, tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.
Takve opl'uge pri radu apsorbuju, usljed trenja, dio utrosenog maa, pa stoga
sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc).
2.7.5. Pl"OraCUD fleksionih opruga
Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Na s1.
2.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog,presjeka, a na s1. 2.7. 7b prosta
lisnatR opruga stalne debljine (h), a promjenljive sirine) od b = 0 do b.
120
NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten;a:
M. = F (1- x),)a x = 0, -=::: F· I.
Kod opruge konstantnog napon savijanja je najveCi -u ukljestenju, i,
iznosi:
Kod oprug-c promjcnljivog
presjcka najveCi napoll savijanja
je u slucaju kad je x = O}i jednak
je u svirn presjecima oprugc)
posto se otporni moment pro-
porcionalno povecava sa poveca-
njem momenta savijanja (idealan
oblik).
Maksimalni -ugib je na kmjl1
konzole i, na osno\'u nnuke (l
nosti matcrijala,

,

't-\1
H
.. b •
p.j3 ·1F·F
a) f = 3£' I =
2 P'(ismaxrcm]
F. - - za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks"
za opruglt pre'iekn.
Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.omi
cn1
j
j
'vog za 33 de[ormahilnij" u
odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. -
Krutost opruge ncpromijenjenog
veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka
F b· 11
3
• E
C = .- = ----[kNjcmJ.
f 6'P
izracuputi dinamicku lisnate opruge prayougaonog oblikr.
2.7.7a), duzine 1= 400 mm, );irine b C-,- 50mm 1 deblj1ne II "---- JO mm. Opruga je od celika C.21:;(:.
Rjdcnjc
1. Dozvoijenl napon: (;-,,,1 = O,5f1m =- 0,5· 120
b.h2 5.1
2
_
2. Nosivost opruge: F '"" ----- . Usr'l = 60 = J ,25 kN.
6·1 6'40
F'P 4·1"·13 4·1,,25'40:\
3. Najvcci ugib 'opruge: I = -3 . E . I =- E. 11 . -,-. 21 500 . 5 . J3 = 3 em.
Slozellc limata D,"ruge koriste se za. velik.a ?pterccenja, bi bilo nei"vodivo
veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika debljinc lista,
se tako povecava krutost opruge.
121
Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc
}lj, pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. 2.7.8). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene
Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima:
Ms 6P'1
== - -- = const;
W n: b ·lt
2
·O\'dje je II. - broj listova istog prcsjeka.
1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i
Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja
0)

.. ,
-, ,
. ,
'!';1 b)
S1. 2.7.8. Postallak gibnja
F
Cgib gibnja., f ''''-
c
5
3. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' ,,--
pomocu uski). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a, primjcl1juju
se trapezni zavdeci (81. 2.7.9.). Izuzetak Cin( gornji list, na
cijim se krajC\;ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja
karoserijom L s1.). Gornji list naziva se glavna_ traka.
Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a
ugib idcalnog gibnja i iznosi:
: -F .1
3
/"'" em,
gdje je: - koeficijcl1t oblika, Zil\'isi,od oclnosa bib i broja
lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi (n'); = 1 za idc-
alui gibanj;
G = 0,8 za b'{b = 0,4 i It -= :?!3:,
1; 0,67 z;). b' = bill ,--'-'" :----' J.
lzn,dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog
gibnja (sL 2.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn
vimn oprcrecenje (P).
DvoSlruki ugih, uz ism uosivost, postiie se
uvOjllOg gibnja (sl. 2.7.10). PWccalljc nosivoni dvojuih gib-
njcva postize se primjenom- dvojnog dvoredl1og gibnja (sL
2.7.11).
Primjer:. Proratunati dvoslruki gibanj duZil1c
21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. MaterijaI listo\,u
jc (:.2130, stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P- = ,2. Brqj
list{lVa n'= 6, sirina lisla b -= 40 min. KrUlost optuge
c 1 kN!cm.
5 ern.
b'
b
0,4:, iz'nosi = 0,8.
4. Debljina li.sla opruge (II; HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W;ib;
6· . F· {J
n·E·.b ·f
6 ' 0,8 < 5 . 503
--" 2,014 em, h = 11,9 em.
6 . 0,1 . -10-1 • :.1 • 5
5. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0,4, b '= 28 mIn.
122
2F
il====+19 I!·&
, S1. 2,.7,9. gihunj
S!. 2.7,10. DvoJni J?:it'.anj
2.7,6. Proracun zavojne opruge
?pterecenje (F) koje djdu;e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju
(sI. 2.7.12). Moment sprega, Mu "'--= F· R napreze oprugu na uvi-
J3nJe:
Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i
zavisi od odnosa Did. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K)
koji je dat u tabeli 2.7.2. .
. 0
r--"-"---j
! R F I
r----
SI. 2.7.12. Glavne veliCine ciHncit'icne
zavojne pritisne opruge
Precnik iice zavojne opruge iznosi:
/
"SF-{D)"-
d Ai ,"J . f( [em].
. Posto krajnji zavojci porav.nati zbog
pnlagoaavanja podlozi, uzima se. da Oprug8
una .1;5 ncaktivnih zavojaka. Prema tome.
ukupni broj zavojaka jc:
Z "-"" Za -:- 1,5,
gdje je: Za - .. broj aktivnihzavoiaka, Duiin,{
tice aktivnih zavojaka iznosi:
11/ =D·::7·.Z".
Ckupna duiina iice moze se izraziti ohras-
cern:
I = DnZ "--=: ill (Za 1,5).
;\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka
U opterecenom stanju' treba da iznosi
S mil) = 0,1 d, a ne smije biti manjc ad
0,5 mm.,
Stvama visina neoptercccnc oprl}gc
(L):
L Z· d + Zo . S = (Zo .,. 1,5) d + Z"· s.
Tabela 2.7.2. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga
r DId 3 4 5 G 7 8 9 10 12 15 10 30
I - .. _. , ... _._""_
l K
I
- ..
---_._----
1,55 ]'38 1,29 1,23 1,20 1,17 1,15 1,14 1,3 J,09
..----..--..-
. ,Izrac,?nati precnik o.!<ruglc za torzione Opruge
malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =, 600 N. Opruga)1:: od cehka C. 2130. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6"
Rje.fenjc
1. DI;}Zvoijeno naprezanjc T,l .'"" 0,5T
m
= 0,5 . 120 60 kN/cm".
124
2. Precnik zice opruge;
. Usyaja sc precnik d·= 2
2,7.7. Gumeni jastucici
Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la
elasticno spajanje dije1ova, posebno dijelova ko;i su izlozeni potresima. Primjenjuju
se za ublazavanje udara, oscilacija i sumava, npr. kod transportnih sredstava, da-
sticnih spojnica, kod temeljenja (fundiran;a) ffia.sina itd. Posto' se el.asticna svojstva
gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika, opruge oct gume moraju biti
drugacijeg oblika,
Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. 'pritisak. Na s1. 2.7,13.
prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc jastuCica.
o.
d. e. f
Sl. 2.7.13. GumenJ jastucici za sUe prHiska
ZADACI
1. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. 2).7) or! C. 2330 za pro-
mjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Dulioa Oprugc je 1 '300 mm, dcbljina trake h = 5 mm,
Proracun izvtsit.i za oprugu, konstantnog presjcka i za idealni oblik.
2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 2.7.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN.
Dulinn gibnja je 21 = 600 rum, sirina b "'" 60 mm, debljimi lista h """ 5 mm., Materijal
C.2131. .'
3. jednosmjerno promlenljivo opterecenje CIa prenosi cilindrlf;1l3 'zavoina
opruga izradcna. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.m, srednjcg precnika D = 80 mm. Zlca
je od C, 4230.
125
PITANJA
L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc?
2, Kako je izvr!Iena podjela opruge?
3. Objasni osnovua obiljeija opruge? ,
4. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu?
5, Objasni postanak gibanja?
-6. Kako se povecava noslv()st, a kaka ugib gibnieva? -
7. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge?
8. Kako se povccava ;tosivost, a kako ugib tanjirastih opruga?
9. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga?
10. Sta, BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u?
126
3, ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE
U clemente -za kruzno kretqnje spada;tl: osovine, 'vraiila) le1iisw
spojnice,
3.1. OSOVINE
Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju, kao sto su remenice,
zupcanici, dobcisi i s1. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-;
mente). J\{ogu,biti ror.irajuce i nerotirajuce, pune i suplje.
Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima,n?glav-
Ijeni, npr. vagonska osovina (s1. 3.1.1), a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni cle-
menti, upr. osovina \iagoneta (s1. 3.1.2). Primjenom supljih osovina znatno se sma---
njuje njihova tezina, a neznatrto otpornost na savijanjc.
SI. 3.1.1. Va,gonska osovina
Prema 'konstrill<tiVnom izg1.edu, osoviilc ni.ogu. biti 1'aVllC i stepchastc;.-Ravnc
osovine iinaju isti precnik na Citavo; .duzini i 1ako' se iiraduju. Najcesce se osovine
izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe, usteda u,materijalu: i sm'anjenje tczirje, ,rui
je sk:uplja., ' - ., .'"
_ Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a,- 'sa, jcdnim .--pr<:;pl.1stom; iIi sa'
dva prepusta. Na 8L 3.1.33., prikazana u proste grede ..
SI. 3.1.2. Osovina vagoneta
Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.0461 do (::0545, a za
jaca optereccnja C.0645. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za
<:ementaciju i poboljsavanje.
Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima
osovinc na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima. Prvo se odrede
otpori oslonaca, zatim momenti a zatim precnici osovinc.
128
Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine:
3 odavde idealni precnik osovine
Ovdjc je: M" [kNcm) .- moment savijanja
d" [em']
10
- aksijalni otoprni moment za kruini presjek,
v,, [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja.
a. A
b.
Stvarnj oblik
osovme
x
b
\
1$i8
I
Fa
Idea In; obHk
osovine
.. -!:I.l.3., Prlkaz shematski., b) idealni _J swarni oblik
Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan jer
bi sc precnik povecavao od 0 do d
max
- po ;ednaCini kubnog paraboloida. Stvarni
oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. 3.1.3b). Precnik stv2rnog oblika
osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.
-optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo, a nerotirajuCih
- jednosmjerno promjenljivo.
Prim;er: Proracunati osovinuopteret.'tnu prema slid 3.1.3., ako je J-.\ = 6 kN, a o.c, 350 mm,
b = 250 mm. Osovina rotira. Materijal osovine je' C. 0545 sa UHd G kNjc;mz.
RjeJenJe
1. Otpori oslonaca:
'M
A
= - FH (a ----'--- b) --0- F· a = 0
P'a 6'35
Fn '= --'= = 3,5kN.
a + b 35 - 25
AlB = FA (a + b) F· b = 0,
F·b 6'25
I?A =';-0 = -35 '.--:- 25- = 2,5 kN.
2. Momenti savijunja:
Afsmax = FA'a = 2,5' 35 oc,_ 87,5kNcm.
Za x 0= 20 em, Aisa: FA' X = 2,5' 20 ''0'' 50kNcrn.
3. Ide-alni prc-cnik osovinc:
10· 87,5
6
10/\1so; 10'50
= 5,25 em.
--= = 4,37 em.
Gsii 6
4. Stvami precnik oso\-;inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_, radi nagla
v
-
ljivnnja glavCina, pa je: d = 1,1' 5,25 50 775 em.
Usvaja se pn'j veti precnik, a = '60mm.
3.2 OSOVINICE (SVORNJACI)
Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. ostvnruju zglav1'::}ste
(zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiS-
tima osovinicc miruju iIi osdliraju, a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050-
viniea. Izraduju se od cclika, obicno (;.0445 za manja optcrccenja, a za veea optcre-
tenja od ugljicnih celika g8rantovanog sa<;t8va iii od legiranih celika. Standardi-
zovano jc vise oblika osovinica. Neki od tih oblika prikazani su na s1. 3.2.1.
129
I
°1
L n I

Q.
81. 3.2.1. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.C3.020; 021; 022), bj bez glave-
(JUS M.C3,.040), c) sa u.pustenom glavom (JUS M.C3.030)., eI) sa navojem (JUS M.C3:060}
3,2.1. Osigurali;c osovinica
Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. NajcesCi
oblid osiguranja su na s1. 3.2.2.) ito:
a) osovinica je sa navojem., a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil;
b) osiguranje prstenastim ut;kocnikom:
c) osiguranje pomocll dvije rascjepke;
d) osiguranje trvrtnim vijkom;
e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.
Sl. 3.2.2. Primjena i nacmi osigultanja
,
PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog
pomjerarija oso:vina, osovinicu i lez.iSta s kotrijanjcm., a ponekad i clem enata za prenos
snage. Standardizovani su:
130
unutrasnji prstenasti uskocnici - za rupe (s1. 3.2.3.) i
spoljasn;i prstenasti uskocnici za osovine (s1. 3.2.4).
Provrti na uSicama prstenova sluie da o.dgov.arajucim kliie .
prsten moze pri ugradnji a unutrasnjl stlsnutI. Za izradu u
se ce!ik za opruge, najcesce C.2130 s

--
,
, "

I
. .JUM1. 11, I
-J,..I'tlJ.t
S1. 3.2.3. Unutrasnji prstenasti USkOCllik
SI. 3.2.4. Spoljasnji prstenasti. uskocnik
Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe, _odnosno pr.ecnik osovme i .stalld
prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 11
, iDs'
!,j.e,
3.2.2. }>roracun osovinica
'40,:
Osovinke, BU izlozene suvijanju, smicanju riiiti' '
oSQyinice izracunava se iz momenta, savijanja, a prQvlerava na ;povrs' Sku. f! ,
Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja, ,
, -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. 3.2.5, OPt ll..is
llk
,
podijeli se ,simetricno na dva dijela. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf
ja: (k
F F I P'L '
M - --- .-.. - [kNcmJ,
$ 2 2 4 8
gdje jc
. L-/ / L+/
[em].
. 4 2 4
Najveei napon savijanja iznosi:
gdje je
otporni moment kruznog pre,sjeka.
81. 3.2.5. Djclovanje na osovinicu
Odavde je precnik osovinicc,
Pov,rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p - <;"Pd' a na duzini
d ./
'L 0) F "
\ - l, P = -,------- Pd.
, d (L -I)
132
Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude
Pa (I - 1,4) kN/cm' za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc;
i'd =- J kN/cm
2
za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva;
Prl --=::: 0,5 kN/cm
2
- za ad celika, a posteIjice od sivog !iva.
Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka (A
F 2F
TB = -2A = 'd
2
; <; "[sU·
d'n) . , .
= -4-" 1 120051:
3.3. VRATILA
Vratila za :n0rrienata dui (sl. ,33 . .1
razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na i uvrl:
u'radu se- uvijek okrecu. ,) n}c!
M{obrtnimomentj
P(opterecenje)
51. 3.3.1. Vl'atilo
Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:;. Kod Cvrstih, .
poloZaj osne linije; je ncpromjcnljiv, a mogu bid prava (s1. 3.3.2) i koIJ'e, \ra;Ila
- zaSta \.s1.
3,3.3). ,
Prava v,r atila mogu biti glatka i stepenasw. Pri konstrukciji stepcna."till -:.". .
"k 'd " d" d ' 'V,atlh
treba pre1azc 1Z jednog prcem a u rugl lZVO Itt sa 0 govarajucim rac!i' . "
'. al·'· . . '-- ,'lUSHly
zaobljenja, came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a
- c aprSlll
a
uslJed konccntraClJC napona, ' _ ,- -
Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn
1
' l' '" ('1 ·,0 (nnr
kod motora SUS), i obratno u-uznog u pravo mljSKO npr. cod kJipnih k'
.' . /' P 1 I' '1" omprr_
sora). IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s ozena. , rosta (0 jcnasta vratl a ImaJu jcdno k l'
1
, , . .., 1 I' ' 0 jeno.
a s ozena IffiaJU VIse m )ena. '"
SI. 3.3.2. Glatko
133
S1. 3.3.3. Koljenast.o vl'atilo
KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'"
njati. Savitljiv'a vratila mom biti IJC 11
1
1()Ze se U odrcctenim
'I " 0 sea (8 3 3 4)' 'k
Vn:ttl a upotrebljuvaju ::;.c za prenos- olrreia" ." .. 1. gzp a (s1. 3.3.5).-Z<:rlavkasta
mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k- lzv!esnim uglo11l koji m;zc da se
. . . _ ar cmsko vratil .
se ,ko:1 pokretnih brusilica. b "T ,< 0 .. Gipka vr.atila
od. vbf celicne ZIce (1) koje su &wi": brZlnOlllJcra 1 81. SastOjC se
nUlZnljClllCnO uprcdenih; ce1icue tral"e (2) ',cne U obliku zavojnih zateznih oprug
a
:J ' _. " , 1 oklopa (3)
llcma vrsr,t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' '
, ,c u. lllOgu iti falw i teska.
Sl. 3.3.4. 'Kardansko -vrut"lo d -
. rumskog vozila
Zustitna c!Jev
vratilo.
Pogonsko. stfunc
ae
b,
S1. 3.3.5. Gipko vratilo: U s'klopu,e
b) struktura vratila
134
Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s.hemaiski:
cv_r1s'ta
"'--i
prava koljenasta
I
,ravna stepenasta <
VRATILA

slbtena
t.a,ka vratila (sl. 3.3.6) su prava vratila kaja sli'.tZlozena s
njima uema, elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije
atno
U.\lij<tJ: .
sopstvene tezine vratila se zanemaruje. Shematski tezitle lJU, jer tl.a
moment, duz ose obrtanja, od, Pren sr:oJnica .
spojnice Sl dO, spojulcc S 2· Nu LA! Qbrtut
mjestima .A i B EU osland. Ako I 0
bi se tezina vratila i tdina spoj-
nica zanemarile - kao rclativno
male> vflltilo, bi bilo iYlozeno
sumo uvijanju. ,
Sf
Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm __
sarno n? u\'ijan;e, s, tim d'a se ::;
dozv.oljeni naponi uvijanja uzi- :::t't-WlJ.1.UlWillWlWJ.WJ.illlllililliil! illiT7TTr
maju umanjeni )zako bi se kom- ,
pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 3.,3.6. Shema I k.' "
od,savijanja. a ,Og Vl'ati1a
Precnik odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.
" VIJari.ja·
"
7:1' ='If.7
"
"-VI'I [It;Ncm] ._- moment uvijanja kame 'je vratilo izloz
euo
:
Wo ternS] - polal:ni otporrii moment 'povrsme
iznosi:
presjeka; ia k
ruz'
III Pl"tsjek
dLJ'{
'"
16
d
S
5
napon uvijnnja.
Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila:
d 3/l
61v
,"" 3/2
i
\1,,[cm'l,
,J :n . 'Tud Y Tud
Moment uvijanja odreduje se pomOCll P [kWj j UgaOlle b .
. ,rz1ui.\ wI
tadhJ:
135
Ako se snaga, izrazi u fk\\TJ, a broj okretaja n tmill'-l], onda je:
P
1VIu = 955 - kNem.
n
Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene
vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila
prema kvalitetu'materijala (tab. 3:3.1).
Tabdu73.3.1. Izrazi za preenik vratila_ d [em]
I
I
I
iud =
1 2
'(12 N.Pa)·

15,,8
2kNfcm
z
(20 MPa)
3 kNfcm
2
(30 MPa)
----I
13,4 I 11,7
Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (su-
kanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od
1/4
0
po metru duzinc vratila. Precnik vratiia, U zavisnosti od ugla defol'macije,
dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala:
Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije,
za precnik se usvaja veca vrijednost. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na
vratilo vrsi klinovima, proracunski precnik povecava se za oko 10%; pa se precnik,
po mogucnosti, standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO.
Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa 11 = 960 min-I.
Vratilo je od celika sa -Cud = 2,5 kN/cm
2

Riden/c
1. I'vioment uvijanja:
P 6
M" -_. 995 = 995 ,,'" - = 5,97 kNern.
11 960
2. Prccnik vratiJa:
Zbog zlijeba za Idin, precnik Plwecavamo za 10%, tj.
d ,,"- 2,28 . 1,1 = 2,51 em.
Usvajamo standardni precnik, d = 28 mm.
TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna
vratila koja na sebi nose teske toc!;;:ove, a i sama imaju velilm tezinu. Pored momenta
136
. .
, izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e
prenosu obrtnog momenta. " . . . .
Na s1. 3.3.7. prikazana je prim;ena teSkihyratila kod pogonskog u,reda}3 fabnc-
kog krana. , . ;
Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih zatez'ne
evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm
2
, a ponekad i veee zatezne c:,rstoce.2a Jaka
Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici
com veCom od 100 kN/cm
2
• U tabcli 3.3.2. qat le pregled materlJala kO)l se upotreb-
Ijavaju za vratila.
.c;;;;"1 .
-_.-' .
.' . I" I
w L.-J , .. _____ -. .. __ .
Materijal
IZonstruktivni
ugljenic-ni celici
JUS C.ED.500nO
Celid za
JUS C.B9.021
S1. Pogonski urcdaj krana
Tabcla 3.3.2. Celid za vratila
Oznaka
Cpotreba
Slabijc opterecena vratlla. ."
Jace optcrecena vratila_; brzorol1ra)u.ca \T:ltib
(:.0461
(;.0545 !
C.0645
i
--1- ...•• ""
Izbor materljaia je od yratija
'j 'ze1jcnc graniee zu 16 de>
t.1430
(;.1530
(;.1730
(:.1431\
<;:.1531
J
'
C.1731
(:.3130\
C.
3131
1
100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .
niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main no-
gra:duje,
Yratila prenosnika, ,
vrntila slrugova, l-)UZll[\ vratila. i-"
Kao i prethodni, a odlikuju SC, u I?oreacnJ;-: sa
njima, boljirri osobinama ohraci,cllll:.
nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl,'.-
turotn.
Dije10vi preno$a, i dijcloyj kod kojih sc
veca t:YrsNca Jczgra.
C.4730 I "'--c-,----...
------_ ..
Celici za cemcntaciju
JUS C.B9.020
(:.1220 _
C.11211
(:,1220 1
(;.4320
(:.4321
C.5421
Rukavci
Vrctena brusnih strojeva.
Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:;
srcdnja vratila u gradnji vozila. i
vratila. veCih dlmenzlJU.
:3.4, RUKAVCI
Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .' . '
Najcesce -Cine cje1iml sa i vratilimu;:a g !edse Cst 3.4.1).
lorn spajaju sa osovinom, odnosno vratHom.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i po-
• • v u .0:'01:0- poglavlju ce se. govoriti 0 rUlzavcima za k1' ,v'¥ •
JakIm OPterecenjima" haban;u i za-'Ti"avim' :czlSta. OVI su
tlc,na na osovitiama i vratilima. Zatogs J uk r:redstavlJaJu kri-
-z:; veca opterecenJ'a i ,brzl'ne b . e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a
- ruseu;em. - -,
Optereeenje
(ezaj
-j
\
Irukavoc' -
SI. 3.4.1. UlcziStcnje rukavca
I
,-"
\{etajna
cauro
'304,1. Vrste rukavaca
Prana .. djelovanja opterecenja, rulmvci mogu. 'biti:
radlJulm koji prcnose opterccenje
aksi' 'tIni (uzd 0' ') •• . 0 na OSU,
)c uznr , kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i
radiaksialni (kombinovani), koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec, .
Na s1 .., 4 2 'k' " . . enJa .
.l. , .-L .. ,pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" 't . '/' d' 'v ' '
lwniC-;-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 CUI O. cz m ncm (sL 3.4,2.a, b, c f '
- • >"'--' , oprastl s, .4.2e) 1 grebenasti (sl, 3A.2h). ' ,g),
poloz,aju na vratilu, rukavci se dijele nu' , Z' ..
osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) k·' kO).1 se nalaze
SreQlm vratila. OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla
S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" , b - . , 'd'
naslona (s1. 34 ?b) R,ll, I"an', 's ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. 3.4.2a) i f>a dV'l
/c " v •• -. " lUll). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ,(
¥,. a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ",' '., " a na Optere-
Na nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i U jCdnOlll smjeru.
, Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . d"
·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba ra, °1 i mala krutko--
.samo dvidijeIna Iezista. . <lova av ru<.avac JC moguce postaviti
Unucrasnji- cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . . -- .. ..
mah kratkotrajna aksijalna maze prihvatltl radlJalna opterecenja
;138
r-ukavac (s1. 3.4.2d) upotrebijava se na gdje je tokii eksploa-
tacije,potrebno poddavati radijalni zazor.
LoiJtasti rukavac (s1. '3A,2c) kori.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[,).clfe
treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora,
zglobne 'veze upravljackog,mchanizma automobila i 51.). o.vai.rukava9.moze pored
da prenosi i ,aksijalne sile, pU.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.
4ksijalnirukavc'i mogu biti sa,r:.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. 3.4'.if),i prsrc-
nastom' dQdirnom povt,sinoin (sL3.4.2g). ,Primjcnom prstenaste .povrsine. dobije se
ravnQ1ujernija raspodjela .poyr§inskog .pritiska, posto, obo,dna (v =, l' ' w)
raste .. prerna periferiji. rUkavca, a time i hahanje, pa'pritisak pustaje veci sto jt blue,
geornetrijskoj "osi rukavca; to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i
gnjece:nja
F
··fJ
.,
f, 9,
h.
81.,3.4.2. Oblici l'ukava,ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom, b)'spoljni cilindricni sa
dva naslona, c) unutrasnji, d) .konicni, e) loptasti.' f) aksijaini .sa raVl10m dodirnom povrsinom,
g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti
Grebenasii 1:ukd.vac (51. 3.4.2h) izraduje se sa vise- poyrsina;
moze da primi 'velika uzduzna opterecenja i radijalna
opterccenja pa spada.u radiaksijalnc. niklivce.
Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji;"Suplji rukavci imaju bitno
manju teiinu, uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.
Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se prema empiriiskim obrascima (81. 3.4.3;:
visina II -,---.' (0,07 0)) d ..:- 0,5 (em),
. ...:: debljina s --"- (1 -, 1,5)
poluprecnik zaobijenja Q > Q,J
3.4.L Pror,3cun ra:dijalnih rukavaca
Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku, savi-
janju) uvijanjui smiCan.ju. 'Napr,ezanje na uvijanje., ,koje nastaje usljed trenja u le-
iistu i napreianje: na smicanje relativno su mali __ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.
,
139
koje su: precnik (J) i aktivna duzina ruk - (I) uk '
na, duzma rukavca i nasIon (sl. 3.4.3). , avea } up-
Proracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi
, laz F F
selzpo nog obrasca:p = --:" = -'-- <p odak-
A; I· d """ '"
Je je precnik tukavca d = F_
em],
I, Pd
Ovdje je:
F [JzN] radijalna sila koja oprerecuje ru-
kavae,
AJ! = I . d [em 2] - projekciona povrsina omo-
taca rukavca (s1. 3.4.3); ,
I [em] - duzina rukavca,
d [em] - prce-nik rukavca,
... P,,_ ---.. dozvoljeni povrsinski pritisak
kO)1 za\TlSl rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.
ptcma tahell 3.4.1. -
Dohijen':l. vrijednost precnika na osnovu po-
potrebno jc provjeriti 'iz. uslova
(pn ccmu rukavac posmatramo kao
konzolu):
51. 3.4.3. Opterecenje spoljnog
cilindrienog rukavca
je:
Ms - moment savijanja,
W [em3] - otporni moment kruinog presjeka.
'. prccnika primjenjujc se ako je unapri''ed ,oznata
njihova duzma. V110 cesto ova duzma UlJe poznata; tada se pro-
Tubela 3.4.1. povrsinski pritisak
Ml1tcrija: rukavca
('cHic
ceJik
celik
kaljen i brusen tclik
ceiil(
kaljen i brusen celik
Matcrijal poste1jicr:
liveno gvozde
bron;m iii mcsing
kalajna bronza
kaJajnu bronzu
bijeli metal
bijeli metal
1 ___ kaljcn J __ " ____ __ k I' 'b" I
, "_ __________ CC ik_
0,3
0,5
0,,6
0,8
0,6
0,9
1,,5
Napomena uz yibelu 3.4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".- . '"
brzllluma'se Ptl smanjuje. . 0 m, s, pn veClm
140
vow preko koilstrukti1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .
rukavca'i njegovog precnika cp = lId. Ja kOlicllik du""
Najpovoljnija se .izraCllnati 'iz - ' ,ZlUe
moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie' llSlova .
, ' 'Jedtlake
, d'J· (fsd, l'U [2 (fBd .
d . 1 . Pd = '-'51'- ';]2 = sP:z '
odakle ie: l' = = .
. Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. d '
1,2 kako duzina rukavca ne bi bila velika, jer' bi u tom ·slucaj,tl. U f[!, '""" 0 0
'1 - , ,0 do
kavca bI 0 neravnomJerno. . . .--I.Je dtit
Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se
rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' n
Og
F = 1 . d . Pd ""'- 9) . d'l . Pd>
__ [em],
, tv (P' Pd
iii iz uslova savij3nja :
pr'ecnika
pritiska:
Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1
l?anja i ,usvojiti standardni precnik. 0% zbog h
a-
Ovako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. M.' .
i s se pojaviti, rtlkava
kun brzmama. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl povrsmskog pritiska _le
no
Pri v r
C
i uslova rada leiista, Provjera zagrijavanja vrsl, sc na osnovu karak' O,')Odne b" 1-
, ,-. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne
varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls;;a \p) i ob 4' t e Zao-', ..
-' ,- Oqne b,.' ",II)a_
lZIUe ( ..
, F [kN] , d''''il I'm]· vJ,
Posto JC: P 0= 7-.d 1 'v = -60-:1'OoL--; >
zagrijavanja iznosi:
p . ') = I I 'C; (p . z,), .
Ovdje je: I [e1111 -- duZina rukavea, d [em-I -, precnik rURavc .
broj okretaja rukavca. Dobijena vrijedn?st karakX?ri.stike zagrjiav
u
) [:nin--
1
] --..
manja. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike n:tora b:'
" .. lla(p 'It I
se usvaJa prema tabeh 3.4.2. ,. V)d kOja
141
Vrsta rukavca-namjena

1. Konstruktivna kuruktcristika;
'Ii = = j;Is 1,4-1.
2. P<i '= 0,5 kNiclll tabe.Ie 3.4.
'Zbog habullja i' POh:b'e- k
' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .
d' 1 ' l:1lI lukavca treba p ..
= ,1.1,45 = 1,595 cm. OVecatl za 10%, pa je:'
D
ST,sY'dja se standardl1i pu ..:cnil-
3. manu rukavca;- d = J6mm.
1 = 1 41.16 _0- '"))
. ' " __ .,56 mm 23 mm.
4. Provjcru zagrijavanja;
P·'n 15'450 "
__ .- .. [,kN Ill]
2000'j 2000'? "j 0,147 .. - .
.",. s J
" Posto j e dobivenu karakteristika z." .
12 tabele 3.4.2., prora:--'uH ua :. ' .. agU)llVan)u mania ud (p . 1:;\ ' 0
5. I(oustruktivl1e w.licin; ruk' . rUl;avcu zuc()\'ol,'usu A = ,4 do 0,6 (kNmicm $)
d\Ca pIenl',);1 J.'" -,' . -
h -" 0 1 . d ' ' " .:- . "..). l<:nose;
-, T 5 mm ::c. ° 1 . 16 .', 5 6 6
" J -'), mm,
s = 1,2' h = 1 2·66 - 7 9?
, -' , - lllm, se s = 801m,
(! = 0;1 . d =- 0,1 . 16 C'-' J 6
y • ,lmm, usvaja sc e = 2mm.
Us,'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm,
142
3.4.3. Proracun' aksijalnih rukavaca
Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ,se_- iZ 'ush)v'!l do.zvoljenog
vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .posteljice;' prem
a
jednakostin:-3'
F 4F
<Pd za prine (s1. 3:4.2f),
d
2
• n'
p-
A
4F
P =-----.-.. <Pci - za suplje nikavee (s1. 3.4.2g).
n (d"!. ,...... di)
Ako se odnos precnika ozna(:i sa 1jl =:'. !!::. = (0,2 do 0,8), ouda je·:
d
.._ pa je precnik_ rukuvca d--= ...J. [em}.
"d' (1 -V'') " '
Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.
od vrste matcrijala rukavca i posteljice, prcma tabeli 3.4.3.
Tabda 3.4.3. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak, za aksijalne rukavcc
L\'iaterijul rukavca
. ___ __ __ ..".------.l
celik
cdik
Malerijal posteljice
UYeno gvo:lde
bro!l:'::U
bronza
celilc
kaljen celik
_I __ celik , ___ __ ._ .. ___ __ c
0,2 do
oA du
0,7 do
do
0,25
,0,5
O,g
1,5
Kod izracunav;mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se
obodna brzina, na srednjem precniku
i+d
1
'
ds,- ':=:::---- [em],
. 2
pa je srednja obodna i:lrzina:
Vs!" = '
Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze
zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja:
4F 'n'n
60 . 100 < (1' .
Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose'
priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.anja _za radijalne rukavce,
143
I:
Proracunati aksijalni rukavac . .
;:aJalne maSIDC (81. 3.4.2g) ako je F ==a
1
na vratilu
r,' lit . u avac Je od kal)Cnog cehka, a poste-
)lca od bronze. Odno:> preenika - = 1" -, 0 5 B . k .
d >. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.
Rjdcnje
J. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:, iz tab .. le
'" 3.4.2.:
(p . o)a 0,20 [kN .
c-;n p, s
Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.4.3. iznosi,
'2. Preenik rukavca,
kN
p '= 0,4--.
em'
d· ···1,91 em
Usvaia se d = 20 mm, d. = ") . d 0',5
" '20 -= 10 mm.
3. Provjera zagrijavanja:


. kN ",1.
= 0,16 <: 0,2 ::ito zadovol)'ava.
cm
2
s r
,ZADACI
1 . ?sovinu prerpa 51. 3.1.3. ako je F = 3 kN a ...
T?tJra. lvlateflja! OSOVIne C.0461. ) - 200 mm, b "= 300 mm. Osovina
2. watDo kojtS prima sna l P = - , " .' ,
Ma1e(1)aJ vratua je C.0545. gI - ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]:
3. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . _ y. '
bronze. Duzina rukavca'iznosi 1 60 mm -pr brusenog cehka, a posteljica je ad kalajne
1)
" eC111" "''''40mm abro)' k t'
oz\,oljtno naprezanjc na savijanje rUl .. ' ,>' 0 're aJa n. = 500 min-I.
radno opterecenje rukuvca. ,avea Usa 0--'- 6 kNj
c
m
2
. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno
4. I", " .. , _, _'.
Rukavac )e od celika, a poste1jica od B' . Ilk a l)esanJ,u kO)l jC opterecen sllom F '--"'- 2 k1'\.
-t;. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .-= 180 min-I.
PITANJA
1. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila?
-, Kako jc izvriicna podjcla osovina?
3. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila?
4. Gd kojih mated,jaia se izraduju osminc i vratila)
5, ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. .
6. Sta je idcalni oblik osovine?·
7. sc osovina U obliku proSlc gredc?
8. Sta su OSOVlIllce?
9. Kako se proracunavaju laka vratila?
10. Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca?
11. Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci?
·144
12. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira?
13. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca?
14. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on
proracunava?
15. Nfl kojim miestima primjenju]u loptasti ruka;-d?
3.5. LEZISTA (LEZAJEVI)
Lezis't.:'1 su oslond vratila, osovina i osovinica. Prema mog;u se
podijeliti u dvije osnovne grupe:
kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom
ldista
kotrl.iajuca kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm:
ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela
(kuglica, valjaka ili iglica); pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja:
Prcma pravcu djelovanja sila, lciista mogu bid:
-- kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB,
aks(ialn.a, kod kojih sila djclujc uzdui ose, rukavca i
tadiaksl)'alna, kod kojih istovremeno djeluju poprccne 1.1zduzne sileo
3.5.1. Klizna leiista
Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri
okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:-
ili su u sasta-VJl, kOllstrukcijc, masinc. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118
konstrukcija, hisu osjetljivi na udal', im,aju miran rad, pogndni su za vdike obodne
brzine, au slucaju ostecenja H10guca je opravka. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu
na kotrlja,iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor narnCito u' pocetku
rada, dok se ne dostigne nOfmalni rdim, tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagri-
javanjc; zahtijevaju c1obro od.rzavmije i podmazivanje; trosc l'cia1.iYllo mnogo 1110-
zi\"u, a prijc stavljanja u pagon ITlot8ju sc--razrJditi.
3.5, . i, Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w
Prcmn konstrukciji, l:adijalna klizn!11ei.ista -mogu biti.icd:n.7d(/elna i dt/iid{iClna,
JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod manjih precniku, a i kad sc
ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. lznu.iuju se Sa
P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).
Na sL 3.5. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa
iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa
rukavcem, a postavlja se u kuCiste. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). Kroz
otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista.
145
Sl. 3.5.1. Jednodi;elno klizno' ldiste
S1. 3.5.2. Jcdnociijehw kliz,no Idiste zavftrcne
konstrnkclje
KuCista se lUlJcesLe izraJuju
od sivog liva, a u pojedinacnoj pro-
izvodnji - zavarivanjem. Na sL
3.5.2. prilzuzano je jednodijelno
klizno leziste Cije je kuciSte izra-
d:eno zavarivanjem.
Na 81. 3.5.3. dat je prikaz iz-
bora dimenzija za radi-
jalno leziste, a na s1. 3.5.4. 'za
prirubno radijalno lciistc.
Nedostatak jednodijdnih leZis-
ta jc u tome !ito se klizna povrsina
vrcm.enom istrosi, tako da se paveca
zracnost i pajata oscilacija rukavca.
Kad zracn08t prede odredcnu. gra-
niCll, ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica, P081:0 se zracnost kod oyih IeZista
ne moze poddavati. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.jiC011l koja je Sa v:mjske
strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.5.5). Krajevi ove posteljice su cilinJricno
pniduzeni sa nuvojcm. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem
ljice pomocu na\Ttkc. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.
Dvodijefna lez/sta prin1.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdno-
dijclho lczistc
j
a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslo-
nom. Postoji niz dvodije1nih lc1:ista, kao sto su; transmisijska (kratka i
dugacka), za di:za!iL'C, ghl\'na leiista motom itd.
Nl1 s1. 3-.5.6. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.cnzija za dvodijelno radijalno klizno'
It:'Zi.;le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.
Na 51. 3.5.7. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od:
kucist'--t (1), poklopca (2), d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4), i <.iva vijka sa llavrtk:.ull.<1 (7)
ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos.ti u lcZistu. 1)onji
dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja
ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice, a ad aksijalnog pomic:mja
osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice.
Ka 81. 3.5.8. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzi-
vanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.
146
'"


I
*
T
I
I
i'S I. >c
i I I If,
I'"
..
I
I
!
'IJ
I
<0
:;;
7
"" "'-
-0
(.)
<>
!:!
'"'
:;:
:.:
()
'"
:x:
<>
<0
III
...
.....

'"
Q
'"
Q
...
'"
-0
I=:
....

-"'-
... ....
I"' I'"
!!!
I
..,
I::: Ir.
'"
'" '"

:! 2!
.; .;
'"

B.
'"

<>
'"

.,
'"
C)

e


.,
:::!
'" '"
<>

!!! ..
...
...


.,
lli
51
<>
<>


..
..
l:z 15: 1::1 ::: R

• :Jl
L;

I:;: :::
.iii

147
/
SI. 3.5.5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom
'., tmmJ
I 0 i A i B 1 elL '1 H I HI j d f dl I h 101 I ( 1 £: D2 DJ n )h+( hJ) R Ht f i
d
Ji
d
Jf5
K 3;-'
)'''1'01'' ;:::1'''''0/;;1110 130 10 2 "." 65 ''1>''-'50
-, -1;J;j---;,;j .
:5- 330\00 lOO 1'12.;1 =<-1150 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ,30 5 .5 ()
100' I' ", 015 120 ;\; I 71-036°(100 :110 135! 110 2:(5 24 M30 "'. 1(JO 50tm 115,235 If,fJ 160 180 12 310115 !Nf ,,,0 26 40 ()
*5 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.J5 220jSOrf* 1.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 501211 ,4075
mis:501150 460200 160 335 136 ii l; 260 75 165 1703452052]0260 1fi :; 25175 1;,0 {J5
SI. 3.5.6. Dvodijelno kIizno leziste
148
Sl. :LS,7. Kratko trauslllisi;sko Idislc
MaterUal za pcHeij:1ce
i> g;; se za nll1 bir" makrijclj j",:' imH ppli-
poslcljica prc,jm.:avlja dlO _.
maIne eksploatacionc kuo sU.
velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.
velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc,
mali ot110l" lrenja,
1 zllo[; ccga morn dn buck nd
sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.l Gl\·cu.
primanjc. i ra;;poredlyan;e mal.iv;l,
dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< ..
_' prjbJiZuo i ..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: 1
.. _. . . ,. . " ... l" ceJicni l'jy., (elik., brol1za., mesl.n¥' Iveglhc a u-.
Za i7.radu postelJli::a lr'.· ,;. aterijaJi, c1rv0, mase·1
minijuma, magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta an! m· ,
guma,
149
Sivi h,! je za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3,5 m/s) i
rimlim pritiscima (p < 0,08 kNjcm1). .
Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0,6 kNjcm
2
• Pr1mienjuje se kod lezaja
dizalica, ukrsnih glava, droJilica, transmisija i s1. Osjetljiv je na udare. Podnosi temperature do
100"C. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim
metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.
trW, i celibti ii-v p;dno3e znatne prliiske i brzine, ali se od njih izradene posteljice redovno
leZajnom lcgurom.
Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica, iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog
Hva i celika. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. Odlikuje se dovoli-
nom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine, ali je relativno skupa. Za izradu posteliica najceM::e se
upotrcbljavaju kalajna, ni()vna i fosforna broIlza.
Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. Posto-
jana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0,6
kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U ","0_ 45 m:'s. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj indu-
striji. '
Olovna brul1:-.:a ll1n:'ie ptimiti veta llCgo kalaina. Vrlo,je otporl1a prema hubaniu
i pru;i;a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada, cdicne
posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" ,-- 1,2 kN/cm2 i brzine
kHzanju do v '= 5 m,'i;. Primienjuje se :I.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.
Fosforna bronza upotrcbljava se ;la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. kod
\"uljauni<':izih uredaja). Pruza muli otpj[ Lrenja, tvrda je i otporna ua habanje.
lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice, u prvom redu - za jednodjjelne.
Jdhl1iji je od bronze, ali jc manje izdr21jiv.
Bijdi mctalje lesura bakrn, kalaja, 010\,a i antimuna. Zbog male cvrsLoceo upotrebl;ava se
iskljllCivo kao ;whvak 1.1. postdjicama oj. sivog lil'a, celika iii bronze, Debljina zalivka (kosuljice)
krete $1:; oj 0,5 do 6 mm. POillosi do p 0,4 i brzine klizanja do 6 mig,
Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. Ima
nisku lemperaluru top1i.\Cnja i osjl:;tljiv jt', na uJare, oZrunieu,-u njegoYu primjenu kod tdkih,
dinamicki optereccnih Jdajeva.
AlwnJl1tjwfl;k;:, za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt, do 4 kN)em2 i
brzinc klizanja do :) tn,'s. oJvoj<.' wplmu. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature
smanjuje zracl10st u leZliju i imaju veliki koeficijent trenja, zbog cega se moraju dobra podma-
zkali. lTpotreb\javaju se n ieLaje sa unutralinjim sagorijc\'imicm.
Sinterouani /tu.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm;ese zelJezu, bukra, cinka, OlOVll,
kaJaja i II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice, a zatim przi. Ovakve posteJjice
porozne Sll i do 35%. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja,
usljed pritiska i povisene tell1pera[urc, izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Nakol1 pre-kida rada kiaj
i.e ohladi i ulje se p;)nollO nata u pore. Tahilezaji nose malo maz;va, ne prijaju okolinu i sami se
poJmazuju. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena
industrija), leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-, e1ektromotora
i s1.).
Lezaji od. sil1cerov,mih maleri.jala po.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm
2
uz Qbojne' briine do 5 mis.
ViciJ.taC!.;c nnS{: za P05teIjke smjese vjeStaCldh smola, drveta, tekstilnih vlakana, papira,
azbesta i $1. od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera··
tutom. OtPOl"llC su ll'd h:.\'0anjc, nc zahtijevaju mnogo maziva, ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga
'>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji, pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .
.. PoJnose pritiske do 1,2 kN:'cm
2
i obodne brzille do 6 tnis.
(;111'11:1 se primj.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.
Konstrukci;e posteljica
Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc - U obLiku supljih tallkih cilindara. Izra-
duju se najcdce o:11ivenog gvozda, bronze iIi ';elika. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or
d:,nja i osigUravaiu p,;otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\, obrtal1ja pomocu ·Civija i sL
150
1,1'
'I·
"" _,.. . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.5:9. Na
obhk IJ\o'i;e sku Ija mazivo. Ovaj zlijeb ne lZraduje se.Qo kraJcva
ljanja lzraduJe se J) .u
I
ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z,aobljenc, dane
pos(eljic
e
, kako uiJe ne s °e (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne
hi grebale rukavac. Maz:\ 0 sk .,'al m",eran,", posteljic
e
a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum
/ \ Obodi (4) sprecavaju a SI). no})o ( \ '
ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod ,Si'
dl)eOn1 ' .
51. 3.5.9. Bronzana dvodijelna posteljica
- . .. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.
freba tn1at! na umu a . - - , a·' '. k 'c'
. .te1jice precnik (d" i duhna (f), odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a, a
Osnovn
e
mJe,:e pOl' ' .. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.
oowie obicno je lednaka debljini naslona (0;' i izracunava se prema
izrazu:
i) = (0,05 do 0,07) d -j- 5 min,
tiok l;e precnik naslona moze izracunati prema izrazu:
Ii, = d + (3,5 do 3_,8) b. ,
" "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih, a od, celika
Postclpce 0 lvenog gv z
.- nesto
tunje. Na s1. 3.5.10. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn
e
legure. Zalijevanje
..e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.
Sl. 3.5.10. Posteljica sa zalivkom
151
Debljina zalivka oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>, prema obrascima:
d
s =. i-- 1,5 mm, za posteljicu od _SL,
85
d
.\' ''''' 140 +-0,5 mm, za posteljicu od celika.
Dimenzijc zljcbova
c 3 $,
f (2 do- 4) .I,
t!)1in = 0,5 mm
3.5.1.2. K011Strukcija aksijalnih ldista
A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.
Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista aksi-
jaln8 leiista.
I
r
\..
S1. 3.5.11. Potporno klizno leiiste
Na s1. 3.5.1'1. predstavljeno ;c
potporno leziste. U 'osnovi, Stlstoji
se iz jednodi,ie1nog oklopa (1), pos-
teljice' (2) i podmetaca (3). Podmc:-
tae se oslanja na kuCiste 1ciista
ispupcenom povrsinom, Sto omo-
gucava prilagodavanje nalijcganjn
ccone pCivrsine ruka,vCQ na podmc-
taCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava
Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku-
68te, a drugim dijelo111 u podmetac.
Za velike uzduzne 1 ujedno
popreene sile keid hOl;izontalnih
vratila moze se upotrijehiii grebc-
nasto leiiste (s1. 3.5) 2). Nedostatal<
ovog Jeiista je, .<ito se ukupna sila,
'zbog netaenosti izradc, ne raspore-
duje jednoliko na sve grebene ruka-
Yea. Podmazivanje se ostvarujc po-
mocu prstena za podmazivanje.
Za vrlo vclike uzduzne sile
prinl.jenjuju se Idista sa segmen-
tima prcma s1. 3.5.13. Prikaz[mo
lcziSte je radiaksijalno. Na presjcku
I-I vidi se naCiu ugradnje dvodi-
jeine posteljicc radijalnog dijela
lciista, a na pogledu )1-H, oblik
segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.
Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. Postcljicp
se sasto;i 1Z vise scgmenata (4, do 16) ovalne povrsine, a izmcdu scgmenata se
nalazi ul;c; tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. Klizne pcwdine
segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.
152
3:SJ.3, Podmazivanjc kliznih
lcZista
Podmazivanje je proces do-
vodenja maziva izmedu dodirnih
povl'sina na kojim s.c tre-
nje, S 'ciljem otklanJanJa 111 sma-
njivanja ncpozeljnih
trenja. Nedovoljno
prouzrokuje povecan otpor trenja,
haqanje dodirnih povrsina i zag-
rijavanje dijelova.
Izmedu rukavca i lezista
pojavljuju se tri vrste trenja:
rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tc-
kuic trenic.
S'U'l)O rrenjc (s1. 3.5.143.) mis-
taje kad izmedu lukavca i pos-
teijice -prestanc dovod mazi\'a) tj'
kad su povrsinc suvt:. Ono se
1n02e pojuviti i pri pustanju ma-
sine urad. Pri suvom trenju se
metalne povrsinc_neposrcdno do-
diruju, a posljedice su habanje
nalijduCih j)l)\TSina, :l.Qgrijavunk
i zaribavanje. Smio trenjc k
najopasnije, zbog eega trcha vri-
jemc njegQvog trajanja svesti na
n.ajmanju mjenL
Polusu·vo iii nenjc 1'0-
luokvasenih povrsina (s1. 3.5.14b)
nustaje kada dospijeva
sarno na pojcdine dijclovc tarnih
povrsina, Ovo trenje redovno se
,javlja pri pustanju U fad i zaus-
ravljanju masine. kao i pri malim
brzinama klizanja._ l-\alezne po-
vrSinc 8C nepo8redno dodiru ju
na ispupcenim dijcl.ovima hrh-
pavosti, jer pritisnk u sJoju 111n-
Zi\,,'l nijc dovoljan da ih f8.zdvoji
da bi se izmcdu njih stvorio sloj
mazlY3. Podmazivanje je nepot-
puno pa, zhog stctnih posljedica,
i ova trenje treba svesti na naj-
manju mjeru.
T ckuce rrenic iii trenje okva-
senih povrsillu (s1. 3.5 .14c)
taje kad dospijeva toliko maZlVa,
3 . .5.12:. Grebennsto Idistc
11
Pogled HoB
S1., 3.5.13. le'zistc
153

" '/
b) c)
SI. 3.5.14. Vrste tren;a: a) suva, b) pO\USllVO, c) tekute
po koliCini i kvalitetu, da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.
Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu
molekula mazivu. S obzirom da je ova trenje neznatno, pri pocimazivanju treba
nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina.
:;;iva.
Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose:
,Ii. 0,12 do 0,35 za suva trenje, zavisno ad wste materijala letajne posteljice.,
p - 0,01 do 0,1, i viSe, za Polusu\'o trenje,
jJ -- O,UOl do 0,008 za tekuce trenjc, zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu-
. Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .. da budu tako konstruisane cia
lzaZOVll pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. S1. 3.5. J 5. prikazujc kako se mijenja pritisak u
e
Sl. 3.5.15. Dijagram rasprostiranja
pritiska u sloju ulja
mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru
za slucai potPU11og podmazivanja
U pocetku, 113 ivici A, ovaj pritisak jednak je
nuli, tj. atmosferskom priitisku. tim gornja
sina, usljed krClanja udesno, potisne mazivo pod
sebe SVOj0111 skosenom stranom, naglc poraste pri-
tisak u muzivu, usljed cega se gornja povrSina
ndvoji od donje. Poslije toga, mazivo se djelimicno
isriskuje, pritisak opada na odredenu vrijednost i
ostaje koustantan od iviee B do ivice C. Kad ivice
C, usljed povceauja zuzon, zbog skoSene povrSine,
poCinje da opada i postaje cak negativan
(manjt od atmosferskog), lia bi se kod ivice D .izjed-
naCia sa atmQsferskim pritiskom.
. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka
su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.
Pritisak u ulju, koji se prj tom stvara, zove se hidro-
dinamicni pritisak.
, U m,irovanja !czi na posteljici, usl;ed sopstvene tezine i optcrccenja, a sa
gon:)c stra.nc )UvlJll zawr \.s1. 3.5.16a). Na mjeslu dodira rukavca j posteljice nema
mUZlva. Pn ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam, on ce sc, zbag polusuvog trenja, perijati
po desno). posteljice. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno, a
rukav?3. se mazivQ tl klinasti prostor na desno; strani (stvara se uljni kiin'.
Poveca.l1jem ok::etUjll, potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in, usljed cega nastaje pritisa'k
u kO!l o.dvuJ.u ruk?-vac. od posteljice. HidroJinamicki prilisak
j
prouzrokoyan dovoljnim
broJem okretaJa, 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl, dok ova; ne zauzme konaean paloiaj, pdkazan
na 81; Rukavac "pliva" na uijnom sloju, a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno
tekuce trenJe.
priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru
okretanJa. tog m)es.ta mo2e, zbog povecanja presjeka, docLdo potpritiska evidi dijagram
.s1. 3.5:160.). Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje, otvore za mazivo kao i zljebove u poste:--
litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.
Kol besk;onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran, pa bi se ru-
kavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. 3.5.16c). U praksi je avo, razumljivo, nemoguce postiCi.
154
-SI. 3.5.16. Polozaj rukavca u posteljici pri razliCitom a) bJ;zina nikavca
b) brzina rukuvca'l'elativno velika, c) b'rzina rUkal/ell "'" if) c
3.5.1.4. lYiaziva
Za pucimazivanjc lezista upotr.cbljavaju sc ulja i masli, a pOJ,lckad c"IIlulzijc
ul;"a i grafit. Uljc je redovq.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista, dok' se kod
kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu poste-
ljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.
Uije je nar06to pogodno. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja, za
velika optcrecenja i temperature. Ulje moze biti minerainog, biljnog i
skog porijekia. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije, pa se najcesce i
trebljava. '
Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst, kOlO., se i izbor uija.
Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka, yeCih
ratura i manjih brzina. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje.
Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom
Ijepljivoscu, kome se 'dodaje grafit.
JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna
u\ja (1\1), turbinsb. ulja (TU), lezajna ulja (L), ulja za vretena (V), ulja za osovinc
i vratila (0), hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP), ulje za visol,<epritiske (UVP) i dr.
Masti za podmazivanje SlJ. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. U primjeni. su
uglavnorp, kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. masti ne rastva-
raju se u vodi, a primjenjuju se do 70°C. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi,
a primjenjuju se do tE!mperature 200
o
e. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalci-
jumove i (NK).
Na izbor maziva uticu: raani uslovi broj okrctaja prec-
nik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. (mazalicom,. prstenoID, pod pritiskOltl, i s1.).
Kod kliznih lezista dt.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja
n -< 50 min'-I. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava, se za 11. ""'=- 50., do
700. Cirkulaciono, podmazivanje.L podrnazivanje pomoCu prstena primje-
njuje se' za bre) obrtaja n.= 100 do 2000 min-I.
Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp.a i pod pritiskom.
Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80
v
e. Za t > 60°C
primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50
o
e.
155
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
Podrriazivanje lezista .moze sc vrsiti pojedinacno i centralno. Kod pojedinacllog
podmazivanja svako lezistc- se podmazuje zase-bnom napravom. Kod centralnog
pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. U tu svrhu ulje
se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju, a zatim se posebniin
kanalima vraca natrag u rczervoar.
Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma- .
zalica.
Mazalica sa fitiUe111 (s1. 3:5.17) ima vuneni iIi pamucni filii; koji upi/a ulje.
Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja, uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz
cjevCicu. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Podmazivanje .se prekida lmd
se fitilj izvuce. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.
lvlazalica sa ja.,stukmn (s1. 3.5.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezi-
sta na zelje,znickim 'Yagonima. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrs-
ccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Sio ie hroj
okretaja vc(:i, iace je p0dmazivanje.
81. 3.S.17. Mazalica sa fitiljem S1. 3.5.18. Mazalica sa jastukQm
lHa.zalica so. iglom (sl. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc
i osianja se na rukavac. Kad sc fukuvac okrccc, igra titra i propuRta ulje-. Nedo-
statak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic.
]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine podizu-
njel11 ili spustanjem iglc.
maz:alica (s1. 3,5.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.
Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz
orvor u leziste,
Jlazal£ca so. oprug01n (s1. 3.5.22) omogucava neprekidno podmazivan,ie potis-
kivanjem masti klipom i oprugom.
156
za ulj,
.
SL :l-.5.19. ,M.zzaJic-a sa iglOlTI
7i
I
1._4''-''''''-

oivor kljucC! $.(
I
I ,.0'" i I

z-o uije
venti!
SI; 3.5.2(J, MazaHca sa vcntHom
Sl. 3.5.22. Mazalica
sa oprugo1n
'.0.23. Ai,,,",,""
sa vijIu;m
JHo.zalico. sa z!£j/w;n Csl. .\,5.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[!
zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m,tziv3..
Centralno !Jodmaz,i'-;xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.
3.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. zupcanika, od kojih je jcdan pogon.,>ki. Okre-
tanjem zupcanik$- ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji
ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja, Ulje se usisaVD tako sto
157
se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Zupcasta pumpa narocIto
se upotrebljav,l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. Za centralno podma-
zivanje koriste se i druge pumpe, kao !'ito su klipna i vibraciona.
Na s1. 3.5,24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod- centralnng podma-.
zivanja.
Q. b.
S1. 3.5.24. Centralno podumzivanjc: a) pumpa) b) shema i.:cntralnog
SI. 3 ..S.24c. ,l?rcdaj za nn tcnku T-55: 1 -. rezdvour £;a uljc; 2 o4vodna cijev
uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e; :I propusni ventil hladniaka; 4 _. eel' orvora za nalivanje'; 5 _
ci.j.ev za uljc;. 6 7 - tennomelUr; 8 hladnjak za nIje.; 9 -- primae termul1.1etra Zf\
1 0 C1JCY za ll:!Jc; ,II poklopac giU:'llOg J:.uD'-:la, za ulje; 12 djev za ulje; 13 _ giubi pre-
nsta<-; ulJa; J4 man?mClra xa, ulle j b - fl11l preCis tal: ulju; j 6 ciiev za ulje; 17 -:- cijev
za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia; 18 kompreSOfj 19 - cijev za ulje od kompre-
sora do 20 - pumpa za uIje; 21 - cijev za ulje; 22 - onlOlac za zagrijavanjc_ od:'
vodne cllen; 23 - oLivodnu CIJCV pumpe za ulje; 24 --" pUmpa za ulje; 25 _ odvodna cijev usisnih'
sekcija za ,uljc; 26 - odvo:lna za od b'Iubog preCistaca do kompresora; 27 _ od-
vodna CIJev zu ullC; 2H omotac odvodne clJevl; 29 - prikljucak spiralne cijevi grijacu; 30 _
sito odvodne cijevi
158
Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 3.5,246) su: rezer;-
voar -za ulje, pumpa za ulje, gnibi preCistac ulja, Hni precistac ulja, hladnjak. 2ft
ulje, pomocna pumpa, propusni ventil, kontrolni instrumenti (mano-
metar i termometar) i cijevi.
Kotrljajuca leziSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobinc
Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. 3.5.25. i s1. 3.5.27) Hi koluta
(s1. 3.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. Po tim stazuma kotrljaju se ko-
trljajna _tijela koja mogu biti: kuglice, '{.Jo.ljcz:; -,k.onusi, bacp£ce (budd) i igli(:e
(s1. 3,5.28). Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu
ddaca (kavcza). DdaCi mogu biti presovaiJ..i od, lima iii izradcni u' vidu kruznog
cilindra, pa sc ta4a zovu 11.1.aSiVn1 (51. 3.5.29). Unutrasnji prsteh leiista postavlja
se na rukayac, a spoljni u kttCiste. jcdall od prstenova se okr6::c, najceSce unutrasnji
sa rukavcem., dok drugi 'prsten mirujc.
51._3.5.25., Radijaluo Idi-
ste: 1. ,-,poljni prsr.eu,
2. unmrasnji prsten,
3. valjct., 4. drZ2.C
S1. 3.5.26. Aksijalno leZ:i-
stc: 1. .i 2. koluti,
3. kugl.icc, 4. drLac
//
I
._j
L._. L
OJ 6) CJ d)
SI. 3.5.27. Radiaitsijalno
lciiste! 1. spoljui
2. unutrasnji_ prsten,
,3. kuglice, 4. drzac
,
I
J
e)
S1.,3.5.28. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica;b) cilindricniyaljCic, c) bacvica, d) kOnicni
- - Cie, e) iglica '
159·
Kotrljajuca leiista mogu, zavisno od konstrukcijc, prcnositi radijaJna, aksi-
ia1na i kombinovana opterecenja. l\1.ogu biti kruta i podesiva; osa krutih lezista
mora se podudarati sa oSl rukavca, dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati
Sl. 3.5.29. DriaCi: a) za kuglicc,
b) masivni, lOa valjke
prema osi rukavca._
Kotrljajuca lezista pruzaju neupore-
divo manji otpor ,tt;enja nego klizna lezista,
naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.
Osim. toga, ne -zahtijevaju nikakvo razra-
divanje prije stavljanja u pogon, imaju
zbijenu konstrukciju, mali utrosak maziva,
mogu se opteretiti u svim radijalnim
pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.
Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare
i potrcsc, ogranicehog' su vijeku, zahti-
jevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se
popravlJuti.
Kotrljajuca proizYo.:le, u samo,indust.rijski v!s?k? U :?:usoj
:cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta, <l pf{llzvodacl SU,
\'ec u "djem afirmisani, IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.
3.5.2.2. Tipovi kotrriaJuCih !czisra
Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. '3.5.30)
moze da prim.a vcce radijalno i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera
(F ,< 036FrJ. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista
doa 15'. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. Odlikuju se
l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.
SL Oznaka lduju: BClO" RCO:;',
BC03, Be04
31. 3.5.31. Oznuka iczaja: ,,,,BNOl
i BN03
Prstenasti i,uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom, (s1. 3.5.31) iroa do-
dir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. To im onl.ogucujc da,
pored prime i znatno aksijalno optereccnje u smjcl'u. Po pra-
vilu se ugraduju u' parovima, medusobno suprotno okFetnutL
160
Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3.5.32) konstruk_
tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom
Podesa.n je, za velika i aksijalna opterecenja.
rastavl,Jiv, Ima male aksl)alne zuzorc. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta,yratiIa;
S1. 3.5.32. Oznaka BG:B
Prstenasti dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom, CsL 3.5:33)
im.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Pri ugibu vratila pornice
se unutrasnji prstcn, a kuglice pre1aze -u novu, adgovarajucu stazu kotrljanja. po
sferno; povrSini spoljasnjeg, prstena. Dozvoljeni nagih vratila je do Pored radi-
jainog opterecenja, mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm,jera.
Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci
postavljeni u odvojena kuCista. '
Prsienasti cilindricno .. valjcani jcdnoredni lezaj (s1. 3.5.34) inw za !cotr1ja_
juca tijela ciUndrienc 'valjke. 'U zavisnosti od nasloria za na prstenima, mogu
biti:
SI. 3.5.34. Oznaka lciaja;
RN; RU; Rl; RT
81. 3.5'.35. Oznaka lezaja: KB02; KB22-,
, 'KB03;--KB23J .-'_,,' __.... btc.:!
161
sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unu-
trasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i
- sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na
prstenu (NJ), a sa vodenjem na oba prstena CRT).
LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne
oslonce. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila
,u jednom smjeru. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno
uc:vrscenje vratila.
Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.1 kruti, pa se mogu ugradivati saroo na
kruta vratila. Pogodni su za velike brojeve okretaja
i udarna opterecenja. Rasklopivi su pa se lako ug-
raduju.
Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.5.35) ima
za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prs-
tena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto; tacki na
osi IcZaja. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1
vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i
vrhovi zarubljenih prstenovD...
Vodenje konienih valjcica omogucuju. nasioni
na unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime
jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom
smjeru. Spoljasnji prsten je odvojiv, pa se aksijalni
zazor moze fino podesavati. Dgraduju se u parovi-
ma, mcdusobno suprotno okrenuti.
Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. 3.5.36)
lina valjCice u obliku bacvicu. Voc1enje baevica osi-
gurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu, a no. spoljas ..
njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omo-
Sl. 3.5.36: Ozuaka lezaja:
SR02; SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.
,Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno
opterccenjc u yba smjera. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_
Sl.' 3.5.37. Oznaka leZaja: SD22; SD23
162
Sl. 3.5.38. Oznaka leiaja: TAll;,
TA12; TAI3;"':fA14
Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 ::.:;
moze da primi velika radijalno i aksijalno optcrecenje U oba'smjera. p
?rojeve okretaja. r:::sta:,rljivi. Podesivt
naglbe 0,5"'. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za
sine, teSki reduktori, lokomotive i s1.). . \ .... 111a-
(s1.. 3.5.38 .. i kOIUht Vra i ,
1 koluta kUClsta. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere,cenja jednored . qd
jednosmjerna,' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. Radijalna optereeen.lll Za
mogu prihvatiti. ')8. ne
S1. 3.5.39. Oznaka le:iaja: TDC22,;
TDC23; TDC24
Sl. 3.5.40. Oznaka
TS93;'TS94
: 'l'S92;
Kol';ltni (51. ..40) mogu prime velika aksiiahl< ..
ffi3nJU radtJalna opterecen)a. Dodlrnc povrsme sfencne pa su ovi.le:2ajevi' p d 1
sivi. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina, za brodskc propelcre i s1. 0 c-
3.5.2.3. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja
je unutrasnjeg prSte' "
kop.predsta::1Ja l?tovremeu? precmk precnik jeCin:
1
",
JC precmku Vnltlla, kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no
tilo. Kod le.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik
se najmanji precnilc provrta. ' 2J.nla
Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc, koja 'se obavczno navodi u tch . \
koj dokumentaciji, i dopunske oZ1lake, koja se navodi prema P?trebi (rUS
Osn01:na oznaka ima sl;edeCi simbolicki pfikaz:
Provrt
i
Tip, Red mjera
XXX
1
xxx XX
broj 2 iIi 3 sIova 2 broja
...
163
4C
Prvi, numeriCki dio osnovne oznakc, oznacava precnik lezaja (d) u'mm (prec-
nik rupe unutrasnjeg prstena),
Drug£, slovni dio osnovne o:znake, sastoji se od 2, ponekad i 3 slova i ukazuje
na vrstu le:iaja, Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi:
B prstenasti kuglicni iezaj,
.R prsranasti valjkasti lezaj,
S prstimasti podesivi hacvasti lezaL
K prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i
T kolutni '}<:ilglicni i valjka.<;.ti le:iaj.
810\'0 na 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na
ke Iezaja.
'T're6i, numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja, od kojih se prvi odnosi na sirinu
1.czaja B, a drugi -'_. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. Svnkom prstenu
provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza;a. Drugim
rijecima, unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam)
redova spoJjnjih precnika CD), kojc oznacavamo brojevima 8) 9, 0, 1., 2, 3, i 4. Redll
8 odgovara najmanji, 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik.
Isto'tako, svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem, piecniku (D) pri-
pada veCi braj sirinn lezaja (B), koje oznaeavamo so.: 0, 1,2.,3,4, 5 i 6. Iovdjc
-'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc., a posljednji, lezaj najvece sirine B. Kombi-
nacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra; npr. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc
3 i recta spoijnjeg precnika !.
Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova, a odnosi se un
konstfulcciju ddaca, unutrasnjj zazor i tolerancije, mazivo i zastitl13 sredstva,'
lezajevi visokoKkvaliteta, besumni i sl.
Plan spo1;in/t"h '11'u"cra IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7, 9, 1
sest redova spoJj-nih precnika: 0, J, 2, 3, 4, 5.
Iza simbolicke oznwl.;.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno
orisujc lczai nB. koji Sf: OZDrlk:J odnosl.
Primjcrt:
Pr8tenasti -kugli:':ni iedno;·cJni }eZl1j sa- Taciijalnim ,j"odirom, precnik;) d ..' 60 mm, j·cda
nj.::fn .10, iIua oznaku: 60 Be 10., JUS M.C3.GOL
Pr:C;lenasti cilinJricni valjc;u)1i je,lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.,
prccnika d c", 30 mm, mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02., JDS l'vLC3.635.
fZolu';:ni jcJnosmjerni ldaj, prccnika provrta koluta d = 40 mm, reda mjera
12 lma oznalsu.: 40 TA ]2, JUS
"istem oznaeavanja lczaja
1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d, B, D. Ukoliko na nekom
mjcslu, na primjer, nc za;}ovolji ku;licni le7:aj, moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.
usklve najvise posto
preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Povecanjem spoijnih mjera
leiaja (Sirine B ,i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.
164
3.5.2.4. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila
Kod vratila sa dva oslonca, jedan Ida; mora biti aksijalno uevrscen kakd hi
prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera. 1!rugi lezaj m.oze biti
aksijalno slobodan i t,fda moze da prim5
sarno radijalno opterecenje (s1. 3.5.41);
w::.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen, onda
jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje
u jednom smjeru, a drugi prima
opterecenje u drugom smjeru (s1. 3.5.42).
UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna le-
ZHjtl vrSi se uvijek kad je, !cia; aksijalno
slobodan - kad ne prima aJzsijalna optere-
tenja. AJ.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'-
cenja, unutraSnji prsten ne mora u nekim
slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.,
kao na 1'1. 3.5.42.
Na sL' 3.5.43. i 81. 3,5.44. prikazani s-u
naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g
!czaja za vrati10,;
UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu
pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu- j
limcnog osiguraca (s1. 3.5.45) veoma ccsto
sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukav-
cima, kao i na spoljn.im -ako lezaj prima
aksi)uln'o optercccnk., Limeni oslgurUi ..
ima zupcc po obodu i jedan zubac ml
unutrasnjcm dijeIu, Un:utrasnji zuhac pro-
b.
51. 3.5.41. Ulefistenje vntHri "a
jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu
SI. 3.5.42. Vldisten;c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca
SI. 3.5.43. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prs-
tena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i
c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka"
81. 3.5.44. Ucvrscivanje unutrasnjeg
prstena Ieiaja pomocu navrtke' i U-
me,nog osignraca
165
lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. Nakon 'pritezanja navrtke savije
se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje
navrtke od odvrtanja.
Cl'
i .,
i

Sl. 3.5.45. Navrtka i lim.eni osigurac
3.5.2.5. Posw'uhcmjc, i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja
Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju
na r-ukavac, odnosno lalCistu.. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim, rukamH
i-cIs-tim jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu, metalne cesticc, vlagu i diuge ne-'
Cistocc. NL'Clstc lczajc prije montai.c- treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti
i podnmzati pa 011<.1<\ ugraditi. M.nst knjom jc iczaj konz.cr\'irun mozc sluziti i za
pml.mazi,,:mje ukoliku je r < 125"C.
1:)rijc ug,radnjc le1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. fino oCistiti i pn:mazati
uljcm iii maseu. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti
odvojenirn_ od drugih prostoriju.
M.anji lczaji d :;:; 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju, po-
motu rucne ili hidraulicne ,presc, iIi cekica i cijevi koja nalijez.e na unutrasnji
prsten (st 3.5.46a). Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi
sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka- '
vae i u kuCiste, potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena,. pa blagim
udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 3S46b).
Q. b.
51. 3.5.46. Iczaja.; a) lia rukuvac, b/ nu ru';.avac i kuciste
Ld.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju,
a zagrijavaju se u, ulju na od. 70 do 80"C (max 120"C).
166
Ugradnja lezaja u kuCi§rc, sa cvrstim nalijeganjem, vrsl se tako 1 v ."
ohladi iIi ImCistc zagrije. lO Se eza}
. Skidanje_ lezaja. izvodi SC, pomocu uredaja pr-ema s1. 3:5.47 Lez··· ,.
.. - . ,. kl k"d • - , l' " . ,aJeVl veClh
1 sa veClm .opom s 1 UJU se v u -lU)ekt<;>ra kojim se ul'
pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku,-olaksava
Q"
b"
81. 3.5.47. Ureda; za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena, b) vanjskog prstena
3.5.2.6. Izbor kotrlja.iucih lciista
Sv;-:tld tip specific-ne karakteristike, koje treba poznavati d ""
. "" d . . 1 v'v. 7< ,{ , • 1 ." . . a bl se
lZvrslo lzbor 0 govarujuceg tlpa eZlSta. ju.ogucnostt (onscenj:l "
" "h 1 ." "k' b I" , • 1 "U "pova
czaja pn 511 u ta e 1 -J.), <' •
v Iezaja vr.si. sc uslovlma:
prccUlku rukavca, v 0I?terecen)u,' I?lllut?-om ,bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an'
nos.enje optc;-ecc:",a. defolTUacije
povrsma ·lezaJa_ moe kotrl)ajucih lezaja, ored
oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. nOSlvost C \'kN) 1" st t' "1'
, , alCuno_
sivost Co (kN)"
Stacicka nos£vost je ono najvece, staticko opterecenje kojc na nu)" opte ..
-. ,. ,. . 1 ", d £: ' •• . reccl11jcm
mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra,ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. '
je pravca i inteniiteta ko'c
moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. Izbor Ie'" k J".
[
"-'] ," d" "'k" zaJa 0)1
se okreeu sa n rom _, vrSl se na osnovu lllaIDlC"e noslvosti. Dinarnicka -' .
za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst
P'fL
C [kNj,
f.
gdje je: F [kNJ
opterecenje lezaja,
faktor vijcka lciuja
tima (Lh)"
kofi zavisi od. prcdvidenog tl"a'l"a' "
11Ja U sa-
111 . faktor broja okreta;a koji zavisi od- broja okretaja 'n (min-i).
Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b
zalezista sa kuglicama (tabela 3.5.2. i 3.5.3) a posebno za leiista no
167
SA
Tabela 3.5.1.
Tip
1 '2 3 • S 6 7 8 9 10
Tip
I 2 3 • 5 6 7
8 9110'
"'",in ftd;ia

}
.. oe 0 e
••
0 e

411 e e- 49 e _1-1- 0
I



IIiOI'l> ee 6e
••
• 0

e 0- 411 - 0'
i'
--
,

,IHlI 06 e 0
-. •
0

.0 e@
el"e
01
0

, ,
'I)
eo ilO
,

.Ie oe 0
,
I
- --

e 01_ -till
ZNACENJ£'

upatreba
00 eo 0
"
00 0

' ,
61_

ee
e ogranuna
upatreba
••
o.

-e
-I-

-I·
I
-j-
ooije
upotrebljiv
Brojcvi u tabeli 3.5.1. znace da jc h;zaj predYiden za:
1. Radijalno optercccnjc.
2. Aksijalno opterecenjc.
3. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.
4. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova.
5: Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.
6. Izjednacavanje pmvca vratiJa.
I. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.
8. Broj obrtaja preko normalne granict-o
9. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu.
,
,
o. 0 0 oe
i- f-
eo
«oliO
oj
.1
0
!
! '
°1
0
01-1
_ dolazi
U obzir
10. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7,ll ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa pronto]}):'.
Ako na leziste djeluje, radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc
Fa (kN); onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN),
prema lzrazu:
F = X • Fr .0" Y . F".,
gdje je: X faktor radijalnog optcrecenja,.
y faktor aksijalnog optcrcccnja.
Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima, prema tipo-
viroa lezaja i uslovima rada. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja, iz
kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia;. Posto izracunatoj dinamickoj
mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa, izbor' vrsi ta1l;o da se
usvoji Ida; koji najvise odgovara precniku rukavca i pr,ovrta u kuCistU-',
]68
...
TabeJa 3.5.2.
VRIJEDNOSTI U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA
. U CASOVlMA LlI. .i'l. .Q.
(Lduji sa kuglicama)
LII ...
100 iL
105 0,595 470 0,980 1850 1,545 7 400 ! 31
110 0,604 480 0,987 1900 1,,560 7600 2,:6
32
000 3,96 -
115' 0,613 490 0,994 1950 1,575 7 800 33'000
120 0,622 500 1,000 2000 1,59Q 8000 2'52" 34000'
125 0,631 520 1,015 2100 J ,615 8200 2:54 i6S 000
130 0,639 540 1,025 2200 1,640 8400 000 4.
,.,16
135 0,,647 560 1,,040 2300 1,665 8600 2 37000 '
140 0,654 580 1,050 2400 1,,690 8800 ,58 83 000
2,60 39,000 4,24,
145 0,662 600 1,065 2500 1,710 9000 2,62 ' 4,27
; !Hgg 1:;J
g:m ling UB !; ggg ;;;;
0,705 720 1,130 3100 1,835 10500
45
000 4,4t) 175
'80
185
190
195
2oo
210
220
230
24.0
250
260
270
280
290
0,712 740],140 32001,855 11000 460004_'
0.,718 760 1.150 3300 1,875 l1SUQ 2:85 47000
0,724
0,731
0,737
0,749
0,761
0,772
o 7H:<
0794
0804
0,814
0,824
0,834
780 J,160 3400 J,895 12000 280 48(}00 .1,51;
800 1,170 3500 1,910 49000 '4"
820 1,H:O 3600 1,930 13000 2,9t' ';;OOOn "'I
190 3 700 1 95
52 000
840 ], 0 i 13500 :,70
860 1,200 3800 1,965 14000 3,00 54000
o
880 1,205 390 1,985 14500 3:07
900 1,215 '4000 2,000 15000 3,11 'l,B,;;

92
4
°
0
1,225 4100 2,02 15500 3,14 60000 4,94
960
980
1100
1,235 4200 2,03 16000 3 I 62000 A
, 8 (41)00 '"1,9$1
1,245
1.,250
1,260
4300
4400
4500
2,05
2.07
2,08
16500 3,21 5,04
17 000 3,24 66000
17 3,27 68000
300 0,843 1 050 1,280 4600 2,10 18000 3. 7000U
1 100 300 4 700 "11 ,30
310 0.,852 1,. 4800 .. , 18500 3,33 .!: 000
5,09
5,14
5,19
320 0.86l 1150 1,320 2,,13 19'000 3 iG 74000
330 0 .. 870 1200 1,340 49002,14 19500 .,. 76000
340 0 .• 879 1250 1,300 5000 2,15 20000 78000
350 n.,S8S 1 300 1,375 5200 2,18 21000 80 000
3AR 000
.0,896 1350 !,395 5400 2,21 22000 3,53
370 '0,905 14001,410 5600 2.24 23000 3,51\ 840{}0
380 0,913 14501,425 580(} 2,27 2400{) J,63 86000
390 0,921 1 500 J ,445 6000 2.29 25000 j 6i1 8800{1
400 0,928 1550 1,460 6300 2,32 26000 3:73 90000
410 0,936 1,6001,475 64002,34 27000 92000
5,2."
5,29
5,34
5.38
5·4.1
5A&

5,56
5,60
.),/8 94000
:ig ! 96000 5,7;
440 0,959 1 750 1,520 7000 2,41 30900 3,91 98000 5.81
100
000 <
5,65
5,,@
5,73

... .. ..............•.•. -
Tabela 3.5.3.
VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-
1
)
(Leza;i sa kuglicarna)
10 1494
10,5 1,470
11 1,447
11,5 1A26
12 1,405
12,5 1,387
13 1;369
13,5 1,351
14 1,335
14,5 1,320
15 1,305
15,5 1,291
16 1,277
16,5 1;264
17
17.5 1,240
18 1,228
18,5 1,217
HI 1,206
19,5 1,196-
20 1,1:)0
21 1,166
22; 1,148
23 1,132
24 1,116
25 1)100
26 1,086
27 1,073
1,060
29 1-,048
30 1,036-
31 1,025
32 1,014
33 1,003
34 0,994
35 0,984
36: 0,975
37 0)966
38
39 0)940
40 0,941
41 0,933
42 0,926
43 0,91,9
44 0,905
45 0,905
46 0,898
47 0,892
48 0,885
49 0,880
52 0,863
54 0,851
56 0,841
58 0,831
60 0="",82:=2__
170
n
62
64
66
6S
70
72
74
76
78,
80
82
8.
86
88
90
92
••
9.
9.
11)0
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
155
160
165
170
175
180
185
190
195 '
200
210
220
230
240
250
260
270
280
290
300
310
320
330
340
350
t"
0,813
0,805
0",797
0,788
0,781
0,774
0,7,67
0,760

0,747
0,741
0,735
0,729
0,724
0,718
0,,713
0,708
0,703
0,698
0,693
0,682
0,672
0,662
0,652
0,644
00635
0,627
0,620
0,613
0,606-
0,599
0)593
0,586-
0,581
0,575
0,570
0,565
0,560
0,555
0,550
0,541
0,533
0,525
0,51:)
0,511
0,504
0,498
0,492
0,487
0,481
0,476-
0,471
0,466
0,461
0,457
n
360 0,453
370 0,448
380 0,444
390 0,441
400 0,437
410 0,433
420 0,430
430 0,426
440 0,423
450 0,420
460 OA17
470 0,414
480 0,411
490 0,408
500 0,406
520 0,400
540 0,395
560 0,390
580 0,386
600 0,382
620 0_,378
6010 0,374
660 0,370
680 0,366
700 0,363
720 0,359
740 0_,356
760 0,353
780 0,350
800 0,347
820 0,344
840 0,341
860 0,339
880 0,336

940 0,329
960 0,326
980 0,324
1000 0,322
1050 0,317
1100 0,312
1150 0,307
1200 0,303
1250 0_,299
1300 0,295
i 1350 0)291
1 400 0,288
1450 0)284
1500 0,281
1550 0,278
1600 0,,275
1650 0,272
1700 0,270
1750 0,267
n
1800
1850
1900
1950
2000
I
2300
2400
2500
I 2600
i 2700
2800
2900
3000
3100
;) 200
3300
I 3400
3500
3600
3700
3800
3900
4000
4100
4200
4300
4400
4500
i 4600
.700
4800
4900
5000
I 5200
5400
5600
5800
6000
6200-
5400
6600
6800
7000
7200
7400
7600
7800
8000
8200
8400
8600
8800
9000
j.
0,265
0,262
0,260
0,258
0,255
0,251
0,247
0,244
0,240
0,237
0,234
0,231 I
0,228
0,226
0,143
0,221
0,218
0)216
0,214
0,212
0,210
0,208
0,206
0,205
0,203
0,201
0,199
0,190
0,196
0,195
0,193
0,192
0,191
0)190
0,188
0,186
0,183
0,181
0,179
0,177
0,175
0,173
0,172
0)170
0,168
0,167
0,166
Q,164
0,162
0,161
0,160
0;158
0,157
0,156
0,155
n
9200
9400
9600
9800
10000
10500
11 000
11500
12000
12500
13000
13500
14000
14500
15000
15500
16000
16500
17000
17500
18000
18500
19000
19500
20000 '
21000
22000
,23000
24000
25000
26000
27000
28000
29000
30000
31000
32000
33000
34000
35000
36000
37000
38000
39000
40000
41000
42000
43000
44000
45 000
46000
47000
48000
49000
50000
0,154
0,153
0,152
0)150
0,149
0)147
0,145
0,143
0,141
0,139
0)137
0,135
0,134
0)132
0,131
0,129
0,12S
0,126
0,125
0,124
0,123
0,122
0,121
0,120
0,119
0,117
0,115
0,113
0,112
0,110
0,109
0,107
0,106
0)05
0,104

0,101
0,100
0,,0994
0,0984,
0,0975 :
0,0966 :
0,0958 :
0)0949 i
0)0941 '
0,0933 :
0,0926
0,0919
0,0912
0,0908,
0,0898 !
0,0892 ,
0,0885 :
;
U tabelama 3.5.4., 3.5.5.,.3.5.6. i 3.5.7. dati su podaci za karakter,isticne-tipo\je
lezaja. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fata-
loga proizvodaca lezaja.
Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno [it" -'-- 5 kN sa brojem
okretaja rI _,= SlOO i trajanjem L/! = 11 000 radmh san; ptecmk rukavca d -'" 65' mm.
Tabela 3.5.4. PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA ,RADIJALNIM
DODIROM
,ei _ reda mjera,
--I·· BC02(62) I BC03J63)
Ul li-:; r----.
t.' K:[i G Co. D B t· C Co D B T C Co 1J 13 T
i'" I I .
1 10 i 3A_ 2,08 26 0,5 I 3A "1'7 30 91 I· 6,55 3.75 3s 111
, 12 , 3,7;:, 2
J
5 28 gO,S 5,3 3;25 32 10- 1 8 4,25 37 12
! 1
\ 15 I 4,05, 2,9 32 9 0,5 :1 5,85 3)9 35 11 1. !I 8,8
< 17 I 3,35 35 lO 0,5 7,2 5 40 12 .1,5 10,6
20 I 5,2 42 12 1 . ,9,8 6,95 47 14 1,5
5,7 42 13
6,7 47 -14 1,$,
8,3 52 15 2
25 I 7,'$ 5,85 47 12 1 10,4 6,15 52 J5 1,51' 16.,6
30 r 10 8 55 13 1.5 14,6 il,6 62 16 1,5 22
35 112 lOA 62 1.4 l 19,6 15,6 72 17 2 ,26
I
1
'40 12,7 11)6 68 15 1.5 1- 22,4 20,0 80 18 2 31-,5
45 I 14 75 16 25,,0 20,8 85 19 2 40,$
50 j 17 15,6 80 16 ·27 ,24,5 90 20 2 47,5
12,1
17
20
50
54
i 55 122 20 90 18 2 ,\1 32,5 30 100 21 2,5 54
I, 60 I 22,8 21,6 9S 18 2 40 36,5 110 22 2,5 I 61
I I: ::,6 ::: II ::,5 ::,5 ::::: :,5 ::
I 15 j' 31,5 33,5 115 20 2 50 53 130 25 2,5 i 85 76,5
'80 37>5 39,0 125 22 2 ',' 55 58,5 140- 26 3 I 93 81,5
I,
85 39 42,5 130 22 2 I 63 :54 150 28 3 102 93
I
90 145 49 140 24 2,5 I 71 72 160 30 -3 110 104
I
95 48 53 145 24 2,5 I 80 69,5 170 32 3,5 120 116
,100 I 48 53 ;1.50 24 2,5 90 90 180 34 3,5 137 140
1,
105 57 63 160 26 3 98 88 190 36 3,5 146 i53
110 64 69,5 170 28 3 108 106 200 38, 3,5 166 170
.6217:2
72192
80 21 2,5
90 23 2,5
IOU 25 2,;f
110 27 3
120,293
130 313,5
140 33 3;5
ISO 35
160 37
17039 },5
180 41 4
190 43 4
200 45 4
215,47 4
225_ 49-4
240 50 4
171
Rjdenje
Iz tabele 3.5.3. za n = 900 min-
1
oCitamo JITe '''' 0,333, a iz tabele 3,5.2. za L/. ,,-,. 11 000 sad
oCitamo .h = 2,8.
posto nema aksijalnog ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.:.
cenju. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.mosi:
Fr'fL 5·2,8
G ..,.'" --....-. = _._- = 42,04 kN.
In 0,333
:"abela 3.5.5. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM
DODIROM -
tipa reda mjcra, nosivC}st [kNJ i mjere J..?1m,"l'--__ _
;:1 _______ _ .. _____ i _____ B_N 03
ld:; l5.B C c, D B T r:l ' C Co D B T r l I
- g :-
172
20 : 10.,4 47 14 1,5 0,8 13,7
25 111,6
3
3
°5 ,I 16,3
21_,6
40
45
50
55
60
65
70
75
80
26
29
i 30,5
I 38
I 45,5
I 51
56
58,5
c?5,5
72
85
95
8,8
12,7
17,3
21,2
24,5
26,5
33,5

49
53
57
64
73,5
86,5
100
52
62
72
80
85
90
100
110
120
125
130
140
150
160
170
15 1,5
"16 r,5
17 2
18 2
19 2
20 2
21 2,5
22 2,5
23 2;5
24 2,5
25 2,5
26 3
28 3
30 3
32 3,5
0,8
0,8
1
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,5
1,5
1,5
2
'
I
35,5
46,5
54
6,2
\ 69,5
!78
1 88
I 96,5
i 106
Ill6
1127
i 137
7,8
9,3
14,3
19,3
23,2
29
39
45,)
54
62
8J
93
104
116
!29
143
47
52
62
72
SO
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
14 1,5-
!5 2
17 2
19 2
23 2,5
25 2,5
27 :;
29 3
31
33 3.5
3."; 35
37
39
41 4
43 4
4" .+
0,8
J
J
1
1,2
1,2
1,2
1;5
1,5
2
2
2
2
Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 Be 02. (vidi tabe1u 3.5..4) sa djnamic-
kom moti nOSenja C =-_ 43,16 kN i precnikom d = 65 mm·
Racun:;kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka:

h=
p
43,16·0,332
-.,,"-..----- = 2,87.
5
Iz tuhele 3.5.2. za .h = 2,87 oCitamo vlick trajanja izabran\;)g lezaja L" c..- 11 750 radnin
:mti.
Tabela 3S{).'- PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl
\ j .. Oznaka tipa rada fkN] [rom} _____
I"" • BG 32 (32 i BG 33 (33) I
I! __ B ___ B __ -. _'_I
.j 15! 7,8 6,55 35 15,9 1 13,7 9 42 19,0 1,5
I
17 _.11 7,8 40 17,5 1,5 18,6 12 47 22,2 1,5
2Q) 15)3 11 47 20,6 .1,5 18,6 13,7 52 22,2 2
I
i
25 1 17,3 ]3,2 52 20.,6 26 19,6 62 2
·1 g;r i,5 ts
'I l !ts 55 .
50 l 47,6 40 90 30,2 2 69,5 110. ,44}J. 3
!I 1 1 gg-,
"65! 71 69.,5 120 38,1 2,5 114 112 140
I
70 I 71 78 125 39.7 2,5 132 127 150
75 i 78 83 130 41,3 2,5 137 146 160
80! 95 93 140. 44,4 3 156 .160 170
i
85 1 102 112 150 49,2 3 173 186 180
90 I 118 125 160 52,4 3 196 208 190
95 i 137 146 170 55,6 3,5 216 232 200
49,2
54,0
58,7
63,5
68,3
68,3
73,0
7'].,0.
77,8
4
4
4
!
100] 146 ]66 180 60,3 3,5 2J6 260
I
1 .1
1
92,1 4
____ I
'---
173

I" p
T. ,-
"'I ... ' , ,., I
-';'" I
'-------3
174
...,
f1 "'t. \0 N
O",_r-- '<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':; «1'<t_
....,M'<t'<t >n ..... O:> r--r-OO 0_('.1
..... 00 "'t .,..,.,..,\0 .,..,.,.., ....
r-- ('.I 00"""''' "0"'<0 ..,0'....,"'0:: ""'''00'''''''
('.I...., .... "<t .,..,.,..,1..0 \Or--r-- 00000,
.......... V>.,..,
____ NM('.I NN'N MM"f'")
"l""",,"';, <n ..... <n <nor,
",", __ N ('INN N"NN' r-1N"f'")
Tubela 3.5.8.
NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA
Ponasanje leZaja
u radu
Ncmiran hod
I
,
MoguCi -uzrod 'takvog
ponasanja
Ostceen;a na prstenima
kotrljajnim tijelima,
oneCiscenje,
velika zracnosl
,---: "---------
Smanjenje
rada
tacnosti I
!
-- .Istrosenje kao posljedica onc-
nedovoljnog pod-
mazrVRnJu,
ostecenie ua prstenima i kotr-
ljajnim -,tijelima
Neuobicajena ,buka Nedovoljna zracnoSl
leiaja:
zavijajuCi iIi' zviidu-
Ci zvuk
Lupaj uC! i nejedno-
lik zvuk
.
StaIno promjenIjiv
zvuk
Neuobieajeno v1so-
ka temperatura.
Velika zracnost,
o3tecenja staza korrljanja,
o-QeCiscenje,
(pregusto) ma-
21VO·
Promijenjena zracnost pod
uticajem temperature.
-- oste6enje staze kotrljanja.
Srednji i vmolei brojevi "h.-_
taja.
premalena zracnost,
nedovoljno iii prekomjemo
podmazivanje,
lose ugradelli zaptivaCi
--------_. --
Porast temperature,
a da nisu nastupile
promjenepogonskih
uHova.
Teiak hod Idaja:
jeduoliko visoko tre-
nje
'Pomanjkanje maziva,
pocetak Ijustenja.
Prenapregnut Idaj,
tiiesno ugradeni zaptivaCi,
previse maziva iii prektiuto
maz,ivo
----1---- --------
Nejednoliko trenje, Strana tijela u kz.aju.

Primjeri
-----,-----:'
Automobili: klimanjt
tockova, potres}- sIstema za up-
ravljanje;
Ventilatori: potresi.
Motori S uU,utTasnjim sagorije-
vanjem: pojac<lJ;li potresi ria ko':
lj)!nastom vratHu.
Tokarski siloj:' tragovi na
divanom komadu.
v-31ov1ta slika br'uiienja.
Valjul':ki stan za hladno vuljanjc:
tragavi ua rnaterijalu koji' se
vulja_valovitosL
Elektromotori,
redukwri
(leod reduktora' se zbog buke
zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uo-
cava).
Takvi nedostaci mogu se uo(':iti
pri kontr?1i masina koje
se serijskl prOlzvode,
Takve _ greslee se pd pravilnom
odrZavanju uvijek pravovremcno
uocavaju.
Prevcliko trenjc moze se llor-
maino osjetiti rukom pri okreta-
niu leiaja.
175
3.5.2.7. O§ceCenja kotrljajnih Ida.ia
r' Vijck trajanja I.czaja zavisi 0 broju ciklusa e." .".
na tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.) inten-
nIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.alnog zam Ostecenja kotrlja)'.
ug d " b "klac1n' ora matenJal 1""
ra e nepn og montaznog alata k' . a ezaJa, pogresne
korozlJe, oneCiscenja i 81. ' onstrukttvnc greSke, usljed
. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) v'
11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija..Tlja, Nastuoi
tr . n' k 1 y '. t::> IV 0 prema x -
a!a Ja, ta TVO ezaJno IDJesto. tt;'cba bezuslovno' Dodv ,. k ' . proral,.;unu vijeka
g
uce prem t . , rCI Ontrah N 'Y '"
, .'. a ragovuna na stazama kotrljanja., donijeti zal r..,., . a}cesce jc'mo-
cen}a 1 nenormalnog rada leZaja, d "Jucke 0 uzroeima oste-
U tabeli 3.5.8. dat je pregled moguCih naCin' Y.
eventualnl" uzrOC1' 1" k nl . .... a ponasan)a Ie' "
" 0 {retm pnmJen takvih ponasanja, " Zfl}a u pogonu,
3.5.2.8. Podmazivanjc koaljajuCih
Izbor naCina podm2.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .
m
. v' ,-' v' <1\ lSI od ra'·1. '1
," maseu vrSl .se brojcvi okretaja n "< 3000 in" uslova. Pod-
n <. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill. I, v ,ill . Ka? su brojevi
seo 1 /2 zapr.crr:ine Idaja. Za a JC 12 > 1500,
I C Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. ratul e t ""oo - 20 do
konste'se masU sa tackom topljenja t ; ... 230nc. . .... u tern,pCr:3ture t > 125"'C
Za brojcve okretaja n > 3000 min \ obavezno jc' elm' .
l1l.agiom, cirkulaciono" pom.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.
az1
:r
an
}c uljem (uIinom
r v', • k' .' -" .1 U Itl Ja 1 d 'I .
u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .; r.;. Podmazivanjc
peratun. ,a czaJ lzlozcn, visokoj tem-.

d

,
g
St. 3.5.48. Labir'intsko zaptivanje'
176
3.5.2.9. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea
Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc, vlage, tecnosti j .pli- '
nova u lezaj. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje, zapuvanje treba da sprjeCi
zenje rnaziva iz leiaja. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata
(labirintsko), sa dodirom. zaptivnih elernenata' i kombinovano, "
Lab.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i ,smjera va.2iduha koji
sprceava' prodiranjc, ncCistoca u' leiaj (s1. 3.5.48). Bolje zaptivanje daju rjescnja
vise. iljebova, 'prema s1. 3.5.48b) i c) iIi vise labirinata, ka.o na s1. f)
1 g). Rjcsenja kao na 81. 3.5.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU
tistorn i suhom prostoru.
Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je na" s1. 3,5.49.

S1. 3.5.49. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata
Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prika-
zano jc na s1. 3,5.49. a), b) i c). RjeSenja ,sa
dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti
pdtczanja, primjcnjuju se 'u tdim l'adnim us-
lovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se na-
tope vrueim uljem .
. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. 3.5,49d)
e) izraduju se od gume iIi plasticne mase
pojacane mctal,nitn prstcnom (iii bcz prstena) .
Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man-
,zctne zaptivaea.
177
Na s1. 3.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova.
Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.
3.5.50).
ZADATAK
1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 50 Be 02 i 50 Be 03 za vijek trajanja
Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to
PITANjA
L ,Sta su Idaji?
2. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji?
3. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila?
4. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj,
5. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.
6. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI;: izraduje?
7. U kom dijelu posteljicc se- izral1uju uljni kanali?
l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih
9.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu?
10. Koil Sll susravni dijc1Q\;i lzotrijajnih, !czaja?
t 1. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu, a kad sa Yaljcifllu?
12. Koji rnale;:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.aja?
t3. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa
14. Kako se vrsi Iduja ml rulmvcu, a kako u
15. Kako se vrsi izbor ,kotrlfujnih ie'zaja?
16. Stu jc svrhu podmazivallja?
17. Objitsni pciju.m suvog lrenja, polusuvog trenja i tckllceg Htnju.
18. Kad. ,ge podmazivanje vrH uljem, a kad masc:u?
19. Objasni naprave za podmazivanjc.
20. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc?
21. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju?
3.6. SPOJNICE (SPOJKE)
Spojnice napmvc obrtnog ,kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia
u jednu cjclinu, iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcme-
nicama, zupeanicima i 51.).
Na 81. 3,6.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua-
ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa
vratiloJ!l radne' masine. Du,g:::I.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u
spo;nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3.6.1b).
178
Prenia naClllU r principu rad,a spojnice se, pod,ijeliti "na;,:
hidraulicke, pneumatske i hi(irodiftamicke. U_ priinjeni
su, najcesce, mehanicke spojnice.
KonstrUkcija: spojnice 'treba da
_2;adovolji sljedece opilte uslove:
- -da je po obliku rotaciono Li-_
jelo i da.je' stolakSa, kako bi se manje
opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi,
- da se lUoze postaviti ilto bUze-
lezaju, .k.ako bi se smanjio moment
-
- da omog\lcava, dobro 'centii-
ninje vratila,
- - da, budc cl.Obro
- du bude jcdnostavne konst-
rukcije, da tie lako postavlja i skida"
'-:-' da istureni dijelovi budu po-
kriveni i zasticeni, kako ne bi dolazHo
dO,nesretnih slucajeva.
L
!,
I
.JL :t
Rodno·
mns_i,oll -
[,
J
-:w
l
* -J
S1. Shema ,primjene, spojnic?
Prema, karakteristik::!n14 ostvarene "mehanicke spQjnice :mogu biti:
a) .krule, koje _sp-recavaju bilo"kakvo
b.
b) dilatacionc, kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje- vratila usljed
promjene temperature;
c) elasri{'tl-c, koje .omogucayaju t:e1ativno' ,na_ raclln dasticne
dcformacije uI;l1,etnutih e1ernenata it spojnicu;
d) zglm;kasi{!- (zglobne), za spajanje ,vratila p,od
e) ko'je se mogu u toku fada ukljl.!Civati.i iskljuCivati;
f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom, npL da kO,d
iskljuce vratila, (sigurnQsne spojnice).
3.6.1. Krutc
Primjenom spojnica ostvaru;e k;ruta,veza dva vratila",Zbog -i:OJ;U Be
'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra vratilo,
ela krute spojnke treba, prirnjenjiva# sump "rude
sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' "
IZrute spojuice se jednostavnoscu !;:onstrukcijc_ 'i U
upotrebi su, najceS,ce, hute spojnice: sa naglavkqm, oldopna, ,sil, ob.odima i koni-
penzujuCa zlipcasta.
sa naglavkom,.csL: 3.6,2.) sU$toji se od ,naglavka U obHklj. supHeg; ciliPctta
koji se navuce na krajeve vratila. V cza ,naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu kli-
nova. Ako su klinovi kukasti (s1. 3.6.2a), kuka se mora zastititi limeriirh dklopima., -
Ako su klinovi bcz nagiba, osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ.Ilj* __ yrsi' se
pomocu uvrtnih vijak<,l. "Naglavci se iztaduju od celika JC.044S) i c,eliepog' Jiva
(CL.0445).
179
L
o.
b.
SI. 3.6.2. Spojuica s,a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna, b) veza
nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba
nhneuzije naglavak3. su: D = (l
t
4-- 2)d; L = - 3,8)d. Manje vdjednosti
se za vece precuike vmtihi. Nazivni precnik vijka: Md 1/4 d, gdje je. d mm - preenik vratda.
Oklopna spojuica (s1. 3.6.3.) nna dvodijelni okJop ko;i se priteze vijcima. Sila
trenja stvorena prite"l:anjem vija1,.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj
povrsini CFT} > Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Oklopi sc izraduju od
sivog liva.
£1. 3.6.3. Oklopna spojriica
Glavue mjere su: D = (2 - 3) d; L = (3 - 4) d; manje vrijcdnosti treba uzimati za veec
preenike vratila., broj vijaka, z = (6 - 8).
rje5enje I
u.
b.
81. 3.6.4. Spo;nica: a) sa nakovanim b) sa zavarenim obodima
180
Oklopna spojniea lako se postavlja i skida osnog pomjeranja vratila.
Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Nedostata,k joj je
sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti
limom. ..
'Spo;nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji
se roedusobno spajaju vijcima. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno
sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.6.4.). Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni
(rje§enje I), a rjede nepodei3eni (rjescnje II).
1
r!! .
o.
Sf. 3.6.5. Spojuice sa zasebnim obodima
Mjcre spojniee sa, zasebnim obodima iznose:
D = (3,2 -- 3,,5) d +- 2 em; -Dg = (1;6 1,8) d + 2 em;
Do, => - 2,5) d -+ 2 em; Dr. = 0,4 -'-/1,6) d -1- 2 em; L = (2,5 -' 3;5) d;
d
s
= (0,16 - 0,18) d + '1 em; 0 = (0,24 - 0,26) d + 1
b = (2 - 5) mm.
SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3.6.5. Vcia ohoda '1 vratila_
izvodi se klinom. Na (s1.. 3.6.5.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu u
jednom obodu i ispupcenja na dru-
gom obodu istog nominalnog prcc-
nika (Dc). Na s1. 3.5.5.b) ccntriranje
se ostvaruje pomoCu prsterr3, a obo-
di su jednaki.
Hirtova zaupcasta spojnica sluii
za spajanje zavrsctka ,rratila sa zup-
canicima (pr:imjcr 11a s1. 3.6.6.), za
spajanje dije10va koljenastog vratila
i 81. Profil zubaca Hirtove spojnice
u razvijenom obliku odgovara pro-
filu metric.kog navoja. Primjenom
Zup.ci

Sl. 3.6.6. .zupcasta spojriica
181
Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati
odvojeno i od razliCitih materij;:ua, a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_a-
m,jenjivati.
3:6:2. Dilatacione spojnice
Ove spojnice omogucuju uzduzno ,pomjeranje vratila usljed promjena tem-
perature i drugih uzroka. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.
182
Prff5jek A-A
3.6.7. Kandtasta spojuica
Mjcte kandza.stc spojnice od SL:
D = (3 - 4)d; L (3,5 5)d; Ii (1,5 - l,8)d;
"'" 0,3d -{- 1 em; b = O,3d -'- 2,5 em.
S1. 3,.6.8.
Kandzaj5ta spoJnlCa (s1. 3.6.7.) se
iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7
onog profila i prstena za centriran;e. Spre-
zanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim
zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije
vratila. .
Zupcasta spo,nlca (s1. 3.6.8.) sastoji se
iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija
sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa
unutrasnjim, ozubljenjem koji sc spajaju
vijcima, Ova spojniCa oIUoguc:uje malo, uz-
duzno, poprccno i ugaono poil1jeranje jednog
vratila u odnosu na drugo.
3.6.3. Elasticnc spo;nicc
Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) pro-
mjcne obrtnog, momenta i udare koji se
javljaju u 'radli. Takode, - dozvoljavaju i
male lletacnosti pri sklapaniu vratila.
Elasticna sa -obodima (st 3.6.9'.) sastojise.iz dva>razlicita_ oboqa koji
se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se- cililldric,ni otvori u koje se
postavijaju gtim.enih_ prstenova iIi aka su
prstenovi 6d kozc, onda treba-,da budu 'u obodu,spojnice
izraduju ,se'k,onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l,lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne
prstenove. 1zm_cau ,-oboda i- gwnenih prstcnova se, me:talni
koji opode razdvajaju, .
Tabe1a 3.6.t. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima
Mjere; u rom

x -,-
Non· @
xas....l,E E
,I'd, D i
.8 i:i -+'_'-,-_-,-: _a_,.'."b_ i
I
35 35 55 120 82 62
i
c I,vijak do I d i 1
.' e I 'g
33 ,35 1..::... 5 M 10 14 27 7 0,12
42 45 72 140 100 33 35 J...;:- 5 M 10 27 7
4
6
4,9 4700
7,8 4000
50 52 85 170 120 112 42 45 6 M 12 18 35 9 6 0,46 14,7 3300
60 65 ! H}S 190 140 lU 42 45 26M 12
75 80 i 130 ;no 170 142 42 45 2+ 6 M 12
i
85 95
105 115
, 135 145
! 150
! '
i
185
,230
260 "195142 58 552-'--- 8 MIG
330 245 175 75 70 2..;,-10 1'1'124
410 310215 90 90 M30
18 35 9 8
18 45 '9· 10
24 45 11 10
,0,72 19,4
1,10 30
2,Q6, 45,2
3000
I
2600 I
2200 i
,
,
30 56' 14 10 4,12 97,1 <1700_1
38 70 18 10 $,48 14000 i
i, 170 180 i.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 46 86 22 10 15,38 320 11000 I
i ___ . ___
183
Kod ovih spojnica postize elektriena izoladja drugog oboda. U tabeli 3.6.1.
date su diIhenzije spojnica s'a ·gum.enim"prstenovima,-za riajveCi dozvoljeni moment
uvijailja max).
Perifleks-spojnic;l (s1. 3.6.10.) saStoji se iz dva oboda (I), gumenog obruaLkoji
elastiCrio povczuje obode (4), dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). Obruc: spo;nice
moze na jl$dnom mjestu biti fadi lakSe ,montaze.
Perifleks-spo;nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i da obez-
bijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm), aksijalno pomjeranje (do ,8 mm) i ugaono
pomjeranje (do 4°). Pogodile su za spajan;e vratila sa visokim brojem okretaja.
s.
3.6.4. Zglavkaste spo;nice
a. I
I
Perifieks-spojnica
Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim
uglom. Najcescc se koriste u parovima (s1. pri cemu u.metntiro vratilo
(III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vra-
SI. 3.6.11. Shema zglav;kaste veze vratila
tila (I i II) biee jednake pod uslovitna:
da su osovine zglavaka parruclne, da ose
vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi iz-
m,edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 a
z
)-
Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispu-
njeni i ako su uglovi 0';1 i 0';2 mali (do 5°).,
ugaonc brzine pribliznci rc-dnake
(W1 = co
2
)·-
Na 's1. prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog
oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom, pomocu osovinice i dva vijka Ciji ,zavrseCi
za povezivanje vr'atila.
184
Na s1. 3.6.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim
vratilom.,
a.
81. 3.6.12. Konstrukci;c spojni,ce
3.6.5. Iskljucne spojnice
Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.
sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.
Na' s1. 3.6.13. prikaz;:ma je kandzasta sp0.in£ca sa nekoliko proHl::!. kandZe:
a) prayougaone, h) c) trapezaste i d) trouglastc.
pre';'kA-A

' ..
Q.
b.
c.
d.
S1. 3.6.13. Kandiasta iskljucna spo;nica_
Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo, spojena
je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja, pomocu vijka.'
Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum spojena za prsten me--
185
haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 3.6.14). glavcina spo-
jena je sa vratilom pom,ocu dva klina bez nagiba. Prsteu_ ia centriranjy osiguran
je od pomjeranja, pomocu uvrtnog vijka.
3.6.14. Uredaj Za ruc_
no- ukljucivanjc i
civanje spojnica
3.6.6. Ukljucno-iskljucne spojn,ice
To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is..,
kljuCivanje ;ednog vratila u vrijeme dok je drugo vra-
tilo U ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti
tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.
FrikciorUl, spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i
(s1. 3.6.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:...
njenom vrutilu uz, disk na pogonskom vratilu. -Proiz-
ycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.
Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povr-
sinama (s1. 3.6.15b). Spojnica sa lamelama Csl. 3.6.15c)
prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.
Spojn-ica sa j)apucama (s1. 3.6.ISd) ,ukljul:uje see pri-
tiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.
''Irenje, potrebno za prenosenje ,obrti1.og momenta, moze
sc ostvariti i pi'itiskivanjenl, elasticne, trake uz cilind-
ricnu povrsinu (s1. 3.q.1Se). Kod spojnice (prema 81.,
3.6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom, npr. 10pti-
cama, grafitom i. s1. U sljed- centrifugalne sile, punjeni
lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog
i gonjenog vratila.
..•...

oj b) c) d) e)
S1. 3.6.15. Sheme frikcio-ruh spojnica
Spojnicc nu 81. '3.6.15.a), b) i c) optcrecuju vrati16.i aksijalnim silarna kad SLl
ukljucene, d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa, ne" pojavljuju.
Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na ,drugo, sita trcnja na do-
d.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je
sila trenja = F" . f1- (gdje jc F" sila normalna rut povdinu, a p - k09ficijent
trenja klizanja) prl ukljuCivanju ,cc dolaziti do proklizavanja ,na dodirnim povr-
.. d·1 . l' al' Fu Po
smama sve 0';: se ne posngne to lka norm na Fn = _.- - koja cc
/), ,u
Do
p .. _-
o 2
omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1
o
bez proklizavanja.
:186
da se btzina frikcionih spojnlca Il1.Q v
gucujc' postepeno ukl;uCivan;e spojnice, tako da se mogu izb' pog.esaV-ati
voljno.djeluju -na i druge n:a \iratilu;: }eel tldari
sila dodirnirn povrsi- -, Uepo":
frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2·
.
mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom ,za
ukljuCivanje), clektrciri1:'agnetnim putem,
pneumatski" i hidraulicki. Dil bi ta sila bila
sto mat;tja, dodirne povrsi'ne oblazu 'se '-
frik<;:i.onirri mate;rijalom, time'se povecava
}renja,
-1' Na s1. -3,6.16. prikazana'je konstruk-
dja frikcionc spojn{cc ,sa_ jednom ravnom
dodirnotn povrs£nom. Pogonsko vratilo '1
disk'spojnice (1) spojene.su medusobno
p0tn.OGU _klina sa nagibom. Gniljeno vi-ati-
10 i disk spojnice,-,(2) spojeni su pomoc,u
dva klina hez, nagiba, tako da se disk (2)
moze pomjerati.
Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome
I
sto je ZH. ukljucivan;e potrebna velika aksi- 51.' 3.6.16. F -lk :-
. 'I· 1 . ' ,. " , r CIOlla spo' .
Jalna ,S1 a coJa optercc"Uje povrsi- ravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.n
ne i leziSta. Zato se ,ovakva spojnica pri-" III (11).
mjenjuje za prenos, 11lmijih Qbrtn.ih
Frikd(t;p.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim, dodirnim povrsinaina ('1
Sf:_ iz dva ,koniCna oboda: spoljaSnjeg, koji se cvrsto spaja. na s. 3,6.17.j Sa.' "
un';l.tr:;!'snj<:? koji, se pos!:vIja pomoctl
Ua JC pokretlJlv. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F), 0- "T ez t, 1
opruge; podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti po'm
UgaQ konusa iznosi Ix. :;= 12';' do .l6(). ' , rnocu dVije
Sila za, u19.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego',kod sp . . e.
nom, dodirnom povrsinom.- OJnlCe "',-
ucl fav_
SI.
G.
\
i1
d.
---:1-;
" ,,4' _ __
3.6.17. sa konienom dodirnom
-Spojnica-motor.t;t;ih .. vozila (kvacilo) je prvi dio ,transmisije iI"' '
llizrna motornog vozila. Njen da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.og-nieb,
I;>. .. Ora n.a p
, , . ogOnske
187
tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom
pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. Ugraduje se u zamajac 'motora.
Kod veCine autom6bila prin1.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.
S1. 3.6.18. Spo;nica motoruog vozHa
t"i6.7.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm
Na s1. .3.6.18. prikazana je
automobilska spojnica u ukljuce-
nom poiozaju. Disk: sa oblogom
(1) -, Jamelu, koja je aksijalno
pokretna po ozljcbljenom dijelu
gonjenog (spojniCkog) vratila (2),
pritiskuju opruge (3) kojih obicno
ima Scst) izmedu ploea (4). Zahva-
IjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos
obrtnog mOmenta sa preko
zamayca (5}, na gonjeno vratilo.
l1a bi se spojka ukljucila,
potrebno je larile1u osloboditi pri-
tiska. Kad vQzac pyitisne polugu
kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj
(8) i d'.'Okrake poluge «(}) - obic-no
ib _ima tIi, koje oslobadaju ploce
(4) i prekida se prenosenjc obrtno
momenta sa motora. Cahura uklju-
cnog leiista je' sa zaptivac-em (6).
Kraj spojnickog vnitila osJonjen je
u zamajeu pomoCu kuglicnog le-
7.<,tja.
Glavno frikciono kvaCilo
tenka T-55 novije proizvodnjc
ima 19 lamela (10 pogonskih i 9
gonjenih) sa hidropneumatskom
komandom. -
Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim, pneu-
matskim i hidraulickim putem.
EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektro-
magneta ,cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja ,za prenos obrtnog
momenta.
188
Na 51. 3.-6.19. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. 'Na pogonskom
vratilunaglavljena je glavCina (I), nu ko)o) se nalazi pIoca (2), oZljcbIjeno vczana sa glavCinom
(1), tako da Se po n;oj moze l.lksijalno pomjerati. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepo-
kretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). PUSta-
njem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2), pritiskujuti nn taj
nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu
zubaca sa gonjenini. dijelom spojnice (8). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile, opruge
(9) potisnu plocu (2) ulijevo,-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Aksijalno
1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem,e rada. LameJe se, podesavaju pomoeu
navrtke (6).
Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.
SI. 3.6.19. Ele1.--:tromagl1.etna lamelasta spojnica
Pneumatske spo;nice omogueuju daljin.<:;.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod
pritiskom.
Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle (st 3.6.20)
i, rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p;:)(1
Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. sp'ojnicc koie omogucavaju
automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne koje osi-
guravaju prenosne clemente od optcreccnja;
Centrifugalna spo;ntca (s1. 3.6.21) sastoji se od pog,)l1skog o'boda (J) i gonjenog
oboda (2), tegova (3), koji su obrtni oko osovinice, i zateznc' tdrzione \ opruge (4).
Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre;:ieni broj
pa tGgovi, zbog centrifug11ne sile, rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu
povrsinu' gonjcnog oboda. '
189
N'a sl. 3.6.20. prikazana je.lame-
lasta tarna spoj niea sa pneumatskim
ukljucivalljem. Stlaceni vazduh struji
kroz provne u vratilu i kroz otvor
(a) u prostor cilindra (b). Tamo pri_
,tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.
Sa klipom jc vezan veti braj osovinka
Cd) koje uu lamelc.lskljucc-
nje spojke postizeseprekdom dovodu
stlaccnog vazduha i odzracenieni
dova. Oprugc (e) vracaju Idip u po-
cetni polozaj. ' ,
Danas sc pneumatske spojnlce
cesce upotrebljavuju. Lo;a su im stra-
na gubki koji mogu nastupiti usljed
eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed
koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.-
.;Iuba._
a
-
S1. 3.6.20. Pncumatska lameiasta spojnica
S1. :1.6.21. Ccntrifugatna spojllica
Ove spojnice omogucuju da sc npr. elektromotori urad neoprereC:eni,
a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. A1.ogu
se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. U tom slucaju nastaj'e
klizanje izmedu dodirnih 'povf,'iina tegova.i oboda. '
190
Sigurri.osna.spOJnlca 'sa, clvIJama (sl: 3,6.2;2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.,
(2), povezanih civijama (3) koje se, tp,ontiraju u cahure (4) ,i osiguravaju vijcimg.,.
(5)., U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna i dolazi 9-0 smicanja CivijIl,.
2
3
5
L
j
S1. 3.6.22. Sigurnosna spo;nica sa civijama
Na sL'3,6.23. prikazana je'sigu.re-
noma, spojnica sa kuglicama koja' sluii
za ograni{:ehje obrtnog, ):nqrnenta. Sa-
stoji sc od pogo'nskCig dijela (1), gonje-
nog dijeia: (2), dviju kl,lglica (3) i opni-
ge (4). Prj sila na
kuglici savladi .aksijalni otpor opruge
i na taj naem nastajc mcdusobno
zakretanje pogonskog i gon.jenog di..,.
jela spa juiCe.
SI. ,Sigurnosna spojnic,a kuglicama.
3.6.9.: Hidrodi:namicke spo;nice
Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. 3.6.24a) koF ucestvuju u ,snage su:
kolo pumpe (1) i kolo,turbine (2\, Oba kola smjdtena su u zaj,ednickom kuciStu; a sa unutrasnje
strane imaju raYne radijalne lopaticc. Spojnica se puni lakim.mineralnim uljem sa B5 'do 90%
zapremine,! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) sirenja ulja pri
zab'-rijavanju:
Pri okrctanju kola ie: na pogonskom VTatilu, pokrenc zbog centriftigalne ,sile,
tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i po-
novo ula:d u kolo pumpc.,Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika, nego se u pumpi poveeava
prema obodu, a' u turbini sc smanjujc prCII).a srediStu. Vsljed .toEa nastaje pdtisak tek"UCine na
10J?atice turbine, pod kojim se turbina po.cne okr?tar,L. : , ,'. .' '
S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine, centrifuga1na sila ulja.
u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. ZbogtOga.lllje.neprekidno,kruii
predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.'
Na 8L 3.6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. ,:pumpno kolo (1)
cini cjclinu sa oklopom (3), koji obuhvata turbinsko kolo (2). Vratilu furbinskog kola uvuceno'
jeu oklop. yrotiv isticauja uija mora. se ,izv.rsiti .s,igurno,
191
HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? dobr.o udare.l la?ano
<se ukljucuju i iskljucuju. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga, buldozera,
-drobilica, itd.
2
n,
o.
b.
<'-'-""-,
/- , """
[Sl. 3.6.24. a.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku

PITAN A
1. 8ta su spojnice i kako se dije1e?
2. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice?
3. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta.
4. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu?
5. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju?
6. Objasni rad iskljucnih spojnica.
7. Sta Sll e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju?
8. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.
9. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea?
10. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice?
4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA
(PRENOSNICI) .
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA
Poznato je da ,pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem
Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai;L
To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli
mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt
Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Taj mcha-
nizam nazivtl' SC prcnosnik. Prcnosnicima se suvl;id,wa i, udaljcnost izmedu 1'Og011-
ske i radne masint'o Shemarski pril,b7-, pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi
se nll 81. 3.6.1. ' ,
KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni:
1. u'lazno vratilo - pogonsko i
2. izlazno vratilo - gonjcno.
P
l
snag'a na ulaznom
III broj ohetaja ula?oog 'walila,
Wl .- ugaona brzinu ulaznog vratiJa,
snaga nu izlaznom vratilu,
nz brej okretuja izlaznog vratHa"
((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.
Kolicnik i --= 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc
my, 11-2
koliko se- puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. Vrijcdnostprenosnog
odnosa moie hili Yeca, manja ili je-dnaka jeclan,:t).
i ;; 'J.
<
Ako jc i > 1, sma'njuje 13roj okretaja izlazilog ,TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog
momenta (M,,). TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.
Ako je i ..::: I, prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog
mome-nla. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.
Ako je i = 1, hroj okrcraja ulaznog vratila j:;dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prc-
nosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta.
>l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc se u 8111,is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.l pri ccmu
-se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.
193
Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu, za izno,s gubitaka koji
nastaju u radu prenosnika. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J;la izlaznom pre-ma snazi na
ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)), tj.
P,

P"
se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine:
P
1
= MOl' Wi i F2 = M o2 ' w
2
,
a je:
P,
kfol
w,
Aka se podijeli. Af
n
sa .LtJOl> dobije se:
11-f02 P2'W1 •
MOL = = 11·t,
Afo2
a odavde je JA
lln
= M
tn
'7j ··i iii i =
A:f01";
Izmz za pIenosni adnos moze se, dakle, napi\ati u -prosircllom obliku:
. wt 11)
1·= =
0;'2
Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC, prenos-
mel mogu biti: tnchanich£, hidraulicki, pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. Najvise se-
primjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eieme-
nata. Iv1.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne,
U grupu p.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d,
a u grupu posrednih prenosnika remcnsh£ i lancani prcnosnici.
Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.':ni jer osigurava;u prenosnc
clemente od preoprerecenja, a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa kon-
stantrum prenosnim odnosom. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja
trenja 'izmed.u dodirnih povfsina, a prinudni - na principu ozubljenja. .
Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:-
MEHAKICKI
I
NEPOSREDNI

I

PRENOSNICI


LANtANI
I
REl\1ENSKI
I
Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. Izbor prenos-
nika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi, broju okretaja, obodnoj i ugao-
noj brzini, prenosnom odnosu
l
koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu
osa vratila. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.ehanizma, cijena
izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije,
194
Osnovne karakterist,'ke nek,'h t,'pova p'renosnika bl " '
o ast prtmJene dati .im u
tabeli 4,1.
Tabela 4.1. Karakteristike osnovnih tipova ..
I

I
I
Snaga koja
se pIenosi
! Obodna brzina Prenosni
-"-,-, -
' korisnOg
[kWJ
1-
I Pljosnatim do 100
. remenom (1500)
I
Klinastim do 50
I (300)
I
,
sa pravim
zupcima,
sa kosim
zlipcima
Puzni
Lancem
do 10000
do 50000
do 100
do 200
(5000)
1- ----....--,-"
I

do 20
5-30
(100)
5·--30
25
25
(140)
do 35
(puh)
do 25
odnosi
djelovunja ,

r-
,.,--'
do 7 I 0,86-0,92
I (25).
j
dp 4
0,92-0,9£
I
(10)
,
I
do T
I
0,87 -0,97,
f
(15)
r
I
do 6
\
0,92-0,99
I
(10)
I'
do 7, ! 0,94-0,99 I
(20) 'j
8-100
ClOOO)
0,1 -0,98
do 15 0,94--·0,98
-
--I
,
}\'aponJcna: U zagradamn navedene najvece poznate vl·ijednostio
4,2, FRIKCIONI TOCKOVr
4.2.1. Princip i podjela frikci ..
onih prenosn_ika
Prcnos snage frikcionim tockovima
:rsi se neposrednim doclirom po?,onskog
1 gonjcnog tocka (s1. 4.2.1). Pri tome jedan
od tockova mora biti .. pom,ican. Priti-
skivanjem tockova, na njihovim .dodirnim
nastaje trenje koje . omogu-
cava prcnos obodne sHe sa pogonskog
na gonjeni tocak.
U od karaktera prenosnog
1 medusobnog polozaja osa obrta-
l11.
a
pogonskog i gonjenog tocka, frikcioni
prenosnici se dijeIe na:,
a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim
odtf,osorn*, koji mof,'U biti:
__ --1
SI. 4.2.1. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh
prenosni.ka
* Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na .. pronijeriu. prenosnog odnOsa.
195
· __.. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 4.2.1a) i iljebas.tirn obodom (s1. 4.2.1b) i
-- konicni (sJ. 4,2, Ie),
b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom, kojl -omoguc:uju postizanje
razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vra-
tHo.; (;vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4.2.1 d).
U· poredenju sa drugim prenosiocima. frikcioni prenosioci imaju sljedece
prednosti:
jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je
tiho'rade, be;z zujanja i lupanja,
u slucaju preopterccenja, dolazi do klizanja dodirnih povrsina, te dijelove
stite od lorna,' ,
lako se vr5i ukljucivanjc, iskljuCivanjc, promjena brzine i smjera okretanja.
I.ose o§obine ovog prenosa su:
netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja,
nlsu podesni' za' velike snage, zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.
tockovi se, usJfed trenja i klizanja, zagrijavaju u radu, habaju ii trose,
Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.
Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i U opstem ni.asinstvu, za podizanje
tcreta i s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0,86 'do 0,92.
Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1-
tisak, a time i optCJ:ccc1"ije vratila, obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom
koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. Na s1. 4.2.2. prikazano jc nekoliko naCina
oblaganja frikcionih tockova gumoffi, drvetom, plasticnom masom i kozom.
(I. b, c. d.
m. 4.2.2. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom, b) drvetom. 'c) pia,sticnom masom,
d) kozom
4.2.2. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s
CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim;cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije
su ose paraldne. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. '4.2.3.) iii jedlla cilin-
dricna, a druga ravna (st A:2.1 d).
Na 81. 4.2.3. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d,J,
sirine (b), koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((;)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova
(i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini, (w
2
): i =
w
2
196
Obodnc brzine frikcionih to(;kova, VI
= 1'2 . ,n ;;2., bite' jednake pod. llslovom da nema' klizanja na dodirrtim povrsi-
nama, pa se prenosni odnos moze
izraziti
- WI n
1
d
z
1
(1)2 n
2
d
1
U jednacini za prenosni odnos
koeficijentprokHzavanja =-=0,97 -0,99.
Ako su poznati osnQ, rastojanjc
vratiln (a) i prenosni odnos (1:), rhogu se
odrediti precnici (d
t
) i (d:!)
jz jednaCina:
b
J
. 2a 2a . £
d
1
.=: __ d'J = §l. 4.2.3. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV
I' + 1 z + 1
Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih
Obadna 0"1 F P fkWl IkN"J I ' . ")' I ' 1; 'I'" , "
.,,1 a '0 = -._ .._--;--- _t 1 mora )Hl manJa 11 )aren"\ )ee nU,G1 S11 trcn1U:
" [rols]
Fo c::-:;;' PJ-j = F" . ll.
(Ovdje ;'e: f1- - koefici;ent trenja klizflnja, 8. F normalna na po,'l"6'inu dodira
frikcionih tockova). "
Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.110se:
0,05 do 0,1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku,
0;1 do 0,,15 za SL po SL,
.do 0,20 t:a givi Ii\' po fiberu,
0,,20 do 0,25 za sivi liv p'o tekstoJitu,
0,5 do 0,75 za siyi liv po gum],
0,2 do 0,3 za sivi liv po ko:2f,
_. 0,3 do 0,,) zn slvi Ii\' po dr"'etu.
Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja
sila treba da lZ1105i:
Ff!
p.
v siLl opterecujc tockov.c, vratiJa i pa treba nastojati du bude
sto manJa. I ako npr. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom
od ima koeficijent trcnja It ",,:..: 0,2, uz stepen sigurnosti protiv prokliza-
vanJa y = lA, nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se
, Fo
(Fo J,4 = 7 Fo)
" .'
197
·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila, primje-
njtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. 4.2.4.). SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na
dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F, zbog cega je i trenje znutno
veee. Zahvaljujuci tome, cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim
povdinama_potrebna je za oko 2,5.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa
ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Ugao zlijeba iznosi <p = 20
do 40°, a broj zljebova se uzima do 5.
b
51.. 4.2.4. Zljcbasti frikcioni tockovi
NeriostQtak zljehastih frikcionih
to(;kova u poreot;?nju sa ravnim je u
tome 8tO 811 slozenijeg oblika, pa
im je i djenu veca. Kod zljebastih
tockovu obodna brzina je razliCita
po dmini zijehova, pa se nu dodir-
rum povrSinama zljebova pojavl;uje
klizanje. To dovodi do hdeg habanja
dodirllih povrslna.
Konicrii frikcioni tockovi primje-
njuju se za prenos snage o.d vratila
Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.5). Uldju-
Civanje prenosnika vrsi se djelova-
njem uzduzne sHe F na manjem
tocku.
4.2.3. Frikcioni tockovi za pro-
mjcrujiv prenosni odn.os (vari-
;atori)
S1. 4.2 5. Konicni frikcioni toc-kovi
Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku
lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.
_Na s1. 4.2.6. prikazaria jc shema vari;atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.
PromJenom poluprcenika (RJ od R
min
do RmaJf. mijenja se i pren.osni odnos, tj.
98
ugaon.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.J.gaone brzine moze se mijenjat1
gornjeg .locka fla suprotnu' stranu.
'iill II .
"'"
'f Rmax ,"
'1
I'! 1'1
1 I tIl <I l..
R
a. b.
SI. 4.?6. Varijator sa cilindrlCnim tockovima
Prenosni odnos, i
n,
WI!; 11-2
r_ lil0ze .se mijenjari u intervalu od naj-
R"
do najmun;eg prenosnog odn_usa,
•. . d . r
. veceg prenosnog 0 nosa, l
1llilX
= ,
_. R
min
r
= D, naziva se dijapazon podei3avanja.
Na s1. 4.2.7 .. prikazan je va-
rijator su konicnim tockovima.
Sastoji se od dva duza koilicna
tocka (1) i (2), spojena posredst-
vom uzduzno pokretljivog cilind-
ricuog toeka (3). Pritiskivanje toc-·
lwva vrsi oi)fuga (4). Promjena
prenosnog; odnosa postize se po-
mjeranjem toNza (3) mduz njego-:-
ve ose, pri cemu prenosIDk jedan-
put radi kao reduktor, a drugi
SI. 4.2..7. VarijatO!.' sa ,fikstUl¥ _ konusima
krctljivim diskom.
1'0-
put kao multiplikator. Kad je liZ].
kra; pogonskog tocka u sprezi sa
sirim krajem gonjenog to.cku, prc-
nos je reduktivan. ObrnutQ, ·k-ad
se siri kra; pogonskog tacka sprez.e
multiplikativan.
sa uzUn krajem gonjenog tocka, prenos je
199
Ovaj varijator Oll1ogucuj,c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa:
WlnJ.X
2

z = = --- = .-r-, pa Je
OJ
2
n
2
Xl
I
dijapazon podesavanja:
3'
5
D = ;= = 8 ._- 10.
irni>l R
mrn
Na s1. 4.2.8. prikazan je preno-
snik za promjenu smjera okretanja,
sa dlindricnim tockovima. 'Na P9-
gonskom ,vratilu nalazi _ se glavcina
(l) satockovima (2) i (3). ToCkovi
se mogu uksijalno po.ni,icati pornoCu.
prekretnog mehanizma koji se po-
,raviia u ziijcb (5). Na gonienom
vratilu, koje stoji vertikalno, rialazi
se tocak (4). Kad su u dodiru tocko-
vi (2) i (4), gonjen6 vratilo ima je-
dan smjer okretanja. Ako se mehani':'"
zmom za prektetanje
smj'er okretanja.
spojc tockod (3) i (4), onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan
Ovaj prcnosnik nalazi primje-
nu kod frikcionih pre'sa. Gonjeno
vratilo je, u stY:lri, navojno Vl:ete""
no koje se uvija u nepokretnu na-
vrtku, tako da ono vrsi aksijalno
krctanjc gore-dolje, u zavisnosti
od polozaja pogonskih tockO'va.
Kretanje navojnog . vrcrena prerna
dolje jcradnihod (ubrzanokretanje),
a prema gore-- prazni hod (uspo-
reno kretanje).
Na s1. 4.2.9. prikazano je jos
nckoliko karakteristicnih rjeserija
frikcionih varijatora.
PITAN]A
1. Objasni zadatak i primjenu prcuos-
nika.
2, Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i
kako se on maze izraziti?
3. je izvrikna pod)ela prenosllika?
4. Sta su reduktori, a sta multiplikatori?
5" Stn lleposredni, a stu posredni
prcnosioci ?
6. Objasni princip tada frikcionih pre-
nosnika.
0) b)
c), ci)
Sl. 4.2.9. Varijatori: a) konusni, b) sa fiksnim
konusima i pljosnatim kaisem, c) sa \riskovima
d) ceon! varijator,
7. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika?
8. Sta 8U a sta nedostaci frikcionih prenosnika?
200
9. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika U odnosu na ra,:ne frikdone prciwsnike ..
]0. Sta BU varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.
11. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.
4.3. PRENOS ZUPCANICINlA
4.3.1. Opsti pojmovi, definicije i podjela
Zupcasri po.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika, (:iji zupd medl1sob-..
nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo
iii kruznog' kretanja- u pravolinijs}zo i obrnuto. Prct\'aranje jednog kruznog- kretanja
u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom, a pretvaranje kruznog
kretanja u pravolinijsko, i obrnuto., omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zup-
canika sa neogr::micenin1 precnikom - zup!!asla let'va.
Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.
Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski, a zupcanik na koji se- prenosl
krctanje naziva se zupcanik.
Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu
na drugi. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. spregnutih zupcar.ikn (yidi
sl. 4.3.1. i 4.3.2).
K£ncma.cskc p(;vr.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom
krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih
zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po hez kli-
?anj().., Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-,u pravcu
kinematske osc. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom
brzina su,diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr,i5ina i ravnina (vidi 51. 4.:'.1.
i 4.3.2). "
" Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogod-
nih pov1'sina, zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kincmatske linije zupcastih pal;OYQ
sa l1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi, odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj
sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom).
Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb
kru'gova sprcgmitih -zupcanika.
Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih }1nvr,sinZl
prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni, konJtni'i lnj)crb%£dni.
Ciiimiricni zupcallici (s1. 4.3.1) sa pravin1, kosim i strelastim zupcirna imaju
cilindri6ue kincmatske povrsinc, a osc rotacije vratila su paralclne. lVlogu biti sprcg-
nuti kil.O:
spoljasnji par (s1. 4.3.1a, d, e, 0.
unutrasnji cilindriCni par (s1. 4.3.1 b)
ravan cilindricni par (s1. 4.3. fc).
20r
.Kinematslu'
Cilindri
ct.
KinBmttlski
krugovi
inertKltsKi
J<rwovi
- /
/ . .iii::,,,. rug
\ ' Kinemcrtska osa
\'
'" , A., - KinemGltska r.
\''''
"c; //
e.
b.
SI. 4.3.1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia, b) sa pravim zupcima, unutraliniim
-1 ozubljenjem, c) zupcanik i zupcasta letva, d)_sa kosim zupcimu, e) sa dvostrukim
zupcima, f) sa strelastim zupcimn
202
, S1. 4.3.2. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima, b) S;l kosirri zupcima, c) sa' kiivolinijskim
(lutnim) zupcima, d) sa unutrasnjim ozubljenjem
Kod spolja1njcg cilindrieno!; para kinematski cilindri dodirufll se, spolja, a
snijerovi rotadjc zupcanika su razliciti,
Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar dodi..:
ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra, a smjerovi fotacije spregnutih
zupcanika su istL -
Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za kruznog
kretanja u pravoliilijsko, i obratno.
Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine, a upotrebljavaju se kod-
vratila Cijese- ose sijeku. Zupci'm.ogu biti lJ1:avi, kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Konicni
zupeanici, kao i cilindriCni, mogu biti_ sprcgnuti 1<ao:
spoljasnji konicni Pill' (s1. -4.3.2a" b, c),
konicni par Csi.
ravan korucni par (s1. 4.3.2cj,
Hiperboloidni (s1. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine,
it ose watila se mimoilaze ukrstaju. To su: cilindricni, zupcanici sa zavojnirn
(he1ikoidnim) zupdma, konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i,puzni par.
Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.!, a lijevi ako je
suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.
203
Osnc.> (a) je koju. osc spregnritih zupcanika na nji-
hovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa ..
a. 6,
c.
81. 4.3.3. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima, b> konicni sa hipoidnim
\ - zupciina, c) puzni par
\ \' j
ohiljezja, zupcanika

'"j
ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar,je 8.1 jednog
zupcanika prcnosi na drugi (s1. 4.3.4)" Svi lstog zupcanika moraju biti istng
ob!ika i dimenzija. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcdu-
zublfc.
Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. povrsina. 'POVrSillfl.
koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.
Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju se {eone povr§£ne. Razli-
kujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika, zadnja povrSina
je 'uvijek 0'11<1 koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.
Ooh gldv"
Eok I' ?;mfflU povi'lina
(;t':.-t!i{)-- . linija
, zupctJ
6lavo :rupca
povr;;'.
.. ,,,.",," zubaca zupcanika
204
Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). Cla'va zupca je diD' ZUpca
izmedu tjemena i lcinematske povrsine. Noga ZUpCCl je dio zup,ca -izmcdu kiriematske
i podnozne povrsine.
Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Na bokli sc
razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Aktivni dio boka zupca .ie dip boka
na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.
Bolna lin(ia. zupca Je presjecna linija bob. zupca sa kinem.J.tskom .
. Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri, zavisuq od ciblika zllbaca.
Bokovi kQji dolaze u mufu ;obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri
bokov£ zuba.'Ca.
Profil ZllpCa. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.
Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam
iavninom okomito na osu zupcanika (s1. 4.3.5a). Profil zubaca konicnih zUj:lcanika
dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem. u pres-jceno;
tacki 053 (51. 4.3.5b).
b
S1. 4.3.5. P!t'ofil .zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca,
\1) konicnog zupcallika Sprcgnu,ti IH'ofili zuhaca
Kod profila zupca, analogno bokuzupca, razlikuie se: f;jcmcni krifg (die), pod-'
noini krug (d
l
) i kinen;la.ts'ki lm,ig (d), Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova
zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca
zupcanika., "
Na s1. 4.3.6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ
tacki dodira profila moze sc povuCi (t) i zajednicka
(n). Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se
dod£mica jmJ.fila.. N()1'lTI.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva
se napadna linUa
4.3.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan;a zubaca zupcanika
Zupcunid treba da omoguce ravnom;cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila
na druWY. Nalvazrriju ulogu pri ima aktivni dio boka jer sc po -njeniu
vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Zbog toga _se za oblik dijela boka
205
zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos:
t = ="d
z
const,
W
2
d
1
\
81. 4.3.7. Osnc}vno pravilo sprezanja
iubaca zupcanika
Ako se U odredenom trenutku profili
zubaca dodiruju u tacki A, (s1. 4.3.7), ouda
ce komponente obodne brzme u' pravcu
zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove
zubaca biti jednake kod oba zupcanika'
(v{ =, U protivnom, bokovi zubaca bi
zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno ue-
moguce. Akp se komponente obodnih btzma
izraze preko ugaonih brzina pogonskog
gonjenog zupcanika, dobice se:
Posta je ---' 'L';p to se maze napisati
jednakost:
ili
Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C
dobiva se:
d'J.
r
b2
=
-2
d,
r"
d,
d
r
2
Prerna tome, prethodria jcduaCina pop rima oblik:
r
b2
d'
= const.
d).
SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol;t\l C i O'J.N zC postojace same ako zajednick<l
normala, povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca, prolazi kroz kinematski
pol C.
1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi:
zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz
dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).
Da bi posto;ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata
koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao
4.3.4. Oblici profila -zubaca
Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo
sprezanja. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila
zubaca spregnutih zupcanih:a, a to su evalvema kruga i C£kLoida.
206
Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.8a), a kod ikl .
nog profila bokglave ispupcen,. a bok.noge zupea izd'.'bljen (s1.
Ovakav zubaca omogucava l?-Jihovo boi,e nahJeganje, fito-' ' b).
stavlja prednost prerna evolventrllm' , pred_.
rna. S :;;t'rane, ,.didoidni zupcanici
zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1;e
,o_snog dok evolventni zupcanici
dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom po-
gledu: Isto tako, izrada cikloidnih zupcani-
ka.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih

a) . . b)
SI. 4.3.8. Profili zuhaca; a) ev 1"
,b) cikloidni' 0 \entni"
Niwcdene prakticne prednosti ,evolven.- _,
!nil: su im :pr.iinjenu U inasiIlstvu. Cikl :..
prof:l s.e na zupcamClI;ta Zupe'. 0
1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. kod casovruka). Nedostatak <>
zubaca, je .sto imaju ve¢e, trcnje . koj,c _,se
profllu zupca. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1,kratkotrajniji SU
cikloidnih. od
, prave po kmgu, Ako ..obrtanja 0 1 i
evolvemmh .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.1)u profllu pod uglom <X (sta .' . lJ.h
ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"), dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb
o
kol!:,-
lar
dI
U
.
,duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa - osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure-
.. .3.9) ..

E volvc.nto. 1
Evotventa 2
0,
Sl. 4.3.9. Konstrukcija evolventnog profila zubaca
207
Tacke i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Ako se it:
·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s,i podjela kruga na vise'jednakih dije-
lava Iv'. l' =- 1 '2' ... = 5'6', pa se iz tacaka 1', ,2' . -•• 6' povuku tangente, na osnovni krug i na
njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1", ... N,6' = 6'6" dobij.ti se taCke 1", 2" ... 6" evol-
vente osnovnog kruga.
Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnov-
nog kruga. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom
pbvucenom 1z cemra obrtania _ normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja
(12) OSDovne zupcaste letvc - alata.
Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. Krivinn profila je utoliko manjacsto je-
precnik zupcanika veei. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im profil zupca bite prava
linija. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi, zbog cega je usvojen kao standardni
profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. '
4.3.5. Standardni pt'ofil za ciiindricne z,upcanikc
Na 8L 4.3.10. prikazai1. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika:
Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Pre¥lG JUS M.CI. 016, sve velicine kojc se od-
nose na standardni profi1 imaju index i iznose:
:208
I (".mod
,lnnj ,motl
--.-=---1--.---.. I
IInija
51. 4.3.10. Standardni profil cvolventnih zupcanika
il..
n
= 20"-' ugaa standardnog profila,
'11'1" modul (tal;c:la 4.3.1'., prema JUS IVLC1.015):
tn = m,-,. ':n; ._- korak 8tandardnog - profila,
hI'. = 2 U." . m" - visina pravolinijskog dijcla standardnog profila,
1 faktor visine pravolinijskog dijcla profila,
1 -,. sin IX,;
poluprccnik zaobljenog. dijda standardnog profila,
C;" F" (0,1 - 0,3) - faktor zaohljenja standardnog profila.
Obicno, se uzim;l en = 0,2.
Profil ,zubaca osnovne zupcaste, letve za zupcanike sa pravim zupciin'a (81.
4.3.11) podudara se sa standardnim profilom;
Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca
lerve odreden je standardnim ,profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca
zupeaste letve (flo). . _, ' 11e
Korak profila osnovne .zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 4.3.11.):
'.
= cos{3o'
Posto je korak to 0= til . IT -a, t,,"---'- III" • ,tl,) je modul
Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima, h = h - 2
"11 - 1/ln.
Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti. iz jednacin'e
tg 0:" tg 20°
tg :Xo = --=- ...--""
cos flo cos Po
Stem/oit/ni pr-ofl(
\Srldnja tinija
prQ(!£a OSJ'lDrnt'

Sl. 4.3.11. Osnovna zupcasta letva
ligao nagiba bofne liuije osnO\,he zupcaste letve Po =,0- 45°. Obicl1o je flo = 5 _ 300
je,dpaCipaI!la uspostav1Ja ;;e v:za. izmedu i profila
kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa 1 ZUpClma.
Sta:n.dardllt' modul zup'eanika ,em,,) je polazul- podatu1( za proraeul1 I konstrukciju
geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Vrijednosti standardnog date su u ta-
belt 4.3.1, prema JUS M.C1.015. Prvenstveno se kOrlStltl modulima I ste-
pena prioriteta, zatim II stepena prioriteta, a -izuzetno - III stepena prioriteta
Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. .
209
Stepeni
prioriteta
4.3.1. Standardni moduli zupcanika
I
II
III
r
II
1 1,25 1,5 2
1,125 1,375 1,75 2,25
2,5 3
2,75 3,5
3,25
4
4,5
5
5,5
8
10 12 16 20 25 32 40
7 9
11 14 18 22 28 36 45
4.3.6. ,CUindricni zupcanici sa pravim zupcima
6
6,5
50
Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama
spregnutih' zupeanika. Dodirivanje zubaca pocinje. i zavrsava se lstovremeno na
citavoj duzini zupca.
Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa date
BU, na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. .. Dodlf1VanJc
klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupca-
nika identican podionom krugu (do)·
Sl. 4.3.12. Osnovne _lJeometrijr;b veUCine_ zupcanika- _
210
Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih susjed-
J
riih zubaca, mjereno na podionom krugu; jedap. zubac i-jecino medu-
zublje. Na podionom krugu- ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. '
Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu, i izrazava se
odnosom m = t.ln (mm).
Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu
zupca visine Ilk i nogu zupca h,. Na ovom krugu mjere se: -korak, debljina zupca i
sirina meduzublja.
Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . 71:, a iz uslova
broja zubaca. i koraka:, 0 = r' z. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se:
t
d
o
·7(; = t . z, a odavdc, do =,"-_. Z =-nl.· Z.
Jt
Precnik tJemelwg kruga Cd
k
) izracunava se tako da se podionom precniku (do)
dodaju dvije visinc glave zupca (h
k
):
Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. Ako se 7.umijene vrijcdnosti
do = m . z i hk = m, precnik tjemenog kruga iZJ,1osi
d
k
= m (z + 2),
Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze, se odrediti modul goto-
vih zupeanika:
d,
m =---.
Z +'2
Freenik podnoznog kruga (d,) izntc"mava se tako da se,od podionog precnika
(do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h
t
):
Visina Doge zupca iznosi: h
f
,= (1,1 do 1,3) 'm. NajccSce je h,
tome, precnik podnoznog kruga izn05i;
d
t
= m (z - 2,4).
mstojanJe (s1. 4.3.13) iznosi:
dOl + do?
=
m
2
1)2 nI. Prema
211
Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog
zupcanika i pocillo:r..ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni, zazori spreguutih
zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li od, modula (s1. 4.3.13);
C
1
=_C
2
= (0,1 do .0,3) m.
Sl. 4.3.13. Tjemeni i boCni zazor
Kruzni zazor (j) je razlika iz-
medu lucne sirine (e) i
debljirie zupca (s); tj.
.J = e - s.
Vrijednostovog zazora odredujc
se u zavisnosti od __ modula i iznosi:
- j = 0,16 m - za- neobra-
,dene, zupce,
j .(0,08 do 0,04) m ia
obradene zupcc.
Oa bi se postjgao ovaj ,zazo1',
zupci s6 izraciuju fiesto tanji od siri-
ne meduzublja. Normalno rastojanje
dvaju polozaja spregnutih bokova
zubtl'ca koje odgovara kruznom za-
zoru naziva se bocni zazor Cis)'
Duzina zupca (b) zavisi od kva-
liteta izrade zuhaca, tacnosti sklapa-
nja i nacina oslalljanja 11 lezistima.
Zupci mogu biti utolika duzi uko-
liko su bolje ispunjcni navedeni
uslovi.
Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavi-
snosti od mod,ulaizaopstu primjenu
krece se u granicama:
b = (6 do 20) m (mm).
llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog, zupcastog para
sa pravim zupcima, uz podatke: m .;:" 4 mm" Zl = 25_, Z2 = 40.
212

Precnici podionih kmgova:
dOl = 111 . Z1 = 4 ·25 100 rom,
.t42 =- • Zz ""'- 4, 160 111m.
tjemcnih !zrugnva:
d"l = rn (z} 2) = 4 (25 2) 108 mm,_
"'" m(za + 2) 0= 4(40 +- 2) = Hi8rom.
Precnici pOdnO:lllih krugova:
d
f1
= m (zJ - 2,4) = 4 (25 - 204) = 90,4 mm,
d
n
'= 1'Il (Z2 2,4) =' 4 (40 - 2,4) = 150,4 mm.
Usno rastojanje;
dOl + dD2 100 + 160
a = = = 130mm.
2
4.3.7. Jednostruki i Visestruki prenosi
Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.· Posto se kine' , .
klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja, obrazac za prenosh _
ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ,- 1 0 nos
WI n
1
de
z = - =---
n, d,
Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak, a kinematski prccnik d '-:='-m
prenos,ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .
Z1
_ J :dnostrukiffi_ mogu. se ostvariti odnosi z" = 5 do
Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim veel zupcanik bio bi s ,", 7.
a n7 b.io dobal' profila
takvlm slucaJcvlma upotreDl,8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U
nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.i. ' 3" 0)1 Be
Na 51. 4.3.14. prikazana je
shema dvostrukog prenosnika.
Pojcdinacni prenosni odnosi su;
z, --
Zot
11). Zl
i2
Z,
--
n, .s
Ovdje su: n
1
, 1'(.2 i 1/.:, - bro-
jevi okretaja vratila I, II i In;
Zl i Zi) - brojevi zuhaca pogon-
skih zupcanika, z z i Z4 brojevi
zut:mca gonjenih zupcanika.
Ukupni prenosni odnos \'i-
sestrukog prenosnika jednak jc
proizvodu pojedinacnih prenos-
nih odnosa:
Sl. 4.3.15. Prenosnik sa meduzupcanikom
z.
1-.-
.1 I
n]
81. 4:3.14. Dvostruki !lrenosnik
. slucaju, za dvo_
struKl prcnos1l1l( JC odnos:
z tl . 12 _!:2.=
122 n3 .za
iii £ = =: • !!
n3 Z3
. Broj vratila ne utice na ve1itinu
prenosnog odnosa, ali mice. n" sm·
" ", Jer
213
okretanja izlaznog vratilil. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan;a kao i ulazno
ako je, bro; vratila nepamn, a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran
broj vratila.
Na 81. 4.3.15. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umet-
nut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. Pojedini prenosni odnosi prenosnika
ovakvog tipa su:
. n
1
Z",
1'1 co:::::: -- - = .... -
n, Zl
:vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos;ni od-
nos:
nJ n:, Zx
odnosno
= r'"1_
Z'1.
I
J t'1.
- J
n, ZJ.
z'"
rt'1. Zl
Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos, vee samo mijenja
smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. Pored uticaja ua smjer
okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.
4.3.8. Aktivlla duzina dodirnice, dodirni lu.k profila i stepcn sprezanja
Aktivll:l duzina dudirll.ict: udredena je presjccni.m lackama dodirnice ';a tjemenim krugovimu
zupcanika (sl. 4.3.16 i 4.3.17.)
Od p0cctka sprcLanja AI
1
\ do zavrsctka zupcanik prede put koji it jednak
lucnoj duiini FCJ n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Za istu vdjemc
1et\,<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Pri sprezanju zubac-.l zupcanika i zupcastc nema
klizanja, lako da su lJ\.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. qJ! - dodirni luk profita.
Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus", prijc nego jcdan par zubaca spregnutih zup-
cauika izadc it: zahvata - sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Ovo je maguec ostvariti sumo
aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (f
o
), pa je uslov za ispravno sprezauie:
Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1,2to·
izmedu dudimog luka j koraka profila nazi\'a stcpen sprezanja profila (£p):
J,2.
I
\ I

, I
S1. 4.3.16. Duzina dodirnog luka profila
i duiina dodirnice
214
___
1
S1. 4.3.17. Aktivna duZina dodirnice
Kod' cilindricnih zupcap.ika sa kosim z1.lpchna dodit dva zupca zupcab.i.ka .ue
ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.
Dodirivanie jednog baka zl,lpca pocini,e npr. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj
a, zavrsava se.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. LUena duiina
projekcije bocne liuiie zupca TI.a kinematski krug
(s1. 4.3.18.) ]',)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija
(qg). ski cilindor
Ukupui sprezanja ;ednak je zbiru
stepena sprezanja profila i stepena sprezanja
nih linija:

to to
VeCi sprezanja' kod ovih zupcanika
vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.
4.3.9. Zupcanici sa malim brojcm
zubac:a
IInijo
Dodir,;i [uk· bocne lin;je
Savremene industrije, naroCito auto- S1. 4.3.18. DQdirni. luk bocnih linija
rnobilska i avionska, teze . .da smanje dimen-
zije zupcanika, sto uslovljava, i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Kod odre(1enog,
malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve, doMo bi
do. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L,4.3.19). Takvi zupci bt oslabljeni upravo'
, u presjeku gdie treba da btidu najjaci. '
Putonjo vrha zupco osnovne
zupcaste (oloto)
1
I
I, /
i·t-
·t .S4
. : / /A
\e ! ! .. I.!
.
81. 4.3.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge
zupca
a) podsijecanjem zubaca (s1. 4.3.19),
b) povccanjem ugh do"ciirnicc,
Podsijecanje z;ubaca pre-
klapanje, nastupa kod zupcanika
kod kojih prevojna taeka (Ni)
padne na aktivni dio dodirnice
(sI. 4.3,20).
Najmanji bro; zuhaca zup-
canika kod koga 'neIDa- podsije-
canja haziva se gra,n£cni broy"
zubilca i iznosi za cilindricne
zupcanike. sa ptaviro zupcima:
z(I = 17 beL podsijecanja, a sa
prakticno dozvoljenim p.ocisije-
canjem, 'z!I =:;; 14. Kod cilindric.-
nih f:upcaliika, sa kosim zupcima
g'rariieni brqj zubaca je manji sto
je veCi ligao nagiba bocne liniJe
zupca.
Otklanjanje jJoj:;tve prekla-
panja ostvaruje se na vise nacinal
c) smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i
d) korigovanjem zubaca zupcanika.
Podsijecanje;m, zubaca zupcanikasmanjuje,se,c.vrstoca zubaca l' aktivna duiina
profila, a time i stepen 'sprezarija 'profila. Zato se, dozvoljava malo
215
ko;e' ne sman;uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu; ali najvise do iznosa koji od-
govata' 'broju zubaca z = 14. .
Poveeanje ugla dodirnice. 8to je ugao dodirnice to je veea zakrivljenost
profila zupca, a korijen :z.upea deblji. Kod l.igla dodimice = 25°, granici broj zu-
baea pri prenosnom odnosu i =; 1 : 1 iznosi Zg = 9. 'P6vecanjem ugla dodirnice
smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje, zubaea, 8tO pred-
stavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. Osim toga, ow metodu nije
moguce primijeniti jer je standardizovano et.:
n
= 20°.
r\2

! \
I \
I \
/
81. 4.3.20. Sprecavanje 2;agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika
Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto;i se u skraCivanju _ zubaca veceg
zupcanika, toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika
Cst 4.3.20). OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc', a time i
stepen _ sprezanja.
KO'l"ehtura zubaca se pomjeranjem profila- osnovne zupcaste letve. Na s1.
4.3.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade
,graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea). Prevojna tatka (N
1
) podudara se sa tac-
kom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1
1
), a srednja linija profila - sa tangen-
tom na podioni krug u tacki C.
Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu X' m (s1. 4.3.2.1b),
gdjc je, x faktor pO:r1"!jeranja profila, m modul, prevojna tacka (N!) -ostaje izvan
aktivne duzine dodirnice, a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1i-
nijom alata .(zupcaste Ietvc). Profil zupca i dalje ostajc evolventni, jer se osnovni
krug ne mijenja. Ipak, vidljiva je- u samom obliku zubaca.
216
Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika, pomjeranj'e naziva
se pozit.ivno C + xm), a aka zupcasta letva primite sredistu zupcanika, pomjeranje
je negatfvno (- xm). Kod oba nati,na 'pomjeranja podioni ktug i korak isti.
E
Srednjo liniju
profilo
Podioni
krug
E
E
Podion;
krug
Sl. 4.3.21. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj, be7 korekrure-, b) sa
pozitivnom korekturom
Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se; precnik podnoz-
nog i tjcmcnog krug-a za ir,l1oS 2 . x . 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea; -8
sn'lanjuje se: visina noge zupca, sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na zup-
canicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.
Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno
pozitivnu korekturu. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima
sa minimalnim brojem zub.ap bez podsijecanja bob, Zmin =- 7.
4.3.10. Cilindricni zupcanici sa zupcima_
i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih
dijelova okomito na OSll, pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao, c1()-
bio bi se stepenasti zupcanik, prcma s1. 4.3.22. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi
l)ostepeno u zahvat. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en
sprezanja. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih
zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlY-
nim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca,
Na s1. 4.3.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.
Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan - kod jednog zupcanika zavojnicc
su desnog, a kod drugog - lijevo? nagiba (s1. 4.3.23).
217
51. 4.3.22. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima
Kako je (iz s1. 4.3.11) In = t . cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . cos fJ 0' prccnik
'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog- i normalnog modula:
218
'desna zavojnica
zupb:;mik 2
I
tijeva
zavojnica
[
Sl. 4.3.23. Smje? na;iba zubaca
rtl
n
. Z
do='m'z=---
cos, fJ 0
Precnik podnoZnog kruga:
Precnik t;emenog kruga:
Osno rastojanjc zupcaniku':
a
dot
2 2 cos fJo
l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine
cihndricnih zupcallika sa ko::;im 2;upcim(l., UZ
podalkc: z) Jl', ::2 = 61,NI -- 5 mm, riu 8'-.
Rjefef/jc
Prccnici podionih krugova:
5·38
0,9903
191 J{658 <mm).
5·61
= 307,9951 "mm).
0,9903
Precnici tjemellih kn;l.gova:
dki. ,;. dG" -+ 2m" = t91,8658 + 2· 5 201,9 Cmm),
df<2 C"- 1. 211/" 307,9951 +,2" 5 318 (lllm).
Precnid podnoinih krugova:
d;l = d
Bl
- 2,41lt
n
191,8658 - 2,4' 5 R:: 179,9 (rom),
d
f2
='d
u
• -- 2,4Jtl" =. W7,9951 - 2,4' 5 296 (mm).
Osno rastojanje:
19J,8658 307,9951
. ' - ---j' ....'".. ______ . -"-' 249,9304 250 (mm),
Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima zupl:anicima sa pravim zuPcima ie
postepenost sprezanja zubaca., Kod zupeanika sa pravim zupcima, linije dodira bokova zubaca
su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku, taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre.:.
meno na citavoj duzini zriPC!l. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan, a sve greske u koracima
ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika., Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru
bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja, taka da se ,dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog
kraja zupca od glave ml. drugi kraj zupca prema. 11ozi, a kod spregnutog zupeauika prOCes
je,' obrnut. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika, md tm je tih, gotovo
neeujan. .
Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. uko sc prati optcrecenjc z.ubaca. Kod zupcanika sa
vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu, u jcduom trenutku duz .,Cltavog Kou ZUpeal1ika
sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo, zbog cega je napoll sa\'ijanju
bueu' manji.
Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje
kill snaga, :La \'elike obodne brzine, ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u
zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori, drumsku vozila, avioni, masine alatk<.: i '51.).
4:3.11. Materijal za zupcanikc
Za male hr.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda, Sa
ncobradenim zupcima. Ovak";ri zupcanici su podesni za rad u .necistoj okolini, zah-
valjujuci liveno; kori koja je otporna na hahank. Za veta opterecenja", umjesto li-
vcnog gvozda, upotrebljava se 'celicni . Iiv,
y • .u:nj:rene brzin<: i optcreccnja .zupcaJ::ici .se od
cclika III celilza za cementacIJu. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju ,Se
lcgirani eelici koji tcrmicki kalc i s1.). A1anji zupcanik
obieno se izraduje od kvalitetnileg jer je cest:e II zahvatu, pa jc time jace
optcl'eCcn.
Ubla7..<J.vanje bukt- pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri;ala Za
. jcdan od spregnutih zupcaniku. Pri tom je pravilno da veti __bude od ne-
a inanji od 111etala. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi
umjetnih sllc)ia (ferol:el, bakelit, novotcks itd.).
J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.tekstilnog tkiva, namo-
cenog u umjctnu smolu, koji su slozeni j:;!dan na drugi. Pod pritiskom'u zagrijanom
stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Kao posebne prednosti
materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.inu, visoka mehanicka svojstva (odgo-
varaju SL), otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja, Dt-
pornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Kod utnJet-
nih m.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. U pocetku treba zube
namazati.slojem grafitnc paste. Grafit se utisnc u pcfre bokova. zuba, da
se dobije uglacani bok zuba.
219
4.3.12. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila
Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro)
koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca. Norma.lna
sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P,J, sl.
4.3.25. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima = O. Nakon prorac-una
sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj
ravnini(V),
I
.--r-'
/

t-- '..., "..
A
1
B
I
I
S1
I--
I C IF D
,
T
I
J
,
OJ
-
t:::=
--
Sf!.ma opferecenjct vratila I1
b)
Sl. 4.3.24. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.l zupciroa i sheme optere ..
cenja
220
Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F,,) moze se raz-
loziti no obodnu (Pa) i radijalnu sJlu (s1. sila iz, ()brtnog mQ-
menta:
2i\1
01
2A1oz 'T
F" --- [kNj.
POI doz
Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku, a smj{;'.-
rovi su im razliciti. Obodna siia na gonjenom zupcaniku ima smjer- ugaone
brzine (w
2
). Prema tome, obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone
brzine (WI)'
Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta, a u.vi-
jek su usmjerene ka obrtanja zupcanika:
Fr = Fo tg '0: [kN].
Na s1.. 4.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj
ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G,) i
teZine 7-upcanika (G
z
), njihovo djelovanje se manifestujc u. vcrtikalnoj raynini prems
dolie,
PresjekA-A
SI. 4.3.25. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima
221
Kod cilindricnih zupcaizika sa .kosim zupcima, normalna silaFI/ na zupcu zamislje-
nog zupcanikQ. sa pravim zupcima --.:.. fiktivni zupcanik (presjek A-·A, s1. 4.3.25)
moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P;') i radijalnu
silu (F"):
F,. =--0 F .. tg IX".
SUa normalna ria zubac maze se, dalje, razloziti na obodnu silu (Po) i
aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta
(Mo)·
Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radi-
jalna i aksijalna sila:
F
Fr = P;" tgxn = tg 0.:" ,
cos(Jo
F" Fo . tg (30'
gdje jc Po - ugao nagiba bocue linije zupca
prema gcometri;skoj osi 7.:upcanika.
Smjer aksijalne sile Z<1\'iS1 {lei smjera
bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja
zupcaniktL
Sile na zupcima prcnose se na vratilu, le-,
S1. 4.3.26. SHe na strelasti-m. 'zup- zista i konacno temeljc masine. Ove sile opte-
chua recuju vratiia na savijunje, a uz to, obodna sila
naprde vratilo i na uvijanje. Aksijalna sila (Fa)
savija vratilo (momcntom savijanja Fa . d()/2), a, osim toga, "izlaie vratilo pritisku,.
odnosno . razvlaceniu. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo, raste i aksijalna
sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje--
nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. 4.3.1e) i strelastih
zubaca (s1.· 4.3.1f i 81. 4.3.26). Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na
vrhu strelice. -
4.3.13. Konicni zupcauici
Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se
osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsje-
cistu osi konic11ih zupcanika. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja
(vidi 81. 4.3.27).
Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom
zuba,ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi
s1. 4.3.5b). S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom
obliku, to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa
(s1. 4.3.27). Izvodnice dopunskih konusa (R
c1
i R
c2
) okomite su na, izvodnice kine-
matskih konusa, a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Konstruisan;e
profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika, s
tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih ko-
nusa CRe! i Rc2)'
222
Razvijenr dopunski
konusi
\
\
Dppunski
konus
\
2::::.-----l---..f-...
/
--\-----
Y
/
SI. 4.3.27. Kinematski i dopunski konusi konicirlh
Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama:
odnosno
gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. zupeanika.
Uglovi konusa ovise 0 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega
proraclUlavaju. IZ' 51. 4.3.27. slijecli:
dol OC . ,
---- = . Sln ()
2 1
d" -o-C. . .,
- = . Sln U2)
2
\
223:
pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para:
w,
"'-
d"
=
z, sin b,
=
w, n,
d"
z, sin b,
NajceSce je 01 + b
2
= 90
0
, pa je tada prenosni odnos:
Poseban- sIuCaj ,nastaje kad jedaI? od' postane "tanjiras,t", tj, kad je
ugao kinematskog konusa 90
0
(vidi s1. -4.3.2c i s1. 4,3.28). Tanjirasti zupeanik usvaja
se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna
Q. c.
81. 4.3.28. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni, b) kosi,
c) lucni
81. 4.3.Z9. Spoljni i srednji
konicnog zupcnnika
224
zupcasta ploca. Osno\'na zupeasta p10ea je-
najprostiji konicni zupcanik, jer joj je kine-
matska povrsina u obIiku ravni. Ima istu
ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna
zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupca-
nike. Prema abliku bocnih linija zubaca
osuovne zupcaste place razlikuju se konicni
zupcanid sa pravim, kosim i lucnim zupci-
rna (sl. 4.3.28).
Madul zupcaniku kontinuirana se ,l1lije-
nja pO,-Citavoj du.zini zupca, jer se mijenjaju
mjere popreenog presjcka duz zupca.
Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu)
i ne mora biti standardan. .' - _ ,
Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de)
podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).
Precnik podionog kruga: do = m . z.
Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti
prema slid 4.3.29.:
. b.
d,. =d
m
,
.L A' ,2 l'
pa je modul:-
Na 81. 4.3.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun'
geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu,
S1. 4.3.30. Geometri;ske mjere konicnog zupcastog para, ,
225
4,3.14. Cilindricni zayo;i.ti zupcanici
LJpoti'ebljavajl.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimo-
ilaze (s1. 4.3.3a i s1. 4.3.31), Prema obliku su slicJ;1i cilindricnim zupcanicima sa
kosiro zupcima, ali se bitno razlikuju po naCinu rada.
81. ,4.3.31. Zupcanici sa zavo;nim zupcima
shcma
CilindriCni zavojni zupcasti
par iroa zupce sa isrim -smjerom
nagiba (lijevi iIi desni), a, uglovi
nagibfi bocnih linija PI i _R;; ne
moraju biti,ish. Kod ciliridricnih
Zupc311ika sa k_osim zupcima
smjcroyi nagiba zubaca su raz-
liciti, a ugloyi PI i P2' rooraju biti
isti.
2upci' 'zayojnih zupcanika
teorijsld u tacizi (kod
cilindricnlh zupcallika sa kosim
zupcima po liniji), zbog cega se
brzo, trose. Usljcd zavojnog kre-
tanja zupca po zupcu, -
se klizani,c dui zubaca, pa 'je sto-
ga stepen iskoriscenja relarivno
mali (rr 0,92). Zato su zupca- _
nici sa zavdjni.m zupciroa primje-
njuju za prenos munjih snaga,
pri malom' prenosnom odnosu i malo; brzini (najcesce za pomocno kretanje, upr;
kod mot01:a SUS). '
4:3.] 5. Puzni parovi
zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. 4.3.3c i s1. 4.3.32).
Primjenjuje se za prenos kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze.
Najcesce je puz pogonski, a puzni,zupcanik gorijeni elemenat; njihova vratila medu-
zatv,araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Prexna tome, puzni
par redovl'io nidi kap reduktor. Upotrebljava, se za velike-- prenosne odnose, i = 5
do ge) pa i znatno vise.
Pui iUl<l ulogu ,;jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. Puini zupcanik irna
ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. Qvi nuvoji su
samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno
ncpokretan, 'obrce se i puzlli zupcanik. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od
-smjcra ,ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.
Za jedan okrctaj puza, puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral, - ako je pui
sa jednim poc,etkom, za dva koraka _. ako jc puz sa dva pocctka, itd. Prem.a tome,
prenosni ,odnos, puznog para bice: .
W
l
n
1

z =,---,.-=-,
'1,12 Zl
226
Pre:jekA-A
51. 4.3.32. PiJzni zupcasti par
gdje iG_: Zl -"-- 'bro; pocetaka 'puin
$_2 -:-:- broi zubac4 puznog ztip'canik::t, ,
bi -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka- bilo ispravno, aksiJalni korak plliu
na _ POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n..'l podionom
krugu (tog):c . . . .
tal' = t02 '- 7t.
Ugao uspona zavojnice puza ,moze se' 'odrediti kao i uspona zavojnice vijka
prema obrascu: ",
. L
tgyo = _ ..
din' n
gdje je-; L = '$1 • zavojnice puza.
Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do, ,30"-.
q,
SI. 4.3',33., ruZni parovi: a) _b) glob6idan
227
Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilin-
dricni (81. 4.3.33a) i globoidni (81. 4.3.33b). Navoji globoidnog puzabolje Su priJago-
de ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. Zbog toga je pre-
nosriik sa globoidnim, puzem podesniji za velika opterecenja. S obzirom da globo-
idniprenosnik zahti;ev;:cveoma tacnu izradu i sklapauje, u praksi se pretezno primje-
njuju prenosnici sa dlindricnim puzem.
Na 81. 5.4a) prikazana je prim;ena puznog.zupeastog para kod reduktora.
PuZ'se redovno pravi od tvrdog (najceSce,(:;064:;, (:.0745, C.1220), a Zft
teSke uslove --, od celika 1egiranih hromom i manganom. ,Ptizni zupcanik se od
venog'gvozda izraduje za,rucni pogon, a za trajni pogon i vece brzine - od fosforne
br-onze, aluminijumskc bronze i od plasticnih ma;m. ..
4.3.16. Konstruktivni oblici zupcanika
Oblici zupdmika znvise od koiih su najuticajniji namjena, mate-
fija} i naCin, izrade. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem)
kovanjem, presovanjem; zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine.
Kad je razlika podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ)
mala, tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina, 7;upcanici se izraduju izjedna
sa ,vratilom (s1. 4.3.34). Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama,
manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. Medutiil1, cijena ovako
izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno, zbog toga
8to se matcrijal za zupcanike, koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i
8tO je izrada slo:icnija. .
0.. b.
S1. 4.3.34. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom
Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem, a nak-
uadno' se vrSl,obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje.
Na s1. 4.3.35a piikazan oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu
podnoznog precnika i precnika vratila, a na s1. 4.3.35b zupcanik kod koga je, ova
nizlika vcea, pa se u tijelu zupcanika predvida;u otvori za smanjenje tezine.
Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece,
tijc.io zupcanika se obliku;e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju
glavcina, disk (iii raod) i vijenac (s1. 4.3.36a). Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i
zasehno, obi¢no od boljcg celika, a spajanje vijenca, diska i glavCine vrsi se zavari-
vanjem (sL 4.3.36b).
228
a.
SI. 4.3.35. Zupeauici: a) mali, b) sa otvorima
b.·
.;
..
d, <(1.(;; •• 1.8) d
b, ICO.3b '
b,
flv' :rik "10m
d, 11: d .. -tlg
5


'b,
,
D. ; '<I" ..(oaf
·2
I • (/ .. : I.:ntf
.
"I
.., ..:;
t
;':J4
• -:M6
1': OIl' 0.5 m
In .. in,idul
";4 c-
·1-
. ..
SI. 4.3.36. Zupcanici od celika dimenzija: a) kovani, b) vare11i

..
:
"
t
i
"
I

'//E ,/.
I
;
,.
SI. 4.3.37. livenjem

VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1.
Na 81. 43.38. prikazan je konicni zupcanik od kovanje.m,
mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Pored slike su podaCl zu
dimenzija.
tfg={16 .• 1.8)d
b,=a3b
s,·Q.2R.
/. (f .... 1.3)d
Puz se nUJCCSCC izraduje izje-
dna sa vratilom, pa u tom slueaju
pm i, vratilo Cine jednu konstruk-
tivnu cjelinu (s1. 4.3.39).
Zupci puznog zupcanika i_zra-
duju se' metodom relativnog kotr-
nallja, dbieno' glodanjem iii renru-
sanjem, Posto se vijenac puZnog
zupeanika obicno izraduje od legure
aluminijuma iii kalajne bronze, veza
vijenca i ti;ela puznog zupcanika iz-
vorn se vijcima) prema s1. 4.3.40.
43.17. Kontrola zupcanika
SI. 4.3.38. Konicni zupcanik Netacnost izrade r montaze
Castih parova izaziva nepovoljna
{:cnja, vibmcijc, sum i zagrijavanje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet odrcduru
se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.
81. 4.3.39. Puz izradcn izjedna.sa vratilom
U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola
zUpcanika, koja obuhvaw:
pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstu-
panja i
kont1'01u zupcanika sprez'anjem.
Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo
lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima
Dkretaja, kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte
i podione aparatc, za 'j s1.
Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So;:
sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji
zelirno komrolisati. Etalon-zupcanik mora biti
izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu--
panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja
zup,canika koji se kontroliSe. Kontrola spl'eza-
;/30
b"QJI>
Za CL. I '(LU)d
zO SL.
zo a. ri.NI.6..18jd
(/,' ril<,-/Om
ri·' m.2 do m' If! 'lim
'1'-m za m_J2mm
EkY>jrupa, '1'5 ..._12
SI. 4.3.40. Pnz.ni zupcanik ..= vC?:a- vijenca
i tijela: a) uvrtnim b) podderum
vijcima
niem daje zbir:na spregnutih zupca.ni.kll, 'a utvrdivap.;e izvo;r;a i.- lizroka, odstl,1panj,a
obavija se pojedinacnonJ. kontrolom. -
. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti,direktn'o; na jednom, ili indirektno, mjere-
njem prek(} vise wbaea:, -
·Za direktnq.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9',mjetilo,koje se naziva modulno
rrijerilo. Ovaj naCin,.1J1jerenja_ne _daje,dovoljno ppuzdane rezultate.
Uobitajeniji naCin debliine zubaca je mje-renj'e preko vise zubaca (s1.
4.3.41.), a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. Mjera prek.o
(W) je rastojanje raznoimenih, boklwa preko, oaredenog, _hrqja ,zubaca ,("mjerni bra; zul)acl,!"),'
mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul;>aca; ,
w
SI. 4.3.41. Mjcr3' preko zubaca '
ZADACI
1. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Bro;
zubaca tog zupcanika iznosi z, = 28, a ,mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu
dle =. 120 rom. Koliki- je mod,ul tog zupcanika?
2. Izracunaj geometrijske veliOne, cilinddcriog zupcastog- para sa' kOSIm zupcima; liZ podatke:,
-= 20, ':;2 = 50," Po""'" 20?, mn = 5 mm.
3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.a" a, puini toeak 99 zubaca,
PI'I'ANJA
1, Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima ..
2. Kojc Sil OSl1ovne karikte.ristike zupcastih prenosliika?
3. Kako je izvrsena podjela, zup_canik.a prema medusobnom polozaju osa vTatila,,?
4. ,Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine?
5. Sta je prom 'il. ha konicn?g zupcanika?
6. Stu JC ,napadna linija,_ a sta dodirriica profila -zubacar
7. Stu je -niodul_zuptinikai '
8. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi
9. Kako 5e iZI;acunava preno'sili trostrukog z.upcastog
10. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(..rnika'?
-11. Sta je stepen sprezanja? .
12. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.
231
13. 8ta je standardni profil- cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka?
14. Sta jt granicni bro; zubaca? '
15. 'Kako se odstranjuje podsijecanje - preklapanje zubaca?
16. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra,vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.
17. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa za-
vojnirn zupcima. /
18. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika?
19. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova.
20. 8ta obuhvata kontrola zupcimika?
404. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI
4.4.1. Princip rada, osobine i podjela.
Remenski
sl. 4.4.1). ..
__ rnorl1 biti _dQYt),ljno
__ ce prirnorat!.$,oni_cnu_:remeni0J,
tome ce omij dio remenu' remenicu biti jace
zategnut., a onaj koji silazi sa pogonske remenice, slabijc. J ace z[tegliu1:Lilio
naziva se radni kmk, a __
__
duzina dije1a remena, leojj obavija -- ------- "'-,"'_ .. -
- ..-----'" - ,-'---'-
S1. 4004.1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika
232
.. pri velikim .. ___
, ' . . _, '
presiek ..
4.4.2a, b, c). Stainost prenosnog' odnosa postlze pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.
4.4.2d). . a (sL
1M
I
Q. b.
c.
SI. 4.4.2. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati, b) trapczni,. c.) okrugli; d.') 2

PUo.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja, dok se trap'" "
rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga, do
. .
Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine sa- tnipezi1hn zlijebon1 !"
nica, sto im omor,-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc
r:tapeznih, biti na prcnosniku
omogucuJe da prenosmk; radI hez Jcdnog remcna. IzraduJu se kao beskrajUi, dok
pljos,nati spajnju naknadno. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\
nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen._ ,," {)-l'
OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .
rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. - , C, d
Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila, remeni prenosnicl mogu biti: oh
reni, uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. (s1. 4.4.1.! 4.4.?). Okru¥li.i
se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1, dok se pl)osnatl kais In ,: '
primijeniti i za druge oblike prenosa. Ole
Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .
rcmenice, sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t
nih odnosa pri manjim osnirn rastojan;ima. Ncdostatak ukdtenog prenosa
tome sto se,dodirivanjcrn trosi i sto se, zbog po.vecanog
. !

b.
,.
..
$1. 4.4.3. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a; ukrSten, b) poluukrihen, c) sa sporovod-
dnim tocizom, J) sa s(cpcnastim remenicamu, e) sa zateznom remcn1com
njego,v vijek trajanja remenu. Z3tO se preporuc.uje primjena ukrstenog prenosa za
-v < IOmjs.
Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. Pd
:;rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme--
nice. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.
. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije
rcmcnice, pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.
Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena
broja bkretaja radne ll1aSine. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.
Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena)
nn drugi par. Uslov za korihcnje istog rcmena je,da zbir precnika spregriutih ste-
pena bude konstantan."
Prenos, zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti
remena, Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan
pritisak na renicn, a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.tunja i pri manjim osnim
rastojanjuna,
4.4,2. l\tlaterijal i dimenzije remenova
l:Jljosn.ati remenovi izraduju sc od koie, tekstila i vjestackih matcrija., a rjcde i od
,gume iIi tunkih celicnih ti:aka.
I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni, savitljivi i trajni. Osjetljivi su na vlagu i povi-
senu temperaruru, zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama
vlaznosti. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.
Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka, kudjelje, svile i s1. Vr10 su savitljivi,
zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika, Rcmenovi od pa-
muka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.irnpregni-
234
TutU, (natapa;'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov,ecav_uju Qtpqrnost, pl'em,a, ,:_1'
1:emp,eraturi. Znatno BU jeftinUi, od koinih, ali SU,- tna!lje jZdr-*ljivi. Remenovi od'
-svile se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4,--'5 puta_veta,od, -jaCine,koz-,
nih',Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i st'!_ -sk1.ipi: - -
_Ces:ru ptunjenil imaju' iztadeni 'od' g:uJ.Ue' tekstilnim Ul:oSJ.tdm fer
su znatno jeftiniji, od ostalih. Nekoliko, slo;eva tekstilne,_tkanine, (na;ceSce 'patnucne',1
impregnira se a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ,
turi\, Ovi ,otporni su na.' im(iju ,miran h9d ,1 mogu raditi objema
stranaroa. 11Z : '
U tabe,Ii 4.4.1, date sU,standardne koznih, gumir,anih (tekstil-
nih remenova i remenica.
Tabe1a 4.4.1, (mje:re'u mm)
Napqmene uz tabelu 4.4.1
L u zagradama- za kozne kaisci,;e -predstavljaju debljine kaiseva.
2. DozvQl!.eno odstupanje sjrine J;;ajsa je 2.:-_5 a kaisnika l-'J'_mm',' u od'
Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j,e + 0,5 fl1m.
81. ,4.4,4,. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od ,polia:nidne b) _wcni'
liloj -od 'poliester':"uzadi

Od vjeStackih materijala, za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl
(najlon; perIon, orlon i s1.). Poliamidni remenovi otporni su fla haban;e i agresivne
Imaju veliku cvrstoeu, elasticnost i savitljivost, a malu j'stegljivost., Visoka
cvrstoca poliamida.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. To su viseslojni pljos-
nati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill, poliester-uzadi.
Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi
protiv klizanja, a sa druge strane je pokr,iven sIo;em od specijalne tkanine iIi kromove
koie (s1. 4.4.4), '
Vueni sIo; je'tailak, gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. Tarni slo; iroa.
povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja, te ve1iku otpornost
prema habanju. Pokrivni, sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.zllom- smjeru, a krut u popre!=:-
nOlll. 'smjcru.
Strul.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke
mogucnosti njih6ve primjene kod:
pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima,
pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke,
pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja,
pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila,
preciznijih pogona, gdje se 'traz.e miran rad be'z titranja, i najveca tacnost prenOsa
obratanja,
- pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena,
- prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.
Remenovi ckstremultus isporucuju se, s' obzirom na tip i izradu, u sirina111a do 1 200 mm
i ieljenim duiinarna,,i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1, stroju, Za 8pa-
janje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.
mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn
pogon ekstremultus' remcnom. Na s1. 4.4.5a dat je prenofil1ik klinastim remenom, a oa s1.
4.4.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije, na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.
Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i stan-
dardhi ugao profila T ,= 40" ± 1" Csl. 4.4.6). Izraduju se Od,gWl1c
kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom- b)
, rckonstrukcije, remcno'm ekslrcrnulrils '
236
nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa., koja im daju vecu moe nosenja. R.
oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom, sto mu pe
lU
en
Se
izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ovecava.
Fr
S1. 4.4.6. ProfH klinastog remel1a
SI, 4A.7. SHe prl prenosU. tr
rcmenom apeZllilll,
Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova du pri radu 11e dode do zaglavliivan'
. )a renwtJ
u zijcb re01enice. To da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju, (2F . cos !). 0
2 ,lJlo ..
rn biti manja od radijalne sile (F
r
), 81. 4.4.7:
sila
Ako se u gomjo] jednac;ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" 1--'
. !p , .' a' radijalIla
Fr = 2Fn dobije se jednaCinu:
rp rr
2F" ·It. cos "2 .--;; 2F" 'sin j-,
odn .
'I'
• u. <.:: t g
z
'
Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.\ dobije se: tge. -< tg.! z
2 . - a
prosjecnu trenja'p.-= .0,3, ugaa trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .
slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce), llsvojcno je Sta d'. R,Udl
f{J=40e± ' n .ltUt10
,r
__ N1 } ",I' \ 0\ \
Rcmenice se najce.<;ce izraduju od sivog liva (s1. 141 s1. 18) i ce11cnoll' 1
Radi sm:mJ·euJ'a teiine, remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i d I'" l\'a
o a UUltlU_
jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih
Na remenici se razlikuju: g-lavcina, disk (iii pao.ci) i vijeIL.1.C (51. 4.4.8\ r
remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa
\ 0;·
237
OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan;e l'cl}1cna pri radu. Osnovne
dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. 4.4.8. raoCi
su najccSce elipsastog poprccnog presjeka, da bi se smanjio otpor va'zduha, -jer su
brzine pri kojima remen radi relativno velike. Akoje precnik remenice ispod 300
mm, vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje te-
zinc.
a
UJ "o.8a
;"=QBh
h '::',25 a
dg ::(1.8,.2)d

I' 200 ';-']00 3 mm
so:.<Q018
8-: 1.1b+10mm
51. Remenicc' pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka, b) sa dva reda paoka
No.. &1. 4 4.9. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica, prema JUS
Cl. 233.
51. 4.4.9. Oblici vijenaca klinastih remenica.
Nomil1ulni - racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne- reUlcnove (£l
w
) pre-ma, JUS M.C1.253
iznose: 20, 25, 2B, 30, 40, 45, 50, 53, 56, 60, 63, 67, 71, 75, 80, 85, 90, 100, 106, 112> 118,125,
132,150,160,170, 1S0, lYO, 200,212,224,236,250,265,280,300,,315,355,375, 400, 425,
450,.475, 500, 530, 560, 600, 630, 670, 710 ... 2500 lllIl-l'.
l'otcrtuni precnici imaju prioritct, u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11C-
nieu za pljosnute femcnove.
Na s1. 4.4.10. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijen-
cemod presovmlOg cdicnog lima. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi
vijcima. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije, Remenica'na s1. 4.4.l0b ima
uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena.
Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa se stepenastc_ reme-
nice CsI, 4.4.11).
23.8
o.
b.
limen!,·
ulo$ti.
S1. 4.4.10. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .a) sa dvu,_ b) sa jedpim zljebom
i limenim ulokima '
SI. Stepenasta klillaH
sta remenica
4.4.4. NaNni spajanja i
Pijosnati remenovi se iz,raduju ,u obliku trake
konacne duzine koja se sijecC' nu potrebnu duzinu i
nakon toga_spaja. Spajarije remena 'u_ beskrajnu, traku
izvodi Be: lijepljenjem, pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.la ..
S1. 4.4.12. lijepljenJem
Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko;ini remenovi. Krajevi rernena se prethodno,
koso zasijeku (sLAA.12), a zatim se ,povrsine' obrade grubim brushim papirom i
,ce1knom cetkom. Zasjeccni kra;evi remena se zagriju,_ preroai.u Ijepilom,
sastave na odgovarajuCi naCin i .stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.
239·
vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro
podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i
velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. '
Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega
koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i _brzine j:)ojacavaju se
sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060. ___,min-
1
;
pren()sniku potreban je nesto yeti period U odnosu na -druge
prenosnik? - _ _ --, - - . - ,
treba--qa (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju
od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,- -
; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih
tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih
ma.sina, IDaSina itd.
81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim
. lancem
Za ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi
, land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli,
cahur.asti, svorn£ i zupcasti. '
Valj,kasti lanci, izraduju se kao _
(s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni
(s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be Clanaka' koji 'se
sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a __ (l), :\<;.poljnih
plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4)
i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na za-
datak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i
da prirni povrSinski pritis-ak u
tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ i -'zu-
-ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto
predstavlja prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

L
h. c.
4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni
242
Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraS-
p.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).
*'
!' h :
f""7'--------
/!¥i
Sl. clanak SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak
Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C
se u _cetiri i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;,
Spojni ffanok
tip A
Spajn; llanak'
tip C
1. Spojni danak tipa A
h>12,7 rom.
2. Spojni Clamik tipa B
h >"12,7 nllri..'
)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci
,---. za lance sa parnim.
- za- lance §3 [parIum
Spop clanak
tip B
Spojni , e lanok
tip D
i,hi
brojem clanaka
bl'ojem clanaka
za korak
za korak
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa
neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.
4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.
lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm.
'Posto su _spojni tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ,zahtijevuju r
k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin
brojenl clani)ka.
243
land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih
6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja
zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -
Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land



SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
244
land_(s1.' 4.5.8) se ii ,'spojenih
male,:.brzin,e i_mala opterecenja. ,Se",ka0J:dno-
redni. ... . .. .
(, ,', , .:--' ' "', ,-
Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica "":'zupeastog:'ob$<a-
zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od ,sa _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e
s ob;e Hi, pp_.sredini. ...U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci
su tezi, ali im je rad niitniji.
- , r
Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{
su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani se_ZB.
grublje prenose, kod poljoprivredriih .rudaistv'ii'
·1 . I ....•.. ,

2 .. '. ,
T
-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na.
koje se'narnjeSta Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10, ruti
.. .. . ...•
Kao i 'kod zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za iz-
radu lancanika se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu
h
Il.
b.
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jedncirednij b) dvoredrii
sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimije-
niti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se,
u!S'ljicni celik za i, Za vece .?fz.U;e i
, laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe.
, 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila za-
visi'od'obodne brzine) niiCina lanca'l sl,
Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn .
za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .
. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)
. _ ,U±ad su ranije koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne
kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl
uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:-
njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.
Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od
bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti-
:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana
su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2
polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii
vruccm katranu, ali se time smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povi-
senoj a ostri bridovi ih ostceuju.
Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i
s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se iiea koje se
" , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim daju odgovarajuce UZt.
'¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa Js1. 4.6,2).
:> _ licani stru'k
l' _vlaknena jezgra
si 4.6.1. Celieno uze bez jezgre SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'
Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic:
sukano j,e-u prvo
11l
sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii
je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti
(tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie sukanJu U
sl?ju _prije- ,toga. :2iCe biti gole i J?ocincane. '
246
'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e meta bez, jezgra: 1 + v = 7 zica,;
r+ 6 +',12,'7' 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.
CelitfJa jezgrorn bia (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre)
sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno
Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti
sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.
simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce
-+ jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra'
,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + _ ' ' '
i5eJima_ posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova,
sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea
ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe (Sit) i W'a!Thlgton (Vering-
ton) .
SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm
Jugoslovenski standard predv-ida uzadi posehne konstrukcije:
- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 iiea + jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) = 152_ :licc jezgra;
6 (7 + 15 -+- ,15) ,= 222 _ :lice + jezgra.
---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 -+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra; 8 (1, -:- 6- + 12) '= 152
+ -( + 48) zica ..1._ jezgra
',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 .L_ 6 -VI2) 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .'
-1- 7 + 7 +'14} =,228 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7 + 7 +, 14) = 28.8 ziea_+'jezwa
Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna
(najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi.
natopljena cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu
'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern-
'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili
mekog -celika.
IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu
se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji
pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim
mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja
redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se
vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne
riikakvo- -odrzavanje.
247
PITANJA
1. Objasm sustinu prenosa snage lancima.
2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i
remenom?
3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage?
4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae?
5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?
7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog
248
5.
5.L ZADA'l'AKTPODJELA
. .
"iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL u,,'posebl1?
cija' je: osuovna broj lUflsipa',s!xuwii
broj __ ,5,l).:
SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu
motora ulazno' vratilo_ preko a -
nekim relativno rijetkim slueaJevima _ -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __
vratilii moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e
spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog.
Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a vratila" smanje ___ll,_-vise'
peni. y_ tu svrbu tl_ se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_
odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji da pkIJuiJ. -prem-a._
odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5.
Bilo koji broj U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori.
KuCiste_,reduktora mora _da ima,:dovoljriu krutost da obezbijedi,-nesmetan rad
-zupCastih parova. Ono stiti prenosnike od uricaja::\ylaite;:prasine,_-povisene
Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih Kuciste,' re4uktora
-'lljccillO ,sriri radno '-osoblje od j uljnu- kupkg"za
i lezajeVa. ,
Reduktori se nai,cesce samostalni, urcdaji (st 5.2)" a ,ffiOgu 'biti
-'Ughict,cni u motor- ,Hi 1n:asmu" u_spetii,alizovanim
'tv()rnic::ama, zlJ,og roba, i ,1,1gra:divati na,P?trebIlo
,mjes:t;o. Primj'enjuju _se ve'Olna .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju,iz upotrebe
otvorene 'prerios'nike" .
SI. 5.2.: Redu:J(,tor,
Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0,1 do: 10 000 k\V i \risc, a 'scrijski' _._. 'za-
snage do 700 kW. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. (10000).
. Prema medusohnom, polozaju vrat'ila; redukto-d m,ogiI biti:
sa paraIe1njm vratilirria, gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki, sa
iIi strelastinl zupcin:a;
,"-. sa 'vratiIlnia ,'sijeku (obicno pod,.9QO), gdje su prenosnlci kollien}
zupcanid sa- pravim, kosim iii zavojnim zupcima;
-::-' sa vratilim:a ,koJa iii m.i.moilaze,(takod'er pod uglom od .90°),
, SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik;
-,.. sa kombinaciJom -, par?1e1nih, . t 'riiil)1oilaztiih
250
broju 'Zupt'astih parova"mogU, biti: j"edno'stepen{ it' ".
, VOstePen:·
Prema' poloz8.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i ,1 ]
i kosi. Z01ta,In. • ,1ft
l, 'b '
Prema nacinll_prenosenja sJ;1age mQgu hiti; ob£cni i specijaln. (p_ ert'i4,
iiuktori. ' . ,1. 1% Ct.? '
et<lt'l. \.
. lj
5.2. OSNOVNE .KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1
. REDUKTORA H E
.Jednostepcrti redli.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1, 5,1) r' ,
prenosne odnose, ] do 10. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju,j_'
". , ..,'. ',' oUzdau ie t "<'"
]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. 5.3) prhn'c '. It 1:,- <'i
nosne odnose do £ = 5. J llJUJe 8(; i:l.Q.ll
<,I '
Dr\::,
St. 5,,3. 'sa konicnim
JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. 5.4) primjenjuje se za prenos '
0.0. 70. Prema medusobnom polozaju puza -i ,puznog zupeanika i __,
strukci;e sa puzom iznad, ispod i sa strane putnog zupcanika Se k"" S
ccsto se,_primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo , Uznl, redlJ.kOl1,
man i ujednacen rad. -. . Stora) .l.tTl.a
.
Na's1. 5.4b predstavljena je konstrukci;a jednostepenog 1'11'" '
sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Puz je jznad puznog zupc" zn?k
g
.redUkto'
.' d li'· anIa'ak "
Je 1zm eno venJerrt, - '''Uei):
, "
b.
Sl. 5.4. Jednostepenl pumi a) paz ispod,!.bfpui izriad zupcanika
DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5.5) primjen;u;e se za pre:-
nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -- brzohodni., u veCini slucajeva
ima zupcanike sa kosim zupcima, a drugi stcpen .- sporohodni, moze biti izra-::
den i sa pravim zupcima. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba
stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim, kosim ili strelastim zupcima). Nedo,':'"
252
statak opisane sherrie je u tome, 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD., preroa oslon-.
droa. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi duz
nedostaci su ko4,_redu}<tora _s:i_granaf?,jcl11 snage'.pren1a s1.- 5,:6;_.'gdje je .
prvi ,stepen podijeljen na dva para zupcanika, ,sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.nla.
I
Irru' .. ·.
I' ' -, 2J
1_, ,
,Sl. 5.5.' Dvostepeni :t'edUktor sa

••:j •. t.:!
SI. r,e#uktor _' s':i$

Iivostepeni lwaksijalnz' ,reduktor Cst .s-.7.) imft. uJazn(;)g' ,(izlaznog Vratilu
l1a istom pravcu, a konsttukcija rm':l- joe z,bijenija od, razvucene prema
s1. 5.5. Nedostatak njegove konstrUkcije je,,'u oslonca' leiista,,-'u pro:-
storu kuCista; za ulazno i izlazno"vfa.tilo_., Ovai.,?slpnac ote;hlVa izrad,u,
njego.vu sirinu i otezava opsluiivanje.',Osim',tolip, brzohodnog
stepena jednako je rastojan.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.,a,>b.i/l?rema -pr.omcU!iu,
mogio biti, zhatno manje,; ,
Dvostepeni 1·eduktor sa br;;:;ohodnim koni(.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim, tup-
cast£m parom (s1. 5:8), ko'risti ,se za prenosne,odnose i = 5 do, '40.
. -r
I I
I J
.
... ,
L
.
SI. 5.7. Kmiksijalni ,dvostepeni
rcduktor
. .
1 .
to
SI. 5.8.' Dvostepi.mi reduktor 'sa
koniCnim i. :J?aron;f
W11:,: III. :
si 5.9. --.
Trostepen.i reduktor sa cilindrienim ,zupcanicima (s1.5.9) prenosni
, odnos" i :;;= 60 do, ,3'0'0. Pozitivna strana date sherne, :j¢ u sim,egicnom
zupcanika svih, stepena.
253
novoj navor
SI. S.U. Varijator. sa trapeznim remeriom
Na "s1. 5.10. prikazan j'e izgled
trosrcpenog '. Tcduktora 'prvi par, .su
konicn1 zupcanici sa lucnim ,zupcin
7
,a,
drugi par su cilinddcni zupcanici sa
koslln 'zupcima, a treci par Bll. cilin":
dricni zllpCcinic,i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.
Na 81. 5;11.- 'prikazan je' varijaior
sa klinastim j aksijalno. 'po.:...
ffijetljl'vim konusima. ',Posebnim'meha",",
niZmOlTI podeSava se sirina zljebova
obiju remenica' istovremeno, pri c.emu
dolazi do smanjenja nominalnog prec-
nika jedm:: re.menice, a srazmjernog
pove:tanja nominalnog precnika druge
rernenice.
U 'l1asoj ima vise pTOlzyOaaca
rcduktora:, Energoirlvcst.- 'ILR -
Zeleznik, NiS, Litostroj --l.jubljana
idr. .
l\-ljenjace proizv6dc,: i' "Unis"
Sara;e'vo,, ,,21.. "ma;" - TAM c---
Maribor i dr.
Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve;- - Gorenie".

5.3. PLANETAlmr REDUKTORJ
Obienl,Teciuktori cii:najiI veIike,"dimenzije i. re1ativno -slab srepen
VratiIa. se u nepokretnim osloncima, pa su obrtne cse'
vratila
Kad pokretnp. USU, reduktor dobija 1),1nogo pogodriija
svojstva, .npr.: "saZetu konstr:ukciju,. mogucnost jaceg, prenosnQg odnosa, koaksi-
jatnosr, ulaznog. i izlaznqg L-sI.' Takvi ,rf!duktori 'nazivaju se,
'Zupcanik "sa pOkretni
rn
oslcincenL zove se planetarni (satelitni), a zupcanik
oko'kogri 'on (suncani).
2
SI. 5.12. PIaneta'rni: jednostepeni
reduktor
Sl: 5.13. Planctarni dVQstepeni reduktor'
pianetarni'redu1<tor '(s1. 5-.f2.) sastoji se od·sredisnjeg; zupcanika
(1), plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2), kojih obicll0 ima ,dva, t1"i Hi cetiri, nosaca
satelita (3), ,statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog,zup-
(.1) 'udesho {u, smjer
ll
kazaljke na 'saru) zupci l1bkrecll spregllute
satclite (2). Kflke ,su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e,tnim. zU'pcailikom sa 'Ullurar-
njiIn ozubljenjem (4)" ·s.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu
nosac 'satelita (3) pdesno .. Pri tom. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko
sopstvene,.osG uIijevo i istovT,emeno, kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika
(1) lidesno.
'. Na.sL .5.13.' prlkazana je shema d,'ostepenog planetarnOlr reduktora.
Radi.sto racionalnijeg'iskoriscavanja snaga 'Se kod planetarnih reduk-
tora redoVno t;rana sa jednog'.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita ,- obicno-
tri (2).- U ,tom sIucaju, kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija, svaki satelit prenosi ] /3
snage.
Plane,tarnill). reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i =
] 0 000), ,ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·,da radne povrsine·,budu uvijek pre,-
krivene si()jem' :ma7Jva .. radL stpanjenja, intep.zitet:a habanja j gubitaka energije na,
-·ttcnje rbuckanje maziva, a i radi' boljeg odvodenja toplote. i sprecavanja preko:--
mjerno'g zagrijavanja. ' -
255·
Za zuptastih u zatvorenim kuCistima postoje ,dva
,Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u; uljno kupatilo i
:'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem):
o. b.
".51. 5.14. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr, b) dvostepeni
reduktor
Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. 5.14)
_pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills, -a puza -:- do, 10 m/s.
Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca
pa je porulluz,ivanje nedovoljno. OSiffi toga, povecavaju-s,c"gubici energije- uSl{ed
intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. Radi smanjivanju gubitaka
od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..ia se brzohodni zupcanik bude
Ijen u_.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Obicno se 'preporucuje potapanje
brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .sporohodnog do jedne
treCine njegoYog poluprecnika. Pri obrt,mju zupcanika pO:topijcnog u ulje, ulje
_se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora, odakle se sliva na donji
dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei.iSta.
Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika, slgurnost -u pogonu.
Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa siroko tasprostranjen"
u praksi. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne ,moze, filtrirati.- Za
reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. '
i N;ljs.avrS.eniji s.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni, kod',koga sc, na 'bok'cwe
-zubaca neprekidno dovodi svjeze, ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo._ Kioz
s.istem za podmuzivanje (koji saddl. rezervoar, pump-u, filter, hladn'jak, skupljac
rb.az'iva, potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu, termometar
i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Kod reduktdra, kuCis,te sluzi i kao
rczervoar i sakupljae maziva. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter, i hladnjak
do a odatic odlazi u sakupljac. Ovak6 dovcdeno svjde uije
ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno
h13.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota
,se prhnjenjujc pri.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) ,a i nezavisno od
o.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski oprav-
dano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).
2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmazi-
Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. -S.15C).
256
Reduktori .velikih sgaga moraju' se hladitL
ruje se slijedecim naCinima: , _,,,,
;- pomocu k6;i struju vazdul1a' usmjerava,na ',,4_onji -dio ktiCista
. (81. 5.15a);· ..
vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<;oja je ,polQzena u u'ije (s1. 5.1Sbj;
_ - primjenoro cirkulacionog sisteriJ.ri podrnazivanja (s1, 5.15c).
81. 5.15. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha, b), VOdOffi,-: c) c'irku1aciouo
Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)-
voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.mazivad lzonzistentnom maseu. Tada
se sa unutrasnjc strane kul:ist:.l postavlja zastitni prsten', Jl. sa spoljne poklqpac,
da se ne bi gubilo mazivo. 1viaseu-se 1/3,do ]/2 slobodne zqpr:eminc
ako je broj obrta'iznad 1 500 a- 2/3 pri broju obrta do 1 500 min-
1
. Mast
se dopunjava svaka tri- mjeseca, a 'jeChlom -godisl'lje se'-,zamjenjuje nOVOID mas'¢u,
posto se pretbodno leiiste ispere i ocis.ti. -, -- , , '
Prema kon,kretnim, uslovima 11, eksploataciji, treba, u kllcistu obezbijediti opti,.._
malnu koliCinu maziva, fer viSak. P9v_ecane,gubitke- encrgije na 8avla-
divanje hidraLilickih otpora, a manjak _ TIC obezbjeduje, ,zadovoljavajuce' -podmazi,..
vanje spregnutih zUbaca. Zamjcna maziva reduktorskirn kucistima odredujc se
u .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova, e1<;splo'atacije, sredine tl
ko)oj reduktor radi i drugih faktora. ,
Svaki rcduktor ima .ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu
kudsta cep _ ispustanjc ulja. Kontro,Ia nivoa ulja najceSce, i.-e pokaziva.¢em i1
obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. ,','
Za podm,azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu ,se "primijell1ti
strijska ulja) automobilska, avionska, cilindarst;:a" i spGcijalna ulja. Pri
izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. -
PITANJA
1. Stu nazivamo reduktorom?
2. !,-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.a?
1. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _,' _ .
4. £.Jantaj shem:: jeunoslepenog, dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora?
5. Stu su mjenjaCi? '
6. Sta se postize primjenom planetaruili- rCdl1ktora>
7. Objasni, rad. jecinostl'pcnog i dvo&te-p';:nog planetarnog, _n::duktora.
8. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? ',' .
9. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora?
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
6.1. CUEV!
Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.
Sluze zu sprovodenje fluida, tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi;ala. Upotreb-
ljavaju'se za vodovodne instalacije, za parovQde, plinovode, za sprovodenjc kom-
primiranog vazduha, za naftovode, za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tova-
ristima, transport pijeska i s1.
6.1.1. 'V1"ste djevi
Osnovni kriterijumi 7.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura
fluida, prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe:
L za fluid sa temperaturom do 120"C; nominalni pritisak (p,,) mjerodavan
za izbor, provjeru iii proraCi.m djcvi ;ednak je radnom priti,sku (p);
Tabela 6.1. -- NOMINALNI (p"j, RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI
PREMA JUS C.B5.120
P [hor)
,
p"
I II III •
.
Pp
[har]
za obode za obode za obode za cijevi
[bar]
j dje\,j i cijev
1 t 1 2
2,5 2,5
,
4
-
6 6 5 10
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25
25 25 .20 -20
16 40
40 40 32 32 25 60
64 6.4 50 40 40 96
100 100 80 64 64 150
160 160 125 100 100 240
250 250 200 160 160 375
400 400 320 250 250 600
640 640 50() 960
100() 1000 800 1500
258
i
II. za fluid sa t = 120' do 300'-C; radni 'pritisak p =
III: za fluide sa [ > 300"C; radni pritisak, p = 0,64p .. ,
......
U tabeli 6,1, dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste., u zuvisn()stl
Dd radnog pritiska. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P;,) koji su obiCi10 za
-veCi od nominalnih pritisaka, Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine
cijevnih vodova, a ne na kompletne cijcvne vodo\"c, Za gotove,. po16zerie
cijevne ti se pritisci posebuo utvrduju. Kod takvih vodova oni- obicllO
odgova,raju radnim pritiscima. Za slobodno polcizenc parne; zracne i plinske yodove
ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom, zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije
na koju je vod oslonjen.
6.1.2. Materijal i primjcna cijevi_
Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla,. Od metala, naJVlSC kori::;rc: ::.1vi
!iv, celiCni Iiv, edik, bal:ar, o]ovo., aluminijum, mesing i drugc legUlT, a od neme-
tala --- gumu, plastiCna masa, staIdo_, drvo, beton, keramika i druGo, IzboT matc-
rijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi.lOd, od rri-
tiska, temperature i hrzinc proticarija.
od sivog !iva, obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD, prccnikom_,
D ';;:;;.:0 40 do 1200 mm i duiinama L ",c:.' 2000-4000 m111. Primjenjll)U se za vodo-
kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. Za cen-
trifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn, 0 Ve0D18 s'i1 ntporne na
koroziju. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan;., _
Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. btih dinlcn-
zija kao i ci;evi od SL.
Radi spajanja u cjevovod, livene se izradulu sa ohodi.ma (prirubnical11a)
na oba kraja- (51. 6.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st. 6.2). ,
Nogib 1: 5
/ do.
/ -rr- .
:;;:; :
D2
"---"D"-, ----400: i I
'i 1
DI lP"'!
SI. 6.1. Obod liveni cijevi Sl. 6.2. Naghtvak livcnc cijev!
O;jevi naro!!£tog oblika i ciic'l.mi'prikUulci (s1. 63) omogucuju razvodcnje (rac-
vanje) i promjenu pravca cjevovoda, a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.
Na 51. 6.3, prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik,u.
25.9
".
b.
51. 6.3. Cijevi i ci;evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.r3.c\'a, b) kosougla racva,
c) jednostruki luk, d) luk, e) koljeno, fl reduktor, g) T-komad
Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. Veiike su duzine, obieno do
j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta, zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale
cijeyi. Vise .';>u podlozne koroziji, pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje-
110m u katran. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .
. Premi:t naCinu. izradc, ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.'1le koje Se izraduju
iii i o;ievi- sa .favom - zakovane, ZU\'UrenC, lemljene i prc-
sovanc.
13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u
instalacijama Za visokc pritiske. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umje-
rene pritiskc (Pn <.40 bara). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici
Dn 600 mlU. U novije vrijeme, -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute
upotrebo'111 zavarcnih cijevi.
C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> ;0:;'.::: 5
do 80 mm i dcbljinom zida (; = 0,5 do 3 nun. Primjenjuju se u hemijskoj indu-
striji za toplotllC kod rashladnih uredaja i 51. VrIo su savitljive i dobro
se prilugo,uavaju ostrirn krivinamu, pa se koriste za razvodcnjc maziva na masi-
nan),u. Nisu podesIlt.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo
smanjuje.
C£JC'l.!Z- od mcsinga izraduju se u vc1iCinama kao i bakarnc. Namjena 1m
je ista !zao i baku rnih cijevi, ali su rnanje savitljive.
Olo'l.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji, zbog otpornosti prema
Idselimuna, i u vodovodnim instalacijama, zbog dobre savitljivosti.
Cijev£. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije, u indu-
stdji namjeStaja i sL
Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. na hcmijske uticajc, zbog ccga sc
koristc u hemijskoj industriji, za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.'Takodc
nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji, za n<.lvodiljavanje
i za vodovodne instaiadjc) g::lje u,,;.jJje'5ru zl:n):;_ljuju cciic-l"': cijevi.'\
Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/),,). Standardni prccnid cijevi
$U: 1; 1,2; J,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; Hi 10; 15; 20; 25; 32; 40; 50; (60); 80; (YO); 100; (110); 125;
150, (175); 200; (225); 250; 300; (325); 400; 450; 500; (550); 600; 700 (mm). Vrijednosti dat,c U
zugradama treba hbjcgavati_
U tehnickoj dokumcntaciji i u'vedeno je oba\'czno o7.nacavanje dicvi. Glatku
bdavna cdicna cijcv oznil;ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_, slandatHom i
materijalom npr:_:
cijev bez sava 30 x 2)5 - JUS C.BS.221 - (:.0003.
260
Besavna celicna cijev za djevni navoj, izradena <ld celika Qznacava se unutrasnjim
prqmjerom u colima, debljinom stijenke u milimetrima i brojem,_standarda: npr:
cu'e,; bez sava.2 X 4,5' - JUS CJ35.222. ,. -'
D, postroje:njima u kojima pus,toje cjevovodi, S razniril, \'1'8'tama 'rltiida, potrebnq. je _villJ.;ska
oznaka cijevi, kako bi se znal0 !.ito nekom cijevi protjece. Fluid ,se oznaeava odredenom b.oj<;)XJ:i',U
obliku sirokog prstena na va,njskoj strmu cijevi. .
6.1.3.Spajanje cijevi
Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima, obodiJ:;o.<).; nuvolcl11:.
Spajanje .. primjenjuje se, pretezno 1,od plastitn'n; CiJev(
Na 81. 6.4. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Izrn,edu oboda i
cijevi postavljeni su._ zaptivaCi i spoj se olov'qm. '
,.
////
,
S1: 6.4. Spajanje cijevi naglavkoIll S1. 665. Spajan,e cijevi obodima
,
Spa,janje obodi,na: pririljenjuje se pl'ctcino kod cijcvi. Na plocamu
s-u otvori zu vj.jke 'kojih moze bid: 4, 8, 12, 16, 20,,24,28 i,32.
Na s1. 6.5. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze ,bid iskovan ill izli-
ven zajedno sa cijevimiL jc izvdcno p,qmocu d.va slolwd113 koluta . .Iimedu
oboda je zaptivac. " . -

o. -b.
/ /:
%
c.
- at· ......... -
... i·
r
d. <.
S1. 0.6. Spajanje cijevi i oboda: a), c) zavarivaujem, d) zakivunjem, e) pO-,
mocu navoju
Obodi sa cijevima cesto se spajaju uvaljavanjem i
pomocu navoja (s1. 6.6).
Spajanjc za'llari<zmnjem prim;enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ tem-
perature. Na 801. 6.7. prikazana su dva naCina r;ijevi: 'a) suceono b)
preklopno.
Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. u instala-
cijat"Ua vodovoda, centralno grijanje itd.). Na 31. 6.8. prikazana su tri naCina spa-
janja cijevi pomocu navoja:- a) spoljasnji cijevini navoj je kouican,"b) j-c) na cijevi
su posravljeni obodi sa navojem, za medusobno spajanje pomocu navrtke,
a.
<1. ft,
h.
c.
51. 6,7. Zavarene djevl 51. 6.8. Spajanjc cijevi navojcm
6 . .4. KOlupenzadone i cijevi
Kinn,{ienza.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim.a,
cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur,ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc tem-
perature.
Na 81. 6.9a i b) prikuzam; Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"), koje se 17,1'a-
auju od hakra iIi mekog cclika, Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza
f!uida odnosno kondE;l1zata. Nis.u za v1sokc -pritiske,
Na sL i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu, a
vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Ov<::
cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka.
So.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.1O.)'pdm.ien;uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu
masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. Izraduju sc od valovitih vrpci
U obliku zavoinicc --" "ad cctikG, l!lcsinga, i sL
6.1 i izolac:ija djevnih vodova
"Ja spojnirn m,jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju
pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu., Zaptivanje c;cvovoda izvodi se pomocu
nemetalnih zaptivnih materijala, metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne-
262
d.
51. 6.9. -Kompenzaciollc cijevi: «), b) lire, c), d) aksijalni kompcnzatorl
i !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d
5
n,egovog pntlska J temperature. U pravilu, dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.
Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja, guma, k02a, presovani
papir, azbest, pluto i umjetne smole. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odre-
duje njihova postojanost prema hemijskim i prema '
Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni, zapfivaci od alumi'nijuma,
D}ova, mes1,nga1 bakra i cclika, .iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju,
ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Za naj\rise pri-
tiskc i temperature kao zaptivac se
upotrcbljnva celik. Bakar ne treha
upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu
tel.icnih priruhnica, zbog opasnosti
od eicktrolitickc korozije.
Kao kombinacija mctalnih I
ncmetalnih matcrijala, za zaptiv(1"·
njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen
bakarnim limom; a ,za visoke tem-
perature azbest oblozcn celicnim
limom. Ponekad sc nemetalni m.ate-
rijali pojacavaju llJoscima od :lice.
Sl. '6:10. Sa:-vitl;iva cijev
263
Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se
J
sprovod.i, vrsi se
izolacija cjevovoda. Izolaci;a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su
slabi provodnici topline, kao 8to su: staldena vumi, pluto, treset, file, azbe8t, troska,
gips i 81. U trgovini se izolaciona masa 9.obija u vidu praha iii gotovih supljih polu-
dlindricnih opeka.
6.2. CIJEVNI ZA TV ARACI
Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpode-
savanje protoka fluida kroz cjevovode. Prema konstrukciji, ruzlikuju se cetiri osnovne ,
vrste zatvaraca: ventill (s1. 6.11a), zasun£ (s1. 6.11b), prt'klopci (s1. 6.11c) i slavine
(s1.6.11d).
a.
I

I
c.
b.

SI. 6.11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) b) ZUSUH, c) priklopac, d) slavina
Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni
se, krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta; pdldopci Be oko svo;e ose okrecu bez
ldizanja po povrsini nalijeganja; slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem
dodirnih vovrsina.
264
6.2 ..1. YeJ!,tili
Glavni .. dijdovi ventila za ,vodove Sll (st .6.12:):, (l),-,zaporno
tijelQ ploeu (2), vreteno. (3), poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na"
,- vojno_ uvrce se u navrtku sm;dteilu unosacll ,koji je 5Poteg,_ sa poklpp-
cern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). . . .
6.12. Venti! sa obodima
KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu ,Hi
bronze, sto zavisr od temperature i za koji ,'ie ventil predvideq. No. kuCi-
stu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. tjevovod. Kuciste tl'cba da bude pl'ila-
goucno sto pogodnijcm protoku fhiida, sa
njim otporima.
Na 51. 6:13. prikazan je'vendl standardne kon-
.strukdjc sa navojnim prikljucko111.
ZaporllO lijcio --, ploca -n102(:: se izradivati (ld istog
muterijalu kno j ku6ihc. Sa 'vrete,llom je vezano pokretljivo,
sto mu omogucuje boljc nalijegl.'mje na sjedistt.:. Nltlijezuca
plLlee s donje moze biti ruvna (;;1. (d 2),
konicha (sl. 6.13) ili loptasta.
SjcdiSte se tedovno l,zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena
koji se uti;me ili zavari u' kuCiSte. Nalijeiul:e povriiine sjedis-
tn i Zllporn.:' place moraiu hiti fino .radi postizanjH
hcrmeticn0sti.
"vreteno se izraduje od bronze_, mesinga iii od cclik,a,
sa llurezanim lrapeznim -navojem. Na gornjem kraju iq1(1-
kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se, okre-
\·relena podize ili Spustll zaporna ploca.
Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta
sa gornjc stranc. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _ u koju se
uvrce vteterro. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S,e
z(lptivni
265
Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za-
'pawu plocu.' Kod veoma opterecenih ventila, radi lakseg zatvaranja,. uzima se suprotan smjer
proticanja. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog., manjeg ventila
spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Prvo se otvara pamocni ventil, a nakon izjednacenja
:nritiska - glavni ventiI.
Nedostatak opisanog - ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju, posto
radna materija prinudena da, prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. Ovi
guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6.14)
SI. 6.14. Kosi VC11-tU
Kod 'opisanih konstrukcija osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih
,-1twd;ina kaje se- tokom rada trase. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je
;,ccn!iJ'van upntrebe. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. 6.15).
--, ..•... _._-- - -- .. - --')
SI. 6.15. Klipni ventil
:266
Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1), donji zaptivni prsten ventila (2),"klip (3), cahura-luterna:C4',
gornji zaptivni. prsten ventila (5}, svorni vijak (6)., sestougaona na.vrtka (7), poklop:lc ventilu (8\'
navojno vreteno (9), grarucna cahura (to), TUelli tocak (11), navrtka na mcnom tocku (12;. - n
UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3), a ulogu sjedista .- zaptivni p1i:micni
prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila, dotelmu se
navrtke (7), time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5), taka da ani jace. nalegnu'
uz klip 0). Znacajna prednost ove k.onstrukcije jc u tome sto sc ventil, za vrijeme poprayke,
n05no' zamjene zaptivnih prstenova, ne mora skidati. sa cjevovoda. .
6.2.2. Zasllni
LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii, nema
naglih skretanja fluida kao kod ventila. Pogodni su za cjevovode sa velikom koli-
Cinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Otvaranje i zatvaranjc
zasuna moze sc izvrsiti postepcno, 8to je od vclike va7;nostl, naroCito. kod velikih
cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1)
tj. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110-
vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_
Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6.16. su:' kliCiste (1), 'poklopac (2), ploeG
(.3). zaptivni jlrstcnovi (4), Yrcte110 (5), toeak (6), Clementi Za Zfll,tiyunje i
vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).
81. 6.16. ZaSUtl
6.2.3. Priklopci (zaklopci)
Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. Upotrebljavaju
se uglavnom pri niskim prit!scima, kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Dijele
se, na priklopce za prigusivanje j odbojne. prildopce. '
267
Kod priklopca za prigusivanje (s1. 6.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje
osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.
Odbojni priklopac (sL 6.17.) sastoji se od kudsta (1), poklopca (2) i zatvarac. (3),
koji se izraduju od sivog liva. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi
mesirig, bronza) iii nemetalni (koza ili guma), sto zavisi od vrste fluida
i temperature. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija- se automatski, pod uticajem
razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje
treba sprijeCiti povratno strujanje (npr., izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod
tekuCinc). .
S1. 6.1,1. Odbo;ni priklopac
6.2.4. Slavine
Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i
nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. 6.18)
sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2), koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okre-
tanjem cepa podduva otvor cepa SU_ otvorom
cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje, odnosno zatvaranje
protoka. Nepropustljivost se postize finom
clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz
kueistc pomocu navrtkc. Da se navrtka ne bi u
radu oelvftala, stablo vijka- pri kraju cepa, na dijeiu
gdjc sc nalazi podmetac, im,u cetvfVJst -oblik tako
da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i
Cep0i1.1.
KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1,
mcsinga i s1., a cep ad sivog Iiva, mesinga iii
bronze. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc,
ali se pri okretanju javlja kli.zanje, usljed
ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'"
njcne zaptivosti.
Kod kuglastih slavina (s1. 6.19.) zutvarai:: iina ohHk
SL 6.18. Slavin.. kuglc sa proluznim okruglim otvororn. Kuglustu 81:>.-
cama vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira
268
< sa prJkljucni.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" ,
ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.0). ' tsta sa
D Stl. ug.radeni: kugla telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . -" "
kugla (4), oditojni prstenoyi (5), spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .. ko)e
(6), vretenb za okretanje kugle (7), kqje obostrano zaptiveuosa strana
p,ritcZu navrtkom (9)._Pritezanjem kumta slavine',SY9rnirQ. (8) ,ko)! se
fonskih prstenova, Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Kugla se Be, tele-
ugao od 90", a tacan, polozai ,otvora kugle je, odreden gl;anicnicima. " ,/, pre}::o ::retena,
Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova, s obzirom--d_a je trenje
. teldonskim se Za PNtic; un
DemoIltaia,rddl Clscenja,ih 'l;amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova smjera.
nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. POStlze?e ledrtostav-
- - _ ' - - _ -- _ -,',-,', - VIne-prema gore.
Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili U nus .
goinvest", Sarajevo, o,Prvu Baric i Tvornicg. parnih koti0Y,a,'_Z!agreb. ,C!) zeu1.1j,i su ,}Ener:'
S1. 6.19. :Kuglasta slavit;la
6.3. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE
Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.e u kao standlrd'·, ..' t-- ,-.'
. d' Z· . h ") . d 1 ..... '- '- Lo\< 1m go ,,)\ 1
prOlZvo 1. Qog tOg1, u te Ule (QJ ' ,Eum::ntaclJl CIJevne voj,)Ve' (v" .1· •
1 ..' " 1)" 1 . , l - 'k I. I, ce_n-
tru
1
.llo 1 : :hC llllJC pr
1
sa presjecinn: :00---'
vo Jll0 Jc<pn -az::lt11 _ S lcmJ.ts Z11 ::.:aJl su _ .lU U JUS ,C.Jl.030.
Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima, sestarom; -sablonim
c
.·il' - ,,' '-. I'
1'·,· i-' V " d bi" . k - 1 ¥. a Ipros_oru ......,
no, UOl)lcaJenom ve lCJuom 1 C JlUom u sva 'om po ... ozaJu.,. -"
U tabeli 6.2., dati su simboli .za djevi i pdhor. leoti se, -l1ajcesce
u praksi.

Tabela 6.2.
Simboli za cijevi i pribor
Simbol Znacenje Simbol
i
Znocenje
-------
cijev
[;k.:J
r:kJ
·ci
venti/" ,
I I obod
,
t:l1
,
( nogJavok c ijftV;
,
zosun
!
I
provougoona rocvo
[;:.a::j
Ltfl
i slayino
.L
I
c'\ /{O$O: racva
,

,
priklopac
!----'i
spojnica
I
J;
r"
+
I
ukrsiljah

YroW sigurnosni
I
(

! rt.'dukciani ventii
holjena
1
B
venti! 'sisurnosti
zo cije'l
I
\::>i V
rf.'duktor odv(!jai! vade
S1
.

odvojac utljo
iona
Clftl!

[onae
0
usisna itorpo
c;;djJ
parornjflr iIi
vodomjer
.
ventit
koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno
r b)
Sl. 6.20. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz, bl shcmatski prikaz
270
.
:
<;:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom pa se
sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji; pri tom se cijevi
koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. Ponekad se, radi Dolie
preglednosti, cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. '
Na s1. 6.20. dat je uprose,cni i shematsJd prika:;:: jednog c:ijevnog -,"'oda.
Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU
J
a to'
su: t\lean .polozaj pojedinih elemenata, zatim precl1ik cijevi -i, eventualno, gla\'ne
dimenzije elemenata (sl. 6.21). •
Na s1. 6.22, dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea--
ka T-55. . .
____ _____

IJ ,!m
Sl. 6.21. Prinije!' koth'an;a cijcvnog voda
,. ,
,.
IZ 11
llZO l.E(i£NDA:
_ rot< (;ORfVA -_ Wi( (;O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY,o,C'-;
_ TOI( GOM"A I YA70lJ#A
_OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.C -- rOI( V,A,;;PUNA
SI. 6.22. Shematski prikaz uredaja. za napajanjc gorivom lla tenku T
J - prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 - hocni rezel"voari za gorivo; 3 - otvor Zll nalivanjc prednjcg.
rezervoaraj 4 - otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata; 5 -- ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe
visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo; 6 - spoljni rczervoari za gorivo; 7 .- deo srednjcg
rezervoara za spoj SD almosferom; 8 .. - otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara; 9 - pumpa Tisokog
pritiska za gorivo; 10 - pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(;seTDA; 11 - cijev 2a
dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse; 12 -- pumpa n,iskog pritisku 2a gorivo; 13 - sa-
kupljac viska gorivu; 14 - sTednji rezcrvoar za gorivo; 15 - grubi preCistac za goriv(); 16 -.
jac; 17 - djcvi za spoj sa atmosferom; 18 - cijev Za ispuf.tanje vazduha iz purnpe Yis(,kog priliska
i finog precistaca za gorivo; .19 -0-- djev za zagrijavanje goriva; 20·- razvodna slavlna za
gorivo; 21 - rucna pumpa za gorivo; 22 ._. otocni ventili rczervoara za gorivo
27l.
Uredaj Z3. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1. 6.22) _saCinjavaju: prednji
dva bocna xezervoaru, srcdnji re7;ervoa,r, tri spoljna rezei'voara, pumpa
visokog pririska, grubi prccistac goriva, fini precJstac gnriva, ruc.na pumpa z.a
gorivo, l'azvodna slavina, pumpa niskog pHtiska, rezervoar za slivanje goriva, ven-
til za ispustanje vazduha iz pWl1.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.
Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. U rezer-
voaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Radl
zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.
Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela, iza prednjeg
rezervoara. Postole dva boena rezervoara - desni i' lijevi.
Srednji rezei'\'oar ,sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp.e ploce. Spojcn je
sa lijevim bocnim rezervoarom i s.a spoljnim rezcrvoarOffi.
Spoljni rezervoari smje.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Ima ih tri,
a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.
.PITANJA
1. Sta su cijevi a 1;ta
L-. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn,os?
3. Koji matcrijuE se zu i<::rudu dje-vi?
4. ,Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u, a gdje cijcvi od edika?
5. ',Sla su priruunice a sta nao;lavci?
6. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi?
7. Stu till cijcvlll,ekmcl1ii?
8. i'labroj na,:ine spajun:ju cijcyi?
9. SUI. su cijenu zatvaraci i klko se dijek?
10. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca.
1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode?
12. Kako se vdi uproiiceno, a kuko shemursko prikazil.'unjc cijevnih vodova?
272
LITERATURA
1. Bartos, }. i dr.: Ca.sti strojo\' II i III Bratislava, 1972.
2. Baturin, A. T. i dr.: Detali masin, Moskva, 1971-
3. Blagojevic, D.: Masinski clementi, Sarajevo, 1974,
4. Drapil\ S.: Masinski elementi s konstrukcijama, Sarajevo, 1977.
5. Drapic_, S.: Masillski dementi s konstrukcijamu, Sarajevo, i97t .
6. Decker, K. H.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg, rvi.iinchcnJ 19-73.
7. Frischherz,-Domayer: Ivtaschincneiemente, Mtinchen, 1957.
8. Rercigonja, E.:, 'Strojni dementi Zagreb, 198.2.
9. Ivanovic, M., Srojanovic, M.: Kotrljajni idc.ji, Beograd, 1966.
10. J.: Rcduktori. Privredni pregled. Beograd.
] 1. Koludrovic, C.: Tehnicko crtanje ,u slid. Rijeka, 196G,
120 Kraut, D.: Strojarski priru(;,nlk. ,Zagreb, _1982.
13. Mosusov, B.: Masinski clementi I i II, Beograd, 1968.
14. Movin" Goljciker: Detali masin, Lenjingrad, 1971.
15. Niemann, G.: 1.'i.aschienenclemente I i II, Berlin, 1965.
1 G. NiciporCik, S. N. i dr.: Detall masin,v primerah i zadacall, i\1.insk, 1981.
17, Obcrsmit, E.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973.
] S. Sckulic, B.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole, I
Beograd, 1966. '
19. Sekulic, B.: Elementi strojeva III, Rijeka, 1971.
20. Zoe, A.: Masi.nski clementi, Beograd, 1969.
21.. Sojic, P.: Masinsld clementi, Beograd, 1968.
22. Trbojevic, M. i dr,: Re'duktori, Naucna knjiga, Beograd, 1977.
23. Vitus, D., Trboicvic, M.: Masinski elementi I, II i III, Beograd, 1978.
24. Volkov) V.: Etementi lll11SJ.nu i i II, Saraievo. 1969.
25. Veriga, S.: Masinski clementi, Beograd, 1972.
JUS, kaw.lozi i pl'Ospckti fabrika, izdanja SSNO
273
SADRZAj
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE .............. .
1.2. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA
1.3. STANDARD I I STANDARD,IZACIJA
1.3:1. Potreba za standardizacijom i sistem standarda
1.3.2. Redovi standardnih brojcYa
1.3.3. Primjena standard nih brojeva.
1.4. TOLERANCI]E .......... .
1.401. Osnovni pojmovi i definkijc
1.4.2. ISO-sistem tolerancija
1.4.3. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija
1.4.<1. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine
I A.S. Vrste nalijeganja ........... .
lA.G. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja
1.4.7. Izbor toicrancija i nalijcganja ...
£-. ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE)
2,1. ZAKOVANI SPOJEVI
2.1.
2.1.1. Zakovice (zaklvd)
2.1.2. Materija! za zakovice
2.1.3. Vrste zukovanih spojcva
2.1.4. Postupci zakivanja
ZAVARENI SPOJEVI
2.2.1. Osobine zavarenih konstrukcija
2.2.2. Oblici zavarenih spojeva
2.2.3. Prilmzivanje i kotiranje varova
2.2.4. Priprema limovu za zavarivanjc
2.2.5. ObJi,kovanje zavarenih konstrukcija
2,2.6. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva
2.3. LEMLJENI SPOJEV1
2.4. LIjEPLjENI SPOjEVI
2.5. KLINOVI I CIVIJE
2.5,;1. Uzduini klinovi
i kvalitet zavara
2.5.1.1. Uzduzni klinnvi sa nagibom ......... .
2.5.1.2. Uzduini klinovi bez nagiba (pera)
2.5.1.3. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova
2.5.1.4. OzIijebljeni i poligonalni spojevi ..................... ,'"
Strana
5
5
6
6
6
8
10
12
13
16
28
29
30
32
32
42
42
42
45
45
48
50
50
51
51
53
54
56
59
61
63
63
64
67
70
fj)
27,
2.5.2. Poprccni klinovi ......... ,
2.5.3. Civije (zatici)
2:6. VIJCI (ZAVRTNJI)
2.6,,1. Postanak zavojnice i navoja
2.6.2. Osnovnc veliCine navoja
'2.6.3. Vrste navoja
2.6.3,1. MetriCki na\'oj
2.4.3.2. Vitvortov (Witworth) navoj
2.6.3.4, Trapezni nuvoj
2.6.3.5. Kosi (testerasti) navoj
2.6.3.6. Obli 11avoj
2.6.4. Oznutavunje navoja
2.6.5.
2.6,6.
2.6.7.
Konsv:uktivni obEd vijaka
Navrtke . " .. '
1vlaterijal i oznacavanje vijaka i !1avrtki
2.6.8. Navojni spojevi i navojni prenosnici
2.6.9. Pudloznc ploCice
2.6.10. Osigurank l1uvojnih spojeva
2.6.11. Kljuccvi i odvrtaci
2.6.12. Proracun vijaka
2.6.13. Kontrola izrade navo.b
2.7. OPRGGE ..
2.7,1.
2.7.2.
Hamjc-nu opruga
Vrste opruga .
2.7.2.1. Heksione opruge.
2.7.2.2. Torzione upruge
2.7.2.3. Prstenaste opruge
2.7.3. Materijali za oprugc.
2.7.4. Karak.teristiku i rad oprugc
2.7.5. Proracun fleksionih opruga
2.7.6. Pn)racun zavojnc opruge.
2.7.7. Gumeni jastu':lci
3. ELEMENTI -ZA KRUZNO KRETANJE ..
3.1. OSOVINE
3.2. OSOVINICE (SVORNJACI)
3.2.1. Osigurimje osovinicu.
3.2.2. Promcull osodnica
3.3. VRATlLA
3.4. RUKAVe!..
3.4.1. Vrste rukavaca
3.4.2. Proractm" radijalnih rukavaca
3.4.3. Proracull aksijalnih ruk:lVw.;a
3.5. LEZISTA (LEZAjEVI)
276
3.5.1. Klizl1ft leziSta
3.5.1.1. Konstrukcija rudijalnih Idista
3.5.1.2. Konstrukcija aksijalnih Idista
3.5.1.3. Podmazivanjc kliznih ldista
. . . . . . . ! . . .
72
7.3
7.6
76
7.8
79
79
80
83
85
87
88
89
96
100
101
103
104
107
ill
114
116
116
! !6
116
117
119
1 i9
l20
12(}
J24
125
127
127
129
130
i31
133
138
138
139
143
145
145
145
152
153
3.5.1'.4. Maziva
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
3.5.2. Kotrljajuca IdiSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobine
3.5.2.2. Tipovi kotrljajuCih le.zista
3.5.2.3. Oznacavanje kotrljajuCih leia;a.
3.5.2.4. Ugradnja letaja 1 uletiStenje vratila ............. .
3.5.2.5. Postavljanjc, skidallje j odrZavanje kotrijaju6h lezaju
3.5.2.6. Izbor kotrljajuCih leiiSta ...... , '" ........ , ..
3.5.2.7. Ostecenja kC!u}iajnih letaja ...................... .
3.5.2.8. Podmazival1je kotrljajuCih lezista .............. .
3.5.2,9. Zaptivanje kotrijajuCih !eiisla ............ .
3.6. Sl'OJNICE (SPOJ!CE)
3.6.1. Krute spojnice
3.6.2. Dilatacione spojnice
3.6.3. Elasticne spojnicc
3.6.4. Zglavkuste spojnice
3.6.5. Iskljucne spojnice
3.6.6. Ukljlitno-isk!jucne spojnicc.
'3.6.7. Spojnice sa daljinskim l.lpravljanjem
3.6.H. Specijaine Spojl1icc ........ .
3.6.9. Hidrodinamicke (rurbohidraulicke) spojnicc
4. ELE1viENTI ZA PlZENOS Kl{ETA.NJA
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA. .
4.2. FRll(CI0l"-JI TOCKOVI
4:"2.1. Princip, tada i podjda frikcionill prenosnika
(PRENOSNICI)
4.2.2. lo'rikcioni prcnosnici za stalan prcnosni odnos ........ .
4.2.3. Frikcioni tockovi zu prornjenljiv prenosnl odnos (varijatori) . ' ..
4.3. PRENOS
4.3.1. Opsti pojmovio d.efinicijc i podjela
4.3.2. Glavna obilje1ju zll-pcanika
4.3.3. Osnmrno pravilo sprezanja zllbaca zup':anik.a
4.3.4. Oblici profila zUbaca . " .. " ........ .
4.3.5. Slandar'dni_ profil za 'cilindricnc zupcauikc .. : .
4.3.6. Cilindricni zupcanici sa zupcima ...
4.3.7. Jcdnostruki i YiSestruki prenosi
4.3.8. Ak'tlvnu duiina dodirnice, dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja
4.3.9. ,Zupcanid sa l11alim brojem zubaca
4.3.10. Cilindricni zupcanici kosim:,'zupcima ...... .
4.3.11. Materijal za zup¢anike
4.3.12< Sile na zupcu cilirlaricnih zupcanik::! .i optere.cenja vr<llila
4.3.13. K.onicni zupcanici
4.3.14. Cilindricni zuvojni L:upcanici
4.3.15. PliZui parovi
4.3.16. KonstruktivIli oblici zupeanika
4.3.17. Konttola zupcauika .......... .
4.4. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl.. . . ......... .
4.4.1. Princip rada., osobine i podjela
4.4.2. Ma1.erijal i dimenzijc remcno\'a
155
156
159'
159
160
163
165
166 .
167
176
176
177
1)8
179
182
183
184
185
186
188
189
191
193
193
195
195
196
19B
201
201
204
205
206
208
210
213
214
215
217
219
220
222
226
226
228
230
232
232
234
6
-----
4.4.3. Remenice (kaisnici)
4.4.4. NaCini spajanja i zatezanja remenova
4.5. LANCASTI PRENOSNICI ..... .
4.5.1. Princip rada i osobine
4.5.2. Vrste ianaca za prenos
4.5.3. Lancanici ..
4.5. U2ETNI PRENOS (PRENOS U2ETOM)
5. REDUKTORI
5.1. ZADATAK J PODJELA
5.2. OSNOVNE KONSTRUKCIJE I KINEMATSKE SHEME REDUKTORA
5.3. PLANETARNI- REDUKTORI ............ .
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
.6.1> CI)llVI
6.1.1. Vrste djevi ..
6.1.2. Matcrija1 i primjena djevi ..
6.L3. Spajunje eijeyj
6.1.4. Kompcn7.acionc i savitljive cijevi.
6,1.5. Zaptivauk i izolacija' cijevuih vodoyu
6.2. CIJEVNI ZATVAH.ACI ...
6.2.1. Veutili
6.2.2. Zasuni
6.2,3. Priklopci (zaklopci)
6.2.4. Slavine (pipci)
6.3. CIJEVNI VODOVI. I SHEl",lATSKO' PRIKAZIVANJE
237
239
241
241
242
245
246
249
249
251
255
255
258
258
258 -
259
26)
262
262
264
265
267
267
268
269
-:. ,'- 4<
.'

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC

Recenzenti _ _ _ , . f ' _" , DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __ EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" Energojnve~t -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm' Zvo-rni~

Lektot

MILA MALJUKANOV1G

PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznavanjcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd radnika u neposrednoj proizvodnji~ posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o projesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u proizvodl~ii iii eksploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova. ,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £--kvalitetnije obav(jati svoje zadatke £, istovl'cmeno, ul1~jeStO' pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £ racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa, --ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ elementi~ u OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije, crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim maJ~'nsk£m d{'jelom iii sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog poglavlja data su kontl'oina pita?~ia, a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe, Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'brojnom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbem'ha, Autor

Naslovna ~trana MUSA REHIC

llustratori BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC

Tchni~ki

urcdnik

MILORAD BAlIIC

Rorektor BRANISLAVA VARICAK

Izdai~

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i na~tavna sredstva, SlIrajcI!()

Za -i;!:dava(;a

SAVO ZIROJEVIC.

Tirai: 10000 pcimiera~a

Stllihpa: "MINERVA"; lzdava~ka~!Hamparska radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska dcJatno~t, Suboticu

Z3 stll1npariju LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.

Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i He-~cegovineudibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,

od,o_b~io

je

i~davanje

i,upotrebu ovog

1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene. Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - elemenata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik, veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" zupcari~ci- itd.). ,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonskll osovina i tocak, tocak i bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom). Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. U pra\ri!u svaki masinski elelUent'vr~l odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju . i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j din~cnzije. S obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih demenata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi manju zavisnost od kooperanata. Elementi svake'masine medusobno su sjedi I1 jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epohetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharpzama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, ctizalic~, pumpe i s1.). Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer osnovne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama 5

privrede obavljaju masine.Elektrotehnika i elektroindustrija" 7 ."ni aparati i proizvodi precizne mehanike. p'ravila tehnickog crtanj~.ine. spojnice i Iezista). koljenasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem. iii wicionabie standardc.3. -Oni definisu kvalitet proiZvdda~ climenzije. u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo8tatku takvih preporuka ~ standardi drugih ze111alja' i naucna dostig~uca. s11101a. ' . koturovi kod dizaIica i s1.. gumc. laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova. -.e. dijele na: clemente za ""bajanjc (zabn'icc. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- l~l. materijala i 81. Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska industrija~ Tekstilna industrija. Sumar. S'vaka industrijski -razvijena zeml."godin. \:r~J medunarodna organizacija Za standardizaciju -~ ISO. obIik. . vij~j i opruge). leZ'ist:>" opruge i 51. jednostavnije i jeftinije proizvodnje. Grana L Masino gradnja i metalna industrija Grana M Grana N .:stvo. tezinu) pakovanje.:atila. tehnicke mehanike) otpornosti materijalu. Metaiurgij'a i tehnologija prerade metal~. (International StandardIzIng Organis. vratila. drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l.a m. prcma namjcni.asi'nskih e!emcnata .. Idipni prstenovi. Grana H Hemijska industrija~ A Jat j pribor" Grana K. klinovi. Time.avisuo od njihovc namjene (npr. Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike.clemente z'a provode.. Do danas Sll doneseni mnogi ~tand~rdl ~z 8vih grana pI'ivrede. Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu. Civijc.araCi). Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda Grana A Grana B Grana C Grana D Grana -E Grana F Grana G Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata.ogovotom i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca.lno:'a bItl. Nagli poslijcratni razvoj ind. Ovaj ud7. Svaki jugos]ovenski standard. naucne.'stati u clvije 'osnovne grupe: a) opsta grupa masinskih elcmenata -. dohosi i. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine ~l1asirie konstruisati gotovo iskljucivo od standardnih dijelova. nacin isporuke proizvodir itd.e u: nasoj zeml. ! Grane stangardi7:acije sri: l. Nasa zemlJa Je. skraCivan. -. Standarcli su propisi ko)i omogucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju.i poene sa stahdardizacijom. Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u 16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. Pri tome se koriste. ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna.ustrije u nas uslovio je da se od 1952.. Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.. dok je u -fazi prijedlog~.dementi koji su k~ral.~je teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja drugih privrednih grana. masina' i s1. prirodnih i vj'estackih plas-ticnih masa i kosriju.. zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja ' posebna paznjai Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko'-materijalnim sredstvima INA. tehnologije materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu. Uvodenje stan~ darda (standardizaci. upotrijebiti i.STANDARDI T STANDARDIZACljA 3. potrosaca. Proizvodi pteradc kozc. navrtke) osovine.to su masinski clementi koji su zajednieki za masine raznih tipova~ nC7. celicl1(:l u~ad.i unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll). postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi (fabric~i) standardi. i omogucavanja :raclOnal~l!e prC:1zvodnje.teristicni za neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr.ation)) donosenjem med. zupeanid) remenski. Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjenljivosti dijelova. vijci.avnu diskuslju.unarodnih preporuka.2.e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat us~1adlvar:Ja potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnzvodaca i 1'otr08aea).)mske aktivnosti.) i b) posebna' grtlp. Cinjcni~a da se masinski elementi pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost da sc oni proizvode serijski i musovno. MjeJ.. l?ridino' kretan/c (osovine. stavlJcn n3 . klipnjace.1. Posebno ce biti korisno uociti aplikacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima saradnje sa JNA. osovinice. Pored nacionalnih. saob:racaju itd. uglja i nafte. sto' znaCi da se dijelovi)e~ne maslne mogu.a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji) metalurgiji.. 'rudarstvu) gradevinarstvu.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc. Uskladivan. Radi lakse zamjene dijelova.voda.a donosi _drZa'.e nacionaltiih standarda pojedinih ddava. Y. poboljsavanje kvaIiteta. rehnoloske i ekon. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno angazovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Standardiiacija pruza visestruke prednosti: uvod~nje masoyne.nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe. se pojednostavlj!lie .()gU sc w. proizvodnje. kuke. trgovaca'i nosilaca naucne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi.za drugu Osnovni i opsti Stalldardi~ Rudarstvo i prerada ininerala. masinu. lancani i uzetni prenos) i .a l:a polju intelektualne.clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi. ~~ opst~m tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda.). klipovi.Q.~ elemente sa. bolje' iskoristavanje investicija. .

odn. brojeve 375. 2 5~ 42' 38" Propisi za zaoblJenJa.).ijeva kad mjera ne ~ozc biti standardna jer proistice u vidu. zatim brojeve 6. d ! =_ 100 mm. :n. Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova.~6" ug~o po- .16.jeva Propisi za konusf £ nagibc.15 ko.b. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama. nagib je dovoljna obiljeziti ~amo brojnim odnosom.ll_ tab eli. l. sa vise Clanova i maniom razlik6m h1euu rijima.. brzine. ' Povl'sina nagrluta sarnO S i.' a cije m. vri. Postoji . koli~nika. 1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.. cijen1ih zatvaraea i sl. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.apbljenja predstavljene su. razlike. finijih redova.': 25' . dozyoljena naprezanja. razliku iZlUedu d~a -sllsjedria cIuua.dnc brojeve treba razumno. 160. cline se znatno povecava izddljivost masinskill dijelova (s1. ili proracunom. a ha duzini {za razliku D . Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill. Phd konusom se ppdrazumijeva. -c) Osmwni red R40 sadri!.' "'" ~. tezine. Prim.a~'edenc 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe. kon.. Ako ~e usvoji n = 3.. ali su yeci trosk. Propisani poluprechid :LuobljenJa j rum Q. pored ostalih.ko~o~~j~ka itd. 0. NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pOtrosnju materijala.k L k Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k m~ precnik mijenja -za 1 mm. U tabeli 1. I. I.2. ugao konma 7" 11. 'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).. slu.2.edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom '(sL I.. D 60 111m. :upr.002) su: duzinske mjere.).2. . povrsine.1. 0- 40 111l1l. presjeci.AO.15.gubitak materijala. zapremine. 100. 2.. bolk kori8tenjc masinu ~ sniZcnje troskova za. Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.' nazivom .a novcane vrijednosti i s1. ~ "' 3. b) LudoU<".e uporreblja\'aju za ffijcrenje rnase.odnos (s1. obim i povrsina toga kl'UgH bice takode sla!1dardni broj.e dan "dova 1'10. bw. za: jednoobraznoiku.'a~' m'asini . a) O~novni red RlO sadrzi. Primjeri I (j)~d) .a): _ID NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema JUS A. R20 i R40. sile. la).'.~'D .i.jere nisu iz Teda . 125. zbog_ veceg broja uiata i mj~rnih instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove proizvode. Primjenorn.c<.\ urvrduje slobodnim i:Zborom. hrojevi okretaja. npr. 11 niz ve1iCilla koje su se odomacile u.3. korijena'i s1. 750~ 1500 i 3000 koji se primjenjuju za brojeve oktctaja elekttomotora.ovi.25.1.uiat.agiba (b) Standar. brojeve 0. 1.0.cj~a\' ::'htpomene uz labelu 1. dobavne koljcine. b. 1. 1 . brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl. Izracunati kUnus... manji je . Rjdenj. 2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti.s. nag-ib.tandardnih brojeva (neki precnici kotrIjajucih Jez~ja inavoia~ sirina zeJje~nicJ. : 5 oeita ~e: nagib : 10.25. a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro). J : 60. kritiCki i postupno kor. 4(). medu:tim. z.)konus" i navedenim Od110S(}ill. Tabela 1.3. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik.3.u 3. po "..14 bli"k fe.c konusa (a) i n. 5 i JQ koji. standard pokrivaju potr~bu 10 .3 za konus ddavanja alam l.d mm.ednG"ti.erenja itd. 1ma.istiti.: II wbel" 1.ju obodnih br:r. bro. ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi. standaidnih mjera.ena staitdardnih bro.e). snage.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:. ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma. intervali m. L '=0 I . 0. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje piramid.zivlle pritiske. 5. zbira.10.200 i 250 koji se uzimaju za na. pored o5talih.tih. Propisane vrijednosti poluprecnika z. "Cf. mjerne instrumenre i obrtna sredstva.ina. po:cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. upotrebi j koje kao. SL L Obiljezavan.5. 1": rt.

4.e rijesilo sve~ jer· su se pojavili problemi pri razinjeni proizvoda izfnedu zemal.. vrijednosL 3) Ugao podesavanja alata nu masini je PITANJA 1) Stu nazivamo ma§inskim elementom? 2) ~ta obuhvataiu masinski elementi kao no..s ciljem postizanja odredenih naIijegania. P'ri razmatranju tolerancija. Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama..(111.52--::!2.072) I' Ugao II ~onus -.u radijalnom smjeru.:~24-T~: i~ .~ 1-: _ i:~~~I~::~~:i}:::I= :~' i_ (1 .'~9 (1'.I __ 25' l~i 1_1' _'_'_]_~ ____ :. 11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa. i-.:(i'~~~!l I --l. 2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I 2 trcha da iroaju standardm.~znut:ra izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. nazivne mjere. Sklapanje tih· dijelova mciguce je sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim granicilma. 30~ -:-. Predstavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se sa ). 3).ucna disciplina? 3) Sta su m-ehanizmi.1.). . a njen prccnik . 1. izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Propisi za konuse i nagibe -·~O~:-"" I ___ '~_~ Nagib I l:n ! I .111:20 :1~~::::~1. . 1.:. Mjeren. mjernih i l1strumenata i s1.~:_~~~_')_i ~(110. 6) Sta sc postize standardizacijom? 7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi? 8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva. 1.elova nuZno je zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'12 81. provrt) i oznacava se sa p.~J__.i' I 0'3~CI~~_!I __ -.--. Osim toga.:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem mjera prilikom sklapanja dijclova. I 1(36. Sla su podeSeni broj'evi? ]0).a. fia scrijskom i masovnom proizvodnjom.¥:O -=:-.A' '...204)1 (75') 1"1'0 I 1120 15'43'30": !_-'--'0.Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja. 1.~~·~.:L.e spoljnib mjera Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc. Osnovni pojmovi i dcfinicije.3.~. jer bi se time poremetio neprekidlli Ianac proizvodnjc . ' Zbog tog!! su industrijski razvij~ne zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi tzv.41o~ 58~':6~._~~ __ . a sta maSine? 4) Sta je masinski sklop.)]. a sta masinska grup'a? 5) Objasni opstu'i posebou' grupu ma~inskih elemenata.prcdmeta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a. L~_'. zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja. radniku je data mogucnost da zadovolji konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela.__ .3.'L~~_I Q..Tabela 1.:~~~5-i 1:40 malIla odstupanja ad .medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern. Zbog toga je .izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1.zeIjenih mjera prilikom izrade komada.mjera. " 2 1.uzepja i nagiha._l. ne moz~' dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno.d". ovim se ni. Savremena industri. 9) Oblasnlti pojmove: osnovni red.. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu tacnQst mjere..578_1 __ ~~J kOn:~~.866 (1. potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di.i11o. prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine mjernog alata spolja ._.a sa razliCitim sisteniima"odstupanja./Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu sklapaju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama.-: ~~~gib (1 --'[-- Uga~"- 19. Preds~avnlk unutrasn)lh m}era u standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor. izbjegavati. po mogucnosti.289_I~I~.1. kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata.500)'1 : __1:J..-1. pri montazi. Jugoslaveriski standardi za tolerancije duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci.44) i (14') __i j I I __ ~1(13. 1: O.---" I :~_~1'52:~_ Napomenc uz tabelu t.~I:::Y-:~-_ -F ___ .1__-~.u duZinsku mjeru~ koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja. Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja. Na primjer> osovinu mozemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru.2).~________~O~~::" (1 14. TOLERANCIJE U vrijeme zanatske proi._III_--'_'_5__ '_'.::-(116)-1~:::(1 32)--:::. 1) Vrijcdllostj u zagradama treba.a. 1. poznat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija.:. Spoljne i unutrasnje mjere.1.~)--I ".lata nala~e .5~.).4.--__ ~~ _____ . Medutim. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumijevaju se one duzinske mjere precimeta.652). . pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10 ko. 13 .

1. d g ) jc najveca dozvolJcna mjera. 'J' = d'g' -' d~~. = D.ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje. d..:. I 5 "' . c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.. ad)' Hi. gornje. Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. Prinljeri definisanih spoljnih. U sirem smiSlu. odstupan.netachost izraq. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .. .~e u crteze i ostalu tehniCku dokumentadju. "gornje" odst~panje 'je alge-' barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ._ donje i... a izraz "rupa') za svc unutrasnje mjere.-pIus nazivne mjere.<1 sve spoljne mjere.. d.81.cijska 'polja' dcidiniju ~ imltu lini)u. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a . mjera manja od_ naiiv~e nljere:. a sa minus ( .toleranc~jskih pol. 3.-~•. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa.osovinc ~ ~nialim slovima.. love lUJcre swlric nctacnost mjerenja.3.mjer<. razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re: 5. krate. odn. i\1oze biti nazivno.-' D~ -odll.f I. G 8.j.3.15 14 ..2.granitna mjera (Dg)_. 1. N---'>-j J t -. "donje odstupanje" je alge:" barska razlika izm.oznacava dozvoljenu.::: Ag = D" -.D. ( +) ako je graniCna mjera vec-a od Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. ---+.p odn.. aa -= d~ .~ U zavisnosti od funkcije m.odn.. OSOV/fi/. odn. 1. Tolerancija CT) je. stvarno o~tupanje. 6 SI.=-d[!-~ d. dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izradc-nag komada.""--.>. 6. Nazivno odstupanje 'jc' razlik~ T = Du ~ D. Mjerenje unutrasn. -= ds - Srvarno odstupanje CA. M)ere: spoljne (S). b) i e) tolerau.Izraz "osovina" vazi 7. ag . aq) ili l .graniCne mjere i nazivne mjere.. izmeau. krace. upisuje . uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su ~lla crtezu masinskog dijela IlU 51. (81. Nazlvna mjera CD. Sl. Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze l1l~ati stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim.swpan}e (Ad.mjerc j-llazivne injerc_: A~ =~Dd . 1. Gornja. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao osnova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene mjere (N). N .a: a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:. Stvarna HAjeru (D". I)onja granicna mjera (D.tacka __ erta. 1.ih mjera l\1. unutrasnje neodrcdcne (N) . odn. . Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. . odn. tolerandja .a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia polozaja . Gramcne mjere.4). ukljucujuCi i greske pi·i mjcrenju~ 4..4. dd) je najmanja dozvoljena mJera. 2. odn. 5 Lt (e).e. odn. as) je'~~lgebarska razlika'izmedu stvarn'e mjere i nazivne ~ mjere: A.D.) ako je gran'iena ' .u~odn.edu dorij~ granicnc.. Donje nazivno Od.j ~ I .

donjc odstupanje ad = . Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl. tako da su obje granicne injere vece od nazivnc_mjere.nazivnom rnjerom. Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.+ 0.. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto. odnosno stepen tacnosti izradc. ti'toletancije iznose: _ 0.' .:1. 50.d ll = 50. Primjer 1: Za otvot O 5·0 + 0. pa se donhl.. 1. polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu liniju.g polja: prc.ganja.0. a donje (-). Polja J i K sijeku nuItu liniju. ISO-sistem toierancija Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema nultoj liniji.02 mm.04 mm.97 =. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju.linije. Polozaj polja oznacen je slovima abecede. dakle .5.06 =. za tolerancijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-). Hniji (donje ocistupanje jednako nuli). tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu.= D + Ag = + Ad = = T =: Dg .03 mm.06 mm.02) = 49. gornje odsrupanje ima predznak (+). a ne -ad polozaja tolcrancij~l\:.04 . iznad 6-10 nun.5). D Aa = .49. VeCi hrpjevJ o!.i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine ]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1. kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.nacavaju grublji kvalitct.03 gornje odstupanje a g = +. za istu nazivnu mjero.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do 3 150 nun (tabel" 1. iznad 400-500 mm '(tabela 1. . Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu vrijednost. 50. su na 2 do 3 manjt} podrucja. po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije. kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obrazuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE.0. r<'Z:aiitet wlemnqie izr~:?ava vcliCinu toleranciiskog poljti. tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+). Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta. 1.2. granicna mjera podudara sa. ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta. tako da je gornja granicna mjera veca.:::o uuli).vccu to1cranciju.06 pojedini elemen. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j. U grafickom prikazivanjl.0. a malim za osO\. 16 17 . HfJr. gornjim i donjirn odstupanjem. Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan.04 pojedini elementi to1erandje iznose: . D(I. K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila. gornja granicna mjcra d g = d -+ au = 50 + 0. 50 + (. u odnosu na nultu liniju.4.5). Ako se tolerancijsko polje nalazi iznad milte . POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini. precnik osovine sa tolerancijskim poljem "a" ima najmanju vrijednost.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje nazivnih mjera. Obrnuto. .0.0. a danja manja od nazivne mjere. .06 . za sva podrucja l1azivnih mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09. a sa ZC najmanju vrijednost.ine (s1.Da 50 + 0._ a sa "zc" najvetu vrijednost.4). Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu.49.7.a rupe ad A do G leze iznad nulte linije. donia granicna mjcra ' dd = d + ad = 50 + (-. Za'istu nazivnu mjeru. tolerancijsko poJje . zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne mjere.5).07 mm.ma nultoj liniji.97 mm.-. 1. Nazivne mjere iznad 500 do S1.06 mm. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova. Neka od ovih podrucja prosirem.0. Primjer 2: Za OSOViilU o 50 -! 0. Tolerancijska polja z.98 mm.03) = 49.04 = 5()~04 mm.08 mm. iznad 3-6 mm.0.tolerandja_ T = d g . ali obratan polozar Polja od "a" do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane. Polja M do ZC leze ispod uuIte linije. a ako se nalazi na nultoj-liniji.. j to velikim slovima za rripe.02 _ gamje odstupanje donjc odstupanje gornja granicna mjcra donja granicna mjera tolerancija Ag Dg = = .~h" dodiruje nultu liniju (gornje odstupanje jednal.98 = 0'.

- >: ~ ~'U-~ ~ L-~---.Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ".:. Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep).Ig ." 0 a ~ ~ '"q~.~ M ~ M ~ ~ 00 M N .-::::' ~ '<T'~? _ 0001 :-. ~ 0"0 0 .:::.---- ~.180) 39.C.....')lN B){UUZO i __ T = - 80 ...0... 1z tabele 1A. V': co <"'1 -< M <'I ..0 ... - N N 0 '" " ~ N N ~ ~ " c 10 W " 0. = donja graniba.dgovaraju gornjirn odstupanjima. onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad gornjeg odstupanja -CAd = Ag . . G gO P8. Odrc-diti toleranciju. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD... a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.0 80H9 zna'ci: precnik rupe 80 mm.-'-: : .~. 1z tabele 1."~_76/~m.. "..OO"-O'-<')<:I\MOOOO ~! 11-=-:·~0-.-----~--...-M'~~~_" ~I '1 8~ ~:~ i2!§ ~ ~I -_('.. N -i.'I ' . -. ~'----------------'~--------. . tr. : .~.00 . I ! -~. Analogno..------------...::~h 0 0 0 0 0o o o o 0-0 0 0 ' 00 ~ g g ------~~:~.Au = 80 Dd = D 80.910 111m.. .:. Zapolja od A do H osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima. Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do 500 rum.-!N-.- ~'I ... 080~8 . -'i H_H_~HHH~_~~HHHHHHH_ .Ad = 80 +. .. ..T = 46 lim.i i I~ fl .5) .."T). 80. ~ ~ f.l:)20 mrno 18 19 ..7... PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.80.0..~ =--~~ NZ£-= \C Q1---=------:·. I M ~ ....urn}.-.00.-"-. :r:: i ~jl' -H~N _ -:..::tJ::-'.-----. . gamjc odstupanje a g ""~ -.-----...-.. .---..( ...--..:.....su u tab eli 1. 1 j «'>'tJ.. ." Z!'U Z p:J. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra iz~ nad 30 do 50.~ S :---' -..- gotnje odsmpinje gornja grunicna mjera AI! Ad +- T = 30 + 46 ".. . tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9.- c... a~ . i 1.--. ocr "0.( D .7.\C~... ad = au -:.030 mill. ...g~~~sgggg'g ~ ~ 'V. M..'':'"'" 00 \0 ('-1 .<J'l ::2 N 0-:0 ~ -: s:0 . _ Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju.-.-::.~--."n-. .oc t-' . iznad 50 do 80."-~--.00 ~ . ~ ~ I--:~ ~--.ll1.tolcrandja sklopa 080H9je8. " " " " ~ " " " " '" '" " " g '" '" 00 .T-= i· n.\.§J H S ilii~g N"" 01 NM~~~~~~~~~~ii~ggggg """ b\ -.-I ~ ~ il M 'I 'I"<IT .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T.g -_. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5 u~lav­ nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice.180 ftm~ r~r~~~rrrrhrrbH~~Hrr . dg = d + au' = 40 +..t osnovne' tolenincije T = 100 pm. ....--...~ N 'C ~ 00. EJ~U!P..~-. iznad .:('i'<t\"'-....::: C '" g 00 i :. . nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O. tolerancije "i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA.076 = 'd ! Dg = D ... 1z tabc1e........ -. 0' ~i ~ .. '" '" ~ .:.. I ~ "l OS..-<..-~~~-oo~-"'-~-. .-j-.. Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m.0.--<('1".. " " ~ c ----.-<~<rlo\MOOOOOOO<:)O _.~ ~ ~ c.ua mjcra ad = af! ...-..---l-.-- I I 6' ~:: ~ ~ NM 00' ."" '-/ M. dor}ja granicrh'l -mjera +.4s'lrT + 0... 1. r:: t.~....6.j 15 Ifj~"d~. ~ .------..ID min ' Dm:£<._ \0 N .. _ M_' _M<"'1tnoo I . '" ~ ooo~N~"'~~"'~ig§iggg : : s...-..... donje odstupanje Ad ~ +-.076 mm.--~ 5 1-"'----'--~ -~~. pored nazivne mjere..l<"".._.1"... kvalitet tolerancije g. ---I-~~~"~'-'.::t t. PHmjer L Odrcditi tolcranciju~ na%ivna odstupanja i grullicne mje1'~ ~u rupu.--~. odn.~-._·. ----~- i-~. I I ~ ~ 0 ~ 0 ~ N ~ ~ ~ .-----. . a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju. donjc odstupimje gornj'a grani'.30. a osnovna odstupanja tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1. .'0' ~C'lc_r_..:...'" -<.~--~-=-:+. Tako npr...~. . a za polja od J do' ZC -gOl'njim odstupunjima.001 D [I'm].." I -'~-·······"·-'-·~--'''''-~~~~''C~--~-~-~-~···~-·-C .0...:....<noo'<t~f'. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50.. iil II.-..1 [.. 00 $. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podrucja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi: \ i'~ 0.--~ .-------.('1(>".~--~~---.50 do 80~ vrijednost osnovne_ lbierancije'. <:) 0 ' 0 ---.-----.. r-.' [mm] kao geometrijska sredina poc-etne mjere D min (mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih mjera..~ 0l <". ~.um_ .--:' j'gooo:I ._.80) = 39..~ I <:! 0 0 "--' i N"'<t\OOO01\Or"01~.8..}! '!'O. vdjedno:.1..a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku preina JUS M. -._.q-t-"""Wl:-.'~"i2.. To prakticno znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija.znaCi: precnik osovine 80 rum..- '" ~ ~ ~ N ~ 0 " " " " '" " " " " " '" " '" ~ 0 ~ ~ ~ Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0.-. ".-.. M en '" cc <I .:..·~-~ ~-~"--~---'·-·- I ] _. za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o..-< ~ ---. 1" ! 1-----trl 0 0 . za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. tolerancijsko~ polje "e".T. mjcra dd = d + ad = 40 --!-.-UBl.....- """"I:--O\'«)-oo<n'-O .~~..4.~J1... 0 0 '" ::.g::.100 = . odn.2...... onda se gonije odstupauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .---. Iz tabele 1. U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO....030 "" Primjcl' 2.--.urn..~ ~ ~ "--.---I -------_.AI. M '" -'" ._N _ _ _ _~N__'_<"'.jere iznad 500 do 3 150 mm za rupe i osovine date -. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6.. £ t1 --.. +. --5 \C " -~.":. oznacava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc.:.. ~ '<t . Broj jedinica toleranci.~--='--:-~-.OOO I O.-.~-. >-<-.

6. Osnovna odstup!..-.-i4(-=-~niij-L 1401 +460 I 120 +72 e43 l---~: 0 I . .1 ._-"~J ___ i I Za sve k<:alitete '11~~~d:.-_ " 50" -120 .8 440 500 i 700 1100 1750 4400 5000 4.-=--!... . 280 440 i f800 4400 7000 ..-7(iO -1-':.'I~g~-~~~~~~----~_~~~-I-" 50 65 I __~~_3~? _ .~~-~I--~-~. _.----------i Podruc)e n~:wlllh illJera 1=.'-1500[-.'. I 30 -~-~~"i-..~~fl=:~.. " 24" .~~' '450' .Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u .---.~~ !:-=.2 ----- I.6 ---~ " 1250)) J 600 195 230 310 500 ) I ! ! 780 1250 1500 1950 5000 7800 7.~~~}~~'"~~:~::f--~~.~.:·ltG.~ 1--~':'=:1~f:~~1~--:1 1~~~I-:~1~~lii~FI !. (JUS M.-'r--E~-T- EF --i'F.---..ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.=-:-:_8 I -I--~.-- II"-'~~-.--. 1000 _ 125{) 660 --- 1650 2600 3100 6600 6.4 --!-630 -" 800 -!---50 56 .1a J .3fbTI7i5:::-:H20 · . § ''-_100'.: 2.lj.-Sti Podmcjc m.=~"51j"~~:'-. 860 .~.1_-_- ! i I r-20 c.-L20i_c41il-::I. .~~ ~-- Doni~~~d.165 320 800 1250 2000 I 5. I 9-[--0-~I t:: IN __ __ II -H _._~~=I B_. 1 +260 cZOO I ~ B -:-145" +B5 ! 0- !=~=~t:~~~:::I·-l~~I:iii~J~mj i ------.6 .)~~.---i j 0 0 ' I .·V....._~.131) I --Ii-.=~~.~-'-l.0 2500.-l--l~~T~~~-'j-Il-)-r I I: I +290 I 150 -+-95 i :-.. -40-1. ---.!~~l~ ." -c-- .p~nje._.ii'l ~.'--'-50 (.! : 68 ---. 8600 11. }-135 . !. --400 -.~.:~. 1"..32 -1-40 .. .._~?_ i : +-340 I -d90 1+140 i ._-_-l ~ c -:~ -CD-'----13. 'i I _'~'_' _ 40_..~~~j~~~_. ! IT 11 ."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. .:.-''''''-----.------""--~------' . Art. "'--~I--r~U~=:1 l:~~~~=[~t_!~%='{" -.-II 115 I° I _ 0 -_-_-1 0 0 CJ .~.:\ Vrij"'G-lH.-62 .50 156-. .~" 560 2300 3000 4-200 - 5600 5.-----.Lfm (JUS /I.-~~J~.-.lIOO 1750 .--.121) in 630 11 14 -1- i5 2800 3200 16 i izmd SOG do .A1.:_ ~~~-_-__~_-~].·-'-"--"i-- ~---"-"----i--------"-'-'i- .1:3 T8'le.Al.:-~." 2500 370 600 700 .--.zlv -db mjen: mIl.-. . .---.-----'"---''' 14--~-" '18 24 "i :'..}~-i. (tlnl) za na:d.-.! ____ ! . ~a toleran~'ijsk~"~~. .0 !-900 i 1400 1050 i 800" tODO 36 260 42( . 5400 13500 nl6 -- 13)5 Oznaka h'Gliteta IT 8 IT 9 IT 10 1. ~ .1 CHW'I!l.. m·~t\~~I·~~~~-II-~i 16 "." 3150 330 540 1350 2100 i I' 3300 . -~:84~:J~~~!~ '1 __________ U30 " Odstupanja u tolel'll. 4 4 0 .--- 920 2100 3700 6000 9200 11000 9.6 -.~~=-~-T. ______ ~-[I~~~~~~).8 1600" 2000 lOGO.-!>li~II!ijl~~~~~~~.12 1__ 0 I I i 14 l--~-~--.~QJ ~. .IT'12! IT 13 " i IT 14: IT 15 -~- £/ Tabela 1. 1.6 i I :=. =-~=~~~~~:g-=E ':~J~-] F'"-~-. .--}-~~=~.

-....~ 1-~~~-!..~.--...!. 11. 1 6 7 A..· . ---------. '--294 L.-"--..-.. -200 __ '200'" 225 ___ +22 225" 250 250 280 -280 .·•.~!rl~~~!~~-" ~iftj~~..14 ·············--10 0 1.·l9._-..:1 _. LI:76·.! 0 ....1 ° 7 13 Tabela 1.. -1050 -1350 ~--~. _.7..13 ..-.16 19 23 13 +13 .primjer .08 1 =. preko i d{) ( S 8 prcko 8* .01. 0 9 --::-'c ~~"._"I ..1 ·23+".'".:. -26 -28 --35 i ~-41 1~4 -41 --48 1'.. !ct..f.'za P7 za .~j._.-:3i5" +25 +26 -3:·" -4--!-LJ - .22." " 10" 14 14 ... " --62. 4 i 5 6 7 "do 'T .- .J -7 -.....!'_ ~75 ..i.~_=-66-:~-=87~ ~102_ --=-122-1=-l44J-_.:1 -0 1·0 3 4 6 7 " "140" 160 +18 16C 180 " -J80 .:-43 I -59 ".0_ .8+..-----S T u V X i Y ------.--ia-k~alitet('> -..5 2 2 3 3 4 . 8 do g prcko 8 do g't<...'I.J ··0 3 }. _ Y--' 1-· . 1.~I-....00- ! +43 1 -23 ··40+.l '.72 i 8 +4 ~ct:-T'. r-~~---'F-~~'~~-'~'F-=.. " 50" 65 . ~ .::1 1_" ' I f " '"" 355.-274 ~-=-81-~ ---114 . J15" 355 " 3551 4O'O.-..~~~I--~~~.. I I Z ZA ZB -.------.. R! "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja .~ -"'-.-..j ..5 .~6:~ ~~___ +8 ..--~ IS' - +6 +12 +]5 +6 +10 -=n:X CiT +10 +12 1--!-..6""!"... 400 450 +29 +33 p +39- +60 +66 0 " 450" -.~~]~I .\: : :~~ : . .• ~!. I.."'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325 --55 . .~~.[~-}1:~ ...J -8 -J5"..!' -3<[!~::401 _-=-:..:~II. } 1 1 I 1.. ' " 1 --~~~ .I ~Ol 0 '" i 1----...Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P ..-.~ ' _ ~208 .~1 ··i~~~~~~·~ ~!'-t::..5 2 2 !--.:::'~~7f.-:!.....-201'...-_-360 --480 .. . '" '50.~ .'bice P....90_ _ ·-.1--1-":1 -34+_-1 0 0 3 4 4 5 4 4 5 5 6 9 17 20 21 23 26 29 32 34 +55 -4+/J -4+-" ---5--!-.-~ tabeIe.132_ 3 '3 4 5 5 4 G 7· 6 ·H'i ·-12+..:.-r~~~~J=~~: ~:=~1r=I~. 13+A ---20 ~-.~~6.~~~r~}¥S~l~I~~~I---=r~g~1 .__ ??! _". ~!.1 . Gomj..~?~!':'~_~~_ " 50" 65' " 24:>. PodruCjc nazivnih mjera rum .podru':._----". ·16 y +18 -I' -)-22 +28 -2+LI [. j -.-:.. .=..\-22.:1 - ~ -21+d -23+d - 1--._- .- !.·~~~..=l~~~-~ti~gi 1.. I zc .=f.. id07 *1 '-----"'.I ! .:}90 _'..~~ " ~~~.-...-. 7 9 11 l--3-7+. + aye --~---.4 .·114 " .120 1-:-J~..-. -....1. -640 --820 '.:::17~.-)....1 ~-210 __ -274. ..je nazivnih-mjc-ra"izuad. .:1 --·2+..l.+ i·· 27+.~I~~~fb!~=}}}--= =~~~-:I~~.·I..-.....0 1. lL:}t nazivnih mjera rnm.r -' 1 .---.-94 112 -14'81.~J-. ... 400...-.M .~ .I~.....:. 4Q..:-~2~1=-:~~i[_-_~~r 1.t:S Tubela 1. -20 ---21 ...• ~----~---- -- ------."~--'-. [.o...' . 3 3 ...=~....~JE~.=J.-I: ----.1 --9--!-...~.-. 73..~.[. .··~~··r...". .. '" K ········.-}02 ___ -..·.1... ~1I. _..6.~~!~~I ~_.i!-=I~I~~~'.J -. ! N A za kvalitet ... _ .. T-:.'8 = 14 pm.O".. i~c::~=I==~~ri ~~lL~~~[I.-"''''---- 8iviSc' ... II=~:.j 15 +30 -1-36 _. Na. 54-:-=---70 -64 I -~-7-5--------"---88-.--lilfl--=T60j--21S-6C '--::80":.8 L1 = .~i~~..s.-I~{iFI-~!1fl=~~r~l~li~l:-~~~.-. ..:-J.:.d --6"lo+L] 0 -7+.475'1-=..J -". do ZC vazi .! _~.:. +34 -1-41 --3-f--.·[l.r.~{~I=. -\-47 -17+Ll ---17 3.18 do 30'mm.. ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 =/_ .-.·15 .....-----~...!f."--~---- - iPdoZC! 1"·"""--'-------· P .·20 +24 -2-!-.-"580 " -g(l" 100 . ()i ....' --=..·820 i -1000 .• ·. -.. L.I·.LI ".f..' .-..!~~I.. . 1~1:_ _ ~~~C-I--=-~_..!-.-..~"-lc :~2"-~_. --~. ~OO.* ....-48----60.~~..~--. nastavak II •. nastavak I ..~~~-:~-~~~.6. -2100'1 o .l --1300 /-1650 =.-I ' ! ~1~..----...__"1 --9 --11 -17-~-A 4 5 6 7 8 9 11 12 14 +1 0 .. zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ }Ag. -. i --435 ! ·~530 -660 ._ so. ~m~ ::~~il~ ~.-.....- -.

~: .-~-~-~-'-.-15 I --- _I :___"'-':'J."-~-- 2a sve kvalitcte iznad 6 . ±~--.H1!~Hirl\.~8.-------.6 3~-.-i. . ."":~_~=__I~-~~r!! 1~=·:~08"~. _ ~J 5!l. +92 ~ 1 I 1~1 II I -12 \ i 11 __ -j.lji.-.~~~J:-~~~=--=--~!= ~i~~~I------i~~-i--~~fs~ !1 _ _ _ ___ i-.~O r~~4'8'O"\ . -'-'--~------- ---..-_~_~? '1>-:~180 --460 i 'I ·--260 -. nastavak 1 Dorije odstupanje ad.m niP I -. __~O_~ :':'. I : Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje I Pod):"llcje nazivnih mjel'a 1-"":"--~*:-'-"1-b.~-~~~~.-200 ! 1:= :::-~~~3~=_=I.d~-~r-d-"-~i-~e~-"~I--cl"--T-'-f~~. -.~-~:~~~~-..""=.80 --)0 18__ .7.~_'~ -. .1 117 I I _2_' 1_ _ . ~:!~~~ -: . .1 ___ -=}-=-Q_i_--~~l2.'T86·~~20(i-- i ····C-6iiOl-:C..---1"------..~~OI =~11----~=-..-~1 ~·" 120" '~~~61. -!--13 I -!--23 I -1-37 -------::.:-54-"i--+79'"'~.l%~~l! ~__ L._1_'_ .-:--5! 0 0 .+~8 -~~-~~"~2Q".!~ i=~::~~::l~~t~}~-ic::~~.j~~-..------41~--1-.'~-. Ir"-"--'. --"---'1"8' --2'-.1.~ ~::I 1l i js 'i -1:=~~J~~Hr~=i-~~I~:. ___ _~~~~_~ .1 .__ _ _ . -•..... ---20 _ ..~"_=~===-_-_".100 I : -'110 --.!~. .~7___ ..----~~~-:.41._'w!.1 r 'l._...-T26"- ..___ I... " ··11 --18 -16 --18 -26.---·-68 I r 0 0 _".. 2a ..:~il "35 I 1 ___ ~26_ _ _+~4_L_~1 ·-f--...O_ .~~ 3.--~.U .·.130) .:::'I--~59--'1 71 -1'----.~ ~.?-I--~-~60 __I -.. I ii' ° __il_ ~-"--~_-'-=-I ___ O"::::~i ___ ...L_ ' !J5 ! mm. ""-I-------..~II_~.-._ +108 -+190 T ._~_::~.I~=~--.25 i -9 () --!- __ I -"'---.. . i.I cl5_=~ __ c':.-- -l~I~~j_:=_I~]~O-: -62 I -- -I'-'---~~~-r--'- t--.. -..-... -. . -.----- HI --H 1 '~~Q~.'--'~'-7r--c~----T -·-.:::':::=. __Q.____ 'J.. I ..~5}=~~~-?S~~~·---..---1. ~~ ___ ~""_i~~J~~~_<I_----:-".~.-40 '. _~:. Osnovna odstupan.t-4t~r -1-3 I.~i~-rg-r-~~-----r--h--! I.~__.-=-_==~=_·.-+---._~~~ _______ 1. i. i -- -12 0 0 'V .-.i•..125 i i----~'.· ·.-.. '-. ...."_~_=~'~..-...I..--! ..I~-i.0 -I~ I =~}i.~<:f~g---:-=+~~~r~.±I.~) +15 \ : 27 I I +43 +4. ' +51.8".'~=-:--.--10--1. _= 1_~ I 25 __ ---.:~~{!~~:~1~~-...-i-=~:~ ! .."_._ I 1 '! 1 ' f-.::_~i~~90 I.I _ _ ~=:~_.-~" " 3f5~~ _:"-.i I . -· .-."4 :'-l--__ I " ..tolerancijsko pplje POdru~je~:zivnih run1 "-----~-5 i 6 '-~-----"T ~~~-------.-----. ). _______ ..·~-~~150~--506--"N v..__ ~____ ..'-2cl ! 1 __-. .I. .A~.~. ~_J--~I---~20-1--~I:--+:4J.~--_(~56t_'~~-~.I_.~::bc~~!~ ::: +-..~~[-:~~ I:--~~~~-'l-.. _ ····I'!=~:-~!I-~=~~~I=:~_~I=_=::=II~~_JI=~t~il[ :-11 ~ " I I .--~i-~~-~.:_.~.7 "------'-I .I~.-r~1 '"~T '".'..~. 1 4:_~_~ I.=~~~~'_~:~~~:~_~.~10" I. ·.. do Tabela 1'. -2 "-.·-.."~?..~: 56_ I' i~i~~ 1.~-I ---I' . _ ~JO _I_--=.a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS M.~~+~~~~" ---::=-~~~~ 1---~~-~1~-!~-------- ~~ ~I~l.·.~?.246--1.'~-86--j---='--'-~:::~I~' 100 50" i 30" 40 ' ~50 I~5_1~~..l5_1 1__ '~_iI _+23_. ..."". 355 I 400 " 450 ~"28 __ _ ~'32. ______ ~~~~_ ' ' +-40 ___ +120 32 L ~l.7. I 1~-1451-85 I -120 i ---72 : i ·-1 i ~43 36: - -170 .i=:lU __=s. 315. -.340 -1~C:.~ -...-.'l.~ ~ -r-" --l~: I -18 20 § 0 !3 ! -·210 !"=_=~~~:~450_:-.. ---230 I ---I I * Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer..~-I::::.----------' -" i ---_---')--1-'-----.~~~_=}TJ~~=: -""'-"-~r::f52i.::r. I 1 I 'I O. .____ 1_ __"'::'::::~4-..i~ =.-!I +3 0 i" I.-. ..___ 4 do "..~-.'.__:~._~~_~l~:~:: .1 " I I '-~..-.---".. --.. d'~::~_~I~....: Tabela 1.:---""'---.:IOD i ~6"-. .. 1 -+53 " 80" -9 140 I ..." -.I_-:--1~!-------'-- -- -----1 i- -.'----1 .. ...._.~~:_ =~'_=====~~=_1 ICtZ""d. 1...'=280.il:_~ LO-i.rr " 120" 140 I ~-" . ~~..-~~~--". .-. .-. ..1-='...1~J~~~.---·'~---"---I--'- ._.-.:_I_ . 6_' ___ . 6-..-fo6"'-.

..8?..- -ii.. __ ~ II _ _._! 'I J_.~.-""..-. .-~]2~-:~2000:.8~1_"_840 ____~~O~ ~ ! I .. 4.1-·--· ... --..-.-. _______ . .-...----..-.._ ~:= "-1_ ~~~_ ?'d..O_I~~i..~ 1~-1~~~----":~~~% .. nastavak II .520.---i 1 260 I 145 160 I I 76 1 22 i ___ ' 80 '-~. _!2~O .0=== v- ----:~ --l~~-::---. .. 1-..<____ v I X ! ~_______ y I=-~ =~ do ~='_~-=.._. . ..195 _ I 350 .M~_.....!Q~. .~.--..~ - I - "...~'--I---··---I·i __ $..:~~"~~. ~--. 1 330 1_ _ 720 .. I I 1_ Podrucj'e nazivuih mjera mm _ ____ _ _ _ I_~.!! I'.-.----1-.. I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300 480 1260 130. 1400 I __ _ __ ~ ~ ~1390 220 _ _ _ _ _ .. .=-258-t:=-~ 3(9~1=-_3~_-J=--3470 : -~~75_j~~_ -+i~ __2:"960 " 225" 250._.' -...8.'-.=I~-~-ij2 -135 --.. .0 ' .. ~I--:_!5~-:_~~ ..••.1120 I I i -...r . .. 921~+-4oo[-9io-.... " ..)60 .6. 1 +40 . _ _.-.--.~.. 1 .- +620 t 700--[-=-~~Q~ ~i '_ i +800 .:±2~_ __+..----.-'. -.. --~---. Osnovna !Jdstnpanj:a..1. --+-1."'""·-·~Tj30-.- -"-+"'I'~-----:--..~! ---.p~iT~~-~~~~~"~~l~~.°. Tabela 1.1 ~-~-I ~ .. i 250 520 i 780 1150 I .-:-~ _I lznad 3 '" 6 I I _ -IC====...~j' + . i_"44~ " 100" 120 .- -40 ..~':-~<J . ... .I i . ! 78...."--------...______ 1- O· 76 i 135 .:-=-----~." ._.. 3150 mm u pm (JUS M.-~....--i="4-..-.... ---+90 +130 I ---""--.-. ~..-'l.-.23 1-28 -. 650 --._ 45~i_~()_~__.. ~. ...E... .~~ l---~~g-I--tH~ !=-''''''~'''''--2Q6=-=:3i_~_~~--i~--iSO--. --------1 +67 .. •.-"..~~~:J~~~ mjera mm ____.-.. 1=4f~~J~i~~~E-~:. .____...-144 +172 -:-210 .0 -729.. i. I -1"_'_"""_""" ._.. ---'~~140.~-L"'~'~~-H~--I ~~~----~i~~ I" -}~~ .. i=_~_=~~_:. ~l~g-I ~:.---.__:Y_J::. +122" +170 -:-j 3~_~~1 _~_1~~90 -." ' I . ...8. .~~ i 150 280 400 600 .- -.:~~ ~ ~..-·"'--~I .EO~~.. -. .:2(.--.. _-. .300 i 640 1 960 1450 O!....--.- I' I -- --- -=.. ----:----.--1...355 .J~ -..-~..._..j --.-~ I-·'--I·-~--.. ! 460 1100. .---.j 2 8 0 0 : .-~ ~~L ____ ~ ._' ___ " ___ ... 4.-""-.. _I ___-=y~___.:o~~600J " __ 2500 . n 2240)) 2500 1 ...400 ____+525__ I!· ___~_I_-_~~_5__1 14..'.--.•. 340 I - 425 520 I --~1250~1 1820 -~j920 -. 6."~'iooo-"""-------------1 }20 1000" ..p_~~~g __ -.290 ...-.. 3~~_..O-il '" 1_.._ _ " 1600 " 1800 I LI 110! 0 -_I ~ r: t-< . ~--'-"i-. -1--365 - = _ ____ ==~i~~ +470 ---. _~~_Lfi. ~.. '.140. 1~50 I 2.. -. :~~~_= 1_ " 120"" 140 i " 10" 14 I .~~~~ !!~~---"--~-..+50 le64 +50 -1-80...-- 21 00 --...210 ·430-. ~.------...... - -+ _n ---. . _____ ·_~_ .-"6so-'i---WSO-1 ···1· .1--.-.~.·... 12 0 -.__ II------. : I --1--'" ·~'-·--II i : 170 86 26 28 30 -I...~.. .}l ~~~.'.~~~~=~~. --. . ._.. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el.- -- -----------~ .. I..-'-------"--.-42 .-620T--940~1· ]"--_-220 -~-47-0---."---....}! ~._.-- -_.~ Tabela 1.--"-"'-." 1 _~ ~ld 0' ' _l.-- -..-.-. S ]~.-··I{t~-i :~I-i1iI 1 _________----'-----....~~~lS~_l?_?F~-~.~~.- - - - 1 L._ Z .·_'.30 ! '.. .~---...--=~ -....na..£_ l~~ G I ___ ~dS1Upan): au I I I-::---~:~ ::-~~i.' I I" 1 I I~_-. : _ :". i 1-~4~~~-1 I -~~:~~. ~0__ ...35 -'-i....'~~~Q=~·--------=i:3}?_~ -~i~.I. TokranClJska polla __ .._"""~".1250 . _~' 1400~6()0 . ." ~. 34 I· 0 .."--~!~~-I...--. -..""---i"-.- 5~O" 630~~ - .~E!~~~=F~='=tr!~==_~~11 ~:~~...._ -f -4!~ .___ . 0 : 261 44 I 78 1.34 "j-42 1 52-------~ .. __~fJ7!.._-... __ ------""""'-'"-----.--.--::.'''~''~'N """'''''''L'''4...-. 0 ! ..500 ._ "j ..1=_ I Za sve kvalitetc ~20 -~:-= -128 -- __ _ ..40 . -~~- _+300 _.98 __ o. .--9-00.....>"~"...._ i za zc I_===~.14.""00-1 300.. 50 56 . +1050 11200 1--1350 _-+1550 ~ .I~. 0 0 34 100 .--.. ..-.. . 1~~20~_ . .-1290 I i--.~~-.·.:284 --I 1640 -21~_~ ~~~_1-=-=:75= =--~II~-O-I=_ =i-710 II .'1 ____ _.-------~---." 0 68' 110 1195 '---1-·--·.+-104 -._______ ' ".---I~~". 40.-- --:..--~~~':~(]~~':... .. i_--I-. ..--.:J_ -~i " ' 2000 " 2240 --~-----....\)" 10 I - I -.-~--.. ...?. ____ lznad 500 do 560 ___ .:l II. . 202 J22if ----=f~8~~-.~ .132) .--"- _=:':--:1..--140 i24~"._~__ I ..A1. ---".2'_.----.-...~.___ ~_.--800:.--H-~~O_~._ ln~ 0Lri.:~~! =-~-~.. i I···· 88.. -1-97. . i___ ~.. ~. -1 Ei '>.. 550 \ J 250 1900 2900 1--- -...----I 1~11~~O·~_~~I.. 24 0 t-_k~j{J..~~~.. Ilt~flJLlh j~ErE~~'~-~tr~It1t:~J ..------..~~_?____ ~140~_~_1_3200 _" ' I .. -:--~~:1.L ___ 1240 1.• -1--·i-:-~fiO._~ -~--.--... -----.o 500 . -~.-900-1-----:.~. I 1 370 1 820· 1200 1850.+196 - __ '. +254 +3\0 +690 i-=-..---..·.----. _____ _ ~ ~~u.. I I I U _... """.--'" · I...---""--.' • 38 ?~~~"':: 31_50_____i. __ ~ ~! i-~--L ~1 __ !._!\__.-1 . -~: .. I !~~~dt:'~...~ N za kvalitete 6 do 16 I 1.. .

O''!T m.um. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.a oS(l':'inc Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm ------------~-- Kvalitet ISO tolcrn.9. Z.038>=099. ~-T I I I' ~i ~ 1 I J t. a za osovinu . posto dubina ncravnina mora . ' donje odstupanje . Uskc tolerancije mogu se ostvariti s. naroCito serijskoj' i masovJ?.lie da nnidt na osovinu.1964.4. mlovn:) fcb:::n:).3.iere OIlDguCJVitju ci. Granicna mjcrHa: a) za l'UpC. Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za Ra. "'_. . mkri1 (Do:!' a za osovinu ~ gamjn granicna mjcro (do). Iz.preina JUS M. a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm.9.cija do 3 Iznad 3 do 8 )Iznad j R do SO Iznad 80 do 250 IZJl.donja graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE'.:-. Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.('. D + Aa = 100 + 0.). 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima..nalazl izm.hiti manja od tolcnmdjskog polja..m. Ove vrijednosti svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju.(]. ><=~.A a. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80' do 120. Uzajarrinu VC. Kon::rolnici za rupc- osovine Ad. D +. o~. Losa l'Iljcra je. Naime~ svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'apavost koia se ne sl1). U tabeli 1.= -1.IDE". se sa ~\Tl do NI2.4.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra nd~ra_ Dobm micra ie'i ona grani(.54 = -.Al. Iz tabeJe 1. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija ~'?! Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost srednjeg.100 "I' C.1 rnpu je ioh mjcra .tabe1e 1. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg odstupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon). Tahe1a J . "..-ld 250 Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm ne smije d. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja.:.a.4.se dobij8. odstupanja profila (Ra) .:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u provr.ne lolerancije '1' = 54...uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske obtade.065~1977) ----------- a. K..:.u~[! slid 1. i .gornja granicna mjera (Dg).toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri.iorn granicnom rnjerom LIeba da naide na osovinu.:n<l mjcra koja .su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:.oj.tnl1la kontrolnika S8 gorn.962 mm_ U proiz-vodnji.38 Itm.. 1. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20..zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povrsine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kvaliteta toleranb.anib18.mot granicna mjcra koja . na)cesce nas interesujc da Ii'se stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere. pooolisanje sposo~nosti nosenja povl"sinc i s1. iii brojem stepena povrsinske obrade. 1:::ontro1nicir GraniClll mjcrila .'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll.AO.odstupanje Ag = -+ 16 /A. ll) . Na kontrolnom 1T~jCrijU dobra mjcra oznacava sc Sri _.020 021 .osovinc J ~.0.donjJ gt. Zboo.Al.4.0ZS--19fi4 i M.6. Det Da = = Atj: ~ T "'~ 16 .Prinijer 3:. posJjednj[l pri obradi.B 100J8.:r stvarna micrH koja SC'. a ne koliki je njen iznos.)c: pl'Llvilno lzradcnc. Odrediti toleranciju_.ije prckoraciti.016 nun. S\'~D:.' j.016 = 100. gornja -granicna -mjera donja granicna micra 1.se prva dobija pri obndi. nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce primje~ njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn razna podrucja nazivnih mjera. vrijednost os-no.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). < 28 29 . 101. gornje.vrSinske obradc (JUS M. Za rupu ' dobra micra .

i 1. Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja naJveCi preklop: P{f = d g . d -I~ -= lJO . 10g = d.+ 16 f-.ijelovi su medusobl1o pomicni.016 = 45. i 1.F".!.m.4.036 = 109. i 1.6. === dd . nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg .ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.0. Iz t"bdc L'L i 1.-=.D a . Zd = Del ~ d g = . Zg = D g ~ dd' Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja na)manji Z(JZOI': Zd = Dd ..20.1edu dijdova uyijek posto.05 J. c) neizvjesno dg = d +.d g • Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U vdj~dn'osL Lubuvo nalijcganjc 1<.uje se ako jc gornja granicnamjera. i 1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i rupc'.sklopa yrup.110 - 109.in.pji zazor. Zit S 110 H::.036 mm.20 . ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine...001 mm.. 1.. kod. spojnica.7c).70.. Kod cvrs'tog nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq.la i zupeanika.4. pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to. Vrste nalijeganja Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije spajanja~ naziva se nalijeganje (sklop. Vrstc nalii~gan. iz oznaka tolerandjskih poljo. rupc i osovine (s1.precnilz ' rupe se smanjujc i cvrsto . i 1. 1z lllbda 104..4. D dll = d + Ali "'~ 45 0 = 45mnl.labavo) b. Zg Dg .). oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +. .054 - Dii =. pr-i cemu lUU se poveca.%4 mm. razHkujemo: labava. Primjer.0. za 045 j5 oCita sc l~otnje. nalijeganje izmedu rukavca i leZi~ta.006 = 45.045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar.uju labavog nalijeg.7).j5 ()dtc~1i najvcCl i najmanji zazot .. nalijc!!. 1. <l JOl~je ~tupanjc A" = O. Dd > d" (s1. u zQvisnosti od stvarnih mjera. za .016 . 6/1om. 0.' cvt.D fi Kbd ~vrstog nalijeganja oba prekI~pa imaju uvijek pozitivnu vrijednost.' Na primjer.. a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju kosom razlomackorn crtom (upr. Iz tabc1c 1.postavi na osovinu.021 '-'. vratila i klina i s1. d g .Vito Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstavlja najmanji preklop ::. Dr! < dd -Csl. evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar. P9/h8) iii sc pisu ~ao::razlornak.1. vijka i nan-tke koja sc rnoze rucllo navrtati.!· D.1 mjenjacu rnzine itd. ij.5. s1.7. pteklup.6. !O se ostvaren.te sc same za manja i srcdnja opterecenja.·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop.035 lllill.02l = 20.donjc od~tupanjt panjc. vijka i navrtke.cak.= d -'"---' =" 110 .!upunic a'l = . a donje: OdSIUpanje ad -"'" -.071 = 109.'.035 . z~\ Pg = dg · Dg = 20.125 mlU.006 mm~ 30 31 . tj.stavljati i rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita.odstupanjc a g = . 0. ~a 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag 21 !1lll" a duni'_: uJstupanjc Aa = o.elova postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom zagrij~. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne. remenica i.4. Da da = {) + Ad =-ai! "'" ad 110 -= 1l0mm.7. Za nalijeganjc 0 45 H6. + alj = 45 .:to. . H8rdS.035 .7. Ovakya nalijega'nja korL.a g c-_ + 35 1. rupe mtJ.or).pl'cklop. ' Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja najveii zazor.obuhvati osovinu..964 = 0.20.6.20 0. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc od~._ Izbor nalijcganja zavisi od namjene dijelova.0.~ Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom: ZrJ =-DIl_ . a gornjt odstu· 1z tubel. Za ntpu i osovinu ko.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista. 22 jim.-.035 nUll" Pa "'" d. 1.a: Del = D a:. kao i onda kada se zahtijeva ceSce sastavljanje i rastavljanje (-npr. cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1.jc Ag "'" . dosjed). t\ donje od:::lupanjc Ad = O. Ozno.. za C" 20 pG oCita se. Primjel'.q =. Prirnjet cvrst pp.alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma.71 pm.osovine. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom sa~mlvljenom. dft) pdn. a donje OdSlU-panjc Ali = . zup6anika i vratila 1.7.~ mm. 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii.lhja) izr. IJJ11.<.'.929 mm L -+- Ag =0 45 -+.e cvrste veze diJ. 0 = 20mm. Pri hladenju.ka za tUpu stavlja se u brojnik.Aa + ag = = 20 .ptstena_ kqtrljajnog Iezista. 0 110.5 Inn.021 mm.q -.). 109. Iz mbcla 1..022 .dd_ =" 1~O. 20 Labu. U slui:. 1.929 = 0.54-pm.0..ll y -=.0.... Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. -1. itd.'. oct: Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su. 1z tabela 1.4. '7 Dg D . bo S1. IJg = D Dg=D_+A g = 110 0.7b).. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja mozepojaviti zuzct i preklop. precnik i takav . 20.i su u skJopu. ~1rimje:t'.3(. Za nalijeganje p.nja od donje granicne mjere .054mrn..a 1.

hho:r tolerancija :l. jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.021 mill.006 mm.6.~m. ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog. 6 d0 9 za fina nalijeganja.11. F8/h8).. ncizvjesno nalijeganje ~ oj J do l. Fini Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc. po mogucnosti u blizini sastavnice. 1J -pral. kontrole i montaze.ISO za rupu i osovinu 'i-~r~i' se ptema s1. 12 do 18 za dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani.prema nulto. U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice. liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta).preporucena nalijegal~ja koja su razvrstana u.bor tolerancih i nZllijeg.ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor. pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Iz razIoga ekonomicnosti.995 mm.j do n) fl cvrst0 nalijeganje . dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol. 5 do.Dd_ = 45)006 .016 '.7. je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja. a to sc rosti:tc na preciznim masinari1a~ spedjalnim alatom. 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.10. naHjcgillllja Iz. 1. = Dg .44. spactl u uadlczuost konstruktora.i oJ.od p do zc.. Sistcm zajedriick~ oso'Vine kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu. mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje sudjeluje u proizvodnji.da Zg Fg = = = d + ad ""-= 45 - 0. U tabeli 1.005 "-".995 d u . Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce smje~nicc.eganja. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr. ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kvaliteta i poloiaja.:tcmu ~~8jcdTIickc O3o\-"lnc bbav() nalijcga. 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun ~ u posebnoj tabeli. Pri tome izbom s. .45 = 0. labavanalijegcinja Cvrsta halijeganja 0. SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 11 zavisnosT.:nazlvne mjere preko 500 do 3]50 llllll.a za tolerancije. U tal?elama '1. i sistem z~jednicke osovine. j 1.c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade.4.10'.razliCita tolerancijska poija (a do zc») .8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H). Osin toga.wjesno nalijeganje .od.:] 2:1 rupe i osovine za nazivne mjexe do 500 111m." za.j\). proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji. kvaliH.si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. zbog toga 8to je iZf?-da osovine laksa a-rupe teza (i skuplja).ednosti zaz9ra i preklopa. P7ih6. 9'do 11 za grub<\ na1i. 33 32 . 1~9. H6jk6.se ako se Z:l osovinu odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci.9) jc takav sistenl. U si.. 7 do 10 za prosjccna nalijeganja. Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po . Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje.050vino Sistem zajednicke rupe (s1.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl.4. broja nalijeganja . Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _.dd = 45.10. tri stepena prioriteta.u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. izabrani kvalitet treba dtr odgovara najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada. 1. a u tabeli LID. 1. Hll/cll). SI.razliCita toleranpolja (A do ZC). II cvtsto nniijt:'ganjc ~ od T' do ZC.. ~. 1. Osirn oZliaJ. I u po"gledu nalijeganja.. Sistemi nalijeganja - podesavanja Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja lwja imaju razne vri.44. dat. te' mogu zadovoljiti sve potrebe tehnicke prakse. a za rupn . nalijeganja kod koga Be za osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h). Zbog toga. liveni i grubo' obradcni polu[abrikali)..nje ostvariCc se ako se za rupu odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II. a za osovinu .

10. 1.' Dozvolje~ tol.O. c.025 = -+ 0 40.- -" gornje odstupanje. 1. Primjer kotiran.OZZ Primjer ~.).' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn. 34 35 .eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do (prenm JUS M. Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne demente toleranclJa . Za rupu 0 40 H7 odredujemo: '" gN ~. gornja granicna m.. _. (prema smjernicama u tabeli 1. Da """ D = 40Il11'i1. Rjerenji!.) -50{) mm Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba jzbjegava~i 0Z0p6 • .25 . donje odstupanje.11.cke tupe 040 H7frG. u kojoj slabodno tteba da se pokreee oso~~nica 3 (s1.a tolerisanih mjcra. S1. 1St T ~.035 .11). 10. toleraricija.-.025 nun. U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2.025 mm.-.025 mm.AU40. b. 40 40 Dg = D -+ Ag = -+ Aa = -+ 0. - danja gracicna mjera. :!ra~ Au = :+ 25 pm =- -+ 0.TabeJa 1.um = 0.

Za tupu 0' 30 F8 imamo: Jolerancijn. Najv-eCi zazM.053. dd d --i.. dania granitnn mjera.= ~ " = c S1. Dn ~" D + 0. Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz. T = 33 !un = 0.30.T =~ 20 -: 33 = 53 m = 0. -I.16 = + 5Drm. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta. 1.066 mm. donja graniCna mjera.094 "30 F8 '0.OJ] rum.tolerancija" T .lezi. T = 46 .034 . d g = d -+. prcclvidcria suo za veCinu kliznih.046 min.mja. aa = + 3411ill = + 0.05 = 40.donia . Za osovinu 0 30 h6: donie odstupanje ad = .J Li. gornje -. Sklop p?. 4 nalijeganja '!J.13 !fm = ---"-. gorQja granicna mjera.odstupanje.034 mm.- = 80. dlJ = a --!._mjera. gornja' granicna mjers. = 30. Art =-.ad_ = 30 0. gornje o[htupanje a!l = 0.046 mm" -J.034 = 40.40r6 ·0.$istemu zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine..053 rum_. cahure i osovinicc .An ~ 80 donje odstupanje All = 0. d a = d "j".~ta. -.12. -.= 46 !tID = 0. Ocito su to labava nalijeg.--.050 mm. ag = Gil.046 mm.053 rum" gornja granicna mjera" b!l = D All 30 .d q =---.G!J = 30 0.Za osovinu 0 40 r6tolerancija.11.046 mm.020 mm. 1)'1 = D -~ Ad = 10 -~ 0~02{) = 30.d(.-.I "".033 mm.29. 1. prccnika SO mmJ odrediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije: 2 3 ~!IF-' '-'-8 Sistem zajednitke osovine [ o ~ ""o 0= = " " = 2.ll. Pa = d il _. Za rupu 080 H8 je: tolerancija. l. gamja granicna micra.luge..D<1 oooc 40.+ 20 !JIll =.0.m ~ O. Df! OC" 40.~ 1.050 -.050mm.'P~ = dl) .'= =Ti=tfiIll-=t =.9S7 mm.granicna . 0.034 mm.025 o '0.050 RjdclIic: U tabcli.80 -' 0 Za osovinu 0 RO fR je: . 36 37 . Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke 9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.009 mm. Z(I c= Dif --. donje odsmpanje.013 29. T --'= ·0.i _1!ukavca "40 H7 '0. ad = 40 + 0.urn gomjc' odstupanje All ~- 0. D'l '07_ D _I A.T= 34 +. Najmanji zaZM. NaiveCi preklop. Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu.0.40 = O.020 mm.L 0.025 = 0.a o ~'" 40 + 0. tolerancija. ~. T -= 13 ft.050mm.013 mm. gornje odsmpanje. Zg = D!J .40. All = A(! -:. Najmanji preklop.020 -.-. d'onja granicna mjcra. '-' 30 mm.013 + 0.30 '--'.046 -=-. RO HBifR.30.053 "30h6 SI.53.987 = 0. T = 16 'J~ = ON l6' mm.donje oastupanje. 80 mm.020 = o _ 0.O.020 mm_.

. po. ~---. H71g6 H61g5 --I~-----G6/h5 ------ _+~ _________. Ell/h11. H91h9 H91hl1 Illllhil H6/h5. pomjerljivost moguca samo uz P011l0C drvenog cekica. st.'. Vrlo mal.="""".--"". I _-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . '" . 1-----H7lf7 H81fS 1.i zazor. tucnill to~~ I K61h5.I mali prcklop._.gradevinskei sl.. laka pokretljivost. Mali zazor.. -J I H12fhn. I Gla. Klizlla lezisla i i yodice masina alatki. i __ _ F81h6.stepen prlOflteta II .__ All/htl B9/h8. ! I J7!h6 I I I I ! I fI61k6 -'---1-6-. _____. zupcallika-~ spOj::-1 ---~\----M61h5.11. M71h6 N71h6 ! i I ~~~i s1. svor-I __. H13/h13 Hll/h9 4. Vrlo velik zazor. Cll/h9. F7/h8 H7/[6. Cll/hI1.I mjerljivost moguca rukom I' iii uz pomoc drvcnog cekita. s~epel1 pnonteta . 2. \7r~~mali~. 1 '. spojnica. D10lh9 D10/h11 E9/h9 CJ 1/h11..... Vetina kliznih JcziSta i vodiea. Podesem VI)e1. F8!h8 FSlh9 G71h6 1 ---1--! .co 00 Tabela 1. llSlhS H81h9. H9/h8.em. st~pen prlOrltcta . D9/h8.)" Le:!ista "dugih vratila kod dizalica j transmisija. H7Jm6 . kaiilll1ka. GlavCine kaiSnika. ptlOrltetn .d~m6n-. 3. pomjer~i Ijivost rukom moguCa i pri podmazanim povrsi~ nama. Klizna Idlsta i yodice kod grubJjih masinaCpoljoptivredne.cpel.vcinc pomjerljivih ! I __ zupcanika i spojl1ica. I I-< -----~-~~I. ---~\--- M"""'~""'''''"''n'''''~''''=l'''''"''''''<''''X'C''''''''''. zupcanika i rucnih tock6~ I I va. st~pen prtonteta osovine III. pOnijer~ i Ijivost jedva jos moguea I rucnim ceki{. ______.I.rupe _ ..'. D11/h11. I GlavCinckaisnika. Idiiita dijelova izlozenih vehklm promjenama tem~ perature. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm) $istem I . Hll {dll H9!e9.---5. .. Vrlo mali zazorili sasvim mali pl'cklop.._. :zupca~ I· nika. GlavCine . ____ H7lh6.. ldisnc pqste1jice pri cestimdemontazama.'~zormvrIo H71k6 H6jh5 II mall prektop.> . H71u6 H61m5. E8/hS I I I I lIll/all H9lcll.. pokietljivost moguca.. vtlo lab pokretljivost. tIraJu. H71i6 H61i5 NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA --.11.stcpen pnorneta II . (nastavak) 1\" II iI61i6. Sasvim" mali zozor Hi . D9!hl1.. GlavCille promjenljivih ill pomjetljivih zupeanika kod ma~ sina alatki.. R7/h6.ll. H9/f8 _" i --_. leZista koturova kod dizalica. Hl1jd9 H8!e~ H8/c9 H9/dIO. Povrsine koje sluze I za celltriranje) poklopci ! rcciuktora i sl... K71h6 ~_~~~_~"ruc~:a. Hll/bll HI1/ell /d9... Dl0/hl1.. \__ _ 7.. H8jb9. Tabela 1. Primjetan zazot'. I~ic~"koji ~e ~ije~k~. C9jh8._.. I I 16/h5.. i Sistem Karakteristike nalijeganja i :-''''-" smjcl'nice ia prlmjenu I .

Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 . 5.n 1------I z~~ ~~~ goruje odstupanje~ au =-'= . odrediti graniene mjcre:. . _8ta je nalij~g.I 1 I '<) kad na otp'ad. Za a) b) c) . nalijeganja. dd '-". . proracunati granicnc zazore .-.preklope. Sta je to1erancija? 3. danja granicna mjera. NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 zazor~preklop da hi nalijeganjc'bilo'dobro. 14. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.R.79. = -0.30 {lill = ~ 0. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere. 1L Stu je sistem nalijcganja? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne..924 -illIh.-.=79. 7. 6.l = 80 c.046 .O. Objasni ISO sistem. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7? 9. b) c) d) 2.1Yiti nalijeganje.I <n~.0 50 h'g.030 mm.!1l = -.r6. Stu utice na izbor h~alitela tolerandja? r ! I? :¥' 5 ~ ~ > " i ~ ""' {j - f:! ~ '" '" 41 " 40 . 0-90 II9/h. oznacavanja tolerancija. 13. odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu. T ____ I_I I .030 mm.0 70. ad = a g . du = d + ag =' 80 .970m~. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.0 150H7js6.G GO RS/m?.8.0. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8? S. 0 30 P7" 0 100 DS' treba graficki predBtaviti zadate to1erancijc. -d'l"~ d -1_ a. Objasni i skicirlij vrste naWcgania. PITANJA L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije? 2.nje? 10.970.016 = 79.076 mm. 4..0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.0 80F8!h8 treba: graficki predstl. ZADACI L Za a) .0)22 mm.79. '. donje odstupanje'.T = -.0. odrediti aozvbljena _ odstupanja.30 .924 =.46 =e ~ 76 '.' 0. . gornja-granicna mjera.030.

2a).B3.B3. Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo.1. JUS !vl.1.':nja elemenata za spajanjc i spojenih e1emenata. zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij). JUS 1\1. Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medusobno nepokretni) i nerazcivojiv.1.0li. 2.2b).2c). tj.1. I ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica. JUS M. lem(ienjem i /t"jepljenjem. Zako~ani spoj sa poluokruglom giavom (~L 2. a ko~ zak~wica od 3 do 9 rom prec~ika? ns.c posljednjih dccenija manje primjenjuje. " '..B3.sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. za koje los nisu razradene pouzdane metode' zavarivanja.B3.2d).B3.' sa . .iem.1.014 i za remenovc.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1.. 'I~lasticni sp~jevi omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova. 1l10stova i 81.023 i ' .012. . Vl"ste zakovica d) 2..2.1. 2. ZAKOVANI SPOJEVI • g) OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la.1. do 2. 42 Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od.J. 2. nakon razdvajanja spoja. Ipak. nazivni piecnik mjeri.se nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. OV1 elementi mogu se.pljosnatom glayom (s1. Spo. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioindustriji. a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj elemcnat spaja. nemctalnih dijclova 1 81.B3.2a) JUS M. I e) 2.2a). Zakovicc (zakivci) Zakovlce su masin~ki dementi kojima se vrsi (. rj.} obliku glave m0gu bti: sa polt. .£3. JUS M. D L . Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kHnovimd. 3 mm. 1 43 .013...ispod glave Kod sitnih zakovica. sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2. ZbQg toga . eiaslican. zavarz'van. . 2. Razvojem postupaka zavarivanja.B3.031 (sa sirokom upustcnom glavom). .022. pro fila. (veza) masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i. sa upustenom glavom (s1.2b). 2. se na 1 nun ispod glave. zakivanje s. moze se rastaviti bez pstect.1. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja. Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata.1. Stablo z_akovica izradu.1.1). Prema obliku glave mogu biti: sfabfo glaV(J 2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE) (nosodna) gfava .0:!5.0Z1 sa llPustenom. vijcima i civijama. 2. JUS M.vrsto n'erazdvojivo spaj~Ulje tanjih dijelova. "I .B3..002. 'Ii f4.1. 2. .2. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. bJ c) SI. JUS M. 'na udaljenosti 5 nun . i.. najcesce limov3. a 81.poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. do 37 mm) . sa.giave.B3. -JUS M.c Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10.1.glavom ($1. Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. 2. li rem. za brodo_ gradnju.prema JUS M.\.6 ffilll prectlika.. JUS A1. ponovo upotrijebiti za spajanje.1. cvrst (spojcni dijelovi su lllcdusobno rlcpokretni)~ ali je razdvojiv. Sastoje se iz stabla i gotovc .1.2e).e se sa blagim konusom prema l<raju. udaljenosti 3 tnn1 ~spod glave.

Vr-ste zakovanih spojcva (sti6~i) Prema polozaju dijclova kciji se spajaju. 2. 2. Varijanla B r Varijanta A 2. oznakc materijaia~ mjcrodavne mchanicke karaktcristike.4).5 E 15.:'-D--h-.517 55 458.16).. Ukoliko su od razliCitog matcrijala J zbog nejedriakc toplotne diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja. date su glavlle mjerc krupnih ~akovica po JUS. ---~.5 23 25.reklopni. otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j ~udava pod pritiskom Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1.tJenom gavom POIUOk:~-g-~!I-~~oVka Zakovica sa trapezastom glavom I i 10 13 16 1_9 22 25 --T I 11 17 20 23 26 29 32 35 38 28 16 6.5 18.1.krupnih zakovica l--"-I-~~~--:ovi:-~a poiuoI .)dira javlja korozija.5 53.8 18 1 20.5 1 17.s § ~: ~ I I ~d ~~-Ii l d N 1 1. prema JUS M. 1.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.5! 50 3. .eoni sppjevi izvode sc p~mo¢u jedno~ ili dv~ podmer::ica (preklQl"ria lima).5 I 30 2' 34. Sue.3.1.3. zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog ~poia ~I. U Zakovica sa lam g-lavom -za kotlove sa upusi sudove pod pritiskom .4 21 8. smjernice za primjeim i nacin zald.-.-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes- ~al10mena: a je dubina skosenja prcma s1. mesinga. Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'pojevima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane. ~__'____I 0.040) izradujuse najceSce u ddjc variiante: sa punim ~tablom (varijanta A) i sa djelimicno izbusenim stablom (varija'nta B).5 6.azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0rozrum srcdstvima (npc bitumen. Tabela 2.). I SI. bakra.5 . ' ' .6 13. 2.8 !3~5 0.-. b:.5! -4.1.5 21 25 2 .--l.5 18 1 1 165 17 [.8 15~5 0.3.U tabeli 2.5 21~5.5 12. ________ . 2.1.-I--D-:-'""~h---"-1 r ________ .5 19..5 .-~--~.--------'. 35 14 40 16 45 18 50 20 55 22 60 24 7'-) 26 J. pa je onemogucena i.1.1. a:1urriinijurria i _ulumlriijskih 1egura (JUS GBO.2. 2.6 11. zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£ i p. _~~ __ .5 3.1. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila Zakovicc sc izraouju od ceiika... Stctan utic"Uj korozijc moze s~ otklonid pren. 44 4. 45 18 50 20 55 22 60 24 8 I 18 7 23 9 30 12-.5 '0 b :::'.5 2 2 20~5 2 23 25 25. a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih struja sc n.0. 40 H.5 '0..1.1.5 26 10 30 12 35 I4 .2 dati Sll materijali Z(1 zakovice.8 15.5. Mat~rijal _1.B3.5 30.5 39. 2.5 26 2 I I o.)! 60 1 I I I j 8 0.5 24 1. U stru~ zakovice umetnut je eksploziv koji se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom.5 0.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje jeveza pristupacna samo sa jednc strane.5 28 J.5 3'4. 2.5~ Eksplozivna iakovica za zakovice ----~ .5 3 28 3 30. Pritisak eksplo.5 !.5(6).:.vanja. 2..'_~ .0 ~ 44 14" 45 :I 49 1.5 II.5 4 9. Zalu)'vice s ekspl~zivorn (s1.4 9.t~ 11 kruglom glavom za celicne . 1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il d~je1ova koji se spajaju.rada zavrsne glave normalnim putem (81.5 120. tcr-lak i s1.1.5 11 35 2.1 .___.5 1.4 0_.5 is '::-a I .konstrukdje D h --T-7"j-'--i.1. lJ tabeli 2. Dhnenzije.4: Postupak zr*ivanj':1 blol.1.'1 n1jCStu d.-D--:-h-'. b.8 1 25 i 2 I 30 9.. tlma za lzvlacen)e trna.

vorcdni SI. I ! u hladnom u vrucem stanju i . U ptotivnom slucaju u sp~ju se. jcdnotedni.1 .prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca. i ! A199 AllVlg Allvlg AICu AICu 5 1 5i 1 3 _Mg : i 5 Mg 2 8-18 24-30 13-26 26 i . 2.. kotlove brodogradnju i iIi vrueem stanju.sudove j. nepropustljivi i {-vf. - 44-42 15 28-25 I i 51..12.12. 2.l~.ti i ncpropustljivi.0447 CZ 34 CZ 34S -.9.1.2.1.8.0247 C.1. spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.1.~ 2. spo.-i 2. 2. ~ ~. Troredni preklopni SPO) ! -.'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp. prikazan je dvoredni spo.8.-:nim (cik-cak) rasporedom.8. zakovani spojcvi mogu biti.io. prikazan je jednoredni spoj sa jednim_p~:idmeta..1. naizmjenil. i .0248 C. mostovu.spoJeva .1.1. }edUOredui preklopni spoj SI.t3) mQze'se uzeti k~o . Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdjavanja. Materijall za zakovic'e "i .6.edniIll podinetacem • ~I~ I I I l c I .7.1.jcka Stapova.je glavni krite-· rijuffi. _I1aizmjenicail~ Kod .aki.¢ern.1.1.1. CuAs CU 99. Frem'a namjeni. 7. ! NilCin 7.1. zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr.50 Cu'67 Zn - f - I.anja "i za za za za 1 i i i C. pojavljuju i momentL 47" 46 ..:." 2..1. 2.1~. .10. Jedn~l'ed. Ovakve konsttukcitc cvori~la treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: ' 1.).1. sa jedriim podmetacem.- ~': celicne-ko~strukcije orodogradn)u opste svrhe celicne konstrukcije . ~ 2. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post.11.' Jednol'edni spo. (. je SI.Sw. na jedIlu iii na drugu stranu..8:~ 2. nosivost i. osim si1a.. slid 2.10.9. pr. cvrstoCa (npr.11.ka~akteiistican primjer CVts'wg tpoja.1. Na slid 2. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca. sa .a kod kojih .ni. 7. Prcma broju _redova zukovica.spoj Konstruk~ija zakovanog eyota nosa(:a (s1..Tabela 2. sijeku u jednoj tacki..1. 'i 2. Na slid 2. Dvoredui preklopru . slici 2. .Na slid 2. .. a kod spojeva na slikama' 2..9.Z 44 - 3~=1r! 34-42 4J ··47 44-52 23 21-24 28-50 21 21 21 25 30 .10.7. Oznaka Zatezna cvrstoCa [kN/cm~] Graniea Primjena (kN.z'alzovice su jedno-· sjccne. slici 2: 1.2.1.6. koje prolaze kroz te:2i.0246 C. Na Na Na Na slid 2. 2. prikazan je dvoredni preklopni spoj.na slikama 2. (.1. podmetacem s~ jednim SI •.1. .11..1. dvosjc~nc. prikazan je troredni preklopni spoj. dizulica" stubova' i 81. 2.1.1.wljeni tako da se racunske linijedjeiovauja \iita..:.6. PrcIna'rasporedu zakovica. i-··· il 10-20 9-15 hladnom stanju 51..-1. 2. prikazan je jednoredni preklopni spoj. "" ~'.1.sti.0446 C. spo. dvoredni i 'viferednz". kod. sa '_dva podtnctaca lZaspored zakovica na s'iikama 2.2. Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni.

3.:ovice: d 1 . p<?ja~:j~!u "morn~nti F ~ a j F.proracun zakovice. 3. 2. gdje je~ l-duzina stabla nezakovane zakovice.1.n slmetn~Ul" stapO\'a. ' .1. Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na precnike zakovica dqti su u tabcli 2. u zavisnosti od debljine di. obrasca: 1= s 48 -+ x.su. Hladnim zakivanjcm..1. rupa i pritezanje dijclcwa).= d I mm. 1. Zakivanje se moze..16.l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi. + Tabela 2.1. . 2. Q._ Zakivanjc _ mora zavrsiti do~ se je zakovica jos.1. 2. centriranjc. obiljeiuvanje.1.15/.se.12. '-Zakovani evo1' nosaca .vunje. tako cia je nakon zakivanja ~)recllik zakovice jednak precniku TUpC. a U spoJu prema s1. Zbog toga je l)recnik rupe (d 1 ) mjerodavan za. . Polozaj zakovice S1.5. Odredivanjc duzine $t[l. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:- Ncprop'ustl.14.ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava. 49 . Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d. Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_ zakovice se pbstcpcno hlade.zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc dije1ove.15a eliminisan je moment F ·17.'x = 1. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr. 2.i 'do' popunjavanja rupe. 2.14)..\ ' ' . S 2. Pripremna 'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje. 2. -a zatim se udarc1111a cd. c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku C~T~toC-U. s':debljin~ 'd'ije16va koji . .dova p?d prl~lsk~l-r:' ~~Je spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"UCine u rczervoaru-kotlu.ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.' Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika zal<.. b'T~tkl~­ njan.1. x":"dio stabla za-o~likovanje zavrsne glave = 1.spajaJu. a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. 7d1 za kotlovske zakovicc. Rueno zakivarije primjcn'jujei se za zakovice do 22mlU prccnika stabla.1. hladnom stanju. 3dl ia konstniktivne zakovice) . Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £toplom sta1~ju.(s~.1..3..1. uga011ika .n . .4.1. prik.spojn st:. Nacini odstl"anjivanja m01nenata 'u cV()rlstu Kod postav.1. Celicnc zai<ovice do 9 mm precriika zakivaju -se u.'11 se spahju. . 2. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore. U SpOjU pTem a 51. 2.e1ova koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog.bla zakovice 'vrsi se iz odg~)VarajuCih standarda.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C).s1.1. ex L SI..13. . Postl1pci zakivallja Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja. . .16.. Dvorcdni spoj sa dva podmetaca Sl. i n~­ propustljivo~t: Upotreblja~aj~ foe k?d pa:nih kotl~v~ ~.15b chmu11Sana Sll oba momenta.1janja zakoyica izvan ~vih osa. usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL. ~1?recnici rUJm za sitne zakovice I precnik zakovice (d) r~~~~k~otv~or~ Cdl ) Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala. Oblik ZakGviC~ i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom 81. b. -' Ciscenje povrsina.2OvrSna glava 2. Na slid 2. busehje. izvesti rHCtlO £ masinski.'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i plinove~ kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost). Broj zakovica za SYak! ug~onik ne moze biti manji od dva.

.~bljina mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deblJma) Jednaka ' d CbI·· . Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva? 9.:Vlll dementi Vara su(. spojnom mjesUl.2.dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova.5.zavarivanje. pojacati.2.-2. cc1icnog !iva. _ . u prosJeku za 50!%. On~ jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve. 2. azo su d ebl·· Jme r<'\z I · ' · · !Cite. 1 bI" . ~l.up.acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su: .\ostalih napona l' deformacija usljed zag-riJavanra~ ..konstrukcije relativno su jcftinije. po!ava Zr.f\ . Ra(. gdje jc debljina lima preko 5 mm. Pod navarivanjem se podr<.a Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zakovane i livcne konst1'ukcije: . izrada protoupova).nejednaka sposobnost materijilla za . ost.. Treba razlil. iIi opraviti ako se prelomi. dodati n~v~-e em~nte. Na 50 51 .. uvar. korijen vara.e vee zakovana i pri tom steze limove. ":ara 2. 5.e. 2.2. ZAVARENl SPOJEVI Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. Osobine zavareuih konstrukci. 6. Glavni de.3. zavarenu konst~ukciju mog:u je~: prema pottebi. 2. ---:. .nema buke pri mdu.2.go:O\:u. Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva. a Sta cvrsti razdvojivi? ~.elova koji sc ~faJaJu? kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. legura obojcnih metahl. Kako sc moze iz\"r~iti zakivanje? lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla? -. cline se smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost.. D. 4 '-1 . Oblici 'zavarenih spojeva . . U savremcooj masinogradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.a prikazani su fia s1. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko.. _ ' ~~\:[lreni SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di.-1..2.2. val'. . kao i kod termopla~ticniQ mater-ijala. hidraulicnitn. .enti vara.T3.. :tl1Jcrodavna Je k C k)lllH ~anJcIg lima. prekiopnog (2) i T-spoja ~e~i~kirn.7J.. tjeme vatu. 6.i? 7. b) ugaonog.2. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer. . .01l) predstavljcni su u tub eli 2. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje? 10. naroCito pri pojedinacnoj izradi (upr. zav. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica. crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi. Prikazivanje I' . Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.1. _. r&di prosirenja funkcije.kovice svih pl:ccnika. 2.1b.. Na veCini metalnih korlstrul:. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna).suceonog. Kako je izvr~en:l podjcla zakovica prc1l1a ptecniku? 4.ovati zavadvanje od navarivanja. I· " u I " dbI" . jC JmI una \'~ :=) . .s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke temperature koja se stvara pd varenju. 2. je vis'ini ravnora og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1). . nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica? 8. Najvainiji oblici z'avarellll spoJ~va (p"r.. 7 oj b} S1. PITANJA L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje? 2. tako da se zakovica hiadi kad j.conog spoj. la. . pneumatskim iii nekim drugim uredajem.cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve. liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. 2..2.2.zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kvaIlteta lza _ r?ne elektr()~e. a od zakovanih za 15%.' " _ - joj - veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja. pre aztla zona. .unska debljina ugaonog spoja "a" jednak.· )" .osceno.ema JUS C. ~ . 1 ' .ajanje dijelova zavarivanjem. povr~inu varenja. da bi se stv01'10 nanosni 510). J. . II giavni elementl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2. 2.1b) i uzima se da je a = 0. -'. Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika.tzumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnaterijalom.1. 7. ~~ kotiranje var~va (31)~1 .zavarene . osnovru ll1atet'IJal. jer se limovi snazno pritegnu... Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj. . .arivati se -mogu clementi velike debljine.laksc su od livenih konstrukcija.

~ ~ ".u se sa dvije tacke (:) stavljene 11eposredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. koji se ukrstaju ...• .. . ~. 1 V a " .. 1F1 2.4... a duzina vafa I. . Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_ " jeva dvoju dijelova.. •. . Sueeoni spa] Prek/opni spoj Spo} W~ ~~ . _-:. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih sastavaka.. . . Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm."--. 2. . 2.M. ~~I II J c. l f-.1.~ .. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc ..."a.trr.. - i ~ $poj nastao ?-Qvar.Cim upravnim no njih sa .sobno zakfapaju iz-: vjeslan ugao .~_. . ".."k. nazivaju se '. . Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1 krajeva' dvaju dijelova.4...'OI.(c l ) -I. prirubni trokraki spoj . ~ PnmlJlJlL~ III ~II C.rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i Cl i c 2 . fila p%ienih jedan no drugi Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod uglom od 90 0 Spoj nastaozavari"'.optercc~nja -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.Qva ' Ivicni spo} r .mogu zatvarati ugao u granicqma od . ~ ~ dvije. . primjcr 1 f 2). Va. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa ob..pribUzna. Prif'ubni ugaoni spoj . L Suceoni spoj s~ V~zavarom sa poJ. duz ivica za zavarivanje.njem dva dije/a"ciji krajevi zaklapaju proizva/jan ugao Spo. .. . ' . Za promjenljiva. . " .. 2. tjeme i korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara.vanjem povfnutih kraje- va dvo)/) clije!ova. sa vezicom spoj i-spo] wAiK«~ ~ .-'~ ".)~~. T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima ra~ne debJjine j oblika tjeme'na. pro:. koji se suteljavaju .Krajevi ko}i se su~eljavaju .. Priprema dijc]ova za zavarivarijc obuhvata: rezanje osnovllog maierijala.Na s1.~.koji se spajaju Spoj nastao zavarivonjert) . .' nastao ·zovarivtmjefT. k~o i podesavanja dijelova.. -"~"'- f ' . Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na dije/ove . r . limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara.(c 2)o .lXi<-rliwih71jeni /Oro<- Uprol_cftn prik'oz iY///~.2.~ . fa vnih meauso..12 \r. .2.'" . Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se krajevi sueeljavaju. je/ovo. Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 'zastitnih materijala.... ko}. 2.2. spo} ~ ~ jela. -od koroziJe. r ' Potpuni prikoz A:Otzen iZieoij'ivornV ~-. odnosrio obradu ivica za iljebovc.L. 2. u natelu... l'uzne duZine i poloza}a vara..b.zke if.-I9L " ~~ Spoi nastao za. " ._. se suceljavaju tre.~.'C3/. . L j.ovl'koji se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.'l. 2. Clsccilje povrsina. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc. ...2.:l. 760 do 200 0 Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se· prek/apaju.~ ~~. treba izbjegavati . Kotni broj nczavarenih duzina stavl.. kotira se na ovaj naCin: .2. koja se 5uceljavciju sa treCim. koji med'u. Ublici zavarenib spoJeva. ~ ~". sastavke 52 . '..2..2.Tabela 2.2_2.evfi Pojedini ~(nu 81.c stl'ane. . .. I . pf1rubni suceoni spoj I . a na 81.~... ..2. Ncr z j v popreeni presjek spojd Objasnjenj·e -. .no .~!~ri prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih s~o. ..~ pribii/no up . .! triju 2 . Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi . 3)..rotivanfom krajeva'dvd dipodrazficitirrt uglovima .Preklopne spojeve. ulja) bojc: i masnoca. upravnim na njih ifi sa vise (im. primjer.....3. I ~ ..a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. 12 3 Knzni {ukrsni)spoj ~>L~ Visekraki + dijelova. Na{ezni Kosi T-spoj ~90. i ..

2. .iyati gotove-valjane profile i limove-. 2. cisti. Zbog zare.7a).usljed zamora. Na oblikovanje bitno. milavanja zavara.ili masinski oblikovane profile iz lima. Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan.2.u: a) ncpovoljllQ. 2.6.25+<10mm Si. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .5a).Raspodjela uapoua u V-2. Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\'. utice i sarna odabrana tchnologija zavarivanja.6. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje I "'I S1. np!.11jenog pravilnog oblikovanja. oblik sava.zn?~ djelovan}.4.2. manje debljine stijenki. 2.7.2. Ipak. a prema uslo~ima izrade Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole". Pri'oblikovanju Sio viSe primjen.ieftiniji. S obzitom na kvalitet inaterijala. b) povoljnije. oj . SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.2.. 2.savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet.) oCiscen i ponova iavaren. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara. brusenjem' i' s1.jc1ovanjc.iuih (djevnih) presjeka. Oblikovallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. urnjcsto kratkih i debe1ih. bez naprslina. b) sav c) S 1. nedo . 2.8. b} :22.2. .zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. korijen optereccn uu pritisak.2.~ ~ min 3D· Treba i.2. b) sa provarenim kori~ jenom 1.' u:. /5~~Omm /i. bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu.2.. 12 slikc 2.5.a opacia dimmitk? izd::zljivost vura i moze ljaslupiri lom. nagomilavanjeS1.5.orokuje nujvecu koncentraciju napona.2. 2. 2. korijeh opterecen za -zatczanje. 54 55 . vidljivo jc dn ispupceni sai. izuzetno se dazvoljava pojcdinacnu prisutnost troske i pora. c) izdubljen G. upottebom zatvotenih sanducastih ili kru. Priprema limovn ugaonlh sastavaku SI. Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove. sa korijenom koji je (dlijetom. kvalitet I i kvalitet II./5HOmm S. uaCill naprezuuja spaja. L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer jt~. b) pravilllo~ neroa llago.8). Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti: b} .2.avarn: a) bez provarenog korijena. voljno provarcn korijen yarn (s1.na pocetku i na-ktaju sava. " 3. bez greSaka.Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J. a izdubljcni najmunju. kao i nagomilavanje varova (s1.2.3.anj:l U savu.

izvodi se staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva.4.2. _81. ublazen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J.u vidu njihovu namjenu i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje_ nih zahtjeva. U slucaju_ zavarivania. osim 1.dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Tat) manji od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn.10) izracunava se'pre1UU ~ru: . Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti materijaia. Ta). .to je kontrola blaza.2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. - . Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije "I Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A z ) jcdnaka je sumi pojedinacllih nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju opt~recenja> -a to je zbi~ proizvoda debijine naH i -duzine "Z.I. da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr.10. Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f.9. Zahtjev pod S._ L'(a-{JJ <a~. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo. moraju se obradom odstraniti.].. Uzi.9) izracunava se prema izrazu: a: 56 . je. u zavisnosti od nalaza. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at._-.J.2.=. Zahtjev 'pod 4.ar optereceri na slUicanjc 57.2. nego je raj prdaz blag i bez zareza.2a. lJgaoni ".2. i 3.. b~ez zareza i n. (a . . . 2._ s~.E(a Ik }=ald+Q}1r Sf. rentgensk6 ispitivanjci). zatini. S. U zavisnosti od'vrste opterecenja." . 2. . uporeduje sa d02VOljcnim naponom. tak6der. Prvo se bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju.6.2. 4a< [kN].'" F 2:2.. . --'-_.. Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I.11. ispitani ua Citavoj duiini. Proracun zavarenih spojeva Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati. . ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan u 10% do 50% duzine. 2. 2.2. i iznosi: lk = I . 2..) mania od stvarne duzine (l) za hnos ./' pojeclinih zavara: A~ =.: St. samo s_ ieduc strane. emll.adviSenja na lielt i nalicju sava. ukoliko ih ima.vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2. ' U proracunima se uzima dri je.12.ezailje . S. . Suceono za~rareni SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 'koji SO.ma se da je korisna duzina zavara (1. __ ~_". 2. Ugaono' ztI. ..2.uceoni -'liar opterecen nn s~canje 1\ .9).

opterecen ua smicanje (s1-.-. po mogucnosti jednoliki~ zazor (za lern)... . mlnerijal spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100 N/mm~.-.dozvoljenog napona materijala koji se zavaruje.. 9 = 40.~~. Kao pomo{.materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C \'isu od temperature.2.-. 'graI~- i~. Lemljenje sa savom.-8_5 "pet ! ____.arivanja._~_~~_.__'"' ~~~~~~~~WUli) i . pa je i cvrstoca spoja manjc pouz(fana.5 .~.' Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara.1.Suceono zavareni spoj optcrecen ma izrazu: ua smic.65 mm. kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali. do 2. a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra. 2. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll. LEMLJENI SPOJEVI .i_. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo._. tQpljenja lema. Lemovi su standardizovani.~avovi..difuzija (lcgiranjc). zrnaca. cijevi i sipld..' Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --.:an.5 cm~..65 "sa = 0. F [ill] Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.75 """" = 0. Koliku s.12) proracunava se'prerna izrazu: Tsz= E(a'IJ=-a( 211.3: cr~az '''''-9._. Op[crecenje jc mirna. ____ ~~. Razlikujc se mcko. "i.:.l.Za)' a = (lelO -. Ugaono zavareni spo.71. 8) = 456 rn1U~. Zbog toga.imaju oblik kao'kod zav. nego kod tvrdog lemljenja. 'lJsljd zagrij(j. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova. .4 mrn.~~~~~!E_jc _~ uvijanje ---------:-1 0.2.Olj:~nap~~l_~" 1 . djeiuje stalna sila F = 30 k1'. Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku.sa temperatura moze uzrokovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala._ Prcma obliku Ieml.65' 110 ==. 1 = 100 mm.OOOO sa "-~ 12 kN/cm 2 pri mirnam optereccnju. prema lubeli 2. Na zavarenu ceiicnu usku.-e (sl. pristupacne za grijanje i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\.5 kN. _. 58 59 . tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2. _ . boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme..a niza od temperature topljcnja mctala koji se spajfl.lZod mekog lemljenja lern Be topi ispod 450"C. Na slid 2.. U posljednjem slucaju .__ . prema slici 2. uz podatke 5 mm."-'-~~iti~-.··-[-------·-------------1--------·-·-·----Vrsta -spoja I ____v_-'_'_tl_'_'_la~_ie_Za_n!_" _____ zatezanje j __"_~_~.no oksidaciono sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid. tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila: .' -----------------_·-----1 Succuui ----I __________ ' Le~ljenjc je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d. Lim je ad cc1iku C.povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste. .3..11) proracunava se pre- Provjera napona -r.:U kopma ne treba uu se hvata lem prem.2. (.~~. Rjdl!/ljc 2.3.enih mjesta raz1ilmJe se: 10 Lemljenje sa zazorom. ' Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi: F ~" Ali' crzaz = 4.65 Til Primjer 1. . u zaviSllosti od vrste z~lvarenog spoja..3.0 ___ ----j I __ ~ _______________ .-.2a) = 2' 4 (65 .ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.i Rjdenje Korisni presjek za-. < Prillkom lemljenja.liesta .~~~:--l ~_.~~~i£l_riJ~<:_~_ _ O_. Ali.. 78<k == 0.2. plocies i s1.:.2.. koji opcenito ne prekot.. vrste naprezanja i odgovarajuceg .a mjestu spoja.5 ffim iIi sa\' oblika V iii X.2..ura: A z = (1 ._2a'+12)<rSd!i! emil ..25 maL Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova koji -se spajaju. Korimi presjek zavara: A: = 2a (l .1cuje h = 0.er 2._?:.2.jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.2.__ ..odatnog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn. ._.uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr.4.. "fabeIa 2.~. 2.cva za staticko optc1"ccenje 2:3. kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak vcci od h = 0. o -= "z.2. a isporucuju se U obIiku }:ice. a time i. _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po' mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. kod kombinovanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju.?~~~__ _____ _________. F .2.\ I.2.__ ~?.. I'rim. __. 5) 5 = 450 mm 2 = 4.k--'..:~e "isLe naprez<uiju _ .---.5 N/mm!>. a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C.9.~ = F L: (a~) = '2' a F -lk ::< Tsdz croZ [kN] sto zadovo!Javu.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.vanja nu.og muterijala Odvija se -it> mjena mjesta atoma.75' 12 = 9 kN/cm 2 .

'2.~~ Q.3. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim pertlovanjem limova (slika 2. otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1.3. 2. d. i dijdo'ri spojeni lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri.1.ne uZfpkuie nikakvu koncentraciiu naprezanja.3. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju. cvrst. . 2. Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1.4.3b) iIi da su cepovi rebrima.2d)o 8'1. Q. 2.cHiudra. keramika).3a).} (81.3. 1ij~pljeni spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer .<. -[f:t~l c. 23. (81. U Oi.3.2c) iIi naglavkom (sL 2..3. a otp:wni su m. 2. E:-E~J. koroziiu. ako se upotrebljava.. 2.3. cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.3.3. c) prcklopni.'l1.2. Isto tako. 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala . b) ceoni J<~si> c) sa preldopom.)(~a i otpornost 'temperatur'ne uticaje S11. 2.3. Pt'itnjel'~ prilemljivanJi!. LIJEPLJENI SPOJEVI J ~-~ b. 2.22 eaZ~/~ &CS\\.3d)'" i Ierne se na dva mje~sta: . ' oyiffi'lje:ri~ 60 61 . Leml.J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena (s1.stv3 materijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su. .10S'l! na zakovane.-1 c. 'Tanji limovi se izvlace.. 2.t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih lim'ova" . (cdik" aluminijlL. otvol' bude sto duzi. mctalon i dr. zbog male povrsine lemljenja. Sf. piasrjka. VZ~S\\SI €. Ci. bostik.voj. d. 2.evi~ Ceone spojeve die. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata.3. s ravnomjernim sJojt.3. Limov. b. Lemljeni spojevi limova: a.4. ceoni ravni. lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit.3.lf). takod~.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. iznad 2 mm debltine).la) postize se niska'Cvl'stoCa spoja. rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove fj2. jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se popunjava lernom. 2. Kosa (stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. l'eduks. 2. ali se. zbog starenja. Cijev'i debljine stijenke ispod 2 mm j' cijev~ koje treba meko lemiti. e) Sll najpogodniji. d) sa iJaglavkom sa 3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da.' W~. ALduti. d) pregibni c) sa vezicom. S1. b) ceoni kosi. Kosi cconi spoj (s1. spajaju se pl'eklopom (sL 2.1. f) pertlovan Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81.u lagano presovani sklopovi.eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova 81: 2.3.'IU lema (s1.'termicki osjctljivih m1tcrijaia. c d. ne mijenjaju .na Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe: 1.n.2b).3. zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Lemljeni spojevi eijevi: ! as ceoni ravni.). zavarenc'i l~mlje:ne konstrukcije. 2. . a. 204.3. rtovi naCini spajanja - .1b) poboljsava donekle cvrstocu spoja.

uz podatke: F = 20 kN.njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. 6. . Zbog toga. U '. 2. tj.dvokou. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava proizvodaca.)Qm i bez nagiba. a spojeni dijelovi se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja.). b) usjec~ni.njim snaja) iIi obrnuto . 2. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' gl~vCine. '.2. Im.2. Nagib klina 'izraduje se sarno sa spoljasnjc stralle (s1.e) sa dodatko.. teorijski bi trebalo da bude jednak debljini mo1ekula. 3. KOd .l====f=. f{7l t::. Postoje hladna ljepiIa. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2. Kako su napregnuti.S...juje se nn . Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji. produl. Najcesce je to ce1ik C. vodenje i osigunmje dijelova maUna.iba uzduinih klinova iznosi 1 : 100. matedjal poluge je C.0010.ovi iir~duju se sa nagi1. Nadaljc.5.cmu k razlika iZll"l.ponentnog . d= 20 mm. 2. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija? 9.ljepi~a ~nora s. avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji. J. h) sa van)sbm prSlenom.: Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb (utor~ kanaI) na vratilu (2) i preko njih sc. normalno izveden otvor). mms 1. Standatdna vrijcdnost' na2. nanoscnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja.vara?5. cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje.ai"\.inOH1.5.)eme otytdnjuvanja. d. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.sa datog elementa na vratilo. je razdvojiva. ZADACI L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc.ccga se klinovi izraduju od [elika. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn ~dhezijom. 60 kN/cm2 u stanju primjenc. c) sa veznim plocicama. zavari pokdillih zavarenih kons~rukciju sa kojima se susreces. 2. CVl'stoca Ijcpila za metale iscrp~ l. 4. ' 3. .10.m. G 1.. 0645. KLINOVI I CIVjJE ) G. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca... 62 63 .0445. d) upuste~i. spajaju (s1. fl. u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc).1. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti. U zavisllosti od. VezQ kl.tcmperaturi od najvisc 300 e.:::pojevi se koriste u l1lasinskoj~ automobilskoj. a U odredenim. vp0lrebljavaju sc u tekucem stanju.2. = 100 mm./:::j/ h. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje? 7.Jjene su Inogucnosti. i vruca. Gdje se . a = 5 mrn. k1i11ov1 ll10gu bid uzduzni i poprecni. a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.L Uzduzui kIinovi Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $.c prvoL komponenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ. koja o~tvrdnjavaju pri nOfmalnoj temperaniri.zupcunik.priillje:njUju. Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstrukcije. Kontaktna Ijepila sa sr~dnje visokom kohezijom i visokom adhczijom.1. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao hladna i kao vfuca.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc.lcnica. kojti otvrd. prema slic! 2.12.:zamajac i s1.ajaju.) zatvarauJc otvora (hlevo _. Ko)i Sll glavni clementi.. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. ~ Uzduini kli1}. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru . lijcpljeni .. 2. PITANJA U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine.prethodno obavljati i PQkuse. lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak. koju se nakon vezivania pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj. f) cij~v ~a prosirel!iem I1l\ )e~nom kra)u. SL 2.4. slucajcyima . g) sa usjcceniiu krajevima. D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola.navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) . 9 h~ Klinovi sluzc za spajanjc.' ' Ijepila.5. jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva vece od kohezionih silu. preklop~i. I) zupcanik. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike. pinimalne zatezne cvrstocc.4.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern? 12. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP 8. Lim (:..rrimjenc lijepljcnih spujcya. polozaja prema osi dijelova koje sp. 12 = 50 mm. ut:' podutke: () = 6 mm. Sta je zavarivanjl.2). cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja . a sta navarivanje? 2. zbog . rC1X.L predstm.u prabi? 11. ueba razlikovati jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. pojednc kluse kvulitcta zavara? JO. 2. Lijepljeni spo. Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em.evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja. zbog.a)u vc1iku. dok se zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba. Na s1.

3. ZJ. ali m. . 2.csna nahrcganja (H/k Jli HJm). u prenosenJu obrtnog momenta. unutraSnja~-strana> 5. spoljasnja ~trana:> 4.~ 2. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc. -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine.4. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc strane i vratila.3) jednim dijelom .oji je vratilo proracunato. Tip A poluokruglo celo S1. L5.5).. J na dod1rllllTI rovrs~­ nama otpor trenja koji.5. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau giavClne i v'ratHa.. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje klina. (s1.di~) obrtnog momenta z.5.7). 2. 2. Uzduzni kl£novi sa 1wr:ibom Zl.ogu pre-· nositi sarno . TJnutra~niom stranom k-lin nalijcze na vratilo. Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Privkladtlo je. lzdubijcni klinovi (s1. 2. Da ~e usljed :hapons~?g 'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ. Bncne strane ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo . ~Zod normalnog klina tipa A. Ove strane izlozene 'si. Cija sirina odgovara sirini Idina. nmmalnz klinovi (s1. ' 64 65 .1C. botne strane S1.5.\ da se kuka prekrije zastitnim !im. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0. i sl. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo. 25. .og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l.:. odnosno ()bodn~ sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana.ul~ze u'zIijeb glavCine.5. .5) cijclOlll.4): retivnr klino'vi (s1.zlijeba u vratilu jednaka je duzini k1ina~ Spajanje ~e ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb.gim u zIijeb vratila. .edica zabijania l~1in~ u zIii:? v-nitila i glavCine.bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza.5. upotrebijava -se klin-sa kukom. duzina.~ . Oni ostvaruju sigurnu vez'u 1 ali uslovljavaju -izradu zlijeba u vratilu.1. 2. Mogu prenositi velika opterecenja i najceSce se upotrebljavaju. r.izd?tblJeni klinovi (s1.5. iz spoja. zadnia strana. svojom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Kukasti nOl"11lalni l:Jin Tetivni klinovi (s1. " • " S1. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene (tip A) i rayne (tip B). ~I I E34 Sl. 2..VCi. 3. a dru. moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga.H7 /k6. jer je pod djelovanjem optere~enja onem. Uzdufrii klin sa nagibom:l. Normalui klinovi (s1.1. 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu.6) i tangcnr-ni klinovi (s1. 2. 2.oguceno izbaCivanje kUna.4) koji se zabija i izbija sa iste strane.2.5. 2.3. kao posn.trana. odabiru se pod.5.6) djelom visinom ulaz~ u z1ij~b gbvCine" a.5.a }. g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna..~. Zbog toga p61uprccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje spaja. Pl'opisi zastite zahtjjevaju J radi sprecavanja nczgoda.5. treba da prcnasi obodnu sHu.5.ra' biti -l1a'jmanje dva puta veca od duzine Idina. Prerna obliku pO~)fecn'y:r pre~JCkJ 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC.5. a zatim navlaCi glavCina.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini "'I-~. Klinovi kod kojih je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi. prednja s. 2.om. nali!egmj~ .). u dobroj vczi. 2. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom 2.! bkom pGvrsinskom pritisku. .Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja.

spojnica.. 25.sl){)ljne s~rane l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1.para ldinova koji su medusobno pomjereni po obo~u za 120'" (ponekad .5. gdjc ~e nalazi nagib 1.5. u spoju sc stvara potreban prednapon. Duzina .klinove za marine alatke.5.2.1.. sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem Idino\'u jednog prcma drugom. 2. n<l. 13rcncs obrrnog momen. 2. Klinovi za poniicnispoj . b) kukasri -pIjosnari kI~n 1 il ~ oj b) 81.e. O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno i'dvosmjerno okrctanje vratila.5. Izdubl..i 180°). kojima se stvara iiovrSinski pritisak. U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1. a 'primjenjuju se kod pomicnih zupcanika.. ' Ako se zahtijeva uzduzno pomican. kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa u glavCini.ti10.4nih sila.6. vrntHu . 2.a bez nagiba: v~sok.:( visoke i rus1::. Uzdu!:ni klitunJi bez .namu klina.cni Idinovi: a) izdubljeui kIin. Zljebov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni. Boene strane klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.-je po vratilq. Postavljaj~ se iedan na drugi prcdnjim stranamu.8.. 1t9. Uzdu~ni.-5. OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj.:e se b Din'lenzijc._ U tubeli 2. Uzdu. wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2. Cvrst spoj postiZe se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine.1. Primjenom klinov.zni presjek Idina izlozen je smicanju. moni se ob~zbijediti labtivO nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine. J. SI.1'1 u ij' I 11 I 11 {1 ~~ 1 ! / i 'I 81"2.~"".7) primjenjuju se uvijek u paru.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog: nabijanja klinova sa nagibom. kIin bei nBgibi 66 67 .normalnih..zlijeba u. : 60 do 1 _: 100.5.odgovara duzini ldina.tni kIinovl (s1. Izmedu. nalaze dimenzije z. a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.5. L- Taugc11. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju navlaCi prcko Jdina tia vratil0. n{ske '.o kl£novi za vodenje.slovenski standardi propisliju tri grupe klino\.C:o .5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin.8).ta vrsi 8e bocnim stra.nazivaju se cest.. b) kukasti izdublieni klin ~ l ! 2.) onda se ugraduju dva . JugQ.

. 0 <. bez naglba k ~ormalni kltnovl .'"ci (J:.' b: "'d . .!:" ~_ n< 0" ~..c~'" v.o.:t § g..--l.)--'00 :...~*~:~+d +7. (JUS : ..:l g.----------~-~ JTJSn~.5:1. >-<.d~p< 0 g 1 g::: ~.C2J)22 i 032 Khnovl .S.::: CtJ Q..s. i d+4 IH~=--l :~I'-~~-I-~ HH+l~-I}~i. 2...060) i ---------.~ ---~~......!':::.. 0..1.:y 'I C2020 I 030) • rI '------ ---. L.d..J::<! -4' '.1\1 """" ".~~~. 5.' 25! 14 -.1 "~' !_.... ::!.:=-:'" §~ o " 0 D.-. lSI :-' . ' " '" <: ~.::: "" ../ o. S' 0 Vl '>' --.~ ~ '" ~..e'. •.:::t':::! 0 t::I . :3 ~-~--n u..::~ i ' ::::l' "1 .'...-----~--. O<c. ...3.441_..~..~ -~~-!-t. 2. I etlVnl ldmovl JUS M C20'"'1 ' i 0'31 .1.. .. .::! cr ... ~fll:> ~ <: ~ f:. -....9_ .::.t~.'0.'" 00 .~i'! . ~ ~ !o an d-:5"<l t:! 8.~.".061 I 2hJeb u glaVCl111 I--_-~------- Ibez naglba I Za khnove I lklmo'i~be7..' '8 o:q (.~.t..~ 0.6.."3 ~ a "" s- :4 g a. 3. \__ 2.. ..d:. 12. fo ~ 8" §'~J.---..' l :> ~!:... E'tl o ~g o. --d~ t-:- .:::-' r. hoi -.-I. ~ 7... p . 6! 4 2. --:.8.7 _." 8 ~ .9-. 144-50' I 14 J.~- Tabela 2. .· : -tH~H-l~i~:hi!.. ' t:r . <: 00 .-. 'k"mOvl . rf p ~: oS " " :.9 L .Jb.~ o ~ 0' ~-p c ~ .-.. j.'1j ~ 'p:l ~ ~ ':': '8: ~ '0" g Ei '7.~ 8 .Q'O p"" 0' '.2i~_.. _ci. .} ..~tl~~~II¥£I· IBOCCJ80 1 -'-O-\-... ~ '::f a:-g: E:.' .--. ~ ~~ ~... 8...-.'r... 5'g "-':~.-".h o CtJ g.iO-I:u.1.~ g /'~'~'''''&~ q.1.:z. ''''07.l c:I ~§\~f ! I)J ..p g. ~ t..:.h'fj..---------------.. <:.9_.s ~ o . g'ps· ._..< .I -. Q ti . ~ ~Q~} i!l ~' p N<N:::.. 6 I 1A I 14..--~~--. ~'" ::-'(. <:< 0 ~ 0" ci .8-::.5 :' 4 . I _. - ~~I*I~!~r. ·g: '2' .I...-_12. naglba V1SDkI II (jU_.J tIl OJ . I 1_"."':>..:: fJ) ~ ~ . . <: -.~rt>o p .~ .1-..::' :4 ):::l...3 <~...s:g 0.51 .9... Uzd:uzrd kHnovi ---!----~-··-~----·-I-----~--...@ p.~ ~±=-~-J ~}-"-~ " ..~ ~ ~ f-f :::?r'.'1.:1..:> "'...N g "' ?f..' 11..-".D o l.. P p E' ~ g5°o ~ ~ J<'_ ~ 1..'tn' '3 . 13.0 ...lz~ i b I h..1.I--. G.i::iH~~fF~I=:E]=~=~:~-~J:::=:\--:1_~-]=_~I=~=]r. Q ~ tv " '"~ > S' ..--I .. (1) (11 4 B ":j P> _ 0 _. I t J :'".~:~~[::_ 1511--1-·· .LC e. "~ p.. -.~+.. . __ ..<~ " p. ~ . 7l j:j . (_t __ 1_ h. £..~ ':. I'z(I UD .' p" 0.~..-~''--''-'L='~'~. _.. ~ . . p -0 o.." g.::: N t-.iI1Q .O := 0' N Zl 88" (o'i . ·1 -I T -1--\--di14.__..~-j~d~j~i(=h{i..~2._ _ i~!~~1~~I...~ ... .14 . 0 ~ " " "" t::I 0 $ 3S fP '-... p:l N~· tt..t . 2 :r 5 ~.I_.l. ..>-<' S.n d ~> \)'..2~ ~"' .. XeCl1lK vtan 1a .- 5\l' 7< 0< '" .:: ~ ::.-----------..- ~"" mj~1'e u mm --.~'= UN"'"'" w*... d+2.... 'tjrgcr ". _~..~. .-'0 ..:.o g''rJ '"1 00 .--~ ~ . .'.::l ~M 0 " . N':r. I ...) I S..~~~ 0 :..j ...-~~~lf~i~~~-:I~~~i~~-.""' <'".s-. §" '0' N~ 1. . 12...."'0 7..---..'..~.. a .:~ a. ()( g. ~ ·~~I--~I~f .z· ~ ~~ B"..'O-..I... ..T!+'''VJf!4~r\r"""".~: )7':= .(Jq Il._'~_'.-.. . h'..OI7) ~ -...J "' A ::..~'t. .:::l"'it=....t3 . o s r1... . M C2..iJi.::. '"1 0 . .n g....1 2:.. . > 'g. CD'" ~~->l~ 'g.-. Z! __.. 4.5 6 3. V1 ~ C" "Oro~g-~ '"1'---' F~g~< ~. -I . (0·31::.::l p 0..~. I. ~.< '-' Et ::.. :]' p.1.::r'::. • 'C::: '""! .:l '.12." " 'J> uq g' (J) 8l-Og._~_"I t I tl d+t:..'g ~ 'Z)Q. i.•.=:A=I.I----1 b i Za I normrune khnove I visoke ~ --~--I"" i _b 1_.:~ I-Y. I . " Jen! JUS M.. J:j '04 . 'l> . I .

glavCinf!.C..smanjilje specifiCh.ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova Uzduzni klinovi izlozeni _ slozenim naprezanjima ('pritisku~ ~lilicanJu i !). I' . kl. . ..11. DunenzlJe poprecnog presjeka klina (b X h).~un.u nu radi{) .= lk _b """ 89 mm.Q20..5. 25._ ' Ozn~~ 1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv. ustupa mjesto savre. Prim. za ptec~ike vratila izuad 44 do 50 mm ~. RJdcnje. O\.~­ su vrSllskom pritisku). ~ doz\.I..o~ ~stalih .'e' k6fi 'se da.dU7.K. + . V' Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise.lk = (1 do 1. _'" '..lijebljcno -'oratiio i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' (s~.4. dozv0. Preos~ali dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju kao.JUSM. Veza vtarila prec~lika d = 50 wm i reb1cnice od sivQg nagiba sa poluokruglim celom.aju_ozlij~blj.JUS 9 .N9) bIP9. sirinti) visinu) duzinu.. Na s1.1. U praksi se ne izvodi prof'J.oljelli povrsi115ki pri- . 2. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom.ajud standard.Lako se prilagodava polofaju giavCine..c vri.o~ klinov~ b~z nagl~a VISl s_c racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povrsinskog pritiska na bocnim stranama Idina.1.06Q.i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti.12.. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u glav~ini JZ~'a4e odgov.. b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom.zlijepa u glavCini t1 = 4 mm.. _ _. < Pa.menijim naCinima spajanja.M.5. gdje je ik tisak.5.2. vratila je skupa izrada.M. Primjenju!e se kod alat~ih masina i m~tor­ nih vozila jer je u primjeni jeftiniji .u se na ~?sn~vu pre:~lka vr~:~la _~t~~~la 2.5.S. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg ~lva. Zb?~ relatlvJ:i0 velike dubine zljeba.0645 . . za ptt1V)ertl p()\tsm skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll: v .?va bez nagl~a.enih spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj tizduznib. o~reduj.se spaJu klinoffi. prikazani Bll osnovni podact i toleranci.ci.leu.-()20_"sirine b~ 12 lUlll" visine.znatno se oslablJuJe vranlo. zljebova na vratilu.ll1a z 1)(::b aug 1~" 1)<l :lVClll.. 2._-"d~lk2. Npr. . = J~5) (i = 75mm. . gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2.- "1" '1. dubina . .~m.z..J. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu.0645 --'-..IJ~ pogon sa uJanma). duzin::i Idina. F -'~[1 19 . _p6stize se veea povrsma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova.l. u prvom redu ozlijebljeri1m.kukastiklin JUS . 2. klinovi bez nagiba.J --:l b(P9. Celitriranje. gdje je 1\1 0 [k1'\cm) :. . duzine 1= 100mm od celika C..kllI).J9! i_I II a.. c) u glavcini za . .cznim profilom QJ b) klin bez nagtba SI.'.al i pripad. Usvaja se klin Qez nagib~ 14 x _ _x 90 -_ (.' . U slu(.5·n" Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 ~aterlJ~l. Time se .. Izbor di-. v r a t i l a .er. 8tO predstavI)a negatlvnu stru~u ovih-klinova.0645 'ozriacava se.ll. ._ b) sa trap. Odrediti dimenzije kHna..obrt?-i moment koji se ~UD Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la.tila i .C2.ti odnose se n:1 miran pogon. riiCklin crte~inia vni. • korisIlD. Usljed veceg broja klinova... Kukasti kJin 12 X 8 X 100 . ' Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od d~b~ne zh)cba u vraniu.a je kljlloni pez. ' " _ liva ostvaren.C2.12).lrajuci zljebovi. 2.3-.. Klinovi Cine jednu cjelinu sa vratiloin i ne mogu da olabave.'clinos.ovu! vec. av~ko je od celika ili celicnog liva . -Ii tabele 2.5. dubina zlijeba u vratiiu t =:.h = 8 mm.11. Nedostatak ozli. materl. 71 . ' Narun smicanja u klinu.Cita)u se mjere kiiha bez nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm. Dtlzina kUna i k. b. se d~en?J)e uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh lS?r~lVanJa .l napllU pn $l11lcan)u (v~{.i pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila.ebljenih. d [em] precnik. Sl..5. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi P -=. . vratila i glavCine je potpuno.!. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:.5 mm._ (zyjezdastim) i poligonalnim sp9jcdma. Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' ~Mo!d [kN].3) d.. a manjc .a glavCll:e ko)?.

_Civija i . J8 ) . obicno. za fiksiranje Civijeu otvor (d).a du:i{ne od 1 do 200mm. kao i vezivanje raznih poluga (s1.j J 2. ..14. .16). Izruduju Be k<lO obicna konicna Civija (a). po cemu su i-dobili ime.dguranje . bez zlijchn i sa zlijehom (sI. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. . Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. Civijemogu hiti. dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_ bjezna kod ozlijebljenih vratBa.IDotorne n 73.13.5. 2. Zbog toga se ceone strane izraduju s~i zaobljenim i zakosenim ispupcenjem.. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za spajanje nalaz1.5. podmetac: 5. ' Postavljanje.od PQmicanju masinskih dijeJova. 2. $ otvor +~ ! . klin sa \'ijcima. -:-. (s1.e. 2._ ne bi postao neupotrebljiv. 2. . sa prodllzc1. razlikuju se: poprceni klinov£ za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<mka.5J4). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. sa za~bljenhnzavrsetkom (c) i sa zljebOVll11_tt po duzini. vratito /. poluge. sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h). kako kIin. Cz'Undricne C£'lHj'C C. Stan~ dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118. . sa ravnim zansetkom (b).01\7.. 2. P. 0545.epkom iIi konicnom 6vijom). 'usljed raskivanja.// SI. naYrtka . Prema obliku. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne (kriznc) glavc.2. )04) izracluju se sa ltonicnim. Na"sl.Sa~anja posteljice u . Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_ od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc. se zatnn kale.17) i elastiol{. Civija vrsi pritisak na stije~e on'ora i tako os!varuje CvfSt p~ Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja konstruktivnih' elemenata.~ kom i navojcm (c) isa zljebo\-~ma (d).avrtanjem navrtke (6). bez z1ijeb~ i sa zlijebom_ (s1.: cililidr£tnc. 0345 do C. 'preds'i:avljen je naNn pode. Poprecni klinovi Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji se spajaju. Spajanje poluga popreeniIn klinoln Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.glavi. 4.5.oju i za o. 6. Vratiio trouglastog profila 2 2. sa zaobIj~nim ivicama (s1.-4 3 Sl.10iOl'!l2 poh. 2. 207) imaju -konus 1 : 50".5. . . 0645. ncpomicni dio postdjice. Civije (zatici) .205 .IUS IVLC2. zavrsel~ korn (a). ' 51.lga.5. 2. z. Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog polozaja dijelova. i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana. Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.201 . "'r' micn! dio postcllice. Nakon sabijanja. Izraduju se s nagiborn na jednoj.13). 2. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ. h11 i m6> 7.5. kon£cne. ui "istovremeno popustanje suprotne navnkeklin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza: pomicnog dijela poste1jice (~). Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va koji se krecu pravolinijsld. 3. ]. Matcrijal je C. Nagib sc.5.Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih elemenata ta poligonalna profilna vratila. riede-nu obje strane..'15.3. 2. 2. Omogucavaju brzo sastavljauje i rastavljanje.5. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260 (360) 111m.5.15.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje. za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih masU1skih dijelova u sp. Spni Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prcma:namjeni.5. VeCi nagib imaju klinovi koji se ceste rastavljaju. U 'poprecnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. izraduje na jednoj strani i izn08i _1 : 10 do r : 5.01' Qbrazuju cvr~ti sldop (naj~ ceSte H7/m6).

Primjeri prim.agiba.0545. '!!lovu 9. f .e ujedUo: i n'a~ivn. -'\ . U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon. . prema JUS M. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi? 1'3: Stu su clvije-i gdje se p~imi'<~ri.18. 2. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo? 6.klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU. ~.Veza . Konicne civije d) PlTANJA S1. 5. 8. 4.'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc. Dimcnzionisati i provjeriti klin. a koje kOJ j>J" bez nagiba? . duzmt.- - spo. 1.i. se tic da -tivije. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.19. ko.-. SVijet70Ifuceno . olaba~'iti. a. ' ll. -l_CCUlk Na s1.klin sa nagibo m ' je bez n a g i b a .(.rce.nc klinove? 3. Kojim klinoviml!. . ' 1 kUd 11. IJ.giim eel MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm.rJrnll. Koje strane ls.: _do AQQ. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc. 2. i remenice od._ Elasticna -civija 1.E r 1I " c) Il:::: (jb~3- ~ J iljeba d) 81. oznaku pripadajuceg standarda i materijal.5. " .vratiia. siYog liva ostv"ar~ua je .----~ --. se ostvaruju naponske veze? . Koji su konsiTukdoni oblici Civija? 74 75 .c_nc Civija r ---I r r l- II 1/ Oznaka Civije suddi precnik..12 mill.ardizovane su za precnike do 50. llndriclla Civija precnika d ".20J. ..preclllk vrat!la d ='" 20 mm.201.5.i p .rum.Svijttf."': . 2. 12.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi? 10. --. Pogon je sa sIabuultd Ylll. Cilindricnc clvije ! -I SI.-' IT a) t' '" • /)) . -It K~""jt4 k-I 0) ZADATAK .o vuceno -----"''€i c c - ---.5. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim.juju? 14. c) SI. StanQ.. du:tinu.\ Se. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa. 1\: ".a . Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .19.C-l~ Cilindricna Civija 12 ~< 60 JUS lvLC2.alnih spojev~ u odnosu na l'pojeve l::linova.. 2. oznac:-~~:' .5. kukastim i 't~tivnim klinom. dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.17.. 2.[='+---.C2.5. duZina I = 60 rum. a lwliki za pop.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn ova 5 a naglbom. \/.mrn. 7.16.nacriboU1. Precnik pripadajuceg ot~ora j. 2. .

2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka) Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee uzduzne sileo 2.6.1. Postanak zavojnice

SI. 2.6.2. Postanak

81. -2.6.3. Spoljnf navo;

navoja

navoja

Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kretanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravolinijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim, rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad se trougao-obavijc oko cilindra. p Ugao uspona zav(~in£cc ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" ---~, gdje jc: " . d· cr P~kor8k, ~uspon, hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik d~

frffil L
\

\w !
i.
--.J.'.

.

I

,I

,

I

,

S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj

ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" . navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI , traca u pravcu 03e, 0 d n ' u navrtIul (s1., 2. 65\-'·' navoj 11118 Sm." 03no uvrce L). LI)eVl ,,",, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ '~(1 ceO.4 posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U naynJ:.~l -".0-",-'--l
v

~'.
b)
Si, 2.6.1. Postanak ~avojnicc: a~ cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3

-I51. 2.6.5. Desni navoj
·V Y

J

ts?J,.'

81. 2.6.6. Lijevi

navo~

Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik, trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni), Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila. Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1. 2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4), Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj p~vrsini.
76

Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, jcdnost1"uki,~ sa jednim POcetk \ ·v .• .,. d . 'k '0111) 1 vzsevOJ1U ( VJSCl).W 111, sa Vise pocctak' n"O 'sa ,_,J-l " oznaClmo t)ro). pocetaka i a). ., " ~l 1 · •. . "'od , VISC;70J1ll · navoJa~. ouda su p~cec~ pomaI · po .,opsegu I \:1U~1 "ruga osno~rlce Vuljka -z ' 360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a _ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja prol~zi kroz, njegovu OSll do_ b1Te se.Jmifil nav(~ia (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),' skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l St\';l~S~ srika profila navoja naziva se lcon/ski pn~fir' na
v

7-7

.
.9;" DJ:billa no~e~ja navoj~og spoja (HI) je ~rojekcija ~OdirivalljabokQva SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
HI'=-~-·-·

4
linye

ii-D,
2

10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg n~voJa (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj navoja (2 2) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: Af~=:.

d2

'

a._

J, •

n ..

4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay .. Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim Is61~ -profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" ' vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08tri navoj~ prUZt:~u jl:,(;.i atpor t.~enja- (F~ =Cor:, . M) negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenjuF,ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani otj /' /,: po~' -trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F sam~o~vrtan)e navrtke. Izraduju se kao jcda

~<-<-I'+'LD:L

I
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocetkom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka

d _____ ~_

S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju

nL

novoJn1"

2.6.2. Osnovne veHcine navoja

Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8). 1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni) pre~nik 11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a.. / 2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja. 3. ,1v1a~i preenit spoljnjcg navoja Cdl ) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan jeza promcun vijka. 4. Mali precnik unutrasnjeg ~1avoja (D I ) mjerodavan jc 'za izbor precnika. spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj. 5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8. na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. ' 6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih bokova navoja. 7. TeoriJska dub:i.nu navoja je visina teorijskog profila, mjcreno nor~alno na asu navoja. 8. Dubina spbljnj~g navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (ht ) jc "razm~lk izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja" mjereno normalno 11a osu llmT aja.

Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,jeIl:juju se ~la vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-, IJcd tren)a budu ~to manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni. 2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim ISO~profilom je istostrarrib trokut" a sv~ rujere. se iz~~zavaju_ u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX = (j/)~ Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i zaobl''''~ , njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja prik~zarie su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih Y~licina profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • . •

'". 51. 2.6.9~ l}tlcaJ ,ugia profila na otpor trenja ilavoja

_

leon)ska dubrna nHYO)a -

H

= .--,-~

1:J

2tg30°
=

= 0866P'
)

)
=

eN)

Dubina nos.ell;'u'

'na~'ojno~

spoja _. HI
1

,

Ii -

~ Ii - ~ II = ~ H 8 4 g

O~5412 p, ,

Poluprecnik zaobljenja -

R = "':".H = 0-!44P' 6 ' ,

78

79

·C~ .. '.' ... ' ...' . . . . . -"",:""~
",'-,

V7.inia se da jc D "'''' d 1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D1 = d - 2Hl = d - 1)825 P;

Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja- JUSM
i

Nazh:n.;"r,~ecnikf~
1 II

.._..._.

Korak P
krupni

_JI N~ziv,precn,
!!

.

nO 0

. l! izVod "'.
Je1" e li.-to.l:tJ.

Dubina spoljnjeg navoja hI Prccnik iczgra l1avoja
d~

,-co

H - ,- H - -H
2ftl = a

1

1

86M
1,2268 P;
c-

=

17
-

I-! = 0,6134 p.

.

nr
sitni
0,035 0.08

=, d

stepena prioriteta
0.,25

S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 -

(~H - ~H) 2 R
!
II

d-

~ II = 4

stepe~a - kruPl~i' p1;ioriteta ---'-"--.~~"-.--;---- ~
22
24 25 27 30 32
2,5 2

IILI!...IilJ-.--:~"-t..p.
i
~--,,-

r

sitni l,5 1,5 1,5 1,5 I, 1,5 1 1,5

d - 06495 P.

'

0,30 0,35
o.~

o
I----""OO'C"--O f-__",] = dz __

0.09

3

01

'0:

I

Nazivni precni-ci navoja svrstani su 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll). Prvenstveno treba koristiti precnike prvog stepena prioriteta, dok se precnici drugog i treceg: stepena prioriteta kor1ste samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je preglcd' nazivnih precnika i koraka metrickog navoja. . Prema vdicini koraka, metricki navoj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi (fini). Normalni navoj primjcnjujc se za opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za specijalne svrhe, kao .i za precnike d = = 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:" vojnog spoja; sigurniji su od samoodvrtanja i zahtijevaju manju duzinu navojnog spoja. U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dardizovani preenici i prlp'adajuce vdjednosti metrickog navoja sa krupnim korakom.
U

2 2

0,5 0,55
0,6 0,1
0,80,9

0,1 0,1 0,125

2 3,5 2 2

0,125 0,15 0,175 ,0,2 0)225 0,25 0,2
--------_.

33
36

,

39
42

3,5 2 1,5 1,5 4 3 2 1,5 4 2 1,5 40 2 1,'5 4,$ -- - --'----1,5
35

1,1
1,2

1,4
J,'l

0)25 0,25 0,3

0,2

0.,2
0,2
.,._. __ . --,----

45

48
50
52

4,5 5 'I'

- -- --_.-._._--_.

2 3 2

1.,5 2 1,$ l,5
2

0;35
],8

0,,::,
0,2
0,25

0,35

55

2
2.2
2;:'
..

0,4
0,45

56

- --------..
OA5
0,5
_-_.

5,$ 4
~

4 4

3

3

2 2

1,5
1.,$ 1,$

0,25 0,35 0,35
0,35 0,5

60

64
65

5,5
6

1,5
1,5 1,5

- ..
68
"0

3,,5
4
4-,5

0,6

I

o_,7
0,8
5,5

81. '2.6.10. Metricki navoj

2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
5

-0,75' 0,5
,,----""-------_.

70
75
76

G

'c
4

Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila .0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja prikazani su na '51. 2.6.11.
}\'ledusol~ni odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su'; P 550 2 :2 }-] = '2 . ctg "'~25" O,96049P; III ~- Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r 1 = O,B733P;

"
9
10

0,5 0,5 0,75

J.,5 2 1,5 2 IS

80
YO

4

1J 12
14

d1 D 1 , . d -' 2Hl = d - 1,28066P,; d~ "'~ D2 = d - Hi = d - O,64033P.

1 0 ..'5 1,25 1 0,75 1,25 1 0,75 _ . ____ ....... _ .._ ....... 1,5 1.,25 0,75 1:,5 1 0,75 1,25 1,75 1.5
2

85 6 :';'i 41 3 93 6f:~4-; 31 3 2 . ...._ .. _ ......_ .. _.~6.. ':.3

1,$ 2 1,5 2 .1,5

2

100 105 110

G

------,-

6 6 6 6 6

4
4

4
4 4 4 4 4 4
3 2

Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je "z" broj navoja na J coL*

15
2

1,5 1,5 1,5

1)25 1 1 1,5 1,5

115
120

125
130 140

* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim profilom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/ 2; ll~; 3/{ itd.).
80

17

1,5 2,5
2,5

2

20

2

135

-

6
6

6

3
3

--"~-.~-----------

3

--

2 2 2

-:--.:.......:

(~

-----182 324 427 lAg 2..6J 0.8 52.3 76.. 2.750 10.0).~.50 2.387 2.077 44.10 1.839 0.773 6..479 41.217 0.---- 48 52 56 60 5.08 2.2491nl1J.541 0.46 -: 0. a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja od 1!4do 6 (JUS M.373 1.948 2.5 3 3. .555 0.453.573 1. Nazivm precmk CiJcvnog n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi..71 -. ~--- ' -- 22 2. 0 ~I 0 ..00 ---------_. (J mbc~l 2. >.·kao kod ostalih navoja.436 2.2 104 144 175 225 3.740 1.7 ' i ]..'oljcna p:'zmJena V~tv:n':01)~g navoja..693 0.l89 0. SI.350 7. I 39 42 45 ------~-.6.. 2.162 0. A8 24 27 2. 25.9 32.866 45J~66 ----.50 3.i I I .--.00 4. 22.18 -I : i 14 . Stvarni profil na..320 23.45 1.34.863 12.Postoje tri. 1.093 34.55 .47-0. ~r?fil nonnalnog i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen.103 . di 0 gJ c 1 ...165 2.122 0.12).244 0.50 3..moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a.2 '} 025 0. mwoj od J ima Yanjski precnik 33..11.l30 .0. . po cemu je i dobio ime (s1.436 2.083 1. c. -.50 O.. voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu.853 11.2.083 1.nanju dubinu navoja i manji uspon pa se.947 1. Vitvortov navoj Sl.· . Dobro zaptiva.790 2. 4.50 4.-"~- .-~-- 30 l I·' 36 27.. 83 .~ >.82 1. .093 36.894 1...n d = 6 nuzivnog precnika.50 '-~-~'-"'-' 1375 1651 1905 .727 33.50 4.353 1.. vrste Vltvortoyih navo.8 0..- 53..-- 2.320 3.00 68 6.980 4.376 20.95 -------25. II?u l.933 .. Trapf!Zrli navnj .40 0.402 519 647 759 9' • " 1045 1224" 1I.70 0. d 0.00 1.727 30.75 0.00 3.. 440 4.00 __.8 0.701 16.376.-.933 ..00 ------~. I.48 -- .764 3. narocito uz primjemJ zaptivnog materijala (kudj~lja).103 -.19 _ 2.546 13.80 2..624 1.423 0. . 0893 1..3.479 39.019 4.1 12.624 1. 013" 0.080 1.35 0.466 0.18 2.624 0.00 8.670 0.706 31..BO.165 2.546 14.12.933 16.639 2227 2519 2890 .l 1.~.40 " 0.. vanjskom precniku.30 3.938 0.706 2..325 0.20 0..00 7.110 3.141 3.9 0. a ne. 7:.a: ':tormalni..701 lA.50 1.---~"~".-----49.639 60. Trapezni na'Do.706 28.26 3.00 2.188 9.241 17. 4.379 0.6.353 1.5 5 6 8 10 12 6.00 5. st"rnt' i cijevn i ..75- 0' 1 01 oj m.72 J. JUS na predvida Vitvortov situi navoj. 1 2.160 9.. 1..894 2. 2.253 56.271 0.~-------- '-"-'~----- Profil trepeznog navoja je istokracan trapez.428 56. Cijev~li navoj standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18.50 6.~.87 I~92 ----~ 2.42 3.225 0.50 2.~--~----- 1_.677 0.86 .470 .135 0628 0:836 1.. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO u upotrebi.135 0.106 0. U noi'im komtrukcijama nijc dozv.03 2.24 " .376 18.208 2.051 --~-----.30 .977 3.371 1.051).25 1.77 42. 4 4. _0.___ .05 4.50 --'-'- 39.428 60.908 2.6 2 J.20 4.480 5.6.752 52.402 36.6.406 1.87 .. Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim l~o!~'-Om d. .189 0.4 0.244 0..495 -------------------------:- o 5.. 4.35 1.. 12 64 5.706 2.108 0.00 5.46 5. .675 3..00 2..80 1..056).977 2.. ~ i I 16 18 20 -. 1.65 4.•.1~te su vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al..545 4. Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm. GAS 0.253 '~--. Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30 e. 1.205 . ].34 2.. 3.52 : • 22 2.45 . i..793 0.alnih lUlvoja.013 4.04 1.m 1.648 1.032 .42 3.gJ 0.752 48.6.BO.020 10. 0..509 1._"18.580 4.241 5.25 0.942.754 0..812 0.64.. 1038 1.247 3..379 0.60 3.. U tabeli 2.

0..5.323 '4 __J ! 1 2. a jeftl'nr~~l~l) ..330 106.65-.m--.1. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog navoj'a prcma JUS M.910 44. < '). ql za izradu.728 '13.897 41. Korak norma1ni TI<1YQj:l. J. 3 R3 1/4 R3 i J2 11 11 1J R3 ~!4 ----._-----.27 j I j J i 1/4 2 1/2 2 3. ___.101 6 5.0 125._. R 1/2 7/8 1 1 l/E 1 l/4 f.201 33. 0.710 11 11 Tnhcla :::.926 _.___~_~_ 28.evni navoj Nazivni precnik d~D ! Broj '-'-'~'-'---r-_ .5).--.J R2 R2 1/4 59.---75.I i R23/4 R3 - I .9._---.9705 146.525 I koraka "'Z 1 c---------'---iI Nazivni j Ptecnik I. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je vretena na masinama alatkama itd.157 28 19 I r '1 I .6. .~ l'3.051 22.903 :i 1[4 . posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja._-- ( 316. --.. ---- _.-----·~...).6.030 3 3 3 6 8 8 8 5 1/2 5 3j4 6 --~ 5/S: 2 i/2 2 1 f2 '~ ____ Rll R12 R13 RIO 265.005 133.i precnik I ! I 114 I-·-·-~· 5{16 3/8 20 i8 I mm j 1-·_·. ~--- ---.-~:~~----~::::~---¥--.534 ---II . d~ = 60 65 70 75 80 3 4 4 4 '0 10 10 10 14 16 260 270 22 22 24 12 12 12 40 40 40 40 44 44 d -.6. kBro~ .~~ j 19.355 B...-··--------·-1 5/8 tI 3/4 7116 1/2 11.:.~l)CI dizovani su navoji norf!lalnog. su: 3 H "---"" I.5..502 4 69.Q Tabela 2..866P.230 40 44 48 6 7 7 3 3 3 12 12 --. sitnog i krupnog koraka (tabela 2. Vitvortov navo.4.12.938 9. ~"'-~-----.6J4 65. Nazjvanj precnik J(orak nan)ja.061 Mjere u 1Um II .226 25.68.I I~~ R8 R9 R6 189~30 163. naVal· . 12 12 12 84 85 .BO.830 "__ ~_I 10 10 10 8 8 11 I I I I 150 160 170 {SO 190 14 16 16 6 6 6 22 24 24 28 28 28 32 32 36 36 5 6 6 3 3 16 1R 6 I I 'I 214.-~-~ 200 2]0 220 18 13 20 20 20 22 ~ i L-__ ~ _______ ~.955 22.430 I ! 14 4 4 4 4 2 2 2 2 2 2 85 90 95 12 12 4 18 18 12 12 12 14 ~-- '8 -----16 18 20 22 24 26 28 30 32 36 I_-~~R5 ~-~.6.980 --~ ---~ 3 3 '1/43 1/2 i 3 3/4 1--·---·-··--·~--I\ . 6.553 3 1/4 i 88:. Kosi (resterasti) navoj I i--.6.4 lOT. I ·~-·-~···-I 82.254 3 1 10 12 ..Z ._~ _____ l 50 52 55 8 8 8 9 9 12 12 J2 8 8 .--1 i I 5 5 5 3 3 3 130 140 14 6 4 1/4 5 5'1/4 120.730 138. .830 347..604 3 I 63.-~li .472 _____·Ii 8 - .BO..6.406 7 7/8 2 JI8 2 3/4 2 5/8 i i i-~11.876 14 112 I· . Stan.630 240.- 100.430 ·~ 290.662 20.----.113 12.304 127.?t- ! ··--·-...249 37.03~~"'--1-1-1 100 110 120 8 8 8 8 10 10 JO 4 4 6 --~-- 20 20 22 R4 li2 II 11 I ! j 4 1/4 4 112 107.. Tabela 2.751 Rl1/4 Rl '3/8 II'i 375jl'~·--_1-!:-~-g-t I 1/2 38.14 ~~:i~~ 4 112 4 ! -R2~. di . a~a: ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni.·-··_··· ' R 1/8 R I navoja n~ral a .----~-~---- ------ ~---~- --1-' 11 11 I 81.055 152. 95. l' Nazivani precnik -~~~-. .441 19 14 14 Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad. za cvrste veze upotrebljava sc kad su. 230 240 250 8 -- 36 36 --- Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.8533 j /2 76.062). i I~R 1 R R 5/8 3/4 .88.~~__ 34.--151'130 ··'--1-.576 31.203 3 112.40.- 16 --I _I 1/4 R 3/B :--~---- 16.911 26. -.---- .700 15. iIi kad se yeza testo razdvaja..-93.11 11 7/8 R 11/8 30. 24 4 16 16 300 24 26.954 114. p llormalni 87..1 --.. Vitvortov ci.~ 11 11 ._1 4 tjl 5 l (> 47. . ]0 9 8 7 7 I ' ---I . ' I. U tabeli date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.(.5P..350 7.3.

. ._-214 269 330 1 S9 26 28 30 32 5 5 5 18.. 25730 28055 3IlO} 34307 i:~~ "--·--~':ii-·--"-I 1.5 -1-6-2(~i----.25 1.00 5.17 3. ~u:.5 23.05 4. ... _----3. .. 5 6 6 & 22.~--.75 1.66 1-.51> .48 3.. Rl = O. J' mm J 3 D2 ! d.--9---50~~·-~4-5-..il = O.Il171P.6.. Trapezni normaIni navo.6. mnt~ ! t i hod: 6.5 ].6..31 ··--··.5 5346 1.90 6.. 8 R 8 2..41:::.' ..\.40 . Medusobni odnosi pojedinih veliCina.14. Kosi navo...05 6.60 6.92 1.04 I \ 1 ~--4 4.5 23.266384j:'.. pr~~jcka I Ugao nagiba navoja T' jed no- Hl = O.61 2.31 3.30 12.·--1 6.5 8.. • Q i~~ ~ ..Tabela 2.66 3.04 2.32 3.5 9.5 40. 1.5 i- ---------------~--~ ._.5 5.5 15.05 8.5 20..75 A.> 3. _---7..•. '<'7?~" 79 84 72.13. 51l 6B..--I 59. upotreb~JavaJu se za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu."..5 27 29 33 36.6.. 2.-.22 5.:..25 1.~O 20 ___~!~ 20 191 181 __'-. Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.5 3.6H 9)28 4.5 2.44 2. su: H """ 1.10..05 . _---_ . 25. profihl navoja prema s1.88 5.."--. '-.31 6.-.._.74 1.'~"-i~-----iE~" I 180 18 18 18 171 181 200 220 230 90 12 89 82. P 199 209 'L___?lO 229 211 . Obli 1lavoj Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila.. IzraduJu se kao norma/ni..72 1.45698jJ.a.14..7f.--..6.-4.81) . 36984 _.6."..5 25. ------. a vrh i korijen lroaJ~ gotovo oblik polukruga (s1.06 J.6. S1.5 32.\I...84 i i I I 86 _.5 29. 3.30 4. R? = O.-~- 161 20358 17! "---8--'" 22966 8 9 9 9 -'-'~~~-I 3. ..___ ~ ___ ~"" 210 200 .75P. mm 1.60 1-- 36..5 J6._.61 5. i = 0.70 ! I.20 6..86603P.08 16 18 20 22 24 4 '4 14 ..5_ 5..14).5 -.5 .06 3.0835P. ~~~C!.-_..5 3794 4128 471:- 4.75 1.57 9.!~2~___ 3'~1 ! ..50 '7._.. Nazivni precnik d mm Korak Srednji precnik d2 ""'" Pr{'cnik : Dubina PO\'rsina jo:zgra noscnja .5 64.•. 2.02 ---_.-. _.5 __..5 43.5 ? 2 2 5.3..-~----- . -~~~~~~~~-'.. Zbog vrlo 'malog otpora tren..5 . IX """7 '30 Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj.... .5 16 18 11..S 60 1225 1353 148(- 3. . - JIJS M. -~6'4~"'-i! 2003 2333 50.5 12 6.74 2. mm mm H. O..31 830 l04() 3. 2. 10 12 8. Ii "-' 1._~~~ ___.5 25.29 : 4B 50 52 44 46 48 395 41...75 2 33 57 71 12.I ~~---..50 3)5 6. BO._ _ .83 1.23851P. Obli navoj i-iF lFf-1!l' 4-:ilf -Ii--~--I j I---'-j~g --. i.5 70 75 10 JO 65 70 45 4._--_.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema ~L 2.-01' .200 ... 40 44 7 --------.5 60 65 9 10 55.5 316: 3267 '2.52507P. 2._~..73205P.5 104 143 -_. ___ ~'''.14 4~92 ! fl S1.6. jednom smjeru.062 ! .) 3 3 3.. Hi = O. 85 90 12 12 7 5 ..22 l J 8~ _. II" ..5 77~5 4. sitni i krupni.25597P. ..5 5.48 5.13. 19. 2.66 10. 87 .. - 14 4 4 --_..46 Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada op~ere~enjc dje1uje samo li..40 dvohodi e = O.J 3% 434 . : .5 2..06 .22106P.44 3.. Z2 = O'.25 8 ._---.5 13.20 10. ..5 16._.6.5 21. velikih presa i s1.11 9._--6..57 5..5 54..

Pored navedenih navoja. 32 36 40 g I I I -------6 6 130 4 I I .16 -. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1. 8 8 52 6 6 6 6 I I 6 6 6 6 -!-I 4 4 4 4 I 4 i .BO. bro. npI'.6. fine I srednjc klase izradc.095). npr. ~~ . Edisonov navoj (JUS M. navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -...086 i 087).6.M..Bl. za prccnik d =..5 - JUS . I Rl .BO.6. " Tabela 2..OSI Nazivni precnik.6. nazivnim precnikom d u rum i korakom P u mn~.. Rl.Bl. u zagradi. Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.~"".. 1/2: Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima. 16) . d[mmJ 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 I ! Nazivni precnik nav6ja Brej koraka na I f I 1 I<od lijevih navoja.. j iI J ! .. U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.lIO 120 z 4 4 6 6 12 14 16 18 20 22 ----.1.BO. U tabeli 2..7..6 .a vozila kor~~: se izrazava u milimetrima... 540X7 I • 2. npr. 30 mm i korak P ::::::: L5 mm. \ Bre.OI2.2-voini". nn crteiu M16. navo.•. kotira se spoljasnji precnil. npr.l! I I i 140 150 160 170 180 190 200 8 & 44 48'.:.v~SCVOjl1'" doda..- .. M.5.. imao bi oznaku: Navoj 1\130 X 1. 1 I 2 6 . z 6 6 d [rom) . cijevi.' .BO.S ~ ! 1/2 2'. primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka za zelj.83).~. Konstruktivni oblici vijaka l.). Nazivni precni.. 88 2~ X-- Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima. Tr 40 x 7.. Obli navo.\'id' se navoj po cijeloj duzini za precnik d ~ 27 111m i duzine stabla I ~ 80 HIll] d JUS M. Oznacavanje navoja U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima. I ~ Sl. ima oznaku.. Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd. navoja Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim.<..JUS M. npr.. korak!l nn I d[mm] 8 9 10 11 • 10 10 d[mml 24 10 10 10 S 26 28 30 I I I ----I z 8 8 8 8 & • I Nazivni Broi precnik I koraka navoja n> I . '. d.M i nazivnim. ?a Opstu Ptimjenu predviden je vijak ob]jk3 a) . Oznacavanje na'!oja 2.15). odnosllo "n-vO)nl". brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim.I'\1. ' VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.050.05J. npt~ Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). kod oVlh vIJuka pred. standardom. Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6... .4.. obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS M.' 2. g . u 'Hl ~ 111 i }:1 Kosi navoj obiljeiav~ se slovom S. keraka na r Nazivni precnik navoja Bro. 2.15.82).-''''---_.. X. korakom P u rum.16b) ~cfinisa~li :'IU sa JDS . prccnika d = J6 mm..055.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1... Ako je navoj.. vatrogasni pribor i 81. navof norinalnog koraka obilje. nazivnim precnikom d u nuu i korako< P u co'lima. Rd 30 x 1/8. . 013.5.i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO. nazivnim precnikom.m. navoji samoreznih vijaka (JUS M. 89 iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1.6.IOO) i dr. rn T.40X7 I _l I ~.zava se slovom ..6. npr. uz oznaku se napise rijec "lijevi".BO.. na crtezu M30 1. Mecr£cni. navoj za bicikle (JUS . te se primjenjuje kod vijaka izloienih neCistoCi (zeljeznicka kvacila. IJevi Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr. precnikom d u mm.eznicka vozila (JUS M .BO. S 40 x 7.. date su mjere za obli navoj (JUS M. Navoj lV!.7.precnikoul.JUS M. c" u colima. Pr\'e~~ stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka..e s-e. nazivnim precnikom d u mm i korako!l} u mm.-<'" ~-'. npr.BO. .BO. pocctaka i djce_ . lako se poddava i Cisti. I I M16 M30XI. 2.8!). npr.

t> • " > • S 0 0 :D . •.. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom. · . " " . date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema 81.: " 0 :::: 0 Elastieni vi/ci (s1. 2 Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:' iuade.. pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa. ' · 1 .e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).6. 2. " . :~ ~ ~ 8 • ·. S1. i otvo1'1 za vijke (fini.<.070) i sa cilindricnim /:8vrsctkom (JUS i\i. Podeseni vljak - ~ " " z Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. 2.Bl.17. Vijci za fiksiralljc poloza. '" Q.. 2..6.""j -~ '····'·.6.17.071). busenjcm stabla uzduz 90 . koji pdbliZno odgovara prccniku jczgra viika. Vijak i otvor se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6)..16.6.· I di Ii E " " .16.6. n . sitnog koraka.~ ~" ~ E 0 ~ " E ~ '•••.a '" ~ 0.5.t:. 2.:.6. Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama. izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I. ::- . Vijci sa sestostranom glavom " " " " "5 :S2s i . Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji su od normalnih vijaka.'·' .18. Upotrebljavuju ~e za p'renoscnje poprccnih sila. npr.. srednji i grubi). 0 tQ~ 0 0 oj b) SL 2. U tabdi 2..B1.. prema 81. 2. S1.6.5 .19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia.. fine kla. ·2 • m '" ~ " c r.. •.

~ I 1~ . NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog presjeka.6.24a) i cilingrieni (s1./ 51.23. 2.0 mm (JUS M. 2.19. NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw stabla u glavu vijka (1"5% lomova).22. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu. navojem koji' se naziva osnovni navoj. 2.24. 2. .6. 2. Na duzem kraju vijka .23).6.21.6.20.6. 2.25.QJ.----c Q '*~l* /1 ~ I h 81. 2. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1. Pt'stenasta navrtka - .6. Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog oblika~ a najeeSce su sa siljkom (s1.6. '1 !< I r-. Uvrtni vijd (sl.ci 93 .~ I.6.. Vijak sa sestostranom rupom u glavi I !I oj 51. 92 b) J._ ': ': j V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l.B1.6:60b). Vi.24b).) primjenjuju se kad povrsina spojenog.l30). 2. .6. Svorni vi. Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2. -- .25) imllju veliku primjenu zhog malog habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. Uv!'tnJ vij d S].ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. S1.6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje kluse izrade). Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. Vijak sa lJt'cstenastom glavom D . Elasticni vijci Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1.6.~. 2. i ji . Upotrebljavaju se kod motora SUS" pumpi" kompresora i s1. 2.20) primjenjuju se kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue (s1.ose.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja elemenata izlozenih mallin silama. Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni.I ·tO ! !""'I d l 'I . d.6. 2. KraCim krajem vijak se uvrce u konstruktivni diD.6.6. : c) d) SI. 2. elementa mora ostati 6sta. izradom uzduzilih zljebova po stabIu. ni '=c. i 81. '2. '2.

. Navrtka je redovno kvadratnog oblika. 2. socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale.l'.DO. Vi.26.asjccenim i raz{. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom.6.ak za lim. b) Sl. Glava im je upustena.27. 2. za temelje (s1. Navo.Sitru vijei z.konstantno 1 prOlTI)e. Stablo vijka ispou glave je cetverostrano. b)" sa sav~jenim krajc11l.6. glpSOI1lJ olovom i s1.Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL prema s1. Redovni navoj uvijek je nesto uuzi od osnovnog navoja.26. 2.. Sprezn.6. da se sprijeCi okretanje vijka u otvoru~ a vijak se U otvor postavlja miskivanjem. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke. stubova) pastolja i s1. 2. Vijak za dt'vo S1.30).6.aci c) 94 .28.6.n _ ljivo (st.a drvo 2. gUffiU.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn. 2. To su najcescc vijci za drvo. SpreZnjaei (rastoj~i vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc kon~trukti\:nih dijcIova na adredenom rastojunju. zasjecenim kraje-m. ci sa :r..navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj. V:ijci za temelje~ a'. Vliei za fi. za kozu. pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca opt~recenJa.ih dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio.27. Sliean je normalnom vijkllc za spajanje metalnih dijelova.28.31).6.31.6. sarno mu je glava sa ve(~om povrSinom nalijeganja. 2. StO znaCi da u limu ne treba pr~t~odno urezivati navoje.6. Na 51.6. ima naroCit prcfil U obliku sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio. 2. a zatim Be zalijc' cementom. To rastajanjc maze biti .6. JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\'. 2. 2.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri uvrtanju~ lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju.ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc' Vijci za Ul. Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.30.6.29. Na s1. :>\1 zadebljanim i. Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_ vanje maSina. ' a) S]. SlY1 liv ilakc ll1etale. Vijak za ucvrsclVanje sinn za drvene pragove ~ Sl.mm){] (st 2.:a\'oj je SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai. plasticne mase i s1. 0) p) st SL 2. vij111~ se pos'(3vi \! otVQf tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja. l\1a:eri jal ~inia m01'~<b~tL mekSi od vijka.6.

Bl. i visoke navrtke (st 2.Bl. JUS M. itd.'ana navrtka 2. 2. Sestostl. 9.ako je vijak od istog i1i sliCnog rna~ terijala kao i navrtka. 2.ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani. otvor kljuca C~) i nazivni precnik navoja (d).36). Konstruktivni obHci vijaka.6. e) vijak sa pohiokruglom glavom i nosom ----:." kljue. JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. h. 2.aka Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = O~8d.6.B1.gruba izrada.. prema 51. 2.33. navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa nasih tvornica) Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. fina ii"rada.gruba izrada.181.6.6. i. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj. b) vijak sa socivastom glavol11. c.Bl. JUS M. Pored normalnih.e.6.JUS M. c) vijak sa upustenom glavom sa llosom . za 30 0 • Osnovne veliCine navrtkc su: vistaa navrt~e em). SI. d) vijak sa poluokruglom glavom ~ fina' izrada. 2. b. j.I60.'ijaka.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje vijcanog spoja.32. JUS M.6.6.~ SI.6.33f) do jj.6.34) najvise se primjenjujc. Na vijcima..6.J)O. JUS M. JUS prcdvida i razne druge konstruktivne oblike vijaka.35'. n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge. Niska navrtka 5 97 . L6.Bl.110. Vrhovi navrtke odsi.). 2.6. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora postojati odgovarajucc naiijeganje. Navrtke Navrtke sU'ma. St.. 2.Pored naved-enih standardnih oblika vijaka.32.34. f) vijak sa poluokrugbm glavom i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada. 111 tDr1ll1firO o.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem ~ fina izrada JUS M. Osim standardnih oblika '. za spajanje iZraduju sc zavrseci prema s1. d.BL090. Jl!IJIllrlJJl f. JDS M.33a) do c). ZavrSeci vi. -' Otvor kl'ucq. 2.35. 96 m Sl. g) vijak sa glavom oblika "T". Sestostrana norl1lalna navnka (s1. a vanjska povrsina ima odgovarajuci oblik 7.150. nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena (s1. npr.Bl.171.

Nareckana navrtka S1.5d koriste se za" osiguranje od samoodvrtnju. 'sestostraria navrtka s vijencem. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou.6. .a izrezima na oboJu..6. 2. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2..a u drugoj .ma lvrhu smanjuje (vidi dijagrain na s1. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi. a za jaca zatezahla i cesta odvijanja .37) izniduje se sa skosenj~m sarno s jedne strane. u prvoj varijanti se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke. Kvadratna navrtka Ii Ziij.6. 2'.6j8) izraduju se u dvije varijante.6. zbog pojavc ncjcdnakih clasticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.40. J(runastc navrtke (51.cija. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom. (f' l' I z:a s =22 do60 S1. c) sa OLvorima nn celu. 2.6. Sl.41.43). 2.39) manjih Sil dimenzija i 's~ute Za manja opteretenja. 2.6.40) i'lzrilaste (s1.41).6. d) prorez n:1 cdu Sl.6.2. od sivog liva iIi mcsinga.6. Krunaste navrtke Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.6.mogu imati l"ucku-(s1. 2. S1.6.6.u cilindricni produzetak eeoile strane. JcI'. :':. Koristi se za spajanje drvenih konstrul. Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1.bova $1. 2.38. 2. Navrtka sa ruckom 98 99 . Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile priteza~}a Hi ako je n:lvrtka. KajviSe jc optcreten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08'lanjanja navl'~ke.36.37.i navrtke nisu svi navoji jednako optercceni. i opterecenje se pre. u_sklopu navcija Yijka.l9. b) . Cilindrienc navrtke (s1.' 2. 2. Kvadratna navrtka (51. 2.Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0.42. .6A2). K1"ilasta navrtka ~I~·~.. Za pritezanje s povecanom povrslfiom nalijeganja upotrebljava se visoka.. L .

2.ala su da prvi navoji 'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\'.. Navrtka na s1..11 ·10 (.6. Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's.10).44).6.LBl.6. 9 a) b) KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa (vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no)._. 2.a nay())· m :\\ 20 y . za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce razvlacenja ffT = 40 kNfcm 2 ..6.1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.prenosnike niljtesce se koriste trapezni i kosi navoji. ! '/j /. ::.ini 'spojc'C£ (s1. .9).vijak'\ odn.7.) 51.. oznaku klas. Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom. I ~ ". oznake kluse evrstoce je 5.-J'cdni sfto. Ulll/lO. ali im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k.. spojcvi masinskih dijclo\"a koji sc ostvaru~u pomocu ~avoj~l. Navojni prenosnic.43. zatim od mcsinga.\·120 1.. po pravilu.6.7%" a posljednji nav6j syega oko 1 Gi (). oznaka klase cvrstoce bite: O'M _7.. efekat od prethodnih. je: Navrtka . ..6. oznaku navojt)-.BL601.0345 sa deset navoja poka7. Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazivaju se neposredni 1w.e cvrstoce vijka .6. u kN/cm2.'. -. Cime sesmanji njihova vis'ina. 5 F'S i\-l. Primjer./. a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.8. Za navrtke sc.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja.6. 2. prvi broj (l' ili J10 -'-'.. 10· O''J. ' .o) Trella da ima istu cvrstnr~u i krutost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu.50 kN/cm 2 i donje granice Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj. Lako s. 10 iIi Najmanja zntezna CYfstoca If. Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa na~vojem M16 ad navcdcn\1g materija1a bite: Vijak Mli':i.. Spojevi masinskih d.8 )DSJ. Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv .43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka. ' 101 100 . 50/10 -=-~ 5. Oznake klase CVl'stocc Navrtka na s1.V ('02 2 12 14 140 9 J 120 / . PRVI BRO) Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm DRFGI BHOS Donja -granica razvlacenja ((1' ' -----------~------.43cd) daju 'bolji.icTi (sl.6... Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih navoja Oznaka klase cvrstoce 8 10 12 !20 14 140 80 lOO Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. bcz ostccenj[) e1emcnata.ijclova P01110CU vijak. . "navrtka".6.. kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllosti iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2. bak:ra. Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki Pritnjcl'. TabeJu 2. . 5.c I"astavljaju i s.Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::. oznaka se!.:l8" 1~30' i od sivog liva i celicnog }iva.J drug! oko 22.navrtke i pripadajuCi standard. .)~ (tabela 2.05? Tabela 2.tostrmlC' nilYTlkc <. tj.6.-~. 2. 2. 2.. .astavljaju. 2.u sklopu. drugi hroj l~· uTiuM = lOx 40/50'.fu.6.!. a diugi lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijednosti zatezne cvrstoce.8. .45). Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki c. Redni broj nalloja celie nih vijaka ·m·: ~. Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom..-ula minijuma j Icgura aluminiju:. upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka.10. Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj.'.l oel celika cijc je ispitno natezanjc (Ji = 50kNfcm~..-Jj.'vo. omogucuje joifravnomjerilij':l raspodjelu napona po navojima. oznaku'materijala odn. Za :navojnc. posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn. Navojni spojevi navojnj prcnosnici Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika. 2. .= 8. . 1J1O vrijednosti ispitnog naprczanja a.9.

. I . . ) . 2.6.i 0' a v t O-_.6.49.6. slc:.6.49. og _ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijka . 2. Posredni navojni spojevi ·I·~~ui ' .6. ' - presovane umjetne mase i 6pruznog celika. 2.9.46.45.%] I _oj Sl. cel~ka trgovackog kvaliteta. Podlozna plocica b) Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl. podlozne p]ocice podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podloge i navrtke> Sa zadatkom: -:. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstrane. 2. prema 81. Ii. aluminijum i 8 1 .ala (drvo. oj Zate-zna spojka lijev.6. . n . . 2. cli. ana slici 2. 2. I ' 81. c) zategu ~'" . Za drvene konstrukcije (koja maze blt11 sa_okruglo~ -rupom). bakra. I cl- R=i-J --tpJ.::ac. Kosa podlozna plocica 102 103 . Neposredni llavojni spojevi Na s1. -?~vrtke i gIav vijaka.48.6.'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln ' b·· rtlClll. pogotovo ako je podloga od 1l1.. S1.44.e ad. .da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk ~ da zastite dodirn~ povrsine od habanja. Navo.2._ ) -L · i .I I 0 I I .47.. Izraduju ::.6. 2.6. od lakih m'etaia. materi.ek e.. I· ! I---'---------i Sl.47.l -podlozl"!-c plocicc) . inesinga b) cJ SI. ' .

oj donja novrtka SI. Standardni materijal e1astiC"D. Osiguranje navojnih spojeva Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samoodvrtan. da ne bi ispab.54). Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne ploc£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi. dok donja maze biti niska. 2.. 2.6.50.6. Nc moic se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje. Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim duzim krakom (s1. Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mogucnost podes.or ~2 ~'2nf51 "'i 25% ~ . cama (s1.upcasTv. NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm.5.51c). c) rRf3cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku. 2.51a.e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka .oj i donjoj navnki je na suprotnim stranama profila. Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi. 2. sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada je uzduzna sila u vijku jednaka nuli.6.e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave. 2.:::om elasticno deformisu. se u stvaranju i odrzavanju pritiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke. a time osiguravaju vezu od odvrtanja. za ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka. Prsten. koji se pod pritisJ.6.·Navoj vijka prodlre u prste. To znaCi da gornja navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka.e navrtkc isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. Zbog toga gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 =~ 0.50). dok donja obezbjedu. 2. a ostvaruje se sa dvije navrtke iIi pomotu elasticnih podloznih plocica. 2.6. b) >.6.53.e podlozne pIociee je C.1.6. 1\a s1. Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki na6n osiguranja.52). 2. aluminijumskih legura i slicno. Slicno dje10vanje imaju lepezaste podlozne plo~ice (s1. lzraduju se od zilavog ceIik8~ mesinga. c) lepezastc Elaslicnc podlozne ploCice (s1. Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. i to: a) rascjcpka postavljena U otvo1' n.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.dodatnom naponskom sUom (tren. bakra.6.10.51b) izraduju se sa zupcima po obod.nog !czaja). 104 105 .55) je jednostavno i ·efikasr:o.em) i .u (izvana Hi izuutra). Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge.6. .3vrtke i vijka. Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. standardne.podesnim oblikom osiguraca (mehanicki). umctrie se u zlijeb navrtke. Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potrebnom polozaju.6. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:. tj. prema s1.2130. Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se: -.en) i oblik B (ravan). Osiguranjc sa dvi.51) imaju istovrem~no ulogu pochIlctaca i osiguraca. 2. Nalijeganje navoja u gorn. Prilikom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu istovremeno. najccscc od plasticne mase. 2. 1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine. IzrijHI A Ramn n 8 n Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouzdan naon osiguranja (s1.8 d. 2. e} S1.2. Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku sam~ ria "jednom mjestu.6.6.

OS1 celjusti nagnute su prema osi drs:ke Z~t ! 5". odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.56. 2. Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polozaja navrtke. Prema konstrukd. b) osiguranje pomocu' podlozne ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.6. Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom.6. 2. otvoreni kljuc ima razlicite otvOre ceIjusti (S).6. Izraduju se kao jednosC'r~1J.6. Rasejepka S1. odnosno glavi vi.6.57) i dvo: slra.rtka sa plasticnim pt'stenom m I s1.i (s1.6.55. -po11licni i 11lomemni. tj. 2. 2. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja.6.i. Otvofeui kliucev/ ob~hvataju navrtke sarno djeli~{:no. Dvostrani. kljucevi rriogu bid: jednoslavni.54. Opruzne podloine ploCice: U~l zukrivljena.ka.6. 2.6. prostoru.51.56. Kljucevi i ·odvrtaci KJjucevi su aim %a Uvrtanje. Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke S L 2. u pr:hnjenjuju Se kad ima dovoljno prostora za rukoyanje.57.ni (s1. b~ valovita oj b) Sl. 2.52. 0) b) sr.11._ kao i raspo!oziVOIll prostoru za prilaz 11av1'tki. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice.58). Nav. 2. 2. Jednostrano otvorerii kljuc 107 .astopne vi'ijednosti pr~cnika navoja. Nacin osigul'anja podesnim oblikom cJ 2.53. 106 Na :£1 I 81. obiCno za dvijc_u7.6.

64.6.64). 2. Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican. 1. 2.(6.62.58.aka. 2. 2.6. 2:6.anjc sestostranih nayrtki i glava vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.6. Nasadni -kljuc 51. b) :. Kukast'i kljuc Okasti k~iuc (s1. 2.59.60) i 1lasadn. 2. Za manje momente pritezanja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1.63.60.6.6. Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se provlaCi kroz kljue.0.62) podesan jc za prite-7.61) primjclljuju se l<ad. plin i s1. lvIogu bid seslostrani (sL 2.6.1 vodu. 51. Pomicni (univerzalni) kJ-jl. 108 SI . 2.6. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIayom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. 2. 2. 2. Sestostrani zatvoreni kljuc Usadni kljucevi (sL 2.6.61.c vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. - 81.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od11osno izrezim. Kukasti kljul (s1. Usadni kljucevi. Koriste St kod ventila 2. sto daje moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1.estostnmi '" b. O1msti kljue SI.i kljuccv': (s1.6.a na obodu.6.60b). ."--"-------- -3 S]. a) cet\'rtasti..59) i cetvrtasti.6. Dvostrano otvoreni -kljue SI.lc 109 .

Sta·ndardizovani su jCdnostrani odvnaci (s1. . /!. OdvrtaH: a) jednosnani. .u se 11a osnOVU obrascD iz lla. 2. odnosno o.. 2. 2.------------1 b. piinu.6. U proizvoJnji uClflC.65b).6.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje na~ivfi(:g l?r~cnik~.ZO\ilSnostl. 2. 2. "T ..1.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za . Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl proraCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju. b~ S(l I mjernilll stltOm b) II 1 i h---~--- .~Hl u talwim sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-.6..-. I . Upolrcblj!. spoJu . Moment pritezanja ciCita sa nu skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja). Vljci izlozeni zatczartju (51.uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala: A.-.67).tete urustvcnoj iluovini.6. d.-.. vijka.::ujupldu(. 2.ie i pozara. _ ' L - ··---t-~ W. Is..68) proracunava. Proracun vijaka it 51. b) dyostrani 11:l1l1jcrnom satu.65. izboI '\'.--. U s(Tijsko proiznjdnji I. bahn i drugih komponenata).1 U ~ekol~J"? ~rupa. [cm'].d F 111 110 .yaju S~ i mom~ntni Idjucevi sa oprugOlli.. ."'~"t~ .lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111.. ad llamJ~nt. 2. {j. Garuitu1'U klj. 2. --------1 I' ... Prorac. 2.6 12.6. Sl.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1.l~iL--' ---+f~1 0) F ~ ----~------.6.6.Potrcbni momem: pritezanja. te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ propisi obave.~ --. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazaljkom (s1. Jt. boja i lakm'tI.JJ.66.66a) i sa mjernim satom (s1. naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U ndVoJnO~l1 '-'-.67. te se svaka grupa nosebno proracunava..:dna od oba\'cza za~tite od di. plsstike.6.Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima.----. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni. ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil. .e. odnosno momentom. s. nl -11---.66b). Kljuccvi se u trgovini. II I Sl. vrste i naciila djelovanja opterec~nja~ vijCl su podlJei)en.'1 ~i!L r 2.6.i- I__~_ 1 i. ~+Ef----~ -~r. .ceva 0-1--- t--"--r---_.-----. ljudc uu Pos.titu od ckspJozi.:buu opreZllost i zai.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigurnosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija.

588 F.. Podesel1i vijci izlozeni djeZov ' . ko e '1$. "'[1 -g lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p • )lVO Opterec . = 5 kN "s 'C 'fl 1 ".20 mm. avoJ~ Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf 112 . I 1 - .6. . Brojne vrijednosti stepena sigurnosti uzimaju se u granicama l' = (2 . ' . Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' .dubina nalijeganja.. I .-ol' . p' anJe pr~ll1a' -8ili F =---. I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1...5 bite: ' Sl 'J Gea = - = 36 --. .'U poprecn£h sila (s!.= ..c.' 050-0 v 'k·Jczgra al. Povrsina jezgra vijka: 208 mm~.5 ----.. Navoj je metricki krupnog koraka. 1.=15 ' IZ<lnJllu-"015 . .iz veze.6 = 5 kN!cm~ ' < 12 kN1em2.'V dozvol)' T • Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak dozvoljenom naponu zatezall.':. dlJelova zbog djelovanj. lZ standardnih t'l.588.' navo) 1\136. 2.2.-------.5412 P oien . 2.5. Koefieijcm tren)'a kl".enljivo 'optcrccenj. " 3 2.6. " d 0" = 26 kN/em~ i UsvoJcni step!~ ~4:~~jern? proni.poprecnl presjek jezgra vijka. Al [emS] .a.68) za dizanje tcreta Fa -.' . Kuka sa zavrsnim dijel()m U obliku vijka d. 1..69).u mora biti.) " Prema dob1venom rezultatu' enJc .njcdnost plcsjeka Al .. 8to zadovoljava.il)~ .588' 25 l. 3./loJ tr1ckh rucne luadc.aksijalno opterecenje. Primjer: I1roracunati ncpod ~ .1 do 0. = - F/i.2. vete vrijcdnosti trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil promjenljiva.."'- !2 kNicm"'.8d) Iz tabek 2. Fit = /-l • FtI.nik navoja.4) _ st.68..!. 11 tom sluca.= 50kN. prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka 225 mm~ (. pa se VIJa' proracunava na zatcz .cijerlt treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m . .Ovdje je: 1.6.cn e ] . .· (t J. ispun)' en u njl ..projckcija radne povrsine svil) navoja na ravn. preC111 lZl < lea Za navoje. ' . (]zd = -~ (kN . .ucu vrstu navoja izvrsi' se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.2).[kN] . '.~p ... lrmh pOvrstna i usvo..p.] . . 2.stepen sigurnosti protl\' pro Jdl ..S4' 1. . u spoju.70) nalijdu c"r~f£l j sta~la vUka povrsinskom ptitlsku N VI! \. Za mCIricOl ko·cill odo'.aLIl nUH)jUS\ujase . :'. ' _' .vijka. cOW smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko"J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1.08 em'" G$d 12 A) 3..rol. pll . 4. Nazivni precnik navoja iznosi d ".a poprecnib sJ ' SOY: P . (t. d 2 [em] -.)'i" mo stepen slgurnOStl protiv prokl'0 -" d· lzavaUJa j' on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2. Z ' 0.:. HI [em. o'za [kN/cm 2] . = 25 ~ = 2. :r<:. crrfl eUI napon na zatezanje.' tC) ~ otvor pa je povrsinu 'presjeka st:~i:.. ~epodeseni viJak izlozen djelov ' . v 1 ' i' Povrsinu )'ezfTra t> ".00 ""S9 .tabela 2. 0.588 0. 0~15 2. Kod metrjckog~ navoja povrsinski pritisak iznosi: p Sl.mjcn J1VOm silom F. nash 'I = 3. rr: Rje.na • RjeIenje: L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w.vujamo stepen sigurnosti 'If = 3. Dozvoljeni napon zatczunja za. Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju vrsi se pomo~u izraza. iz tabliee' za odgovara. ' " ' Z ' H.~ lZlozena smicanju. F" da otpor t~:g~a deforIllacija vijka usljed savijatlJa.6..?.6..3). ..inu okomitu na osu navoju. '.~jre~lih sila (s1.0445: NIl".a.-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . .ad se izracuna presje~ jezgra. Fa.. v lznosi: gdje je: Ap (em2] ---c. -. Ovdje jc . k 8""'" 1t=/-l'P.ji pree.25 kN.fCl1jc 1 p'otrebna u~du7. Kuka je ad C. . [kNJ . ilJljC vijka od ispadanja. '.= O.~9) proracUtl~V[!oO Sf. r = (3 .". da bi se i. . prva "Cell . Vijak jc ad cclika (:.O~ s~orn. epen slgurnosti ( .0545.(ft = 0. t.srectn. \).fj. zate~e t~I~. a p.bro} navoja.bf liSVa)? se n UJ'bl'~' veti presjek jczgra A-. z .t? -razvlacen.. 2.')'k'. .dozvoljeni napon vijka pri zatezanju. Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza = d ~ p a (kN/cm 2 J. ~ j g .6..1f11 w e p= 0. d. Povrsina jezgra vijka Al.. JC tV e~ e r . 1 ~ uZduznu sHu: F 'j' F<" = -c-"'-. SC iX uslova zat~zanja . pa je dozvoljeni nnpon G" a zatczanju..'J 000 '. prosjecne izrade. Nairne. a omotac ot\T. . ' " ' 0.) . -.

Precnik stabla izracuna sc iz t~H·mule: L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. Rd40 X 1/6.visina_ normalne_ navrtk.'13.poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{) fl: A. Kad"se prifU._ bez :glave?. 6.? ~ 14. ''''4 [em'] povrsina presjeka stabia vijka. mi.'6. malog i st'ednjeg prccnika.dozvQljeni napon na povrSiriski pritisak izmedu stabia v~jka i spojenih dijelova. Kont'rola izrade riavoj~ Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo. 114. U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s. 19. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka. i to nesto manji nego sto je precnik stftbia koji je izlozen smicanju (ds )) kako se ne hI Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor. Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.e nazivni precnik navoja (d). sredl~j(prer. se' pr~mjenjuju vijci _bez navrtk. glava. ito: velik£ preenik. l'fa '81. (:. Sta jc profil navoja? Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja? Nacrtaj proW metriCl. Nal<on proracuna precnika stabla vi. Nacrtaj profil trapeznog.\[] . S32 x '6. d.7. U dobribn~voja duza strana prolazi a kraca ne.ihovo ispravno funkcionisanje. Navoj je dobar' ako prode kroz 'prvi prJ-r v~ljaka. vijka _ se(ltOtlgaonom $1!1vom? sa 21: 'Sta su navojne .sjeeanju.e? 18.ia. . _. 2. 2.O. Prema . " 2Q. Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l da je pociesen. _ _ _. pri celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim: mjerilima. ' Fs [Iu.1z obrasca za napon smicanja ds =. 4.l_za specijalne svrhe:.6. 2.2·1 4.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji? 13. Granicna ZADACI mjerna~za navoj: a) racvasto.tli_prelnik.olu ..lei.eujuju viie!.'. 8.15.. 2. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI. 2. Navoj je metri~ki krupnog koraka.8lfzd :.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine. 1~. Kitd. kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih elemenata navoja.22) za rnirno __ opterc<. Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(.70. Pd [kN/cm 2J . ._ J. a los kad prqc1e kroz. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine. b) cep Rjdenjc 1. Kako je izvrsena podjela vijaka . ('!TANJA· Usvuju. broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju ~ a.: velikog. 1<. a Sta navojni prenosnici? 1.Kolika je .navojem.asni.'.prema riamje.enje F.· Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje? Kako se mogu' podijeliti navoji?. it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.17 kNicm~ < Pd< 2.:. -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a. 5. Dozvoljcni napon sinicanja T8d O.ni? 15. i _ n. Podeseni vijak izlozen poprec!lOln Qpterecenju gdje "je." .71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj. Pa ~ UZ<l 2. 17.mni su sa dva poddena vijku prci:'>:' nika do = 12 mm..:.oba'jJara valjaka. ..'.reie.. Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti kontrolu povrsinskog pritiska: 51. Ob. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm. skiciraj navojno vrcteno skJ.. 11S . Koji navoji se koriste na vijcima za pn~nos kretanjo.a. 7..postanak zHvojnice i llavoja.cj u kolika. ~ 1_2 mIT).:nz"k.6. Provjcitt povrSinskog pritiska: P =" -.tajucim -navojem.~ u navoj MlO. gdje je: Ts izraCllna se precnil~ stabla: J ~---'-' n·n·Y8d 4'P [em]) Na 8L 2.ka (d$) usvaju s._ 16. 2.6.tnO. korak i t!gao profila navc'.0345.unutrasnjih-'navo.71.6. = F.0245 vt'.. 3. Nav:edi nekoliko vija~. ----- 5 dS'b 1.-' \'~liCine.0445. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C. Tcorijski.lla'voja i oZllaCi osnovne vdiCin~. 11. .1b prikazan je kaIibar za: kontt. = 51. 6 kN!cm Z.d C.Pa.10 kK Vijak je o. prosjecnc izrade.i. 9.1) Tr60 x 9. Kako.

0PRUGE Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata.7. narnjena ill. Slozene limate opruge . 7. Namjena opruga Tanjiraste opruge (81. presa itd.i pol. na cemu sC'j zasniva njihova. spojnica i 51.7.tlacne (81. Torzione oprugc Pod djelovanjem vanjske sile. L Fleks£onc oprugc Pod djelovanjem vanjsk~ silc. 2.zno riaprcgnute 11a savijanje. 2 7. masinn alatIjika'itd. za akumuliranje energije (kod cascivnika.2..22.7. 26.2. teiine i momenta (kod dinamometara. za mjerenje sile.2.).ate opruge. b) gibanj.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja. proste lim. j . CD} zavo.7. Glavno svojStvo opruga je elastiCnost.). Spiralne opTUge (s1..2c i2. pri ccmu njcna duij.kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'" portnih srcdstava.imjenjuju se u domaCin. od narnj~ne: Ovisno od oblika i naCina opterecenja.).1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao akumulatori energije(npr. 'Vl'ste opruga Konstruktivni oblici opruga.su vrlo razliCitj i zavise. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga.7. U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za ublazavanjc udara. oruljn itd.gibnjevi (s1.j Sl.).7. 2.ostrojenja. slozene lisnau opruge (gibnjevi). e) za-vojna fleksiona opruga c) prstcnaste oprugc.). s1. a obuhvataju. 25. spiralne oprUge~ t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge. u prehiarnbenoj i procesnoj industriji). poljoprivrednih j drugih . Koje vrste kljuceva poznaje1i( U cemu se sastoji kontrola izra. stipaljke) kod tdzstilnih. 2. 24. vnga i momentnih kljuccva sa ugradenim oprugama)! za ograniCenje najvece sile odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.1. opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji).1b) imajU siroku primjenu. su 2.Jo. Moe llosenja i ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'ijetko .o.masinH.3) i pritisnc . o. igracaka i s1. 2. Navedi oblike navrtki.dc navoja? P1'oste lunate opruge '(s1. igracaka. 27. 116 117 .upotreba.72b i. Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave. motora SUS. stege itd. moze hiti.7. d) tHnjirHsta opruga. kod casovnika.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p. za Zavojne fleksione opruge (s1. 2.anje i1i vise clastkno deformisati. odbojnika.2. Prema tome se i dijcle ~a: a) fleksionc oprugc.).vlaene (51.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju koja se postize smanjenjem precnika. !. uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). 2. stamparskih. b) tOj-zianc oprugc i . ventile i s1.scilacija i sumova. . 2.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc Torzioni Slap (prosta torziona oprugc).). 2."torziollc za7.7. Pogodrie su za velika opterecenja. zatim. Zbog sposobnosti opruga da se mogu m. ove opruge prctezno' izlo:lcnc uvijanju J a obuhvataju: torzione §wpo'vc..7. kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih sredstav3. Kako se oznaeavafu vijci. 2. Za 'nMbCito jaka optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa".y ostaje neptomjcnjiva: Pl.oprivrednc masine. Prema naCinu optcrecenja. c) spiralna opruga.7.7. 23. 2.4). torzione opruge m6gu biti zatezne . za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila. a kako navttke? Cemu sluie podlozne plocice ( Navedi svrhu i nekol~o primjera osiguranja navrtki. 2. '2.tvu (stednjaci.7. gdje'se traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.) 2.ne' opruge.'· ' _' '.7. ove opruge su 'pretc.

4_. d) pllzasta opruga :2.2 2~m 240 255 217 230 lOS.. Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su. torzione: (lpru.7. Prstenasta opruga Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).7. Pored cilindricnih. Prstenaste oprugc Sastoje . Presjek iice 'kad zavojnih opruga moze biti kruzni.7. To su ugljenicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1. u~aoriog Puiaste (teleskopske) opruge (s1.30 235 240 110 110 110 120 135 120 120--140 130-150 230-150 .3.4830 C.5).7.ko legirani celici.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika pravo~ poprecnog pres.. -pa se oprugc izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:. Materijali. sinam~_.1.:5. tvrztoni .3. 'da bi se dobi~' sto ve~i deformacioni _rad.ve1il. kvadratni .nc i parabolicnc zavajne opruge.. 119 118 .' istezu) a unutrasnji skupIjaju..se od unutrasnjeg i spo~ .551. UzehtZp. Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medusobno naJijeiu svojirn .233] C.1).ge Vru6e \'aljano HE [kN/em:!] Celik . 4230 C. ceHci prema JUS C.tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga. 2. 2. Dozvoljeni naponi" opruga.2133 C.4831 140--=---·160 150-:1-70 135 135-'170 135-170 SI.:.konicmnl' povr:. a'.eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka. Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko .1 <~. 130-·150 (30-·150 130~150 240 240 . 240 235 235 C.el~~i samanganom. 2. za.u silu pritiska pod 81.2134 270 290 310 310 310 310 3JO 310 :._ sNai'a nu.EO.a sHa koju Qj prima opruga. 2. }">r1tisneJt~rzione. izraduju se i kon£(.a zice malih precmka. Koriste se_ za velika opterecenja. naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju imaju zavojci sa ~ajveCim radijusom. 2.3.i pravougaoni.7.. 213.onc opl'uge. dQdirnoj povrsini prsteria.2. t===~====:rQ 81.povrsinSkom obradom. 2330 C. (tabela 2. (s. c) z'avojllu prithria opruga. Sl. Zatezne.---~--- C. TOi'zi.e precnik zice__ manji. a kyalitet ce1ika bolji. C:vrstoca materijala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i.:om (:\'1'stOC0111.su veliki.7. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su itt odbojqike. 2. vanadijumom i:i viSestru.7.. Oye drugc obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. U oprugama se javijaju i jaid naponi. 110 )10 C._~) i legirani 'c.2. 2:7. silicijulrJOm. hro1110111).ovi _. j ----. opruge hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se .ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia._ Oprtlge Zbog velikih dcformaciju.

a: =-0. onda je karaktel'istika opruge prava linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti elasticnosti) .5. p0~ln se tako povecava krutost opruge. E . rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc l'adu koji opruga kasnije proizvede.1 = O.5 M..7a).-.~-' 5. sto je ugao (0:.s1. Karakteristika zenija. iznosi: 2. ugao uvijanja) i opterecenja (sila. odredeno opterecenje stvorice yeti ugib.[kNjcmJ. usljed trenja.7.7. duzine 1= 400 mm.50mm 1 deblj1ne II "---. i. Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Krutost opruge ncpromijenjenog prc~jckc:) C=7[~~] .).) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib . 2.j3 . I =.h2 2.7. 21 500 .-. pa opruge kazcmo da je opruga elasticnija. Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F) moze se -izraziti pomocu jednaCine: Kod oprug-c promjcnljivog presjcka najveCi napoll savijanja je u slucaju kad je x = O}i jednak je u svirn presjecima oprugc) posto se otporni moment proporcionalno povecava sa povecanjem momenta savijanja (idealan oblik).52) ff m. Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em. = (0. A =p. 8to je karakteristika polo81. a promjenljive sirine) od b = 0 do b.i proporcionalnost). Opruga je od celika C. Mmax. Takve opl'uge pri radu apsorbuju. ~ 't-\1 ..7.7. 'Sto je ugao nagiba karakteristike (0:.opruga je kru6a. Slozellc limata D.x).21:. M6m~x -=::: F· I.. Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi: veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka C F b· 11 3 • E = ..= . velik.E.kolild ugib u em izaziva jediniCna sila. Veza izmedu deformadje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge.(:..~. 7b prosta lisnatR opruga stalne debljine (h)."ruge koriste se za.6.er~ izracuputi dinamicku nosivos~ pro~~e lisnate opruge prayougaonog oblikr. Pl"OraCUD fleksionih opruga f 6'P Prim.Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon od celika: o'srt ~ za opruge NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten. 3. _ b.5· 120 60kNicm~. 11 . izno~i: p. 5 .. 2. zna~an dio utrosenog maa.! [kNcmJ..68 . za opruglt promje~11ji. de[ormahilnij" u odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. '= 0. J3 = 3 em. (~L 2. Dozvoijenl napon: (.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog. Karakteristika i rad opruge Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja (Fmax odn..no bi bilo nei"vodivo veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika p~vecanJc debljinc lista.25 kN. Najvcci ugib 'opruge: I = F'P 4·1"·13 4·1. 120 121 . tj.irine b C-. Usr'l 6·1 = . ). na osno\'u nnuke (l otr()r~ nosti matcrijala.) manji. 2.. 2 Kod opruge koja radi bez trenja.og pre'iekn. oprugc pokazujc . don j Td 7:'d = 0.4.a ?pterccenja..45 do 0. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu pojedinih elemenata. . Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr..)a x = 0. dm' Za dinamiCka opterecenja je: if.omi cn1 j j 'vog prc~jeka za 33 (..presjeka. - H b• ·1F·F a) f = 3£' I= i~h-3 2 P'(ismaxrcm] za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks" Karakurisdka.7. Nosivost opruge: F '"" ----.5f1m =- 0.JO mm..1 2 6'40 60 = J . h~ -. Maksimalni -ugib je na kmjl1 konzole i.75' (/1'. pri kome napondostize granicu elasticnosti. a na s1. 2. Kod opruge konstantnog pre-~jeka napon savijanja je najveCi -u ukljestenju. Rjdcnjc 1.Konstru. Obrnuto. = F (1. ~ F. = (0.25'40:\ -3 . 2.kti~. pa stoga sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc). moment uvijanja) posto.33 do 040) am.6. tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda. Ako izmedu deformacije opruge' (ugib.. . Na s1.

122 . iz'nosi ~ = 0.--'-'" ~ :----' J. 0.7.~ b 4. 2.67 z. stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P.7. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0. uz ism uosivost.9 em. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' .-.8 za b'{b 1.8 5 ..2.11). 503 < n·E·. Brqj optuge S1.7. f ''''- F 5 c 5 ern.. 0.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn krajc~ vimn oprcrecenje (P).4:. KrUlost c ~-" 1 kN!cm.). 2. .·. DvoSlruki ugih.koeficijcl1t oblika. 2F 0) gdje je: ~ . ~ = 1 za idcalui gibanj. Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a ugib idcalnog gibnja i iznosi: : -F . duZil1c listo\. . . MaterijaI jc (:.).8.10. -10-1 • :. 6· .··h···.····. b' = bill . ·l-<l·'-"'i.!. .4 i It -= :?!3:.4. F· {J 6 ' 0. Izuzetak Cin( gornji list.1 b) Primjer:. HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W. sirina lisla b -= 40 min. 1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja pomocu uski)... 2.sla opruge (II.ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja C~a karoserijom L s1.l· em. Gornji list naziva se glavna_ traka. S1. 3. Proratunati dvoslruki gibanj 21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN.1 • 5 b '= .= list{lVa n'= 6.dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog gibnja (sL 2. - broj listova istog prcsjeka.c~··.Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc }lj. na cijim se krajC\.7.9.u .8).7.~. h = 11. PWccalljc nosivoni dvojuih gibnjcva postize se primjenom. 2. 28 mIn. S!. DvoJni J?:it'..od oclnosa bib i broja lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi 1i~t (n'). 5.1 . postiie se pri~licnom uvOjllOg gibnja (sl.. Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a. Postallak gibnja Cgib gibnja.dvojnog dvoredl1og gibnja (sL 2. lzn.7.b ·f 6 .10). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima: Ms W == - 6P'1 -n: b ·lt 2 = const. W -. ri~osfruki gihunj I!·& '!'.9.1 3 /"'" ··.anj b' 0. primjcl1juju se trapezni zavdeci (81. Zil\'isi.014 em.2130.). ~I! il====+19 .------ --" 2. 2. Debljina li. pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1.7.8.--~. = 0.ib. G = 0. 2.7. ·O\'dje je II.

oi okrugle zice -precnika d =' 4 m..5). Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6" Rje. uzima se.5 .sina itd.13.09 12 15 10 30 ]'38 .~ '300 mm. debljimi lista h """ 5 mm._---1. Gumeni jastucici Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i zavisi od odnosa Did.m. 2130. GumenJ jastucici za sUe prHiska Tabela 2. Opruga)1:: od cehka C... DI. 4230. 2. Posto' se el. da Oprug8 una . e. 2. .Izrac.7. Zlca je od C.7.2.7.i su izlozeni potresima.-:~:~. 2. 2. prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc guni(~nih jastuCica.1 d. Proracun zavojne opruge 2. Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. dasticnih spojnica... Na s1. Prema tome.3 J.17 1. P~i~jer.7. ZADACI d._. Dulioa Oprugc je 1 .15 1. ~--- l I K ---_. 2330 za naiztnjcni~no promjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Mu "'--= F· R [kNcmJ~ napreze oprugu na uviJ3nJe: . ukupni broj zavojaka jc: Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la elasticno spajanje dije1ova.!<ruglc iic~ za i~rfl:du ~avojne torzione Opruge oPterec~ne malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =. ~ Ai .7.. srednjcg precnika D = 80 mm. oct Z "-"" Za -:.2. f Sl.20 1.55 -~- 3 4 5 1.Z".23 1."J ..6. gdje je: Za .\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka opterecenom stanju' treba da iznosi Smil) = 0.5. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga r . 2..[em].13.. krajnji zavojci porav. dcbljina trake h = 5 mm.7.. . Glavne veliCine ciHncit'icne zavojne pritisne opruge (L): Stvama visina neoptercccnc oprl}gc L ~ Z· d + Zo . Moment sprega. 0 d / "SF-{D)". . f( ! r---- R F I .5 mm.. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1.'"" 124 125 .----. konstantnog presjcka i za idealni oblik. Primjenjuju se za ublazavanje udara. Usyaja sc sla~dardl1i precnik d·= 2 J~m. 1.7. 2. opruge gume moraju biti drugacijeg oblika.nati zbog pnlagoaavanja podlozi. ?pterecenje (F) koje djdu.5 ncaktivnih zavojaka. U SI.5T m = 0.2.~ 8 - 9 .5) d + Z"· s..- 1. 'pritisak. npr. Precnik iice zavojne opruge iznosi: r--"-"---j . . Proracun izvtsit.7.e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju !1a~oJa (sI. Posto ~u. I DId . Duiin. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. Kolil~o jednosmjerno promlenljivo opterecenje moz~ CIa prenosi cilindrlf.asticna svojstva gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika.1.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN. a ne smije biti manjc ad 0.fenjc 0. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K) koji je dat u tabeli 2. oscilacija i sumava.{ tice aktivnih zavojaka iznosi: 11/ =D·::7·. S 10 1._.?nati precnik o. 600 N. kod temeljenja (fundiran. ..l . broj aktivnihzavoiaka._""_ 1. cern: Ckupna duiina iice moze se izraziti ohrasI = DnZ "--=: o.29 G 7 .14 = (Zo .. ' 3.i za oprugu. 120 "~ 60 kN/cm".12). 2..7) or! C.1l3 'zavoina torzi~ria opruga izradcna. Materijal C.. 2). kod transportnih sredstava. ill (Za 1. sirina li~ta b "'" 60 mm.1.a) ffia..7.12.:. 1. Dulinn gibnja je 21 = 600 rum. posebno dijelova ko.2131.}Zvoijeno naprezanjc T.--. Precnik zice opruge. .7.

.1. pune i suplje.irajuce i nerotirajuce. prikazana je"o~. '. . Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu? 5.. Na 8L 3. osoviilc ni.biti ror.1. biti 1'aVllC i stepchastc.-Ravnc osovine iinaju isti precnik na Citavo. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-.tl: osovine. jcdnim . Objasni postanak gibanja? -6. je izra~a sk:uplja.ovirla u 'oblik~ proste grede .duzini i 1ako' se iiraduju.materijalu: i sm'anjenje tczirje. upr.ogu. J\{ogu. dobcisi i s1. usteda u..edu.--pr<:. kao sto su remenice. npr. . ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE U clemente -za kruzno kretqnje spada. 3.1. iIi sa' dva prepusta.pl. zupcanici.rui 126 . vagonska osovina (s1. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga? 10. a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni clementi. a kaka ugib gibnieva? 7. Sta.n?glavIjeni. a neznatrto otpornost na savijanjc.'sa.1. mente). OSOVINE Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju. SI. Kako je izvr!Iena podjela opruge? 3. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge? 8...'" _Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a.1stom. Najcesce se osovine izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe. a kako ugib tanjirastih opruga? 9. Kako se povccava . Primjenom supljih osovina znatno se sma--njuje njihova tezina. . osoviniCf~. Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima. osovina \iagoneta (s1. 3.33.1). BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u? 3. 4.1.PITANJA L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc? 2.2).tosivost.. spojnice. 3. Objasni osnovua obiljeija opruge? .1.gonska osovina Prema 'konstrill<tiVnom izg1. Va. Kako se povecava noslv()st. 'vraiila) le1iisw 3.

Otpori oslonaca: SI. b) idealni swarni oblik Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St.c.1' 5. a nerotirajuCih . Osovina vagoneta 'M A = . a za jaca optereccnja C. Stvarni oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51.' = a+b 35 .37 em.2. 350 mm.2 OSOVINICE (SVORNJACI) Stvarnj oblik osovme Idea In.jednosmjerno promjenljivo. RjeJenJe 1. Prvo se odrede otpori oslonaca.. [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja.. ako je J-.25.na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima.1.-0 = 6'25 -35 '.3.. + b) F· b ='. 2. Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine: 3 P'a 6'35 F n '= . a= '60mm. odavde idealni precnik osovine 2.5' 20 ''0'' Za x 0= 20 em. = 5.FH (a ----'--.b) --0- F· a = 0 = = Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.l.0461 do (::0545.= 2. Ide-alni prc-cnik osovinc: 10· 87. obHk osovine _J \ Fa '~1. -optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo.po . b = Prim. Neki od tih oblika prikazani su na s1.\ = 6 kN.5 6 v. U svojim IdiStima osovinicc miruju iIi osdliraju..1..3. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za <:ementaciju i poboljsavanje. A b 1$i8 I 4. Prlkaz .2. 129 128 . Usvaja se pn'j veti ~tandarc1ni precnik.1. ostvnruju zglav1'::}ste (zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. Precnik stv2rnog oblika osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.moment savijanja 10 FA'a = 2.ednaCini kubnog paraboloida..er: Proracunati osovinuopteret. d" [em'] - aksijalni otoprni moment za kruini presjek. 3. Aisa: c~~ FA' X = 50kNcrn. o. Momenti savijunja: Af smax = Ovdjc je: M" [kNcm) .. Materijal osovine je' C. 3.inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_. Izraduju se od cclika.~ = 4.?sovin~_:-:::a) shematski. a za veea optcretenja ~ od ugljicnih celika g8rantovanog sa<. Stvami precnik oso\-._ 87.5kNcm. 10/\1s o.3b).. Osovina rotira.0645.= ---. 3. zatim momenti savijanja~ a zatim precnici osovinc.G kNjc.--:. -!:I.Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan oblil~ jer bi sc precnik povecavao od 0 do d max . x 3. 10'50 .5kN. obicno (. radi nagla vljivnnja glavCina.25 AlB = FA (a F·b I?A 3. 0545 sa UHd ~=. b. 0.25 50 775 em. a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050viniea.t8va iii od legiranih celika. 3. Standardizovano jc vise oblika osovinica. Gsii 6 a.5 kN.'tnu prema slid 3..1. a 250 mm. Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima osovinc ~.5' 35 oc. pa je: d = 1.25 em.mz.0445 za manja optcrccenja.

2. c) sa u.2.kocnikom: c) osiguranje pomocll dvije rascjepke.~"il"Ji t'~Sti ..C3:060} S1. k.za rupe (s1. _odnosno pr.) ito: a) osovinica je sa navojem. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11. najcesce C.\. Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja. OPt ll. a unutrasnjl stlsnutI. -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf ja: H~ (k F F I P'L ' M ~-'a ..pustenom glavom (JUS M. $ 2 2 4 8 gdje jc .2. Primjena osovinic~ i nacmi osigultanja .. ~-.3. 3.C3. podijeli se . }>roracun osovinica '40.2..2130 s ()~tl.4.povrs' Sku.stalld prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. Spoljasnji prstenasti. 81. savijanja.2. d) osiguranje trvrtnim vijkom. 3. Osovinke.arajucim kliie ~ .JUM1. f! .is llk.I'tlJ.ecnik osovme i .1. 3. 4 2 4 130 . J~ 3..: Sl. I I ~ -J. . .. I -- ~. prsten moze pri ugradnji rasir~i.~j:)\)1' ~ n L l<LH-----I-~ Q. Unutrasnji prstenasti USkOCllik 11.2. 3. PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog pomjerarija oso:vina. se ce!ik za opruge.) i spoljasn.s~i Pt:~.2.. . 11 . In. !.~"" -~~ " ~~. 3. eI) sa navojem (JUS M.°1 I Provrti na uSicama prstenova sluie da ~e o. L-/ / L+/ a~.[kNcmJ. smicanju ~ p~vrSfuskom riiiti' ' oSQyinice izracunava se iz momenta. a prQvlerava na . bj bez glave(JUS M. 021.2.. 022).1.3.2.5. -. Standardizovani su: unutrasnji prstenasti uskocnici .030).2.--· +-~--.simetricno na dva dijela. 3. Osigurali.2.040).020. osovinicu i lez.. BU izlozene suvijanju.j. 3.C3. NajcesCi oblid osiguranja p~il(3zani su na s1. Za izradu u S~a.e.dgov..t 3.--. b) osiguranje prstenastim ut.2. a ponekad i clem enata za prenos snage.4). SI. . uskocnik Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe. V7""". e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca. iDs' ~"". 3.i prstenasti uskocnici ~ za osovine (s1.2..iSta s kotrijanjcm.lijj\ .C3.. a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil. [em].c osovinica Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja.

Pri konstrukciji stepcna.Ila zaSta \.4) kN/cm' 2 za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc. F 2F <. . . '-.. . IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s/ ' . Prosta 1 I'jcnasta vratl'1" omprr_ sora). . 3. came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a ~. poloZaj osne linije. a s1 ~ ozena IffiaJU VIse 1 I' ' '" Pov. P 0) \ .Z~ u'radu se.".3). - Prl 0. Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude Pa i'd ~ (I . 1 ' u-uznog u pravo l' '" mljSKO ( ' 1cod kJipnih ·. 3.' .uvijek okrecu. . i obratno -~.3./ a na duzini 'L . c aprSlll uslJed konccntraClJC napona. =.5.0 (nnr npr.1 razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na S~VIJanje i uvrl: ."Pd' d . Glatko 132 133 .F . 0 jeno. je ncpromjcnljiv. Vl'atilo 81.. Kod Cvrstih.1. m )ena. a posteIjice od sivog !iva.. = 1 120051: TB = -2A = 'd2.2."till -:.33 .rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p =~. 3.3. .a Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn kod motora SUS). . ) n}c! gdje je otporni moment kruznog pre.5 kN/cm 2 za osovi~ce ad celika... "k " ' treba pre1azc 1Z jednog prcem a u 'drugl lZVOd"Itt sa 0dgovarajucim 'V.3. ozena. .ratila mogu biti glatka i stepenasw. VRATILA Vratila slu~e za pr~nose~jc ~brtirih :n0rrienata dui ~se Obrtal~!a. . . "[sU· SI..1. k' ~. F = -. al·'· . a mogu bid prava (s1.'lUSHly zaobljenja. (0 a ImaJu jcdno k l' .3. " '. 3.Najveei napon savijanja iznosi: 3. Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka d'n) (A -4-" .J kN/cm --=::: -~ za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva. M{obrtnimomentj P(opterecenje) 51.s1. . \ra. 3. Prava v. (sl. ' _ .2) i koIJ'e.<. Djclovanje na osovinicu Odavde je precnik osovinicc. Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:.------d (L -I) ~ " Pd.3. .atlh rac!i' ..l.2.sjeka.

ia k vratilo. b "T 0 a~t.\lij<tJ: .. ar cmsko vratil .WJ.\ j UgaOlle b .5).atila od.7 ~Tud' " Sl. pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl.6.3.. vbf n~omJa celicne ZIce (1) koje su &wi": USL1Cd~ brZlnOlllJcra 1 81.kao rclativno male> vflltilo.< mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k.1. 3.ko:1 ~alih pokretnih brusilica.o vl'atilo stepenasta prost~ t-"~ slbtena nUlZnljClllCnO uprcdenih.~od' lzv!esnim uglo11l koji m.d~Ja .a moment._. " . 3.Ncm] . .3. lllOgu iti falw i teska. bi bilo iYlozeno sumo uvijanju.ka vratila (sl. a .3. Shema I k.Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s. s. ~ _ ~.tZlozena s atno njima uema.e. spojnice Sl dO. " VIJari. Ako ~ I 0 bi se tezina vratila i tdina spojSf nica zanemarile .ravna S1.zc da se . 3.c u.omo~lla) . spojulcc S 2· Nu ~rat"1 Qs~ Qbrtut mjestima .t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' ' . duz ose obrtanja.. Savitljiv'a vratila mom biti ~olavka IJC 111()Ze se U odrcctenim granicama'~mi)'e· 'I " 0 ~o sea (8 1.4. sopstvene tezine vratila se zanemaruje. pnn:~~~nJuJu se . 'Tud Y Tud ~mage Moment uvijanja odreduje se pomOCll .oljeni naponi uvijanja uzi.hemaiski: VRATILA cv_r1s'ta "'--i prava koljenasta I < i~-:~-I . . 16 Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila: b.a.A i B EU osland."" ~ 3/2 i \1..' " od.-Z<:rlavkasta 3 4)' 'k Vn:ttl a upotrebljuvaju ::. 'Kardansko -vrut"lo d . S1.3. Gipko vratilo: ~a)' U s'klopu. .tl~O Pren sr:oJnica .rz1ui.UlWillWlWJ. 3. . jer tl.savijanja..moment uvijanja kame 'je vratilo izlozeuo : Wo ternS] iznosi: dLJ'{ c::::::~~_ ' " Zustitna c!Jev Pogonsko. stfunc polal:ni otporrii moment 'povrsme presjeka.e b) struktura vratila P [kWj . KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'" ~ ~ njati. rumskog vozila "-VI'I [It. wI tadhJ: 134 135 .olrreia" t. o d . Gipka vr.illlllililliil! illiT7TTr maju umanjeni )zako bi se kom.5. . 1 oklopa (3) ~ llcma vrsr. Shematski prikazano-vrao~ tezitle lJU.Og Vl'ati1a Precnik ~Tatila odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.3. Koljenast.cne U obliku zavojnih zateznih opruga :J ' _." 3.J :n . 1.ja· lVIu~ " 7:1' ='If. tim d'a se ::.[cm'l. SastOjC se .c za prenos. LA! Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm__ sarno n? u\'ijan.:::t't-WlJ. dozv. ce1icue tral"e (2) '.3. elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije U.3. . 3. ae ruz' III Pl"tsjek dS 5 dozvolje~i napon uvijnnja.6) su prava vratila kaja sli'. d ~= 3/l 61v. gzp a (s1. 3.

ED."1 I 11.-----.nom cvr~to:-· com veCom od 100 kN/cm 2 • U tabcli 3.-' . " . d .7 :)~ w . -_.turotn.:. I I iud = 1 2 kNlcm~ '(12 N. n Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila prema kvalitetu'materijala (tab. Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih konstru~cionih 'ce1~ka. Prccnik vratiJa: (. tj. Pored momenta (:. prikazana je prim. visokonapregnut~ vratila.4321 C. ---. Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (sukanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od 1/4 0 po metru duzinc vratila. l~ao i dijcloyj kod kojih sc traz~ veca t:YrsNca Jczgra.' L. ." Jace optcrecena vratila_.2a Jaka n~preg~· Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici ~a ce~entaclJu. izrazi u fk\\TJ.0545 ! C.5 kN/cm 2 • 11 Materijal IZonstruktivni ugljenic-ni celici JUS C.3. i-" .2.'" 960 6 = 5.5421 Rukavci Vrctena brusnih strojeva.. P 955 . Precnik vratiia. I" I .. 136 .8 "-"'''~'''-~I-' I ~ !~_ 13. zu l1~~cJ:nkc 16 de> 100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .. 3131 C.3~7. (:. . zatez'ne evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm 2.3. . boljirri osobinama ohraci. U zavisnosti od ugla defol'macije. _____ -._ ..1530 (. Pogonski urcdaj krana Tabcla 3. Ako se snaga.cllll:.2..4320 (:.1730 (:.------'---·. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na vratilo vrsi klinovima..1220 _ C... Tabdu73.c.1531 ' C. . standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO... --1- Riden/c 1. l-)UZll[\ vratila. .~> nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl. vrntila slrugova. qat le pregled materlJala kO)l se upotrebIjavaju za vratila. Izrazi za preenik vratila_ d [em] . a broj okretaja n tmill'-l].. brzorol1ra)u.1430 P 995 . _ _ .4730 .~ Na s1. u I?oreacnJ.3.. onda je: 1VIu = .500nO Oznaka (:. precnik Plwecavamo za 10%.. po mogucnosti. 3:3. Celid za poboJjsl~vanje JUS C..020 TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna vratila koja na sebi nose teske toc!.0645 i Cpotreba Slabijc opterecena vratlla.1 = 2. pOHSl.51 em.. i pr~~osa. za precnik se usvaja veca vrijednost.021 2..:ove. 3. Celici za cemcntaciju JUS C. 995 ~ = 11 t. a odlikuju SC.B9. srcdnja vratila u gradnji vozila.. Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:. ~ .1..Pa)· 2kNfcm z (20 MPa) 3 kNfcm 2 (30 MPa) -'-'--~~--i--'-"15.1431\ <.B9. 1 Izbor materljaia za~isan je od pr~cllj~.3. Kao i prethodni.kNem.----~.-J . a i sama imaju velilm tezinu. ~_ . d = 28 mm.2. Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa Vratilo je od celika sa -Cud = 2.0461 (.. proracunski precnik povecava se za oko 10%. veCih dlmenzlJU..28 . Celid za vratila Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije.3130\ C.1220 1 (.1731 J Zbog zlijeba za Idin.reda}3 fabnckog krana. niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main nogra:duje.-: sa njima.----.11211 (:. Yratila prenosnika. uvijanja~ izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e ~e javlj~j~ pr}~ prenosu obrtnog momenta. dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala: S1. .. .".ena teSkihyratila kod pogonskog u..ca \T:ltib -~--~----~--"' = 960 min-I. . .4 j~ ----I .rstoce. .1).a zat~~.'.. Dije10vi preno$a. 3... 1.7. a ponekad i veee zatezne c:. I'vioment uvijanja: M" -_.97 kNern. Usvajamo standardni precnik.••"" I "'--c-. ~.. pa se precnik..a yratija 'j 'ze1jcnc graniee rnzvlacenj~.

-.. v ••. savijanju) uvijanjui smiCan.vac (51.poyr§inskog . .pra~'cu djelovanja opterecenja. 's )'edg~ ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. lorn spajaju sa osovinom.0:'01:0.4.4."Suplji rukavci imaju bitno manju teiinu. 'v ' ' - • >"'--' . 4ksijalnirukavc'i mogu biti sa.4'.. OVI r~~vci su tlc.' f) aksijaini .dna bl'z~la (v =.sinoin (sL3.2g).ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom.u i • • v u . odnosno vratHom. Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se 0)) d .g). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 . dobije se ravnQ1ujernija raspodjela .. UlcziStcnje rukavca '304.aksijalne sile.-L . 34 ?b) R. e) loptasti.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. .leziSta Cst 3. .4. b)'spoljni cilindricni sa dva naslona.na ~n)esta na osovitiama i vratilima. 3.ezanje na uvijanje. 9.cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . rukavci se dijele nu' .2. 81. obo. da prenosi i .)di~l~.~C lUll).Primjcnom prstenaste .:. .07 ~. d" ·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba S~j~:~ 1~~1 ra.2d) upotrebijava se na mjestim~ gdje je ~ tokii eksploatacije. zglobne 'veze upravljackog.4. 3A.ll.b ruseu.4.2e) 1 grebenasti (sl. ..optel~ec. ..138 Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku.---. g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti radiaksialni (kombinovani). LoiJtasti rukavac (s1.4.~nja" maze prihvatltl radlJalna opterecenja ... o.ju. c) unutrasnji.).konicni. . ~~. . .:3.5) poluprecnik zaobijenja Q > Q. b . enJa .a.: S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" . govoriti 0 Kon~'cni r-ukavac (s1. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora.4.~) (. visina II -. ··fJ. 3. RUKAVCI Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: . 1..rukava9..t~~z~~~~!<l U jCdnOlll smjeru.u radiaksijalnc.4.3.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i porUlzavcima za k1' .i prsrcnastom' dQdirnom povt. " . uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:. SreQlm ll~ ~~'a~ev11Tw osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) vratila. ' d ' naslona (s1.samo dvidijeIna Iezista. pa'pritisak pustaje veci sto jt blue.prerna periferiji. l~ao i radijalna opterccenja pa spada. d) ...3cun ra:dijalnih rukavaca Unucrasnji. )c uznr . f.r:.2c) kori.' (0. veca opterecenJ'a i .em. a time i hahanje.. '3A. ~ P:en~u poloz.sa raVl10m dodirnom povrsinom.potrebno poddavati radijalni zazor. '/' d' lwniC-. Z' . to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i gnjece:nja materija1~.4.pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" ' t . geornetrijskoj "osi rukavca. moze da primi 'velika uzduzna opterecenja pTomjenljivog~smjera...1. 'Napr.I"an'. mah kratkotrajna aksijalna . koji prcnose opterccenje nOlm~in aksi' 'tIni (uzd 0 na OSU.4.). kO).moze pored radij~lnih.if). ~ <lova av ru<. cz m ncm (sL 3.L Pror.(1 -. 'biti: radlJulm (popi'ecn~). JakIm OPterecenjima" haban.povrsine. niklivce. . 139 .l.aju na vratilu.v'¥ • za-'Ti"avim' ~na :czlSta.vai. .t. ' .Ozem. .. Na s1 .pripada grupi radiaksijalnih rukavaca. nJa~ a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ". 3. l' ' w) raste.-" \{etajna cauro SI. " a r~ IJ~ na OptereNa nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i dV. prema empiriiskim obrascima (81.2.. ' Najcesce -Cine cje1iml sa os~vinama i vratilimu. . Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji. . Vrste rukavaca Prana .Ju.0. ~.poglavlju ce se.. ~alna °1 ptere~enja i mala krutko-. posto. b. kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i 0' ') •• .:: debljina s --".2h). 3.J ~.3.pritiska. koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec.5 (em).' '. Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . pU..~ CUI O.2a) i f>a dV'l /c " . -. .koje nastaje usljed trenja u leiistu i napreianje: na smicanje relativno su mali _ pa 's6 u proracunu'zanemaruju. rulmvci mogu.~" .avac JC moguce postaviti 3.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[. h.:a g !edse ug~adu. . Oblici l'ukava.2h) izraduje se sa vise.4. F Optereeenje ~/- (ezaj -j \ I Irukavoc' - ~. 3."~/. c f ' oprastl s.-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 ..4.brzl'ne .e~ ~eg~ r:redstavlJaJu kri-z:.1. k·' ~~o'Jndae teO~lc).prstenast~h dodil~nih poyrsina.mchanizma automobila i 51. 3.1).1 se nalaze OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla Grebenasii 1:ukd. rUkavca. 4 2 'k' " ...clfe treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt.' .e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a ~ . Zatogs J uk ]~~ uslJ.( ¥.

II)a_ . 3._. bijeli metal kaljen i brusen celik bijeli metal kaljcn J k I' 'b" " _ bru~en celi~ __ " ____ _ _ _~~~n CC Iik_ __________ ceiil( 0.kn pr'ecnika Og pritiska: F = 1 . d''''il I'm]· > lZIUe ( . sc na osnovu karak' O.')Odne b" ~ 1.-. Ml1tcrija: rukavca D~z:voljelli povrsinski pritisak Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1 l?anja i .4. d ' 1.5 0. avea } upProracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi .tl.duZina rukavea. .' ~ .. Pd ""'.' . jer' bi u tom ·slucaj. broj okretaja rukavca.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' . Ja kOlicllik du"" Najpovoljnija konstrul. '" brzllluma'se Ptl smanjuje. Opterecenje spoljnog cilindrienog rukavca gdj~ '1 . -' . lJCg:~h' . nal~· U f[!.projekciona povrsina omotaca rukavca (s1. d [em] . .4. rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.4. . rukavca'i njegovog precnika cp = lId.tlS~a potrebno jc provjeriti 'iz..':z 'C..ZlUe moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie'' llSlova .. pror~cu'~ prccnika r::-kava~a primjenjujc se ako je unapri''ed . precnik rURavc u . M. . Dobijena vrijedn?st karakX?ri.--I. 3. d [em 2] . . Pd> . radijalna sila koja oprerecuje ru- odakle ie: l' = ~ = J~~'. 0% zbog h aOvako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. d [em-I -. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls.4. 1~~~~~' rtlkava C kun brzmama. V)d kOja 140 141 . . tada se ph:~racun pr~Cni[~ proTubela 3.Oqne b.).<p odakA. ') = I I '~"l.4.duzina rukavca. ~.prce-nik rukavca.koje se n:?Z~ pojaviti. [~~.2..0 do kavca bI 0 neravnomJerno.tivna}mr~er. 7-..6 0.5 p . se . vJ._ ~k~~)(:m2] ---.. otporni moment kruinog presjeka. Matcrijal poste1jicr: liveno gvozde bron. .m iii mcsing 0. ] manja. . tv (P' Pd iii iz uslova savij3nja : je: Ms [k~cm] W [em3] - moment savijanja.i~tika ~oz~. '""" AJ! = I .. z. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike zagrija\'al~nJa n:tora I tI " . d'l . duzma rukavca i nasIon (sl.1.4. . dozvoljeni povrsinski pritisak kO)1 za\TlSl o~. .. (p ..1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ". P.3.]2 = sP:z ' (fBd .1 --.2 kako duzina rukavca ne bi bila velika. I.ci >:'~o. pn veClm Ovdje je: I [e1111 -.prorat~ati su: precnik (J) i aktivna duzina ruk .4...6 1_ _ _ . ~l· Napomena uz yibelu 3.Dimer:~ije koje treba. d .3). 1 . ?vak~:. . 3.S~~~Cu. '. Provjera zagrijavanja vrsl. ptcma tahell 3.usvojiti standardni precnik. 0 m.oznata njihova duzma. vrijednost precnika na osnovu povrs:~sk. . uslova SaYl)anJ~ (pn ccmu rukavac posmatramo kao konzolu): 51.1.' ". .(I) uk ' na.Je dtit ru~ Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' po~.stike zagrjiav ) ~ [:nin-. ..d F _~. vow preko koilstrukti1.9 1.og pfl. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl o~ povrsmskog pritiska _le no Pri v r i uslova rada leiista. Pd Ovdje je: F [JzN] kavae. F F selzpolaz nog obrasca:p = --:" = -'-. t~eba p~ovjeriti i s ob~irom n~. s.e.8 0.3 Posto JC: P 0= [kN] . l'U [2 '. I [em] .a \p) i ob 4 ' t e Zao-'. Pd = '-'51'- (fsd. d'J· d .izraCllnati 'iz .zagri}avanj. V110 cesto ova duzma UlJe poznata. I· d """ '" Je je precnik tukavca d = F_ em].9) ..3). Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. Dohijen':l. 1 'v = -60-:1'OoL--. 0 0 __ f'~-F~ [em].-. 'Jedtlake . ('cHic ceJik celik karakteristi~a zagrijavanja iznosi: kalajna bronza kaJajnu bronzu kaljen i brusen tclik 0. . lla(p ' b:' se usvaJa prema tabeh 3.

1jl =:'. 15'450 " Ill] 2000'? "j ~ 0." ..7 do 0.l celik 0.-.. 1 ':=:::---. 1 . 16 Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose' priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav..posteljice.4. 23 ds.. d ' ' " .).0.8).5 kNiclll ~ ~"'. J . . ". I(oustruktivl1e w.3.iZ 'ush)v'!l do. za aksijalne rukavcc Malerijal posteljice UYeno gvo:lde 1. P = . 4. tabe. di) za suplje nikavee (s1.~ J6mm.. <Pci -n (d"!.56 mm _0'")) = . ~z ~.d.595 cm.2' h (! = y • = 1. usvaja sc e = 2mm.0.2g).".___ ~_. D manu rukavca. 143 142 ..1'6~lI-.~.4-1. ~. ' . ~..sY'dja se standardl1i pu. < (1' . = d (0... 9? -' ~ C'-' lllm. :6a6>T~Ju\'Ullje rUl. .4.zvoljenog po~ vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .2. Kod izracunav.45 = 1. 6 mm.[em]. na srednjem precniku ST. OVecatl za 10%."2~)-~1. prcma tabeli 3. Us~aja se s = 801m.3. Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti._~pa. ' [em}..16 " __ . oA du do do O. __~_~ _ _~_ .147 ~-~'.. 3:4.\ ' 0 5. 5 ~' ) .4. _ _ _ _ _.g . "d' (1 -V'') pa je precnik_ rukuvca d--= .------.. l~ie1elije Tabda 3.anja _za radijalne rukavce.2 0.1 . p.. h -" 0 1 .2f).kN d~~'.7.. ._~ ~ ..". d =. od vrste matcrijala rukavca i posteljice. 12 tabele 3. cm~ sJ [.. prora:--'uH ua :.' prema jednakostin:-3' pVrsta rukavca-namjena F A d 2 • n' 4F <Pd ~ za prine rukav~e (s1.'1· 4F ' 'n'n " Posto j e dobivenu karakteristika z.).~ulje'n celik celilc 1.'.. ~).1. P<i '= 0.4.~ = j.~ 1' 41.. -..:cnil3. 1:.se_..25 . ouda je·: p=_~~4_1:~~.6 (kNmicm ~ $) d\Ca pIenl'. 3. Ip·.licin.2 do 0. T 5 mm ::c.- pa je srednja obodna i:lrzina: Vs!" = P·'n 2000'j '"""~.avcu zuc()\'ol.mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se obodna brzina.) cdik kaljen celik _I_ _ bro!l:'::U bronza . Proracun' aksijalnih rukavaca Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi .. 0. pa je:' . i+d 2 ' mm.lmm. Provjcru zagrijavanja.-4F .4.:. Konstruktivna kuruktcristika.-. Ako se odnos precnika ozna(:i sa !!::. -..4 do 0. ~~C~~~~l~~~av~:~nzi. 'Ii = J5a. 100 s = 1. . 2·66 .'" .__ _ _ _ _c . ruk' . .5 2.J.3.3.v=~ _ _ . Dozvoljeni povrsinski pritis'ak.. 16 . .5 'Zbog habullja i' POh:b'ek ' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .C·1-4~.4. agU)llVan)u mania ud (p . 6 " J - ° Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja: 60 .. 6 Us...:d~ " ~..'usu A = .1. l<:nose.Is ~ L\'iaterijul rukavca 1. ' .~ d 1 = .'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm.Ie 3.1 . d' 1 ' l:1lI lukavca treba p = .1 J.

6 kNj c m 2.oljtno naprezanjc na savijanje rUl . d. Sta su OSOVlIllce? Kako se proracunavaju laka vratila? Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca? Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci? ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno.3. 10.ra~unava osovina U obliku proSlc gredc? 8." = 3.4..0461.jaia se izraduju osminc i vratila) 5. JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod rul~avaca manjih precniku. Ma1e(1)aJ vratua je C.1.5 '20 -= 10 mm. Klizna leiista Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja.200 mm. tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagrijavanjc. Gd kojih mated. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .aju miran rad. o)a 12. . Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w radno opterecenje rukuvca. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3).ZADACI 1 .~ r .2.le 3.20 [kN . .16 <: 0. k . T?tJra. ~]. 3.avea Usa 0--'. dok se ne dostigne nOfmalni rdim.5. . Lezis't.5. ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. kod kojih sila djclujc uzdui ose. " . u avac Je od kal)Cnog cehka. pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja: 6~OO= '1~5'n'400 Prcma pravcu djelovanja sila.u kO)l jC opterecen sllom F '--"'. a poste1jica od br~nz' B' .iuju se P0stcljicom i bez posteljice (za l11.5. ···1. osovina i osovinica.Pr~racunati ?sovinu prerpa 51.r~~n~tor do~:rrnom J?ovr~iz:on: na vratilu 1. '2. iz tab . l:adijalna klizn!11ei. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca? 14. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira? 13. kod kojih istovremeno djeluju poprccne . lznu. Sta je idcalni oblik osovine?· 7.-d? ~. iznosi.2g) ako je Op~efecenje F ==a . 3. a -t. lciista mogu bid: = . Provjera zagrijavanja: Usvaia se d d ~ 0'. im.4. ) . Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila? -.iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor trenja~ narnCito u' pocetku rada. Prema podijeliti u dvije osnovne grupe: konstrukciji~ mog. valjaka ili iglica).91 em = 20 ") . ' 3. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu na kotrlja. p '= 0. ' lit .4--.iYllo mnogo 1110zi\"u. Kroz otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista. a poste)lca od bronze. kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB.n p. d . ako je F = 3 kN a . .-~ >. 9.5. . Ilk l)esanJ. 'eC111" "''''40m m ' .f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad). a i kad sc Sa ~(ako sc pro. PITANJA 1. lvlateflja! OSOVIne C. _. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.1.iajuca le:f:i. b "= 300 mm. Prora~llnati l~~o watDo kojtS prima sna l P = . zahtijevaju c1obro od.u se kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom ldista mm. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:.~F~. masinc. pogndni su za vdike obodne brzine.icd:n.: '" (p . L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). _'. au slucaju ostecenja H10guca je opravka.~la kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm: ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela (kuglica. ·144 Na sL 3.4..1. 6.I: Pri~jer: Proracunati aksijalni rukavac . 0. a prijc stavljanja u redov~i pagon ITlot8ju sc--razrJditi. hisu osjetljivi na udal'. Prcmn konstrukciji.rzavmije i podmazivanje.ti'ak~ija!nirukavacsapunom o\T~inom I".. rukavca i tadiaksl)'alna.:'1 su oslond vratila. Kako jc izvriicna podjcla osovina? 3. cm s r 2 -- rad~ialna. Duzina rukavca'iznosi 1 ~ 60 mm -pr J_e~okgdl brusenog cehka. " . Proraeun:-. ". _ bronze..2 k1'\. kOllstrukcijc. Preenik rukavca. Odno:> preenika . trosc l'cia1. Rjdcnje J. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila? 4. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118 konstrukcija. . LEZISTA (LEZAJEVI) Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3. 0 5 B . kN em' d· J~~(I ~~~:~ ~ J:~ ~ o. i. 11.~ 0.> 0 're aJa n. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno 4. Rukavac )e od celika. a posteljica je ad kalajne " abro)' k t ' 1)oz\.1zduzne sileo ::ito zadovol)'ava. .. Nfl kojim miestima ~c primjenju]u loptasti ruka. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on proracunava? 15. gI ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]: 3.= 1" -. 145 .a. 1.2 kN [--~-. Osovina 2. 3..:aJalne maSIDC (81. y. s 3. a postavlja se u kuCiste.0545.-= 180 min-I.ista -mogu biti. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:ili su u sasta-VJl. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . kotrl.3. aks(ialn.7d(/elna i dt/iid{iClna.' . Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa rukavcem. c-. = 500 min-I.

6.. l~ I~ I:..:::i~ta za di:za!iL'C..5).5..! ~ '"' * . Krajevi ove posteljice su cilinJricno pniduzeni sa nuvojcm. a u pojedinacnoj proizvodnji . ~ ~ '" ~ ~ 51 ~ lli '" .zavarivanjem. graniCll. 3. Ka 81. ~ '" . Q '" <> <0 ~ ~ C) .. Jednodi. <> <> ~ I~ I~ '" I~ I=: l:z 15: 1::1 ~ ::: R •:Jl ~ e '" '~ l~ '" B.: .5.ti u lcZistu. . i'S f~ I.. ghl\'na leiista motom itd. prilzuzano je jednodijelno klizno leziste Cije je kuciSte izrad:eno zavarivanjem.jiC011l koja je Sa v:mjske strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. a ad aksijalnog pomic:mja osigunm!.2. d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4).5. ..4. Kad zracn08t prede odredcnu. Na 81... Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice. tako da se paveca konstrnkclje zracnost i pajata oscilacija rukavca. (. a na s1. kao sto su. j Nl1 s1. ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica. Na 51. '" ~~ '" I~ l~ :! 2! ~ .<1 (7) ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos. poklopca (2). Jcdnociijehw kliz. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzivanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.2. 146 147 .: :x: .le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc. 1)onji dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. >c I'" 'IJ I I ! Q <0 :..5. transmisijska (kratka i dugacka).jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdnodijclho lczistc a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslonom... le.. 3. ~ ...cnzija za dvodijelno radijalno klizno' It:'Zi.. . dat jc prikaz izbora glnvnih dim..8... .. . <> ..7.iii L~ ~ Dvodijefna lez/sta prin1. 3.. I"' I'" !!! ~ I '" I::: Ir. '" '" <> ~ T ~ I III I iII I If. 3. 7 -0 . .: . dat je prikaz izbora dimenzija za jednodijcln~l radijalno leziste.no Idiste zavftrcne vrcm. 3...~ ::: . 3.elno klizno' ldiste KuCista se lUlJcesLe izraJuju od sivog liva... 'za prirubno radijalno lciistc.ull.5. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem postc~. Postoji niz konstrt!kcij~l dvodije1nih lc1:ista.5. ~ ~ I :. I~ I~ L.1. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova. Nedostatak jednodijdnih leZista jc u tome !ito se klizna povrsina S1..5..l jc obodima sa obje strane poste1jice.) "" -0 "'~ -"'- !:! () <> :. ljice pomocu na\Ttkc. !!! '" . ~ :::! I-~ I~ .5. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.iva vijka sa llavrtk:. P081:0 se zracnost kod oyih IeZista ne moze poddavati.enom istrosi.5.'" Sl. Na sL 3. i <. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od: kucist'--t (1).. 3. "/~~~.3... 3-..

65 ''1>''-'50 90 (202 120 '401150 12320196 /JO . tmmJ f dl I 0 i A i B 1elL '1 H IHI j d 330\00 lOO K"oI5>j~5!"1~~"6IM..lo sU.. 25175 1.J5 !d~f'C Ih 101 I ( 1 £: poslcljica prc. kuo ~.1110.7...6." Ht f id Ji d Jf5 velika otpornost l)rema koroziii i hahanill. .-' ~. brol1za. maIne eksploatacionc karaklcr!~ldzc.'fd--~-++-· :5. mesl..\...1 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M. 3./ SI. 1(JO01550tm 115.~racke mase·1 minijuma. Za i7. " .':'I"~i~I"'J' 3... se za nll1 bir" makrijclj _.'. lr'. dol~ro primanjc. vW.:avlja naj~o~t~niji dlO ~daja.l Gl\·cu.)270b~ M2~ -. 130 10 '.C.ol~i "0t. _. sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.e mal. magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta ..sko Idislc MaterUal za pcHeij:1ce '. .:' imH ppli- D2 DJ n )h+( hJ) R 2 ". i ra.'1':'3S" *~5 )'''1'01'' 110IN+ml~I11V" . ...fI~..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: ~ 1 . zl~"c i> g. :LS. j".. ccga morn dn buck JTJ("k~}1 nd rl1bn:~...l.5 () *5 148 100' :110 I' 110 2:(5 ".15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 !Nf .0 26 40 () I~S 501211 ...smlCr~}\ an! m · . guma. M30 "'.· . 149 .J..4075 mis:501150 460200 160 335 136 ii l..:::1'''''0/. velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc.j---.5.poredlyan.5. Dvodijelno kIizno leziste dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< .. c1rv0.. (elik..jm. -1. l" ceJicni l'jy. I 71-036°(100 135! 24 ~ 220jSOrf* 1. mali ot110l" lrenja.235 If. 3.fJ 160 180 12 310115 120 . _' prjbJiZuo i . 1 zllo[.j =<-1150 45~ 1'12.n¥' Iveglhc a u-.0 62l~ {J5 SI.yVI aterijaJi.5.radu postelJli::a upotlc~lJa\a)u ~.30 5 .iv. Kratko trauslllisi.. . Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom Sl. 260 75 165 1703452052]0260 1fi :.

l: d~O IJ\o'i. ViciJ.aobljenc. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja. Tahilezaji nose malo maz.Si' dl)eO ' . (. Ovakve posteJjice porozne Sll i do 35%.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.5 do 6 mm. k 'c' . Lezaji od. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" . a od.ese zelJezu.e precnik naslona moze izracunati prema izrazu: Ii.whvak 1. droJilica. OtPOl"llC su ll'd h:.eran.5. oowie ~:b~:.1' 'I· 151 150 . sivog lil'a. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja.elika. Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica. do 4 kN)em2 i brzinc klizanja do :) tn. zbog cega se moraju dobra podmazkali.uI ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z. + (3.' i izracunava se prema . Do~)ro oJvoj<. AlwnJl1tjwfl. = d Sinterouani /tu. a zatim przi. Na trW.:e pOl' ' . Maz:\ 0 sk . Podnosi temperature do 100"C. . celika iii bronze.a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad.. OlOVll. 010\.'s.e posteljica Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc .6 kNjcm 2• Pr1mienjuje se kod lezaja dizalica. Fosforna bronza upotrcbljava se .5.a i antimuna.te1jice precnik (d" i duhna (f). 51.08 kNjcm1). Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim metalom iIi nekom drugom lezainom legurom. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada.5 m/s) i rimlim pritiscima (p < 0.mih maleri.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm 2 uz Qbojne' briine do 5 mis.'i. bronze iIi '. izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. na uJare.l:~Ub~~~l:::. i celibti ii-v p. Zbog toga '>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji. 3.-. transmisija i s1... sil1cerov. nc zahtijevaju mnogo maziva. Po~tdjice od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera·· tutom.e ohladi i ulje se p. . Bijdi mctalje lesura bakrn. Izraduju se najcdce o:11ivenog gvozda.)nollO nata u pore.z~. iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog Hva i celika.ljica obicno je lednaka debljini naslona (0.6 kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U 45 m:'s.alij\~\'uju "" _ .07) d -j- 5 min. papira.2 kN/cm2 i brzine kHzanju do v '= 5 m. oj 0. Nakol1 pre-kida rada kiaj i. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature smanjuje zracl10st u leZliju i ~'to imaju veliki koeficijent trenja.\Cnja i osjl:. . flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn e legure. 3..va.' wplmu. tekstilnih vlakana."0_ lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.. leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-. a Osnovne mJe.i. Na s1.).la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr.. dane pos(eljice. Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. mjes~u sas~av~ ~aJces~1 obhk br?n.dno3e znatne prliiske i brzine. ali je relativno skupa. ' Olovna brul1:-. Odlikuje se dovolinom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine. azbesta i $1.". Bronzana dvodijelna posteljica .taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm.e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa. ali loSe oJvoJe topiotu.~l~jeb~m hi grebale rukavac. Vrlo. posteljice a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum / \ Obodi (4) sprecavaju a SI). Postojana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena industrija). cdicne posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11.ava se iskljllCivo kao . Za izradu posteliica najceM::e se upotrcbljavaju kalajna.e sku Ija mazivo. 3. Osjetljiv je na udare.t. pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem . Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj industriji. drveta.8) b.'al m". POillosi priti~ak do p ~c 0.nja i osigUravaiu p.05 do 0. obrtal1ja pomocu vijaka~ ·Civija i sL Sl.5.k. lcg~m: slu~c za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt. tvrda je i otporna ua habanje.. ". d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice. Ima nisku lemperaluru top1i. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.c nnS{: za P05teIjke ~u smjese vjeStaCldh smola. celika .je otporl1a prema hubaniu i pru.10. Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0. Debljina zalivka (kosuljice) krete $1:. za jednodjjelne. postdjicama oj. . lTpotreb\javaju se n ieLaje mD~Unl sa unutralinjim sagorijc\'imicm.. izrazu: i) = (0.5:9. .~:~.. Zalijevanje . Posteljica sa zalivkom 1.:. ali jc manje izdr21jiv.nesto Postclpce 0 lvenog gv z tunje.\'0anjc. kod \"uljauni<':izih uredaja).10.taC!. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or d:.U obLiku supljih tallkih cilindara.jala po. Primienjuje se :I. kako uiJe ne _~l. " "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih.1.4 kN/cm~ i brzine klizanja do 6 mig. . Pruza muli otpj[ Lrenja.Sivi h. ukrsnih glava. kalaja. usljed pritiska i povisene tell1pera[urc. a · ' '. bukra.otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\. Ovaj zlijeb ne lZraduje se. no})o ( \ ' ~3/'1 n1 ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod .2 kN:'cm 2 i obodne brzille do 6 tnis. tiok l. d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1.:a ll1n:'ie ptimiti veta (lp~aecenjl\ llCgo kalaina. kaJaja i gra~·ita II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice... u prvom redu Jdhl1iji je od bronze. ni()vna i fosforna broIlza. ~l() oZrunieu. s °e ~ ~: ~~~r (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne p?:rsine.tljiv jt'.-u njegoYu primjenu kod tdkih.5 do 3_. 3. Konstrukci. ali se od njih izradene posteljice redovno leZajnom lcgurom. freba tn1at! na umu a . cinka. Zbog male cvrsLoce o upotrebl. . e1ektromotora i s1. ne prijaju okolinu i sami se poJmazuju.! je pO~lesan za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3. Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. ·l.Qo kraJcva ljanja lzraduJe se :-tLduz~l ~hbebd J) . dinamicki optereccnih Jdajeva.9. PoJnose pritiske do 1.1.111'11:1 se primj. odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a.

Podmc:tae se oslanja na kuCiste 1ciista Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista 3 . t!)1in = 0. Klizne pcwdine r I sarno na pojcdine dijclovc tarnih povrsina.5. jer pritisnk u sJoju 111nZi\. a posljedice su habanje nalijduCih j)l)\TSina.5. 3.1. S 'ciljem otklanJanJa 111 smanjivanja ncpozeljnih posl1edi~a trenja. a na pogledu )1-H. prema obrascima: d 85 3:SJ. 3. i ova trenje treba svesti na naj- Za vrlo vclike uzduzne sile prinl.Debljina zalivka s =.Qgrijavunk i zaribavanje. Radiaksijal~o le'zistc 153 152 . U 'osnovi. Smio trenjc k najopasnije.2. Postcljicp se sasto.13.ajmanju mjenL Polusu·vo fI'£l~jc iii nenjc 1'0luokvasenih povrsina (s1. 3. za posteljicu od _SL. Stlstoji se iz jednodi.14c) l~as­ taje kad dospijeva toliko maZlVa.5. tima prcma s1. 3.i 1Z vise scgmenata (4.'l nijc dovoljan da ih f8. a izmcdu scgmenata se nalazi ul.\' ''''' 140 +-0.c. Nedostatal< ovog Jeiista je.13. tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. lcZista Podmazivanje je proces dovodenja maziva izmedu dodirnih povl'sina na kojim s.jenjuju se Idista sa segmen- manju mjeru.5.5 mm. f ~.I. Dimenzijc zljcbova c ~~ 3 $. segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.zdvoji da bi se izmcdu njih stvorio sloj mazlY3. Izmedu rukavca i lezista pojavljuju se tri vrste trenja: .5. posteljice' (2) i podmetaca (3). Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>. aksijaln8 leiista.5) 2).c s:v~~ trenje.1.izontalnih vratila moze se upotrijehiii grebcnasto leiiste (s1. oblik segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta. Podmazivanjc kliznih i-.) mistaje kad izmedu lukavca i posteijice -prestanc dovod mazi\'a) tj' kad su povrsinc suvt:.~Uv{) rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tckuic trenic. Pri suvom trenju se metalne povrsinc_neposrcdno dodiruju.12:.5 mm 3.14b) nustaje kada mazh~o dospijeva d . ne rasporeduje jednoliko na sve grebene rukaYea. 3. 'zbog netaenosti izradc. 3. Za velike uzduzne 1 ujedno popreene sile keid hOl. Nedovoljno podmazlva~Jc prouzrokuje povecan otpor trenja.5. Podmazivanje se ostvarujc pomocu prstena za podmazivanje. do 16) ovalne povrsine.javlja pri pustanju U fad i zausravljanju masine. Na s1.143.vCQ na podmctaCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku68te.<ito se ukupna sila. Grebennsto Idistc 11 ispupcenom povrsinom..5 . Sto omogucava prilagodavanje nalijcganjn ccone pCivrsine ruka.. predstavljeno .5.. Ono se 1n02e pojuviti i pri pustanju masine urad. 3. Pogled HoB S1.. haqanje dodirnih povrsina i zagrijavanje dijelova.11. .c potporno leziste. a drugim dijelo111 u podmetac.5 mm.3. Prikaz[mo lcziSte je radiaksijalno._ l-\alezne povrSinc 8C nepo8redno dodiru ju na ispupcenim dijcl.(2 do. za posteljicu od celika. S'U'l)O rrenjc (s1.ie1nog oklopa (1). K011Strukcija aksijalnih ldista A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca. I-I vidi se naCiu ugradnje dvodijeine posteljicc radijalnog dijela S1. Potporno klizno leiiste lciista. Podmazivanje je nepotpuno pa.5. zbog eega trcha vrijemc njegQvog trajanja svesti na n.4) . zhog stctnih posljedica.1'1. 3.ovima hrhpavosti. Ovo trenje redovno se . Na presjcku \. kao i pri malim brzinama klizanja. :l. T ckuce rrenic iii trenje okvasenih povrsillu (s1.

i viSe.12 do 0. Uije je nar06to pogodno..s1.5.0. pritjs~k poCinje da opada i postaje cak negativan (manjt od atmosferskog). su uglavnorp.irovanja ru~avac !czi na posteljici.Ii.5. turbinsb. 3.5. nemoguce postiCi. usljed cega nastaje pritisa'k u ~u".. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka Sl. Poslije toga.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja n -< 50 min'-I. . Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno. razumljivo. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu posteljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.5. J 5. potisne mazivo pod sebe SVOj0111 skosenom stranom. 3. da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.35 za suva trenje. zbag polusuvog trenja.cbljavaju sc ulja i masli. ' Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst. da budu tako konstruisane cia pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti.. Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje. broj okrctaja rukavca~ precnik )ukavca) i naCi1! podmazivanja.5. . pdkazan na 81. za velika optcrecenja i temperature. Iv~aksimal1Ul\'~ijednos~ priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru okretanJa. atmosferskom priitisku.nc )UvlJll ~e zawr \.15. 3.ed sopstvene tezine i optcrccenja.smjes(: sapuna i mineralnih uija. Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka. Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80 v e.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista. JUS propisuj. ulja (TU). I~a. zavisno ad wste materijala letajne posteljice. 3. Vrste tren. zbog povecanja presjeka. Uljc je redovq. tim gornja povr~ sina.1. lezajna ulja (L). a rotac:Jo~l rukav?3. 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl. pri pocimazivanju treba nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina. biljnog i zivotinj~ skog porijekia. podmazivanje.).L podrnazivanje pomoCu prstena primjenjuje se' za bre) obrtaja n. do 700.16c). HidroJinamicki prilisak j prouzrokoyan dovoljnim broJem okretaJa. Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu molekula mazivu. Masti za podmazivanje SlJ. -SI. perijati po u~utra~nJo) desno).ta mo2e. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava."a i grafit. Poveca. lia bi se kod ivice D .16a). U primjeni.no. dok ova. potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in. Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp. min~l. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje. Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose: .sti (NK). ne zauzme konaean paloiaj.zina nikavca b) brzina rukuvca'l'elativno velika. lzaZOVll jJ O. se i vr~i izbor uija. on ce sc. hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP).<epritiske (UVP) i dr.14. Kad ivice C. pa se najcesce i upo~ trebljava. i s1.iva. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije. ulja za osovinc i vratila (0). a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno tekuce trenJe. ""'=. koji se prj tom stvara.. mazivo se djelimicno isriskuje. za Polusu\'o trenje. usljed povceauja zuzon. Kol besk. kO!l o. 3. a primjenjuju se do tE!mperature 200 o e. Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom Ijepljivoscu.\Vu. zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu- Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb . P()llS~U)e se mazivQ tl klinasti prostor na desno. p . docLdo potpritiska evidi dijagram l~.1.s1.. ulja za vretena (V).izjednaCia sa atmQsferskim pritiskom. Pn r:'0~(retanJ~1 ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi. Za t > 60°C primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50 o e.5. -- :. usljed krClanja udesno. Kod kliznih lezista dt. pritisak opada na odredenu vrijednost i ostaje koustantan od iviee B do ivice C.dvuJ. prstenoID. yeCih tempe~ ratura i manjih brzina. otvore za mazivo kao i zljebove u poste:-litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.4. tj. lYiaziva Za pucimazivanjc lezista upotr. 3. U praksi je avo. usljed cega se gornja povrSina ndvoji od donje. strani (stvara se uljni kiin'. 3. prikazujc kako se mijenja pritisak u mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru de~. Dijagram rasprostiranja su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki. 113 ivici A. zbog skoSene povrSine. c) c) tekute po koliCini i kvalitetu. pa bi se rukavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1.lckad c"IIlulzijc ul.u ruk?-vac. ~ Na izbor maziva uticu: raani uslovi (tcmp~ratura. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja. Na mjeslu dodira rukavca j posteljice pi-~aktii::no nema mUZlva. prem~l kOlO. a pOJ. ovaj pritisak jednak je nuli.l1jem b~.a i pod pritiskom.a . usl.a: a) suva.16. ulje za visol.01 do 0. .. (mazalicom. za slucai potPU11og podmazivanja U pocetku. U smnj~ m.= 100 do 2000 min-I.5:160. c) b'rzina rUkal/ell "'" if) u c ~~ 0. Ulje moze biti minerainog. zove se hidro- e dinamicni pritisak. tog na!y~eg. kome se 'dodaje grafit. naglc poraste pritisak u muzivu.). 154 155 .oJu ok::etUjll. a sa gon:)c stra.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna u\ja (1\1).5. 3. . Kalcij~move masti ne rastvaraju se u vodi.~Jni f~m " '/ b) SI.UOl do 0.50. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalcijumove i ~natrijumove"mJ. Polozaj rukavca posteljici pri razliCitom b~oju okr~taj~: a) bJ. S obzirom da je ova trenje neznatno. S1. a primjenjuju se do 70°C. b) pO\USllVO. pod pritiskOltl.5. dok' se kod kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. Rukavac "pliva" na uijnom sloju. str~lll posteljice. m)es. kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. od posteljice.1~b. 3.onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran. pritiska u sloju ulja Pritisak u ulju.008 za tekuce trenjc. se za 11. Cirkulaciono.

5. 156 Centralno !Jodmaz. Okretanjem zupcanik$.17) ima vuneni iIi pamucni filii.5.17.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu. Kad sc fukuvac okrccc."" ]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3. sa vijIu. U tu svrhu ulje se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju. 3.2(J.ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja.. oprug01n (s1. JHo. Jlazal£ca so.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc i osianja se na rukavac. Mazalica sa jastukQm $. 3.xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.se podmazuje zase-bnom napravom.. Mazalica sa oprugo1n . 3:5.zalica so. I.22) omogucava neprekidno podmazivan.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezista na zelje.0'" i I '.i'-.>ki..m Ai.5.--~----I Sl.18. 3.5.. ...5. koji upi/a ulje.zalico. iglom (sl. 3._4''-''''''~(lsferokut.: oivor kljucC! I 81..zzaJic-a sa iglOlTI SI. igra titra i propuRta ulje-. Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja.ie potiskivanjem masti klipom i oprugom.. Kod centralnog pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. zupcanika.\. Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz orvor u leziste.tziv3.5.0.moze sc vrsiti pojedinacno i centralno.1. zalica.M. od kojih je jcdan pogon. MazaHca sa vcntHom 7i I 1. Sta~lferova maz:alica (s1.5. a zatim se posebniin kanalima vraca natrag u rczervoar. ~a§a za ulj.znickim 'Yagonima.19. uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz cjevCicu.. Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma.se prekida lmd se fitilj izvuce. Ulje se usisaVD tako sto 157 . KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Nedostatak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic. iace je p0dmazivanje.5. 3.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine ulj~l podizunjel11 ili spustanjem iglc. 3. 3.5. . z-o uije venti! . Kod pojedinacllog podmazivanja svako lezistc.3.stukmn (s1. 3.S. Naprave za podmazivanje Podrriazivanje lezista .5.. lvlazalica sa ja.22.".( I lHa. Mazalica sa fitiljem S1. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. sa z!£j/w.5.n Csl. 3. Sio ie hroj okretaja vc(:i.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[! zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrsccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. ~/a SL :l-. Podmazivanje . Mazalica sa fitiUe111 (s1.23.

najceSce unutrasnji sa rukavcem.ev za uljc.pOmOeI~? pumpa za uIje.25. 3 ._j 6) L CJ d) e) J I .i\'anja 51. 9 -. 3.II poklopac giU:'llOg J:.5.-.se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. 2 o4vodna cijev propusni ventil hladniaka. 2H omotac odvodne clJevl.~]j~ od b'Iubog preCistaca do kompresora. Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu ddaca (kavcza). spoljui prsten~ 2.aSiVn1 (51.5. 6 lll~nometar. .ljcz:. j 6 ciiev za ulje..~~lma. Zupcasta pumpa narocIto se upotrebljav.icc. 13 _ giubi prensta<-. 12 djev za ulje. Hni precistac ulja. .. 3. 3.Jo.. 20 .27. gnibi preCistac ulja.28. lima iii izradcni u' vidu kruznog cilindra. kao !'ito su klipna i vibraciona.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. 24 --" pUmpa za ulje. propusni ventil. Aksijalno leZ:istc: 1. Po tim stazuma kotrljaju se kotrljajna _tijela koja mogu biti: kuglice. drLac SI. 23 . e) iglica ' 158 159· . 30 _ sito odvodne cijevi I L.1. 3. DdaCi mogu biti presovaiJ.5. pa sc ta4a zovu 11. bacp£ce (budd) i igli(:e (s1.voar -za ulje. - S1. zivanja.l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem.i 2.fl11l preCis tal: ulju.1etra Zf\ ~!Je. 25 _ odvodna cijev usisnih' sekcija p:~mpc za ..uD'-:la.5.j.odvo:lna cJj~\" za . -.uljc. 2ft ulje. 4 _. 4. Kotrljajuca leziSta 3.5. 26 .2. 21 . S1.24. rezdvour £. 3. 2. 3.onlOlac za zagrijavanjc_ od:' vodne cllen. 8 hladnjak za nIje.v 10 :~ C1JCY za ll:!Jc.5.l?rcdaj za pod~azh'anje nn tcnku T-55: 1 -.5. kontrolni instrumenti (manometar i termometar) i cijevi.5.1. unutrasnji_ prsten. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica. b..centralnng podma-.29). OJ .eu. 3. 3.246) su: rezer. valjct. unmrasnji prsten. dok drugi 'prsten mirujc.5. 3.onusi.25.C S1. .prikljucak spiralne cijevi grijacu. 22 .tennomelUr.cijev za ulje od kompresora do !~ar~en1. 29 .3. '{. Centralno podumzivanjc: a) zl!. 17 -:. c) bacvica. 4. 3. Konstrukcija i osobinc Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. pumpa za ulje.3. kuglice. Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1.oLivodnu CIJCV pumpe za ulje. ulle j b ._3.k..:cntralnog p<.5. i s1.primae termul1. Q. Radijaluo Idiste: 1. Unutrasnji prsteh leiista postavlja se na rukayac.i od. 5 _ uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e. 18 ~ kompreSOfj 19 . eel' orvora za nalivanje'. 3. Za centralno podmazivanje koriste se i druge pumpe. 27 _ odvodna CIJev zu ullC.poljni prsr. ulJa. :I ci. Radiaitsijalno lciiste! 1. jcdall od prstenova se okr6::c.26.27) Hi koluta (s1. 3.cijev za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia. kugl. drzac // SI.24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod..b) cilindricniyaljCic. hladnjak. ..24c. d) kOnicni valj~ Cie.5. 4.cijev za ulje.5. J4 pnm(~c man?mClra xa.a uljc. koluti. za ulje..pCa~ta pumpa) b) shema i. a spoljni u kttCiste.5.S. .28).. 7 ._. pomocna ~lektricna pumpa. drZ2. Na s1.

medusobno suprotno okFetnutL 160 SI.:! 161 . Oznuka iczaja: . ._ Kotrljajuca lezista pruzaju neuporedivo manji otpor . 3.< 036FrJ. DriaCi: a) pre.valjcani jcdnoredni lezaj (s1. l\1. 3. popravlJuti.'iovuni~ za kuglicc. To im onl.uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom.tt.5. CsL 3. Ima male aksl)alne zuzorc. 'KB03. b) masivni.yratiIa. ne -zahtijevaju nikakvo razradivanje prije stavljanja u pogon. BG:B doa Prstenasti kuglic~i dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom. za velika ra~ijahla opterece~ja. u pravih~.5.32. ogranicehog' su vijeku. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. zavisno od konstrukcijc. adgovarajucu stazu kotrljanja.5. btc.34) inw za !cotr1ja_ juca tijela ciUndrienc 'valjke.5'. zahtijevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se Sl.indust.rijski v!s?k? raz:~tene zem~je.30) moze da prim.)g. IKL Beograd i t:NiS Sarajevo. mogu se opteretiti u svim radijalnim pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba. po sferno. S1. \'ec u "djem afirmisani. Odlikuju se l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu. Dozvoljeni nagih vratila je do 3°~ Pored radijainog opterecenja.5:33) im. mali utrosak maziva.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Oznaka lezaja:~BG32. RU. aksiia1na i kombinovana opterecenja...--KB23J .a vcce radijalno (1:'~) i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera (F .29.Nij~ rastavl.BNOl BC03.jera. ..3Q. Be04 i BN03 Prstenasti i.' __ . toga..ogu biti kruta i podesiva. Rl. Prsienasti cilindricno . 'U zavisnosti od nasloria za v~dike na prstenima.5.31) iroa dodir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane.5. dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati prema osi rukavca. a kuglice pre1aze -u novu. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista 15'. prime i znatno aksijalno optereccnje u jed~om smjcl'u.35. RT 81. Tipovi kotrriaJuCih !czisra Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. naroCito pri pokretanju j zaustavljanju. Oznaka lezaja: KB02. 3. samo.34. 3. mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm. povrSini spoljasnjeg. 3.. Oznaka lduju: BClO" RCO:.2.Jiv.-'_. 31. Osim.5. Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare i potrcsc. Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3. Pri ugibu vratila pornice se unutrasnji prstcn. imaju zbijenu konstrukciju. Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci ' postavljeni u odvojena kuCista.2. 3.31.5. Po pravilu se ugraduju u' parovima.5. (s1.'. osa krutih lezista mora se podudarati sa oSl rukavca. lOa valjke Kotrljajuca leiis~a proizYo. prcnositi radijaJna.:le. U :?:uso j :cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta. RN.32) konstruk_ tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom Podesa. 3. 3.ogucujc da. <l pf{llzvodacl SU. pored ~adijaln..enja nego klizna lezista. prstena.Kotrljajuca leiista mogu..5. '3. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta. Oznaka lciaja..5.n je. KB22-. mogu biti: SL ~t. i ~b?strana aksijalna opterecenja.

TDC23. 162 163 .:upe unutrasnjeg prSte' " ~d) kop.rljivi.5.Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno opterccenjc u yba smjera. TAI3.38. Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81. 111a~olutni.edeCi simbolicki pfikaz: Provrt i Tip. teSki reduktori. Dgraduju se u parovima.. Dodlrnc povrsme ~u sfencne pa su ovi.sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na unutra.. \ koj dokumentaciji. Kol'. i dopunske oZ1lake. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila . SD23 Sl. PodesivtS~Sn..). JC precmku Vnltlla. 3. Oznaka leZaja: SD22.36) lina valjCice u obliku bacvicu...5.predsta::1Ja l?tovremeu? ~ommalm precmk leZlS~. spoljas. Oznaka le:iaja: TDC22. Kod le. Oznaka leiaja: TAll. ~Ov~j precnik jeCin:1"._k1l.1 kruti. 3.. 0 cffi3nJU d 3. ~N.ristika kotrIjajuCi~l lez~ja je y~·ecnil:. TDC24 Sl. . kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no ~( tilo. .u jednom smjeru.5. lokomotive i s1.C3. pa se mogu ugradivati saroo na kruta vratila. ne 1 Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. tacki na osi IcZaja.5. Rasklopivi su pa se lako ugraduju.5.lll Za mogu prihvatiti.37. qd jednosmjerna.' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. 3.onicno-bac. koja 'se obavczno navodi u tch .isu r:::sta:.~ . mcdusobno suprotno okrenuti....39.~~l~cni le~zaji (s1.:. koja se navodi prema P?trebi (rUS M. Oznaka TS93. moze da primi velika radijalno i manj~ aksijalno optcrecenje U oba'smjera.4C sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unutrasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i . Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1 vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i vrhovi zarubljenih prstenovD. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_ S1. 3.5. Radijalna optereeen. p ·d·37~ ~u ~a udar~a op~erccenja ~ v~H~e ?rojeve okretaja. 3.5. Voc1enje baevica osigurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom smjeru.3. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno uc:vrscenje vratila. \ . i 3.5~)~ Osn01:na oznaka ima sl. Vodenje konienih valjcica omogucuju. njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omoSl. 3.va~ti lez~j (51.38 . pa se aksijalni zazor moze fino podesavati.~a prime velika aksiiahl< . nasioni na unutrasnjem prstenu.5. za brodskc propelcre i s1.5"'..5. Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 : . 3. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina.35) ima za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prstena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto. SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.le:2ajevi' p 1 sivi.~9) in~~ju ~uglice ~medu kOIUht Vra i . . ' ) 8 . LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne oslonce.40.36: Ozuaka lezaja: SR02. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za sine. Red mjera XX 2 broja XXX Sl. 3. koluta kUClsta.' 3.40) mogu . Pogodni su za velike brojeve okretaja i udarna opterecenja. Spoljasnji prsten je odvojiv.~njem prstenu (NJ). a no.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik u>~ra­ se najmanji precnilc provrta..1 naglbe vr~ti1a:do 0.'TS94 : 'l'S92."':fA14 1 xxx 2 iIi 3 sIova .nla Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc. ' 2J.2.cenja jednored . broj TA12. radtJalna opterecen)a.ltni ~. a sa vodenjem na oba prstena CRT). Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja O~:lOvna kar~te.~.

u)1i je.fda moze da prim5 sarno radijalno opterecenje (s1. UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna leZHjtl vrSi se uvijek kad je.C3. j·cda Sf: Kod vratila sa dva oslonca. 9. = fZolu'.~~og'i-~fura ko·iiza·d~t~k~nstrul~dvne usklve najvise odgovara~ posto s~ako~ preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika.5.5.: 40 TA ]2. SI. a posljednji. Svnkom prstenu provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza. prikazani s-u naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g ~-. B. piecniku (D) pripada veCi braj sirinn lezaja (B).45) veoma ccsto sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukavcima.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'cenja.Prvi. JUS M. slovni dio osnovne o:znake. unutraSnji prsten ne mora u nekim slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o. Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi: B . onda jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje u jednom smjeru. precnik. unutrasnjj zazor i tolerancije.C3.borup-~~:. aksijalno slobodan .nog osignraca 164 165 . 1 sest redova spoJj-nih precnika: 0. i 81.4.ni.·cJni }eZl1j sa. Limeni oslgurUi.10. 3.oze biti aksijalno slobodan i t. 1.5. a drugi -'_. ~. Kombinacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno orisujc lczai nB.~ 51.4.~Ol ~{hvojcni "istem oznaeavanja lczaja ~omogucujc: 40 mm. AJ.. Ukoliko na nekom mjcslu. UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu. 1!rugi lezaj m.44. 3. Iza simbolicke oznwl.5.licni le7:aj.rstcnH !czaja za vrati10.5.im -ako lezaj prima aksi)uln'o optercccnk.42). numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja. 3.41). Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova..5. 3. 3. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc 3 i recta spoijnjeg precnika !. !cia. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila prstenasti kuglicni iezaj. kao na 1'1. 1. reda mjera 1. numeriCki dio osnovne oznakc.' lezajevi visokoKkvaliteta.44.635. JDS l'vLC3. a odnosi se un konstfulcciju ddaca. a drugi prima ak~ijalnQ opterecenje u drugom smjeru (s1.. jcJnosmjerni ldaj. besumni i sl. moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.2. prsranasti valjkasti lezaj..ti le:iaj.. '2:"'I.43. J.lenasti cilinJricni valjc.3. 3.GOL Pr:C. na primjer. 3.:ni ku~lic. 5 i 6. 2. i 4.41. iIua oznaku: 60 Be 10.i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.<.42. Redll 8 odgovara najmanji. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D... Drug£. koji Primjcrt: Pr8tenasti -kugli:':ni iedno.a.) d ~". Na sL' 3. 0. kao i na spoljn.j limcnog osiguraca (s1. 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik. Drugim rijecima. tenja. svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem.42.lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca nj.in/t"h '11'u"cra aks~iainih IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7.Taciijalnim . 30 mm. 5. 3. Isto'tako. 3. w::. 2.}ovolji ku. Ulefistenje vntHri "a aksi~ ima zupcc po obodu i jedan zubac ml jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu unutrasnjcm dijeIu. kojc oznacavamo brojevima 8) 9.. 4. Plan spo1.5. D. JUS M. 'T're6i.j"odirom. jedan Ida.: 0.::fn .kad ne prima aJzsijalna optereb. Vldisten. 3. 3. lezaj najvece sirine B. Un:utrasnji zuhac pro- OZDrlk:J odnosl. SI.. oznacava precnik lezaja (d) u'mm (precnik rupe unutrasnjeg prstena).. Iovdjc -'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc. S K T 810\'0 na drugom~ 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na ~opul1skc ozn~l­ ke Iezaja.5. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d.vnkom unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam) redova spoJjnjih precnika CD).' 60 mm. n~da mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02.. nc za. Povecanjem spoijnih mjera leiaja (Sirine B .5. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prstena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka" 81.5. Ucvrscivanje unutrasnjeg prstena Ieiaja pomocu navrtke' i Ume. mazivo i zastitl13 sredstva.5. prstimasti podesivi hacvasti lezaL prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i kolutni '}<:ilglicni i valjka. prccnika provrta koluta d 12 lma oznalsu.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen. mora biti aksijalno uevrscen kakd hi prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera.. ponekad i 3 slova i ukazuje na vrstu le:iaja. koje oznaeavamo so.2.. prccnika d c". od kojih se prvi odnosi na sirinu 1. npr.43.R 3..czaja B.. sastoji se od 2.

47 Lez··· .ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. 1:)rijc ug..5. gdje je: F [kNJ Q. faktor broja okreta. pomocu uredaja pr-ema s1. 7< . staticko opterecenje kojc na nu)" opte ~ . odnosno lalCistu. vlagu i diuge ne-' Cistocc. pomotu rucne ili hidraulicne . 3S46b). 1 "pova kotrljaJw~l czaja " k ' 1.c.h a " se . 1 ". 3.1<\ ugraditi. lO Se eza} . sa cvrstim nalijeganjem. ju. ~ .3) a posebno za leiista sa'val. NL'Clstc lczajc prije montai. Navlaccnj~: 51. . 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju. a) lia rukuvac.anji lczaji . .2." Cl' f. nOSlvost C \'kN) 1" stalCuno_ t' "1' .46.enje optc.a. bl lZvrslo " (onscenj:l " "h 1 . Sl. 0)1 se okreeu sa n [ rom _.-olaksava skidanj~~ v v . metalne cesticc..radnjc le1.iucih lciista Sv. fino oCistiti i pn:mazati uljcm iii maseu. za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena. 3:5.. Izbor kotrlja.2.si. P. "-'] .pr~.' vae i u kuCiste.bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an' Spos~bnos\ ~a nos. .. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim. kl k"d • .. Posw'uhcmjc. M.. pa blagim udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. d £: ' •• . b/ nu ru'.l)~ 1 sa veClm .5. Skidanje_ lezaja." pn ~azam 511 u tab eI" -J.treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti i podnmzati pa 011<. a zagrijavaju se u.nje k~n~tantno~ pravca i inteniiteta ko'c moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja.. "U <' < 125"C.). Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka. . no~i?os{ je o~o op~eret. faktor vijcka lciuja kofi zavisi od.presc. 0I?terecen)u. jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu. reccl11jcm mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra. . b) vanjskog prstena Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju na r-ukavac. potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena.-ecc:". vrsl se tako s~ 1 ohladi iIi ImCistc zagrije.5. Nakon 'pritezanja navrtke savije se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje navrtke od odvrtanja.mazi. .opom s 1 UJU se p:):rr~ocu u Jno~ -lU)ekt<. • v'v.broja okretaja 'n (min-i). opterecenje lezaja..:: P?st~vlj. koje treba poznavati d "" . kOJ~ . ulju na ·tempcr~turi od. M. ' v v Dinamick~. iIi cekica i cijevi koja nalijez.eni osigurac 3.:mje ukoliku je r 3. " lzbor 0 d govarujuceg tlpa 1eZlSta.5.SA lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. vrSl se na osnovu d"lllaIDlC"ek " -' za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst C ~ -~~-' P'fL [kNj. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti odvojenirn_ od drugih prostoriju. l' " . Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ugradnja lezaja u kuCi§rc.. defolTUacije r~d~~ povrsma ·lezaJa_ n~Zlva ~e moe nos"enJ~ ~ez~Ja. .5.nst knjom jc iczaj konz." " ' noslvosti. -.ogucnostt 1 .. b.~Olzvoda~l kotrl)ajucih lezaja. ored oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku..-:tld tip lczist~ iIT~a specific-ne karakteristike.2.c!~~e no 167 . • I~bor odgo~arajuceg s/~~n. rukamH i-cIs-tim aialOlT~. Navrtka i lim.cr\'irun mozc sluziti i za pml. ." ~ . Dinarnicka zaJa .e na unutrasnji prsten (st 3.dardn?g Iezaja vr. sivost Co (kN)" Stacicka nos£vost je ono najvece.~· l-~ i i j~-.45. • . izvodi SC.eninl uslovlma: prccUlku rukavca.' I?lllut?-om . Iczaja. Ureda. 70 do 80"C (max 120"C). p())"ecti~.(Z~l d :.5. sc pr~m:. 166 Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b zalezista sa kuglicama (tabela 3. sf~idallje i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja Q" b" 81.>ra kojim se ul' pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku. Izbor Ie'" k J".6.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju.a koji zavisi od.~lecc l~aZVatlv'~rajne. . . 3. 3. prcdvidenog tl"a'l"a' " 11Ja U satima (Lh )" f.5. .aJeVl veClh dinlenz.{ .avac i kuciste 111 .aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl.:.5.47. Ld.5. i 3..46a).

2.--~~ ~ iL ~'0'585---i--:·460--0. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu. Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.913 1350 !. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu. 3.27 4. U CASOVlMA LlI.000 ' '.•. Broj obrtaja preko normalne granict-o 9. 410 0.985 2. .70 54000 ~~ ~ neofiraniC~na upatreba e ogranuna upatreba ooije upotrebljiv _ n~ U dolazi obzir i~~ 175 g:m 0.. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.S8S 1.1 5A& 3:73 ~~ j 6i1 :ig 440 0.575 7 800 520 1..2.662 490 0.300 1.065 2000 1. koji najvise odgovara precniku rukavca i pr..H:O 840 ].731 0. ~A3 ! oe ! i.21 5600 2.15 5200 2.140 760 1.622 0.~ Tabela 3. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova.eo oj .. n.~~.1.737 ~~~ ling H~ UB 3100 1.1.225 1.16 4~20 4.000 2.994 500 1.:g~. 0 e@ el"e 01.5.10 !0 01-1 '~~ °1 I .33 3 iG .445 1550 1. • •• -- 0 e ~ 411 e e. ggg .27 6000 2.62 2'S~ 2.34 78000 80 000 5.0' .015 540 1.29 6300 2...05 2.49 e _1-1411 ~ ~ • e 0 ..824 0.. 3.94 62000 A (41)00 '"1.910 3600 1.~~ _O~ ----~-----~-----~ 96000 5.:--~-~~ ~--~..895 3500 1.03 2.24 580(} 2..9t' '80 185 Brojcvi u tabeli 3. •• • 0 06 e 0 •0 0 ' 'I) ZNACENJ£' .705 0.875 3400 J.460 1. :~60 .!: 74000 5.86l 0 .ll 250 260 270 280 290 300 310 320 330 340 350 ° ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa koni{~ni"m pronto]}):'.i'l.395 14001.050 600 1. 870 0 .:6 31 oOO'~-"--~-_ 32 000 3.32 64002..959 .613 470 0.852 0.~ . 49000 '4" '.665 2400 1. .14 3 I . 5: 6.475 y 390 400 0..04 66000 5.•..545 1900 1.~'1 . iz kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia.ovrta u kuCistU-'.375 4600 2. 2.130 740].615 2200 1.IHlI .320 1.710 4. izbor' ~e vrsi ta1l.41 ~~~~ 3:~.. eo ilO 00 eo -.1.025 560 1..18 ~ ~:~~ faktor radijalnog optcrecenja.34 3. 1.896 370 '0..250 1100 1.215 1. 60000 4. 98000 5. 30900 i~~~ ~:~..690 8000 8200 8400 8600 8800 9000 2'52" 2:54 2~56 2 .000 1950 1.B.00 3~ ~:g~~ 4'~2 'l.749 0.zaj predYiden za: 1.24. 48(}00 .631 0.'~~ l1SUQ 12000 280 ~.suo~-ii 13000 2.14 7000U 5.51.11 3. 4. I... ~~~t !Hgg 1:.:i~~ 2500 1..761 0. 190 860 1.09 68000 5.63 840{}0 86000 5·4.921 0.. . 3.07 2.in ~ } .58 2. 0 0 LII 100 105 110 ---. Aksijalno opterecenjc.814 0.0.340 1.965 390 '4000 4100 4200 4300 4400 4500 l~ ~1 ~:~~ 10500 11000 .. (Lduji sa kuglicama) ~ ~ ~ ./8 8800{1 5. Posto izracunatoj dinamickoj mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa.260 880 900 92 • 40 2:85 i o 13500 14000 14500 15000 15500 16000 16500 17 000 17 50~ 18000 18500 19'000 19500 20000 21000 22000 23000 2400{) 25000 26000 27000 000 24. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja.10 4 700 . «oliO ' -till :~~ g:~~~ ~.654 0.02 2.835 32001..936 5400 2.@ 5.200 1..60 2.. 45 000 4. ~gg .928 Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima..ia I 2 3 • 5 6 7 8 9110' 0 i' VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA~h U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA .. 4800 "11 2.834 0.Q.81 100 000 ~ < - ]68 ." 5.639 0. znace da jc h.• 879 n.f- 115' 120 125 130 135 140 145 0.5.o da se usvoji Ida. ~ - I ee 6e . onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN).930 3 700 1~ 95 0 3800 1.56 5:~~ 5.987 1850 1. faktor aksijalnog optcrcccnja.300 1 300 1...J !.040 580 1.535-'-~--L~ 0.724 0.e 01_ 61_ • ee ~ -I· -j.38 Ako na leziste djeluje.280 1. I -..718 0.21 3. 10.4t) 460004_' 47000 <~. Tip TabeJa 3.905 380 0.24 3.60 90000 92000 5.425 1 500 J .712 0. radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc Fa (kN)..235 960 1.. 8 3.595 0.96 33'000 ~'g~ 34000' i6S 000 ::~i 000 37000 83 000 39.51\ 3AR N~! 000 J..9~~1s00 ]... .19 7~ 000 . prema tipoviroa lezaja i uslovima rada. g:~~i !~~g 1 750 1.160 800 1...14 5000 2.245 980 1.7.Ie oe 0" 00 0 • ~ -e -I. oe e •• 0 IIiOI'l> 1 '2 3 • S 6 7 8 9 10 Tip ftd. .91 . Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7. Izjednacavanje gl"~aka pmvca vratiJa...604 0..640 2300 1.6001.647 0.53 3. 0.27 3..). prema lzrazu: F = gdje je: X 1 050 1 100 1150 1200 1250 X • Fr .0" Y .65 94000 5.205 1.:-T:---~:..0 o 7H:< 0794 0804 8.560 7 400 7600 .9$1 5.150 780 J.l~~-!-~~ ~..520 i:~~~ 7000 2.772 720 1.30 3.OOOn "'I ~.08 3:07 3. 2oo 210 190 195 220 230 0. o. "'".0 o.64 52 :.843 0.410 14501...170 820 1.855 3300 1.13 49002.5.29 76000 5 . F".... • .980 480 0.e·l~ .73 . Radijalno optercccnjc.59Q 2100 J .

6 .5 17 17.984 175 180 0.880 0.191 0)190 27000 28000 29000 30000 31000 32000 33000 34000 33 34 35 36: 1.5 10.374 660 0.278 0.26 20.747 0.3 3.8 5.291 1.0885 : I 1.305 15.226 14000 14500 0..! I .341 i 12500 13000 0.234 0.l~. ~ K:[i G Co. 11)0 105 110 115 120 •• 9.15 52 J5 16.382 620 0_.620 21 22.423 n 1800 1850 1900 1950 j.0958 0)0949 0)0941 0. 3.08 26 2J 5 28 ~ 0.405 12.378 6010 0..166 Q.244 0.192 0. ~ PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA .841 0.581 0.6 lOA 62 1. 80 10. !I 8.5 33.926 0.3. 15 85 90 95 j' 31.411 490 0. t" 0.5 i '80 37>5 58.5 1.447 11.299 i 1300 1350 1 400 1450 1500 1550 1600 1650 1700 1750 0.5 IOU 25 2.272 0.5 ::.599 0)593 0.560 ·~gi~* 940 0.258 0. 0.0 125 22 2 50 '.148 23 24 25 26 27 2~ 1.:--·~i.5.347 0.26 3 I 93 85 ISO 35 3~5 76.5 16 16.805 0".Tabela 3.167 0.260 0.0994 0. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fataloga proizvodaca lezaja.774 0.0933 0.741 0.51:) 240 250 0.116 1)100 1.5860.[m~m..570 0.5 ' : I I.277 82 0.156 0.5 102 93 104 110 120 137 146 166 116 140 i53 170 9000 g.240 0. 1..312 1150 0.525 0.228 9.195 19000 0.426 0.1:)0 1.\1 32.206 0.107 0.173 0. 3.760 O~753 ~~:: 2300 2400 2500 2600 2700 2800 2900 3000 Tabela 3. 0.1.$.100 105 110 48 57 64 215.190 0.4 1~5 l 19.5 1.5 140 33 3.186 0.682 0.5 7.5 1.498 280 0.e.5 180 41 4 190 43 4 200 45 4 0.166 1.-.905 0.492 290 0.708 0.788 0.0892 .203 0.175 0.179 0.729 0. --6znak-.5 75 16 1~5 80 16 1~5 90 18 2 9S 18 2 1 1- 22.214 0.322 1050 0.218 0)216 15000 15500 0.221 0. I 145 48 I 39 42.6. I 22000 . .698 0.851 56 58 60 0.433 420 0.267 8600 8800 0.152 0)150 2000 I 0.i sa kuglicarna) n U tabelama 3.123 0..487 0.5.5 40.5 63 160 26 3 69.50 24 2.153 10 11 1494 62 64 66 6S 70 72 74 76 78.228 0.155 43000 44000 45 000 46000 47000 48000 49000 50000 0.5 80 18 2 85 19 2 90 20 2 31-.408 500 0.196 0.813 0.23000 24000 25000 26000 0.122 Ul li-:. dati su podaci za karakter.= SlOO min~l i zelj~nim trajanjem L/! = 11 000 radmh san.132 1.75 3s 111 4.0908.:.471 980 0.55 8 3.5 160 37 3~5 81.533 230 0.0966 0.9.295 0)291 0.4760.448 380 0.106 0)05 15 17 20 25 30 35 I I j 4. I· 1 BC03J63) Co C 1J 13 T I 12 i 3A_ .'$ 2.086 1.isticne-tipo\je lezaja. 52 15 2 72192 80 21 2.575 0.J_l--i~ BC02(62) C Co D B T 3800 3900 0.125 0..014 165 170 0.6 62 16 1.139 0)137 3100 .25 "1'7 30 91 32 10.91.5 115 20 2 39.550 210 0.8 20 21.131 0.-"[k::N.703 0.5 140.466 0.6 11)6 14 15.281 0.060 1-.941 41 42 43 0.208 16000 16500 17000 17500 18000 0.' 55 53 130 25 2.718 0.470 1.344 0.201 0.351 0. 111~O'~'i:::vo:::s~ti.129 0.19620 1.693 0.270 0.7 8.6 72 17 2 . 0.898 0.5.154 0.82:=2_ _ 300 310 320 330 340 350 0.67 n 360 0..8 5 40 12 .47 4 225_ 49-4 240 50 4 170 171 .05.863 0.181 0.5 14.141 0. i 3.$ 47.5 1A26 12 1.353 0.0984.193 0. ptecmk rukavca d -'" 65' mm.892 0.781 0.1O~ '40 45 50 37 38 39 40 0)940 0.356 0.5 1.5 54 36. r----.370 680 0.115 0.264 1~552 88 90 0.199 0.5 1.724 1.S I 3A 5.672 0.7 6.5 170 32 3. 60 55 122 I 22.441 400 0.6 6.5.265 0.158 0..ei _ ~.262 0.293 130 313.430 430 440 450 460 0.145 0.5.5 53 145 24 2.3 17 42 13 1~5 47 -14 1.9 32 9 0.100 112 I 12.3.6 3)9 35 11 1.555 200 0.212 0.307 1200 0. 3.0361.662 0.326 5000 5200 0.101 0.406 520 0.303 5400 5600 5800 6000 6200- 0.112 0.363 720 740 760 780 800 820 840 860 880 0.797 0.335 14.4.:-i.8 .437 410 0.5 190 36 3.395 560 0.177 0.) 200 3300 I 3400 3500 3600 3700 0. 0.329 960 0.5 170 28 3 I 63 I 80 90 98 108 I 71 :54 150 28 3 72 160 30 -3 69.104 0.25 37 12 1~5 \ < 0.110 0.369 13.0898 ! 0.461 0.5 1.5 I 61 120.5 110 22 2.320 15 1.160 0.164 0.121 19500 0. [it" -'-.414 480 0.444 390 0.237 14 1.0919 0.4..-.420 OA17 I 8.109 0. .5 53 .4 25.0 20.24.350 0.003 0.RADIJALNIM DODIROM 11 000 11500 12000 0.453 370 0.2 5.317 1100 0..251 0..12S 0.541 220 0.324 1000 0.1 6.210 0.885 195 ' 0.85 47 12 1 10.0975 : i 5400 6600 6800 7000 0)170 0.157 0. VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-1 ) (Leza.205 4000 4100 4200 4300 140 145 150 155 160 0.5 130 22 2 49 140 24 2.85 3..95 47 14 1.336 I 0.240 1.124 0. 92 0.073 1.--~-r' t.7.5 :1 5.025 1. Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno .0912 0.1.359 0_.457 0.0926 : : i I ~: I: ::.652 0.627 0.5 ::::: ~~.6 :~: ::: ::.113 2.390 580 0.143 0.933 0..048 125 130 135 470 0.172 0.339 0.135 0.6217:2 20 68 15 1.188 0.7.5 5.644 00635 0.905 0..366 700 0.713 18 18.35 35 lO 0.168 1250 0_.504 270 0.5.975 0)966 O~95'8 185 190 0.134 0)132 0. D B t· -+I-~-~-.247 n 9200 9400 9600 9800 10000 10500 0.m"j".119 21000 0.4 8 55 13 1.206 19.161 0.481 0.994 0.162 0.217 HI 1.5 200 38.5 1.opte~ecenj.387 13 1.700 4800 4900 0.255 0.126 ..5 gO. 86 0.5.' !~ ~Sr~--ocWc~ --I·· I ! reda mjera.5 22 15.2 42 12 1 .5 40 30 100 21 2.5 .565 0.183 0.275 7200 7400 7600 7800 8000 8200 8400 0.1 .7 I 16~3 17 r 10 1.511 260 0.! :.231 I 13500 0.288 0)284 0.i~ja~ 18500 0.831 0=""..149 0)147 0.400 540 0.5 :: II I. I 4~30 6~95 7.51' 12.5 kN sa brojem okretaja rI _.g~~~ .0 90 23 2.117 i'" 1 10 .606- 4400 i 4500 4600 29 30 31 32 1.6 il...5 90 88 106 180 34 3.613 0.5 11~.5 6.386 600 0.120 20000 ' 0.735 0.f 110 27 3 50 54 ·27 35000 36000 37000 38000 39000 40000 41000 42000 0.7.143 0.5 17039 }.9 44 45 46 47 48 49 52 54 0.

kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka: h= Iz tuhele 3. _ .8 13.2 1~5 i 30.8 J 25 3°5 3 40 45 50 111.5 35 1 35..5. 11 750 radnin Fr'fL 5·2..~ _ _ _ _I 1 4 .8 .h = 2. B _'_I 1.:1 _______ B~N_~"(72~~~"'"~"'_.87.5.'" .5 2.. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM DODIROM Tabela 3S{).9 17...8 4 4 4 i~g g~ 172 100] I 146 ~~ i~g ~~.2 54.5 1~.B C tipa l:~~~a..333 ~ Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 kom moti nOSenja C =-_ 43.j \ j ~1----.-.5 :. In 0.3 19..3 68.6 71 69.5 '1~ .5 120 38.5 46.55 7._ rada mjera~ nosi.. a iz tabele 3.5 68.1 70 I 75 i I ~j.6 20.5 26.8 17 _..1.5.4 3 156 .8 0.~:~ i.-. reda mjcra.PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl 'l--~~ 1!--~-.3 47 52 62 72 14 !5 17 1..3 21_.Rjdenje Iz tabele 3.5 55 60 I 38 65 70 75 80 33. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:. _.-.2 I 6. ~:.". .52 2 0.~ j:~ .5 c?5.5 57 64 125 130 1.8 9.1 1 '--173 .1 oCitamo JITe '''' 0.5 r.2 52.-g:Tll~: 20 : 10..6 .5 ~g.11 2Q) 15)3 i 25 1 17. ~~ ~15 92.. c· p -.16·0.2 B .5 2. 11 000 sad oCitamo .7 17.3 6.5 2.~~.= 43.2 1.333.'.2 1.7 18. c.4) sa djnamic- Racun:.5..5 .332 5 2..5 93 104 i 106 116 150 160 170 180 190 37 39 41 71 78 78 83 72 85 95 73. za n = 900 min. _____ r:l 03 ld:.0 58.5 .-. 3 3..5 140 26 28 30 3 3 3 88 8J I 96.5 150 86.) 110 54 1.5 173 196 216 2J6 186 208 232 260 180 190 200 73.2 1. (7~~--------1 B T I"" • ~I ."l'--___ i _ _ _ _ _B_N _ . (vidi tabe1u 3.5 gg-.8.5 160 100 170 Ill6 1127 i 137 80! 95 93 125 130 140.5 2 200 43 4" 4 4 2 2 .5 20.g :.0.4 7~35 I! ni~_-_':.+ 85 1 102 90 I 118 95 i 137 i ! 112 125 146 ]66 150 160 170 180 49. posto nema aksijalnog opterecenja~ ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.3 21. 77.2 24.~ ~t5 ~ ~g ~~:~ ~:~ 1 ~~_.5 3."-.I--~--·-C_"_"_~_.5 'I 50 !I I I 35 40 47 52 15..5 15 "16 17 1.2 2 l 47.~ BG 32 (32 fkN] i~j~re.- :"abela 3.i~.?1m. = _ .44}J..6 42 47 52 62 i BG 33 (33) _____ -.2.. __~_I! 15! 7.8 11 ]3. 39.2 22.0 7'].3 23.0 22.Oz~aka I~~ ..8 0.5.3 3 3 3.7 ts 114 132 137 112 140 150 160 56 58.h = 2.)g lezaja L" c.. ~~:~ 3 69.5 1..5 1..2 1. ~g.5 2 14.[rom} _____ ~I I D B T ' C Co D rl I l~i-~ 1~:~5i.5 0.:.3 !29 143 32 3. nosivC}st [kNJ i mjere J.2 1.7 41..6 18.2 ·1 ~~! ~t5 g...7 7.5 54 1.5 !78 1 :~ l !ts 40 90 ~g:~ ~ ~.5 2 2 47 14 1.5 1.5 1. 49..r ~~ .6 2.:.mosi: G . Oznaka tipa leiaj~.5. 2 2.8 52 62 72 16.2.16 kN i precnikom d = 65 mm· Be 02.I 8.5 I 51 ~ 29 80 85 90 18 2 19 2 20 2 29 90 39 100 45. .2 SO 1. 1 1.2 '\ 69.= 42.87 oCitamo vlick trajanja izabran\.6 60.6 26 12.04 kN. za :mti.7 19.3.5 1.5 I 45.6 19.5 100 41~5 110 120 49 53 21 22 23 24 25 2. cenju..5 2.5 2.3 127 146 44.5 13.5 2. za L/...~-!6 .~ l5.1 ~~.6 26 9 12 13.160 170 63.5 110.5 ~~ 30.2 J 1 19 23 25 27 29 31 33 3.4 55.5 2.~~:~ ~~ ~~:~ 55 25~4 120 130 140 62 "65! 2 2 '~g 1 ~~.

sIstema za upravljanje. StaIno promjenIjiv zvuk Promijenjena zracnost pod uticajem temperature. ('INN <n . <n N"NN' r-1N"f'") <nor.~~~----- .. Valjul':ki stan za hladno vuljanjc: tragavi ua rnaterijalu koji' se vulja_valovitos L ____ NM('.Istrosenje kao posljedica oncciSc~nja ~li nedovoljnog podmazrVRnJu.... ----1---. nedovoljno iii prekomjemo podmazivanje. o3tecenja staza korrljanja.. Neuobieajeno v1soka temperatura.ivo Strana tijela u kz........ NN'N V>.I . Srednji i vmolei brojevi "h... MM"f'") ". O:> r--r-OO OOo-. pocetak Ijustenja....\0 .tijelima ~ Nedovoljna zracnoSl Neuobicajena .. n~prilcladno (pregusto) ma21VO· .5..-------- Prevcliko trenjc moze se llormaino osjetiti rukom pri okretaniu leiaja..-_ Takvi nedostaci mogu se uo(':iti pri kontr?1i v~tnje masina koje taja. ...... a da nisu nastupile promjenepogonskih uHova..a na prstenima kotrljajnim tijelima..~ 174 175 .. .. I - --------_.0'.. -----. ~~ f1 "'t...'<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':. Ventilatori: poja~ni potresi...0 . potres}._r-.... velika zracnosl Primjeri .li potresi ria ko': lj)!nastom vratHu.1.8...... «1'<t_ ..."'0:: ""'''00''''''' \Or--r-- . -- +. -'...- Porast temperature. . _ _ N "l"""..utTasnjim sagorijevanjem: pojac<lJ. "<t .. "'I . ' . T. I I "--------- -.. ---=~ Ho~··~~"~~~---'~I-"~''''~j~~~k... oneCiscenje.."..."'. se serijskl prOlzvode. . Takve _greslee se pd pravilnom odrZavanju uvijek pravovremcno uocavaju.. Nejednoliko trenje.---: Smanjenje tacnosti rada ! . Tokarski siloj:' tragovi na divanom komadu...I 00"""''' "0"'<0 ('. 00000.ve~ano klimanjt tockova. lose ugradelli zaptivaCi 'Pomanjkanje maziva... ~"'t~ \0 N ~~ O"..1 Tubela 3.('.aju......buka leiaja: zavijajuCi iIi' zviiduCi zvuk Lupaj uC! i nejednolik zvuk Velika zracnost...M'<t'<t >n . redukwri (leod reduktora' se zbog buke zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uocava)..-----:' Automobili: po. -.. tiiesno ugradeni zaptivaCi..I.'" '-------3 ~ I" p I . premalena zracnost. NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA Ponasanje leZaja u radu Ncmiran hod MoguCi -uzrod 'takvog ponasanja Ostceen... o-QeCiscenje.... Elektromotori.. 00 "'t r-... Motori S uU. previse maziva iii prektiuto maz. Teiak hod Idaja: jeduoliko visoko trenje Prenapregnut Idaj.. ostecenie ua prstenima i kotrljajnim -.~ 0_('. n~usilice: v-31ov1ta slika br'uiienja...oste6enje staze kotrljanja...

48b) i c) iIi vise labirinata. "Jucke 0 uzroeima ostev' y ' . Rjcsenja kao na 81.7. I ~25 C k011st~ Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I.5.. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill.5.ill .5.'cba bezuslovno' Dodv . 3. oneCiscenja i 81. . tt. ..se k~d" ~u brojcvi okretaja n "<<1\ lSI od ra'·1. 'prema s1. sa dodirom. Za ~e:~U' a ~ad JC 12 > 1500. a ponasan)a Ie' " " Zfl}a Y. RjeSenja .~8d).. Podmazivanjc koaljajuCih le:h~'ta Izbor naCina podm2. 3. 5~O. zapuvanje treba da sprjeCi izl~::­ zenje rnaziva iz leiaja.pCr:3ture t > 125"'C v Za brojcve okretaja n > 3000 min ~ \ obavezno jc' elm' .:. a ragovuna na stazama kotrljanja. • :r • S1. ta TVO ezaJno IDJesto. proral.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.". ezaJa.2iduha koji sprceava' prodiranjc..48).. v' .~~Jc 1/2 sl:)bodr~e zapr. Ka? su brojevi ~·. 3.. 3.5.sa dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti pdtczanja...20 do konste'se masU sa tackom topljenja t . up~tre b e nepn " "klac1n'og montaznog alata ora matenJal a 1"" pogresne k' . 3. z~tetu o:pte~ecenJa na kotr1JaJn~m tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.. n' k 1 t::> IV 0 prema x a!a Ja. . zaptivnih elernenata' i kombinovano.zctne zaptivaea.49. r.' nova u lezaj. na" s1.ia Vijck trajanja kotrljaj~i~ I.2. ..49. a).. 'Y '" d U tabeli 3. .crr:ine Idaja. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se natope vrueim uljem .. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) 11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU tistorn i suhom prostoru.48.nitn prstcnom (iii bcz prstena) .. .5. ..5.etaJa n <. .~: Ostecenja kotrlja)'. vlage. b) i c).czaja zavisi 0 broju ciklusa e. a}cesce jc'mocen}a 1 nenormalnog rada leZaja. • 176 . . 230nc. l1l.5." 3000 in" ~~111 ~k:. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata (labirintsko). ka. 177 .) intennIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl. u tern. I. tecnosti j . Posto Idaj ima svoje podma'zivanje.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .8.smjera va.agiom. 3. 3." .5.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i . O§ceCenja kotrljajnih Ida. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata • d Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prikazano jc na s1. primjcnjuju se 'u tdim l'adnim uslovima.. usljed r' 3. 3.49d) e) izraduju se od gume iIi plasticne mase pojacane mctal.~Je.-' v m aZ1V~nJe maseu vrSl' . f) 1 g). Labir'intsko zaptivanje' . ZaptivanJe kotrljajucih leziJea Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc. v'.9. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. '1 uslova. 3.1 U Itl Ja 1 d 'I .o na s1. " Lab.. " . ratul e t ""oo . visokoj tem-. .5.2.5. Podmazivanjc peratun.5..I~Sl seo ~)unJ.alnog zam ~tr Jan. iljebova. ..3.. korozlJe. Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je u . rCI Ontrah N g uce ' ..49. k ' . ug ra d. cirkulaciono" pom.pli. ' onstrukttvnc greSke. Pod. donijeti zal r.8. . Nastuoi tr . ncCistoca u' leiaj (s1.2. 3. Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man.5. g St.' -" . pogonu.unu vijeka prem t . Bolje zaptivanje daju rjescnja ~ vise.Tlja. u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .a czaJ lzlozcn.az1 an}c uljem (uIinom r k' . dat je pregled moguCih naCin' eventualnl" uzrOC1' 1" k 0 nl{retm pnmJen takvih ponasanja.

ce.naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu klinova. -m6~ pod.csL: 3.da se lUoze postaviti ilto bUzelezaju. prirnjenjiva# sump 'uslpl. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji? 3. Krutc ~pojnice Primjenom kr~tih spojnica ostvaru. ~~(i.k. Du. a kad masc:u? 19.l.Zbog -i:OJ.6. Objasni naprave za podmazivanjc. osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ. ciliPctta koji se navuce na krajeve vratila. Kako se vrsi izbor .) sU$toji se od . pneumatske i hi(irodiftamicke.vratila usljed promjene temperature. koje _sp-recavaju bilo"kakvo IU'e~usobno po~.veza dva vratila". da tie lako postavlja i skida" '-:-' da istureni dijelovi budu pokriveni i zasticeni. Koji rnale.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova. U_ priinjeni Rodno· mns_i. koje .5. kako ne bi dolazHo dO. a kako u kud~tu? 16. hidraulicke. 3. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj.je' stolakSa.kotrlfujnih ie'zaja? kotrljar~jem? 14. . Koil Sll Prema.l1.eliepog' (CL. 20. napmvc obrtnog .etnutih e1ernenata it spojnicu. Kako se vrsi ~lcvriich'ank Iduja ml rulmvcu. SPOJNICE (SPOJKE) Spojnice s-~._ "mehanicke spQjnice :mogu biti: a) .' U upotrebi su. najceS.l. L 5.Ilj*__ yrsi' se pomocu uvrtnih vijak<. .:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.----­ -J b. . Sp~jnica sa naglavkom. k. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI.od :l. Jiva 179 178 .oll - PITANjA L .i iskljuCivati. U kom dijelu posteljicc se. Objitsni pciju. v~atila..primjene.--~-. budc cl. :t [. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju? f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom.da omog\lcava. d) zglm. Kad. c) elasri{'tl-c.0445).50).m suvog lrenja. KonstrUkcija: spojnice 'treba da _2.1b). dobro 'centiininje vratila.!Civati. iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcmenicama.evimaJ~ad:m. .nica povezuju u jednu cjelinu (s1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 10~ 50 Be 02 i Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to 50 Be 03 za vijek trajanja mehani~ke. 6.adovolji sljedece opilte uslove: . tal~o ela krute spojnke treba.044S) i c.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u spo. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\. (sigurnQsne spojnice). K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu. karakteristik::!n14 ostvarene vez~.6.i lzotrijajnih. "Naglavci se iztaduju od celika JC.6. 3. r principu rad. a kad sa Yaljcifllu? 12. oldopna. najcesce.U Be 'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra dnlJ~o vratilo.odima i konipenzujuCa zlipcasta. .na_ raclln dasticne dcformacije uI.. .aj..nesretnih slucajeva.. Shema . 3.asine "rude sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' " 3.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu? 10.: J l * L.Sta su Idaji? 2.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua~lne.Jeranje. kuka se mora zastititi limeriirh dklopima..2.6.vratila p.2a).a spojnice se.da.ijeliti "na.: Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.JL -:w S1.sil. hute spojnice: sa naglavkqm. Stu jc svrhu podmazivallja? 17.d pl~eopterecenja iskljuce vratila.izral1uju uljni kanali? l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih le~llja? 9.).:onstrukcijc_ 'i 'nj~k01l1 cijen~)lU.aja? t3. zupeanicima i 51. b) dilatacionc. ~/{]ktromiign~tne. !czaja? t 1.naglavka U obHklj. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa 15.e s~. Ako su klinovi bcz nagiba.~ vntti~a . za spajanje .omogucayaju t:e1ativno' pomjetanj. izraduje? 7.lgloni~ e) fr£kcion~} ko'je se mogu u toku fada ukljl.1. V cza .kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia u jednu cjclinu. polusuvog trenja i tckllceg Htnju. mehanicke spojnice.kasi{!. 3. kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje.g:::I. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc? 21.ge podmazivanje vrH uljem. spojnic? I !. 3.sa ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa vratiloJ!l radne' masine. ob. susravni dijc1Q\. Ako su klinovi kukasti (s1.(zglobne). IZrute spojuice ~~likuju se jednostavnoscu !. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila? 4. 18. Prenia naClllU ~kljuCivanj~ su.6.-da je po obliku rotaciono Li-_ jelo i da.du bude jcdnostavne konstrukcije.6. 3.ruta.Na s1. Na 81.krule.ako bi se smanjio moment savij~javratila.Obro uravnotczena~ . npL da kO. ZADATAK 1. supHeg. . kako bi se manje opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi.

a rjede nepodei3eni (rjescnje II). b) veza nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba nhneuzije naglavak3. 3.ci spojnic~ nika (Dc). 3. 3. = 0.26) d + 1 c.~~ 1 r!! .6. z = (6 .6.2. Nedostata.18) d + '1 em.6.6.. rje5enje I SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81.24 . -D g = (1.kog navoja. Vcia ohoda '1 vratila_ izvodi se klinom. = (3 . Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje.6 ~ 1.).5) mm. Oklopi sc izraduju od sivog liva.6. Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. 3.0. Hirtova zaupcasta spojnica sluii u.2 em.8 .b) ccntriranje se ostvaruje pomoCu prsterr3. Oklopna spojriica Sf.5) d.5) d +. L preenike vratila. => (2~2 .6. manje vrijcdnosti treba uzimati za veec + = (2.zupcasta spojriica 180 181 .3) d. Primjenom Sl...2 em. Spo.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj povrsini CFT} > F~). 0 = (0.4. Sila trenja stvorena prite"l:anjem vija1.rratila sa zupcanicima (pr:imjcr 11a s1. a obodi su jednaki.3.6. b.3.a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna.preenik vratda. b.).i se priteze vijcima.Oklopna spojniea lako se postavlja i skida ~ ~ez osnog pomjeranja vratila.5) d -+ 2 em. )~~.2)d.0. za spajanje dije10va koljenastog vratila i 81. Na s1. broj vijaka. 3. Dr.8) d 2 em. £1.5.2 -. L o. Na (s1.6.6. d mm . Spojuica s.6. Glavue mjere su: D = (2 . Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. L d s = (0. Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni (rje§enje I).8).) nna dvodijelni okJop ko.6) d -1.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu udubljenj~ u jednom obodu i ispupcenja na drugom obodu istog nominalnog prccZup.4) d. 'Spo.5. 3. Do.4 -'-/1.k joj je sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti limom.nica: a) sa nakovanim obodim!i~ b) sa zavarenim obodima za spajanje zavrsctka . 3.3.5. L = (~. SI. Nazivni precnik vijka: Md ~ 1/4 d. Oklopna spojuica (s1.m~ b = (2 . 3.5 -' 3. 3.. 81.2.3. 3.4.6.8)d.5.16 . Hirt~va .5. Manje vdjednosti uzim~ju se za vece precuike vmtihi. Profil zubaca Hirtove spojnice u razvijenom obliku odgovara profilu metric. .6. Spojuice sa zasebnim obodima Mjcre spojniee sa. gdje je. 3. su: D = (l t 4-. zasebnim obodima iznose: D = (3..nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji se roedusobno spajaju vijcima. o.

.Q6.-_-. 45.6.dozvoljavaju i male lletacnosti pri sklapaniu vratila.8 4000 42 45 50 52 140 100 ~2 33 42 35 J. 170 180 i.gwnenih prstcnova -pos~avHajt.6.6. 3.jenjivati. Ova spojniCa oIUoguc:uje malo.stc spojnice od SL: D = (3 .6.(1.3d -{.presj~ka. . ZUpCast~ sp~ji1ica Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) promjcne obrtnog. uzduzno.12 4.1 em.6.'.1 <1700_1 11000 $. Kandtasta spojuica Mjcte kandza.8 i:i 35 xas. Elasticnc spo. L -.keti. .spojnice izraduju .2 2200 105 115 S1.6. Prff5jek ~l.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 i_ _ _ .l.ni otvori u koje se postavijaju 'p~. Takode. momenta i udare koji se javljaju u 'radli.se'k.7.7 3300 I 60 75 85 65 80 95 !H}S i ! 190 140 lU 42 45 2 6 M 12 18 35 9 8 19. Zupcasta spo.~)o ('<j~ a. A-A 3.230 i 185 330 245 175 410 310215 75 90 70 2.10 30 2600 I i .no 170 142 42 45 2+ 6 M 12 260 "195142 58 552-'--.9'.4)d.) sastojise.1.enih_ prstenova tr~pe_zastog iIi _:p."~')_L_J~i_a_.9 4700 7.. a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_am. u rom Kandzaj5ta spoJnlCa (s1.. -'---'-'--'-~-~---~~~--c-~--___~~·I I 182 183 .. 3:6:2...6.onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l.nicc ~.E . Sprezanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije vratila.e-~ ~ .da budu i~te dcbljine~. . onda treba-.3d -'.5 em. gtim.~ (3. U jednol11_obodu izradujll se.4 3000 i 130 150 .vijak d. 135 145 .72 14. Ii ~-.8)d.e. b = O..8.. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica..8.@ E i -+'_'-.:.-:_D. . poprccno i ugaono poil1jeranje jednog vratila u odnosu na drugo. 3.. 1zm_cau .t. 3.) sastoji se iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa unutrasnjim. 5 M 10 14 27 l~ 4 0.8 MIG 18 24 45 '9· 45 11 10 10 1. Elasticna sp.nlca (s1. Dilatacione spojnice Ove spojnice omogucuju uzduzno . D Non· x ~ -.oJ~i_ca sa -obodima (st 3.) s~stoji se iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7 onog profila i prstena za centriran.0.12 97.Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati odvojeno i od razliCitih materij. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima Mjere. 'u 4r~g~m obodu.lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne prstenove..r~vouglog. se..iz dva>razlicita_ oboqa koji se uklinjavaju na vratila.2.-oboda i.7.48 ~79 15.38 320 14000 i i. ! ' 2. Tabe1a 3. 3.I'd.: aka su prstenovi 6d kozc."b_ i I 55 120 82 62 35 72 85 i c I. ozubljenjem koji sc spajaju vijcima.5 5)d...3.46 .5 .:ua. me:talni prsteno:v~ koji opode razdvajaju.cililldric.. . 'I d e o i I 1 'g 7 7 9 33 .l.-10 1'1'124 90 2~12 M30 30 38 46 56' 14 70 86 18 22 10 10 10 4.5 M 10 45 6 M 12 27 35 6 6 170 120 112 18 0.35 1. l~ "'" 0.::.pomjeranje vratila usljed promjena temperature i drugih uzroka.

S1. 3. gumenog obruaLkoji elastiCrio povczuje obode (4).4.2 mali (do 5°).6. 3.in£ca sa nekoliko proHl::!.nica_ Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vratila (I i II) biee jednake pod uslovitna: da su osovine zglavaka parruclne.l (s1. Iskljucne spojnice Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.enim"prstenovima.13. Shema zglav.11.6. b. Kandiasta iskljucna spo. Perifleks-spojnic.' Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum z_lijcbo~ spojena za prsten me-- 184 185 .edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 ~= a z)Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispunjeni i ako su uglovi 0'.ce a.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim vratilom.6.zavrseCi sluZ~ za povezivanje vr'atila. 3.1. Najcescc se koriste u parovima (s1. 3.c zgl~vkaste spojni. pre'.8 mm) i ugaono pomjeranje (do 4°). 3. ose vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi izm. 3.nice moze na jl$dnom mjestu biti presjecen~ fadi lakSe . 81. spojena je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja.. h) trapezl1e~ c) trapezaste i d) trouglastc. pomocu osovinice i dva vijka Ciji . I I ' . kandZe: a) prayougaone. date su diIhenzije spojnica s'a ·gum. Na' s1.kaste veze vratila ugaonc brzine biC~ pribliznci rc-dnake (W1 = co 2 )·Na 's1.6.5.)~ pri cemu u. sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.nice Perifieks-spojnica Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim uglom. prikaz.6.6. Perifleks-spo.) saStoji se iz dva oboda (I).nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i mogucno~cu da obezbijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm). U tabeli 3. Konstrukci. SI.e vratila sa visokim brojem okretaja. 3. ~ s.'kA-A a.6.:ma je kandzasta sp0..6. pomocu ~v~tnog vijka. 3.6.13..6.12~a) prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom.montaze.1 i 0'.12. Obruc: spo. 3. aksijalno pomjeranje (do .6. 3.-za riajveCi dozvoljeni moment uvijailja (M~ max). c.Kod ovih spojnica postize ~e elektriena izoladja drugog oboda.11. Na s1. d. Zglavkaste spo. da Q. Pogodile su za spajan.metntiro vratilo (III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. dva pritisna prstena (2) i vijaka (3).10.

Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povrsinama (s1.~.Do _- 2 bez proklizavanja. tako da se disk (2) moze ~ksijalll. 3..ice To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is.15b). .6.~ ······F~~. ''Irenje.l.: lka norm na slla~ Fn = _. U sljed. ukljucivan.djeluju -na zupca~e i druge 'element~..15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:. gonje~o vrat~lb pomoctl 'klino~O~()nsko yrati. koji se cvrsto spaja.6. c) d) e) S1.~L~ "'-~-~.' do .OJnlCe "'.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom.ISd) .n:a \iratilu. 3. npr. 3. Uepo": nam~ frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2· ..tja. -1' Na s1.:~ . Njen j~ zadat~ da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.na dodirnim povr. b) i c) optcrecuju vrati16. FrikciorUl.e spojnice. Zato se . ~~~. mjenjuje za prenos.a).onirri mate.rijalom.ukljul:uje see pritiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice. kljuCivanje . d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa. 11lmijih Qbrtn. '3.l6(). ogOnske 187 . r CIOlla spo' .koja cc /)..fav_ ucl G.17..k09ficijent trenja klizanja) prl ukljuCivanju .n~glba t.6. punjeni lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog i gonjenog vratila.e potrebna velika aksi. (11). \ Spojnicc nu 81.!'snj<:? koji. u19." III POVJ:"_sin.= 12'. Sheme ~jelovs. ~> 1 opruge. 0ez . 10pticama.obrti1. se pos!:vIja n~. Pogonsko vratilo '1 disk'spojnice (1) spojene. a p . rnocu dVije ll~vr~cu "T Sila za.i aksijalnim silarna kad ukljucene.za ukljuCivanje).OGU _klina sa nagibom. potrebno za prenosenje . AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F). 3. 3.llja frikcio-ruh spojnica ~~-l i1 ~Fa d. Ukljucno-iskljucne spojn.esaV-ati voljno. Prsteu_ ia centriranjy osiguran je od pomjeranja. Dil bi ta sila bila sto mat.15c) prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.' " un'.15. njenom vrutilu uz.-. ' .' 3. .14).ocu dva klina bez nagiba. ~'Sl.6.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim. Uredaj Za ruc_ no. I..juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego'.. Kod spojnice (prema 81. 3.ih monie~ata.15. f1. F -lk :.. dodirne povrsi'ne oblazu 'se 'frik<. pomocu uvrtnog vijka. nom. 3..og-nieb.>.o_ pomjerati.u dva klina hez.---. clektrciri1:'agnetnim putem. podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti 'po_st\~~ena)e po'm ~o UgaQ konusa iznosi Ix.1Se). tako da se mogu izb' z~. sita trcnja na dod. ' .t. Spojnic~ sa konienom dodirnom povri~om.6. 3. p o .16.:i. .16.(2) spojeni su pomoc.l~ . e. prikazana'je konstrukdja frikcionc spojn{cc . spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i (s1. -3.a p a~ . vozila (kvacilo) je prvi dio .ukljucivanjc i isklju~ civanje spojnica ~gtCtUfL. . 3. al' Fu Po smama sve d·1 se ne posngne to l' 0'. 3.S1 a coJa optercc"Uje dodl~ne povrsiravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.51.centrifugalne sile.n ne i leziSta. disk na pogonskom vratilu. ~o Ora n..tr:.4' _ _~ __ SI. l'P. 'I· 1 . s1. 3. oj b) Frikd(t. grafitom i.ovakva spojnica p r i .koniCna oboda: spoljaSnjeg. Jalna .j Sa..6. 3.ih.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je sila trenja l~ = F" .6. :.p. moze sc ostvariti i pi'itiskivanjenl. ~ mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom . ---:1-.6.6. Spojn-ica sa j)apucama (s1. Spojnica sa lamelama Csl. ne" pojavljuju.6.uCivan. pog. C~njenica da se btzina u~juCivanja frikcionih spojnlca Il1.drugo..u omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1o :186 ~ " ..6.:)jnQ~ ~orrnalna sila n~ dodirnirn povrsi-.ednog vratila u vrijeme dok je drugo vratilo U pDgonu~ ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti tom slucaju nazivaju frikcione spojnice..6.Q gucujc' postepeno ukl. dodirnim povrsinaina ('1 Sf:_ iz dva . nagiba.su medusobno p0tn.transmisije i I " ' ' llizrna motornog vozila.og momenta.~oJ~ Ua JC *s~Jaln9 pokretlJlv. -Spojnica-motor. pneumatski" i hidraulicki. dodirnom povrsinom. na s. SLl Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na .. trake uz cilindricnu povrsinu (s1.kod sp .6. .haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. Ov~ glavcina spojena je sa vratilom pom. elasticne.6. . -Proizycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.14.sa_ jednom ravnom dodirnotn povrs£nom. ".17.•. Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome sto je ZH.q.6.cc dolaziti do proklizavanja .: }eel tldari kOj{l. Gniljeno vi-ati10 i disk spojnice. time'se povecava v I ~:~cijen~ }renja. .t.(gdje jc F" ~ sila normalna rut povdinu.

tako da Se po n.18. Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu zubaca sa gonjenini.~pojl1£ce koje osiguravaju prenosne clemente od preve~ikog optcreccnja. Ele1. pritiskujuti nn taj nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). - SI.20) i.lksijalno pomjerati. koje oslobadaju ploce (4) i prekida se prenosenjc obrtno momenta sa motora.tja. opruge (9) potisnu plocu (2) ulijevo. 3. EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektromagneta . Kod veCine autom6bila prin1. sp'ojnicc koie omogucavaju automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne . Centrifugalna spo.6. ZahvaIjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos obrtnog mOmenta sa njotoni. Kad vQzac pyitisne polugu kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj (8) i d'.)l1skog o'boda (J) i gonjenog oboda (2). Kraj spojnickog vnitila osJonjen je u zamajeu pomoCu kuglicnog le7.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om. . dijelom spojnice (8). PUStanjem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2).~ t"i6. na gonjeno vratilo.19.nice omogueuju daljin.obic-no ib _ima tIi.oj moze l. i zateznc' tdrzione \ opruge (4).7.etna lamelasta spojnica Pneumatske spo.za prenos obrtnog momenta.:)(1 prjtiskom. Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta. S1. Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre. 188 .! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc.le'. pneumatskim i hidraulickim putem. Spo.1~-_1atskim (st 3. podesavaju pomoeu navrtke (6). Ugraduje se u zamajac 'motora. 'Na pogonskom vratilunaglavljena je glavCina (I). prikazana je automobilska spojnica u ukljucenom poiozaju. LameJe se.18.6.-6. koji su obrtni oko osovinice.6. zbog centrifug11ne sile. Cahura ukljucnog leiista je' sa zaptivac-em (6).21) sastoji se od pog. nu ko)o) se nalazi pIoca (2).ntca (s1. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepokretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4).nica motoruog vozHa Na s1.<. 3. Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle p. oZljcbIjeno vczana sa glavCinom (1). prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama.e rada. 3.-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida.:ieni broj okret~ja pa tGgovi.--:tromagl1. Disk: sa oblogom (1) -. Jamelu.19.'Okrake poluge «(}) .<:.6. Na 51.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod pritiskom. Aksijalno 1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem.tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine.cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja . 3. l1a bi se spojka ukljucila.3.~ preko zamayca (5}.6. tegova (3). rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu povrsinu' gonjcnog oboda. Glavno frikciono kvaCilo tenka T-55 novije proizvodnjc ima 19 lamela (10 pogonskih i 9 gonjenih) sa hidropneumatskom komandom. pritiskuju opruge (3) kojih obicno ima Scst) izmedu ploea (4). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile. rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p. potrebno je larile1u osloboditi pritiska. ' 189 Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim. koja je aksijalno pokretna po ozljcbljenom dijelu gonjenog (spojniCkog) vratila (2)..

lllje. a' u turbini sc smanjujc prCII).turbine (2\. 3.6. elektromotori pu~taju urad neoprereC:eni.lglica (3) i opnige (4).21.2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.. Oba kola smjdtena su u zaj. Lo. A1.nice Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1.' ' S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine. nego se u pumpi poveeava prema obodu.ogu se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima.:pumpno kolo (1) cini cjclinu sa oklopom (3).6. koji obuhvata turbinsko kolo (2).2.neprekidno.'iina tegova. Stlaceni vazduh struji kroz provne u vratilu i kroz otvor (a) u prostor cilindra (b).6. ):nqrnenta.toEa nastaje pdtisak tek"UCine na 10J?atice turbine. ZbogtOga. 3.spOJnlca 'sa.'.. tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i ponovo ula:d u kolo pumpc. N'a sl. Pncumatska lameiasta spojnica j S1.izv.22..23. Vsljed .a srediStu. tp.nica sa civijama Na sL'3.snage su: kolo pumpe (1) i kolo..lskljuccnje spojke postizeseprekdom dovodu stlaccnog vazduha i odzracenieni vo-~ dova. prikazana je. u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini.: Hidrodi:namicke (turbohldrauli~ke) spo.6. prikazana je'sigu. Sa klipom jc vezan veti braj osovinka Cd) koje priti~kuju uu lamelc.i oboda. (2).mineralnim uljem sa B5 'do 90% zapremine._ 2 3 5 a L S1.igurno. (5).L.kruii predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe. pod kojim se turbina po.a ~a kuglicama. Danas sc pneumatske spojnlce cesce upotrebljavuju. U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna ~ila i dolazi 9-0 smicanja CivijIl... Oprugc (e) vracaju Idip u pocetni polozaj. . . : . pokrenc se~ zbog centriftigalne .Sigurri.tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo. Tamo pri_ .s.9. SI.' Na 8L 3. a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja.renoma. Spojnica se puni lakim. ' .Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika. . spojnica sa kuglicama koja' sluii za ograni{:ehje obrtnog..ednickom kuciStu.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice.i osiguravaju vijcimg. . Sastoji sc od pogo'nskCig dijela (1).23. dviju kl. povezanih civijama (3) koje se.Sigurnosna spojnic. Ccntrifugatna spojllica Ove spojnice omogucuju da sc npr. gonjenog dijeia: (2).ontiraju u cahure (4) . Vratilu furbinskog kola uvuceno' jeu oklop. Prj preopterecen}u~ sila na kuglici savladi ...Iuba.6. ' 190 191 .rsiti .6. U tom slucaju nastaj'e klizanje izmedu dodirnih 'povf. 3.20. 3. yrotiv isticauja uija mora. 3~6. centrifuga1na sila ulja. 3.osna.jenog di. zaptiyauje~ S1.6.a su im strana gubki koji mogu nastupiti usljed eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) :~bog sirenja ulja pri zab'-rijavanju: Pri okrctanju kola pumpe_l~oje ie: na pogonskom VTatilu..cne okr?tar. clvIJama (sl: 3.sile. a sa unutrasnje strane imaju raYne radijalne lopaticc. Sigurnosna spo.20. jela spa juiCe.6. :1.6.lamelasta tarna spoj niea sa pneumatskim ukljucivalljem.aksijalni otpor opruge i na taj naem nastajc mcdusobno zakretanje pogonskog i gon..24a) koF ucestvuju u prenosu~ . se .

>l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc -se ne mislj na konstrukcione izvcdbe. Prcnosnicima se suvl.. Pl snag'a na ulaznom \'ratllu~ III broj ohetaja ula?oog 'walila. Ako je i = 1..1.pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai. nz brej okretuja izlaznog vratHa" ((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu? 5.l pri ccmu 193 . itd. prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog mome-nla. ' .). """ [Sl.6. Vrijcdnostprenosnog odnosa moie hili Yeca. buldozera. Sta Sll koliko se.id.dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prcnosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju? 6. 8ta su spojnice i kako se dije1e? 2.o pril?~suju udare.. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice? se u 8111. 4.gonjcno. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA o. manja ili je-dnaka jeclan.ugaona brzinu ulaznog vratiJa. izlazno vratilo .HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? masin~~ dobr. 'J.. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea? 10.is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika. hroj okrcraja ulaznog vratila j:. 2 n. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta. TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog momenta (M. 3.b7-. Ako je i . udaljcnost izmedu 1'Og011ske i radne masint'o Shemarski pril. i .wa i.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku \:~. Taj mchanizam nazivtl' SC prcnosnik. . Poznato je da . 11-2 11aziva se prcnomi (ldn(ls.l la?ano <se ukljucuju i iskljucuju. b. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga.6. < Ako jc i > 1.:t). 9. Wl . p~ snaga nu izlaznom vratilu. u'lazno vratilo . Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc 1. prcnosnii~ sma'njuje 13roj okretaja izlazilog .::: I. -drobilica. 3. 4. /- <'-'-""-. e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju? 8.L To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine.24. pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi se nll 81. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a. Objasni rad iskljucnih spojnica. a. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA (PRENOSNICI) . Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice? 3. 7.-~--~/ PITAN A Kolicnik i --= {~ "-~ ~ my.1. KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni: 1.pogonsko i 2. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. 4.

pom. = P2'W 1 • l\~ = 11·t.1. sa kosim zlipcima Puzni Lancem (10) do T (15) do 6 j .Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu.. . U ~avisnosti od karaktera prenosnog 1 medusobnog polozaja osa obrtal11..a pogonskog i gonjenog tocka. hidraulicki.99 I 'j f I I' I 0..-. 0.'ke nek.--'~-""I I korisnOg djelovunja . Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit. 4. Osnovne karakterist. a u grupu posrednih prenosnika . Pritiskivanjem tockova. napi\ati u -prosircllom obliku: . broju okretaja. Najvise seprimjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eiemenata.. 4.onskog 1 gonjcnog tocka (s1. prenosnog odnOsa..-I-'~'-Ko:fici~:~' ' do 20 5-30 (100) kfol P. a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa konstantrum prenosnim odnosom.'U biti: * Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na. 4..':ni jer osigurava. ~----- do 200 (5000) . SI. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.-~---zuJcAs1'r I .94--·0.-. koji mof.'h t. ·o~osa PRENOSNICI NEPOSREDNI I POSR~DNI "--~--- PRrl(~.dodirnim ~ovrSinama nastaje trenje koje . 5·--30 {:¢:Yt~~ sa pravim zupcima. tj.1).s gubitaka koji nastaju u radu prenosnika. remenom Klinastim do 100 (1500) do 50 (300) do 7 (25).la izlaznom pre-ma snazi na ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)).99 0.1 -0. dakle.! Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC. Karakteristike osnovnih tipova . Tabela 4. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J.2. a prinudni .im u P.9£ I r I I I 0. Iv1.98 0.osorn*.---~-.--~-- -"-.92 0. U grupu p.~cioni-l:-1-30-00-2)0---' I [kWJ I [m/~J Prenosni odnosi --~--.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne.2. w. prenosnom odnosu l koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu osa vratila. za izno.. ri=~<1.~-- LANtANI I REl\1ENSKI I Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. je: =-~ 1. Pljosnatim .-. prenosmel mogu biti: tnchanich£.98 0.ehanizma.~-.. onih prenosn_ika Prcnos snage frikcionim tockovima :rsi se neposrednim doclirom po?.-~. Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:MEHAKICKI }\'aponJcna: U zagradamn ~u navedene najvece poznate vl·ijednostio __ --1 --I. frikcioni prenosnici se dijeIe na:. na njihovim . Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja trenja 'izmed.. I " ' oblast prtmJene dati ..u prenosnc clemente od preoprerecenja. Aka se podijeli. Pri tome jedan od tockova mora biti .97. pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni.LtJOl> dobije se: 11-f02 MOL I I Afo2 A:f01".1.na principu ozubljenja.2.ican.94-0. Af n sa ..pronijeriu.'2 . FRIKCIONI TOCKOVr 4. cijena izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije.92-0.pr~osriika Preno~'nicj P" Snag~ se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine: i F2 = I I Snaga koja se pIenosi ! Obodna brzina P1 = a od~vde MOl' Wi M o2 ' w 2.'pova p'renosnika tabeli 4.--.1.-.2.. obodnoj i ugaonoj brzini. '7j do 10000 do 50000 do 100 25 25 (10) do 7. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh prenosni.92-0.1.-~ remcnsh£ i lancani prcnosnici.u dodirnih povfsina..~. dp 4 r .86-0.--. a odavde je JA lln = M tn ··i iii i = (140) do 35 (puh) Izmz za pIenosni adnos moze se.ka a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim odtf.omogucava prcnos obodne sHe sa pogonskog na gonjeni tocak. 1·= wt ~ 11) = n~ I 1. Princip rad~ i podjela frikci ..eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d. Izbor prenosnika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi. 194 195 .-" do 25 (20) 8-100 ClOOO) do 15 ~ \ ! 0.87 -0.

rhogu se odrediti kinemat~ki precnici (dt ) i (d:!) jz jednaCina: 1 z+ 1 Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih to-ck0V8~ 0"1 P fkWl ' . Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0. pa se prenosni odnos izraziti j~dDacinom: bJ n2 d1 U jednacini za prenosni odnos koeficijentprokHzavanja ~ =-=0. (1)2 na dodirrtim povrsi- sa nama.z zujanja i lupanja..2. ~ lako se vr5i ukljucivanjc.3 do 0.c.25 za sivi liv p'o tekstoJitu. £ §l. c. O~15 .. U· poredenju drugim prenosiocima. zagrijavaju u radu. 4..G1 S11 trcn1U: " 1 I' d1 .2. za podizanje tcreta i s1.2. iskljuCivanjc. 4. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV " [rols] Fo c::-:. a time i optCJ:ccc1"ije vratila. frikcioni prenosioci imaju sljedece prednosti: jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je jeftin~l.2.'l"6'inu dodira " (I.2. a druga ravna (st A:2. sirine (b).' " 197 .1b) i -.2. bite' jednake pod.3 za sivi liv po ko:2f.'e: f1.2.3..vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1.J.cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije su ose paraldne.99. VI = 1'2 . 0. Obodnc brzine frikcionih to(. d.kova. Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja (~' sila treba da lZ1105i: Ff! 4. 0. Obadna . te dijelove stite od l o r n a . plasticnom masom i kozom. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s =~fJ.20 do 0.) iii jedlla cilindricna. 4. Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1tisak. 0. d) kozom Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.=: _ _ ~. llslovom da nema' klizanja moze WI n1 dz 1 ~. ~ u slucaju preopterccenja. Fo (Fo ~02' J.n.tirn obodom (s1. vratiJa i lcZista~ pa treba nastojati du bude sto manJa. p..) zn slvi Ii\' po dr"'etu. Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i varijato~a U opstem ni.05 do 0.4 = 7Fo) . obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. 4.' PJ-j = F" .3.97 -0.. prikazano jc nekoliko naCina oblaganja frikcionih tockova gumoffi. (w 2): 196 i= ~2: w2 . 4.. nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se prcno~i (i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini. _--.asinstvu.3.2.75 za siyi liv po gum]. Ie).1a) i iljebas.. drvetom. m. uz stepen sigurnosti protiv proklizavanJa y = lA. frikcionih tockova). 'I'" .~.2.1 a F'0 = -..=~ =~'~. (. '4. ll.:. rastojanjc vratiln (a) i prenosni odnos (1:). 4.110se: 0..2. b) drvetom.ent trenja klizflnja.92. I.2. tockovi se.15 za SL po SL. (Ovdje . 4.·__ . kojl -omoguc:uju postizanje razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vratHo.1 d). . nlsu podesni' za' velike snage. habaju ii trose. 0.. _..do 0.: 0. 4..--..2.1 do 0.86 'do 0. Ako su poznati osnQ. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom od ~ivog'liva ima koeficijent trcnja It "._tIkN"J mora I)Hl manJa ) ' I)aren"\ )ee nU. b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 0. Na 81. usJfed trenja i klizanja. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d. " 11 ' 1.5 do 0. F ~ila normalna na po. 8.1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom._.1 d).2. ~ tiho'rade.konicni (sJ. dolazi do klizanja dodirnih povrsina. zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.koefici.2.)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova v No~m~l:la siLl opterecujc tockov.2 do 0. Na s1.ose o§obine ovog prenosa su: netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja. 'c) pia. I ako npr.~~ 2a .sticnom masom. promjena brzine i smjera okretanja.20 t:a givi Ii\' po fiberu. be. b. ' . koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((.2.. Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja. CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim. 2a + d'J = -.

2. Kad je liZ]. l 1llilX = ~-.--. ObrnutQ.fikstUl¥ _konusima 1'0krctljivim diskom. Promjena prenosnog.osni odnos.2. Na s1.uje klizanje. UldjuCivanje prenosnika vrsi se djelovanjem uzduzne sHe F na manjem tocku. prcnos je reduktivan.3. d . Sastoji se od dva duza koilicna tocka (1) i (2).se mijenjari u intervalu od najR" •. tj. a drugi put kao multiplikator.).d vratila Cije 5C ose sijeku (s1.J.kova u poreot. a broj zljebova se uzima do 5. b ugaon.e sa uzUn krajem gonjenog tocka.5).6." I'! '1 1'1 "'" R I t I l <I l.atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.cku.locka fla suprotnu' stranu. _Na s1. 4.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1. prikazan je varijator su konicnim tockovima. veceg prenosnog 0 nosa. pri cemu prenosIDk jedanput radi kao reduktor. spojena posredstvom uzduzno pokretljivog cilindricuog toeka (3). Varijator sa cilindrlCnim tockovima 51. Konicni frikcioni toc-kovi Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite. Tmi~ 1 'f Rmax .. pa se nu dodirpovrSinama zljebova pojavl. rad~.atori) S1. pogonskog tacka sprez.2. mijenja se i pren.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. do najmun. sirim krajem gonjenog to.·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila. Kod zljebastih tockovu obodna brzina je razliCita po dmini zijehova. _. 4.2. R min r rum = D.os (vari. 4. a.5.4.7 . Pritiskivanje toc-· lwva vrsi oi)fuga (4). n.?nju sa ravnim je u tome 8tO 811 slozenijeg oblika. pa im je i djenu veca. PromJenom poluprcenika (RJ od R min do RmaJf. i WI!.4. 98 199 . 'iill II . Frikcioni tockovi za promjcrujiv prenosni odn. pogonskog tocka u sprezi sa SI. 4. To dovodi do hdeg habanja dodirllih povrslna. odnosa postize se pomjeranjem toNza (3) mduz njego-:ve ose. . zbog cega je i trenje znutno veee.2.. 4. Prenosni odnos. SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F. 4.' sa . naziva se dijapazon podei3avanja. ·k-ad se siri kra. cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim povdinama_potrebna je za oko 2.2 5.. VarijatO!.. Zahvaljujuci tome. prenos je multiplikativan. Ugao zlijeba iznosi <p = 20 do 40°. Zljcbasti frikcioni tockovi NeriostQtak zljehastih frikcionih to(. 4.gaone brzine (~2) moze se mijenjat1 po~njeranjem gornjeg . 4. primjenjtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. Konicrii frikcioni tockovi primjenjuju se za prenos snage o.2.?6. 11-2 r_ lil0ze . prikazaria jc shema vari.2.eg prenosnog odn_usa. . 4.7. r . kra. SI. b.

3. lVlogu biti sprcgnuti kil. u stY:lri.3.O: spoljasnji ~ilindricni par (s1.u pravcu kinematske osc. a sta multiplikatori? 5" Stn s~ lleposredni._.ni. tako da ono vrsi aksijalno krctanjc gore-dolje.9.cskc p(. Objasni princip tada frikcionih prenosnika. u zavisnosti od polozaja pogonskih tockO'va. konJtni'i lnj)crb%£dni. 11. Kad su u dodiru tockovi (2) i (4).ikn (yidi sl.1a. (:iji zupd medl1sob-. fc). Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu na drugi.vr. a pretvaranje kruznog kretanja u pravolinijsko. sa dlindricnim tockovima. 2.10.2. ToCkovi 5 se mogu uksijalno po. Kretanje navojnog . Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika ]0. Opsti pojmovi. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika? 8. 4.3. z = ~ WlnJ. odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom). kosim i strelastim zupcirna imaju cilindri6ue kincmatske povrsinc. i obrnuto. Varijatori: a) konusni. Sta BU U odnosu na ra. Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1. I Na s1. onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan smj'er okretanja.kretanja u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom. i 4. Kincmatske linije zupcastih pal.X2 = --n2 = . Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora. zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a.i5ina i ravnina (vidi 51. rialazi se tocak (4). prekretnog mehanizma koji se po.2). Gonjeno vratilo je. Objasni zadatak i primjenu prcuosnika. 4.OYQ sa l1. pa Je dijapazon podesavanja: Xl • varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora..3. 4. konusima i pljosnatim kaisem.1 b) ravan cilindricni par (s1. PRENOS ZUPCANICINlA 4.u pravolinijs}zo i obrnuto. i 4.2.1. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. 4. nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo iii kruznog' kretanja. d.Ovaj varijator Oll1ogucuj. 4.diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr.. Prct\'aranje jednog kruznog. Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb ~ kru'gova sprcgmitih -zupcanika. 4. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom brzina su. 0.c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa: 9. prikazan je prenosnik za promjenu smjera okretanja. vrcrena prerna dolje jcradnihod (ubrzanokretanje). ci) c) sa \riskovima Sl.zup!!asla let'va. 4. Ovaj prcnosnik nalazi primjenu kod frikcionih pre'sa.9. b) sa fiksnim d) ceon! varijator.1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi.-r-. Ako se mehani':'" zmom za prektetanje spojc tockod (3) i (4). spregnutih zupcar. 4.icati pornoCu. Ka~o je izvrikna pod)ela prenosllika? 4.sinZl c). 4. prikazano je jos nckoliko karakteristicnih rjeserija frikcionih varijatora. definicije i podjela Zupcasri po... OJ 2 3' D = irni>l .\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. a osc rotacije vratila su paralclne.prenosl krctanje naziva se g01~jcn£ zupcanik. koje stoji vertikalno.:'. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po drugoj~ hez kli?anj(). omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zupcanika sa neogr::micenin1 precnikom . Sta su reduktori.1) sa pravin1. 20r 200 .2).3.raviia u ziijcb (5). navojno Vl:ete"" no koje se uvija u nepokretnu navrtku. gonjen6 vratilo ima jedan smjer okretanja.:ne frikdone prciwsnike .= ~!2~_ = R mrn 8 . a stu posredni prcnosioci ? 6. Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-.3.. Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski. a prema gore-.3. e. Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih kin~matsklb prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika. 0) b) K£ncma.3.3. 1. " "Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogodnih pov1'sina. Na gonienom vratilu. PITAN]A 4. 'Na P9gonskom . }1nvr. 7. Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i kako se on maze izraziti? 3.1.8.2. unutrasnji cilindriCni par (s1. Sta 8U predn6sti~ a sta nedostaci frikcionih prenosnika? Ciiimiricni zupcallici (s1.vratilu nalazi _ glavcina se (l) satockovima (2) i (3). a zupcanik na koji se.prazni hod (usporeno kretanje). Na s1.

puzni par.Kinematslu' Cilindri ct. -/ ~ \ \' '" . ~ /.l kosirri zupcima.ose sijeku..3.~tih. para kinematski cilindri dodirufll se.1.: ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra. Zupci'm. d)_sa kosim zupcimu..iii::.3..ogu biti lJ1:avi. spolja. Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine. zupcanici sa zavojnirn (he1ikoidnim) zupdma. S1. SI. Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati. \'''' -~KI~prava // - KinemGltska r . 4.2d) . a snijerovi rotadjc spregn. smjerovi fotacije spregnutih zupcanika su istL - a Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za pretv~ranje kruznog kretanja u pravoliilijsko. ose watila se mimoilaze ukrstaju. a upotrebljavaju se kodvratila Cijese. 4~3. c) zupcanik i zupcasta letva. Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar malog~ zupcanika-~ dodi. 4. f) sa strelastim zupcimn Hiperboloidni ~upcanici (s1. c).zupcanika su razliciti. ~ unutra~nji konicni par Csi. kao i cilindriCni. c) sa' kiivolinijskim (lutnim) zupcima. .~ ravan korucni par (s1. e) sa dvostrukim kosi~ zupcima. inertKltsKi J<rwovi b. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima. i obratno. 4.2cj. To su: cilindricni.KinBmttlski krugovi . 4. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia. d) sa unutrasnjim ozubljenjem A. b) S. a lijevi suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.!. kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i. it e. Konicni zupeanici. "c.2..3. Kod spolja1njcg cilindrieno!. -4.3.. ' --~------~ rug Kinemcrtska osa .3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine. mogu biti_ sprcgnuti 1<ao: spoljasnji konicni Pill' (s1. b) sa pravim zupcima.3. unutraliniim -1 spoljasnjim~ ozubljenjem.2a" b. ako je 203 202 .

3. Noga ZUpCCl je dio zup... povrsina. pod-' noini krug (dl ) i kinen. Osnovllo pravii6 sp1"czan. \1) konicnog zupcallika S1. Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca zupcanika.3. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.tang. Nalvazrriju ulogu pri t(~m ima aktivni dio boka zupca~ jer sc po -njeniu vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam iavninom okomito na osu zupcanika (s1. Profil zubaca konicnih zUj:lcanika dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem.'Ca. Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se dod£mica jmJ.3. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ tacki dodira profila moze sc povuCi zaicdnic~a.. zavisuq od ciblika zllbaca. 4.5. Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju {eone povr§£ne.ts'ki lm.3. Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f.anj~ (a) je .d~zina koju.. Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc).tSl~a povr.ie dip boka na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.ca -izmcdu kiriematske i podnozne povrsine. 'POVrSillfl.obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri bokov£ zuba. 6.5a).3.ti IH'ofili zuhaca n(JfJ~ I' ?. zadnja povrSina je 'uvijek 0'11<1 se b koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.je 8. Razlikujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika. Bolna lin(ia.5b).". Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcduzublfc.. dijela boka 204 205 . zupcanika ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar. Aktivni dio boka zupca .1 jednog zupcanika prcnosi na drugi (s1. razlikuie se: f.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva se napadna linUa j)rofilc~.~T~og.Osnc. b> konicni sa hipoidnim \ zupciina.linija . " Na s1. koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na. zupctJ 6lavo :rupca Kod profila zupca.6:4·~{4.ecaj~ osc spregnritih zupcanika na njihovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa . zupca sa kinem. Cla'va zupca je diD' ZUpca izmedu tjemena i lcinematske povrsine..cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila na druWY. Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca..tskom pO\T~inOln . 4. .jcmcni krifg (die).4)" Svi ~upcl lstog zupcanika moraju biti istng ob!ika i dimenzija.mfflU povi'lina (. N()1'lTI..3.Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri.)~2<!'LGl'vna •'"j ohiljezja. c) puzni par \ \' j 4.6. . P!t'ofil . Sprcgnu. 4.> r~stoj.3. c. Ooh gldv" Eok S1. 4. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima.t':..a zubaca zupcanika Kin. 81. zupca Je presjecna linija bob.zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca. 4.3. odsij.J..". tacki 053 (51.fila.3. Profil ZllpCa. ~ . 4. Na bokli sc razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Bokovi kQji dolaze u mufu .-t!i{)-- . a." I~em"Q·d zubaca zupcanika Zupcunid treba da omoguce ravnom. Zbog toga _se za oblik akt~.la. analogno bokuzupca.'.snta (t) i zajednicka ~otmaIa (n). 4.ig (d). u pres-jceno.

. 4.' . Osnc}vno pravilo sprezanja iubaca zupcanika ili Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C dobiva se: r b2 = -2 d.p to se maze napisati Niwcdene prakticne prednosti . v~). Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila zubaca spregnutih zupcanih:a. 1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi: zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C). b) ka. Cikl :.3.9.e .duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa .t\l C i O'J. Konstrukcija evolventnog profila zubaca 207 . Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.erno rasporedUj~V~~ profllu zupca.3.zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos: t = w~ ="d z const.c _.zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1. bokovi zubaca bi zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno uemoguce.'bljen (s1.8. a bok.9). prolazi kroz kinematski pol C. 1 "~>~ Evotventa 2 0. fito-' ' b). S drug~ :.t vent~h zubaca.. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1.dIU . 0 1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. U protivnom.3 ~ld­ SI.evolven. trcnje .y. ~.3. od .. Sl. ouda ce komponente obodne brzme u' pravcu zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove zubaca biti jednake kod oba zupcanika' (v{ =. kod casovruka). Profili zuhaca. W2 d1 Ako se U odredenom trenutku profili zubaca dodiruju u tacki A. .noge zupea izd'.e nahJeganje. evolvemmh .se .8a). \ 81.N zC postojace same ako zajednick<l normala.aje k~)trljanjem prave po kmgu. SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol.3._.eravn~mj.~entara.t'rane...4.h lar ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20").. 206 Evolvc. lJ. rna.1)u profllu pod uglom <X (sta .kra tkotrajniji SU cikloidnih. a kod ikl .7). a) ev 1" . nog profila bokglave ~upeaie ispupcen. Oblici profila -zubaca Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo sprezanja. d. a to su evalvema kruga i C£kLoida.sto imaju ve¢e.iinjenu U inasiIlstvu. !nil: zUPSan~a ~si~u~ale su im 'got~vo ~skljuci:u :pr.didoidni zupcanici zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1. Nedostatak <> ~. 4. Zupe'..7. .zt+atno je slozenija od izrade evolventnih zupc~ka. izrada cikloidnih zupcania) . stavlja prednost prerna evolventrllm' zupci~ . je . . pred_. ~dm prof:l p~~JenJuJe s. = const. Ako ~z . Akp se komponente obodnih btzma izraze preko ugaonih brzina pogonskog gonjenog zupcanika. 4.ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata zuba'ca~ bo~ koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao 4.b) cikloidni' 0 \entni" Posta je jednakost: 'v~ ---' 'L'.obrtanja 0 1 i o~ dlindri~l. dr r" 2 Prerna tome.e ~amo na hv~nuu zupcamClI. (s1. 4.. Da bi posto.osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure. d'J. dobice se: Ovakav oblik~ClkiolOnih zubaca omogucava l?-Jihovo boi.3. koj. Evo~venta nas~.3. prethodria jcduaCina pop rima oblik: rb2 ~= --~ d' d).o_snog rastojanja~ dok evolventni zupcanici dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom pogledu: Isto tako. dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb o kol!:. povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca.n~obradenim. .nto.ta ~a .

Vrijednosti standardnog 'l?o. Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca lerve odreden je standardnim ." F" (0.11) podudara se sa standardnim profilom. h h .11. a -izuzetno . Stem/oit/ni pr-ofl( 51." .he zupcaste letve letve~ hI'. IT '. 4.3) - faktor zaohljenja standardnog profila. ' Profil ....dpaCipaI!la uspostav1Ja ... ' 11e Korak profila osnovne . izmedu st~nd~tdnO~ profjJ~ i profila zupcast~ kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa pr~Vlm 1 ~OS!m ZUpClma..Tacke N~ i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova.3. 20"-' ~- ugaa standardnog profila.2 "11 - 1/ln. 2" .3. . Ako se it: ·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s.3. 4. korak 8tandardnog . _. 016._- tn = m.. na osnovni krug i na njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1". = 2 U.-=---1--.upcanikc Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom pbvucenom 1z cemra obrtania _normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja (12) OSDovne zupcaste letvc ..zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1.10.. t.lnnj .e v:za..te zupeaste letve (flo). Sta:n. Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula.c:la 4. Krivinn profila je utoliko manjacsto jeprecnik zupcanika veei.CI. poluprccnik zaobljenog. 209 .3.0.2. prema JUS IVLC1. Sl.10." " cos flo cos Po I . sin IX.-. pa se iz tacaka 1'. zbog cega je usvojen kao standardni profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca.---. Po =."---'. Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika..): t~ = cos{3o' til . Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im ptecnlkom~ profil zupca bite prava linija.) C.3. Prvenstveno se ~eba kOrlStltl modulima I ste- je polazul. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika: Korisni_dio pfofila jc prilva linija. -•• 6' povuku tangente.0. dijda standardnog profila. N. Obicl1o je flo = 5 _ 300 Nave~enim je.3.45°. sve velicine kojc se odnose na standardni profi1 imaju index . ..2' .tl.1.015): ':n.mod IInija --. l' =. iz jednacin'e tg tg 0:" :Xo tg 20° = . zupciin'a (81. prema JUS M.em..profila.1 ." i iznose: Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti.015. .. se uzim. 4.) je modul = 4. 1 -.5. letve za zupcanike sa pravim 4.11.3.. Pre¥lG JUS M.. Standardni pt'ofil za ciiindricne z. = 5'6'.alata.d~la date su u tabelt 4.ti se taCke 1".dardllt' modul zup'eanika .III" • n~ .motl I (".1'. '11'1" ~ stand~rdni modul (tal. . = 0. m" V~ visina pravolinijskog dijcla standardnog profila.6' = 6'6" dobij..=. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi.~tI.zubaca osnovne zupcaste.l :208 en pena prioriteta.1 '2' . prikazai1. 1 ~ faktor visine pravolinijskog dijcla profila.podatu1( za proraeul1 I konstrukciju Obicno. 6" evolvente osnovnog kruga. Na 8L 4... geo:netrjjskih veliCina zupcanika.III stepena prioriteta . Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnovnog kruga..i podjela kruga na vise'jednakih dijelava Iv'. Posto je korak to 0= -a.3.profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca osno~<. zatim II stepena prioriteta. Osnovna zupcasta letva ligao nagiba bofne liuije osnO\..C1. Standardni profil n = ci1in~r'icnih cvolventnih zupcanika \Srldnja tinija prQ(!£a OSJ'lDrnt' z!Jpcast~ lrtv~ il.

Standardni moduli zupcanika I II Stepeni prioriteta 1 1.· Z.ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. 4.5 6 6.5 3 2.5 Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih ~okoV4 susjed. 4.umijene vrijcdnosti m . i koraka:.3) 'm. debljina zupca i sirina meduzublja. precnik tjemenog kruga iZJ. Dodlf1VanJc z~baca ~ez klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupcanika identican podionom krugu (do)· Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . se odrediti modul goto- vih zupeanika: m =---.5 32 28 36 5 5.J riih zubaca. mjereno na podionom krugu.4). dt = m (z .. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se: d o ·7(.= (1.3. z. do =. Dodirivanje zubaca pocinje. Korakobtihvat~ jedap.125 1.zupcima date BU.CUindricni zupcanici sa pravim zupcima Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama spregnutih' zupeanika. a odavdc. Jt t Z =-nl..) izntc"mava se tako da se.75 3.~rabela 4.~-- dOl + do? 2 m Sl. NajccSce je h.12.375 1.3. i zavrsava se lstovremeno na citavoj duzini zupca. z i hk = m.3.5 1. Na podionom krugu. a iz uslova broja zubaca. zubac i-jecino meduzublje.25 4 4. precnik podnoznog kruga izn05i.od podionog precnika (do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h t ): Visina Doge zupca iznosi: hf .75 2 2. Precnik tJemelwg kruga Cdk ) izracunava se tako da se podionom precniku (do) dodaju dvije visinc glave zupca (h k) : do = Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m.25 2. +'2 Freenik podnoznog kruga (d.25 1.ln (mm). Z d.1. 71:.b veUCine_ zupcanika. Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu zupca visine Ilk i nogu zupca h. na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81.3. 4.~ . 0 = r' z. . 4. Osn~ mstojanJe (s1.13) iznosi: 1)2 nI. Osnovne _lJeometrijr."-_. i izrazava se odnosom m = t.5 3. Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze.. Prema ~ = -----.1 do 1. ' 50 III r II 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 25 40 45 Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu.2. Na ovom krugu mjere se: -korak.3.6.1osi d k = m (z + 2).1. Ako se 7._ 210 211 . Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa p-:~vim. tome. = t .

' 3" 0)1 Be Na 51.204) 2.4) =' 4 (40 - = 90. Ovdje su: n 1 .13). '-:='-m Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak. Zl i2 -- Z.Pojcdinacni prenosni odnosi su. Z~ .4 mm.0. 81.15. Z2 = 40. n. =--- de d.epril~godcnosti profila z~~~~agIO~ takvlm slucaJcvlma upotreDl. n" sm· " ". Tjemeni i boCni zazor llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog.brojevi okretaja vratila I. zazori spreguutih zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li zavisno~ti od. 4.neobra. se ostvariti l?:enos:1~_ odnosi z.3. a = dOl . zupcastog para sa pravim zupcima. a r.3) m.1 0 nos z = WI - --=~ n1 n. 4. Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavisnosti od mod.3. Kruzni zazor (j) je razlika izmedu lucne sirine m~duzublja (e) i lucn~ debljirie zupca (s). zupci s6 izraciuju fiesto tanji od sirine meduzublja. prikazana je shema dvostrukog prenosnika. Broj vratila ne utice na ve1itinu prenosnog odnosa.s.~~ !! Z3 Usno rastojanje. l~jeSenje Precnici podionih kmgova: dOl = 111 . ~ kortkre~~lO:n.. Vrijednostovog zazora odredujc se u zavisnosti od _ modula i iznosi: .3.4. 122 =: _!:2. . . 1-. 40'.za d n '= 1'Il (Z2 ~- 2.s :_~ .ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .1 do .08 do 0.slucaju. Prenosnik sa meduzupcanikom 2 . Ukupni prenosni odnos \'isestrukog prenosnika jednak jc proizvodu pojedinacnih prenosnih odnosa: I n] =- 1'_~ • Zz ""'.2 i 1/. 4. Sl. z z i Z4 brojevi zut:mca gonjenih zupcanika. a kinematski prccnik d prenos..3. Oa bi se postjgao ovaj . za dvo_ prcnos1l1l( JC p~cnosn:i odnos: z ~"" tl . Zl i Zi) brojevi zuhaca pogonskih zupcanika. 4:3.za. Zupci mogu biti utolika duzi ukoliko su bolje ispunjcni navedeni uslovi. zupce.:" 4 mm" Zl = 25_. -- Zot 11).04) m ~ ia obradene zupcc._ + 2) 0= 4(40 +- struKl . Jednostruki i Visestruki prenosi Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.~~~ = + dD2 100 + 160 = 130mm. z.io dobal' zbo~ :t.?~ z~pcanika n7 ~)i b.16 m . Z1 z" = 5 do Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim parom~ veel zupcanik bio bi s . tj.13.ulaizaopstu primjenu krece se u granicama: b = (6 do 20) m (mm).4) = 4 (25 . Normalno rastojanje dvaju polozaja spregnutih bokova zubtl'ca koje odgovara kruznom zazoru naziva se bocni zazor Cis)' Duzina zupca (b) zavisi od kvaliteta izrade zuhaca. ~ j ~ .:.Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog zupcanika i pocillo:r.j = 0. iii £ = .!!~ n3 . C1 =_C 2 = (0. Precnici pOdnO:lllih krugova: df1 = m (zJ - =_'.3. ali mice. .4) = 150. II i In.dene. klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja. maz~n.~~.J = e .· Posto se kine' .7.8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp..14. 7. _J:dnostrukiffi_ prenosnik?~ mogu. obrazac za prenosh _ll1~tS~l ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): .zazo1'. 4.14. 1'(.'~ 160 111m.".i.t42 Z1 = 4 ·25 100 rom.1 Sl.(0.= n3 • 2. 12 2) = Hi8rom. modula (s1.ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni. . 4. Dvostruki !lrenosnik Pre{~nici tjemcnih !zrugnva: 2) = 4 (25 2) =~ d"l = rn (z} dJc~ "'" m(za 108 mm. tacnosti sklapanja i nacina oslalljanja 11 lezistima. uz podatke: m .4 mm. Jer 212 213 .

naroCito autoS1. Zl VeCi ~tepen sprezanja' kod ovih zupcanika vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.~·'e1'+eq=~+'!!!.\e \e .H~.nih f:upcaliika.a kinematski krug (s1.2.'.3. lako da su lJ\.15.. 4.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'.. I S1. Ukupui step~n sprezanja .) ]'.ni odnos: IJ t'1.ict: udredena je presjccni.17. Otklanjanje jJoj:. Pri sprezanju zubac-. Zupcanici sa malim brojcm zubac:a Dodir.19). prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umetnut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. zavrsava se. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj .9. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L. 4. Podsijecanje..ocisijecanjem. 4. sa ptaviro zupcima: z(I = 17 beL podsijecanja. 4.i [uk· bocne lin. 4. Pored uticaja ua smjer okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.n£cni broy" zubilca i iznosi ~ za cilindricne zupcanike.Oz ~ ~.podsijecanja haziva se gra.----.m.tve preklapanja ostvaruje se na vise nacinal 81..19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge zupca I \ I ~ . I. Kod' cilindricnih zupcap. 4. sa kosim zupcima g'rariieni brqj zubaca je manji sto je veCi ligao nagiba bocne liniJe zupca.16.17..18.3.8. - e'.3.ika sa kosim z1. to to nJ n~ n:. LUena duiina projekcije bocne liuiie zupca TI. vee samo mijenja smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika.3.ubaca ~ prePutonjo vrha zupco osnovne klapanje.) 4.dodirni luk profita.sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat.lpchna dodit dva zupca 8ptegn~tih. zuhaca zupcanika kod koga 'neIDa.3.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja. 4. qJ! . 4. Aktivlla duzina dodirnice. a sa prakticno dozvoljenim p. Na 81.se. i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Dodirivanie jednog baka zl. Zx ZJ.ue ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.. ~pn:gnutih Od p0cctka sprcLanja AI 1 \ do zavrsctka ~prczanja C. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini.m lackama dodirnice '. odnosno z'" J = r'"1_ rt'1. zupcanik prede put koji it jednak lucnoj duiini n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila.3. ·t . Ovo je maguec ostvariti sumo aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (fo). Aktivna duZina dodirnice podsijecanjem zubaca (s1. 'z!I =:.lpca pocini. Kod odre(1enog.i. DQdirni.povrSini~ a. Duzina dodirnog luka profila i duiina dodirnice S1. Za istu vdjemc zupca~ 1et\.3. 4.. zupcab. sto uslovljava.<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. zubaca zupcanikasmanjuje.ceonoj". malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve.3.a kao i ulazno ako je.19).3. Takvi zupci ~iJi bt oslabljeni upravo' .. dozvoljava malo podsijecanje~ 215 a) b) c) d) 214 . Pojedini prenosni odnosi prenosnika ovakvog tipa su: . Zato se. pa je uslov za ispravno sprezauie: Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1. n1 1'1 co:::::: .= . nastupa kod zupcanika zupcaste l~tve (oloto) kod kojih prevojna taeka (Ni) padne na aktivni dio dodirnice c.da smanje dimenzije zupcanika.l zupcanika i zupcastc letn~ nema klizanja. povccanjem ugh do"ciirnicc. a time i stepen 'sprezarija 'profila.vrstoca zubaca l' aktivna duiina profila.3.20). vratila nepamn.ednak je zbiru stepena sprezanja profila i stepena sprezanja boc~ Kin~mat ski cilindor 8o~no IInijo nih linija: n. dodirni lu. 14.ka .a tjemenim krugovimu zupcanika (sl. u presjeku gdie treba da btidu najjaci.16 i 4. 4. : / /A ~// !.)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija (qg). Zl :vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos. doMo bi do. prijc nego ~to jcdan par zubaca spregnutih zupcauika izadc it: zahvata . ' Podsijecanje z.3... n.S4 . Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus".! I i·t- I.~"""1 1 (sI. luk bocnih linija rnobilska i avionska. 1 _ _ _~.c.. Z'1..je Savremene industrije.okretanja izlaznog vratilil...3.k profila i stepcn sprezanja Aktivll:l duzina dudirll. a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran broj vratila.2to· OdllO~ izmedu dutiJh~ dudimog luka j koraka profila nazi\'a s~ stcpen sprezanja profila (£p): FCJ J. Kod cilindric. Z". / I~~'/ Najmanji bro.. Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos.3. smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i korigovanjem zubaca zupcanika.4. bro.18. teze.e npr.

'P6vecanjem ugla dodirnice smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje.lijevo? nagiba (s1.2.3. sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Ipak. 4.ivno C+ xm). ow metodu nije moguce primijeniti jer je standardizovano et. OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc'. Prevojna tatka (N 1 ) podudara se sa tackom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1 1 ). Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima sa minimalnim brojem zub.3.23). 1 : 1 iznosi Zg = 9.3.20). be7 korekrure-. Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi l)ostepeno u zahvat. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlYnim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca.igla dodimice ~oc = 25°. 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea.(zupcaste Ietvc). -8 sn'lanjuje se: visina noge zupca.osnovne zupcaste letve. 217 . x . Osim toga. 8to je ugao dodirnice veC:i~ to je veea zakrivljenost profila zupca.3.: n = 20°.3.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno pozitivnu korekturu.3. Na s1.l1oS 2 . Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan . 4. b) sa pozitivnom korekturom 81. toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika Cst 4. Kod l. .20. prcma s1. precnik podnoznog i tjcmcnog krug-a za ir.10. ali najvise do iznosa koji odgovata' 'broju zubaca z = 14. Na s1. c1()bio bi se stepenasti zupcanik. 4. Zmin =. 4. Sprecavanje 2.kod jednog zupcanika zavojnicc su desnog. 4. granici broj baea pri prenosnom odnosu i =.agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto.upea deblji. 4. gdjc je. 8tO predstavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. krug Sl. vidljiva je. Na zupcanicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.sa tangentom na podioni krug u tacki C.22. a korijen :z.graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea).21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade . Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj. zu- E r\2 ~ ! \ Podioni krug Srednjo liniju profilo I \ I \ / E E Podion.xm).3. pomjeranje je negatfvno ( .e' ne sman. a srednja linija profila . m -~ modul.21. Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se.na 'pomjeranja podioni ktug i korak os~ajl1 isti. pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao.3. a kod drugog . a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1inijom alata . x ~ faktor pO:r1"!jeranja profila.1b). Cilindricni zupcanici sa ~osim zupcima_ KO'l"ehtura zubaca vi~si se pomjeranjem profila. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en sprezanja. a time i stepen _sprezanja.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima. Profil zupca i dalje ostajc evolventni.uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu.i se u skraCivanju _ zubaca veceg zupcanika.7. 4.razli~a u samom obliku zubaca. Poveeanje ugla dodirnice. 216 i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih dijelova okomito na OSll. zubaea. 4.ap bez podsijecanja bob. takv~ pomjeranj'e naziva se pozit. Kod oba nati.3. jer se osnovni krug ne mijenja. Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika. Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu ~ X' m (s1. a aka ~ zupcasta letva primite sredistu zupcanika.ko. prevojna tacka (N!) -ostaje izvan aktivne duzine dodirnice.

pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri.dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog kraja zupca od glave ml. Kou ZUpeal1ika sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo. ::2 = 61. visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL).5 mm._-=. . Ovak".3.11. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi umjetnih sllc)ia (ferol:el. riu 8'-.Precnici tjemellih kn.l.3.9951 +...ala Za . zuba. Kako je (iz s1. meno na citavoj duzini zriPC!l. W7. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan. tijeva zavojnica Rjefef/jc Prccnici podionih krugova: 5·38 191 J{658 <mm).slojem grafitnc paste.3. u jcduom trenutku duz . namocenog u umjctnu smolu. zbog cega je napoll sa\'ijanju ~U~ bueu' manji.).i normalnog modula: 'desna zavojnica n do='m'z=--- rtl .' obrnut.<J.9951 "mm). ' . md tm je tih. :La \'elike obodne brzine.:.emenog kruga: zupb:. Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja. masine alatk<.4' 5 179.zupcaJ::ici .. Osno rastojanje: 19J. Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje vel. -"-' 249.mik 2 I Osno rastojanjc zupcaniku': a d~.upcim(l. Pri tom je pravilno da veti zu~canik _ bude od nemet~la~ a inanji od 111etala..u:nj:rene brzin<: i V~~H optcreccnja . Kod zupeanika sa pravim zupcima. cos fJ 0' prccnik 'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog.tekstilnog tkiva. Kod zupcanika sa pra~ vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu..2. 211/" ~"' 307. cos. Ubla7. Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima n~d zupl:anicima sa pravim zuPcima ie postepenost sprezanja zubaca.cionog cclika III celilza za cementacIJu. bakelit.ubaca. [ 0.: i '51. Sa ncobradenim zupcima.. Smje? na.NI -. upotrebljava se 'celicni .9 Cmm). d f2 ='du• -.o da se dobije uglacani bok zuba.uj~ od konstr~. y • 218 219 . uko sc prati optcrecenjc z.9903 = 307. avioni.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju.41lt n 191.!dan na drugi. Iiv. 11ozi. otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja.4' 5 ~ 296 (mm). cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . linije dodira bokova zubaca su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku. taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre. pa jc time jace optcl'eCcn. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima neeujan.9304 . Za veta opterecenja".~- 307.dot 2 2 cos fJo l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine cihndricnih zupcallika sa ko::.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda.necistoj okolini. J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva. Za male hr. taka da se . gotovo 51.---j' .2. umjesto livcnog gvozda.se izrad. R:: Precnid podnoinih krugova: d. Kao posebne prednosti ovil~ materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.l. Z~ .2.vanje bukt.11) In = t . d G" df<2 C"- -+ 2m" = t91. 4. drumsku vozila.inu.9951 .'".).iba zubaca 0. UZ podalkc: z) Jl'.. Kod utnJetnih m. Dtpornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u ubl~_ zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori.2" 5 ~ 318 (lllm). dQ~ 1.im 2. a kod zupc~ spregnutog zupeauika prOCes je..23. drugi kraj zupca prema.8658 .. jcdan od spregnutih zupcaniku. novotcks itd.22.. fJ 0 Precnik podnoZnog kruga: 4:3.l = d Bl - 2. zahvaljujuci liveno. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika. Grafit se utisnc u pcfre bokova.Cltavog z~lpca.~ kill snaga.______.8658 + 2· 5 ~ 201. Materijal za zupcanikc Precnik t.8658 . kalc i s1. Pod pritiskom'u zagrijanom stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika.Se lcgirani eelici koji ~e tcrmicki obr~duju (cc~entiraju. 4. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju .gova: dki. t~k. 4. koji su slozeni j:. a sve greske u koracima ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika.4Jtl" =. U pocetku treba zube ~anko namazati.9951 ~ 250 (mm). .9 (rom). Z Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. kori koja je otporna na hahank.9903 5·61 Sl.ri zupcanici su podesni za rad u .).. A1anji zupcanik obieno se izraduje od kvalitetnileg muterijala~ jer je cest:e II zahvatu..

Nakon prorac-una sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj ravnini(V)..3.rovi su im razliciti.12.lna sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P. Obodna siia na gonjenom zupcaniku (Fo~) ima smjer. a smj{. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima F~ = O.vijek su usmjerene ka ce~1tru obrtanja zupcanika: 1 S1 Fr = Fo tg '0: [kN].J. Norma.. zupcima 220 221 .ugaone brzine (w 2 ). obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone brzine (WI)' Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.[kNj. 4.'. Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F.. I . njihovo djelovanje se manifestujc u. Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G.--r-' A I ~ t-.3.ma opferecenjct vratila I1 b) Sl. vcrtikalnoj raynini prems dolie..3.3.. ()brtnog mQmenta: F" ..) moze se razloziti no obodnu (P a) i radijalnu sJlu (Fr)~ (s1. ".--.25.) i teZine 7-upcanika (G z ).3. Obod~a sila iz.4..3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). I-- Na s1. 4.25. 4. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. CT IF . 4.'. 4.l zupciroa i sheme optere .24.~ 2i\101 POI . a u.. Prema tome. D I J -- OJ - t:::= PresjekA-A Sf!. doz 2A1oz 'T / .~4). sl. B I I Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku.. cenja ~atila SI.~. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro) koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca.

3.:. 4..ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi s1. S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom obliku. a. . normalna silaFI/ na zupcu zamisljenog zupcanikQ.1e) i strelastih zubaca (s1.Kod cilindricnih zupcaizika sa . d()/2). s1.3. Uglovi kine~atsi. ---..26). IZ' 51. razloziti na obodnu silu (Po) i aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta (Mo)· Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radijalna i aksijalna sila: \ \ Dppunski konus Fr = P. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje-nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1.· 4.5b). gdje jc --\----- -. a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Sln U2) 2 222 223: . tg (30' 2::::. sa pravim zupcima --. fiktivni zupcanik (presjek A-·A. 4.= OC . Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja (vidi 81. s tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih konusa CRe! i Rc2 )' Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama: odnosno gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. 4. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsjecistu osi konic11ih zupcanika.3.27).25) moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P. razvlaceniu.kosim zupcima. Aksijalna sila (Fa) savija vratilo (momcntom savijanja Fa . zupeanika.27. Konicni zupcauici SI. le-..) Z<1\'iS1 {lei smjera bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja zupcaniktL Sile na zupcima prcnose se na vratilu. . to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa (s1. Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na vrhu strelice.13. ." tgxn = -~- F cos(Jo tg 0. SUa normalna ria zubac (F~) maze se.3. odnosno . Kinematski i dopunski konusi konicirlh "zupc~nika Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se osc sijeku. =--0 Razvijenr dopunski konusi F .dh konusa ovise proraclUlavaju. Konstruisan. 4.1f i 81.3. S1. izvodnice kinematskih konusa.e profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika. Sln () 2 1 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega .ugao nagiba bocue linije zupca prema gcometri. -d" = -o-C. obodna sila naprde vratilo i na uvijanje.skoj osi 7.3. 4.:" . 4. \ \ / F" ~ Fo . Smjer aksijalne sile (1~.-----l---..3. 4.. slijecli: dol .3..~-~ Y / 0 4. Ove sile optechua recuju vratiia na savijunje.26. "izlaie vratilo pritisku. SHe na strelasti-m.27..3.f-. a uz to. dalje. Izvodnice dopunskih konusa (R c1 i R c2 ) okomite su na. osim toga. 'zupzista i konacno temeljc masine. tg IX".3.:upcanika.3. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo.. 4. 4.') i radijalnu silu (F"): F.27). raste i aksijalna sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom zuba. Po .

-Citavoj du. . Tanjirasti zupeanik usvaja se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna d.nastaje kad jedaI? od' zup~anika postane "tanjiras.3.: NajceSce je 01 +b = 90 0 .t". 4. z.3.3.3. Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de) podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do). z.L -)-2~smb' . . S1. 4.. 4. Geometri.l1lije81. -4.sIuCaj . kad je ugao kinematskog konusa 90 0 (vidi s1. z.3. A' b. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni.zini zupca. "'n. 4.30. 225 224 .pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para: w.' _ . jer se mijenjaju mjere popreenog presjcka duz zupca. = sin b. Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti prema slid 4. Ima istu ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupcanike. tj. 4. =dm . pa je tada prenosni odnos: Poseban.2 l' pa je modul:- Na 81. c. Q.3. 4. . Madul zupcaniku kontinuirana se .28).29. 2 Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu) i ne mora biti standardan.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun' geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu. Osno\'na zupeasta p10ea jenajprostiji konicni zupcanik.28).ske mjere konicnog zupcastog para. kosim i lucnim zupcirna (sl. c) lucni zupcasta ploca. b) kosi.3. Precnik podionog kruga: do = m .28. jer joj je kinematska povrsina u obIiku ravni. Spoljni i srednji modu~ konicnog zupcnnika nja pO. w. 81. .Z9.2c i s1. = d" d" sin b.3. Prema abliku bocnih linija zubaca osuovne zupcaste place razlikuju se konicni zupcanid sa pravim.

pri malom' prenosnom odnosu i malo. upr. Cilindricni zayo. tgyo = ~.ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimoilaze (s1. Kod ciliridricnih Zupc311ika sa k_osim zupcima smjcroyi nagiba zubaca su razliciti.~ Wl ~2 n1 Z~ =.32). 'obrce se i puzlli zupcanik.prenosne odnose.4. . kod mot01:a SUS). Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od -smjcra . 4:3. Prexna tome.ti zupcanici LJpoti'ebljavajl. ' Pre:jekA-A 51.---. Prema obliku su slicJ. Usljcd zavojnog kretanja zupca po zupcu. 4. 4.3.3.jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. pocetaka 'puin broi zubac4 puznog ztip'canik::t. Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do.4. Zl -"-- gdje iG_: $_2 -:-:- tal' = t02 ~_1n '. 4. .3.92).32. Zupcanici sa zavo..14. 4. brzini (najcesce za pomocno kretanje. . a.3'. a puzni. Upotrebljava. '1. Qvi nuvoji su samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza.nim zupcima shcma nici sa zavdjni. za dva koraka _. Primjenjuje se za prenos obrtnog~ kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze. 2upci' 'zayojnih zupcanika dodiruju.pojavljuj_~ se klizani. PiJzni zupcasti par 'bro.a tome. prenosni . i = 5 do ge) pa i znatno vise. puzni par redovl'io nidi kap reduktor.bilo ispravno. Puzni parovi Pu~ni zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. SI. ali se bitno razlikuju po naCinu rada.Q.3c i s1._ 81. z =.m zupciroa primjenjuju za prenos munjih snaga.3.~. ruZni parovi: a) . .] 5.1i cilindricnim zupcanicima sa kosiro zupcima. Najcesce je puz pogonski. 4.ako je pui sa jednim poc. din' n gdje je-.ca.. se za velike-. a ugloyi PI i P2' rooraju biti isti. uglovi nagibfi bocnih linija PI i _R. L = '$1 • 'ta~ ~'koral!:: zavojnice puza.7t.etkom.-=-. . D~~ bi ~prezar:je -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka. aksiJalni korak plliu na _POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n.12 Zl q. Za jedan okrctaj puza. .odnos.. trose. ako jc puz sa dva pocctka. L _ . pa 'je stoga stepen iskoriscenja relarivno mali (rr ~ 0.i.araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao).zupcanik gorijeni elemenat.cilincJrj. Prem. 4. zbog cega se brzo. Puini zupcanik irna ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka.33. puznog para bice: . .~ _b) glob6idan 226 227 . puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral.30"-.ish. . njihova vratila medusobn~ zatv.3.. Ugao uspona zavojnice puza .3. Pui iUl<l ulogu .3a i s1.c dui zubaca. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno ncpokretan. .s~ teorijsld u tacizi (kod cilindricnlh zupcallika sa kosim zupcima po liniji).31. ne moraju biti. itd. CilindriCni zavojni zupcasti par iroa zupce sa isrim -smjerom nagiba (lijevi iIi desni).'l podionom krugu (tog):c . Zato su zupca...31).moze se' 'odrediti kao i ug~O uspona zavojnice vijka prema obrascu: " .3.

3.3.3. disk (iii raod) i vijenac (s1. • . aluminijumskc bronze i od plasticnih ma.0745.. Kad je razlika izrri~du podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ) mala. 4... od celika 1egiranih hromom i manganom. 4.. 4. 4.16. zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine. koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i 8tO je izrada slo:icnija.35. tijc. tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina.Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilindricni (81. matefija} i naCin. Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i zasehno.(:. Na 81.. 4.3. .:ntf 0. 4. ova nizlika vcea...m.4a) prikazana je prim. b) sa otvorima b.· .vratilom (s1. a za trajni pogon i vece brzine .e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju glavcina. 4. Zupeauici: a) mali.4 c.3. u praksi se pretezno primje- njuju prenosnici sa dlindricnim puzem. d. Medutiil1.36b). Zbog toga je prenosriik sa globoidnim. '<I" I 1': In . Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem. t flv' :rik "10m d. 5.34. •• 1.:cveoma tacnu izradu i sklapauje. Konstruktivni oblici zupcanika Oblici zupdmika znvise od~vise faktora~ od koiih su najuticajniji namjena. 'b. a.36. S obzirom da globoidniprenosnik zahti. ·2 OIl' • (/ . a spajanje vijenca.zupeastog para kod reduktora. .3b ' b.u otvori za smanjenje tezine.. Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama. SI.34). obi¢no od boljcg celika. <(1. -tlg "I .':J4 -:M6 ". .3.idul SI.5 m .37. ICO.ev..3. cijena ovako izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno. ~ .io zupcanika se obliku.35a piikazan je~ oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu podnoznog precnika i precnika vratila. pa se u tijelu zupcanika predvida.(oaf •. zbog toga 8to se matcrijal za zupcanike.obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje...3. Zupcanici od celika v~cih dimenzija: a) kovani.3. a na s1. C. presovanjem.064:. izrade. 4.(.33b). Na s1. 4.3.. ~ . 4.3. a Zft teSke uslove --.33a) i globoidni (81. (:. : I.rucni pogon. 7.35b zupcanik kod koga je. I . 4. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem) kovanjem.. D. : t " b.ena puznog.1220). in. 5 . a nakuadno' se vrSl.36a)./.Ptizni zupcanik se od li~ venog'gvozda izraduje za. d . puzem podesniji za velika opterecenja. diska i glavCine vrsi se zavarivanjem (sL 4. .·1.8) d b. PuZ'se redovno pravi od tvrdog cel~ (najceSce.. Zupcanic~ izrad~lli livenjem 228 . 11: ~ . Navoji globoidnog puzabolje Su priJagode ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza.od fosforne br-onze. Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece. manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi.upcanici se izraduju izjedna sa . . " i I 7~ tj~ '//E . 0... b) vare11i -'T-~" .3.:. SI. S1.

sa vratilom U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola zUpcanika. Ovaj naCin. 4. zup_canik. .ul tog zupcanika? 81..kll. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.-' (W) je rastojanje raznoimenih. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi _-p.o~nika'? 10.>aca. (f. 4. mjerenjem prek(} vise wbaea:.ni zupcanik .3. ha konicn?g zupcanika? 6./30 i_~ 231 ..3.zubaca . Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(. 4. Puz se nUJCCSCC izraduje izjedna sa vratilom. = 28.•1. Izracunaj geometrijske veliOne. niem daje zbir:na 'odstu'panj~ spregnutih zupca.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Pored slike su podaCl zu odred1VanJ~ konstrukti~nih dimenzija. veza vijenca i ti.3. Uobitajeniji naCin .).ristike zupcastih prenosliika? 3. zul)acl. Kontrola spl'ezaZa CL. Sta je prom cilindrjcnog~_ 'il.3)d vorn se vijcima) prema s1. aluminijuma iii kalajne bronze. zubaca tog zupcanika iznosi z. pa u tom slueaju pm i.NI.canika koji se kontroliSe.. ':.mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu dle =.. .direktn'o.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9'.("mjerni bra.para sa' kOSIm zupcima. z~ -= 20..a prema medusobnom polozaju osa vTatila. 120 rom. puini toeak 99 zubaca. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.' ril<.? 4. Mjera prek.41. Pnz. _12 SI.ela puznog zupcanika iz/.=a3b zupeanika obicno izraduje od legure s.= vC?:a..acunava preno'sili ocino~ trostrukog z.3. Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima. dbieno' glodanjem iii renrusanjem. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet prenosa~ odrcduru se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie. Posto se vijenac puZnog b. 4. Konicni zupcanik SI.. PI'I'ANJA 1. Stu JC .o zuba~. _hrqja . ~.. cilinddcriog zupcastog. ·Za direktnq. a . 4..a" a.ol~ debliine zubaca je indirekt:~l0.VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1. odstl.2R. ._ mje-renj'e preko vise zubaca (s1. Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima Dkretaja. prikazan je konicni zupcanik od celika~ oblikov~n kovanje. mn = 5 mm. ~a mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti. Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So.2 do m' If! 'lim '1'-m za m_J2mm EkY>jrupa. koja obuhvaw: 2.3. Stu je -niodul_zuptinikai ' pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstupanja i kont1'01u zupcanika sprez'anjem. vratilo Cine jednu konstruktivnu cjelinu (s1. Bro.mjetilo.38..e izvo.3.vijenca i tijela: a) uvrtnim vijc~ma.ni..39.a obavija se pojedinacnonJ. ri. w 43. a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama.39).m. oaredenog. 1.rnika'? -11. 2. Puz izradcn izjedna. Kako 5e iZI. Zupci puznog zupcanika i_zraduju se' metodom relativnog kotrtfg={16.40. Mjcr3' preko zubaca ' ZADACI 1. Kako je izvrsena podjela.40.17.8)d nallja. 43. b"QJI> I '(LU)d '1~1. 3.kontt.3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk. Etalon-zupcanik mora biti izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu-panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja zup.·Q. za etalon-zupcanjk~ 'j s1.2 = 50.._ a sta dodirriica profila -zubacar 7.41. Kojc Sil OSl1ovne karikte. zO SL. Koliki. 4. vibmcijc. na jednom.5<f zo ri·' a.1J1jerenja_ne _daje. b) podderum vijcima 8.Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine? 5.3. sum i zagrijavanje. Kontrola zupcanika Netacnost izrade r montaze zup~ Castih parova izaziva nepovoljna opter~­ {:cnja. 4. SI.: sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji zelirno komrolisati.6. kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte i podione aparatc.a i.-/Om m.37)~ Na 81. boklwa preko. Sta je stepen sprezanja? . zupcli~ ili indirektno.!"). 12. '1'5.dovoljno ppuzdane rezultate..1panj. kontrolom.napadna linija.re~nici? 9." Po""'" 20?. .38.upcastog pr<:n.18jd (/.koje se naziva modulno rrijerilo.' mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul. 'a utvrdivap. liZ podatke:.r.lizroka.je mod.

' .a. do udalien'--%l1~ 3~ . radI hez Jcdnog remcna.-najeefk~e--ocl·-pogQlJ'§l'.a.-r~_ce.~~---'-----.'pQy'~s-ava - duzina dije1a remena.~r~m~lli.Qj~ rnorl1 biti _dQYt).~ iemcrliCf7. d..dodirivanjcrn ~emen trosi i sto se. dok se pl)osnatl kais In . osobine i podjela..cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka? 14.2a.~--" SI.. uhl'steni ipoluu!'rstc:zi.-­ nj~lJLrrp-1Cl1a-suzm~£<.2. remeni prenosnicl mogu biti: oh reni..C!~TJ"gli 4. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati..s. b. 17.2d). ci./Pri tome ce omij dio remenu' kol[nalffiZl~iia'-p'ogonsku remenicu biti jace zategnut.~:.. 4. ' ~tO_~ ~eCni presiek reme~~<:~.-=-1c_m_en!Lt<:E_<:?!?E~~~~]:_f±. 8ta obuhvata kontrola zupcimika? .?). Ncdostatak ukdtenog prenosa jeOS~ tome sto se. ~-..~l1:. r:tapeznih.gD. ~_ Remenski p:e~osnik' sa~!QjLs0. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa zavojnirn zupcima.4. 4. 20. leojj obavija --. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\ ~t nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen. a ~abije zategn~!Lcli~u_~~~~_191Q~4k. c...i!1_~n~ _ i.. .$l.1).ic~-. a onaj koji silazi sa pogonske remenice. n. -----'" remeiii~u.~~3X~m_ffii_C£LPQkrelle_x:eU1..i ~rapezni r~eni ~rirujeni~?l~ se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1.zauz4n. .~~iYJiQ~~L.:tenice-$1:¥4tR_tt~Jli£Js. J ace z[tegliu1:Lilio rt?!!?:.ren. . zubaca? ' 15. 2 ~Ptl~~--~:::~. _l?ovijani~m. n..~fl-~ naziva se radni kmk.<L$_~ ()J.p---2KQQ.1."'-.d~i~ omogucuJe da prenosmk. b) trapczni..:~._~lg~odno~ krak~.ima. Stainost prenosnog' odnosa postlze s~ pomocu zupcastog remen'''''·(Sl."-CJQ-ID_~.9Jjl~ . ~.l:ljene~J:~m~_..§!"_~~UuiCin._?~.13. .. Elementi otvorenog remenskog prenosnika 232 . Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine tnipezi1hn zlijebon1 !" nica. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra. . d Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila. __ RadnLkiil<jr~ha Q.vecanog savijanja~ SlUanjUj~ sa- S1.1. Okru¥li.~lJ_k sl. .) okrugli..vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc l'astot1~­ vr~ti1a.tmj~.4. slabijc.}!~J?.1.t91!ti:__~_~r.4.'?:._lemen ce prirnorat!..1~~~.4.: ' primijeniti i za druge oblike prenosa.L_1?~~~krajnog -pos~~nika_. c). 4004.$. Ole Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en ."'_.4.I~?:s>?_~nSf!2.!~_f!.! 4.. rcmenice.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja.ljno __Q.4.a___ B~f'''''' ~~~!. C. 4. Princip rada.nati spajnju naknadno. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika? 19. .:.JL12~i!9Jnik.-'---'- - -- ------. dok se trap'" " rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga. sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t nih odnosa pri manjim osnirn rastojan. a (sL 404..~.. _.4. zbog po..~enov? mo~e biti viS~ na jedno~l prcnosniku (~_s).. dok pljos.. (s1. b. IzraduJu se kao beskrajUi..') uj)l'a~v PUo.Q. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI 4.oni_cnu_:remeni0J. rE. 1M I c. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova. sto im omor.. 4.!:_~p~~nf. 'Kako se odstranjuje podsijecanje .. / 18._ .~e pri velikim brzi~.!) --L. rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags.J~~. 8ta je standardni profil. Sta jt granicni bro..preklapanje zubaca? 16. " {)-l' OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .

ak~! b) _wcni' liloj -od 'poliester':"uzadi ~35 ." Prenos.otporni su na.4.e -predstavljaju debljine :dvo~mukih kaiseva.e + 0. ' U tabe.4. Nekoliko.irnpregni234 81.gume iIi tunkih celicnih ti:aka.--'5 puta_veta.za kozne kaisci. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od .. zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika. ali SU.eraturi.miran h9d . . tekstila i vjestackih matcrija.tdm fer su znatno jeftiniji.Ue' s~ tekstilnim Ul:oSJ. Pd to~e.UUom~ a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ~ovisenQj tempera~ . kudjelje.1.. 4. Znatno BU jeftinUi.' u zav~sriosJl' od' ~irine.Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i re1ativ!l/~.rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme-nice. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov. savitljivi i trajni. (na. zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama prosj~cne vlaznosti. a rjcde i od . l\tlaterijal i dimenzije remenova Napqmene uz tabelu 4. Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc.tunja i pri manjim osnim rastojanjuna.ipi: - .~~ b. a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.' vlag~~ im(iju .kuju se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4. nih'. Rcmenovi od pamuka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se._tkanine.Ii 4.2.ecav_uju Qtpqrnost.tiJu.4. l:Jljosn.1 L Debliin~ u zagradama.4. Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan pritisak na renicn.4.?lag~ .standardne sirine. Uslov za korihcnje istog rcmena je.'_ st'!_ -sk1. zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti remena.od. Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena broja bkretaja radne ll1aSine. pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.ajsa je 2.1 impregnira se gl.polia:nidne tr:. Vr10 su savitljivi.ati remenovi izraduju sc od koie. _Ces:ru ptunjenil imaju' rern~novr iztadeni 'od' g:uJ. od koinih. (natapa. J) sa s(cpcnastim remenicamu. gumir. ~~ic.4. (mje:re'u mm) ..4. DozvQl!.anih (tekstil- nih remenova i ~irine remenica.. .ceSce 'patnucne'.da zbir precnika spregriutih stepena bude konstantan. ukrSten. .:-_5 mm~ a kaisnika l-'J'_mm'. :.4. slo. Remenovi od' -svile o~li. .a..:_1' 1:emp. Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja. 11Z :reme~cu. svile i s1. I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni. pl'em. Osjetljivi su na vlagu i povisenu temperaruru.1 mogu raditi objema stranaroa.! TutU.1.uje primjena ukrstenog prenosa za < IOmjs.eva tekstilne.5 fl1m. c) sa sporovoddnim tocizom. od ostalih. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije rcmcnice.. -jaCine.eno odstupanje sjrine J.koz-.. $1. turi\. Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j. 4.i'-d~bljine koznih.v vijek trajanja remenu. 2. Z3tO se preporuc. b) poluukrihen. Pljosna~i ka~si Tabe1a 4. e) sa zateznom remcn1com -v njego. Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena) nn drugi par.tna!lje jZdr-*ljivi. Ovi re~enovi . Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru. date sU. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a.3.

<. a malu j'stegljivost. llsvojcno je Sta d'. Strul.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. cos !). 4. povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja. 4..lJlo . rn biti manja od radijalne sile (Fr ). .:/-~~~. rp rr odn .smZ~ dobije se jednaCinu: 2F" ·It. Izraduju se Od.=--.i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1. tr rcmenom apeZllilll. a krut u popre!=:nOlll. 18) i ce11cnoll' 1 Radi sm:mJ·euJ'a teiine. rckonstrukcije.~~?:::~.e miran rad be'z titranja. oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom.0.4. • u.' a' radijalIla sila Fr = 2Fn -.. 'smjcru.em od specijalne tkanine iIi kromove nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa. R.Od vjeStackih materijala. 2F" 'sin j-.4.-a prosjecnu \'lijedno~t koeficijent~ trenja'p.ce izraduju od sivog liva (s1. sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" . iroa. !p .4.7: du pri radu 11e dode do zaglavliivan')a renwtJ . ugaa pr?~iia trapezn?g reme-na ie fJi = 33' . a sa druge strane je pokr. je'tailak. koja im daju vecu moe nosenja.:: t g z' 'I' 2.b) . 4. Imaju veliku cvrstoeu.r N1 } ". poliester-uzadi. te ve1iku otpornost prema habanju. ' Fr Vueni sIo.6. ovecava. 81.4. gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje.1..3Yl!l&m~1!!£. 4.Udl f{J=40e± J~. s' obzirom na tip i izradu. pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke. elasticnost i savitljivost.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke mogucnosti njih6ve primjene kod: pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima. cos "2 . Remenovi ckstremultus isporucuju se. Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.gWl1c protka~e'pamucAko se u gomjo] jednac. Pokrivni.~_::~::=. koie (s1. ' n .prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis. 1--' . u sirina111a do 1 200 mm i ieljenim duiinarna. Poliamidni remenovi otporni su fla haban.I' \0\ \ kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom.iven sIo.smjeru.4). Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova u zijcb re01enice. R.pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena.3. a oa s1. Za 8pajanje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.8\ r remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa remenol~ (~Old \ 0.:~ . To su viseslojni pljosnati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill.C (51. SHe prl prenosU.\__~'~ V\:{/.<. stroju. Na s1.= 40" ± 1" Csl. remcno'm ekslrcrnulrils ' Rcmenice se najce.-= .6).e i agresivne materij~. sto mu pelU en Se izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ProfH klinastog remel1a SI.\ dobije se: tge.ci) i vijeIL. slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce). za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl (najlon. Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i standardhi ugao profila T .en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi protiv klizanja.· 236 237 .4. preciznijih pogona. Tarni slo. S1.ltUt10 Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ. na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije. 4.! z ('. mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn pogon ekstremultus' remcnom.4. . gdje se 'traz. Visoka cvrstoca poliamida. 141 s1.4. pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila.~~~ :'~YJ\. To zna~i da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju.. 4.zllom. 4A. (2F . remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i o d aI'" l\'a UUltlU_ jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih limova~ Na remenici se razlikuju: g-lavcina.7. 0 2 .--. disk (iii pao.5a dat je prenofil1ik sn~gc klinastim remenom. 4..4. -< tg.:~) 4. orlon i s1. perIon. pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja. i najveca tacnost prenOsa obratanja.).

4. 50.ini remenovi. se 51. Akoje precnik remenice ispod 300 mm. 710 . 4.150.11). 106.4. 4A. Nomil1ulni . prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijencemod presovmlOg cdicnog lima. pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.125.8 Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko.8~ Remenicc' ~a pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka. Oblici vijenaca klinastih remenica.~e-Jije 239· .ste ..evi remena se zagriju.ce1knom cetkom. 56.<Q018 8-: 1. Su.280. Spajarije remena 'u_ beskrajnu. 63.315. b) sa dva reda paoka b.4._ zIje.10..265.12). Stepenasta klillaH sta remenica S1. traku izvodi Be: lijepljenjem. koso zasijeku (sLAA. 90. M~ 4. 80. 23.8. 132. 75.4. da bi se smanjio otpor va'zduha. lijepljenJem Na s1.9..· UJ "o. 560. 233. SI. 1S0. 53. 200. Remenica'na s1. raoCi su najccSce elipsastog poprccnog presjeka. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica. 4 4. 100. 400..4.8.la .-']00 so:.9.raduju . Krajevi rernena se prethodno. 600.160. 40. 2500 lllIl-l'.racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne. 4.l0b ima ~imel1:e uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena. 60... 4. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi vijcima. 25.u Ijepilom. 4.2)d s=~+ 3 mm I' 200 '.212.12. Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa primjenJ'~ju se stepenastc_ remenice CsI. JUS M. l'otcrtuni precnici imaju prioritct. 71. 425. -jer su brzine pri kojima remen radi relativno velike.236._ preroai.reUlcnove (£l w) pre-ma.300.355. 2B. 530. 30. 500.u obliku trake konacne duzine koja sijecC' nu potrebnu duzinu i nakon toga_spaja. ulo$ti. 51.250.e l'cl}1cna pri radu.224.povrsine' obrade grubim brushim papirom i oC~. 45.253 iznose: 20.stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.ba~ b) sa jedpim zljebom i limenim ulokima ' No. 630. 112> 118.4. NaNni spajanja i ~atezanja -~c.8a .4.a) sa dvu. lYO. 670. &1. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije. a zatim se .475. 450. 4. Osnovne dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. limen!. 85."=QBh h '::'.4. vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje tezinc.menova Pijosnati remenovi se iz.375. prema JUS Cl. u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11Cnieu za pljosnute femcnove.25 a dg ::(1. a S1. 67.C1.. Zasjeccni kra.4.OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan. 4. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: . 4.10.170. sastave na odgovarajuCi naCin i .1b+10mm o.

vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. ' Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega .~;poveca, koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i puca",-.P~rastom _brzine J~iic~ j:)ojacavaju se sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060._ _,min-1 ; L~n~tom, pren()sniku potreban je nesto yeti period razradiva~ja U odnosu na -druge prenosnik? -_ _ --, - . ,

Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraSp.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).

Slobo4nikf~ i~ca treba--qa bud_e'isl-~6d-i-~dnog-~aka (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,Sl.

4.5.4~ ~PQljasnjJ

; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih ma~ina (*om:t)ajna:~:<trak­ tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih ma.sina, ~tt;kstilnili IDaSina itd.

Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C i~-':aduju se u _cetiri vari~anJe, i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;, ,~
Spojni ffanok tip A

/!¥i *'
f""7'-------!'

h

:

clanak

SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak

Spop clanak
tip B

Za pren()~ ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi , land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli, cahur.asti, svorn£ i zupcasti. ' Valj,kasti lanci, izraduju se kao jednoT~dn~· _ (s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni (s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be i~' Clanaka' koji 'se sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a _ (l), :\<;.poljnih plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4) i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na zadatak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i da prirni povrSinski pritis-ak u dodiru_~obr--' 81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ -'zui . lancem -ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto predstavlja o~novtiu prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

Spajn; llanak'
tip C

Spojni , elanok
tip D

i,hi

)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci

~I
L

1. Spojni danak tipa A ,---. za lance sa parnim. brojem clanaka za korak h>12,7 rom. 2. Spojni Clamik tipa B - za- lance §3 [parIum bl'ojem clanaka za korak h >"12,7 nllri..'
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.

h.

c.

lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm. 'Posto su _spojni _~lanci_ tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ~-toga, ,zahtijevuju

4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.

r

Sl~ 4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni

k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin brojenl clani)ka.

242

243

Cahur~sti land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih 6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja k~i­ zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -

redni.

~vorni land_(s1.' 4.5.8) sastoj~ se ii vece~ broja~'pioCi~ ~~~isobn~ ,'spojenih ~Qr~ njaeima~ Primjenj~ju~se'za male,:.brzin,e i_mala opterecenja. I~raduju ,Se",ka0J:dno...
,',
(,

,

Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica"":'zupeastog:'ob$<a- kQje~iahvataJu;' zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od spa~danja ,sa lan,caJ,1ika~' _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e s ob;e str~e lanc~) Hi, pp_.sredini....U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci su tezi, ali im je rad niitniji.
, r

.:--'

.

...

'

"',

,-

Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{ su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i sv~oj ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani lanca.,_Upotrebljavaj~ se_ZB. grublje prenose, kod poljoprivredriih ID,aSiria,-~, .rudaistv'ii' r~~

·1 .
2

I

....•..

,

-yt:l$_~_$.. '. ,
T

Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land

~
.~--~'~.
c-~~--

-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.~.1O. ,Ev~rt()v ,~~tnac

4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na. koje se'narnjeSta ~anac. Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10,
~~~=~

..

..

.

...•

ruti

Kao i 'kod zupcanika~ zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za izradu lancanika -kod~te se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu ~o:-,

h

Il.

b.
SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jednciredni j b) dvoredrii

244

sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < 3.m/~;pri Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimijeniti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se, u~imat~­ u!S'ljicni celik za cementaci~u i, po~oljsanje. Za vece .?fz.U;e i ve~_:,u~are, P{)~Onskl , laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe. , 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila zavisi'od'obodne brzine) niiCina izrade~-vrS:te lanca'l sl, Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn . za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .

r+ 6 +',12,'7'

'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e izvedb~ meta bez, jezgra: 1 + 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.

v=

7 zica,;

CelitfJa ida/l,~ jezgrorn bia '~, (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre) sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.

J~goslovenski' simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra' ,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + jez~a-. _ ' ' '

-+

4.~. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)

i5eJima_ l~Za.d posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova, sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea razE~ ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe u~adi Seal~ (Sit) i W'a!Thlgton (Verington).

. _,U±ad su ranije d.~sta koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne tnaSille~ kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.

Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2 polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii vruccm katranu, ali se time Cvrsto~a smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povisenoj tcmpcraturj~ a ostri bridovi ih ostceuju.

SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm Jugoslovenski standard predv-ida sljedcc~ izv~dbc' uzadi posehne konstrukcije:
6 (7

Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i indust~ij­ s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se odl~licllih iiea koje se " , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim sukanjem~ daju odgovarajuce UZt. '¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa je2:gr~m Js1. 4.6,2).

- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 + 15 -+- ,15) ,= 222 _:lice + jezgra. ---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 zica ..1._ jezgra

iiea

+ jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) =
.L_

152_ :licc

jezgra;
'=

+ -( + 48)
-1- 7

-+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra;
+ 7 +,

8 (1, -:- 6-

+ 12)

152 _~~

+ 7 +'14} =,228

',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7

6 -VI2) ~ 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .' 14) = 28.8 ziea_+'jezwa

:> _ licani stru'k
l'

_vlaknena jezgra

si

4.6.1. Celieno uze bez jezgre

SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'

Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic: sukano j,e-u prvo11l sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti ~esno (tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie '~uprotno sukanJu U sl?ju _prije- ,toga. :2iCe nio~ biti gole i J?ocincane. ' 246

Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna (najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi. J~zgra natopljena ma~ivOlll cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu 'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili mekog -celika. IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne ~8htijevaju riikakvo- -odrzavanje.

247

PITANJA

1. Objasm sustinu prenosa snage lancima. 2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i remenom?

3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage? 4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae? 5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?

5.

REDU~TQRI

7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog odr~avanja8

5.L ZADA'l'AKTPODJELA
.

.

Zllpc~ti "iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL je,:_smj,~te-p.', u,,'posebl1? kudsIe;,~_; cija' je: osuovna na_mje~a_da broj ok!et~ja br~ohodnig_-pogonskih;_ lUflsipa',s!xuwii ~la po~ebni broj ()1<re~a~a, radn~Jll,asil19__ -~ziv~<~e_re4u~tor (~1". ,5,l).:

SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu

motora ulazno' vratilo_ preko a nekim relativno rijetkim slueaJevima _ ~,preko -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __ izl~znog_ vratilii r'edukt9ra~ moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e m~sinc, pr~~o spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog. Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a izl~,?og,' vratila" smanje___ ll,_-vise' tu svrbu tl_ k~cisie se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_ preno~nik odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji mo~e., da pkIJuiJ. -prem-a._ potr~bi, odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5. Bilo koji broj ~kreta,a, U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori. peni.

M~rrierit ,~d

~r~Jwsi s_e:);~

reduk~ora

spojni~e,) ~'

y_

248

urcdaji (st 5.1) r' .uJ(r~tavaju iii m. a 'scrijski' _.kab. prenosne odnose.P?trebIlo . ~"gdje JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. Ono stiti prenosnike od ~poljnih uricaja::\ylaite.:dovoljriu krutost da obezbijedi. 'zasnage do 700 kW. polozaju vrat'ila.reduktora mora _da ima. iIi strelastinl zupcin:a. kosim iii zavojnim zupcima.? ' et<lt'l.1. sa p~avlm..e i kosi. 1% ert'i4.kupkg"za podrr~azivanje :~pc~ika i lezajeVa.cni u motor.KuCiste_.I ' Dr\::.. Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0.4) primjenjuje se za prenos ' 0._primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo pr~ . \.a ~ sa paraIe1njm vratilirria.pravim.j_' ". man i ujednacen rad. REDUKTORA H E .a bA.2._-povisene Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih .e sa puzom iznad.moilaze. samostalni. sa 'vratiIlnia l~oja"s~ .og c~ga semogu. " 5~ 250 .inotor-'~eduktOl:) .. .povreda j predstavlj~ uljnu. 5.3.~tol' -::-' sa vratilim:a se. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. ~~(' . Z01ta.a jednostepenog 1'11'" ' g sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje.KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1 .Jednostepcrti redli.1 ] ()i~'. zlJ.(takod'er pod uglom od . 5.anIa'ak " '''Uei): . redukto-d m. Puz je jznad puznog zupc"zn?k .0.koJa .tor.1ft l.1. 5. . redlJ.. Uznl. -.. (10000).iz upotrebe otvorene 'prerios'nike" .tTl.2. Kuciste.' re4uktora -'lljccillO . 5. Prema medusobnom polozaju puza -i . biti: j"edno'stepen{ it' 'b ' -~ iiuktori.. 5. SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik. J llJUJe 8(.kOl1. gdje su prenosnlci kollien} zupcanid sa. It 1:..redUkto' .<'i nosne odnose do £ = 5.ll <. ' d eno l venJerrt. '~ .9QO).ffiOgu 'biti -'Ughict. . VOstePen:· Prema' poloz8. '. . ".90°). sa kombinaciJom -._.: Redu:J(.l. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju.'.puznog zupeanika r~\~d~ose i __. (p_ ' .Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i . ] do 10.'sijeku (obicno pod. ~ i:l.1 do: 10 000 k\V i \risc. . -.3) prhn'c ' .i.1age mQgu hiti.ogiI biti: ko~im St.In. gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki. ob£cni i specijaln.m~tetija.sriri radno '-osoblje od eventtiaI~h.cesce izraduj1. par?1e1nih.Hi _radn~ 1n:asmu" I~rathiju_-se u_spetii. Primj'enjuju _se ve'Olna . OSNOVNE . strukci.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1.o.r~kao. . Jednostepeni'l'edukto~ 'sa konicnim ZUp~anici:tn. Stora) . Prema nacinll_prenosenja sJ. 5.na~~vljati. .. i'· Je 1zm . 1ikrs~~nih .' oUzdau ie t "<'" ]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1.(.4b predstavljena je konstrukci.alizovanim 'tv()rnic::ama.Q. ispod i sa strane putnog zupcanika ~ l~U!U Se k"" S ccsto se."-. . Prema medusohnom. 70.gotova roba. SI.-nesmetan rad -zupCastih parova. lj Ct.i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju. • .:prasine. ~~ t 'riiil)1oilaztiih :v:ra~il? Na's1. . i . P~ei11a broju 'Zupt'astih parova"mogU.mjes:t.1gra:divati na.2)" a . 5. Reduktori se nai.

tupcast£m parom (s1.t..5. '40.nla. DVO:!it~peni r. Prvi stepen reduktora -. ... SI.u.omcU!iu. ..jcl11 snage'.dvostepeni to 1.' Dvostepi.odnose i = 5 do.e se za pre:nosne odnose £ = 10 do 70. ?~U uJazn(.7. Sl.5) primjen.reduktor Cst . rcduktor SI. med'!losn~_rastojanje brzohodnog stepena jednako je rastojan.4. .brzohodni. droa. ~• :j •. mogio biti. I L .f.zupcanicima (s1._.a.uvec~va njego.':'" Trost'epeni'~reduktor --. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi o~tereCeb. ~~6. . . moze biti izra-:: den i sa pravim zupcima. oslonca' leiista.5.f b..7.stepen podijeljen na dva para zupcanika.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim.8.mi reduktor 'sa koniCnim i. Kmiksijalni . -r I I . 5. :~ 253 DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1.>b. 2J sa SI. 5. 5.!. :J?aron. preroa oslon-. stepena.(izlaznog Vratilu istom pravcu.itl1a I I' Irru'·..sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.. Trostepen. 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD.Sl.. :j¢ u sim.9. odnos" i :.:6.ia duz z:u.bijenija od.) imft. ko'risti . prvi .~na~e Iivostepeni lwaksijalnz' .: si 5. .i reduktor sa cilindrienim .s-.3'0'0..-'u pro:storu kuCista. Nedo.ohodnim koni(. cilinddCni~.l.hlVa izrad.'._redu}<tora _s:i_granaf?.Osim'.5. .pren1a s1. . J .vu sirinu i otezava opsluiivanje.e#uktor _' s':i$ ~~ailje:tit . Jednostepenl pumi red~ktor: a) paz ispod.tilo_.= 60 do.i/l?rema -pr.u. u veCini slucajeva ima zupcanike sa kosim zupcima. a drugi stcpen .statak opisane sherrie je u tome. 5:8).. 252 .9) obezbj~duje prenosni ..sporohodni.-Ovi nedostaci od~tranjeni su ko4.' Dvostepeni :t'edUktor «!ilindri~m . 5. Ovai. za ulazno i izlazno"vfa. kosim ili strelastim zupcima). 5.'gdje je .ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ. razvucene k~nstrukcije prema s1. l1a Dvostepeni 1·eduktor sa br.joe z. 1_.:. ...?slpnac ote.egicnom raspor~du zupcanika svih. .zupcani~.se za prenosne.bfpui izriad zupcanika W11:.5.. zhatno manje. III.. Nedostatak njegove konstrUkcije je.'u postoI~njl.)g' . Pozitivna strana date sherne.tolip. 5. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim.:! ' -. a konsttukcija rm':l.bll~.

Planctarni dVQstepeni reduktor' Na "s1. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko sopstvene. Pri tom. 5. re1ativno -slab srepen i~kor:iscenj<:\. a i radi' boljeg odvodenja toplote. ' 255· SI..4. obicnih'J·~duk.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita .nepokr~t:ne.."dimenzije i.13.' prlkazana je shema d.Tuzla~ 'ILR Zeleznik. kruze sa nosacern oko.U.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu nosac 'satelita (3) pdesno . i sprecavanja preko:-mjerno'g zagrijavanja.zitet:a habanja j gubitaka energije na.13. -·ttcnje rbuckanje maziva. Radi. USU. 2 SI.krivene si()jem' :ma7Jva .2~4 Gorenie". reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i = ] 0 000).. l\-ljenjace proizv6dc.f2..tora"obtcu se u nepokretnim osloncima. a treci par Bll.npr. niZmOlTI podeSava se sirina zljebova obiju remenica' istovremeno. reduktor dobija 1).tnim. koaksijatnosr.".zup'..budu uvijek pre. t1"i Hi cetiri. 'po. ulaznog. '. '.. .U . PODMAZIVANJE REDUKTORA Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·.menice.zupcin .tom sIucaju.su konicn1 zupcanici sa lucnim ...sL .obicnotri (2).. intep.3. 5.an. Varijator. zU'pcailikom sa 'UllurarnjiIn ozubljenjem (4)" p~ciflju ·s.'~a.5..rana sa jednog'.11.su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e. ffijetljl'vim konusima. prenosnQg odnosa. PIaneta'rni: jednostepeni reduktor Sl: 5.. Na. prikazan j'e izgled trosrcpenog '. Na 81.ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.10. MIN_. 5.Beograd~_ TAM c--Maribor i dr.emu dolazi do smanjenja nominalnog precnika jedm:: re."~ NiS.: "saZetu konstr:ukciju.'ostepenog planetarnOlr reduktora. kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija.rf!duktori 'nazivaju se.'od<~upcanika.osG uIijevo i istovT. sa klinastim Jedno~iepeni pianetarni'redu1<tor '(s1. zupcanika (1).tarnill). sredisnjeg zupcanika (1) lidesno. Kflke .' Takvi .. pokretnp.5. "ma. plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2).. .dva. a zupcanik oko'kogri 'on kt¥zi'~ sred~'S!fji (suncani). 'Zupcanik "sa pOkretnirn oslcincenL zove se planetarni (satelitni).) sastoji se od·sredisnjeg. Tcduktora ~ 'prvi par. cilin": dricni zllpCcinic.statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog..sto racionalnijeg'iskoriscavanja prostora~ snaga 'Se kod planetarnih reduktora redoVno t. Litostroj --l. kojih obicll0 ima . nosaca satelita (3). pl41'letarn~·. i izlaznqg ~'ratila L-sI. 5.. smjerll kazaljke na 'saru) nj~govi zupci l1bkrecll spregllute satclite (2).emeno. . D~sni novoj navor U 'l1asoj z~inlji ima vise pTOlzyOaaca rcduktora:.: ~~Famos" i' "Unis" Sara. . j aksijalno.i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.. mogucnost jaceg. pri c.:canik~ (. svaki satelit prenosi ] /3 snage. .1) 'udesho {u.'prikazan je' varijaior rem~nom.Teciuktori cii:najiI veIike. a srazmjernog pove:tanja nominalnog precnika druge rernenice.12. .21. S. radL stpanjenja. 5-. .jubljana idr." . PLANETAlmr REDUKTORJ Obienl.da radne povrsine·. sa trapeznim remeriom Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve. Plane.a. Kad -jed. VratiIa. Energoirlvcst.1nogo pogodriija svojstva.Posebnim'meha".:.e'vo. drugi par su cilinddcni zupcanici 7 sa koslln 'zupcima. pa su obrtne cse' vratila .

encrgije na 8avladivanje hidraLilickih otpora.zadovoljavajuce' -podmazi.51. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora? 256 .rCdl1ktora> 7. · .eniji s. 1 5 a ) . na 'bok'cwe -zubaca neprekidno dovodi svjeze. Sta se postize primjenom planetaruili. Zamjcna maziva ~ reduktorskirn kucistima odredujc se u . 5. VOdOffi. e1<._ malnu koliCinu maziva. cilindarst. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha. Jl. 10 m/s. povecavaju-s.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) . OSiffi toga. 5 .Za reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. a. ulje _se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora. vanje spregnutih zUbaca.. 2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmaziv. da se ne bi gubilo mazivo.po~op­ Ijen u_. automobilska. PITANJA 1. potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu.gubitke. filtrirati.mju zupcanika pO:topijcnog u ulje. termometar i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota . b). -S. o. treba.' . rezervoar.polQzena u u'ije (s1..kretnim. Objasni. £. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter..~.uljena _manju dubinu nego sporohodni. 4. skupljac rb. .moze. . Stu nazivamo reduktorom? 2. ". Kod reduktdra. u kllcistu obezbijediti opti.. Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca pa je porulluz.eSta~ki hladitL VjeSta~ko .1 . 1viaseu-se m\J~un~ 1/3. vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<..do ]/2 slobodne zqpr:eminc leiis~a ako je broj obrta'iznad 1 500 min-~. Obicno se 'preporucuje potapanje brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .a i nezavisno od o. Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika. Stu su mjenjaCi? ' 6. reduktor b. Svaki rcduktor ima .:nog planetarnog.Jantaj shem:: jeunoslepenog.15. eksploataciji.velikih sgaga moraju' se ~j. .4_onji -dio ktiCista .ti.15c).se "primijell1ti indu. sredine tl ko)oj reduktor radi i drugih faktora.ljs.~1~(1~nje_9Stvaruje se slijedecim naCinima: .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova. Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa j~ siroko tasprostranjen" u praksi.1Sbj. Ovak6 dovcdeno svjde uije ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno h13.dva .sporohodnog do jedne treCine njegoYog poluprecnika.14) _pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills.ri podrnazivanja (s1. ..avrS.iSta. b) dvostepeni 81.. -. i. jecinostl'pcnog i dvo&te-p'. rad. pump-u. 5.se prhnjenjujc pri.azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu . i hladnjak do mjcstapodmazivanja~ a odatic odlazi u sakupljac.ivanje nedovoljno. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr. Radi smanjivanju gubitaka od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <. Pri obrt.-e vr~i pokaziva. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? '. ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo. uljno kupatilo i :'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem): Reduktori .ia se brzohodni zupcanik bude . sa spoljne poklqpac.te sluzi i kao rczervoar i sakupljae maziva. 8. 5.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski opravdano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).:u:~ja. strijska ulja) turbins~a. _n::duktora. 9.-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor. a manjak _TIC obezbjeduje. posto se pretbodno leiiste ispere i ocis. ' i N.l postavlja zastitni prsten'.uSl{ed intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva.do. Kontro. _.ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu kudsta cep _ ispustanjc ulja.-: c) c'irku1aciouo Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. _.c"gubici energije.14.mazivad lzonzistentnom maseu.istem za podmuzivanje (koji saddl. (81.¢em i1 ~a. uslovima 11. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne .i struju vazdul1a' usmjerava.di i Cisti radne povrUne zUbaca.oja je .primjenoro cirkulacionog sisteriJ. hladn'jak.' Za podm. ' Prema kon. filter. dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora? 5. kod'. slgurnost pogonu..istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni..koga sc. !. Mast se dopunjava svaka tri.Za 'podm~zivwje zuptastih pre~6Snika u zatvorenim kuCistima postoje .na '. 5. obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi.zamjenjuje nOVOID mas'¢u.mjeseca. Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1.a? 1. -a puza -:. . avionska. 5.15C).splo'atacije. odakle se sliva na donji dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei. kuCis.'. -.' _ . fer viSak.:a" i spGcijalna ulja. prouzrokuj~ P9v_ecane. a 'jeChlom -godisl'lje se'-. -u Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod..._ Kioz s. Tada se sa unutrasnjc strane kul:ist:.Ia nivoa ulja najceSce.2/3 pri broju obrta do 1 500 min. Pri izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora..pomocu ~ventilatora k6.az'iva.Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u.

Radi spajanja u cjevovod. za fluid sa t = 120' do 300'-C. aluminijum.jevi naro!!£tog oblika i ciic'l. p" I II III za obode za cijevi • .. zracne i plinske yodove ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom. 6.1. IzboT matcrijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi. za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tovaristima. naJVlSC S(~ kori::.:0 ". . .1.(51. po16zerie cijevne vodove~ ti se pritisci posebuo utvrduju. keramika i druGo. od sivog !iva. 'V1"ste djevi Osnovni kriterijumi 7.. radni 'pritisak p = O~8p. 6. Za slobodno polcizenc parne. 6. plinovode. Za gotove.NOMINALNI (p"j.m djcvi . Upotrebljavaju'se za vodovodne instalacije. Naghtvak livcnc cijev! 100 160 SI.5 10 16 25 6 10 16 1 .. Od metala. III: za fluide sa [ > 300"C... tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi. II. radni pritisak. bal:ar.ma (prirubnical11a) na oba kraja.64p . 40 do 1200 mm i duiinama L 2000-4000 m111. edik. 6.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura fluida. Na 51. CUEV! Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.lOd. celiCni Iiv.1. prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe: L za fluid sa temperaturom do 120"C.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st.. dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste. U tabeli 6. Ve0D18 s'i1 ntporne na koroziju. za naftovode. o]ovo. a od nemetala --.rc: ::.. _ C~iC'l)£ D '.. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA 6. a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva..) koji su obiCi10 za 50(}..mi'prikUulci (s1.sku (p)..' 0 Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.j 1 2.1. za obode j za obode i cijev [bar] Pp i Nogib 1: 5 dje\. : /~! 1 100 160 250 400 100 160 250 400 50 80 125 40 64 100 160 250 96 150 240 375 lP"'! Sl.:. 6.1.20 32 40 64 40 6.B5. za parovQde. a ne na kompletne cijcvne vodo\"c.. Za centrifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn. provjeru iii proraCi.:.obicllO odgova.ala. temperature i hrzinc proticarija. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan.1. zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije na koju je vod oslonjen. od rritiska. plastiCna masa.----400: DI D2 25 . 6. 6.raju radnim pritiscima. 25.2). RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI PREMA JUS C. prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik.. u zuvisn()stl Dd radnog pritiska. -.1vi !iv. btih ~u dinlcnzija kao i ci. staIdo_...1.. Primjenjll)U se za vodoV(. za sprovodenjc komprimiranog vazduha. 6. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P.dn~.evi od SL.. Materijal i primjcna cijevi_ Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla.2.u. Obod liveni cijevi 200 320 640 100() 258 640 1000 50() 800 250 600 960 1500 O. obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD.... mesing i drugc legUlT. Sluze zu sprovodenje fluida. Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine dij~love cijevnih vodova.9 . transport pijeska i s1..gumu.3.5 6 t 2. Kod takvih vodova oni.4 16 25 40 64 40 60 ~111 i I 'i :.ednak je radnom priti. prccnikom_. / do. 5 8 2 4 10 16 25 / -rr. nominalni pritisak (p.2.. livene cijevi~ se izradulu sa ohodi. 63) omogucuju razvodcnje (racvanje) i promjenu pravca cjevovoda.. 13 13 -20 32 10 "---"D"-.c:. beton. Tabela 6.) mjerodavan za izbor.120 P [hor) [har] . drvo.'~ -veCi od nominalnih pritisaka. p = 0.

slandatHom i materijalom npr:_: cijev bez sava 30 x 2)5 .. b) kosougla racva. ' . izradena <ld celika C.(:. Hi 10._ zaptivaCi i spoj se z~liie olov'qm.na: pririljenjuje se pl'ctcino kod n~ctalnih cijcvi. 450.Spajanje cijevi Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima. 2. lemljene i prcsovanc. pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje110m u katran. Glatku bdavna cdicna cijcv oznil. b~) c) zavarivaujem.se oznaeava odredenom b.'Takodc nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji.. 1. naglavc~ma primjenjuje se. Spajanje cijevi naglavkoIll S1.<)._standarda: npr: cu'e. 3.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji.>u podlozne koroziji. \'1'8'tama 'rltiida. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi . Veiike su duzine. 15.janje obodi. Vrijednosti dat. 5. J. ~J o. . a t .evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough. .qmocu d. mocu navoju 260 . ZU\'UrenC. 500.lvodiljavanje i za vodovodne instaiadjc) g::lje u.ito nekom cijevi protjece. ".28 i.e cijevi obodima C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> . za n<. C£JC'l. -b. S1. Spajanje . d) luk. -' D. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze . 100. za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.. Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. d) zakivunjem. g) T-komad nuvolcl11:. zbog ccga sc koristc u hemijskoj industriji.Besavna celicna cijev za djevni navoj. izradc. -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute upotrebo'111 zavarcnih cijevi. 6. 0.. kako bi se znal0 !. c) jednostruki luk. zavarivanj~m 51.32. 700 (mm).4.~ .zakovane.'1le cijevt'~ koje Se izraduju valj31~jcnl iii izdacenjem~ i o.. na hcmijske uticajc. Na s1.sa .o.jke 'kojih moze bid: 4. 6.toje cjevovodi.. potrebnq.'.24.222. ali su rnanje savitljive. CiJev( Na 81. i· r <. (225). 8. Spajan.edu oboda i cijevi postavljeni su. VrIo su savitljive i dobro se prilugo.r3. //// . zbog otpornosti prema Idselimuna. 32. Olo'l. e) koljeno. Standardni nomin~l1nj prccnid cijevi $U: 1. . fl reduktor. U novije vrijeme. 80.. 20..'\ Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/).40 bara).': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo smanjuje. Namjena 1m je ista !zao i baku rnih cijevi. e) uvaljavunj~m. bez sava. .5. zbog dobre savitljivosti. 40.3. 250.. 600. je _villJ..uavaju ostrirn krivinamu.::: 5 do 80 mm i dcbljinom zida (.bid iskovan ill izliven zajedno sa cijevimiL Sp~ljanje jc izvdcno p. 12. . Cijevi i ci._ljuju cciic-l"': cijevi.!Z.favom .ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_. 25.va slolwd113 koluta . Izrn. pa se koriste za razvodcnjc maziva na masinan). (YO).0:.5. Qznacava se unutrasnjim prqmjerom u colima. Spajanje cijevi i oboda: a).2 X 4. ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l. 16. Vise .c\'a. pretezno 1. " .Premi:t naCinu. obodiJ:. debljinom stijenke u milimetrima i brojem. 6. Fluid . (550).. 2. Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici Dn ~ 600 mlU. obieno do j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta. 200. (60).:bam~ u'vedeno je oba\'czno o7. . Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umjerene pritiskc (Pn <. 150. .5 do 3 nun.!") pO-. b. 13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u instalacijama Za visokc pritiske.njskoj strmu cijevi. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Primjenjuju se u hemijskoj industriji ~ za toplotllC instalacije~ kod rashladnih uredaja i 51. (325).. postroje:njima u kojima pus.u. Cijev£.oj<.ska oznaka cijevi. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije.Iimedu oboda je zaptivac. - / % /: c.od mcsinga izraduju se u ~stim vc1iCinama kao i bakarnc.· - d. - .ievi. = 0. zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale cijeyi. Nisu podesIlt.0206~.jJje'5ru zl:n):..2. (110)..)XJ:i'.). 400. S1: 6..nacavanje dicvi. 6. 125.U obliku sirokog prstena na va. 300. (175). 50. u indu- stdji namjeStaja i sL Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne.1. 6.c U zugradama treba hbjcgavati_ U tehnickoj dokumcntaciji i narud.3.od lirn~pih ~ plastitn'n.BS.JUS C. i u vodovodnim instalacijama.'.6. 4..5' .. Spa..JUS CJ35.221 . S razniril. 665.0003. Na plocamu s-u otvori zu vj. 20.5.4.

h.1'aauju od hakra iIi mekog cclika. Ov<:: cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka. a.egovog pntlska J temperature.6). Zavarene djevl 51.uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo.u za v1sokc -pritiske.nga1 bakra i cclika. koje se 17.a) spoljasnji cijevini navoj je kouican. za medusobno spajanje pomocu navrtke. Na 801. 6. ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu.icnih priruhnica. prikazana su dva naCina z~lVarivanja r.8. 51. So. Na 31. guma.9. centralno grijanje itd. D}ova. cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur.jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu. a . . b) lire.)'pdm.Obodi sa cijevima cesto se spajaju zavarivanjem~ za1dvanjem~ uvaljavanjem i pomocu navoja (s1. -Kompenzaciollc cijevi: «).~ i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu.4. Nis. u instalacijat"Ua vodovoda. k02a."b) j-c) na cijevi su posravljeni obodi sa navojem. a vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza f!uida odnosno kondE. Na sL 6. c). c. mes1. Ponekad sc nemetalni m. azbest. <1.l1zata.. KOlupenzadone i savitljiv~ cijevi Kinn. Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire").aterijali pojacavaju llJoscima od :lice. '6:10.). Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr.8.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.{ienza.ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc temperature. aluminijU1~'l i sL 6. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odreduje njihova postojanost prema hemijskim utic~jima i prema temper~turi: ' Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni. 6.cvovoda izvodi se pomocu nemetalnih zaptivnih materijala.1O. Za naj\rise pritiskc i temperature kao zaptivac se upotrcbljnva celik. Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja.ien.za visoke temperature -~ azbest oblozcn celicnim limom.iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju.a. 51. presovani papir.7. Spajanjc cijevi navojcm d. ft. 6. 6.7.enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ temperature.1 Zal)tivill~jc i izolac:ija djevnih vodova "Ja spojnirn m. dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja. Na 81. prikazana su tri naCina spajanja cijevi pomocu navoja:. zapfivaci od alumi'nijuma. Kao kombinacija mctalnih I ncmetalnih matcrijala.9i. .ijevi: 'a) suceono b) preklopno. 6. Sa:-vitl.iva cijev 6 . zbog opasnosti od eicktrolitickc korozije.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim. Sl. Zaptivanje c. 6. U pravilu. !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d5 n. Spajanjc za'llari<zmnjem prim. d) aksijalni kompcnzatorl n~etala i m~t~lla. metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne- 262 263 . pluto i umjetne smole. Izraduju sc od valovitih vrpci U obliku zavoinicc --" "ad cctikG. za zaptiv(1"· njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen bakarnim limom.9a i b) prikuzam. l!lcsinga. Bakar ne treha upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu tel. 6.

12:):. 6.tili Glavni.e z(lptivni pr~tel~. 6. (d 2). vrste zatvaraca: ventill (s1. Sa 'vrete.e ose okrecu bez ldizanja po povrsini nalijeganja. zasun£ (s1.:. YeJ!. "vreteno se izraduje od bronze_.vojno_ vrete-no-(~) uvrce se u navrtku sm. 264 265 .a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su slabi provodnici topline.me ili zavari u' kuCiSte. Nltlijezuca povr~ina plLlee s donje stral1<:~ moze biti ruvna (.obija u vidu praha iii gotovih supljih poludlindricnih opeka. . ploca -n102(:: se izradivati (ld istog muterijalu kno j ku6ihc. b. 6:13.. . vrsi se izolacija cjevovoda. sto zavisr od temperature i priti~ka za koji . Kuciste tl'cba da bude pl'ilagoucno sto pogodnijcm protoku fhiida.a. No. . 6. 1. SI. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) ~'etllil. ruzlikuju se cetiri osnovne .()vi. 6. pdldopci Be oko svo. mesinga iii od cclik. Venti! sa obodima KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu . kuCistu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. troska. . Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _u koju se uvrce vteterro. prikazan je'vendl standardne kon. krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta. Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta sa gornjc stranc. Na 51.koji je 5Poteg. Nalijeiul:e povriiine sjedistn i Zllporn. gips i 81.-. treset.-I c. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S.2 .'ie ventil predvideq.12.:' place moraiu hiti fino ugla~llne.11.11a). a. okret~njem \·relena podize ili Spustll zaporna ploca. pluto. prt'klopci (s1.1.llom je vezano pokretljivo. c) priklopac. ~ I -:~-. 6.11d).Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se sprovod.zaporno tijelQ ~ ploeu (2). SjcdiSte se tedovno l. konicha (sl. ZaporllO lijcio --. (3).. sa llurezanim lrapeznim -navojem. CIJEVNI ZATVARACI Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpodesavanje protoka fluida kroz cjevovode..11c) i slavine (s1.i. d) slavina Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni se. U trgovini se izolaciona masa 9.m~­ njim otporima. kao 8to su: staldena vumi. Na gornjem kraju iq1(1kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se.2.11b).'mje na sjedistt. sto mu omogucuje boljc nalijegl. tjevovod.6.. b) ZUSUH. file. poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na" . J 6.Hi bronze. sa . dijdovi ventila za dj~vne . klJc_i~te (l).radi postizanjH hcrmeticn0sti. 6.13) ili loptasta. Izolaci._ sa poklppcern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2).6. azbe8t. vreteno.dteilu unosacll .strukdjc sa navojnim prikljucko111.zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena koji se uti. Prema konstrukciji.~. Sl~ 6.vodove Sll (st . slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem dodirnih vovrsina.

"klip (3). od~ n05no' zamjene zaptivnih prstenova. po~to nema naglih skretanja fluida kao kod ventila.tiyunje i w)dcnj~· vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).-1twd. kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost.vrtka (7).. ne mora skidati.2. Klipni ventil :266 . ' 267 SI. Kosi VC11-tU Kod 'opisanih konstrukcija venti1a~ osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih .. 'poklopac (2).ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju. 6. kod velikih cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1) tj. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog. prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer.nostl.' Kod veoma opterecenih ventila. Zasllni LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii. naroCito..ina kaje se... poklop:lc ventilu (8\' navojno vreteno (9). Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_ Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. Priklopci (zaklopci) Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. a nakon izjednacenja :nritiska .2. TUelli tocak (11). Pogodni su za cjevovode sa velikom koliCinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. su:' kliCiste (1).14.ccn!iJ'van upntrebe.3). SI. prildopce.zaptivni p1i:micni prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. --.15.16.14) Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1). taka da ani jace.- -- ... sa cjevovoda. radi lakseg zatvaranja. sestougaona na. prsten ventila (5}. posto j~ radna materija prinudena da. 6.16.. Dijele se. Otvaranje i zatvaranjc zasuna moze sc izvrsiti postepcno. svorni vijak (6). na priklopce za prigusivanje j odbojne.onstrukcije jc u tome sto sc ventil. 6.2. 6. navrtka na mcnom tocku (12. time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5). toeak (6). Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je . Prvo se otvara pamocni ventil. gornji zaptivni._-.3.. ploeG (. 6. . Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. grarucna cahura (to). Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila. - --') 81. cahura-luterna:C4'. za vrijeme poprayke. 6. Clementi Za Zfll. dotelmu se navrtke (7). . _. nalegnu' uz klip 0). Znacajna prednost ove k. ~ Nedostatak opisanog . Upotrebljavaju se uglavnom pri niskim prit!scima. 8to je od vclike va7. a ulogu sjedista . ZaSUtl 6.n UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3).glavni ventiI. 6. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi..•. uzima se suprotan smjer proticanja. Ovi guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. zaptivni jlrstcnovi (4). Yrcte110 (5).15).Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za'pawu plocu.tokom rada trase. manjeg ventila k~ii spaja objc strane kucHta glavnog ventila. donji zaptivni prsten ventila (2). .

pri kraju cepa.2.1./..SY9rnirQ.e u trg:'~'vini kao standlrd'·.17..4. ce_ntru .) zutvarai:: iina ohHk kuglc (lopt(. Kod kuglastih slavina (s1.amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova anJ~~_u_o~a smjera. ' t-.-. . S1.llo ?nJ::t~lkJe 1 : :hC llllJC POtII'~.uvo~ I. . Kugla se okre~ -rucico~~ (~Sf-. stablo vijka. teldonskim prs. telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal . O.._ ' .ljuc~. usljed ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'" njcne zaptivosti.~) sa proluznim okruglim otvororn.u u praksi.:aJl su _ . ali se pri okretanju cep~l javlja kli.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" . .rddl Clscenja.ih 'l. im.cima_(10)_re"'ur~a.-.a.Jl. ''. c KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1.. .'. -" " kugla (4). SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc.18. o.< Kod priklopca za prigusivanje (s1.) sastoji se od kudsta (1). izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod tekuCinc). Qog tOg1.ts Z11 SlmJ0111n~ ::.·il' . I' 1'·.2.C!) zeu1. nah)eg~nJe.'k I. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si.vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira 268 26~ . l . ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.. d 1 . l\~ogu se kor~stiti.la 6.~111.ko)! se fonskih prstenova. -" U tabeli 6..<:. sestarom.)Ve' (v" 1 .19.po.0). a Ipros_oru . n~ Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova. dati su simboli ..a (8) .. mcsinga i s1. d' Z· .ni priklopac 6.'_Z!agreb. u te Ule (QJ ' .3.ritcZu navrtkom (9). Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija.Lo\< 1m go . Nepropustljivost se postize finom obra~ clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz kueistc pomocu navrtkc.Prvu iskJ.1. UOl)lcaJenom ve i-'lCJuom 1 d Cbi" JlUom u svak .~vi~1a . Sarajevo.i su . Os~'areno s~m? un DemoIltaia. ~ta) ~a ko)e ~all!. na dijeiu gdjc sc nalazi podmetac. -l1ajcesce ~usre('. h ") .. odreden gl. vretenb za okretanje kugle (7).?n~ ~rt:l~l uln~~mldn~:n pr1 ~~lU sa presjecinn: :00---' vo1Jll0 Jc<pn -az::lt11 _S lcmJ... Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima. kqje j~ obostrano zaptiveuosa d\-~a Z3.19.radeni: kugla (3~. ~m cama prirubni~ V " ¥. poklopca (2) i zatvarac. Slavin. (3). Da se navrtka ne bi u radu oelvftala. mesirig.ze (6).C. ~rstcr:.:u~~stu p. odnosno zatvaranje protoka. 'om no.u cetvfVJst -oblik tako da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i Cep0i1. parnih koti0Y..1· • prOlZvo 1. koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okretanjem cepa podduva S~ otvor cepa SU_ otvorom cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje. .Eum::ntaclJl CIJevne voj.se automatski.1.' .030.otvora kugle je.\ JUS .' '-.. koji se izraduju od sivog liva. bronza) iii nemetalni (koza ili guma). . Kuglustu 81:>. sto zavisi od vrste fluida i temperature.1j. ug. ozaJu.i. pre}::o ::retena.)\ 1 . " .1. (~maturu) leoti se.18) sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2).. POStlze?e ledrtostav.VIne-prema gore.t:J?.. sa prJkljucni.trd.~oji s~ samopo~m~z1. teleugao od 90".· . Slavine (p~pci) Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i zat\'a~ nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. s obzirom--d_a je trenje . Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje treba sprijeCiti povratno strujanje (npr.'. Za PNtic. pod uticajem razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. 6. a tacan. Be._Pritezanjem kumta slavine'. goinvest".lU U stJn. mesinga iii bronze. a cep ad sivog Iiva. SL 6... nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '.._ -_ -.anicnicima..za djevi i pdhor. Odbo..a~' Baric i Tvornicg. oditojni prstenoyi (5).' " 1)" 1 ...}Ener:' S1.. :Kuglasta slavit. D kuCi~tu Stl. 6. Cirne -se osrvaruje zaprivanje. 6. ' tsta sa ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.Pli~ ~eoU1h strana . Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi liv~{:elik.. 6. vij. 6. polozai ...r. Odbojni priklopac (sL 6. -sablonim ..zanje. Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili zatvara~a U nus .

------I ( ._ Wi( (. iona Clftl! V ~ ~ c."'oda.C .otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara.seTDA. 12 -.:J r:kJ ·ci .:. 13 . 5 -. S1 0 utljo [onae .. pri tom se cijevi koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. radi Dolie preglednosti. . Ponekad se.21.22. 6. t:l1 [. IZ 11 _ rot< (. 11 . 6.k.L I obod cij~vj [. ' Na s1.ORfVA _ TOI( GOM"A I YA70lJ#A _OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l. 7 . B ~ ~ YroW sigurnosni : ~~-r____~50~O~O_____~. 15 .rucna pumpa za gorivo. 10 .cijev Za ispuf.. 8 .22. ..:: jednog c:ijevnog -...otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata.Tabela 6.:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom l~olozaju.19 ~piralna djev za zagrijavanje goriva. bl shcmatski prikaz r b) J . 18 . .djcvi za spoj sa atmosferom. pa se sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji.2. 17 .omp~f1z'H. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz. za napajanjc gorivom lla tenku T ~55 ventit koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno Sl. ! I provougoona rocvo /{O$O: c'\ !----'i Ltfl Ii slayino ~ .cni i shematsJd prika:. 22 .O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY.'dukciani ventii holjena venti! 'sisurnosti zo cije'l odv(!jai! vade odvojac kond~zni I~r-1 IJ .spoljni rczervoari za gorivo.. gri~ jac. otocni ventili rczervoara za gorivo -0-- 270 27l. zatim precl1ik cijevi -i.. 6. Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU J a to' su: t\lean . nogJavok c ijftV. 3 . 9 .21). 6.C'-. 21 .hocni rezel"voari za gorivo. 6 ._.ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo. dat je uprose.PUNA SI. 14 .polozaj pojedinih elemenata. 6.iskog pritisku 2a gorivo.rOI( V. 6..!m Sl.sakupljac viska gorivu.20. cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji.pumpa Tisokog pritiska za gorivo. • Na s1. usisna itorpo parornjflr iIi vodomjer .prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 .A. ~ ! rt.sTednji rezcrvoar za gorivo.kog priliska i finog precistaca za gorivo. .deo srednjcg rezervoara za spoj SD almosferom.cijev 2a dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse.grubi preCistac za goriv(). dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea-ka T-55. . .razvodna slavlna za gorivo. Prinije!' koth'an. Simboli za cijevi i pribor Simbol Znacenje cijev Simbol i Znocenje venti/" zosun . eventualno. . 20·. gla\'ne dimenzije elemenata (sl. .a cijcvnog voda \::>i rf.pumpa n.pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(. rezervoaraj 4 .o.tanje vazduha iz purnpe Yis(. <. llZO l.otvor Zll nalivanjc prednjcg.djJ . 16 -. .'duktor .E(i£NDA: . Shematski prikaz uredaja. racva I priklopac r" spojnica I I + ( 1 I ukrsiljah J.a::j .20..

Srojanovic. pumpa visokog pririska.a spoljnim rezcrvoarOffi. Stu till cijcvlll. 'Strojni dementi Zagreb. M. Berlin. Rijeka. B. 1968. D.os? 3.:ine spajun:ju cijcyi? 9. . NiciporCik. S. 20. Koji matcrijuE se kohst~ zu i<::rudu dje-vi? 4. ' Sekulic. 22.sti strojo\' II i III Bratislava. 198. 10. Rijeka.Sla su priruunice a sta nao. _1982.-Domayer: Ivtaschincneiemente.iinchcn J 19-73. izdanja SSNO deo~ 272 273 .r.v primerah i zadacall.sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp. Rercigonja. SUI.insk. Spoljni rezervoari smje. U rezervoaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Trbojevic. '.lavci? 6. 1971.. Sarajevo. kaw.desni i' lijevi. Moskva. 3. Naucna knjiga. 1977.Zagreb. grubi prccistac goriva. }. tri spoljna rezei'voara. 9.. Frischherz. A. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca. 17.: Tehnicko crtanje .: Masi.: Masinski elementi s konstrukcijama. 1972. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1.lozi i pl'Ospckti fabrika. T. Obcrsmit.: Masillski dementi s konstrukcijamu. Sarajevo. 1969.: Masinski elementi I. H. 120 13.: Detall masin. K. 196G. S. l'azvodna slavina. 1977.ervoa. D. Jevtit~ J. Ima ih tri. Beograd. Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela. 1971. fini precJstac gnriva. S. A. 5. Lenjingrad.nu i i II. 1968. . a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji. 1969. Bartos.: Masinski clementi. i97t. ] 1. i\1.: Masinski clementi I i II. srcdnji re7. i dr. II i III.: Etementi lll11SJ. 1966. C. Srednji rezei'\'oar . 2.a gorivo. 1981. Spojcn je sa lijevim bocnim rezervoarom i s.: 1. JUS. 6.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole. D. Koludrovic. Beograd. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn. 7. Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. 21. i dr. Beograd.: Masinsld clementi. 1965.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973. rezervoar za slivanje goriva. Volkov) V. ruc.ji.ekmcl1ii? 8.. su cijenu zatvaraci i klko se dijek? 10.na pumpa z.:.22) _saCinjavaju: prednji rezerVOlr~ dva bocna xezervoaru.2. Sojic. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi? 7. 1971Blagojevic. pumpa niskog pHtiska. Radl zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.nski clementi. Sckulic. 15.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg. 4. rvi. G.: Re'duktori. Drapic_. 1 G. Veriga. M. a kuko shemursko prikazil.nlk. 1957.: Strojarski priru(. Movin" Goljciker: Detali masin.u slid.aschienenclemente I i II. ] S. Trboicvic. 14. i dr.ta cj~vovo~li? L-. Beograd.'unjc cijevnih vodova? LITERATURA 1. 1972. iza prednjeg rezervoara. Beograd. E. ventil za ispustanje vazduha iz pWl1. Drapil\ S. N..e ploce. M. Decker. Saraievo. Kraut. 24. Vitus. I Beograd. P. . i'labroj na. 25. 1966. Mosusov.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.: Rcduktori. Niemann. 6. 23. Postole dva boena rezervoara . Beograd. a gdje cijcvi od edika? 5.'i. E.: Kotrljajni idc. Zoe.: Ca. M. Beograd.Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u. 1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode? 12. 1974. Sarajevo.: Elementi strojeva III. Baturin.PITANJA 1. B.: Detali masin. 19. 1978. Sta su cijevi a 1. Beograd.: Masinski clementi. Mtinchen. 8. B. Kako se vdi uproiiceno.Uredaj Z3. Ivanovic.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. i dr. Privredni pregled.

... Uzduini klinovi bez nagiba (pera) 2. Postupci zakivanja 2. Uzduini klinovi 2. lA. ISO-sistem tolerancija 1. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova 2.401.4. ..5.1.2..1. Vrste nalijeganja .1... 5 5 6 6 6 8 10 12 13 16 28 29 30 32 32 42 42 42 45 45 48 ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE) 2.2....5. ZAKOVANI SPOJEVI 2...2...5..1... PODJELA MASINSKIH ELEMENATA 1.3.'" 56 59 61 63 63 64 67 70 fj) 27.2.3.4. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva 50 50 51 51 53 54 2.1.5. 1.S. Vrste zukovanih spojcva 2...3.1. Materija! za zakovice 2. TOLERANCI]E ..<1. .. ..6... 2.. . Osobine zavarenih konstrukcija 2.... LEMLJENI SPOJEV1 2.5... Potreba za standardizacijom i sistem standarda 1. ..1...2.4... Oblici zavarenih spojeva 2.3....4... KLINOVI I CIVIJE 2..7. £-....2.3... OzIijebljeni i poligonalni spojevi . Redovi standardnih brojcYa 1.1. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija 1. Izbor toicrancija i nalijcganja .. Primjena standard nih brojeva.. OPSTE NAPOMENE .3:1. Osnovni pojmovi i def