Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC
Recenzenti _ _ _,.f' _" ,
DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __
EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo
NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm'
Lektot
MILA MALJUKANOV1G
Naslovna
MUSA REHIC
llustratori
BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC
urcdnik
MILORAD BAlIIC
Rorektor
BRANISLAVA VARICAK

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i sredstva, SlIrajcI!()
Za -i;!:dava(;a
SAVO ZIROJEVIC.
Tirai: 10000
Stllihpa: "MINERVA"; radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska Suboticu
Z3 stll1npariju
LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.
Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i je i,upotrebu ovog
udibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,
PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznava-
njcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'-
njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd
radnika u neposrednoj posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o pro-
jesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u iii ek-
sploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova.
,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £ --kvalitetnije obav(jati svoje
zadatke £, istovl'cmeno, pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £
racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa,
--ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ u
OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije,
crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim d{'jelom iii
sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito
su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog pog-
lavlja data su kontl'oina a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri
prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe,
Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'broj-
nom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbe-
m'ha,
Autor
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE
U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni
konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se
najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene.
Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - eleme-
nata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik,
veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim
i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na
prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii
strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" itd.).
,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se
masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove
siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonsk
ll
osovina i tocak, tocak i
bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom).
Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva
se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila
i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. -
U pra\ri!u svaki masinski odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju
i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. .
Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j S
obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama
na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih de-
menata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi
manju zavisnost od kooperanata.
Elementi svake'masine medusobno su sjedi
I1
jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epo-
hetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno
stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja
jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni
mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharp-
zama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva
osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc
turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, pumpe i s1.).
Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer os-
novne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama
5
privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja
drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja
posebna paznja
i
'
Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko-
'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno anga-
zovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti apli-
kacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima sa-
radnje sa JNA. .
Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike,
p'ravila tehnickog tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije
materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.
.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA
Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:
a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su za-
jednieki za masine raznih nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke)
osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i
b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su za
neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, kolje-
nasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l
kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.).
Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma
namjcni, dijele na:
clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., i opruge),
elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista),
. -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski,
lancani i uzetni prenos) i
,- clemente z'a teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).
l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA
3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda
Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i
s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. da se masinski elementi
pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost
da sc oni proizvode serijski i musovno.
Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjen-
ljivosti dijelova, sto' znaCi da se maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu
masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom
i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca nauc-
ne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omo-
gucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet
climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje
darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji)
metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd.
Standardiiacija pruza visestruke prednosti: masoyne, proizvodnje,
poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda,
laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija;
materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine konstruisati
gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.
S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _ drZa';ine, iii wicionabie standardc.
Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi
standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava.
medunarodna organizacija Za standardizaciju ISO, (International StandardIzIng
Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i
unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a
polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je,
Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e.
Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e ! u:
nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi
8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat
potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnz-
vodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo-
8tatku takvih preporuka standardi drugih ze111alja' i naucna
tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja prC:1z-
vodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi bItl. stavlJcn
n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.-
nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.
Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u
16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '
Grane stangardi7:acije sri:
Grana A Osnovni i opsti
Grana B Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte,
Grana C Metaiurgij'a i tehnologija prerade
Grana D Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l,
Grana -E Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska
Grana F Tekstilna industrija,
Grana G Proizvodi pteradc kozc, gumc, s11101a, prirodnih i vj'estackih plas-tic-
nih masa i kosriju,
Grana H Hemijska
Grana K.
Grana L
Grana M
Grana N
A Jat j pribor"
MjeJ,"ni aparati i proizvodi precizne mehanike,
Masino gradnja i metalna industrija
- Elektrotehnika i elektroindustrija"
7
1.3.3. Prim;ena staitdardnih bro,jeva
NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema
JUS A.AO.002) su: duzinske mjere, povrsine, zapremine, tezine, dobavne koljcine,
sile, presjeci, dozyoljena naprezanja, hrojevi okretaja, brzine, snage, intervali m;e-
renja itd.
Primjeri
a) red RlO sadrzi, pored o5talih, brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i JQ koji;e uporreblja-
\'aju za ffijcrenje rnase, z.a novcane vrijednosti i s1.
b) LudoU<", bw; "' 3,14 bli"k fe, po ",,';0; vri;ednG"ti, bro;u 3,15 ko;i;e dan "dova 1'10,
R20 i R40. Ako usvoji n = 3,15, a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro), obim i povrsina toga
kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).ju obodnih
br:r.ina, brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.
-c) Osmwni red R40 sadri!, pored ostalih, brojeve 375, 1500 i 3000 koji se primjenjuju za
brojeve oktctaja elekttomotora, zatim brojeve 6,10,16,25, 4(), 100, 125, 160,200 i 250 koji
se uzimaju za na.zivlle pritiske, cijen1ih zatvaraea i sl.
'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.\
urvrduje slobodnim i:Zborom. ili proracunom. 1ma, medu:tim., slu.c<,ijeva kad mjera
ne biti standardna jer proistice u vidu. zbira, razlike, korijena'i s1..
standaidnih mjera. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.
Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova, po:-
cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. razliku iZlUedu -sllsjedria
cIuua. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama, bolk kori8-
tenjc masinu sniZcnje troskova za- uiat, mjerne instrumenre i obrtna sredstva.
NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pO-
trosnju materijala. Primjenorn, finijih redova, sa vise Clanova i maniom razlik6m
h1euu rijima, manji je ,gubitak materijala, ali su yeci trosk,ovi, zbog_ veceg broja
uiata i instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove
proizvode.
Propisi za zaoblJenJa. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu
ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik, cline se znatno povecava izddljivost masin-
skill dijelova (s1. la). Propisane vrijednosti poluprecnika z.,apbljenja predstavljene
su- ll_ tab eli, 1.2. . ..,
Tabela 1.2. Propisani poluprechid :LuobljenJaj rum
::'htpomene uz labelu 1.2.
1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.
2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti, ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi.
10
Propisi za konusf £ nagibc. Phd konusom se ppdrazumijeva,odnos (s1. I.a):
_ID
L
I
k
; ; L '=0 I ;k
Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k precnik mijenja -za 1 mm, a ha duzini
{za razliku D - d mm. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje
piramid,e). '
Povl'sina nagrluta sarnO S i,edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom
'(sL I.b,);
:n, odn. 1": rt,
Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.,' nazivom ,)ko-
nus" i navedenim Od110S(}ill, npr. kon., 1 ; 5; nagib je dovoljna obiljeziti broj-
nim odnosom, :upr., J : 60.
U tabeli 1.3. 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe,
Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:, D 60 111m, d 0- 40 111l1l,
! =_ 100 mm. Izracunati kUnus, nag-ib, ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.
Rjdenj.:
II wbel" 1.3 za konus : 5 oeita nagib : 10, ugao konma 7" 11.': 25' po-
.' "'" , "Cf.
ddavanja alam m'asini 42' 38"
2
Q,
b.
SL L Obiljezavan;c konusa (a) i n.agiba (b)
Standar.dnc brojeve treba razumno, kritiCki i postupno kor,istiti. Postoji
niz ve1iCilla koje su se odomacile u. upotrebi j koje kao, standard pokrivaju
za: jednoobraznoiku,' a cije m,jere nisu iz Teda .s,tandardnih brojeva (neki precnici
kotrIjajucih sirina itd.).
11
Tabela 1.3. Propisi za konuse i nagibe
Nagib ! Ugao II -.-: --'[-- I
I ___ I l:n I __ __ ._l .. ________ __ j
__ (1 14,072) I' (1 19,44) i (14') i
i-.i' I __ -.i11o.:L._._III_--'_'_5 __ '_'..: .. __ 1_1' 25'
,:, 1: ____ :;--__ _____ __ __
(75') 1"1'0 I 1120 15'43'30":
1-: _ --l- A'
i_ (1 ,-1,500)'1 (1, 3). I I
: __ 1:J,866 ___ ,- __ , I ",,111:20 I 1:40
-F -:-- -=:-,--,
Napomenc uz tabelu t.3.
1) Vrijcdllostj u zagradama treba, po mogucnosti, izbjegavati.
2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I
2
trcha da iroaju standardm, vrijednosL
" 3) Ugao podesavanja alata nu masini je
2
PITANJA
1) Stu nazivamo ma§inskim elementom?
2) obuhvataiu masinski elementi kao no.ucna disciplina?
3) Sta su m-ehanizmi, a sta maSine?
4) Sta je masinski sklop, a sta masinska grup'a?
5) Objasni opstu'i posebou' grupu elemenata.
6) Sta sc postize standardizacijom?
7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi?
8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.
9) Oblasnlti pojmove: osnovni red, izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Sla su
podeSeni broj'evi?
]0)- Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.
11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa, ;;uzepja i nagiha.
1.4. TOLERANCIJE
U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem
mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom
proizvodnjom, ne dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi,
zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli
Ianac proizvodnjc .. /Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu skla-
paju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je
sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim grani-
cilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je
zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'-
12
malIla odstupanja ad .zeIjenih mjera prilikom izrade komada.s ciljem postizanja
odredenih naIijegania. '
Zbog tog!! su industrijski zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po
kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi
tzv. nazivne mjere. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu
tacnQst mjere, kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i
zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata, mjernih i l1strumenata i s1.).
Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja, radniku je data mogucnost da zadovolji
konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela. ,
Medutim, ovim se ni,e rijesilo jer· su se pojavili problemi pri razinjeni
proizvoda izfnedu zemal;a sa razliCitim sisteniima"odstupanja,mjera. Zbog toga je
,medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern, poz-
nat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. Jugoslaveriski standardi za tolerancije
duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci;a.
1.4,1. Osnovni pojmovi i dcfinicije,
Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Na primjer> osovinu mo-
zemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru.
P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10
ko;u duZinsku koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.
1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumije-
vaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine
mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Pred-
stavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se
sa ),d".
81. 1.1. Mjeren;e spoljnib mjera
Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcd-
meta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata -
izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). unutrasn)lh m}era u
standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p.
13
81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera
l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene
mjere U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.
Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su
crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.
,""--, •.. ---+,
I- N---'>-j
N
J
I
I
. .
-
"' t
-;j
,,>...j..
Lt
,
5
5
SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje (e), neodrcdcne (N)
,Izraz "osovina" vazi 7.<1 sve spoljne mjere, a izraz "rupa') za svc unutrasnje
mjere. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .osovinc
slovima, (81. 1.4).
2. Nazlvna mjera CD, odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao os-
nova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR; upisuje u crteze i
ostalu tehniCku dokumentadju, Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju
najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere
od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .- tacka __
erta.
3. Stvarna HAjeru (D", odn, dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izra-
dc-nag komada, ukljucujuCi i greske pi·i
. 4, Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze
stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. love
lUJcre swlric nctacnost mjerenja.
biti
14
Gornja.granitna mjera (Dg)_.odn, d
g
) jc najveca dozvolJcna mjera.
I)onja granicna mjera dd) je najmanja dozvoljena mJera.
5. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. i\1oze
nazivno, gornje,_ donje i.. .. stvarno Nazivno odstupanje 'jc'
OSOV/fi/.f
Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia
polozaja - pol;a:
a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:,
b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju imltu lini)u,
c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.
6
izmeau,graniCne mjere i nazivne mjere. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa,-pIus
( +) ako je graniCna mjera vec-a od nazivne mjere, a sa minus ( - ) ako je gran'iena
mjera manja od_ nljere:. ' .
Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. aq) ili
l
, krate, "gornje" 'je alge-'
barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ,mjer<;:::
Ag = D" -,-' -odll. ag d.
Donje nazivno Od,swpan}e (Ad, odn. ad)' Hi, krace, "donje odstupanje" je alge:"
barska razlika izm,edu granicnc- mjerc j-llazivne injerc_:
- D, odn. aa -= ...:.. d,
Srvarno odstupanje CA., odn. as) razlika'izmedu stvarn'e mjere i
nazivne mjere:
A, = D. - D, odn, G
8
, -= ds - d.
6. Tolerancija CT) je, razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re:
T = Du D,p odn. 'J' = d'g' -'
U sirem smiSlu, tolerandja .oznacava dozvoljenu- netachost izraq,e.-
15
7. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju, u od-
nosu na nultu liniju; gornjim i donjirn odstupanjem. U grafickom prikazivanjl.:1,
tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina
jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Ako se tolerancijsko polje nalazi
iznad milte .linije, tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+), a ako se
nalazi na nultoj-liniji, gornje odsrupanje ima predznak (+), a donje (-); za toleran-
cijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).
Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.
O 5
·0 + 0,06 pojedini elemen. ti'toletancije iznose:
Primjer 1: Za otvot _ 0,02 _
gamje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donja granicna mjera
tolerancija
Primjer 2: Za OSOViilU
gornje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donia granicna mjcra '
- tolerandja_
Ag = ,+ 0,06 mm,
Aa = - 0,02 mm,
Dg = D + Ag = 50 + 0,06 =, 50,06 mm,
D(I;= D + Ad = 50 + (- 0,02) = 49,98 mm,
T =: Dg - Da = 50,06 - 49,98 = 0',08 mm.
o 50 -! 0,04 pojedini elementi to1erandje iznose:
- 0,03
ag = +- 0,04 mm,
ad = - 0,03 mm,
dg = d -+ au = 50 + 0,04 = mm,
dd = d + ad = 50 + (-- 0,03) = 49,,97 mm,
T = dg ,.-- dll = 50,04 - 49,97 =- 0,07 mm.
1.4.2. ISO-sistem toierancija
Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema
nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede; j to velikim slovima za rripe,
a malim za osO\;ine (s1. 1.5).
Tolerancijska polja z,a rupe ad A do G leze iznad nulte linije, tako da su obje
granicne injere vece od nazivnc_mjere. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto; Hniji
(donje ocistupanje jednako nuli), pa se donhl. granicna mjera podudara sa- nazivnom
rnjerom. Polja J i K sijeku nuItu liniju, tako da je gornja granicna mjera veca, a
danja manja od nazivne mjere. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Polja
M do ZC leze ispod uuIte linije, zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne
mjere.
Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan, ali obratan polozar Polja od "a"
do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane; tolerancijsko poJje dodiruje
nultu liniju (gornje odstupanje jednal.:::o uuli); polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu
liniju; po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.
Za'istu nazivnu mjeru, precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu
vrijednost, a sa ZC najmanju vrijednost. Obrnuto, precnik osovine sa tolerancijskim
poljem "a" ima najmanju vrijednost,_ a sa "zc" najvetu vrijednost, za istu nazivnu
mjero.
.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje
nazivnih mjera. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl, iznad 3-6 mm;
iznad 6-10 nun, .' .. iznad 400-500 mm '(tabela 1.4). Nazivne mjere iznad 500 do
16
S1. 1.5. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini;i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine
]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.5). Neka od ovih podrucja
prosirem, su na 2 do 3 manjt} podrucja.
r<'Z:aiitet wlemnqie vcliCinu toleranciiskog poljti, odnosno stepen
tacnosti izradc. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu, za sva podrucja l1azivnih
mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09, ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta,
HfJr. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja
nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do
3 150 nun (tabel" 1.5). VeCi hrpjevJ o!.nacavaju grublji kvalitct, dakle - vccu to1c-
ranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.
Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta, a ne -ad polozaja
polja: prc;ma nultoj liniji, kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.
K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila; kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obra-
zuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE;ganja.
17
Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja
uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ",ID
min
' Dm:£<.' [mm] kao geometrijska
sredina poc-etne mjere D
min
(mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih
mjera. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podruc-
ja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi:
0,4s'lrT + 0,001 D [I'm].
Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0,00.( D - 2,1 [,urn}.
Broj jedinica toleranci;a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku
preina JUS M.AI.ll1. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5
nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice; tolerancije
"i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. i 1.5) - T-= i· n.
Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep). To prakticno
znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. ,
PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.
Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do
500 rum. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6., a osnovna odstupanja
tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.7. Zapolja od A do H
osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima, a za polja od J do' ZC --
gOl'njim odstupunjima. Analogno, za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.dgo-
varaju gornjirn odstupanjima, a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.
Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m,jere iznad 500 do 3 150 mm za
rupe i osovine date -.su u tab eli 1.8. _
Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju, onda se gonije odstu-
pauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T,
odn. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju,
onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad
gornjeg odstupanja -CAd = Ag - T, odn. ad = au -:- "T).
U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO, pored nazivne mjere, ozna-
cava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc. Tako npr. .0 80H9 zna'ci:
precnik rupe 80 mm, tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9; ,znaCi:
precnik osovine 80 rum, polje "e", kvalitet tolerancije g; - tolcrandja
sklopa 080H9je8.
PHmjer L Odrcditi na%ivna odstupanja i grullicne rupu, G gO P8.
1z tabele 1 A., za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. iznad ,50 do vrijednost osnovne_
lbierancije'- T = 46 lim. 1z tabc1e; 1.6. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD, iznad
50 do 80, donje odstupanje Ad +-- 30,um_
gotnje odsmpinje
gornja grunicna mjera
dor}ja granicrh'l -mjera
AI! Ad +- T = 30 + 46
Dg = D .-j-- Au = 80 +- 0,076 = 80,076 mm,
Dd = D +- Ad = 80 +- 0,030 "" 80,030 mill.
Primjcl' 2. Odrc-diti toleranciju, nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O,
Iz tabele 1.4. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50, vdjedno:;t osnovne'
tolenincije T = 100 pm .. 1z tabele 1.7. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra
nad 30 do 50, gamjc odstupanje ag -- 80.urn.
18
donjc odstupimje
gornj'a grani';:,ua mjcra
donja graniba, mjcra
ad = af! .- T = - 80 - 100 = - 180
dg = d + au' = 40 +,C- 0,80) = 39,910 111m,
dd = d + ad = 40 --!-- (- 0,180) = 39,l:)20 mrno
1" !
'!'O.Ig ;
\ ...--:-
, '
j'gooo:
, 0"0 0 I
I '<t ..--, I
1------
""""I:--O\'«)-oo<n'-O
..... ...., M....,
,j 15 trl 0 0 I

! ..... I .
M ,-

'"

'"
00
0
" "

"

N
'" " " " ::;

M M
0
"
0
" " "

"
0
" "
'"

'"

-
N
'"
" "
0
" " "
'" '" " "
g
0
00

M
'"
N ,0

-
I <:! 0 0 "--' i
'V;:::;'I ' - _._N __ M_' ___ V': co <"'1 -< M <'I ....
_M<"'1tnoo
I
----..

,.-, N"" 01 """ .-< b\ -.::t t- '':'"'" 00 c;" \0 ('-1
S H -_('.1",,1;-
5
1-"'----'--- .. -,-----,-----.--- . -----.--
I ] _ . _ -N '1 i2!§
iil S_ II, .-::::' _ <:) 0'0

:r:: i 0l <", tr,
-:---' -_._ ....-
Z!'U 0001
-,,; '0' ,....:; M en '" cc
>:
- ...
<I .... j \0 ,..-,'"
Z t;:;OOO I
1
r:: «'>'tJ..--, -<.-<,('1(>";\.OO"-O'-<')<:I\MOOOO
p:J; _,
\C N Z£-= 0-:0 -: 0 a
.-;":;l<""; : ,<J'l ::2 N 00 g s: g
Q 1---=------:·,_·- ..-. ."
0' '"£ I 6' N M ocr 00' -i- oc t-' .. ,"" 0 0 0 0 0 0-0 0 0
r-. ........... M..q-t-"""Wl:-- ....'oooo
t1 I '-/
,---I -------_.-------.------. -- -.------------.---..---


'"
"0,
'"
-
N
..,
c,
", N 00 0
"
0
"
10
"
c
-
N
'"
N W
" "
-
N
".
0,


..,.
N 'C
'" '"
-
..,
00. 00
$;
00 C
'"
c
i
:;; ..,
,-
;:::
00
g
'"

'd
" - ! fl ...., --5 \C

i -I ..
.i I "l OS, M
il M I
'I 'I"<IT - -.., -::;-,,-,-'-: : : : s.
,-UBl;')lN B){UUZO
i __

,
------. -'i --,--------.-----.---.- ..
19
1:3
c,

T8'le.1a J .:\ Vrij"'G-lH,-Sti CHW'I!l,ii'l
Podmcjc m.zlv -db mjen:
mIl,1
izmd SOG do 630
--!--
630 -" 800
800" tODO
1000 _ 125{)
"
1250)) J 600
1600" 2000
!, lOGO." 2500
2500." 3150
Oznaka h'Gliteta
,·V,:
50
56
.165
195
230
280
330
IT 8
(tlnl) za na:d."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. (JUS M.Al.121)
in 11
14 -1- i5
16
2,8 440 700 1100 1750
2800 i 4400
-!----
500 800 1250 2000 3200 I 5000 320
i
560
900 i 1400
2300 3000 5600
-
. ...-
36
260
42(
660 1050 ii 1650 2600 4-200 6600
--- -
310 500
) I
780 1250 1950 3100 5000 7800
!
370 600 920 1500 2100 3700 6000 9200
440
!
I-
i .lIOO
1750 f800 4400 7000 11000 700
540
,
I'
1350 2100 i 3300
5400
.. 8600 13500
,
. 860
IT 9
.---
,IT'12! IT 13 i IT 14: IT 15 10 ! IT 11
nl6
"
IT 1.
£/
Tabela 1.6. Osnovna odstup!,Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u ,Lfm (JUS
4,4
5,,0
!--
5,6
6,6

7,,8
9,2
-----
11,0
13)5
--
I --Ii -- -. ---- --- .. -,--.---- -----. Art, - ----------i
I
Podruc)e illJera 1=- B_;_-_-l c -CD-' ----13- EF --i'F. 1",,:_ __ ___ -l.
Za sve k<:alitete i
- .... --'- -c-- . . m
,-----'"---''' '18 "i +290 I 150 -+-95 i --'-50 :-.32 16 ",6 j 0 '

24 :' .. (;" -1-40 0 I
, " 24" 30 I I I I: .. , i 'i ,
!:-=,:·ltG., -40-1.3fbTI7i5:::-:
H20
· ! 9-[--0 t:: IN

__ 40_,_,-_ 50 I __ __,! ____ i .... 1. __ II __ -H
" 50" 65 : +-340 I -d90 1+140 i I
0
-- 120 +72 I ,'.12 1 __
0
120 ,. 1401 +460 I +260 1 cZOO I I I
-:-145" +B5 ! e43 i 14 0-
------- ---- -''''''------ ·-'-"--"i--
. ,50 I 115 I °
156-;- -- 0 I
-,-62 ,-- ---,=-:-:_8 ,1_-_- 0-__ -_-1
i ). --400 '450' -;;'-1500[- -,,-7(iO -1-':; .. 440-1, ,! I !
______ '1 __________ U30 }-135 : 68 I r-20 i 0
" Odstupanja u tolel'll.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.
_.;:,
§
B

,6

CJ
t:S Tubela 1.6. nastavak I
Gomj,
A. '"
········;01;;
-- ------._-
.
. .......•
A za kvalitet
lL:}t nazivnih mjera 1 K
.M .......... !
N
....
rnm,
prcko
preko idS
prcko
4 i 5
7 i 8
. 6 7 8 do g
8
do g't<;.
8 {) (
8*
.
6
, .........
"do 'T
.. T -:;72
+4 +6
-;
} 1
.J ··0

+6 +10 -=n:X - 1,5 }.
3 4 6
CiT +12
-' 1 .1. LI:76·,7.d --6"lo+L] 0 1
.132_ 3 G
." 10" 14
" 14 IS' - ·H'i +10 +]5 1--!-..:1 -7+,J -7 ·-12+,1 0 I 2 3 3 7· 9
--::-'c ;!-- + 8
Y--' ..........
1-· --
+12 ,·20 -2-!-..:1 -",8+,1 -8 -J5",!- __"1 0 1,5 2 '3
4 8 12
+1 0
!ct,14
·············--1-
+24 --·2+.J --9--!-.J --9 0 1,5 3 4 5 9 14
.. 4Q,.' .... _ .. [ ..........
;-
" 50" 65
-2+LI ;·[l,LI --11 ---20 0 2
,,-"580 + 13
+18 +28 3 5 6 11 16
" -g(l" 100
-I'
[.-
----...... . ·16
-)-22 +34 --3-f--.J ". 13+A -,13 ·23+",:1 -0 2
4 5 7 13 19
.. y
,,-I: "
....+ 1·-
" "140" 160 +18 +26
-1-41 -3:·" - ,- -,j ,·15 i·· 27+.1 0 3 4 6 7 15 23
16C 180
" -J80 .. -200 __
'200'" 225 ___ +22 +30 -\-47 -4--!-LJ -17+Ll ---17
3.1--1-":1 0 3 4 6 9 17 26
225" 250

1--- .
250 280
-280 ,,-:3i5"
+25 -1-36 +55 -4+/J -20 -34+_-1 0 4 4
.,
9 20 29
_...
l---
1_" 'If" '""
+29 +39- +60 -4+-"
-
-21+d ---21 3-7+;::1 0 4 5 7 11 21 32
355.. 400
400.. 450
+33 ! +43 -23+d
1
" 450" -,00-
+66 ---5--!-..:1
-
-23 ··40+,1
°
5 5 7 13 23 34
p
Tabela 1,6, nastavak II
•. "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja
PodruCjc - , - -- - - -., -.. ----- -"'-.. -- ------
nazivnih iPdoZC! P R! S ! .. T I u I V X i Y Z ZA ZB I zc
mjera 1"·"""--'-------· ---- ---- ,. -- -- -- - -- - -- .---, --I '
rum '-----"'.-"''''---- !
i
d07
*1 8iviSc' ,I

" 24:>,,, 1,\-22; -28 --35 i i --48 --55 -64 I --lilfl--=T60j--21S-
1----. - 1'- -48----60.. -6C '--::80":- -94 112 -14'81- -201'- -274
_-=-:.:.." .. __ ??! -26 -41 - 54-:-=---70 ---114 ;"'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325
" 50" 65' 0 ____
'" ,.,:-43 I -59 ",!'_ ,-}02 ___ -,120 __ -274, ,-_-360 --480
.. ! ...•
.•.·.! .... 0 ..... .. =/_ . L.l.··.[. .. :.; .. ..';f.·I,.-.-.-:.=J;f.· •.
. '" '50. I I ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 -640 I --820 -1050 I -1350
'. 1-
1
.. _,' J15" 3551 I' ... --62. ,._.-.-,1.0 .. 8 1 ... =..' ... .. L.:}90 _'.,._-;475'1-=,-.90_ .. _ .... -.. 73.0_ .. -.... ...11..s.O". _- .. _.l
so
.o..i .. =.·l9...
o
()i
" 355 " 4O'O,! "", j -,,,,·114 _ '--294 i --435 ! -660 ·-,,·820 i -1000 --1300 /-1650 -2100'1
.\: :: ::
._----"... ' ,
, ,* ,Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P do ZC vazi ..zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ aye tabeIe. Na- primjer
}Ag,'za P7 za ,podru':;je nazivnih-mjc-ra"izuad,,18 do 30'mm,'bice P,8 + L1 = - 22,,-)- '8 = 14 pm,
'l;: Tabela 1.7. Osnovna odstupan;a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS
,I: Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje
I Pod):"llcje nazivnih mjel'a js
I, ... ___ __ __
ICtZ""d; ::: +-;U '!
i ....6 ....-, ... , _ ..... 1. .. .. -.1. -21l"-, _ 5!l..i •.... 56_ 1 . _= 25 __ 18 __ .i=:lU __ __ Q._
1
'
'i " 10" I. , I' I I I I 1
-.. ___ :-11 f-;
----------' -" i ---_---')--1-'-----.,,---1"------, -- ---,80 --)0 -,,25 i -9 () HI 1
.. ,1 ___ -----1 i- --!- __ I -"'---;----- --H
... --.-.... ... __ L.:IOD i _ _I_--=- LO-i- 0
,I __ _______ __ ! 'I -120 i ---72 : 36: -- -12 I 0
" 120" 140 I --460 i ·--260 -,-200 ! I i - 'V
·-1 t--- 0
N
v,
i-,. i ····C-6iiOl-:C.340 i i ! , §
I 1- -170 ,- 100 I -r-" 0 !3
: = : -'110 i
!1 ___ ___ ___ __ I -,-- ! -·210 --- 125 : -62 I -- I -18 I 0 I
____.L_ ' ""-I-------,-,--! ,--- _",_1_'_ -----; ---I
.__ ---230 !J5 -·-68 I 20 r 0
* Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer,; do ! mm.
Tabela 1'.7. nastavak 1
Dorije odstupanje ad, 2a ,tolerancijsko pplje .
----
---. ,_'w!......___ "------'-I
I
.m niP I
run1 .. -.,;"",--
5 i 6 4 do ",,7 2a sve kvalitcte
iznad
6 ,;--10--1- -, ___ ; 6_' ___ .±I.O _ 1 __ .....::r..l5_1
ii'
--"---'1"8' --2'-;'- ____ 1_ _I 1 __ ° __ il_
! ,," ,I I I
__ I, : ___ "'-':'J, __ ____ ..'.:_I_ __ "35 I
1
" 30" 40 I' ,I I 1
__ -,,-40 i., I _2_' __ ___ :':'.1 117 ___ ___
',1 50" i i ·-f--.41. 1 -- +53
I I -12 11 __
I " 80" 100 1 I, I ' +51,-!-71
-fo6"'-;;-T26"- -9 -..-15 I --- I +3 0 i" -!--13 -!--23 I -1-37

... . ....-. -....•.......... -..... ·.---1- .. ---I' .-.... -.-. - --1'----.. ..........-. -. -.. ·.'----1
" 120" 140 1 I 1 1·-1-63 +92
··11 --18 II \ -1-3 I, +15 \ : 27 I +43 -:
" r 'l
_:"-;'=280,, -16 -26.1 +4, __
), 315,,, 355 1 I 'I +108 -+190 I,
I --18 __ _ _ __ ; ____ 'J."4 :'-l--- 0 ___ I .. , ___
" 400 " 450 I I" ' ' +120 T ....32 ,
---20 ,-:--5! 0 ______ +-40 ___L _______
Tabela 1.1. nastavak II

____ __ "-1_ __ ' " .. _____ ,- ,
mjera I U I v I X ! y Z i za zc I
, ._______ .<____ _. _______ ,_ ,,_,,_ I
I
mm Za sve kvalitetc 1
do _I _ -IC====--=- 1=_ __ -.. ---+40 _=:':--:1,,0===
I lznad 3 '" 6 I - ,23 - I -128 -- -135 --;-42 +50 -1-80,
I
-- - -- -- 1---- I -- - - -- - ------- - --..-----.---"' _n ---,--.,,--"-"'-,- ---""--,,--"- --------1
" \)" 10 I - I' 1-28 - I - 34 - "j-42 1 -+ 52-- +67 -1-97,
1
- -- - - - - -- --- -- - --- ......... .. - ----.
" 10" 14 I I -- -40 ,+50 le64 +90 +130 I

___ _I ___ ___ 14.?,,,_,, __ ..,_! __ __ _ __ i-=-. ____ __ I!· ___ __ 1
" 100" 120 ,+-104 -,;-144 +172 -:-210 \ , +254 +3\0 +,400 +525 +690
.-- .. -----.. , - 1-·--· ---.----.-. -.,--- .... --- ----... -- - ....... .. --.
" 120"" 140 i +122" +170 "j .. 202 _+300 , -1--365 - +470 +620 i +800 i
_-;; 1_ -:-j -- _ J 22if -;--140 _;_ -f = _____ t
v- I" - 1-
- : __ 2:"960 '_
" 225" 250. +196 - ';:284 --I ., 340 I - 425 II 520 I 1640 1820 - +1050 I 1--1350
__ =i-710 -. 11200 _-+1550
-
.--- 355 .. 40. 0 ----1-. -729. 4.·.-- -.I ..• --:;E.)60 ... 1-. --+-1 ...°.""00-
1
30 .. 0. . ...-"- 650 --. ---".-- + .... 21 00 --- -'.



,
Tabela 1.8. Osnovna !Jdstnpanj:a. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el,o 500 3150 mm u pm (JUS M.A1.132)
- ----;------ -- - -- ----- -- ." -_. __ .. _-, ..
TokranClJska polla .. -1
I Podrucj'e nazivuih mjera __ :Y_J::; __ G __ __ N $, S
I mm I za kvalitete 6 do 16 I
1
1
_ _ ____ _ _ _ I ___ au _l. ____ 1. ____ . _____ _ __
lznad 500 do 560 I I i I 150 280 400 600 i
___ -- - - 260 145 I 76 1 22 0' . 0 : 261 44 I 78 1- -
i--- " .---i i ___ -1•. "_'_"""_""" .. .. ,_ __ .
I ' ' I', , I
1
160
I 80 I 24 0 E i 0 ! .30 ! 50 i 88,
-I.. ---;' . '.--.-.. I. I···· ,----.210 ·430--
-1-----:,--9-00, }20 : 170 I 86 I 26 0 '>;!! 0 i 34 I 56 100 ]"--_-220 -"6so-'i---WSO-1
.--.... - -.--.'.. '" --1--- ···1· .-.. -- .--.. -.-,
" 1000" ,1120 Ii: 250 520 i 780 1150 I
1 _________ · ----'-----,-""-,,--'" 350 ,195 ,98 28 o. . ....... 0 ...... ' .. 40 ..... 6.6. . 1 ..2 ... 0 ... -..... -.. --.- .... - ... ...""---i"-."---- '-... ·_'.----..-...•.••.· ..-... 1
_ I __ ;--1 -_I __ ____ _. __ __ i ___ ____
: ,,1250 ,. 1400 I I" r: ! II I ,,300 i 640 1 960 1450
_ __ _ __ I 220 110! 30 0 t-< O!. 4.8. ! 78- .140, ..----:----- ------."--------- -'-------"--- ........
_____ , __ LI .. _ 1 330
1
__ 720
" 1600 " 1800 I 1 II. i ; I 1 370 1 820· 1200 1850.'1
.. '"
" ' 2000 " 2240 1 I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300
.. -. 480 1260 130.. 34 I· 0 ." 0 68' 110 1195 '---1-·--· - ---.
n 2240)) 2500 L ____ ,I l;:l i , ! 460 1100, I 2.500
------""""'-'"------ ----I -- j --,,-,.,-'- .. -----
" __ 2500 ,j 2800: , 'I ; 550 \ J 250 1900 2900
-.........'. --..-. ... ,520.290 ... '.14.' • 38 1 O· 0 ... 76 i 135 .. 1240 1- .- - 1--- -.1
., __ 31_50 _____ i. __ ._' ___ " ___ J_. ______ ._! -- __ .... _" ___ ___ ' I ____

,r
Prinijer 3:. Odrediti toleranciju_, nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu- B 100J8.
Iz tabeJe 1.4. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. vrijednost os-no,ne
lolerancije '1' = 54,um. Iz- tabe1e 1.6. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80'
do 120, gornje- odstupanje Ag = -+ 16 /A.m. '
donje odstupanje Ad, = Atj: T 16 - 54 = -- 38 Itm,
, gornja -granicna -mjera
donja granicna micra
Det = D + Aa = 100 + 0,016 = 100,016 nun,
Da D +- A
a
, "'_- 100 "I' C- 0,038>=099,962 mm_
-1.4.3. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija

Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost sred-
njeg; odstupanja profila (Ra) - preina JUS M.Al.020 021 - 1964. Ove vrijednosti
svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju, se sa
do NI2. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.
Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za
Ra. iii brojem stepena povrsinske obrade. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg od-
stupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).
Uskc tolerancije mogu se ostvariti s,uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske
obtade. svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'a-
pavost koia se ne sl1).ije prckoraciti., posto dubina ncravnina mora ,hiti manja od
tolcnmdjskog polja. Uzajarrinu VC,zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povr-
sine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kva-
liteta toleranb;a.
U tabeli 1.9. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce
njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn
razna podrucja nazivnih mjera. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji
nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja, poooli-
sanje nosenja povl"sinc i s1.).
28
Tahe1a J ,9. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.(',vrSinske obradc
(JUS M.Al.0ZS--19fi4 i
Kvalitet ISO
tolcrn;:;cija
Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm
- - -----------
do 3
Iznad 3
do 8
)Iznad j R
do SO
Iznad 80
do 250
IZJl;-ld 250
1.4.4, Kon::rolnici za rupc- osovine
U proiz-vodnji, naroCito serijskoj' i masovJ?,oj, na)cesce nas interesujc da Ii'se
stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere, a ne koliki je njen iznos.
Zboo- toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri, 1:::ontro1-
nicir GraniClll mjcrila ,su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:,.u-
slid 1.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). ".=
a.

I I'
I
1

I J
t.
101, 1.(], Granicna mjcrHa: a) za l'UpC, ll) ;;a oS(l':'inc
Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm
ne smije d,:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u
provr;:-.
K,;)c: pl'Llvilno lzradcnc- osovinc
J
kontrolnika S8 gorn,iorn granicnom
rnjerom LIeba da naide na osovinu, a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm,lie
da nnidt na osovinu.
, stvarna micrH koja SC'- nalazl izm.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra
Dobm micra ie'i ona grani(;:n<l mjcra koja .se prva dobija pri obndi, Za rupu '
j; dobra micra - donjJ gt;anib18. mkri1 (Do:!' a za osovinu gamjn granicna mjcro
(do). O''!T m,iere OIlDguCJVitju ci,'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. Na kontrol-
nom dobra mjcra oznacava sc Sri _,,IDE".
Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.
Losa l'Iljcra je, mlovn:) fcb:::n:), i ,mot granicna mjcra koja .se dobij8. posJjednj[l pri
obradi. Z;1 rnpu je ioh mjcra ..- gornja granicna mjera (Dg), a za osovinu - donja
graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE';' <
29
1.4,5. Vrste nalijeganja
Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije
naziva se nalijeganje (sklop, dosjed),' Na primjer, nalijeganje izmedu rukavca i
vijka i navrtke, vratila i klina i s1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i
rupc', razHkujemo: labava, cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. 1.7),_ Izbor nalijcganja
zavisi od namjene dijelova. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom iz
oznaka tolerandjskih poljo. Za ntpu i osovinu ko;i su u skJopu, Ozno.ka za tUpu
stavlja se u brojnik, a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju
kosom razlomackorn crtom (upr. H8rdS, P9/h8) iii sc pisu
bo
S1. 1,7. Vrstc a:- labavo) b,' cvt,:to, c) neizvjesno
Labu,·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop; ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera
rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine, ij, Dd > d" (s1. 1.70.). U slui:;.uju labavog
nalijeg,lhja) izr;.1edu dijdova uyijek posto,ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.ijelovi su medusobl1o
pomicni. '
Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja
najveii zazor; Zg = D g dd'
Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja
na)manji Z(JZOI': Zd = Dd - d
g

Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U Lubuvo
nalijcganjc 1<.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista, vijka i nan-tke
koja sc rnoze rucllo navrtati, zup6anika i vratila 1.1 mjenjacu rnzine itd.
nalijc!!,alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma,pji zazor.
Iz t"bdc L'L i 1.6, Zit S 110 H::; oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +- 54-pm, <l oct:
A" = O.
Iz tabc1c 1.4. i 1.7. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc a'l =
panje ad -"'" -- 71 pm.
30
Dg=D_+Ag = 110 0,,05J, 110,054mrn;
Da = {) + Ad =-- 110 0 -= 1l0mm,
dg ,= d -'- ai! "'" 110 - 0,036 = 109,%4 mm,
da "---' d ad -= lJO - 0,071 = 109,929 mm
L
Zg =" Dg - dd_ =" - 109,929 = 0,125 mlU,
Zd = Del dg = ;110 - 109,964 = 0,036 mm.
- 3(, IJJ11., a donje: OdSIU-
evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.uje se ako jc gornja granicnamjera.
rupe mtJ,nja od donje granicne mjere ,osovine, tj. Dr! < dd -Csl. 1.7b). Kod cvrs'tog
nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq,or),
Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja
naJveCi preklop: P{f = d
g
- Vito
Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstav-
lja najmanji preklop ::- F", === dd - D
fi
Kbd nalijeganja oba imaju uvijek pozitivnu vrijednost, Prirn-
jet cvrstpp; nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg ,ptstena_ kqtrljajnog Ie-
zista, pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to,cak, itd. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja
precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne, !O se ostvaren;e cvrste veze diJ,elova
postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom
pr-i cemu lUU se poveca, precnik i takav .postavi na osovinu, Pri hladenju; ,precnilz '
rupe se smanjujc i cvrsto ,obuhvati osovinu.
Primjer. Za nalijeganje p, 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. pteklup.
Iz mbcla 1.4. i 1.6. 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag '7 21 !1lll" a duni'_: uJstu-
panjc Aa = o.
1z tubel.a 1.4. i 1.7, za C" 20 pG oCita se- donjc
panjc- a
g
c-_ + 35 1,in.
Dg D .'- .ll
y
-=- 20 .,- 0,02l = 20,021 mm,
Del = D +- Aa = 20 .'. 0 = 20mm,
d
g
= d + a
g
= 20 0,035 .-=, 20.,035 lllill,
P
g
= dg · Dg = 20.,035 - 20 0,035 nUll"
P
a
"'" d,!· D,q =- 20,022 ,- 20,021 '-'- 0,001 mm.
..'. 22 jim, a gornjt odstu·
Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja moze-
pojaviti zuzct i preklop, u zQvisnosti od stvarnih mjera. rupc i osovine (s1.
Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom:
ZrJ =-D
Il
_ -, dft) pdn, 10
g
= d,q -- D
a
,
Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.stavljati i
rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita, kao i onda kada se zahtijeva ceSce
sastavljanje i rastavljanje (-npr. kod.sklopa yrup,la i zupeanika, spojnica, remenica i.
s1.). Ovakya nalijega'nja korL.<;te sc same za manja i srcdnja opterecenja,
Primjel'. Za nalijeganjc 0 45 H6;j5 najvcCl i najmanji zazot ,- pl'cklop.
1z lllbda 104. i 1.6. za .045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar,.jc Ag "'" .+ 16 f-,m, t\ donje od:::lu-
panjc Ad = O.
1z tabela 1.4. i 1.7. za 045 j5 oCita sc odstupanjc ag = .!. 6/1om, a donje OdSlU--
panjc Ali = .- 5 Inn.
IJg = D -+- Ag =0 45 -+- 0,016 = 45;016 mm,
Dii =, D + Ali 45 0 = 45mnl,
dll = d + alj = 45 ..;-. 0,006 = 45,006
31
da = d + ad ""-= 45 - 0,005 "-"- 44,995 mm,
Zg = Dg - dd = 45,016 '- 44,995 = 0,021 mill,
Fg = d
u
- Dd_ = 45)006 - 45 = 0.,006 mm.
1.4.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja
Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja
lwja imaju razne vri;ednosti zaz9ra i preklopa, te' mogu zadovoljiti sve potrebe
tehnicke prakse. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _, i sistem
osovine.
Sistem zajednicke rupe (s1. 1.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu
uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H), a za osovinu - razliCita tolerancijska
poija (a do zc») ,u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. H6jk6, Hll/cll).
U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice- se ako se Z:l osovinu
odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci;wjesno nalijeganje - od- j do
n) fl cvrst0 nalijeganje - od p do zc.
SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 1.9) jc takav sistenl, nalijeganja kod koga Be za
osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h), a za rupn - razliCita toleran-
polja (A do ZC), 11 zavisnosT.i oJ. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr, P7ih6, F8/h8).
U si,:tcmu O3o\-"lnc bbav() nalijcga.nje ostvariCc se ako se za rupu
odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II, ncizvjesno nalijeganje oj J do
l,;, II cvtsto nniijt:'ganjc od T' do ZC.
.4.7. hho:r tolerancija :l. naHjcgillllja
Iz.bor tolerancih i spactl u uadlczuost konstruktora. Pri tome iz-
bom s,c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade, kon-
trole i montaze. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. Fini
32
labavanalijegcinja
Cvrsta halijeganja

SI. Sistcm oso'Vine
kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu, a to sc rosti:tc na preciznim sped-
jalnim alatom, mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje
sudjeluje u proizvodnji. Osin toga, proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji,
pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Zbog toga, izabrani kvalitet treba dtr odgovara
najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.
Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce
kvaliH;ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor, 5 do.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl, 6 d0
9 za fina nalijeganja, 7 do 10 za prosjccna nalijeganja, 9'do 11 za grub<\ na1i;eganja, 12 do 18 za
dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani, liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).
Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.
1J -pral,si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe, zbog toga 8to je iZf?-da osovine
laksa a-rupe teza (i skuplja). 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn
fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.
ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kva-
liteta i poloiaja,prema nulto; liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). Iz razIoga ekono-
micnosti, jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja
koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.
U tal?elama '1.10. j 1.10'. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol;:] 2:1 rupe
i osovine za nazivne mjexe do 500 111m, a u tabeli LID." za- :nazlvne mjere preko
500 do 3]50 llllll.
I u po"gledu nalijeganja, ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog;
broja nalijeganja - preporucena koja su razvrstana u, tri stepena priori-
teta. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. U tabeli 1.11., dat,
je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.
Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po ,ISO za rupu i osovinu se
ptema s1. 1.10. Osirn oZliaJ,;;a za tolerancije, 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc
upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun u posebnoj tabeli, po mogucnosti u blizini
sastavnice,
33
Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati
34
0Z0p6
'"
• ,035
.O,OZZ
g- -
N
1St
b.
S1. 1.10. Primjer kotiran;a tolerisanih mjcra.
c.
TabeJa 1. 10.' tol,eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do -50{) mm
(prenm JUS M.AU40.)
Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba
Primjer U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2, u kojoj slabodno tteba da
se pokreee 3 (s1. 1.11). Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne de-
mente toleranclJa .
Rjerenji!.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn;cke
tupe 040 H7frG, (prema smjernicama u tabeli 1.11.).
Za rupu 0 40 H7 odredujemo:
-" gornje odstupanje,
donje odstupanje,
_ .. toleraricija,
gornja granicna m;
- danja gracicna mjera,
Au = :+ 25 pm =- -+ 0,025 mm,
T ,um = 0,025 nun,
Dg = D -+ Ag = 40 -+ 0,025 = 40,025 mm,
Da """ D -+ Aa = 40 -+ 0 = 40Il11'i1.
35
36
2 3
[
'-'-8
Sistem zajednitke osovine
"40 H7 '0,025
o
,,40r6 ·0,050
'0,094
"30 F8 '0,053
·0,020
o
"30h6 _ 0,013
SI. 1.11. Sklop p?,luge, cahure i osovinicc
Za osovinu 0 40 r6-
tolerancija, T = 16 = ON l6' mm,
donje odsmpanje, aa = + 3411ill = + 0,034 mm.
gornje odsmpanje, ag = Gil. -I- T= 34 +- 16 = + 1- O,050mm,
gorQja granicna mjera, dg = d -+- a
o
40 + 0,05 = 40,050 mm;
-- donia ,granicna ,_mjera, da = d "j", ad = 40 + 0,034 = 40,034 mm.
NaiveCi = dl) - D<1 oooc 40,050 -- 40 = O,050mm.
Najmanji preklop, Pa = dil _. Df! OC" 40,034 ,-- 40,025 = 0,009 mm.
Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke
9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.J Li.
Za tupu 0' 30 F8 imamo:
Jolerancijn, T = 33 !un = 0,033 mm,
-- donje oastupanje, Art =-- + 20 !JIll =, 0,020 mm_,
gornje -,odstupanje, All = A(! -:- T 20 -: 33 = 53 m = 0,053 rum"
gornja granicna mjera" b!l = D All 30 ,L 0,53,--,-,30,053 rum_,
donja graniCna mjera, 1)'1 = D Ad = 10 = 30,020 mm.
Za osovinu 0 30 h6:
donie odstupanje ad = - 13 !fm = ---"-- 0,013 mm, gornje o[htupanje a!l = 0,
tolerancija, T -= 13 ft,m O,OJ] rum;
gamja granicna micra, dlJ = a --!- G!J = 30 0, '-' 30 mm,
dania granitnn mjera, dd d --i- ad_ = 30 0,013 29,9S7 mm,
Najv-eCi zazM, Zg = D!J - d(; = 30,053- 29,987 = 0,066 mm.
Najmanji zaZM, Z(I c= Dif --- d
q
=---- 30,020 -- 30 '--'- 0,020 mm,
Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu, prccnika SO mmJ od-
rediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije:
=Ti=tfiIll-=t

=.=
0=
= "
" =
2;'=
o

""-
o
" =
c
S1. 1.12. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta- i _1!ukavca
RjdclIic: U tabcli, l.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih- 4 nalijeganja '!J- $istemu
zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine, Ocito su to labava nalijeg.mja.
Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz; RO HBifR.
Za rupu 080 H8 je:
tolerancija, T = 46 ,urn 0,046 mm,
gomjc' odstupanje All = T --'= + 0,046 mm" donje odstupanje All = 0,
gornja' granicna mjers,. Dn D -J- An 80 + 0,.046 = 80,046 min,
d'onja granicna mjcra, D'l '07_ D _I A,I ""- 80 -' 0 -=-;- 80 mm.
Za osovinu 0 RO fR je:
- tolerancija" T ,= 46 !tID = 0,046 mm,
37
co
00
Tabela 1.11. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm)
$istem ',rupe _ Sistem osovine
I
.
1 i Karakteristike nalijeganja i :-''''-" - ,--"".
I ,stcpen II . .I.ll.'. st,cpel.'.. ... smjcl'nice ia prlmjenu I ,stepen II . III,
pnorneta prlOrltcta ptlOrltetn prlOflteta prtonteta pnonteta
_-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . _____ . __
I
lIll/all H8jb9, Hll/bll 1. Vrlo velik zazor, vtlo Cll/h9, All/htl B9/h8, Ell/h11,
H9lcll, lab pokretljivost. Klizna C9jh8,
HI1/ell H8/c9 Idlsta i yodice kod grub- Cll/hI1, D9/h8, D9!hl1,
/d9, H9/dIO, Hll {dll Jjih masinaCpoljoptivred- D10lh9 D11/h11, E8/hS
I
Hl1jd9 H9!e9, ne,gradevinskei sl.)" Le- D10/h11
:!ista "dugih vratila kod E9/h9
I
I
1------
dizalica j transmisija, leZi- CJ 1/h11,
sta koturova kod dizalica, Dl0/hl1,
Idiiita dijelova izlozenih
vehklm promjenama
perature.
i __ _ 1
---1--- ..
H7lf7
H81fS
--_ .. _"
H71g6
H7lh6, H91hl1
llSlhS
H81h9, Illllhil
H91h9
Hll/h9
H7/[6, H9/f8
H61g5
2. Primjetan zazot', laka
pokretljivost. Vetina kliz-
nih JcziSta i vodiea.
3. Mali zazor, pokietljivost
moguca. Klizlla lezisla i i
yodice masina alatki. I
Gla.vcinc pomjerljivih !
_________ ........... ____ I __ zupcanika i spojl1ica. -J
4. Vrlo mal,i zazor,
Ijivost rukom moguCa i
pri podmazanim I
nama. Povrsine koje sluze I
H6/h5, H9/h8,
H12fhn, H13/h13
za celltriranje) poklopci !
rcciuktora i sl. GlavCille
promjenljivih ill pomjet-
ljivih zupeanika kod
sina alatki.
F81h6, F8!h8
FSlh9
G71h6
! R7/h6, F7/h8
i
------
G6/h5


,,>
'"
Tabela 1.11. (nastavak) 1\"
H71u6
iI61i6,
H71i6
fI61k6
H71k6
II NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA

H61i5
H6jh5
H61m5, H7Jm6
5. Vrlo mali zazorili sas-
vim mali pl'cklop, po- I
mjerljivost moguca rukom I'
iii uz pomoc drvcnog ce-
kita. GlavCine kaiSnika, -
zupcanika i rucnih I
I va, ldisnc pqste1jice -
I pri cestimdemontazama. I
-'---1-
6
-. I--
mall prektop, pomjer- <
ljivost moguca samo uz
P011l0C drvenog cekica. I
GlavCinckaisnika, I·
nika, spojnica, tucnill I
, \ __ _
7. Sasvim" mali zozor Hi ,I
mali prcklop, i
Ijivost jedva jos moguea I
rucnim ceki{;em. GlavCine
; kaiilll1ka, spOj::-1
I

tIraJu. Podesem VI)e1, svor-I
s1. _ .._,_,_,, ______ ._;
--,----
i

I ,
I I
I 16/h5, I
! I
I J7!h6 !
I-
I
K61h5, K71h6
M61h5, M71h6
N71h6
!
I



1-------
I
:¥'
" >

5
""'
-
{j

"
'"

'"
f:!
40
T

i
____ I_-
I
I
1
,I
I
r
!
goruje au =-'= .- 30 {lill = 0,030 mm,
donje odstupanje', ad = a g - T = -- 30 ;-- 46 =e 76 ';!1l = -,' 0,076 mm,
gornja-granicna mjera, d
u
= d + a
g
=' 80 ,-
danja granicna mjera, d -1_ a,l = 80 c- 0,016 = 79,924 -illIh;
NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. dd '-"- 8,0,046 ;-- 79,924 =- 0)22 mm.
Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 - 79,970, = -0,030 mm.
ZADACI
L Za .0 70.r6, '.0 50 h'g, 0 30 P7" 0 100 DS' treba
a) graficki predBtaviti zadate to1erancijc,
. b) odrediti aozvbljena _ odstupanja,
c) odrediti graniene mjcre:,
d) odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu, '<) kad na otp'ad.
2. Za nalijeganja,G GO RS/m?, 0-90 II9/h,R, .0 150H7js6, .0 80F8!h8 treba:
a) graficki predstl.1Yiti nalijeganje,
b) proracunati granicnc zazore - preklope,
c) odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 da hi nalijeganjc'bilo'dobro.
PITANJA
L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije?
2. Sta je to1erancija?
3. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.
4. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.
5. Objasni ISO sistem. oznacavanja tolerancija.
6.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.
7. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8?
S. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7?
9, _8ta je
10. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.
1 L Stu je sistem nalijcganja?
I? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.
13. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.
14. Stu utice na izbor tolerandja?
41
2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE)
Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. Spo; (veza)
masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i, eiaslican.
Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medu-
sobno nepokretni) i nerazcivojiv, rj. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja,
a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj
elemcnat spaja. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la, zavarz'van.iem, lem(ienjem i
/t"jepljenjem.
Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo; cvrst (spojcni dijelovi
su lllcdusobno ali je razdvojiv, tj. moze se rastaviti bez pstect;':nja ele-
menata za spajanjc i spojenih e1emenata. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kH-
novimd, vijcima i civijama. OV1 elementi mogu se, nakon razdvajanja spoja, ponovo
upotrijebiti za spajanje.
omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova, a
ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.
2.1. ZAKOVANI SPOJEVI •
OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova,
1l10stova i 81. Razvojem postupaka zavarivanja, zakivanje s,c posljednjih dccenija
manje primjenjuje. Ipak, zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri
izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij), za koje los nisu razradene
pouzdane metode' zavarivanja. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioin-
dustriji.
2.1.1. Zakovicc (zakivci)
Zakovlce su dementi kojima se vrsi (;vrsto n'erazdvojivo
tanjih dijelova, najcesce limov3, pro fila, nemctalnih dijclova 1 81. Sastoje se iz stabla
i gotovc ,giave. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije
odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. 2.1.1).
42
;\.
1
,....
Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10, do
37 mm) - prema JUS M.B3.002.
Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. Prema obliku glave
mogu biti:
sfabfo
glaV(J
(nosodna) gfava ,;
81. 2.1.1. spoj
sa poluokruglom giavom 2.1.2a), JUS M.B3.0li,
sa upustenom glavom (s1. 2.J.2b), JUS M.B3.012,
sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2.1.2c), -JUS M.B3.013,
sa,pljosnatom glayom (s1. 2.1.2d), JUS !vl.B3.014 i
za remenovc, JUS 1\1.£3.031 (sa sirokom upustcnom glavom),
D
L . I
"I
'Ii
f4..
I
i
,
.
g) bJ
c) d)
SI. 2.1.2. Vl"ste zakovica
e)
Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od,
3 mm. lirem,} obliku glave m0gu bti:
sa polt.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2.1.2a), JUS A1.B3.0Z1
sa llPustenom- glavom ($1.,2.1.2b), JUS M,B3.,022; " ','
sa ,poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. 2.1.2a)
JUS M.B3.023 i '
- sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. 2.1.2e), JUS M.B3.0:!5, za brodo_
gradnju. . .,.
Stablo z_akovica izradu;e se sa blagim konusom prema l<raju. ZbQg toga ,se
nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. 'na udaljenosti 5 nun ,ispod glave
Kod sitnih zakovica, do 2,6 ffilll prectlika, nazivni piecnik mjeri, se na 1 nun ispod
glave, a od 3 do 9 rom ns, udaljenosti 3 tnn1 glave.
43
c
U tabeli 2.1.1. date su glavlle mjerc krupnih po JUS.
Tabela 2.1.1. Dhnenzije- krupnih zakovica
poiuo- Zakovica sa Zakovica sa
I .-;s § kruglom glavom za lam g-lavom -za kotlove sa upus- trapezastom
I
.5 is 1,5 '0 b celicne ,konstrukdje i sudove pod pritiskom ,tJenom glavom
'::-a gavom I i
I N --T-7"j-' r
I d l d
1
i D h ________ .--------'-___ . ________ .. __..
10 --T 11 16 6,4 8 0,4 I 18 7 9;5 1 1 I 16- 5 I 17 8 0,4 I
13 I 11 21 8,5 II, 0_,6 23 9 E J,5 [,5 120,5 6,5
1
21 9,5 ,0,6 I
16 17 26 10 13,5 0,8 30 12-, 15,5 2 2 1 25 ,8 i 25 11,5 '0,8
1_9 20 30 12 0,8 35 14 18 2 2 I 30 9,5 I 30 0,8
22 23 35 I4 .. 18 1 40 16 2 2' 34,5 11 I 35 15,5 1
25 26 40 H; 20,5 45 18 23 25 2,5 39,5 12,5! -4.0 17,5
28 29 45 18 23 50 20 25,5 3 44 14" j 45 19,5
32 50 20 25,5 1,5 55 22 28 3 :I 49 1,5,5! 50 1,5
35 55 22 28 J,5 60 24 30,5 3,5 3,5 53,517 55 24 1,5
38 60 24 30,5 !,5 7'-) 26 3'4,5 4 4- 58,5 18.)! 60 26 2
a je dubina skosenja U otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j pod pritiskom
prcma s1. 2.1.16).
Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.1.3, prema JUS M,B3,040) izraduju-
se najceSce u ddjc variiante: sa punim (varijanta A) i sa djelimicno izbuse-
nim stablom (varija'nta B).
Varijanla B Varijanta A
r
I
. ..-,
SI. 2.1.3. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila
Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'poje-
vima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane; pa je onemogucena i;;:;rada zavrsne
glave normalnim putem (81. 2.1.4),
Zalu)'vice s (s1. 2.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje je-
veza pristupacna samo sa jednc strane. U zakovice umetnut je eksploziv koji
se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom, Pritisak eksplo-
.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.
44
o. b.
2.1.4: Postupak zr*ivanj':1 blol ..-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes-
tlma za lzvlacen)e trna. b:, zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog
_ 1. Eksplozivna iakovica
2.1 ,2. za zakovice
Zakovicc sc izraouju od ceiika, bakra, mesinga, a:1urriinijurria i _ulumlriijskih
1egura (JUS GBO.5(6). lJ tabeli 2,1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice, oznakc mate-
mjcrodavne mchanicke karaktcristike, smjernice za primjeim i nacin zald,-
vanja.
1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il
koji se spajaju. Ukoliko su od razliCitog matcrijala
J
zbog nejedriakc toplotne
diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja, a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih
struja sc n.'1 n1jCStu d;)dira javlja korozija, Stctan utic"Uj korozijc moze otklonid
pren;azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0-
rozrum srcdstvima (npc bitumen, tcr-lak i s1.). ,
2.1.3. Vr-ste zakovanih spojcva
Prema polozaju dijclova kciji se spajaju, zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£
i p,reklopni. ' ' ,
Sue,eoni sppjevi izvode sc ili podmer::ica (preklQl"ria lima),
4.5
Tabela 2.1.2. Materijall za zakovic'e
"i
.
Zatezna Graniea
!
Oznaka cvrstoCa Primjena
NilCin
i
(kN,
"i
7..aki...;anja

C.0246 CZ 34

21 za opste svrhe u hladnom i
C.0247 CZ 34S 21 za celicne konstrukcije i iIi vrueem
C.0248 - 34-42 21 za ,sudove j, kotlove stanju,
i C.0446
-.
4J ··47 25 za brodogradnju
C.0447 (;Z 44 44-52 30 I u vrucem i
1 orodogradn)u ! stanju
CuAs
-
23
.. f
I. i
CU 99,50 - 21-24
Cu'67 Zn - 28-50
.-
,
!
A199 8-18
..
i-···
il hladnom
AllVlg 5
-
24-30 10-20
stanju
Allvlg 1 5i 1
-. 13-26 9-15
i
AICu 3 _Mg : i
-
26 15
AICu 5 Mg 2
-
i
44-42 28-25
I !
Prcma broju _redova zukovica, zakovani spojcvi mogu biti; jcdnotedni, dvoredni
i 'viferednz".
Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdja-
vanja, na jedIlu iii na drugu stranu.
PrcIna'rasporedu zakovica, spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.
naizmjenil..-:nim (cik-cak) rasporedom,
46
Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni,
,Na slid 2.1 .6. prikazan je jednoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1. 7. prikazan je dvoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1.8. prikazan je troredni preklopni spoj,
SI. 2.1.6. }edUOredui preklopni spoj SI. 2.1.7. Dvoredui preklopru ,spoj
.
51. 2.1.8. Troredni preklopni SPO)

I .

I

I
I
c
l
51. 2.1.9.' Jednol'edni spo; sa ;edniIll
podinetacem
Na slid 2.1.9. prikazan je jednoredni spoj sa
Na slici 2: 1,10. prikazan je dvoredni spo; sa jedriim podmetacem.
Na slici 2.1.11.,prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.
Na slid 2.1.12. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.

SI. 2.1.io. spo; jednim
podmetacem
SI •. 2.1.11. spo; sa '_dva
podtnctaca
lZaspored zakovica na s'iikama 2.1. 7.." 2.1.10, 'i je
Kod ,spoJeva ,na slikama 2.1.6., 2.1.7., 2.1.,9.-i 2.1.10. ,z'alzovice su jedno-·
sjccne, a kod spojeva na slikama' 2.1.11. i ,2.1.12.,
Frem'a namjeni, zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr,sti, nepropustljivi i {-vf;:;ti i
ncpropustljivi.
(;'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.a kod kojih ,je glavni krite-·
rijuffi, nosivost i, cvrstoCa (npr. kod, mostovu, dizulica" stubova' i 81.).
zakovanog eyota nosa(:a (s1. 2.1.t3) mQze'se uzeti primjer
CVts'wg tpoja. Ovakve konsttukcitc treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: '
1. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post;wljeni tako da se racunske linije-
djeiovauja \iita, koje prolaze kroz te:2i.Sw. pr,,:;jcka Stapova, sijeku u jednoj tacki. U ptotivnom slu-
caju u se, osim si1a, pojavljuju i momentL
47"
SI. 2.1.12. Dvorcdni spoj sa dva
podmetaca
Sl. 2.1.13. '-Zakovani evo1' nosaca
2. Broj zakovica za SYak! ne moze biti manji od dva.
L
3. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr.
uga011ika - s1. 2,1.14).
Q.
81. 2.1.14. Polozaj zakovice
b.
S1. 2.1.1.5. Nacini odstl"anjivanja
m01nenata 'u cV()rlstu
,
Kod postav.1janja zakoyica izvan osa.n .spojn st:. F a j F;
njan,ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.n , ..... 1.15/. U SpOjU
pTem
a
51. 2,1.15a eliminisan je moment F ·17, a U spoJu prema s1. 2.1.15b chmu11Sana Sll oba mo-
menta.
Ncprop'ustl;'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i
kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost).
c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku i
foe k?d pa:nih p?d
spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"U-
Cine u rczervoaru-kotlu.
2.1.4. Postl1pci zakivallja
Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja, Pripremna
'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje,
obiljeiuvanje, busehje, -' Ciscenje povrsina, centriranjc, rupa i pritezanje dijclcwa).
Na slid 2.1.16. prik;,l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi,vunje, Odredivanjc duzine
$t[l,bla zakovice 'vrsi se iz standarda, u zavisnosti od debljine di;e1ova
koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog, obrasca:
1 = s -+ x,
48
, ' . . , . \ ' ' ,
gdje l-duzina stabla nezakovane zakovice, 'd'ije16va koji ,se, ,spajaJu,
x":"dio stabla zavrsne glave ex = 1, 7d
1
za kotlovske zakovicc;'x = 1,
3d
l
ia konstniktivne zakovice) .
.2OvrSna
glava
S 2.1.16; Oblik i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom
Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d,'
Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika
zal<;:ovice: d
1
,= d + I mm.
Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na prec-
nike zakovica dqti su u tabcli 2.1.3.
Tabela 2.1.3. rUJm za sitne zakovice
I precnik zakovice (d)
,
Cd
l
)
Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala- i 'do' popunjavanja rupe, tako cia
je nakon zakivanja zakovice jednak precniku TUpC. Zbog toga je l)recnik
rupe (d
1
) mjerodavan za- proracun zakovice,
Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £ toplom Celicnc zai<ovice do 9 mm
precriika zakivaju -se u, hladnom stanju, a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim
zakivanjcm, ,zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc
dije1ove. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog
usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore, -a zatim se udarc1111a
cd;;ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava,_ Zakivanjc _ se mora zavrsiti
je zakovica jos.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_
zakovice se pbstcpcno hlade, usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.'11 se
spahju.
Zakivanje se moze, izvesti rHCtlO £ masinski. Rueno zakivarije primjcn'jujei se
za zakovice do 22mlU prccnika stabla. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:-
49
kovice svih pl:ccnika. jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve,
jer se limovi snazno pritegnu, hidraulicnitn, pneumatskim iii nekim drugim ure-
dajem. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko, tako da se zakovica hiadi kad
j.e vee zakovana i pri tom steze limove.
Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva, gdje jc debljina lima preko 5 mm,
nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica.
PITANJA
L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje?
2. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj, a Sta cvrsti razdvojivi?
Kako je podjcla zakovica prc1l1a ptecniku?
4. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.
,5. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.
6. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.i?
7. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica?
8. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva?
9. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje?
10. Kako sc moze zakivanje?
lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla?
2.2. ZAVARENl SPOJEVI
Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. spoj-
nom mjesUl, liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. U savremcooj masino-
gradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.ajanje dijelova zavarivanjem,
Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika, cc1icnog !iva;
legura obojcnih metahl; kao i kod mater-ijala. Na veCini metalnih
korlstrul:;cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve,
Treba razlil,ovati zavadvanje od navarivanja. Pod navarivanjem se podr<.t-
zumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnateri-
jalom, da bi se stv01'10 nanosni 510).
2.2.1. Osobine zavareuih konstrukci;a
Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zako-
vane i livcne konst1'ukcije:
- laksc su od livenih konstrukcija, u prosJeku za 50!%, a od zakovanih -
za 15%,
- dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova, cline se
smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost, .
- zavarene ,konstrukcije relativno su jcftinije, naroCito pri pojedinacnoj iz-
radi (upr. izrada protoupova),
zav,arivati se -mogu clementi velike debljine,
50
-- nema buke pri mdu. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna),
joj - go:O\:u, zavarenu mog:u prema pottebi, pojacati, dodati
r&di prosirenja funkcije,. iIi opraviti ako se prelomi. -
-'- e. ost,acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su:
I
, ---:- zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kva-
lteta lza _ r?ne _ .
po!ava Zr,\ostalih napona l' deformacija usljed
- nejednaka sposobnost materijilla za .zavarivanje,
1 bI" . , .
- s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke
temperature koja se stvara pd varenju,' " _ -
- veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja,
2.2,2. Oblici 'zavarenih spojeva -
, _ ' SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di;elova koji
sc kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. Najvainiji oblici z'ava-
rellll (p"r.ema JUS C.T3.01l) predstavljcni su u tub eli 2.2.-1.
_, dementi Vara su(;conog spoj,a prikazani su fia s1. 2.2, la, II giavni ele-
mentl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.-2.1b.
7
oj b}
S1. 2.2,1. Glavni de......· )" , 1 ' . ..
4 '-1 . ... enti vara;,f\ .suceonog, b) ugaonog; . osnovru ll1atet'IJal, 2.
. pre aztla zona, 5, varenja, 6. tjeme vatu, 7. korijen vara.
val', J. uvar,
.. , ":ara mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deb-
lJma) Jednaka jC d bI·· . I· ") I d bl·· I·'·· "
dbI" .' C JmI una := u ; azo su e Jme r<'\z !Cite. :tl1Jcrodavna Je
k C k)lllH lima. Ra(;unska debljina ugaonog spoja "a" jednak; je vis'ini ravno-
ra og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. 2,2.1b) i uzima se da je a = 0,7J.
2.2.3. Prikazivanje kotiranje
I' . crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi- up,;osceno. Na
. . . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1), prekiopnog (2) i T-spoja
51
Tabela 2,2.1. Ublici zavarenib spoJeva. " ..
.
.
popreeni presjek spojd
Objasnjenj·e
-.
Ncr z j v

Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se
Sueeoni

krajevi sueeljavaju.Krajevi ko}i se
spa]
ju ,mogu zatvarati ugao u granicqma od
760 do 200
0
.
Prek/opni
..
Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se·
prek/apaju.Preklopne spojeve, u natelu,
spoj
...
treba izbjegavati .. ..
Spo} sa

Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na
vezicom
dije/ove .koji se spajaju
Na{ezni


Spoj nastao zavarivonjert) dvije,- trr;zke if; pro:.
spoj
fila p%ienih jedan no drugi
i-spo]

Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod
uglom od 90
0
Kosi T-spoj
Spoj nastaozavari"';njem dva dije/a"ciji
krajevi zaklapaju proizva/jan ugao
Knzni
+
Spo;' nastao ·zovarivtmjefT.! triju dijelova, .
{ukrsni)spoj
koji se ukrstaju
Spoi nastao za.rotivanfom krajeva'dvd di-
Visekraki

jela, koja se 5uceljavciju sa treCim,prib-
spo}

Uzna, upravnim na njih ifi sa vise (im.Qva
podrazficitirrt uglovima '
r
.
Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi - .
Ivicni
je/ovo, koji med'u.sobno zakfapaju iz-:
spo} vjeslan ugao ..
pf1rubni

Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_
suceoni spoj
I
" jeva dvoju dijelova, koji se suteljavaju .
.
Prif'ubni

1F1
Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1
krajeva' dvaju pribii/no up ....
ugaoni spoj fa vnih meauso.b,no
,
- ..
.
I

$poj nastao ?-Qvar;vanjem povfnutih kraje-
prirubni
i
trokraki
va dvo)/) clije!ova, ko}; se suceljavaju sa
spoj
tre;Cim upravnim no njih
...
. .
. . .
52
.
l
.

.,'" .
f '
... ,.. .. , •.... "
r
' .
.
Potpuni prikoz
..
Uprol_cftn prik'oz
.
f-.•
A:Otzen iZieoij'ivornV L

V
h71jeni /Oro<-
j,
1
a
..
I
, . ,
. ., . ....
"



_-:- ",,"--,
2
i
III
..
",
..
C. 12

",,'OI,'C3/.12
,
3

II J c.
\r;"a."k,M.-I9L
prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih
Pojedini 81. 2.2.2. nazivaju se - '-
.. L Suceoni spoj sa poJ.;rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm; tjeme i
korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. -
2. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.
T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima debJjine j oblika tjeme'na, l'uzne duZine i
poloza}a vara. . ' .
Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 2.2_2., primjcr 1 f 2). Va;ovl'koji
se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava;u se sa dvije tacke (:) stavljene 11epo-
sredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 2.2.2., primjer, 3). Kotni broj nczavarenih duzina
stavl;a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i
Cl i c
2
, a duzina vafa I, kotira se na ovaj naCin: - (c
l
) -I- 'l- (c
2
)o . ,
2.2.4. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc
Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm,:l.
limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara. Priprema dijc]ova za zavarivarijc
obuhvata: rezanje osnovllog maierijala, odnosrio obradu ivica za iljebovc, Clsccilje
povrsina, duz ivica za zavarivanje, -od koroziJe, 'zastitnih materijala; ulja) bojc: i
masnoca, i podesavanja dijelova. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa
ob;c stl'ane., Za promjenljiva- -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.-
Na s1. 2.2.3. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih
sastavaka, a na 81. 2.2.4. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc, sastavke
' ......
r
,
"
G. /i./5HOmm S.25+<10mm
Si. 2.2.3. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje
S1. 2.2.4. Priprema limovn ugaonlh sastavaku


min 3D·
I
"'I
:22.5. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara
Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .11jenog pravilnog oblikovanja. Obliko-
vallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Na oblikovanje bitno, utice i sarna odabrana
tchnologija zavarivanja .
. Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.jc1ovanjc, np!. nedo ..
voljno provarcn korijen yarn (s1. 2.2.5a). Zbog djelovan}.a opacia dimmitk? izd::zljivost
vura i moze ljaslupiri lom,usljed zamora. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.anj:l U savu. 12
slikc 2.2.6. vidljivo jc dn ispupceni sai.' u:.orokuje nujvecu koncentraciju napona, a izdubljcni naj-
munju. Ipak, L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer
54
b}
,2.5.Raspodjela uapoua u V-2;avarn: a) bez provarenog korijena, b) sa provarenim
jenom
Treba i,zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2.2.7a), kao i nagomilavanje
varova (s1. 2.2.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove, urnjcsto kratkih i debe1ih. Pri'oblikovanju
Sio viSe primjen;iyati gotove-valjane profile i limove-,ili masinski oblikovane profile iz lima.
oj b) c)
S 1.2.2.6. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\', c) izdubljen
, sav
SI.2.2.7.
Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan,u: a) ncpovoljllQ, korijeh opterecen za -zatczanje,
b) povoljnije, korijen optereccn uu pritisak.
b}
nagomilavanje-
S1. 2.2.8. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara, b) neroa llago-
, milavanja zavara.
Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od
savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ, manje debljine stijenki, upottebom zatvotenih sanducastih
ili kru,iuih (djevnih) presjeka.
S obzitom na kvalitet inaterijala, oblik sava, uaCill naprezuuja spaja, a prema izrade
Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole",savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet, kvalitet I
i kvalitet II. .
Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti:
1. cisti, bez naprslina, bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu; izuzetno se dazvoljava
pojcdinacnu prisutnost troske i pora;
2,. bez greSaka- na pocetku i na-ktaju sava; "
3. sa korijenom koji je (dlijetom, brusenjem' i' s1.) oCiscen i ponova iavaren;
55
4. zareza i n,adviSenja na lielt i nalicju sava; ukoliko ih ima, moraju se obradom od-
straniti; . - .
, S. ispitani ua Citavoj duiini, da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. rentgensk6 ispitivanjci).
Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f., 2. i 3. U slucaju_ zavarivania.
samo s_ ieduc strane, mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Zahtjev 'pod 4. ubla-
zen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo, nego
je raj prdaz blag i bez zareza. Zahtjev pod S. je, tak6der, ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan
u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje-
nih zahtjeva. _
Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 1;to je kontrola
blaza.
2:2.6. Proracun zavarenih spojeva
Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati- u vidu njihovu namjenu
i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. U zavisnosti od'vrste opterecenja, izvodi se
staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. '
U proracunima se uzima dri je- dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. Tat) manji
od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. Ta). Prvo se
bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju, 'koji SO, zatini, uporeduje sa d02VO-
ljcnim naponom.
Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti
materijaia. Uzi,ma se da je korisna duzina zavara (1,.) mania od stvarne duzine (l)
za hnos ,,2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. 2.2.9), i iznosi: lk = I - 2a,
.,
.
.
,:
."
1-
-
\
"I
St. 2.2.9. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije
Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A
z
) jcdnaka je sumi pojedinacllih
nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju -a to je pro-
izvoda debijine naH i -duzine "Z,/' pojeclinih zavara: =.]; (a - I,J.
Suceono SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 2.2.9) izracunava se prema
izrazu:
a: ,=, __ [kN].
;; L'(a-{JJ 4a< emll._
56
Ugaono' ztI,vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2.10) izracunava se'pre1UU
. .-
.'"
F
--'-_._-.-
E(a I
k
}=ald+Q}1r
Sf. 2.2.10. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at,ezailje
_81.,2.2.11. S,uceoni -'liar opterecen nn
2.2.12. lJgaoni ",ar optereceri na slUicanjc
57.
Suceono zavareni spoj optcrecen ua smic;:an;-e (sl. 2.2,11) proracunava se pre-
ma izrazu:
F F [kN]
= L: = '2' a -lk ::< Tsdz croZ
Ugaono zavareni spo; opterecen ua smicanje (s1-. 2.2.12) proracunava se'pre-
rna izrazu:
F . F [ill]
Tsz= E(a'IJ=-a(
21
1._2a'+12)<r
Sd
!i! emil .
Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.2.2., u
zaviSllosti od vrste spoja, vrste naprezanja i odgovarajuceg .dozvoljenog
napona materijala koji se zavaruje.
"fabeIa 2.2.2. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo;cva za staticko optc1"ccenje
--------- ··-[-------·-------------1--------·-·-·-----
Vrsta -spoja I ____ _____ j __ _________.'
-----------------_·-----1 zatezanje 1 _____, __ ... ----I
Succuui ____ __,_.-,_,__ "pet __________ ' ----j
! ____, __ _ ___ .. ---------:-1
__ _______________ .__'"' uvijanje 0,65 Til I
i "isLe naprez<uiju _
Primjer 1. Koliku s,ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.2.9., uz podatke
o -= 5 mm, 1 = 100 mm. Op[crecenje jc mirna. Lim je ad cc1iku C.OOOO sa "z;i 12 kN/cm
2
pri
mirnam optereccnju.
Rjdenje
Korisni presjek za-,-,ura:
A
z
= (1 - Za)' a = (lelO -- 2, 5) < 5 = 450 mm
2
= 4,5
Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara, prema lubeli 2.2.3:
'''''-9,75 """" = 0,75' 12 = 9 kN/cm
2
._
Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi:
F Ali' crzaz = 4,5 . 9 = 40,5 kN.
I'rim;er 2. Na zavarenu ceiicnu usku, prema slici 2.2.\ I., djeiuje stalna sila F = 30 k1'.'
Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --,-,- 65 mm, (; _.-- 4 mrn, mlnerijal
spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100
Rjdl!/ljc
Korimi presjek zavara:
A: = 2a (l - 2a) = 2' 4 (65 8) = 456
Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.2.3.
78<k == 0,65 "sa = 0,65' 110 ==- 71,5 N/mm!>.
58
Provjera napona
sto zadovo!Javu.
2:3. LEMLJENI SPOJEVI
je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.odat-
nog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn;a niza od temperature
topljcnja mctala koji se spajfl,jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.a mjestu spoja.
Razlikujc se mcko, tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. ,lZod mekog lemljenja lern Be
topi ispod 450"C, a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C; kod kombi-
novanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. Le-
movi su standardizovani, a isporucuju se U obIiku }:ice, zrnaca, plocies i s1.
'lJsljd zagrij(j.vanja nu. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll,og muterijala Odvija se -it>
mjena mjesta atoma, a time i- difuzija (lcgiranjc). Zbog toga, _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po'
mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Kao pomo{;no oksidaciono
sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid, a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi
koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.l ...liesta
,:U kopma ne treba uu se hvata lem prem,uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. 'gra-
. _..
Prillkom lemljenja, tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila:
- materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C
\'isu od temperature. tQpljenja lema,
boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme;
- povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste, pristupacne za grijanje
i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\,.'
Prcma obliku Ieml;enih mjesta raz1ilmJe se:
10 Lemljenje sa zazorom, kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali, po mo-
gucnosti zazor (za lern). koji opcenito ne prekot;1cuje h = 0,25 maL
Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova
koji -se spajaju, '
2. Lemljenje sa savom, kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak
vcci od h = 0,5 ffim iIi sa\' oblika V iii X. U posljednjem slucaju
oblik kao'kod zav.arivanja,
Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku, pa je i cvrstoca
spoja manjc pouz(fana, nego kod tvrdog lemljenja. Ali, "i.sa temperatura moze uzro-
kovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.
Na slid 2.3,1. do 2.3.4. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova, cijevi
i sipld.
59
1. Limov,t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. 2.3.la) postize se niska'Cvl'-
stoCa spoja, zbog male povrsine lemljenja. Kosi cconi spoj (s1. 2.3.1b) poboljsava
donekle cvrstocu spoja, ali se, rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove
Q.'

b.

&CS\\,
c

€.
,22
81: 2.3.1. Lemljeni spojevi limova: a; ceoni ravni, b) ceoni kosi, c) prcklopni; d) pregibni c) sa
vezicom, f) pertlovan
iznad 2 mm debltine). Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2,3.-1 c, d, e)
Sll najpogodniji, jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se po-
punjava lernom. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim
pertlovanjem limova (slika 2.3.lf).
2, Ceone spojeve die,,} (81. '2,3.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. Kosa
(stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. 2.3.2b), Cijev'i debljine
stijenke ispod 2 mm j' koje treba meko lemiti, spajaju se pl'eklopom (sL
2.3.2c) iIi naglavkom (sL 2.3.2d)o

a. c.
,

b. d.
Sf. 2.3.2. Lemljeni spojevi eijevi: as ceoni ravni, b) ceoni c) sa preldopom., d) sa iJaglavkom
3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da, otvol' bude sto duzi; s
ravnomjernim sJojt.'IU lema (s1. 2.3.3a); ako se upotrebljava;u lagano presovani
sklopovi, otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. 23.3b) iIi da su cepovi
sa rebrima, 'Tanji limovi se izvlace, (81. 2,J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena
(s1. 2.3.3d)'" i Ierne se na dva .
60
J
!

Q.
d.
S1. 2.3.3. Leml;eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova
Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.3.4,
8'1. 2.3.4. prilemljivanJi!- cHiudra,
204. LIJEPLJENI SPOJEVI
. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata;
rtovi naCini spajanja - lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit,
l'eduks, bostik, mctalon i dr.). Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih
lim'ova" .'termicki osjctljivih m1tcrijaia, 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala
. (cdik" aluminijlL.'l1, piasrjka, keramika). U Oi;10S'l! na zakovane, zavarenc'i
konstrukcije, spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer ,ne uZfpkuie nikakvu
koncentraciiu naprezanja, a otp:wni su m, koroziiu, ne mijenjaju .<;voj,stv3 mate-
rijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su .. ALduti.n, i otpornost ,na 'temperatur'ne
uticaje S11, zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Isto tako, zbog starenja,
cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.
Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe:
1. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju, i dijdo'ri spojeni
lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. '
61
2. Kontaktna Ijepila sa visokom kohezijom i visokom adhczijom, a spojeni dijelovi
se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. '
3. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn koju se nakon vezivania
pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj.
D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. vp0lrebljavaju
sc u tekucem stanju, u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc)., Nadaljc., ueba razlikovati
jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. KOd .. dvokou;ponentnog s.c prvoL kompo-
nenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.)eme ot-
ytdnjuvanja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.
U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine, nano-
scnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji, teorijski bi
trebalo da bude jednak debljini mo1ekula, jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva
vece od kohezionih silu. Zbog toga, cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja
Ijepila. .' . .' '
Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. Im.a)u
vc1iku, cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje, a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.
Postoje hladna ljepiIa, koja pri nOfmalnoj temperaniri, i vruca, kojti
otvrd,njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. CVl'stoca Ijcpila za metale
l.juje se nn .tcmperaturi od najvisc 300
G
e. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao
hladna i kao vfuca. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava
proizvodaca, a U odredenim. slucajcyima .prethodno obavljati i PQkuse.
Na s1. 2.4.L predstm;Jjene su Inogucnosti- rrimjenc lijepljcnih spujcya. zbog.
produl.ai"\.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc, lijcpljeni .:::pojevi se koriste u
automobilskoj, avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.
G.
t::.l ====f=./:::j/
h.
d.
mms
f{7l 1. 9
)
J.
SL 2.4.1. Lijepljeni spo;evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja, b)
c) sa veznim plocicama, d) sa dodatko.m, f) prosirel!iem I1l\ kra)u,
g) sa usjcceniiu krajevima, h) sa van)sbm prSlenom, I) zupcanik,) zatvarauJc otvora (hlevo _. nor-
malno izveden otvor).
62
ZADACI
L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc, prema slic! 2.2,10.,
uz podatke: F = 20 kN, a = 5 mrn, d= 20 mm; matedjal poluge je C.0445.
2. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2.2.12., ut:' podutke:
() = 6 mm; fl, = 100 mm, 12 = 50 mm; Lim (:.0010.
PITANJA
1. Sta je zavarivanjl;, a sta navarivanje?
2, Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstruk-
cije.
3. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.
4. Ko)i Sll glavni clementi.vara?-
5. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru .. ,
6. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje?
7. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP
8. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija?
9. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. Gdje se .priillje:njUju, pojednc
kluse kvulitcta zavara?
JO. Kako su napregnuti. zavari pokdillih zavarenih sa kojima se susreces.u prabi?
11. U ';;cmu k razlika iZll"l.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern?
12. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.
2,5. KLINOVI I CIVjJE
Klinovi sluzc za spajanjc, vodenje i osigunmje dijelova maUna. VezQ kl.inOH1.
je razdvojiva, tj. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.
lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak,
zbog ,ccga se klinovi izraduju od [elika. pinimalne zatezne cvrstocc. 60 kN/cm2
u stanju primjenc. Najcesce je to ce1ik C. 0645.
U zavisllosti od. polozaja prema osi dijelova koje sp,ajaju, k1i11ov1 ll10gu bid
uzduzni i poprecni.
2.S.L Uzduzui kIinovi
Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc, spajaju (s1. 2.5.1.),:
Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb kanaI) na vratilu (2) i preko
njih sc,navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) - zupcunik, rC1X.lcnica,:zamajac
i s1. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $- njim snaja)
iIi obrnuto - sa datog elementa na vratilo.
Uzduini kli1}.ovi se sa nagi1;)Qm i bez nagiba. Nagib klina 'izraduje
se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 2.5.2). Standatdna vrijcdnost' na2.iba uzduinih
klinova iznosi 1 : 100. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' dok se
zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba.
63
Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. Klinovi kod kojih
je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi, jer je pod djelovanjem
onem,oguceno izbaCivanje kUna, iz spoja.
S1. 2.5.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini
Sl. 2,.5.2. Uzdufrii klin sa nagibom:l. prednja s,trana, 2. zadnia strana, 3. spoljasnja
4. 5. botne strane
2.5.1.1. U zduzni kl£novi sa 1wr:ibom
Zl;og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l, u prenosenJu obrtnog momenta, od-
nosno sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Ove strane
izlozene 'si.! bkom pGvrsinskom pritisku, kao posn,edica zabijania u zIii:?
v-nitila i glavCine. ZJ,bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza, J na dod1rllllTI
nama otpor trenja koji, u dobroj vczi, treba da prcnasi obodnu sHu. Bncne strane
ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo , .
Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Da usljed
'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.VCi;1C, odabiru se pod,csna nahr
c
-
ganja (H/k Jli HJm). Privkladtlo je. .H7 . r. " • "
Prerna obliku 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. nmmalnz
klinovi (s1. 2.5.3. i 2.5.4): retivnr klino'vi (s1. L5.5),- izd?tblJeni klinovi (s1. 2.5.6)
i tangcnr-ni klinovi (s1. 2.5.7).
64
Normalui klinovi (s1. 2.5.3) jednim dijelom u'zIijeb glavCine, a dru-
,gim u zIijeb vratila. Oni ostvaruju sigurnu vez'u
1
ali uslovljavaju -izradu zlijeba u
vratilu, 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika opte-
recenja i najceSce se upotrebljavaju. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene
(tip A) i rayne (tip B).
normalnog klina tipa A, duzina- zlijeba u vratilu jednaka je duzini
Spajanje ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb, a zatim navlaCi
glavCina. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje
klina. . .
. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.ra' biti -l1a'jmanje dva
puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau
giavClne i v'ratHa. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc, upotrebijava -se
klin-sa kukom, (s1. 2.5.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Pl'opisi zastite zahtj-
jevaju
J
radi sprecavanja nczgoda.\ da se kuka prekrije zastitnim !im.om,
Tip A
poluokruglo
celo
I
E34
S1. 25.3. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom
S1. 2.5.4. Kukasti nOl"11lalni l:Jin
Tetivni klinovi (s1. 2.5.5) cijclOlll, -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. TJnu-
stranom k-lin nalijcze na vratilo, g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.
Cija sirina odgovara sirini Idina. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0, ali m.ogu pre-·
nositi sarno obrtnog momenta z.a };:;oji je vratilo proracunato.
. lzdubijcni klinovi (s1. 2.5.6) djelom visinom u gbvCine" a, svo-
jom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Zbog toga p61u-
prccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje
spaja. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc
strane i vratila, moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. '
65
81"2.5.5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin, b) kukasri -pIjosnari


oj b)
81. 2.5.6. Izdubl;cni Idinovi: a) izdubljeui kIin, b) kukasti izdublieni klin
Din'lenzijc- normalnih, wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.5. L-
Taugc11,tni kIinovl (s1. 25.7) primjenjuju se uvijek u paru. se
iedan na drugi prcdnjim stranamu, gdjc nalazi nagib 1. : 60 do 1 _: 100, Zlje-
bov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni, sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem
Idino\'u jednog prcma drugom, u spoju sc stvara potreban prednapon. Boene strane
klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.ti10.
O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno
i'dvosmjerno okrctanje vratila. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1,) onda
se ugraduju dva ,para ldinova koji su medusobno pomjereni po za 120'"
(ponekad .i 180°).
66
11
u
1'1
ij'
I
I
1
11
{1

i
'I
1
il
!
l
/
!
2.5.1.2. Uzdu!:ni klitunJi bez .. J.
Primjenom klinov;.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog:
nabijanja klinova sa nagibom. 13rcncs obrrnog momen,ta vrsi 8e bocnim stra,namu
klina, n<l. kojima se stvara iiovrSinski pritisak, Uzdu.zni presjek Idina izlozen je
smicanju. Izmedu,sl){)ljne l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. 2.-5,8).
Duzina .zlijeba u. vrntHu ,odgovara duzini ldina,
OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj, Cvrst spoj postiZe
se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju
navlaCi prcko Jdina tia vratil0, U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja,
a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.4nih sila. '
Ako se zahtijeva uzduzno pomican.-je po vratilq;, moni se labtivO
nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine, kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa
u glavCini. Klinovi za poniicnispoj ,nazivaju se cest,o kl£novi za vodenje, a 'primje-
njuju se kod pomicnih zupcanika, spojnica, 1t9.
JugQ,slovenski standardi propisliju tri grupe klino\;a bez nagiba: n{sk
e
',klinove za marine alatke._ U tubeli 2.5.1. nalaze se dimenzije z,,:( visoke i rus1::,:e
b
SI. 2.5.8. kIin bei nBgibi
67
'
"

0
0

T
a
b
e
l
a

2
.
5
:
1
.

U
z
d
:
u
z
r
d

k
H
n
o
v
i

u

m
m

-
-
-

r
-
-
-
-
-
-
-

I

.
.
.

k
l
t
n
o
v
l

,

,

I
'

I

2
h
J
e
b

u

g
l
a
V
C
l
1
1
1

I
,

-
,

(
J
U
S

'
I

C
2
0
2
0

0
3
0
)

I

e
t
l
V
n
l

l
d
m
o
v
l

I
'

I

.

,
.

'
k
"

.
.
"

K
h
n
o
v
l

b
e
z

n
a
g
l
b
a

X
e
C
l
1
l
K

;
:
y



I

J
U
S

M

C
2
0
'
"
'
1

z
(

U
D

J
e
n
!

m
O
v
l

,

k

Z
a

I

Z
a

k
h
n
o
v
e

v
t
a
n
1
a

n
a
g
l
b
a

V
1
S
D
k
I

II
'
i

0
'
3
1

.

£
.
:

J
U
S

M
.
C
2
J
)
2
2

i

0
3
2

I

n
o
r
m
r
u
n
e

I
b
e
z

n
a
g
l
b
a

(
j
U
_
.

M

C
2
.
0
6
0
)

i

I

I

I

k
h
n
o
v
e

I

v
i
s
o
k
e

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

"
"

i

_
b

1
_
,
h
o
i

-
,
t
,

I

i

b

I

h
,

(
_
t

_
_

1

b

1
_

h
,

I

t

J

:
'
"
.
.
1

t

I

t
l

i

d
+
t
:
,

t
-
:
-

,

,
.
e
'.
-
8
-
:
:
.
4
4
1
_
.
.

1
2
.

J
.
-
.
.
.
.
.
8
.....
1
_
"
,
9
_

.
.
.
.
1
.
-
_
1
2
,
.
1
-
1
1
.
.

.
1
.
.
-
6
.
_
.
I
.
-
-
l
,
s
-
.
L
.
1
2
.
-
I
-
..
.
.
.
.
.
-
.
-
-
I

.. -
.... 3
,
7

.
.
_
. _
_
,

_
_

2
.
1
.
.
1
2
.

i
.
-
.

_
.
6
-
L

.
.
.
3
.
-
.
,
.
9
-.
.
\
_
_
2
.
-
.
,
Z
!
_
_
.
d
.
I
_
.
'

G
.
.
_
.
1
-
.
.
.
d
:
.
1
.....
3
.

1
4
4
-
5
0
'

I

1
4

I

9

I

5
,
5

'

1
3
,
'

1
4

6

I

1
A

I

1
4
,

4
,
5

:'
4

.'
2
5
!

1
4

I

6
!

4

2
,
1
,

d
+
2
;
9

i

d
+
4

:

:

.
.
.

+
7
,
9
_

-

.
,

-
I

.

.
.

.

.

·
1

I
B
O
C
C
J
8
0
1
-
'
-
O
-
\
-
;
i
O
-
I
:
u
;
T
!
-
1
5
1
1
-
-
1
-
·
·

.

I
-
t

-
I

T

-
1
-
-
\
-
-
d
i
1
4
;
5
1

,
_

_

,

i
!
l

p

'
"

a

"
"

s
-
$

'J
>

0
.
"
'
0

'
8

g
'

:
,
:
t

§

u
q

:
;
;
)
-
-
'
0
0

(
J
)

0

7
;
"
'
:
>
;
'

E
t

:
:
;
.

a
n

d
-
:
5
"
<
l

t
:
!

8
.

5
'
g

)
7
'
:
=

.....
'

t
:
r

p
;
l

7
<

'
"

N

-
'
0

,....
..:
:
:

<
:

t
-
.
"

8

,
.
.
,

'"
1

0

-
-
,;
...J

;
:
:
'

:
4

a
:
-
g
:

)
:
:
:
l
,
:
:
:

0
-

C
tJ

"
"

,
.
.

c

o

0
'

t
v

2
:
.
8
.
0
'
0
4

.
.
.
.
.

,
:
:
:

J
:
j

<
.

Q

.
.
.
.
.

a
;

2
.
,
:
:

:
:
.
l
;
:
:
:
l
"
'
i
t
=
;

N
'
:
r
.
'
O
-
,
O

:
=

g

g
:
:
:

0
'
1
0
e
.
.

.
.
.
.

'
Z
)
Q
.
.
,

p

(
J
:
;

B
"
:
j

(
1
1

4

<
:

<
:
<

0

0
"

c
i

.
:
:
:
-
'
r
.
'

p
"

0
.

.
.
.
.
.
.

,
-
"
,

(
1
)

p

:
4

g

a
.

Q

t
i

o

.
.
!
'
:
:
:
.

7
l

j
:
j

......
S
.
z
·

B
"
,

_
c
i
;
=
:
A
=
I
,

j
.

n
u
;

'
:
;
-
"
;
:
l

:
3

l
S
I

:
-
'

'
,
j

.
s
:
g

P

t
,
)

0
.
.
.
.

\
)
'
.
.
,
.

(
)
(

g
,

s

o

:
:
:
?
r
'
.

;
...J

'
:
'
:

'
8
:

'
0
"

g

E
i

'
7
.
'

b
:

"
'
.

p

"
'
d

;
:
>

'
l
>

,
:
;
1
.
p

o

C
tJ

0

V
l

-
.
.
:
:
l

p

0
.

o
.
.
;
:
z
.
.

;
}

;
D

o

l
.
h

3
S

f
P

'-
.
.
.
/

r
f

p

!
o

:
]
'

0
<

.
<

S
'

'
g
.

8
"

(o
'i
N

Z
l

E
'
t
l

o

"

.
.

.
.
.

;
3

0
_

P
>

_
.

'
g
.
S
,

n
<

.
:
:
.
!
:
"

8

.
.


.

p

d

f
-
f

o
S

"

"

A

.
;
.

"

>

,

>

J
<
'_

t
I
l

,

O
J

,
L
C

C
"

..
V
1

C
D
'
"

:
:
-
'
(
;
;

,
,
"
3

0
"

I

i

'

U
N
"
'"
'"

v
,
.
"

"
"

'
0
'

o
:
q

(
,
,
<

'
-
'

c
:
I

!

I
)
J

,
"
,
-
5
\
l
'
"
'

"
'

p
.

g

?
f
.
,
@

2

:
r

:
:
;
.
,
N

5

g
'
'
r
J

0
0

'
:
:
f

'"
1

.
.
.
.
.
.
.

Q
.
:
:
:
t
'
:
:
:
!

0

t
:
:
I

;
:
:

f
J
)

I
l.
1

N
<
N
:
:
:
;
J
:
:
<
!

-
4
'
g

'
;
:
:
!

c
r

8
-
;
,
i
I
1
Q

;
:
:
r
'
:
:
;
'
-
0

;
:
1
,

<
:

0
0

.
.
.
.
.
.

'
"
1
'
-
-
-
'

0

:
:
:
:
l
'

"
1

.
.
.
.

'
"

g
'
p
s
·

.
.
.
·
g
:

'
2
'

;
.
.
'
t
n
'

'
3

;
;

(
0
·
3
1
:
:
.



'C
:
:
:

'"
"
!
.
>
-
<
'
1
;
;
.

p
:
l

t
t
.
'

ll:
>

<
:

f
:
.

§
"

;
:
l

g
.
'
r
.
n

E
'

g
5
°
o

'
t
j
r
g
c
r

o

"

0

a

"
.

>
-
<
,
.
.
.
,
:
=
-
:
'
"

f
o

8
"

D
,
O
I
7
)

:
:
!
.
:
,
'
1
j

'
p
:
l

g
,
Q
'
O

p
"
"

0
'

';
;
n

g
.
.

S
'

t
:
:
I

0

-
-
.
.
,

0

7
;
"

"

p
.

p
.

"

"
"
"
"

'
"

:
;
:
:
,
1
\
1

1
;
;

"
.

i
'
!

-
.

"

"

-
0

"
"

'
>
'

g
.

Lako se prilagodava polofaju giavCine. Primjenju!e se kod masina i
nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ,kllI)..?va bez relatlvJ:i0
velike dubine zljeba- znatno se oslablJuJe vranlo, 8tO predstavI)a negatlvnu stru-
ovih-klinova.
2.S.I.3-. Izbor di-,ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova
Uzduzni klinovi izlozeni _ su slozenim naprezanjima i
vrSllskom pritisku). U praksi se ne izvodi kl.ll;ovu! vec, se
uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh .. DunenzlJe pop-
recnog presjeka klina (b X h), se na 2.5·n"
Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 glavCll:e ko)?- se spaJu
klinoffi. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg
je od celika ili celicnog liva - lk = (1 do 1,3) d. VISl s_c
racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povr-
sinskog pritiska na bocnim stranama Idina.
Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' [kN], gdje je 1\10 [k1'\cm) :- ,obrt?-i
moment koji se Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la, d [em] -
precnik, vratila., .' v ,. _'" '. ,', ' " _
Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od zh)cba u vraniu, za ptt1V)ertl p()\tsm
skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll:
F
P -=, < Pa,
19 . [1
• V' "1" b 1) doz\;oljelli povrsi115ki pri-
gdje je i
k
,- korisIlD. duzin::i Idina, '1- - dU7.ll1a z 1)(:: aug :lVClll,l,. <l
tisak. '
Narun smicanja u klinu;
I
' . ,.' vri,'clinos,ti odnose se n:1 miran
gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2, dozv0.leu,l napllU pn $l11lcan)u .
pogon, a manjc - pogon sa uJanma).
bIP9;J9!
--:l
b(P9;N9) i_I
QJ
b)
SI. 25.11. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu, b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom, c) u glavcini za
klin bez nagtba .
II
Na s1. ,2.5.11. prikazani Bll osnovni podact i toleranci,'e' k6fi 'se da;u nu radi{) ..
riiCklin vni.tila i .glavCinf!.. _ _, , ,_ '
1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv, sirinti) visinu) duzinu,
materl;al i pripad,ajud standard. Npr.,kukastiklin JUS .M.C2.-()20_"sirine 12 lUlll"
visine,h = 8 mm, duzine 1= 100mm od celika C.,0645 'ozriacava se;
Kukasti kJin 12 X 8 X 100 - C.0645 - JUSM.C2.Q20.
Prim;er., Veza vtarila d = 50 wm i reb1cnice od sivQg liva ostvaren,a je kljlloni pez.
nagiba sa poluokruglim celom. Odrediti dimenzije kHna.
RJdcnje. -Ii tabele 2.5.1. za vratila izuad 44 do 50 mm se mjere kiiha bez
nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm, dubina zlijeba u vratiiu t =:;- 5,5 mm, dubina ,zlijepa u
glavCini t1 = 4 mm. Dtlzina kUna i k, = (i = 75mm,J,= lk + _b """ 89 mm.
Usvaja se klin Qez 14 x _ 9 _ x 90 -_ (;.0645 --'-- JUS ,M . .ci.06Q.
2.5.1.4. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi
Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise, ustupa mjesto savre-
.menijim naCinima spajanja, u prvom redu ozlijebljeri1m._ (zyjezdastim) i poligo-
nalnim sp9jcdma. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:, ,!.z.lijebljcno -'oratiio
i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' 2.5.12).
U spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj
tizduznib. zljebova na vratilu. dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju
kao. klinovi bez nagiba. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u odgov;lrajuci
zljebovi.
a. b.
Sl. 2.5.12. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom,_ b) sa trap.cznim profilom
O\;i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti. Klinovi Cine jednu cjelinu sa
vratiloin i ne mogu da olabave. Usljed veceg broja klinova, _p6stize se veea povr-
sma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. Time se ,smanjilje specifiCh.i
pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. Celitriranje, vratila i glavCine je potpuno.
Nedostatak ozli;ebljenih, vratila je skupa izrada.,
71
Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih ele-
menata ta poligonalna profilna vratila. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ, sa zaob-
ivicama (s1. 2.5.13), dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_
bjezna kod ozlijebljenih vratBa.
vratito otvor
$
/ .
! - //

SI. 2.5.13. Vratiio trouglastog profila
2.5.2. Poprecni klinovi
Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji
se spajaju, po cemu su i-dobili ime. Prcma:namjeni, razlikuju se: poprceni klinov£
za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.
Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va
koji se krecu pravolinijsld. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne
(kriznc) glavc, kao i vezivanje raznih poluga (s1. 2.5J4). Omogucavaju brzo sastav-
ljauje i rastavljanje. Izraduju se s nagiborn na jednoj, riede-nu obje strane, U 'po-
precnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se
lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za
spajanje nalaz1. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. VeCi nagib imaju klinovi koji se
ceste rastavljaju. '
Postavljanje, i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana, Zbog
toga se ceone strane izraduju zaobljenim i zakosenim ispupcenjem, kako kIin,
'usljed raskivanja,_ ne bi postao neupotrebljiv. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_
od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc;epkom iIi konicnom 6-
vijom).
51. 2.5.14. Spajanje poluga popreeniIn klinoln
Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja kon-
struktivnih' elemenata. Nagib sc, obicno, izraduje na jednoj strani i izn08i _ 1 : 10
do r : 5. Na"sl. 2.5.'15. 'preds'i:avljen je naNn posteljice u ,glavi,IDotorne
n
poluge. z;avrtanjem navrtke (6), ui "istovremeno popustanje suprotne navnke-
klin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza:
pomicnog dijela poste1jice ],
2
3
-:-.--
4
Sl. 2.5.15. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. ncpomicni dio postdjice, 2. "'r'
micn! dio postcllice, 3. klin sa \'ijcima, 4. podmetac: 5. P.10iOl'!l2 poh,lga, 6. naYrtka - j J
2.5.3. Civije (zatici)
.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje, za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih
masU1skih dijelova u sp.oju i za o;dguranje .od PQmicanju masinskih dijeJova. Spni
Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prema obliku, Civijemogu hiti,: cililidr£tnc, bez
i sa zlijebom_ (s1. 2.5.16), kon£cne, bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2.5.17) i elastiol{;
(s1. 2.5. J 8),. . .
Cz'Undricne C£'lHj'C C.IUS IVLC2.201 ... )04) izracluju se sa ltonicnim.
korn (a), sa ravnim zansetkom (b), sa (c) i sa zljebOVll11_tt
po duzini, za fiksiranje Civijeu otvor (d)._Civija i .01\7.01' Qbrazuju sldop
ceSte H7/m6). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. 0345 do C. 0645.
dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118, h11 i m6> 7,a du:i{ne
od 1 do 200mm. '
Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.205 ... 207) imaju -konus 1 : 50". Izruduju Be k<lO
obicna konicna Civija (a), sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h), sa
kom i navojcm (c) isa (d). Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog
polozaja dijelova. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260
(360) 111m. Matcrijal je C. 0545. . . .
Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug,e,
se zatnn kale. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<-
mka. Nakon sabijanja, Civija vrsi pritisak na on'ora i tako os!varuje CvfSt
73.
SVijet70 Ifuceno
.
, \/,Svijttf.o vuceno
-----"'-
'€i
- - --- -
c
c
,

a)
f
/))
. -'\ IJ..-'. t' '"
r
1; - [='+---. --.E
1- "
J iljeba
Il::::
IT
-
I
c)
d)
81. 2.5.16. Cilindricnc clvije
!
-I
r
r II
----
1/
r
l-
I
0)
-It
k-- I a,
c)
d)
SI. 2.5.17. Konicne civije
S1. 2.5.18._ Elasticna -civija
74
spo; ko;i. se tic da Precnik pripadajuceg j.e ujedUo: i p ,"': .
-tivije. StanQ.ardizovane su za precnike do 50.rum. duzmt;: _do AQQ,mrn, -l_CCUlk
Na s1. 2.5.19, dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.
SI. 2.5.19. Primjeri prim;c_nc Civija
Oznaka Civije suddi precnik, du:tinu, oznaku pripadajuceg standarda i materijal. 1\: ". .
llndriclla Civija precnika d ",-,12 mill, duZina I = 60 rum, prema JUS M.C2.20J,
Cilindricna Civija 12 60 JUS lvLC2.201- (;.0545. " ,\ Se;
ZADATAK
. ,Veza ,vratiia. i remenice od. siYog liva je ,klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU,giim eel
MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm,preclllk vrat!la d ='" 20 mm. Pogon je sa sIabuultd Ylll.
Dimcnzionisati i provjeriti klin. ' ll.rJrnll..
PlTANJA
1. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .
2,,'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc, a lwliki za pop,rce,nc klinove?
3. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa- nacriboU1.
4. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim, kukastim i klinom.
5. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo?
6. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.agiba.
7. Kojim klinoviml!, se ostvaruju naponske veze? . .
8, Koje strane ls;.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn
ova
5
a
naglbom, a koje kOJ j>J"
bez nagiba? . '!!lovu
9.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi?
10. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc,klin sa nagibo
m
'
je bez nagiba.' 1 kUd
11. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon,alnih u odnosu na l'pojeve l::linova.
12. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi?
1'3: Stu su clvije-i gdje se
14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija?
75
a
2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan
nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog
dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka)
Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno
kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee
uzduzne sileo -
2.6.1. Postanak zavojnice navoja
Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom
kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kre-
tanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravo-
linijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna
zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim,
rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad
se trougao-obavijc oko cilindra.
p
Ugao uspona ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" gdje jc:
" . d· cr
hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik
b)
Si, 2.6.1. Postanak cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3
Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik,
trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni),
Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po
zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila.
Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1.
2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4),
Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani
na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj
76
SI. 2.6.2. Postanak
navoja
81. -2.6.3. Spoljnf navo;
frffil
\w
L
!
i. --.J.'. ,I
\ I ,
. , I
S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj
ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" .
navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI
, dn' 65\-'·' Sm."
traca u pravcu 03e, 0 03no uvrce u navrtIul (s1., 2. L). LI)eVl navoj 11118 ,,",-
, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ
v ceO.4
posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U -".0-",-- '--l
-I- J
51. 2.6.5. Desni navoj

ts?J,.'
81. 2.6.6. Lijevi
Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, sa jednim POcetk \
- ·v .• ( .,. d . ·V Y k' 'k' " v· - t . v '0111)
1 vzsevOJ1U VJSCl).W 111, sa Vise poccta a). n"O sa ,_,J-l oznaClmo )ro) pocetaka i
., "·1· •. I· I . "'od
, VISC;70J1ll ouda su poma po .,opsegu "ruga Vuljka -z '
360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a
_ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja kroz, njegovu OSll do_
b1Te se.Jmifil (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),'
skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l
srika profila navoja naziva se lcon/ski na
7-7
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocet-
kom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka
2.6.2. Osnovne veHcine navoja

I d _____
S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju
Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8).
1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni)
11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a../
2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja.
3. preenit spoljnjcg navoja Cd
l
) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan je-
za promcun vijka. -
4. Mali precnik unutrasnjeg (D
I
) mjerodavan jc 'za izbor precnika.
spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj.
5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8.
na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. '
6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih
bokova navoja.
7. TeoriJska dub:i.nu navoja eN) je visina teorijskog profila, mjcreno
na asu navoja.
8. Dubina navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (h
t
) jc
izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja"
mjereno normalno 11a osu llm
T
aja.
78
.
. 9;" DJ:billa spoja (HI) je linye
SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
ii-D,

2
10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj
navoja (2
2
) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg
II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
d
2
' a._
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: J, • n ..
4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay ..
Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim
-profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" '
vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno
rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc
povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08-
tri jl:,(;.i atpor =Cor:, . M)
negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju
Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenju- F,-
ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani ot- j /' /,:
-trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F
navrtke. Izraduju se kao jcd- nL a
novoJn1" _ '".
51. l}tlcaJ ,ugia profila
Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju na otpor trenja ilavoja
uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,je-
Il:juju se vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-,
IJcd tren)a budu manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni.
2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim je istostrarrib
trokut" a rujere. se u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX =
Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i ,
njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • .• 1:J
leon)ska dubrna nHYO)a - H = = 0866P'
2tg30° ) )
Dubina nos.ell;'u' spoja _. HI = Ii - Ii - II = H = p,
, 8 4 g ,
1
Poluprecnik zaobljenja - R = "':".H = 0-!44P'
6 ' ,
79
4
V7.inia se da jc D "'''' d1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D
1
= d - 2Hl = d - 1)825 P;
1 1 17 .
Dubina spoljnjeg navoja hI ,-co H - ,- H - -H = - I-! = 0,6134 p.
86M •
Prccnik iczgra l1avoja =, d 2ftl = a 1,2268 P;
S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 - c- d - II = d - 06495 P.
- 2 R 4 '
o ! Nazivni precni-ci navoja svrstani su
I----""OO'C"--- II U 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll).
f-__
O
",] = dz __ Prvenstveno treba koristiti precnike pr-
I
81. '2.6.10. Metricki navoj
'0:
01
I
vog stepena prioriteta, dok se precnici
drugog i treceg: stepena prioriteta kor1s-
te samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je
preglcd' nazivnih precnika i koraka met-
rickog navoja. .
Prema vdicini koraka, metricki na-
voj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi
(fini). Normalni navoj primjcnjujc se za
opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za
specijalne svrhe, kao .i za precnike d =
= 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na-
\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:"
vojnog spoja; sigurniji su od samoodvr-
tanja i zahtijevaju manju duzinu navoj-
nog spoja.
U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dar-
dizovani preenici i prlp'adajuce vdjed-
nosti metrickog navoja sa krupnim kora-
kom.
2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila
.0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu
i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja
prikazani su na '51. 2.6.11.
odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su';
P 550 2 :2
}-] = '2 . ctg O,96049P; III Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r
1
= O,B733P; d
1
D
1
, . d -' 2Hl = d - 1,28066P,;
D2 = d - Hi = d - O,64033P.
Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je
"z" broj navoja na J coL*
* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim pro-
filom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice
col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/
2
; 3/{ itd.).
80
.. '.' ... ' ...' .....

",'- -,
Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja-JUSM nO 0
.._ ... _. . . l! izVod "'.
i Korak P _JI r Je1"
e
li.-to.l:tJ.
1 II nr IILI!...IilJ-.
stepena krupni sitni !! - i
prioriteta p1;ioriteta
0.,25
0,30

0,5
0,6
0,8-
1,2
J,'l
2
2;:'
4
5
"
10
12
20
0,35
0,55
0,1
0,9
1,1
1,4
],8
2.2
3,,5
4-,5
14
0,035
0.08
0.09
0,1
0,1
0,125
0,125
0,15
0,175
,0,2
,
0)225
0,25
0)25
0,25
0,3
0,2
--------_.
0,2
0.,2
0,2
- -- --_.-._._--_. .,._. __ . --,----
0;35 0,,::,
0,35 0,2
0,4 0,25
0,45 0,25
OA5 0,35
0,5 0,35
.. _-_. - ..
0,6 0,35
o_,7 0,5
-0,75' 0,5
,,----""-------_.
0,8 0,5
5,5 0,5
0,75


sitni
22
24
25
27
30
32
33
35
36
39
40
42
2,5 2
3 2
2
2
3,5 2
2
3,5
2
1,5
4
3
4
4,$
-- - --'-----
45
4,5
48
5
'I'
50
52
4
55
56
4
5,$
4
---------..
60
5,5
64
6
65
68
G
70
"0
'c
75
76
80
l,5
1,5
1,5
1,5 I,
1,5 1
1,5
1,5
2
1,5
2
2
2
3
2
3
3
4
4
1,5
1,'5
1,5
1.,5
2
l,5
2
2
2
1,$
1,5
1.,$
1,$
1,5
1,5
1,5
J.,5
2
2
1,$
2
1,5
IS
1,5
1 0 .. '5 85
2
.1,5
1,25 1 0,75 YO 6 :';'i 41 3
9 1,25 1 0,75 93 31
_. ____ ....... _ .. _ ....... . .... _ .. _ ...... _ .. ':.3
1,5 1.,25
1 J 1:,5 1
1,75 1.5
15
17
2
2
2,5
2,5
1,5
1,5
1,5
1,5
2
0,75
1,25
1)25
1
1
1,5
1,5
0,75 100
110
------,-
125
140
105
115
120
130
G
6
6
6
6
6
6
135 - 6
6

4
4
4
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
2
2
2
2
2
2
2
-- -:--.:.......:

12
0,8
,
, ..
],6
2
2,5
3
4
5
6
8
10
i
12
I
---
i
16
: 20
1_. ___
,
I
1
24
30
l 36
I·'
I 42
1-
48
I
56
, ..
I 64
I
,
0,9
J,l
1,4
1,8
22

4,5
14
18
0,20
0,225
0,25
0,2 '}
025 ,
0,30
0,35
0,35
0,40
0,45
GAS
0,50
O,6J
0,70
0,75-
0,80
1,00
1,25
1,50
1,75
2,00
2,00
2,50
2,50
0,670
0,754
0,839
0,938
1038 ,
1,205
1,373
1,573
1,740
1,908
2,208
2,675
3,110
3,545
4,013
4,480
5,350
7,188
9,020
10,863
12,701
lA,701
16,376
18,376
0,555
0,624
0,693
0,793
0893 ,
1,032
I,m
1,371
1,509
1,648
1,948
2,387
2,764
3,141
3,580
4,019
4,773
6,466
8,160
9,853
11,546
13,546
14,933
16,933
---------_ .... ---, .. _"-
22
27
39
45
2,50
3,00
3,00
3,50
3,50
4,00
4,00
4,50
4.,50
--'-'-
5,00
52 5,00
5,50
20,376.
-,
22,0),
25;051

27,727
30,727
33,402
36,402
39,0.77
42,077
----
44,752
48,752
52,428
18,933
,
_0,320
23,320
--------
25,706
28,706
31,093
34,093
36,479
39,479
-----
41,866

49,253
0,108
0,122
0,135
0,135
013" , ,
0,162
0,l89
0,189
0,217
0,244
0,244
0,271
0,325
0,379
0,406
0,423
0,541
0,677
0,812
0,947
1,083
1,083
1,353
1,453,
0,241
0,106
0,379
0,495
0628
0:836
1,080
1,470
1,790
2,l30
- 2,980
4,47-0,
6,00
7,750
10,1
12,7 '
17,9
32,8
52,3
76,2
104
144
175
225
... __ .,------
--
1,353
1,624
1.,624
182
324
427
5,46
5,46
5,45
4,86
440 ,
4,55
4,65
4,05
4,20
4,30
3,72
J,42
3,52
],60
3,40
3,26
3,42
3,,18
3,03
2,94-
2,87
, .•... ,
"
--
........
lAg
2,80
2,48
..
2,24
"
... A8
2,18
' --

1;894 519 2,34
1,894 647 2,08
2,165 759 2,19
2,165 9' •
"
_ 2,00
2,436 1045 2,10
2,436 1224" 1,95
------
2,706 1375 1,04
2,706 1651 1,87
2,977 1905
:

.--..
60 5,50 56,428 53,253 2,977 2227 1. 7:;
6,00 60,103 56,639 3,247 2519 1;82
68 6,00 ,64,103 60,639 3,241 2890 1,71

... --...
Postoje tri. vrste Vltvortoyih navo;a: ':tormalni, st"rnt' i cijevn
i
. nonnalnog
i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen, a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.
JUS na predvida Vitvortov situi navoj.
d
o
-: -------------------------:-
1
.gJ
gJ
0,
>,
0
0 ,
>,
c,
di
0'
c

oj
0
1 m,
01
i
SI. 2.6.11. Vitvortov navoj
Sl. 2.6,12. Trapf!Zrli navnj
Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim d.n d = 6
nuzivnog precnika, U noi'im komtrukcijama nijc dozv..'oljcna p:'zmJena
navoja. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO
u upotrebi, U tabeli 2,6.3. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja
od 1!4do 6 (JUS M.BO,051).
Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm,alnih lUlvoja, II?u l;nanju
dubinu navoja i manji uspon pa se- moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a,
Dobro zaptiva, narocito uz primjemJ zaptivnog materijala navoj
standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. (J su
vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al,BO.056), Nazivm precmk CiJcvnog
n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi, a ne,·kao kod ostalih navoja,
vanjskom precniku; mwoj od J ima Yanjski precnik 33,,2491nl1J.·
2.6,34, Trapezni na'Do.i
Profil trepeznog navoja je istokracan trapez, po cemu je i dobio ime (s1. 2.6.12).
Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30
e
,. Stvarni profil na ..
voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu,
83
Tabela 2.6..1. Vitvortov navo;
Nazivni precnik !
I
;m--, .
Broj
koraka
"' 1
Z
114 6,350 20
! 5{16 7,938 i8
I 3/8 9,525 16
... - --I
I
7116 11,113 14 I·
1/2 12,700 112 _I
r 5/8 15,876 t I !
··--·-.-··--------·-1
'1 3/4 19,051 ]0 i
I 7/8 22,226 9 I
j 1 25,40, 8 '
f- .. --.----...
I 1 l/E 28,576 7
1 l/4 31,751 7
i--, __ 34,,926 _. ___
---I
t I 1/2 38,101
II'i
l

6
5 ,
5._1
(> 47,(,27
j i 1/4
4 tjl
4 112
4
I
I
j
2 1/2
2 3,14
3
63,502
69,853-
76,203
4
3 j /2
3 112. I

3 '1/4- 82,553 3 1/4 i
J 3 1/2 88:,903 :i 1[4 ;
i 3 3/4 95,254 3 1
1--·---·
,4 lOT,604 3 \
I 4 1/4 107,954 7 7/8 i
! 4 112 114,304 2 JI8 i
j 4 1/4
5 127,005 2 3/4
5'1/4 133,355 2 5/8 ,
5 1/2 B,9705 5/S: J,I
5 3j4 146,,055 2 i/2
6 152,406 2 1 f2 (
- .--._-----. ---- _._---._--
Tabela 2.6.4. Vitvortov ci;evni navoj
c---------'---iI
I
,i Nazivni j Ptecnik I.
precnik I navoja a
I mm j .Z
1-·_·,·-··_··· ' .
R 1/8 .9,728 28
R 1/4 '13,157 19
R 3/B 16,662 19
....
R 1/2 20,955 14
R 5/8 22,911
14 1
R 3/4 26,441
__ J

7/8 30,201
'4
!
1
R 11/8 33,249 11
37,897 11
Rl1/4 41,910 .11
Rl '3/8 44,323 11
II
'
I R2 59,6J4 11
R2 1/4 65,710 11
, ,
! --1-' ---II
I R23/4 81,534 11
R3 87,88.1 11
- --- --
R3 1/4 93,980 11 !
R3 i J2 100,330 11 I
i R3 106,68.0 1 J
----.- ..
R4 li2 125,730 II I
R5 138,430 11 I
··'--1-,--1
i R6 163,830 11 I
" __
I
R8 214,630 10 I
R9 240,030 10 I
I RIO 265,430 10 I
____ _____ ·Ii
'I Rll 290,830 8
R12 316,230 8
i R13 347,472 8
L-__ _______ ___ .. _____ l
Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.6.12. su:
H "---"" I,866P;
= d -. 0,5P;
84
Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad, <
naVal· posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja, a
, . di . ql
za izradu. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je
vretena na masinama alatkama itd.); za cvrste veze upotrebljava sc kad su.
ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni, iIi kad se yeza testo razdvaja.
dizovani su navoji norf!lalnog, sitnog i krupnog koraka (tabela 2.6.5). U tabeli ');?t-
date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.BO.062). -. ,6,
2.6.3.5. Kosi (resterasti) navoj
Tnhcla :::.0.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog
navoj'a prcma JUS M.BO.061
Mjere u
1Um
- .. ------
Nazjvanj
J(orak nan)ja, l'
Nazivani
. Korak TI<1YQj:l, p
precnik precnik
llormalni norma1ni

10
,
2 85 12 4
18
12 3 2 90 12
'8
14 4 2 95 12
18
------
16 4 2 100 12 4
20
18 4 2 110 12 4
20
20 4 2 120 14 6 22

22 5 3 8 130 14 6
22
24 5 3 8 140 14 6
24
26 5 3 8 150 16 6
24
28 5 3 8 160 16 6
28
30 6 3 10 170 16 6
28
32 6 3 10 {SO 1R 6
28
36 6 3 JO 190 18 8 32
40 7 3 12 200 13 8
32
44 7 3 12 2]0 20 8 36

48 8 3 12 220 20 8 36
50 8 3 12 230 20 8
36
52 8 J 2 240 22 8
36
-- ---
55 9 3 250 22 12
40
60 9 3 14 260 22 12
40
65
'0
4 16 270 24 12
40
70 10 4 24 12
40
75 10 4 16 24 12
44
80 10 4 16 300 26. 12
44
85
.Q
i
I
;i
Tabela 2.6.6. Trapezni normaIni navo;
- JIJS M. BO.062
Pr{'cnik : Dubina I PO\'rsina
!
Ugao nagiba Nazivni
Korak
Srednji ,
precnik precnik jo:zgra noscnja ,
navoja
T'
d
J'
d 2 ""'" D2 d, H, A,
jed no- !
mm
mm
!
mm mm
i hod: t
dvohodi
mm
:
10 J 8,5 6,5 1,25 33 6,40 12,66
12 3 .10,5 8,5 1,25 57 5,20 10,30
14 4 12 9,5 1,75 71 6,08 12,00
i-
., ..- --_ .. ,.
16 4 14 11,5 1,75 104 5,20 10,30
18 4 16 13,5 1,75 143 4,57 9,05
20 '4 18 15,5 1.75 1 S9 4,05 8,02
,-_._--_. -_._-- ---_._---,.,,--
22 5 19,5 16,5 2 214 4,6H 9)28
24 5 21,5 18,5 ? 269 4,25 8 ,40
26 5 23,5 20,5 2 330 3.,81) '7,70
.. _----- .. _----
28 5 25,5 22,,5 2 3% 3,51> 7,11
30 6 27 23,5 2,5 434 .\,06 9,06
32 6 29 25,5 2,5 51l J.7f, ;,50
-------.. ... _---_ ..----_ .._.__ . .._._._._---
! 36. & 33 29,5 2,) 6B.J 3,31 6,60
I, 40 7 36,5 32,5 3 830 3,50 6,31
44 40.,5 J6,5 3 l04() 3)5 6,29 :
1-- --------..•.•. ------... ··--·· ... ·--1
II" 4B 8 44 395 3,;> 1225 3,31 6,60 \
50 R 46 41,5 3,5 1353 3,17 6.31 I
52 8 48 43,5 ],5 148(- 3,04 6,.05
.I ----;:;-;.
60 9 55,S 50,5 4 2003 2,06 5,90
65 10 60 54,5 4,5 2333 3,04 6,05 1
.---.---.. _ ... _ .......... -'-----.- --I
70 10 65 59;5 45 316: '2,61 5,22 l
75 JO 70 64,5 4,5 3267 2,61 5,22 J
_ .. ___ 75, 4,5 3794 2;44 4,88 !
85 12 79 72,5 5,5 4128 2,74 5,48 fl
90 12 84 5,5 471:- 2,57 5,14
90 12 89 82,5_ 5,5 5346 1,46
i-iF lFf-1!l' 4
j
-:ilf -Ii
--- ..
I 180 18 171 161 20358 1,92 3,84 i
1-- ... 18 181 17! "---8--'" 22966
I
200 18 191 181 8 25730 1,72 3,44 i
_.,.. __'-- 200 . ___ ___ 9 28055 1.83 3,66 ,-01'
I
220 20 210 199 9 3IlO} 1,74 3,48 .
230 20 200 209 9 34307 1,66 3,32 !
'L ___ ?lO ___ 229 211 ___ . 36984 ___
86
Medusobni odnosi pojedinih veliCina, profihl navoja prema s1. 2.6.13. su:
H """ 1,73205P; Hl = O,75P; Z2 = O',Il171P;
i = 0,52507P; .i
l
= O,45698jJ;
e = O,266384j:'.
S1. 2.6.13. Kosi navo; S1. 2.6.14. Obli navoj
Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada
dje1uje samo li. jednom smjeru. Zbog vrlo 'malog otpora tren;a, se
za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu, velikih presa i s1. IzraduJu se kao
norma/ni, sitni i krupni.
i.6.3.6. Obli 1lavoj
Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila. IX """7 '30
Q

Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj, a vrh i korijen gotovo
oblik polukruga (s1. 2.6.14). Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.
.\I.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema 2.6.14.
P 25,41:::; Ii "-' 1,86603P.; Hi = O,0835P,
'-, O,23851P; R? = O,25597P; Rl = O,22106P.
87
Obli navo; lako se poddava i Cisti, te se primjenjuje kod vijaka izloienih
neCistoCi (zeljeznicka kvacila, vatrogasni pribor i 81.). U tabeli 2.6.7. date su mjere
za obli navoj (JUS M.BO.8!).
Pored navedenih navoja, primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka
za zelj,eznicka vozila (JUS M . .BO.82), obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS
M.BO.83), Edisonov navoj (JUS M.BO.086 i 087), navoj za bicikle (JUS
. M.BO.095), navoji samoreznih vijaka (JUS M.BO.IOO) i dr. "
Tabela 2.6.7. Nazivni precni,i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO.OSI
Bro; I

Brej f
Nazivni Bre; Nazivni Nazivni
I
Broi Nazivni
,
precnik. keraka precnik korak!l precnik I
koraka precnik
koraka I
navoja na r navoja nn I navoja
!
n> I nav6ja na I
d[mm]

d[mml z
I
d[mmJ
I
z d [rom)
z 1
8 55 6 .lIO 4
I
8 10 24
I
9 10 26 8 60 6 120 4 ,
I 10 10 28 8 65 6
130 4 I
----I --------
11 10 30 8
I
70 6
140 4 I
12 10 32 & 75 6 150 4
14 S 36 g
I
80 6 160 4
16 8 40 6
I
85 6 170
-!-I
18 & 44 6 90 6 180
20 8 48', 6 95 6 190
4 I
22 8 52 6
I
100 6 200
4 i I
----,-''''---_ .. ,
2.6.4. Oznacavanje navoja
U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima,
brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim, standardom.
U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.' 2.6.15).
Mecr£cni. navof norinalnog koraka obilje.zava se slovom .M i nazivnim, precni-
kom d u mm; npr. navo; prccnika d = J6 mm, ima oznaku;
Navoj lV!.16 -- JUS M.BO.OI2; nn crteiu M16.
iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1., nazivnim precnikom d
u rum i korakom P u npI'. za prccnik d =, 30 mm i korak P ::::::: L5 mm, imao
bi oznaku:
Navoj 1\130 X 1,5 - JUS .M.BO. 013; na crtezu M30 1,5.
Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima, npr. 1/2:
Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima,
1 I
npr. X--
2 6
88
.......... .
,.,•....,-<'"
'.- ....
Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim,precnikoul, c"
u colima, npr. Rl; kotira se spoljasnji precnil;. cijevi. IJevi
Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr, nazivnim
korakom P u rum, npr. Tr 40 x 7.
precnikom, d. u
'
Hl
111 i
Kosi navoj se slovom S, nazivnim precnikom d u mm i korako!l} }:1
u mm, npr. S 40 x 7 .
Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd, nazivnim precnikom d u nuu i korako<
P u co'lima, npr. Rd 30 x 1/8. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1;;a vozila
se izrazava u milimetrima. \
I<od lijevih navoja, uz oznaku se napise rijec "lijevi". Ako je
doda;e s-e, u zagradi, bro; pocctaka i djce_ ,,2-voini", odnosllo "n-vO)nl",
Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). .
M16
M30XI,S 1/2
rn

!
_l
I
2'; X,;

...l-
i
!
I
I
, I
T,40X7 540X7 Rl .
g
,

I
j
i
I
I
!
I
,
J

Sl. 2.6.15. Oznacavanje na'!oja
2.6.5. Konstruktivni oblici vijaka
l.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1.
Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.
stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. '
VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.<;1. 2.6 ..16) .. ?a Opstu Pti-
mjenu predviden je vijak ob]jk3 a) - JUS M.Bl.050; kod oVlh vIJuka pred,\'id'
se navoj po cijeloj duzini za precnik d 27 111m i duzine stabla I 80 HIll] d
JUS M.m.055.
Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6.16b) :'IU sa JDS
.I'\1.Bl.05J; navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.:... fine I srednjc klase izradc.
89
-
di
oj b)
SL 2.6.16. Vijci sa sestostranom glavom
Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:'
iuade, izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.Bl.070) i sa cilindricnim /:8-
vrsctkom (JUS i\i.B1.071), prema 81. 2.6.17.
U tabdi 2.6.5. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema
81. 2.6.16. i otvo1'1 za vijke (fini, srednji i grubi).
,,,
S1. 2.6.17. Vijci za fiksiralljc poloza;a S1. 2.6.18. Podeseni vljak
Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u
stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. Vijak i otvor
se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). Upotrebljavuju za p're-
noscnje poprccnih sila. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom,
sitnog koraka, fine kla,<.;e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).
Elastieni vi/ci (s1. 2.6.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia, koji pd-
bliZno odgovara prccniku jczgra viika. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji
su od normalnih vijaka, pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.
Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama, npr. busenjcm stabla uzduz
90
Ii
E
"
"
"
"
"5
S
0
t
>

"
E
0
>

"
E





'.



;;;
'"
n
" 0;

"
-
'····'·.'·' •. ·,'·1, •.. ,·
""j
I
"
" 0
,

0
0
:S2s
i
,5 ;..
2
'"
Q,
0

:D


"

c
::- r,
m '"
8
· ... ·2
z
0
"
"
;:;
"
"
;t:;:
0
::::
ose, izradom uzduzilih zljebova po stabIu, i 81. Upotrebljavaju se kod motora SUS"
pumpi" kompresora i s1.
Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog pre-
sjeka. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.
NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw
stabla u glavu vijka (1"5% lomova).
Vi.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2.6.20) primjenjuju se
kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue
(s1. 2.6:60b).
'1 !< I

,
-
d,
--
I
j i i
Q
1-
!
I

h
,
S]. 2.6.19. Elasticni vijci 81. '2.6.20. Vijak sa sestostranom rupom u glavi
Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. 2,6.21,) primjenjuju se kad povrsina spojenog.
elementa mora ostati 6sta. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1,0 mm
(JUS M.B1.l30).
V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2,6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje
kluse izrade). Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2,6.23).
Uvrtni vijd (sl. 2.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja ele-
menata izlozenih mallin silama, Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog
a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.6.24a) i cilingrieni (s1. 2.6.24b).
92
I.
D
..
S1. '2.6.22. Vijak sa lJt'cstenastom glavom 51. 2.6.23. Pt'stenasta navrtka
n
,
i
*
'=c.
,-----

c /1
I I
oj
51. 2.6.24. Uv!'tnJ vij d
Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog
habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. KraCim krajem vijak se uvrce u
konstruktivni diD, navojem koji' se naziva osnovni navoj. Na duzem kraju vijka
d
!""'I

! 'I
·tO
l
:
. ,
.QJ._ ': ': j
b)
SI. 2.6.25. Svorni vi;ci
c) d)
93
./
.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj, Redovni navoj uvijek je
nesto uuzi od osnovnog navoja.
JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\';, SlY1 liv ilakc ll1etale.
Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.ih
dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio, To su najcescc vijci za drvo,
za kozu, gUffiU, plasticne mase i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke,
Na 51. 2.6.26. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sliean je normalnom vijkllc
za spajanje metalnih dijelova, sarno mu je glava sa povrSinom nalijeganja.
Stablo vijka ispou glave je cetverostrano, da se sprijeCi okretanje vijka u
a vijak se U otvor postavlja miskivanjem, Navrtka je redovno kvadratnog oblika.
Na s1. 2.6,27. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale, Glava im je upustena,
socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac, Navo; ima naroCit prcfil U obliku
sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.
SL 2.6.26. Vijak za dt'vo S1. 2.6.27.,Sitru vijei z.a drvo
Vijci za Ul;Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL
prema s1. 2.6.28.
Vliei za fi.mm){] (st 2.6.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.l'.:a\'oj je
SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.DO.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri
94
S]. 2.6.28. Vijak za ucvrsclVanje sinn
za drvene pragove
Sl. 2.6.29. Vi;ak za lim.
StO znaCi da u limu ne treba urezivati navoje. l\1a:
eri
jal
mekSi od vijka, pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca
Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_
vanje maSina, stubova) pastolja i s1. za temelje (s1. 2.6.30).
0)
p)
st 2.6.30. V:ijci za a', :>\1 zadebljanim i. zasjecenim kraje-m, b)" sa krajc11l,
ci sa :r.asjccenim i raz{,ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc'
lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju, se pos'(3vi \! otVQf
tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja, a zatim Be zalijc' cementom, glpSOI1lJ
olovom i s1.
SpreZnjaei vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc
dijcIova na adredenom rastojunju. To rastajanjc maze biti ,konstantno 1 prOlTI)e.
n
_
ljivo (st. 2.6.31). '
a) b)
c)
Sl. 2.6.31. Sprezn,aci
Pored naved-enih standardnih oblika vijaka, JUS prcdvida i razne druge konstruktivne
oblike vijaka, npr.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem fina izrada JUS M.BL090; b)
vijak sa socivastom glavol11. fina ii"rada, JUS M.Bl.110; c) vijak sa upustenom glavom sa llosom
,,- JUS M.B1.150; d) vijak sa poluokruglom glavom fina' izrada, JUS M.Bl.I60; e) vijak sa
pohiokruglom glavom i nosom ----:- gruba izrada, JUS M.Bl.J)O; f) vijak sa poluokrugbm glavom
i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada, JDS M.Bl.171; g) vijak sa glavom oblika "T"- gruba
izrada, JUS M.Bl.181, itd.
Osim standardnih oblika '.'ijaka, nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena
(s1. 2.6.32.).
SI. 2.6.32. Konstruktivni obHci vijaka, navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa
nasih tvornica)
Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. Na vijcima, za spajanje iZraduju sc
zavrseci prema s1. 2.6,33a) do c), n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge,
prema 51. L6.33f) do jj.
2.6.6. Navrtke
Navrtke sU'ma.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje
vijcanog spoja. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj, a vanjska
povrsina ima odgovarajuci oblik 7." kljue. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora
postojati odgovarajucc naiijeganje.
Sestostrana norl1lalna navnka (s1. 2.6.34) najvise se primjenjujc. Vrhovi na-
vrtke odsi;ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani, za 30
0
• Osnovne veli-
Cine navrtkc su: vistaa em), otvor kljuca i nazivni precnik navoja (d).
96
111 tDr1ll1firO
o. b. c. d.e.
Jl!IJIllrlJJl
f. 9. h. i. j.
St. 2.6.33. ZavrSeci vi;aka
Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = ako je vijak od istog i1i sliCnog
terijala kao i navrtka. Pored normalnih, JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. 2.6.35';
i visoke navrtke (st 2.6.36). -'
Otvor
SI. 2.6.34. Sestostl;'ana navrtka
m 5
Sl. 2.6.35. Niska navrtka
97
Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0,5d koriste se za" osiguranje od samo-
odvrtnju. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile Hi
ako je n:lvrtka, od sivog liva iIi mcsinga. Za pritezanje s povecanom povrslfiom
nalijeganja upotrebljava se visoka, 'sestostraria navrtka s vijencem.
Kvadratna navrtka (51. 2.6.37) izniduje se sa sarno s jedne strane.
Koristi se za spajanje drvenih konstrul,cija.
J(runastc navrtke (51, 2.6j8) izraduju se u dvije varijante; u prvoj varijanti
se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke;a u drugoj - u cilindricni
produzetak eeoile strane. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.
Sl. 2.6.36. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2.6.37. Kvadratna navrtka
Ii Ziij.bova
,
L I
, (f' l'
z:a s =22 do60
S1.' 2.6.38. Krunaste navrtke
98
Cilindrienc navrtke (s1. 2.6.39) manjih Sil dimenzija i Za manja optere-
tenja. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.
Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1, 2;6.40) i'lzrilaste
(s1. 2.6.41), a za jaca zatezahla i cesta odvijanja ,mogu imati l"ucku-(s1. 2'.6A2).
S1. 2.6.;l9. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou, b) ,;a izrezima na oboJu, c) sa OLvorima
nn celu, d) prorez n:1 cdu
$1. 2.6.40. Nareckana navrtka
S1., :':.6.41. K1"ilasta navrtka
Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi
ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.
JcI', u_sklopu navcija Yijka- i navrtke nisu svi navoji
jednako optercceni, zbog pojavc ncjcdnakih clas-
ticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.. KajviSe jc optcre-
ten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08-
'lanjanja i opterecenje se pre,ma lvrhu
smanjuje (vidi dijagrain na s1. .2.6.43). Sl. 2.6.42. Navrtka sa ruckom
99
Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.0345 sa deset navoja poka7.ala su da prvi navoji
'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\',J drug! oko 22,7%" a posljednji nav6j
syega oko 1 Gi ().
Navrtka na s1. 2.6.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja, Cime se-
smanji njihova vis'ina, a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.
Navrtka na s1. 2.6.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj
mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka,
Redni broj
nalloja
. .
·m·:
.. .!. '/j . ' .. ::.
/ . /, ,
! I
a) b)
c;)
51. 2.6.43. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih
navoja
Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. 2.6.43cd) daju 'bolji. efekat od pret-
hodnih, posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn, omogucuje joifravno-
mjerilij':l raspodjelu napona po navojima- u sklopu.
2.6.7, Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki
Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika, zatim od mcsinga, bak:ra,-ula
minijuma j Icgura aluminiju:;;:l8" i od sivog liva i celicnog }iva. Za navrtke sc,
po pravilu, upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka,.
Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv ,_,vi-
jak'\ odn. "navrtka", oznaku navojt)-, oznaku'materijala odn. oznaku klas.e cvrstoce
vijka ,,- navrtke i pripadajuCi standard.
Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.
Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj. Ulll/lO, a diugi
lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijed-
nosti zatezne cvrstoce, tj. 10· (tabela 2.6.9).
Primjer; za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce O'M _7,- 50 kN/cm
2
i donje granice
razvlacenja ffT = 40 kNfcm
2
, oznaka klase cvrstoce bite:
100
prvi broj (l'
ili
J10 -'-'. 50/10 5,
drugi hroj uTiuM = lOx 40/50'.= 8,
oznake kluse evrstoce je 5.8.
Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa M16 ad navcdcn\1g
materija1a bite:
Vijak Mli':i, 5.8 )DSJ.LBl.05?
Tabela 2.6,9. Oznake klase CVl'stocc celie nih vijaka
PRVI BRO) 12 14
Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm
2
J 120 140
DRFGI BHOS
9
9
Donja -granica razvlacenja ((1' ' ('02
... 10 iIi ·10
Najmanja zntezna CYfstoca If.V ".11
(;
KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG,,-Jj;', 1J1O vri-
jednosti ispitnog naprczanja a, u kN/cm2., kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllost
i
iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.6.10).
TabeJu 2.6.10. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki
Oznaka klase cvrstoce
8 10 12 14
80 lOO !20 140
Pritnjcl'; oznaka se!;tostrmlC' nilYTlkc <;a nay())· m :\\ 20 y .l oel celika cijc je ispitno na-
tezanjc (Ji = je:
Navrtka .\·120 1. 5 F'S i\-l.BL601.
2.6.8. Navojni spojevi navojnj prcnosnici
Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj, spojcvi masinskih dijclo\"a koji
sc pomocu Lako s.c I"astavljaju i s.astavljaju, bcz ostccenj[) e1emc-
nata, Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's,.,o) Trella da ima istu i kru-
tost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. .
Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazi-
vaju se neposredni 1w.'vo.,ini 'spojc'C£ (s1. 2.6.44). .
Spojevi masinskih d.ijclova P01110CU vijak,1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.';-J'cdni sfto.icTi
(sl. 2.6.45).
Navojni prenosnic.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa
(vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no).
Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom, ali
im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k, Za :navojnc- prenosnike niljtesce
se koriste trapezni i kosi navoji. , '
101
b)
cJ
SI. 2.6.44. Neposredni llavojni spojevi
Sl. 2.6.45. Posredni navojni spojevi
b)
oj
lijev; navtO.i
0' - -_.%]
I - _-
Zate-zna spojka
oj
Sl. 2.6.46. Navo;'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln b·· .
'. rtlClll slc:.::ac, c) zategu
102
2.6.9. podlozne p]ocice
podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podlog
e
i navrtke
> Sa
zadatkom:
-:;- da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk
da zastite povrsine od habanja, pogotovo ako je podloga od 1l1.ek e,
materi;ala (drvo, aluminijum i 81.),' . og
_ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijk
a
. .
Izraduju ::;e ad. trgovackog kvaliteta, od lakih m'etaia, bakra, inesinga
presovane umjetne mase i 6pruznog celika. . , _ )
Na s1. 2.6.47. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstra
ne
. i gIav
vijaka, ana slici 2.6.48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11
-rupom). ' -
i· -L . .,
cli, I· ' ;.; I I
! 0 - - I
I---'---------i
81. 2.6.47. Podlozna plocica
I . I
Ii. I cl-
R=i-J
--tpJ-
. I '
Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.l -podlozl"!-c plocicc) ,
prema 81. 2.6.49.
S1. 2.6.49. Kosa podlozna plocica
103
2.6.10. Osiguranje navojnih spojeva
Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samo-
odvrtan;e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.
Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se:
-- dodatnom naponskom sUom (tren;em) i
- podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).
Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. se u stvaranju i odrzavanju pri-
tiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke, a ostvaruje se sa dvije navrtke
iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.
Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouz-
dan naon osiguranja (s1. 2.6.50). Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potreb-
nom polozaju, sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada
je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. Nalijeganje navoja u gorn;oj i donjoj navnki
je na suprotnim stranama profila. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka
donja novrtka
SI. 2.6.50. Osiguranjc sa dvi;e navrtkc
isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. To znaCi da gornja
navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka., dok donja
obezbjedu;e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Zbog toga
gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 0,8 d, dok donja maze biti niska.
1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine, tj. standardne.
Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mo-
gucnost podes.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.nog !czaja). Nc moic
se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.
Elaslicnc podlozne ploCice (s1. 2.6.51) imaju ulogu pochIlctaca i
osiguraca. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Prili-
kom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu
istovremeno, a time osiguravaju vezu od odvrtanja. Standardni materijal za e1astiC"D.e
podlozne pIociee je C.2130. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne plo-
c£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi;en) i oblik B (ravan), prema s1. 2.6.51a.
Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku ria "jednom mjestu. .
ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.u (izvana
Hi izuutra), koji se pod pritisJ.:::om elasticno deformisu. Slicno dje10vanje imaju
lepezaste podlozne (s1. 2.6.51c).
104
A
IzrijHI
n
"'i
8
Ramn
n
.
,or 25%
oj
e}
S1. 2.6.5.1. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:, b) >,upcasTv, c) lepezastc
Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi-
cama (s1. 2.6.52). .
Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki
na6n osiguranja. 1\a s1. 2.6.53. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm, i to: a) rascjcpka
postavljena U otvo1' n,3vrtke i vijka, b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka, c) rRf3-
cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.
Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim
duzim krakom (s1. 2.6.54). Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave, da ne bi ispab.
NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. lzraduju se od zilavog me-
singa, bakra, aluminijumskih legura i slicno.
Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. 2.6.55) je jednostavno i ·efikasr:o.
Prsten, najccscc od plasticne mase, umctrie se u zlijeb navrtke.·Navoj vijka prodlre
u prste.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje.
105
51. 2.6.52. Opruzne podloine ploCice: zukrivljena, valovita
0) b)
sr. 2.6.53. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke
S L 2.6.54. Rasejepka
m
I
S1. 2.6.55. Nav.rtka sa plasticnim
pt'stenom
Na s1. 2.6.56. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika
osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice, b) osiguranje pomocu' podlozne
ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.
Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polo-
zaja navrtke, tj. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja.
106
oj b) cJ
Sl. 2.6.56. Nacin osigul'anja podesnim oblikom
2.6.11. Kljucevi i ·odvrtaci
KJjucevi su aim %a Uvrtanje, odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.
Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka,_ kao i raspo!oziVOIll
prostoru za prilaz 11av1'tki, odnosno glavi vi;ka. Prema konstrukd;i, kljucevi rriogu
bid: jednoslavni, -po11licni i 11lomemni.
Otvofeui kliucev/ navrtke sarno u pr:hnjenjuju Se kad
ima dovoljno prostora za rukoyanje. Izraduju se kao (s1. 2.6.57) i dvo:
slra.ni (s1. 2.6.58). Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. prostoru, OS1
celjusti nagnute su prema osi drs:ke ! 5". Dvostrani, otvoreni kljuc ima razlicite
otvOre ceIjusti (S), obiCno za dvijc_u7.astopne vi'ijednosti navoja.
:£1
I
81. 2.6.57. Jednostrano otvorerii kljuc
107
"--"--------
-3
S]. 2.6.58. Dvostrano otvoreni -kljue
Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi;aka. lvIogu bid
seslostrani (sL 2.6.59) i cetvrtasti. Koriste St kod ventila 2;1 vodu, plin i s1. -
SI. 2.0;59. Sestostrani zatvoreni kljuc
Usadni kljucevi (sL 2.6.60) i 1lasadn.i kljuccv': (s1. 2.6.61) primjclljuju se l<ad;c
vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se
provlaCi kroz kljue. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIa-
yom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Za manje momente priteza-
nja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. 1.6;60b).
Okasti k ~ i u c (s1. 2.6.62) podesan jc za prite-7.anjc sestostranih nayrtki i glava
vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.
Kukasti kljul (s1. 2.6.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od-
11osno izrezim,a na obodu.
Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican, sto daje
moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1. 2:6.64). .
108
'"
b.
SI. 2.6.60. Usadni kljucevi; a) cet\'rtasti, b) :;estostnmi
81. 2.6.61. Nasadni -kljuc
51. 2.6.62. O1msti kljue
51. 2.6.63. Kukast'i kljuc
SI .. 2.(6.64. Pomicni (univerzalni) kJ-jl.lc
109
Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. Sta·ndardizovani su
jCdnostrani odvnaci (s1. 2.6.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. 2.6.65b).
/!.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111, od-
nosno momentom. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazalj-
kom (s1. 2.6.66a) i sa mjernim satom (s1. 2.6.66b). Moment pritezanja ciCita sa nu
skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja), odnosno

0)
------------1
b)
II nl II
... -11---.. - ..--------1
1 t--"--r----
1
L
- '1
0-1--- i _, _' W.i- I' . I i,
I __ r
51. 2.6.65. OdvrtaH: a) jednosnani, b) dyostrani
11:l1l1jcrnom satu. Upolrcblj!.-;yaju i Idjucevi sa oprugOlli., it U s(Tijsko
proiznjdnji I.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za ,Potrcbni mo-
mem: pritezanja.
Kljuccvi se u trgovini. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-,1. 2.6.67).
U proizvoJnji uClflC, piinu, plsstike, boja i lakm'tI, te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ pro-
pisi obave;::ujupldu(; ljudc uu Pos,:buu opreZllost i zai;titu od ckspJozi,ie i pozara. u talwim
sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu, ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil,e. s.tete urustvc-
noj iluovini. Jt.:dna od oba\'cza od di.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigur-
nosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija, bahn i drugih komponenata).
110
o.
F
I
b.
Sl. 2.6.66. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni, S(l mjernilll stltOm
Sl. 2.6.67. Garuitu1'U klj,JJ.ceva
2.6 12. Proracun vijaka
Prorac.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje izboI
.. . - .-. . . I ,. spoJu {j. ZO\ilSnostl ad
naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U .... '-'-. . "T ,
vijka, vrste i naciila djelovanja vijCl su podlJei)en.1 U
te se svaka grupa nosebno proracunava. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl pro-
raCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.
Vljci izlozeni zatczartju (51. 2.6.68) proracunava;u se 11a osnOVU obrascD iz
lla,uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala:
F
A, --. [cm'].
d,d
111
Ovdje je: 1 .... [kNJ - aksijalno opterecenje.vijka, Al [emS] - poprecnl presjek
jezgra vijka, o'za [kN/cm
2
] - dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.
. :r<:.ad se izracuna jezgra, iz tabliee' za odgovara;ucu vrstu navoja izvrsi'
se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.
Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll
granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza =
d a
(kN/cm
2
J. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti
p
uzimaju se u granicama l' = (2 - 3); vete vrijcdnosti
trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil
promjenljiva.
Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju
vrsi se izraza;
gdje je: Ap (em2] ---c- projckcija radne povrsine svil)
navoja na ravn.inu okomitu na osu navoju,
d
2
[em] -- srectn,ji pree;nik navoja,
HI [em,] - dubina nalijeganja,
z - bro} navoja, u spoju,
Kod navoja povrsinski pritisak iznosi:
p
Sl. 2.6.68. Kuka sa zavrsnim
dijel()m U obliku vijka
d, ' " ' Z ' H, d, ' " ' Z ' 0,5412 P
0,588 F, 0,588
Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak doz-
voljenom naponu zatezall;a,
I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. :',6,68) za dizanje tcreta Fa -- 25 kN. Kuka
je ad C;0545. Navoj je metricki krupnog koraka, prosjecne izrade.
RjeIenje:
L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w;vujamo stepen
sigurnosti 'If = 3, pa je dozvoljeni nnpon
G" 36
Gea = - = --- "'- !2 kNicm"'.
" 3
2. Povrsina jezgra vijka
F/i. 25
Al. = - = = 2,08 em'" 208
G$d 12
3. Nazivni precnik navoja iznosi d ",- 20 mm, prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka
A) 225 (,tabela 2.6.2).
4. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m ,= O,8d)
p=
0,588, Fa, 0,588' 25
= 5 < 12 kN1em2,
l,S4' 1,6 '
8to zadovoljava. ,
112
viJak izlozen djelov ' . . SC iX
uslova .. Nairne, da bi se i;':;'U poprecn£h sila (s!. Sf;
F" da otpor deforIllacija vijka usljed savijatlJa;;cijerlt
treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n,?, Fit = /-l • FtI- (ft = 0,1 do 0,2, ko
e
'1$. 11
tom sluca;u mora biti. ispun)' en u njl . dlJelova zbog djelovanj,a poprecnib sJ '
SOY: P
.. k v 8""'" 1t=/-l'P,
pa se VIJa' proracunava na zatcz . p'
anJe -8ili F =---.:...!.
Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . a p. ,
'. 0 lrmh pO "
mo stepen slgurnOStl protiv prokl' -" vrstna i usvo, )'i-
d· lzavaUJa j'
on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2, ... 1,5,
F
F 'j'
<" = -c-"'-,"- [kN] ,
1 ' i'
Povrsinu )'ezfTra ",')'k',) ,
t> v lznosi:
1 uZduznu sHu:
Ovdje jc (]zd = (kN ;cn e], oie
n
I 1 - dozvol)' .. crrfl
,. ,'V eUI napon na zatezanje,-ol' - t?
-razvlacen,a, r = (3 - 4) _ st, . .
. ' . ' , '. epen slgurnosti ( , "'[1 -g
lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p
• )lVO Opterec .) "
Prema dob1venom rezultatu' enJc .' 050-
0
v 'k· T • liSVa)? se n '. 000
preC111 Jczgra al, lZ standardnih t'l.bf UJ lZl veti presjek jczgra A-;'J
< lea Za navoje,
Primjer: I1roracunati ncpod , '. . cOW
smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko" e JC
,. -,. rr: r ,mjcn J1VOm silom F. = 5 kN "s J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1, 'C tV 'fl
tr1ckh rucne luadc, Koefieijcm tren)'a kl", \). 2.fj.69), Vijak jc ad cclika (:.0445: NIl",rol.
1
",/loJ
,,=15 - IZ<lnJllu-"015 - Jdl
pll
, ' , -- .' ,stepen sigurnosti protl\' pro -
Rje.fCl1jc
1 p'otrebna 'J -
• Sl a zatczanju. ,-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . 1,5
----;-------.;- = --- = 50kN.
t,· (t J.
2. Dozvoljeni napon zatczunja za. " d
0" = 26 i UsvoJcni proni;enljivo 'optcrccenj,c,
nash 'I = 3,5 bite: '
3, Povrsina jezgra vijka:
Iz tabek 2,6.2. Za mCIricOl . ...1f11
e
ko·c odo',' nUH)jUS\ujase ""S9
w
j ill g ,aLIl navo) 1\136. prva "Cell ,njcdnost plcsjeka Al ,,00 I . ,
Podesel1i vijci izlozeni djeZov '.' _ ' , .' tC)
otvor pa je povrsinu 'presjeka sila (s1. 2.6,70) nalijdu j
vUka povrsinskom ptitlsku N VI! lZlozena smicanju, a omotac ot\T. ilJljC
vijka od ispadanja.iz veze. . , Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf
1z obrasca za napon smicanja Ts
J
4'P
d
s
=, [em])
n·n·Y8d
izraCllna se stabla:
gdje je:
Fs [Iu,\[] - poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{)
fl: - broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju
A. a; ''''- [em'] povrsina presjeka stabia vijka,
4
Nal<on proracuna precnika stabla vi;ka (d$) usvaju s,e
nazivni precnik navoja (d), i to nesto manji nego sto je
precnik stftbia koji je izlozen smicanju (d
s
)) kako se ne hI
Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.
Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti
kontrolu povrsinskog pritiska:
51. 2.6.70. Podeseni
vijak izlozen poprec-
!lOln Qpterecenju
gdje "je; Pd [kN/cm
2
J - dozvQljeni napon na povrSiriski
pritisak izmedu stabia i spojenih dijelova.
Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l
da je pociesen. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.
Rjdenjc
1. Dozvoljcni napon sinicanja T8d = O,8lf
z
d :.:; 6 kN!cm
Z
, Pa UZ<l
2. Precnik stabla izracuna sc iz
Usvuju,tnO, d, 1_2 u navoj MlO.
Provjcitt povrSinskog pritiska:
F, 5
P =" -.._,,'... = ----- 4,17 < Pd<
dS'b 1,2·1
2.'6.'13. Kont'rola izrade
Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo;, pri
celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim:
mjerilima. Tcorijski, kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih
elemenata navoja, ito: velik£ preenik, mi.tli_prelnik, korak i t!gao
profila navc'.ia., U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih
odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s- navojem, i _ n;ihovo ispravno
funkcionisanje, -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a,: velikog;
malog i st'ednjeg prccnika.. . ,
114.
Na 8L 2.6.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj.
Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.tajucim -navojem. Navoj je dobar' ako
prode kroz 'prvi prJ-r a los kad prqc1e kroz,oba'jJara valjaka.
l'fa '81. 2.6.7.1b prikazan je kaIibar za: kontt;olu ,unutrasnjih-'navo;a. U dobrib-
duza strana prolazi a kraca ne, '
51, 2.6.71. Granicna navoj: a) racvasto, b) cep
ZADACI
L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. 2.15.22) za rnirno __opterc<.';enje F;" .10 kK
Vijak je o,d C.0345. Navoj je krupnog koraka, prosjecnc izrade. ,
2. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.0245 vt',mni su sa dva poddena vijku prci:'>:'
nika do = 12 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lei.
(:.0445, it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.
('!TANJA·
1. Ob;asni,postanak zHvojnice i llavoja.·
2. Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje?
3. Kako se mogu' podijeliti navoji?,
4. Sta jc profil navoja?
5. Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja?
6. Nacrtaj proW metriCl;:.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:-
7. Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.
8. Nacrtaj profil trapeznog- lla'voja i oZllaCi osnovne
9._ Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(;-'
J.O. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine.
11. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI, 1<.1) Tr60 x 9, S32 x '6, Rd40 X 1/6.
Kako- se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji?
13. Koji navoji se koriste na vijcima za kretanjo.?
14. Kako je izvrsena podjela vijaka ,prema riamje,ni?
15. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka._
16. Prema ,sjeeanju, skiciraj navojno vrcteno skJ;i,Pa.
17. Kitd, se' vijci _bez navrtk;e?
18. Kad"se prifU;eujuju viie!._ bez :glave?,
19, Nav:edi nekoliko specijalne svrhe:, _ _ _, , "
2Q.',,Kolika je ,visina_ normalne_ navrtk,cj u kolika, glava, vijka _ sa se(ltOtlgaonom $1!1vom?
21: 'Sta su navojne ,reie, a Sta navojni prenosnici?
11S
22. Navedi oblike navrtki.
23. Kako se oznaeavafu vijci, a kako navttke?
24. Cemu sluie podlozne plocice (
25. Navedi svrhu i primjera osiguranja navrtki,
26. Koje vrste kljuceva poznaje1i( ,
27, U cemu se sastoji kontrola izra.dc navoja?
2.7.0PRUGE
Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Glavno svojStvo
opruga je elastiCnost, na cemu sC'j zasniva njihova,upotreba.
2. 7. !. Namjena opruga
Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.anje i1i vise clastkno deformisati,
narnjena ill. moze hiti;
za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila, odbojnika, spojnica
i 51.);
za akumuliranje energije (kod cascivnika, igracaka, oruljn itd.);
za mjerenje sile, teiine i momenta (kod dinamometara, vnga i momentnih
kljuccva sa ugradenim oprugama)!
za ograniCenje najvece silej odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.);
Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave, stege itd.).
2.7.2. 'Vl'ste opruga
Konstruktivni oblici opruga- su vrlo razliCitj i zavise, od Ovisno od
oblika i naCina opterecenja, opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji),
uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). Prema tome se i
dijcle
a) fleksionc oprugc,
b) tOj-zianc oprugc i
c) prstcnaste oprugc.
U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za
ublazavanjc udara, o,scilacija i sumova.
2,7.2. L Fleks£onc oprugc
Pod djelovanjem silc, ove opruge su 'pretc,zno riaprcgnute 11a savijanje,
a obuhvataju; proste lim,ate opruge, slozene lisnau opruge (gibnjevi), spiralne
t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.'· ' _ ' '.
116
P1'oste lunate opruge '(s1. 2.7.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja, gdje'se
traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.i pol;oprivrednc
masine, u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).
Slozene limate opruge - gibnjevi (s1. 2.7.1b) imajU siroku primjenu. Pogodrie
su za velika opterecenja, kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih
sredstav3, zatim. presa itd.
Spiralne opTUge (s1. 2,7.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao aku-
mulatori energije(npr. kod casovnika, igracaka i s1.).
Tanjiraste opruge (81. 2.7.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao
snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p,ostrojenja, za ventile i s1.), Za 'nMbCito jaka
optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Moe llosenja i
ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.
Zavojne fleksione opruge (s1. 2.7.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju
koja se postize smanjenjem precnika, CD} zavo;ne' opruge, pri ccmu njcna duij,.,y
ostaje neptomjcnjiva: Pl;imjenjuju se u domaCin.o;;tvu (stednjaci, stipaljke) kod tdz-
stilnih, stamparskih, poljoprivrednih j drugih ,masinH.
,)
,j
Sl. 2.7.1. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga, b) gibanj, c) spiralna opruga. d) tHnji-
rHsta opruga, e) za-vojna fleksiona opruga
2,7,2.2. Torzione oprugc
Pod djelovanjem vanjske sile, ove opruge su prctezno' izlo:lcnc uvijanjuJ a
obuhvataju: torzione §wpo'vc,"torziollc za7.Jo.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc
Torzioni Slap (prosta torziona oprugc), s1. '2.7.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'i-
jetko - kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama
ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'"
portnih srcdstava, motora SUS, masinn alatIjika'itd.). Prema naCinu optcrecenja,
torzione opruge m6gu biti zatezne - vlaene (51. 2.72b i. 2 7.3) i pritisnc - tlacne
(81. 2.7.2c i2.7.4).
117
ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia, Oye drugc
obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Pored cilindricnih,
izraduju se i kon£(;nc i parabolicnc zavajne opruge. Presjek iice 'kad zavojnih opruga
moze biti kruzni, kvadratni ,i pravougaoni.
81. 2.7.2, TOi'zi.onc opl'uge;, a'. tvrztoni ;tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga, c) z'avojllu prithria
opruga, d) pllzasta opruga
Sl. 2.7.3. Zatezne, torzione: (lpru.ge
SI. 2.7.4_. opruge
118
Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 2.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika
poprecnog pres;eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.
Koriste se_ za velika opterecenja, naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina
puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju
imaju zavojci sa radijusom,
2.7.2.3. Prstenaste oprugc
Sastoje ,se od unutrasnjeg i spo-
Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medu-
sobno naJijeiu svojirn ,konicmnl' povr:..
(s.1., 2.7.5), UzehtZp.a sHa koju
prima opruga,_ sNai'a nu, dQdirnoj po-
.
Qj
vrsini prsteria- ve1il,u silu pritiska pod 81. 2:7,:5. Prstenasta opruga
Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).ovi _,'
istezu) a unutrasnji skupIjaju. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su
itt odbojqike.
:2.7.3. Materijali, za._ Oprtlge
Zbog velikih dcformaciju, U oprugama se javijaju i jaid naponi, -pa se oprugc
izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:;:om (:\'1'stOC0111. To su uglje-
nicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1,1 i legirani samanganom,
silicijulrJOm, hro1110111), vanadijumom i:i viSestru,ko legirani celici. C:vrstoca materi-
jala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i,povrsinSkom obradom.
Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su, ceHci prema JUS C.EO.551.
(tabela 2.7.1).
Celik

C. 213.2
C.2133
C. 2330
C.233]
C.2134
C. 4230
C.4830
C.4831
,
j
Vru6e \'aljano
HE [kN/em:!]

240
255
270
290
310
310
310
310
3JO
310
217
230
:.:.30
235
240
240
240 .
240
235
235
lOS,
110
)10
110
110
110
120
135
120
135
120--140
130-150
230-150
. 130-·150
(30-·150

140--=---·160
150-:1-70
135-'170
135-170
hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se ;;;.a zice malih precmka,
Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ;e precnik zice __ manji, a kyalitet ce1ika bolji.
Dozvoljeni naponi" opruga- su veliki, 'da bi se sto deformacioni _rad.
119
Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon za opruge
od celika:
o'srt =-0,75' (/1', '= 0,68 . don j 7:'d = 0,5 dm'
Za dinamiCka opterecenja je:
if,. = (0,45 do 0,52) ff
m
; Td = (0,33 do 040) am.
2.7.4. Karakteristika i rad opruge
Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja
(Fmax odn. Mmax.), pri kome napondostize granicu elasticnosti. Veza izmedu defor-
madje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. Ako izmedu deformacije
opruge' (ugib, ugao uvijanja) i opterecenja (sila, moment uvijanja) posto;i propor-
81. 2.7.6. Karakteristika
opruge
cionalnost), onda je karaktel'istika opruge prava
linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti
elasticnosti) - s1. 2,7.6,
Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F)
moze se -izraziti pomocu jednaCine:
Karakurisdka. oprugc pokazujc ,kolild ugib u
em izaziva jediniCna sila; 'Sto je ugao nagiba ka-
rakteristike (0:.) manji, tj. 8to je karakteristika polo-
zenija, odredeno opterecenje stvorice yeti ugib, pa
kazcmo da je opruga elasticnija. Obrnuto, sto je
ugao (0:;) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib - opruga je kru6a.
Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em;
.
Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi:
A =p.! [kNcmJ.
, 2
Kod opruge koja radi bez trenja, rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc
l'adu koji opruga kasnije proizvede. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu
pojedinih elemenata, tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.
Takve opl'uge pri radu apsorbuju, usljed trenja, dio utrosenog maa, pa stoga
sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc).
2.7.5. Pl"OraCUD fleksionih opruga
Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Na s1.
2.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog,presjeka, a na s1. 2.7. 7b prosta
lisnatR opruga stalne debljine (h), a promjenljive sirine) od b = 0 do b.
120
NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten;a:
M. = F (1- x),)a x = 0, -=::: F· I.
Kod opruge konstantnog napon savijanja je najveCi -u ukljestenju, i,
iznosi:
Kod oprug-c promjcnljivog
presjcka najveCi napoll savijanja
je u slucaju kad je x = O}i jednak
je u svirn presjecima oprugc)
posto se otporni moment pro-
porcionalno povecava sa poveca-
njem momenta savijanja (idealan
oblik).
Maksimalni -ugib je na kmjl1
konzole i, na osno\'u nnuke (l
nosti matcrijala,

,

't-\1
H
.. b •
p.j3 ·1F·F
a) f = 3£' I =
2 P'(ismaxrcm]
F. - - za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks"
za opruglt pre'iekn.
Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.omi
cn1
j
j
'vog za 33 de[ormahilnij" u
odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. -
Krutost opruge ncpromijenjenog
veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka
F b· 11
3
• E
C = .- = ----[kNjcmJ.
f 6'P
izracuputi dinamicku lisnate opruge prayougaonog oblikr.
2.7.7a), duzine 1= 400 mm, );irine b C-,- 50mm 1 deblj1ne II "---- JO mm. Opruga je od celika C.21:;(:.
Rjdcnjc
1. Dozvoijenl napon: (;-,,,1 = O,5f1m =- 0,5· 120
b.h2 5.1
2
_
2. Nosivost opruge: F '"" ----- . Usr'l = 60 = J ,25 kN.
6·1 6'40
F'P 4·1"·13 4·1,,25'40:\
3. Najvcci ugib 'opruge: I = -3 . E . I =- E. 11 . -,-. 21 500 . 5 . J3 = 3 em.
Slozellc limata D,"ruge koriste se za. velik.a ?pterccenja, bi bilo nei"vodivo
veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika debljinc lista,
se tako povecava krutost opruge.
121
Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc
}lj, pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. 2.7.8). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene
Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima:
Ms 6P'1
== - -- = const;
W n: b ·lt
2
·O\'dje je II. - broj listova istog prcsjeka.
1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i
Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja
0)

.. ,
-, ,
. ,
'!';1 b)
S1. 2.7.8. Postallak gibnja
F
Cgib gibnja., f ''''-
c
5
3. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' ,,--
pomocu uski). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a, primjcl1juju
se trapezni zavdeci (81. 2.7.9.). Izuzetak Cin( gornji list, na
cijim se krajC\;ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja
karoserijom L s1.). Gornji list naziva se glavna_ traka.
Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a
ugib idcalnog gibnja i iznosi:
: -F .1
3
/"'" em,
gdje je: - koeficijcl1t oblika, Zil\'isi,od oclnosa bib i broja
lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi (n'); = 1 za idc-
alui gibanj;
G = 0,8 za b'{b = 0,4 i It -= :?!3:,
1; 0,67 z;). b' = bill ,--'-'" :----' J.
lzn,dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog
gibnja (sL 2.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn
vimn oprcrecenje (P).
DvoSlruki ugih, uz ism uosivost, postiie se
uvOjllOg gibnja (sl. 2.7.10). PWccalljc nosivoni dvojuih gib-
njcva postize se primjenom- dvojnog dvoredl1og gibnja (sL
2.7.11).
Primjer:. Proratunati dvoslruki gibanj duZil1c
21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. MaterijaI listo\,u
jc (:.2130, stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P- = ,2. Brqj
list{lVa n'= 6, sirina lisla b -= 40 min. KrUlost optuge
c 1 kN!cm.
5 ern.
b'
b
0,4:, iz'nosi = 0,8.
4. Debljina li.sla opruge (II; HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W;ib;
6· . F· {J
n·E·.b ·f
6 ' 0,8 < 5 . 503
--" 2,014 em, h = 11,9 em.
6 . 0,1 . -10-1 • :.1 • 5
5. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0,4, b '= 28 mIn.
122
2F
il====+19 I!·&
, S1. 2,.7,9. gihunj
S!. 2.7,10. DvoJni J?:it'.anj
2.7,6. Proracun zavojne opruge
?pterecenje (F) koje djdu;e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju
(sI. 2.7.12). Moment sprega, Mu "'--= F· R napreze oprugu na uvi-
J3nJe:
Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i
zavisi od odnosa Did. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K)
koji je dat u tabeli 2.7.2. .
. 0
r--"-"---j
! R F I
r----
SI. 2.7.12. Glavne veliCine ciHncit'icne
zavojne pritisne opruge
Precnik iice zavojne opruge iznosi:
/
"SF-{D)"-
d Ai ,"J . f( [em].
. Posto krajnji zavojci porav.nati zbog
pnlagoaavanja podlozi, uzima se. da Oprug8
una .1;5 ncaktivnih zavojaka. Prema tome.
ukupni broj zavojaka jc:
Z "-"" Za -:- 1,5,
gdje je: Za - .. broj aktivnihzavoiaka, Duiin,{
tice aktivnih zavojaka iznosi:
11/ =D·::7·.Z".
Ckupna duiina iice moze se izraziti ohras-
cern:
I = DnZ "--=: ill (Za 1,5).
;\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka
U opterecenom stanju' treba da iznosi
S mil) = 0,1 d, a ne smije biti manjc ad
0,5 mm.,
Stvama visina neoptercccnc oprl}gc
(L):
L Z· d + Zo . S = (Zo .,. 1,5) d + Z"· s.
Tabela 2.7.2. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga
r DId 3 4 5 G 7 8 9 10 12 15 10 30
I - .. _. , ... _._""_
l K
I
- ..
---_._----
1,55 ]'38 1,29 1,23 1,20 1,17 1,15 1,14 1,3 J,09
..----..--..-
. ,Izrac,?nati precnik o.!<ruglc za torzione Opruge
malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =, 600 N. Opruga)1:: od cehka C. 2130. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6"
Rje.fenjc
1. DI;}Zvoijeno naprezanjc T,l .'"" 0,5T
m
= 0,5 . 120 60 kN/cm".
124
2. Precnik zice opruge;
. Usyaja sc precnik d·= 2
2,7.7. Gumeni jastucici
Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la
elasticno spajanje dije1ova, posebno dijelova ko;i su izlozeni potresima. Primjenjuju
se za ublazavanje udara, oscilacija i sumava, npr. kod transportnih sredstava, da-
sticnih spojnica, kod temeljenja (fundiran;a) ffia.sina itd. Posto' se el.asticna svojstva
gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika, opruge oct gume moraju biti
drugacijeg oblika,
Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. 'pritisak. Na s1. 2.7,13.
prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc jastuCica.
o.
d. e. f
Sl. 2.7.13. GumenJ jastucici za sUe prHiska
ZADACI
1. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. 2).7) or! C. 2330 za pro-
mjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Dulioa Oprugc je 1 '300 mm, dcbljina trake h = 5 mm,
Proracun izvtsit.i za oprugu, konstantnog presjcka i za idealni oblik.
2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 2.7.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN.
Dulinn gibnja je 21 = 600 rum, sirina b "'" 60 mm, debljimi lista h """ 5 mm., Materijal
C.2131. .'
3. jednosmjerno promlenljivo opterecenje CIa prenosi cilindrlf;1l3 'zavoina
opruga izradcna. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.m, srednjcg precnika D = 80 mm. Zlca
je od C, 4230.
125
PITANJA
L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc?
2, Kako je izvr!Iena podjela opruge?
3. Objasni osnovua obiljeija opruge? ,
4. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu?
5, Objasni postanak gibanja?
-6. Kako se povecava noslv()st, a kaka ugib gibnieva? -
7. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge?
8. Kako se povccava ;tosivost, a kako ugib tanjirastih opruga?
9. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga?
10. Sta, BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u?
126
3, ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE
U clemente -za kruzno kretqnje spada;tl: osovine, 'vraiila) le1iisw
spojnice,
3.1. OSOVINE
Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju, kao sto su remenice,
zupcanici, dobcisi i s1. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-;
mente). J\{ogu,biti ror.irajuce i nerotirajuce, pune i suplje.
Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima,n?glav-
Ijeni, npr. vagonska osovina (s1. 3.1.1), a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni cle-
menti, upr. osovina \iagoneta (s1. 3.1.2). Primjenom supljih osovina znatno se sma---
njuje njihova tezina, a neznatrto otpornost na savijanjc.
SI. 3.1.1. Va,gonska osovina
Prema 'konstrill<tiVnom izg1.edu, osoviilc ni.ogu. biti 1'aVllC i stepchastc;.-Ravnc
osovine iinaju isti precnik na Citavo; .duzini i 1ako' se iiraduju. Najcesce se osovine
izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe, usteda u,materijalu: i sm'anjenje tczirje, ,rui
je sk:uplja., ' - ., .'"
_ Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a,- 'sa, jcdnim .--pr<:;pl.1stom; iIi sa'
dva prepusta. Na 8L 3.1.33., prikazana u proste grede ..
SI. 3.1.2. Osovina vagoneta
Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.0461 do (::0545, a za
jaca optereccnja C.0645. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za
<:ementaciju i poboljsavanje.
Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima
osovinc na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima. Prvo se odrede
otpori oslonaca, zatim momenti a zatim precnici osovinc.
128
Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine:
3 odavde idealni precnik osovine
Ovdjc je: M" [kNcm) .- moment savijanja
d" [em']
10
- aksijalni otoprni moment za kruini presjek,
v,, [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja.
a. A
b.
Stvarnj oblik
osovme
x
b
\
1$i8
I
Fa
Idea In; obHk
osovine
.. -!:I.l.3., Prlkaz shematski., b) idealni _J swarni oblik
Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan jer
bi sc precnik povecavao od 0 do d
max
- po ;ednaCini kubnog paraboloida. Stvarni
oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. 3.1.3b). Precnik stv2rnog oblika
osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.
-optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo, a nerotirajuCih
- jednosmjerno promjenljivo.
Prim;er: Proracunati osovinuopteret.'tnu prema slid 3.1.3., ako je J-.\ = 6 kN, a o.c, 350 mm,
b = 250 mm. Osovina rotira. Materijal osovine je' C. 0545 sa UHd G kNjc;mz.
RjeJenJe
1. Otpori oslonaca:
'M
A
= - FH (a ----'--- b) --0- F· a = 0
P'a 6'35
Fn '= --'= = 3,5kN.
a + b 35 - 25
AlB = FA (a + b) F· b = 0,
F·b 6'25
I?A =';-0 = -35 '.--:- 25- = 2,5 kN.
2. Momenti savijunja:
Afsmax = FA'a = 2,5' 35 oc,_ 87,5kNcm.
Za x 0= 20 em, Aisa: FA' X = 2,5' 20 ''0'' 50kNcrn.
3. Ide-alni prc-cnik osovinc:
10· 87,5
6
10/\1so; 10'50
= 5,25 em.
--= = 4,37 em.
Gsii 6
4. Stvami precnik oso\-;inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_, radi nagla
v
-
ljivnnja glavCina, pa je: d = 1,1' 5,25 50 775 em.
Usvaja se pn'j veti precnik, a = '60mm.
3.2 OSOVINICE (SVORNJACI)
Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. ostvnruju zglav1'::}ste
(zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiS-
tima osovinicc miruju iIi osdliraju, a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050-
viniea. Izraduju se od cclika, obicno (;.0445 za manja optcrccenja, a za veea optcre-
tenja od ugljicnih celika g8rantovanog sa<;t8va iii od legiranih celika. Standardi-
zovano jc vise oblika osovinica. Neki od tih oblika prikazani su na s1. 3.2.1.
129
I
°1
L n I

Q.
81. 3.2.1. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.C3.020; 021; 022), bj bez glave-
(JUS M.C3,.040), c) sa u.pustenom glavom (JUS M.C3.030)., eI) sa navojem (JUS M.C3:060}
3,2.1. Osigurali;c osovinica
Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. NajcesCi
oblid osiguranja su na s1. 3.2.2.) ito:
a) osovinica je sa navojem., a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil;
b) osiguranje prstenastim ut;kocnikom:
c) osiguranje pomocll dvije rascjepke;
d) osiguranje trvrtnim vijkom;
e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.
Sl. 3.2.2. Primjena i nacmi osigultanja
,
PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog
pomjerarija oso:vina, osovinicu i lez.iSta s kotrijanjcm., a ponekad i clem enata za prenos
snage. Standardizovani su:
130
unutrasnji prstenasti uskocnici - za rupe (s1. 3.2.3.) i
spoljasn;i prstenasti uskocnici za osovine (s1. 3.2.4).
Provrti na uSicama prstenova sluie da o.dgov.arajucim kliie .
prsten moze pri ugradnji a unutrasnjl stlsnutI. Za izradu u
se ce!ik za opruge, najcesce C.2130 s

--
,
, "

I
. .JUM1. 11, I
-J,..I'tlJ.t
S1. 3.2.3. Unutrasnji prstenasti USkOCllik
SI. 3.2.4. Spoljasnji prstenasti. uskocnik
Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe, _odnosno pr.ecnik osovme i .stalld
prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 11
, iDs'
!,j.e,
3.2.2. }>roracun osovinica
'40,:
Osovinke, BU izlozene suvijanju, smicanju riiiti' '
oSQyinice izracunava se iz momenta, savijanja, a prQvlerava na ;povrs' Sku. f! ,
Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja, ,
, -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. 3.2.5, OPt ll..is
llk
,
podijeli se ,simetricno na dva dijela. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf
ja: (k
F F I P'L '
M - --- .-.. - [kNcmJ,
$ 2 2 4 8
gdje jc
. L-/ / L+/
[em].
. 4 2 4
Najveei napon savijanja iznosi:
gdje je
otporni moment kruznog pre,sjeka.
81. 3.2.5. Djclovanje na osovinicu
Odavde je precnik osovinicc,
Pov,rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p - <;"Pd' a na duzini
d ./
'L 0) F "
\ - l, P = -,------- Pd.
, d (L -I)
132
Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude
Pa (I - 1,4) kN/cm' za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc;
i'd =- J kN/cm
2
za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva;
Prl --=::: 0,5 kN/cm
2
- za ad celika, a posteIjice od sivog !iva.
Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka (A
F 2F
TB = -2A = 'd
2
; <; "[sU·
d'n) . , .
= -4-" 1 120051:
3.3. VRATILA
Vratila za :n0rrienata dui (sl. ,33 . .1
razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na i uvrl:
u'radu se- uvijek okrecu. ,) n}c!
M{obrtnimomentj
P(opterecenje)
51. 3.3.1. Vl'atilo
Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:;. Kod Cvrstih, .
poloZaj osne linije; je ncpromjcnljiv, a mogu bid prava (s1. 3.3.2) i koIJ'e, \ra;Ila
- zaSta \.s1.
3,3.3). ,
Prava v,r atila mogu biti glatka i stepenasw. Pri konstrukciji stepcna."till -:.". .
"k 'd " d" d ' 'V,atlh
treba pre1azc 1Z jednog prcem a u rugl lZVO Itt sa 0 govarajucim rac!i' . "
'. al·'· . . '-- ,'lUSHly
zaobljenja, came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a
- c aprSlll
a
uslJed konccntraClJC napona, ' _ ,- -
Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn
1
' l' '" ('1 ·,0 (nnr
kod motora SUS), i obratno u-uznog u pravo mljSKO npr. cod kJipnih k'
.' . /' P 1 I' '1" omprr_
sora). IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s ozena. , rosta (0 jcnasta vratl a ImaJu jcdno k l'
1
, , . .., 1 I' ' 0 jeno.
a s ozena IffiaJU VIse m )ena. '"
SI. 3.3.2. Glatko
133
S1. 3.3.3. Koljenast.o vl'atilo
KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'"
njati. Savitljiv'a vratila mom biti IJC 11
1
1()Ze se U odrcctenim
'I " 0 sea (8 3 3 4)' 'k
Vn:ttl a upotrebljuvaju ::;.c za prenos- olrreia" ." .. 1. gzp a (s1. 3.3.5).-Z<:rlavkasta
mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k- lzv!esnim uglo11l koji m;zc da se
. . . _ ar cmsko vratil .
se ,ko:1 pokretnih brusilica. b "T ,< 0 .. Gipka vr.atila
od. vbf celicne ZIce (1) koje su &wi": brZlnOlllJcra 1 81. SastOjC se
nUlZnljClllCnO uprcdenih; ce1icue tral"e (2) ',cne U obliku zavojnih zateznih oprug
a
:J ' _. " , 1 oklopa (3)
llcma vrsr,t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' '
, ,c u. lllOgu iti falw i teska.
Sl. 3.3.4. 'Kardansko -vrut"lo d -
. rumskog vozila
Zustitna c!Jev
vratilo.
Pogonsko. stfunc
ae
b,
S1. 3.3.5. Gipko vratilo: U s'klopu,e
b) struktura vratila
134
Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s.hemaiski:
cv_r1s'ta
"'--i
prava koljenasta
I
,ravna stepenasta <
VRATILA

slbtena
t.a,ka vratila (sl. 3.3.6) su prava vratila kaja sli'.tZlozena s
njima uema, elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije
atno
U.\lij<tJ: .
sopstvene tezine vratila se zanemaruje. Shematski tezitle lJU, jer tl.a
moment, duz ose obrtanja, od, Pren sr:oJnica .
spojnice Sl dO, spojulcc S 2· Nu LA! Qbrtut
mjestima .A i B EU osland. Ako I 0
bi se tezina vratila i tdina spoj-
nica zanemarile - kao rclativno
male> vflltilo, bi bilo iYlozeno
sumo uvijanju. ,
Sf
Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm __
sarno n? u\'ijan;e, s, tim d'a se ::;
dozv.oljeni naponi uvijanja uzi- :::t't-WlJ.1.UlWillWlWJ.WJ.illlllililliil! illiT7TTr
maju umanjeni )zako bi se kom- ,
pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 3.,3.6. Shema I k.' "
od,savijanja. a ,Og Vl'ati1a
Precnik odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.
" VIJari.ja·
"
7:1' ='If.7
"
"-VI'I [It;Ncm] ._- moment uvijanja kame 'je vratilo izloz
euo
:
Wo ternS] - polal:ni otporrii moment 'povrsme
iznosi:
presjeka; ia k
ruz'
III Pl"tsjek
dLJ'{
'"
16
d
S
5
napon uvijnnja.
Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila:
d 3/l
61v
,"" 3/2
i
\1,,[cm'l,
,J :n . 'Tud Y Tud
Moment uvijanja odreduje se pomOCll P [kWj j UgaOlle b .
. ,rz1ui.\ wI
tadhJ:
135
Ako se snaga, izrazi u fk\\TJ, a broj okretaja n tmill'-l], onda je:
P
1VIu = 955 - kNem.
n
Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene
vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila
prema kvalitetu'materijala (tab. 3:3.1).
Tabdu73.3.1. Izrazi za preenik vratila_ d [em]
I
I
I
iud =
1 2
'(12 N.Pa)·

15,,8
2kNfcm
z
(20 MPa)
3 kNfcm
2
(30 MPa)
----I
13,4 I 11,7
Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (su-
kanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od
1/4
0
po metru duzinc vratila. Precnik vratiia, U zavisnosti od ugla defol'macije,
dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala:
Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije,
za precnik se usvaja veca vrijednost. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na
vratilo vrsi klinovima, proracunski precnik povecava se za oko 10%; pa se precnik,
po mogucnosti, standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO.
Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa 11 = 960 min-I.
Vratilo je od celika sa -Cud = 2,5 kN/cm
2

Riden/c
1. I'vioment uvijanja:
P 6
M" -_. 995 = 995 ,,'" - = 5,97 kNern.
11 960
2. Prccnik vratiJa:
Zbog zlijeba za Idin, precnik Plwecavamo za 10%, tj.
d ,,"- 2,28 . 1,1 = 2,51 em.
Usvajamo standardni precnik, d = 28 mm.
TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna
vratila koja na sebi nose teske toc!;;:ove, a i sama imaju velilm tezinu. Pored momenta
136
. .
, izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e
prenosu obrtnog momenta. " . . . .
Na s1. 3.3.7. prikazana je prim;ena teSkihyratila kod pogonskog u,reda}3 fabnc-
kog krana. , . ;
Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih zatez'ne
evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm
2
, a ponekad i veee zatezne c:,rstoce.2a Jaka
Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici
com veCom od 100 kN/cm
2
• U tabcli 3.3.2. qat le pregled materlJala kO)l se upotreb-
Ijavaju za vratila.
.c;;;;"1 .
-_.-' .
.' . I" I
w L.-J , .. _____ -. .. __ .
Materijal
IZonstruktivni
ugljenic-ni celici
JUS C.ED.500nO
Celid za
JUS C.B9.021
S1. Pogonski urcdaj krana
Tabcla 3.3.2. Celid za vratila
Oznaka
Cpotreba
Slabijc opterecena vratlla. ."
Jace optcrecena vratila_; brzorol1ra)u.ca \T:ltib
(:.0461
(;.0545 !
C.0645
i
--1- ...•• ""
Izbor materljaia je od yratija
'j 'ze1jcnc graniee zu 16 de>
t.1430
(;.1530
(;.1730
(:.1431\
<;:.1531
J
'
C.1731
(:.3130\
C.
3131
1
100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .
niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main no-
gra:duje,
Yratila prenosnika, ,
vrntila slrugova, l-)UZll[\ vratila. i-"
Kao i prethodni, a odlikuju SC, u I?oreacnJ;-: sa
njima, boljirri osobinama ohraci,cllll:.
nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl,'.-
turotn.
Dije10vi preno$a, i dijcloyj kod kojih sc
veca t:YrsNca Jczgra.
C.4730 I "'--c-,----...
------_ ..
Celici za cemcntaciju
JUS C.B9.020
(:.1220 _
C.11211
(:,1220 1
(;.4320
(:.4321
C.5421
Rukavci
Vrctena brusnih strojeva.
Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:;
srcdnja vratila u gradnji vozila. i
vratila. veCih dlmenzlJU.
:3.4, RUKAVCI
Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .' . '
Najcesce -Cine cje1iml sa i vratilimu;:a g !edse Cst 3.4.1).
lorn spajaju sa osovinom, odnosno vratHom.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i po-
• • v u .0:'01:0- poglavlju ce se. govoriti 0 rUlzavcima za k1' ,v'¥ •
JakIm OPterecenjima" haban;u i za-'Ti"avim' :czlSta. OVI su
tlc,na na osovitiama i vratilima. Zatogs J uk r:redstavlJaJu kri-
-z:; veca opterecenJ'a i ,brzl'ne b . e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a
- ruseu;em. - -,
Optereeenje
(ezaj
-j
\
Irukavoc' -
SI. 3.4.1. UlcziStcnje rukavca
I
,-"
\{etajna
cauro
'304,1. Vrste rukavaca
Prana .. djelovanja opterecenja, rulmvci mogu. 'biti:
radlJulm koji prcnose opterccenje
aksi' 'tIni (uzd 0' ') •• . 0 na OSU,
)c uznr , kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i
radiaksialni (kombinovani), koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec, .
Na s1 .., 4 2 'k' " . . enJa .
.l. , .-L .. ,pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" 't . '/' d' 'v ' '
lwniC-;-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 CUI O. cz m ncm (sL 3.4,2.a, b, c f '
- • >"'--' , oprastl s, .4.2e) 1 grebenasti (sl, 3A.2h). ' ,g),
poloz,aju na vratilu, rukavci se dijele nu' , Z' ..
osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) k·' kO).1 se nalaze
SreQlm vratila. OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla
S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" , b - . , 'd'
naslona (s1. 34 ?b) R,ll, I"an', 's ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. 3.4.2a) i f>a dV'l
/c " v •• -. " lUll). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ,(
¥,. a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ",' '., " a na Optere-
Na nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i U jCdnOlll smjeru.
, Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . d"
·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba ra, °1 i mala krutko--
.samo dvidijeIna Iezista. . <lova av ru<.avac JC moguce postaviti
Unucrasnji- cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . . -- .. ..
mah kratkotrajna aksijalna maze prihvatltl radlJalna opterecenja
;138
r-ukavac (s1. 3.4.2d) upotrebijava se na gdje je tokii eksploa-
tacije,potrebno poddavati radijalni zazor.
LoiJtasti rukavac (s1. '3A,2c) kori.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[,).clfe
treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora,
zglobne 'veze upravljackog,mchanizma automobila i 51.). o.vai.rukava9.moze pored
da prenosi i ,aksijalne sile, pU.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.
4ksijalnirukavc'i mogu biti sa,r:.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. 3.4'.if),i prsrc-
nastom' dQdirnom povt,sinoin (sL3.4.2g). ,Primjcnom prstenaste .povrsine. dobije se
ravnQ1ujernija raspodjela .poyr§inskog .pritiska, posto, obo,dna (v =, l' ' w)
raste .. prerna periferiji. rUkavca, a time i hahanje, pa'pritisak pustaje veci sto jt blue,
geornetrijskoj "osi rukavca; to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i
gnjece:nja
F
··fJ
.,
f, 9,
h.
81.,3.4.2. Oblici l'ukava,ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom, b)'spoljni cilindricni sa
dva naslona, c) unutrasnji, d) .konicni, e) loptasti.' f) aksijaini .sa raVl10m dodirnom povrsinom,
g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti
Grebenasii 1:ukd.vac (51. 3.4.2h) izraduje se sa vise- poyrsina;
moze da primi 'velika uzduzna opterecenja i radijalna
opterccenja pa spada.u radiaksijalnc. niklivce.
Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji;"Suplji rukavci imaju bitno
manju teiinu, uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.
Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se prema empiriiskim obrascima (81. 3.4.3;:
visina II -,---.' (0,07 0)) d ..:- 0,5 (em),
. ...:: debljina s --"- (1 -, 1,5)
poluprecnik zaobijenja Q > Q,J
3.4.L Pror,3cun ra:dijalnih rukavaca
Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku, savi-
janju) uvijanjui smiCan.ju. 'Napr,ezanje na uvijanje., ,koje nastaje usljed trenja u le-
iistu i napreianje: na smicanje relativno su mali __ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.
,
139
koje su: precnik (J) i aktivna duzina ruk - (I) uk '
na, duzma rukavca i nasIon (sl. 3.4.3). , avea } up-
Proracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi
, laz F F
selzpo nog obrasca:p = --:" = -'-- <p odak-
A; I· d """ '"
Je je precnik tukavca d = F_
em],
I, Pd
Ovdje je:
F [JzN] radijalna sila koja oprerecuje ru-
kavae,
AJ! = I . d [em 2] - projekciona povrsina omo-
taca rukavca (s1. 3.4.3); ,
I [em] - duzina rukavca,
d [em] - prce-nik rukavca,
... P,,_ ---.. dozvoljeni povrsinski pritisak
kO)1 za\TlSl rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.
ptcma tahell 3.4.1. -
Dohijen':l. vrijednost precnika na osnovu po-
potrebno jc provjeriti 'iz. uslova
(pn ccmu rukavac posmatramo kao
konzolu):
51. 3.4.3. Opterecenje spoljnog
cilindrienog rukavca
je:
Ms - moment savijanja,
W [em3] - otporni moment kruinog presjeka.
'. prccnika primjenjujc se ako je unapri''ed ,oznata
njihova duzma. V110 cesto ova duzma UlJe poznata; tada se pro-
Tubela 3.4.1. povrsinski pritisak
Ml1tcrija: rukavca
('cHic
ceJik
celik
kaljen i brusen tclik
ceiil(
kaljen i brusen celik
Matcrijal poste1jicr:
liveno gvozde
bron;m iii mcsing
kalajna bronza
kaJajnu bronzu
bijeli metal
bijeli metal
1 ___ kaljcn J __ " ____ __ k I' 'b" I
, "_ __________ CC ik_
0,3
0,5
0,,6
0,8
0,6
0,9
1,,5
Napomena uz yibelu 3.4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".- . '"
brzllluma'se Ptl smanjuje. . 0 m, s, pn veClm
140
vow preko koilstrukti1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .
rukavca'i njegovog precnika cp = lId. Ja kOlicllik du""
Najpovoljnija se .izraCllnati 'iz - ' ,ZlUe
moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie' llSlova .
, ' 'Jedtlake
, d'J· (fsd, l'U [2 (fBd .
d . 1 . Pd = '-'51'- ';]2 = sP:z '
odakle ie: l' = = .
. Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. d '
1,2 kako duzina rukavca ne bi bila velika, jer' bi u tom ·slucaj,tl. U f[!, '""" 0 0
'1 - , ,0 do
kavca bI 0 neravnomJerno. . . .--I.Je dtit
Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se
rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' n
Og
F = 1 . d . Pd ""'- 9) . d'l . Pd>
__ [em],
, tv (P' Pd
iii iz uslova savij3nja :
pr'ecnika
pritiska:
Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1
l?anja i ,usvojiti standardni precnik. 0% zbog h
a-
Ovako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. M.' .
i s se pojaviti, rtlkava
kun brzmama. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl povrsmskog pritiska _le
no
Pri v r
C
i uslova rada leiista, Provjera zagrijavanja vrsl, sc na osnovu karak' O,')Odne b" 1-
, ,-. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne
varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls;;a \p) i ob 4' t e Zao-', ..
-' ,- Oqne b,.' ",II)a_
lZIUe ( ..
, F [kN] , d''''il I'm]· vJ,
Posto JC: P 0= 7-.d 1 'v = -60-:1'OoL--; >
zagrijavanja iznosi:
p . ') = I I 'C; (p . z,), .
Ovdje je: I [e1111 -- duZina rukavea, d [em-I -, precnik rURavc .
broj okretaja rukavca. Dobijena vrijedn?st karakX?ri.stike zagrjiav
u
) [:nin--
1
] --..
manja. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike n:tora b:'
" .. lla(p 'It I
se usvaJa prema tabeh 3.4.2. ,. V)d kOja
141
Vrsta rukavca-namjena

1. Konstruktivna kuruktcristika;
'Ii = = j;Is 1,4-1.
2. P<i '= 0,5 kNiclll tabe.Ie 3.4.
'Zbog habullja i' POh:b'e- k
' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .
d' 1 ' l:1lI lukavca treba p ..
= ,1.1,45 = 1,595 cm. OVecatl za 10%, pa je:'
D
ST,sY'dja se standardl1i pu ..:cnil-
3. manu rukavca;- d = J6mm.
1 = 1 41.16 _0- '"))
. ' " __ .,56 mm 23 mm.
4. Provjcru zagrijavanja;
P·'n 15'450 "
__ .- .. [,kN Ill]
2000'j 2000'? "j 0,147 .. - .
.",. s J
" Posto j e dobivenu karakteristika z." .
12 tabele 3.4.2., prora:--'uH ua :. ' .. agU)llVan)u mania ud (p . 1:;\ ' 0
5. I(oustruktivl1e w.licin; ruk' . rUl;avcu zuc()\'ol,'usu A = ,4 do 0,6 (kNmicm $)
d\Ca pIenl',);1 J.'" -,' . -
h -" 0 1 . d ' ' " .:- . "..). l<:nose;
-, T 5 mm ::c. ° 1 . 16 .', 5 6 6
" J -'), mm,
s = 1,2' h = 1 2·66 - 7 9?
, -' , - lllm, se s = 801m,
(! = 0;1 . d =- 0,1 . 16 C'-' J 6
y • ,lmm, usvaja sc e = 2mm.
Us,'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm,
142
3.4.3. Proracun' aksijalnih rukavaca
Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ,se_- iZ 'ush)v'!l do.zvoljenog
vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .posteljice;' prem
a
jednakostin:-3'
F 4F
<Pd za prine (s1. 3:4.2f),
d
2
• n'
p-
A
4F
P =-----.-.. <Pci - za suplje nikavee (s1. 3.4.2g).
n (d"!. ,...... di)
Ako se odnos precnika ozna(:i sa 1jl =:'. !!::. = (0,2 do 0,8), ouda je·:
d
.._ pa je precnik_ rukuvca d--= ...J. [em}.
"d' (1 -V'') " '
Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.
od vrste matcrijala rukavca i posteljice, prcma tabeli 3.4.3.
Tabda 3.4.3. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak, za aksijalne rukavcc
L\'iaterijul rukavca
. ___ __ __ ..".------.l
celik
cdik
Malerijal posteljice
UYeno gvo:lde
bro!l:'::U
bronza
celilc
kaljen celik
_I __ celik , ___ __ ._ .. ___ __ c
0,2 do
oA du
0,7 do
do
0,25
,0,5
O,g
1,5
Kod izracunav;mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se
obodna brzina, na srednjem precniku
i+d
1
'
ds,- ':=:::---- [em],
. 2
pa je srednja obodna i:lrzina:
Vs!" = '
Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze
zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja:
4F 'n'n
60 . 100 < (1' .
Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose'
priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.anja _za radijalne rukavce,
143
I:
Proracunati aksijalni rukavac . .
;:aJalne maSIDC (81. 3.4.2g) ako je F ==a
1
na vratilu
r,' lit . u avac Je od kal)Cnog cehka, a poste-
)lca od bronze. Odno:> preenika - = 1" -, 0 5 B . k .
d >. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.
Rjdcnje
J. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:, iz tab .. le
'" 3.4.2.:
(p . o)a 0,20 [kN .
c-;n p, s
Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.4.3. iznosi,
'2. Preenik rukavca,
kN
p '= 0,4--.
em'
d· ···1,91 em
Usvaia se d = 20 mm, d. = ") . d 0',5
" '20 -= 10 mm.
3. Provjera zagrijavanja:


. kN ",1.
= 0,16 <: 0,2 ::ito zadovol)'ava.
cm
2
s r
,ZADACI
1 . ?sovinu prerpa 51. 3.1.3. ako je F = 3 kN a ...
T?tJra. lvlateflja! OSOVIne C.0461. ) - 200 mm, b "= 300 mm. Osovina
2. watDo kojtS prima sna l P = - , " .' ,
Ma1e(1)aJ vratua je C.0545. gI - ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]:
3. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . _ y. '
bronze. Duzina rukavca'iznosi 1 60 mm -pr brusenog cehka, a posteljica je ad kalajne
1)
" eC111" "''''40mm abro)' k t'
oz\,oljtno naprezanjc na savijanje rUl .. ' ,>' 0 're aJa n. = 500 min-I.
radno opterecenje rukuvca. ,avea Usa 0--'- 6 kNj
c
m
2
. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno
4. I", " .. , _, _'.
Rukavac )e od celika, a poste1jica od B' . Ilk a l)esanJ,u kO)l jC opterecen sllom F '--"'- 2 k1'\.
-t;. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .-= 180 min-I.
PITANJA
1. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila?
-, Kako jc izvriicna podjcla osovina?
3. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila?
4. Gd kojih mated,jaia se izraduju osminc i vratila)
5, ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. .
6. Sta je idcalni oblik osovine?·
7. sc osovina U obliku proSlc gredc?
8. Sta su OSOVlIllce?
9. Kako se proracunavaju laka vratila?
10. Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca?
11. Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci?
·144
12. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira?
13. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca?
14. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on
proracunava?
15. Nfl kojim miestima primjenju]u loptasti ruka;-d?
3.5. LEZISTA (LEZAJEVI)
Lezis't.:'1 su oslond vratila, osovina i osovinica. Prema mog;u se
podijeliti u dvije osnovne grupe:
kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom
ldista
kotrl.iajuca kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm:
ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela
(kuglica, valjaka ili iglica); pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja:
Prcma pravcu djelovanja sila, lciista mogu bid:
-- kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB,
aks(ialn.a, kod kojih sila djclujc uzdui ose, rukavca i
tadiaksl)'alna, kod kojih istovremeno djeluju poprccne 1.1zduzne sileo
3.5.1. Klizna leiista
Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri
okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:-
ili su u sasta-VJl, kOllstrukcijc, masinc. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118
konstrukcija, hisu osjetljivi na udal', im,aju miran rad, pogndni su za vdike obodne
brzine, au slucaju ostecenja H10guca je opravka. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu
na kotrlja,iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor narnCito u' pocetku
rada, dok se ne dostigne nOfmalni rdim, tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagri-
javanjc; zahtijevaju c1obro od.rzavmije i podmazivanje; trosc l'cia1.iYllo mnogo 1110-
zi\"u, a prijc stavljanja u pagon ITlot8ju sc--razrJditi.
3.5, . i, Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w
Prcmn konstrukciji, l:adijalna klizn!11ei.ista -mogu biti.icd:n.7d(/elna i dt/iid{iClna,
JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod manjih precniku, a i kad sc
ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. lznu.iuju se Sa
P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).
Na sL 3.5. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa
iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa
rukavcem, a postavlja se u kuCiste. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). Kroz
otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista.
145
Sl. 3.5.1. Jednodi;elno klizno' ldiste
S1. 3.5.2. Jcdnociijehw kliz,no Idiste zavftrcne
konstrnkclje
KuCista se lUlJcesLe izraJuju
od sivog liva, a u pojedinacnoj pro-
izvodnji - zavarivanjem. Na sL
3.5.2. prilzuzano je jednodijelno
klizno leziste Cije je kuciSte izra-
d:eno zavarivanjem.
Na 81. 3.5.3. dat je prikaz iz-
bora dimenzija za radi-
jalno leziste, a na s1. 3.5.4. 'za
prirubno radijalno lciistc.
Nedostatak jednodijdnih leZis-
ta jc u tome !ito se klizna povrsina
vrcm.enom istrosi, tako da se paveca
zracnost i pajata oscilacija rukavca.
Kad zracn08t prede odredcnu. gra-
niCll, ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica, P081:0 se zracnost kod oyih IeZista
ne moze poddavati. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.jiC011l koja je Sa v:mjske
strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.5.5). Krajevi ove posteljice su cilinJricno
pniduzeni sa nuvojcm. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem
ljice pomocu na\Ttkc. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.
Dvodijefna lez/sta prin1.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdno-
dijclho lczistc
j
a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslo-
nom. Postoji niz dvodije1nih lc1:ista, kao sto su; transmisijska (kratka i
dugacka), za di:za!iL'C, ghl\'na leiista motom itd.
Nl1 s1. 3-.5.6. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.cnzija za dvodijelno radijalno klizno'
It:'Zi.;le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.
Na 51. 3.5.7. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od:
kucist'--t (1), poklopca (2), d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4), i <.iva vijka sa llavrtk:.ull.<1 (7)
ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos.ti u lcZistu. 1)onji
dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja
ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice, a ad aksijalnog pomic:mja
osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice.
Ka 81. 3.5.8. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzi-
vanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.
146
'"


I
*
T
I
I
i'S I. >c
i I I If,
I'"
..
I
I
!
'IJ
I
<0
:;;
7
"" "'-
-0
(.)
<>
!:!
'"'
:;:
:.:
()
'"
:x:
<>
<0
III
...
.....

'"
Q
'"
Q
...
'"
-0
I=:
....

-"'-
... ....
I"' I'"
!!!
I
..,
I::: Ir.
'"
'" '"

:! 2!
.; .;
'"

B.
'"

<>
'"

.,
'"
C)

e


.,
:::!
'" '"
<>

!!! ..
...
...


.,
lli
51
<>
<>


..
..
l:z 15: 1::1 ::: R

• :Jl
L;

I:;: :::
.iii

147
/
SI. 3.5.5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom
'., tmmJ
I 0 i A i B 1 elL '1 H I HI j d f dl I h 101 I ( 1 £: D2 DJ n )h+( hJ) R Ht f i
d
Ji
d
Jf5
K 3;-'
)'''1'01'' ;:::1'''''0/;;1110 130 10 2 "." 65 ''1>''-'50
-, -1;J;j---;,;j .
:5- 330\00 lOO 1'12.;1 =<-1150 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ,30 5 .5 ()
100' I' ", 015 120 ;\; I 71-036°(100 :110 135! 110 2:(5 24 M30 "'. 1(JO 50tm 115,235 If,fJ 160 180 12 310115 !Nf ,,,0 26 40 ()
*5 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.J5 220jSOrf* 1.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 501211 ,4075
mis:501150 460200 160 335 136 ii l; 260 75 165 1703452052]0260 1fi :; 25175 1;,0 {J5
SI. 3.5.6. Dvodijelno kIizno leziste
148
Sl. :LS,7. Kratko trauslllisi;sko Idislc
MaterUal za pcHeij:1ce
i> g;; se za nll1 bir" makrijclj j",:' imH ppli-
poslcljica prc,jm.:avlja dlO _.
maIne eksploatacionc kuo sU.
velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.
velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc,
mali ot110l" lrenja,
1 zllo[; ccga morn dn buck nd
sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.l Gl\·cu.
primanjc. i ra;;poredlyan;e mal.iv;l,
dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< ..
_' prjbJiZuo i ..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: 1
.. _. . . ,. . " ... l" ceJicni l'jy., (elik., brol1za., mesl.n¥' Iveglhc a u-.
Za i7.radu postelJli::a lr'.· ,;. aterijaJi, c1rv0, mase·1
minijuma, magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta an! m· ,
guma,
149
Sivi h,! je za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3,5 m/s) i
rimlim pritiscima (p < 0,08 kNjcm1). .
Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0,6 kNjcm
2
• Pr1mienjuje se kod lezaja
dizalica, ukrsnih glava, droJilica, transmisija i s1. Osjetljiv je na udare. Podnosi temperature do
100"C. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim
metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.
trW, i celibti ii-v p;dno3e znatne prliiske i brzine, ali se od njih izradene posteljice redovno
leZajnom lcgurom.
Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica, iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog
Hva i celika. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. Odlikuje se dovoli-
nom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine, ali je relativno skupa. Za izradu posteliica najceM::e se
upotrcbljavaju kalajna, ni()vna i fosforna broIlza.
Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. Posto-
jana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0,6
kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U ","0_ 45 m:'s. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj indu-
striji. '
Olovna brul1:-.:a ll1n:'ie ptimiti veta llCgo kalaina. Vrlo,je otporl1a prema hubaniu
i pru;i;a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada, cdicne
posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" ,-- 1,2 kN/cm2 i brzine
kHzanju do v '= 5 m,'i;. Primienjuje se :I.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.
Fosforna bronza upotrcbljava se ;la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. kod
\"uljauni<':izih uredaja). Pruza muli otpj[ Lrenja, tvrda je i otporna ua habanje.
lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice, u prvom redu - za jednodjjelne.
Jdhl1iji je od bronze, ali jc manje izdr21jiv.
Bijdi mctalje lesura bakrn, kalaja, 010\,a i antimuna. Zbog male cvrsLoceo upotrebl;ava se
iskljllCivo kao ;whvak 1.1. postdjicama oj. sivog lil'a, celika iii bronze, Debljina zalivka (kosuljice)
krete $1:; oj 0,5 do 6 mm. POillosi do p 0,4 i brzine klizanja do 6 mig,
Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. Ima
nisku lemperaluru top1i.\Cnja i osjl:;tljiv jt', na uJare, oZrunieu,-u njegoYu primjenu kod tdkih,
dinamicki optereccnih Jdajeva.
AlwnJl1tjwfl;k;:, za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt, do 4 kN)em2 i
brzinc klizanja do :) tn,'s. oJvoj<.' wplmu. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature
smanjuje zracl10st u leZliju i imaju veliki koeficijent trenja, zbog cega se moraju dobra podma-
zkali. lTpotreb\javaju se n ieLaje sa unutralinjim sagorijc\'imicm.
Sinterouani /tu.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm;ese zelJezu, bukra, cinka, OlOVll,
kaJaja i II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice, a zatim przi. Ovakve posteJjice
porozne Sll i do 35%. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja,
usljed pritiska i povisene tell1pera[urc, izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Nakol1 pre-kida rada kiaj
i.e ohladi i ulje se p;)nollO nata u pore. Tahilezaji nose malo maz;va, ne prijaju okolinu i sami se
poJmazuju. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena
industrija), leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-, e1ektromotora
i s1.).
Lezaji od. sil1cerov,mih maleri.jala po.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm
2
uz Qbojne' briine do 5 mis.
ViciJ.taC!.;c nnS{: za P05teIjke smjese vjeStaCldh smola, drveta, tekstilnih vlakana, papira,
azbesta i $1. od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera··
tutom. OtPOl"llC su ll'd h:.\'0anjc, nc zahtijevaju mnogo maziva, ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga
'>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji, pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .
.. PoJnose pritiske do 1,2 kN:'cm
2
i obodne brzille do 6 tnis.
(;111'11:1 se primj.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.
Konstrukci;e posteljica
Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc - U obLiku supljih tallkih cilindara. Izra-
duju se najcdce o:11ivenog gvozda, bronze iIi ';elika. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or
d:,nja i osigUravaiu p,;otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\, obrtal1ja pomocu ·Civija i sL
150
1,1'
'I·
"" _,.. . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.5:9. Na
obhk IJ\o'i;e sku Ija mazivo. Ovaj zlijeb ne lZraduje se.Qo kraJcva
ljanja lzraduJe se J) .u
I
ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z,aobljenc, dane
pos(eljic
e
, kako uiJe ne s °e (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne
hi grebale rukavac. Maz:\ 0 sk .,'al m",eran,", posteljic
e
a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum
/ \ Obodi (4) sprecavaju a SI). no})o ( \ '
ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod ,Si'
dl)eOn1 ' .
51. 3.5.9. Bronzana dvodijelna posteljica
- . .. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.
freba tn1at! na umu a . - - , a·' '. k 'c'
. .te1jice precnik (d" i duhna (f), odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a, a
Osnovn
e
mJe,:e pOl' ' .. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.
oowie obicno je lednaka debljini naslona (0;' i izracunava se prema
izrazu:
i) = (0,05 do 0,07) d -j- 5 min,
tiok l;e precnik naslona moze izracunati prema izrazu:
Ii, = d + (3,5 do 3_,8) b. ,
" "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih, a od, celika
Postclpce 0 lvenog gv z
.- nesto
tunje. Na s1. 3.5.10. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn
e
legure. Zalijevanje
..e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.
Sl. 3.5.10. Posteljica sa zalivkom
151
Debljina zalivka oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>, prema obrascima:
d
s =. i-- 1,5 mm, za posteljicu od _SL,
85
d
.\' ''''' 140 +-0,5 mm, za posteljicu od celika.
Dimenzijc zljcbova
c 3 $,
f (2 do- 4) .I,
t!)1in = 0,5 mm
3.5.1.2. K011Strukcija aksijalnih ldista
A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.
Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista aksi-
jaln8 leiista.
I
r
\..
S1. 3.5.11. Potporno klizno leiiste
Na s1. 3.5.1'1. predstavljeno ;c
potporno leziste. U 'osnovi, Stlstoji
se iz jednodi,ie1nog oklopa (1), pos-
teljice' (2) i podmetaca (3). Podmc:-
tae se oslanja na kuCiste 1ciista
ispupcenom povrsinom, Sto omo-
gucava prilagodavanje nalijcganjn
ccone pCivrsine ruka,vCQ na podmc-
taCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava
Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku-
68te, a drugim dijelo111 u podmetac.
Za velike uzduzne 1 ujedno
popreene sile keid hOl;izontalnih
vratila moze se upotrijehiii grebc-
nasto leiiste (s1. 3.5) 2). Nedostatal<
ovog Jeiista je, .<ito se ukupna sila,
'zbog netaenosti izradc, ne raspore-
duje jednoliko na sve grebene ruka-
Yea. Podmazivanje se ostvarujc po-
mocu prstena za podmazivanje.
Za vrlo vclike uzduzne sile
prinl.jenjuju se Idista sa segmen-
tima prcma s1. 3.5.13. Prikaz[mo
lcziSte je radiaksijalno. Na presjcku
I-I vidi se naCiu ugradnje dvodi-
jeine posteljicc radijalnog dijela
lciista, a na pogledu )1-H, oblik
segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.
Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. Postcljicp
se sasto;i 1Z vise scgmenata (4, do 16) ovalne povrsine, a izmcdu scgmenata se
nalazi ul;c; tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. Klizne pcwdine
segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.
152
3:SJ.3, Podmazivanjc kliznih
lcZista
Podmazivanje je proces do-
vodenja maziva izmedu dodirnih
povl'sina na kojim s.c tre-
nje, S 'ciljem otklanJanJa 111 sma-
njivanja ncpozeljnih
trenja. Nedovoljno
prouzrokuje povecan otpor trenja,
haqanje dodirnih povrsina i zag-
rijavanje dijelova.
Izmedu rukavca i lezista
pojavljuju se tri vrste trenja:
rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tc-
kuic trenic.
S'U'l)O rrenjc (s1. 3.5.143.) mis-
taje kad izmedu lukavca i pos-
teijice -prestanc dovod mazi\'a) tj'
kad su povrsinc suvt:. Ono se
1n02e pojuviti i pri pustanju ma-
sine urad. Pri suvom trenju se
metalne povrsinc_neposrcdno do-
diruju, a posljedice su habanje
nalijduCih j)l)\TSina, :l.Qgrijavunk
i zaribavanje. Smio trenjc k
najopasnije, zbog eega trcha vri-
jemc njegQvog trajanja svesti na
n.ajmanju mjenL
Polusu·vo iii nenjc 1'0-
luokvasenih povrsina (s1. 3.5.14b)
nustaje kada dospijeva
sarno na pojcdine dijclovc tarnih
povrsina, Ovo trenje redovno se
,javlja pri pustanju U fad i zaus-
ravljanju masine. kao i pri malim
brzinama klizanja._ l-\alezne po-
vrSinc 8C nepo8redno dodiru ju
na ispupcenim dijcl.ovima hrh-
pavosti, jer pritisnk u sJoju 111n-
Zi\,,'l nijc dovoljan da ih f8.zdvoji
da bi se izmcdu njih stvorio sloj
mazlY3. Podmazivanje je nepot-
puno pa, zhog stctnih posljedica,
i ova trenje treba svesti na naj-
manju mjeru.
T ckuce rrenic iii trenje okva-
senih povrsillu (s1. 3.5 .14c)
taje kad dospijeva toliko maZlVa,
3 . .5.12:. Grebennsto Idistc
11
Pogled HoB
S1., 3.5.13. le'zistc
153

" '/
b) c)
SI. 3.5.14. Vrste tren;a: a) suva, b) pO\USllVO, c) tekute
po koliCini i kvalitetu, da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.
Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu
molekula mazivu. S obzirom da je ova trenje neznatno, pri pocimazivanju treba
nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina.
:;;iva.
Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose:
,Ii. 0,12 do 0,35 za suva trenje, zavisno ad wste materijala letajne posteljice.,
p - 0,01 do 0,1, i viSe, za Polusu\'o trenje,
jJ -- O,UOl do 0,008 za tekuce trenjc, zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu-
. Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .. da budu tako konstruisane cia
lzaZOVll pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. S1. 3.5. J 5. prikazujc kako se mijenja pritisak u
e
Sl. 3.5.15. Dijagram rasprostiranja
pritiska u sloju ulja
mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru
za slucai potPU11og podmazivanja
U pocetku, 113 ivici A, ovaj pritisak jednak je
nuli, tj. atmosferskom priitisku. tim gornja
sina, usljed krClanja udesno, potisne mazivo pod
sebe SVOj0111 skosenom stranom, naglc poraste pri-
tisak u muzivu, usljed cega se gornja povrSina
ndvoji od donje. Poslije toga, mazivo se djelimicno
isriskuje, pritisak opada na odredenu vrijednost i
ostaje koustantan od iviee B do ivice C. Kad ivice
C, usljed povceauja zuzon, zbog skoSene povrSine,
poCinje da opada i postaje cak negativan
(manjt od atmosferskog), lia bi se kod ivice D .izjed-
naCia sa atmQsferskim pritiskom.
. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka
su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.
Pritisak u ulju, koji se prj tom stvara, zove se hidro-
dinamicni pritisak.
, U m,irovanja !czi na posteljici, usl;ed sopstvene tezine i optcrccenja, a sa
gon:)c stra.nc )UvlJll zawr \.s1. 3.5.16a). Na mjeslu dodira rukavca j posteljice nema
mUZlva. Pn ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam, on ce sc, zbag polusuvog trenja, perijati
po desno). posteljice. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno, a
rukav?3. se mazivQ tl klinasti prostor na desno; strani (stvara se uljni kiin'.
Poveca.l1jem ok::etUjll, potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in, usljed cega nastaje pritisa'k
u kO!l o.dvuJ.u ruk?-vac. od posteljice. HidroJinamicki prilisak
j
prouzrokoyan dovoljnim
broJem okretaJa, 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl, dok ova; ne zauzme konaean paloiaj, pdkazan
na 81; Rukavac "pliva" na uijnom sloju, a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno
tekuce trenJe.
priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru
okretanJa. tog m)es.ta mo2e, zbog povecanja presjeka, docLdo potpritiska evidi dijagram
.s1. 3.5:160.). Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje, otvore za mazivo kao i zljebove u poste:--
litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.
Kol besk;onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran, pa bi se ru-
kavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. 3.5.16c). U praksi je avo, razumljivo, nemoguce postiCi.
154
-SI. 3.5.16. Polozaj rukavca u posteljici pri razliCitom a) bJ;zina nikavca
b) brzina rukuvca'l'elativno velika, c) b'rzina rUkal/ell "'" if) c
3.5.1.4. lYiaziva
Za pucimazivanjc lezista upotr.cbljavaju sc ulja i masli, a pOJ,lckad c"IIlulzijc
ul;"a i grafit. Uljc je redovq.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista, dok' se kod
kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu poste-
ljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.
Uije je nar06to pogodno. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja, za
velika optcrecenja i temperature. Ulje moze biti minerainog, biljnog i
skog porijekia. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije, pa se najcesce i
trebljava. '
Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst, kOlO., se i izbor uija.
Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka, yeCih
ratura i manjih brzina. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje.
Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom
Ijepljivoscu, kome se 'dodaje grafit.
JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna
u\ja (1\1), turbinsb. ulja (TU), lezajna ulja (L), ulja za vretena (V), ulja za osovinc
i vratila (0), hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP), ulje za visol,<epritiske (UVP) i dr.
Masti za podmazivanje SlJ. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. U primjeni. su
uglavnorp, kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. masti ne rastva-
raju se u vodi, a primjenjuju se do 70°C. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi,
a primjenjuju se do tE!mperature 200
o
e. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalci-
jumove i (NK).
Na izbor maziva uticu: raani uslovi broj okrctaja prec-
nik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. (mazalicom,. prstenoID, pod pritiskOltl, i s1.).
Kod kliznih lezista dt.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja
n -< 50 min'-I. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava, se za 11. ""'=- 50., do
700. Cirkulaciono, podmazivanje.L podrnazivanje pomoCu prstena primje-
njuje se' za bre) obrtaja n.= 100 do 2000 min-I.
Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp.a i pod pritiskom.
Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80
v
e. Za t > 60°C
primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50
o
e.
155
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
Podrriazivanje lezista .moze sc vrsiti pojedinacno i centralno. Kod pojedinacllog
podmazivanja svako lezistc- se podmazuje zase-bnom napravom. Kod centralnog
pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. U tu svrhu ulje
se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju, a zatim se posebniin
kanalima vraca natrag u rczervoar.
Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma- .
zalica.
Mazalica sa fitiUe111 (s1. 3:5.17) ima vuneni iIi pamucni filii; koji upi/a ulje.
Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja, uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz
cjevCicu. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Podmazivanje .se prekida lmd
se fitilj izvuce. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.
lvlazalica sa ja.,stukmn (s1. 3.5.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezi-
sta na zelje,znickim 'Yagonima. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrs-
ccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Sio ie hroj
okretaja vc(:i, iace je p0dmazivanje.
81. 3.S.17. Mazalica sa fitiljem S1. 3.5.18. Mazalica sa jastukQm
lHa.zalica so. iglom (sl. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc
i osianja se na rukavac. Kad sc fukuvac okrccc, igra titra i propuRta ulje-. Nedo-
statak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic.
]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine podizu-
njel11 ili spustanjem iglc.
maz:alica (s1. 3,5.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.
Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz
orvor u leziste,
Jlazal£ca so. oprug01n (s1. 3.5.22) omogucava neprekidno podmazivan,ie potis-
kivanjem masti klipom i oprugom.
156
za ulj,
.
SL :l-.5.19. ,M.zzaJic-a sa iglOlTI
7i
I
1._4''-''''''-

oivor kljucC! $.(
I
I ,.0'" i I

z-o uije
venti!
SI; 3.5.2(J, MazaHca sa vcntHom
Sl. 3.5.22. Mazalica
sa oprugo1n
'.0.23. Ai,,,",,""
sa vijIu;m
JHo.zalico. sa z!£j/w;n Csl. .\,5.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[!
zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m,tziv3..
Centralno !Jodmaz,i'-;xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.
3.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. zupcanika, od kojih je jcdan pogon.,>ki. Okre-
tanjem zupcanik$- ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji
ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja, Ulje se usisaVD tako sto
157
se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Zupcasta pumpa narocIto
se upotrebljav,l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. Za centralno podma-
zivanje koriste se i druge pumpe, kao !'ito su klipna i vibraciona.
Na s1. 3.5,24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod- centralnng podma-.
zivanja.
Q. b.
S1. 3.5.24. Centralno podumzivanjc: a) pumpa) b) shema i.:cntralnog
SI. 3 ..S.24c. ,l?rcdaj za nn tcnku T-55: 1 -. rezdvour £;a uljc; 2 o4vodna cijev
uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e; :I propusni ventil hladniaka; 4 _. eel' orvora za nalivanje'; 5 _
ci.j.ev za uljc;. 6 7 - tennomelUr; 8 hladnjak za nIje.; 9 -- primae termul1.1etra Zf\
1 0 C1JCY za ll:!Jc; ,II poklopac giU:'llOg J:.uD'-:la, za ulje; 12 djev za ulje; 13 _ giubi pre-
nsta<-; ulJa; J4 man?mClra xa, ulle j b - fl11l preCis tal: ulju; j 6 ciiev za ulje; 17 -:- cijev
za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia; 18 kompreSOfj 19 - cijev za ulje od kompre-
sora do 20 - pumpa za uIje; 21 - cijev za ulje; 22 - onlOlac za zagrijavanjc_ od:'
vodne cllen; 23 - oLivodnu CIJCV pumpe za ulje; 24 --" pUmpa za ulje; 25 _ odvodna cijev usisnih'
sekcija za ,uljc; 26 - odvo:lna za od b'Iubog preCistaca do kompresora; 27 _ od-
vodna CIJev zu ullC; 2H omotac odvodne clJevl; 29 - prikljucak spiralne cijevi grijacu; 30 _
sito odvodne cijevi
158
Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 3.5,246) su: rezer;-
voar -za ulje, pumpa za ulje, gnibi preCistac ulja, Hni precistac ulja, hladnjak. 2ft
ulje, pomocna pumpa, propusni ventil, kontrolni instrumenti (mano-
metar i termometar) i cijevi.
Kotrljajuca leziSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobinc
Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. 3.5.25. i s1. 3.5.27) Hi koluta
(s1. 3.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. Po tim stazuma kotrljaju se ko-
trljajna _tijela koja mogu biti: kuglice, '{.Jo.ljcz:; -,k.onusi, bacp£ce (budd) i igli(:e
(s1. 3,5.28). Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu
ddaca (kavcza). DdaCi mogu biti presovaiJ..i od, lima iii izradcni u' vidu kruznog
cilindra, pa sc ta4a zovu 11.1.aSiVn1 (51. 3.5.29). Unutrasnji prsteh leiista postavlja
se na rukayac, a spoljni u kttCiste. jcdall od prstenova se okr6::c, najceSce unutrasnji
sa rukavcem., dok drugi 'prsten mirujc.
51._3.5.25., Radijaluo Idi-
ste: 1. ,-,poljni prsr.eu,
2. unmrasnji prsten,
3. valjct., 4. drZ2.C
S1. 3.5.26. Aksijalno leZ:i-
stc: 1. .i 2. koluti,
3. kugl.icc, 4. drLac
//
I
._j
L._. L
OJ 6) CJ d)
SI. 3.5.27. Radiaitsijalno
lciiste! 1. spoljui
2. unutrasnji_ prsten,
,3. kuglice, 4. drzac
,
I
J
e)
S1.,3.5.28. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica;b) cilindricniyaljCic, c) bacvica, d) kOnicni
- - Cie, e) iglica '
159·
Kotrljajuca leiista mogu, zavisno od konstrukcijc, prcnositi radijaJna, aksi-
ia1na i kombinovana opterecenja. l\1.ogu biti kruta i podesiva; osa krutih lezista
mora se podudarati sa oSl rukavca, dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati
Sl. 3.5.29. DriaCi: a) za kuglicc,
b) masivni, lOa valjke
prema osi rukavca._
Kotrljajuca lezista pruzaju neupore-
divo manji otpor ,tt;enja nego klizna lezista,
naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.
Osim. toga, ne -zahtijevaju nikakvo razra-
divanje prije stavljanja u pogon, imaju
zbijenu konstrukciju, mali utrosak maziva,
mogu se opteretiti u svim radijalnim
pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.
Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare
i potrcsc, ogranicehog' su vijeku, zahti-
jevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se
popravlJuti.
Kotrljajuca proizYo.:le, u samo,indust.rijski v!s?k? U :?:usoj
:cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta, <l pf{llzvodacl SU,
\'ec u "djem afirmisani, IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.
3.5.2.2. Tipovi kotrriaJuCih !czisra
Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. '3.5.30)
moze da prim.a vcce radijalno i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera
(F ,< 036FrJ. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista
doa 15'. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. Odlikuju se
l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.
SL Oznaka lduju: BClO" RCO:;',
BC03, Be04
31. 3.5.31. Oznuka iczaja: ,,,,BNOl
i BN03
Prstenasti i,uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom, (s1. 3.5.31) iroa do-
dir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. To im onl.ogucujc da,
pored prime i znatno aksijalno optereccnje u smjcl'u. Po pra-
vilu se ugraduju u' parovima, medusobno suprotno okFetnutL
160
Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3.5.32) konstruk_
tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom
Podesa.n je, za velika i aksijalna opterecenja.
rastavl,Jiv, Ima male aksl)alne zuzorc. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta,yratiIa;
S1. 3.5.32. Oznaka BG:B
Prstenasti dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom, CsL 3.5:33)
im.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Pri ugibu vratila pornice
se unutrasnji prstcn, a kuglice pre1aze -u novu, adgovarajucu stazu kotrljanja. po
sferno; povrSini spoljasnjeg, prstena. Dozvoljeni nagih vratila je do Pored radi-
jainog opterecenja, mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm,jera.
Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci
postavljeni u odvojena kuCista. '
Prsienasti cilindricno .. valjcani jcdnoredni lezaj (s1. 3.5.34) inw za !cotr1ja_
juca tijela ciUndrienc 'valjke. 'U zavisnosti od nasloria za na prstenima, mogu
biti:
SI. 3.5.34. Oznaka lciaja;
RN; RU; Rl; RT
81. 3.5'.35. Oznaka lezaja: KB02; KB22-,
, 'KB03;--KB23J .-'_,,' __.... btc.:!
161
sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unu-
trasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i
- sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na
prstenu (NJ), a sa vodenjem na oba prstena CRT).
LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne
oslonce. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila
,u jednom smjeru. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno
uc:vrscenje vratila.
Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.1 kruti, pa se mogu ugradivati saroo na
kruta vratila. Pogodni su za velike brojeve okretaja
i udarna opterecenja. Rasklopivi su pa se lako ug-
raduju.
Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.5.35) ima
za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prs-
tena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto; tacki na
osi IcZaja. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1
vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i
vrhovi zarubljenih prstenovD...
Vodenje konienih valjcica omogucuju. nasioni
na unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime
jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom
smjeru. Spoljasnji prsten je odvojiv, pa se aksijalni
zazor moze fino podesavati. Dgraduju se u parovi-
ma, mcdusobno suprotno okrenuti.
Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. 3.5.36)
lina valjCice u obliku bacvicu. Voc1enje baevica osi-
gurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu, a no. spoljas ..
njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omo-
Sl. 3.5.36: Ozuaka lezaja:
SR02; SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.
,Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno
opterccenjc u yba smjera. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_
Sl.' 3.5.37. Oznaka leZaja: SD22; SD23
162
Sl. 3.5.38. Oznaka leiaja: TAll;,
TA12; TAI3;"':fA14
Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 ::.:;
moze da primi velika radijalno i aksijalno optcrecenje U oba'smjera. p
?rojeve okretaja. r:::sta:,rljivi. Podesivt
naglbe 0,5"'. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za
sine, teSki reduktori, lokomotive i s1.). . \ .... 111a-
(s1.. 3.5.38 .. i kOIUht Vra i ,
1 koluta kUClsta. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere,cenja jednored . qd
jednosmjerna,' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. Radijalna optereeen.lll Za
mogu prihvatiti. ')8. ne
S1. 3.5.39. Oznaka le:iaja: TDC22,;
TDC23; TDC24
Sl. 3.5.40. Oznaka
TS93;'TS94
: 'l'S92;
Kol';ltni (51. ..40) mogu prime velika aksiiahl< ..
ffi3nJU radtJalna opterecen)a. Dodlrnc povrsme sfencne pa su ovi.le:2ajevi' p d 1
sivi. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina, za brodskc propelcre i s1. 0 c-
3.5.2.3. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja
je unutrasnjeg prSte' "
kop.predsta::1Ja l?tovremeu? precmk precnik jeCin:
1
",
JC precmku Vnltlla, kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no
tilo. Kod le.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik
se najmanji precnilc provrta. ' 2J.nla
Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc, koja 'se obavczno navodi u tch . \
koj dokumentaciji, i dopunske oZ1lake, koja se navodi prema P?trebi (rUS
Osn01:na oznaka ima sl;edeCi simbolicki pfikaz:
Provrt
i
Tip, Red mjera
XXX
1
xxx XX
broj 2 iIi 3 sIova 2 broja
...
163
4C
Prvi, numeriCki dio osnovne oznakc, oznacava precnik lezaja (d) u'mm (prec-
nik rupe unutrasnjeg prstena),
Drug£, slovni dio osnovne o:znake, sastoji se od 2, ponekad i 3 slova i ukazuje
na vrstu le:iaja, Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi:
B prstenasti kuglicni iezaj,
.R prsranasti valjkasti lezaj,
S prstimasti podesivi hacvasti lezaL
K prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i
T kolutni '}<:ilglicni i valjka.<;.ti le:iaj.
810\'0 na 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na
ke Iezaja.
'T're6i, numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja, od kojih se prvi odnosi na sirinu
1.czaja B, a drugi -'_. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. Svnkom prstenu
provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza;a. Drugim
rijecima, unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam)
redova spoJjnjih precnika CD), kojc oznacavamo brojevima 8) 9, 0, 1., 2, 3, i 4. Redll
8 odgovara najmanji, 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik.
Isto'tako, svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem, piecniku (D) pri-
pada veCi braj sirinn lezaja (B), koje oznaeavamo so.: 0, 1,2.,3,4, 5 i 6. Iovdjc
-'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc., a posljednji, lezaj najvece sirine B. Kombi-
nacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra; npr. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc
3 i recta spoijnjeg precnika !.
Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova, a odnosi se un
konstfulcciju ddaca, unutrasnjj zazor i tolerancije, mazivo i zastitl13 sredstva,'
lezajevi visokoKkvaliteta, besumni i sl.
Plan spo1;in/t"h '11'u"cra IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7, 9, 1
sest redova spoJj-nih precnika: 0, J, 2, 3, 4, 5.
Iza simbolicke oznwl.;.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno
orisujc lczai nB. koji Sf: OZDrlk:J odnosl.
Primjcrt:
Pr8tenasti -kugli:':ni iedno;·cJni }eZl1j sa- Taciijalnim ,j"odirom, precnik;) d ..' 60 mm, j·cda
nj.::fn .10, iIua oznaku: 60 Be 10., JUS M.C3.GOL
Pr:C;lenasti cilinJricni valjc;u)1i je,lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.,
prccnika d c", 30 mm, mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02., JDS l'vLC3.635.
fZolu';:ni jcJnosmjerni ldaj, prccnika provrta koluta d = 40 mm, reda mjera
12 lma oznalsu.: 40 TA ]2, JUS
"istem oznaeavanja lczaja
1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d, B, D. Ukoliko na nekom
mjcslu, na primjer, nc za;}ovolji ku;licni le7:aj, moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.
usklve najvise posto
preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Povecanjem spoijnih mjera
leiaja (Sirine B ,i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.
164
3.5.2.4. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila
Kod vratila sa dva oslonca, jedan Ida; mora biti aksijalno uevrscen kakd hi
prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera. 1!rugi lezaj m.oze biti
aksijalno slobodan i t,fda moze da prim5
sarno radijalno opterecenje (s1. 3.5.41);
w::.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen, onda
jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje
u jednom smjeru, a drugi prima
opterecenje u drugom smjeru (s1. 3.5.42).
UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna le-
ZHjtl vrSi se uvijek kad je, !cia; aksijalno
slobodan - kad ne prima aJzsijalna optere-
tenja. AJ.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'-
cenja, unutraSnji prsten ne mora u nekim
slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.,
kao na 1'1. 3.5.42.
Na sL' 3.5.43. i 81. 3,5.44. prikazani s-u
naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g
!czaja za vrati10,;
UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu
pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu- j
limcnog osiguraca (s1. 3.5.45) veoma ccsto
sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukav-
cima, kao i na spoljn.im -ako lezaj prima
aksi)uln'o optercccnk., Limeni oslgurUi ..
ima zupcc po obodu i jedan zubac ml
unutrasnjcm dijeIu, Un:utrasnji zuhac pro-
b.
51. 3.5.41. Ulefistenje vntHri "a
jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu
SI. 3.5.42. Vldisten;c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca
SI. 3.5.43. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prs-
tena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i
c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka"
81. 3.5.44. Ucvrscivanje unutrasnjeg
prstena Ieiaja pomocu navrtke' i U-
me,nog osignraca
165
lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. Nakon 'pritezanja navrtke savije
se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje
navrtke od odvrtanja.
Cl'
i .,
i

Sl. 3.5.45. Navrtka i lim.eni osigurac
3.5.2.5. Posw'uhcmjc, i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja
Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju
na r-ukavac, odnosno lalCistu.. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim, rukamH
i-cIs-tim jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu, metalne cesticc, vlagu i diuge ne-'
Cistocc. NL'Clstc lczajc prije montai.c- treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti
i podnmzati pa 011<.1<\ ugraditi. M.nst knjom jc iczaj konz.cr\'irun mozc sluziti i za
pml.mazi,,:mje ukoliku je r < 125"C.
1:)rijc ug,radnjc le1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. fino oCistiti i pn:mazati
uljcm iii maseu. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti
odvojenirn_ od drugih prostoriju.
M.anji lczaji d :;:; 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju, po-
motu rucne ili hidraulicne ,presc, iIi cekica i cijevi koja nalijez.e na unutrasnji
prsten (st 3.5.46a). Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi
sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka- '
vae i u kuCiste, potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena,. pa blagim
udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 3S46b).
Q. b.
51. 3.5.46. Iczaja.; a) lia rukuvac, b/ nu ru';.avac i kuciste
Ld.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju,
a zagrijavaju se u, ulju na od. 70 do 80"C (max 120"C).
166
Ugradnja lezaja u kuCi§rc, sa cvrstim nalijeganjem, vrsl se tako 1 v ."
ohladi iIi ImCistc zagrije. lO Se eza}
. Skidanje_ lezaja. izvodi SC, pomocu uredaja pr-ema s1. 3:5.47 Lez··· ,.
.. - . ,. kl k"d • - , l' " . ,aJeVl veClh
1 sa veClm .opom s 1 UJU se v u -lU)ekt<;>ra kojim se ul'
pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku,-olaksava
Q"
b"
81. 3.5.47. Ureda; za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena, b) vanjskog prstena
3.5.2.6. Izbor kotrlja.iucih lciista
Sv;-:tld tip specific-ne karakteristike, koje treba poznavati d ""
. "" d . . 1 v'v. 7< ,{ , • 1 ." . . a bl se
lZvrslo lzbor 0 govarujuceg tlpa eZlSta. ju.ogucnostt (onscenj:l "
" "h 1 ." "k' b I" , • 1 "U "pova
czaja pn 511 u ta e 1 -J.), <' •
v Iezaja vr.si. sc uslovlma:
prccUlku rukavca, v 0I?terecen)u,' I?lllut?-om ,bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an'
nos.enje optc;-ecc:",a. defolTUacije
povrsma ·lezaJa_ moe kotrl)ajucih lezaja, ored
oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. nOSlvost C \'kN) 1" st t' "1'
, , alCuno_
sivost Co (kN)"
Stacicka nos£vost je ono najvece, staticko opterecenje kojc na nu)" opte ..
-. ,. ,. . 1 ", d £: ' •• . reccl11jcm
mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra,ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. '
je pravca i inteniiteta ko'c
moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. Izbor Ie'" k J".
[
"-'] ," d" "'k" zaJa 0)1
se okreeu sa n rom _, vrSl se na osnovu lllaIDlC"e noslvosti. Dinarnicka -' .
za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst
P'fL
C [kNj,
f.
gdje je: F [kNJ
opterecenje lezaja,
faktor vijcka lciuja
tima (Lh)"
kofi zavisi od. prcdvidenog tl"a'l"a' "
11Ja U sa-
111 . faktor broja okreta;a koji zavisi od- broja okretaja 'n (min-i).
Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b
zalezista sa kuglicama (tabela 3.5.2. i 3.5.3) a posebno za leiista no
167
SA
Tabela 3.5.1.
Tip
1 '2 3 • S 6 7 8 9 10
Tip
I 2 3 • 5 6 7
8 9110'
"'",in ftd;ia

}
.. oe 0 e
••
0 e

411 e e- 49 e _1-1- 0
I



IIiOI'l> ee 6e
••
• 0

e 0- 411 - 0'
i'
--
,

,IHlI 06 e 0
-. •
0

.0 e@
el"e
01
0

, ,
'I)
eo ilO
,

.Ie oe 0
,
I
- --

e 01_ -till
ZNACENJ£'

upatreba
00 eo 0
"
00 0

' ,
61_

ee
e ogranuna
upatreba
••
o.

-e
-I-

-I·
I
-j-
ooije
upotrebljiv
Brojcvi u tabeli 3.5.1. znace da jc h;zaj predYiden za:
1. Radijalno optercccnjc.
2. Aksijalno opterecenjc.
3. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.
4. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova.
5: Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.
6. Izjednacavanje pmvca vratiJa.
I. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.
8. Broj obrtaja preko normalne granict-o
9. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu.
,
,
o. 0 0 oe
i- f-
eo
«oliO
oj
.1
0
!
! '
°1
0
01-1
_ dolazi
U obzir
10. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7,ll ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa pronto]}):'.
Ako na leziste djeluje, radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc
Fa (kN); onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN),
prema lzrazu:
F = X • Fr .0" Y . F".,
gdje je: X faktor radijalnog optcrecenja,.
y faktor aksijalnog optcrcccnja.
Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima, prema tipo-
viroa lezaja i uslovima rada. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja, iz
kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia;. Posto izracunatoj dinamickoj
mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa, izbor' vrsi ta1l;o da se
usvoji Ida; koji najvise odgovara precniku rukavca i pr,ovrta u kuCistU-',
]68
...
TabeJa 3.5.2.
VRIJEDNOSTI U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA
. U CASOVlMA LlI. .i'l. .Q.
(Lduji sa kuglicama)
LII ...
100 iL
105 0,595 470 0,980 1850 1,545 7 400 ! 31
110 0,604 480 0,987 1900 1,,560 7600 2,:6
32
000 3,96 -
115' 0,613 490 0,994 1950 1,575 7 800 33'000
120 0,622 500 1,000 2000 1,59Q 8000 2'52" 34000'
125 0,631 520 1,015 2100 J ,615 8200 2:54 i6S 000
130 0,639 540 1,025 2200 1,640 8400 000 4.
,.,16
135 0,,647 560 1,,040 2300 1,665 8600 2 37000 '
140 0,654 580 1,050 2400 1,,690 8800 ,58 83 000
2,60 39,000 4,24,
145 0,662 600 1,065 2500 1,710 9000 2,62 ' 4,27
; !Hgg 1:;J
g:m ling UB !; ggg ;;;;
0,705 720 1,130 3100 1,835 10500
45
000 4,4t) 175
'80
185
190
195
2oo
210
220
230
24.0
250
260
270
280
290
0,712 740],140 32001,855 11000 460004_'
0.,718 760 1.150 3300 1,875 l1SUQ 2:85 47000
0,724
0,731
0,737
0,749
0,761
0,772
o 7H:<
0794
0804
0,814
0,824
0,834
780 J,160 3400 J,895 12000 280 48(}00 .1,51;
800 1,170 3500 1,910 49000 '4"
820 1,H:O 3600 1,930 13000 2,9t' ';;OOOn "'I
190 3 700 1 95
52 000
840 ], 0 i 13500 :,70
860 1,200 3800 1,965 14000 3,00 54000
o
880 1,205 390 1,985 14500 3:07
900 1,215 '4000 2,000 15000 3,11 'l,B,;;

92
4
°
0
1,225 4100 2,02 15500 3,14 60000 4,94
960
980
1100
1,235 4200 2,03 16000 3 I 62000 A
, 8 (41)00 '"1,9$1
1,245
1.,250
1,260
4300
4400
4500
2,05
2.07
2,08
16500 3,21 5,04
17 000 3,24 66000
17 3,27 68000
300 0,843 1 050 1,280 4600 2,10 18000 3. 7000U
1 100 300 4 700 "11 ,30
310 0.,852 1,. 4800 .. , 18500 3,33 .!: 000
5,09
5,14
5,19
320 0.86l 1150 1,320 2,,13 19'000 3 iG 74000
330 0 .. 870 1200 1,340 49002,14 19500 .,. 76000
340 0 .• 879 1250 1,300 5000 2,15 20000 78000
350 n.,S8S 1 300 1,375 5200 2,18 21000 80 000
3AR 000
.0,896 1350 !,395 5400 2,21 22000 3,53
370 '0,905 14001,410 5600 2.24 23000 3,51\ 840{}0
380 0,913 14501,425 580(} 2,27 2400{) J,63 86000
390 0,921 1 500 J ,445 6000 2.29 25000 j 6i1 8800{1
400 0,928 1550 1,460 6300 2,32 26000 3:73 90000
410 0,936 1,6001,475 64002,34 27000 92000
5,2."
5,29
5,34
5.38
5·4.1
5A&

5,56
5,60
.),/8 94000
:ig ! 96000 5,7;
440 0,959 1 750 1,520 7000 2,41 30900 3,91 98000 5.81
100
000 <
5,65
5,,@
5,73

... .. ..............•.•. -
Tabela 3.5.3.
VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-
1
)
(Leza;i sa kuglicarna)
10 1494
10,5 1,470
11 1,447
11,5 1A26
12 1,405
12,5 1,387
13 1;369
13,5 1,351
14 1,335
14,5 1,320
15 1,305
15,5 1,291
16 1,277
16,5 1;264
17
17.5 1,240
18 1,228
18,5 1,217
HI 1,206
19,5 1,196-
20 1,1:)0
21 1,166
22; 1,148
23 1,132
24 1,116
25 1)100
26 1,086
27 1,073
1,060
29 1-,048
30 1,036-
31 1,025
32 1,014
33 1,003
34 0,994
35 0,984
36: 0,975
37 0)966
38
39 0)940
40 0,941
41 0,933
42 0,926
43 0,91,9
44 0,905
45 0,905
46 0,898
47 0,892
48 0,885
49 0,880
52 0,863
54 0,851
56 0,841
58 0,831
60 0="",82:=2__
170
n
62
64
66
6S
70
72
74
76
78,
80
82
8.
86
88
90
92
••
9.
9.
11)0
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
155
160
165
170
175
180
185
190
195 '
200
210
220
230
240
250
260
270
280
290
300
310
320
330
340
350
t"
0,813
0,805
0",797
0,788
0,781
0,774
0,7,67
0,760

0,747
0,741
0,735
0,729
0,724
0,718
0,,713
0,708
0,703
0,698
0,693
0,682
0,672
0,662
0,652
0,644
00635
0,627
0,620
0,613
0,606-
0,599
0)593
0,586-
0,581
0,575
0,570
0,565
0,560
0,555
0,550
0,541
0,533
0,525
0,51:)
0,511
0,504
0,498
0,492
0,487
0,481
0,476-
0,471
0,466
0,461
0,457
n
360 0,453
370 0,448
380 0,444
390 0,441
400 0,437
410 0,433
420 0,430
430 0,426
440 0,423
450 0,420
460 OA17
470 0,414
480 0,411
490 0,408
500 0,406
520 0,400
540 0,395
560 0,390
580 0,386
600 0,382
620 0_,378
6010 0,374
660 0,370
680 0,366
700 0,363
720 0,359
740 0_,356
760 0,353
780 0,350
800 0,347
820 0,344
840 0,341
860 0,339
880 0,336

940 0,329
960 0,326
980 0,324
1000 0,322
1050 0,317
1100 0,312
1150 0,307
1200 0,303
1250 0_,299
1300 0,295
i 1350 0)291
1 400 0,288
1450 0)284
1500 0,281
1550 0,278
1600 0,,275
1650 0,272
1700 0,270
1750 0,267
n
1800
1850
1900
1950
2000
I
2300
2400
2500
I 2600
i 2700
2800
2900
3000
3100
;) 200
3300
I 3400
3500
3600
3700
3800
3900
4000
4100
4200
4300
4400
4500
i 4600
.700
4800
4900
5000
I 5200
5400
5600
5800
6000
6200-
5400
6600
6800
7000
7200
7400
7600
7800
8000
8200
8400
8600
8800
9000
j.
0,265
0,262
0,260
0,258
0,255
0,251
0,247
0,244
0,240
0,237
0,234
0,231 I
0,228
0,226
0,143
0,221
0,218
0)216
0,214
0,212
0,210
0,208
0,206
0,205
0,203
0,201
0,199
0,190
0,196
0,195
0,193
0,192
0,191
0)190
0,188
0,186
0,183
0,181
0,179
0,177
0,175
0,173
0,172
0)170
0,168
0,167
0,166
Q,164
0,162
0,161
0,160
0;158
0,157
0,156
0,155
n
9200
9400
9600
9800
10000
10500
11 000
11500
12000
12500
13000
13500
14000
14500
15000
15500
16000
16500
17000
17500
18000
18500
19000
19500
20000 '
21000
22000
,23000
24000
25000
26000
27000
28000
29000
30000
31000
32000
33000
34000
35000
36000
37000
38000
39000
40000
41000
42000
43000
44000
45 000
46000
47000
48000
49000
50000
0,154
0,153
0,152
0)150
0,149
0)147
0,145
0,143
0,141
0,139
0)137
0,135
0,134
0)132
0,131
0,129
0,12S
0,126
0,125
0,124
0,123
0,122
0,121
0,120
0,119
0,117
0,115
0,113
0,112
0,110
0,109
0,107
0,106
0)05
0,104

0,101
0,100
0,,0994
0,0984,
0,0975 :
0,0966 :
0,0958 :
0)0949 i
0)0941 '
0,0933 :
0,0926
0,0919
0,0912
0,0908,
0,0898 !
0,0892 ,
0,0885 :
;
U tabelama 3.5.4., 3.5.5.,.3.5.6. i 3.5.7. dati su podaci za karakter,isticne-tipo\je
lezaja. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fata-
loga proizvodaca lezaja.
Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno [it" -'-- 5 kN sa brojem
okretaja rI _,= SlOO i trajanjem L/! = 11 000 radmh san; ptecmk rukavca d -'" 65' mm.
Tabela 3.5.4. PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA ,RADIJALNIM
DODIROM
,ei _ reda mjera,
--I·· BC02(62) I BC03J63)
Ul li-:; r----.
t.' K:[i G Co. D B t· C Co D B T C Co 1J 13 T
i'" I I .
1 10 i 3A_ 2,08 26 0,5 I 3A "1'7 30 91 I· 6,55 3.75 3s 111
, 12 , 3,7;:, 2
J
5 28 gO,S 5,3 3;25 32 10- 1 8 4,25 37 12
! 1
\ 15 I 4,05, 2,9 32 9 0,5 :1 5,85 3)9 35 11 1. !I 8,8
< 17 I 3,35 35 lO 0,5 7,2 5 40 12 .1,5 10,6
20 I 5,2 42 12 1 . ,9,8 6,95 47 14 1,5
5,7 42 13
6,7 47 -14 1,$,
8,3 52 15 2
25 I 7,'$ 5,85 47 12 1 10,4 6,15 52 J5 1,51' 16.,6
30 r 10 8 55 13 1.5 14,6 il,6 62 16 1,5 22
35 112 lOA 62 1.4 l 19,6 15,6 72 17 2 ,26
I
1
'40 12,7 11)6 68 15 1.5 1- 22,4 20,0 80 18 2 31-,5
45 I 14 75 16 25,,0 20,8 85 19 2 40,$
50 j 17 15,6 80 16 ·27 ,24,5 90 20 2 47,5
12,1
17
20
50
54
i 55 122 20 90 18 2 ,\1 32,5 30 100 21 2,5 54
I, 60 I 22,8 21,6 9S 18 2 40 36,5 110 22 2,5 I 61
I I: ::,6 ::: II ::,5 ::,5 ::::: :,5 ::
I 15 j' 31,5 33,5 115 20 2 50 53 130 25 2,5 i 85 76,5
'80 37>5 39,0 125 22 2 ',' 55 58,5 140- 26 3 I 93 81,5
I,
85 39 42,5 130 22 2 I 63 :54 150 28 3 102 93
I
90 145 49 140 24 2,5 I 71 72 160 30 -3 110 104
I
95 48 53 145 24 2,5 I 80 69,5 170 32 3,5 120 116
,100 I 48 53 ;1.50 24 2,5 90 90 180 34 3,5 137 140
1,
105 57 63 160 26 3 98 88 190 36 3,5 146 i53
110 64 69,5 170 28 3 108 106 200 38, 3,5 166 170
.6217:2
72192
80 21 2,5
90 23 2,5
IOU 25 2,;f
110 27 3
120,293
130 313,5
140 33 3;5
ISO 35
160 37
17039 },5
180 41 4
190 43 4
200 45 4
215,47 4
225_ 49-4
240 50 4
171
Rjdenje
Iz tabele 3.5.3. za n = 900 min-
1
oCitamo JITe '''' 0,333, a iz tabele 3,5.2. za L/. ,,-,. 11 000 sad
oCitamo .h = 2,8.
posto nema aksijalnog ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.:.
cenju. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.mosi:
Fr'fL 5·2,8
G ..,.'" --....-. = _._- = 42,04 kN.
In 0,333
:"abela 3.5.5. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM
DODIROM -
tipa reda mjcra, nosivC}st [kNJ i mjere J..?1m,"l'--__ _
;:1 _______ _ .. _____ i _____ B_N 03
ld:; l5.B C c, D B T r:l ' C Co D B T r l I
- g :-
172
20 : 10.,4 47 14 1,5 0,8 13,7
25 111,6
3
3
°5 ,I 16,3
21_,6
40
45
50
55
60
65
70
75
80
26
29
i 30,5
I 38
I 45,5
I 51
56
58,5
c?5,5
72
85
95
8,8
12,7
17,3
21,2
24,5
26,5
33,5

49
53
57
64
73,5
86,5
100
52
62
72
80
85
90
100
110
120
125
130
140
150
160
170
15 1,5
"16 r,5
17 2
18 2
19 2
20 2
21 2,5
22 2,5
23 2;5
24 2,5
25 2,5
26 3
28 3
30 3
32 3,5
0,8
0,8
1
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,5
1,5
1,5
2
'
I
35,5
46,5
54
6,2
\ 69,5
!78
1 88
I 96,5
i 106
Ill6
1127
i 137
7,8
9,3
14,3
19,3
23,2
29
39
45,)
54
62
8J
93
104
116
!29
143
47
52
62
72
SO
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
14 1,5-
!5 2
17 2
19 2
23 2,5
25 2,5
27 :;
29 3
31
33 3.5
3."; 35
37
39
41 4
43 4
4" .+
0,8
J
J
1
1,2
1,2
1,2
1;5
1,5
2
2
2
2
Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 Be 02. (vidi tabe1u 3.5..4) sa djnamic-
kom moti nOSenja C =-_ 43,16 kN i precnikom d = 65 mm·
Racun:;kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka:

h=
p
43,16·0,332
-.,,"-..----- = 2,87.
5
Iz tuhele 3.5.2. za .h = 2,87 oCitamo vlick trajanja izabran\;)g lezaja L" c..- 11 750 radnin
:mti.
Tabela 3S{).'- PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl
\ j .. Oznaka tipa rada fkN] [rom} _____
I"" • BG 32 (32 i BG 33 (33) I
I! __ B ___ B __ -. _'_I
.j 15! 7,8 6,55 35 15,9 1 13,7 9 42 19,0 1,5
I
17 _.11 7,8 40 17,5 1,5 18,6 12 47 22,2 1,5
2Q) 15)3 11 47 20,6 .1,5 18,6 13,7 52 22,2 2
I
i
25 1 17,3 ]3,2 52 20.,6 26 19,6 62 2
·1 g;r i,5 ts
'I l !ts 55 .
50 l 47,6 40 90 30,2 2 69,5 110. ,44}J. 3
!I 1 1 gg-,
"65! 71 69.,5 120 38,1 2,5 114 112 140
I
70 I 71 78 125 39.7 2,5 132 127 150
75 i 78 83 130 41,3 2,5 137 146 160
80! 95 93 140. 44,4 3 156 .160 170
i
85 1 102 112 150 49,2 3 173 186 180
90 I 118 125 160 52,4 3 196 208 190
95 i 137 146 170 55,6 3,5 216 232 200
49,2
54,0
58,7
63,5
68,3
68,3
73,0
7'].,0.
77,8
4
4
4
!
100] 146 ]66 180 60,3 3,5 2J6 260
I
1 .1
1
92,1 4
____ I
'---
173

I" p
T. ,-
"'I ... ' , ,., I
-';'" I
'-------3
174
...,
f1 "'t. \0 N
O",_r-- '<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':; «1'<t_
....,M'<t'<t >n ..... O:> r--r-OO 0_('.1
..... 00 "'t .,..,.,..,\0 .,..,.,.., ....
r-- ('.I 00"""''' "0"'<0 ..,0'....,"'0:: ""'''00'''''''
('.I...., .... "<t .,..,.,..,1..0 \Or--r-- 00000,
.......... V>.,..,
____ NM('.I NN'N MM"f'")
"l""",,"';, <n ..... <n <nor,
",", __ N ('INN N"NN' r-1N"f'")
Tubela 3.5.8.
NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA
Ponasanje leZaja
u radu
Ncmiran hod
I
,
MoguCi -uzrod 'takvog
ponasanja
Ostceen;a na prstenima
kotrljajnim tijelima,
oneCiscenje,
velika zracnosl
,---: "---------
Smanjenje
rada
tacnosti I
!
-- .Istrosenje kao posljedica onc-
nedovoljnog pod-
mazrVRnJu,
ostecenie ua prstenima i kotr-
ljajnim -,tijelima
Neuobicajena ,buka Nedovoljna zracnoSl
leiaja:
zavijajuCi iIi' zviidu-
Ci zvuk
Lupaj uC! i nejedno-
lik zvuk
.
StaIno promjenIjiv
zvuk
Neuobieajeno v1so-
ka temperatura.
Velika zracnost,
o3tecenja staza korrljanja,
o-QeCiscenje,
(pregusto) ma-
21VO·
Promijenjena zracnost pod
uticajem temperature.
-- oste6enje staze kotrljanja.
Srednji i vmolei brojevi "h.-_
taja.
premalena zracnost,
nedovoljno iii prekomjemo
podmazivanje,
lose ugradelli zaptivaCi
--------_. --
Porast temperature,
a da nisu nastupile
promjenepogonskih
uHova.
Teiak hod Idaja:
jeduoliko visoko tre-
nje
'Pomanjkanje maziva,
pocetak Ijustenja.
Prenapregnut Idaj,
tiiesno ugradeni zaptivaCi,
previse maziva iii prektiuto
maz,ivo
----1---- --------
Nejednoliko trenje, Strana tijela u kz.aju.

Primjeri
-----,-----:'
Automobili: klimanjt
tockova, potres}- sIstema za up-
ravljanje;
Ventilatori: potresi.
Motori S uU,utTasnjim sagorije-
vanjem: pojac<lJ;li potresi ria ko':
lj)!nastom vratHu.
Tokarski siloj:' tragovi na
divanom komadu.
v-31ov1ta slika br'uiienja.
Valjul':ki stan za hladno vuljanjc:
tragavi ua rnaterijalu koji' se
vulja_valovitosL
Elektromotori,
redukwri
(leod reduktora' se zbog buke
zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uo-
cava).
Takvi nedostaci mogu se uo(':iti
pri kontr?1i masina koje
se serijskl prOlzvode,
Takve _ greslee se pd pravilnom
odrZavanju uvijek pravovremcno
uocavaju.
Prevcliko trenjc moze se llor-
maino osjetiti rukom pri okreta-
niu leiaja.
175
3.5.2.7. O§ceCenja kotrljajnih Ida.ia
r' Vijck trajanja I.czaja zavisi 0 broju ciklusa e." .".
na tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.) inten-
nIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.alnog zam Ostecenja kotrlja)'.
ug d " b "klac1n' ora matenJal 1""
ra e nepn og montaznog alata k' . a ezaJa, pogresne
korozlJe, oneCiscenja i 81. ' onstrukttvnc greSke, usljed
. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) v'
11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija..Tlja, Nastuoi
tr . n' k 1 y '. t::> IV 0 prema x -
a!a Ja, ta TVO ezaJno IDJesto. tt;'cba bezuslovno' Dodv ,. k ' . proral,.;unu vijeka
g
uce prem t . , rCI Ontrah N 'Y '"
, .'. a ragovuna na stazama kotrljanja., donijeti zal r..,., . a}cesce jc'mo-
cen}a 1 nenormalnog rada leZaja, d "Jucke 0 uzroeima oste-
U tabeli 3.5.8. dat je pregled moguCih naCin' Y.
eventualnl" uzrOC1' 1" k nl . .... a ponasan)a Ie' "
" 0 {retm pnmJen takvih ponasanja, " Zfl}a u pogonu,
3.5.2.8. Podmazivanjc koaljajuCih
Izbor naCina podm2.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .
m
. v' ,-' v' <1\ lSI od ra'·1. '1
," maseu vrSl .se brojcvi okretaja n "< 3000 in" uslova. Pod-
n <. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill. I, v ,ill . Ka? su brojevi
seo 1 /2 zapr.crr:ine Idaja. Za a JC 12 > 1500,
I C Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. ratul e t ""oo - 20 do
konste'se masU sa tackom topljenja t ; ... 230nc. . .... u tern,pCr:3ture t > 125"'C
Za brojcve okretaja n > 3000 min \ obavezno jc' elm' .
l1l.agiom, cirkulaciono" pom.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.
az1
:r
an
}c uljem (uIinom
r v', • k' .' -" .1 U Itl Ja 1 d 'I .
u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .; r.;. Podmazivanjc
peratun. ,a czaJ lzlozcn, visokoj tem-.

d

,
g
St. 3.5.48. Labir'intsko zaptivanje'
176
3.5.2.9. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea
Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc, vlage, tecnosti j .pli- '
nova u lezaj. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje, zapuvanje treba da sprjeCi
zenje rnaziva iz leiaja. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata
(labirintsko), sa dodirom. zaptivnih elernenata' i kombinovano, "
Lab.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i ,smjera va.2iduha koji
sprceava' prodiranjc, ncCistoca u' leiaj (s1. 3.5.48). Bolje zaptivanje daju rjescnja
vise. iljebova, 'prema s1. 3.5.48b) i c) iIi vise labirinata, ka.o na s1. f)
1 g). Rjcsenja kao na 81. 3.5.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU
tistorn i suhom prostoru.
Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je na" s1. 3,5.49.

S1. 3.5.49. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata
Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prika-
zano jc na s1. 3,5.49. a), b) i c). RjeSenja ,sa
dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti
pdtczanja, primjcnjuju se 'u tdim l'adnim us-
lovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se na-
tope vrueim uljem .
. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. 3.5,49d)
e) izraduju se od gume iIi plasticne mase
pojacane mctal,nitn prstcnom (iii bcz prstena) .
Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man-
,zctne zaptivaea.
177
Na s1. 3.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova.
Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.
3.5.50).
ZADATAK
1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 50 Be 02 i 50 Be 03 za vijek trajanja
Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to
PITANjA
L ,Sta su Idaji?
2. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji?
3. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila?
4. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj,
5. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.
6. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI;: izraduje?
7. U kom dijelu posteljicc se- izral1uju uljni kanali?
l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih
9.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu?
10. Koil Sll susravni dijc1Q\;i lzotrijajnih, !czaja?
t 1. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu, a kad sa Yaljcifllu?
12. Koji rnale;:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.aja?
t3. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa
14. Kako se vrsi Iduja ml rulmvcu, a kako u
15. Kako se vrsi izbor ,kotrlfujnih ie'zaja?
16. Stu jc svrhu podmazivallja?
17. Objitsni pciju.m suvog lrenja, polusuvog trenja i tckllceg Htnju.
18. Kad. ,ge podmazivanje vrH uljem, a kad masc:u?
19. Objasni naprave za podmazivanjc.
20. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc?
21. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju?
3.6. SPOJNICE (SPOJKE)
Spojnice napmvc obrtnog ,kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia
u jednu cjclinu, iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcme-
nicama, zupeanicima i 51.).
Na 81. 3,6.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua-
ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa
vratiloJ!l radne' masine. Du,g:::I.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u
spo;nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3.6.1b).
178
Prenia naClllU r principu rad,a spojnice se, pod,ijeliti "na;,:
hidraulicke, pneumatske i hi(irodiftamicke. U_ priinjeni
su, najcesce, mehanicke spojnice.
KonstrUkcija: spojnice 'treba da
_2;adovolji sljedece opilte uslove:
- -da je po obliku rotaciono Li-_
jelo i da.je' stolakSa, kako bi se manje
opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi,
- da se lUoze postaviti ilto bUze-
lezaju, .k.ako bi se smanjio moment
-
- da omog\lcava, dobro 'centii-
ninje vratila,
- - da, budc cl.Obro
- du bude jcdnostavne konst-
rukcije, da tie lako postavlja i skida"
'-:-' da istureni dijelovi budu po-
kriveni i zasticeni, kako ne bi dolazHo
dO,nesretnih slucajeva.
L
!,
I
.JL :t
Rodno·
mns_i,oll -
[,
J
-:w
l
* -J
S1. Shema ,primjene, spojnic?
Prema, karakteristik::!n14 ostvarene "mehanicke spQjnice :mogu biti:
a) .krule, koje _sp-recavaju bilo"kakvo
b.
b) dilatacionc, kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje- vratila usljed
promjene temperature;
c) elasri{'tl-c, koje .omogucayaju t:e1ativno' ,na_ raclln dasticne
dcformacije uI;l1,etnutih e1ernenata it spojnicu;
d) zglm;kasi{!- (zglobne), za spajanje ,vratila p,od
e) ko'je se mogu u toku fada ukljl.!Civati.i iskljuCivati;
f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom, npL da kO,d
iskljuce vratila, (sigurnQsne spojnice).
3.6.1. Krutc
Primjenom spojnica ostvaru;e k;ruta,veza dva vratila",Zbog -i:OJ;U Be
'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra vratilo,
ela krute spojnke treba, prirnjenjiva# sump "rude
sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' "
IZrute spojuice se jednostavnoscu !;:onstrukcijc_ 'i U
upotrebi su, najceS,ce, hute spojnice: sa naglavkqm, oldopna, ,sil, ob.odima i koni-
penzujuCa zlipcasta.
sa naglavkom,.csL: 3.6,2.) sU$toji se od ,naglavka U obHklj. supHeg; ciliPctta
koji se navuce na krajeve vratila. V cza ,naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu kli-
nova. Ako su klinovi kukasti (s1. 3.6.2a), kuka se mora zastititi limeriirh dklopima., -
Ako su klinovi bcz nagiba, osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ.Ilj* __ yrsi' se
pomocu uvrtnih vijak<,l. "Naglavci se iztaduju od celika JC.044S) i c,eliepog' Jiva
(CL.0445).
179
L
o.
b.
SI. 3.6.2. Spojuica s,a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna, b) veza
nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba
nhneuzije naglavak3. su: D = (l
t
4-- 2)d; L = - 3,8)d. Manje vdjednosti
se za vece precuike vmtihi. Nazivni precnik vijka: Md 1/4 d, gdje je. d mm - preenik vratda.
Oklopna spojuica (s1. 3.6.3.) nna dvodijelni okJop ko;i se priteze vijcima. Sila
trenja stvorena prite"l:anjem vija1,.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj
povrsini CFT} > Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Oklopi sc izraduju od
sivog liva.
£1. 3.6.3. Oklopna spojriica
Glavue mjere su: D = (2 - 3) d; L = (3 - 4) d; manje vrijcdnosti treba uzimati za veec
preenike vratila., broj vijaka, z = (6 - 8).
rje5enje I
u.
b.
81. 3.6.4. Spo;nica: a) sa nakovanim b) sa zavarenim obodima
180
Oklopna spojniea lako se postavlja i skida osnog pomjeranja vratila.
Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Nedostata,k joj je
sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti
limom. ..
'Spo;nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji
se roedusobno spajaju vijcima. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno
sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.6.4.). Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni
(rje§enje I), a rjede nepodei3eni (rjescnje II).
1
r!! .
o.
Sf. 3.6.5. Spojuice sa zasebnim obodima
Mjcre spojniee sa, zasebnim obodima iznose:
D = (3,2 -- 3,,5) d +- 2 em; -Dg = (1;6 1,8) d + 2 em;
Do, => - 2,5) d -+ 2 em; Dr. = 0,4 -'-/1,6) d -1- 2 em; L = (2,5 -' 3;5) d;
d
s
= (0,16 - 0,18) d + '1 em; 0 = (0,24 - 0,26) d + 1
b = (2 - 5) mm.
SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3.6.5. Vcia ohoda '1 vratila_
izvodi se klinom. Na (s1.. 3.6.5.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu u
jednom obodu i ispupcenja na dru-
gom obodu istog nominalnog prcc-
nika (Dc). Na s1. 3.5.5.b) ccntriranje
se ostvaruje pomoCu prsterr3, a obo-
di su jednaki.
Hirtova zaupcasta spojnica sluii
za spajanje zavrsctka ,rratila sa zup-
canicima (pr:imjcr 11a s1. 3.6.6.), za
spajanje dije10va koljenastog vratila
i 81. Profil zubaca Hirtove spojnice
u razvijenom obliku odgovara pro-
filu metric.kog navoja. Primjenom
Zup.ci

Sl. 3.6.6. .zupcasta spojriica
181
Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati
odvojeno i od razliCitih materij;:ua, a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_a-
m,jenjivati.
3:6:2. Dilatacione spojnice
Ove spojnice omogucuju uzduzno ,pomjeranje vratila usljed promjena tem-
perature i drugih uzroka. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.
182
Prff5jek A-A
3.6.7. Kandtasta spojuica
Mjcte kandza.stc spojnice od SL:
D = (3 - 4)d; L (3,5 5)d; Ii (1,5 - l,8)d;
"'" 0,3d -{- 1 em; b = O,3d -'- 2,5 em.
S1. 3,.6.8.
Kandzaj5ta spoJnlCa (s1. 3.6.7.) se
iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7
onog profila i prstena za centriran;e. Spre-
zanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim
zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije
vratila. .
Zupcasta spo,nlca (s1. 3.6.8.) sastoji se
iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija
sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa
unutrasnjim, ozubljenjem koji sc spajaju
vijcima, Ova spojniCa oIUoguc:uje malo, uz-
duzno, poprccno i ugaono poil1jeranje jednog
vratila u odnosu na drugo.
3.6.3. Elasticnc spo;nicc
Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) pro-
mjcne obrtnog, momenta i udare koji se
javljaju u 'radli. Takode, - dozvoljavaju i
male lletacnosti pri sklapaniu vratila.
Elasticna sa -obodima (st 3.6.9'.) sastojise.iz dva>razlicita_ oboqa koji
se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se- cililldric,ni otvori u koje se
postavijaju gtim.enih_ prstenova iIi aka su
prstenovi 6d kozc, onda treba-,da budu 'u obodu,spojnice
izraduju ,se'k,onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l,lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne
prstenove. 1zm_cau ,-oboda i- gwnenih prstcnova se, me:talni
koji opode razdvajaju, .
Tabe1a 3.6.t. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima
Mjere; u rom

x -,-
Non· @
xas....l,E E
,I'd, D i
.8 i:i -+'_'-,-_-,-: _a_,.'."b_ i
I
35 35 55 120 82 62
i
c I,vijak do I d i 1
.' e I 'g
33 ,35 1..::... 5 M 10 14 27 7 0,12
42 45 72 140 100 33 35 J...;:- 5 M 10 27 7
4
6
4,9 4700
7,8 4000
50 52 85 170 120 112 42 45 6 M 12 18 35 9 6 0,46 14,7 3300
60 65 ! H}S 190 140 lU 42 45 26M 12
75 80 i 130 ;no 170 142 42 45 2+ 6 M 12
i
85 95
105 115
, 135 145
! 150
! '
i
185
,230
260 "195142 58 552-'--- 8 MIG
330 245 175 75 70 2..;,-10 1'1'124
410 310215 90 90 M30
18 35 9 8
18 45 '9· 10
24 45 11 10
,0,72 19,4
1,10 30
2,Q6, 45,2
3000
I
2600 I
2200 i
,
,
30 56' 14 10 4,12 97,1 <1700_1
38 70 18 10 $,48 14000 i
i, 170 180 i.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 46 86 22 10 15,38 320 11000 I
i ___ . ___
183
Kod ovih spojnica postize elektriena izoladja drugog oboda. U tabeli 3.6.1.
date su diIhenzije spojnica s'a ·gum.enim"prstenovima,-za riajveCi dozvoljeni moment
uvijailja max).
Perifleks-spojnic;l (s1. 3.6.10.) saStoji se iz dva oboda (I), gumenog obruaLkoji
elastiCrio povczuje obode (4), dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). Obruc: spo;nice
moze na jl$dnom mjestu biti fadi lakSe ,montaze.
Perifleks-spo;nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i da obez-
bijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm), aksijalno pomjeranje (do ,8 mm) i ugaono
pomjeranje (do 4°). Pogodile su za spajan;e vratila sa visokim brojem okretaja.
s.
3.6.4. Zglavkaste spo;nice
a. I
I
Perifieks-spojnica
Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim
uglom. Najcescc se koriste u parovima (s1. pri cemu u.metntiro vratilo
(III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vra-
SI. 3.6.11. Shema zglav;kaste veze vratila
tila (I i II) biee jednake pod uslovitna:
da su osovine zglavaka parruclne, da ose
vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi iz-
m,edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 a
z
)-
Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispu-
njeni i ako su uglovi 0';1 i 0';2 mali (do 5°).,
ugaonc brzine pribliznci rc-dnake
(W1 = co
2
)·-
Na 's1. prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog
oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom, pomocu osovinice i dva vijka Ciji ,zavrseCi
za povezivanje vr'atila.
184
Na s1. 3.6.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim
vratilom.,
a.
81. 3.6.12. Konstrukci;c spojni,ce
3.6.5. Iskljucne spojnice
Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.
sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.
Na' s1. 3.6.13. prikaz;:ma je kandzasta sp0.in£ca sa nekoliko proHl::!. kandZe:
a) prayougaone, h) c) trapezaste i d) trouglastc.
pre';'kA-A

' ..
Q.
b.
c.
d.
S1. 3.6.13. Kandiasta iskljucna spo;nica_
Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo, spojena
je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja, pomocu vijka.'
Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum spojena za prsten me--
185
haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 3.6.14). glavcina spo-
jena je sa vratilom pom,ocu dva klina bez nagiba. Prsteu_ ia centriranjy osiguran
je od pomjeranja, pomocu uvrtnog vijka.
3.6.14. Uredaj Za ruc_
no- ukljucivanjc i
civanje spojnica
3.6.6. Ukljucno-iskljucne spojn,ice
To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is..,
kljuCivanje ;ednog vratila u vrijeme dok je drugo vra-
tilo U ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti
tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.
FrikciorUl, spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i
(s1. 3.6.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:...
njenom vrutilu uz, disk na pogonskom vratilu. -Proiz-
ycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.
Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povr-
sinama (s1. 3.6.15b). Spojnica sa lamelama Csl. 3.6.15c)
prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.
Spojn-ica sa j)apucama (s1. 3.6.ISd) ,ukljul:uje see pri-
tiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.
''Irenje, potrebno za prenosenje ,obrti1.og momenta, moze
sc ostvariti i pi'itiskivanjenl, elasticne, trake uz cilind-
ricnu povrsinu (s1. 3.q.1Se). Kod spojnice (prema 81.,
3.6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom, npr. 10pti-
cama, grafitom i. s1. U sljed- centrifugalne sile, punjeni
lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog
i gonjenog vratila.
..•...

oj b) c) d) e)
S1. 3.6.15. Sheme frikcio-ruh spojnica
Spojnicc nu 81. '3.6.15.a), b) i c) optcrecuju vrati16.i aksijalnim silarna kad SLl
ukljucene, d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa, ne" pojavljuju.
Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na ,drugo, sita trcnja na do-
d.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je
sila trenja = F" . f1- (gdje jc F" sila normalna rut povdinu, a p - k09ficijent
trenja klizanja) prl ukljuCivanju ,cc dolaziti do proklizavanja ,na dodirnim povr-
.. d·1 . l' al' Fu Po
smama sve 0';: se ne posngne to lka norm na Fn = _.- - koja cc
/), ,u
Do
p .. _-
o 2
omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1
o
bez proklizavanja.
:186
da se btzina frikcionih spojnlca Il1.Q v
gucujc' postepeno ukl;uCivan;e spojnice, tako da se mogu izb' pog.esaV-ati
voljno.djeluju -na i druge n:a \iratilu;: }eel tldari
sila dodirnirn povrsi- -, Uepo":
frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2·
.
mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom ,za
ukljuCivanje), clektrciri1:'agnetnim putem,
pneumatski" i hidraulicki. Dil bi ta sila bila
sto mat;tja, dodirne povrsi'ne oblazu 'se '-
frik<;:i.onirri mate;rijalom, time'se povecava
}renja,
-1' Na s1. -3,6.16. prikazana'je konstruk-
dja frikcionc spojn{cc ,sa_ jednom ravnom
dodirnotn povrs£nom. Pogonsko vratilo '1
disk'spojnice (1) spojene.su medusobno
p0tn.OGU _klina sa nagibom. Gniljeno vi-ati-
10 i disk spojnice,-,(2) spojeni su pomoc,u
dva klina hez, nagiba, tako da se disk (2)
moze pomjerati.
Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome
I
sto je ZH. ukljucivan;e potrebna velika aksi- 51.' 3.6.16. F -lk :-
. 'I· 1 . ' ,. " , r CIOlla spo' .
Jalna ,S1 a coJa optercc"Uje povrsi- ravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.n
ne i leziSta. Zato se ,ovakva spojnica pri-" III (11).
mjenjuje za prenos, 11lmijih Qbrtn.ih
Frikd(t;p.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim, dodirnim povrsinaina ('1
Sf:_ iz dva ,koniCna oboda: spoljaSnjeg, koji se cvrsto spaja. na s. 3,6.17.j Sa.' "
un';l.tr:;!'snj<:? koji, se pos!:vIja pomoctl
Ua JC pokretlJlv. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F), 0- "T ez t, 1
opruge; podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti po'm
UgaQ konusa iznosi Ix. :;= 12';' do .l6(). ' , rnocu dVije
Sila za, u19.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego',kod sp . . e.
nom, dodirnom povrsinom.- OJnlCe "',-
ucl fav_
SI.
G.
\
i1
d.
---:1-;
" ,,4' _ __
3.6.17. sa konienom dodirnom
-Spojnica-motor.t;t;ih .. vozila (kvacilo) je prvi dio ,transmisije iI"' '
llizrna motornog vozila. Njen da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.og-nieb,
I;>. .. Ora n.a p
, , . ogOnske
187
tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom
pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. Ugraduje se u zamajac 'motora.
Kod veCine autom6bila prin1.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.
S1. 3.6.18. Spo;nica motoruog vozHa
t"i6.7.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm
Na s1. .3.6.18. prikazana je
automobilska spojnica u ukljuce-
nom poiozaju. Disk: sa oblogom
(1) -, Jamelu, koja je aksijalno
pokretna po ozljcbljenom dijelu
gonjenog (spojniCkog) vratila (2),
pritiskuju opruge (3) kojih obicno
ima Scst) izmedu ploea (4). Zahva-
IjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos
obrtnog mOmenta sa preko
zamayca (5}, na gonjeno vratilo.
l1a bi se spojka ukljucila,
potrebno je larile1u osloboditi pri-
tiska. Kad vQzac pyitisne polugu
kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj
(8) i d'.'Okrake poluge «(}) - obic-no
ib _ima tIi, koje oslobadaju ploce
(4) i prekida se prenosenjc obrtno
momenta sa motora. Cahura uklju-
cnog leiista je' sa zaptivac-em (6).
Kraj spojnickog vnitila osJonjen je
u zamajeu pomoCu kuglicnog le-
7.<,tja.
Glavno frikciono kvaCilo
tenka T-55 novije proizvodnjc
ima 19 lamela (10 pogonskih i 9
gonjenih) sa hidropneumatskom
komandom. -
Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim, pneu-
matskim i hidraulickim putem.
EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektro-
magneta ,cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja ,za prenos obrtnog
momenta.
188
Na 51. 3.-6.19. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. 'Na pogonskom
vratilunaglavljena je glavCina (I), nu ko)o) se nalazi pIoca (2), oZljcbIjeno vczana sa glavCinom
(1), tako da Se po n;oj moze l.lksijalno pomjerati. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepo-
kretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). PUSta-
njem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2), pritiskujuti nn taj
nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu
zubaca sa gonjenini. dijelom spojnice (8). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile, opruge
(9) potisnu plocu (2) ulijevo,-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Aksijalno
1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem,e rada. LameJe se, podesavaju pomoeu
navrtke (6).
Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.
SI. 3.6.19. Ele1.--:tromagl1.etna lamelasta spojnica
Pneumatske spo;nice omogueuju daljin.<:;.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod
pritiskom.
Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle (st 3.6.20)
i, rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p;:)(1
Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. sp'ojnicc koie omogucavaju
automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne koje osi-
guravaju prenosne clemente od optcreccnja;
Centrifugalna spo;ntca (s1. 3.6.21) sastoji se od pog,)l1skog o'boda (J) i gonjenog
oboda (2), tegova (3), koji su obrtni oko osovinice, i zateznc' tdrzione \ opruge (4).
Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre;:ieni broj
pa tGgovi, zbog centrifug11ne sile, rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu
povrsinu' gonjcnog oboda. '
189
N'a sl. 3.6.20. prikazana je.lame-
lasta tarna spoj niea sa pneumatskim
ukljucivalljem. Stlaceni vazduh struji
kroz provne u vratilu i kroz otvor
(a) u prostor cilindra (b). Tamo pri_
,tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.
Sa klipom jc vezan veti braj osovinka
Cd) koje uu lamelc.lskljucc-
nje spojke postizeseprekdom dovodu
stlaccnog vazduha i odzracenieni
dova. Oprugc (e) vracaju Idip u po-
cetni polozaj. ' ,
Danas sc pneumatske spojnlce
cesce upotrebljavuju. Lo;a su im stra-
na gubki koji mogu nastupiti usljed
eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed
koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.-
.;Iuba._
a
-
S1. 3.6.20. Pncumatska lameiasta spojnica
S1. :1.6.21. Ccntrifugatna spojllica
Ove spojnice omogucuju da sc npr. elektromotori urad neoprereC:eni,
a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. A1.ogu
se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. U tom slucaju nastaj'e
klizanje izmedu dodirnih 'povf,'iina tegova.i oboda. '
190
Sigurri.osna.spOJnlca 'sa, clvIJama (sl: 3,6.2;2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.,
(2), povezanih civijama (3) koje se, tp,ontiraju u cahure (4) ,i osiguravaju vijcimg.,.
(5)., U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna i dolazi 9-0 smicanja CivijIl,.
2
3
5
L
j
S1. 3.6.22. Sigurnosna spo;nica sa civijama
Na sL'3,6.23. prikazana je'sigu.re-
noma, spojnica sa kuglicama koja' sluii
za ograni{:ehje obrtnog, ):nqrnenta. Sa-
stoji sc od pogo'nskCig dijela (1), gonje-
nog dijeia: (2), dviju kl,lglica (3) i opni-
ge (4). Prj sila na
kuglici savladi .aksijalni otpor opruge
i na taj naem nastajc mcdusobno
zakretanje pogonskog i gon.jenog di..,.
jela spa juiCe.
SI. ,Sigurnosna spojnic,a kuglicama.
3.6.9.: Hidrodi:namicke spo;nice
Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. 3.6.24a) koF ucestvuju u ,snage su:
kolo pumpe (1) i kolo,turbine (2\, Oba kola smjdtena su u zaj,ednickom kuciStu; a sa unutrasnje
strane imaju raYne radijalne lopaticc. Spojnica se puni lakim.mineralnim uljem sa B5 'do 90%
zapremine,! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) sirenja ulja pri
zab'-rijavanju:
Pri okrctanju kola ie: na pogonskom VTatilu, pokrenc zbog centriftigalne ,sile,
tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i po-
novo ula:d u kolo pumpc.,Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika, nego se u pumpi poveeava
prema obodu, a' u turbini sc smanjujc prCII).a srediStu. Vsljed .toEa nastaje pdtisak tek"UCine na
10J?atice turbine, pod kojim se turbina po.cne okr?tar,L. : , ,'. .' '
S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine, centrifuga1na sila ulja.
u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. ZbogtOga.lllje.neprekidno,kruii
predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.'
Na 8L 3.6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. ,:pumpno kolo (1)
cini cjclinu sa oklopom (3), koji obuhvata turbinsko kolo (2). Vratilu furbinskog kola uvuceno'
jeu oklop. yrotiv isticauja uija mora. se ,izv.rsiti .s,igurno,
191
HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? dobr.o udare.l la?ano
<se ukljucuju i iskljucuju. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga, buldozera,
-drobilica, itd.
2
n,
o.
b.
<'-'-""-,
/- , """
[Sl. 3.6.24. a.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku

PITAN A
1. 8ta su spojnice i kako se dije1e?
2. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice?
3. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta.
4. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu?
5. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju?
6. Objasni rad iskljucnih spojnica.
7. Sta Sll e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju?
8. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.
9. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea?
10. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice?
4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA
(PRENOSNICI) .
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA
Poznato je da ,pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem
Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai;L
To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli
mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt
Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Taj mcha-
nizam nazivtl' SC prcnosnik. Prcnosnicima se suvl;id,wa i, udaljcnost izmedu 1'Og011-
ske i radne masint'o Shemarski pril,b7-, pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi
se nll 81. 3.6.1. ' ,
KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni:
1. u'lazno vratilo - pogonsko i
2. izlazno vratilo - gonjcno.
P
l
snag'a na ulaznom
III broj ohetaja ula?oog 'walila,
Wl .- ugaona brzinu ulaznog vratiJa,
snaga nu izlaznom vratilu,
nz brej okretuja izlaznog vratHa"
((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.
Kolicnik i --= 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc
my, 11-2
koliko se- puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. Vrijcdnostprenosnog
odnosa moie hili Yeca, manja ili je-dnaka jeclan,:t).
i ;; 'J.
<
Ako jc i > 1, sma'njuje 13roj okretaja izlazilog ,TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog
momenta (M,,). TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.
Ako je i ..::: I, prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog
mome-nla. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.
Ako je i = 1, hroj okrcraja ulaznog vratila j:;dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prc-
nosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta.
>l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc se u 8111,is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.l pri ccmu
-se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.
193
Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu, za izno,s gubitaka koji
nastaju u radu prenosnika. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J;la izlaznom pre-ma snazi na
ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)), tj.
P,

P"
se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine:
P
1
= MOl' Wi i F2 = M o2 ' w
2
,
a je:
P,
kfol
w,
Aka se podijeli. Af
n
sa .LtJOl> dobije se:
11-f02 P2'W1 •
MOL = = 11·t,
Afo2
a odavde je JA
lln
= M
tn
'7j ··i iii i =
A:f01";
Izmz za pIenosni adnos moze se, dakle, napi\ati u -prosircllom obliku:
. wt 11)
1·= =
0;'2
Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC, prenos-
mel mogu biti: tnchanich£, hidraulicki, pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. Najvise se-
primjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eieme-
nata. Iv1.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne,
U grupu p.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d,
a u grupu posrednih prenosnika remcnsh£ i lancani prcnosnici.
Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.':ni jer osigurava;u prenosnc
clemente od preoprerecenja, a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa kon-
stantrum prenosnim odnosom. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja
trenja 'izmed.u dodirnih povfsina, a prinudni - na principu ozubljenja. .
Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:-
MEHAKICKI
I
NEPOSREDNI

I

PRENOSNICI


LANtANI
I
REl\1ENSKI
I
Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. Izbor prenos-
nika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi, broju okretaja, obodnoj i ugao-
noj brzini, prenosnom odnosu
l
koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu
osa vratila. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.ehanizma, cijena
izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije,
194
Osnovne karakterist,'ke nek,'h t,'pova p'renosnika bl " '
o ast prtmJene dati .im u
tabeli 4,1.
Tabela 4.1. Karakteristike osnovnih tipova ..
I

I
I
Snaga koja
se pIenosi
! Obodna brzina Prenosni
-"-,-, -
' korisnOg
[kWJ
1-
I Pljosnatim do 100
. remenom (1500)
I
Klinastim do 50
I (300)
I
,
sa pravim
zupcima,
sa kosim
zlipcima
Puzni
Lancem
do 10000
do 50000
do 100
do 200
(5000)
1- ----....--,-"
I

do 20
5-30
(100)
5·--30
25
25
(140)
do 35
(puh)
do 25
odnosi
djelovunja ,

r-
,.,--'
do 7 I 0,86-0,92
I (25).
j
dp 4
0,92-0,9£
I
(10)
,
I
do T
I
0,87 -0,97,
f
(15)
r
I
do 6
\
0,92-0,99
I
(10)
I'
do 7, ! 0,94-0,99 I
(20) 'j
8-100
ClOOO)
0,1 -0,98
do 15 0,94--·0,98
-
--I
,
}\'aponJcna: U zagradamn navedene najvece poznate vl·ijednostio
4,2, FRIKCIONI TOCKOVr
4.2.1. Princip i podjela frikci ..
onih prenosn_ika
Prcnos snage frikcionim tockovima
:rsi se neposrednim doclirom po?,onskog
1 gonjcnog tocka (s1. 4.2.1). Pri tome jedan
od tockova mora biti .. pom,ican. Priti-
skivanjem tockova, na njihovim .dodirnim
nastaje trenje koje . omogu-
cava prcnos obodne sHe sa pogonskog
na gonjeni tocak.
U od karaktera prenosnog
1 medusobnog polozaja osa obrta-
l11.
a
pogonskog i gonjenog tocka, frikcioni
prenosnici se dijeIe na:,
a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim
odtf,osorn*, koji mof,'U biti:
__ --1
SI. 4.2.1. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh
prenosni.ka
* Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na .. pronijeriu. prenosnog odnOsa.
195
· __.. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 4.2.1a) i iljebas.tirn obodom (s1. 4.2.1b) i
-- konicni (sJ. 4,2, Ie),
b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom, kojl -omoguc:uju postizanje
razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vra-
tHo.; (;vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4.2.1 d).
U· poredenju sa drugim prenosiocima. frikcioni prenosioci imaju sljedece
prednosti:
jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je
tiho'rade, be;z zujanja i lupanja,
u slucaju preopterccenja, dolazi do klizanja dodirnih povrsina, te dijelove
stite od lorna,' ,
lako se vr5i ukljucivanjc, iskljuCivanjc, promjena brzine i smjera okretanja.
I.ose o§obine ovog prenosa su:
netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja,
nlsu podesni' za' velike snage, zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.
tockovi se, usJfed trenja i klizanja, zagrijavaju u radu, habaju ii trose,
Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.
Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i U opstem ni.asinstvu, za podizanje
tcreta i s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0,86 'do 0,92.
Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1-
tisak, a time i optCJ:ccc1"ije vratila, obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom
koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. Na s1. 4.2.2. prikazano jc nekoliko naCina
oblaganja frikcionih tockova gumoffi, drvetom, plasticnom masom i kozom.
(I. b, c. d.
m. 4.2.2. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom, b) drvetom. 'c) pia,sticnom masom,
d) kozom
4.2.2. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s
CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim;cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije
su ose paraldne. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. '4.2.3.) iii jedlla cilin-
dricna, a druga ravna (st A:2.1 d).
Na 81. 4.2.3. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d,J,
sirine (b), koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((;)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova
(i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini, (w
2
): i =
w
2
196
Obodnc brzine frikcionih to(;kova, VI
= 1'2 . ,n ;;2., bite' jednake pod. llslovom da nema' klizanja na dodirrtim povrsi-
nama, pa se prenosni odnos moze
izraziti
- WI n
1
d
z
1
(1)2 n
2
d
1
U jednacini za prenosni odnos
koeficijentprokHzavanja =-=0,97 -0,99.
Ako su poznati osnQ, rastojanjc
vratiln (a) i prenosni odnos (1:), rhogu se
odrediti precnici (d
t
) i (d:!)
jz jednaCina:
b
J
. 2a 2a . £
d
1
.=: __ d'J = §l. 4.2.3. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV
I' + 1 z + 1
Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih
Obadna 0"1 F P fkWl IkN"J I ' . ")' I ' 1; 'I'" , "
.,,1 a '0 = -._ .._--;--- _t 1 mora )Hl manJa 11 )aren"\ )ee nU,G1 S11 trcn1U:
" [rols]
Fo c::-:;;' PJ-j = F" . ll.
(Ovdje ;'e: f1- - koefici;ent trenja klizflnja, 8. F normalna na po,'l"6'inu dodira
frikcionih tockova). "
Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.110se:
0,05 do 0,1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku,
0;1 do 0,,15 za SL po SL,
.do 0,20 t:a givi Ii\' po fiberu,
0,,20 do 0,25 za sivi liv p'o tekstoJitu,
0,5 do 0,75 za siyi liv po gum],
0,2 do 0,3 za sivi liv po ko:2f,
_. 0,3 do 0,,) zn slvi Ii\' po dr"'etu.
Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja
sila treba da lZ1105i:
Ff!
p.
v siLl opterecujc tockov.c, vratiJa i pa treba nastojati du bude
sto manJa. I ako npr. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom
od ima koeficijent trcnja It ",,:..: 0,2, uz stepen sigurnosti protiv prokliza-
vanJa y = lA, nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se
, Fo
(Fo J,4 = 7 Fo)
" .'
197
·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila, primje-
njtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. 4.2.4.). SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na
dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F, zbog cega je i trenje znutno
veee. Zahvaljujuci tome, cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim
povdinama_potrebna je za oko 2,5.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa
ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Ugao zlijeba iznosi <p = 20
do 40°, a broj zljebova se uzima do 5.
b
51.. 4.2.4. Zljcbasti frikcioni tockovi
NeriostQtak zljehastih frikcionih
to(;kova u poreot;?nju sa ravnim je u
tome 8tO 811 slozenijeg oblika, pa
im je i djenu veca. Kod zljebastih
tockovu obodna brzina je razliCita
po dmini zijehova, pa se nu dodir-
rum povrSinama zljebova pojavl;uje
klizanje. To dovodi do hdeg habanja
dodirllih povrslna.
Konicrii frikcioni tockovi primje-
njuju se za prenos snage o.d vratila
Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.5). Uldju-
Civanje prenosnika vrsi se djelova-
njem uzduzne sHe F na manjem
tocku.
4.2.3. Frikcioni tockovi za pro-
mjcrujiv prenosni odn.os (vari-
;atori)
S1. 4.2 5. Konicni frikcioni toc-kovi
Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku
lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.
_Na s1. 4.2.6. prikazaria jc shema vari;atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.
PromJenom poluprcenika (RJ od R
min
do RmaJf. mijenja se i pren.osni odnos, tj.
98
ugaon.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.J.gaone brzine moze se mijenjat1
gornjeg .locka fla suprotnu' stranu.
'iill II .
"'"
'f Rmax ,"
'1
I'! 1'1
1 I tIl <I l..
R
a. b.
SI. 4.?6. Varijator sa cilindrlCnim tockovima
Prenosni odnos, i
n,
WI!; 11-2
r_ lil0ze .se mijenjari u intervalu od naj-
R"
do najmun;eg prenosnog odn_usa,
•. . d . r
. veceg prenosnog 0 nosa, l
1llilX
= ,
_. R
min
r
= D, naziva se dijapazon podei3avanja.
Na s1. 4.2.7 .. prikazan je va-
rijator su konicnim tockovima.
Sastoji se od dva duza koilicna
tocka (1) i (2), spojena posredst-
vom uzduzno pokretljivog cilind-
ricuog toeka (3). Pritiskivanje toc-·
lwva vrsi oi)fuga (4). Promjena
prenosnog; odnosa postize se po-
mjeranjem toNza (3) mduz njego-:-
ve ose, pri cemu prenosIDk jedan-
put radi kao reduktor, a drugi
SI. 4.2..7. VarijatO!.' sa ,fikstUl¥ _ konusima
krctljivim diskom.
1'0-
put kao multiplikator. Kad je liZ].
kra; pogonskog tocka u sprezi sa
sirim krajem gonjenog to.cku, prc-
nos je reduktivan. ObrnutQ, ·k-ad
se siri kra; pogonskog tacka sprez.e
multiplikativan.
sa uzUn krajem gonjenog tocka, prenos je
199
Ovaj varijator Oll1ogucuj,c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa:
WlnJ.X
2

z = = --- = .-r-, pa Je
OJ
2
n
2
Xl
I
dijapazon podesavanja:
3'
5
D = ;= = 8 ._- 10.
irni>l R
mrn
Na s1. 4.2.8. prikazan je preno-
snik za promjenu smjera okretanja,
sa dlindricnim tockovima. 'Na P9-
gonskom ,vratilu nalazi _ se glavcina
(l) satockovima (2) i (3). ToCkovi
se mogu uksijalno po.ni,icati pornoCu.
prekretnog mehanizma koji se po-
,raviia u ziijcb (5). Na gonienom
vratilu, koje stoji vertikalno, rialazi
se tocak (4). Kad su u dodiru tocko-
vi (2) i (4), gonjen6 vratilo ima je-
dan smjer okretanja. Ako se mehani':'"
zmom za prektetanje
smj'er okretanja.
spojc tockod (3) i (4), onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan
Ovaj prcnosnik nalazi primje-
nu kod frikcionih pre'sa. Gonjeno
vratilo je, u stY:lri, navojno Vl:ete""
no koje se uvija u nepokretnu na-
vrtku, tako da ono vrsi aksijalno
krctanjc gore-dolje, u zavisnosti
od polozaja pogonskih tockO'va.
Kretanje navojnog . vrcrena prerna
dolje jcradnihod (ubrzanokretanje),
a prema gore-- prazni hod (uspo-
reno kretanje).
Na s1. 4.2.9. prikazano je jos
nckoliko karakteristicnih rjeserija
frikcionih varijatora.
PITAN]A
1. Objasni zadatak i primjenu prcuos-
nika.
2, Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i
kako se on maze izraziti?
3. je izvrikna pod)ela prenosllika?
4. Sta su reduktori, a sta multiplikatori?
5" Stn lleposredni, a stu posredni
prcnosioci ?
6. Objasni princip tada frikcionih pre-
nosnika.
0) b)
c), ci)
Sl. 4.2.9. Varijatori: a) konusni, b) sa fiksnim
konusima i pljosnatim kaisem, c) sa \riskovima
d) ceon! varijator,
7. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika?
8. Sta 8U a sta nedostaci frikcionih prenosnika?
200
9. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika U odnosu na ra,:ne frikdone prciwsnike ..
]0. Sta BU varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.
11. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.
4.3. PRENOS ZUPCANICINlA
4.3.1. Opsti pojmovi, definicije i podjela
Zupcasri po.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika, (:iji zupd medl1sob-..
nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo
iii kruznog' kretanja- u pravolinijs}zo i obrnuto. Prct\'aranje jednog kruznog- kretanja
u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom, a pretvaranje kruznog
kretanja u pravolinijsko, i obrnuto., omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zup-
canika sa neogr::micenin1 precnikom - zup!!asla let'va.
Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.
Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski, a zupcanik na koji se- prenosl
krctanje naziva se zupcanik.
Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu
na drugi. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. spregnutih zupcar.ikn (yidi
sl. 4.3.1. i 4.3.2).
K£ncma.cskc p(;vr.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom
krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih
zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po hez kli-
?anj().., Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-,u pravcu
kinematske osc. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom
brzina su,diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr,i5ina i ravnina (vidi 51. 4.:'.1.
i 4.3.2). "
" Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogod-
nih pov1'sina, zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kincmatske linije zupcastih pal;OYQ
sa l1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi, odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj
sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom).
Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb
kru'gova sprcgmitih -zupcanika.
Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih }1nvr,sinZl
prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni, konJtni'i lnj)crb%£dni.
Ciiimiricni zupcallici (s1. 4.3.1) sa pravin1, kosim i strelastim zupcirna imaju
cilindri6ue kincmatske povrsinc, a osc rotacije vratila su paralclne. lVlogu biti sprcg-
nuti kil.O:
spoljasnji par (s1. 4.3.1a, d, e, 0.
unutrasnji cilindriCni par (s1. 4.3.1 b)
ravan cilindricni par (s1. 4.3. fc).
20r
.Kinematslu'
Cilindri
ct.
KinBmttlski
krugovi
inertKltsKi
J<rwovi
- /
/ . .iii::,,,. rug
\ ' Kinemcrtska osa
\'
'" , A., - KinemGltska r.
\''''
"c; //
e.
b.
SI. 4.3.1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia, b) sa pravim zupcima, unutraliniim
-1 ozubljenjem, c) zupcanik i zupcasta letva, d)_sa kosim zupcimu, e) sa dvostrukim
zupcima, f) sa strelastim zupcimn
202
, S1. 4.3.2. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima, b) S;l kosirri zupcima, c) sa' kiivolinijskim
(lutnim) zupcima, d) sa unutrasnjim ozubljenjem
Kod spolja1njcg cilindrieno!; para kinematski cilindri dodirufll se, spolja, a
snijerovi rotadjc zupcanika su razliciti,
Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar dodi..:
ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra, a smjerovi fotacije spregnutih
zupcanika su istL -
Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za kruznog
kretanja u pravoliilijsko, i obratno.
Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine, a upotrebljavaju se kod-
vratila Cijese- ose sijeku. Zupci'm.ogu biti lJ1:avi, kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Konicni
zupeanici, kao i cilindriCni, mogu biti_ sprcgnuti 1<ao:
spoljasnji konicni Pill' (s1. -4.3.2a" b, c),
konicni par Csi.
ravan korucni par (s1. 4.3.2cj,
Hiperboloidni (s1. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine,
it ose watila se mimoilaze ukrstaju. To su: cilindricni, zupcanici sa zavojnirn
(he1ikoidnim) zupdma, konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i,puzni par.
Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.!, a lijevi ako je
suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.
203
Osnc.> (a) je koju. osc spregnritih zupcanika na nji-
hovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa ..
a. 6,
c.
81. 4.3.3. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima, b> konicni sa hipoidnim
\ - zupciina, c) puzni par
\ \' j
ohiljezja, zupcanika

'"j
ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar,je 8.1 jednog
zupcanika prcnosi na drugi (s1. 4.3.4)" Svi lstog zupcanika moraju biti istng
ob!ika i dimenzija. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcdu-
zublfc.
Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. povrsina. 'POVrSillfl.
koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.
Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju se {eone povr§£ne. Razli-
kujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika, zadnja povrSina
je 'uvijek 0'11<1 koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.
Ooh gldv"
Eok I' ?;mfflU povi'lina
(;t':.-t!i{)-- . linija
, zupctJ
6lavo :rupca
povr;;'.
.. ,,,.",," zubaca zupcanika
204
Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). Cla'va zupca je diD' ZUpca
izmedu tjemena i lcinematske povrsine. Noga ZUpCCl je dio zup,ca -izmcdu kiriematske
i podnozne povrsine.
Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Na bokli sc
razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Aktivni dio boka zupca .ie dip boka
na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.
Bolna lin(ia. zupca Je presjecna linija bob. zupca sa kinem.J.tskom .
. Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri, zavisuq od ciblika zllbaca.
Bokovi kQji dolaze u mufu ;obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri
bokov£ zuba.'Ca.
Profil ZllpCa. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.
Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam
iavninom okomito na osu zupcanika (s1. 4.3.5a). Profil zubaca konicnih zUj:lcanika
dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem. u pres-jceno;
tacki 053 (51. 4.3.5b).
b
S1. 4.3.5. P!t'ofil .zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca,
\1) konicnog zupcallika Sprcgnu,ti IH'ofili zuhaca
Kod profila zupca, analogno bokuzupca, razlikuie se: f;jcmcni krifg (die), pod-'
noini krug (d
l
) i kinen;la.ts'ki lm,ig (d), Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova
zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca
zupcanika., "
Na s1. 4.3.6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ
tacki dodira profila moze sc povuCi (t) i zajednicka
(n). Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se
dod£mica jmJ.fila.. N()1'lTI.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva
se napadna linUa
4.3.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan;a zubaca zupcanika
Zupcunid treba da omoguce ravnom;cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila
na druWY. Nalvazrriju ulogu pri ima aktivni dio boka jer sc po -njeniu
vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Zbog toga _se za oblik dijela boka
205
zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos:
t = ="d
z
const,
W
2
d
1
\
81. 4.3.7. Osnc}vno pravilo sprezanja
iubaca zupcanika
Ako se U odredenom trenutku profili
zubaca dodiruju u tacki A, (s1. 4.3.7), ouda
ce komponente obodne brzme u' pravcu
zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove
zubaca biti jednake kod oba zupcanika'
(v{ =, U protivnom, bokovi zubaca bi
zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno ue-
moguce. Akp se komponente obodnih btzma
izraze preko ugaonih brzina pogonskog
gonjenog zupcanika, dobice se:
Posta je ---' 'L';p to se maze napisati
jednakost:
ili
Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C
dobiva se:
d'J.
r
b2
=
-2
d,
r"
d,
d
r
2
Prerna tome, prethodria jcduaCina pop rima oblik:
r
b2
d'
= const.
d).
SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol;t\l C i O'J.N zC postojace same ako zajednick<l
normala, povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca, prolazi kroz kinematski
pol C.
1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi:
zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz
dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).
Da bi posto;ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata
koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao
4.3.4. Oblici profila -zubaca
Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo
sprezanja. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila
zubaca spregnutih zupcanih:a, a to su evalvema kruga i C£kLoida.
206
Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.8a), a kod ikl .
nog profila bokglave ispupcen,. a bok.noge zupea izd'.'bljen (s1.
Ovakav zubaca omogucava l?-Jihovo boi,e nahJeganje, fito-' ' b).
stavlja prednost prerna evolventrllm' , pred_.
rna. S :;;t'rane, ,.didoidni zupcanici
zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1;e
,o_snog dok evolventni zupcanici
dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom po-
gledu: Isto tako, izrada cikloidnih zupcani-
ka.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih

a) . . b)
SI. 4.3.8. Profili zuhaca; a) ev 1"
,b) cikloidni' 0 \entni"
Niwcdene prakticne prednosti ,evolven.- _,
!nil: su im :pr.iinjenu U inasiIlstvu. Cikl :..
prof:l s.e na zupcamClI;ta Zupe'. 0
1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. kod casovruka). Nedostatak <>
zubaca, je .sto imaju ve¢e, trcnje . koj,c _,se
profllu zupca. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1,kratkotrajniji SU
cikloidnih. od
, prave po kmgu, Ako ..obrtanja 0 1 i
evolvemmh .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.1)u profllu pod uglom <X (sta .' . lJ.h
ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"), dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb
o
kol!:,-
lar
dI
U
.
,duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa - osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure-
.. .3.9) ..

E volvc.nto. 1
Evotventa 2
0,
Sl. 4.3.9. Konstrukcija evolventnog profila zubaca
207
Tacke i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Ako se it:
·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s,i podjela kruga na vise'jednakih dije-
lava Iv'. l' =- 1 '2' ... = 5'6', pa se iz tacaka 1', ,2' . -•• 6' povuku tangente, na osnovni krug i na
njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1", ... N,6' = 6'6" dobij.ti se taCke 1", 2" ... 6" evol-
vente osnovnog kruga.
Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnov-
nog kruga. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom
pbvucenom 1z cemra obrtania _ normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja
(12) OSDovne zupcaste letvc - alata.
Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. Krivinn profila je utoliko manjacsto je-
precnik zupcanika veei. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im profil zupca bite prava
linija. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi, zbog cega je usvojen kao standardni
profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. '
4.3.5. Standardni pt'ofil za ciiindricne z,upcanikc
Na 8L 4.3.10. prikazai1. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika:
Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Pre¥lG JUS M.CI. 016, sve velicine kojc se od-
nose na standardni profi1 imaju index i iznose:
:208
I (".mod
,lnnj ,motl
--.-=---1--.---.. I
IInija
51. 4.3.10. Standardni profil cvolventnih zupcanika
il..
n
= 20"-' ugaa standardnog profila,
'11'1" modul (tal;c:la 4.3.1'., prema JUS IVLC1.015):
tn = m,-,. ':n; ._- korak 8tandardnog - profila,
hI'. = 2 U." . m" - visina pravolinijskog dijcla standardnog profila,
1 faktor visine pravolinijskog dijcla profila,
1 -,. sin IX,;
poluprccnik zaobljenog. dijda standardnog profila,
C;" F" (0,1 - 0,3) - faktor zaohljenja standardnog profila.
Obicno, se uzim;l en = 0,2.
Profil ,zubaca osnovne zupcaste, letve za zupcanike sa pravim zupciin'a (81.
4.3.11) podudara se sa standardnim profilom;
Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca
lerve odreden je standardnim ,profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca
zupeaste letve (flo). . _, ' 11e
Korak profila osnovne .zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 4.3.11.):
'.
= cos{3o'
Posto je korak to 0= til . IT -a, t,,"---'- III" • ,tl,) je modul
Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima, h = h - 2
"11 - 1/ln.
Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti. iz jednacin'e
tg 0:" tg 20°
tg :Xo = --=- ...--""
cos flo cos Po
Stem/oit/ni pr-ofl(
\Srldnja tinija
prQ(!£a OSJ'lDrnt'

Sl. 4.3.11. Osnovna zupcasta letva
ligao nagiba bofne liuije osnO\,he zupcaste letve Po =,0- 45°. Obicl1o je flo = 5 _ 300
je,dpaCipaI!la uspostav1Ja ;;e v:za. izmedu i profila
kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa 1 ZUpClma.
Sta:n.dardllt' modul zup'eanika ,em,,) je polazul- podatu1( za proraeul1 I konstrukciju
geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Vrijednosti standardnog date su u ta-
belt 4.3.1, prema JUS M.C1.015. Prvenstveno se kOrlStltl modulima I ste-
pena prioriteta, zatim II stepena prioriteta, a -izuzetno - III stepena prioriteta
Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. .
209
Stepeni
prioriteta
4.3.1. Standardni moduli zupcanika
I
II
III
r
II
1 1,25 1,5 2
1,125 1,375 1,75 2,25
2,5 3
2,75 3,5
3,25
4
4,5
5
5,5
8
10 12 16 20 25 32 40
7 9
11 14 18 22 28 36 45
4.3.6. ,CUindricni zupcanici sa pravim zupcima
6
6,5
50
Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama
spregnutih' zupeanika. Dodirivanje zubaca pocinje. i zavrsava se lstovremeno na
citavoj duzini zupca.
Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa date
BU, na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. .. Dodlf1VanJc
klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupca-
nika identican podionom krugu (do)·
Sl. 4.3.12. Osnovne _lJeometrijr;b veUCine_ zupcanika- _
210
Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih susjed-
J
riih zubaca, mjereno na podionom krugu; jedap. zubac i-jecino medu-
zublje. Na podionom krugu- ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. '
Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu, i izrazava se
odnosom m = t.ln (mm).
Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu
zupca visine Ilk i nogu zupca h,. Na ovom krugu mjere se: -korak, debljina zupca i
sirina meduzublja.
Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . 71:, a iz uslova
broja zubaca. i koraka:, 0 = r' z. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se:
t
d
o
·7(; = t . z, a odavdc, do =,"-_. Z =-nl.· Z.
Jt
Precnik tJemelwg kruga Cd
k
) izracunava se tako da se podionom precniku (do)
dodaju dvije visinc glave zupca (h
k
):
Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. Ako se 7.umijene vrijcdnosti
do = m . z i hk = m, precnik tjemenog kruga iZJ,1osi
d
k
= m (z + 2),
Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze, se odrediti modul goto-
vih zupeanika:
d,
m =---.
Z +'2
Freenik podnoznog kruga (d,) izntc"mava se tako da se,od podionog precnika
(do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h
t
):
Visina Doge zupca iznosi: h
f
,= (1,1 do 1,3) 'm. NajccSce je h,
tome, precnik podnoznog kruga izn05i;
d
t
= m (z - 2,4).
mstojanJe (s1. 4.3.13) iznosi:
dOl + do?
=
m
2
1)2 nI. Prema
211
Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog
zupcanika i pocillo:r..ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni, zazori spreguutih
zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li od, modula (s1. 4.3.13);
C
1
=_C
2
= (0,1 do .0,3) m.
Sl. 4.3.13. Tjemeni i boCni zazor
Kruzni zazor (j) je razlika iz-
medu lucne sirine (e) i
debljirie zupca (s); tj.
.J = e - s.
Vrijednostovog zazora odredujc
se u zavisnosti od __ modula i iznosi:
- j = 0,16 m - za- neobra-
,dene, zupce,
j .(0,08 do 0,04) m ia
obradene zupcc.
Oa bi se postjgao ovaj ,zazo1',
zupci s6 izraciuju fiesto tanji od siri-
ne meduzublja. Normalno rastojanje
dvaju polozaja spregnutih bokova
zubtl'ca koje odgovara kruznom za-
zoru naziva se bocni zazor Cis)'
Duzina zupca (b) zavisi od kva-
liteta izrade zuhaca, tacnosti sklapa-
nja i nacina oslalljanja 11 lezistima.
Zupci mogu biti utolika duzi uko-
liko su bolje ispunjcni navedeni
uslovi.
Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavi-
snosti od mod,ulaizaopstu primjenu
krece se u granicama:
b = (6 do 20) m (mm).
llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog, zupcastog para
sa pravim zupcima, uz podatke: m .;:" 4 mm" Zl = 25_, Z2 = 40.
212

Precnici podionih kmgova:
dOl = 111 . Z1 = 4 ·25 100 rom,
.t42 =- • Zz ""'- 4, 160 111m.
tjemcnih !zrugnva:
d"l = rn (z} 2) = 4 (25 2) 108 mm,_
"'" m(za + 2) 0= 4(40 +- 2) = Hi8rom.
Precnici pOdnO:lllih krugova:
d
f1
= m (zJ - 2,4) = 4 (25 - 204) = 90,4 mm,
d
n
'= 1'Il (Z2 2,4) =' 4 (40 - 2,4) = 150,4 mm.
Usno rastojanje;
dOl + dD2 100 + 160
a = = = 130mm.
2
4.3.7. Jednostruki i Visestruki prenosi
Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.· Posto se kine' , .
klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja, obrazac za prenosh _
ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ,- 1 0 nos
WI n
1
de
z = - =---
n, d,
Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak, a kinematski prccnik d '-:='-m
prenos,ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .
Z1
_ J :dnostrukiffi_ mogu. se ostvariti odnosi z" = 5 do
Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim veel zupcanik bio bi s ,", 7.
a n7 b.io dobal' profila
takvlm slucaJcvlma upotreDl,8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U
nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.i. ' 3" 0)1 Be
Na 51. 4.3.14. prikazana je
shema dvostrukog prenosnika.
Pojcdinacni prenosni odnosi su;
z, --
Zot
11). Zl
i2
Z,
--
n, .s
Ovdje su: n
1
, 1'(.2 i 1/.:, - bro-
jevi okretaja vratila I, II i In;
Zl i Zi) - brojevi zuhaca pogon-
skih zupcanika, z z i Z4 brojevi
zut:mca gonjenih zupcanika.
Ukupni prenosni odnos \'i-
sestrukog prenosnika jednak jc
proizvodu pojedinacnih prenos-
nih odnosa:
Sl. 4.3.15. Prenosnik sa meduzupcanikom
z.
1-.-
.1 I
n]
81. 4:3.14. Dvostruki !lrenosnik
. slucaju, za dvo_
struKl prcnos1l1l( JC odnos:
z tl . 12 _!:2.=
122 n3 .za
iii £ = =: • !!
n3 Z3
. Broj vratila ne utice na ve1itinu
prenosnog odnosa, ali mice. n" sm·
" ", Jer
213
okretanja izlaznog vratilil. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan;a kao i ulazno
ako je, bro; vratila nepamn, a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran
broj vratila.
Na 81. 4.3.15. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umet-
nut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. Pojedini prenosni odnosi prenosnika
ovakvog tipa su:
. n
1
Z",
1'1 co:::::: -- - = .... -
n, Zl
:vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos;ni od-
nos:
nJ n:, Zx
odnosno
= r'"1_
Z'1.
I
J t'1.
- J
n, ZJ.
z'"
rt'1. Zl
Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos, vee samo mijenja
smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. Pored uticaja ua smjer
okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.
4.3.8. Aktivlla duzina dodirnice, dodirni lu.k profila i stepcn sprezanja
Aktivll:l duzina dudirll.ict: udredena je presjccni.m lackama dodirnice ';a tjemenim krugovimu
zupcanika (sl. 4.3.16 i 4.3.17.)
Od p0cctka sprcLanja AI
1
\ do zavrsctka zupcanik prede put koji it jednak
lucnoj duiini FCJ n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Za istu vdjemc
1et\,<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Pri sprezanju zubac-.l zupcanika i zupcastc nema
klizanja, lako da su lJ\.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. qJ! - dodirni luk profita.
Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus", prijc nego jcdan par zubaca spregnutih zup-
cauika izadc it: zahvata - sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Ovo je maguec ostvariti sumo
aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (f
o
), pa je uslov za ispravno sprezauie:
Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1,2to·
izmedu dudimog luka j koraka profila nazi\'a stcpen sprezanja profila (£p):
J,2.
I
\ I

, I
S1. 4.3.16. Duzina dodirnog luka profila
i duiina dodirnice
214
___
1
S1. 4.3.17. Aktivna duZina dodirnice
Kod' cilindricnih zupcap.ika sa kosim z1.lpchna dodit dva zupca zupcab.i.ka .ue
ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.
Dodirivanie jednog baka zl,lpca pocini,e npr. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj
a, zavrsava se.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. LUena duiina
projekcije bocne liuiie zupca TI.a kinematski krug
(s1. 4.3.18.) ]',)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija
(qg). ski cilindor
Ukupui sprezanja ;ednak je zbiru
stepena sprezanja profila i stepena sprezanja
nih linija:

to to
VeCi sprezanja' kod ovih zupcanika
vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.
4.3.9. Zupcanici sa malim brojcm
zubac:a
IInijo
Dodir,;i [uk· bocne lin;je
Savremene industrije, naroCito auto- S1. 4.3.18. DQdirni. luk bocnih linija
rnobilska i avionska, teze . .da smanje dimen-
zije zupcanika, sto uslovljava, i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Kod odre(1enog,
malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve, doMo bi
do. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L,4.3.19). Takvi zupci bt oslabljeni upravo'
, u presjeku gdie treba da btidu najjaci. '
Putonjo vrha zupco osnovne
zupcaste (oloto)
1
I
I, /
i·t-
·t .S4
. : / /A
\e ! ! .. I.!
.
81. 4.3.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge
zupca
a) podsijecanjem zubaca (s1. 4.3.19),
b) povccanjem ugh do"ciirnicc,
Podsijecanje z;ubaca pre-
klapanje, nastupa kod zupcanika
kod kojih prevojna taeka (Ni)
padne na aktivni dio dodirnice
(sI. 4.3,20).
Najmanji bro; zuhaca zup-
canika kod koga 'neIDa- podsije-
canja haziva se gra,n£cni broy"
zubilca i iznosi za cilindricne
zupcanike. sa ptaviro zupcima:
z(I = 17 beL podsijecanja, a sa
prakticno dozvoljenim p.ocisije-
canjem, 'z!I =:;; 14. Kod cilindric.-
nih f:upcaliika, sa kosim zupcima
g'rariieni brqj zubaca je manji sto
je veCi ligao nagiba bocne liniJe
zupca.
Otklanjanje jJoj:;tve prekla-
panja ostvaruje se na vise nacinal
c) smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i
d) korigovanjem zubaca zupcanika.
Podsijecanje;m, zubaca zupcanikasmanjuje,se,c.vrstoca zubaca l' aktivna duiina
profila, a time i stepen 'sprezarija 'profila. Zato se, dozvoljava malo
215
ko;e' ne sman;uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu; ali najvise do iznosa koji od-
govata' 'broju zubaca z = 14. .
Poveeanje ugla dodirnice. 8to je ugao dodirnice to je veea zakrivljenost
profila zupca, a korijen :z.upea deblji. Kod l.igla dodimice = 25°, granici broj zu-
baea pri prenosnom odnosu i =; 1 : 1 iznosi Zg = 9. 'P6vecanjem ugla dodirnice
smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje, zubaea, 8tO pred-
stavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. Osim toga, ow metodu nije
moguce primijeniti jer je standardizovano et.:
n
= 20°.
r\2

! \
I \
I \
/
81. 4.3.20. Sprecavanje 2;agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika
Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto;i se u skraCivanju _ zubaca veceg
zupcanika, toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika
Cst 4.3.20). OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc', a time i
stepen _ sprezanja.
KO'l"ehtura zubaca se pomjeranjem profila- osnovne zupcaste letve. Na s1.
4.3.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade
,graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea). Prevojna tatka (N
1
) podudara se sa tac-
kom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1
1
), a srednja linija profila - sa tangen-
tom na podioni krug u tacki C.
Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu X' m (s1. 4.3.2.1b),
gdjc je, x faktor pO:r1"!jeranja profila, m modul, prevojna tacka (N!) -ostaje izvan
aktivne duzine dodirnice, a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1i-
nijom alata .(zupcaste Ietvc). Profil zupca i dalje ostajc evolventni, jer se osnovni
krug ne mijenja. Ipak, vidljiva je- u samom obliku zubaca.
216
Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika, pomjeranj'e naziva
se pozit.ivno C + xm), a aka zupcasta letva primite sredistu zupcanika, pomjeranje
je negatfvno (- xm). Kod oba nati,na 'pomjeranja podioni ktug i korak isti.
E
Srednjo liniju
profilo
Podioni
krug
E
E
Podion;
krug
Sl. 4.3.21. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj, be7 korekrure-, b) sa
pozitivnom korekturom
Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se; precnik podnoz-
nog i tjcmcnog krug-a za ir,l1oS 2 . x . 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea; -8
sn'lanjuje se: visina noge zupca, sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na zup-
canicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.
Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno
pozitivnu korekturu. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima
sa minimalnim brojem zub.ap bez podsijecanja bob, Zmin =- 7.
4.3.10. Cilindricni zupcanici sa zupcima_
i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih
dijelova okomito na OSll, pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao, c1()-
bio bi se stepenasti zupcanik, prcma s1. 4.3.22. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi
l)ostepeno u zahvat. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en
sprezanja. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih
zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlY-
nim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca,
Na s1. 4.3.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.
Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan - kod jednog zupcanika zavojnicc
su desnog, a kod drugog - lijevo? nagiba (s1. 4.3.23).
217
51. 4.3.22. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima
Kako je (iz s1. 4.3.11) In = t . cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . cos fJ 0' prccnik
'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog- i normalnog modula:
218
'desna zavojnica
zupb:;mik 2
I
tijeva
zavojnica
[
Sl. 4.3.23. Smje? na;iba zubaca
rtl
n
. Z
do='m'z=---
cos, fJ 0
Precnik podnoZnog kruga:
Precnik t;emenog kruga:
Osno rastojanjc zupcaniku':
a
dot
2 2 cos fJo
l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine
cihndricnih zupcallika sa ko::;im 2;upcim(l., UZ
podalkc: z) Jl', ::2 = 61,NI -- 5 mm, riu 8'-.
Rjefef/jc
Prccnici podionih krugova:
5·38
0,9903
191 J{658 <mm).
5·61
= 307,9951 "mm).
0,9903
Precnici tjemellih kn;l.gova:
dki. ,;. dG" -+ 2m" = t91,8658 + 2· 5 201,9 Cmm),
df<2 C"- 1. 211/" 307,9951 +,2" 5 318 (lllm).
Precnid podnoinih krugova:
d;l = d
Bl
- 2,41lt
n
191,8658 - 2,4' 5 R:: 179,9 (rom),
d
f2
='d
u
• -- 2,4Jtl" =. W7,9951 - 2,4' 5 296 (mm).
Osno rastojanje:
19J,8658 307,9951
. ' - ---j' ....'".. ______ . -"-' 249,9304 250 (mm),
Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima zupl:anicima sa pravim zuPcima ie
postepenost sprezanja zubaca., Kod zupeanika sa pravim zupcima, linije dodira bokova zubaca
su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku, taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre.:.
meno na citavoj duzini zriPC!l. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan, a sve greske u koracima
ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika., Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru
bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja, taka da se ,dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog
kraja zupca od glave ml. drugi kraj zupca prema. 11ozi, a kod spregnutog zupeauika prOCes
je,' obrnut. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika, md tm je tih, gotovo
neeujan. .
Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. uko sc prati optcrecenjc z.ubaca. Kod zupcanika sa
vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu, u jcduom trenutku duz .,Cltavog Kou ZUpeal1ika
sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo, zbog cega je napoll sa\'ijanju
bueu' manji.
Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje
kill snaga, :La \'elike obodne brzine, ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u
zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori, drumsku vozila, avioni, masine alatk<.: i '51.).
4:3.11. Materijal za zupcanikc
Za male hr.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda, Sa
ncobradenim zupcima. Ovak";ri zupcanici su podesni za rad u .necistoj okolini, zah-
valjujuci liveno; kori koja je otporna na hahank. Za veta opterecenja", umjesto li-
vcnog gvozda, upotrebljava se 'celicni . Iiv,
y • .u:nj:rene brzin<: i optcreccnja .zupcaJ::ici .se od
cclika III celilza za cementacIJu. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju ,Se
lcgirani eelici koji tcrmicki kalc i s1.). A1anji zupcanik
obieno se izraduje od kvalitetnileg jer je cest:e II zahvatu, pa jc time jace
optcl'eCcn.
Ubla7..<J.vanje bukt- pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri;ala Za
. jcdan od spregnutih zupcaniku. Pri tom je pravilno da veti __bude od ne-
a inanji od 111etala. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi
umjetnih sllc)ia (ferol:el, bakelit, novotcks itd.).
J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.tekstilnog tkiva, namo-
cenog u umjctnu smolu, koji su slozeni j:;!dan na drugi. Pod pritiskom'u zagrijanom
stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Kao posebne prednosti
materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.inu, visoka mehanicka svojstva (odgo-
varaju SL), otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja, Dt-
pornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Kod utnJet-
nih m.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. U pocetku treba zube
namazati.slojem grafitnc paste. Grafit se utisnc u pcfre bokova. zuba, da
se dobije uglacani bok zuba.
219
4.3.12. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila
Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro)
koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca. Norma.lna
sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P,J, sl.
4.3.25. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima = O. Nakon prorac-una
sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj
ravnini(V),
I
.--r-'
/

t-- '..., "..
A
1
B
I
I
S1
I--
I C IF D
,
T
I
J
,
OJ
-
t:::=
--
Sf!.ma opferecenjct vratila I1
b)
Sl. 4.3.24. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.l zupciroa i sheme optere ..
cenja
220
Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F,,) moze se raz-
loziti no obodnu (Pa) i radijalnu sJlu (s1. sila iz, ()brtnog mQ-
menta:
2i\1
01
2A1oz 'T
F" --- [kNj.
POI doz
Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku, a smj{;'.-
rovi su im razliciti. Obodna siia na gonjenom zupcaniku ima smjer- ugaone
brzine (w
2
). Prema tome, obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone
brzine (WI)'
Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta, a u.vi-
jek su usmjerene ka obrtanja zupcanika:
Fr = Fo tg '0: [kN].
Na s1.. 4.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj
ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G,) i
teZine 7-upcanika (G
z
), njihovo djelovanje se manifestujc u. vcrtikalnoj raynini prems
dolie,
PresjekA-A
SI. 4.3.25. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima
221
Kod cilindricnih zupcaizika sa .kosim zupcima, normalna silaFI/ na zupcu zamislje-
nog zupcanikQ. sa pravim zupcima --.:.. fiktivni zupcanik (presjek A-·A, s1. 4.3.25)
moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P;') i radijalnu
silu (F"):
F,. =--0 F .. tg IX".
SUa normalna ria zubac maze se, dalje, razloziti na obodnu silu (Po) i
aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta
(Mo)·
Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radi-
jalna i aksijalna sila:
F
Fr = P;" tgxn = tg 0.:" ,
cos(Jo
F" Fo . tg (30'
gdje jc Po - ugao nagiba bocue linije zupca
prema gcometri;skoj osi 7.:upcanika.
Smjer aksijalne sile Z<1\'iS1 {lei smjera
bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja
zupcaniktL
Sile na zupcima prcnose se na vratilu, le-,
S1. 4.3.26. SHe na strelasti-m. 'zup- zista i konacno temeljc masine. Ove sile opte-
chua recuju vratiia na savijunje, a uz to, obodna sila
naprde vratilo i na uvijanje. Aksijalna sila (Fa)
savija vratilo (momcntom savijanja Fa . d()/2), a, osim toga, "izlaie vratilo pritisku,.
odnosno . razvlaceniu. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo, raste i aksijalna
sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje--
nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. 4.3.1e) i strelastih
zubaca (s1.· 4.3.1f i 81. 4.3.26). Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na
vrhu strelice. -
4.3.13. Konicni zupcauici
Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se
osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsje-
cistu osi konic11ih zupcanika. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja
(vidi 81. 4.3.27).
Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom
zuba,ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi
s1. 4.3.5b). S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom
obliku, to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa
(s1. 4.3.27). Izvodnice dopunskih konusa (R
c1
i R
c2
) okomite su na, izvodnice kine-
matskih konusa, a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Konstruisan;e
profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika, s
tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih ko-
nusa CRe! i Rc2)'
222
Razvijenr dopunski
konusi
\
\
Dppunski
konus
\
2::::.-----l---..f-...
/
--\-----
Y
/
SI. 4.3.27. Kinematski i dopunski konusi konicirlh
Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama:
odnosno
gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. zupeanika.
Uglovi konusa ovise 0 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega
proraclUlavaju. IZ' 51. 4.3.27. slijecli:
dol OC . ,
---- = . Sln ()
2 1
d" -o-C. . .,
- = . Sln U2)
2
\
223:
pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para:
w,
"'-
d"
=
z, sin b,
=
w, n,
d"
z, sin b,
NajceSce je 01 + b
2
= 90
0
, pa je tada prenosni odnos:
Poseban- sIuCaj ,nastaje kad jedaI? od' postane "tanjiras,t", tj, kad je
ugao kinematskog konusa 90
0
(vidi s1. -4.3.2c i s1. 4,3.28). Tanjirasti zupeanik usvaja
se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna
Q. c.
81. 4.3.28. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni, b) kosi,
c) lucni
81. 4.3.Z9. Spoljni i srednji
konicnog zupcnnika
224
zupcasta ploca. Osno\'na zupeasta p10ea je-
najprostiji konicni zupcanik, jer joj je kine-
matska povrsina u obIiku ravni. Ima istu
ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna
zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupca-
nike. Prema abliku bocnih linija zubaca
osuovne zupcaste place razlikuju se konicni
zupcanid sa pravim, kosim i lucnim zupci-
rna (sl. 4.3.28).
Madul zupcaniku kontinuirana se ,l1lije-
nja pO,-Citavoj du.zini zupca, jer se mijenjaju
mjere popreenog presjcka duz zupca.
Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu)
i ne mora biti standardan. .' - _ ,
Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de)
podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).
Precnik podionog kruga: do = m . z.
Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti
prema slid 4.3.29.:
. b.
d,. =d
m
,
.L A' ,2 l'
pa je modul:-
Na 81. 4.3.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun'
geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu,
S1. 4.3.30. Geometri;ske mjere konicnog zupcastog para, ,
225
4,3.14. Cilindricni zayo;i.ti zupcanici
LJpoti'ebljavajl.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimo-
ilaze (s1. 4.3.3a i s1. 4.3.31), Prema obliku su slicJ;1i cilindricnim zupcanicima sa
kosiro zupcima, ali se bitno razlikuju po naCinu rada.
81. ,4.3.31. Zupcanici sa zavo;nim zupcima
shcma
CilindriCni zavojni zupcasti
par iroa zupce sa isrim -smjerom
nagiba (lijevi iIi desni), a, uglovi
nagibfi bocnih linija PI i _R;; ne
moraju biti,ish. Kod ciliridricnih
Zupc311ika sa k_osim zupcima
smjcroyi nagiba zubaca su raz-
liciti, a ugloyi PI i P2' rooraju biti
isti.
2upci' 'zayojnih zupcanika
teorijsld u tacizi (kod
cilindricnlh zupcallika sa kosim
zupcima po liniji), zbog cega se
brzo, trose. Usljcd zavojnog kre-
tanja zupca po zupcu, -
se klizani,c dui zubaca, pa 'je sto-
ga stepen iskoriscenja relarivno
mali (rr 0,92). Zato su zupca- _
nici sa zavdjni.m zupciroa primje-
njuju za prenos munjih snaga,
pri malom' prenosnom odnosu i malo; brzini (najcesce za pomocno kretanje, upr;
kod mot01:a SUS). '
4:3.] 5. Puzni parovi
zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. 4.3.3c i s1. 4.3.32).
Primjenjuje se za prenos kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze.
Najcesce je puz pogonski, a puzni,zupcanik gorijeni elemenat; njihova vratila medu-
zatv,araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Prexna tome, puzni
par redovl'io nidi kap reduktor. Upotrebljava, se za velike-- prenosne odnose, i = 5
do ge) pa i znatno vise.
Pui iUl<l ulogu ,;jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. Puini zupcanik irna
ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. Qvi nuvoji su
samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno
ncpokretan, 'obrce se i puzlli zupcanik. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od
-smjcra ,ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.
Za jedan okrctaj puza, puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral, - ako je pui
sa jednim poc,etkom, za dva koraka _. ako jc puz sa dva pocctka, itd. Prem.a tome,
prenosni ,odnos, puznog para bice: .
W
l
n
1

z =,---,.-=-,
'1,12 Zl
226
Pre:jekA-A
51. 4.3.32. PiJzni zupcasti par
gdje iG_: Zl -"-- 'bro; pocetaka 'puin
$_2 -:-:- broi zubac4 puznog ztip'canik::t, ,
bi -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka- bilo ispravno, aksiJalni korak plliu
na _ POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n..'l podionom
krugu (tog):c . . . .
tal' = t02 '- 7t.
Ugao uspona zavojnice puza ,moze se' 'odrediti kao i uspona zavojnice vijka
prema obrascu: ",
. L
tgyo = _ ..
din' n
gdje je-; L = '$1 • zavojnice puza.
Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do, ,30"-.
q,
SI. 4.3',33., ruZni parovi: a) _b) glob6idan
227
Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilin-
dricni (81. 4.3.33a) i globoidni (81. 4.3.33b). Navoji globoidnog puzabolje Su priJago-
de ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. Zbog toga je pre-
nosriik sa globoidnim, puzem podesniji za velika opterecenja. S obzirom da globo-
idniprenosnik zahti;ev;:cveoma tacnu izradu i sklapauje, u praksi se pretezno primje-
njuju prenosnici sa dlindricnim puzem.
Na 81. 5.4a) prikazana je prim;ena puznog.zupeastog para kod reduktora.
PuZ'se redovno pravi od tvrdog (najceSce,(:;064:;, (:.0745, C.1220), a Zft
teSke uslove --, od celika 1egiranih hromom i manganom. ,Ptizni zupcanik se od
venog'gvozda izraduje za,rucni pogon, a za trajni pogon i vece brzine - od fosforne
br-onze, aluminijumskc bronze i od plasticnih ma;m. ..
4.3.16. Konstruktivni oblici zupcanika
Oblici zupdmika znvise od koiih su najuticajniji namjena, mate-
fija} i naCin, izrade. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem)
kovanjem, presovanjem; zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine.
Kad je razlika podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ)
mala, tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina, 7;upcanici se izraduju izjedna
sa ,vratilom (s1. 4.3.34). Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama,
manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. Medutiil1, cijena ovako
izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno, zbog toga
8to se matcrijal za zupcanike, koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i
8tO je izrada slo:icnija. .
0.. b.
S1. 4.3.34. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom
Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem, a nak-
uadno' se vrSl,obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje.
Na s1. 4.3.35a piikazan oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu
podnoznog precnika i precnika vratila, a na s1. 4.3.35b zupcanik kod koga je, ova
nizlika vcea, pa se u tijelu zupcanika predvida;u otvori za smanjenje tezine.
Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece,
tijc.io zupcanika se obliku;e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju
glavcina, disk (iii raod) i vijenac (s1. 4.3.36a). Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i
zasehno, obi¢no od boljcg celika, a spajanje vijenca, diska i glavCine vrsi se zavari-
vanjem (sL 4.3.36b).
228
a.
SI. 4.3.35. Zupeauici: a) mali, b) sa otvorima
b.·
.;
..
d, <(1.(;; •• 1.8) d
b, ICO.3b '
b,
flv' :rik "10m
d, 11: d .. -tlg
5


'b,
,
D. ; '<I" ..(oaf
·2
I • (/ .. : I.:ntf
.
"I
.., ..:;
t
;':J4
• -:M6
1': OIl' 0.5 m
In .. in,idul
";4 c-
·1-
. ..
SI. 4.3.36. Zupcanici od celika dimenzija: a) kovani, b) vare11i

..
:
"
t
i
"
I

'//E ,/.
I
;
,.
SI. 4.3.37. livenjem

VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1.
Na 81. 43.38. prikazan je konicni zupcanik od kovanje.m,
mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Pored slike su podaCl zu
dimenzija.
tfg={16 .• 1.8)d
b,=a3b
s,·Q.2R.
/. (f .... 1.3)d
Puz se nUJCCSCC izraduje izje-
dna sa vratilom, pa u tom slueaju
pm i, vratilo Cine jednu konstruk-
tivnu cjelinu (s1. 4.3.39).
Zupci puznog zupcanika i_zra-
duju se' metodom relativnog kotr-
nallja, dbieno' glodanjem iii renru-
sanjem, Posto se vijenac puZnog
zupeanika obicno izraduje od legure
aluminijuma iii kalajne bronze, veza
vijenca i ti;ela puznog zupcanika iz-
vorn se vijcima) prema s1. 4.3.40.
43.17. Kontrola zupcanika
SI. 4.3.38. Konicni zupcanik Netacnost izrade r montaze
Castih parova izaziva nepovoljna
{:cnja, vibmcijc, sum i zagrijavanje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet odrcduru
se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.
81. 4.3.39. Puz izradcn izjedna.sa vratilom
U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola
zUpcanika, koja obuhvaw:
pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstu-
panja i
kont1'01u zupcanika sprez'anjem.
Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo
lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima
Dkretaja, kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte
i podione aparatc, za 'j s1.
Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So;:
sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji
zelirno komrolisati. Etalon-zupcanik mora biti
izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu--
panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja
zup,canika koji se kontroliSe. Kontrola spl'eza-
;/30
b"QJI>
Za CL. I '(LU)d
zO SL.
zo a. ri.NI.6..18jd
(/,' ril<,-/Om
ri·' m.2 do m' If! 'lim
'1'-m za m_J2mm
EkY>jrupa, '1'5 ..._12
SI. 4.3.40. Pnz.ni zupcanik ..= vC?:a- vijenca
i tijela: a) uvrtnim b) podderum
vijcima
niem daje zbir:na spregnutih zupca.ni.kll, 'a utvrdivap.;e izvo;r;a i.- lizroka, odstl,1panj,a
obavija se pojedinacnonJ. kontrolom. -
. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti,direktn'o; na jednom, ili indirektno, mjere-
njem prek(} vise wbaea:, -
·Za direktnq.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9',mjetilo,koje se naziva modulno
rrijerilo. Ovaj naCin,.1J1jerenja_ne _daje,dovoljno ppuzdane rezultate.
Uobitajeniji naCin debliine zubaca je mje-renj'e preko vise zubaca (s1.
4.3.41.), a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. Mjera prek.o
(W) je rastojanje raznoimenih, boklwa preko, oaredenog, _hrqja ,zubaca ,("mjerni bra; zul)acl,!"),'
mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul;>aca; ,
w
SI. 4.3.41. Mjcr3' preko zubaca '
ZADACI
1. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Bro;
zubaca tog zupcanika iznosi z, = 28, a ,mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu
dle =. 120 rom. Koliki- je mod,ul tog zupcanika?
2. Izracunaj geometrijske veliOne, cilinddcriog zupcastog- para sa' kOSIm zupcima; liZ podatke:,
-= 20, ':;2 = 50," Po""'" 20?, mn = 5 mm.
3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.a" a, puini toeak 99 zubaca,
PI'I'ANJA
1, Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima ..
2. Kojc Sil OSl1ovne karikte.ristike zupcastih prenosliika?
3. Kako je izvrsena podjela, zup_canik.a prema medusobnom polozaju osa vTatila,,?
4. ,Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine?
5. Sta je prom 'il. ha konicn?g zupcanika?
6. Stu JC ,napadna linija,_ a sta dodirriica profila -zubacar
7. Stu je -niodul_zuptinikai '
8. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi
9. Kako 5e iZI;acunava preno'sili trostrukog z.upcastog
10. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(..rnika'?
-11. Sta je stepen sprezanja? .
12. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.
231
13. 8ta je standardni profil- cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka?
14. Sta jt granicni bro; zubaca? '
15. 'Kako se odstranjuje podsijecanje - preklapanje zubaca?
16. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra,vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.
17. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa za-
vojnirn zupcima. /
18. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika?
19. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova.
20. 8ta obuhvata kontrola zupcimika?
404. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI
4.4.1. Princip rada, osobine i podjela.
Remenski
sl. 4.4.1). ..
__ rnorl1 biti _dQYt),ljno
__ ce prirnorat!.$,oni_cnu_:remeni0J,
tome ce omij dio remenu' remenicu biti jace
zategnut., a onaj koji silazi sa pogonske remenice, slabijc. J ace z[tegliu1:Lilio
naziva se radni kmk, a __
__
duzina dije1a remena, leojj obavija -- ------- "'-,"'_ .. -
- ..-----'" - ,-'---'-
S1. 4004.1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika
232
.. pri velikim .. ___
, ' . . _, '
presiek ..
4.4.2a, b, c). Stainost prenosnog' odnosa postlze pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.
4.4.2d). . a (sL
1M
I
Q. b.
c.
SI. 4.4.2. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati, b) trapczni,. c.) okrugli; d.') 2

PUo.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja, dok se trap'" "
rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga, do
. .
Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine sa- tnipezi1hn zlijebon1 !"
nica, sto im omor,-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc
r:tapeznih, biti na prcnosniku
omogucuJe da prenosmk; radI hez Jcdnog remcna. IzraduJu se kao beskrajUi, dok
pljos,nati spajnju naknadno. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\
nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen._ ,," {)-l'
OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .
rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. - , C, d
Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila, remeni prenosnicl mogu biti: oh
reni, uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. (s1. 4.4.1.! 4.4.?). Okru¥li.i
se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1, dok se pl)osnatl kais In ,: '
primijeniti i za druge oblike prenosa. Ole
Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .
rcmenice, sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t
nih odnosa pri manjim osnirn rastojan;ima. Ncdostatak ukdtenog prenosa
tome sto se,dodirivanjcrn trosi i sto se, zbog po.vecanog
. !

b.
,.
..
$1. 4.4.3. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a; ukrSten, b) poluukrihen, c) sa sporovod-
dnim tocizom, J) sa s(cpcnastim remenicamu, e) sa zateznom remcn1com
njego,v vijek trajanja remenu. Z3tO se preporuc.uje primjena ukrstenog prenosa za
-v < IOmjs.
Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. Pd
:;rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme--
nice. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.
. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije
rcmcnice, pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.
Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena
broja bkretaja radne ll1aSine. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.
Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena)
nn drugi par. Uslov za korihcnje istog rcmena je,da zbir precnika spregriutih ste-
pena bude konstantan."
Prenos, zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti
remena, Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan
pritisak na renicn, a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.tunja i pri manjim osnim
rastojanjuna,
4.4,2. l\tlaterijal i dimenzije remenova
l:Jljosn.ati remenovi izraduju sc od koie, tekstila i vjestackih matcrija., a rjcde i od
,gume iIi tunkih celicnih ti:aka.
I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni, savitljivi i trajni. Osjetljivi su na vlagu i povi-
senu temperaruru, zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama
vlaznosti. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.
Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka, kudjelje, svile i s1. Vr10 su savitljivi,
zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika, Rcmenovi od pa-
muka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.irnpregni-
234
TutU, (natapa;'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov,ecav_uju Qtpqrnost, pl'em,a, ,:_1'
1:emp,eraturi. Znatno BU jeftinUi, od koinih, ali SU,- tna!lje jZdr-*ljivi. Remenovi od'
-svile se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4,--'5 puta_veta,od, -jaCine,koz-,
nih',Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i st'!_ -sk1.ipi: - -
_Ces:ru ptunjenil imaju' iztadeni 'od' g:uJ.Ue' tekstilnim Ul:oSJ.tdm fer
su znatno jeftiniji, od ostalih. Nekoliko, slo;eva tekstilne,_tkanine, (na;ceSce 'patnucne',1
impregnira se a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ,
turi\, Ovi ,otporni su na.' im(iju ,miran h9d ,1 mogu raditi objema
stranaroa. 11Z : '
U tabe,Ii 4.4.1, date sU,standardne koznih, gumir,anih (tekstil-
nih remenova i remenica.
Tabe1a 4.4.1, (mje:re'u mm)
Napqmene uz tabelu 4.4.1
L u zagradama- za kozne kaisci,;e -predstavljaju debljine kaiseva.
2. DozvQl!.eno odstupanje sjrine J;;ajsa je 2.:-_5 a kaisnika l-'J'_mm',' u od'
Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j,e + 0,5 fl1m.
81. ,4.4,4,. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od ,polia:nidne b) _wcni'
liloj -od 'poliester':"uzadi

Od vjeStackih materijala, za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl
(najlon; perIon, orlon i s1.). Poliamidni remenovi otporni su fla haban;e i agresivne
Imaju veliku cvrstoeu, elasticnost i savitljivost, a malu j'stegljivost., Visoka
cvrstoca poliamida.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. To su viseslojni pljos-
nati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill, poliester-uzadi.
Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi
protiv klizanja, a sa druge strane je pokr,iven sIo;em od specijalne tkanine iIi kromove
koie (s1. 4.4.4), '
Vueni sIo; je'tailak, gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. Tarni slo; iroa.
povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja, te ve1iku otpornost
prema habanju. Pokrivni, sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.zllom- smjeru, a krut u popre!=:-
nOlll. 'smjcru.
Strul.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke
mogucnosti njih6ve primjene kod:
pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima,
pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke,
pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja,
pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila,
preciznijih pogona, gdje se 'traz.e miran rad be'z titranja, i najveca tacnost prenOsa
obratanja,
- pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena,
- prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.
Remenovi ckstremultus isporucuju se, s' obzirom na tip i izradu, u sirina111a do 1 200 mm
i ieljenim duiinarna,,i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1, stroju, Za 8pa-
janje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.
mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn
pogon ekstremultus' remcnom. Na s1. 4.4.5a dat je prenofil1ik klinastim remenom, a oa s1.
4.4.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije, na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.
Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i stan-
dardhi ugao profila T ,= 40" ± 1" Csl. 4.4.6). Izraduju se Od,gWl1c
kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom- b)
, rckonstrukcije, remcno'm ekslrcrnulrils '
236
nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa., koja im daju vecu moe nosenja. R.
oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom, sto mu pe
lU
en
Se
izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ovecava.
Fr
S1. 4.4.6. ProfH klinastog remel1a
SI, 4A.7. SHe prl prenosU. tr
rcmenom apeZllilll,
Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova du pri radu 11e dode do zaglavliivan'
. )a renwtJ
u zijcb re01enice. To da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju, (2F . cos !). 0
2 ,lJlo ..
rn biti manja od radijalne sile (F
r
), 81. 4.4.7:
sila
Ako se u gomjo] jednac;ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" 1--'
. !p , .' a' radijalIla
Fr = 2Fn dobije se jednaCinu:
rp rr
2F" ·It. cos "2 .--;; 2F" 'sin j-,
odn .
'I'
• u. <.:: t g
z
'
Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.\ dobije se: tge. -< tg.! z
2 . - a
prosjecnu trenja'p.-= .0,3, ugaa trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .
slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce), llsvojcno je Sta d'. R,Udl
f{J=40e± ' n .ltUt10
,r
__ N1 } ",I' \ 0\ \
Rcmenice se najce.<;ce izraduju od sivog liva (s1. 141 s1. 18) i ce11cnoll' 1
Radi sm:mJ·euJ'a teiine, remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i d I'" l\'a
o a UUltlU_
jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih
Na remenici se razlikuju: g-lavcina, disk (iii pao.ci) i vijeIL.1.C (51. 4.4.8\ r
remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa
\ 0;·
237
OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan;e l'cl}1cna pri radu. Osnovne
dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. 4.4.8. raoCi
su najccSce elipsastog poprccnog presjeka, da bi se smanjio otpor va'zduha, -jer su
brzine pri kojima remen radi relativno velike. Akoje precnik remenice ispod 300
mm, vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje te-
zinc.
a
UJ "o.8a
;"=QBh
h '::',25 a
dg ::(1.8,.2)d

I' 200 ';-']00 3 mm
so:.<Q018
8-: 1.1b+10mm
51. Remenicc' pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka, b) sa dva reda paoka
No.. &1. 4 4.9. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica, prema JUS
Cl. 233.
51. 4.4.9. Oblici vijenaca klinastih remenica.
Nomil1ulni - racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne- reUlcnove (£l
w
) pre-ma, JUS M.C1.253
iznose: 20, 25, 2B, 30, 40, 45, 50, 53, 56, 60, 63, 67, 71, 75, 80, 85, 90, 100, 106, 112> 118,125,
132,150,160,170, 1S0, lYO, 200,212,224,236,250,265,280,300,,315,355,375, 400, 425,
450,.475, 500, 530, 560, 600, 630, 670, 710 ... 2500 lllIl-l'.
l'otcrtuni precnici imaju prioritct, u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11C-
nieu za pljosnute femcnove.
Na s1. 4.4.10. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijen-
cemod presovmlOg cdicnog lima. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi
vijcima. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije, Remenica'na s1. 4.4.l0b ima
uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena.
Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa se stepenastc_ reme-
nice CsI, 4.4.11).
23.8
o.
b.
limen!,·
ulo$ti.
S1. 4.4.10. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .a) sa dvu,_ b) sa jedpim zljebom
i limenim ulokima '
SI. Stepenasta klillaH
sta remenica
4.4.4. NaNni spajanja i
Pijosnati remenovi se iz,raduju ,u obliku trake
konacne duzine koja se sijecC' nu potrebnu duzinu i
nakon toga_spaja. Spajarije remena 'u_ beskrajnu, traku
izvodi Be: lijepljenjem, pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.la ..
S1. 4.4.12. lijepljenJem
Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko;ini remenovi. Krajevi rernena se prethodno,
koso zasijeku (sLAA.12), a zatim se ,povrsine' obrade grubim brushim papirom i
,ce1knom cetkom. Zasjeccni kra;evi remena se zagriju,_ preroai.u Ijepilom,
sastave na odgovarajuCi naCin i .stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.
239·
vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro
podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i
velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. '
Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega
koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i _brzine j:)ojacavaju se
sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060. ___,min-
1
;
pren()sniku potreban je nesto yeti period U odnosu na -druge
prenosnik? - _ _ --, - - . - ,
treba--qa (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju
od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,- -
; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih
tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih
ma.sina, IDaSina itd.
81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim
. lancem
Za ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi
, land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli,
cahur.asti, svorn£ i zupcasti. '
Valj,kasti lanci, izraduju se kao _
(s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni
(s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be Clanaka' koji 'se
sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a __ (l), :\<;.poljnih
plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4)
i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na za-
datak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i
da prirni povrSinski pritis-ak u
tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ i -'zu-
-ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto
predstavlja prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

L
h. c.
4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni
242
Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraS-
p.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).
*'
!' h :
f""7'--------
/!¥i
Sl. clanak SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak
Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C
se u _cetiri i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;,
Spojni ffanok
tip A
Spajn; llanak'
tip C
1. Spojni danak tipa A
h>12,7 rom.
2. Spojni Clamik tipa B
h >"12,7 nllri..'
)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci
,---. za lance sa parnim.
- za- lance §3 [parIum
Spop clanak
tip B
Spojni , e lanok
tip D
i,hi
brojem clanaka
bl'ojem clanaka
za korak
za korak
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa
neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.
4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.
lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm.
'Posto su _spojni tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ,zahtijevuju r
k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin
brojenl clani)ka.
243
land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih
6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja
zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -
Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land



SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
244
land_(s1.' 4.5.8) se ii ,'spojenih
male,:.brzin,e i_mala opterecenja. ,Se",ka0J:dno-
redni. ... . .. .
(, ,', , .:--' ' "', ,-
Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica "":'zupeastog:'ob$<a-
zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od ,sa _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e
s ob;e Hi, pp_.sredini. ...U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci
su tezi, ali im je rad niitniji.
- , r
Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{
su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani se_ZB.
grublje prenose, kod poljoprivredriih .rudaistv'ii'
·1 . I ....•.. ,

2 .. '. ,
T
-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na.
koje se'narnjeSta Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10, ruti
.. .. . ...•
Kao i 'kod zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za iz-
radu lancanika se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu
h
Il.
b.
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jedncirednij b) dvoredrii
sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimije-
niti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se,
u!S'ljicni celik za i, Za vece .?fz.U;e i
, laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe.
, 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila za-
visi'od'obodne brzine) niiCina lanca'l sl,
Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn .
za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .
. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)
. _ ,U±ad su ranije koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne
kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl
uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:-
njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.
Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od
bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti-
:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana
su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2
polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii
vruccm katranu, ali se time smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povi-
senoj a ostri bridovi ih ostceuju.
Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i
s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se iiea koje se
" , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim daju odgovarajuce UZt.
'¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa Js1. 4.6,2).
:> _ licani stru'k
l' _vlaknena jezgra
si 4.6.1. Celieno uze bez jezgre SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'
Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic:
sukano j,e-u prvo
11l
sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii
je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti
(tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie sukanJu U
sl?ju _prije- ,toga. :2iCe biti gole i J?ocincane. '
246
'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e meta bez, jezgra: 1 + v = 7 zica,;
r+ 6 +',12,'7' 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.
CelitfJa jezgrorn bia (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre)
sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno
Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti
sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.
simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce
-+ jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra'
,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + _ ' ' '
i5eJima_ posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova,
sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea
ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe (Sit) i W'a!Thlgton (Vering-
ton) .
SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm
Jugoslovenski standard predv-ida uzadi posehne konstrukcije:
- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 iiea + jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) = 152_ :licc jezgra;
6 (7 + 15 -+- ,15) ,= 222 _ :lice + jezgra.
---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 -+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra; 8 (1, -:- 6- + 12) '= 152
+ -( + 48) zica ..1._ jezgra
',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 .L_ 6 -VI2) 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .'
-1- 7 + 7 +'14} =,228 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7 + 7 +, 14) = 28.8 ziea_+'jezwa
Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna
(najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi.
natopljena cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu
'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern-
'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili
mekog -celika.
IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu
se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji
pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim
mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja
redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se
vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne
riikakvo- -odrzavanje.
247
PITANJA
1. Objasm sustinu prenosa snage lancima.
2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i
remenom?
3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage?
4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae?
5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?
7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog
248
5.
5.L ZADA'l'AKTPODJELA
. .
"iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL u,,'posebl1?
cija' je: osuovna broj lUflsipa',s!xuwii
broj __ ,5,l).:
SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu
motora ulazno' vratilo_ preko a -
nekim relativno rijetkim slueaJevima _ -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __
vratilii moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e
spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog.
Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a vratila" smanje ___ll,_-vise'
peni. y_ tu svrbu tl_ se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_
odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji da pkIJuiJ. -prem-a._
odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5.
Bilo koji broj U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori.
KuCiste_,reduktora mora _da ima,:dovoljriu krutost da obezbijedi,-nesmetan rad
-zupCastih parova. Ono stiti prenosnike od uricaja::\ylaite;:prasine,_-povisene
Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih Kuciste,' re4uktora
-'lljccillO ,sriri radno '-osoblje od j uljnu- kupkg"za
i lezajeVa. ,
Reduktori se nai,cesce samostalni, urcdaji (st 5.2)" a ,ffiOgu 'biti
-'Ughict,cni u motor- ,Hi 1n:asmu" u_spetii,alizovanim
'tv()rnic::ama, zlJ,og roba, i ,1,1gra:divati na,P?trebIlo
,mjes:t;o. Primj'enjuju _se ve'Olna .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju,iz upotrebe
otvorene 'prerios'nike" .
SI. 5.2.: Redu:J(,tor,
Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0,1 do: 10 000 k\V i \risc, a 'scrijski' _._. 'za-
snage do 700 kW. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. (10000).
. Prema medusohnom, polozaju vrat'ila; redukto-d m,ogiI biti:
sa paraIe1njm vratilirria, gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki, sa
iIi strelastinl zupcin:a;
,"-. sa 'vratiIlnia ,'sijeku (obicno pod,.9QO), gdje su prenosnlci kollien}
zupcanid sa- pravim, kosim iii zavojnim zupcima;
-::-' sa vratilim:a ,koJa iii m.i.moilaze,(takod'er pod uglom od .90°),
, SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik;
-,.. sa kombinaciJom -, par?1e1nih, . t 'riiil)1oilaztiih
250
broju 'Zupt'astih parova"mogU, biti: j"edno'stepen{ it' ".
, VOstePen:·
Prema' poloz8.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i ,1 ]
i kosi. Z01ta,In. • ,1ft
l, 'b '
Prema nacinll_prenosenja sJ;1age mQgu hiti; ob£cni i specijaln. (p_ ert'i4,
iiuktori. ' . ,1. 1% Ct.? '
et<lt'l. \.
. lj
5.2. OSNOVNE .KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1
. REDUKTORA H E
.Jednostepcrti redli.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1, 5,1) r' ,
prenosne odnose, ] do 10. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju,j_'
". , ..,'. ',' oUzdau ie t "<'"
]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. 5.3) prhn'c '. It 1:,- <'i
nosne odnose do £ = 5. J llJUJe 8(; i:l.Q.ll
<,I '
Dr\::,
St. 5,,3. 'sa konicnim
JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. 5.4) primjenjuje se za prenos '
0.0. 70. Prema medusobnom polozaju puza -i ,puznog zupeanika i __,
strukci;e sa puzom iznad, ispod i sa strane putnog zupcanika Se k"" S
ccsto se,_primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo , Uznl, redlJ.kOl1,
man i ujednacen rad. -. . Stora) .l.tTl.a
.
Na's1. 5.4b predstavljena je konstrukci;a jednostepenog 1'11'" '
sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Puz je jznad puznog zupc" zn?k
g
.redUkto'
.' d li'· anIa'ak "
Je 1zm eno venJerrt, - '''Uei):
, "
b.
Sl. 5.4. Jednostepenl pumi a) paz ispod,!.bfpui izriad zupcanika
DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5.5) primjen;u;e se za pre:-
nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -- brzohodni., u veCini slucajeva
ima zupcanike sa kosim zupcima, a drugi stcpen .- sporohodni, moze biti izra-::
den i sa pravim zupcima. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba
stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim, kosim ili strelastim zupcima). Nedo,':'"
252
statak opisane sherrie je u tome, 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD., preroa oslon-.
droa. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi duz
nedostaci su ko4,_redu}<tora _s:i_granaf?,jcl11 snage'.pren1a s1.- 5,:6;_.'gdje je .
prvi ,stepen podijeljen na dva para zupcanika, ,sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.nla.
I
Irru' .. ·.
I' ' -, 2J
1_, ,
,Sl. 5.5.' Dvostepeni :t'edUktor sa

••:j •. t.:!
SI. r,e#uktor _' s':i$

Iivostepeni lwaksijalnz' ,reduktor Cst .s-.7.) imft. uJazn(;)g' ,(izlaznog Vratilu
l1a istom pravcu, a konsttukcija rm':l- joe z,bijenija od, razvucene prema
s1. 5.5. Nedostatak njegove konstrUkcije je,,'u oslonca' leiista,,-'u pro:-
storu kuCista; za ulazno i izlazno"vfa.tilo_., Ovai.,?slpnac ote;hlVa izrad,u,
njego.vu sirinu i otezava opsluiivanje.',Osim',tolip, brzohodnog
stepena jednako je rastojan.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.,a,>b.i/l?rema -pr.omcU!iu,
mogio biti, zhatno manje,; ,
Dvostepeni 1·eduktor sa br;;:;ohodnim koni(.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim, tup-
cast£m parom (s1. 5:8), ko'risti ,se za prenosne,odnose i = 5 do, '40.
. -r
I I
I J
.
... ,
L
.
SI. 5.7. Kmiksijalni ,dvostepeni
rcduktor
. .
1 .
to
SI. 5.8.' Dvostepi.mi reduktor 'sa
koniCnim i. :J?aron;f
W11:,: III. :
si 5.9. --.
Trostepen.i reduktor sa cilindrienim ,zupcanicima (s1.5.9) prenosni
, odnos" i :;;= 60 do, ,3'0'0. Pozitivna strana date sherne, :j¢ u sim,egicnom
zupcanika svih, stepena.
253
novoj navor
SI. S.U. Varijator. sa trapeznim remeriom
Na "s1. 5.10. prikazan j'e izgled
trosrcpenog '. Tcduktora 'prvi par, .su
konicn1 zupcanici sa lucnim ,zupcin
7
,a,
drugi par su cilinddcni zupcanici sa
koslln 'zupcima, a treci par Bll. cilin":
dricni zllpCcinic,i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.
Na 81. 5;11.- 'prikazan je' varijaior
sa klinastim j aksijalno. 'po.:...
ffijetljl'vim konusima. ',Posebnim'meha",",
niZmOlTI podeSava se sirina zljebova
obiju remenica' istovremeno, pri c.emu
dolazi do smanjenja nominalnog prec-
nika jedm:: re.menice, a srazmjernog
pove:tanja nominalnog precnika druge
rernenice.
U 'l1asoj ima vise pTOlzyOaaca
rcduktora:, Energoirlvcst.- 'ILR -
Zeleznik, NiS, Litostroj --l.jubljana
idr. .
l\-ljenjace proizv6dc,: i' "Unis"
Sara;e'vo,, ,,21.. "ma;" - TAM c---
Maribor i dr.
Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve;- - Gorenie".

5.3. PLANETAlmr REDUKTORJ
Obienl,Teciuktori cii:najiI veIike,"dimenzije i. re1ativno -slab srepen
VratiIa. se u nepokretnim osloncima, pa su obrtne cse'
vratila
Kad pokretnp. USU, reduktor dobija 1),1nogo pogodriija
svojstva, .npr.: "saZetu konstr:ukciju,. mogucnost jaceg, prenosnQg odnosa, koaksi-
jatnosr, ulaznog. i izlaznqg L-sI.' Takvi ,rf!duktori 'nazivaju se,
'Zupcanik "sa pOkretni
rn
oslcincenL zove se planetarni (satelitni), a zupcanik
oko'kogri 'on (suncani).
2
SI. 5.12. PIaneta'rni: jednostepeni
reduktor
Sl: 5.13. Planctarni dVQstepeni reduktor'
pianetarni'redu1<tor '(s1. 5-.f2.) sastoji se od·sredisnjeg; zupcanika
(1), plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2), kojih obicll0 ima ,dva, t1"i Hi cetiri, nosaca
satelita (3), ,statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog,zup-
(.1) 'udesho {u, smjer
ll
kazaljke na 'saru) zupci l1bkrecll spregllute
satclite (2). Kflke ,su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e,tnim. zU'pcailikom sa 'Ullurar-
njiIn ozubljenjem (4)" ·s.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu
nosac 'satelita (3) pdesno .. Pri tom. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko
sopstvene,.osG uIijevo i istovT,emeno, kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika
(1) lidesno.
'. Na.sL .5.13.' prlkazana je shema d,'ostepenog planetarnOlr reduktora.
Radi.sto racionalnijeg'iskoriscavanja snaga 'Se kod planetarnih reduk-
tora redoVno t;rana sa jednog'.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita ,- obicno-
tri (2).- U ,tom sIucaju, kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija, svaki satelit prenosi ] /3
snage.
Plane,tarnill). reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i =
] 0 000), ,ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·,da radne povrsine·,budu uvijek pre,-
krivene si()jem' :ma7Jva .. radL stpanjenja, intep.zitet:a habanja j gubitaka energije na,
-·ttcnje rbuckanje maziva, a i radi' boljeg odvodenja toplote. i sprecavanja preko:--
mjerno'g zagrijavanja. ' -
255·
Za zuptastih u zatvorenim kuCistima postoje ,dva
,Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u; uljno kupatilo i
:'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem):
o. b.
".51. 5.14. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr, b) dvostepeni
reduktor
Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. 5.14)
_pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills, -a puza -:- do, 10 m/s.
Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca
pa je porulluz,ivanje nedovoljno. OSiffi toga, povecavaju-s,c"gubici energije- uSl{ed
intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. Radi smanjivanju gubitaka
od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..ia se brzohodni zupcanik bude
Ijen u_.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Obicno se 'preporucuje potapanje
brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .sporohodnog do jedne
treCine njegoYog poluprecnika. Pri obrt,mju zupcanika pO:topijcnog u ulje, ulje
_se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora, odakle se sliva na donji
dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei.iSta.
Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika, slgurnost -u pogonu.
Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa siroko tasprostranjen"
u praksi. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne ,moze, filtrirati.- Za
reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. '
i N;ljs.avrS.eniji s.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni, kod',koga sc, na 'bok'cwe
-zubaca neprekidno dovodi svjeze, ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo._ Kioz
s.istem za podmuzivanje (koji saddl. rezervoar, pump-u, filter, hladn'jak, skupljac
rb.az'iva, potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu, termometar
i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Kod reduktdra, kuCis,te sluzi i kao
rczervoar i sakupljae maziva. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter, i hladnjak
do a odatic odlazi u sakupljac. Ovak6 dovcdeno svjde uije
ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno
h13.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota
,se prhnjenjujc pri.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) ,a i nezavisno od
o.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski oprav-
dano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).
2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmazi-
Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. -S.15C).
256
Reduktori .velikih sgaga moraju' se hladitL
ruje se slijedecim naCinima: , _,,,,
;- pomocu k6;i struju vazdul1a' usmjerava,na ',,4_onji -dio ktiCista
. (81. 5.15a);· ..
vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<;oja je ,polQzena u u'ije (s1. 5.1Sbj;
_ - primjenoro cirkulacionog sisteriJ.ri podrnazivanja (s1, 5.15c).
81. 5.15. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha, b), VOdOffi,-: c) c'irku1aciouo
Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)-
voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.mazivad lzonzistentnom maseu. Tada
se sa unutrasnjc strane kul:ist:.l postavlja zastitni prsten', Jl. sa spoljne poklqpac,
da se ne bi gubilo mazivo. 1viaseu-se 1/3,do ]/2 slobodne zqpr:eminc
ako je broj obrta'iznad 1 500 a- 2/3 pri broju obrta do 1 500 min-
1
. Mast
se dopunjava svaka tri- mjeseca, a 'jeChlom -godisl'lje se'-,zamjenjuje nOVOID mas'¢u,
posto se pretbodno leiiste ispere i ocis.ti. -, -- , , '
Prema kon,kretnim, uslovima 11, eksploataciji, treba, u kllcistu obezbijediti opti,.._
malnu koliCinu maziva, fer viSak. P9v_ecane,gubitke- encrgije na 8avla-
divanje hidraLilickih otpora, a manjak _ TIC obezbjeduje, ,zadovoljavajuce' -podmazi,..
vanje spregnutih zUbaca. Zamjcna maziva reduktorskirn kucistima odredujc se
u .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova, e1<;splo'atacije, sredine tl
ko)oj reduktor radi i drugih faktora. ,
Svaki rcduktor ima .ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu
kudsta cep _ ispustanjc ulja. Kontro,Ia nivoa ulja najceSce, i.-e pokaziva.¢em i1
obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. ,','
Za podm,azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu ,se "primijell1ti
strijska ulja) automobilska, avionska, cilindarst;:a" i spGcijalna ulja. Pri
izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. -
PITANJA
1. Stu nazivamo reduktorom?
2. !,-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.a?
1. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _,' _ .
4. £.Jantaj shem:: jeunoslepenog, dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora?
5. Stu su mjenjaCi? '
6. Sta se postize primjenom planetaruili- rCdl1ktora>
7. Objasni, rad. jecinostl'pcnog i dvo&te-p';:nog planetarnog, _n::duktora.
8. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? ',' .
9. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora?
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
6.1. CUEV!
Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.
Sluze zu sprovodenje fluida, tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi;ala. Upotreb-
ljavaju'se za vodovodne instalacije, za parovQde, plinovode, za sprovodenjc kom-
primiranog vazduha, za naftovode, za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tova-
ristima, transport pijeska i s1.
6.1.1. 'V1"ste djevi
Osnovni kriterijumi 7.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura
fluida, prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe:
L za fluid sa temperaturom do 120"C; nominalni pritisak (p,,) mjerodavan
za izbor, provjeru iii proraCi.m djcvi ;ednak je radnom priti,sku (p);
Tabela 6.1. -- NOMINALNI (p"j, RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI
PREMA JUS C.B5.120
P [hor)
,
p"
I II III •
.
Pp
[har]
za obode za obode za obode za cijevi
[bar]
j dje\,j i cijev
1 t 1 2
2,5 2,5
,
4
-
6 6 5 10
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25
25 25 .20 -20
16 40
40 40 32 32 25 60
64 6.4 50 40 40 96
100 100 80 64 64 150
160 160 125 100 100 240
250 250 200 160 160 375
400 400 320 250 250 600
640 640 50() 960
100() 1000 800 1500
258
i
II. za fluid sa t = 120' do 300'-C; radni 'pritisak p =
III: za fluide sa [ > 300"C; radni pritisak, p = 0,64p .. ,
......
U tabeli 6,1, dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste., u zuvisn()stl
Dd radnog pritiska. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P;,) koji su obiCi10 za
-veCi od nominalnih pritisaka, Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine
cijevnih vodova, a ne na kompletne cijcvne vodo\"c, Za gotove,. po16zerie
cijevne ti se pritisci posebuo utvrduju. Kod takvih vodova oni- obicllO
odgova,raju radnim pritiscima. Za slobodno polcizenc parne; zracne i plinske yodove
ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom, zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije
na koju je vod oslonjen.
6.1.2. Materijal i primjcna cijevi_
Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla,. Od metala, naJVlSC kori::;rc: ::.1vi
!iv, celiCni Iiv, edik, bal:ar, o]ovo., aluminijum, mesing i drugc legUlT, a od neme-
tala --- gumu, plastiCna masa, staIdo_, drvo, beton, keramika i druGo, IzboT matc-
rijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi.lOd, od rri-
tiska, temperature i hrzinc proticarija.
od sivog !iva, obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD, prccnikom_,
D ';;:;;.:0 40 do 1200 mm i duiinama L ",c:.' 2000-4000 m111. Primjenjll)U se za vodo-
kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. Za cen-
trifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn, 0 Ve0D18 s'i1 ntporne na
koroziju. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan;., _
Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. btih dinlcn-
zija kao i ci;evi od SL.
Radi spajanja u cjevovod, livene se izradulu sa ohodi.ma (prirubnical11a)
na oba kraja- (51. 6.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st. 6.2). ,
Nogib 1: 5
/ do.
/ -rr- .
:;;:; :
D2
"---"D"-, ----400: i I
'i 1
DI lP"'!
SI. 6.1. Obod liveni cijevi Sl. 6.2. Naghtvak livcnc cijev!
O;jevi naro!!£tog oblika i ciic'l.mi'prikUulci (s1. 63) omogucuju razvodcnje (rac-
vanje) i promjenu pravca cjevovoda, a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.
Na 51. 6.3, prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik,u.
25.9
".
b.
51. 6.3. Cijevi i ci;evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.r3.c\'a, b) kosougla racva,
c) jednostruki luk, d) luk, e) koljeno, fl reduktor, g) T-komad
Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. Veiike su duzine, obieno do
j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta, zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale
cijeyi. Vise .';>u podlozne koroziji, pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje-
110m u katran. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .
. Premi:t naCinu. izradc, ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.'1le koje Se izraduju
iii i o;ievi- sa .favom - zakovane, ZU\'UrenC, lemljene i prc-
sovanc.
13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u
instalacijama Za visokc pritiske. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umje-
rene pritiskc (Pn <.40 bara). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici
Dn 600 mlU. U novije vrijeme, -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute
upotrebo'111 zavarcnih cijevi.
C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> ;0:;'.::: 5
do 80 mm i dcbljinom zida (; = 0,5 do 3 nun. Primjenjuju se u hemijskoj indu-
striji za toplotllC kod rashladnih uredaja i 51. VrIo su savitljive i dobro
se prilugo,uavaju ostrirn krivinamu, pa se koriste za razvodcnjc maziva na masi-
nan),u. Nisu podesIlt.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo
smanjuje.
C£JC'l.!Z- od mcsinga izraduju se u vc1iCinama kao i bakarnc. Namjena 1m
je ista !zao i baku rnih cijevi, ali su rnanje savitljive.
Olo'l.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji, zbog otpornosti prema
Idselimuna, i u vodovodnim instalacijama, zbog dobre savitljivosti.
Cijev£. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije, u indu-
stdji namjeStaja i sL
Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. na hcmijske uticajc, zbog ccga sc
koristc u hemijskoj industriji, za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.'Takodc
nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji, za n<.lvodiljavanje
i za vodovodne instaiadjc) g::lje u,,;.jJje'5ru zl:n):;_ljuju cciic-l"': cijevi.'\
Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/),,). Standardni prccnid cijevi
$U: 1; 1,2; J,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; Hi 10; 15; 20; 25; 32; 40; 50; (60); 80; (YO); 100; (110); 125;
150, (175); 200; (225); 250; 300; (325); 400; 450; 500; (550); 600; 700 (mm). Vrijednosti dat,c U
zugradama treba hbjcgavati_
U tehnickoj dokumcntaciji i u'vedeno je oba\'czno o7.nacavanje dicvi. Glatku
bdavna cdicna cijcv oznil;ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_, slandatHom i
materijalom npr:_:
cijev bez sava 30 x 2)5 - JUS C.BS.221 - (:.0003.
260
Besavna celicna cijev za djevni navoj, izradena <ld celika Qznacava se unutrasnjim
prqmjerom u colima, debljinom stijenke u milimetrima i brojem,_standarda: npr:
cu'e,; bez sava.2 X 4,5' - JUS CJ35.222. ,. -'
D, postroje:njima u kojima pus,toje cjevovodi, S razniril, \'1'8'tama 'rltiida, potrebnq. je _villJ.;ska
oznaka cijevi, kako bi se znal0 !.ito nekom cijevi protjece. Fluid ,se oznaeava odredenom b.oj<;)XJ:i',U
obliku sirokog prstena na va,njskoj strmu cijevi. .
6.1.3.Spajanje cijevi
Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima, obodiJ:;o.<).; nuvolcl11:.
Spajanje .. primjenjuje se, pretezno 1,od plastitn'n; CiJev(
Na 81. 6.4. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Izrn,edu oboda i
cijevi postavljeni su._ zaptivaCi i spoj se olov'qm. '
,.
////
,
S1: 6.4. Spajanje cijevi naglavkoIll S1. 665. Spajan,e cijevi obodima
,
Spa,janje obodi,na: pririljenjuje se pl'ctcino kod cijcvi. Na plocamu
s-u otvori zu vj.jke 'kojih moze bid: 4, 8, 12, 16, 20,,24,28 i,32.
Na s1. 6.5. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze ,bid iskovan ill izli-
ven zajedno sa cijevimiL jc izvdcno p,qmocu d.va slolwd113 koluta . .Iimedu
oboda je zaptivac. " . -

o. -b.
/ /:
%
c.
- at· ......... -
... i·
r
d. <.
S1. 0.6. Spajanje cijevi i oboda: a), c) zavarivaujem, d) zakivunjem, e) pO-,
mocu navoju
Obodi sa cijevima cesto se spajaju uvaljavanjem i
pomocu navoja (s1. 6.6).
Spajanjc za'llari<zmnjem prim;enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ tem-
perature. Na 801. 6.7. prikazana su dva naCina r;ijevi: 'a) suceono b)
preklopno.
Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. u instala-
cijat"Ua vodovoda, centralno grijanje itd.). Na 31. 6.8. prikazana su tri naCina spa-
janja cijevi pomocu navoja:- a) spoljasnji cijevini navoj je kouican,"b) j-c) na cijevi
su posravljeni obodi sa navojem, za medusobno spajanje pomocu navrtke,
a.
<1. ft,
h.
c.
51. 6,7. Zavarene djevl 51. 6.8. Spajanjc cijevi navojcm
6 . .4. KOlupenzadone i cijevi
Kinn,{ienza.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim.a,
cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur,ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc tem-
perature.
Na 81. 6.9a i b) prikuzam; Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"), koje se 17,1'a-
auju od hakra iIi mekog cclika, Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza
f!uida odnosno kondE;l1zata. Nis.u za v1sokc -pritiske,
Na sL i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu, a
vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Ov<::
cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka.
So.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.1O.)'pdm.ien;uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu
masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. Izraduju sc od valovitih vrpci
U obliku zavoinicc --" "ad cctikG, l!lcsinga, i sL
6.1 i izolac:ija djevnih vodova
"Ja spojnirn m,jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju
pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu., Zaptivanje c;cvovoda izvodi se pomocu
nemetalnih zaptivnih materijala, metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne-
262
d.
51. 6.9. -Kompenzaciollc cijevi: «), b) lire, c), d) aksijalni kompcnzatorl
i !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d
5
n,egovog pntlska J temperature. U pravilu, dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.
Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja, guma, k02a, presovani
papir, azbest, pluto i umjetne smole. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odre-
duje njihova postojanost prema hemijskim i prema '
Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni, zapfivaci od alumi'nijuma,
D}ova, mes1,nga1 bakra i cclika, .iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju,
ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Za naj\rise pri-
tiskc i temperature kao zaptivac se
upotrcbljnva celik. Bakar ne treha
upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu
tel.icnih priruhnica, zbog opasnosti
od eicktrolitickc korozije.
Kao kombinacija mctalnih I
ncmetalnih matcrijala, za zaptiv(1"·
njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen
bakarnim limom; a ,za visoke tem-
perature azbest oblozcn celicnim
limom. Ponekad sc nemetalni m.ate-
rijali pojacavaju llJoscima od :lice.
Sl. '6:10. Sa:-vitl;iva cijev
263
Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se
J
sprovod.i, vrsi se
izolacija cjevovoda. Izolaci;a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su
slabi provodnici topline, kao 8to su: staldena vumi, pluto, treset, file, azbe8t, troska,
gips i 81. U trgovini se izolaciona masa 9.obija u vidu praha iii gotovih supljih polu-
dlindricnih opeka.
6.2. CIJEVNI ZA TV ARACI
Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpode-
savanje protoka fluida kroz cjevovode. Prema konstrukciji, ruzlikuju se cetiri osnovne ,
vrste zatvaraca: ventill (s1. 6.11a), zasun£ (s1. 6.11b), prt'klopci (s1. 6.11c) i slavine
(s1.6.11d).
a.
I

I
c.
b.

SI. 6.11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) b) ZUSUH, c) priklopac, d) slavina
Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni
se, krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta; pdldopci Be oko svo;e ose okrecu bez
ldizanja po povrsini nalijeganja; slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem
dodirnih vovrsina.
264
6.2 ..1. YeJ!,tili
Glavni .. dijdovi ventila za ,vodove Sll (st .6.12:):, (l),-,zaporno
tijelQ ploeu (2), vreteno. (3), poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na"
,- vojno_ uvrce se u navrtku sm;dteilu unosacll ,koji je 5Poteg,_ sa poklpp-
cern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). . . .
6.12. Venti! sa obodima
KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu ,Hi
bronze, sto zavisr od temperature i za koji ,'ie ventil predvideq. No. kuCi-
stu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. tjevovod. Kuciste tl'cba da bude pl'ila-
goucno sto pogodnijcm protoku fhiida, sa
njim otporima.
Na 51. 6:13. prikazan je'vendl standardne kon-
.strukdjc sa navojnim prikljucko111.
ZaporllO lijcio --, ploca -n102(:: se izradivati (ld istog
muterijalu kno j ku6ihc. Sa 'vrete,llom je vezano pokretljivo,
sto mu omogucuje boljc nalijegl.'mje na sjedistt.:. Nltlijezuca
plLlee s donje moze biti ruvna (;;1. (d 2),
konicha (sl. 6.13) ili loptasta.
SjcdiSte se tedovno l,zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena
koji se uti;me ili zavari u' kuCiSte. Nalijeiul:e povriiine sjedis-
tn i Zllporn.:' place moraiu hiti fino .radi postizanjH
hcrmeticn0sti.
"vreteno se izraduje od bronze_, mesinga iii od cclik,a,
sa llurezanim lrapeznim -navojem. Na gornjem kraju iq1(1-
kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se, okre-
\·relena podize ili Spustll zaporna ploca.
Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta
sa gornjc stranc. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _ u koju se
uvrce vteterro. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S,e
z(lptivni
265
Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za-
'pawu plocu.' Kod veoma opterecenih ventila, radi lakseg zatvaranja,. uzima se suprotan smjer
proticanja. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog., manjeg ventila
spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Prvo se otvara pamocni ventil, a nakon izjednacenja
:nritiska - glavni ventiI.
Nedostatak opisanog - ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju, posto
radna materija prinudena da, prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. Ovi
guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6.14)
SI. 6.14. Kosi VC11-tU
Kod 'opisanih konstrukcija osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih
,-1twd;ina kaje se- tokom rada trase. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je
;,ccn!iJ'van upntrebe. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. 6.15).
--, ..•... _._-- - -- .. - --')
SI. 6.15. Klipni ventil
:266
Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1), donji zaptivni prsten ventila (2),"klip (3), cahura-luterna:C4',
gornji zaptivni. prsten ventila (5}, svorni vijak (6)., sestougaona na.vrtka (7), poklop:lc ventilu (8\'
navojno vreteno (9), grarucna cahura (to), TUelli tocak (11), navrtka na mcnom tocku (12;. - n
UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3), a ulogu sjedista .- zaptivni p1i:micni
prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila, dotelmu se
navrtke (7), time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5), taka da ani jace. nalegnu'
uz klip 0). Znacajna prednost ove k.onstrukcije jc u tome sto sc ventil, za vrijeme poprayke,
n05no' zamjene zaptivnih prstenova, ne mora skidati. sa cjevovoda. .
6.2.2. Zasllni
LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii, nema
naglih skretanja fluida kao kod ventila. Pogodni su za cjevovode sa velikom koli-
Cinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Otvaranje i zatvaranjc
zasuna moze sc izvrsiti postepcno, 8to je od vclike va7;nostl, naroCito. kod velikih
cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1)
tj. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110-
vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_
Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6.16. su:' kliCiste (1), 'poklopac (2), ploeG
(.3). zaptivni jlrstcnovi (4), Yrcte110 (5), toeak (6), Clementi Za Zfll,tiyunje i
vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).
81. 6.16. ZaSUtl
6.2.3. Priklopci (zaklopci)
Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. Upotrebljavaju
se uglavnom pri niskim prit!scima, kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Dijele
se, na priklopce za prigusivanje j odbojne. prildopce. '
267
Kod priklopca za prigusivanje (s1. 6.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje
osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.
Odbojni priklopac (sL 6.17.) sastoji se od kudsta (1), poklopca (2) i zatvarac. (3),
koji se izraduju od sivog liva. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi
mesirig, bronza) iii nemetalni (koza ili guma), sto zavisi od vrste fluida
i temperature. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija- se automatski, pod uticajem
razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje
treba sprijeCiti povratno strujanje (npr., izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod
tekuCinc). .
S1. 6.1,1. Odbo;ni priklopac
6.2.4. Slavine
Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i
nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. 6.18)
sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2), koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okre-
tanjem cepa podduva otvor cepa SU_ otvorom
cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje, odnosno zatvaranje
protoka. Nepropustljivost se postize finom
clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz
kueistc pomocu navrtkc. Da se navrtka ne bi u
radu oelvftala, stablo vijka- pri kraju cepa, na dijeiu
gdjc sc nalazi podmetac, im,u cetvfVJst -oblik tako
da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i
Cep0i1.1.
KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1,
mcsinga i s1., a cep ad sivog Iiva, mesinga iii
bronze. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc,
ali se pri okretanju javlja kli.zanje, usljed
ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'"
njcne zaptivosti.
Kod kuglastih slavina (s1. 6.19.) zutvarai:: iina ohHk
SL 6.18. Slavin.. kuglc sa proluznim okruglim otvororn. Kuglustu 81:>.-
cama vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira
268
< sa prJkljucni.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" ,
ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.0). ' tsta sa
D Stl. ug.radeni: kugla telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . -" "
kugla (4), oditojni prstenoyi (5), spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .. ko)e
(6), vretenb za okretanje kugle (7), kqje obostrano zaptiveuosa strana
p,ritcZu navrtkom (9)._Pritezanjem kumta slavine',SY9rnirQ. (8) ,ko)! se
fonskih prstenova, Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Kugla se Be, tele-
ugao od 90", a tacan, polozai ,otvora kugle je, odreden gl;anicnicima. " ,/, pre}::o ::retena,
Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova, s obzirom--d_a je trenje
. teldonskim se Za PNtic; un
DemoIltaia,rddl Clscenja,ih 'l;amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova smjera.
nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. POStlze?e ledrtostav-
- - _ ' - - _ -- _ -,',-,', - VIne-prema gore.
Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili U nus .
goinvest", Sarajevo, o,Prvu Baric i Tvornicg. parnih koti0Y,a,'_Z!agreb. ,C!) zeu1.1j,i su ,}Ener:'
S1. 6.19. :Kuglasta slavit;la
6.3. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE
Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.e u kao standlrd'·, ..' t-- ,-.'
. d' Z· . h ") . d 1 ..... '- '- Lo\< 1m go ,,)\ 1
prOlZvo 1. Qog tOg1, u te Ule (QJ ' ,Eum::ntaclJl CIJevne voj,)Ve' (v" .1· •
1 ..' " 1)" 1 . , l - 'k I. I, ce_n-
tru
1
.llo 1 : :hC llllJC pr
1
sa presjecinn: :00---'
vo Jll0 Jc<pn -az::lt11 _ S lcmJ.ts Z11 ::.:aJl su _ .lU U JUS ,C.Jl.030.
Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima, sestarom; -sablonim
c
.·il' - ,,' '-. I'
1'·,· i-' V " d bi" . k - 1 ¥. a Ipros_oru ......,
no, UOl)lcaJenom ve lCJuom 1 C JlUom u sva 'om po ... ozaJu.,. -"
U tabeli 6.2., dati su simboli .za djevi i pdhor. leoti se, -l1ajcesce
u praksi.

Tabela 6.2.
Simboli za cijevi i pribor
Simbol Znacenje Simbol
i
Znocenje
-------
cijev
[;k.:J
r:kJ
·ci
venti/" ,
I I obod
,
t:l1
,
( nogJavok c ijftV;
,
zosun
!
I
provougoona rocvo
[;:.a::j
Ltfl
i slayino
.L
I
c'\ /{O$O: racva
,

,
priklopac
!----'i
spojnica
I
J;
r"
+
I
ukrsiljah

YroW sigurnosni
I
(

! rt.'dukciani ventii
holjena
1
B
venti! 'sisurnosti
zo cije'l
I
\::>i V
rf.'duktor odv(!jai! vade
S1
.

odvojac utljo
iona
Clftl!

[onae
0
usisna itorpo
c;;djJ
parornjflr iIi
vodomjer
.
ventit
koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno
r b)
Sl. 6.20. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz, bl shcmatski prikaz
270
.
:
<;:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom pa se
sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji; pri tom se cijevi
koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. Ponekad se, radi Dolie
preglednosti, cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. '
Na s1. 6.20. dat je uprose,cni i shematsJd prika:;:: jednog c:ijevnog -,"'oda.
Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU
J
a to'
su: t\lean .polozaj pojedinih elemenata, zatim precl1ik cijevi -i, eventualno, gla\'ne
dimenzije elemenata (sl. 6.21). •
Na s1. 6.22, dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea--
ka T-55. . .
____ _____

IJ ,!m
Sl. 6.21. Prinije!' koth'an;a cijcvnog voda
,. ,
,.
IZ 11
llZO l.E(i£NDA:
_ rot< (;ORfVA -_ Wi( (;O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY,o,C'-;
_ TOI( GOM"A I YA70lJ#A
_OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.C -- rOI( V,A,;;PUNA
SI. 6.22. Shematski prikaz uredaja. za napajanjc gorivom lla tenku T
J - prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 - hocni rezel"voari za gorivo; 3 - otvor Zll nalivanjc prednjcg.
rezervoaraj 4 - otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata; 5 -- ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe
visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo; 6 - spoljni rczervoari za gorivo; 7 .- deo srednjcg
rezervoara za spoj SD almosferom; 8 .. - otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara; 9 - pumpa Tisokog
pritiska za gorivo; 10 - pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(;seTDA; 11 - cijev 2a
dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse; 12 -- pumpa n,iskog pritisku 2a gorivo; 13 - sa-
kupljac viska gorivu; 14 - sTednji rezcrvoar za gorivo; 15 - grubi preCistac za goriv(); 16 -.
jac; 17 - djcvi za spoj sa atmosferom; 18 - cijev Za ispuf.tanje vazduha iz purnpe Yis(,kog priliska
i finog precistaca za gorivo; .19 -0-- djev za zagrijavanje goriva; 20·- razvodna slavlna za
gorivo; 21 - rucna pumpa za gorivo; 22 ._. otocni ventili rczervoara za gorivo
27l.
Uredaj Z3. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1. 6.22) _saCinjavaju: prednji
dva bocna xezervoaru, srcdnji re7;ervoa,r, tri spoljna rezei'voara, pumpa
visokog pririska, grubi prccistac goriva, fini precJstac gnriva, ruc.na pumpa z.a
gorivo, l'azvodna slavina, pumpa niskog pHtiska, rezervoar za slivanje goriva, ven-
til za ispustanje vazduha iz pWl1.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.
Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. U rezer-
voaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Radl
zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.
Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela, iza prednjeg
rezervoara. Postole dva boena rezervoara - desni i' lijevi.
Srednji rezei'\'oar ,sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp.e ploce. Spojcn je
sa lijevim bocnim rezervoarom i s.a spoljnim rezcrvoarOffi.
Spoljni rezervoari smje.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Ima ih tri,
a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.
.PITANJA
1. Sta su cijevi a 1;ta
L-. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn,os?
3. Koji matcrijuE se zu i<::rudu dje-vi?
4. ,Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u, a gdje cijcvi od edika?
5. ',Sla su priruunice a sta nao;lavci?
6. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi?
7. Stu till cijcvlll,ekmcl1ii?
8. i'labroj na,:ine spajun:ju cijcyi?
9. SUI. su cijenu zatvaraci i klko se dijek?
10. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca.
1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode?
12. Kako se vdi uproiiceno, a kuko shemursko prikazil.'unjc cijevnih vodova?
272
LITERATURA
1. Bartos, }. i dr.: Ca.sti strojo\' II i III Bratislava, 1972.
2. Baturin, A. T. i dr.: Detali masin, Moskva, 1971-
3. Blagojevic, D.: Masinski clementi, Sarajevo, 1974,
4. Drapil\ S.: Masinski elementi s konstrukcijama, Sarajevo, 1977.
5. Drapic_, S.: Masillski dementi s konstrukcijamu, Sarajevo, i97t .
6. Decker, K. H.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg, rvi.iinchcnJ 19-73.
7. Frischherz,-Domayer: Ivtaschincneiemente, Mtinchen, 1957.
8. Rercigonja, E.:, 'Strojni dementi Zagreb, 198.2.
9. Ivanovic, M., Srojanovic, M.: Kotrljajni idc.ji, Beograd, 1966.
10. J.: Rcduktori. Privredni pregled. Beograd.
] 1. Koludrovic, C.: Tehnicko crtanje ,u slid. Rijeka, 196G,
120 Kraut, D.: Strojarski priru(;,nlk. ,Zagreb, _1982.
13. Mosusov, B.: Masinski clementi I i II, Beograd, 1968.
14. Movin" Goljciker: Detali masin, Lenjingrad, 1971.
15. Niemann, G.: 1.'i.aschienenclemente I i II, Berlin, 1965.
1 G. NiciporCik, S. N. i dr.: Detall masin,v primerah i zadacall, i\1.insk, 1981.
17, Obcrsmit, E.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973.
] S. Sckulic, B.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole, I
Beograd, 1966. '
19. Sekulic, B.: Elementi strojeva III, Rijeka, 1971.
20. Zoe, A.: Masi.nski clementi, Beograd, 1969.
21.. Sojic, P.: Masinsld clementi, Beograd, 1968.
22. Trbojevic, M. i dr,: Re'duktori, Naucna knjiga, Beograd, 1977.
23. Vitus, D., Trboicvic, M.: Masinski elementi I, II i III, Beograd, 1978.
24. Volkov) V.: Etementi lll11SJ.nu i i II, Saraievo. 1969.
25. Veriga, S.: Masinski clementi, Beograd, 1972.
JUS, kaw.lozi i pl'Ospckti fabrika, izdanja SSNO
273
SADRZAj
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE .............. .
1.2. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA
1.3. STANDARD I I STANDARD,IZACIJA
1.3:1. Potreba za standardizacijom i sistem standarda
1.3.2. Redovi standardnih brojcYa
1.3.3. Primjena standard nih brojeva.
1.4. TOLERANCI]E .......... .
1.401. Osnovni pojmovi i definkijc
1.4.2. ISO-sistem tolerancija
1.4.3. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija
1.4.<1. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine
I A.S. Vrste nalijeganja ........... .
lA.G. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja
1.4.7. Izbor toicrancija i nalijcganja ...
£-. ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE)
2,1. ZAKOVANI SPOJEVI
2.1.
2.1.1. Zakovice (zaklvd)
2.1.2. Materija! za zakovice
2.1.3. Vrste zukovanih spojcva
2.1.4. Postupci zakivanja
ZAVARENI SPOJEVI
2.2.1. Osobine zavarenih konstrukcija
2.2.2. Oblici zavarenih spojeva
2.2.3. Prilmzivanje i kotiranje varova
2.2.4. Priprema limovu za zavarivanjc
2.2.5. ObJi,kovanje zavarenih konstrukcija
2,2.6. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva
2.3. LEMLJENI SPOJEV1
2.4. LIjEPLjENI SPOjEVI
2.5. KLINOVI I CIVIJE
2.5,;1. Uzduini klinovi
i kvalitet zavara
2.5.1.1. Uzduzni klinnvi sa nagibom ......... .
2.5.1.2. Uzduini klinovi bez nagiba (pera)
2.5.1.3. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova
2.5.1.4. OzIijebljeni i poligonalni spojevi ..................... ,'"
Strana
5
5
6
6
6
8
10
12
13
16
28
29
30
32
32
42
42
42
45
45
48
50
50
51
51
53
54
56
59
61
63
63
64
67
70
fj)
27,
2.5.2. Poprccni klinovi ......... ,
2.5.3. Civije (zatici)
2:6. VIJCI (ZAVRTNJI)
2.6,,1. Postanak zavojnice i navoja
2.6.2. Osnovnc veliCine navoja
'2.6.3. Vrste navoja
2.6.3,1. MetriCki na\'oj
2.4.3.2. Vitvortov (Witworth) navoj
2.6.3.4, Trapezni nuvoj
2.6.3.5. Kosi (testerasti) navoj
2.6.3.6. Obli 11avoj
2.6.4. Oznutavunje navoja
2.6.5.
2.6,6.
2.6.7.
Konsv:uktivni obEd vijaka
Navrtke . " .. '
1vlaterijal i oznacavanje vijaka i !1avrtki
2.6.8. Navojni spojevi i navojni prenosnici
2.6.9. Pudloznc ploCice
2.6.10. Osigurank l1uvojnih spojeva
2.6.11. Kljuccvi i odvrtaci
2.6.12. Proracun vijaka
2.6.13. Kontrola izrade navo.b
2.7. OPRGGE ..
2.7,1.
2.7.2.
Hamjc-nu opruga
Vrste opruga .
2.7.2.1. Heksione opruge.
2.7.2.2. Torzione upruge
2.7.2.3. Prstenaste opruge
2.7.3. Materijali za oprugc.
2.7.4. Karak.teristiku i rad oprugc
2.7.5. Proracun fleksionih opruga
2.7.6. Pn)racun zavojnc opruge.
2.7.7. Gumeni jastu':lci
3. ELEMENTI -ZA KRUZNO KRETANJE ..
3.1. OSOVINE
3.2. OSOVINICE (SVORNJACI)
3.2.1. Osigurimje osovinicu.
3.2.2. Promcull osodnica
3.3. VRATlLA
3.4. RUKAVe!..
3.4.1. Vrste rukavaca
3.4.2. Proractm" radijalnih rukavaca
3.4.3. Proracull aksijalnih ruk:lVw.;a
3.5. LEZISTA (LEZAjEVI)
276
3.5.1. Klizl1ft leziSta
3.5.1.1. Konstrukcija rudijalnih Idista
3.5.1.2. Konstrukcija aksijalnih Idista
3.5.1.3. Podmazivanjc kliznih ldista
. . . . . . . ! . . .
72
7.3
7.6
76
7.8
79
79
80
83
85
87
88
89
96
100
101
103
104
107
ill
114
116
116
! !6
116
117
119
1 i9
l20
12(}
J24
125
127
127
129
130
i31
133
138
138
139
143
145
145
145
152
153
3.5.1'.4. Maziva
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
3.5.2. Kotrljajuca IdiSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobine
3.5.2.2. Tipovi kotrljajuCih le.zista
3.5.2.3. Oznacavanje kotrljajuCih leia;a.
3.5.2.4. Ugradnja letaja 1 uletiStenje vratila ............. .
3.5.2.5. Postavljanjc, skidallje j odrZavanje kotrijaju6h lezaju
3.5.2.6. Izbor kotrljajuCih leiiSta ...... , '" ........ , ..
3.5.2.7. Ostecenja kC!u}iajnih letaja ...................... .
3.5.2.8. Podmazival1je kotrljajuCih lezista .............. .
3.5.2,9. Zaptivanje kotrijajuCih !eiisla ............ .
3.6. Sl'OJNICE (SPOJ!CE)
3.6.1. Krute spojnice
3.6.2. Dilatacione spojnice
3.6.3. Elasticne spojnicc
3.6.4. Zglavkuste spojnice
3.6.5. Iskljucne spojnice
3.6.6. Ukljlitno-isk!jucne spojnicc.
'3.6.7. Spojnice sa daljinskim l.lpravljanjem
3.6.H. Specijaine Spojl1icc ........ .
3.6.9. Hidrodinamicke (rurbohidraulicke) spojnicc
4. ELE1viENTI ZA PlZENOS Kl{ETA.NJA
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA. .
4.2. FRll(CI0l"-JI TOCKOVI
4:"2.1. Princip, tada i podjda frikcionill prenosnika
(PRENOSNICI)
4.2.2. lo'rikcioni prcnosnici za stalan prcnosni odnos ........ .
4.2.3. Frikcioni tockovi zu prornjenljiv prenosnl odnos (varijatori) . ' ..
4.3. PRENOS
4.3.1. Opsti pojmovio d.efinicijc i podjela
4.3.2. Glavna obilje1ju zll-pcanika
4.3.3. Osnmrno pravilo sprezanja zllbaca zup':anik.a
4.3.4. Oblici profila zUbaca . " .. " ........ .
4.3.5. Slandar'dni_ profil za 'cilindricnc zupcauikc .. : .
4.3.6. Cilindricni zupcanici sa zupcima ...
4.3.7. Jcdnostruki i YiSestruki prenosi
4.3.8. Ak'tlvnu duiina dodirnice, dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja
4.3.9. ,Zupcanid sa l11alim brojem zubaca
4.3.10. Cilindricni zupcanici kosim:,'zupcima ...... .
4.3.11. Materijal za zup¢anike
4.3.12< Sile na zupcu cilirlaricnih zupcanik::! .i optere.cenja vr<llila
4.3.13. K.onicni zupcanici
4.3.14. Cilindricni zuvojni L:upcanici
4.3.15. PliZui parovi
4.3.16. KonstruktivIli oblici zupeanika
4.3.17. Konttola zupcauika .......... .
4.4. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl.. . . ......... .
4.4.1. Princip rada., osobine i podjela
4.4.2. Ma1.erijal i dimenzijc remcno\'a
155
156
159'
159
160
163
165
166 .
167
176
176
177
1)8
179
182
183
184
185
186
188
189
191
193
193
195
195
196
19B
201
201
204
205
206
208
210
213
214
215
217
219
220
222
226
226
228
230
232
232
234
6
-----
4.4.3. Remenice (kaisnici)
4.4.4. NaCini spajanja i zatezanja remenova
4.5. LANCASTI PRENOSNICI ..... .
4.5.1. Princip rada i osobine
4.5.2. Vrste ianaca za prenos
4.5.3. Lancanici ..
4.5. U2ETNI PRENOS (PRENOS U2ETOM)
5. REDUKTORI
5.1. ZADATAK J PODJELA
5.2. OSNOVNE KONSTRUKCIJE I KINEMATSKE SHEME REDUKTORA
5.3. PLANETARNI- REDUKTORI ............ .
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
.6.1> CI)llVI
6.1.1. Vrste djevi ..
6.1.2. Matcrija1 i primjena djevi ..
6.L3. Spajunje eijeyj
6.1.4. Kompcn7.acionc i savitljive cijevi.
6,1.5. Zaptivauk i izolacija' cijevuih vodoyu
6.2. CIJEVNI ZATVAH.ACI ...
6.2.1. Veutili
6.2.2. Zasuni
6.2,3. Priklopci (zaklopci)
6.2.4. Slavine (pipci)
6.3. CIJEVNI VODOVI. I SHEl",lATSKO' PRIKAZIVANJE
237
239
241
241
242
245
246
249
249
251
255
255
258
258
258 -
259
26)
262
262
264
265
267
267
268
269
-:. ,'- 4<
.'

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC

Recenzenti _ _ _ , . f ' _" , DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __ EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" Energojnve~t -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm' Zvo-rni~

Lektot

MILA MALJUKANOV1G

PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznavanjcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd radnika u neposrednoj proizvodnji~ posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o projesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u proizvodl~ii iii eksploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova. ,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £--kvalitetnije obav(jati svoje zadatke £, istovl'cmeno, ul1~jeStO' pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £ racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa, --ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ elementi~ u OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije, crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim maJ~'nsk£m d{'jelom iii sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog poglavlja data su kontl'oina pita?~ia, a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe, Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'brojnom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbem'ha, Autor

Naslovna ~trana MUSA REHIC

llustratori BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC

Tchni~ki

urcdnik

MILORAD BAlIIC

Rorektor BRANISLAVA VARICAK

Izdai~

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i na~tavna sredstva, SlIrajcI!()

Za -i;!:dava(;a

SAVO ZIROJEVIC.

Tirai: 10000 pcimiera~a

Stllihpa: "MINERVA"; lzdava~ka~!Hamparska radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska dcJatno~t, Suboticu

Z3 stll1npariju LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.

Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i He-~cegovineudibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,

od,o_b~io

je

i~davanje

i,upotrebu ovog

1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene. Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - elemenata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik, veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" zupcari~ci- itd.). ,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonskll osovina i tocak, tocak i bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom). Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. U pra\ri!u svaki masinski elelUent'vr~l odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju . i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j din~cnzije. S obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih demenata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi manju zavisnost od kooperanata. Elementi svake'masine medusobno su sjedi I1 jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epohetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharpzama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, ctizalic~, pumpe i s1.). Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer osnovne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama 5

u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo8tatku takvih preporuka ~ standardi drugih ze111alja' i naucna dostig~uca. vij~j i opruge).)mske aktivnosti. proizvodnje.unarodnih preporuka. Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu. obIik. Idipni prstenovi.nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe. Ovaj ud7. tehnicke mehanike) otpornosti materijalu.1. poboljsavanje kvaIiteta. klinovi.. kuke.i unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc.:atila. drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l. materijala i 81. dijele na: clemente za ""bajanjc (zabn'icc. postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi (fabric~i) standardi. trgovaca'i nosilaca naucne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi.araCi). Uvodenje stan~ darda (standardizaci.~ elemente sa.lno:'a bItl.). Uskladivan. Standarcli su propisi ko)i omogucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. sto' znaCi da se dijelovi)e~ne maslne mogu.ogovotom i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca.dementi koji su k~ral.~je teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\. gumc. koljenasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem. tezinu) pakovanje.e nacionaltiih standarda pojedinih ddava. stavlJcn n3 .3.voda.. laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova.a m.to su masinski clementi koji su zajednieki za masine raznih tipova~ nC7.za drugu Osnovni i opsti Stalldardi~ Rudarstvo i prerada ininerala. klipnjace.privrede obavljaju masine. jednostavnije i jeftinije proizvodnje. ! Grane stangardi7:acije sri: l. Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjenljivosti dijelova. uglja i nafte. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine ~l1asirie konstruisati gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- l~l. -. bolje' iskoristavanje investicija. (International StandardIzIng Organis.a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji) metalurgiji.:stvo. nacin isporuke proizvodir itd. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno angazovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Nasa zemlJa Je. klipovi. skraCivan.avnu diskuslju.clemente z'a provode. Proizvodi pteradc kozc. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda Grana A Grana B Grana C Grana D Grana -E Grana F Grana G Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata. Sumar. koturovi kod dizaIica i s1. navrtke) osovine. ~~ opst~m tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda. Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska industrija~ Tekstilna industrija. S'vaka industrijski -razvijena zeml. Time. Pored nacionalnih."godin. prirodnih i vj'estackih plas-ticnih masa i kosriju. osovinice. Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u 16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede.'stati u clvije 'osnovne grupe: a) opsta grupa masinskih elcmenata -. dohosi i. l?ridino' kretan/c (osovine. celicl1(:l u~ad. rehnoloske i ekon.e u: nasoj zeml.a l:a polju intelektualne. masina' i s1. prcma namjcni. zupeanid) remenski. masinu. Grana L Masino gradnja i metalna industrija Grana M Grana N .teristicni za neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr.. upotrijebiti i. \:r~J medunarodna organizacija Za standardizaciju -~ ISO. MjeJ. p'ravila tehnickog crtanj~.Elektrotehnika i elektroindustrija" 7 . Civijc.clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi."ni aparati i proizvodi precizne mehanike. tehnologije materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.. Nagli poslijcratni razvoj ind. zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja ' posebna paznjai Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko'-materijalnim sredstvima INA. ' . ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna.avisuo od njihovc namjene (npr. dok je u -fazi prijedlog~. .2. Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike. i omogucavanja :raclOnal~l!e prC:1zvodnje. spojnice i Iezista).()gU sc w. saob:racaju itd. Y. Grana H Hemijska industrija~ A Jat j pribor" Grana K.a donosi _drZa'. naucne. iii wicionabie standardc.e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz. 'rudarstvu) gradevinarstvu. se pojednostavlj!lie .ine.STANDARDI T STANDARDIZACljA 3. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat us~1adlvar:Ja potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnzvodaca i 1'otr08aea).ustrije u nas uslovio je da se od 1952.asi'nskih e!emcnata .ation)) donosenjem med. vijci. leZ'ist:>" opruge i 51. -Oni definisu kvalitet proiZvdda~ climenzije. Cinjcni~a da se masinski elementi pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost da sc oni proizvode serijski i musovno. Radi lakse zamjene dijelova. Standardiiacija pruza visestruke prednosti: uvod~nje masoyne. Svaki jugos]ovenski standard. lancani i uzetni prenos) i . -. Do danas Sll doneseni mnogi ~tand~rdl ~z 8vih grana pI'ivrede. Metaiurgij'a i tehnologija prerade metal~. potrosaca. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja drugih privrednih grana.Q.. Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga. . Pri tome se koriste. vratila.i poene sa stahdardizacijom.. s11101a.) i b) posebna' grtlp.e.. Posebno ce biti korisno uociti aplikacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima saradnje sa JNA.

. d ! =_ 100 mm. D 60 111m.cj~a\' ::'htpomene uz labelu 1. sa vise Clanova i maniom razlik6m h1euu rijima. finijih redova. bw. 5 i JQ koji. nagib je dovoljna obiljeziti ~amo brojnim odnosom. 750~ 1500 i 3000 koji se primjenjuju za brojeve oktctaja elekttomotora. Prim.~6" ug~o po- .. Phd konusom se ppdrazumijeva.edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom '(sL I. 0. Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).c konusa (a) i n. standard pokrivaju potr~bu 10 . R20 i R40.odnos (s1. brojeve 0.' a cije m.. zbog_ veceg broja uiata i mj~rnih instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove proizvode. bro. povrsine. ili proracunom. pored o5talih.' nazivom ..apbljenja predstavljene su.AO. ugao konma 7" 11. tezine. Propisane vrijednosti poluprecnika z. ' Povl'sina nagrluta sarnO S i. -c) Osmwni red R40 sadri!.zivlle pritiske. I. 1.uiat. 2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti.d mm.tandardnih brojeva (neki precnici kotrIjajucih Jez~ja inavoia~ sirina zeJje~nicJ.).002) su: duzinske mjere. Primjeri I (j)~d) .3. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.0. I. 1": rt. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje piramid. cijen1ih zatvaraea i sl. sile. razliku iZlUedu d~a -sllsjedria cIuua. a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro).k L k Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k m~ precnik mijenja -za 1 mm.ednG"ti. ali su yeci trosk.). korijena'i s1. Tabela 1. U tabeli 1.10. koli~nika. nag-ib. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik.15.ijeva kad mjera ne ~ozc biti standardna jer proistice u vidu. manji je .5. zapremine. kritiCki i postupno kor. intervali m. dobavne koljcine. brzine. a) O~novni red RlO sadrzi. 1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi. medu:tim. hrojevi okretaja. Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill. 160.ovi. L '=0 I . ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi. Ako ~e usvoji n = 3..3 za konus ddavanja alam l. slu.1.s. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama.a novcane vrijednosti i s1.e uporreblja\'aju za ffijcrenje rnase. presjeci. dozyoljena naprezanja. 0- 40 111l1l.3. mjerne instrumenre i obrtna sredstva. standaidnih mjera. la).agiba (b) Standar.25.' "'" ~. 2 5~ 42' 38" Propisi za zaoblJenJa.15 ko.'a~' m'asini ..c<. 5. vri.gubitak materijala. upotrebi j koje kao.e).2. pored ostalih. "Cf.dnc brojeve treba razumno. b. SL L Obiljezavan.erenja itd. l. 11 niz ve1iCilla koje su se odomacile u.200 i 250 koji se uzimaju za na.ko~o~~j~ka itd.: II wbel" 1. bolk kori8tenjc masinu ~ sniZcnje troskova za.a~'edenc 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe.i.~'D . za: jednoobraznoiku.b. 0.. po:cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu.. 1 . 1. :upr.. ~ "' 3. 'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.16. ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma. npr. cline se znatno povecava izddljivost masinskill dijelova (s1. odn.u 3.ina. 4().'. Primjenorn.1. brojeve 375. 100.jere nisu iz Teda . b) LudoU<".e dan "dova 1'10.ll_ tab eli. :n.25. Propisani poluprechid :LuobljenJa j rum Q.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:.a): _ID NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema JUS A.jeva Propisi za konusf £ nagibc.14 bli"k fe.ju obodnih br:r. po ". kon.2.2. obim i povrsina toga kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. snage.. razlike. 125. : 5 oeita ~e: nagib : 10. Izracunati kUnus. Postoji .tih.': 25' . z.istiti.ena staitdardnih bro. zatim brojeve 6.\ urvrduje slobodnim i:Zborom. J : 60. brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.3. 1ma. a ha duzini {za razliku D .)konus" i navedenim Od110S(}ill. . 2. NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pOtrosnju materijala. zbira. Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova. Rjdenj.

204)1 (75') 1"1'0 I 1120 15'43'30": !_-'--'0.072) I' Ugao II ~onus -. radniku je data mogucnost da zadovolji konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela.1.4.a sa razliCitim sisteniima"odstupanja.~________~O~~::" (1 14. 1. Na primjer> osovinu mozemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru.u radijalnom smjeru.(111._III_--'_'_5__ '_'. potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di.3. pri montazi.a.:.lata nala~e .578_1 __ ~~J kOn:~~.. 6) Sta sc postize standardizacijom? 7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi? 8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern.~.:.866 (1. zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja.__ .1. a njen prccnik .prcdmeta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a. izbjegavati. mjernih i l1strumenata i s1.1.zeIjenih mjera prilikom izrade komada.u duZinsku mjeru~ koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.)]._~~ __ .mjera. TOLERANCIJE U vrijeme zanatske proi.44) i (14') __i j I I __ ~1(13. P'ri razmatranju tolerancija. Mjeren. izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva.289_I~I~.). 3). fia scrijskom i masovnom proizvodnjom.-1. Osim toga..Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja. Sklapanje tih· dijelova mciguce je sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim granicilma.. 1. 11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa.elova nuZno je zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'12 81.. Savremena industri./Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu sklapaju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. 30~ -:-.~~·~.a.2). " 2 1. vrijednosL 3) Ugao podesavanja alata nu masini je PITANJA 1) Stu nazivamo ma§inskim elementom? 2) ~ta obuhvataiu masinski elementi kao no. 2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I 2 trcha da iroaju standardm. a sta masinska grup'a? 5) Objasni opstu'i posebou' grupu ma~inskih elemenata. .Tabela 1. I 1(36. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumijevaju se one duzinske mjere precimeta. i-.s ciljem postizanja odredenih naIijegania. ne moz~' dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno.:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem mjera prilikom sklapanja dijclova.500)'1 : __1:J.A' '.. Zbog toga je . Spoljne i unutrasnje mjere. jer bi se time poremetio neprekidlli Ianac proizvodnjc . ovim se ni... 13 .3. a sta maSine? 4) Sta je masinski sklop.652). prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine mjernog alata spolja .¥:O -=:-.d". 9) Oblasnlti pojmove: osnovni red.. Medutim.~J__. poznat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija.~znut:ra izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. Predstavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se sa ). 1.i' I 0'3~CI~~_!I __ -.~I:::Y-:~-_ -F ___ .'L~~_I Q. Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu tacnQst mjere.--.~)--I ".-: ~~~gib (1 --'[-- Uga~"- 19.52--::!2.e rijesilo sve~ jer· su se pojavili problemi pri razinjeni proizvoda izfnedu zemal. nazivne mjere. 1. Preds~avnlk unutrasn)lh m}era u standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor. pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10 ko. 1.:L.e spoljnib mjera Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc.uzepja i nagiha.---" I :~_~1'52:~_ Napomenc uz tabelu t.111:20 :1~~::::~1. po mogucnosti. . Jugoslaveriski standardi za tolerancije duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci.:~24-T~: i~ ..:(i'~~~!l I --l.41o~ 58~':6~.'~9 (1'._.izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1._l.~ 1-: _ i:~~~I~::~~:i}:::I= :~' i_ (1 . . L~_'.5~.1__-~. Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Propisi za konuse i nagibe -·~O~:-"" I ___ '~_~ Nagib I l:n ! I . kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata.I __ 25' l~i 1_1' _'_'_]_~ ____ :.::-(116)-1~:::(1 32)--:::.--__ ~~ _____ .ucna disciplina? 3) Sta su m-ehanizmi. Sla su podeSeni broj'evi? ]0).~:_~~~_')_i ~(110. Osnovni pojmovi i dcfinicije.i11o. provrt) i oznacava se sa p.:~~~5-i 1:40 malIla odstupanja ad .). 1: O. ' Zbog tog!! su industrijski razvij~ne zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi tzv. 1) Vrijcdllostj u zagradama treba.4.

Stvarna HAjeru (D".-pIus nazivne mjere. ag .odn.a: a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta . I)onja granicna mjera (D. 2. stvarno o~tupanje. ad)' Hi. 6. Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru..81.. ukljucujuCi i greske pi·i mjcrenju~ 4.ih mjera l\1.15 14 . Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .netachost izraq.. Mjerenje unutrasn. Nazivno odstupanje 'jc' razlik~ T = Du ~ D. d g ) jc najveca dozvolJcna mjera. razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re: 5. I 5 "' . Prinljeri definisanih spoljnih. as) je'~~lgebarska razlika'izmedu stvarn'e mjere i nazivne ~ mjere: A. love lUJcre swlric nctacnost mjerenja. = D. OSOV/fi/.4).p odn. b) i e) tolerau. N---'>-j J t -. d.D. Tolerancija CT) je. U sirem smiSlu.Izraz "osovina" vazi 7.. upisuje . 1.2.-~•. 1.. .. Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze l1l~ati stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. d. M)ere: spoljne (S).a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia polozaja . 1. 5 Lt (e).oznacava dozvoljenu.toleranc~jskih pol.<1 sve spoljne mjere.edu dorij~ granicnc. (81. aq) ili l . aa -= d~ . izmeau.3.~ U zavisnosti od funkcije m. 3. Sl. 'J' = d'g' -' d~~. odn.f I. Donje nazivno Od.3. Nazlvna mjera CD. gornje. uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su ~lla crtezu masinskog dijela IlU 51.. a izraz "rupa') za svc unutrasnje mjere. ( +) ako je graniCna mjera vec-a od Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. odn. mjera manja od_ naiiv~e nljere:. .. odstupan.granitna mjera (Dg)_. odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao osnova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR. 1. krate. G 8.tacka __ erta.>.osovinc ~ ~nialim slovima.=-d[!-~ d. -= ds - Srvarno odstupanje CA. tolerandja . odn. c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-. i\1oze biti nazivno. "gornje" odst~panje 'je alge-' barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne .. Gramcne mjere.-' D~ -odll.graniCne mjere i nazivne mjere. krace. .u~odn.swpan}e (Ad.. Gornja. dd) je najmanja dozvoljena mJera.e.j ~ I . Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere..) ako je gran'iena ' .::: Ag = D" -. dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izradc-nag komada.""--. unutrasnje neodrcdcne (N) . odn.mjer<. N . 1.4.:.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene mjere (N). Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa. ---+.. "donje odstupanje" je alge:" barska razlika izm.j. odn.cijska 'polja' dcidiniju ~ imltu lini)u.mjerc j-llazivne injerc_: A~ =~Dd . 6 SI._ donje i.ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje..~e u crteze i ostalu tehniCku dokumentadju. a sa minus ( .D.

5). .i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine ]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.97 mm. dakle . kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.0. Za'istu nazivnu mjeru.ine (s1. a malim za osO\.2. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j. VeCi hrpjevJ o!.0.97 =. za tolerancijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-). j to velikim slovima za rripe. tako da su obje granicne injere vece od nazivnc_mjere.' . za istu nazivnu mjero. donjc odstupanje ad = . 16 17 . U grafickom prikazivanjl. polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu liniju. iznad 400-500 mm '(tabela 1.nazivnom rnjerom.04 pojedini elementi to1erandje iznose: .02 mm.a rupe ad A do G leze iznad nulte linije.04 = 5()~04 mm. odnosno stepen tacnosti izradc. 1.98 mm. ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta. HfJr. tako da je gornja granicna mjera veca.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do 3 150 nun (tabel" 1. precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu vrijednost. Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova. tolerancijsko poJje . tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Neka od ovih podrucja prosirem. K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila. su na 2 do 3 manjt} podrucja.03 mm.linije. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu. a ako se nalazi na nultoj-liniji. .ganja. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova. Polozaj polja oznacen je slovima abecede.= D + Ag = + Ad = = T =: Dg .. precnik osovine sa tolerancijskim poljem "a" ima najmanju vrijednost. gornja granicna mjcra d g = d -+ au = 50 + 0. za sva podrucja l1azivnih mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09. D Aa = . a donje (-). granicna mjera podudara sa._ a sa "zc" najvetu vrijednost. Obrnuto. 50 + (. D(I.06 mm. Nazivne mjere iznad 500 do S1.:1.vccu to1cranciju.0.-.. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini.5). r<'Z:aiitet wlemnqie izr~:?ava vcliCinu toleranciiskog poljti. Polja J i K sijeku nuItu liniju. 1.02 _ gamje odstupanje donjc odstupanje gornja granicna mjcra donja granicna mjera tolerancija Ag Dg = = . ISO-sistem toierancija Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema nultoj liniji.03 gornje odstupanje a g = +.+ 0. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto.06 pojedini elemen.07 mm. Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta. . Hniji (donje ocistupanje jednako nuli). gornje odsrupanje ima predznak (+). kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obrazuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE.d ll = 50.04 mm.03) = 49.08 mm.04 . Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju. 50. iznad 6-10 nun.5). ti'toletancije iznose: _ 0. gornjim i donjirn odstupanjem.7.. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. a danja manja od nazivne mjere. Primjer 1: Za otvot O 5·0 + 0.98 = 0'.tolerandja_ T = d g .06 mm. u odnosu na nultu liniju.06 =. po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije. a ne -ad polozaja tolcrancij~l\:. Primjer 2: Za OSOViilU o 50 -! 0.02) = 49.nacavaju grublji kvalitct.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje nazivnih mjera.Da 50 + 0.0.49.0. a sa ZC najmanju vrijednost. Ako se tolerancijsko polje nalazi iznad milte .4. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl. donia granicna mjcra ' dd = d + ad = 50 + (-.5.ma nultoj liniji. tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+).:::o uuli).0.0.49. iznad 3-6 mm.g polja: prc. ali obratan polozar Polja od "a" do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane. pa se donhl.4). Tolerancijska polja z.06 . 50.~h" dodiruje nultu liniju (gornje odstupanje jednal. Polja M do ZC leze ispod uuIte linije. zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne mjere. Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan. 1.

. iznad .~-. ~ ~ I--:~ ~--. i 1. Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m.~ I <:! 0 0 "--' i N"'<t\OOO01\Or"01~.. £ t1 --.. .-!N-.AI. 1z tabc1e. PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem..-.~--~~---.. ..8.j 15 Ifj~"d~. EJ~U!P.-----.7.i i I~ fl . tr.jere iznad 500 do 3 150 mm za rupe i osovine date -..T = 46 lim.- '" ~ ~ ~ N ~ 0 " " " " '" " " " " " '" " '" ~ 0 ~ ~ ~ Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0.~J1.-::.. 0' ~i ~ . 1z tabele 1A.T.znaCi: precnik osovine 80 rum.-.osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T...--. onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad gornjeg odstupanja -CAd = Ag .. onda se gonije odstupauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .:..:.tolcrandja sklopa 080H9je8..4. Iz tabele 1.---l-.-.~...~--='--:-~-.ua mjcra ad = af! ....'" -<. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5 u~lav­ nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice.-M'~~~_" ~I '1 8~ ~:~ i2!§ ~ ~I -_('..-----~--.--~. . ..1". donje odstupanje Ad ~ +-.'':'"'" 00 \0 ('-1 . dor}ja granicrh'l -mjera +..~ S :---' -.. PHmjer L Odrcditi tolcranciju~ na%ivna odstupanja i grullicne mje1'~ ~u rupu. ----~- i-~...076 = 'd ! Dg = D .- ~'I . iznad 50 do 80. ~ 0"0 0 .... ~'----------------'~--------. . I M ~ ..g::.<noo'<t~f'.·~-~ ~-~"--~---'·-·- I ] _.--. r-.::~h 0 0 0 0 0o o o o 0-0 0 0 ' 00 ~ g g ------~~:~. a osnovna odstupanja tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.. ---I-~~~"~'-'. " " ~ c ----. tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9.7. >-<-."T).l:)20 mrno 18 19 .~ =--~~ NZ£-= \C Q1---=------:·. 0 0 '" ::.910 111m..urn}. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju.._.. -. N -i.Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ".1.g~~~sgggg'g ~ ~ 'V.~.5) . vdjedno:.. Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep).. '" ~ ooo~N~"'~~"'~ig§iggg : : s. a za polja od J do' ZC -gOl'njim odstupunjima.. M '" -'" . .... gamjc odstupanje a g ""~ -.:.'~"i2...._N _ _ _ _~N__'_<"'.\..------.0 80H9 zna'ci: precnik rupe 80 mm.100 = .~--~-=-:+... za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.~ 0l <"...50 do 80~ vrijednost osnovne_ lbierancije'.:.( D .- c. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD..-UBl.00.. . ~. a~ . -.. -'i H_H_~HHH~_~~HHHHHHH_ .. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra iz~ nad 30 do 50."" '-/ M....1 [..~ ~ ~ "--.OOO I O.---. .":. ~ '<t ...00 ..0 . V': co <"'1 -< M <'I . pored nazivne mjere.' [mm] kao geometrijska sredina poc-etne mjere D min (mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih mjera.-< ~ ---."n-... ocr "0. oznacava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc._.:::.'0' ~C'lc_r_..--<('1"..-.._·. 1z tabele 1.~-..( .urn. . M. mjcra dd = d + ad = 40 --!-...l<"".~-. : .um_ . a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a." 0 a ~ ~ '"q~.-.')lN B){UUZO i __ T = - 80 .~ ~ ~ c.-----.<J'l ::2 N 0-:0 ~ -: s:0 .a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku preina JUS M._.....0... Analogno.--:' j'gooo:I . '" '" ~ .::tJ::-'. _ Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju. Broj jedinica toleranci.. = donja graniba.~ N 'C ~ 00... :r:: i ~jl' -H~N _ -:. nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O." I -'~-·······"·-'-·~--'''''-~~~~''C~--~-~-~-~···~-·-C ..-- I I 6' ~:: ~ ~ NM 00' . 1 j «'>'tJ. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podrucja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi: \ i'~ 0.._ \0 N .ID min ' Dm:£<..- gotnje odsmpinje gornja grunicna mjera AI! Ad +- T = 30 + 46 ".. ".~.-----.-----. 1.oc t-' .80) = 39.. .('1(>".--... Zapolja od A do H osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima. M en '" cc <I .001 D [I'm].-"-. kvalitet tolerancije g.-I ~ ~ il M 'I 'I"<IT .-. . Tako npr. +. iil II.}! '!'O.:..-::::' ~ '<T'~? _ 0001 :-.---..-j-..~.2. . .."-~--.T-= i· n... Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do 500 rum. 1" ! 1-----trl 0 0 . dg = d + au' = 40 +.."~_76/~m.. tolerancije "i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA.q-t-"""Wl:-....:('i'<t\"'-.--~ .-------..... ad = au -:..0. 80.su u tab eli 1. ~ ~ f.. odn.0.- """"I:--O\'«)-oo<n'-O ..-~~~-oo~-"'-~-...6. 00 $. <:) 0 ' 0 ---.:...30.---I -------_.Ig . za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6...-<..OO"-O'-<')<:I\MOOOO ~! 11-=-:·~0-. To prakticno znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija.-<~<rlo\MOOOOOOO<:)O _.:... r:: t." Z!'U Z p:J..dgovaraju gornjirn odstupanjima... I I ~ ~ 0 ~ 0 ~ N ~ ~ ~ . .180) 39. za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!.§J H S ilii~g N"" 01 NM~~~~~~~~~~ii~ggggg """ b\ -.:.0.00 ~ ..~~... --5 \C " -~. ..076 mm......g -_. donjc odstupimje gornj'a grani'....::t t. I ~ "l OS.. - N N 0 '" " ~ N N ~ ~ " c 10 W " 0.t osnovne' tolenincije T = 100 pm.'I ' . ".--. _ M_' _M<"'1tnoo I ... -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50.-...... -. U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO..-.-'-: : . G gO P8.---- ~.Au = 80 Dd = D 80.------------.180 ftm~ r~r~~~rrrrhrrbH~~Hrr ....- >: ~ ~'U-~ ~ L-~---. .~ M ~ M ~ ~ 00 M N .. I ! -~.~--..030 mill.C.. ~ .\C~.ll1.. " " " " ~ " " " " '" '" " " g '" '" 00 ... 080~8 .80.. Odrc-diti toleranciju.030 "" Primjcl' 2. tolerancijsko~ polje "e".4s'lrT + 0..--~ 5 1-"'----'--~ -~~..Ad = 80 +.::: C '" g 00 i :.-. . odn.

~~=-~-T.lj.165 320 800 1250 2000 I 5.·V.~~-~I--~-~.:-~.-. " 24" .50 156-.! : 68 ---. ! IT 11 . 1.~~fl=:~.-.:.---i j 0 0 ' I .~" 560 2300 3000 4-200 - 5600 5.: 2.zlv -db mjen: mIl._~. .1:3 T8'le.8 440 500 i 700 1100 1750 4400 5000 4._-"~J ___ i I Za sve k<:alitete '11~~~d:.131) I --Ii-.!~~l~ . . ______ ~-[I~~~~~~)._~~=I B_.~QJ ~.~.-.! ____ ! .=~~. ... ..-=--!.-----.--.-II 115 I° I _ 0 -_-_-1 0 0 CJ .~-'-l.----------i Podruc)e n~:wlllh illJera 1=.-.-7(iO -1-':.--._-_-l ~ c -:~ -CD-'----13. 5400 13500 nl6 -- 13)5 Oznaka h'Gliteta IT 8 IT 9 IT 10 1.-62 .12 1__ 0 I I i 14 l--~-~--.-!>li~II!ijl~~~~~~~. "'--~I--r~U~=:1 l:~~~~=[~t_!~%='{" -.---.0 2500.~~ !:-=. 'i I _'~'_' _ 40_. Osnovna odstup!..lIOO 1750 . 1".)~~.'I~g~-~~~~~~----~_~~~-I-" 50 65 I __~~_3~? _ .=~"51j"~~:'-. (tlnl) za na:d. .Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u .-~~J~.0 !-900 i 1400 1050 i 800" tODO 36 260 42( ..2 ----- I. ~ .Lfm (JUS /I.6.~~~}~~'"~~:~::f--~~. I 9-[--0-~I t:: IN __ __ II -H _. ---.-L20i_c41il-::I. ..------""--~------' .." 2500 370 600 700 .~.A1."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. -~:84~:J~~~!~ '1 __________ U30 " Odstupanja u tolel'll.=-:-:_8 I -I--~.-i4(-=-~niij-L 1401 +460 I 120 +72 e43 l---~: 0 I .4 --!-630 -" 800 -!---50 56 ..1 .p~nje." -c-- .---.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl. 8600 11. 4 4 0 ..:~. m·~t\~~I·~~~~-II-~i 16 "..--}-~~=~. § ''-_100'. 860 . .~.6 -._~?_ i : +-340 I -d90 1+140 i . _. I 30 -~-~~"i-.--- 920 2100 3700 6000 9200 11000 9.:·ltG. .Al..-_ " 50" -120 .-----'"---''' 14--~-" '18 24 "i :'.-Sti Podmcjc m..---.8 1600" 2000 lOGO.~~~j~~~_.1 CHW'I!l. Art.~~ ~-- Doni~~~d.6 ---~ " 1250)) J 600 195 230 310 500 ) I ! ! 780 1250 1500 1950 5000 7800 7.--. ..'--'-50 (.-''''''-----. -40-1.'-1500[-.~. .. }-135 . 1000 _ 125{) 660 --- 1650 2600 3100 6600 6." 3150 330 540 1350 2100 i I' 3300 .·-'-"--"i-- ~---"-"----i--------"-'-'i- .-l--l~~T~~~-'j-Il-)-r I I: I +290 I 150 -+-95 i :-.'.IT'12! IT 13 " i IT 14: IT 15 -~- £/ Tabela 1.. --400 -.1a J . !.~ 1--~':'=:1~f:~~1~--:1 1~~~I-:~1~~lii~FI !.~~' '450' .ii'l ~.-'r--E~-T- EF --i'F. . 1 +260 cZOO I ~ B -:-145" +B5 ! 0- !=~=~t:~~~:::I·-l~~I:iii~J~mj i ------._. (JUS M.}~-i.:\ Vrij"'G-lH. ~a toleran~'ijsk~"~~....:_ ~~~-_-__~_-~].3fbTI7i5:::-:H20 · . 280 440 i f800 4400 7000 .121) in 630 11 14 -1- i5 2800 3200 16 i izmd SOG do .6 i I :=. =-~=~~~~~:g-=E ':~J~-] F'"-~-.-- II"-'~~-.6 .32 -1-40 .1_-_- ! i I r-20 c.

.* . LI:76·.. 7 9 11 l--3-7+..-94 112 -14'81..~JE~.podru':._-... ..----.. !ct.··~~··r.4 .=... I. .-..j .6.~.14 ·············--10 0 1..-----S T u V X i Y ------. -\-47 -17+Ll ---17 3..-r~~~~J=~~: ~:=~1r=I~..1.. 4Q.~. '--294 L.~~~-:~-~~~..[.• ·...6""!"... 3 3 . zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ }Ag.13 .!'_ ~75 .- -...-..'". .1. ~OO..~--.:::'~~7f.0 1. R! "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja .. .~i~~.'za P7 za .-.·•. --~.' . _ Y--' 1-· .1 ·23+".._..~~]~I .~I~~~fb!~=}}}--= =~~~-:I~~.-.~!rl~~~!~~-" ~iftj~~.J -...1--1-":1 -34+_-1 0 0 3 4 4 5 4 4 5 5 6 9 17 20 21 23 26 29 32 34 +55 -4+/J -4+-" ---5--!-.~~6..!' -3<[!~::401 _-=-:..-201'.I~..... +34 -1-41 --3-f--..t:S Tubela 1. L. ~1I.__ ??! _"..J ··0 3 }.. I I Z ZA ZB -...~1 ··i~~~~~~·~ ~!'-t::.-..' .!~~I.. preko i d{) ( S 8 prcko 8* .--lilfl--=T60j--21S-6C '--::80":...08 1 =...-. _.-~ tabeIe.:.\: : :~~ : ..18 do 30'mm...132_ 3 '3 4 5 5 4 G 7· 6 ·H'i ·-12+.5 2 2 3 3 4 .:-43 I -59 "..[~-}1:~ .1 ° 7 13 Tabela 1.. 1~1:_ _ ~~~C-I--=-~_..7. _." " 10" 14 14 .00- ! +43 1 -23 ··40+..:.. 73. 13+A ---20 ~-._ so. ' " 1 --~~~ ..:. 54-:-=---70 -64 I -~-7-5--------"---88-... ~ . ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 =/_ . . -2100'1 o ...-. nastavak I . J15" 355 " 3551 4O'O.......-:. ! N A za kvalitet ... ·16 y +18 -I' -)-22 +28 -2+LI [..-_-360 --480 . ---------.:.. -.~?~!':'~_~~_ " 50" 65' " 24:>. i --435 ! ·~530 -660 .-."--~---- - iPdoZC! 1"·"""--'-------· P .!-.-).._"I ...-.! 0 .. 0 9 --::-'c ~~".~_=-66-:~-=87~ ~102_ --=-122-1=-l44J-_.!f. id07 *1 '-----"'.~I-.:1 --·2+.J -".--ia-k~alitet('> -.-.. do ZC vazi ..primjer .~~ " ~~~.475'1-=.-48----60. -1050 -1350 ~--~.~6:~ ~~___ +8 .:~II..:::17~.72 i 8 +4 ~ct:-T'.~~~r~}¥S~l~I~~~I---=r~g~1 .:-J.·20 +24 -2-!-..I·.6.J -7 -.~~~I--~~~..l --1300 /-1650 =. T-:. nastavak II •..0_ .'bice P.-:3i5" +25 +26 -3:·" -4--!-LJ - ."~--'-.-. _ ..-I ' ! ~1~.__"1 --9 --11 -17-~-A 4 5 6 7 8 9 11 12 14 +1 0 .j 15 +30 -1-36 _.M . II=~:......-. ."... ..=f... i~c::~=I==~~ri ~~lL~~~[I..~"-lc :~2"-~_..O". .J -8 -J5"..· .l '. -640 --820 '.-..i!-=I~I~~~'..~ ' _ ~208 ."'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325 --55 .! _~.=l~~~-~ti~gi 1.22.. -.-----~.--. " --62.=J. j -. [..·[l... PodruCjc nazivnih mjera rum . '" '50.LI "..::1 1_" ' I f " '"" 355..+ i·· 27+.I ! . 400 450 +29 +33 p +39- +60 +66 0 " 450" -.-...~J-. ~!.~ -"'-.Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P .~ 1-~~~-!...f.~j......f..8 L1 = .r..·I.d --6"lo+L] 0 -7+.16 19 23 13 +13 .·~~~.- .:}90 _'.-I~{iFI-~!1fl=~~r~l~li~l:-~~~.• ~!.-I: ----.. lL:}t nazivnih mjera rnm.:-~2~1=-:~~i[_-_~~r 1.-}02 ___ -. .:.' --=..5 ...'I._----"..~ .. + aye --~---.o.. -200 __ '200'" 225 ___ +22 225" 250 250 280 -280 .-. ...-"580 " -g(l" 100 .. -20 ---21 .... .-"--.~ .!.'8 = 14 pm..._- ..8+.1 --9--!-.-:!..·.01..r -' 1 ..~{~I=. " 50" 65 .\-22.. '" K ········.~~...·114 " . 1 6 7 A.·820 i -1000 . } 1 1 I 1.=~.• ~----~---- -- ------...5 2 2 !--. 8 do g prcko 8 do g't<.. ()i .90_ _ ·-.·15 .- !.i.1 .~~!~~I ~_.-274 ~-=-81-~ ---114 .. Gomj. 4 i 5 6 7 "do 'T .--~ IS' - +6 +12 +]5 +6 +10 -=n:X CiT +10 +12 1--!-.·l9. 1..:1 -0 1·0 3 4 6 7 " "140" 160 +18 16C 180 " -J80 ....~.1 ~-210 __ -274. -.. I zc .je nazivnih-mjc-ra"izuad.s..------..120 1-:-J~.-. r-~~---'F-~~'~~-'~'F-=. 11.:1 - ~ -21+d -23+d - 1--.... -26 -28 --35 i ~-41 1~4 -41 --48 1'..-"''''---- 8iviSc' . Na.I ~Ol 0 '" i 1----..l.---..-.:1 _... ~m~ ::~~il~ ~...~~. 400.

. I 1~-1451-85 I -120 i ---72 : i ·-1 i ~43 36: - -170 ."~?.~-I::::.. i -- -12 0 0 'V ..100 I : -'110 --.~ ~ -r-" --l~: I -18 20 § 0 !3 ! -·210 !"=_=~~~:~450_:-.t-4t~r -1-3 I.-=-_==~=_·. I ii' ° __il_ ~-"--~_-'-=-I ___ O"::::~i ___ . I .a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS M. -.-15 I --- _I :___"'-':'J.--~i-~~-~.-- -l~I~~j_:=_I~]~O-: -62 I -- -I'-'---~~~-r--'- t--..--10--1. 1 -+53 " 80" -9 140 I . __Q.1 " I I '-~..±I..-!I +3 0 i" I.. ---20 _ ."-~-- 2a sve kvalitcte iznad 6 . -...125 i i----~'.-.------41~--1-... .O_ ..-200 ! 1:= :::-~~~3~=_=I.~::bc~~!~ ::: +-. 355 I 400 " 450 ~"28 __ _ ~'32.'~-.~ ~.-------. do Tabela 1'. --"---'1"8' --2'-. -· .__:~.·._1_'_ .7.:::'I--~59--'1 71 -1'----.---1..'--'~'-7r--c~----T -·-. d'~::~_~I~.'l. ~:!~~~ -: ..-.:-54-"i--+79'"'~..-.i•. .L_ ' !J5 ! mm.... .=~~~~'_~:~~~:~_~..~i~-rg-r-~~-----r--h--! I.----- HI --H 1 '~~Q~.. '-...~5}=~~~-?S~~~·---.-~-~-~-'-. 1...-. ______ ~~~~_ ' ' +-40 ___ +120 32 L ~l..:~~{!~~:~1~~-.~: . _ ~JO _I_--=.'~=-:--.~-~~~~..:::':::=.""..!~ i=~::~~::l~~t~}~-ic::~~. -2 "-.. ._~~~ _______ 1. .I _ _ ~=:~_.---"...A~.I~-i. -.7 "------'-I .. 6_' ___ .246--1.340 -1~C:. ~~ ___ ~""_i~~J~~~_<I_----:-".. i.-.-T26"- .. ..--! ..rr " 120" 140 I ~-" ..I.m niP I -.. -'-'--~------- ---. __~O_~ :':'. 2a .-~1 ~·" 120" '~~~61. -.. ·.~-~:~~~~-.+~8 -~~-~~"~2Q".lji.____ 'J.--~.-.~: 56_ I' i~i~~ 1.---·-68 I r 0 0 _"...l%~~l! ~__ L.-..I cl5_=~ __ c':.25 i -9 () --!- __ I -"'---..~~:_ =~'_=====~~=_1 ICtZ""d.~. _______ .H1!~Hirl\..-fo6"'-.0 -I~ I =~}i.___ 4 do ".-+---.i~ =.-. ___ _~~~~_~ .. +92 ~ 1 I 1~1 II I -12 \ i 11 __ -j.~_'~ -.. -•.. .~--_(~56t_'~~-~.. i. I : Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje I Pod):"llcje nazivnih mjel'a 1-"":"--~*:-'-"1-b.~10" I.. ..I~=~--. .----------' -" i ---_---')--1-'-----.'T86·~~20(i-- i ····C-6iiOl-:C.·. .. ±~--.-...___ I.80 --)0 18__ ..::r. Ir"-"--'._'w!..~"_=~===-_-_". _~:.'=280._. .: Tabela 1.. ... 315..~8.?-I--~-~60 __I -.::_~i~~90 I._._~_::~._~~_~l~:~:: .~~~_=}TJ~~=: -""'-"-~r::f52i...-. _ ····I'!=~:-~!I-~=~~~I=:~_~I=_=::=II~~_JI=~t~il[ :-11 ~ " I I .----~~~-:.-r~1 '"~T '"."4 :'-l--__ I " .~) +15 \ : 27 I I +43 +4..~... --. .I_."":~_~=__I~-~~r!! 1~=·:~08"~.~__.I.l5_1 1__ '~_iI _+23_.j~~-...-.1.~II_~.~<:f~g---:-=+~~~r~. I 1 I 'I O.·-..7.i I .-."_.~?...:IOD i ~6"-. " ··11 --18 -16 --18 -26.'----1 .8".il:_~ LO-i. .~. _= 1_~ I 25 __ ---....d~-~r-d-"-~i-~e~-"~I--cl"--T-'-f~~. _ ~J 5!l.---1"------.~~OI =~11----~=-. ""-I-------.6 3~-. .-_~_~? '1>-:~180 --460 i 'I ·--260 -._ +108 -+190 T .~~[-:~~ I:--~~~~-'l-.'~-86--j---='--'-~:::~I~' 100 50" i 30" 40 ' ~50 I~5_1~~.~~ 3..1~J~~~.·~-~~150~--506--"N v.-~~~--".'.__ ~____ .'-2cl ! 1 __-.:_I_ . ..130) . ~_J--~I---~20-1--~I:--+:4J...~-.1 r 'l.~ -.---·'~---"---I--'- .-40 '.:---""'---.." -. .-.""=.tolerancijsko pplje POdru~je~:zivnih run1 "-----~-5 i 6 '-~-----"T ~~~-------.~ ~::I 1l i js 'i -1:=~~J~~Hr~=i-~~I~:..~O r~~4'8'O"\ .. -!--13 I -!--23 I -1-37 -------::. 1 4:_~_~ I. ~~. -.I~.. nastavak 1 Dorije odstupanje ad. ' +51..!~.-i._ I 1 '! 1 ' f-.. ).:_.i=:lU __=s. 6-.__ _ _ ...1 ___ -=}-=-Q_i_--~~l2.-----.-i-=~:~ ! .1 117 I I _2_' 1_ _ .41.1-='.~~~J:-~~~=--=--~!= ~i~~~I------i~~-i--~~fs~ !1 _ _ _ ___ i-. Osnovna odstupan.1 . ---230 I ---I I * Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer.~7___ . .· ·..~.:~il "35 I 1 ___ ~26_ _ _+~4_L_~1 ·-f--.I_-:--1~!-------'-- -- -----1 i- -.'.-:--5! 0 0 ...U .-~" " 3f5~~ _:"-._.____ 1_ __"'::'::::~4-.~-I ---I' ."_~_=~'~.~~+~~~~" ---::=-~~~~ 1---~~-~1~-!~-------- ~~ ~I~l.

.-:-~ _I lznad 3 '" 6 I I _ -IC====. ~l~g-I ~:. I !~~~dt:'~. i_--I-... .-. Osnovna !Jdstnpanj:a...1...132) ..-- -_... ....1120 I I i -.. i I···· 88..' I I" 1 I I~_-. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el. . _ _..:2(.""---i"-. -.-. 1 +40 . . --.~... -~: .-144 +172 -:-210 .~---." 0 68' 110 1195 '---1-·--·. 1~~20~_ ..-- -..L ___ 1240 1.. 340 I - 425 520 I --~1250~1 1820 -~j920 -.---""--._ _ " 1600 " 1800 I LI 110! 0 -_I ~ r: t-< ..1--. " . I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300 480 1260 130.. i 250 520 i 780 1150 I ..I. .·_'. 1 .0 ' ..._ ~:= "-1_ ~~~_ ?'d.~':-~<J . ! 460 1100. ~--.. '. __~fJ7!.~ N za kvalitete 6 do 16 I 1....>"~".°. -...-"6so-'i---WSO-1 ···1· .~.- -- -----------~ .~~ l---~~g-I--tH~ !=-''''''~'''''--2Q6=-=:3i_~_~~--i~--iSO--. 3150 mm u pm (JUS M.--"-"'-. 1~50 I 2. -1--365 - = _ ____ ==~i~~ +470 ---.. 4..... . ----:----.40 .-...--..."'""·-·~Tj30-. ~0__ . I.. ._"""~". __ ------""""'-'"-----.-.j --." .1 ~-~-I ~ . TokranClJska polla __ .--. -1-97. 0 : 261 44 I 78 1..8?.... :~~~_= 1_ " 120"" 140 i " 10" 14 I .35 -'-i.:284 --I 1640 -21~_~ ~~~_1-=-=:75= =--~II~-O-I=_ =i-710 II ...'-..------. ...6..-.._....--..----I 1~11~~O·~_~~I. 1=4f~~J~i~~~E-~:. .- I' I -- --- -=." 1 _~ ~ld 0' ' _l. ~--'-"i-. ~.8. ._! 'I J_. ." ~..- - - - 1 L.. ~. -----.~....p_~~~g __ -. ~.-.. .:~~ ~ ~.?.--~~~':~(]~~':.."--~!~~-I. 1400 I __ _ __ ~ ~ ~1390 220 _ _ _ _ _ .. ..~...-"..-900-1-----:.. . n 2240)) 2500 1 ..+196 - __ '.:~~! =-~-~... 1-.. 1 330 1_ _ 720 .' • 38 ?~~~"':: 31_50_____i.}l ~~~. 12 0 -..~ - I - ".400 ____+525__ I!· ___~_I_-_~~_5__1 14. . -:--~~:1.1250 ..._._.--. -. _~~_Lfi.!Q~.--9-00.---I~~".290 .}! ~..8~1_"_840 ____~~O~ ~ ! I ...140..195 _ I 350 ." ' I ..o 500 .:~~"~~.~~~:J~~~ mjera mm ____. 550 \ J 250 1900 2900 1--- -."--------.. - -+ _n ---._...- -"-+"'I'~-----:--.-. S ]~.. 50 56 .E.... : I --1--'" ·~'-·--II i : 170 86 26 28 30 -I.. 34 I· 0 ..... ......98 __ o.:l II.2'_.. ....~'--I---··---I·i __ $.~~ i 150 280 400 600 . -1 Ei '>..na.14. ! 78.-.. .-~.~...23 1-28 -. -~.. _-.--... : _ :". .\)" 10 I - I -.-------~---.-1 ..j 2 8 0 0 : .<____ v I X ! ~_______ y I=-~ =~ do ~='_~-=.~~-.1-·--· ..500 . _____ _ ~ ~~u.J~ -. . . --~---.I~...-620T--940~1· ]"--_-220 -~-47-0---. 6. i=_~_=~~_:.·. --+-1.__:Y_J::.. 3~~_.---.-.~-L"'~'~~-H~--I ~~~----~i~~ I" -}~~ .=I~-~-ij2 -135 --.-.30 ! '."~'iooo-"""-------------1 }20 1000" .-'-------"--.. i_"44~ " 100" 120 .. ~.----.. --. I I I U _. ---".. ____ lznad 500 do 560 ___ .~~_?____ ~140~_~_1_3200 _" ' I ._ Z .210 ·430-..·.-~ I-·'--I·-~--.~.~~..--. nastavak II .-. .EO~~.-~--.----._ ln~ 0Lri.--=~ -.. ~I--:_!5~-:_~~ .-.__ II------... ._ i za zc I_===~.--140 i24~". i 1-~4~~~-1 I -~~:~~...p~iT~~-~~~~~"~~l~~...--800:.A1._ 45~i_~()_~__. i___ ~.- -40 .:o~~600J " __ 2500 ....1=_ I Za sve kvalitetc ~20 -~:-= -128 -- __ _ .--...£_ l~~ G I ___ ~dS1Upan): au I I I-::---~:~ ::-~~i.-·"'--~I ... . 921~+-4oo[-9io-.- -ii..---i 1 260 I 145 160 I I 76 1 22 i ___ ' 80 '-~.~~~._ -f -4!~ .I i .~..520.r . Ilt~flJLlh j~ErE~~'~-~tr~It1t:~J .·.--::...•._~__ I ... ...0 -729.. •.~j' + ...---.....:J_ -~i " ' 2000 " 2240 --~-----....-1290 I i--..-.......... 650 --.---.... .-'. .----.'.~ Tabela 1.=-258-t:=-~ 3(9~1=-_3~_-J=--3470 : -~~75_j~~_ -+i~ __2:"960 " 225" 250..._. .8. 0 0 34 100 .--i="4-.-.. _~' 1400~6()0 . +122" +170 -:-j 3~_~~1 _~_1~~90 -.-"".-- 21 00 --...355 .-.- +620 t 700--[-=-~~Q~ ~i '_ i +800 .:-=-----~..____.--..!! I'.----1-. ...+-104 -.300 i 640 1 960 1450 O!.. ---'~~140..--'" · I. .. 40.. .+50 le64 +50 -1-80. ..-~]2~-:~2000:.'~~~Q=~·--------=i:3}?_~ -~i~.~ ... .----.'.O_I~~i._' ___ " ___ ...- -.------.___ ~_. ."---._ "j . +1050 11200 1--1350 _-+1550 ~ .-""-.' -._______ ' ".--..-- --:..-~...M~_. _!2~O . _I ___-=y~___. ~..--1._!\__.O-il '" 1_.0=== v- ----:~ --l~~-::---.-~ ~~L ____ ~ .""00-1 300.--H-~~O_~..'1 ____ _.~ 1~-1~~~----":~~~% . I 1 370 1 820· 1200 1850......)60 ..~E!~~~=F~='=tr!~==_~~11 ~:~~. --------1 +67 .. -~~- _+300 _. """...~~~lS~_l?_?F~-~.-'l.• -1--·i-:-~fiO.'''~''~'N """'''''''L'''4.... 24 0 t-_k~j{J. __ ~ ~! i-~--L ~1 __ !...._-.______ 1- O· 76 i 135 . ..34 "j-42 1 52-------~ .-.••..-··I{t~-i :~I-i1iI 1 _________----'-----.- 5~O" 630~~ - .-.-.___ .-42 ..--. _____ ·_~_ .. __ ~ II _ _.~! ---. i._._..~~~~=~~. +254 +3\0 +690 i-=-. 4.:±2~_ __+. _______ .--"- _=:':--:1. Tabela 1.. I I 1_ Podrucj'e nazivuih mjera mm _ ____ _ _ _ I_~. -. 202 J22if ----=f~8~~-... I -1"_'_"""_""" .~~~~ !!~~---"--~-. ---+90 +130 I ---""--._~ -~--... 0 ! ..

Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za Ra. S\'~D:.100 "I' C. Ove vrijednosti svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju.0ZS--19fi4 i M.u~[! slid 1.)c: pl'Llvilno lzradcnc.IDE". D +. 101.se dobij8. Odrediti toleranciju_. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm ne smije d.020 021 .oj. o~.toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri. Tahe1a J ..0. ll) .Al. .ije prckoraciti.tabe1e 1.:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u provr.:. Det Da = = Atj: ~ T "'~ 16 .zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povrsine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kvaliteta toleranb. Zboo. ' donje odstupanje .gornja granicna mjera (Dg).Al. K.. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20.. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija ~'?! Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost srednjeg. ><=~..38 Itm.6.3. posto dubina ncravnina mora .donja graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE'.tnl1la kontrolnika S8 gorn. Za rupu ' dobra micra .= -1. naroCito serijskoj' i masovJ?.' j. ".'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll.:r stvarna micrH koja SC'.um. Uskc tolerancije mogu se ostvariti s. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80' do 120. D + Aa = 100 + 0.donjJ gt.nalazl izm. nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu.Prinijer 3:.m. Uzajarrinu VC. < 28 29 . daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce primje~ njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn razna podrucja nazivnih mjera.016 nun.a oS(l':'inc Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm ------------~-- Kvalitet ISO tolcrn.).9.962 mm_ U proiz-vodnji. Granicna mjcrHa: a) za l'UpC. Kon::rolnici za rupc- osovine Ad. 1.iere OIlDguCJVitju ci.038>=099.1964.('.anib18. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja.osovinc J ~. a za osovinu .vrSinske obradc (JUS M. 1:::ontro1nicir GraniClll mjcrila .4.preina JUS M. a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg odstupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).:-. na)cesce nas interesujc da Ii'se stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere. i . Iz tabeJe 1. Na kontrolnom 1T~jCrijU dobra mjcra oznacava sc Sri _. a ne koliki je njen iznos.-ld 250 Kod pravilno izradcne rupc) strano. gornja -granicna -mjera donja granicna micra 1.su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:..iorn granicnom rnjerom LIeba da naide na osovinu.016 = 100. O''!T m. posJjednj[l pri obradi. Iz.ne lolerancije '1' = 54..54 = -. odstupanja profila (Ra) . 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.6.se prva dobija pri obndi. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b).4.4. Naime~ svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'apavost koia se ne sl1).:n<l mjcra koja .mot granicna mjcra koja .1 rnpu je ioh mjcra . U tabeli 1.. iii brojem stepena povrsinske obrade. mkri1 (Do:!' a za osovinu ~ gamjn granicna mjcro (do).:. se sa ~\Tl do NI2.AO.hiti manja od tolcnmdjskog polja.odstupanje Ag = -+ 16 /A.lie da nnidt na osovinu. Z.a.(]. gornje.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra nd~ra_ Dobm micra ie'i ona grani(. Losa l'Iljcra je. ~-T I I I' ~i ~ 1 I J t. mlovn:) fcb:::n:).B 100J8. pooolisanje sposo~nosti nosenja povl"sinc i s1.cija do 3 Iznad 3 do 8 )Iznad j R do SO Iznad 80 do 250 IZJl.065~1977) ----------- a.4. Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.. vrijednost os-no.A a. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.9.uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske obtade. "'_.

Vito Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstavlja najmanji preklop ::. oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +. Za ntpu i osovinu ko. remenica i.036 = 109. 0 110. kod.. pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to.Aa + ag = = 20 .obuhvati osovinu. tj.. . precnik i takav . 0 = 20mm. u zQvisnosti od stvarnih mjera.%4 mm.·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop.6.or).d g • Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U vdj~dn'osL Lubuvo nalijcganjc 1<. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne. Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja naJveCi preklop: P{f = d g . Za nalijeganje p..osovine.. 0.7. ' Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja najveii zazor.D a . Vrstc nalii~gan. evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar. 10g = d..ka za tUpu stavlja se u brojnik. !O se ostvaren. c) neizvjesno dg = d +..035 . Prirnjet cvrst pp. nalijeganje izmedu rukavca i leZi~ta. Zit S 110 H::. vijka i nan-tke koja sc rnoze rucllo navrtati. IJJ11. nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg .te sc same za manja i srcdnja opterecenja.'. i 1.~ Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom: ZrJ =-DIl_ .!· D. . '7 Dg D . iz oznaka tolerandjskih poljo. spojnica.pl'cklop..1.016 = 45.20 .70.20 0. Iz tabc1c 1. Ozno.'. vratila i klina i s1. 20 Labu. a donje OdSlU-panjc Ali = .). Ovakya nalijega'nja korL.~ mm. pr-i cemu lUU se poveca. za 045 j5 oCita sc l~otnje.045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar.donjc od~tupanjt panjc.j5 ()dtc~1i najvcCl i najmanji zazot . dosjed).. za . Zd = Del ~ d g = . rupe mtJ.!upunic a'l = .4. === dd . 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. -1. Zg = D g ~ dd' Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja na)manji Z(JZOI': Zd = Dd . i 1. Dd > d" (s1.964 = 0.a g c-_ + 35 1.054mrn. Primjer. rupc i osovine (s1. Kod cvrs'tog nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq.035 nUll" Pa "'" d.0. + alj = 45 .a: Del = D a:.stavljati i rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita. 1.q -. Da da = {) + Ad =-ai! "'" ad 110 -= 1l0mm.022 . Iz t"bdc L'L i 1. i 1.001 mm.1 mjenjacu rnzine itd.nja od donje granicne mjere .016 . Zg Dg .elova postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom zagrij~.021 mm.la i zupeanika.lhja) izr. Dr! < dd -Csl.m. Iz mbcla 1.071 = 109.929 mm L -+- Ag =0 45 -+. ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine. 1z tabela 1. a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju kosom razlomackorn crtom (upr. kao i onda kada se zahtijeva ceSce sastavljanje i rastavljanje (-npr.125 mlU.1edu dijdova uyijek posto.20. d -I~ -= lJO .:to.pji zazor.7b). i 1.cak.7.0.036 mm.a 1.ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.labavo) b. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom sa~mlvljenom. razHkujemo: labava. s1. Pri hladenju. ~a 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag 21 !1lll" a duni'_: uJstupanjc Aa = o.0.6.3(. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc od~.929 = 0. 1. Primjel'. 0.).dd_ =" 1~O..!. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i rupc'.. Za nalijeganjc 0 45 H6. Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni.e cvrste veze diJ.006 = 45..054 - Dii =.= d -'"---' =" 110 ..7).odstupanjc a g = .ijelovi su medusobl1o pomicni.F".71 pm.jc Ag "'" .02l = 20.uje se ako jc gornja granicnamjera.in..54-pm. H8rdS. vijka i navrtke.035 .05 J.-. Vrste nalijeganja Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije spajanja~ naziva se nalijeganje (sklop.110 - 109.<. i 1. ij..i su u skJopu.-=. ~1rimje:t'.5 Inn. 20..sklopa yrup. 6/1om. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja mozepojaviti zuzct i preklop.uju labavog nalijeg. pteklup. 1z lllbda 104. nalijc!!. 22 jim.q =. U slui:.+ 16 f-.ll y -=.0. z~\ Pg = dg · Dg = 20. 1. oct: Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma.4. dft) pdn.D fi Kbd ~vrstog nalijeganja oba prekI~pa imaju uvijek pozitivnu vrijednost.021 '-'._ Izbor nalijcganja zavisi od namjene dijelova.4.5. a donje: OdSIUpanje ad -"'" -. P9/h8) iii sc pisu ~ao::razlornak.' cvt. t\ donje od:::lupanjc Ad = O.' Na primjer.7.ptstena_ kqtrljajnog Iezista.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista. d g . 109.'.6.4.7. a gornjt odstu· 1z tubel.postavi na osovinu. za C" 20 pG oCita se. D dll = d + Ali "'~ 45 0 = 45mnl. cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. <l JOl~je ~tupanjc A" = O. bo S1.006 mm~ 30 31 .0... zup6anika i vratila 1.20. IJg = D Dg=D_+A g = 110 0.4..035 lllill. itd.precnilz ' rupe se smanjujc i cvrsto .7c). 1.

te' mogu zadovoljiti sve potrebe tehnicke prakse.. ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kvaliteta i poloiaja.od.j do n) fl cvrst0 nalijeganje . a to sc rosti:tc na preciznim masinari1a~ spedjalnim alatom. 33 32 . Pri tome izbom s. Zbog toga. liveni i grubo' obradcni polu[abrikali). i sistem z~jednicke osovine. naHjcgillllja Iz.:] 2:1 rupe i osovine za nazivne mjexe do 500 111m. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje.45 = 0.. U tal?elama '1.4.11. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _.:nazlvne mjere preko 500 do 3]50 llllll. Osirn oZliaJ. F8/h8).021 mill. 1~9.. Sistcm zajedriick~ oso'Vine kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu.005 "-". Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po . hho:r tolerancija :l. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. Fini Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc. U tabeli 1. 5 do. SI. Iz razIoga ekonomicnosti. 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun ~ u posebnoj tabeli.:tcmu ~~8jcdTIickc O3o\-"lnc bbav() nalijcga.c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade.razliCita tolerancijska poija (a do zc») . 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja. 1. ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog... 12 do 18 za dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani. Osin toga. U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice.da Zg Fg = = = d + ad ""-= 45 - 0. SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. izabrani kvalitet treba dtr odgovara najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.a za tolerancije. 11 zavisnosT.eganja.preporucena nalijegal~ja koja su razvrstana u. Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce smje~nicc.9) jc takav sistenl.44. P7ih6. 6 d0 9 za fina nalijeganja.10.ednosti zaz9ra i preklopa.od p do zc.. labavanalijegcinja Cvrsta halijeganja 0. U si. pa je i proizvodnja utoliko skuplja. 7 do 10 za prosjccna nalijeganja. a za rupn .dd = 45. proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji. 1.nje ostvariCc se ako se za rupu odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II.ISO za rupu i osovinu 'i-~r~i' se ptema s1.si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe. 1.ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor. 1.995 mm.10'.u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr.prema nulto.i oJ. 9'do 11 za grub<\ na1i. H6jk6.se ako se Z:l osovinu odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci. ncizvjesno nalijeganje ~ oj J do l. liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). kontrole i montaze. broja nalijeganja .7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl. j 1. II cvtsto nniijt:'ganjc ~ od T' do ZC. 1J -pral. nalijeganja kod koga Be za osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h). .Dd_ = 45)006 . dat.050vino Sistem zajednicke rupe (s1. = Dg .j\). a u tabeli LID. je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.razliCita toleranpolja (A do ZC).7. po mogucnosti u blizini sastavnice. kvaliH. I u po"gledu nalijeganja. a za osovinu .10.016 '.wjesno nalijeganje .4. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr.995 d u . zbog toga 8to je iZf?-da osovine laksa a-rupe teza (i skuplja). ~. spactl u uadlczuost konstruktora.44. Hll/cll).8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H).006 mm.bor tolerancih i nZllijeg." za. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol.~m. mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje sudjeluje u proizvodnji. Sistemi nalijeganja - podesavanja Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja lwja imaju razne vri.6. tri stepena prioriteta. jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.

AU40. c.OZZ Primjer ~.035 .eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do (prenm JUS M. b.-.) -50{) mm Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba jzbjegava~i 0Z0p6 • .025 mm. Rjerenji!. 34 35 .025 = -+ 0 40.). donje odstupanje.O.a tolerisanih mjcra.25 . Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne demente toleranclJa . gornja granicna m. 1St T ~. Za rupu 0 40 H7 odredujemo: '" gN ~. U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn. 40 40 Dg = D -+ Ag = -+ Aa = -+ 0. 10. S1.. Da """ D = 40Il11'i1.025 mm.cke tupe 040 H7frG. u kojoj slabodno tteba da se pokreee oso~~nica 3 (s1. Primjer kotiran.- -" gornje odstupanje. :!ra~ Au = :+ 25 pm =- -+ 0.11). _. - danja gracicna mjera.11.10. 1. (prema smjernicama u tabeli 1.um = 0.' Dozvolje~ tol. toleraricija.025 nun. 1.TabeJa 1.-.

-I. gorQja granicna mjera.T= 34 +.034 .lezi. gornja' granicna mjers. -. donje odsmpanje.~ta.'= =Ti=tfiIll-=t =.= ~ " = c S1._mjera.046 -=-.~ 1. gornje -.urn gomjc' odstupanje All ~- 0.034 = 40.046 min.020 -. 80 mm. Art =-.9S7 mm. Najv-eCi zazM.T =~ 20 -: 33 = 53 m = 0. tolerancija.050mm. prcclvidcria suo za veCinu kliznih. 4 nalijeganja '!J.An ~ 80 donje odstupanje All = 0.046 mm.034 mm.16 = + 5Drm.-.12.mja.. gornje odsmpanje.odstupanje.L 0.11. D'l '07_ D _I A.53. Najmanji zaZM.020 mm.020 mm_.034 mm.= 46 !tID = 0.30.053.066 mm. T = 16 'J~ = ON l6' mm.i _1!ukavca "40 H7 '0.'P~ = dl) .020 = o _ 0. Zg = D!J .013 + 0.025 = 0.D<1 oooc 40. All = A(! -:. Dn ~" D + 0. 1. -.053 "30h6 SI. cahure i osovinicc . '-' 30 mm.--.tolerancija" T . Pa = d il _.OJ] rum. 1)'1 = D -~ Ad = 10 -~ 0~02{) = 30.40r6 ·0. Za osovinu 0 30 h6: donie odstupanje ad = .- = 80. aa = + 3411ill = + 0. 36 37 .046 mm.d(. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta.053 rum" gornja granicna mjera" b!l = D All 30 .0. Za tupu 0' 30 F8 imamo: Jolerancijn. donja graniCna mjera. Df! OC" 40.Za osovinu 0 40 r6tolerancija. ~.29. 0.13 !fm = ---"-.033 mm.donje oastupanje. Z(I c= Dif --.$istemu zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine. d a = d "j".046 mm" -J. T -= 13 ft. ad = 40 + 0. Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu.009 mm.J Li. NaiveCi preklop.053 rum_.ll.0.-. prccnika SO mmJ odrediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije: 2 3 ~!IF-' '-'-8 Sistem zajednitke osovine [ o ~ ""o 0= = " " = 2.050mm.025 o '0.ad_ = 30 0.+ 20 !JIll =. T = 46 . Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz.050 mm.donia . Za rupu 080 H8 je: tolerancija.013 29.30 '--'. Najmanji preklop. Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke 9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.094 "30 F8 '0.a o ~'" 40 + 0.. gornje o[htupanje a!l = 0.05 = 40.40 = O.050 -.G!J = 30 0. gamja granicna micra.d q =---.050 RjdclIic: U tabcli. dd d --i. d'onja granicna mjcra. 1.I "". dlJ = a --!. dania granitnn mjera.013 mm.luge.40.O.80 -' 0 Za osovinu 0 RO fR je: .30. T --'= ·0.. ag = Gil. = 30.020 mm. d g = d -+. l.m ~ O.granicna . Sklop p?. T = 33 !un = 0. RO HBifR.987 = 0. Ocito su to labava nalijeg.

. st. ~---. tucnill to~~ I K61h5.I.i zazor. H7Jm6 . ---~\--- M"""'~""'''''"''n'''''~''''=l'''''"''''''<''''X'C''''''''''. Hll {dll H9!e9. I~ic~"koji ~e ~ije~k~. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm) $istem I .rupe _ .vcinc pomjerljivih ! I __ zupcanika i spojl1ica. Vrlo velik zazor.cpel.stepen prlOflteta II . Idiiita dijelova izlozenih vehklm promjenama tem~ perature. Klizna Idlsta i yodice kod grubJjih masinaCpoljoptivredne.I mjerljivost moguca rukom I' iii uz pomoc drvcnog cekita. R7/h6. I GlavCinckaisnika.11.stcpen pnorneta II .. laka pokretljivost.ll. 1 '.. st~pen prlOrltcta ._. _____. Hll/bll HI1/ell /d9. I I 16/h5. 1-----H7lf7 H81fS 1.="""". spojnica.--"". Cll/h9. ____ H7lh6. ldisnc pqste1jice pri cestimdemontazama. zupcanika i rucnih tock6~ I I va.d~m6n-. M71h6 N71h6 ! i I ~~~i s1.. H8jb9..> .co 00 Tabela 1.I mali prcklop. H71g6 H61g5 --I~-----G6/h5 ------ _+~ _________. I Gla.. Vetina kliznih JcziSta i vodiea. vtlo lab pokretljivost. Tabela 1.._..11.. D11/h11. Primjetan zazot'. i __ _ F81h6. pomjerljivost moguca samo uz P011l0C drvenog cekica. Hl1jd9 H8!e~ H8/c9 H9/dIO. \7r~~mali~. pokietljivost moguca. ptlOrltetn ._. i Sistem Karakteristike nalijeganja i :-''''-" smjcl'nice ia prlmjenu I . D10lh9 D10/h11 E9/h9 CJ 1/h11.. Dl0/hl1. Podesem VI)e1.'.. F8!h8 FSlh9 G71h6 1 ---1--! .... st~pen prtonteta osovine III. GlavCine kaiSnika. H9/f8 _" i --_.gradevinskei sl. zupcallika-~ spOj::-1 ---~\----M61h5.. D9/h8.. kaiilll1ka. GlavCille promjenljivih ill pomjetljivih zupeanika kod ma~ sina alatki. GlavCine . leZista koturova kod dizalica. Ell/h11.. 3.. Vrlo mali zazorili sasvim mali pl'cklop. Povrsine koje sluze I za celltriranje) poklopci ! rcciuktora i sl.'~zormvrIo H71k6 H6jh5 II mall prektop. s~epel1 pnonteta .'.---5. H13/h13 Hll/h9 4. H71u6 H61m5. ______. H71i6 H61i5 NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA --.. H91h9 H91hl1 Illllhil H6/h5. D9!hl1. \__ _ 7. tIraJu. Vrlo mal. I _-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . .. pOnijer~ i Ijivost jedva jos moguea I rucnim ceki{. po. E8/hS I I I I lIll/all H9lcll.. H9/h8. F7/h8 H7/[6. pomjer~i Ijivost rukom moguCa i pri podmazanim povrsi~ nama. :zupca~ I· nika.em. svor-I __. '" . Sasvim" mali zozor Hi . ! I J7!h6 I I I I ! I fI61k6 -'---1-6-.__ All/htl B9/h8. (nastavak) 1\" II iI61i6.)" Le:!ista "dugih vratila kod dizalica j transmisija. Mali zazor. I I-< -----~-~~I. Cll/hI1.. K71h6 ~_~~~_~"ruc~:a. llSlhS H81h9. -J I H12fhn.. C9jh8. 2. Klizlla lezisla i i yodice masina alatki.

..016 = 79. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.=79. Stu utice na izbor h~alitela tolerandja? r ! I? :¥' 5 ~ ~ > " i ~ ""' {j - f:! ~ '" '" 41 " 40 .I <n~. NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. odrediti graniene mjcre:.1Yiti nalijeganje.30 {lill = ~ 0.preklope. b) c) d) 2.' 0. Za a) b) c) . danja granicna mjera. 1L Stu je sistem nalijcganja? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.G GO RS/m?. donje odstupanje'.970.924 -illIh.030 mm. .030 mm.30 . 14.0 70.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i. T ____ I_I I .I 1 I '<) kad na otp'ad. 4.0 150H7js6. dd '-". PITANJA L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije? 2.T = -.79. proracunati granicnc zazore . odrediti aozvbljena _ odstupanja. _8ta je nalij~g.-.!1l = -. -d'l"~ d -1_ a. gornja-granicna mjera. 7.r6. = -0.n 1------I z~~ ~~~ goruje odstupanje~ au =-'= . nalijeganja.046 ..8. Sta je to1erancija? 3. Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 .R. . Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7? 9.-. '. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera. Objasni ISO sistem. du = d + ag =' 80 . odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 zazor~preklop da hi nalijeganjc'bilo'dobro.46 =e ~ 76 '.076 mm. ad = a g .0.030. 6.0 80F8!h8 treba: graficki predstl.79. 0-90 II9/h.0. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere. odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu. 13.970m~. 0 30 P7" 0 100 DS' treba graficki predBtaviti zadate to1erancijc. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.0)22 mm. 5.l = 80 c. oznacavanja tolerancija.O.0 50 h'g. ZADACI L Za a) .nje? 10. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8? S.924 =.

42 Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od.ispod glave Kod sitnih zakovica.1). Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kHnovimd. zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij).iem.vrsto n'erazdvojivo spaj~Ulje tanjih dijelova. 2. Ipak.. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja.se nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. zavarz'van. sa.B3. Vl"ste zakovica d) 2.\. 3 mm.c posljednjih dccenija manje primjenjuje. sa upustenom glavom (s1. lem(ienjem i /t"jepljenjem. 2. Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. za brodo_ gradnju.2d).B3.B3.poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. " '. a ko~ zak~wica od 3 do 9 rom prec~ika? ns. sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1..1.2. .giave. Stablo z_akovica izradu. OV1 elementi mogu se.1. JUS M. I ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica. tj. 'Ii f4.sa trapezastom (konicnom) glavom (sl.1. nemctalnih dijclova 1 81. .B3. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioindustriji. "I . ZAKOVANI SPOJEVI • g) OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova. Zakovicc (zakivci) Zakovlce su masin~ki dementi kojima se vrsi (.1.c Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10. najcesce limov3. ponovo upotrijebiti za spajanje. Spo. Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. 1l10stova i 81.1. Sastoje se iz stabla i gotovc . Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la. nakon razdvajanja spoja. . JUS 1\1.1.1.2a). . D L . nazivni piecnik mjeri.014 i za remenovc.. li rem.glavom ($1. eiaslican.prema JUS M. Zako~ani spoj sa poluokruglom giavom (~L 2.1. Razvojem postupaka zavarivanja.2a).B3. a 81.002. Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medusobno nepokretni) i nerazcivojiv.0:!5.1. I e) 2. se na 1 nun ispod glave. 2. (veza) masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i. vijcima i civijama.2e). Prema obliku glave mogu biti: sfabfo glaV(J 2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE) (nosodna) gfava .2a) JUS M.1. pro fila..012. JUS !vl.1. JUS M.022.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1.2b).J.2c).' sa .1. 2.. 1 43 .0li. zakivanje s.1. -JUS M.£3.013. moze se rastaviti bez pstect.B3.. do 2. 2. . 2.2. a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj elemcnat spaja. 2. bJ c) SI.e se sa blagim konusom prema l<raju.':nja elemenata za spajanjc i spojenih e1emenata.2b). JUS M.B3. JUS M.. . ZbQg toga .. rj. Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo. 2.0Z1 sa llPustenom.031 (sa sirokom upustcnom glavom).} obliku glave m0gu bti: sa polt. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. i.pljosnatom glayom (s1. cvrst (spojcni dijelovi su lllcdusobno rlcpokretni)~ ali je razdvojiv.1. do 37 mm) . 2. 'I~lasticni sp~jevi omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova. JUS A1. 'na udaljenosti 5 nun .023 i ' . za koje los nisu razradene pouzdane metode' zavarivanja.B3.B3.6 ffilll prectlika. udaljenosti 3 tnn1 ~spod glave.

krupnih zakovica l--"-I-~~~--:ovi:-~a poiuoI .5 28 J.'_~ .t~ 11 kruglom glavom za celicne .-~--~.--l.-. Mat~rijal _1.5 19. 2.5(6).5 1 17. Varijanla B r Varijanta A 2. Vr-ste zakovanih spojcva (sti6~i) Prema polozaju dijclova kciji se spajaju. smjernice za primjeim i nacin zald.1. 44 4.5 21~5. ________ .vanja.5 !. 45 18 50 20 55 22 60 24 8 I 18 7 23 9 30 12-. U stru~ zakovice umetnut je eksploziv koji se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom. pa je onemogucena i. Ukoliko su od razliCitog matcrijala J zbog nejedriakc toplotne diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja.5 18 1 1 165 17 [. Pritisak eksplo. Sue.--------'.4 21 8. tlma za lzvlacen)e trna.5~ Eksplozivna iakovica za zakovice ----~ .5 E 15. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila Zakovicc sc izraouju od ceiika.reklopni.5 53.6 13. b:.eoni sppjevi izvode sc p~mo¢u jedno~ ili dv~ podmer::ica (preklQl"ria lima).. 2.1.konstrukdje D h --T-7"j-'--i.___.1.1. date su glavlle mjerc krupnih ~akovica po JUS. a:1urriinijurria i _ulumlriijskih 1egura (JUS GBO.-I--D-:-'""~h---"-1 r ________ . prema JUS M.5 23 25.rada zavrsne glave normalnim putem (81. bakra.4 0_..:.8 15~5 0. otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j ~udava pod pritiskom Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.5 II.5 3'4. 35 14 40 16 45 18 50 20 55 22 60 24 7'-) 26 J.5 24 1.5 .azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0rozrum srcdstvima (npc bitumen.8 18 1 20.8 1 25 i 2 I 30 9.5) se takode primjenjuju na miestima gdje jeveza pristupacna samo sa jednc strane.1.)! 60 1 I I I j 8 0.0.. lJ tabeli 2.)dira javlja korozija.8 15.5 12.s § ~: ~ I I ~d ~~-Ii l d N 1 1. U Zakovica sa lam g-lavom -za kotlove sa upusi sudove pod pritiskom .5 2 2 20~5 2 23 25 25.5 ..5 6.1.5 I 30 2' 34.1.5 18. ' ' .5 120..1.5.5 26 2 I I o.0 ~ 44 14" 45 :I 49 1. Stctan utic"Uj korozijc moze s~ otklonid pren. Dhnenzije. tcr-lak i s1.. 1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il d~je1ova koji se spajaju. zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog ~poia ~I.5 26 10 30 12 35 I4 . zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£ i p.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.1. 2.5 39.-D--:-h-'.5 3 28 3 30. Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'pojevima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane. 2.1 .2 dati Sll materijali Z(1 zakovice.tJenom gavom POIUOk:~-g-~!I-~~oVka Zakovica sa trapezastom glavom I i 10 13 16 1_9 22 25 --T I 11 17 20 23 26 29 32 35 38 28 16 6.5 21 25 2 . b.5 '0. I SI.U tabeli 2.5 4 9. 2.1. oznakc materijaia~ mjcrodavne mchanicke karaktcristike. ---~.16).517 55 458. Zalu)'vice s ekspl~zivorn (s1.B3.5! 50 3.5 '0 b :::'.3.1.).5 30. .. mesinga. 1.5 11 35 2.2. a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih struja sc n.3.4).:'-D--h-.6 11.-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes- ~al10mena: a je dubina skosenja prcma s1. 2.5 1. 40 H. Tabela 2.'1 n1jCStu d.5 3.5 0.1. ~__'____I 0.040) izradujuse najceSce u ddjc variiante: sa punim ~tablom (varijanta A) i sa djelimicno izbusenim stablom (varija'nta B).1. _~~ __ .-.5! -4.4 9.4: Postupak zr*ivanj':1 blol.3.8 !3~5 0.5 is '::-a I . 2.

.0446 C.-i 2. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post.1.1~. prikazan je troredni preklopni spoj...spoj Konstruk~ija zakovanog eyota nosa(:a (s1. nosivost i.0447 CZ 34 CZ 34S -. Na slid 2. kod. 2. zakovani spojcvi mogu biti. slici 2: 1.ka~akteiistican primjer CVts'wg tpoja.0246 C.a kod kojih .jcka Stapova. zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr..Sw. Dvoredui preklopru .- ~': celicne-ko~strukcije orodogradn)u opste svrhe celicne konstrukcije .11.Z 44 - 3~=1r! 34-42 4J ··47 44-52 23 21-24 28-50 21 21 21 25 30 . dvoredni i 'viferednz".1. i . osim si1a. }edUOredui preklopni spoj SI. sijeku u jednoj tacki. mostovu.9.). slici 2.1. .. Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdjavanja. (.8. Jedn~l'ed. prikazan je dvoredni spo.9. PrcIna'rasporedu zakovica.anja "i za za za za 1 i i i C.je glavni krite-· rijuffi.1. dizulica" stubova' i 81. na jedIlu iii na drugu stranu.vorcdni SI.2. 2.6..12." 2.1 . naizmjenil.1.10.7.1. 2.6.2. sa . prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca. je SI.1.1. I ! u hladnom u vrucem stanju i . sa jedriim podmetacem.. nepropustljivi i {-vf.edniIll podinetacem • ~I~ I I I l c I .z'alzovice su jedno-· sjccne.¢ern. . spo.1.. CuAs CU 99. i-··· il 10-20 9-15 hladnom stanju 51. prikazan je jednoredni preklopni spoj.1. 7. Oznaka Zatezna cvrstoCa [kN/cm~] Graniea Primjena (kN. pr. Prcma broju _redova zukovica. ~ ~.6.11.12.0247 C.. ~ 2. Frem'a namjeni..prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.ti i ncpropustljivi.:. 2. Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni.1.l~. 'i 2. a kod spojeva na slikama' 2.10.t3) mQze'se uzeti k~o . kotlove brodogradnju i iIi vrueem stanju. _I1aizmjenicail~ Kod . Materijall za zakovic'e "i .~ 2. podmetacem s~ jednim SI •. slid 2. prikazan je jednoredni spoj sa jednim_p~:idmeta.1..io.spoJeva .sti.10.aki.1. Na Na Na Na slid 2.. i ! A199 AllVlg Allvlg AICu AICu 5 1 5i 1 3 _Mg : i 5 Mg 2 8-18 24-30 13-26 26 i .7. .sudove j. 7. ! NilCin 7.Tabela 2.-:nim (cik-cak) rasporedom. 2. cvrstoCa (npr. sa '_dva podtnctaca lZaspored zakovica na s'iikama 2. Ovakve konsttukcitc cvori~la treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: ' 1. koje prolaze kroz te:2i.0248 C.1.8. Na slid 2.1. (.1.-1. pojavljuju i momentL 47" 46 ..wljeni tako da se racunske linijedjeiovauja \iita.9. U ptotivnom slucaju u sp~ju se.na slikama 2.2.ni.8:~ 2. "" ~'.' Jednol'edni spo. dvosjc~nc.'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp. jcdnotedni. spo. . Troredni preklopni SPO) ! -. - 44-42 15 28-25 I i 51. prikazan je dvoredni preklopni spoj. 2. spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.1.50 Cu'67 Zn - f - I.:. 2.1.1.1.8.1.Na slid 2.1.11.1..

14). 2.n .:ovice: d 1 .1. Nacini odstl"anjivanja m01nenata 'u cV()rlstu Kod postav.16.su.(s~.4. obrasca: 1= s 48 -+ x. b. 2. prik.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C).. ~1?recnici rUJm za sitne zakovice I precnik zakovice (d) r~~~~k~otv~or~ Cdl ) Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala. Oblik ZakGviC~ i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom 81. Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na precnike zakovica dqti su u tabcli 2. '-Zakovani evo1' nosaca .n slmetn~Ul" stapO\'a.5. p<?ja~:j~!u "morn~nti F ~ a j F. . Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £toplom sta1~ju.'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i plinove~ kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost). busehje.dova p?d prl~lsk~l-r:' ~~Je spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"UCine u rczervoaru-kotlu. .l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi.3. . 2.spojn st:. 3dl ia konstniktivne zakovice) .1.e1ova koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog. uga011ika .1. Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d.1.. 2. 2. S 2.spajaJu. Q. 3.1.vunje. tako cia je nakon zakivanja ~)recllik zakovice jednak precniku TUpC.1..ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ. Dvorcdni spoj sa dva podmetaca Sl.1.proracun zakovice. 1. Postl1pci zakivallja Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja. Zakivanje se moze. 49 . ' . a U spoJu prema s1. c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku C~T~toC-U. centriranjc. i n~­ propustljivo~t: Upotreblja~aj~ foe k?d pa:nih kotl~v~ ~.12. Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_ zakovice se pbstcpcno hlade._ Zakivanjc _ mora zavrsiti do~ se je zakovica jos.1.13.1..16. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr. s':debljin~ 'd'ije16va koji .. .3.\ ' ' .ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava.15a eliminisan je moment F ·17.s1. .14.1. usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL. U SpOjU pTem a 51. ex L SI. 2. b'T~tkl~­ njan.= d I mm. izvesti rHCtlO £ masinski. .se. u zavisnosti od debljine di.. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore. Odredivanjc duzine $t[l. Polozaj zakovice S1.15/. + Tabela 2. -a zatim se udarc1111a cd. -' Ciscenje povrsina. gdje je~ l-duzina stabla nezakovane zakovice. a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim zakivanjcm. 2. Broj zakovica za SYak! ug~onik ne moze biti manji od dva. Na slid 2. 7d1 za kotlovske zakovicc.1janja zakoyica izvan ~vih osa.'11 se spahju.i 'do' popunjavanja rupe.2OvrSna glava 2. Rueno zakivarije primjcn'jujei se za zakovice do 22mlU prccnika stabla..1. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:- Ncprop'ustl. x":"dio stabla za-o~likovanje zavrsne glave = 1.1.15b chmu11Sana Sll oba momenta.1. rupa i pritezanje dijclcwa).bla zakovice 'vrsi se iz odg~)VarajuCih standarda. .' Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika zal<.. Zbog toga je l)recnik rupe (d 1 ) mjerodavan za.'x = 1. 2. obiljeiuvanje. hladnom stanju. Celicnc zai<ovice do 9 mm precriika zakivaju -se u.zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc dije1ove. Pripremna 'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje. .

legura obojcnih metahl. la. 1 ' .· )" . _ . hidraulicnitn.i? 7.enti vara.ajanje dijelova zavarivanjem. crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi. Kako sc moze iz\"r~iti zakivanje? lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla? -.. zavarenu konst~ukciju mog:u je~: prema pottebi. kao i kod termopla~ticniQ mater-ijala. . ZAVARENl SPOJEVI Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3.2.-2. Osobine zavareuih konstrukci. Oblici 'zavarenih spojeva . . val'.arivati se -mogu clementi velike debljine.01l) predstavljcni su u tub eli 2.zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kvaIlteta lza _ r?ne elektr()~e. 7 oj b} S1. jC JmI una \'~ :=) . tako da se zakovica hiadi kad j. nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica. _ ' ~~\:[lreni SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di.:Vlll dementi Vara su(.dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova. 1 bI" ..5. 2. po!ava Zr.T3. ~l.kovice svih pl:ccnika. J. 5....konstrukcije relativno su jcftinije. Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika. uvar. 2. Na 50 51 .2.unska debljina ugaonog spoja "a" jednak. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer. PITANJA L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje? 2. Kako je izvr~en:l podjcla zakovica prc1l1a ptecniku? 4.2. pre aztla zona. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica? 8.1b) i uzima se da je a = 0. 2. r&di prosirenja funkcije. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica. . Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko. Pod navarivanjem se podr<. . gdje jc debljina lima preko 5 mm.nejednaka sposobnost materijilla za . ~~ kotiranje var~va (31)~1 .a Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zakovane i livcne konst1'ukcije: . Najvainiji oblici z'avarellll spoJ~va (p"r.' " _ - joj - veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja.1.e. ---:. .7J. .tzumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnaterijalom. On~ jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve.. Ra(. atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1).-1. Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva.. b) ugaonog. 2.1. azo su d ebl·· Jme r<'\z I · ' · · !Cite. da bi se stv01'10 nanosni 510). pojacati. izrada protoupova). Na veCini metalnih korlstrul:.~bljina mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deblJma) Jednaka ' d CbI·· .. liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. iIi opraviti ako se prelomi. a od zakovanih za 15%.e vee zakovana i pri tom steze limove.ema JUS C. prekiopnog (2) i T-spoja ~e~i~kirn. pneumatskim iii nekim drugim uredajem. 2.2.zavarene . NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.2.. Prikazivanje I' . povr~inu varenja. ~ . Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva? 9.3. ":ara 2.cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve. naroCito pri pojedinacnoj izradi (upr.s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke temperature koja se stvara pd varenju. D. u prosJeku za 50!%. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna). .elova koji sc ~faJaJu? kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. . 2. . zav.laksc su od livenih konstrukcija.a prikazani su fia s1. cc1icnog !iva.acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su: . korijen vara.f\ . spojnom mjesUl. jer se limovi snazno pritegnu. a Sta cvrsti razdvojivi? ~.2.2. . II giavni elementl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.2.ovati zavadvanje od navarivanja. . . Treba razlil. :tl1Jcrodavna Je k C k)lllH ~anJcIg lima. 4 '-1 . Glavni de. 2. . 6. U savremcooj masinogradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.suceonog. 7. cline se smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost. _. . -'...conog spoj.zavarivanje. I· " u I " dbI" .. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje? 10.go:O\:u. je vis'ini ravnora og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1.2.. osnovru ll1atet'IJal.\ostalih napona l' deformacija usljed zag-riJavanra~ .up.osceno. ost.1b. 6.nema buke pri mdu. dodati n~v~-e em~nte. tjeme vatu.

. treba izbjegavati .....2.. nazivaju se '..koji se spajaju Spoj nastao zavarivonjert) .a se u zagrade i ima ncgativan _predznak.2.2. . sastavke 52 . .(c l ) -I.3.'C3/. ' .~.. 3).2_2. . limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara..trr. Sueeoni spa] Prek/opni spoj Spo} W~ ~~ . i .2.njem dva dije/a"ciji krajevi zaklapaju proizva/jan ugao Spo. l f-. kotira se na ovaj naCin: ."--..evfi Pojedini ~(nu 81. koja se 5uceljavciju sa treCim. 2.... r . koji se suteljavaju .• . 12 3 Knzni {ukrsni)spoj ~>L~ Visekraki + dijelova.vanjem povfnutih kraje- va dvo)/) clije!ova... .12 \r. sa vezicom spoj i-spo] wAiK«~ ~ . Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa ob. Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi . ~~I II J c.. ulja) bojc: i masnoca.. Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1 krajeva' dvaju dijelova..~ .c stl'ane..ovl'koji se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava.! triju 2 .~!~ri prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih s~o..~_... -od koroziJe. Za promjenljiva. 2. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih sastavaka.:l.~ pribii/no up . ..~..1.. fa vnih meauso..zke if.-'~ ". odnosrio obradu ivica za iljebovc. koji med'u. . pf1rubni suceoni spoj I . ~ ~ dvije. . Va. Na{ezni Kosi T-spoj ~90..~. ~ ~".. Ncr z j v popreeni presjek spojd Objasnjenj·e -. . duz ivica za zavarivanje.. 2. . T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima ra~ne debJjine j oblika tjeme'na. ~ ~ ". koji se ukrstaju .'l. 1F1 2. Prif'ubni ugaoni spoj . L j.-I9L " ~~ Spoi nastao za. Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm... •. 2. . . .(c 2)o . 760 do 200 0 Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se· prek/apaju. spo} ~ ~ jela. primjer. _-:.M.mogu zatvarati ugao u granicqma od . pro:.2.. Clsccilje povrsina.optercc~nja -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.'" . 2.. primjcr 1 f 2).. ~ PnmlJlJlL~ III ~II C..4. Priprema dijc]ova za zavarivarijc obuhvata: rezanje osnovllog maierijala. Kotni broj nczavarenih duzina stavl. prirubni trokraki spoj .' nastao ·zovarivtmjefT.2. r ' Potpuni prikoz A:Otzen iZieoij'ivornV ~-..4.no .Cim upravnim no njih sa . upravnim na njih ifi sa vise (im. . . - i ~ $poj nastao ?-Qvar. -"~"'- f ' . Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se krajevi sueeljavaju.b. a duzina vafa I. " .. k~o i podesavanja dijelova.Tabela 2._..2.. ko}..2. u natelu. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc . Ublici zavarenib spoJeva. a na 81.u se sa dvije tacke (:) stavljene 11eposredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 1 V a " .. . pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc.'OI. ". I ~ . tjeme i korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara.pribUzna. " . fila p%ienih jedan no drugi Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod uglom od 90 0 Spoj nastaozavari"'..Na s1..L. Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na dije/ove . . . . Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_ " jeva dvoju dijelova.lXi<-rliwih71jeni /Oro<- Uprol_cftn prik'oz iY///~. '. je/ovo."k. ~. I .sobno zakfapaju iz-: vjeslan ugao . 2. . ...Krajevi ko}i se su~eljavaju . Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1.~ ~~. 'zastitnih materijala.rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm. se suceljavaju tre. L Suceoni spoj s~ V~zavarom sa poJ."a. l'uzne duZine i poloza}a vara. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i Cl i c 2 .Qva ' Ivicni spo} r .~ .rotivanfom krajeva'dvd dipodrazficitirrt uglovima . Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.)~~.Preklopne spojeve. .

) oCiscen i ponova iavaren. a prema uslo~ima izrade Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole". voljno provarcn korijen yarn (s1. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara.8. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\'.' u:. 2. 54 55 . korijen optereccn uu pritisak.ili masinski oblikovane profile iz lima.5a).a opacia dimmitk? izd::zljivost vura i moze ljaslupiri lom.iyati gotove-valjane profile i limove-.2. Zbog zare. 2. Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan..2.7. b) povoljnije./5HOmm S.u: a) ncpovoljllQ.11jenog pravilnog oblikovanja. 2. oblik sava. oj .2.2. b) sav c) S 1. Ipak.2.zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2. Priprema limovn ugaonlh sastavaku SI. nedo . SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J. Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ.Raspodjela uapoua u V-2.2. 2. " 3.usljed zamora. urnjcsto kratkih i debe1ih. bez naprslina. 2. b) sa provarenim kori~ jenom 1. korijeh opterecen za -zatczanje. manje debljine stijenki.2. utice i sarna odabrana tchnologija zavarivanja. Na oblikovanje bitno.ieftiniji. Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti: b} .savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od . bez greSaka. nagomilavanjeS1. np!. milavanja zavara. bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu.6. S obzitom na kvalitet inaterijala.3. kvalitet I i kvalitet II.2. a izdubljcni najmunju.7a). .5. vidljivo jc dn ispupceni sai.2.~ ~ min 3D· Treba i. . uaCill naprezuuja spaja..orokuje nujvecu koncentraciju napona.25+<10mm Si.6.jc1ovanjc.zn?~ djelovan}.anj:l U savu. kao i nagomilavanje varova (s1.8). b) pravilllo~ neroa llago. Oblikovallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje I "'I S1. cisti.2. brusenjem' i' s1. /5~~Omm /i.2. upottebom zatvotenih sanducastih ili kru. Pri'oblikovanju Sio viSe primjen. 2. izuzetno se dazvoljava pojcdinacnu prisutnost troske i pora.2.avarn: a) bez provarenog korijena.na pocetku i na-ktaju sava.iuih (djevnih) presjeka. Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove.5. sa korijenom koji je (dlijetom. c) izdubljen G. L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer jt~. b} :22.4. 12 slikc 2.

Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije "I Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A z ) jcdnaka je sumi pojedinacllih nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju opt~recenja> -a to je zbi~ proizvoda debijine naH i -duzine "Z.ezailje . biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo.6. zatini. .J. .2.dozvoljeni napon zavara (aaz' odn.2.ma se da je korisna duzina zavara (1. da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. i 3. 2._ s~.10) izracunava se'pre1UU ~ru: . Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I. moraju se obradom odstraniti._-. 4a< [kN]. Zahtjev pod S. . ' U proracunima se uzima dri je. Tat) manji od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. izvodi se staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva.: St..2.. ispitani ua Citavoj duiini.E(a Ik }=ald+Q}1r Sf.. Suceono za~rareni SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. --'-_.2. . 2.2. nego je raj prdaz blag i bez zareza. Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f. 2. ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan u 10% do 50% duzine.vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.10.2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. uporeduje sa d02VOljcnim naponom.. rentgensk6 ispitivanjci).ar optereceri na slUicanjc 57. . S.9) izracunava se prema izrazu: a: 56 . U zavisnosti od'vrste opterecenja. Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti materijaia./' pojeclinih zavara: A~ =. i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje_ nih zahtjeva. i iznosi: lk = I .adviSenja na lielt i nalicju sava. _81. 'koji SO. lJgaoni ".4. osim 1." ..) mania od stvarne duzine (l) za hnos . Uzi.to je kontrola blaza. tak6der. . Ugaono' ztI. emll.I.2. je.2.9). 2._ L'(a-{JJ <a~. Prvo se bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju.'" F 2:2. Zahtjev 'pod 4.2. samo s_ ieduc strane. S. .u vidu njihovu namjenu i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. b~ez zareza i n. __ ~_". U slucaju_ zavarivania.]. .12. 2. Proracun zavarenih spojeva Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati.11.=. - . u zavisnosti od nalaza. Ta). 2. (a . ublazen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J..9. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at. mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. ukoliko ih ima.2a.uceoni -'liar opterecen nn s~canje 1\ .

Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste.ura: A z = (1 . a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.._?:. 9 = 40. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll.:an.-.~~.jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr.. 78<k == 0.?~~~__ _____ _________. pa je i cvrstoca spoja manjc pouz(fana.:U kopma ne treba uu se hvata lem prem.-.75' 12 = 9 kN/cm 2 .enih mjesta raz1ilmJe se: 10 Lemljenje sa zazorom. po mogucnosti jednoliki~ zazor (za lern).5 N/mm!>.12) proracunava se'prerna izrazu: Tsz= E(a'IJ=-a( 211.OOOO sa "-~ 12 kN/cm 2 pri mirnam optereccnju. . Lim je ad cc1iku C. 'lJsljd zagrij(j.2a) = 2' 4 (65 . Zbog toga. ____ ~~.. _..zavarenih spojeva -date su u tabeli 2. zrnaca.sa temperatura moze uzrokovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala. Op[crecenje jc mirna. U posljednjem slucaju . prema lubeli 2.3.lZod mekog lemljenja lern Be topi ispod 450"C.no oksidaciono sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid. tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije.75 """" = 0.9. a time i.a niza od temperature topljcnja mctala koji se spajfl..0 ___ ----j I __ ~ _______________ .~ = F L: (a~) = '2' a F -lk ::< Tsdz croZ [kN] sto zadovo!Javu. ' Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi: F ~" Ali' crzaz = 4..' Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --. Korimi presjek zavara: A: = 2a (l .2.-e (sl. .arivanja. 'graI~- i~.2. F . "fabeIa 2.dozvoljenog napona materijala koji se zavaruje.---.materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C \'isu od temperature.__ .1. < Prillkom lemljenja.._~_~~_... Lemovi su standardizovani. 5) 5 = 450 mm 2 = 4.3. opterecen ua smicanje (s1-. prema slici 2.. boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme. do 2. a isporucuju se U obIiku }:ice. (.:.__ .cva za staticko optc1"ccenje 2:3.k--'. cijevi i sipld. 58 59 . 2. nego kod tvrdog lemljenja. 1 = 100 mm.Olj:~nap~~l_~" 1 ._ Prcma obliku Ieml.difuzija (lcgiranjc)."-'-~~iti~-.odatnog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn.2.2. _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po' mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene.2.··-[-------·-------------1--------·-·-·----Vrsta -spoja I ____v_-'_'_tl_'_'_la~_ie_Za_n!_" _____ zatezanje j __"_~_~._.' Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara.3: cr~az '''''-9.-8_5 "pet ! ____. uz podatke 5 mm.__ ~?. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova. vrste naprezanja i odgovarajuceg .' -----------------_·-----1 Succuui ----I __________ ' Le~ljenjc je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.l.-. Ali.65 Til Primjer 1.~.imaju oblik kao'kod zav..65' 110 ==.65 mm.__'"' ~~~~~~~~WUli) i . tQpljenja lema. Ugaono zavareni spo.~~.~~~:--l ~_.2. kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali.25 maL Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova koji -se spajaju. . tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila: .3. Kao pomo{. F [ill] Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft. Na zavarenu ceiicnu usku. Na slid 2.5 . mlnerijal spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100 N/mm~. I'rim.. __.4 mrn._. Lemljenje sa savom.~~~~~!E_jc _~ uvijanje ---------:-1 0.2.Za)' a = (lelO -.2. kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak vcci od h = 0. "i.liesta .._2a'+12)<rSd!i! emil .1cuje h = 0. o -= "z. koji opcenito ne prekot.~avovi.~.vanja nu..og muterijala Odvija se -it> mjena mjesta atoma._. LEMLJENI SPOJEVI . Dozvoljerii naponi zavarcnih spo.2.Suceono zavareni spoj optcrecen ma izrazu: ua smic. u zaviSllosti od vrste z~lvarenog spoja. Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku. . pristupacne za grijanje i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\. kod kombinovanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju.er 2.i Rjdenje Korisni presjek za-.4.:.65 "sa = 0. . 2.i_. _ . djeiuje stalna sila F = 30 k1'...2.~~~i£l_riJ~<:_~_ _ O_.-. Rjdl!/ljc 2.5 kN.a mjestu spoja.. Koliku s.\ I.5 cm~.2. a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C.ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.71. plocies i s1. Razlikujc se mcko.11) proracunava se pre- Provjera napona -r.5 ffim iIi sa\' oblika V iii X.. 8) = 456 rn1U~.:~e "isLe naprez<uiju _ ..

3. piasrjka. S1. Kosi cconi spoj (s1.3. s ravnomjernim sJojt.} (81.' W~. koroziiu. ali se. zbog starenja. otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1.3a).3. cvrst. Lemljeni spojevi eijevi: ! as ceoni ravni. rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove fj2. Lemljeni spojevi limova: a. Leml. (81. ' oyiffi'lje:ri~ 60 61 . 1ij~pljeni spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer . bostik.<.22 eaZ~/~ &CS\\.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. 2. a.3.1b) poboljsava donekle cvrstocu spoja. U Oi.)(~a i otpornost 'temperatur'ne uticaje S11. 2. jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se popunjava lernom. 204. (cdik" aluminijlL.3. Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. takod~.1.2.'l1.lf). iznad 2 mm debltine). Kosa (stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. ALduti.'IU lema (s1.3.3. mctalon i dr.3.3. 2. a otp:wni su m.2c) iIi naglavkom (sL 2. ne mijenjaju . Sf. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata.. otvol' bude sto duzi.. keramika). spajaju se pl'eklopom (sL 2.3d)'" i Ierne se na dva mje~sta: . zbog male povrsine lemljenja.voj. 'Tanji limovi se izvlace. ako se upotrebljava. VZ~S\\SI €.3. Cijev'i debljine stijenke ispod 2 mm j' cijev~ koje treba meko lemiti. Ci. rtovi naCini spajanja - . ceoni ravni.na Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe: 1. cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju. d) sa iJaglavkom sa 3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da. d. Isto tako.2b). 2. 2.u lagano presovani sklopovi. d) pregibni c) sa vezicom. 23. .10S'l! na zakovane.eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova 81: 2.). LIJEPLJENI SPOJEVI J ~-~ b. Limov. Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih lim'ova" .n. b) ceoni J<~si> c) sa preldopom. zavarenc'i l~mlje:ne konstrukcije.3. Q.3. Pt'itnjel'~ prilemljivanJi!.3b) iIi da su cepovi rebrima. -[f:t~l c.J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena (s1.3. zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. . 2. l'eduks. E:-E~J. f) pertlovan Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.4. .t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. d. b. 2.la) postize se niska'Cvl'stoCa spoja. 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala .2d)o 8'1.-1 c. 2. 2. c d.ne uZfpkuie nikakvu koncentraciiu naprezanja.1. c) prcklopni.evi~ Ceone spojeve die.3.'termicki osjctljivih m1tcrijaia.cHiudra.3. 2. b) ceoni kosi..4. e) Sll najpogodniji. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim pertlovanjem limova (slika 2.~~ Q.3. lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit. '2.stv3 materijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su. 2. i dijdo'ri spojeni lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri.

cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje.2). prema slic! 2.5. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva. Ko)i Sll glavni clementi. Na s1. Zbog toga. f{7l t::. U '. zbog. J. Nagib klina 'izraduje se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 3. d) upuste~i.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern? 12. produl. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' gl~vCine.prethodno obavljati i PQkuse. = 100 mm. CVl'stoca Ijcpila za metale iscrp~ l.0445. SL 2. zbog . b) usjec~ni.:::pojevi se koriste u l1lasinskoj~ automobilskoj.L Uzduzui kIinovi Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.:zamajac i s1.sa datog elementa na vratilo. Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. rC1X.4. 2.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc.navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) . tj. ' 3. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao hladna i kao vfuca.vara?5.L predstm. Lim (:. vodenje i osigunmje dijelova maUna. a U odredenim. Postoje hladna ljepiIa.sa dijelova koji sc. matedjal poluge je C. pojednc kluse kvulitcta zavara? JO.2.5. U zavisllosti od.. I) zupcanik. preklop~i. . lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak./:::j/ h.10.2.lcnica..c prvoL komponenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.l====f=. Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstrukcije. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn ~dhezijom. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. 2.ovi iir~duju se sa nagi1. Kontaktna Ijepila sa sr~dnje visokom kohezijom i visokom adhczijom. normalno izveden otvor).priillje:njUju. dok se zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba. Kako su napregnuti. ZADACI L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc. a = 5 mrn.: Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb (utor~ kanaI) na vratilu (2) i preko njih sc. polozaja prema osi dijelova koje sp. kojti otvrd. nanoscnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP 8..njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e.. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike. ueba razlikovati jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. koja o~tvrdnjavaju pri nOfmalnoj temperaniri.u prabi? 11.juje se nn . jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva vece od kohezionih silu. . 4.e) sa dodatko. mms 1. 2. i vruca. 60 kN/cm2 u stanju primjenc. cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja . k1i11ov1 ll10gu bid uzduzni i poprecni.iba uzduinih klinova iznosi 1 : 100.ljepi~a ~nora s. d= 20 mm.)eme otytdnjuvanja. u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc). ut:' podutke: () = 6 mm. a maiu cvrstocu prema odljepljivanju. Standatdna vrijcdnost' na2. a sta navarivanje? 2. zavari pokdillih zavarenih kons~rukciju sa kojima se susreces.4. pinimalne zatezne cvrstocc.tcmperaturi od najvisc 300 e. c) sa veznim plocicama. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava proizvodaca.ai"\.. koju se nakon vezivania pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $.. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje? 7.2.1. '. spajaju (s1.12.evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja. D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. slucajcyima .zupcunik.dvokou.S. d.. avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.1. Im. Nadaljc. Gdje se . f) cij~v ~a prosirel!iem I1l\ )e~nom kra)u. 12 = 50 mm. 0645. fl. 62 63 . 9 h~ Klinovi sluzc za spajanjc.) zatvarauJc otvora (hlevo _. KOd .m. 2. uz podatke: F = 20 kN.). KLINOVI I CIVjJE ) G.rrimjenc lijepljcnih spujcya. VezQ kl.0010.ccga se klinovi izraduju od [elika. G 1. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji.Jjene su Inogucnosti.inOH1. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.njim snaja) iIi obrnuto .ajaju.. 2. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija? 9.cmu k razlika iZll"l. a spojeni dijelovi se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca. 2. teorijski bi trebalo da bude jednak debljini mo1ekula. Sta je zavarivanjl.. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru . g) sa usjcceniiu krajevima. je razdvojiva.a)u vc1iku. Lijepljeni spo. PITANJA U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine. Najcesce je to ce1ik C.' ' Ijepila.)Qm i bez nagiba. ~ Uzduini kli1}. lijcpljeni . h) sa van)sbm prSlenom. vp0lrebljavaju sc u tekucem stanju. 6.5.ponentnog .

! bkom pGvrsinskom pritisku. 2. botne strane S1. Cija sirina odgovara sirini Idina. upotrebijava -se klin-sa kukom. Zbog toga p61uprccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje spaja. svojom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. 2. J na dod1rllllTI rovrs~­ nama otpor trenja koji. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc strane i vratila. (s1. 2.5. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo..5..trana.oguceno izbaCivanje kUna.~. 2. a dru.3.oji je vratilo proracunato. r. duzina.:. Bncne strane ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo .ra' biti -l1a'jmanje dva puta veca od duzine Idina.. 2. .5) cijclOlll. nali!egmj~ .di~) obrtnog momenta z.5. zadnia strana. Kukasti nOl"11lalni l:Jin Tetivni klinovi (s1.H7 /k6. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene (tip A) i rayne (tip B).VCi.5. Uzduzni kl£novi sa 1wr:ibom Zl. u dobroj vczi.ul~ze u'zIijeb glavCine. jer je pod djelovanjem optere~enja onem.4): retivnr klino'vi (s1.ogu pre-· nositi sarno . L5. unutraSnja~-strana> 5.og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l. Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom.6) djelom visinom ulaz~ u z1ij~b gbvCine" a.csna nahrcganja (H/k Jli HJm).5.). kao posn.5.bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza. nmmalnz klinovi (s1.gim u zIijeb vratila. -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. odabiru se pod. Normalui klinovi (s1.5. ~I I E34 Sl. prednja s. 2. . lzdubijcni klinovi (s1.izd?tblJeni klinovi (s1. 25.5.1.3.~ . " • " S1. a zatim navlaCi glavCina.1. 2.4.6) i tangcnr-ni klinovi (s1.5. Tip A poluokruglo celo S1.a }. . Uzdufrii klin sa nagibom:l. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau giavClne i v'ratHa. Mogu prenositi velika opterecenja i najceSce se upotrebljavaju.5. u prenosenJu obrtnog momenta.5).7). Oni ostvaruju sigurnu vez'u 1 ali uslovljavaju -izradu zlijeba u vratilu. 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu.zlijeba u vratilu jednaka je duzini k1ina~ Spajanje ~e ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0. ' 64 65 . i sl. ali m.1. treba da prcnasi obodnu sHu.\ da se kuka prekrije zastitnim !im. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini "'I-~. Da ~e usljed :hapons~?g 'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ. Ove strane izlozene 'si. 2. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje klina.2. Prerna obliku pO~)fecn'y:r pre~JCkJ 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. . 2. Privkladtlo je.3) jednim dijelom . Pl'opisi zastite zahtjjevaju J radi sprecavanja nczgoda. .om. ZJ.~ 2.5.edica zabijania l~1in~ u zIii:? v-nitila i glavCine. spoljasnja ~trana:> 4. iz spoja. odnosno ()bodn~ sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. 3. 2. TJnutra~niom stranom k-lin nalijcze na vratilo.Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja.1C.. ~Zod normalnog klina tipa A. moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga.5. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom 2. Klinovi kod kojih je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi. 2. g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.4) koji se zabija i izbija sa iste strane.

cni Idinovi: a) izdubljeui kIin. Uzdu~ni.5. moni se ob~zbijediti labtivO nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine. a 'primjenjuju se kod pomicnih zupcanika.tni kIinovl (s1.5. 25. kojima se stvara iiovrSinski pritisak.sl){)ljne s~rane l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. b) kukasri -pIjosnari kI~n 1 il ~ oj b) 81. 2. 2. kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa u glavCini.C:o . Izdubl. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju navlaCi prcko Jdina tia vratil0..1. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1..5. ' Ako se zahtijeva uzduzno pomican. Cvrst spoj postiZe se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine.-je po vratilq.) onda se ugraduju dva .normalnih. Zljebov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni.ta vrsi 8e bocnim stra.namu klina.5.nazivaju se cest.5.1.2. OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj.. Boene strane klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.a bez nagiba: v~sok.e.8). J..\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog: nabijanja klinova sa nagibom.slovenski standardi propisliju tri grupe klino\. U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja. n<l.4nih sila. SI. Uzdu.5. Duzina . JugQ.. 13rcncs obrrnog momen. Primjenom klinov. vrntHu .odgovara duzini ldina.zlijeba u. a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo. u spoju sc stvara potreban prednapon.-5. 1t9.para ldinova koji su medusobno pomjereni po obo~u za 120'" (ponekad . Uzdu!:ni klitunJi bez . 2.1'1 u ij' I 11 I 11 {1 ~~ 1 ! / i 'I 81"2. Postavljaj~ se iedan na drugi prcdnjim stranamu. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin.:( visoke i rus1::.8.o kl£novi za vodenje. b) kukasti izdublieni klin ~ l ! 2._ U tubeli 2.:e se b Din'lenzijc. Klinovi za poniicnispoj .7) primjenjuju se uvijek u paru.zni presjek Idina izlozen je smicanju. gdjc ~e nalazi nagib 1.klinove za marine alatke.. L- Taugc11.ti10. spojnica. wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2. kIin bei nBgibi 66 67 . : 60 do 1 _: 100. n{ske '. nalaze dimenzije z. O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno i'dvosmjerno okrctanje vratila..~"".i 180°). Izmedu.5.6. sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem Idino\'u jednog prcma drugom.

£.~ .. :3 ~-~--n u.l.""' <'".3 <~.< '-' Et ::. I .-----~--. - ~~I*I~!~r.:::l"'it=.. J:j '04 .. lSI :-' . d+2...'g ~ 'Z)Q.. E'tl o ~g o.--l.'" 00 .I_.z· ~ ~~ B"... ' " '" <: ~./ o....::: "" .0 ...D o l.::.-.~ ...060) i ---------.. ... '"1 0 . XeCl1lK vtan 1a .8.. ..-. ..t~. __ . fo ~ 8" §'~J..~ ~ '" ~.~ o ~ 0' ~-p c ~ ..9-. 3.. ..' 25! 14 -.>-<' S. p:l N~· tt.--~ ~ .--I . i d+4 IH~=--l :~I'-~~-I-~ HH+l~-I}~i.OI7) ~ -. 4.~. -. 'tjrgcr ". .. I t J :'".:l g..~: )7':= .'O-.:. V1 ~ C" "Oro~g-~ '"1'---' F~g~< ~.. . <: -...1.~~~ 0 :."':>. ~ ~~ ~..d....'tn' '3 .T!+'''VJf!4~r\r"""".~ g /'~'~'''''&~ q. <:< 0 ~ 0" ci . rf p ~: oS " " :. 6! 4 2.~ 0.1-. 2 :r 5 ~..s-. ·1 -I T -1--\--di14. (0·31::.~._'~_'. g'ps· .::: CtJ Q.:::t':::! 0 t::I . 5. 'k"mOvl . Uzd:uzrd kHnovi ---!----~-··-~----·-I-----~--..::l p 0.-'0 .1.::' :4 ):::l._~_"I t I tl d+t:.5 :' 4 .~ ~ ~ f-f :::?r'. > 'g. --:. P p E' ~ g5°o ~ ~ J<'_ ~ 1. . bez naglba k ~ormalni kltnovl .9 L ..iJi. j..O := 0' N Zl 88" (o'i .. naglba V1SDkI II (jU_..' b: "'d .n g. ' t:r .=:A=I....(Jq Il.... O<c. 5'g "-':~..:> "'. ~ .@ p. L...} .:t § g. CD'" ~~->l~ 'g..---------------...'.. I _.12.. 2. 'l> . ~'" ::-'(..t.. (_t __ 1_ h..h'fj.2i~_.iO-I:u.- ~"" mj~1'e u mm --..~~~...8-::.N g "' ?f.2~ ~"' . h'..' 11..lz~ i b I h. • 'C::: '""! .. I ..-----------. .o.... \__ 2.1. ~ ..__. .-. <:.9_. ..!:" ~_ n< 0" ~.. 8. >-<. 2... G.t ..C2J)22 i 032 Khnovl .-".~. (1) (11 4 B ":j P> _ 0 _...::: N t-.~.061 I 2hJeb u glaVCl111 I--_-~------- Ibez naglba I Za khnove I lklmo'i~be7.:: ~ ::. 13.~tl~~~II¥£I· IBOCCJ80 1 -'-O-\-.. ''''07."._ _ i~!~~1~~I.)--'00 :.'.9.1\1 """" ".d:...'.. .I.~rt>o p . 144-50' I 14 J.:l '."'0 7. §" '0' N~ 1.." g..~ 8 . •..~ ~±=-~-J ~}-"-~ " .::~ i ' ::::l' "1 . hoi -.s. Q ~ tv " '"~ > S' .~i'! .t3 ."3 ~ a "" s- :4 g a. .----------~-~ JTJSn~..I. "~ p..e'. ::!.:::-' r. ~ '::f a:-g: E:. .1..'1j ~ 'p:l ~ ~ ':': '8: ~ '0" g Ei '7..c~'" v.'"ci (J:.9_ ..' p" 0. .J "' A ::.. 0 <..o g''rJ '"1 00 . ..< .Q'O p"" 0' '.. --d~ t-:- ...::l ~M 0 " ." 8 ~ . ·g: '2' . I'z(I UD . i. ..'1. ~ t.i::iH~~fF~I=:E]=~=~:~-~J:::=:\--:1_~-]=_~I=~=]r.::! cr .......~:~~[::_ 1511--1-·· .. 12..~. Q ti . I .-.) I S.. <: 00 .. Z! __. .1.. 12.-~''--''-'L='~'~.~- Tabela 2..~2." " 'J> uq g' (J) 8l-Og. .:y 'I C2020 I 030) • rI '------ ---.LC e.3. ()( g.:=-:'" §~ o " 0 D.-"....6.:z.h o CtJ g.. ~ 7.- 5\l' 7< 0< '" .:: fJ) ~ ~ .--. _~..'0. 0 ~ " " "" t::I 0 $ 3S fP '-. I 1_".-~~~lf~i~~~-:I~~~i~~-.1 2:. I etlVnl ldmovl JUS M C20'"'1 ' i 0'31 ...7 _.~.... _ci.· : -tH~H-l~i~:hi!.--~~--. . a ..s:g 0....j ..J::<! -4' '. I.---. 7l j:j . ~fll:> ~ <: ~ f:..-_12.51 ...' l :> ~!:.---. S' 0 Vl '>' --.~'t. M C2.. ~ ~ !o an d-:5"<l t:! 8.I--. .. N':r.-.5:1.1.' . p .... ~.:~ I-Y. (JUS : ..~+.'r.:1..!':::..::r'::..~.n d ~> \)'.. 6 I 1A I 14. o s r1.d~p< 0 g 1 g::: ~.. :]' p. 0...Jb.:.S.... -..-I. -I . p -0 o..' '8 o:q (..~ ':..~ -~~-!-t.14 .s ~ o .I----1 b i Za I normrune khnove I visoke ~ --~--I"" i _b 1_.~ ---~~. _..441_.~*~:~+d +7..:~ a.I -. " Jen! JUS M.5 6 3.. ~ ·~~I--~I~f ... ~ ~Q~} i!l ~' p N<N:::..~-j~d~j~i(=h{i.iI1Q ..-.J tIl OJ .::.l c:I ~§\~f ! I)J ..•...1 "~' !_..~'= UN"'"'" w*. .<~ " p.p g._.

. c) u glavcini za .5. Odrediti dimenzije kHna.~un. prikazani Bll osnovni podact i toleranci. za ptec~ike vratila izuad 44 do 50 mm ~.5.glavCinf!.11. U praksi se ne izvodi prof'J. Preos~ali dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju kao. sirinti) visinu) duzinu. Veza vtarila prec~lika d = 50 wm i reb1cnice od sivQg nagiba sa poluokruglim celom. Dtlzina kUna i k.5.. ' Narun smicanja u klinu. gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2.h = 8 mm.11.4._ b) sa trap. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom.. b. Npr. U slu(. . av~ko je od celika ili celicnog liva .IJ~ pogon sa uJanma).c vri.ajud standard..3) d.z.2.oljelli povrsi115ki pri- .a je kljlloni pez. DunenzlJe poprecnog presjeka klina (b X h). duzin::i Idina. kl. .tila i .se spaJu klinoffi.o~ ~stalih .lk = (1 do 1.o~ klinov~ b~z nagl~a VISl s_c racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povrsinskog pritiska na bocnim stranama Idina. Prim. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu. ..J.. za ptt1V)ertl p()\tsm skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll: v . 71 .l napllU pn $l11lcan)u (v~{.5.' . Time se . se d~en?J)e uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh lS?r~lVanJa . klinovi bez nagiba.~m.. Celitriranje.JUS 9 .enih spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj tizduznib. Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' ~Mo!d [kN]. . v r a t i l a .znatno se oslablJuJe vranlo. Kukasti kJin 12 X 8 X 100 . = J~5) (i = 75mm.N9) bIP9.al i pripad. duzine 1= 100mm od celika C.J9! i_I II a..aju_ozlij~blj. _p6stize se veea povrsma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova._ ' Ozn~~ 1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv.C._-"d~lk2.- "1" '1. ..Q20...leu.u se na ~?sn~vu pre:~lka vr~:~la _~t~~~la 2.obrt?-i moment koji se ~UD Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la..lrajuci zljebovi.dU7. dozv0.I.ti odnose se n:1 miran pogon. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg ~lva. + .er. 25.5 mm..i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti.JUSM. gdje je ik tisak.J --:l b(P9. dubina zlijeba u vratiiu t =:.ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova Uzduzni klinovi izlozeni _ slozenim naprezanjima ('pritisku~ ~lilicanJu i !).kukastiklin JUS .l. dubina . Sl. Zb?~ relatlvJ:i0 velike dubine zljeba. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:.lijebljcno -'oratiio i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' (s~.1.0645 'ozriacava se. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u glav~ini JZ~'a4e odgov....'e' k6fi 'se da. zljebova na vratilu. . I' . ~ doz\.ll. gdje je 1\1 0 [k1'\cm) :.M. 2. vratila i glavCine je potpuno. Usljed veceg broja klinova.3-.K.ci. Na s1. RJdcnje. Izbor di-.ovu! vec. 2.1. Primjenju!e se kod alat~ih masina i m~tor­ nih vozila jer je u primjeni jeftiniji .!. < Pa.i pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. d [em] precnik.Cita)u se mjere kiiha bez nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm.12. . ' Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od d~b~ne zh)cba u vraniu.. riiCklin crte~inia vni.'. a manjc . Nedostatak ozli.06Q. ' " _ liva ostvaren. u prvom redu ozlijebljeri1m.0645 --'-.?va bez nagl~a.smanjilje specifiCh.ll1a z 1)(::b aug 1~" 1)<l :lVClll. F -'~[1 19 . .5..menijim naCinima spajanja.kllI).-()20_"sirine b~ 12 lUlll" visine.12). Usvaja se klin Qez nagib~ 14 x _ _x 90 -_ (.Lako se prilagodava polofaju giavCine. 8tO predstavI)a negatlvnu stru~u ovih-klinova.u nu radi{) .cznim profilom QJ b) klin bez nagtba SI.. 2. b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom..= lk _b """ 89 mm. materl._ (zyjezdastim) i poligonalnim sp9jcdma. -Ii tabele 2. o~reduj.C2.~­ su vrSllskom pritisku). Klinovi Cine jednu cjelinu sa vratiloin i ne mogu da olabave. V' Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise.. .zlijepa u glavCini t1 = 4 mm..M.C2.0645 . oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi P -=.a glavCll:e ko)?. O\. 2. . vratila je skupa izrada. • korisIlD. ustupa mjesto savre.5. _ _.ebljenih.'clinos. _'" '.S.5·n" Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 ~aterlJ~l.

Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_ od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc.16). sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h).201 . Matcrijal je C. . . podmetac: 5.15.'15. za fiksiranje Civijeu otvor (d).5.Sa~anja posteljice u . po cemu su i-dobili ime.od PQmicanju masinskih dijeJova.5.dguranje .205 . Izruduju Be k<lO obicna konicna Civija (a).Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje.-4 3 Sl. Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2. 2. Omogucavaju brzo sastavljauje i rastavljanje. 2. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. naYrtka . i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana. 2. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1.3. 'preds'i:avljen je naNn pode. sa za~bljenhnzavrsetkom (c) i sa zljebOVll11_tt po duzini.Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih elemenata ta poligonalna profilna vratila.glavi. ui "istovremeno popustanje suprotne navnkeklin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza: pomicnog dijela poste1jice (~).5. se zatnn kale. Poprecni klinovi Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji se spajaju. 207) imaju -konus 1 : 50". .01' Qbrazuju cvr~ti sldop (naj~ ceSte H7/m6). Civijemogu hiti. sa zaobIj~nim ivicama (s1.5. obicno.14. kao i vezivanje raznih poluga (s1.2. Civija vrsi pritisak na stije~e on'ora i tako os!varuje CvfSt p~ Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja konstruktivnih' elemenata. izraduje na jednoj strani i izn08i _1 : 10 do r : 5. ncpomicni dio postdjice. bez z1ijeb~ i sa zlijebom_ (s1. bez zlijchn i sa zlijehom (sI. Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C.IDotorne n 73. sa prodllzc1. 2.lga. kon£cne. riede-nu obje strane.5. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne (kriznc) glavc. Nagib sc.13. Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog polozaja dijelova.. Izraduju se s nagiborn na jednoj. zavrsel~ korn (a). $ otvor +~ ! . sa ravnim zansetkom (b). -:-. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ. 2.10iOl'!l2 poh.a du:i{ne od 1 do 200mm.avrtanjem navrtke (6)._ ne bi postao neupotrebljiv. J8 ) . razlikuju se: poprceni klinov£ za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe. h11 i m6> 7. ]. . dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_ bjezna kod ozlijebljenih vratBa. 4. P.5.01\7. ' 51. Spajanje poluga popreeniIn klinoln Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2. 2. )04) izracluju se sa ltonicnim. ' Postavljanje. 2. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za spajanje nalaz1.: cililidr£tnc. z.e. Zbog toga se ceone strane izraduju s~i zaobljenim i zakosenim ispupcenjem. poluge. 0645. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260 (360) 111m. . Prema obliku. "'r' micn! dio postcllice. VeCi nagib imaju klinovi koji se ceste rastavljaju.epkom iIi konicnom 6vijom)..j J 2. Prcma:namjeni.oju i za o. Cz'Undricne C£'lHj'C C. (s1. 0345 do C. Spni Civijama je cvrst i razdvQjiv. 2. Nakon sabijanja.IUS IVLC2. Vratiio trouglastog profila 2 2. kako kIin.5._Civija i .~ kom i navojcm (c) isa zljebo\-~ma (d). Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<mka.5.17) i elastiol{. 3. Civije (zatici) .5. . za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih masU1skih dijelova u sp. 'usljed raskivanja. 6. Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va koji se krecu pravolinijsld. Na"sl. 0545.// SI.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug.13).. 2. U 'poprecnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Stan~ dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118..5.5J4). vratito /. . klin sa \'ijcima. 2.

~.19. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc. 1.19. " .Veza . ko. 2... 1\: ".. duzmt.preclllk vrat!la d ='" 20 mm. f ."': . .20J. Cilindricnc clvije ! -I SI.rce. oznac:-~~:' . 2.- - spo.ardizovane su za precnike do 50.juju? 14.-.alnih spojev~ u odnosu na l'pojeve l::linova. 12.-' IT a) t' '" • /)) . 5. 2.klin sa nagibo m ' je bez n a g i b a . Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .\ Se. a. Konicne civije d) PlTANJA S1. 7.vratiia. '!!lovu 9. ' ll. se ostvaruju naponske veze? . Precnik pripadajuceg ot~ora j. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim. llndriclla Civija precnika d ".17.o vuceno -----"''€i c c - ---.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi? 10.E r 1I " c) Il:::: (jb~3- ~ J iljeba d) 81.: _do AQQ. c) SI. se tic da -tivije. dato je nekoliko primjera za primjenu Civija. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo? 6. olaba~'iti. ' 1 kUd 11.klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU. 2. siYog liva ostv"ar~ua je . Dimcnzionisati i provjeriti klin. -l_CCUlk Na s1.5. oznaku pripadajuceg standarda i materijal._ Elasticna -civija 1.201. 2.[='+---. .12 mill.a .C2.(.rJrnll. i remenice od.c_nc Civija r ---I r r l- II 1/ Oznaka Civije suddi precnik. Primjeri prim. Pogon je sa sIabuultd Ylll.0545. Koji su konsiTukdoni oblici Civija? 74 75 . Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.rum. 2. 8. a koje kOJ j>J" bez nagiba? . Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa.nacriboU1. du:tinu..16.. duZina I = 60 rum. kukastim i 't~tivnim klinom. . U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon. StanQ.Svijttf. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi? 1'3: Stu su clvije-i gdje se p~imi'<~ri.e ujedUo: i n'a~ivn. 4.giim eel MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm. Kojim klinoviml!.5.mrn.5.C-l~ Cilindricna Civija 12 ~< 60 JUS lvLC2.5. -'\ .lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn ova 5 a naglbom. prema JUS M.i.18.i p . . --. -It K~""jt4 k-I 0) ZADATAK . \/.----~ --. a lwliki za pop. IJ. Koje strane ls. SVijet70Ifuceno .5.nc klinove? 3.agiba.'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc.

2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka) Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee uzduzne sileo 2.6.1. Postanak zavojnice

SI. 2.6.2. Postanak

81. -2.6.3. Spoljnf navo;

navoja

navoja

Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kretanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravolinijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim, rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad se trougao-obavijc oko cilindra. p Ugao uspona zav(~in£cc ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" ---~, gdje jc: " . d· cr P~kor8k, ~uspon, hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik d~

frffil L
\

\w !
i.
--.J.'.

.

I

,I

,

I

,

S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj

ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" . navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI , traca u pravcu 03e, 0 d n ' u navrtIul (s1., 2. 65\-'·' navoj 11118 Sm." 03no uvrce L). LI)eVl ,,",, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ '~(1 ceO.4 posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U naynJ:.~l -".0-",-'--l
v

~'.
b)
Si, 2.6.1. Postanak ~avojnicc: a~ cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3

-I51. 2.6.5. Desni navoj
·V Y

J

ts?J,.'

81. 2.6.6. Lijevi

navo~

Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik, trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni), Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila. Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1. 2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4), Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj p~vrsini.
76

Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, jcdnost1"uki,~ sa jednim POcetk \ ·v .• .,. d . 'k '0111) 1 vzsevOJ1U ( VJSCl).W 111, sa Vise pocctak' n"O 'sa ,_,J-l " oznaClmo t)ro). pocetaka i a). ., " ~l 1 · •. . "'od , VISC;70J1ll · navoJa~. ouda su p~cec~ pomaI · po .,opsegu I \:1U~1 "ruga osno~rlce Vuljka -z ' 360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a _ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja prol~zi kroz, njegovu OSll do_ b1Te se.Jmifil nav(~ia (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),' skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l St\';l~S~ srika profila navoja naziva se lcon/ski pn~fir' na
v

7-7

.
.9;" DJ:billa no~e~ja navoj~og spoja (HI) je ~rojekcija ~OdirivalljabokQva SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
HI'=-~-·-·

4
linye

ii-D,
2

10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg n~voJa (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj navoja (2 2) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: Af~=:.

d2

'

a._

J, •

n ..

4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay .. Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim Is61~ -profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" ' vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08tri navoj~ prUZt:~u jl:,(;.i atpor t.~enja- (F~ =Cor:, . M) negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenjuF,ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani otj /' /,: po~' -trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F sam~o~vrtan)e navrtke. Izraduju se kao jcda

~<-<-I'+'LD:L

I
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocetkom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka

d _____ ~_

S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju

nL

novoJn1"

2.6.2. Osnovne veHcine navoja

Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8). 1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni) pre~nik 11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a.. / 2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja. 3. ,1v1a~i preenit spoljnjcg navoja Cdl ) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan jeza promcun vijka. 4. Mali precnik unutrasnjeg ~1avoja (D I ) mjerodavan jc 'za izbor precnika. spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj. 5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8. na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. ' 6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih bokova navoja. 7. TeoriJska dub:i.nu navoja je visina teorijskog profila, mjcreno nor~alno na asu navoja. 8. Dubina spbljnj~g navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (ht ) jc "razm~lk izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja" mjereno normalno 11a osu llmT aja.

Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,jeIl:juju se ~la vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-, IJcd tren)a budu ~to manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni. 2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim ISO~profilom je istostrarrib trokut" a sv~ rujere. se iz~~zavaju_ u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX = (j/)~ Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i zaobl''''~ , njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja prik~zarie su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih Y~licina profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • . •

'". 51. 2.6.9~ l}tlcaJ ,ugia profila na otpor trenja ilavoja

_

leon)ska dubrna nHYO)a -

H

= .--,-~

1:J

2tg30°
=

= 0866P'
)

)
=

eN)

Dubina nos.ell;'u'

'na~'ojno~

spoja _. HI
1

,

Ii -

~ Ii - ~ II = ~ H 8 4 g

O~5412 p, ,

Poluprecnik zaobljenja -

R = "':".H = 0-!44P' 6 ' ,

78

79

·C~ .. '.' ... ' ...' . . . . . -"",:""~
",'-,

V7.inia se da jc D "'''' d 1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D1 = d - 2Hl = d - 1)825 P;

Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja- JUSM
i

Nazh:n.;"r,~ecnikf~
1 II

.._..._.

Korak P
krupni

_JI N~ziv,precn,
!!

.

nO 0

. l! izVod "'.
Je1" e li.-to.l:tJ.

Dubina spoljnjeg navoja hI Prccnik iczgra l1avoja
d~

,-co

H - ,- H - -H
2ftl = a

1

1

86M
1,2268 P;
c-

=

17
-

I-! = 0,6134 p.

.

nr
sitni
0,035 0.08

=, d

stepena prioriteta
0.,25

S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 -

(~H - ~H) 2 R
!
II

d-

~ II = 4

stepe~a - kruPl~i' p1;ioriteta ---'-"--.~~"-.--;---- ~
22
24 25 27 30 32
2,5 2

IILI!...IilJ-.--:~"-t..p.
i
~--,,-

r

sitni l,5 1,5 1,5 1,5 I, 1,5 1 1,5

d - 06495 P.

'

0,30 0,35
o.~

o
I----""OO'C"--O f-__",] = dz __

0.09

3

01

'0:

I

Nazivni precni-ci navoja svrstani su 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll). Prvenstveno treba koristiti precnike prvog stepena prioriteta, dok se precnici drugog i treceg: stepena prioriteta kor1ste samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je preglcd' nazivnih precnika i koraka metrickog navoja. . Prema vdicini koraka, metricki navoj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi (fini). Normalni navoj primjcnjujc se za opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za specijalne svrhe, kao .i za precnike d = = 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:" vojnog spoja; sigurniji su od samoodvrtanja i zahtijevaju manju duzinu navojnog spoja. U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dardizovani preenici i prlp'adajuce vdjednosti metrickog navoja sa krupnim korakom.
U

2 2

0,5 0,55
0,6 0,1
0,80,9

0,1 0,1 0,125

2 3,5 2 2

0,125 0,15 0,175 ,0,2 0)225 0,25 0,2
--------_.

33
36

,

39
42

3,5 2 1,5 1,5 4 3 2 1,5 4 2 1,5 40 2 1,'5 4,$ -- - --'----1,5
35

1,1
1,2

1,4
J,'l

0)25 0,25 0,3

0,2

0.,2
0,2
.,._. __ . --,----

45

48
50
52

4,5 5 'I'

- -- --_.-._._--_.

2 3 2

1.,5 2 1,$ l,5
2

0;35
],8

0,,::,
0,2
0,25

0,35

55

2
2.2
2;:'
..

0,4
0,45

56

- --------..
OA5
0,5
_-_.

5,$ 4
~

4 4

3

3

2 2

1,5
1.,$ 1,$

0,25 0,35 0,35
0,35 0,5

60

64
65

5,5
6

1,5
1,5 1,5

- ..
68
"0

3,,5
4
4-,5

0,6

I

o_,7
0,8
5,5

81. '2.6.10. Metricki navoj

2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
5

-0,75' 0,5
,,----""-------_.

70
75
76

G

'c
4

Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila .0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja prikazani su na '51. 2.6.11.
}\'ledusol~ni odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su'; P 550 2 :2 }-] = '2 . ctg "'~25" O,96049P; III ~- Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r 1 = O,B733P;

"
9
10

0,5 0,5 0,75

J.,5 2 1,5 2 IS

80
YO

4

1J 12
14

d1 D 1 , . d -' 2Hl = d - 1,28066P,; d~ "'~ D2 = d - Hi = d - O,64033P.

1 0 ..'5 1,25 1 0,75 1,25 1 0,75 _ . ____ ....... _ .._ ....... 1,5 1.,25 0,75 1:,5 1 0,75 1,25 1,75 1.5
2

85 6 :';'i 41 3 93 6f:~4-; 31 3 2 . ...._ .. _ ......_ .. _.~6.. ':.3

1,$ 2 1,5 2 .1,5

2

100 105 110

G

------,-

6 6 6 6 6

4
4

4
4 4 4 4 4 4
3 2

Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je "z" broj navoja na J coL*

15
2

1,5 1,5 1,5

1)25 1 1 1,5 1,5

115
120

125
130 140

* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim profilom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/ 2; ll~; 3/{ itd.).
80

17

1,5 2,5
2,5

2

20

2

135

-

6
6

6

3
3

--"~-.~-----------

3

--

2 2 2

-:--.:.......:

(~

mwoj od J ima Yanjski precnik 33.20 0.402 36.110 3.03 2.00 5.00 5..0.25 1.8 52...alnih lUlvoja. .· .244 0. i..162 0.00 68 6.639 2227 2519 2890 .706 2.60 3..706 28._"18.6. _0. vrste Vltvortoyih navo..083 1. 1038 1.. 0893 1... 1 2.793 0.50 2.7 ' i ]. Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30 e. d 0.50 '-~-~'-"'-' 1375 1651 1905 .103 -.35 1.056).894 2.04 1.241 17..217 0.00 ------~.nanju dubinu navoja i manji uspon pa se..30 ..752 48.24 " .555 0.52 : • 22 2.BO.701 lA.093 34.30 3.-"~- .013 4.624 1..·kao kod ostalih navoja.00 2.11.55 .87 I~92 ----~ 2. 1.- 53..247 3.--.12).573 1.376.00 __. Nazivm precmk CiJcvnog n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi.05 4. SI.083 1. I 39 42 45 ------~-.790 2. 013" 0.933 .480 5.675 3.. .624 0..2491nl1J.6 2 J. 25.9 32.479 39. Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim l~o!~'-Om d..5 3 3.46 -: 0.208 2.839 0..866 45J~66 ----.639 60.436 2.5 5 6 8 10 12 6.. ~--- ' -- 22 2.47-0.706 2.6J 0.754 0.50 --'-'- 39. a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh. ~r?fil nonnalnog i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen.95 -------25.189 0.i I I ..42 3.. U noi'im komtrukcijama nijc dozv. .402 519 647 759 9' • " 1045 1224" 1I.00 ---------_.764 3.077 44.320 23. Trapezni na'Do. 2.727 33.8 0.a: ':tormalni. I.10 1.379 0.624 1.3 76.00 4.___ .82 1.moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a.977 2.00 2.0).00 7..376 18.353 1.. Vitvortov navoj Sl..18 -I : i 14 . 1.225 0.2 '} 025 0..546 13.6..546 14.18 2..48 -- .l 1.3.165 2.253 '~--.. -.8 0.00 3.~-------- '-"-'~----- Profil trepeznog navoja je istokracan trapez.423 0.50 3.373 1.244 0..470 .64.648 1. 4 4.933 .6..677 0. 4.-~-- 30 l I·' 36 27.34.~ >.9 0.135 0628 0:836 1.812 0.466 0. 0 ~I 0 .6. ~ i I 16 18 20 -.108 0.135 0.051 --~-----.727 30..320 3. 2..40 " 0.080 1.~--~----- 1_. 7:. 4. 22.50 6.70 0. A8 24 27 2.863 12.701 16. Stvarni profil na.020 10.938 0.45 1.25 0.l89 0.188 9. . 440 4.376 20.'oljcna p:'zmJena V~tv:n':01)~g navoja.428 60.50 O.387 2.406 1.50 2. narocito uz primjemJ zaptivnog materijala (kudj~lja).106 0.86 .908 2.371 1.428 56.-.253 56.80 1.•.. U tabeli 2.12. di 0 gJ c 1 .42 3. 3.50 4.65 4. 1. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO u upotrebi. Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm. (J mbc~l 2.740 1.~.350 7.... 2.165 2. >..---~"~".87 . GAS 0.-----182 324 427 lAg 2.08 2.-----49.4 0.45 ..706 31.~. .20 4. Trapf!Zrli navnj .353 1.75- 0' 1 01 oj m.948 2.750 10. ].160 9. voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu.35 0.773 6. a ne. 4...-- 2.1~te su vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al.gJ 0. .40 0.141 3...453.00 8.379 0.2.19 _ 2.325 0. c. 83 .241 5..2 104 144 175 225 3.72 J.50 3.479 41.853 11. Cijev~li navoj standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. po cemu je i dobio ime (s1.122 0.980 4.6.693 0. 1. Dobro zaptiva.BO.093 36.942..00 1.71 -.34 2.l30 .Postoje tri.933 16. st"rnt' i cijevn i .103 .26 3.894 1.051)..580 4.752 52.~.670 0.75 0.032 .. JUS na predvida Vitvortov situi navoj.m 1.50 4.541 0.977 3.495 -------------------------:- o 5.436 2. 12 64 5.019 4.80 2..77 42. II?u l...509 1.n d = 6 nuzivnog precnika.---- 48 52 56 60 5..271 0.545 4.50 1.1 12.46 5.205 . vanjskom precniku. 0. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja od 1!4do 6 (JUS M.947 1.

65-.226 25. --.I i R23/4 R3 - I .03~~"'--1-1-1 100 110 120 8 8 8 8 10 10 JO 4 4 6 --~-- 20 20 22 R4 li2 II 11 I ! j 4 1/4 4 112 107. iIi kad se yeza testo razdvaja. ---- _.323 '4 __J ! 1 2. d~ = 60 65 70 75 80 3 4 4 4 '0 10 10 10 14 16 260 270 22 22 24 12 12 12 40 40 40 40 44 44 d -..254 3 1 10 12 . J.~~__ 34.710 11 11 Tnhcla :::. R 1/2 7/8 1 1 l/E 1 l/4 f.1 --._1 4 tjl 5 l (> 47.- 16 --I _I 1/4 R 3/B :--~---- 16.----.9705 146.938 9.630 240.113 12. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog navoj'a prcma JUS M.5.12. i I~R 1 R R 5/8 3/4 ..980 --~ ---~ 3 3 '1/43 1/2 i 3 3/4 1--·---·-··--·~--I\ . Stan..(.40.6.061 Mjere u 1Um II .406 7 7/8 2 JI8 2 3/4 2 5/8 i i i-~11. a jeftl'nr~~l~l) ..441 19 14 14 Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad.BO.903 :i 1[4 .830 347.---- .- 100.954 114..~~ j 19.728 '13.6.553 3 1/4 i 88:.--. 12 12 12 84 85 .201 33. 6. U tabeli date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M._. . .926 _.604 3 I 63.m--. za cvrste veze upotrebljava sc kad su.534 ---II .4.evni navoj Nazivni precnik d~D ! Broj '-'-'~'-'---r-_ .4 lOT.BO._~ _____ l 50 52 55 8 8 8 9 9 12 12 J2 8 8 .·-··_··· ' R 1/8 R I navoja n~ral a .5).0 125..88. . 0.I I~~ R8 R9 R6 189~30 163.-~-~ 200 2]0 220 18 13 20 20 20 22 ~ i L-__ ~ _______ ~..5P.3.502 4 69.i precnik I ! I 114 I-·-·-~· 5{16 3/8 20 i8 I mm j 1-·_·.6. ]0 9 8 7 7 I ' ---I ._---.525 I koraka "'Z 1 c---------'---iI Nazivni j Ptecnik I.350 7.6J4 65. a~a: ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni. kBro~ .68. ' I.051 22. Vitvortov ci. ___.11 11 7/8 R 11/8 30.030 3 3 3 6 8 8 8 5 1/2 5 3j4 6 --~ 5/S: 2 i/2 2 1 f2 '~ ____ Rll R12 R13 RIO 265.0...-~:~~----~::::~---¥--.751 Rl1/4 Rl '3/8 II'i 375jl'~·--_1-!:-~-g-t I 1/2 38.6.866P. . Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je vretena na masinama alatkama itd. Kosi (resterasti) navoj I i--.___~_~_ 28._-----. Tabela 2.876 14 112 I· ..355 B.----~-~---- ------ ~---~- --1-' 11 11 I 81. di .8533 j /2 76.6. Nazjvanj precnik J(orak nan)ja. l' Nazivani precnik -~~~-.9. Vitvortov navo..955 22.. su: 3 H "---"" I.---75.?t- ! ··--·-.~l)CI dizovani su navoji norf!lalnog. p llormalni 87.:.576 31..662 20.062).-~li .J R2 R2 1/4 59. < ').430 ·~ 290.430 I ! 14 4 4 4 4 2 2 2 2 2 2 85 90 95 12 12 4 18 18 12 12 12 14 ~-- '8 -----16 18 20 22 24 26 28 30 32 36 I_-~~R5 ~-~.-··--------·-1 5/8 tI 3/4 7116 1/2 11. naVal· . sitnog i krupnog koraka (tabela 2..-----·~..-93.5. ~--- ---..730 138.005 133.304 127.6.700 15. 95.911 26.--1 i I 5 5 5 3 3 3 130 140 14 6 4 1/4 5 5'1/4 120.Q Tabela 2. 3 R3 1/4 R3 i J2 11 11 1J R3 ~!4 ----.230 40 44 48 6 7 7 3 3 3 12 12 --._-- ( 316. ~"'-~-----.--151'130 ··'--1-. Korak norma1ni TI<1YQj:l.157 28 19 I r '1 I ..Z .~ l'3.203 3 112.27 j I j J i 1/4 2 1/2 2 3. 24 4 16 16 300 24 26.055 152.472 _____·Ii 8 - .. I ·~-·-~···-I 82. posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja..910 44.330 106.830 "__ ~_I 10 10 10 8 8 11 I I I I 150 160 170 {SO 190 14 16 16 6 6 6 22 24 24 28 28 28 32 32 36 36 5 6 6 3 3 16 1R 6 I I 'I 214. -. 230 240 250 8 -- 36 36 --- Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.101 6 5. ql za izradu.14 ~~:i~~ 4 112 4 ! -R2~.249 37.1.).~ 11 11 .897 41.

_-214 269 330 1 S9 26 28 30 32 5 5 5 18.5 60 65 9 10 55.5 ]..6...14)._~. : ."--..5 J6.5 25..29 : 4B 50 52 44 46 48 395 41.5 21. R? = O.04 2... profihl navoja prema s1.. _---7.6.6. Kosi navo.5 9. 51l 6B.S 60 1225 1353 148(- 3. . 36984 _..edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema ~L 2. '<'7?~" 79 84 72.. 25. i.14 4~92 ! fl S1.6. 2.\.74 2.a.--I 59.) 3 3 3.5 23.:.00 5.5 12 6.I ~~---.. 5 6 6 & 22.40 .31 ··--··...31 830 l04() 3. 19. ~u:.•.. O. ~~~C!..02 ---_..-. 2.83 1. S1.0835P..75 1.--.6._--6.52507P.66 1-.20 10... Ii "-' 1. mm mm H..46 Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada op~ere~enjc dje1uje samo li.75 2 33 57 71 12.5 15. Rl = O.--9---50~~·-~4-5-.".062 ! ._~~~ ___. P 199 209 'L___?lO 229 211 . su: H """ 1. Obli 1lavoj Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila.84 i i I I 86 _.. ------..-~----- . 85 90 12 12 7 5 .. 3. Z2 = O'.5 23.-~- 161 20358 17! "---8--'" 22966 8 9 9 9 -'-'~~~-I 3.30 4.' .04 I \ 1 ~--4 4. 1..5 -.90 6.60 6.88 5..14.44 3...20 6.25 8 .". - JIJS M.5 13. ___ ~'''. IX """7 '30 Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj.5 .05 .23851P.41:::.44 2.75 1...06 .86603P.-4.75 A. _----3.il = O..5 __._...~--.50 3)5 6. _---_ .5 77~5 4.17 3. Medusobni odnosi pojedinih veliCina.81) .. J' mm J 3 D2 ! d..25 1. Zbog vrlo 'malog otpora tren.66 10.6.Il171P.5 8.11 9.._.72 1.5 70 75 10 JO 65 70 45 4.-_.48 5.48 3....___ ~ ___ ~"" 210 200 .Tabela 2.22 l J 8~ _..13.06 3. i = 0.6.5 5.32 3. -~~~~~~~~-'.57 9.5 3794 4128 471:- 4. Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1. upotreb~JavaJu se za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu..•.266384j:'..60 1-- 36.-..5 .75P..61 5. .5 2.05 4. .6H 9)28 4.5 32. mnt~ ! t i hod: 6..05 8. Hi = O...'~"-i~-----iE~" I 180 18 18 18 171 181 200 220 230 90 12 89 82.5 27 29 33 36. a vrh i korijen lroaJ~ gotovo oblik polukruga (s1.22106P. . _.5 20. II" .5 -1-6-2(~i----. • Q i~~ ~ .61 2._---. 25730 28055 3IlO} 34307 i:~~ "--·--~':ii-·--"-I 1.\I.-. IzraduJu se kao norma/ni.14..~O 20 ___~!~ 20 191 181 __'-.51> . BO.05 6. mm 1._.. pr~~jcka I Ugao nagiba navoja T' jed no- Hl = O. jednom smjeru. 40 44 7 --------. 2..5 ? 2 2 5.5_ 5. Trapezni normaIni navo.5 5346 1.25597P.66 3.22 5.5 16.40 dvohodi e = O.J 3% 434 .5 54..5 64. velikih presa i s1..5 104 143 -_.30 12..73205P. 10 12 8..5 43.-01' .5 40. sitni i krupni.·--1 6._..08 16 18 20 22 24 4 '4 14 . -~6'4~"'-i! 2003 2333 50.. Nazivni precnik d mm Korak Srednji precnik d2 ""'" Pr{'cnik : Dubina PO\'rsina jo:zgra noscnja .5 5.25 1.45698jJ.200 ._ _ .10. Obli navoj i-iF lFf-1!l' 4-:ilf -Ii--~--I j I---'-j~g --.> 3..92 1.6._--_.5 3. 87 .57 5. 8 R 8 2....3. .7f..06 J.13. ..6.5 316: 3267 '2.5 25.31 3... - 14 4 4 --_. .5 i- ---------------~--~ ._.!~2~___ 3'~1 ! ..74 1.70 ! I.50 '7..5 2..31 6. 2.5 29. 2. ..5 16 18 11... '-.

I ~ Sl...6.BO.16 -. Rl.precnikoul.-<'" ~-'.. kod oVlh vIJuka pred.M i nazivnim. Edisonov navoj (JUS M... precnikom d u mm. korakom P u rum. korak!l nn I d[mm] 8 9 10 11 • 10 10 d[mml 24 10 10 10 S 26 28 30 I I I ----I z 8 8 8 8 & • I Nazivni Broi precnik I koraka navoja n> I . ima oznaku.2-voini". \ Bre. d.4. 2.. fine I srednjc klase izradc. c" u colima. cijevi.Bl.BO. brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim. S 40 x 7..5 - JUS ..lIO 120 z 4 4 6 6 12 14 16 18 20 22 ----. keraka na r Nazivni precnik navoja Bro. npr. IJevi Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr.:.. navoji samoreznih vijaka (JUS M.zava se slovom . 32 36 40 g I I I -------6 6 130 4 I I .e s-e. Konstruktivni oblici vijaka l..BO. 1/2: Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima.I'\1.a vozila kor~~: se izrazava u milimetrima. j iI J ! . z 6 6 d [rom) . I I M16 M30XI.095).6. nn crteiu M16. imao bi oznaku: Navoj 1\130 X 1. date su mjere za obli navoj (JUS M.. 16) . Rd 30 x 1/8. . '.6. ?a Opstu Ptimjenu predviden je vijak ob]jk3 a) .8!).).055..eznicka vozila (JUS M .. 013. u 'Hl ~ 111 i }:1 Kosi navoj obiljeiav~ se slovom S.05J. Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.JUS M. za prccnik d =. npr. d[mmJ 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 I ! Nazivni precnik nav6ja Brej koraka na I f I 1 I<od lijevih navoja. 1 I 2 6 . Obli navo.086 i 087).6. pocctaka i djce_ . g . Nazivni precni.OI2. npr.6 . uz oznaku se napise rijec "lijevi".BO. odnosllo "n-vO)nl".. Tr 40 x 7. nazivnim precnikom d u rum i korakom P u mn~.. 8 8 52 6 6 6 6 I I 6 6 6 6 -!-I 4 4 4 4 I 4 i ...15).OSI Nazivni precnik. Pored navedenih navoja. Navoj lV!.. Pr\'e~~ stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. npt~ Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). U oznaci oblog navoja za zeljezniC1. Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2..•.IOO) i dr.v~SCVOjl1'" doda.16b) ~cfinisa~li :'IU sa JDS . navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -. Oznacavanje navoja U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima. nazivnim precnikom d u nuu i korako< P u co'lima..BO. navoj za bicikle (JUS .S ~ ! 1/2 2'.15. rn T.BO. navo.Bl..BO. npr. " Tabela 2..BO. u zagradi.1. 2. bro.83). npI'. 540X7 I • 2.7. U tabeli 2.7. I Rl .. obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS M.i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.~"". kotira se spoljasnji precnil. nazivnim precnikom.....M... npr.-''''---_.' .~..82).. npr. standardom.6. ~~ . prccnika d = J6 mm. 30 mm i korak P ::::::: L5 mm.m. te se primjenjuje kod vijaka izloienih neCistoCi (zeljeznicka kvacila. navof norinalnog koraka obilje.\'id' se navoj po cijeloj duzini za precnik d ~ 27 111m i duzine stabla I ~ 80 HIll] d JUS M.BO. . nazivnim precnikom d u mm i korako!l} u mm. 89 iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1.JUS M.5.. Mecr£cni.6. primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka za zelj. 88 2~ X-- Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima. . X.6. navoja Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim. ' VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (. lako se poddava i Cisti. Oznacavanje na'!oja 2.. U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1. npr.40X7 I _l I ~.l! I I i 140 150 160 170 180 190 200 8 & 44 48'.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1. M.' 2. Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd.5.050. Ako je navoj. na crtezu M30 1. vatrogasni pribor i 81.- .<.

6. Vijak i otvor se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). t> • " > • S 0 0 :D .'·' .. izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I. •. Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama.~ ~" ~ E 0 ~ " E ~ '•••.17.16.· I di Ii E " " .Bl. U tabdi 2.. " . Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom.6. S1.<. 2. npr.. 2.. '" Q. 2.5. sitnog koraka..B1. i otvo1'1 za vijke (fini.6. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema 81. busenjcm stabla uzduz 90 . 0 tQ~ 0 0 oj b) SL 2.070) i sa cilindricnim /:8vrsctkom (JUS i\i. koji pdbliZno odgovara prccniku jczgra viika.6..19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia. •. pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.. Podeseni vljak - ~ " " z Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj.16. Upotrebljavuju ~e za p'renoscnje poprccnih sila.: " 0 :::: 0 Elastieni vi/ci (s1.18.5 . 2.071). srednji i grubi). 2 Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:' iuade. prema 81.e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem). Vijci za fiksiralljc poloza. ::- . n .t:.a '" ~ 0. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji su od normalnih vijaka. S1.. 2. :~ ~ ~ 8 • ·.6.6.:. fine kla. Vijci sa sestostranom glavom " " " " "5 :S2s i .6.. ' · 1 .""j -~ '····'·. " " . · .. ·2 • m '" ~ " c r.17.

Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog oblika~ a najeeSce su sa siljkom (s1. Upotrebljavaju se kod motora SUS" pumpi" kompresora i s1.6.~.~ I.22. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.24./ 51. Vijak sa sestostranom rupom u glavi I !I oj 51. Uv!'tnJ vij d S]. NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw stabla u glavu vijka (1"5% lomova). 2.) primjenjuju se kad povrsina spojenog. i 81. . Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1..24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja elemenata izlozenih mallin silama.24b).0 mm (JUS M.24a) i cilingrieni (s1. '2.21.6. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1.6.23). 92 b) J. . S1. 2.25. -- . : c) d) SI.6. 2.I ·tO ! !""'I d l 'I .20. Svorni vi. 2. Elasticni vijci Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. '1 !< I r-. navojem koji' se naziva osnovni navoj.6. Vijak sa lJt'cstenastom glavom D .QJ.----c Q '*~l* /1 ~ I h 81. 2. elementa mora ostati 6sta. '2. 2. 2. ni '=c.23.6:60b).l30). 2.6. d.ose. 2.19. izradom uzduzilih zljebova po stabIu. Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2.6. Vi.6. Uvrtni vijd (sl.6. ~ I 1~ .22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje kluse izrade).B1. KraCim krajem vijak se uvrce u konstruktivni diD. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog presjeka.ci 93 .ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2. 2.6.6. i ji . Na duzem kraju vijka . Pt'stenasta navrtka - .20) primjenjuju se kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue (s1.6. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti._ ': ': j V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l.6.

glpSOI1lJ olovom i s1.:a\'oj je SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai..27. SpreZnjaei (rastoj~i vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc kon~trukti\:nih dijcIova na adredenom rastojunju.28. pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca opt~recenJa.28. zasjecenim kraje-m. a zatim Be zalijc' cementom. Navrtka je redovno kvadratnog oblika.ak za lim. 2. vij111~ se pos'(3vi \! otVQf tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja. Vliei za fi.n _ ljivo (st. 2.6. 0) p) st SL 2. stubova) pastolja i s1.6.6.Sitru vijei z. 2. ci sa :r. Vijak za dt'vo S1.31).6. socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac.ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc' Vijci za Ul. Sliean je normalnom vijkllc za spajanje metalnih dijelova. StO znaCi da u limu ne treba pr~t~odno urezivati navoje. Redovni navoj uvijek je nesto uuzi od osnovnog navoja. Vijak za ucvrsclVanje sinn za drvene pragove ~ Sl.DO.6. Sprezn.6.Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL prema s1.30.6. b)" sa sav~jenim krajc11l. 2.a drvo 2.asjccenim i raz{. SlY1 liv ilakc ll1etale.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj.6.30). To su najcescc vijci za drvo. JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\'.konstantno 1 prOlTI)e. da se sprijeCi okretanje vijka u otvoru~ a vijak se U otvor postavlja miskivanjem.l'. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri uvrtanju~ lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju. Vi.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn. Na 51.6. 2. ima naroCit prcfil U obliku sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.31. Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_ vanje maSina.26. gUffiU. za temelje (s1. 2.ih dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio. za kozu.aci c) 94 . sarno mu je glava sa ve(~om povrSinom nalijeganja.6.27. V:ijci za temelje~ a'.29. 2. Glava im je upustena. 2. To rastajanjc maze biti . 2. Navo. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke. :>\1 zadebljanim i. Stablo vijka ispou glave je cetverostrano. b) Sl. plasticne mase i s1. ' a) S].6.6.26... Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln. Na s1.mm){] (st 2. l\1a:eri jal ~inia m01'~<b~tL mekSi od vijka. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale.

-' Otvor kl'ucq.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje vijcanog spoja. Osim standardnih oblika '.ako je vijak od istog i1i sliCnog rna~ terijala kao i navrtka.6. JUS M. JDS M. JUS M..35.32. 2.ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani.gruba izrada.34) najvise se primjenjujc. Navrtke Navrtke sU'ma.Bl. 2. c) vijak sa upustenom glavom sa llosom .e. g) vijak sa glavom oblika "T".'ana navrtka 2. a vanjska povrsina ima odgovarajuci oblik 7. JUS M. b.6.J)O.33f) do jj. 2.150. Sestostl. 9. d.34..6.I60.6. Niska navrtka 5 97 .33.32. j. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj. Jl!IJIllrlJJl f. n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge. 2.BL090. b) vijak sa socivastom glavol11.35'.6. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora postojati odgovarajucc naiijeganje. nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena (s1. prema 51.Bl." kljue. ZavrSeci vi.JUS M.).Pored naved-enih standardnih oblika vijaka. JUS M..aka Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = O~8d.6. fina ii"rada. SI.181. navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa nasih tvornica) Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka.6. Sestostrana norl1lalna navnka (s1. i.Bl. 2. Na vijcima. za 30 0 • Osnovne veliCine navrtkc su: vistaa navrt~e em).33a) do c).6.171.B1.36). JUS prcdvida i razne druge konstruktivne oblike vijaka.Bl.6. h.110. za spajanje iZraduju sc zavrseci prema s1. i visoke navrtke (st 2. npr. St. f) vijak sa poluokrugbm glavom i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada.Bl.6. 111 tDr1ll1firO o. c.gruba izrada. Pored normalnih. e) vijak sa pohiokruglom glavom i nosom ----:.~ SI. Konstruktivni obHci vijaka.'ijaka. 2. d) vijak sa poluokruglom glavom ~ fina' izrada. otvor kljuca C~) i nazivni precnik navoja (d). 96 m Sl.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem ~ fina izrada JUS M.6. L6. itd. Vrhovi navrtke odsi. 2. 2. JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1.

b) .6. 2'. 2.40.i navrtke nisu svi navoji jednako optercceni.' 2.. Kvadratna navrtka (51.36. 2. Za pritezanje s povecanom povrslfiom nalijeganja upotrebljava se visoka..6. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.37. .u cilindricni produzetak eeoile strane.41). 2.6. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou. :':.ma lvrhu smanjuje (vidi dijagrain na s1. d) prorez n:1 cdu Sl. Kvadratna navrtka Ii Ziij. .a u drugoj .2.6. J(runastc navrtke (51. 2.a izrezima na oboJu.6. a za jaca zatezahla i cesta odvijanja . K1"ilasta navrtka ~I~·~. L . Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.l9. 2. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile priteza~}a Hi ako je n:lvrtka. Nareckana navrtka S1.6j8) izraduju se u dvije varijante.6. Koristi se za spajanje drvenih konstrul.38. Sl.6.41.6.37) izniduje se sa skosenj~m sarno s jedne strane.39) manjih Sil dimenzija i 's~ute Za manja opteretenja. 2.. zbog pojavc ncjcdnakih clasticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8. u_sklopu navcija Yijka. 'sestostraria navrtka s vijencem. i opterecenje se pre. Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1. (f' l' I z:a s =22 do60 S1.6.6A2).40) i'lzrilaste (s1. Navrtka sa ruckom 98 99 . c) sa OLvorima nn celu. 2.42. 2.cija.5d koriste se za" osiguranje od samoodvrtnju. Cilindrienc navrtke (s1. Krunaste navrtke Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima. 2. u prvoj varijanti se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke.6.6.mogu imati l"ucku-(s1. 2.bova $1. S1.6. KajviSe jc optcreten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08'lanjanja navl'~ke.43). JcI'.Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0.. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. od sivog liva iIi mcsinga.

43cd) daju 'bolji. Ulll/lO. TabeJu 2.8..LBl.tostrmlC' nilYTlkc <. Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's. ' 101 100 .:l8" 1~30' i od sivog liva i celicnog }iva.. drugi hroj l~· uTiuM = lOx 40/50'. .astavljaju.= 8. . 5. ' . . kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllosti iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.) 51.'vo. 2. PRVI BRO) Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm DRFGI BHOS Donja -granica razvlacenja ((1' ' -----------~------. Za navrtke sc.. omogucuje joifravnomjerilij':l raspodjelu napona po navojima.6. Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom. 2. oznake kluse evrstoce je 5. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih navoja Oznaka klase cvrstoce 8 10 12 !20 14 140 80 lOO Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1.. Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv . Navojni prenosnic.-Jj. oznaku klas.11 ·10 (. 9 a) b) KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG.ijclova P01110CU vijak. ::.50 kN/cm 2 i donje granice Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj.6. efekat od prethodnih. Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa na~vojem M16 ad navcdcn\1g materija1a bite: Vijak Mli':i.6.10). oznaka klase cvrstoce bite: O'M _7. 5 F'S i\-l..8.9).05? Tabela 2. u kN/cm2.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja..V ('02 2 12 14 140 9 J 120 / . prvi broj (l' ili J10 -'-'. Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazivaju se neposredni 1w..icTi (sl.10. 10· O''J. Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom. zatim od mcsinga.0345 sa deset navoja poka7.'.vijak'\ odn.. Spojevi masinskih d.Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.43.c I"astavljaju i s. Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki Pritnjcl'.-ula minijuma j Icgura aluminiju:. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki c. ! '/j /. Redni broj nalloja celie nih vijaka ·m·: ~. Lako s. 2. 50/10 -=-~ 5. 2.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka. Primjer.. 2. oznaku navojt)-. .ala su da prvi navoji 'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\'. . a diugi lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijednosti zatezne cvrstoce. I ~ ". tj. je: Navrtka .e cvrstoce vijka . 2. za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce razvlacenja ffT = 40 kNfcm 2 ./.6. "navrtka".6.J drug! oko 22. 2..6..9.. bcz ostccenj[) e1emcnata.fu.6.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa (vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no). .a nay())· m :\\ 20 y . 10 iIi Najmanja zntezna CYfstoca If. Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj.'.. 1J1O vrijednosti ispitnog naprczanja a.-~.6.6.44).prenosnike niljtesce se koriste trapezni i kosi navoji.l oel celika cijc je ispitno natezanjc (Ji = 50kNfcm~.navrtke i pripadajuCi standard. . Navrtka na s1. . oznaka se!._.)~ (tabela 2.1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.. posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn..u sklopu. ali im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k. Navojni spojevi navojnj prcnosnici Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika.\·120 1.. bak:ra. po pravilu.-J'cdni sfto.6.o) Trella da ima istu cvrstnr~u i krutost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu.6. spojcvi masinskih dijclo\"a koji sc ostvaru~u pomocu ~avoj~l. a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja. upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka. 2.BL601. .7. -. oznaku'materijala odn. Oznake klase CVl'stocc Navrtka na s1.45). Cime sesmanji njihova vis'ina.6.ini 'spojc'C£ (s1.!.8 )DSJ.7%" a posljednji nav6j syega oko 1 Gi (). Za :navojnc.

n .47.6.da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk ~ da zastite dodirn~ povrsine od habanja. 2. ' .6. cel~ka trgovackog kvaliteta. prema 81. 2.6. 2. . ) . . ' - presovane umjetne mase i 6pruznog celika. c) zategu ~'" . Posredni navojni spojevi ·I·~~ui ' . I ' 81. Podlozna plocica b) Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl._ ) -L · i . S1.i 0' a v t O-_. inesinga b) cJ SI. Navo. od lakih m'etaia.46. podlozne p]ocice podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podloge i navrtke> Sa zadatkom: -:.47.ek e. Neposredni llavojni spojevi Na s1.. og _ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijka ..48.e ad.ala (drvo. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11 sa_okruglo~ -rupom). . 2. ana slici 2.%] I _oj Sl. Ii.I I 0 I I . 2. -?~vrtke i gIav vijaka.6. I cl- R=i-J --tpJ.44. 2.6.l -podlozl"!-c plocicc) . oj Zate-zna spojka lijev.49.6. 2. .::ac.6.2. . pogotovo ako je podloga od 1l1. I· ! I---'---------i Sl.6. Kosa podlozna plocica 102 103 .'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln ' b·· rtlClll. cli. Izraduju ::.9.49.45. bakra.6.. materi. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstrane. I . aluminijum i 8 1 . slc:.

2.10.podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).upcasTv. c) rRf3cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku. Zbog toga gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 =~ 0.50).50.6.e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm. oj donja novrtka SI. 2.avanja silc zatezanja (npr.54). Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se: -. e} S1. Standardni materijal e1astiC"D. Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim duzim krakom (s1. Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. aluminijumskih legura i slicno.8 d.6. 2. 2.or ~2 ~'2nf51 "'i 25% ~ . Osiguranje navojnih spojeva Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samoodvrtan.6.6.51c).51b) izraduju se sa zupcima po obod.6. prema s1. 2. c) lepezastc Elaslicnc podlozne ploCice (s1. bakra.51) imaju istovrem~no ulogu pochIlctaca i osiguraca. Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki na6n osiguranja. najccscc od plasticne mase. tj. NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. se u stvaranju i odrzavanju pritiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke. umctrie se u zlijeb navrtke. Nc moic se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.nog !czaja). za ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mogucnost podes. sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada je uzduzna sila u vijku jednaka nuli.e podlozne pIociee je C.dodatnom naponskom sUom (tren. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge.6. koji se pod pritisJ.53. Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi. Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku sam~ ria "jednom mjestu.6.oj i donjoj navnki je na suprotnim stranama profila.6. b) >. 1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine. .6. 2. IzrijHI A Ramn n 8 n Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouzdan naon osiguranja (s1.e navrtkc isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. a time osiguravaju vezu od odvrtanja.e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca.u (izvana Hi izuutra). Osiguranjc sa dvi.52).6.:::om elasticno deformisu. Nalijeganje navoja u gorn. Prilikom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu istovremeno. 2. dok donja obezbjedu. To znaCi da gornja navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka. i to: a) rascjcpka postavljena U otvo1' n. Slicno dje10vanje imaju lepezaste podlozne plo~ice (s1. b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka.5. standardne.3vrtke i vijka. Prsten.6. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:. cama (s1. Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potrebnom polozaju. da ne bi ispab. lzraduju se od zilavog ceIik8~ mesinga. a ostvaruje se sa dvije navrtke iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.2130.51a. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne ploc£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi.6.2. dok donja maze biti niska. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka .1. 2. Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave. kod dvodijelnog kli7.55) je jednostavno i ·efikasr:o. 2.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje. 2.·Navoj vijka prodlre u prste. 2. 104 105 . 1\a s1.em) i .en) i oblik B (ravan).

Otvofeui kliucev/ ob~hvataju navrtke sarno djeli~{:no. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke S L 2.56.6. odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.i. Opruzne podloine ploCice: U~l zukrivljena. tj. 2.6. 2.6.58). kljucevi rriogu bid: jednoslavni. obiCno za dvijc_u7. otvoreni kljuc ima razlicite otvOre ceIjusti (S).ka. b~ valovita oj b) Sl. 106 Na :£1 I 81.6.6._ kao i raspo!oziVOIll prostoru za prilaz 11av1'tki.ni (s1. Prema konstrukd.rtka sa plasticnim pt'stenom m I s1. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja. 2. 2. Kljucevi i ·odvrtaci KJjucevi su aim %a Uvrtanje.57. Nacin osigul'anja podesnim oblikom cJ 2.6. 2. 2. Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka. Jednostrano otvorerii kljuc 107 .57) i dvo: slra.54.52. 0) b) sr. b) osiguranje pomocu' podlozne ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.6.6. Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. odnosno glavi vi. OS1 celjusti nagnute su prema osi drs:ke Z~t ! 5".i (s1. Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polozaja navrtke.astopne vi'ijednosti pr~cnika navoja. Nav.56.55. prostoru. Izraduju se kao jednosC'r~1J.6.51.6. -po11licni i 11lomemni. Rasejepka S1. u pr:hnjenjuju Se kad ima dovoljno prostora za rukoyanje. 2. Dvostrani. 2. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice.53.11.

- 81. 2. 51. 2.62) podesan jc za prite-7.6. Usadni kljucevi. plin i s1. Za manje momente pritezanja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. O1msti kljue SI.estostnmi '" b.6.aka. b) :. 2.6.59. Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi.a na obodu. 2. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se provlaCi kroz kljue.6.61.. Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican.6.i kljuccv': (s1.64.6. Nasadni -kljuc 51. a) cet\'rtasti.59) i cetvrtasti. 2. Kukasti kljul (s1.6.(6.anjc sestostranih nayrtki i glava vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.1 vodu.60. 2. sto daje moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1.60) i 1lasadn.63.58. 2.6.lc 109 . 1. 2.64).c vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca.62. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIayom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom.60b). 108 SI .6. Kukast'i kljuc Okasti k~iuc (s1.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od11osno izrezim. 2. Koriste St kod ventila 2.0. .61) primjclljuju se l<ad. Sestostrani zatvoreni kljuc Usadni kljucevi (sL 2. lvIogu bid seslostrani (sL 2.6."--"-------- -3 S]. Pomicni (univerzalni) kJ-jl. 2:6.6. 2. Dvostrano otvoreni -kljue SI.

Is.6.tete urustvcnoj iluovini.d F 111 110 .------------1 b. OdvrtaH: a) jednosnani.-----. 2.Potrcbni momem: pritezanja.ie i pozara. "T . _ ' L - ··---t-~ W. Vljci izlozeni zatczartju (51. bahn i drugih komponenata).Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. boja i lakm'tI.67). 2. /!. piinu. spoJu .ceva 0-1--- t--"--r---_.--.67. ~+Ef----~ -~r..lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111. 2. plsstike.titu od ckspJozi.. ljudc uu Pos.'1 ~i!L r 2.6.JJ. izboI '\'. U s(Tijsko proiznjdnji I.68) proracunava.6. b) dyostrani 11:l1l1jcrnom satu.6. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl proraCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju. ad llamJ~nt.~Hl u talwim sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu. naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U ndVoJnO~l1 '-'-. odnosno momentom.1 U ~ekol~J"? ~rupa. I . odnosno o. vijka. Garuitu1'U klj.6.-.65.ZO\ilSnostl. . vrste i naciila djelovanja opterec~nja~ vijCl su podlJei)en.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. Proracun vijaka it 51. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazaljkom (s1.i- I__~_ 1 i. 2. [cm'].yaju S~ i mom~ntni Idjucevi sa oprugOlli. Prorac. Sl.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za .6..-.. Kljuccvi se u trgovini. te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ propisi obave. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-. nl -11---.e. 2. ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil. . {j. --------1 I' .----.. 2. U proizvoJnji uClflC."'~"t~ . Jt.:dna od oba\'cza za~tite od di. II I Sl.::ujupldu(.. .. 2.l~iL--' ---+f~1 0) F ~ ----~------. Upolrcblj!.u se 11a osnOVU obrascD iz lla.:buu opreZllost i zai.-..6 12.~ --.6. s.65b). 2. Sta·ndardizovani su jCdnostrani odvnaci (s1.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigurnosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija.6. .1..66a) i sa mjernim satom (s1.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje na~ivfi(:g l?r~cnik~. te se svaka grupa nosebno proracunava. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni.66b). d.6.uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala: A. Moment pritezanja ciCita sa nu skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja).. 2. b~ S(l I mjernilll stltOm b) II 1 i h---~--- .66. .

c..stepen sigurnosti protl\' pro Jdl . 0.ucu vrstu navoja izvrsi' se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.6. Ovdje jc .fCl1jc 1 p'otrebna u~du7. '. 2."'- !2 kNicm"'.' .68) za dizanje tcreta Fa -.. -.0545.) ..5 ----. epen slgurnosti ( . Vijak jc ad cclika (:.mjcn J1VOm silom F.bf liSVa)? se n UJ'bl'~' veti presjek jczgra A-. dlJelova zbog djelovanj. prosjecne izrade. Kod metrjckog~ navoja povrsinski pritisak iznosi: p Sl.srectn.fj.08 em'" G$d 12 A) 3. a omotac ot\T. Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . "'[1 -g lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p • )lVO Opterec . F" da otpor t~:g~a deforIllacija vijka usljed savijatlJa. ~ j g . Povrsina jezgra vijka: 208 mm~. ~epodeseni viJak izlozen djelov ' .1 do 0. JC tV e~ e r .· (t J. lZ standardnih t'l.il)~ . Fa. ko e '1$..?.6. 8to zadovoljava.". Za mCIricOl ko·cill odo'. .5412 P oien .!. crrfl eUI napon na zatezanje. Dozvoljeni napon zatczunja za.1f11 w e p= 0. Podesel1i vijci izlozeni djeZov ' . Koefieijcm tren)'a kl".2. a p.8d) Iz tabek 2.t? -razvlacen. Primjer: I1roracunati ncpod ~ . .a.a poprecnib sJ ' SOY: P .6 = 5 kN!cm~ ' < 12 kN1em2. I .~9) proracUtl~V[!oO Sf. k 8""'" 1t=/-l'P. rr: Rje./loJ tr1ckh rucne luadc. pa se VIJa' proracunava na zatcz .. d 2 [em] -.6.enljivo 'optcrccenj. = 5 kN "s 'C 'fl 1 ". 2.vijka. lrmh pOvrstna i usvo. ilJljC vijka od ispadanja..3). .iz veze.00 ""S9 . 2. Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju vrsi se pomo~u izraza.u mora biti.projckcija radne povrsine svil) navoja na ravn. ' .'J 000 '.':. prva "Cell .69).-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 .dubina nalijeganja.' navo) 1\136.a.25 kN..... prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka 225 mm~ (. vete vrijcdnosti trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil promjenljiva. pll .nik navoja.poprecnl presjek jezgra vijka.Ovdje je: 1. :'.[kN] .70) nalijdu c"r~f£l j sta~la vUka povrsinskom ptitlsku N VI! \. . -.= O.0445: NIl". Al [emS] . Fit = /-l • FtI.-ol' . " 3 2.na • RjeIenje: L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w. avoJ~ Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf 112 . 11 tom sluca.5.. HI [em.4) _ st. iz tabliee' za odgovara. 2. 3.. Kuka sa zavrsnim dijel()m U obliku vijka d. d. Nairne. z . " d 0" = 26 kN/em~ i UsvoJcni step!~ ~4:~~jern? proni.2. = - F/i.588. I 1 - . I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1.~ lZlozena smicanju.vujamo stepen sigurnosti 'If = 3. Nazivni precnik navoja iznosi d ".ji pree. .. preC111 lZl < lea Za navoje. 1. [kNJ .-------. u spoju. .:.6.= 50kN. = 25 ~ = 2. t. '..5 bite: ' Sl 'J Gea = - = 36 --. v 1 ' i' Povrsinu )'ezfTra t> ".2).588' 25 l.] . Navoj je metricki krupnog koraka..6. ' _' ..dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.' tC) ~ otvor pa je povrsinu 'presjeka st:~i:. (]zd = -~ (kN .')'k'.~jre~lih sila (s1.) " Prema dob1venom rezultatu' enJc . Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza = d ~ p a (kN/cm 2 J. \). pa je dozvoljeni nnpon G" a zatczanju. 0~15 2. '.)'i" mo stepen slgurnOStl protiv prokl'0 -" d· lzavaUJa j' on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2.. :r<:.= . nash 'I = 3. Povrsina jezgra vijka Al.rol. r = (3 .~p . ' " ' 0.inu okomitu na osu navoju.S4' 1. (t. .. ..=15 ' IZ<lnJllu-"015 .'V dozvol)' T • Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak dozvoljenom naponu zatezall.20 mm. .cijerlt treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n.aksijalno opterecenje.. zate~e t~I~. ispun)' en u njl . da bi se i.ad se izracuna presje~ jezgra. v lznosi: gdje je: Ap (em2] ---c.njcdnost plcsjeka Al .588 0. ..' 050-0 v 'k·Jczgra al.. .O~ s~orn. cOW smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko"J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1.tabela 2.aLIl nUH)jUS\ujase .6.588 F. 4.p.bro} navoja. p' anJe pr~ll1a' -8ili F =---. Kuka je ad C. Z ' 0..(ft = 0..cn e ] .'U poprecn£h sila (s!. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m . Brojne vrijednosti stepena sigurnosti uzimaju se u granicama l' = (2 .. 1 ~ uZduznu sHu: F 'j' F<" = -c-"'-. . . ' . 1. ' " ' Z ' H. SC iX uslova zat~zanja . . o'za [kN/cm 2] .68.

i.unutrasnjih-'navo.. Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l da je pociesen.70.ni? 15. 2. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.ia. l'fa '81. " 2Q.'. Navoj je metri~ki krupnog koraka. Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(.. = F.poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{) fl: A. i to nesto manji nego sto je precnik stftbia koji je izlozen smicanju (ds )) kako se ne hI Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor. ----- 5 dS'b 1. kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih elemenata navoja.postanak zHvojnice i llavoja. U dobribn~voja duza strana prolazi a kraca ne..ihovo ispravno funkcionisanje. Granicna ZADACI mjerna~za navoj: a) racvasto.: velikog.O. 7. 3. (:.15.10 kK Vijak je o. Provjcitt povrSinskog pritiska: P =" -. prosjecnc izrade. korak i t!gao profila navc'. Dozvoljcni napon sinicanja T8d O.1) Tr60 x 9. 11.. a los kad prqc1e kroz. ''''4 [em'] povrsina presjeka stabia vijka. skiciraj navojno vrcteno skJ. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI. 2. _.:.? ~ 14.tajucim -navojem. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka.6.eujuju viie!. a Sta navojni prenosnici? 1._ J. Kako.0245 vt'.:nz"k.se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji? 13._ 16. Rd40 X 1/6.1z obrasca za napon smicanja ds =. Pd [kN/cm 2J . 6. 2." .navojem.'. ~ 1_2 mIT). 2. malog i st'ednjeg prccnika. gdje je: Ts izraCllna se precnil~ stabla: J ~---'-' n·n·Y8d 4'P [em]) Na 8L 2.reie.'6.. . 6 kN!cm Z. 2.asni.e? 18. Kako je izvrsena podjela vijaka .tnO. Pa ~ UZ<l 2.sjeeanju. ' Fs [Iu. 11S . Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine. Sta jc profil navoja? Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja? Nacrtaj proW metriCl.e nazivni precnik navoja (d).cj u kolika.8lfzd :.d C. Nacrtaj profil trapeznog.17 kNicm~ < Pd< 2. glava.-' \'~liCine.lei.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj. . ito: velik£ preenik. . d.\[] . U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s.olu .og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.visina_ normalne_ navrtk.dozvQljeni napon na povrSiriski pritisak izmedu stabia v~jka i spojenih dijelova. 9. 114. pri celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim: mjerilima.mni su sa dva poddena vijku prci:'>:' nika do = 12 mm. ('!TANJA· Usvuju. 19. se' pr~mjenjuju vijci _bez navrtk. vijka _ se(ltOtlgaonom $1!1vom? sa 21: 'Sta su navojne . 17. 1<. 2. = 51.22) za rnirno __ opterc<. 4.enje F.prema riamje.2·1 4.71. Prema . Kitd.1b prikazan je kaIibar za: kontt.· Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje? Kako se mogu' podijeliti navoji?. Podeseni vijak izlozen poprec!lOln Qpterecenju gdje "je.. Kad"se prifU.l_za specijalne svrhe:. 1~. b) cep Rjdenjc 1. . Koji navoji se koriste na vijcima za pn~nos kretanjo.6. i _ n.Kolika je . S32 x '6.:. Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a. _ _ _. 8.0445.'.~ u navoj MlO. Nal<on proracuna precnika stabla vi.6.tli_prelnik. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C. 5..6. -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a. Nav:edi nekoliko vija~. Navoj je dobar' ako prode kroz 'prvi prJ-r v~ljaka. Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti kontrolu povrsinskog pritiska: 51.7.oba'jJara valjaka. Ob._ bez :glave?. it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !..'13. mi.0345.Pa. sredl~j(prer. Kont'rola izrade riavoj~ Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo.lla'voja i oZllaCi osnovne vdiCin~. Tcorijski. Precnik stabla izracuna sc iz t~H·mule: L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1.ka (d$) usvaju s.a. broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju ~ a.

Torzione oprugc Pod djelovanjem vanjske sile. Prema naCinu optcrecenja. 2. su 2. L Fleks£onc oprugc Pod djelovanjem vanjsk~ silc.7.). 2.7.scilacija i sumova.). 7.) 2. igracaka i s1.7.o. '2.oprivrednc masine. moze hiti. spojnica i 51..ostrojenja. 2. . za Zavojne fleksione opruge (s1.y ostaje neptomjcnjiva: Pl. oruljn itd. 2. za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila.1b) imajU siroku primjenu.)..i pol. za mjerenje sile.Jo.7. od narnj~ne: Ovisno od oblika i naCina opterecenja. Glavno svojStvo opruga je elastiCnost. kod casovnika. 2. stamparskih.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja.3) i pritisnc . Prema tome se i dijcle ~a: a) fleksionc oprugc. j . 2..masinH. gdje'se traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.72b i. spiralne oprUge~ t. teiine i momenta (kod dinamometara.dc navoja? P1'oste lunate opruge '(s1.vlaene (51. zatim. 25. odbojnika. b) tOj-zianc oprugc i .1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao akumulatori energije(npr.7. stipaljke) kod tdzstilnih.2. stege itd. b) gibanj. Namjena opruga Tanjiraste opruge (81.'· ' _' '. proste lim. U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za ublazavanjc udara.anje i1i vise clastkno deformisati. 2.j Sl. narnjena ill. s1. d) tHnjirHsta opruga.). presa itd.0PRUGE Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. 2.4). Za 'nMbCito jaka optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa".1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p. za akumuliranje energije (kod cascivnika. Moe llosenja i ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'" portnih srcdstava.1. Spiralne opTUge (s1. Koje vrste kljuceva poznaje1i( U cemu se sastoji kontrola izra. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga. na cemu sC'j zasniva njihova. !.su vrlo razliCitj i zavise. 2.upotreba.tvu (stednjaci.2. Slozene limate opruge . poljoprivrednih j drugih . a obuhvataju.7. a kako navttke? Cemu sluie podlozne plocice ( Navedi svrhu i nekol~o primjera osiguranja navrtki. e) za-vojna fleksiona opruga c) prstcnaste oprugc.tlacne (81.7. ventile i s1.22.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.gibnjevi (s1. slozene lisnau opruge (gibnjevi). c) spiralna opruga.7.zno riaprcgnute 11a savijanje. o.2.2c i2.7.ate opruge. Pogodrie su za velika opterecenja. ove opruge prctezno' izlo:lcnc uvijanju J a obuhvataju: torzione §wpo'vc. masinn alatIjika'itd. Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc Torzioni Slap (prosta torziona oprugc).imjenjuju se u domaCin. 27. u prehiarnbenoj i procesnoj industriji). igracaka.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'ijetko .7. Navedi oblike navrtki. opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji). 2.7. 2.ne' opruge.). 2 7. torzione opruge m6gu biti zatezne . vnga i momentnih kljuccva sa ugradenim oprugama)! za ograniCenje najvece sile odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1. kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih sredstav3.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju koja se postize smanjenjem precnika. Kako se oznaeavafu vijci.). 23. Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave.7.). 116 117 .7. 26. pri ccmu njcna duij. 'Vl'ste opruga Konstruktivni oblici opruga. CD} zavo. ove opruge su 'pretc."torziollc za7.2. 24. motora SUS. uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge).

Zatezne. 'da bi se dobi~' sto ve~i deformacioni _rad.5).. (s.a sHa koju Qj prima opruga.se od unutrasnjeg i spo~ . -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su itt odbojqike.:._ sNai'a nu. kvadratni . (tabela 2. 240 235 235 C.3.2._ Oprtlge Zbog velikih dcformaciju.onc opl'uge. c) z'avojllu prithria opruga.povrsinSkom obradom. Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su. Pored cilindricnih.2. Materijali. Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko . opruge hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se . -pa se oprugc izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:.su veliki.ve1il.ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia.ko legirani celici. a kyalitet ce1ika bolji.551. 2. 2. a'. naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju imaju zavojci sa ~ajveCim radijusom.1.nc i parabolicnc zavajne opruge. 2:7.. 130-·150 (30-·150 130~150 240 240 . tvrztoni . 2.a zice malih precmka. Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medusobno naJijeiu svojirn .4830 C. 2330 C. 110 )10 C.3. torzione: (lpru.7.ovi _.. Prstenaste oprugc Sastoje .4831 140--=---·160 150-:1-70 135 135-'170 135-170 SI.eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka. UzehtZp..7.konicmnl' povr:. sinam~_. Dozvoljeni naponi" opruga.7.. za. Oye drugc obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. dQdirnoj povrsini prsteria.u silu pritiska pod 81.. 2.e precnik zice__ manji.EO. Presjek iice 'kad zavojnih opruga moze biti kruzni._~) i legirani 'c.7. }">r1tisneJt~rzione.:om (:\'1'stOC0111.233] C. d) pllzasta opruga :2. TOi'zi.i pravougaoni.2d) izniduju se'od trakastog l:elika pravo~ poprecnog pres. hro1110111).' istezu) a unutrasnji skupIjaju. 2. u~aoriog Puiaste (teleskopske) opruge (s1.3.7. 119 118 .tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga. vanadijumom i:i viSestru.2 2~m 240 255 217 230 lOS.4_.7. C:vrstoca materijala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i. 2.:5. j ----. Prstenasta opruga Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1). 213. Koriste se_ za velika opterecenja.ge Vru6e \'aljano HE [kN/em:!] Celik .---~--- C. ceHci prema JUS C. To su ugljenicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1.el~~i samanganom.7. silicijulrJOm. izraduju se i kon£(.2133 C.1).2134 270 290 310 310 310 310 3JO 310 :. U oprugama se javijaju i jaid naponi. t===~====:rQ 81. 4230 C.30 235 240 110 110 110 120 135 120 120--140 130-150 230-150 . Sl.7.1 <~.

Konstru.68 . p0~ln se tako povecava krutost opruge. za opruglt promje~11ji. 2. Dozvoijenl napon: (. ugao uvijanja) i opterecenja (sila."ruge koriste se za. Najvcci ugib 'opruge: I = F'P 4·1"·13 4·1. 2.j3 . Takve opl'uge pri radu apsorbuju. Kod opruge konstantnog pre-~jeka napon savijanja je najveCi -u ukljestenju.7.! [kNcmJ.a ?pterccenja. Obrnuto.7.7a).Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon od celika: o'srt ~ za opruge NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten.kti~.50mm 1 deblj1ne II "---. usljed trenja. J3 = 3 em.. izno~i: p. dm' Za dinamiCka opterecenja je: if. Maksimalni -ugib je na kmjl1 konzole i. A =p.(:. Opruga je od celika C... Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Usr'l 6·1 = . 8to je karakteristika polo81. Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em.25'40:\ -3 . iznosi: 2..i proporcionalnost).no bi bilo nei"vodivo veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika p~vecanJc debljinc lista. .). Karakteristika zenija. Na s1.omi cn1 j j 'vog prc~jeka za 33 (. sto je ugao (0:.7. pri kome napondostize granicu elasticnosti.7. = F (1. Mmax.. tj..~-' 5. 3.. pa opruge kazcmo da je opruga elasticnija. onda je karaktel'istika opruge prava linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti elasticnosti) .. 'Sto je ugao nagiba karakteristike (0:.6. 2.7. don j Td 7:'d = 0. _ b.75' (/1'.irine b C-. = (0. de[ormahilnij" u odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. i. zna~an dio utrosenog maa. rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc l'adu koji opruga kasnije proizvede. odredeno opterecenje stvorice yeti ugib.. 7b prosta lisnatR opruga stalne debljine (h). a promjenljive sirine) od b = 0 do b. Veza izmedu deformadje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge.5 M. M6m~x -=::: F· I.52) ff m.~. 5 . Ako izmedu deformacije opruge' (ugib.[kNjcmJ. '= 0.a: =-0. Slozellc limata D.) manji..x). h~ -. Nosivost opruge: F '"" ----. Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F) moze se -izraziti pomocu jednaCine: Kod oprug-c promjcnljivog presjcka najveCi napoll savijanja je u slucaju kad je x = O}i jednak je u svirn presjecima oprugc) posto se otporni moment proporcionalno povecava sa povecanjem momenta savijanja (idealan oblik). velik. 11 . moment uvijanja) posto. Rjdcnjc 1.6. E . ~ F.er~ izracuputi dinamicku nosivos~ pro~~e lisnate opruge prayougaonog oblikr..7.s1. ~ 't-\1 .JO mm. pa stoga sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc). Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu pojedinih elemenata.. 2.= .5.-. = (0.-.) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib . 21 500 . ). 120 121 . 2 Kod opruge koja radi bez trenja. duzine 1= 400 mm.45 do 0.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog.25 kN.5f1m =- 0.opruga je kru6a.)a x = 0.5· 120 60kNicm~.og pre'iekn. . I =. na osno\'u nnuke (l otr()r~ nosti matcrijala. 2..h2 2.21:.E.33 do 040) am.kolild ugib u em izaziva jediniCna sila.1 2 6'40 60 = J . Pl"OraCUD fleksionih opruga f 6'P Prim. Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi: veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka C F b· 11 3 • E = . oprugc pokazujc ..presjeka.4. Krutost opruge ncpromijenjenog prc~jckc:) C=7[~~] .1 = O. Karakteristika i rad opruge Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja (Fmax odn. (~L 2. a na s1. tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda. - H b• ·1F·F a) f = 3£' I= i~h-3 2 P'(ismaxrcm] za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks" Karakurisdka.

28 mIn. b' = bill .11).7. KrUlost c ~-" 1 kN!cm. ~I! il====+19 . S!.anj b' 0. f ''''- F 5 c 5 ern. 2.8 5 .10).sla opruge (II. duZil1c listo\. lzn.7. Debljina li. W -. G = 0.!.2. 1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja pomocu uski). Gornji list naziva se glavna_ traka. ~ = 1 za idcalui gibanj. Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima: Ms W == - 6P'1 -n: b ·lt 2 = const.7.od oclnosa bib i broja lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi 1i~t (n'). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a..8). pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. primjcl1juju se trapezni zavdeci (81.····.4:..~ b 4. 5. S1. 2.-.dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog gibnja (sL 2..··h···.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn krajc~ vimn oprcrecenje (P).8 za b'{b 1.10.1 b) Primjer:. = 0. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0. F· {J 6 ' 0. 2. 2F 0) gdje je: ~ .. . 0. uz ism uosivost.4.9. DvoJni J?:it'. .). -10-1 • :.------ --" 2.c~··. 122 .~. iz'nosi ~ = 0. 503 < n·E·.1 • 5 b '= . MaterijaI jc (:.9 em. ·O\'dje je II.9.014 em.1 3 /"'" ··. h = 11. HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W.ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja C~a karoserijom L s1.ib.. 2.8.7. Proratunati dvoslruki gibanj 21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. na cijim se krajC\. 2.l· em. Brqj optuge S1. .·. ·l-<l·'-"'i. 6· . .7.Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc }lj. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' . Izuzetak Cin( gornji list.b ·f 6 .7. stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P. Postallak gibnja Cgib gibnja. PWccalljc nosivoni dvojuih gibnjcva postize se primjenom. 0. 3. DvoSlruki ugih.8.).2130.4 i It -= :?!3:. Zil\'isi.7.--'-'" ~ :----' J.67 z. 2. - broj listova istog prcsjeka.1 .--~. sirina lisla b -= 40 min.). Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a ugib idcalnog gibnja i iznosi: : -F .dvojnog dvoredl1og gibnja (sL 2.koeficijcl1t oblika. postiie se pri~licnom uvOjllOg gibnja (sl.u .7.= list{lVa n'= 6.. ri~osfruki gihunj I!·& '!'.

5).i su izlozeni potresima..2.14 = (Zo .12).e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju !1a~oJa (sI. e. Mu "'--= F· R [kNcmJ~ napreze oprugu na uviJ3nJe: .7. ..asticna svojstva gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika. dcbljina trake h = 5 mm.7.5 ncaktivnih zavojaka. Glavne veliCine ciHncit'icne zavojne pritisne opruge (L): Stvama visina neoptercccnc oprl}gc L ~ Z· d + Zo . srednjcg precnika D = 80 mm. P~i~jer. 2330 za naiztnjcni~no promjenljiva opterecenja do F = 500 0J._---1. ill (Za 1.7. debljimi lista h """ 5 mm.~ '300 mm. f( ! r---- R F I .'"" 124 125 . 1. .7.7) or! C. Kolil~o jednosmjerno promlenljivo opterecenje moz~ CIa prenosi cilindrlf.. .09 12 15 10 30 ]'38 . Moment sprega. 2). Na s1. Precnik iice zavojne opruge iznosi: r--"-"---j .1. 120 "~ 60 kN/cm".5) d + Z"· s.a) ffia. opruge gume moraju biti drugacijeg oblika. prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc guni(~nih jastuCica.. Opruga)1:: od cehka C. npr.. 1.13.1. Zlca je od C. a ne smije biti manjc ad 0. ukupni broj zavojaka jc: Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la elasticno spajanje dije1ova.3 J.Z".-:~:~.\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka opterecenom stanju' treba da iznosi Smil) = 0.2. 0 d / "SF-{D)". f Sl. dasticnih spojnica. sirina li~ta b "'" 60 mm. da Oprug8 una . Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18.}Zvoijeno naprezanjc T.13. Proracun izvtsit.Izrac. Primjenjuju se za ublazavanje udara. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1.!<ruglc iic~ za i~rfl:du ~avojne torzione Opruge oPterec~ne malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =._""_ 1... 2. uzima se.7.?nati precnik o.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN. posebno dijelova ko.5T m = 0.7.----.17 1.7. U SI...2. 2.[em]. I DId .i za oprugu. . kod transportnih sredstava. ' 3.7. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K) koji je dat u tabeli 2. 600 N. ?pterecenje (F) koje djdu. Precnik zice opruge.6._. konstantnog presjcka i za idealni oblik. Gumeni jastucici Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i zavisi od odnosa Did.....15 1. oct Z "-"" Za -:. oscilacija i sumava. 2130. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga r .~ 8 - 9 .7.. ~--- l I K ---_. ZADACI d. 2. Posto' se el. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m. Prema tome.."J .nati zbog pnlagoaavanja podlozi. 2. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6" Rje.5.55 -~- 3 4 5 1. gdje je: Za . 'pritisak. S 10 1.- 1.7.fenjc 0.m. Proracun zavojne opruge 2. Posto ~u.{ tice aktivnih zavojaka iznosi: 11/ =D·::7·. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1.23 1.5 mm. .5 ..2131. Dulinn gibnja je 21 = 600 rum. krajnji zavojci porav._. cern: Ckupna duiina iice moze se izraziti ohrasI = DnZ "--=: o. 2. 2.1l3 'zavoina torzi~ria opruga izradcna. Materijal C. . Duiin. 2. broj aktivnihzavoiaka.1 d. 4230. DI.sina itd. kod temeljenja (fundiran. ~ Ai .20 1. Dulioa Oprugc je 1 .12.--.29 G 7 .. Usyaja sc sla~dardl1i precnik d·= 2 J~m.l . GumenJ jastucici za sUe prHiska Tabela 2.:.

kao sto su remenice. a kaka ugib gibnieva? 7. . Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga? 10. 3.. Sta. 3.n?glavIjeni.2).1.ogu. prikazana je"o~. 3. a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni clementi. '. npr. iIi sa' dva prepusta.. Primjenom supljih osovina znatno se sma--njuje njihova tezina. ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE U clemente -za kruzno kretqnje spada.rui 126 . Najcesce se osovine izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe. jcdnim . ..1).-Ravnc osovine iinaju isti precnik na Citavo.--pr<:. Na 8L 3.1.1. 'vraiila) le1iisw 3.PITANJA L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc? 2.biti ror.duzini i 1ako' se iiraduju. SI. biti 1'aVllC i stepchastc. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge? 8. BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u? 3. spojnice.1.. Objasni osnovua obiljeija opruge? . upr. usteda u. vagonska osovina (s1. pune i suplje. Kako se povccava .tosivost.'" _Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a.'sa.irajuce i nerotirajuce. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu? 5. osoviniCf~. Kako se povecava noslv()st. osovina \iagoneta (s1. OSOVINE Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju. . Objasni postanak gibanja? -6. J\{ogu. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-. zupcanici. Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima. je izra~a sk:uplja.1.ovirla u 'oblik~ proste grede . Va. 4. a neznatrto otpornost na savijanjc.33. Kako je izvr!Iena podjela opruge? 3.materijalu: i sm'anjenje tczirje. dobcisi i s1.1.edu..1stom.pl.gonska osovina Prema 'konstrill<tiVnom izg1. osoviilc ni.tl: osovine. mente). a kako ugib tanjirastih opruga? 9..

Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za <:ementaciju i poboljsavanje. RjeJenJe 1.FH (a ----'--.. -optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo.'tnu prema slid 3. 10/\1s o. a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050viniea. Usvaja se pn'j veti ~tandarc1ni precnik. Otpori oslonaca: SI. 3. b. a za veea optcretenja ~ od ugljicnih celika g8rantovanog sa<. Prlkaz .. Izraduju se od cclika. obicno (. b = Prim. o.ednaCini kubnog paraboloida.l. ostvnruju zglav1'::}ste (zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova.er: Proracunati osovinuopteret. 0545 sa UHd ~=. Osovina vagoneta 'M A = .. Osovina rotira. Momenti savijunja: Af smax = Ovdjc je: M" [kNcm) . A b 1$i8 I 4.5 kN.Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan oblil~ jer bi sc precnik povecavao od 0 do d max .\ = 6 kN.moment savijanja 10 FA'a = 2. Standardizovano jc vise oblika osovinica.c.0445 za manja optcrccenja.1' 5. 2.~ = 4.0461 do (::0545.25 AlB = FA (a F·b I?A 3. Stvami precnik oso\-.?sovin~_:-:::a) shematski. b) idealni swarni oblik Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St.3. zatim momenti savijanja~ a zatim precnici osovinc. + b) F· b ='.. 129 128 .1.25 em.1.1.3. a 250 mm.2 OSOVINICE (SVORNJACI) Stvarnj oblik osovme Idea In. a za jaca optereccnja C.mz. 3.b) --0- F· a = 0 = = Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.= 2. d" [em'] - aksijalni otoprni moment za kruini presjek.G kNjc. Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima osovinc ~. Precnik stv2rnog oblika osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn. 10'50 . 0. 3. Materijal osovine je' C. U svojim IdiStima osovinicc miruju iIi osdliraju.jednosmjerno promjenljivo. Aisa: c~~ FA' X = 50kNcrn.25 50 775 em.. obHk osovine _J \ Fa '~1. a nerotirajuCih . Neki od tih oblika prikazani su na s1..' = a+b 35 ..5kN.5' 20 ''0'' Za x 0= 20 em. x 3. Prvo se odrede otpori oslonaca. 3.2.po .-0 = 6'25 -35 '.0645.2. Stvarni oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51.inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_.= ---.37 em. = 5.5' 35 oc. a= '60mm.na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima.1. pa je: d = 1.--:.3b).5 6 v. -!:I. odavde idealni precnik osovine 2. Ide-alni prc-cnik osovinc: 10· 87. [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja. Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine: 3 P'a 6'35 F n '= .t8va iii od legiranih celika. 350 mm...25. radi nagla vljivnnja glavCina._ 87.5kNcm. Gsii 6 a. ako je J-.

.t 3.2..--· +-~--.i prstenasti uskocnici ~ za osovine (s1. osovinicu i lez. c) sa u.JUM1. !. a prQvlerava na . Primjena osovinic~ i nacmi osigultanja . BU izlozene suvijanju. bj bez glave(JUS M. I I ~ -J. PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog pomjerarija oso:vina.2. f! ..e. .s~i Pt:~.030). [em]. 3. 3. Standardizovani su: unutrasnji prstenasti uskocnici . 11 .c osovinica Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. L-/ / L+/ a~.) ito: a) osovinica je sa navojem. a ponekad i clem enata za prenos snage. Spoljasnji prstenasti. $ 2 2 4 8 gdje jc . .3. d) osiguranje trvrtnim vijkom.2.2..: Sl. -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1.~"" -~~ " ~~.dgov. 81. b) osiguranje prstenastim ut..040).4. SI. smicanju ~ p~vrSfuskom riiiti' ' oSQyinice izracunava se iz momenta. 3.. uskocnik Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe.I'tlJ.~"il"Ji t'~Sti . .2.simetricno na dva dijela.\. 3.stalld prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd.is llk. eI) sa navojem (JUS M.C3. Osovinke.--. _odnosno pr.2. 3.iSta s kotrijanjcm.2. 3.2.2.[kNcmJ.. }>roracun osovinica '40. a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil.2... In. Osigurali.2. prsten moze pri ugradnji rasir~i.~j:)\)1' ~ n L l<LH-----I-~ Q.4).020. Za izradu u S~a..arajucim kliie ~ .) i spoljasn. .j.pustenom glavom (JUS M. J~ 3.1.°1 I Provrti na uSicama prstenova sluie da ~e o. e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.kocnikom: c) osiguranje pomocll dvije rascjepke.1.za rupe (s1. -.3. NajcesCi oblid osiguranja p~il(3zani su na s1.C3. k. Unutrasnji prstenasti USkOCllik 11.povrs' Sku.. 3. 022).5.C3. 3. ~-.2.2. 4 2 4 130 . I -- ~. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf ja: H~ (k F F I P'L ' M ~-'a . savijanja.lijj\ .2130 s ()~tl. iDs' ~"". OPt ll. Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja. a unutrasnjl stlsnutI.ecnik osovme i .C3:060} S1. V7""". Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.. podijeli se . se ce!ik za opruge. najcesce C. 021.

1 razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na S~VIJanje i uvrl: . a posteIjice od sivog !iva. Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:.'lUSHly zaobljenja. "[sU· SI. Djclovanje na osovinicu Odavde je precnik osovinicc. c aprSlll uslJed konccntraClJC napona.1. (0 a ImaJu jcdno k l' .uvijek okrecu. Prosta 1 I'jcnasta vratl'1" omprr_ sora).2. Glatko 132 133 . Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude Pa i'd ~ (I .3. . 3.J kN/cm --=::: -~ za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva. .sjeka.1.2.atlh rac!i' ./ a na duzini 'L . 1 ' u-uznog u pravo l' '" mljSKO ( ' 1cod kJipnih ·. F 2F <.3). 0 jeno. Vl'atilo 81. 3."Pd' d . ozena. Prava v. . m )ena.. je ncpromjcnljiv. 3.Ila zaSta \. = 1 120051: TB = -2A = 'd2.<.5. F = -.s1.. ) n}c! gdje je otporni moment kruznog pre.l. P 0) \ .2) i koIJ'e. .33 . al·'· . .. came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a ~.Najveei napon savijanja iznosi: 3. =..F . poloZaj osne linije. 3. Pri konstrukciji stepcna.3. M{obrtnimomentj P(opterecenje) 51. 3. .3. VRATILA Vratila slu~e za pr~nose~jc ~brtirih :n0rrienata dui ~se Obrtal~!a. . .a Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn kod motora SUS). ' _ . .------d (L -I) ~ " Pd. - Prl 0. "k " ' treba pre1azc 1Z jednog prcem a u 'drugl lZVOd"Itt sa 0dgovarajucim 'V. k' ~.. '-. a mogu bid prava (s1.Z~ u'radu se. . Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka d'n) (A -4-" .5 kN/cm 2 za osovi~ce ad celika. " '. . a s1 ~ ozena IffiaJU VIse 1 I' ' '" Pov.."till -:. . (sl.0 (nnr npr. IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s/ ' . i obratno -~.3. \ra.4) kN/cm' 2 za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc..".ratila mogu biti glatka i stepenasw.rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p =~.3.' . Kod Cvrstih.

6) su prava vratila kaja sli'. ce1icue tral"e (2) '. 3.c u. elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije U. d ~= 3/l 61v. pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl.1.tZlozena s atno njima uema.3. KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'" ~ ~ njati. Koljenast.5.3. sopstvene tezine vratila se zanemaruje.e b) struktura vratila P [kWj .moment uvijanja kame 'je vratilo izlozeuo : Wo ternS] iznosi: dLJ'{ c::::::~~_ ' " Zustitna c!Jev Pogonsko.J :n .Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s. 3.~od' lzv!esnim uglo11l koji m. dozv.a moment. lllOgu iti falw i teska. . " VIJari.olrreia" t.Og Vl'ati1a Precnik ~Tatila odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '. SastOjC se .zc da se . b "T 0 a~t.t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' ' .A i B EU osland. ae ruz' III Pl"tsjek dS 5 dozvolje~i napon uvijnnja. . gzp a (s1. Gipka vr.savijanja.UlWillWlWJ. 1. .d~Ja .e. spojulcc S 2· Nu ~rat"1 Qs~ Qbrtut mjestima . Ako ~ I 0 bi se tezina vratila i tdina spojSf nica zanemarile .4.ko:1 ~alih pokretnih brusilica.oljeni naponi uvijanja uzi.3. 3. 'Tud Y Tud ~mage Moment uvijanja odreduje se pomOCll .\lij<tJ: .cne U obliku zavojnih zateznih opruga :J ' _.. 'Kardansko -vrut"lo d .< mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k.6."" ~ 3/2 i \1. pnn:~~~nJuJu se .. vbf n~omJa celicne ZIce (1) koje su &wi": USL1Cd~ brZlnOlllJcra 1 81. Gipko vratilo: ~a)' U s'klopu. . rumskog vozila "-VI'I [It. S1. wI tadhJ: 134 135 . 3. Savitljiv'a vratila mom biti ~olavka IJC 111()Ze se U odrcctenim granicama'~mi)'e· 'I " 0 ~o sea (8 1. " .omo~lla) ._. . jer tl. 1 oklopa (3) ~ llcma vrsr. ia k vratilo. a .rz1ui. 16 Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila: b.tl~O Pren sr:oJnica . bi bilo iYlozeno sumo uvijanju.atila od. 3. stfunc polal:ni otporrii moment 'povrsme presjeka.ka vratila (sl. Shematski prikazano-vrao~ tezitle lJU. ar cmsko vratil . Shema I k.5).c za prenos..[cm'l.. spojnice Sl dO.' " od.3.kao rclativno male> vflltilo.o vl'atilo stepenasta prost~ t-"~ slbtena nUlZnljClllCnO uprcdenih.a." 3.7 ~Tud' " Sl.-Z<:rlavkasta 3 4)' 'k Vn:ttl a upotrebljuvaju ::.ravna S1.3. ~ _ ~. tim d'a se ::.WJ. o d .\ j UgaOlle b . duz ose obrtanja.3.illlllililliil! illiT7TTr maju umanjeni )zako bi se kom. 3.ja· lVIu~ " 7:1' ='If.3.Ncm] . s.:::t't-WlJ. LA! Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm__ sarno n? u\'ijan.. .hemaiski: VRATILA cv_r1s'ta "'--i prava koljenasta I < i~-:~-I .

."1 I 11.----.••"" I "'--c-. Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (sukanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od 1/4 0 po metru duzinc vratila.rstoce. a broj okretaja n tmill'-l].'" 960 6 = 5. precnik Plwecavamo za 10%.ena teSkihyratila kod pogonskog u..3.1431\ <.500nO Oznaka (:.2. standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO. 1 Izbor materljaia za~isan je od pr~cllj~. srcdnja vratila u gradnji vozila.1531 ' C. niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main nogra:duje. zu l1~~cJ:nkc 16 de> 100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: . Prccnik vratiJa: (.. I I iud = 1 2 kNlcm~ '(12 N.. prikazana je prim.-J .4320 (:. 3131 C. a ponekad i veee zatezne c:.8 "-"'''~'''-~I-' I ~ !~_ 13. ~.'... Celid za poboJjsl~vanje JUS C.-: sa njima. i-" . Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na vratilo vrsi klinovima. P 955 . d = 28 mm. ~ . . U zavisnosti od ugla defol'macije. " . Yratila prenosnika..ED.. 3. . i pr~~osa. zatez'ne evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm 2.Pa)· 2kNfcm z (20 MPa) 3 kNfcm 2 (30 MPa) -'-'--~~--i--'-"15. (:. po mogucnosti.:ove. .. onda je: 1VIu = .reda}3 fabnckog krana.~> nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl.cllll:.1530 (.".. Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:. 3. Pogonski urcdaj krana Tabcla 3. izrazi u fk\\TJ. .c. Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih konstru~cionih 'ce1~ka.51 em.4 j~ ----I ..1220 1 (. -_. l-)UZll[\ vratila.4321 C. Dije10vi preno$a. ~_ .------'---·.1730 (:. l~ao i dijcloyj kod kojih sc traz~ veca t:YrsNca Jczgra.1.. d .' L..7.7 :)~ w .3.021 2.ca \T:ltib -~--~----~--"' = 960 min-I.turotn.1220 _ C. _____ -. _ _ . veCih dlmenzlJU..3130\ C. I" I ... 995 ~ = 11 t. pa se precnik. Izrazi za preenik vratila_ d [em] .020 TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna vratila koja na sebi nose teske toc!. visokonapregnut~ vratila.0461 (. ._ . Ako se snaga.2.-----.1430 P 995 .3~7. Pored momenta (:.5421 Rukavci Vrctena brusnih strojeva.28 .. dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala: S1.. brzorol1ra)u. uvijanja~ izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e ~e javlj~j~ pr}~ prenosu obrtnog momenta.. 136 . tj. pOHSl. Tabdu73.4730 . .-' . 1.. --1- Riden/c 1...a zat~~.B9. Usvajamo standardni precnik.11211 (:. .3.3." Jace optcrecena vratila_.1 = 2..97 kNern. .. ---. boljirri osobinama ohraci.0545 ! C. a i sama imaju velilm tezinu.5 kN/cm 2 • 11 Materijal IZonstruktivni ugljenic-ni celici JUS C. I'vioment uvijanja: M" -_.2. proracunski precnik povecava se za oko 10%. Celici za cemcntaciju JUS C.nom cvr~to:-· com veCom od 100 kN/cm 2 • U tabcli 3. n Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila prema kvalitetu'materijala (tab..2a Jaka n~preg~· Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici ~a ce~entaclJu. Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa Vratilo je od celika sa -Cud = 2. Precnik vratiia. Kao i prethodni.1). za precnik se usvaja veca vrijednost. .0645 i Cpotreba Slabijc opterecena vratlla.. .. u I?oreacnJ.:. vrntila slrugova.a yratija 'j 'ze1jcnc graniee rnzvlacenj~.kNem. Celid za vratila Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije.B9. a odlikuju SC.----~.~ Na s1.1731 J Zbog zlijeba za Idin. qat le pregled materlJala kO)l se upotrebIjavaju za vratila. 3:3.

4. .g)..poyr§inskog .2a) i f>a dV'l /c " . " a r~ IJ~ na OptereNa nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i dV. b)'spoljni cilindricni sa dva naslona. -..i prsrcnastom' dQdirnom povt.cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . visina II -. k·' ~~o'Jndae teO~lc).1. c) unutrasnji. 3. OVI r~~vci su tlc.0:'01:0. kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i 0' ') •• .leziSta Cst 3.if). Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . LoiJtasti rukavac (s1. zglobne 'veze upravljackog.a. da prenosi i .e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a ~ .).3. c f ' oprastl s..brzl'ne .4.:. mah kratkotrajna aksijalna .rukava9.2g).l.vac (51.r:.prstenast~h dodil~nih poyrsina.L Pror.t. . pU. b..t~~z~~~~!<l U jCdnOlll smjeru. v ••."~/. 9.Ozem. 's )'edg~ ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. )c uznr .' .. UlcziStcnje rukavca '304. .vai. . '3A.sa raVl10m dodirnom povrsinom. . Na s1 . 3. RUKAVCI Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .moze pored radij~lnih.I"an'. prema empiriiskim obrascima (81. 'Napr.samo dvidijeIna Iezista.~nja" maze prihvatltl radlJalna opterecenja . .3. o.2d) upotrebijava se na mjestim~ gdje je ~ tokii eksploatacije..optel~ec.4. odnosno vratHom.4. rulmvci mogu. d" ·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba S~j~:~ 1~~1 ra.(1 -.sinoin (sL3. .' '.1 se nalaze OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla Grebenasii 1:ukd.koje nastaje usljed trenja u leiistu i napreianje: na smicanje relativno su mali _ pa 's6 u proracunu'zanemaruju. 3.5 (em). rUkavca. posto.---. Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se 0)) d .Primjcnom prstenaste .4. l' ' w) raste. Vrste rukavaca Prana . " . moze da primi 'velika uzduzna opterecenja pTomjenljivog~smjera. Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji.ll..... 139 . b . e) loptasti.: S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" . 4 2 'k' " .4'. ~alna °1 ptere~enja i mala krutko-..' a rJc e se lzraduJu odvojeno i porUlzavcima za k1' . savijanju) uvijanjui smiCan."Suplji rukavci imaju bitno manju teiinu. . -. veca opterecenJ'a i .pra~'cu djelovanja opterecenja. .~" . a time i hahanje..~) (. enJa .138 Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku. ' .u i • • v u . Z' . JakIm OPterecenjima" haban. govoriti 0 Kon~'cni r-ukavac (s1.ju.potrebno poddavati radijalni zazor.na ~n)esta na osovitiama i vratilima.avac JC moguce postaviti 3..ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom. 3. dobije se ravnQ1ujernija raspodjela .0.em. . ' Najcesce -Cine cje1iml sa os~vinama i vratilimu. Oblici l'ukava. nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 .aju na vratilu.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51.e~ ~eg~ r:redstavlJaJu kri-z:. . .4. cz m ncm (sL 3.-" \{etajna cauro SI.:a g !edse ug~adu. pa'pritisak pustaje veci sto jt blue.. nJa~ a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ". k9d prednjih osovina kamiona )·traktora. 81.konicni.pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" ' t . 3A. SreQlm ll~ ~~'a~ev11Tw osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) vratila.pritiska.1.. 'biti: radlJulm (popi'ecn~). ··fJ. . .2h) izraduje se sa vise.' f) aksijaini .dna bl'z~la (v =.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca. koji prcnose opterccenje nOlm~in aksi' 'tIni (uzd 0 na OSU. . geornetrijskoj "osi rukavca.4. ~ P:en~u poloz.-L . 4ksijalnirukavc'i mogu biti sa..4.2h).-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 .. 3.u radiaksijalnc. niklivce.2.07 ~. to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i gnjece:nja materija1~.Ju. Zatogs J uk ]~~ uslJ.' (0.4.ezanje na uvijanje. uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.5) poluprecnik zaobijenja Q > Q.~C lUll).4.)di~l~. 1.2e) 1 grebenasti (sl.povrsine.3cun ra:dijalnih rukavaca Unucrasnji.b ruseu. obo. ' d ' naslona (s1. kO). f. ~ <lova av ru<. 34 ?b) R. l~ao i radijalna opterccenja pa spada.. 'v ' ' - • >"'--' .poglavlju ce se. ~.:: debljina s --". ~~.aksijalne sile.:3.mchanizma automobila i 51. g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti radiaksialni (kombinovani).clfe treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt.~ CUI O. '/' d' lwniC-.. koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec.4.1).).prerna periferiji. F Optereeenje ~/- (ezaj -j \ I Irukavoc' - ~. . h.2.. d) .( ¥..4.2c) kori. rukavci se dijele nu' .v'¥ • za-'Ti"avim' ~na :czlSta.J ~. 3.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[. lorn spajaju sa osovinom.

. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike zagrija\'al~nJa n:tora I tI " .3. I· d """ '" Je je precnik tukavca d = F_ em].tivna}mr~er. dozvoljeni povrsinski pritisak kO)1 za\TlSl o~. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl o~ povrsmskog pritiska _le no Pri v r i uslova rada leiista. .S~~~Cu. Dohijen':l. F F selzpolaz nog obrasca:p = --:" = -'-. otporni moment kruinog presjeka.<p odakA.. sc na osnovu karak' O.projekciona povrsina omotaca rukavca (s1. V)d kOja 140 141 .m iii mcsing 0.4.kn pr'ecnika Og pritiska: F = 1 .2 kako duzina rukavca ne bi bila velika. ('cHic ceJik celik karakteristi~a zagrijavanja iznosi: kalajna bronza kaJajnu bronzu kaljen i brusen tclik 0.a \p) i ob 4 ' t e Zao-'.. I [em] .Dimer:~ije koje treba.izraCllnati 'iz .1.og pfl.prorat~ati su: precnik (J) i aktivna duzina ruk . precnik rURavc u .5 0.II)a_ .3). Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro.prce-nik rukavca.tlS~a potrebno jc provjeriti 'iz. d . lJCg:~h' . lla(p ' b:' se usvaJa prema tabeh 3. pror~cu'~ prccnika r::-kava~a primjenjujc se ako je unapri''ed .Oqne b. Ml1tcrija: rukavca D~z:voljelli povrsinski pritisak Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1 l?anja i . pn veClm Ovdje je: I [e1111 -. V110 cesto ova duzma UlJe poznata._.' .. 0 m. . [~~. vow preko koilstrukti1.4.(I) uk ' na. d [em] .ZlUe moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie'' llSlova .. ') = I I '~"l.3).1 --. 3. I. Ja kOlicllik du"" Najpovoljnija konstrul.6 0. radijalna sila koja oprerecuje ru- odakle ie: l' = ~ = J~~'. .' ~ . broj okretaja rukavca. .4.Je dtit ru~ Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' po~. t~eba p~ovjeriti i s ob~irom n~. tada se ph:~racun pr~Cni[~ proTubela 3. 0 0 __ f'~-F~ [em]. Matcrijal poste1jicr: liveno gvozde bron.. 'Jedtlake . s.6 1_ _ _ .4. rukavca'i njegovog precnika cp = lId.duZina rukavea.usvojiti standardni precnik.i~tika ~oz~._ ~k~~)(:m2] ---.8 0. d [em 2] . . se .4. 3.4. (p . '. .5 p . '""" AJ! = I .')Odne b" ~ 1. . 1 'v = -60-:1'OoL--.e.ci >:'~o. Dobijena vrijedn?st karakX?ri. d [em-I -. 7-..). d ' 1.9 1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' . 0% zbog h aOvako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce.. . d''''il I'm]· > lZIUe ( .' ".. M. l'U [2 '.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".oznata njihova duzma.2.3 Posto JC: P 0= [kN] . .-. tv (P' Pd iii iz uslova savij3nja : je: Ms [k~cm] W [em3] - moment savijanja. Pd ""'. vJ. . Provjera zagrijavanja vrsl. rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista. z. Pd Ovdje je: F [JzN] kavae..stike zagrjiav ) ~ [:nin-. . vrijednost precnika na osnovu povrs:~sk. ~..koje se n:?Z~ pojaviti. 1~~~~~' rtlkava C kun brzmama. d'l . -' . P.0 do kavca bI 0 neravnomJerno. '" brzllluma'se Ptl smanjuje. Pd> .zagri}avanj.. . 3. d'J· d . Opterecenje spoljnog cilindrienog rukavca gdj~ '1 . ] manja. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls. . 1 .tl. ?vak~:. Pd = '-'51'- (fsd.':z 'C.-. jer' bi u tom ·slucaj. ptcma tahell 3.. avea } upProracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi .d F _~..9) . nal~· U f[!. bijeli metal kaljen i brusen celik bijeli metal kaljcn J k I' 'b" " _ bru~en celi~ __ " ____ _ _ _~~~n CC Iik_ __________ ceiil( 0.]2 = sP:z ' (fBd . duzma rukavca i nasIon (sl.1. .duzina rukavca.4. ~l· Napomena uz yibelu 3.--I. uslova SaYl)anJ~ (pn ccmu rukavac posmatramo kao konzolu): 51. .

Provjcru zagrijavanja.. za aksijalne rukavcc Malerijal posteljice UYeno gvo:lde 1. 1:.'1· 4F ' 'n'n " Posto j e dobivenu karakteristika z.. ' [em}. pa je:' .7 do 0.. prcma tabeli 3. ~).4..6 (kNmicm ~ $) d\Ca pIenl'.1 .._~ ~ .-.1'6~lI-. 100 s = 1..4.4.2f).. prora:--'uH ua :. P = . I(oustruktivl1e w.2 do 0. <Pci -n (d"!.45 = 1.25 . OVecatl za 10%.sY'dja se standardl1i pu.2 0. "d' (1 -V'') pa je precnik_ rukuvca d--= . 1jl =:'. P<i '= 0.~ulje'n celik celilc 1..avcu zuc()\'ol.). h -" 0 1 .). na srednjem precniku ST.56 mm _0'")) = .3.\ ' 0 5. d =.) cdik kaljen celik _I_ _ bro!l:'::U bronza . Us~aja se s = 801m. 'Ii = J5a.posteljice.4. ruk' . Dozvoljeni povrsinski pritis'ak.~ J6mm.0. ~z ~. . 1 .5 2.'usu A = ..~ = j. 2·66 . ~~C~~~~l~~~av~:~nzi.0.". . 0. Kod izracunav. . J .' prema jednakostin:-3' pVrsta rukavca-namjena F A d 2 • n' 4F <Pd ~ za prine rukav~e (s1.anja _za radijalne rukavce.595 cm.1.3.:d~ " ~.licin. -. 9? -' ~ C'-' lllm.".2' h (! = y • = 1.7. Proracun' aksijalnih rukavaca Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi . Ip·.1 J. 16 Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose' priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav. agU)llVan)u mania ud (p . Ako se odnos precnika ozna(:i sa !!::. _ _ _ _ _. l~ie1elije Tabda 3.147 ~-~'. od vrste matcrijala rukavca i posteljice. __~_~ _ _~_ . 143 142 .Is ~ L\'iaterijul rukavca 1. Konstruktivna kuruktcristika...8). ..Ie 3.~ d 1 = . 4.5 kNiclll ~ ~"'. usvaja sc e = 2mm.-. 6 Us. 3. ouda je·: p=_~~4_1:~~. 16 .l celik 0.~ 1' 41.___ ~_. . di) za suplje nikavee (s1.16 " __ .'" .d. ' . 12 tabele 3. oA du do do O.iZ 'ush)v'!l do. Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti. ..:cnil3.:. "..5 'Zbog habullja i' POh:b'ek ' nu nadl10g bruscnja pre' 'k ..4.... tabe..'.-4F .J. p.zvoljenog po~ vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .__ _ _ _ _c . < (1' . d ' ' " . 15'450 " Ill] 2000'? "j ~ 0. i+d 2 ' mm..se_. 5 ~' ) .kN d~~'. D manu rukavca.. cm~ sJ [._~pa.- pa je srednja obodna i:lrzina: Vs!" = P·'n 2000'j '"""~. ~.2g).------.lmm.mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se obodna brzina. -.C·1-4~.1.g .4-1. d' 1 ' l:1lI lukavca treba p = .'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm.[em]... T 5 mm ::c.1 .3.4 do 0. l<:nose. 23 ds. 1 ':=:::---. 6 mm. 6 " J - ° Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja: 60 .~. ~..2.. 3:4." .v=~ _ _ .. :6a6>T~Ju\'Ullje rUl. ' .4. = d (0."2~)-~1.3..

Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu na kotrlja. p '= 0. osovina i osovinica. Ilk l)esanJ. Lezis't. Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa rukavcem. a i kad sc Sa ~(ako sc pro.u kO)l jC opterecen sllom F '--"'.~la kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm: ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela (kuglica.: '" (p .ista -mogu biti. _. l:adijalna klizn!11ei. ako je F = 3 kN a .~ 0.4--.n p. masinc. Kako jc izvriicna podjcla osovina? 3. lznu. IOj 0 reta)a rUkavca 11 . Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3).u se kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom ldista mm. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira? 13. Rukavac )e od celika.icd:n.. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca? 14.ti'ak~ija!nirukavacsapunom o\T~inom I".2 k1'\. " .5 '20 -= 10 mm. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila? -. ". trosc l'cia1. Odno:> preenika ." = 3. 9. cm s r 2 -- rad~ialna. = 500 min-I.rzavmije i podmazivanje. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). k .2. a postavlja se u kuCiste.5. Nfl kojim miestima ~c primjenju]u loptasti ruka. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila? 4. b "= 300 mm.jaia se izraduju osminc i vratila) 5. au slucaju ostecenja H10guca je opravka. kN em' d· J~~(I ~~~:~ ~ J:~ ~ o.2g) ako je Op~efecenje F ==a . kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB.3.5. dok se ne dostigne nOfmalni rdim. aks(ialn.3. . 3. 145 .. ···1.20 [kN . Sta su OSOVlIllce? Kako se proracunavaju laka vratila? Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca? Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci? ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on proracunava? 15. lvlateflja! OSOVIne C.1zduzne sileo ::ito zadovol)'ava. T?tJra.ra~unava osovina U obliku proSlc gredc? 8.4.91 em = 20 ") . a -t. ~].-d? ~. .r~~n~tor do~:rrnom J?ovr~iz:on: na vratilu 1. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:.1.:aJalne maSIDC (81.-= 180 min-I. Prora~llnati l~~o watDo kojtS prima sna l P = . tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagrijavanjc.iuju se P0stcljicom i bez posteljice (za l11. Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w radno opterecenje rukuvca. a poste)lca od bronze. d. ) .f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).~F~. y. . _'.~ r . Kroz otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista. iznosi.. a posteljica je ad kalajne " abro)' k t ' 1)oz\. '2. hisu osjetljivi na udal'. 11. o)a 12. _ bronze.:'1 su oslond vratila. Klizna leiista Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. 3. valjaka ili iglica). . kod kojih istovremeno djeluju poprccne . 0 5 B .0461.. c-. iz tab . Ma1e(1)aJ vratua je C. Provjera zagrijavanja: Usvaia se d d ~ 0'.aju miran rad. lciista mogu bid: = . d . i. ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja: 6~OO= '1~5'n'400 Prcma pravcu djelovanja sila. PITANJA 1. Prema podijeliti u dvije osnovne grupe: konstrukciji~ mog. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118 konstrukcija. 3. Duzina rukavca'iznosi 1 ~ 60 mm -pr J_e~okgdl brusenog cehka.4.-~ >. Preenik rukavca. LEZISTA (LEZAJEVI) Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3. Rjdcnje J.ZADACI 1 . rukavca i tadiaksl)'alna. .Pr~racunati ?sovinu prerpa 51.5. 10. pogndni su za vdike obodne brzine..iYllo mnogo 1110zi\"u. a poste1jica od br~nz' B' .7d(/elna i dt/iid{iClna..0545.iajuca le:f:i. 6.' . u avac Je od kal)Cnog cehka.5. kotrl. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.1.200 mm. JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod rul~avaca manjih precniku. kod kojih sila djclujc uzdui ose. im. ' 3.> 0 're aJa n. 'eC111" "''''40m m ' . 1.oljtno naprezanjc na savijanje rUl .16 <: 0. 0. Sta je idcalni oblik osovine?· 7. a prijc stavljanja u redov~i pagon ITlot8ju sc--razrJditi.1. ' lit . Osovina 2. .I: Pri~jer: Proracunati aksijalni rukavac . " . s 3. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:ili su u sasta-VJl.avea Usa 0--'. Prcmn konstrukciji.le 3. ·144 Na sL 3.6 kNj c m 2. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno 4.2 kN [--~-.a. . Gd kojih mated. gI ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]: 3.iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor trenja~ narnCito u' pocetku rada. Proraeun:-.= 1" -. zahtijevaju c1obro od. kOllstrukcijc.4.

. Q '" <> <0 ~ ~ C) .5.ull..5... 1)onji dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Na 81.3... 3..:::i~ta za di:za!iL'C. 3.! ~ '"' * .jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdnodijclho lczistc a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslonom. kao sto su. I"' I'" !!! ~ I '" I::: Ir.5..iva vijka sa llavrtk:. Ka 81. . >c I'" 'IJ I I ! Q <0 :.1.. a na s1.iii L~ ~ Dvodijefna lez/sta prin1.6. 3.5). ghl\'na leiista motom itd.elno klizno' ldiste KuCista se lUlJcesLe izraJuju od sivog liva.5. ~ '" .. <> . ~ ~ I :. graniCll.jiC011l koja je Sa v:mjske strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1.. ~ ~ '" ~ ~ 51 ~ lli '" . Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice... Kad zracn08t prede odredcnu.5. . 3.. (..2.. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od: kucist'--t (1). i <. Postoji niz konstrt!kcij~l dvodije1nih lc1:ista.8. ..) "" -0 "'~ -"'- !:! () <> :.: :x: .: . prilzuzano je jednodijelno klizno leziste Cije je kuciSte izrad:eno zavarivanjem.. l~ I~ I:. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem postc~. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzivanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac. Izuzctuk Cine !czista sa poste1. "/~~~. Jednodi.: . transmisijska (kratka i dugacka). j Nl1 s1..~ ::: . ~ :::! I-~ I~ . P081:0 se zracnost kod oyih IeZista ne moze poddavati. poklopca (2).5.ti u lcZistu. . Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.no Idiste zavftrcne vrcm. Na sL 3. 'za prirubno radijalno lciistc.... 7 -0 .. dat je prikaz izbora dimenzija za jednodijcln~l radijalno leziste.enom istrosi.. .5. a u pojedinacnoj proizvodnji . ljice pomocu na\Ttkc.le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc. 3-. d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4). 146 147 ... Na 51..zavarivanjem..2. Nedostatak jednodijdnih leZista jc u tome !ito se klizna povrsina S1. 3. '" '" <> ~ T ~ I III I iII I If.. ~ .. Jcdnociijehw kliz. i'S f~ I. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.5.4.l jc obodima sa obje strane poste1jice.'" Sl. !!! '" . a ad aksijalnog pomic:mja osigunm!.<1 (7) ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos. 3. tako da se paveca konstrnkclje zracnost i pajata oscilacija rukavca. ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica. .cnzija za dvodijelno radijalno klizno' It:'Zi. 3.7. Krajevi ove posteljice su cilinJricno pniduzeni sa nuvojcm. '" ~~ '" I~ l~ :! 2! ~ . I~ I~ L. <> <> ~ I~ I~ '" I~ I=: l:z 15: 1::1 ~ ::: R •:Jl ~ e '" '~ l~ '" B...5. le.

149 . zl~"c i> g.jm..235 If.:avlja naj~o~t~niji dlO ~daja.-' ~. i ra. se za nll1 bir" makrijclj _..poredlyan.C.'fd--~-++-· :5. (elik.smlCr~}\ an! m · ... .l Gl\·cu..':'I"~i~I"'J' 3.0 26 40 () I~S 501211 . 25175 1. I 71-036°(100 135! 24 ~ 220jSOrf* 1... 3.1110.j =<-1150 45~ 1'12..\...7.5 () *5 148 100' :110 I' 110 2:(5 ". guma. ." Ht f id Ji d Jf5 velika otpornost l)rema koroziii i hahanill... 1 zllo[.:' imH ppli- D2 DJ n )h+( hJ) R 2 ".fJ 160 180 12 310115 120 .· . ccga morn dn buck JTJ("k~}1 nd rl1bn:~.J. . sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl. " .0 62l~ {J5 SI.4075 mis:501150 460200 160 335 136 ii l.l.. Za i7..J5 !d~f'C Ih 101 I ( 1 £: poslcljica prc. _' prjbJiZuo i . velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc..n¥' Iveglhc a u-..~racke mase·1 minijuma.5. j".yVI aterijaJi..6. mesl. kuo ~.)270b~ M2~ -.'1':'3S" *~5 )'''1'01'' 110IN+ml~I11V" .j---.:::1'''''0/. 1(JO01550tm 115.iv. :LS.fI~. magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta . l" ceJicni l'jy. 65 ''1>''-'50 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ./ SI. brol1za... M30 "'. dol~ro primanjc.. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom Sl. . 130 10 '. -1. tmmJ f dl I 0 i A i B 1elL '1 H IHI j d 330\00 lOO K"oI5>j~5!"1~~"6IM. Dvodijelno kIizno leziste dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< . _.. vW. maIne eksploatacionc karaklcr!~ldzc...5.ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: ~ 1 . c1rv0. 260 75 165 1703452052]0260 1fi :..e mal.ol~i "0t.5.lo sU. Kratko trauslllisi.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 !Nf . mali ot110l" lrenja. 3.30 5 .sko Idislc MaterUal za pcHeij:1ce '.'. lr'.radu postelJli::a upotlc~lJa\a)u ~.1 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.

k 'c' .e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. celika . odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a. = d Sinterouani /tu.08 kNjcm1). Izraduju se najcdce o:11ivenog gvozda. sil1cerov. Ima nisku lemperaluru top1i. Fosforna bronza upotrcbljava se .\Cnja i osjl:. freba tn1at! na umu a . kod \"uljauni<':izih uredaja). AlwnJl1tjwfl. 51. Lezaji od. 010\.. cinka. dane pos(eljice. . azbesta i $1. papira. a · ' '. izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. za jednodjjelne. tekstilnih vlakana. Maz:\ 0 sk .alij\~\'uju "" _ . izrazu: i) = (0. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja.' wplmu.l: d~O IJ\o'i.4 kN/cm~ i brzine klizanja do 6 mig."0_ lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice.:a ll1n:'ie ptimiti veta (lp~aecenjl\ llCgo kalaina. a Osnovne mJe.t. kalaja.! je pO~lesan za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3. a od. oowie ~:b~:.e posteljica Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc . ~l() oZrunieu. postdjicama oj. Zalijevanje . nc zahtijevaju mnogo maziva. . .e ohladi i ulje se p. do 4 kN)em2 i brzinc klizanja do :) tn. Na s1.Sivi h. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena industrija). Vrlo.taC!.. Zbog toga '>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji. obrtal1ja pomocu vijaka~ ·Civija i sL Sl.U obLiku supljih tallkih cilindara. Osjetljiv je na udare.ljica obicno je lednaka debljini naslona (0. ali je relativno skupa.k. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0. mjes~u sas~av~ ~aJces~1 obhk br?n. Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica. (. Primienjuje se :I.otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\..05 do 0. Bijdi mctalje lesura bakrn. lcg~m: slu~c za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt.aobljenc.5.tljiv jt'. . ·l.6 kNjcm 2• Pr1mienjuje se kod lezaja dizalica. ali jc manje izdr21jiv. cdicne posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. ali se od njih izradene posteljice redovno leZajnom lcgurom. celika iii bronze.6 kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U 45 m:'s..5 m/s) i rimlim pritiscima (p < 0. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature smanjuje zracl10st u leZliju i ~'to imaju veliki koeficijent trenja. ne prijaju okolinu i sami se poJmazuju.~l~jeb~m hi grebale rukavac.. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim metalom iIi nekom drugom lezainom legurom. Nakol1 pre-kida rada kiaj i. tiok l. . i celibti ii-v p.Si' dl)eO ' . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.whvak 1. Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0.ese zelJezu.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve..8) b. transmisija i s1. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn e legure.'i. Bronzana dvodijelna posteljica . pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .. usljed pritiska i povisene tell1pera[urc. zbog cega se moraju dobra podmazkali. a zatim przi. Zbog male cvrsLoce o upotrebl. ' Olovna brul1:-. ukrsnih glava. kako uiJe ne _~l.te1jice precnik (d" i duhna (f).lllose pritiskc ell) 1 kN{cm 2 uz Qbojne' briine do 5 mis.1.eran. droJilica.e precnik naslona moze izracunati prema izrazu: Ii. .1. kaJaja i gra~·ita II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice.-. drveta. Do~)ro oJvoj<. 3.'al m".ava se iskljllCivo kao . Podnosi temperature do 100"C.nesto Postclpce 0 lvenog gv z tunje.uI ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja. Konstrukci. bukra. Ovaj zlijeb ne lZraduje se. POillosi priti~ak do p ~c 0. " "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih.z~.5:9.111'11:1 se primj. Odlikuje se dovolinom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine.elika..1' 'I· 151 150 . posteljice a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum / \ Obodi (4) sprecavaju a SI). leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-. Postojana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Posteljica sa zalivkom 1. Pruza muli otpj[ Lrenja. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.:e pOl' ' . ViciJ.9.i. Debljina zalivka (kosuljice) krete $1:. Na trW.' i izracunava se prema . OtPOl"llC su ll'd h:.:. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada.5 do 3_.dno3e znatne prliiske i brzine. ". Za izradu posteliica najceM::e se upotrcbljavaju kalajna.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli. tvrda je i otporna ua habanje. 3.e sku Ija mazivo. s °e ~ ~: ~~~r (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne p?:rsine. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" . Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj industriji.'s.5 do 6 mm. . Ovakve posteJjice porozne Sll i do 35%.10. Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine.5.~:~.va. Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima.\'0anjc.la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr.nja i osigUravaiu p. e1ektromotora i s1.Qo kraJcva ljanja lzraduJe se :-tLduz~l ~hbebd J) . ali loSe oJvoJe topiotu.. bronze iIi '.2 kN/cm2 i brzine kHzanju do v '= 5 m. no})o ( \ ' ~3/'1 n1 ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod .-u njegoYu primjenu kod tdkih.mih maleri. Tahilezaji nose malo maz. na uJare.2 kN:'cm 2 i obodne brzille do 6 tnis. ni()vna i fosforna broIlza. u prvom redu Jdhl1iji je od bronze. + (3.c nnS{: za P05teIjke ~u smjese vjeStaCldh smola.07) d -j- 5 min. sivog lil'a.. Po~tdjice od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera·· tutom..taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm. PoJnose pritiske do 1. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or d:.)nollO nata u pore.5. oj 0. OlOVll.jala po. dinamicki optereccnih Jdajeva. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.10. iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog Hva i celika. 3.".l:~Ub~~~l:::.).je otporl1a prema hubaniu i pru.a i antimuna. lTpotreb\javaju se n ieLaje mD~Unl sa unutralinjim sagorijc\'imicm.

S 'ciljem otklanJanJa 111 smanjivanja ncpozeljnih posl1edi~a trenja.ovima hrhpavosti. Prikaz[mo lcziSte je radiaksijalno.5 mm 3. Pogled HoB S1. Klizne pcwdine r I sarno na pojcdine dijclovc tarnih povrsina. 3.Qgrijavunk i zaribavanje. 3.5 . tima prcma s1.14b) nustaje kada mazh~o dospijeva d .5. Za velike uzduzne 1 ujedno popreene sile keid hOl. segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom. Nedostatal< ovog Jeiista je. Na s1. K011Strukcija aksijalnih ldista A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.javlja pri pustanju U fad i zausravljanju masine.13.zdvoji da bi se izmcdu njih stvorio sloj mazlY3.12:.jenjuju se Idista sa segmen- manju mjeru.vCQ na podmctaCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku68te. 'zbog netaenosti izradc.Debljina zalivka s =. Ono se 1n02e pojuviti i pri pustanju masine urad. Podmazivanje je nepotpuno pa.1. tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina.(2 do. Ovo trenje redovno se . Stlstoji se iz jednodi. Nedovoljno podmazlva~Jc prouzrokuje povecan otpor trenja.\' ''''' 140 +-0.14c) l~as­ taje kad dospijeva toliko maZlVa.c s:v~~ trenje. T ckuce rrenic iii trenje okvasenih povrsillu (s1. S'U'l)O rrenjc (s1.. t!)1in = 0.5 mm.1'1. Postcljicp se sasto. do 16) ovalne povrsine. Grebennsto Idistc 11 ispupcenom povrsinom. zhog stctnih posljedica.ie1nog oklopa (1).~Uv{) rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tckuic trenic. zbog eega trcha vrijemc njegQvog trajanja svesti na n.4) . Dimenzijc zljcbova c ~~ 3 $. posteljice' (2) i podmetaca (3). aksijaln8 leiista. Potporno klizno leiiste lciista. a drugim dijelo111 u podmetac._ l-\alezne povrSinc 8C nepo8redno dodiru ju na ispupcenim dijcl. za posteljicu od celika.5.) mistaje kad izmedu lukavca i posteijice -prestanc dovod mazi\'a) tj' kad su povrsinc suvt:. jer pritisnk u sJoju 111nZi\. Na presjcku \.5. lcZista Podmazivanje je proces dovodenja maziva izmedu dodirnih povl'sina na kojim s. U 'osnovi. a izmcdu scgmenata se nalazi ul. predstavljeno . oblik segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta. :l. ne rasporeduje jednoliko na sve grebene rukaYea. kao i pri malim brzinama klizanja. I-I vidi se naCiu ugradnje dvodijeine posteljicc radijalnog dijela S1.I.. a na pogledu )1-H. Podmazivanje se ostvarujc pomocu prstena za podmazivanje.c potporno leziste. a posljedice su habanje nalijduCih j)l)\TSina. Sto omogucava prilagodavanje nalijcganjn ccone pCivrsine ruka.5.5. f ~.5) 2). Pri suvom trenju se metalne povrsinc_neposrcdno dodiruju.5.c.i 1Z vise scgmenata (4. Smio trenjc k najopasnije. i ova trenje treba svesti na naj- Za vrlo vclike uzduzne sile prinl. Podmc:tae se oslanja na kuCiste 1ciista Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista 3 . .izontalnih vratila moze se upotrijehiii grebcnasto leiiste (s1..11. 3. 3. Podmazivanjc kliznih i-.2. haqanje dodirnih povrsina i zagrijavanje dijelova.'l nijc dovoljan da ih f8. za posteljicu od _SL.143. oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>.5. Radiaksijal~o le'zistc 153 152 . prema obrascima: d 85 3:SJ.5 mm. 3.<ito se ukupna sila. 3. Izmedu rukavca i lezista pojavljuju se tri vrste trenja: . 3.. 3.3.5. Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje.1.ajmanju mjenL Polusu·vo fI'£l~jc iii nenjc 1'0luokvasenih povrsina (s1.13.

lzaZOVll jJ O. U smnj~ m. usl. 3. 3.Ii. i s1. mazivo se djelimicno isriskuje. Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom Ijepljivoscu.irovanja ru~avac !czi na posteljici. od posteljice. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava. usljed krClanja udesno. Kol besk.s1. pa bi se rukavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1.smjes(: sapuna i mineralnih uija.a . nemoguce postiCi. 3.5.4. 3. pritisak opada na odredenu vrijednost i ostaje koustantan od iviee B do ivice C. pdkazan na 81. koji se prj tom stvara. Cirkulaciono. lezajna ulja (L). za Polusu\'o trenje. pri pocimazivanju treba nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina. strani (stvara se uljni kiin'. ulje za visol. se i vr~i izbor uija. potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in. i viSe. Uljc je redovq. ' Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst. perijati po u~utra~nJo) desno).sti (NK). atmosferskom priitisku. prem~l kOlO. zavisno ad wste materijala letajne posteljice. b) pO\USllVO. Masti za podmazivanje SlJ.15. 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl. podmazivanje. prikazujc kako se mijenja pritisak u mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru de~.). on ce sc. 3. usljed cega nastaje pritisa'k u ~u". Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi. .50. pritiska u sloju ulja Pritisak u ulju. broj okrctaja rukavca~ precnik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. yeCih tempe~ ratura i manjih brzina. a sa gon:)c stra. Polozaj rukavca posteljici pri razliCitom b~oju okr~taj~: a) bJ.12 do 0.~Jni f~m " '/ b) SI. Rukavac "pliva" na uijnom sloju. turbinsb. dok' se kod kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. lYiaziva Za pucimazivanjc lezista upotr. a pOJ.5.onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran. Poslije toga."a i grafit.35 za suva trenje. pod pritiskOltl. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja.L podrnazivanje pomoCu prstena primjenjuje se' za bre) obrtaja n. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije.. ""'=.l1jem b~. 3. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje. Ulje moze biti minerainog. HidroJinamicki prilisak j prouzrokoyan dovoljnim broJem okretaJa. Na mjeslu dodira rukavca j posteljice pi-~aktii::no nema mUZlva. a rotac:Jo~l rukav?3.5. do 700.5.no. prstenoID. a primjenjuju se do 70°C. da budu tako konstruisane cia pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti.\Vu. Za t > 60°C primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50 o e. ~ Na izbor maziva uticu: raani uslovi (tcmp~ratura. tim gornja povr~ sina. ulja (TU).a i pod pritiskom. min~l.ed sopstvene tezine i optcrccenja. za slucai potPU11og podmazivanja U pocetku. ulja za vretena (V). . p . Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno. S obzirom da je ova trenje neznatno. ulja za osovinc i vratila (0). lia bi se kod ivice D .1~b. Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80 v e. otvore za mazivo kao i zljebove u poste:-litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.UOl do 0.16c). Pn r:'0~(retanJ~1 ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam. 113 ivici A. . Kad ivice C.izjednaCia sa atmQsferskim pritiskom. 3. Vrste tren. 3. da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.cbljavaju sc ulja i masli.008 za tekuce trenjc. docLdo potpritiska evidi dijagram l~.5. JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna u\ja (1\1). I~a. zbog povecanja presjeka.oJu ok::etUjll. ne zauzme konaean paloiaj. Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka. c) c) tekute po koliCini i kvalitetu. usljed cega se gornja povrSina ndvoji od donje.ta mo2e. potisne mazivo pod sebe SVOj0111 skosenom stranom.5:160. ovaj pritisak jednak je nuli. Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp. zove se hidro- e dinamicni pritisak.01 do 0.= 100 do 2000 min-I. U praksi je avo. S1. a primjenjuju se do tE!mperature 200 o e. kO!l o. pa se najcesce i upo~ trebljava. P()llS~U)e se mazivQ tl klinasti prostor na desno. Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu molekula mazivu. hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP). kome se 'dodaje grafit.a: a) suva.iva.16a). m)es. usljed povceauja zuzon.16. pritjs~k poCinje da opada i postaje cak negativan (manjt od atmosferskog). tog na!y~eg.14. kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. -- :. Poveca. 154 155 . Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalcijumove i ~natrijumove"mJ.s1.nc )UvlJll ~e zawr \.. tj. -SI. Kod kliznih lezista dt. a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno tekuce trenJe.lckad c"IIlulzijc ul. Uije je nar06to pogodno.5. c) b'rzina rUkal/ell "'" if) u c ~~ 0.5. .1.dvuJ.0. (mazalicom.<epritiske (UVP) i dr. za velika optcrecenja i temperature. J 5. su uglavnorp.1. se za 11.zina nikavca b) brzina rukuvca'l'elativno velika. zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu- Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb . Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje.. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka Sl. biljnog i zivotinj~ skog porijekia. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu posteljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista. naglc poraste pritisak u muzivu. razumljivo. zbog skoSene povrSine. dok ova.).. Iv~aksimal1Ul\'~ijednos~ priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru okretanJa.u ruk?-vac.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista. Kalcij~move masti ne rastvaraju se u vodi. U primjeni. zbag polusuvog trenja.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja n -< 50 min'-I. 3. str~lll posteljice. Dijagram rasprostiranja su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki..5. Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose: ..

uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz cjevCicu. I.--~----I Sl. . Mazalica sa jastukQm $.3. Kod pojedinacllog podmazivanja svako lezistc. a zatim se posebniin kanalima vraca natrag u rczervoar. 3:5. Ulje se usisaVD tako sto 157 . JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrsccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc._4''-''''''~(lsferokut. 3.5. Sio ie hroj okretaja vc(:i. Mazalica sa fitiUe111 (s1. Mazalica sa fitiljem S1.S. 156 Centralno !Jodmaz. Jlazal£ca so. JHo.18.\.ie potiskivanjem masti klipom i oprugom.n Csl. od kojih je jcdan pogon.M...zzaJic-a sa iglOlTI SI. Nedostatak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic. ~/a SL :l-. z-o uije venti! .5.. 3. iace je p0dmazivanje.5..17.5.17) ima vuneni iIi pamucni filii. .5. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc i osianja se na rukavac..tziv3. oprug01n (s1.( I lHa. sa vijIu.zalico. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja.ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja.>ki. MazaHca sa vcntHom 7i I 1. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.5. Kod centralnog pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. 3. zupcanika. Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz orvor u leziste.5.i'-. Kad sc fukuvac okrccc.m Ai. U tu svrhu ulje se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju. iglom (sl.zalica so. Podmazivanje . lvlazalica sa ja. Mazalica sa oprugo1n .21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu. 3. 3. 3.5.0'" i I '.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine ulj~l podizunjel11 ili spustanjem iglc.znickim 'Yagonima.".5. 3..5. Sta~lferova maz:alica (s1.stukmn (s1.19.se prekida lmd se fitilj izvuce. Okretanjem zupcanik$.moze sc vrsiti pojedinacno i centralno.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezista na zelje. igra titra i propuRta ulje-.xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.1. ~a§a za ulj. 3.22) omogucava neprekidno podmazivan.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. sa z!£j/w.se podmazuje zase-bnom napravom.. koji upi/a ulje.: oivor kljucC! I 81.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[! zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m.5. 3."" ]\{azalica sa 'ucntilom (s1..5. zalica.23.2(J.22. Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja.0. Naprave za podmazivanje Podrriazivanje lezista . Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma...

26 .l?rcdaj za pod~azh'anje nn tcnku T-55: 1 -.aSiVn1 (51.onlOlac za zagrijavanjc_ od:' vodne cllen.tennomelUr. unutrasnji_ prsten.uljc. rezdvour £. d) kOnicni valj~ Cie. 12 djev za ulje.. 27 _ odvodna CIJev zu ullC. pa sc ta4a zovu 11. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica.primae termul1. 13 _ giubi prensta<-. ulle j b . Na s1.. -. Hni precistac ulja.25. 3. . 21 . koluti.5.uD'-:la.5.3.. .k. c) bacvica. 29 .27. 3.5.poljni prsr.cijev za ulje od kompresora do !~ar~en1.3.5. 4 _. drzac // SI. i s1. .25. 23 .cijev za ulje.v 10 :~ C1JCY za ll:!Jc. 3.ev za uljc.II poklopac giU:'llOg J:. ulJa. 18 ~ kompreSOfj 19 .28). 17 -:. gnibi preCistac ulja. valjct. 22 .S. Centralno podumzivanjc: a) zl!. propusni ventil.se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak._j 6) L CJ d) e) J I ..5. Radiaitsijalno lciiste! 1. Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu ddaca (kavcza). - S1.i od. Aksijalno leZ:istc: 1.5. 20 .pOmOeI~? pumpa za uIje. 30 _ sito odvodne cijevi I L.1. b. hladnjak. za ulje. lima iii izradcni u' vidu kruznog cilindra.5. Unutrasnji prsteh leiista postavlja se na rukayac. pomocna ~lektricna pumpa.2.centralnng podma-.. eel' orvora za nalivanje'. 5 _ uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e. Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. Q.j. Zupcasta pumpa narocIto se upotrebljav. :I ci. OJ . j 6 ciiev za ulje. Konstrukcija i osobinc Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. pumpa za ulje. J4 pnm(~c man?mClra xa.C S1. Po tim stazuma kotrljaju se kotrljajna _tijela koja mogu biti: kuglice.fl11l preCis tal: ulju.pCa~ta pumpa) b) shema i. 3. 8 hladnjak za nIje. zivanja.5.i 2.27) Hi koluta (s1. 3.24. 4.b) cilindricniyaljCic. 2H omotac odvodne clJevl.l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem.5.29). bacp£ce (budd) i igli(:e (s1. unmrasnji prsten.~~lma. 3._3. 25 _ odvodna cijev usisnih' sekcija p:~mpc za .. '{. S1.odvo:lna cJj~\" za . drZ2. 3 .Jo. e) iglica ' 158 159· .5._.. 3. Za centralno podmazivanje koriste se i druge pumpe.24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod.cijev za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia.:cntralnog p<.a uljc. 4.. najceSce unutrasnji sa rukavcem.i\'anja 51. .5. kugl. a spoljni u kttCiste.prikljucak spiralne cijevi grijacu. 3. DdaCi mogu biti presovaiJ. kontrolni instrumenti (manometar i termometar) i cijevi..eu.246) su: rezer.oLivodnu CIJCV pumpe za ulje.icc. Kotrljajuca leziSta 3.~]j~ od b'Iubog preCistaca do kompresora. 3. drLac SI.-. jcdall od prstenova se okr6::c. spoljui prsten~ 2. 4. kuglice.28.onusi. 3.26. .. dok drugi 'prsten mirujc. 2 o4vodna cijev propusni ventil hladniaka.24c. 24 --" pUmpa za ulje. 2ft ulje. kao !'ito su klipna i vibraciona. Radijaluo Idiste: 1.1etra Zf\ ~!Je. 2.ljcz:. 7 .1. 3.voar -za ulje. 9 -. 3. 6 lll~nometar.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja.5.

. 3. RT 81.< 036FrJ. a kuglice pre1aze -u novu. BG:B doa Prstenasti kuglic~i dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom.5.29. 3. btc.31) iroa dodir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. 3. 3.:! 161 ..ogucujc da.)g. RN. u pravih~. toga. Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3. adgovarajucu stazu kotrljanja. b) masivni..5.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. lOa valjke Kotrljajuca leiis~a proizYo.35. ogranicehog' su vijeku.'iovuni~ za kuglicc. dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati prema osi rukavca.ogu biti kruta i podesiva. \'ec u "djem afirmisani. DriaCi: a) pre.3Q.rijski v!s?k? raz:~tene zem~je. l\1.5:33) im..Kotrljajuca leiista mogu.2. 3. '3. ne -zahtijevaju nikakvo razradivanje prije stavljanja u pogon. Pri ugibu vratila pornice se unutrasnji prstcn.5. zahtijevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se Sl. Be04 i BN03 Prstenasti i.32) konstruk_ tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom Podesa.. IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.' __ .uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom. 'KB03.--KB23J . Ima male aksl)alne zuzorc.5. medusobno suprotno okFetnutL 160 SI. .32. 31. Oznaka lduju: BClO" RCO:. RU. 'U zavisnosti od nasloria za v~dike na prstenima.. Oznuka iczaja: . osa krutih lezista mora se podudarati sa oSl rukavca. aksiia1na i kombinovana opterecenja. imaju zbijenu konstrukciju. Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci ' postavljeni u odvojena kuCista. prcnositi radijaJna. povrSini spoljasnjeg..yratiIa. Oznaka lciaja. mali utrosak maziva.valjcani jcdnoredni lezaj (s1. Tipovi kotrriaJuCih !czisra Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. S1. (s1. Dozvoljeni nagih vratila je do 3°~ Pored radijainog opterecenja.tt.jera. naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.30) moze da prim. mogu se opteretiti u svim radijalnim pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.Nij~ rastavl.5. pored ~adijaln.5. zavisno od konstrukcijc. mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm.5.Jiv. za velika ra~ijahla opterece~ja. prstena. Po pravilu se ugraduju u' parovima. Rl.34) inw za !cotr1ja_ juca tijela ciUndrienc 'valjke. samo. i ~b?strana aksijalna opterecenja. Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare i potrcsc.5'.BNOl BC03. <l pf{llzvodacl SU.n je.. 3.'.enja nego klizna lezista. To im onl.31. U :?:uso j :cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta.-'_..a vcce radijalno (1:'~) i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera (F . Osim.5. mogu biti: SL ~t. Odlikuju se l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.5.:le. Prsienasti cilindricno . 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. popravlJuti. prime i znatno aksijalno optereccnje u jed~om smjcl'u. Oznaka lezaja:~BG32. Oznaka lezaja: KB02. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista 15'. po sferno. KB22-. 3. 3._ Kotrljajuca lezista pruzaju neuporedivo manji otpor .5.2.34. CsL 3.indust. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta.

Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno opterccenjc u yba smjera.~ .38. ~Ov~j precnik jeCin:1".). qd jednosmjerna._k1l. Pogodni su za velike brojeve okretaja i udarna opterecenja. Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.36: Ozuaka lezaja: SR02. 3. Dodlrnc povrsme ~u sfencne pa su ovi. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_ S1. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno uc:vrscenje vratila.5~)~ Osn01:na oznaka ima sl. ne 1 Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. ' ) 8 .. \ koj dokumentaciji."':fA14 1 xxx 2 iIi 3 sIova . kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no ~( tilo. JC precmku Vnltlla.ltni ~. moze da primi velika radijalno i manj~ aksijalno optcrecenje U oba'smjera. Oznaka TS93.5. 3.va~ti lez~j (51. a sa vodenjem na oba prstena CRT).4C sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unutrasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i . Kod le.' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. pa se mogu ugradivati saroo na kruta vratila. koja se navodi prema P?trebi (rUS M.. Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 : .predsta::1Ja l?tovremeu? ~ommalm precmk leZlS~.5. 111a~olutni. za brodskc propelcre i s1. Oznaka leZaja: SD22. 3. i 3. Oznaka le:iaja: TDC22.2.5"'. koja 'se obavczno navodi u tch .sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na unutra. Rasklopivi su pa se lako ugraduju. 0 cffi3nJU d 3.. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja O~:lOvna kar~te. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere.ristika kotrIjajuCi~l lez~ja je y~·ecnil:. \ .1 kruti. 162 163 .39.40.~a prime velika aksiiahl< . Primjcnjuju sc kod vodnih turbina.1 naglbe vr~ti1a:do 0.. i dopunske oZ1lake.cenja jednored . Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila .5.u jednom smjeru.36) lina valjCice u obliku bacvicu. 3. Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.~njem prstenu (NJ). Dgraduju se u parovima. SD23 Sl.:. SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'. 3.~~l~cni le~zaji (s1. .5. PodesivtS~Sn. Red mjera XX 2 broja XXX Sl. teSki reduktori. Voc1enje baevica osigurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu..3. Vodenje konienih valjcica omogucuju. tacki na osi IcZaja. pa se aksijalni zazor moze fino podesavati.38 . koluta kUClsta..nla Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc. nasioni na unutrasnjem prstenu.5.. LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne oslonce.'TS94 : 'l'S92.onicno-bac.5. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za sine.35) ima za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prstena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1 vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i vrhovi zarubljenih prstenovD. broj TA12...~9) in~~ju ~uglice ~medu kOIUht Vra i .' 3.C3.isu r:::sta:. 3. TAI3.. a no.5.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik u>~ra­ se najmanji precnilc provrta. lokomotive i s1. . . Spoljasnji prsten je odvojiv. Ovi lezaji mogu 4a prime jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom smjeru.rljivi. Kol'.le:2ajevi' p 1 sivi.~. TDC23. Oznaka leiaja: TAll.edeCi simbolicki pfikaz: Provrt i Tip.:upe unutrasnjeg prSte' " ~d) kop. mcdusobno suprotno okrenuti. spoljas. radtJalna opterecen)a. njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omoSl.. p ·d·37~ ~u ~a udar~a op~erccenja ~ v~H~e ?rojeve okretaja. ' 2J. TDC24 Sl. 3.5. Radijalna optereeen.lll Za mogu prihvatiti.37.40) mogu .5. ~N.

5 i 6. onda jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje u jednom smjeru. Ukoliko na nekom mjcslu.. UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna leZHjtl vrSi se uvijek kad je.42.5. 4. ~. Redll 8 odgovara najmanji. aksijalno slobodan .2.. j·cda Sf: Kod vratila sa dva oslonca. JDS l'vLC3.borup-~~:.2.4.j"odirom. Na sL' 3. tenja.czaja B.licni le7:aj..~Ol ~{hvojcni "istem oznaeavanja lczaja ~omogucujc: 40 mm.~~og'i-~fura ko·iiza·d~t~k~nstrul~dvne usklve najvise odgovara~ posto s~ako~ preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc 3 i recta spoijnjeg precnika !. Un:utrasnji zuhac pro- OZDrlk:J odnosl.: 40 TA ]2. D. a drugi -'_.i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.5..kad ne prima aJzsijalna optereb. numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja. svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem. na primjer. 1. nc za.ni. 9.' lezajevi visokoKkvaliteta.<. prikazani s-u naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g ~-.. 5. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. prccnika provrta koluta d 12 lma oznalsu.nog osignraca 164 165 .. 3. a drugi prima ak~ijalnQ opterecenje u drugom smjeru (s1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d. Ucvrscivanje unutrasnjeg prstena Ieiaja pomocu navrtke' i Ume.u)1i je.3.) d ~". Isto'tako... Svnkom prstenu provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza. 3. Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi: B . Iovdjc -'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc. besumni i sl. prsranasti valjkasti lezaj.}ovolji ku. 30 mm. 1. JUS M. Drugim rijecima. 1 sest redova spoJj-nih precnika: 0. Plan spo1.j limcnog osiguraca (s1. Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova. 3.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen.vnkom unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam) redova spoJjnjih precnika CD).5. 3. unutrasnjj zazor i tolerancije. precnik. Limeni oslgurUi.42). = fZolu'.GOL Pr:C. 0.Prvi. 3. jedan Ida.ti le:iaj. SI.fda moze da prim5 sarno radijalno opterecenje (s1.41)..:ni ku~lic.R 3.5.a. od kojih se prvi odnosi na sirinu 1. kao na 1'1.oze biti aksijalno slobodan i t. 1!rugi lezaj m. sastoji se od 2. !cia. lezaj najvece sirine B...635. jcJnosmjerni ldaj. numeriCki dio osnovne oznakc.C3. AJ.5.lenasti cilinJricni valjc. JUS M..41. slovni dio osnovne o:znake. S K T 810\'0 na drugom~ 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na ~opul1skc ozn~l­ ke Iezaja.: 0. 3.. 3. Ulefistenje vntHri "a aksi~ ima zupcc po obodu i jedan zubac ml jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu unutrasnjcm dijeIu.5.~ 51. mazivo i zastitl13 sredstva.5.::fn . 2. oznacava precnik lezaja (d) u'mm (precnik rupe unutrasnjeg prstena).in/t"h '11'u"cra aks~iainih IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7. koje oznaeavamo so. 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik. a odnosi se un konstfulcciju ddaca.5. 'T're6i. kao i na spoljn. Vldisten. kojc oznacavamo brojevima 8) 9. Iza simbolicke oznwl. koji Primjcrt: Pr8tenasti -kugli:':ni iedno. a posljednji.·cJni }eZl1j sa. reda mjera 1. iIua oznaku: 60 Be 10. '2:"'I. J. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prstena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka" 81.44. ponekad i 3 slova i ukazuje na vrstu le:iaja. 2. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila prstenasti kuglicni iezaj.45) veoma ccsto sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukavcima. n~da mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02.44. 3. Povecanjem spoijnih mjera leiaja (Sirine B . npr. i 4. Drug£. 3. Kombinacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra..w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'cenja. 3.43. unutraSnji prsten ne mora u nekim slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.10. B.' 60 mm. piecniku (D) pripada veCi braj sirinn lezaja (B).4.lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.. UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno orisujc lczai nB.43.5. mora biti aksijalno uevrscen kakd hi prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera.im -ako lezaj prima aksi)uln'o optercccnk. SI. prccnika d c".Taciijalnim .42. prstimasti podesivi hacvasti lezaL prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i kolutni '}<:ilglicni i valjka. i 81.C3. w::. 3. moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.5.5.c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca nj.rstcnH !czaja za vrati10.

Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti odvojenirn_ od drugih prostoriju.5.-olaksava skidanj~~ v v . 166 Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b zalezista sa kuglicama (tabela 3. odnosno lalCistu. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim.2.SA lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. • I~bor odgo~arajuceg s/~~n.e na unutrasnji prsten (st 3.broja okretaja 'n (min-i)..aJeVl veClh dinlenz.). p())"ecti~.>ra kojim se ul' pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku.1<\ ugraditi. 3S46b). Izbor kotrlja. Ld. pomocu uredaja pr-ema s1. " lzbor 0 d govarujuceg tlpa 1eZlSta. 3. Sl.' vae i u kuCiste. 3. prcdvidenog tl"a'l"a' " 11Ja U satima (Lh )" f.eninl uslovlma: prccUlku rukavca. • v'v. 1 ".h a " se .47.(Z~l d :.opom s 1 UJU se p:):rr~ocu u Jno~ -lU)ekt<..:: P?st~vlj. sc pr~m:. lO Se eza} . koje treba poznavati d "" . ored oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku.c!~~e no 167 . . Posw'uhcmjc.-ecc:". ." " ' noslvosti. staticko opterecenje kojc na nu)" opte ~ .avac i kuciste 111 .5.~lecc l~aZVatlv'~rajne. sivost Co (kN)" Stacicka nos£vost je ono najvece.mazi.nst knjom jc iczaj konz. 7< . Navrtka i lim.ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. kOJ~ .6..5. M.47 Lez··· .{ . za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena. Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi sc ostetio drzac kotrljajnih tijela.:.radnjc le1. faktor vijcka lciuja kofi zavisi od. ' v v Dinamick~. sa cvrstim nalijeganjem. pomotu rucne ili hidraulicne . .si.5.dardn?g Iezaja vr.cr\'irun mozc sluziti i za pml.anji lczaji .eni osigurac 3. no~i?os{ je o~o op~eret.5..45.~Olzvoda~l kotrl)ajucih lezaja. . .iucih lciista Sv. P. NL'Clstc lczajc prije montai. b) vanjskog prstena Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju na r-ukavac. vlagu i diuge ne-' Cistocc. Izbor Ie'" k J".presc." Cl' f.enje optc.3) a posebno za leiista sa'val.5.bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an' Spos~bnos\ ~a nos. 0I?terecen)u. faktor broja okreta. opterecenje lezaja.46. . pa blagim udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. fino oCistiti i pn:mazati uljcm iii maseu.nje k~n~tantno~ pravca i inteniiteta ko'c moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. 3:5.l)~ 1 sa veClm . nOSlvost C \'kN) 1" stalCuno_ t' "1' .. Ureda.. rukamH i-cIs-tim aialOlT~. 0)1 se okreeu sa n [ rom _.5.pr~. . . 1 "pova kotrljaJw~l czaja " k ' 1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl.treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti i podnmzati pa 011<.2. Dinarnicka zaJa . M. a zagrijavaju se u. 1:)rijc ug.. 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju. -.ogucnostt 1 .." pn ~azam 511 u tab eI" -J. ~ .2. a) lia rukuvac. d £: ' •• . . 70 do 80"C (max 120"C).-:tld tip lczist~ iIT~a specific-ne karakteristike. metalne cesticc. l' " . bl lZvrslo " (onscenj:l " "h 1 . .c. ju. "-'] .:mje ukoliku je r 3.5. gdje je: F [kNJ Q...~· l-~ i i j~-. vrSl se na osnovu d"lllaIDlC"ek " -' za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst C ~ -~~-' P'fL [kNj. potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena. reccl11jcm mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra.a koji zavisi od. Skidanje_ lezaja. i 3. • . "U <' < 125"C.5. Iczaja. iIi cekica i cijevi koja nalijez.46a). 3. sf~idallje i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja Q" b" 81.a. jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu.. .. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka.' I?lllut?-om ." ~ .aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju. vrsl se tako s~ 1 ohladi iIi ImCistc zagrije. Navlaccnj~: 51. defolTUacije r~d~~ povrsma ·lezaJa_ n~Zlva ~e moe nos"enJ~ ~ez~Ja. Nakon 'pritezanja navrtke savije se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje navrtke od odvrtanja. kl k"d • . b. Ugradnja lezaja u kuCi§rc. b/ nu ru'. izvodi SC. ulju na ·tempcr~turi od.

Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.62 2'S~ 2..6001..065 2000 1. :~60 ..460 1.91 ..040 580 1.225 1.985 2.130 740].e·l~ .875 3400 J.705 0. Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc..994 500 1.050 600 1.320 1... 10.150 780 J..843 0. n.395 14001. I -.Ie oe 0" 00 0 • ~ -e -I..710 4.913 1350 !.07 2.86l 0 . 8 3.761 0..965 390 '4000 4100 4200 4300 4400 4500 l~ ~1 ~:~~ 10500 11000 . • .51\ 3AR N~! 000 J. F".63 840{}0 86000 5·4.IHlI .140 760 1. ~A3 ! oe ! i.604 0.852 0.639 0.0" Y . 0 0 LII 100 105 110 ---.04 66000 5..05 2.65 94000 5.24 3. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja..712 0.e 01_ 61_ • ee ~ -I· -j.. U CASOVlMA LlI.10 !0 01-1 '~~ °1 I .:g~. 1.724 0. znace da jc h.910 3600 1..000 ' '.. prema lzrazu: F = gdje je: X 1 050 1 100 1150 1200 1250 X • Fr .41 ~~~~ 3:~.475 y 390 400 0.260 880 900 92 • 40 2:85 i o 13500 14000 14500 15000 15500 16000 16500 17 000 17 50~ 18000 18500 19'000 19500 20000 21000 22000 23000 2400{) 25000 26000 27000 000 24.5.).662 490 0..27 3.410 14501.535-'-~--L~ 0.520 i:~~~ 7000 2. eo ilO 00 eo -.613 470 0.00 3~ ~:g~~ 4'~2 'l.921 0.:-T:---~:.08 3:07 3..34 78000 80 000 5.73 .5.f- 115' 120 125 130 135 140 145 0.H:O 840 ]. .49 e _1-1411 ~ ~ • e 0 .in ~ } .•.665 2400 1. «oliO ' -till :~~ g:~~~ ~..631 0.647 0.•.731 0. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova..9~~1s00 ]...987 1850 1. onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN).737 ~~~ ling H~ UB 3100 1..025 560 1. 4800 "11 2.~ . . .32 64002.015 540 1..@ 5.19 7~ 000 .375 4600 2. radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc Fa (kN)..9t' '80 185 Brojcvi u tabeli 3.654 0.1.. izbor' ~e vrsi ta1l.0' . 190 860 1. g:~~i !~~g 1 750 1..895 3500 1.2.. ~~~t !Hgg 1:. oe e •• 0 IIiOI'l> 1 '2 3 • S 6 7 8 9 10 Tip ftd.. Broj obrtaja preko normalne granict-o 9.i'l.o da se usvoji Ida.14 7000U 5.718 0.!: 74000 5.690 8000 8200 8400 8600 8800 9000 2'52" 2:54 2~56 2 . faktor aksijalnog optcrcccnja.445 1550 1.27 4.814 0. 30900 i~~~ ~:~.896 370 '0.905 380 0.33 3 iG .160 800 1.51.170 820 1.OOOn "'I ~. 0. koji najvise odgovara precniku rukavca i pr.235 960 1..772 720 1.245 980 1.'~~ l1SUQ 12000 280 ~.10 4 700 ..980 480 0.29 76000 5 ..18 ~ ~:~~ faktor radijalnog optcrecenja..S8S 1. .24. 3.38 Ako na leziste djeluje..59Q 2100 J . 5: 6. "'"..0.zaj predYiden za: 1.615 2200 1.ovrta u kuCistU-'..21 3.250 1100 1.94 62000 A (41)00 '"1.340 1.:--~-~~ ~--~.300 1 300 1.:i~~ 2500 1.29 6300 2.300 1.ia I 2 3 • 5 6 7 8 9110' 0 i' VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA~h U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA .824 0..200 1.Q.425 1 500 J .--~~ ~ iL ~'0'585---i--:·460--0..959 .575 7 800 520 1.96 33'000 ~'g~ 34000' i6S 000 ::~i 000 37000 83 000 39... o. 45 000 4. Izjednacavanje gl"~aka pmvca vratiJa. Radijalno optercccnjc.• 879 n.5.J !.000 2. 3. 60000 4.. iz kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia.24 580(} 2.622 0.02 2.545 1900 1.. 49000 '4" '.11 3.~'1 . •• • 0 06 e 0 •0 0 ' 'I) ZNACENJ£' .16 4~20 4. Aksijalno opterecenjc.60 2.60 90000 92000 5. ~gg .215 1.. (Lduji sa kuglicama) ~ ~ ~ .70 54000 ~~ ~ neofiraniC~na upatreba e ogranuna upatreba ooije upotrebljiv _ n~ U dolazi obzir i~~ 175 g:m 0.56 5:~~ 5.14 3 I .855 3300 1. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu." 5.000 1950 1.~ Tabela 3.34 3.. 3. • •• -- 0 e ~ 411 e e. ggg .595 0. . 98000 5..30 3.4t) 460004_' 47000 <~.835 32001.640 2300 1.749 0.1.1 5A& 3:73 ~~ j 6i1 :ig 440 0. ~ - I ee 6e .81 100 000 ~ < - ]68 .15 5200 2.:6 31 oOO'~-"--~-_ 32 000 3. prema tipoviroa lezaja i uslovima rada. 48(}00 .58 2.2.834 0.936 5400 2.B..0 o 7H:< 0794 0804 8.1.205 1.eo oj .09 68000 5.0 o..930 3 700 1~ 95 0 3800 1. 4. 0 e@ el"e 01.~~./8 8800{1 5. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7..suo~-ii 13000 2.03 2. 2. Posto izracunatoj dinamickoj mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa.27 6000 2.9$1 5.l~~-!-~~ ~.~~ _O~ ----~-----~-----~ 96000 5.53 3.64 52 :.928 Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima.7.13 49002.ll 250 260 270 280 290 300 310 320 330 340 350 ° ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa koni{~ni"m pronto]}):'. I.14 5000 2. Tip TabeJa 3. 2oo 210 190 195 220 230 0..280 1.560 7 400 7600 . 870 0 .21 5600 2. 410 0. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.

5 ::.143 0.905 0.481 0.26 3 I 93 85 ISO 35 3~5 76.652 0.5 :: II I. --6znak-.196 0.6 3)9 35 11 1.95 47 14 1.8 5.115 0..606- 4400 i 4500 4600 29 30 31 32 1.453 370 0.644 00635 0.110 0..91. !I 8.139 0)137 3100 .8 20 21.143 0.132 1.048 125 130 135 470 0.05.5 14.12S 0.382 620 0_.217 HI 1.5 5.2 5. t" 0.23000 24000 25000 26000 0.5 33.741 0.J_l--i~ BC02(62) C Co D B T 3800 3900 0.457 0.24.5 i '80 37>5 58.0933 0..148 23 24 25 26 27 2~ 1.167 0.188 0.234 0.498 280 0.'$ 2.0908.570 0.447 11..228 0.! I .67 n 360 0.395 560 0.5 160 37 3~5 81.525 0.. r----.5 63 160 26 3 69.350 0.5 I 61 120.760 O~753 ~~:: 2300 2400 2500 2600 2700 2800 2900 3000 Tabela 3.5 170 32 3.3 3.112 0.15 52 J5 16.123 0.-"[k::N.747 0.341 i 12500 13000 0.299 i 1300 1350 1 400 1450 1500 1550 1600 1650 1700 1750 0.693 0.175 0.47 4 225_ 49-4 240 50 4 170 171 .260 0.1 6.813 0.51:) 240 250 0.251 0.160 0.003 0.487 0.$ 47.5860.m"j".6 lOA 62 1.122 Ul li-:..880 0. Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno .134 0)132 0.5 17 17.85 3.366 700 0.5 gO.113 2.258 0.149 0)147 0.-.6 :~: ::: ::.:.5 102 93 104 110 120 137 146 166 116 140 i53 170 9000 g.831 0="".267 8600 8800 0.0966 0. .433 420 0.560 ·~gi~* 940 0.339 0.672 0. D B t· -+I-~-~-.351 0.5 16 16.353 0.344 0.885 195 ' 0.126 .272 0.f 110 27 3 50 54 ·27 35000 36000 37000 38000 39000 40000 41000 42000 0.303 5400 5600 5800 6000 6200- 0. 92 0.565 0..7.5 75 16 1~5 80 16 1~5 90 18 2 9S 18 2 1 1- 22.7 8.025 1.6.135 0.$.i~ja~ 18500 0.08 26 2J 5 28 ~ 0..0885 : I 1.155 43000 44000 45 000 46000 47000 48000 49000 50000 0.158 0.423 n 1800 1850 1900 1950 j.' !~ ~Sr~--ocWc~ --I·· I ! reda mjera. 0.117 i'" 1 10 .277 82 0.5.0919 0.5 1.5 ::::: ~~.386 600 0.6 11)6 14 15.isticne-tipo\je lezaja.5 1A26 12 1.0994 0.119 21000 0.opte~ecenj.326 5000 5200 0.157 0.203 0.186 0.228 9.195 19000 0.55 8 3.6 72 17 2 . i 3.= SlOO min~l i zelj~nim trajanjem L/! = 11 000 radmh san.19620 1.281 0.265 0.4 8 55 13 1.1O~ '40 45 50 37 38 39 40 0)940 0.863 0.1:)0 1. ~ PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA .205 4000 4100 4200 4300 140 145 150 155 160 0.i sa kuglicarna) n U tabelama 3..374 660 0.5 80 18 2 85 19 2 90 20 2 31-.735 0.5 40.5 130 22 2 49 140 24 2.193 0. I 4~30 6~95 7. 3.5 1.359 0_. VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-1 ) (Leza. 60 55 122 I 22.5 6.312 1150 0.406 520 0.51' 12.729 0.g~~~ .192 0.926 0.-.0912 0.014 165 170 0. 11)0 105 110 115 120 •• 9.387 13 1.5 200 38.5 110 22 2.5 1.9 44 45 46 47 48 49 52 54 0. 0.0958 0)0949 0)0941 0.405 12.2 42 12 1 .221 0.060 1-.430 430 440 450 460 0.190 0. 3.191 0)190 27000 28000 29000 30000 31000 32000 33000 34000 33 34 35 36: 1.370 680 0.5.199 0.26 20. I 145 48 I 39 42.101 0.0926 : : i I ~: I: ::.[m~m.75 3s 111 4.168 1250 0_.550 210 0.627 0.107 0.166 Q.8 5 40 12 .363 720 740 760 780 800 820 840 860 880 0.841 0.Tabela 3.461 0.941 41 42 43 0.e.214 0.613 0.307 1200 0.244 0.320 15 1.288 0)284 0.\1 32.RADIJALNIM DODIROM 11 000 11500 12000 0.797 0.6 .698 0.l~.5 22 15.324 1000 0. 86 0.5.181 0.994 0.8 .426 0.400 540 0.5 53 145 24 2.541 220 0.7 6.975 0)966 O~95'8 185 190 0.25 37 12 1~5 \ < 0.:-i.124 0.533 230 0.145 0.206 0.700 4800 4900 0.226 14000 14500 0.5 54 36.210 0.0898 ! 0.5 7.892 0.173 0.9.317 1100 0.:--·~i. 15 85 90 95 j' 31. 3..555 200 0..5 .255 0.5 :1 5.201 0.179 0.5 140..0361.85 47 12 1 10.231 I 13500 0.183 0.086 1.5 53 .662 0. 0.154 0.262 0.237 14 1.293 130 313.073 1.933 0. 80 10.172 0.4.156 0.5 11~.718 0.5 180 41 4 190 43 4 200 45 4 0.5 190 36 3.161 0.166 1.6 6.414 480 0.504 270 0.109 0. [it" -'-.581 0.471 980 0.713 18 18..905 0.378 6010 0. 1.6217:2 20 68 15 1.82:=2_ _ 300 310 320 330 340 350 0.336 I 0.6 62 16 1.335 14.5 17039 }.100 105 110 48 57 64 215.9 32 9 0.270 0.218 0)216 15000 15500 0.4 25.466 0.682 0.247 n 9200 9400 9600 9800 10000 10500 0. dati su podaci za karakter.0984.5.208 16000 16500 17000 17500 18000 0.50 24 2..131 0.162 0. .5 1..5.5 IOU 25 2.35 35 lO 0.125 0.106 0)05 15 17 20 25 30 35 I I j 4.5 1.291 1.ei _ ~.5 170 28 3 I 63 I 80 90 98 108 I 71 :54 150 28 3 72 160 30 -3 69. ~ K:[i G Co. 111~O'~'i:::vo:::s~ti. I 22000 .805 0".437 410 0.0 20.5 1.129 0.121 19500 0.708 0.6 il.240 1.4.3.275 7200 7400 7600 7800 8000 8200 8400 0.120 20000 ' 0.322 1050 0.116 1)100 1. I· 1 BC03J63) Co C 1J 13 T I 12 i 3A_ ..' 55 53 130 25 2.898 0.240 0.774 0.) 200 3300 I 3400 3500 3600 3700 0.0975 : i 5400 6600 6800 7000 0)170 0.104 0.441 400 0.781 0.724 1.1.329 960 0.0892 .5 kN sa brojem okretaja rI _.206 19.305 15..3 17 42 13 1~5 47 -14 1.703 0.5 1.620 21 22.153 10 11 1494 62 64 66 6S 70 72 74 76 78.575 0.7.177 0.164 0..470 1.511 260 0.5 90 88 106 180 34 3.5.1 .599 0)593 0.5 ' : I I.25 "1'7 30 91 32 10.4 1~5 l 19.1.7.212 0.! :.984 175 180 0.444 390 0.5 40 30 100 21 2.356 0. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fataloga proizvodaca lezaja.5 115 20 2 39.141 0. 0.369 13.5 10.4760.278 0.420 OA17 I 8. ptecmk rukavca d -'" 65' mm.851 56 58 60 0.S I 3A 5.152 0)150 2000 I 0.264 1~552 88 90 0.0 125 22 2 50 '.295 0)291 0.100 112 I 12.7 I 16~3 17 r 10 1.3. 52 15 2 72192 80 21 2.0 90 23 2.5 140 33 3.492 290 0.--~-r' t.411 490 0.408 500 0.5.448 380 0.390 580 0.347 0.788 0.

~ _ _ _ _I 1 4 .5 46.5 I 51 ~ 29 80 85 90 18 2 19 2 20 2 29 90 39 100 45.PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl 'l--~~ 1!--~-. 49.~~:~ ~~ ~~:~ 55 25~4 120 130 140 62 "65! 2 2 '~g 1 ~~. c.2 '\ 69.4 7~35 I! ni~_-_':.3 68.0 22.g :.2 52..5 2._ rada mjera~ nosi.5 1.1 ~~.- :"abela 3.-.6 19.04 kN.5 2. __~_I! 15! 7. ~g..2 ·1 ~~! ~t5 g.3 23.5.5 2 14. B _'_I 1..87.5 2 2 47 14 1. ~~:~ 3 69.3 6.[rom} _____ ~I I D B T ' C Co D rl I l~i-~ 1~:~5i.1 70 I 75 i I ~j.mosi: G ..9 17.~:~ i..3.1 oCitamo JITe '''' 0."-.r ~~ .8 11 ]3. 11 000 sad oCitamo .5 1.5 15 "16 17 1. a iz tabele 3..5 0.2 J 1 19 23 25 27 29 31 33 3.8 0.2 54.8 J 25 3°5 3 40 45 50 111.8 4 4 4 i~g g~ 172 100] I 146 ~~ i~g ~~.5 140 26 28 30 3 3 3 88 8J I 96..5 r.11 2Q) 15)3 i 25 1 17. _..3 127 146 44.2 I 6.5 I 45.5.5 'I 50 !I I I 35 40 47 52 15.5 2 200 43 4" 4 4 2 2 .7 18.44}J. .87 oCitamo vlick trajanja izabran\.3 21_.5. 2 2.52 2 0. nosivC}st [kNJ i mjere J. = _ .333 ~ Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 kom moti nOSenja C =-_ 43..2 1.5 35 1 35.. cenju.2 SO 1.333.6 60.0 58.5 .~ ~t5 ~ ~g ~~:~ ~:~ 1 ~~_..4 55.3 47 52 62 72 14 !5 17 1.16 kN i precnikom d = 65 mm· Be 02.6 .5 2. In 0..7 41.6 2. 77.. 1 1. ~:.5 .j \ j ~1----.5 1.)g lezaja L" c.332 5 2. 11 750 radnin Fr'fL 5·2..0 7'].5 2.-. za n = 900 min.) 110 54 1.2. Oznaka tipa leiaj~.= 42. posto nema aksijalnog opterecenja~ ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.5 1~.2 1.5 2. _____ r:l 03 ld:.5 110.5 20.2 B ...3 19. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM DODIROM Tabela 3S{).4 3 156 .8 17 _.7 7.'" .h = 2.5 55 60 I 38 65 70 75 80 33.3 3 3 3.7 17..Rjdenje Iz tabele 3.1 1 '--173 . _ . 39.8.55 7.5 c?5. ~~ ~15 92.7 19.:. (vidi tabe1u 3.2 22.6 18.~ l5.3 !29 143 32 3.8 0.5 160 100 170 Ill6 1127 i 137 80! 95 93 125 130 140.6 20.= 43.160 170 63.6 71 69.2 1.5 173 196 216 2J6 186 208 232 260 180 190 200 73.16·0.5 :.5.~~.5 ~g..:1 _______ B~N_~"(72~~~"'"~"'_.5 68.3 21.8 13.~ BG 32 (32 fkN] i~j~re.5.5 93 104 i 106 116 150 160 170 180 190 37 39 41 71 78 78 83 72 85 95 73.5 100 41~5 110 120 49 53 21 22 23 24 25 2.5 gg-.."..2.6 26 12. za :mti.5 1.5 120 38.I--~--·-C_"_"_~_.?1m.2 24. c· p -.5 150 86. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.-.-g:Tll~: 20 : 10.6 42 47 52 62 i BG 33 (33) _____ -..2 1~5 i 30.5 54 1.5 2.h = 2..2 2 l 47.i~.~-!6 .4) sa djnamic- Racun:.8 52 62 72 16. reda mjcra...5 3. ..Oz~aka I~~ .B C tipa l:~~~a.+ 85 1 102 90 I 118 95 i 137 i ! 112 125 146 ]66 150 160 170 180 49.5..5 !78 1 :~ l !ts 40 90 ~g:~ ~ ~.8 9.7 ts 114 132 137 112 140 150 160 56 58.6 26 9 12 13.I 8.5 2.5 57 64 125 130 1..5 26.5 '1~ .2 1. (7~~--------1 B T I"" • ~I .-.. 3 3..5 13.5 1.'.1."l'--___ i _ _ _ _ _B_N _ .0.8 .2 1. za L/.5 ~~ 30.:.~ j:~ .kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka: h= Iz tuhele 3.

I.. I - --------_..'" '-------3 ~ I" p I ... "'I . velika zracnosl Primjeri .-_ Takvi nedostaci mogu se uo(':iti pri kontr?1i v~tnje masina koje taja.li potresi ria ko': lj)!nastom vratHu.. Elektromotori...I .~~~----- ......1. -'. se serijskl prOlzvode.. n~prilcladno (pregusto) ma21VO· .Istrosenje kao posljedica oncciSc~nja ~li nedovoljnog podmazrVRnJu.---: Smanjenje tacnosti rada ! ...-------- Prevcliko trenjc moze se llormaino osjetiti rukom pri okretaniu leiaja.tijelima ~ Nedovoljna zracnoSl Neuobicajena .- Porast temperature... NN'N V>... potres}. NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA Ponasanje leZaja u radu Ncmiran hod MoguCi -uzrod 'takvog ponasanja Ostceen..~ 174 175 . ~~ f1 "'t._r-.. ' .. .utTasnjim sagorijevanjem: pojac<lJ. Srednji i vmolei brojevi "h. -.0'.aju...'<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':.... tiiesno ugradeni zaptivaCi. ----1---.('. "<t ."'0:: ""'''00''''''' \Or--r-- .~ 0_('... .. . ostecenie ua prstenima i kotrljajnim -. nedovoljno iii prekomjemo podmazivanje... .... lose ugradelli zaptivaCi 'Pomanjkanje maziva. Takve _greslee se pd pravilnom odrZavanju uvijek pravovremcno uocavaju..1 Tubela 3...M'<t'<t >n .. «1'<t_ . previse maziva iii prektiuto maz..oste6enje staze kotrljanja.. O:> r--r-OO OOo-. -- +...\0 ..sIstema za upravljanje..buka leiaja: zavijajuCi iIi' zviiduCi zvuk Lupaj uC! i nejednolik zvuk Velika zracnost. premalena zracnost.ve~ano klimanjt tockova. 00 "'t r-.-----:' Automobili: po.. MM"f'") ".......... StaIno promjenIjiv zvuk Promijenjena zracnost pod uticajem temperature..0 ...a na prstenima kotrljajnim tijelima. ---=~ Ho~··~~"~~~---'~I-"~''''~j~~~k. Tokarski siloj:' tragovi na divanom komadu.. Teiak hod Idaja: jeduoliko visoko trenje Prenapregnut Idaj.. _ _ N "l""".. <n N"NN' r-1N"f'") <nor. o3tecenja staza korrljanja.... T. oneCiscenje. o-QeCiscenje. pocetak Ijustenja. Valjul':ki stan za hladno vuljanjc: tragavi ua rnaterijalu koji' se vulja_valovitos L ____ NM('...."'.. redukwri (leod reduktora' se zbog buke zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uocava). a da nisu nastupile promjenepogonskih uHova.. ~"'t~ \0 N ~~ O".8...".5.. n~usilice: v-31ov1ta slika br'uiienja. Motori S uU. Ventilatori: poja~ni potresi..ivo Strana tijela u kz... 00000..I 00"""''' "0"'<0 ('. Nejednoliko trenje.. -----.. Neuobieajeno v1soka temperatura.. I I "--------- -. ('INN <n .....

Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata (labirintsko).5. a ragovuna na stazama kotrljanja.. . n' k 1 t::> IV 0 prema x a!a Ja. • :r • S1. . ug ra d. Pod.48. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje.2.48).5... ka. v'...2.az1 an}c uljem (uIinom r k' . tecnosti j . b) i c). Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) 11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se natope vrueim uljem .alnog zam ~tr Jan.. .49. Rjcsenja kao na 81. l1l.. 3.". Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. v' .:.'cba bezuslovno' Dodv .smjera va. proral. k ' . Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata • d Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prikazano jc na s1.ia Vijck trajanja kotrljaj~i~ I. u tern.9.~Je.. pogonu.49. korozlJe.7.. usljed r' 3..se k~d" ~u brojcvi okretaja n "<<1\ lSI od ra'·1. . Za ~e:~U' a ~ad JC 12 > 1500. donijeti zal r.etaJa n <. .49. iljebova..2.~: Ostecenja kotrlja)'. O§ceCenja kotrljajnih Ida.agiom.~~Jc 1/2 sl:)bodr~e zapr. ncCistoca u' leiaj (s1. ratul e t ""oo . a}cesce jc'mocen}a 1 nenormalnog rada leZaja.. visokoj tem-..5.5. oneCiscenja i 81. Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je u .zctne zaptivaea. r. sa dodirom.8." . ezaJa. Ka? su brojevi ~·. 3.pCr:3ture t > 125"'C v Za brojcve okretaja n > 3000 min ~ \ obavezno jc' elm' . rCI Ontrah N g uce ' . Nastuoi tr . 'Y '" d U tabeli 3. ' onstrukttvnc greSke. 3. '1 uslova.) intennIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl. na" s1.Tlja.5. f) 1 g).nitn prstcnom (iii bcz prstena) . " Lab.czaja zavisi 0 broju ciklusa e. a ponasan)a Ie' " " Zfl}a Y. . Podmazivanjc peratun. .~8d). 3. 177 . • 176 .' nova u lezaj. . 3.5. z~tetu o:pte~ecenJa na kotr1JaJn~m tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I..sa dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti pdtczanja. zaptivnih elernenata' i kombinovano.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.5. a).crr:ine Idaja..-' v m aZ1V~nJe maseu vrSl' . .. Bolje zaptivanje daju rjescnja ~ vise." 3000 in" ~~111 ~k:. u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v . primjcnjuju se 'u tdim l'adnim uslovima.5.. Labir'intsko zaptivanje' . I ~25 C k011st~ Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I.49d) e) izraduju se od gume iIi plasticne mase pojacane mctal. 3.5. " . 5~O. 3..' -" .£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i .pli. .I~Sl seo ~)unJ.48b) i c) iIi vise labirinata.unu vijeka prem t . I. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc. cirkulaciono" pom.5. Podmazivanjc koaljajuCih le:h~'ta Izbor naCina podm2.. vlage.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .ill . 230nc.o na s1. dat je pregled moguCih naCin' eventualnl" uzrOC1' 1" k 0 nl{retm pnmJen takvih ponasanja. up~tre b e nepn " "klac1n'og montaznog alata ora matenJal a 1"" pogresne k' .8. . . 3. Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU tistorn i suhom prostoru.3. ta TVO ezaJno IDJesto.5.1 U Itl Ja 1 d 'I . 3.5. "Jucke 0 uzroeima ostev' y ' . 3. g St.a czaJ lzlozcn. tt.. RjeSenja .20 do konste'se masU sa tackom topljenja t .2iduha koji sprceava' prodiranjc. 'prema s1. zapuvanje treba da sprjeCi izl~::­ zenje rnaziva iz leiaja. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill.

aja? t3. iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcmenicama. polusuvog trenja i tckllceg Htnju. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju? f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom.krule. Objasni naprave za podmazivanjc.veza dva vratila".Ilj*__ yrsi' se pomocu uvrtnih vijak<. Na 81.da se lUoze postaviti ilto bUzelezaju. 20.vratila p.JL -:w S1. ~~(i. L 5. Kad.lgloni~ e) fr£kcion~} ko'je se mogu u toku fada ukljl. :t [.na_ raclln dasticne dcformacije uI. hute spojnice: sa naglavkqm. Sp~jnica sa naglavkom.izral1uju uljni kanali? l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih le~llja? 9.evimaJ~ad:m.: Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.ruta.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua~lne... b) dilatacionc.da omog\lcava. Shema . kuka se mora zastititi limeriirh dklopima.a spojnice se.sa ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa vratiloJ!l radne' masine.!Civati. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI.6.od :l. IZrute spojuice ~~likuju se jednostavnoscu !.1. zupeanicima i 51.l. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.asine "rude sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' " 3.:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova. ob.i iskljuCivati.50). Krutc ~pojnice Primjenom kr~tih spojnica ostvaru. Prenia naClllU ~kljuCivanj~ su. hidraulicke. ~/{]ktromiign~tne. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa 15.vratila usljed promjene temperature. za spajanje .e s~. Stu jc svrhu podmazivallja? 17.~ vntti~a .du bude jcdnostavne konstrukcije.1b). kako bi se manje opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi. susravni dijc1Q\. da tie lako postavlja i skida" '-:-' da istureni dijelovi budu pokriveni i zasticeni.omogucayaju t:e1ativno' pomjetanj. 3.6. d) zglm.6. ZADATAK 1.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu? 10.0445).csL: 3.primjene. najceS. dobro 'centiininje vratila.aj. ciliPctta koji se navuce na krajeve vratila.-da je po obliku rotaciono Li-_ jelo i da.odima i konipenzujuCa zlipcasta.Sta su Idaji? 2. supHeg. -m6~ pod. Jiva 179 178 . osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ. . mehanicke spojnice. KonstrUkcija: spojnice 'treba da _2.ce. npL da kO.ijeliti "na.6. a kad sa Yaljcifllu? 12. Koil Sll Prema.naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu klinova. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc? 21.k. Ako su klinovi kukasti (s1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 10~ 50 Be 02 i Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to 50 Be 03 za vijek trajanja mehani~ke.i lzotrijajnih. Kako se vrsi ~lcvriich'ank Iduja ml rulmvcu.2.U Be 'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra dnlJ~o vratilo. 18. oldopna. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu.ge podmazivanje vrH uljem.5.je' stolakSa. kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje. c) elasri{'tl-c.. 3. !czaja? t 1. izraduje? 7. koje _sp-recavaju bilo"kakvo IU'e~usobno po~.ako bi se smanjio moment savij~javratila. U_ priinjeni Rodno· mns_i. . . Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila? 4. Kako se vrsi izbor . SPOJNICE (SPOJKE) Spojnice s-~. V cza . 3. prirnjenjiva# sump 'uslpl.' U upotrebi su. 3..da. .l1.sil.etnutih e1ernenata it spojnicu. a kad masc:u? 19.eliepog' (CL. Objitsni pciju. Ako su klinovi bcz nagiba.----­ -J b. .naglavka U obHklj. a kako u kud~tu? 16.Zbog -i:OJ. U kom dijelu posteljicc se. 3.: J l * L.Jeranje.(zglobne).Obro uravnotczena~ .g:::I. budc cl.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u spo. Du.044S) i c.d pl~eopterecenja iskljuce vratila. v~atila.l. kako ne bi dolazHo dO.oll - PITANjA L . pneumatske i hi(irodiftamicke. . . k._ "mehanicke spQjnice :mogu biti: a) .Na s1.6. r principu rad. Koji rnale.kasi{!..nesretnih slucajeva. 6.kotrlfujnih ie'zaja? kotrljar~jem? 14.6.--~-. (sigurnQsne spojnice). spojnic? I !. napmvc obrtnog .nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3. karakteristik::!n14 ostvarene vez~. tal~o ela krute spojnke treba. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji? 3.:onstrukcijc_ 'i 'nj~k01l1 cijen~)lU.).kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia u jednu cjclinu. najcesce.2a).adovolji sljedece opilte uslove: . koje . "Naglavci se iztaduju od celika JC.m suvog lrenja. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj.) sU$toji se od .

b) veza nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba nhneuzije naglavak3.5) d -+ 2 em.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu udubljenj~ u jednom obodu i ispupcenja na drugom obodu istog nominalnog prccZup. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1.2 em.5.6. £1.a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna.8)d.6.. Spojuica s.6.) nna dvodijelni okJop ko. 3.8) d 2 em.5.6. 3..i se priteze vijcima.4) d. o. L d s = (0.5) d +. Vcia ohoda '1 vratila_ izvodi se klinom. za spajanje dije10va koljenastog vratila i 81. Spo.k joj je sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti limom. => (2~2 . SI.4 -'-/1.8).kog navoja.6. L = (~.26) d + 1 c.24 . Nazivni precnik vijka: Md ~ 1/4 d.2 em. 3.2.3.3. a obodi su jednaki.zupcasta spojriica 180 181 . Na s1. b. z = (6 . L preenike vratila. Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Primjenom Sl. Spojuice sa zasebnim obodima Mjcre spojniee sa. broj vijaka.preenik vratda. gdje je.6. zasebnim obodima iznose: D = (3.6) d -1.~~ 1 r!! . 'Spo. )~~. Hirt~va . Na (s1.5 -' 3. su: D = (l t 4-.b) ccntriranje se ostvaruje pomoCu prsterr3.rratila sa zupcanicima (pr:imjcr 11a s1.3. 3.m~ b = (2 .6.5.18) d + '1 em. 81. Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni (rje§enje I). Dr.3) d. -D g = (1. 0 = (0.16 .a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj povrsini CFT} > F~).6. 3. 3.0.). manje vrijcdnosti treba uzimati za veec + = (2. .5. Manje vdjednosti uzim~ju se za vece precuike vmtihi.2.).6. Do.6. Oklopna spojuica (s1. Sila trenja stvorena prite"l:anjem vija1.nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji se roedusobno spajaju vijcima. a rjede nepodei3eni (rjescnje II).3. Oklopi sc izraduju od sivog liva.ci spojnic~ nika (Dc).4..5.8 . Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Profil zubaca Hirtove spojnice u razvijenom obliku odgovara profilu metric. 3. 3.6. Nedostata. 3.2 -. b. Oklopna spojriica Sf.5) d. = 0. rje5enje I SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. = (3 .. 3.4.6.5) mm. 3.0.nica: a) sa nakovanim obodim!i~ b) sa zavarenim obodima za spajanje zavrsctka ..2)d. d mm . Glavue mjere su: D = (2 .6 ~ 1. L o.Oklopna spojniea lako se postavlja i skida ~ ~ez osnog pomjeranja vratila. Hirtova zaupcasta spojnica sluii u.

l.:.@ E i -+'_'-.lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne prstenove.6.-oboda i. 3.l.E ..pomjeranje vratila usljed promjena temperature i drugih uzroka.keti. Sprezanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije vratila. Zupcasta spo. momenta i udare koji se javljaju u 'radli.jenjivati.7 3300 I 60 75 85 65 80 95 !H}S i ! 190 140 lU 42 45 2 6 M 12 18 35 9 8 19.1 <1700_1 11000 $. ZUpCast~ sp~ji1ica Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) promjcne obrtnog.3d -'.~ (3. 'u 4r~g~m obodu. Prff5jek ~l.ni otvori u koje se postavijaju 'p~.dozvoljavaju i male lletacnosti pri sklapaniu vratila.4 3000 i 130 150 .6.nlca (s1. ... l~ "'" 0.230 i 185 330 245 175 410 310215 75 90 70 2.stc spojnice od SL: D = (3 .r~vouglog.da budu i~te dcbljine~. 45. Ova spojniCa oIUoguc:uje malo. ! ' 2. 3.38 320 14000 i i..7. Elasticnc spo. Ii ~-.enih_ prstenova tr~pe_zastog iIi _:p. 5 M 10 14 27 l~ 4 0.10 30 2600 I i .Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati odvojeno i od razliCitih materij.48 ~79 15.12 4. 'I d e o i I 1 'g 7 7 9 33 . -'---'-'--'-~-~---~~~--c-~--___~~·I I 182 183 .8. me:talni prsteno:v~ koji opode razdvajaju.5 5)d. gtim.7..5 em.5 .1 em.9 4700 7. L -.oJ~i_ca sa -obodima (st 3.) sastojise. 3.3d -{. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima Mjere.spojnice izraduju .: aka su prstenovi 6d kozc.5 M 10 45 6 M 12 27 35 6 6 170 120 112 18 0.presj~ka.(1.6.72 14. b = O. Dilatacione spojnice Ove spojnice omogucuju uzduzno .3. Kandtasta spojuica Mjcte kandza.e-~ ~ ..8.t.-10 1'1'124 90 2~12 M30 30 38 46 56' 14 70 86 18 22 10 10 10 4.1.-:_D.35 1. . ozubljenjem koji sc spajaju vijcima.6. u rom Kandzaj5ta spoJnlCa (s1..2 2200 105 115 S1.'.) sastoji se iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa unutrasnjim.6.. 1zm_cau .46 . 170 180 i.iz dva>razlicita_ oboqa koji se uklinjavaju na vratila. a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_am.6.12 97. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.gwnenih prstcnova -pos~avHajt. Tabe1a 3.:ua. . .8 MIG 18 24 45 '9· 45 11 10 10 1.cililldric..vijak d.se'k. Takode. Elasticna sp. uzduzno.0..8)d. D Non· x ~ -.. 3:6:2. 135 145 .Q6.. se..9'.. .onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l.6.::.2."b_ i I 55 120 82 62 35 72 85 i c I..I'd.) s~stoji se iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7 onog profila i prstena za centriran.~)o ('<j~ a. 3.8 4000 42 45 50 52 140 100 ~2 33 42 35 J.-_-. U jednol11_obodu izradujll se.4)d. onda treba-."~')_L_J~i_a_.nicc ~. A-A 3.e. poprccno i ugaono poil1jeranje jednog vratila u odnosu na drugo.no 170 142 42 45 2+ 6 M 12 260 "195142 58 552-'--.8 i:i 35 xas.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 i_ _ _ .

8 mm) i ugaono pomjeranje (do 4°).13. 81.6. gumenog obruaLkoji elastiCrio povczuje obode (4). Na s1.nica_ Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo. ose vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi izm.zavrseCi sluZ~ za povezivanje vr'atila.nice moze na jl$dnom mjestu biti presjecen~ fadi lakSe .edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 ~= a z)Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispunjeni i ako su uglovi 0'.-za riajveCi dozvoljeni moment uvijailja (M~ max).:ma je kandzasta sp0.)~ pri cemu u.11.4. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vratila (I i II) biee jednake pod uslovitna: da su osovine zglavaka parruclne. 3.5. U tabeli 3.nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i mogucno~cu da obezbijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm). I I ' .1 i 0'..metntiro vratilo (III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. prikaz.6.1. Obruc: spo. Pogodile su za spajan. Najcescc se koriste u parovima (s1.10. pre'.) saStoji se iz dva oboda (I). pomocu ~v~tnog vijka. dva pritisna prstena (2) i vijaka (3).11. 3. Kandiasta iskljucna spo. d.enim"prstenovima. Zglavkaste spo.13. Perifleks-spojnic. 3.'kA-A a.c zgl~vkaste spojni. Iskljucne spojnice Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju. ~ s.6.6. sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja. 3.nice Perifieks-spojnica Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim uglom.l (s1.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim vratilom.12.6. spojena je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja. 3.2 mali (do 5°). 3. S1.6. Konstrukci.6.e vratila sa visokim brojem okretaja. pomocu osovinice i dva vijka Ciji . 3. date su diIhenzije spojnica s'a ·gum..kaste veze vratila ugaonc brzine biC~ pribliznci rc-dnake (W1 = co 2 )·Na 's1. Shema zglav.. c.montaze. da Q.in£ca sa nekoliko proHl::!. aksijalno pomjeranje (do .Kod ovih spojnica postize ~e elektriena izoladja drugog oboda. kandZe: a) prayougaone. Na' s1. SI. 3.' Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum z_lijcbo~ spojena za prsten me-- 184 185 .ce a.6. b.6.12~a) prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom. 3.6. Perifleks-spo. 3.6. h) trapezl1e~ c) trapezaste i d) trouglastc.

Zato se . 3. SLl Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na . elasticne. '3. p o .e spojnice.transmisije i I " ' ' llizrna motornog vozila. ~'Sl.l~ .llja frikcio-ruh spojnica ~~-l i1 ~Fa d.6.tr:. 3. 3.ih monie~ata.. Spojnica sa lamelama Csl.ice To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is.6.djeluju -na zupca~e i druge 'element~.. dodirnom povrsinom. ". ~o Ora n..6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom.' " un'.~ ······F~~. pomocu uvrtnog vijka.14.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim. C~njenica da se btzina u~juCivanja frikcionih spojnlca Il1. e.i aksijalnim silarna kad ukljucene. sita trcnja na dod. FrikciorUl.6.:)jnQ~ ~orrnalna sila n~ dodirnirn povrsi-.' 3. Ukljucno-iskljucne spojn. koji se cvrsto spaja. 0ez .: }eel tldari kOj{l.' do . Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povrsinama (s1. Pogonsko vratilo '1 disk'spojnice (1) spojene. ~> 1 opruge. tako da se mogu izb' z~.15. moze sc ostvariti i pi'itiskivanjenl. trake uz cilindricnu povrsinu (s1. Jalna .Q gucujc' postepeno ukl. npr. ~ mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom .6. f1.ocu dva klina bez nagiba. r CIOlla spo' .OGU _klina sa nagibom. punjeni lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog i gonjenog vratila.16. se pos!:vIja n~.ih.. :.n ne i leziSta. al' Fu Po smama sve d·1 se ne posngne to l' 0'. nom. Spojn-ica sa j)apucama (s1.ednog vratila u vrijeme dok je drugo vratilo U pDgonu~ ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti tom slucaju nazivaju frikcione spojnice. (11).Do _- 2 bez proklizavanja. mjenjuje za prenos.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego'. Ov~ glavcina spojena je sa vratilom pom. 3. gonje~o vrat~lb pomoctl 'klino~O~()nsko yrati.fav_ ucl G..obrti1. Uredaj Za ruc_ no. u19.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:.a).6.= 12'.(gdje jc F" ~ sila normalna rut povdinu.1Se).cc dolaziti do proklizavanja . 'I· 1 . 3. U sljed.:i.q. Kod spojnice (prema 81. 3.4' _ _~ __ SI. Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome sto je ZH.!'snj<:? koji..na dodirnim povr.za ukljuCivanje). dodirnim povrsinaina ('1 Sf:_ iz dva . Gniljeno vi-ati10 i disk spojnice.~oJ~ Ua JC *s~Jaln9 pokretlJlv.>. podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti 'po_st\~~ena)e po'm ~o UgaQ konusa iznosi Ix.ovakva spojnica p r i .kod sp .t.~. 3.OJnlCe "'. l'P. njenom vrutilu uz.S1 a coJa optercc"Uje dodl~ne povrsiravnom'dodirno Jlllca Saj 'd. .6. oj b) Frikd(t. nagiba. I.j Sa. F -lk :.koniCna oboda: spoljaSnjeg.tja..rijalom. time'se povecava v I ~:~cijen~ }renja.n:a \iratilu.su medusobno p0tn. c) d) e) S1. 11lmijih Qbrtn.esaV-ati voljno. b) i c) optcrecuju vrati16. \ Spojnicc nu 81. ne" pojavljuju..15b). ---:1-.6. -3.(2) spojeni su pomoc.. na s.6.l6().15c) prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja. s1.centrifugalne sile. .o_ pomjerati.uCivan.u omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1o :186 ~ " . . ' . Spojnic~ sa konienom dodirnom povri~om. pog.. 3.og momenta. prikazana'je konstrukdja frikcionc spojn{cc .. a p .14).n~glba t." III POVJ:"_sin.---.6. pneumatski" i hidraulicki.16.: lka norm na slla~ Fn = _.onirri mate.haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 10pticama.u dva klina hez. 3..6.k09ficijent trenja klizanja) prl ukljuCivanju .p. ogOnske 187 . Sheme ~jelovs. 3. spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i (s1. vozila (kvacilo) je prvi dio . kljuCivanje .15. ' .17.og-nieb. Dil bi ta sila bila sto mat. .koja cc /). AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F).ISd) . ...ukljul:uje see pritiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice. .6.t. potrebno za prenosenje . ~~~. grafitom i.6.17.:~ .e potrebna velika aksi. rnocu dVije ll~vr~cu "T Sila za. -Spojnica-motor. disk na pogonskom vratilu. Prsteu_ ia centriranjy osiguran je od pomjeranja.drugo. ukljucivan. clektrciri1:'agnetnim putem.l. 3.-. ''Irenje.6.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je sila trenja l~ = F" . -Proizycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.~L~ "'-~-~. tako da se disk (2) moze ~ksijalll. Njen j~ zadat~ da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.ukljucivanjc i isklju~ civanje spojnica ~gtCtUfL. . -1' Na s1.. Uepo": nam~ frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2· .•. dodirne povrsi'ne oblazu 'se 'frik<.sa_ jednom ravnom dodirnotn povrs£nom.51.a p a~ .6. 3. d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa.

6. pneumatskim i hidraulickim putem.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om. EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektromagneta .1~-_1atskim (st 3. Spo. Glavno frikciono kvaCilo tenka T-55 novije proizvodnjc ima 19 lamela (10 pogonskih i 9 gonjenih) sa hidropneumatskom komandom. Kraj spojnickog vnitila osJonjen je u zamajeu pomoCu kuglicnog le7.nice omogueuju daljin. tegova (3).21) sastoji se od pog. ZahvaIjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos obrtnog mOmenta sa njotoni..<:.20) i. 'Na pogonskom vratilunaglavljena je glavCina (I). tako da Se po n. opruge (9) potisnu plocu (2) ulijevo. nu ko)o) se nalazi pIoca (2). 3.18. koje oslobadaju ploce (4) i prekida se prenosenjc obrtno momenta sa motora. Jamelu. podesavaju pomoeu navrtke (6).oj moze l.ntca (s1. Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta. koja je aksijalno pokretna po ozljcbljenom dijelu gonjenog (spojniCkog) vratila (2).6.7. ' 189 Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim.3.6. Ele1.6. LameJe se.<.etna lamelasta spojnica Pneumatske spo. PUStanjem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2).e rada.za prenos obrtnog momenta.6. Kod veCine autom6bila prin1.~pojl1£ce koje osiguravaju prenosne clemente od preve~ikog optcreccnja. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepokretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4).-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile.-6. S1. 3.nica motoruog vozHa Na s1. oZljcbIjeno vczana sa glavCinom (1). Disk: sa oblogom (1) -. Ugraduje se u zamajac 'motora.~ t"i6.:ieni broj okret~ja pa tGgovi.19. prikazana je automobilska spojnica u ukljucenom poiozaju.tja.19.~ preko zamayca (5}. Cahura ukljucnog leiista je' sa zaptivac-em (6). sp'ojnicc koie omogucavaju automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne . Na 51.)l1skog o'boda (J) i gonjenog oboda (2). Kad vQzac pyitisne polugu kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj (8) i d'. pritiskujuti nn taj nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). 3. Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. na gonjeno vratilo. zbog centrifug11ne sile. Aksijalno 1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem. koji su obrtni oko osovinice.cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja . 3.:)(1 prjtiskom. dijelom spojnice (8). rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu povrsinu' gonjcnog oboda. 188 . - SI.le'. . l1a bi se spojka ukljucila.18. Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle p.lksijalno pomjerati.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod pritiskom. Centrifugalna spo. Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu zubaca sa gonjenini.'Okrake poluge «(}) . potrebno je larile1u osloboditi pritiska.tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. pritiskuju opruge (3) kojih obicno ima Scst) izmedu ploea (4). i zateznc' tdrzione \ opruge (4). rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p.--:tromagl1.obic-no ib _ima tIi.

u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. Oba kola smjdtena su u zaj...a srediStu.24a) koF ucestvuju u prenosu~ .6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice.spOJnlca 'sa. Ccntrifugatna spojllica Ove spojnice omogucuju da sc npr.. Vratilu furbinskog kola uvuceno' jeu oklop. dviju kl.2. Lo.igurno.i osiguravaju vijcimg.23. (5).. a' u turbini sc smanjujc prCII). A1.nica sa civijama Na sL'3.a ~a kuglicama.s. N'a sl.:pumpno kolo (1) cini cjclinu sa oklopom (3).Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika. a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. Stlaceni vazduh struji kroz provne u vratilu i kroz otvor (a) u prostor cilindra (b). Sastoji sc od pogo'nskCig dijela (1). ):nqrnenta.ednickom kuciStu.ogu se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. . 3. prikazana je.Iuba.9. 3.a su im strana gubki koji mogu nastupiti usljed eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.6.mineralnim uljem sa B5 'do 90% zapremine. Danas sc pneumatske spojnlce cesce upotrebljavuju. Tamo pri_ ..neprekidno..'. ' . :1. tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i ponovo ula:d u kolo pumpc.. 3.osna.kruii predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe. . 3. jela spa juiCe.! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) :~bog sirenja ulja pri zab'-rijavanju: Pri okrctanju kola pumpe_l~oje ie: na pogonskom VTatilu. Pncumatska lameiasta spojnica j S1.rsiti .6.ontiraju u cahure (4) . pod kojim se turbina po.lglica (3) i opnige (4).snage su: kolo pumpe (1) i kolo.nice Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1.22.' ' S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine. se . ZbogtOga.'iina tegova.20.jenog di.lskljuccnje spojke postizeseprekdom dovodu stlaccnog vazduha i odzracenieni vo-~ dova.L. yrotiv isticauja uija mora.lllje.: Hidrodi:namicke (turbohldrauli~ke) spo. (2).6.2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.6.6. Prj preopterecen}u~ sila na kuglici savladi . : . povezanih civijama (3) koje se. a sa unutrasnje strane imaju raYne radijalne lopaticc. elektromotori pu~taju urad neoprereC:eni.i oboda.aksijalni otpor opruge i na taj naem nastajc mcdusobno zakretanje pogonskog i gon.tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo. zaptiyauje~ S1. nego se u pumpi poveeava prema obodu. 3~6.' Na 8L 3.20. gonjenog dijeia: (2). Oprugc (e) vracaju Idip u pocetni polozaj.. SI. prikazana je'sigu. Sigurnosna spo. clvIJama (sl: 3.cne okr?tar.6. .6.turbine (2\. .sile.21.23. spojnica sa kuglicama koja' sluii za ograni{:ehje obrtnog.6.Sigurri.lamelasta tarna spoj niea sa pneumatskim ukljucivalljem. ' 190 191 .renoma._ 2 3 5 a L S1..toEa nastaje pdtisak tek"UCine na 10J?atice turbine. tp. Sa klipom jc vezan veti braj osovinka Cd) koje priti~kuju uu lamelc. U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna ~ila i dolazi 9-0 smicanja CivijIl. Spojnica se puni lakim. 3. U tom slucaju nastaj'e klizanje izmedu dodirnih 'povf. centrifuga1na sila ulja. pokrenc se~ zbog centriftigalne . Vsljed .Sigurnosna spojnic. koji obuhvata turbinsko kolo (2)...izv.

7..1.6. u'lazno vratilo . Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc 1. e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju? 8.pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai.TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog momenta (M. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu? 5.::: I. buldozera.l la?ano <se ukljucuju i iskljucuju. Poznato je da . .24. 4. 11-2 11aziva se prcnomi (ldn(ls..b7-.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku \:~. 2 n. Objasni rad iskljucnih spojnica.6. 4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA (PRENOSNICI) . hroj okrcraja ulaznog vratila j:. manja ili je-dnaka jeclan. 9.o pril?~suju udare.L To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. itd.id. ' .wa i. prcnosnii~ sma'njuje 13roj okretaja izlazilog . Prcnosnicima se suvl.. b. Wl .ugaona brzinu ulaznog vratiJa. Sta Sll koliko se.is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika. >l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc -se ne mislj na konstrukcione izvcdbe. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta. p~ snaga nu izlaznom vratilu. 4.). Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a. -drobilica. udaljcnost izmedu 1'Og011ske i radne masint'o Shemarski pril. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice? 3. pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi se nll 81.-~--~/ PITAN A Kolicnik i --= {~ "-~ ~ my.pogonsko i 2. 3. izlazno vratilo . /- <'-'-""-.gonjcno.:t).puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. """ [Sl. TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.. Taj mchanizam nazivtl' SC prcnosnik. < Ako jc i > 1. KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni: 1. i .l pri ccmu 193 . Ako je i = 1. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice? se u 8111. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga. 'J. Pl snag'a na ulaznom \'ratllu~ III broj ohetaja ula?oog 'walila. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea? 10. 3. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA o.dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prcnosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta. brojcvt Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju? 6. Vrijcdnostprenosnog odnosa moie hili Yeca. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.1. nz brej okretuja izlaznog vratHa" ((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila. 8ta su spojnice i kako se dije1e? 2.HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? masin~~ dobr. prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog mome-nla. Ako je i . a.

u dodirnih povfsina.. Najvise seprimjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eiemenata.92-0. 1·= wt ~ 11) = n~ I 1. Iv1.-. cijena izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije. pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. ·o~osa PRENOSNICI NEPOSREDNI I POSR~DNI "--~--- PRrl(~. prenosnog odnOsa.--'~-""I I korisnOg djelovunja .-" do 25 (20) 8-100 ClOOO) do 15 ~ \ ! 0.1). Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.9£ I r I I I 0. 4. remenom Klinastim do 100 (1500) do 50 (300) do 7 (25).2. 5·--30 {:¢:Yt~~ sa pravim zupcima. a prinudni .eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d.---~-. SI.. ~----- do 200 (5000) .s gubitaka koji nastaju u radu prenosnika.-~ remcnsh£ i lancani prcnosnici.~-- LANtANI I REl\1ENSKI I Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene.'2 . broju okretaja.! Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC. ri=~<1.'ke nek. onih prenosn_ika Prcnos snage frikcionim tockovima :rsi se neposrednim doclirom po?. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J..98 0. prenosmel mogu biti: tnchanich£.2. Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit. .':ni jer osigurava.la izlaznom pre-ma snazi na ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)).ican.LtJOl> dobije se: 11-f02 MOL I I Afo2 A:f01".onskog 1 gonjcnog tocka (s1. dp 4 r .87 -0. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja trenja 'izmed.1. Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:MEHAKICKI }\'aponJcna: U zagradamn ~u navedene najvece poznate vl·ijednostio __ --1 --I.86-0. tj. I " ' oblast prtmJene dati .pr~osriika Preno~'nicj P" Snag~ se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine: i F2 = I I Snaga koja se pIenosi ! Obodna brzina P1 = a od~vde MOl' Wi M o2 ' w 2. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh prenosni. dakle. 194 195 .. Karakteristike osnovnih tipova . Izbor prenosnika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi.1. Princip rad~ i podjela frikci .-.--~-- -"-. prenosnom odnosu l koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu osa vratila. frikcioni prenosnici se dijeIe na:. napi\ati u -prosircllom obliku: .2.pronijeriu.'pova p'renosnika tabeli 4.omogucava prcnos obodne sHe sa pogonskog na gonjeni tocak...92 0.-.-I-'~'-Ko:fici~:~' ' do 20 5-30 (100) kfol P. a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa konstantrum prenosnim odnosom.1 -0.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne. Pritiskivanjem tockova.im u P.--. za izno.~-.-~.2..osorn*..ehanizma. Af n sa .~cioni-l:-1-30-00-2)0---' I [kWJ I [m/~J Prenosni odnosi --~--.1. a odavde je JA lln = M tn ··i iii i = (140) do 35 (puh) Izmz za pIenosni adnos moze se.~.'U biti: * Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na. Pri tome jedan od tockova mora biti .94-0.97. 0. pom. 4. Pljosnatim .92-0. je: =-~ 1.Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu..a pogonskog i gonjenog tocka. w.u prenosnc clemente od preoprerecenja.99 I 'j f I I' I 0.99 0. a u grupu posrednih prenosnika .94--·0..dodirnim ~ovrSinama nastaje trenje koje . hidraulicki.ka a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim odtf. Aka se podijeli. 4. Osnovne karakterist...na principu ozubljenja. na njihovim . U ~avisnosti od karaktera prenosnog 1 medusobnog polozaja osa obrtal11.. FRIKCIONI TOCKOVr 4.-.. Tabela 4.'h t. U grupu p. '7j do 10000 do 50000 do 100 25 25 (10) do 7. = P2'W 1 • l\~ = 11·t.98 0. sa kosim zlipcima Puzni Lancem (10) do T (15) do 6 j .-~---zuJcAs1'r I . koji mof.1. obodnoj i ugaonoj brzini.--.

Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s =~fJ. d. rastojanjc vratiln (a) i prenosni odnos (1:).: 0.2. d) kozom Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7. a druga ravna (st A:2. Obadna . iskljuCivanjc..20 t:a givi Ii\' po fiberu.~. ~ u slucaju preopterccenja.1a) i iljebas.1 do 0.05 do 0. CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim.·__ . nlsu podesni' za' velike snage.110se: 0. Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja (~' sila treba da lZ1105i: Ff! 4. O~15 . p. ~ lako se vr5i ukljucivanjc. " 11 ' 1.2 do 0..:. uz stepen sigurnosti protiv proklizavanJa y = lA.konicni (sJ.G1 S11 trcn1U: " 1 I' d1 .. Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja. 4.) zn slvi Ii\' po dr"'etu.2. 4. Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1tisak.. c.5 do 0.99. b) drvetom.ose o§obine ovog prenosa su: netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja.c. 0. Ako su poznati osnQ. a time i optCJ:ccc1"ije vratila.)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova v No~m~l:la siLl opterecujc tockov. obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. usJfed trenja i klizanja. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. sirine (b). habaju ii trose. ll. I ako npr. 4.'e: f1. 'I'" . .3 do 0. plasticnom masom i kozom. Ie). frikcionih tockova). Fo (Fo ~02' J..92.2.1 d). te dijelove stite od l o r n a . be. ' .2. dolazi do klizanja dodirnih povrsina. 0.4 = 7Fo) ..ent trenja klizflnja.2.. Obodnc brzine frikcionih to(. I. zagrijavaju u radu. za podizanje tcreta i s1. F ~ila normalna na po.kova. tockovi se. kojl -omoguc:uju postizanje razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vratHo. 4.' PJ-j = F" .cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije su ose paraldne.2..n. Na 81..~~ 2a . 4. VI = 1'2 .20 do 0.) iii jedlla cilindricna.J.2.. _. 0.2.do 0.. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV " [rols] Fo c::-:._tIkN"J mora I)Hl manJa ) ' I)aren"\ )ee nU.15 za SL po SL.. 2a + d'J = -. pa se prenosni odnos izraziti j~dDacinom: bJ n2 d1 U jednacini za prenosni odnos koeficijentprokHzavanja ~ =-=0.' " 197 ._. 4. 4.1 a F'0 = -. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d. '4..97 -0.2.sticnom masom. bite' jednake pod.2. nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se prcno~i (i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini.1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku. koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((.3. b.. 'c) pia.2.2.asinstvu.2.75 za siyi liv po gum]. prikazano jc nekoliko naCina oblaganja frikcionih tockova gumoffi. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom od ~ivog'liva ima koeficijent trcnja It ".86 'do 0.2. Na s1.3 za sivi liv po ko:2f. b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom. vratiJa i lcZista~ pa treba nastojati du bude sto manJa.2. (w 2): 196 i= ~2: w2 .=~ =~'~. m.1b) i -.3. (. 8. llslovom da nema' klizanja moze WI n1 dz 1 ~. zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta. (Ovdje .tirn obodom (s1.. rhogu se odrediti kinemat~ki precnici (dt ) i (d:!) jz jednaCina: 1 z+ 1 Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih to-ck0V8~ 0"1 P fkWl ' . (1)2 na dodirrtim povrsi- sa nama.'l"6'inu dodira " (I.25 za sivi liv p'o tekstoJitu. 0. £ §l. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom. Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i varijato~a U opstem ni.--.1 d). _--. frikcioni prenosioci imaju sljedece prednosti: jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je jeftin~l.vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1.3. drvetom.koefici.=: _ _ ~. promjena brzine i smjera okretanja. U· poredenju drugim prenosiocima.z zujanja i lupanja. ~ tiho'rade. 4. 0. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0.

Zahvaljujuci tome.cku.2. r . UldjuCivanje prenosnika vrsi se djelovanjem uzduzne sHe F na manjem tocku. pogonskog tacka sprez.2. ObrnutQ.2. . 'iill II . naziva se dijapazon podei3avanja. a drugi put kao multiplikator. 11-2 r_ lil0ze . Kad je liZ]. PromJenom poluprcenika (RJ od R min do RmaJf. n. prenos je multiplikativan. Konicrii frikcioni tockovi primjenjuju se za prenos snage o.uje klizanje. _Na s1. 4.2. SI. Kod zljebastih tockovu obodna brzina je razliCita po dmini zijehova. Ugao zlijeba iznosi <p = 20 do 40°.7 . pri cemu prenosIDk jedanput radi kao reduktor.7. prikazan je varijator su konicnim tockovima. Promjena prenosnog.gaone brzine (~2) moze se mijenjat1 po~njeranjem gornjeg . a broj zljebova se uzima do 5. Sastoji se od dva duza koilicna tocka (1) i (2). spojena posredstvom uzduzno pokretljivog cilindricuog toeka (3). pogonskog tocka u sprezi sa SI." I'! '1 1'1 "'" R I t I l <I l.2.3. 4.locka fla suprotnu' stranu.2 5. .d vratila Cije 5C ose sijeku (s1.--. 98 199 . 4. Zljcbasti frikcioni tockovi NeriostQtak zljehastih frikcionih to(. cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim povdinama_potrebna je za oko 2.?6. 4.2. prcnos je reduktivan. i WI!. d .atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.fikstUl¥ _konusima 1'0krctljivim diskom. 4.kova u poreot. Prenosni odnos. SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F. b. l 1llilX = ~-. Varijator sa cilindrlCnim tockovima 51. do najmun. mijenja se i pren. 4. 4.4. sirim krajem gonjenog to.e sa uzUn krajem gonjenog tocka. ·k-ad se siri kra..se mijenjari u intervalu od najR" •.5).. Na s1.·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila.2. veceg prenosnog 0 nosa. VarijatO!. pa se nu dodirpovrSinama zljebova pojavl.osni odnos. a.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. R min r rum = D. 4.). tj..6. b ugaon. 4.5.os (vari.J. Tmi~ 1 'f Rmax . To dovodi do hdeg habanja dodirllih povrslna. prikazaria jc shema vari. Konicni frikcioni toc-kovi Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.?nju sa ravnim je u tome 8tO 811 slozenijeg oblika.. kra. rad~. Frikcioni tockovi za promjcrujiv prenosni odn.eg prenosnog odn_usa.' sa .4.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1. Pritiskivanje toc-· lwva vrsi oi)fuga (4). odnosa postize se pomjeranjem toNza (3) mduz njego-:ve ose.atori) S1. _. primjenjtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. zbog cega je i trenje znutno veee. pa im je i djenu veca.

vratilu nalazi _ glavcina se (l) satockovima (2) i (3).3. (:iji zupd medl1sob-.3. a sta multiplikatori? 5" Stn s~ lleposredni.1. Gonjeno vratilo je.u pravolinijs}zo i obrnuto. Opsti pojmovi.3.zup!!asla let'va. 1. omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zupcanika sa neogr::micenin1 precnikom . Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1. }1nvr. Ka~o je izvrikna pod)ela prenosllika? 4. i 4.2.Ovaj varijator Oll1ogucuj. b) sa fiksnim d) ceon! varijator. Ovaj prcnosnik nalazi primjenu kod frikcionih pre'sa. a stu posredni prcnosioci ? 6.:'. Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu na drugi. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom brzina su.9.u pravcu kinematske osc. Kincmatske linije zupcastih pal. i obrnuto. Sta BU U odnosu na ra. ToCkovi 5 se mogu uksijalno po.3.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi.-r-. vrcrena prerna dolje jcradnihod (ubrzanokretanje). 4. tako da ono vrsi aksijalno krctanjc gore-dolje.3. nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo iii kruznog' kretanja. a prema gore-. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora. Na gonienom vratilu. zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika? 8. Prct\'aranje jednog kruznog. 'Na P9gonskom .prazni hod (usporeno kretanje). Objasni zadatak i primjenu prcuosnika. sa dlindricnim tockovima. a pretvaranje kruznog kretanja u pravolinijsko.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. fc). odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom). Objasni princip tada frikcionih prenosnika. Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb ~ kru'gova sprcgmitih -zupcanika.cskc p(. " "Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogodnih pov1'sina. Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i kako se on maze izraziti? 3. 11. Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-. e. PITAN]A 4.raviia u ziijcb (5).:ne frikdone prciwsnike . konJtni'i lnj)crb%£dni. u stY:lri.ni. 4.kretanja u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom. 0) b) K£ncma.3.prenosl krctanje naziva se g01~jcn£ zupcanik. 4. 4.sinZl c). gonjen6 vratilo ima jedan smjer okretanja.ikn (yidi sl.= ~!2~_ = R mrn 8 . d. z = ~ WlnJ. rialazi se tocak (4). ci) c) sa \riskovima Sl. prikazano je jos nckoliko karakteristicnih rjeserija frikcionih varijatora.1a.i5ina i ravnina (vidi 51.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika.10. 4. 4. lVlogu biti sprcgnuti kil. konusima i pljosnatim kaisem.8. Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski. navojno Vl:ete"" no koje se uvija u nepokretnu navrtku. prekretnog mehanizma koji se po.9.1 b) ravan cilindricni par (s1. kosim i strelastim zupcirna imaju cilindri6ue kincmatske povrsinc. 0. 2.icati pornoCu.diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr..c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa: 9. unutrasnji cilindriCni par (s1. Kretanje navojnog . Sta su reduktori..1. Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih kin~matsklb prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni.O: spoljasnji ~ilindricni par (s1. PRENOS ZUPCANICINlA 4. Ako se mehani':'" zmom za prektetanje spojc tockod (3) i (4)... i 4. spregnutih zupcar. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po drugoj~ hez kli?anj().3. Sta 8U predn6sti~ a sta nedostaci frikcionih prenosnika? Ciiimiricni zupcallici (s1._. onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan smj'er okretanja. 20r 200 .1) sa pravin1.2). prikazan je prenosnik za promjenu smjera okretanja. Varijatori: a) konusni. 4. u zavisnosti od polozaja pogonskih tockO'va. 4. koje stoji vertikalno..2. OJ 2 3' D = irni>l . Kad su u dodiru tockovi (2) i (4).OYQ sa l1.3.vr. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. I Na s1. pa Je dijapazon podesavanja: Xl • varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.2. 4.3. definicije i podjela Zupcasri po. 7. a osc rotacije vratila su paralclne.2). a zupcanik na koji se. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika ]0. Na s1.X2 = --n2 = .1.

. a lijevi suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu. f) sa strelastim zupcimn Hiperboloidni ~upcanici (s1.2d) . kao i cilindriCni. spolja. ~ /. -/ ~ \ \' '" . para kinematski cilindri dodirufll se.l kosirri zupcima. d)_sa kosim zupcimu. it e.KinBmttlski krugovi . -4. b) S. Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar malog~ zupcanika-~ dodi. a upotrebljavaju se kodvratila Cijese. ako je 203 202 .3.puzni par. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima. unutraliniim -1 spoljasnjim~ ozubljenjem. ' --~------~ rug Kinemcrtska osa .~tih. "c. zupcanici sa zavojnirn (he1ikoidnim) zupdma. kosi i kl"ivoUnzjski (lueni).!.~ ravan korucni par (s1. To su: cilindricni. Konicni zupeanici.2a" b. 4.3. 4. ~ unutra~nji konicni par Csi. d) sa unutrasnjim ozubljenjem A.. smjerovi fotacije spregnutih zupcanika su istL - a Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za pretv~ranje kruznog kretanja u pravoliilijsko. S1.1.ogu biti lJ1:avi. mogu biti_ sprcgnuti 1<ao: spoljasnji konicni Pill' (s1. b) sa pravim zupcima. konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i. SI. 4. Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.ose sijeku.2.: ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra.2cj. c) zupcanik i zupcasta letva. \'''' -~KI~prava // - KinemGltska r . a snijerovi rotadjc spregn... Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine.iii::. c).3. 4~3. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia. ose watila se mimoilaze ukrstaju. Kod spolja1njcg cilindrieno!. Zupci'm.. i obratno. . inertKltsKi J<rwovi b.Kinematslu' Cilindri ct. c) sa' kiivolinijskim (lutnim) zupcima.3.zupcanika su razliciti. e) sa dvostrukim kosi~ zupcima.

. Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se dod£mica jmJ.6. Razlikujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika. Zbog toga _se za oblik akt~. koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na. 4. Noga ZUpCCl je dio zup. P!t'ofil .3.3. analogno bokuzupca. razlikuie se: f.a zubaca zupcanika Kin. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima.1 jednog zupcanika prcnosi na drugi (s1. pod-' noini krug (dl ) i kinen.cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila na druWY. Profil zubaca konicnih zUj:lcanika dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem.5b). Profil ZllpCa.3. 81.. povrsina.tSl~a povr. N()1'lTI.mfflU povi'lina (." I~em"Q·d zubaca zupcanika Zupcunid treba da omoguce ravnom. 'POVrSillfl.'Ca.3. ~ .Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri.6:4·~{4.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva se napadna linUa j)rofilc~.5. . zupca Je presjecna linija bob.fila.snta (t) i zajednicka ~otmaIa (n). Ooh gldv" Eok S1.5a). Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju {eone povr§£ne. Sprcgnu. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca. odsij. Bokovi kQji dolaze u mufu . zadnja povrSina je 'uvijek 0'11<1 se b koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.'.)~2<!'LGl'vna •'"j ohiljezja. .la..anj~ (a) je . a.tang..t':. 4.ts'ki lm. Bolna lin(ia.. 4.ecaj~ osc spregnritih zupcanika na njihovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa .3.3.J. Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f.. c. u pres-jceno. U tfcnutnoJ tacki dodira profila moze sc povuCi zaicdnic~a. tacki 053 (51. Na bokli sc razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka.~T~og.> r~stoj. Nalvazrriju ulogu pri t(~m ima aktivni dio boka zupca~ jer sc po -njeniu vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom.jcmcni krifg (die).. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcduzublfc. 4.3. b> konicni sa hipoidnim \ zupciina. 4. zupca sa kinem. Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc).ca -izmcdu kiriematske i podnozne povrsine.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan.3.4)" Svi ~upcl lstog zupcanika moraju biti istng ob!ika i dimenzija. 4. dijela boka 204 205 . zupcanika ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar. Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca.Osnc. 6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. zavisuq od ciblika zllbaca.-t!i{)-- ...obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri bokov£ zuba. " Na s1.linija .je 8. Aktivni dio boka zupca .". \1) konicnog zupcallika S1. c) puzni par \ \' j 4.ti IH'ofili zuhaca n(JfJ~ I' ?. Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam iavninom okomito na osu zupcanika (s1. Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca zupcanika.d~zina koju. Cla'va zupca je diD' ZUpca izmedu tjemena i lcinematske povrsine.tskom pO\T~inOln .ig (d). zupctJ 6lavo :rupca Kod profila zupca.". 4.ie dip boka na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom..

. a kod ikl . bokovi zubaca bi zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno uemoguce.iinjenu U inasiIlstvu. pred_. Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4. 1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi: zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C). \ 81.. Cikl :. ~dm prof:l p~~JenJuJe s.noge zupea izd'. je .3.e nahJeganje._. S drug~ :. Oblici profila -zubaca Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo sprezanja. d. Akp se komponente obodnih btzma izraze preko ugaonih brzina pogonskog gonjenog zupcanika. 1 "~>~ Evotventa 2 0.dIU .1)u profllu pod uglom <X (sta . ~. lJ.4.se .duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa .erno rasporedUj~V~~ profllu zupca.3..t vent~h zubaca.zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos: t = w~ ="d z const. 4. fito-' ' b).3.evolven. prethodria jcduaCina pop rima oblik: rb2 ~= --~ d' d). Sl.n~obradenim. kod casovruka).3. = const. dobice se: Ovakav oblik~ClkiolOnih zubaca omogucava l?-Jihovo boi. Zupe'.sto imaju ve¢e.ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata zuba'ca~ bo~ koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao 4.obrtanja 0 1 i o~ dlindri~l.e ~amo na hv~nuu zupcamClI. (s1. trcnje .aje k~)trljanjem prave po kmgu. 0 1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. U protivnom. ouda ce komponente obodne brzme u' pravcu zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove zubaca biti jednake kod oba zupcanika' (v{ =.'bljen (s1.t'rane.. rna.8a). Konstrukcija evolventnog profila zubaca 207 .7).didoidni zupcanici zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1.~entara. evolvemmh .o_snog rastojanja~ dok evolventni zupcanici dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom pogledu: Isto tako. .osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure. dr r" 2 Prerna tome.nto. a to su evalvema kruga i C£kLoida. Evo~venta nas~.3. a bok. Nedostatak <> ~. stavlja prednost prerna evolventrllm' zupci~ ..t\l C i O'J.9. 206 Evolvc. 4.9).3 ~ld­ SI. v~). SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol. prolazi kroz kinematski pol C. a) ev 1" .c _.zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1..b) cikloidni' 0 \entni" Posta je jednakost: 'v~ ---' 'L'. dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb o kol!:.8.ta ~a .. 4. 4. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila zubaca spregnutih zupcanih:a. Ako ~z .h lar ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"). izrada cikloidnih zupcania) .zt+atno je slozenija od izrade evolventnih zupc~ka. d'J. od .' . nog profila bokglave ~upeaie ispupcen. koj.7. Profili zuhaca.e . Osnc}vno pravilo sprezanja iubaca zupcanika ili Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C dobiva se: r b2 = -2 d. !nil: zUPSan~a ~si~u~ale su im 'got~vo ~skljuci:u :pr. W2 d1 Ako se U odredenom trenutku profili zubaca dodiruju u tacki A. Da bi posto. .N zC postojace same ako zajednick<l normala.3. .kra tkotrajniji SU cikloidnih.eravn~mj.. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1. povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca. .p to se maze napisati Niwcdene prakticne prednosti .y. b) ka.3.

. iz jednacin'e tg tg 0:" :Xo tg 20° = . dijda standardnog profila. '11'1" ~ stand~rdni modul (tal. m" V~ visina pravolinijskog dijcla standardnog profila. Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca lerve odreden je standardnim .) je modul = 4. a -izuzetno .dpaCipaI!la uspostav1Ja .. poluprccnik zaobljenog."---'. 4. Obicl1o je flo = 5 _ 300 Nave~enim je." F" (0. 20"-' ~- ugaa standardnog profila..ti se taCke 1".1 .C1. Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. Stem/oit/ni pr-ofl( 51. prikazai1.III" • n~ .11.he zupcaste letve letve~ hI'. izmedu st~nd~tdnO~ profjJ~ i profila zupcast~ kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa pr~Vlm 1 ~OS!m ZUpClma. prema JUS M..3. korak 8tandardnog ." " cos flo cos Po I .lnnj . Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im ptecnlkom~ profil zupca bite prava linija.. 1 -._- tn = m. l' =.podatu1( za proraeul1 I konstrukciju Obicno. . 209 .d~la date su u tabelt 4. 2" .11. letve za zupcanike sa pravim 4.. Sta:n.. 016. h h ..3. sve velicine kojc se odnose na standardni profi1 imaju index . 1 ~ faktor visine pravolinijskog dijcla profila.III stepena prioriteta . .te zupeaste letve (flo).1'.1 '2' . prema JUS IVLC1. ' 11e Korak profila osnovne .10.~tI. = 0.015): ':n.3.Tacke N~ i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom pbvucenom 1z cemra obrtania _normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja (12) OSDovne zupcaste letvc .---.dardllt' modul zup'eanika . 4.2.zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1..c:la 4. . 4. zatim II stepena prioriteta.45°... Vrijednosti standardnog 'l?o. Prvenstveno se ~eba kOrlStltl modulima I ste- je polazul.3. = 2 U.profila. Sl. pa se iz tacaka 1'.5.0.-=---1--.tl.3) - faktor zaohljenja standardnog profila. se uzim. ' Profil . Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. -•• 6' povuku tangente.): t~ = cos{3o' til .3.. N.. Po =.0.. IT '. Standardni pt'ofil za ciiindricne z.em.zubaca osnovne zupcaste. sin IX. Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnovnog kruga..3.motl I (". geo:netrjjskih veliCina zupcanika.e v:za.3. Pre¥lG JUS M.upcanikc Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima. Posto je korak to 0= -a.) C. zbog cega je usvojen kao standardni profil.2 "11 - 1/ln.l :208 en pena prioriteta. .-.i podjela kruga na vise'jednakih dijelava Iv'. t.alata. Ako se it: ·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s.3. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika: Korisni_dio pfofila jc prilva linija.2' .CI.10.profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca osno~<." . = 5'6'...mod IInija --..015. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi. Osnovna zupcasta letva ligao nagiba bofne liuije osnO\.11) podudara se sa standardnim profilom. Standardni profil n = ci1in~r'icnih cvolventnih zupcanika \Srldnja tinija prQ(!£a OSJ'lDrnt' z!Jpcast~ lrtv~ il. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. Krivinn profila je utoliko manjacsto jeprecnik zupcanika veei.=... Na 8L 4. 6" evolvente osnovnog kruga. _." i iznose: Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti.1.6' = 6'6" dobij.. zupciin'a (81. na osnovni krug i na njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1".

b veUCine_ zupcanika.· Z.3. na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. ' 50 III r II 7 8 9 10 11 12 14 16 18 20 22 25 40 45 Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu.3.umijene vrijcdnosti m .1osi d k = m (z + 2).125 1.75 3. a odavdc.~-- dOl + do? 2 m Sl.ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. = t . mjereno na podionom krugu.2. z i hk = m. 4. 4. Dodlf1VanJc z~baca ~ez klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupcanika identican podionom krugu (do)· Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . Korakobtihvat~ jedap. Precnik tJemelwg kruga Cdk ) izracunava se tako da se podionom precniku (do) dodaju dvije visinc glave zupca (h k) : do = Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. ..zupcima date BU. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se: d o ·7(. Na ovom krugu mjere se: -korak. zubac i-jecino meduzublje.5 32 28 36 5 5.75 2 2. Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu zupca visine Ilk i nogu zupca h.CUindricni zupcanici sa pravim zupcima Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama spregnutih' zupeanika.1 do 1.25 4 4.~ . dt = m (z .J riih zubaca.ln (mm).5 6 6. Prema ~ = -----. i izrazava se odnosom m = t. Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze.6.4). +'2 Freenik podnoznog kruga (d..3.25 2.12. precnik tjemenog kruga iZJ.od podionog precnika (do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h t ): Visina Doge zupca iznosi: hf . 0 = r' z. 71:. tome. Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa p-:~vim.13) iznosi: 1)2 nI. Osnovne _lJeometrijr.3. Jt t Z =-nl.375 1. Z d..) izntc"mava se tako da se.3. Na podionom krugu._ 210 211 . debljina zupca i sirina meduzublja."-_.25 1. 4.5 Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih ~okoV4 susjed. Osn~ mstojanJe (s1.3) 'm. NajccSce je h. z.~rabela 4.5 3 2. i koraka:.= (1. precnik podnoznog kruga izn05i. Dodirivanje zubaca pocinje. do =. Ako se 7. se odrediti modul goto- vih zupeanika: m =---. Standardni moduli zupcanika I II Stepeni prioriteta 1 1.5 3.5 1.1. 4.1. i zavrsava se lstovremeno na citavoj duzini zupca. a iz uslova broja zubaca.

a kinematski prccnik d prenos.:.slucaju.io dobal' zbo~ :t.za.4.3.(0. a r.3. Tjemeni i boCni zazor llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog. Z1 z" = 5 do Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim parom~ veel zupcanik bio bi s ._ + 2) 0= 4(40 +- struKl .za d n '= 1'Il (Z2 ~- 2. uz podatke: m . Zl i Zi) brojevi zuhaca pogonskih zupcanika. Kruzni zazor (j) je razlika izmedu lucne sirine m~duzublja (e) i lucn~ debljirie zupca (s). ~ j ~ .15.brojevi okretaja vratila I.· Posto se kine' .7. zupce.~~~ = + dD2 100 + 160 = 130mm. . klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja.13. 4.= n3 • 2.epril~godcnosti profila z~~~~agIO~ takvlm slucaJcvlma upotreDl. zupcastog para sa pravim zupcima. _J:dnostrukiffi_ prenosnik?~ mogu.04) m ~ ia obradene zupcc. Vrijednostovog zazora odredujc se u zavisnosti od _ modula i iznosi: . Sl.dene.?~ z~pcanika n7 ~)i b.4 mm. .!!~ n3 .~~. II i In.14.4) = 150. '-:='-m Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak.t42 Z1 = 4 ·25 100 rom.:" 4 mm" Zl = 25_. iii £ = .8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp. tacnosti sklapanja i nacina oslalljanja 11 lezistima. Tjemeni.2 i 1/. n.1 0 nos z = WI - --=~ n1 n.3) m. 4:3. zazori spreguutih zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li zavisno~ti od.j = 0. Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavisnosti od mod. zupci s6 izraciuju fiesto tanji od sirine meduzublja. -- Zot 11).14. Prenosnik sa meduzupcanikom 2 .. 122 =: _!:2. ' 3" 0)1 Be Na 51. 4. C1 =_C 2 = (0. Jednostruki i Visestruki prenosi Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika..ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .3. Z~ .s.4 mm.Pojcdinacni prenosni odnosi su. ~ kortkre~~lO:n.1 Sl. Precnici pOdnO:lllih krugova: df1 = m (zJ - =_'. n" sm· " ".3. 12 2) = Hi8rom. 4. Ovdje su: n 1 .neobra. .Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog zupcanika i pocillo:r.13). z.204) 2. se ostvariti l?:enos:1~_ odnosi z. z z i Z4 brojevi zut:mca gonjenih zupcanika. Ukupni prenosni odnos \'isestrukog prenosnika jednak jc proizvodu pojedinacnih prenosnih odnosa: I n] =- 1'_~ • Zz ""'.i. prikazana je shema dvostrukog prenosnika.".~~ !! Z3 Usno rastojanje. 40'. Z2 = 40. .08 do 0.zazo1'. 81.s :_~ . Dvostruki !lrenosnik Pre{~nici tjemcnih !zrugnva: 2) = 4 (25 2) =~ d"l = rn (z} dJc~ "'" m(za 108 mm.ulaizaopstu primjenu krece se u granicama: b = (6 do 20) m (mm).16 m . ali mice. a = dOl . za dvo_ prcnos1l1l( JC p~cnosn:i odnos: z ~"" tl . modula (s1.ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Oa bi se postjgao ovaj . 1-. 4. Broj vratila ne utice na ve1itinu prenosnog odnosa. Jer 212 213 . l~jeSenje Precnici podionih kmgova: dOl = 111 .3. obrazac za prenosh _ll1~tS~l ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): . Zupci mogu biti utolika duzi ukoliko su bolje ispunjcni navedeni uslovi.0.1 do . Zl i2 -- Z. 4. tj.4) = 4 (25 . maz~n. =--- de d. 1'(.'~ 160 111m.. Normalno rastojanje dvaju polozaja spregnutih bokova zubtl'ca koje odgovara kruznom zazoru naziva se bocni zazor Cis)' Duzina zupca (b) zavisi od kvaliteta izrade zuhaca. 7.J = e .4) =' 4 (40 - = 90.

Dodirivanie jednog baka zl.3.povrSini~ a.16.~"""1 1 (sI. Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos. Zupcanici sa malim brojcm zubac:a Dodir.\e \e .Oz ~ ~. 4. malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve. 4.)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija (qg). Ovo je maguec ostvariti sumo aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (fo).se.a tjemenim krugovimu zupcanika (sl.. sa ptaviro zupcima: z(I = 17 beL podsijecanja.ocisijecanjem. 4. a time i stepen 'sprezarija 'profila. 4.'. zubaca zupcanikasmanjuje. 'z!I =:.17. lako da su lJ\.H~.2. Ukupui step~n sprezanja .<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE.17. LUena duiina projekcije bocne liuiie zupca TI..j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. zuhaca zupcanika kod koga 'neIDa. zupcab.. doMo bi do. Zato se.podsijecanja haziva se gra. Takvi zupci ~iJi bt oslabljeni upravo' .k profila i stepcn sprezanja Aktivll:l duzina dudirll..ednak je zbiru stepena sprezanja profila i stepena sprezanja boc~ Kin~mat ski cilindor 8o~no IInijo nih linija: n. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L. teze.lpca pocini.je Savremene industrije.n£cni broy" zubilca i iznosi ~ za cilindricne zupcanike...20). n1 1'1 co:::::: .lpchna dodit dva zupca 8ptegn~tih. Aktivna duZina dodirnice podsijecanjem zubaca (s1.okretanja izlaznog vratilil.) ]'.m lackama dodirnice '.ni odnos: IJ t'1.3. Kod odre(1enog. pa je uslov za ispravno sprezauie: Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1.3.m.3.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja. u presjeku gdie treba da btidu najjaci.16 i 4. : / /A ~// !.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. DQdirni.----.vrstoca zubaca l' aktivna duiina profila. Zl :vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos.c.ceonoj". Kod cilindric. Z".ict: udredena je presjccni. ·t .i [uk· bocne lin. Pri sprezanju zubac-.nih f:upcaliika. to to nJ n~ n:.ue ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umetnut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan.19). 4.ubaca ~ prePutonjo vrha zupco osnovne klapanje.9. a sa prakticno dozvoljenim p. Zl VeCi ~tepen sprezanja' kod ovih zupcanika vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad..3. Duzina dodirnog luka profila i duiina dodirnice S1. i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. nastupa kod zupcanika zupcaste l~tve (oloto) kod kojih prevojna taeka (Ni) padne na aktivni dio dodirnice c. odnosno z'" J = r'"1_ rt'1. zupcanik prede put koji it jednak lucnoj duiini n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. 4. 1 _ _ _~.18.3. povccanjem ugh do"ciirnicc. Otklanjanje jJoj:.= . luk bocnih linija rnobilska i avionska.. Zx ZJ. ' Podsijecanje z. 4. a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran broj vratila. / I~~'/ Najmanji bro. I.ika sa kosim z1. 4.e npr.~·'e1'+eq=~+'!!!.. Podsijecanje.l zupcanika i zupcastc letn~ nema klizanja.. vee samo mijenja smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. ~pn:gnutih Od p0cctka sprcLanja AI 1 \ do zavrsctka ~prczanja C. n..3.3. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj .3. dodirni lu. qJ! .. prijc nego ~to jcdan par zubaca spregnutih zupcauika izadc it: zahvata . 4.3.a kao i ulazno ako je.3..i. smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i korigovanjem zubaca zupcanika.4. Aktivlla duzina dodirnice. Za istu vdjemc zupca~ 1et\. Na 81.sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge zupca I \ I ~ . bro.2to· OdllO~ izmedu dutiJh~ dudimog luka j koraka profila nazi\'a s~ stcpen sprezanja profila (£p): FCJ J.) 4. 4.3. vratila nepamn. sa kosim zupcima g'rariieni brqj zubaca je manji sto je veCi ligao nagiba bocne liniJe zupca. naroCito autoS1.8. zavrsava se. Z'1.. I S1.dodirni luk profita.ka . - e'.15. Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus".a kinematski krug (s1.S4 . 14.da smanje dimenzije zupcanika. Pored uticaja ua smjer okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.3.! I i·t- I. dozvoljava malo podsijecanje~ 215 a) b) c) d) 214 . sto uslovljava.tve preklapanja ostvaruje se na vise nacinal 81. Pojedini prenosni odnosi prenosnika ovakvog tipa su: . Kod' cilindricnih zupcap.19).18.

3. 4. .7.2.na 'pomjeranja podioni ktug i korak os~ajl1 isti.e' ne sman. 8to je ugao dodirnice veC:i~ to je veea zakrivljenost profila zupca. a aka ~ zupcasta letva primite sredistu zupcanika.3.graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea).23).i se u skraCivanju _ zubaca veceg zupcanika. jer se osnovni krug ne mijenja. Sprecavanje 2. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlYnim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca. vidljiva je.agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto. 8tO predstavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja.osnovne zupcaste letve. Profil zupca i dalje ostajc evolventni. Prevojna tatka (N 1 ) podudara se sa tackom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1 1 ).ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.(zupcaste Ietvc). x . Na s1.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno pozitivnu korekturu.uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu.21.10. 4. 217 . 4. 4.lijevo? nagiba (s1.3. -8 sn'lanjuje se: visina noge zupca.3. precnik podnoznog i tjcmcnog krug-a za ir. 216 i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih dijelova okomito na OSll.upea deblji.sa tangentom na podioni krug u tacki C. 4. ow metodu nije moguce primijeniti jer je standardizovano et.3. a kod drugog . Ipak. c1()bio bi se stepenasti zupcanik. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi l)ostepeno u zahvat. takv~ pomjeranj'e naziva se pozit. Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se. 4. a korijen :z. Osim toga.3. x ~ faktor pO:r1"!jeranja profila.22.kod jednog zupcanika zavojnicc su desnog. sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na s1. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj.ko. prevojna tacka (N!) -ostaje izvan aktivne duzine dodirnice. 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea.3. be7 korekrure-. zu- E r\2 ~ ! \ Podioni krug Srednjo liniju profilo I \ I \ / E E Podion. Na zupcanicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute. zubaea. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en sprezanja. 4.3.1b).20. OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc'. krug Sl. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima sa minimalnim brojem zub. pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao. pomjeranje je negatfvno ( . 1 : 1 iznosi Zg = 9. granici broj baea pri prenosnom odnosu i =. a time i stepen _sprezanja.ap bez podsijecanja bob.xm). Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro. Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika.igla dodimice ~oc = 25°. Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan . Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu ~ X' m (s1. toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika Cst 4. m -~ modul. Kod oba nati. Poveeanje ugla dodirnice.3.l1oS 2 . 'P6vecanjem ugla dodirnice smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje. prcma s1.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade . Zmin =. a srednja linija profila .: n = 20°.razli~a u samom obliku zubaca.20). Cilindricni zupcanici sa ~osim zupcima_ KO'l"ehtura zubaca vi~si se pomjeranjem profila. ali najvise do iznosa koji odgovata' 'broju zubaca z = 14. 4. gdjc je. b) sa pozitivnom korekturom 81. a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1inijom alata .ivno C+ xm). Kod l.

11. Za male hr. Pod pritiskom'u zagrijanom stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika.9304 . -"-' 249.9 Cmm). jcdan od spregnutih zupcaniku. 4.' obrnut.).9951 . Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi umjetnih sllc)ia (ferol:el. zahvaljujuci liveno. Materijal za zupcanikc Precnik t. t~k.vanje bukt. linije dodira bokova zubaca su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku..8658 .ubaca. taka da se . a kod zupc~ spregnutog zupeauika prOCes je.u:nj:rene brzin<: i V~~H optcreccnja . Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju .i normalnog modula: 'desna zavojnica n do='m'z=--- rtl . ::2 = 61.l = d Bl - 2.2" 5 ~ 318 (lllm).l. novotcks itd.9951 "mm). cos fJ 0' prccnik 'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog.inu.4Jtl" =.uj~ od konstr~.. a sve greske u koracima ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika.dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog kraja zupca od glave ml.. kori koja je otporna na hahank. Dtpornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Z~ . Kod zupcanika sa pra~ vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu.---j' .~- 307.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda.. U pocetku treba zube ~anko namazati. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima neeujan. umjesto livcnog gvozda.23.mik 2 I Osno rastojanjc zupcaniku': a d~.:. meno na citavoj duzini zriPC!l. otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja.11) In = t . Ovak". 211/" ~"' 307.tekstilnog tkiva.iba zubaca 0..9903 5·61 Sl. Kou ZUpeal1ika sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo..2. Ubla7.necistoj okolini. cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima n~d zupl:anicima sa pravim zuPcima ie postepenost sprezanja zubaca. tijeva zavojnica Rjefef/jc Prccnici podionih krugova: 5·38 191 J{658 <mm). namocenog u umjctnu smolu. 4. drumsku vozila.8658 . Osno rastojanje: 19J. kalc i s1.dot 2 2 cos fJo l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine cihndricnih zupcallika sa ko::.9951 +.9 (rom). Za veta opterecenja". ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u ubl~_ zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori. Iiv.41lt n 191. visoka mehanicka svojstva (odgovaraju SL). d f2 ='du• -. d G" df<2 C"- -+ 2m" = t91. dQ~ 1. Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja.se izrad.. koji su slozeni j:.3. md tm je tih.Precnici tjemellih kn. uko sc prati optcrecenjc z.im 2. Z Slicno poredenie moze se iz\"rSiti.'".Cltavog z~lpca. riu 8'-. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan. Grafit se utisnc u pcfre bokova. Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje vel.: i '51.~ kill snaga.ala Za . masine alatk<.5 mm. :La \'elike obodne brzine._-=.). A1anji zupcanik obieno se izraduje od kvalitetnileg muterijala~ jer je cest:e II zahvatu. drugi kraj zupca prema. UZ podalkc: z) Jl'. Kao posebne prednosti ovil~ materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.. . upotrebljava se 'celicni .4' 5 ~ 296 (mm).emenog kruga: zupb:. Sa ncobradenim zupcima. Kod zupeanika sa pravim zupcima.pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri.2. avioni. [ 0.9951 ~ 250 (mm).4' 5 179. Pri tom je pravilno da veti zu~canik _ bude od nemet~la~ a inanji od 111etala. W7. pa jc time jace optcl'eCcn. taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre. y • 218 219 .Se lcgirani eelici koji ~e tcrmicki obr~duju (cc~entiraju.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju.9903 = 307. bakelit.3..). J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.8658 + 2· 5 ~ 201.ri zupcanici su podesni za rad u . gotovo 51. .2.. Kako je (iz s1. u jcduom trenutku duz .upcim(l..22. fJ 0 Precnik podnoZnog kruga: 4:3.!dan na drugi. zuba. 11ozi. ' .l.NI -.. cos. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika.3.zupcaJ::ici .gova: dki. Smje? na.cionog cclika III celilza za cementacIJu. 4.o da se dobije uglacani bok zuba. R:: Precnid podnoinih krugova: d.<J. zbog cega je napoll sa\'ijanju ~U~ bueu' manji.slojem grafitnc paste.______. Kod utnJetnih m.

24. Nakon prorac-una sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj ravnini(V).. ". 4. Obodna siia na gonjenom zupcaniku (Fo~) ima smjer.25. ()brtnog mQmenta: F" . vcrtikalnoj raynini prems dolie.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V).) moze se razloziti no obodnu (P a) i radijalnu sJlu (Fr)~ (s1.4.--r-' A I ~ t-.l zupciroa i sheme optere . cenja ~atila SI..[kNj...12. doz 2A1oz 'T / .--.'.J. a u.~ 2i\101 POI .lna sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P. Prema tome..'.3. a smj{. njihovo djelovanje se manifestujc u. D I J -- OJ - t:::= PresjekA-A Sf!. Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G. Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F.3. I-- Na s1. 4. Norma.) i teZine 7-upcanika (G z ).vijek su usmjerene ka ce~1tru obrtanja zupcanika: 1 S1 Fr = Fo tg '0: [kN]..3.. obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone brzine (WI)' Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta. zupcima 220 221 . Obod~a sila iz.ma opferecenjct vratila I1 b) Sl.25. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro) koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca..rovi su im razliciti.. 4. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. I . B I I Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku. 4. 4.3. sl.~4).ugaone brzine (w 2 ). Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima F~ = O. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.~. CT IF .3.

. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje-nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1.25) moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P. Konstruisan. razvlaceniu. . a.3. SHe na strelasti-m. a uz to.:upcanika.27. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja (vidi 81. dalje.3. odnosno . Konicni zupcauici SI..dh konusa ovise proraclUlavaju. =--0 Razvijenr dopunski konusi F . s tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih konusa CRe! i Rc2 )' Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama: odnosno gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih.3. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsjecistu osi konic11ih zupcanika. Sln () 2 1 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega .· 4. Sln U2) 2 222 223: . ---. slijecli: dol .Kod cilindricnih zupcaizika sa .27).1e) i strelastih zubaca (s1. Aksijalna sila (Fa) savija vratilo (momcntom savijanja Fa . -d" = -o-C.5b). 4. SUa normalna ria zubac (F~) maze se..3.3. tg (30' 2::::. Po . to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa (s1.kosim zupcima.) Z<1\'iS1 {lei smjera bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja zupcaniktL Sile na zupcima prcnose se na vratilu.13. razloziti na obodnu silu (Po) i aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta (Mo)· Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radijalna i aksijalna sila: \ \ Dppunski konus Fr = P. izvodnice kinematskih konusa..:. 4.27). 4. s1.26.ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi s1. d()/2). a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. fiktivni zupcanik (presjek A-·A.~-~ Y / 0 4. .e profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika. 4. 4..f-. 'zupzista i konacno temeljc masine. osim toga.3.skoj osi 7. "izlaie vratilo pritisku. Smjer aksijalne sile (1~. Uglovi kine~atsi.') i radijalnu silu (F"): F. Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom zuba. Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na vrhu strelice.27. normalna silaFI/ na zupcu zamisljenog zupcanikQ.. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo.:" .-----l---. 4.3. Kinematski i dopunski konusi konicirlh "zupc~nika Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se osc sijeku. sa pravim zupcima --.3. gdje jc --\----- -. Izvodnice dopunskih konusa (R c1 i R c2 ) okomite su na. IZ' 51.ugao nagiba bocue linije zupca prema gcometri. S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom obliku.1f i 81. raste i aksijalna sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ove sile optechua recuju vratiia na savijunje.3. S1. 4. 4.3. le-. obodna sila naprde vratilo i na uvijanje. \ \ / F" ~ Fo ." tgxn = -~- F cos(Jo tg 0.3.26). 4. zupeanika..= OC . tg IX"...

tj.28).zini zupca. Precnik podionog kruga: do = m .sIuCaj .3.2c i s1. Prema abliku bocnih linija zubaca osuovne zupcaste place razlikuju se konicni zupcanid sa pravim.28.pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para: w. 4.L -)-2~smb' . =dm . z. b) kosi. kosim i lucnim zupcirna (sl.3.nastaje kad jedaI? od' zup~anika postane "tanjiras. Ima istu ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupcanike.3. Geometri. S1.t". Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni. kad je ugao kinematskog konusa 90 0 (vidi s1. A' b. Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti prema slid 4.: NajceSce je 01 +b = 90 0 .l1lije81.3.3. 4. 4.' _ .3. pa je tada prenosni odnos: Poseban. = d" d" sin b.3.Z9. Spoljni i srednji modu~ konicnog zupcnnika nja pO. w. jer se mijenjaju mjere popreenog presjcka duz zupca. Madul zupcaniku kontinuirana se . 2 Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu) i ne mora biti standardan. . = sin b. 4. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun' geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu. jer joj je kinematska povrsina u obIiku ravni. 4. . Tanjirasti zupeanik usvaja se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna d.2 l' pa je modul:- Na 81. .30..30. c) lucni zupcasta ploca.28). 225 224 .ske mjere konicnog zupcastog para. Q.-Citavoj du. z. . c. Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de) podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do). 4. Osno\'na zupeasta p10ea jenajprostiji konicni zupcanik.29. 81. -4. z. "'n.3.

.3. .nim zupcima shcma nici sa zavdjni. .4. 4. CilindriCni zavojni zupcasti par iroa zupce sa isrim -smjerom nagiba (lijevi iIi desni). Cilindricni zayo.. Zupcanici sa zavo. Puzni parovi Pu~ni zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1.ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.32).31. ruZni parovi: a) . trose. zbog cega se brzo. aksiJalni korak plliu na _POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n.1i cilindricnim zupcanicima sa kosiro zupcima. .~. L _ .m zupciroa primjenjuju za prenos munjih snaga.bilo ispravno.3c i s1.Q.jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. . 4.32. Usljcd zavojnog kretanja zupca po zupcu. Prexna tome. itd.ca. Zl -"-- gdje iG_: $_2 -:-:- tal' = t02 ~_1n '. .3.i. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od -smjcra . za dva koraka _.. din' n gdje je-.14. uglovi nagibfi bocnih linija PI i _R.3.4. PiJzni zupcasti par 'bro. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno ncpokretan.araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao).] 5. ' Pre:jekA-A 51.cilincJrj.'l podionom krugu (tog):c . ali se bitno razlikuju po naCinu rada. . puzni par redovl'io nidi kap reduktor. Primjenjuje se za prenos obrtnog~ kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze. puznog para bice: ..3a i s1.zupcanik gorijeni elemenat.3.3. prenosni .33. 4.odnos.ish.. a.prenosne odnose.7t. z =. Prem.c dui zubaca. . tgyo = ~.3.ako je pui sa jednim poc. njihova vratila medusobn~ zatv.moze se' 'odrediti kao i ug~O uspona zavojnice vijka prema obrascu: " . se za velike-.12 Zl q. pa 'je stoga stepen iskoriscenja relarivno mali (rr ~ 0. Za jedan okrctaj puza.~ _b) glob6idan 226 227 . ako jc puz sa dva pocctka. a ugloyi PI i P2' rooraju biti isti. puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral. Ugao uspona zavojnice puza . pri malom' prenosnom odnosu i malo.. Qvi nuvoji su samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. 2upci' 'zayojnih zupcanika dodiruju.92). pocetaka 'puin broi zubac4 puznog ztip'canik::t.3'. Upotrebljava. ne moraju biti. . kod mot01:a SUS). 4.pojavljuj_~ se klizani. i = 5 do ge) pa i znatno vise.3.a tome. SI. Pui iUl<l ulogu .ti zupcanici LJpoti'ebljavajl.31). upr. Prema obliku su slicJ.s~ teorijsld u tacizi (kod cilindricnlh zupcallika sa kosim zupcima po liniji).---. D~~ bi ~prezar:je -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka. Najcesce je puz pogonski. 'obrce se i puzlli zupcanik. Zato su zupca.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimoilaze (s1. brzini (najcesce za pomocno kretanje.etkom. 4:3. 4. a puzni. Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do. Puini zupcanik irna ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka.~ Wl ~2 n1 Z~ =.. L = '$1 • 'ta~ ~'koral!:: zavojnice puza.30"-. Kod ciliridricnih Zupc311ika sa k_osim zupcima smjcroyi nagiba zubaca su razliciti. 4.-=-._ 81. '1.

koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i 8tO je izrada slo:icnija.4 c.1220). a spajanje vijenca. (:..3.3.:cveoma tacnu izradu i sklapauje. SI.idul SI. d . a Zft teSke uslove --.3.3. 4.(:. Na 81. t flv' :rik "10m d. .36b).3. in. ova nizlika vcea. a na s1. b) sa otvorima b. -tlg "I .5 m . zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine.34..36. cijena ovako izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno. S1. PuZ'se redovno pravi od tvrdog cel~ (najceSce.:./.. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem) kovanjem. 4.. . : I. Na s1. Navoji globoidnog puzabolje Su priJagode ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. b) vare11i -'T-~" . disk (iii raod) i vijenac (s1.u otvori za smanjenje tezine. 11: ~ . a nakuadno' se vrSl. 4.. presovanjem.io zupcanika se obliku.upcanici se izraduju izjedna sa . d. aluminijumskc bronze i od plasticnih ma. u praksi se pretezno primje- njuju prenosnici sa dlindricnim puzem. matefija} i naCin..obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje. 4... Zupeauici: a) mali. 'b. 4. I . 4.35a piikazan je~ oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu podnoznog precnika i precnika vratila.8) d b. Zbog toga je prenosriik sa globoidnim.Ptizni zupcanik se od li~ venog'gvozda izraduje za.. • . 4.36a). pa se u tijelu zupcanika predvida. od celika 1egiranih hromom i manganom... 5 . " i I 7~ tj~ '//E . tijc..0745.e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju glavcina.Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilindricni (81. 4.33a) i globoidni (81. 7.3. C. a. izrade. a za trajni pogon i vece brzine . 5. . puzem podesniji za velika opterecenja. D. 4.· . Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem.37.3. Zupcanic~ izrad~lli livenjem 228 . 4.3.·1..rucni pogon.3.34). : t " b..:ntf 0.(. Zupcanici od celika v~cih dimenzija: a) kovani. Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama. <(1. S obzirom da globoidniprenosnik zahti. tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina. ~ . '<I" I 1': In . Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece.ena puznog.od fosforne br-onze. SI.35b zupcanik kod koga je. 4. Konstruktivni oblici zupcanika Oblici zupdmika znvise od~vise faktora~ od koiih su najuticajniji namjena.vratilom (s1. Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i zasehno.33b). zbog toga 8to se matcrijal za zupcanike. ·2 OIl' • (/ . 0.16. .3.m.. obi¢no od boljcg celika.':J4 -:M6 ". ~ . ICO. Medutiil1.064:.3b ' b. •• 1.4a) prikazana je prim. manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi.(oaf •.3.ev.3.zupeastog para kod reduktora.. diska i glavCine vrsi se zavarivanjem (sL 4.35. . Kad je razlika izrri~du podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ) mala.

(f.). Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq...3./30 i_~ 231 . Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima Dkretaja. Bro. Kako 5e iZI. 'a utvrdivap. kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte i podione aparatc.38.ol~ debliine zubaca je indirekt:~l0.kontt.rnika'? -11.. '1'5. 4. Kontrola zupcanika Netacnost izrade r montaze zup~ Castih parova izaziva nepovoljna opter~­ {:cnja.1J1jerenja_ne _daje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet prenosa~ odrcduru se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.mjetilo.6. 120 rom.para sa' kOSIm zupcima. 4.Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine? 5.!").3.2R. zupcli~ ili indirektno. zup_canik.? 4.40. puini toeak 99 zubaca.ul tog zupcanika? 81.>aca.vijenca i tijela: a) uvrtnim vijc~ma. vibmcijc. Sta je stepen sprezanja? . Kojc Sil OSl1ovne karikte.3. 4. zul)acl. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(. Zupci puznog zupcanika i_zraduju se' metodom relativnog kotrtfg={16. ':.2 = 50. ~a mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Etalon-zupcanik mora biti izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu-panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja zup..ni.upcastog pr<:n.. 4. a . 4. zubaca tog zupcanika iznosi z. 12.8)d nallja. boklwa preko. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk. dbieno' glodanjem iii renrusanjem. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti. sum i zagrijavanje. Uobitajeniji naCin .5<f zo ri·' a.koje se naziva modulno rrijerilo.zubaca .·Q. Kako je izvrsena podjela.acunava preno'sili ocino~ trostrukog z... ha konicn?g zupcanika? 6. liZ podatke:. kontrolom..=a3b zupeanika obicno izraduje od legure s. Mjcr3' preko zubaca ' ZADACI 1. b) podderum vijcima 8.ristike zupcastih prenosliika? 3.direktn'o. Konicni zupcanik SI.e izvo.41. 4.NI.3.3. ·Za direktnq..a prema medusobnom polozaju osa vTatila. Stu JC .dovoljno ppuzdane rezultate. Sta je prom cilindrjcnog~_ 'il.: sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji zelirno komrolisati. 1. 3. prikazan je konicni zupcanik od celika~ oblikov~n kovanje.3.napadna linija. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca. Ovaj naCin. Kontrola spl'ezaZa CL. PI'I'ANJA 1.m. Koliki.ela puznog zupcanika iz/. zO SL.je mod.-/Om m.' mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul..mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu dle =. veza vijenca i ti. Mjera prek.2 do m' If! 'lim '1'-m za m_J2mm EkY>jrupa. Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima. ri.canika koji se kontroliSe. Stu je -niodul_zuptinikai ' pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstupanja i kont1'01u zupcanika sprez'anjem.o zuba~.sa vratilom U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola zUpcanika.17.= vC?:a.39). 43. Puz se nUJCCSCC izraduje izjedna sa vratilom. Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So. koja obuhvaw: 2. a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. _hrqja . 2.kll.. _12 SI.•1. ~._ mje-renj'e preko vise zubaca (s1.' ril<. oaredenog. mjerenjem prek(} vise wbaea:. w 43. = 28. pa u tom slueaju pm i. vratilo Cine jednu konstruktivnu cjelinu (s1.a i." Po""'" 20?. aluminijuma iii kalajne bronze. . na jednom. Pnz.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9'.. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi _-p.r. odstl.VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1. Pored slike su podaCl zu odred1VanJ~ konstrukti~nih dimenzija. Posto se vijenac puZnog b.a obavija se pojedinacnonJ.-' (W) je rastojanje raznoimenih.39.37)~ Na 81.3)d vorn se vijcima) prema s1.18jd (/.re~nici? 9.3. 4. Izracunaj geometrijske veliOne.lizroka. SI.u ostecen i treba ga zamijeniti novim.40. z~ -= 20.ni zupcanik . b"QJI> I '(LU)d '1~1.o~nika'? 10.("mjerni bra. niem daje zbir:na 'odstu'panj~ spregnutih zupca._ a sta dodirriica profila -zubacar 7.3. za etalon-zupcanjk~ 'j s1.38.a" a. Puz izradcn izjedna.41. . mn = 5 mm. cilinddcriog zupcastog.1panj. .. .

b.§!"_~~UuiCin.i ~rapezni r~eni ~rirujeni~?l~ se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1. C. slabijc.'pQy'~s-ava - duzina dije1a remena. dok se trap'" " rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga.nati spajnju naknadno. ' ~tO_~ ~eCni presiek reme~~<:~. rcmenice..1. -----'" remeiii~u.4. . Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova. Princip rada. 4004. 4.1~~~.~enov? mo~e biti viS~ na jedno~l prcnosniku (~_s). J ace z[tegliu1:Lilio rt?!!?:.. Sta jt granicni bro. 'Kako se odstranjuje podsijecanje .~lJ_k sl. zbog po.. 4.s.cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka? 14. 8ta je standardni profil.?).J~~.-r~_ce. Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine tnipezi1hn zlijebon1 !" nica. c.~l1:.ren.: ' primijeniti i za druge oblike prenosa..:. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa zavojnirn zupcima. Ncdostatak ukdtenog prenosa jeOS~ tome sto se. a ~abije zategn~!Lcli~u_~~~~_191Q~4k.4.zauz4n. Stainost prenosnog' odnosa postlze s~ pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.. n. a (sL 404...tmj~..1. d. Okru¥li..1).t91!ti:__~_~r.~~---'-----. b./Pri tome ce omij dio remenu' kol[nalffiZl~iia'-p'ogonsku remenicu biti jace zategnut.~ iemcrliCf7.<L$_~ ()J..-=-1c_m_en!Lt<:E_<:?!?E~~~~]:_f±. 8ta obuhvata kontrola zupcimika? .}!~J?.~e pri velikim brzi~.~r~m~lli.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja. __ RadnLkiil<jr~ha Q.ima..4.d~i~ omogucuJe da prenosmk.Q.JL12~i!9Jnik.2. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\ ~t nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen.a. n.-­ nj~lJLrrp-1Cl1a-suzm~£<. ..9Jjl~ . r:tapeznih.:tenice-$1:¥4tR_tt~Jli£Js. zubaca? ' 15.4._~lg~odno~ krak~.l:ljene~J:~m~_.ljno __Q. uhl'steni ipoluu!'rstc:zi.-najeefk~e--ocl·-pogQlJ'§l'.vecanog savijanja~ SlUanjUj~ sa- S1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika 232 . (s1. ci. ..) okrugli. 1M I c.-'---'- - -- ------. ~_ Remenski p:e~osnik' sa~!QjLs0.~fl-~ naziva se radni kmk..') uj)l'a~v PUo._ . osobine i podjela. d Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila. _l?ovijani~m.C!~TJ"gli 4. c).!) --L. .4.gD. a onaj koji silazi sa pogonske remenice.L_1?~~~krajnog -pos~~nika_. dok se pl)osnatl kais In . sto im omor."'-. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika? 19. leojj obavija --.~:. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra.. 2 ~Ptl~~--~:::~. . do udalien'--%l1~ 3~ ._lemen ce prirnorat!..!:_~p~~nf..-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc l'astot1~­ vr~ti1a.:~. rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. / 18.ic~-. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI 4..$l.'?:.preklapanje zubaca? 16.13..2a. sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t nih odnosa pri manjim osnirn rastojan.oni_cnu_:remeni0J.~~iYJiQ~~L.. . Ole Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .!~_f!. . " {)-l' OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon . radI hez Jcdnog remcna. ~.' .p---2KQQ.I~?:s>?_~nSf!2.1.4.vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima. _. b) trapczni.4.a___ B~f'''''' ~~~!.! 4.a. IzraduJu se kao beskrajUi..$.. ~-.~~3X~m_ffii_C£LPQkrelle_x:eU1. rE. remeni prenosnicl mogu biti: oh reni._?~.. 17. 20.2d)..i!1_~n~ _ i."'_.."-CJQ-ID_~..~.. 4. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati.Qj~ rnorl1 biti _dQYt). 4. dok pljos.~--" SI.dodirivanjcrn ~emen trosi i sto se.

Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije rcmcnice.e -predstavljaju debljine :dvo~mukih kaiseva.4. Vr10 su savitljivi. (natapa.miran h9d . Ovi re~enovi . turi\. $1.1 mogu raditi objema stranaroa. Remenovi od' -svile o~li. -jaCine.tiJu.ajsa je 2.. DozvQl!. 4.ecav_uju Qtpqrnost.v vijek trajanja remenu.uje primjena ukrstenog prenosa za < IOmjs.. ' U tabe. Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka. Znatno BU jeftinUi. Uslov za korihcnje istog rcmena je. zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika.. 2.4. svile i s1.' u zav~sriosJl' od' ~irine.3.. (mje:re'u mm) . slo. Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan pritisak na renicn.1 L Debliin~ u zagradama. .ati remenovi izraduju sc od koie. Rcmenovi od pamuka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.UUom~ a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ~ovisenQj tempera~ . 11Z :reme~cu.'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov.4.--'5 puta_veta.. 4. zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti remena. Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena broja bkretaja radne ll1aSine.polia:nidne tr:.4.od. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.i'-d~bljine koznih.za kozne kaisci.~~ b. kudjelje. a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.gume iIi tunkih celicnih ti:aka. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.ceSce 'patnucne'.da zbir precnika spregriutih stepena bude konstantan. Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena) nn drugi par. Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc.tunja i pri manjim osnim rastojanjuna. e) sa zateznom remcn1com -v njego.2.4._tkanine. l:Jljosn.4. ukrSten. od koinih. . .4.5 fl1m.anih (tekstil- nih remenova i ~irine remenica. b) poluukrihen. I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni.ipi: - . Nekoliko.koz-.' vlag~~ im(iju . a rjcde i od .standardne sirine.1. od ostalih. nih'.1.otporni su na. ali SU. pl'em..eno odstupanje sjrine J. gumir. l\tlaterijal i dimenzije remenova Napqmene uz tabelu 4.eraturi.:-_5 mm~ a kaisnika l-'J'_mm'." Prenos. date sU.Ue' s~ tekstilnim Ul:oSJ.1 impregnira se gl. Z3tO se preporuc. savitljivi i trajni. ~~ic. pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.?lag~ . tekstila i vjestackih matcrija.! TutU.tdm fer su znatno jeftiniji.ak~! b) _wcni' liloj -od 'poliester':"uzadi ~35 .Ii 4.a.4. :.'_ st'!_ -sk1.tna!lje jZdr-*ljivi. Pljosna~i ka~si Tabe1a 4. Pd to~e. c) sa sporovoddnim tocizom.eva tekstilne. J) sa s(cpcnastim remenicamu.. . St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od .rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme-nice. (na. zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama prosj~cne vlaznosti. _Ces:ru ptunjenil imaju' rern~novr iztadeni 'od' g:uJ. Osjetljivi su na vlagu i povisenu temperaruru.:_1' 1:emp. Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j.irnpregni234 81. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a.Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i re1ativ!l/~.e + 0.kuju se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4.

:: t g z' 'I' 2.gWl1c protka~e'pamucAko se u gomjo] jednac. Visoka cvrstoca poliamida. Tarni slo. Poliamidni remenovi otporni su fla haban. 0 2 . remcno'm ekslrcrnulrils ' Rcmenice se najce. rn biti manja od radijalne sile (Fr ).<.4. pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila. na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.4). ugaa pr?~iia trapezn?g reme-na ie fJi = 33' . s' obzirom na tip i izradu.4.iven sIo. 81. SHe prl prenosU. a malu j'stegljivost.).1.lJlo . rckonstrukcije. Strul. a sa druge strane je pokr.\__~'~ V\:{/. To su viseslojni pljosnati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill. je'tailak.em od specijalne tkanine iIi kromove nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa. elasticnost i savitljivost. 4. preciznijih pogona.:~) 4. Pokrivni.4.~_::~::=. .smZ~ dobije se jednaCinu: 2F" ·It.! z ('. 4.b) .=--.· 236 237 . rp rr odn .5a dat je prenofil1ik sn~gc klinastim remenom. (2F . perIon. Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i standardhi ugao profila T .3Yl!l&m~1!!£. 18) i ce11cnoll' 1 Radi sm:mJ·euJ'a teiine. a krut u popre!=:nOlll.:/-~~~. R.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije.0.Od vjeStackih materijala. 'smjcru. -< tg.e miran rad be'z titranja. Vucni sloj -sa radne strane preSVllc. llsvojcno je Sta d'. koie (s1.~~~ :'~YJ\. Imaju veliku cvrstoeu.4.prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. stroju.\ dobije se: tge.6).-= . Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova u zijcb re01enice.e i agresivne materij~. Na s1.r N1 } ". 4.. Izraduju se Od. orlon i s1. oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom. S1. 4A. cos "2 . ovecava. pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja. To zna~i da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju. .-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke mogucnosti njih6ve primjene kod: pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima.:~ .C (51. • u. pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke.. sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.8\ r remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa remenol~ (~Old \ 0.ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" .6.ltUt10 Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi protiv klizanja. disk (iii pao. za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl (najlon.. 2F" 'sin j-.I' \0\ \ kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom. koja im daju vecu moe nosenja.-a prosjecnu \'lijedno~t koeficijent~ trenja'p.= 40" ± 1" Csl.Udl f{J=40e± J~. tr rcmenom apeZllilll. 4.ce izraduju od sivog liva (s1. <.4. Remenovi ckstremultus isporucuju se. a oa s1. R.7.ci) i vijeIL.7: du pri radu 11e dode do zaglavliivan')a renwtJ . ' n . Za 8pajanje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik. u sirina111a do 1 200 mm i ieljenim duiinarna.4. 141 s1.3. ProfH klinastog remel1a SI.4.. remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i o d aI'" l\'a UUltlU_ jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih limova~ Na remenici se razlikuju: g-lavcina.~~?:::~.i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1. !p . ' Fr Vueni sIo. 4.. gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. poliester-uzadi. te ve1iku otpornost prema habanju.' a' radijalIla sila Fr = 2Fn -.4.smjeru. iroa. sto mu pelU en Se izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. gdje se 'traz. 4.pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena. 1--' . slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce).--. povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja. i najveca tacnost prenOsa obratanja. cos !). 4.zllom. mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn pogon ekstremultus' remcnom.

lYO. Remenica'na s1. sastave na odgovarajuCi naCin i .300.2)d s=~+ 3 mm I' 200 '. b) sa dva reda paoka b.u Ijepilom. limen!.160. pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.. lijepljenJem Na s1. 45..4. traku izvodi Be: lijepljenjem. 1S0. Su.253 iznose: 20.224. 670. 2500 lllIl-l'. 4. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica.8a . 51.4. Spajarije remena 'u_ beskrajnu. Krajevi rernena se prethodno. l'otcrtuni precnici imaju prioritct. prema JUS Cl. 112> 118.e l'cl}1cna pri radu.9.25 a dg ::(1."=QBh h '::'. 425.280.9..212.4. 200.· UJ "o. 53. 80. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .-']00 so:. a S1. 2B.<Q018 8-: 1. Akoje precnik remenice ispod 300 mm. 450. 530. ulo$ti. 67.OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan.. a zatim se . 50. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijencemod presovmlOg cdicnog lima.236.l0b ima ~imel1:e uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena. 500. 100.150. Zasjeccni kra.10.reUlcnove (£l w) pre-ma.12). 60.265.ba~ b) sa jedpim zljebom i limenim ulokima ' No.1b+10mm o. 4. &1..povrsine' obrade grubim brushim papirom i oC~. se 51. M~ 4.12. 75..8 Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko.355. JUS M. koso zasijeku (sLAA.170. 25.raduju .11).4.u obliku trake konacne duzine koja sijecC' nu potrebnu duzinu i nakon toga_spaja.~e-Jije 239· . vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje tezinc. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije._ preroai.8. 71. 600. 560. 4.ste .ce1knom cetkom. Osnovne dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1.racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne.4.. 30. 63.menova Pijosnati remenovi se iz. 106.4.C1.8. da bi se smanjio otpor va'zduha. -jer su brzine pri kojima remen radi relativno velike. 710 . Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa primjenJ'~ju se stepenastc_ remenice CsI.8~ Remenicc' ~a pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka.250. u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11Cnieu za pljosnute femcnove.4. 4. 90. 40.la . 56. 132. 85. Stepenasta klillaH sta remenica S1. 630. 400.315.evi remena se zagriju. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi vijcima._ zIje.ini remenovi.125.375. Oblici vijenaca klinastih remenica.stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.4. NaNni spajanja i ~atezanja -~c.a) sa dvu.4. Nomil1ulni . 233. 4 4. SI. raoCi su najccSce elipsastog poprccnog presjeka. 4. 4A. 4. 4. 23.475.10.

vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. ' Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega .~;poveca, koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i puca",-.P~rastom _brzine J~iic~ j:)ojacavaju se sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060._ _,min-1 ; L~n~tom, pren()sniku potreban je nesto yeti period razradiva~ja U odnosu na -druge prenosnik? -_ _ --, - . ,

Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraSp.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).

Slobo4nikf~ i~ca treba--qa bud_e'isl-~6d-i-~dnog-~aka (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,Sl.

4.5.4~ ~PQljasnjJ

; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih ma~ina (*om:t)ajna:~:<trak­ tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih ma.sina, ~tt;kstilnili IDaSina itd.

Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C i~-':aduju se u _cetiri vari~anJe, i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;, ,~
Spojni ffanok tip A

/!¥i *'
f""7'-------!'

h

:

clanak

SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak

Spop clanak
tip B

Za pren()~ ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi , land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli, cahur.asti, svorn£ i zupcasti. ' Valj,kasti lanci, izraduju se kao jednoT~dn~· _ (s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni (s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be i~' Clanaka' koji 'se sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a _ (l), :\<;.poljnih plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4) i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na zadatak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i da prirni povrSinski pritis-ak u dodiru_~obr--' 81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ -'zui . lancem -ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto predstavlja o~novtiu prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

Spajn; llanak'
tip C

Spojni , elanok
tip D

i,hi

)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci

~I
L

1. Spojni danak tipa A ,---. za lance sa parnim. brojem clanaka za korak h>12,7 rom. 2. Spojni Clamik tipa B - za- lance §3 [parIum bl'ojem clanaka za korak h >"12,7 nllri..'
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.

h.

c.

lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm. 'Posto su _spojni _~lanci_ tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ~-toga, ,zahtijevuju

4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.

r

Sl~ 4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni

k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin brojenl clani)ka.

242

243

Cahur~sti land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih 6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja k~i­ zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -

redni.

~vorni land_(s1.' 4.5.8) sastoj~ se ii vece~ broja~'pioCi~ ~~~isobn~ ,'spojenih ~Qr~ njaeima~ Primjenj~ju~se'za male,:.brzin,e i_mala opterecenja. I~raduju ,Se",ka0J:dno...
,',
(,

,

Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica"":'zupeastog:'ob$<a- kQje~iahvataJu;' zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od spa~danja ,sa lan,caJ,1ika~' _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e s ob;e str~e lanc~) Hi, pp_.sredini....U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci su tezi, ali im je rad niitniji.
, r

.:--'

.

...

'

"',

,-

Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{ su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i sv~oj ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani lanca.,_Upotrebljavaj~ se_ZB. grublje prenose, kod poljoprivredriih ID,aSiria,-~, .rudaistv'ii' r~~

·1 .
2

I

....•..

,

-yt:l$_~_$.. '. ,
T

Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land

~
.~--~'~.
c-~~--

-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.~.1O. ,Ev~rt()v ,~~tnac

4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na. koje se'narnjeSta ~anac. Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10,
~~~=~

..

..

.

...•

ruti

Kao i 'kod zupcanika~ zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za izradu lancanika -kod~te se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu ~o:-,

h

Il.

b.
SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jednciredni j b) dvoredrii

244

sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < 3.m/~;pri Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimijeniti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se, u~imat~­ u!S'ljicni celik za cementaci~u i, po~oljsanje. Za vece .?fz.U;e i ve~_:,u~are, P{)~Onskl , laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe. , 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila zavisi'od'obodne brzine) niiCina izrade~-vrS:te lanca'l sl, Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn . za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .

r+ 6 +',12,'7'

'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e izvedb~ meta bez, jezgra: 1 + 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.

v=

7 zica,;

CelitfJa ida/l,~ jezgrorn bia '~, (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre) sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.

J~goslovenski' simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra' ,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + jez~a-. _ ' ' '

-+

4.~. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)

i5eJima_ l~Za.d posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova, sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea razE~ ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe u~adi Seal~ (Sit) i W'a!Thlgton (Verington).

. _,U±ad su ranije d.~sta koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne tnaSille~ kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.

Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2 polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii vruccm katranu, ali se time Cvrsto~a smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povisenoj tcmpcraturj~ a ostri bridovi ih ostceuju.

SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm Jugoslovenski standard predv-ida sljedcc~ izv~dbc' uzadi posehne konstrukcije:
6 (7

Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i indust~ij­ s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se odl~licllih iiea koje se " , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim sukanjem~ daju odgovarajuce UZt. '¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa je2:gr~m Js1. 4.6,2).

- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 + 15 -+- ,15) ,= 222 _:lice + jezgra. ---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 zica ..1._ jezgra

iiea

+ jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) =
.L_

152_ :licc

jezgra;
'=

+ -( + 48)
-1- 7

-+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra;
+ 7 +,

8 (1, -:- 6-

+ 12)

152 _~~

+ 7 +'14} =,228

',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7

6 -VI2) ~ 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .' 14) = 28.8 ziea_+'jezwa

:> _ licani stru'k
l'

_vlaknena jezgra

si

4.6.1. Celieno uze bez jezgre

SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'

Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic: sukano j,e-u prvo11l sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti ~esno (tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie '~uprotno sukanJu U sl?ju _prije- ,toga. :2iCe nio~ biti gole i J?ocincane. ' 246

Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna (najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi. J~zgra natopljena ma~ivOlll cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu 'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili mekog -celika. IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne ~8htijevaju riikakvo- -odrzavanje.

247

PITANJA

1. Objasm sustinu prenosa snage lancima. 2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i remenom?

3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage? 4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae? 5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?

5.

REDU~TQRI

7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog odr~avanja8

5.L ZADA'l'AKTPODJELA
.

.

Zllpc~ti "iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL je,:_smj,~te-p.', u,,'posebl1? kudsIe;,~_; cija' je: osuovna na_mje~a_da broj ok!et~ja br~ohodnig_-pogonskih;_ lUflsipa',s!xuwii ~la po~ebni broj ()1<re~a~a, radn~Jll,asil19__ -~ziv~<~e_re4u~tor (~1". ,5,l).:

SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu

motora ulazno' vratilo_ preko a nekim relativno rijetkim slueaJevima _ ~,preko -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __ izl~znog_ vratilii r'edukt9ra~ moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e m~sinc, pr~~o spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog. Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a izl~,?og,' vratila" smanje___ ll,_-vise' tu svrbu tl_ k~cisie se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_ preno~nik odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji mo~e., da pkIJuiJ. -prem-a._ potr~bi, odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5. Bilo koji broj ~kreta,a, U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori. peni.

M~rrierit ,~d

~r~Jwsi s_e:);~

reduk~ora

spojni~e,) ~'

y_

248

4b predstavljena je konstrukci.redUkto' .ll <.. -. It 1:. zlJ.:prasine.~tol' -::-' sa vratilim:a se.'sijeku (obicno pod. biti: j"edno'stepen{ it' 'b ' -~ iiuktori..KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1 .kab.4) primjenjuje se za prenos ' 0.0.1age mQgu hiti.inotor-'~eduktOl:) . 5.moilaze. REDUKTORA H E . Prema medusobnom polozaju puza -i .puznog zupeanika r~\~d~ose i __.i. Prema medusohnom.2.r~kao.3) prhn'c ' . ~~ t 'riiil)1oilaztiih :v:ra~il? Na's1. 5. Z01ta.? ' et<lt'l.I ' Dr\::. kosim iii zavojnim zupcima. P~ei11a broju 'Zupt'astih parova"mogU. iIi strelastinl zupcin:a. prenosne odnose. Uznl.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i . 70.. man i ujednacen rad. -.2.reduktora mora _da ima. . 1% ert'i4.uJ(r~tavaju iii m.o. . 'zasnage do 700 kW.3.a ~ sa paraIe1njm vratilirria. 1ikrs~~nih . Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju. i .P?trebIlo . 5.a jednostepenog 1'11'" ' g sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje.na~~vljati.-nesmetan rad -zupCastih parova. '.1 do: 10 000 k\V i \risc.alizovanim 'tv()rnic::ama. gdje su prenosnlci kollien} zupcanid sa. SI. . • . redlJ. .pravim.cesce izraduj1.(.2)" a .ogiI biti: ko~im St. ob£cni i specijaln. Primj'enjuju _se ve'Olna . \.povreda j predstavlj~ uljnu. .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju..(takod'er pod uglom od . Prema nacinll_prenosenja sJ..9QO).cni u motor. OSNOVNE .koJa . . " 5~ 250 . strukci. ] do 10.m~tetija.: Redu:J(. Puz je jznad puznog zupc"zn?k . . sa 'vratiIlnia l~oja"s~ . ~~(' . samostalni."-. lj Ct.gotova roba._primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo pr~ .sriri radno '-osoblje od eventtiaI~h. i'· Je 1zm . urcdaji (st 5. (10000).1ft l. 5. Reduktori se nai.1) r' . redukto-d m.l.'. ~"gdje JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. J llJUJe 8(.90°).tTl. ~ i:l. ' d eno l venJerrt.' re4uktora -'lljccillO . Kuciste.KuCiste_._-povisene Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih .a bA.Jednostepcrti redli. Ono stiti prenosnike od ~poljnih uricaja::\ylaite.kupkg"za podrr~azivanje :~pc~ika i lezajeVa.1gra:divati na. a 'scrijski' _.<'i nosne odnose do £ = 5. 5.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1.anIa'ak " '''Uei): . 5. Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0. SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik. . par?1e1nih.Q.e sa puzom iznad. . gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki.j_' ".:dovoljriu krutost da obezbijedi. sa p~avlm.og c~ga semogu.1. '~ . Stora) . 5.. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. polozaju vrat'ila.ffiOgu 'biti -'Ughict. sa kombinaciJom -.iz upotrebe otvorene 'prerios'nike" .Hi _radn~ 1n:asmu" I~rathiju_-se u_spetii. Jednostepeni'l'edukto~ 'sa konicnim ZUp~anici:tn..' oUzdau ie t "<'" ]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1.1.kOl1.1 ] ()i~'.tor. ".mjes:t. VOstePen:· Prema' poloz8.. (p_ ' . ispod i sa strane putnog zupcanika ~ l~U!U Se k"" S ccsto se.e i kosi._.In.

_redu}<tora _s:i_granaf?. cilinddCni~. :J?aron.= 60 do.uvec~va njego.. 2J sa SI. razvucene k~nstrukcije prema s1.ia duz z:u. l1a Dvostepeni 1·eduktor sa br.s-. 5. tupcast£m parom (s1.e#uktor _' s':i$ ~~ailje:tit .8. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim.zupcani~.' Dvostepi.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.omcU!iu.':'" Trost'epeni'~reduktor --.jcl11 snage'. Jednostepenl pumi red~ktor: a) paz ispod. Sl. 1_.joe z. .Osim'. 5.i reduktor sa cilindrienim . 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD. Trostepen.tolip.'.7..5) primjen. III. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi o~tereCeb. Kmiksijalni . ?~U uJazn(. Nedo.u. ko'risti ._.)g' .l.9.reduktor Cst . -r I I . :~ 253 DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1.7.5.5. . stepena.bfpui izriad zupcanika W11:.4. zhatno manje.5. 5.>b. . za ulazno i izlazno"vfa.'u postoI~njl. odnos" i :. 5...bijenija od.vu sirinu i otezava opsluiivanje. .itl1a I I' Irru'·. Nedostatak njegove konstrUkcije je. a konsttukcija rm':l. J .tilo_.se za prenosne. :j¢ u sim.. .mi reduktor 'sa koniCnim i.sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.e se za pre:nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -.zupcanicima (s1.3'0'0...Sl.f.' Dvostepeni :t'edUktor «!ilindri~m .-Ovi nedostaci od~tranjeni su ko4. ..~na~e Iivostepeni lwaksijalnz' .'gdje je ..!. ~~6.f b. I L .(izlaznog Vratilu istom pravcu.sporohodni.odnose i = 5 do.a. Ovai.i/l?rema -pr. SI.stepen podijeljen na dva para zupcanika. a drugi stcpen . . prvi .. 5:8). 5.. 252 . preroa oslon-.5. ~• :j •.statak opisane sherrie je u tome.nla. . kosim ili strelastim zupcima).:6..yn'm i sporohodnini _cililldri&tim. DVO:!it~peni r.ohodnim koni(.bll~. . . '40.:. droa. moze biti izra-:: den i sa pravim zupcima. rcduktor SI.dvostepeni to 1..:! ' -. mogio biti.pren1a s1..t.) imft.egicnom raspor~du zupcanika svih.brzohodni. u veCini slucajeva ima zupcanike sa kosim zupcima.u. Pozitivna strana date sherne.-'u pro:storu kuCista.. med'!losn~_rastojanje brzohodnog stepena jednako je rastojan. 5.?slpnac ote.hlVa izrad.: si 5. oslonca' leiista.9) obezbj~duje prenosni .

sa klinastim Jedno~iepeni pianetarni'redu1<tor '(s1. svaki satelit prenosi ] /3 snage.jubljana idr. D~sni novoj navor U 'l1asoj z~inlji ima vise pTOlzyOaaca rcduktora:.: ~~Famos" i' "Unis" Sara.ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.'~a. ulaznog. sa trapeznim remeriom Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve. ffijetljl'vim konusima. USU. zU'pcailikom sa 'UllurarnjiIn ozubljenjem (4)" p~ciflju ·s. pa su obrtne cse' vratila . Na. 5. . a treci par Bll.) sastoji se od·sredisnjeg. Tcduktora ~ 'prvi par.."~ NiS. mogucnost jaceg.f2.1) 'udesho {u. zupcanika (1). i sprecavanja preko:-mjerno'g zagrijavanja.zitet:a habanja j gubitaka energije na. Plane. "ma. . Kflke . 'Zupcanik "sa pOkretnirn oslcincenL zove se planetarni (satelitni). nosaca satelita (3).' prlkazana je shema d.an..obicnotri (2).tnim.2~4 Gorenie". MIN_. pri c.:. S.tom sIucaju. reduktor dobija 1).Tuzla~ 'ILR Zeleznik. 2 SI.13. -·ttcnje rbuckanje maziva. VratiIa. j aksijalno. intep.12.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu nosac 'satelita (3) pdesno .rf!duktori 'nazivaju se.3.krivene si()jem' :ma7Jva . .10.11. drugi par su cilinddcni zupcanici 7 sa koslln 'zupcima.21. Pri tom.'ostepenog planetarnOlr reduktora.a..budu uvijek pre. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko sopstvene.. PIaneta'rni: jednostepeni reduktor Sl: 5.5. l\-ljenjace proizv6dc. obicnih'J·~duk.tora"obtcu se u nepokretnim osloncima." . smjerll kazaljke na 'saru) nj~govi zupci l1bkrecll spregllute satclite (2). radL stpanjenja.4.rana sa jednog'. Varijator. . 'po.e'vo. 5. prikazan j'e izgled trosrcpenog '.i 'sa 'x'avnim ztlpcMia. 5-.su konicn1 zupcanici sa lucnim .dva.nepokr~t:ne. koaksijatnosr. kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika (1) lidesno. .U.Posebnim'meha".Beograd~_ TAM c--Maribor i dr. Na 81. Litostroj --l.zupcin . prenosnQg odnosa....su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e..."dimenzije i.1nogo pogodriija svojstva.". a srazmjernog pove:tanja nominalnog precnika druge rernenice. i izlaznqg ~'ratila L-sI. . '. Radi..13.emu dolazi do smanjenja nominalnog precnika jedm:: re. re1ativno -slab srepen i~kor:iscenj<:\.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita .:canik~ (.sto racionalnijeg'iskoriscavanja prostora~ snaga 'Se kod planetarnih reduktora redoVno t. kojih obicll0 ima . Energoirlvcst.: "saZetu konstr:ukciju. plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2).'prikazan je' varijaior rem~nom. 5. pokretnp. pl41'letarn~·.. a i radi' boljeg odvodenja toplote.. a zupcanik oko'kogri 'on kt¥zi'~ sred~'S!fji (suncani).5.npr. ' 255· SI. PLANETAlmr REDUKTORJ Obienl..osG uIijevo i istovT.statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). niZmOlTI podeSava se sirina zljebova obiju remenica' istovremeno.'od<~upcanika.emeno.tarnill). PODMAZIVANJE REDUKTORA Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·. t1"i Hi cetiri. 5. Planctarni dVQstepeni reduktor' Na "s1. reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i = ] 0 000). cilin": dricni zllpCcinic.' Takvi .da radne povrsine·.U .menice. .sL .zup'. kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija.. Pri obrtanju pogonskog... Kad -jed. '.Teciuktori cii:najiI veIike.

-S..1 . Objasni. termometar i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. .se "primijell1ti indu. 4.primjenoro cirkulacionog sisteriJ.. dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora? 5.' . PITANJA 1.ivanje nedovoljno. Ovak6 dovcdeno svjde uije ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno h13. o.' Za podm.Ia nivoa ulja najceSce. filtrirati. reduktor b. e1<.'. -. i.mjeseca. povecavaju-s.-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.2/3 pri broju obrta do 1 500 min.. kuCis. Radi smanjivanju gubitaka od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..15c).1Sbj.di i Cisti radne povrUne zUbaca. slgurnost pogonu.mju zupcanika pO:topijcnog u ulje.i struju vazdul1a' usmjerava.:u:~ja.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski opravdano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).uSl{ed intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva.15.po~op­ Ijen u_. sa spoljne poklqpac. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha. Sta se postize primjenom planetaruili.4_onji -dio ktiCista . Pri obrt.~. OSiffi toga. _. 9. Obicno se 'preporucuje potapanje brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .dva . rezervoar. ". Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca pa je porulluz. ulje _se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora.Za reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. · .oja je .:nog planetarnog. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne . (81._ malnu koliCinu maziva. 5.ia se brzohodni zupcanik bude .na '.. 1 5 a ) .ri podrnazivanja (s1.a? 1. treba.zadovoljavajuce' -podmazi. !.istem za podmuzivanje (koji saddl. eksploataciji. b) dvostepeni 81. hladn'jak. Mast se dopunjava svaka tri. a 'jeChlom -godisl'lje se'-. Stu su mjenjaCi? ' 6. prouzrokuj~ P9v_ecane.ljs. vanje spregnutih zUbaca. kod'.. vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<.l postavlja zastitni prsten'. 5. Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika.~1~(1~nje_9Stvaruje se slijedecim naCinima: ..Za 'podm~zivwje zuptastih pre~6Snika u zatvorenim kuCistima postoje . .ti. jecinostl'pcnog i dvo&te-p'. .moze. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora? 256 . ' i N. odakle se sliva na donji dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei. ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo. _n::duktora.-e vr~i pokaziva. posto se pretbodno leiiste ispere i ocis. 5.svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova.azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu .51.Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u. Zamjcna maziva ~ reduktorskirn kucistima odredujc se u .splo'atacije. 5. 1viaseu-se m\J~un~ 1/3.14) _pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills.te sluzi i kao rczervoar i sakupljae maziva. . Stu nazivamo reduktorom? 2.a i nezavisno od o.Jantaj shem:: jeunoslepenog. 8. £..se prhnjenjujc pri.-: c) c'irku1aciouo Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. -u Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.' _ .eniji s. u kllcistu obezbijediti opti. a manjak _TIC obezbjeduje.:a" i spGcijalna ulja.¢em i1 ~a. fer viSak. cilindarst.encrgije na 8avladivanje hidraLilickih otpora. Kontro. 5 . Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota .gubitke.eSta~ki hladitL VjeSta~ko ..14. avionska... Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa j~ siroko tasprostranjen" u praksi.sporohodnog do jedne treCine njegoYog poluprecnika. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr.polQzena u u'ije (s1. obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. skupljac rb. rad. uljno kupatilo i :'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem): Reduktori .do. strijska ulja) turbins~a.c"gubici energije.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni. pump-u. uslovima 11.rCdl1ktora> 7. a. na 'bok'cwe -zubaca neprekidno dovodi svjeze.mazivad lzonzistentnom maseu.do ]/2 slobodne zqpr:eminc leiis~a ako je broj obrta'iznad 1 500 min-~. ' Prema kon. 5.koga sc._ Kioz s. Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter. potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu. -.avrS. Kod reduktdra. . i hladnjak do mjcstapodmazivanja~ a odatic odlazi u sakupljac. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _.15C). Kako se izvodi poumazivanje reduktora? '. 2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmaziv. Jl. b). automobilska.az'iva. _.iSta.kretnim. Tada se sa unutrasnjc strane kul:ist:. 10 m/s.velikih sgaga moraju' se ~j..pomocu ~ventilatora k6.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Svaki rcduktor ima . filter. VOdOffi.ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu kudsta cep _ ispustanjc ulja. Pri izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. sredine tl ko)oj reduktor radi i drugih faktora.zamjenjuje nOVOID mas'¢u. -a puza -:. da se ne bi gubilo mazivo.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) .

Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine dij~love cijevnih vodova.. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA 6.. 6.9 .rc: ::. prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe: L za fluid sa temperaturom do 120"C. a od nemetala --.1. plinovode. za obode j za obode i cijev [bar] Pp i Nogib 1: 5 dje\.ala.5 10 16 25 6 10 16 1 .1. celiCni Iiv.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st..1. RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI PREMA JUS C...120 P [hor) [har] .NOMINALNI (p"j.. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan.) koji su obiCi10 za 50(}. IzboT matcrijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi. 40 do 1200 mm i duiinama L 2000-4000 m111.2. Kod takvih vodova oni.64p . _ C~iC'l)£ D '. za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tovaristima. 25. 5 8 2 4 10 16 25 / -rr. II.j 1 2. 6. p" I II III za obode za cijevi • . o]ovo. staIdo_. plastiCna masa.. III: za fluide sa [ > 300"C.1. za sprovodenjc komprimiranog vazduha.20 32 40 64 40 6.evi od SL..B5. Radi spajanja u cjevovod.lOd. Za centrifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn. transport pijeska i s1. po16zerie cijevne vodove~ ti se pritisci posebuo utvrduju... zracne i plinske yodove ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom... keramika i druGo.. Na 51. p = 0. radni pritisak. prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik.sku (p).3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura fluida. za naftovode.ednak je radnom priti.mi'prikUulci (s1. CUEV! Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke..m djcvi . u zuvisn()stl Dd radnog pritiska. Primjenjll)U se za vodoV(. Od metala.. 6. a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.' 0 Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret.. 6.. . za parovQde.1vi !iv.----400: DI D2 25 .1..2.. edik. provjeru iii proraCi. 6.3.. bal:ar. Upotrebljavaju'se za vodovodne instalacije. Naghtvak livcnc cijev! 100 160 SI. nominalni pritisak (p. 63) omogucuju razvodcnje (racvanje) i promjenu pravca cjevovoda. 13 13 -20 32 10 "---"D"-.'~ -veCi od nominalnih pritisaka. prccnikom_.(51.dn~.:. dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste.) mjerodavan za izbor.. Za gotove. Obod liveni cijevi 200 320 640 100() 258 640 1000 50() 800 250 600 960 1500 O. tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi.2).gumu. Ve0D18 s'i1 ntporne na koroziju.1. U tabeli 6.4 16 25 40 64 40 60 ~111 i I 'i :. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P. od rritiska. kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.1. naJVlSC S(~ kori::. mesing i drugc legUlT.c:. btih ~u dinlcnzija kao i ci. 6.jevi naro!!£tog oblika i ciic'l. temperature i hrzinc proticarija. aluminijum. 6. od sivog !iva. za fluid sa t = 120' do 300'-C.obicllO odgova. a ne na kompletne cijcvne vodo\"c. zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije na koju je vod oslonjen. obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD. Za slobodno polcizenc parne. 'V1"ste djevi Osnovni kriterijumi 7. . Tabela 6. -. drvo.5 6 t 2. livene cijevi~ se izradulu sa ohodi. 6.. beton. : /~! 1 100 160 250 400 100 160 250 400 50 80 125 40 64 100 160 250 96 150 240 375 lP"'! Sl..u.:0 ".ma (prirubnical11a) na oba kraja. radni 'pritisak p = O~8p.:. / do.raju radnim pritiscima. Materijal i primjcna cijevi_ Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla. Sluze zu sprovodenje fluida.

a t ..6. 6. (225). debljinom stijenke u milimetrima i brojem.uavaju ostrirn krivinamu. . u indu- stdji namjeStaja i sL Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. pretezno 1.jke 'kojih moze bid: 4.3. 6. Vise . izradena <ld celika C.BS.0003. i u vodovodnim instalacijama. b. zbog ccga sc koristc u hemijskoj industriji.JUS C. 665. S razniril. 2. 16. 3.. 200.JUS CJ35. potrebnq. 6.Iimedu oboda je zaptivac.!") pO-. (175)._standarda: npr: cu'e. 700 (mm).(:.2 X 4. 25. zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale cijeyi. Primjenjuju se u hemijskoj industriji ~ za toplotllC instalacije~ kod rashladnih uredaja i 51.222. C£JC'l.· - d.. slandatHom i materijalom npr:_: cijev bez sava 30 x 2)5 .na: pririljenjuje se pl'ctcino kod n~ctalnih cijcvi.)XJ:i'.'. za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova..janje obodi.'1le cijevt'~ koje Se izraduju valj31~jcnl iii izdacenjem~ i o. .~ ..'\ Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/).32.. na hcmijske uticajc.se oznaeava odredenom b.ska oznaka cijevi. - / % /: c. mocu navoju 260 .Spajanje cijevi Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima..bid iskovan ill izliven zajedno sa cijevimiL Sp~ljanje jc izvdcno p. Izrn. \'1'8'tama 'rltiida.. 125.edu oboda i cijevi postavljeni su. kako bi se znal0 !. Fluid .U obliku sirokog prstena na va. b) kosougla racva.28 i.zakovane.sa . //// . zavarivanj~m 51.njskoj strmu cijevi. 1... " . 0. je _villJ. e) uvaljavunj~m.5 do 3 nun. 6.ievi. S1: 6._ljuju cciic-l"': cijevi.:bam~ u'vedeno je oba\'czno o7. -' D. 6. - . lemljene i prcsovanc.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji.. .4. 80. obodiJ:. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umjerene pritiskc (Pn <. S1. b~) c) zavarivaujem. . za n<. Vrijednosti dat. J. Na s1. 100. Cijev£. . ZU\'UrenC. 2. 15. (YO).. obieno do j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta.jJje'5ru zl:n):.0:. U novije vrijeme. Namjena 1m je ista !zao i baku rnih cijevi. VrIo su savitljive i dobro se prilugo.toje cjevovodi. bez sava. ~J o. 8. ".e cijevi obodima C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> .c U zugradama treba hbjcgavati_ U tehnickoj dokumcntaciji i narud. Qznacava se unutrasnjim prqmjerom u colima.c\'a. = 0. ali su rnanje savitljive.221 . fl reduktor. i· r <. d) zakivunjem. Spajanje . naglavc~ma primjenjuje se. izradc.. 4.favom . CiJev( Na 81. -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute upotrebo'111 zavarcnih cijevi. zbog dobre savitljivosti. 12.5. Olo'l.24.2.<). Veiike su duzine. (550). 600. Spajanje cijevi naglavkoIll S1.'.u. e) koljeno. (110). Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .4. Spajan.'Takodc nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji. ' .1. pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje110m u katran. 250. 32.0206~.>u podlozne koroziji. Cijevi i ci. 150. postroje:njima u kojima pus.Premi:t naCinu. zbog otpornosti prema Idselimuna. Glatku bdavna cdicna cijcv oznil.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo smanjuje. (60). Hi 10.5.va slolwd113 koluta . Nisu podesIlt.. (325). 13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u instalacijama Za visokc pritiske.r3.Besavna celicna cijev za djevni navoj.::: 5 do 80 mm i dcbljinom zida (. 20.. Spa.5. 40..). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici Dn ~ 600 mlU. 400. Standardni nomin~l1nj prccnid cijevi $U: 1..od mcsinga izraduju se u ~stim vc1iCinama kao i bakarnc. 20. 300. 5.ito nekom cijevi protjece.. . od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije. g) T-komad nuvolcl11:. Spajanje cijevi i oboda: a). prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. 50.40 bara).ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_.3. 450. ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.od lirn~pih ~ plastitn'n. d) luk.oj<. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze . . Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske.evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.o.nacavanje dicvi.qmocu d. c) jednostruki luk. Na plocamu s-u otvori zu vj. 500. -b.lvodiljavanje i za vodovodne instaiadjc) g::lje u._ zaptivaCi i spoj se z~liie olov'qm.5' .!Z. pa se koriste za razvodcnjc maziva na masinan).

ijevi: 'a) suceono b) preklopno.aterijali pojacavaju llJoscima od :lice. . zapfivaci od alumi'nijuma. Bakar ne treha upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu tel.8. a . Sa:-vitl.1O. Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza f!uida odnosno kondE.iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju. 6.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim. ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu.7.l1zata. 51. presovani papir.9i. c.1'aauju od hakra iIi mekog cclika.a) spoljasnji cijevini navoj je kouican.6). pluto i umjetne smole. 6. Kao kombinacija mctalnih I ncmetalnih matcrijala.a.7. prikazana su dva naCina z~lVarivanja r.uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo.). Spajanjc za'llari<zmnjem prim. dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.. Zavarene djevl 51. c).~ i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu. a vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Sl.{ienza. azbest. So.jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu.'nir{ji-rc q"jcvi (51. Na 801.egovog pntlska J temperature. Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja. Ov<:: cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka.8. Spajanjc cijevi navojcm d. Na 81. Ponekad sc nemetalni m. 6. Nis. 51. k02a. KOlupenzadone i savitljiv~ cijevi Kinn.9. '6:10. !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d5 n. prikazana su tri naCina spajanja cijevi pomocu navoja:. Izraduju sc od valovitih vrpci U obliku zavoinicc --" "ad cctikG.ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc temperature. cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur.icnih priruhnica.)'pdm. 6. Na 31. 6. mes1. . za medusobno spajanje pomocu navrtke. l!lcsinga."b) j-c) na cijevi su posravljeni obodi sa navojem.1 Zal)tivill~jc i izolac:ija djevnih vodova "Ja spojnirn m.za visoke temperature -~ azbest oblozcn celicnim limom. ft. centralno grijanje itd.cvovoda izvodi se pomocu nemetalnih zaptivnih materijala. Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. zbog opasnosti od eicktrolitickc korozije. a. aluminijU1~'l i sL 6.4. U pravilu.u za v1sokc -pritiske. Za naj\rise pritiskc i temperature kao zaptivac se upotrcbljnva celik.9a i b) prikuzam.enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ temperature. 6. u instalacijat"Ua vodovoda.nga1 bakra i cclika. za zaptiv(1"· njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen bakarnim limom. Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"). d) aksijalni kompcnzatorl n~etala i m~t~lla. h. 6. <1. Zaptivanje c. -Kompenzaciollc cijevi: «). b) lire. koje se 17. metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne- 262 263 .Obodi sa cijevima cesto se spajaju zavarivanjem~ za1dvanjem~ uvaljavanjem i pomocu navoja (s1.ien. Na sL 6. 6. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odreduje njihova postojanost prema hemijskim utic~jima i prema temper~turi: ' Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni. guma. D}ova.iva cijev 6 .

radi postizanjH hcrmeticn0sti.2 .13) ili loptasta. troska.11b). sto mu omogucuje boljc nalijegl. CIJEVNI ZATVARACI Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpodesavanje protoka fluida kroz cjevovode.6.strukdjc sa navojnim prikljucko111. kao 8to su: staldena vumi. Prema konstrukciji. 6.~. b) ZUSUH.Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se sprovod. ruzlikuju se cetiri osnovne .11d).vojno_ vrete-no-(~) uvrce se u navrtku sm. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _u koju se uvrce vteterro.6. Sa 'vrete. vreteno. zasun£ (s1. prt'klopci (s1. tjevovod. (d 2). mesinga iii od cclik.i. a. Nltlijezuca povr~ina plLlee s donje stral1<:~ moze biti ruvna (. sa llurezanim lrapeznim -navojem.m~­ njim otporima.:' place moraiu hiti fino ugla~llne. kuCistu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. Na gornjem kraju iq1(1kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se. . Venti! sa obodima KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu .()vi.11a). treset. b. dijdovi ventila za dj~vne . 6. prikazan je'vendl standardne kon. slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem dodirnih vovrsina. vrsi se izolacija cjevovoda.koji je 5Poteg.zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena koji se uti. ZaporllO lijcio --. No. SjcdiSte se tedovno l.-. poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na" . c) priklopac. sa . 6.obija u vidu praha iii gotovih supljih poludlindricnih opeka. Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta sa gornjc stranc. pluto.a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su slabi provodnici topline. YeJ!.vodove Sll (st .12:):. Nalijeiul:e povriiine sjedistn i Zllporn.llom je vezano pokretljivo. Sl~ 6.Hi bronze. ..'mje na sjedistt.e z(lptivni pr~tel~._ sa poklppcern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2).-I c.dteilu unosacll .12.e ose okrecu bez ldizanja po povrsini nalijeganja.2. . pdldopci Be oko svo.zaporno tijelQ ~ ploeu (2). okret~njem \·relena podize ili Spustll zaporna ploca. gips i 81. 6:13. azbe8t. Izolaci..11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) ~'etllil. (3).11c) i slavine (s1.a.:.'ie ventil predvideq. "vreteno se izraduje od bronze_. ploca -n102(:: se izradivati (ld istog muterijalu kno j ku6ihc. 1. Kuciste tl'cba da bude pl'ilagoucno sto pogodnijcm protoku fhiida. 6. klJc_i~te (l).tili Glavni. ~ I -:~-. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S. file. sto zavisr od temperature i priti~ka za koji .me ili zavari u' kuCiSte. 6. U trgovini se izolaciona masa 9.1. J 6. . Na 51. konicha (sl. vrste zatvaraca: ventill (s1. SI. d) slavina Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni se.. 264 265 . krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta.. 6.

uzima se suprotan smjer proticanja. ' 267 SI.14.3. posto j~ radna materija prinudena da. Kosi VC11-tU Kod 'opisanih konstrukcija venti1a~ osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih . Klipni ventil :266 . prildopce. SI.ina kaje se. zaptivni jlrstcnovi (4). Otvaranje i zatvaranjc zasuna moze sc izvrsiti postepcno. grarucna cahura (to). Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_ Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6. 6. Zasllni LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii. --. Yrcte110 (5). Priklopci (zaklopci) Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi..nostl. 6.. Dijele se. naroCito.2..2. donji zaptivni prsten ventila (2). Ovi guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. prsten ventila (5}.ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju. ZaSUtl 6. svorni vijak (6).. ne mora skidati. sestougaona na. prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je . 8to je od vclike va7.zaptivni p1i:micni prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. sa cjevovoda. . time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5). od~ n05no' zamjene zaptivnih prstenova. dotelmu se navrtke (7).onstrukcije jc u tome sto sc ventil. ~ Nedostatak opisanog .14) Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1). cahura-luterna:C4'. su:' kliCiste (1). navrtka na mcnom tocku (12.-1twd. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. .- -- . Prvo se otvara pamocni ventil. 6. Clementi Za Zfll. Pogodni su za cjevovode sa velikom koliCinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila.glavni ventiI. za vrijeme poprayke.16..16. . Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. ploeG (. taka da ani jace. nalegnu' uz klip 0). _. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog. po~to nema naglih skretanja fluida kao kod ventila. na priklopce za prigusivanje j odbojne.15.... kod velikih cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1) tj. manjeg ventila k~ii spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Upotrebljavaju se uglavnom pri niskim prit!scima. gornji zaptivni.•. toeak (6).ccn!iJ'van upntrebe..tiyunje i w)dcnj~· vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8). 6. - --') 81."klip (3).15). a nakon izjednacenja :nritiska .' Kod veoma opterecenih ventila.Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za'pawu plocu. TUelli tocak (11). a ulogu sjedista .n UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3). 'poklopac (2)._-.tokom rada trase.2.3). poklop:lc ventilu (8\' navojno vreteno (9). radi lakseg zatvaranja.vrtka (7). Znacajna prednost ove k.. 6. 6.

ritcZu navrtkom (9).. ~m cama prirubni~ V " ¥.C... Qog tOg1. o.-. SL 6.ni priklopac 6. d' Z· . parnih koti0Y. -" " kugla (4). n~ Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova..i su .1. teleugao od 90". ~rstcr:.' '-. Slavin. . " ..-.u cetvfVJst -oblik tako da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i Cep0i1.Jl.Lo\< 1m go . u te Ule (QJ ' . UOl)lcaJenom ve i-'lCJuom 1 d Cbi" JlUom u svak ..a (8) .~oji s~ samopo~m~z1.<:. Os~'areno s~m? un DemoIltaia.. oditojni prstenoyi (5). s obzirom--d_a je trenje .a~' Baric i Tvornicg. polozai . ali se pri okretanju cep~l javlja kli. sestarom.la 6.Pli~ ~eoU1h strana ..Prvu iskJ. (~maturu) leoti se.u u praksi. Za PNtic.. h ") . ' tsta sa ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1. 6.r.19.) zutvarai:: iina ohHk kuglc (lopt(.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" . ' t-.lU U stJn.ze (6).po.trd. S1.C!) zeu1..ts Z11 SlmJ0111n~ ::. a Ipros_oru .'.a. Kuglustu 81:>. dati su simboli .) sastoji se od kudsta (1).zanje.' " 1)" 1 . Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili zatvara~a U nus . 6. O. sa prJkljucni.?n~ ~rt:l~l uln~~mldn~:n pr1 ~~lU sa presjecinn: :00---' vo1Jll0 Jc<pn -az::lt11 _S lcmJ.030. izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod tekuCinc). goinvest". ~ta) ~a ko)e ~all!. usljed ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'" njcne zaptivosti. ozaJu. .ko)! se fonskih prstenova. -" U tabeli 6.. koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okretanjem cepa podduva S~ otvor cepa SU_ otvorom cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje. nah)eg~nJe... sto zavisi od vrste fluida i temperature. mesinga iii bronze.._ ' .cima_(10)_re"'ur~a.}Ener:' S1.'k I. Odbojni priklopac (sL 6. stablo vijka. mcsinga i s1.radeni: kugla (3~.llo ?nJ::t~lkJe 1 : :hC llllJC POtII'~. Kugla se okre~ -rucico~~ (~Sf-. -l1ajcesce ~usre('. pre}::o ::retena..~vi~1a .i. na dijeiu gdjc sc nalazi podmetac.2. odnosno zatvaranje protoka. Sarajevo. 6.)\ 1 .Eum::ntaclJl CIJevne voj.18) sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2).17.. teldonskim prs./. 'om no. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje treba sprijeCiti povratno strujanje (npr. ce_ntru .4.1j. d 1 .2.vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira 268 26~ . spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal . Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.~) sa proluznim okruglim otvororn.18.~111. mesirig.'.·il' . ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s. -sablonim . telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ .)Ve' (v" 1 .e u trg:'~'vini kao standlrd'·. 6.'_Z!agreb.. .. koji se izraduju od sivog liva.· . l .1. Da se navrtka ne bi u radu oelvftala.. nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. a tacan. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi liv~{:elik.rddl Clscenja. POStlze?e ledrtostav. 6.< Kod priklopca za prigusivanje (s1. Nepropustljivost se postize finom obra~ clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz kueistc pomocu navrtkc. a cep ad sivog Iiva.se automatski. D kuCi~tu Stl. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc. vij.otvora kugle je.:u~~stu p. .za djevi i pdhor. im. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si.:aJl su _ . Cirne -se osrvaruje zaprivanje.19. bronza) iii nemetalni (koza ili guma).. .uvo~ I. vretenb za okretanje kugle (7).amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova anJ~~_u_o~a smjera.anicnicima.VIne-prema gore._Pritezanjem kumta slavine'. c KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1.pri kraju cepa. Slavine (p~pci) Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i zat\'a~ nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli.0).... l\~ogu se kor~stiti. (3).ih 'l. Kod kuglastih slavina (s1. poklopca (2) i zatvarac.SY9rnirQ. ''. Odbo.' .. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija. Be..t:J?._ -_ -.1.1· • prOlZvo 1.3..1.. I' 1'·. .ljuc~. odreden gl. kqje j~ obostrano zaptiveuosa d\-~a Z3. ug.\ JUS . :Kuglasta slavit. pod uticajem razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca.

!m Sl.:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom l~olozaju.cijev Za ispuf.sTednji rezcrvoar za gorivo.cni i shematsJd prika:.. 8 . 12 -. 16 -. 11 .spoljni rczervoari za gorivo.2.o.a cijcvnog voda \::>i rf. ..djcvi za spoj sa atmosferom.. 9 . 10 . 3 .'duktor .. .. 18 . ------I ( .kog priliska i finog precistaca za gorivo. 6. 20·. 17 .iskog pritisku 2a gorivo._ Wi( (.PUNA SI. rezervoaraj 4 . ' Na s1. t:l1 [. otocni ventili rczervoara za gorivo -0-- 270 27l.ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo. . 5 -. 15 .otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara.. B ~ ~ YroW sigurnosni : ~~-r____~50~O~O_____~. ~ ! rt.'dukciani ventii holjena venti! 'sisurnosti zo cije'l odv(!jai! vade odvojac kond~zni I~r-1 IJ . dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea-ka T-55. 6. S1 0 utljo [onae . llZO l.. <. . 14 .. 6.20. ._.C'-.pumpa n. za napajanjc gorivom lla tenku T ~55 ventit koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno Sl.razvodna slavlna za gorivo. 22 . eventualno. pri tom se cijevi koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom.ORfVA _ TOI( GOM"A I YA70lJ#A _OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l. 6.a::j .pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(. . Gijevni vod: a") uprosccni prikaz.20.:J r:kJ ·ci .omp~f1z'H. .:: jednog c:ijevnog -.Tabela 6.polozaj pojedinih elemenata. zatim precl1ik cijevi -i. 6. Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU J a to' su: t\lean .sakupljac viska gorivu. cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji.A. • Na s1.rucna pumpa za gorivo.L I obod cij~vj [.seTDA. 6 .22.otvor Zll nalivanjc prednjcg."'oda.tanje vazduha iz purnpe Yis(. 13 .rOI( V. gla\'ne dimenzije elemenata (sl. Simboli za cijevi i pribor Simbol Znacenje cijev Simbol i Znocenje venti/" zosun .21). nogJavok c ijftV.O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY.22. Prinije!' koth'an.cijev 2a dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse.C . 7 . usisna itorpo parornjflr iIi vodomjer . pa se sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji.pumpa Tisokog pritiska za gorivo. Shematski prikaz uredaja. Ponekad se.k. gri~ jac.grubi preCistac za goriv().otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata.deo srednjcg rezervoara za spoj SD almosferom.hocni rezel"voari za gorivo. 21 . racva I priklopac r" spojnica I I + ( 1 I ukrsiljah J. . dat je uprose.E(i£NDA: .djJ .. iona Clftl! V ~ ~ c.21. IZ 11 _ rot< (. radi Dolie preglednosti. bl shcmatski prikaz r b) J . 6.19 ~piralna djev za zagrijavanje goriva. ! I provougoona rocvo /{O$O: c'\ !----'i Ltfl Ii slayino ~ .:.prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 . .

Ivanovic. i dr. a gdje cijcvi od edika? 5. Kako se vdi uproiiceno. Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. B. 1968. 6. Baturin. 1968. Movin" Goljciker: Detali masin. 15. pumpa niskog pHtiska. M. 1966. Beograd. Beograd. 14. Sojic. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi? 7. i dr. N. Vitus.iinchcn J 19-73.lavci? 6. Kraut.ervoa. 1957. . NiciporCik.: Tehnicko crtanje . Ima ih tri. Lenjingrad. 5. Beograd. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1.na pumpa z.Uredaj Z3. S.a spoljnim rezcrvoarOffi. a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.aschienenclemente I i II. i dr. 1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode? 12. 2. 22. Drapil\ S. Saraievo. G. Trbojevic. ] 1.. Srojanovic.: Masi. K. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca. U rezervoaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Beograd. D. iza prednjeg rezervoara. Privredni pregled.: Masinski elementi I. 1971.. Sarajevo.os? 3.-Domayer: Ivtaschincneiemente. 23. 4. 24. l'azvodna slavina.: Strojarski priru(.: Detall masin. Beograd. Niemann. Srednji rezei'\'oar . SUI. Drapic_. 9.: Kotrljajni idc. rvi.. i\1. '. Decker. 8. Sta su cijevi a 1.PITANJA 1.: Masinski clementi. Stu till cijcvlll. B. . Rijeka.u slid.insk.'i. i97t. Jevtit~ J.nski clementi. Koji matcrijuE se kohst~ zu i<::rudu dje-vi? 4. S. ' Sekulic. rezervoar za slivanje goriva. _1982. Berlin. ] S. Mosusov. i'labroj na.: Masinski clementi I i II. Zoe. T.: Rcduktori.22) _saCinjavaju: prednji rezerVOlr~ dva bocna xezervoaru. 120 13. 17.ekmcl1ii? 8. Sarajevo. A. M.sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp. 1977. Radl zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.Sla su priruunice a sta nao.ji. 25. D.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg. srcdnji re7. 1969.a gorivo. 1971Blagojevic. 198. A. Rercigonja. 1972. C. 1965. Rijeka. Spojcn je sa lijevim bocnim rezervoarom i s. M.v primerah i zadacall.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole. 1978.sti strojo\' II i III Bratislava.: Masinski elementi s konstrukcijama.nlk. E. 196G. kaw.: 1. 1974.: Detali masin. JUS.: Masinski clementi. Sarajevo. Mtinchen. Moskva. D.desni i' lijevi. 21.ta cj~vovo~li? L-.2. Beograd. i dr. 20. 19. 1971. Postole dva boena rezervoara . Koludrovic.:ine spajun:ju cijcyi? 9. Beograd.: Re'duktori.'unjc cijevnih vodova? LITERATURA 1.Zagreb. P. 1 G. 1981.r. Trboicvic. Sckulic. izdanja SSNO deo~ 272 273 .lozi i pl'Ospckti fabrika.: Ca. . Naucna knjiga. pumpa visokog pririska.Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u.. I Beograd. fini precJstac gnriva. S. II i III. B. 1972. 1977.nu i i II. 3. E. ventil za ispustanje vazduha iz pWl1. tri spoljna rezei'voara. ruc. 1969. grubi prccistac goriva. Bartos. Frischherz. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn. 6.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Volkov) V.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973. 10. Veriga. Obcrsmit. M. Spoljni rezervoari smje.: Masinsld clementi.: Etementi lll11SJ. 1966. Beograd. su cijenu zatvaraci i klko se dijek? 10. 7. }.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi. 'Strojni dementi Zagreb. Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela.:.: Masillski dementi s konstrukcijamu.: Elementi strojeva III. a kuko shemursko prikazil. H.e ploce.

1.3.1....5. Uzduzni klinnvi sa nagibom .3.3. ISO-sistem tolerancija 1... Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva 50 50 51 51 53 54 2. Zakovice (zaklvd) 2.3.2.4.SADRZAj Strana 1.1..3.2.IZACIJA 1. 1. KLINOVI I CIVIJE 2. £-.4. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja 1... Vrste nalijeganja . Uzduini klinovi 2... LIjEPLjENI SPOjEVI 2.3.1.. ..4..4.. Izbor toicrancija i nalijcganja .7. ZAKOVANI SPOJEVI 2.2... .. Oblici zavarenih spojeva 2.1.4...4..S... ZAVARENI SPOJEVI 2.G. 2...1.5.3...2.401. OzIijebljeni i poligonalni spojevi .kovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara 2. Osnovni pojmovi i definkijc 1.. Materija! za zakovice 2.1. Postupci zakivanja 2.. Potreba za standardizacijom i sistem standarda 1.5. Redovi standardnih brojcYa 1..1.. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA 1. .5.1. ..2.5. lA.1.. ObJi... Vrste zukovanih spojcva 2. UVOD U MASINSKE ELEMENTE 1.. .1..2.5. 5 5 6 6 6 8 10 12 13 16 28 29 30 32 32 42 42 42 45 45 48 ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE) 2......2.. LEMLJENI SPOJEV1 2.4..4.2.1.1.. .3.2.5..2.1. OPSTE NAPOMENE ...3.<1. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija 1. 1.3:1.2.1. Uzduini klinovi bez nagiba (pera) 2....2..'" 56 59 61 63 63 64 67 70 fj) 27..4.. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine I A. Prilmzivanje i kotiranje varova 2. Primjena standard nih brojeva.... TOLERANCI]E .. STANDARD I I STANDARD. Priprema limovu za zavarivanjc 2......1.6. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova 2. Osobine zavarenih konstrukcija 2..

.i optere.1. Materijal za zup¢anike 4.9.b 2. 3..teristiku i rad oprugc Proracun fleksionih opruga Pn)racun zavojnc opruge.. VIJCI (ZAVRTNJI) 2.1.1.2. Dilatacione spojnice 3.5. Tipovi kotrljajuCih le. osobine i podjela 4.5.2. Specijaine Spojl1icc . .1.1. Zglavkuste spojnice 3. Sl'OJNICE (SPOJ!CE) 3...6.3. Spojnice sa daljinskim l... 3.3.5. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl. OSOVINICE (SVORNJACI) 3..6.2.. Osigurank l1uvojnih spojeva 2..9.. . dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja 4. 2.6. Navojni spojevi i navojni prenosnici 2.3.2.7.3 7. 3. Oznutavunje navoja 2. .6.8 79 79 80 83 85 87 88 89 96 100 101 103 104