P. 1
ReprezenT [broj 245, 28.3.2011]

ReprezenT [broj 245, 28.3.2011]

|Views: 351|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 31, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/13/2012

pdf

text

original

VELIKA KLADUŠA

:

SANSKI MOST:

Održana redovna, 28. sjednica Općinskog vijeća
Str. 06

Pripremne radnje za rekonstrukciju gradskog mosta
Str. 09

VIJEĆNICI PODRŽALI ISPITIVANJE TLA IZVJEŠTAJ O SVOM RADU korita rijeke Sane

◙ BROJ 245 ◙ 28. MART 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
BIHAĆ: Vanredna 11. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona
Str. 04

INTERVJU:

Str. 13

ERNA Begatović
nezaposlena glumica, sa diplomom Akademije dramskih umjetnosti

Usvojen Nacrt Budžeta ZA 2011. GODINU
CAZIN: Počela izgradnja nove zgrade "Druge srednje škole"
KLJUČ:

Nade ima, ali nada danas ne zapošljava
Str. 10 Str. 12

BOSANSKA KRUPA:

Nastavljeni radovi na novoj zgradi Gimnazije

SVJETLIJA Vlada Japanapomoći pomažezdravlja i dalje BiH: Obnova Hitne Doma STRANICA MZ Ozimice: Načelnik Muslić izvršio obrazovanja obilazak radova na vodovodu
BIHAĆ:
Str. 22
Str. 07

PRIVATNA ORDINACIJA
Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; e-mail: klinika@bih.net.ba Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica V. Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396

Velika Kladuša

Velika
037-770-135 037-772-727

Kladuša

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

2

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Marketing

* Ponuda vrijedi do 31.03.2011.

Naši pogledi

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

3

Osvrt

Crno bijeli svijet

CIK JE SVE OČITIJE
generator haosa u zemlji
Imamo najveći broj medija po glavi stanovnika, ali nam je svejedno javnost sve plića
vijet se u posljednje vrijeme prebrzo i dramatično mijenja, dešavaju se stvari koje su, koliko prošle godine, bile nezamislive. Revolucije širom arapskog svijeta ruše diktatore, jednog za drugim, dok dežurna svjetska velesila Amerika pokušava spasiti što je u njenoj (ne)moći, silom dakako! Svijet se zaista mijenja, a šta je sa našom zemljom, šta je sa nama? Globalne promjene sve da hoće ne mogu zaobići ni našu zemlju. Ruku na srce, mi smo u stalnim promjenama u ovih dvadesetak godina, ali promjene koje se naslućuju u posljednje vrijeme, e takve još nismo vidjeli. Siromašni hoće hranu i život dostojan čovjeka, bogati hoće vlast i prevlast. Svi se u ovoj zemlji za nešto bore, a malo se ko za što u konačnici izbori. Nama nije bilo dovoljno dvadeset godina sistematskog uništavanja države Bosne, a manje Hercegovine, svim mogućim sredstvima uključujući najstrašniji - rat, te uništenje njenih građana pa su u posljednje vrijeme takve radnje pojačane da se započeto konačno završi. Radi se, intenzivno, na više frontova na kojima se država može razbijati ili demontirati, kako neki vole da kažu! Ministar financija u Federaciji BiH koji neće da preda ministarstvo novoj garnituri izabrane vlasti, Vjekoslav Bevanda, valjda kao dobar poznavalac prilika u okruženju, kazao je kako je u Evropskoj uniji bolje biti krava, nego čovjek u BiH. Da bi znali šta kaže Bevanda, šta rade Čovići, Ljubići, Lagumdžije, Tihići i mnogi drugi, možemo zahvaliti činjenici da BiH ima najveću slobodu govora u Evropi i najveći broj medija po glavi stanovnika, ali nam je svejedno javnost sve plića. Naravno, ovo su samo još neki od brojnih apsurda u ovoj zemlji. Pa

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

S

kako onda da ne bude košmara u glavi kad se sve ovo čuje, vidi? Gore spomenuti, ali i nespomenuti političari, zakuhavaju na sve načine i gaze sve principe i obećanja data građanima. Jučer najljući protivnici, danas udruženi protiv drugih, njima sličnim, također udruženim. U četvrtak je u Srednjobosanskom kantonu dogovorena vlast bez oba HDZ-a, a činit će je SDA, SDP, SBB, SBiH i NSRZB. U petak su u Mostaru na jednoj strani bili nenormalno i nemoralno ljuti protivnici, HDZ i HDZ 1990, naspram isto tako ljutih međusobnih protivnika SDS i SNSD-a iz Republike Srpske. Dva HDZ-a sve čine da zagorčaju građanima Federacije BiH ionako težak život, pa odbijaju, što se odbiti ne može, čak i kompromisni prijedlog OHR-a a sa druge strane, u manjem bh entitetu nisu dobili ništa i, nikom ništa. Oni koji im ne daju ništa, njihovi su sagovornici za formiranje vlasti na državnom nivou i daljnju (raz)gradnju države. Ko bi još ovu našu politiku u BiH mogao razumjeti? Pametan niko! Formirana je Vlada FBiH, kakva takva, kažu bolja ikakva nego nikakva. Dva HDZ-a najavljuju svaki mogući oblik opstrukcije formiranoj Vladi jer Hrvati u njoj nisu od Čovića dobili certifikat da su uistinu Hrvati. U svemu i Centralna izborna komisija je izgubila kompas pa umjesto da rješava probleme koje su sami svojim (ne)radom proizveli, oni sve očitije postaju generator haosa u zemlji. Sve oči građana ove zemlje sada su uprte u Ustavni sud BiH i njegovo tumačenje koje bi barem trebalo razjasniti (ne)postojeću dilemu osnova parlamentarne demokratije u kojoj ne postoji pojam legitimnosti. Šta je politička legitimnost? To je floskula izmišljena od strane HDZ-a, kako bi

opstali u vlasti. U Srbiji je Radikalna Stranka konstantno dobijala najviše glasova, ali ipak nisu uspjeli ući u vladu. Da li to znači da Vlada Srbije nije bila legitimna, jer je većina Srbijanaca glasala za stranku koja nije uspjela ući u vlast, Radikalnu Stranku? Naravno da je Vlada Srbije bila sasvim legalna i legitimna da predstavlja državu, obzirom da je uspjela okupiti preko 50 posto glasova u parlamentu. I to je suština vladu formiraju stranke koje uspiju okupiti većinu. Svugdje osim kod nas u BiH! Također, očekuje se da Ustavni sud, ako se uopće i proglasi nadležnim, objasni kako u Bosni i Hercegovini nisu konstitutivne stranke, već narodi i da bosansko-hercegovačko društvo, kakvo god da je, nije srednjovjekovno, plemensko, u kojem će tri plemena, svako za sebe birati poglavice, te da se balans između građanskog i nacionalnog uspostavlja u Domu Naroda, gdje su i predstavnici naroda, dok je svako pozivanje na predstavljanje naroda u Predsjedništvu besmisleno i protuustavno, jer Predsjedništvo predstavlja državu, ne konstitutivne narode. Još jednu stvar trebalo bi u ovoj zemlji objasniti mladima HDZ BiH koji protestuju po Hercegovini i kantonima sa većinskim hrvatskim narodom, da im se ne dešava nikakva majorizacija, nego manipulacija i indijanizacija od strane nadređenog im Čovića i njegovog nadređenog, Dodika. Mladima ove stranke još nije kasno da razmisle, ukoliko ne žele završiti na smetljištu historije, gdje se Boban i Herceg-Bosna već nalaze, a Čović je ukoračio. Uskoro će Čović zakoračiti i u sudnicu Suda u Mostaru za kriminal načinjen u privatizaciji Eroneta, ali ako ne uđe u vlast.

Ko kaže da nam država ne vraća dugove? Eto, vratila nam je onaj jedan sahat koji nam je uzela još jesenas.
U redu, nisam ja ni neka velika, ni neka značajna ličnost. U ovom našem Unsko-sanskom kantonu satiričari jedva da su ličnosti, a kamo li značajne. Ali, dozvolite, i ja sam dao svoj doprinos, i obilježio sam 22. mart, Svjetski dan voda. Jest da nas ovi naši vlastodršci vodaju na sve strane, ali i ja sam dao svoje. Ovog trenutka - ja sam prirodno blago ovog Kantona, ja sam izvozni artikal, najzad ja mogu biti doprinos našeg Kantona Ujedinjenim nacijama za pomoć sušnim dijelovima naše planete. Izvinite na izrazu, ali ja ovog trenutka imam - vodu u plućima! Vodu! Okolnim krajevima naše napaćene planete (a i šire) vape za vodom, a mene - drže u krevetu! Pa mi još ispumpavaju dotičnu prirodnu pojavu, zvanu H2O, kao - šta će meni voda! Ne treba meni, ja imam i Unu i Sanu pri ruci, a i pritoke ako treba, ne treba meni, ali, ima kome treba! A mogao sam da postanem slavan, mogli su da me pošalju u te sušne krajeve, gabaritom sam zgodan za transport, pa da kažu, „Izvolite, pumpajte ga, navodnjavajte se, neka i on (ja) služim nečem korisnom“! Vidim ja da mi ta voda može doći glave, a može i da me odnese u neke političke vode. Vidim da je situacija ozbiljna pa odem kod doktora. Kakva je situacija? - upitam zabrinuto. Je*ena! - odgovara mi doktor. Biće čupavo! Ja izađem i zalupim vratima, a bijesan. Nisam ja njega pitao za privrednu, nego za moju situaciju. Za ovu našu kantonalnu privrednu situaciju mi ne treba doktor, vidim i sam. Umjesto toga, meni krk - pa penicilin! Pa se poslije čudimo kako mi to, eto, ne možemo da se uključimo u te međunarodne tokove, u tu Evropu, i u te svjetske trendove! Samo, i ja sam inadžija, i ja sam krajiške gore list! Ispišaću ja tu vodu, a poslije nemojte da se čudite što su mi cipele mokre. Odmah da vam kažem: ZBOG VJETRA! Zbog vjetra, jer Krajinom pušu neki novi vjetrovi, a ne zbog onog što vi mislite! Došlo vrijeme da mijenjamo demoktratsko vrijeme. Ubuduće, krajem marta, naši časovnici i naši satovi, bilo kako da su tačni, zvonit će 60 minuta ranije dok ćemo krajem septembra kazaljke vraćati 3.600 sekundi unazad. Nikad više neće biti podne u junu, isto kao podne u novembru, a još će manje ponoć u decembru, biti ista kao ponoć u avgustu. Ko kaže da nam država ne vraća dugove? Eto, ovih će nam dana vratiti onaj jedan sahat koji nam je uzela još jesenas. Istina, bez kamata, ali ne treba cjepidlačiti. Ne sa državom. Pored nesumnjivih prednosti ovog novog načina mjerenja vremena, ostaju, ipak, neke nedoumice, koje zbog pravilnog shvatanja istih, treba objasniti širokom i sinhroniziranom akcijom svih svjesnih elemenata i odgovarajućih subjekata - od sahadžija do radio i tv spikera. O čemu se, dakle, radi? Uzmimo, recimo, pjesmu „Dvanaest je uri, anđele moj“, ili „Tek je dvanaest sati“. Tako naslovljene pjesme mogu da izazovu određene i neželjene sumnje i smutnje. Nedopustivo je da se spominje „dvanaest uri“ i „tek je dvanaest sati“, ako mi ne znamo da li se misli na dvanaest uri u aprilu, ili je, pak, riječ o dvanaest uri u oktobru. Ako je riječ u aprilu, onda dvanaest uri pada sahat ranije, a ako je oktobarsko podne, onda mu ono dođe sahat kasnije. Zato, kad bude počelo da važi novo mjerenje vremena, uz ove pjesme mora da ide i dodatno objašnjenje - o kom se tu podnevu radi, u interesu pravilnog obavještavanja javnosti. Pored toga, pitam se, šta će biti sa onima koji su čekali svojih pet minuta? Isto tako, želio bi da znam kako će se ubuduće tretirati zub vremena, jer će se razlikovati ljetni od zimskog zuba. Hoćemo li moći sami da biramo zub vremena koji će nas nagrizati u po nas povoljnije vrijeme, ili ćemo sad imati dva zuba? Pred ništa manjim problemom nisu ni slučajevi za koje je „pet do dvanaest“. Oni će se iznenada naći u neravnopravnom položaju i biće podijeljeni na zimske i ljetne. Tako će zimskim biti, ne pet, 65 do dvanaest, pa će znatno popraviti svoj položaj u odnosu na one ljetne kojima će biti pet do 13. Za mnoge je vrijeme novac. Pogotovo za naše političare. Što su duže na vlasti i u vlasti, to im je više novaca. Šta će biti sa njima? Da li će i oni imati ljetni i zimski novac? Kako će proći oni koji smatraju da vrijeme liječi sve? Kad će biti najpogodnije da idu na liječenje - od aprila do septembra, ili od septembra do aprila? I na kraju da zaključim: Slažem se sa novim načinom mjerenja vremena, slažem se sa ljetnim i zimskim vremenom, ako ćemo zimi sahat kasnije dolaziti na posao, a ljeti se sahat ranije vraćati kući. Najgore će biti ako sve ostane isto!

ReprezenTacija

d a e ć S i ž y b id M

4

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245
Vanredna 11. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona

Kanton

Usvojen Nacrt Budžeta za 2011. godinu
Premijer Hamdija Lipovača zahvalio se svim ministrima u Vladi USK-a, na zajedničkom naporu u kreiranju Budžeta i još jednom istakao jedinstvo i koordinaciju Vlade na čijem je čelu.
BIHAĆ - Vlada Unsko-sanskog kantona na vanrednoj 11. sjednici održanoj u petak jednoglasno je prihvatila Nacrt Budžeta USK-a za 2011. godinu u iznosu od 187.987.456 konvertibilnih maraka. Govoreći o ovogodišnjem Budžetu, premijer USK-a dr. Hamdija Lipovača i ministar financija Sanel Mahić istakli su da je Budžet restriktivan, ali da se posebno vodilo računa da on, i pored teške finacijske situacije, ima socijalnu i razvojnu komponentu. Značajna sredstva planirana su u poljoprivredi, a ovo je prvi put da se 3 % budžetskih sredstava izdvaja za ovu oblast. Posebno su tretirani privreda, obrazovanje i zdravstvo Kantona. Jasno je da su sredstva nedostatna, ali pri kreiranju Nacrta Budžeta vodilo se računa o servisiranju obaveza Kantona s jedne i iznalaženju realnih mogućnosti stabilizacije i određenog stepena razvoja s druge strane. - Najveći „potrošači“ Budžeta moraju biti partneri ovoj Vladi, kako bismo zajedno stabilizirali finacijsko i ekonomsko stanje na USK-u i najveći dio sindikata to uistinu i jeste. Ali, ima onih koji i dalje zastupaju tvrde stavove prema kojima bi već u drugoj polovini godine mogli doći u situaciju u kojoj bi došlo u pitanje isplata plata i toplih obroka. Moramo se ponašati solidarno, budžetska sredstva trošiti racionalno i uspostaviti sistem prema kojem svi jednako imamo ili svi jednako nemamo, rekao je premijer Lipovača. Premijer Hamdija Lipovača zahvalio se svim ministrima u Vladi USKa na zajedničkom naporu u kreiranju Budžeta i još jednom istakao jedin-

Detalj sa 11. vanredne sjednice Vlade USK-a

stvo i koordinaciju Vlade na čijem je čelu. Nakon jednoglasnog usvajanja Nacrta Budžeta za 2011. godinu, Vlada USK-a usvojila je i Nacrt Zakona o izvršavanju Budžeta USKa za 2011., Finacijski plan Zavoda

zdravstvenog osiguranja USK-a i Službe za zapošljavanje USK-a za 2011. godinu, te prihvatila Prijedlog Odluke o prijenosu namjenskih sredstava na račun JU Direkcija regionalnih cesta USK-a. Rusmir KARAT

Održana 10. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona

Razriješeno nekoliko Upravnih odbora u školskim ustanovama Upoznavanje sa društvenom
BIHAĆ – Prošlog četvrtka je održana 10. sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona, na čijem su se stolu našle 24 tačke dnevnog reda. U nekoliko tačaka Vlada je donijela Rješenja o razrješenju članova Upravnih odbora i imenovanju privremenih u osnovnim školama u Cazinu, Bihaću, Sanskom Mostu, te srednjih škola u Sanskom Mostu i Bihaću. Također, Vlada je dala saglasnost na Odluku o imenovanju direktorice Dječjeg vrtića u Bosanskom Petrovcu i članova Upravnog odbora Javne ustanove Spomen biblioteka „Skender Kulenović“ Bosanski Petrovac. Imenovanje članova Upravnih odbora u osnovnom i srednjem obrazovanju donekle je ublažilo problem nepostojanja upravljačke strukture u mnogim školama na području Unsko-sanskog kantona. Usvojen je i izvještaj o utrošku sredstava iz budžeta Unskosanskog kantona za 2010. godinu za raseljena lica, kojih Sa 10. sjednice Vlade USK-a u Unsko-sanskom kantonu ima 2.964, dok Vlada za biti tržišni korektiv. Kao sadržajan i dobar ocijenjen je njih 108 plaća smještaj. Direktor Poljoprivrednog zavoda Izvještaj o radu za 2010. godinu Javne Unsko-sanskog kantona prezentirao je ustanove Arhiv Unsko-sanskog kantoInformaciju o stanju robnih rezervi na, koja je vodeća ustanova u BiH kada Kantona za period 2004-2010. godina. je u pitanju digitalizacija arhivske građe. Prema prezentiranim podacima, u Ambiciozan je i Plan rada za 2011. pomenutom periodu nije bilo budžetskih godinu, a uključuje formiranje zvučnog sredstava za potrebe robnih rezervi, arhiva, izdavanje časopisa, te nabavku tako da danas Robne rezerve USK-a prijeko potrebnog vozila iz vlastitih sredraspolažu sa 163 grla rasplodnih junica stava, ukoliko to bude moguće. Rusmir K. i bez rezervi brašna ili novca ne mogu CAZIN, BOSANSKI PETROVAC - Na poziv američkog Ambasadora u BiH, Patricka Moona, načelnici šest općina iz BiH otišli su na studijsko putovanje u SAD. Ova posjeta je rezultat Programa internacionalne posjete lidera pod nazivom „Lokalna vlast u SAD“, koju američka administracija provodi već duži niz godina. Osim načelnika općine Cazin Nermina Ogreševića, na ovo dvosedmično putovanje zaputio se i načelnik općine Bosanski Petrovac Ermin Hajder, te načelnici općina Domaljevac, Tomislavgrad, Foča i Ravno. Posjeta uključuje upoznavanje sa društvenom situacijom na lokalnoj razini u SAD, obilazak nekolicine ekonomskih, političkih, kulturnih i obrazovnih institucija.

Načelnici općina Cazin i Bosanski Petrovac na studijskom putovanju u Americi

situacijom na lokalnoj razini
Glavni cilj organizirane studijske posjete je upoznavanje sa ulogom nevladinih organizacija na lokalnoj razini u SAD i susreti sa predstavnicima lokalnih vlasti u ovoj zemlji, koji bi trebali poslužiti u svrhu identificiranja primjera dobre prakse. Suprotno od objavljivanih natpisa u medijima, načelnici općina su birani na osnovu aplikacije koja je poslana većem broju lokalnih predstavnika u našoj zemlji, nakon čega je uslijedila procedura registracije, razgovora, pismene korespondencije i slično. Sasvim je očigledno da su odabrane one općine koje nemaju puno dodirnih tačaka i koje se teritorijalno nalaze na različitim krajevima naše zemlje, što govori o potrebi međusobnog komuniciranja u svijetu različitosti. Amel D.

Zadružni savez Federacije BiH i Poljoprivredni zavod USK-a

Mreža vijeća učenika Unsko-sanskog kantona

Pružanje integriranih
usluga djeci i roditeljima

Podrška u razvoju organizacije MREVUK-a
BIHAĆ - Na molbu i prijedlog učenice Dalile Odobašić i članova Mreže vijeća učenika Unsko-sanskog kantona, tokom promocije Zakona o mladima Federacije BiH, načelnik općine Bihać Albin Muslić upriličio je sastanak sa predstavnicima Mreže vijeća učenika MREVUK. Tokom sastanka načelnik Muslić se interesirao za organizacijsku strukturu i opremljenost Mreže vijeća učenika, kako u pogledu njihovog funkcioniranja u interesu učenika srednjih škola u Bihaću, tako i kada su u pitanju odgovarajući projekti, kojim bi se poboljšavao standard učenika. Kako je imao priliku čuti, Mreža još nije dobila konture nevladine organizacije, zbog specifičnih uvjeti u kojima se učenici angažiraju na području omladinskog aktivizma, te je ponudio pomoć u pogledu institucionalnog uteme-

u ruralnim sredinama
CAZIN – Zadružni savez Federacije BiH u saradnji sa Poljoprivrednim zavodom Unsko-sanskog kantona, a pod pokroviteljstvom međunarodne organizacije UNICEF, otpočeo je aktivnosti na realizaciji projekta „Pružanje integriranih usluga djeci i roditeljima u ruralnim područjima“. Projektom su obuhvaćene općine Bužim i Cazin, a istom je predviđeno anketiranje žena u dobi od 15 do 49 godina u vezi sa socijalnim stanjem domaćinstava i mogućnostima samozapošljavanja, besplatni pregledi djece u odabranim seoskim područjima od strane medicinskih radnika, pomoć u opremanju mjesnih zajednica i seoskih ambulanti u namještaju i informatičkoj opremi, edukacije i stručna savjetovanja. Na području navedenih projektnih općina predviđeno je učešće oko 150 žena. Prva faza Projekta koja predviđa početna anketiranja startala je sa 17. martom, dok je nastavak planiran za prvu dekadu aprila tekuće godine, kada će se otpočeti sa besplatnim pregledima djece u siromašnim ruralnim područjima. Amel D.

Načelnik Albin Muslić u razgovoru sa članovima MREVUK-a

ljenja ove organizacije i snaženja njenih resursa. Prema ostvarenom dogovoru sa ovog sastanka, ideje i doprinos mladih, posebno kada su u pitanju standardi i uvjeti školo-

vanja, trebaju biti koristan resurs za institucionalno rješavanje i unapređenje života učenika srednjih škola, kako posredstvom projekata, tako i putem učešća mladih u kreiranju javnog mnijenja. Rusmir K.

Kanton

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

5

Vlada Unsko-sanskog kantona u posjeti Univerzitetu u Bihaću

Dragulj u kruni obrazovnog sistema Kantona
BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskog kantona dr. Hamdija Lipovača, ministar obrazovanja Dario Jurić, ministar financija Sanel Mahić i ministrica građenja i prostornog uređenja Sinha Kurbegović, posjetili su Rektorat Univerziteta u Bihaću, gdje su sa domaćinima, rektorom prof.dr. Refikom Šahinovićem i dekanima fakulteta, razgovarali o trenutnim problemima i potrebama Univerziteta, te izuzetno značajnim aktivnostima i projektima koji predstoje. U fokusu razgovora bila je predstojeća akreditacija Univerziteta u Bihaću, stanje budžeta USK i Nacrt za 2011. godinu, te realizacija kredita Vlade Austrije u iznosu od 5 miliona eura za potrebe Univerziteta u omjeru 70 % za nabavku opreme i 30 % za izgradnju prostorija. Od efikasne i brze realizacije austrijskog kredita u dobroj mjeri zavisiće proces akreditacije, jer će se realizacijom kredita stepen opremljenosti Univerziteta dovesti na nivo koji u potpunosti zadovoljava akreditacijske norme. Iznosom kredita od oko 3 miliona KM značajno bi se podigao stepen zadovoljenja normi kada je u pitanju univerzitetski prostor, a nezaobilazna tema razgovora bila je i kadrovsko jačanje Univerziteta, što pravilnom preraspodjelom planiranih sredstava ne bi povećalo ukupna izdvajanja, već bi bilo moguće ostvariti i određene uštede. Pitanje kadrova, ključno je u procesu akreditacije, rečeno je. Zaključeno je da se što prije krene u proces realizacije ponuđenog kredita jer je krajnji rok za njegovu realizaciju 28. juli ove godine. S tim u vezi, Austrijskoj ambasadi u BiH biće upućeno pismo kojim se potvrđuje namjera prihvatanja ovih kreditnih sredstava, a već oformljena komisija za njegovu implementaciju, koja će biti dodatno proširena iz reda akademske zajednice i Vlade USK-a, verificiraće plan i način utroška. Konačnu riječ o austrijskom kreditu daće Vlada i Skupština USKa. Inače, ovogodišnji budžet Univerziteta je nešto više od 11 miliona KM, od čega je planirano 45 % vlastitih sredstava. Govoreći o budžetu Kantona, premijer Lipovača i ministar Mahić istakli su da je stanje u budžetu više nego teško, ali da se čine maksimalni napori kako bi ova budžetska godina bila stabilizacijska i kako korisnici budžeta ne bi došli u situaciju u kojoj bi bio upitan i sam njihov rad. To traži i određene „rezove“ koji možda i neće biti uvijek najugodniji, ali se mora obezbjediti stabilno finaciranje i servisiranje svih preuzetih, zakonom propisanih obaveza. Dodamo li tome i zanemarivane obaveza tokom proteklih godina kao i sudske presude, jasno je da je pred nama još jedna recesijska godina. No i takva situacija neće spriječiti normalno funkcioniranje Univerziteta u Bihaću. Naprotiv, na osnovu iskazanih potreba, na jednom od fakulteta uvodi se i Odsjek za turizam, jer se u perspektivi razvoja ovog kraja ukazuje potreba za obrazovanim kadrovima u toj oblasti. Tokom ugodnog i izuzetno konstruktivnog razgovora, premijer Lipovača predložio je stvaranje Savjeta Kantona, savjetodavnog tijela sastavljenog od članova akademske zajednice i nekadašnjih i
Prilikom posjete predstavnika Vlade bihaćkom Univerzitetu

sadašnjih nosilaca izvršne vlasti u USK-u, kao i održavanje konferencije koja bi imala za cilj da definira pravce budućeg razvoja Bihaćkog univerziteta. - Na žalost, mi nismo u poziciji da, kao npr. Skandinavske zemlje, 70 % budžeta trošimo na obrazovanje. Mi veći dio sredstava trošimo na financiranje administrativnog aparata, ali Univerzitet u Bihaću je „dijete“ ovog kantona. Naša je obaveza da se brinemo o njemu i ja sam danas došao ovdje da slušam, da čujem probleme, potrebe i zahtjeve Bihaćkog univerziteta. Da nam „narede“ šta trebamo uraditi i mi ćemo predano raditi na izvršava-

nju tih obaveza. Kao premijer, zalažem se za autonomnost Univerziteta, a Vlada USK-a kao osnivač ima obavezu da realizira preuzete obaveze, jer ovo je dragulj u kruni našeg obrazovanja. Vrijeme loše komunikacije i nekih banalnih podjela je prošlo. Pred nama je puno posla i dosta problema i mi ih moramo riješiti, rekao je izmedju ostalog premijer Hamdija Lipovača. Rektor i prisutni dekani nisu krili zadovoljstvo posjetom ističući da je ovo prekretnica u odnosima na relaciji Univerzitet - Vlada i da bez obzira na teško financijsko stanje, pred Univerzitetom bi trebali biti izvjesniji dani. Rusmir KARAT

Univerzitet u Bihaću

Godišnja Skupština Saveza pčelara Unsko-sanskog kantona

BIHAĆ – Centar za kontrolu kvaliteta Univerziteta u Bihaću organizirao je prošlog utorka instruktivni seminar s ciljem provođenja sistema samoevaluacije u Sekretarijatu ove Javne ustanove. Tom prilikom su zaposleni dobili precizan naputak oko načina popunjavanja predviđenih obrazaca, određena je bazna školska godina i ponuđeni adekvatni odgovori na postavljena pitanja. Konstatirano je da spomenuta aktivnost treba da odslika aktuelno stanje sa svim uočenim prednostima i nedostacima u realizaciji aktualnog procesa nastave. R. K.

kvaliteta u rektoratu rast pčelinjih društava
CAZIN – U nedjelju, 20. marta, u Cazinu je održana Godišnja Skupština Saveza pčelara Unsko-sanskog kantona. Istoj su prisustvovali pored predstavnika Općinskih udruženja pčelara i ministar poljoprivrede USK-a mr. Emdžad Galijašević, te direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a mr. Smail Toromanović. Pored niza tačaka finansijskog i izvještajnog karaktera Skupština je donijela Odluku da se resornom ministarstvu poljoprivrede, Poljoprivrednom zavodu USK-a i IFAD projektu dodjele plakete kao znak zahvalnosti za sve ono što su ove institucije učinile na unapređenju pčelarskog sektora Kantona. Na nivou Kantona djeluje osam općinskih udruženja pčelara, te krovni Savez pčelara Kantona. U svom obraćanju direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a mr. Smail Toromanović rekao je da je da je u 2010. godini sa nivoa Kantona i Federacije BiH za pčelarski sektor uplaćeno 262.691,60 KM sredstava novčanih podrški od čega sa nivoa Kantona 18.661,60 KM, te Federacije 244.030,00 KM. Ako se uzmu uporedni pokazatelji

Primjena sistema kontrole

Zabilježen značajan
broja pčelinjih društava u 2009. i 2010. godini onda je u 2010. godini zabilježen rast od 2.365 pčelinjih društava ili 10,44 %. Pčelarski sektor Kantona bilježi značajne rezultate koji se prvenstveno ogledaju u brojnim nagradama koji su pčelari ostvarili na domaćim i međunarodnim sajmovima, te završetku projekta Zaštite geografskog porijekla kestenovog meda, počecima izvoza meda i proizvoda od meda u Tursku i Švicarsku, izvozu pčelinje hrane u Sloveniju, itd. U periodu od 21-25. marta u BiH su boravili eksperti iz EU s prvenstvenom namjenom kontrole postojeće pčelarske legislative u BiH, njihovom usaglašenosti sa EU regulativom, ali i kontroli objekata za izvoz meda u EU. Istom će biti obuhvaćeni pčelarske Zadruge u Grudama, Trebinju i Sanskom Mostu što je još jedan dokaz uspješnog razvoja pčelarskog sektora Kantona. Poljoprivredni zavod USK-a u suradnji među organizacijama IFAD i FARMA i u narednom periodu nastavit će sa pružanjem podrške Savezu pčelara Kantona. Rusmir K.

Teorijsko-praktična
edukacija o rodnosti voća
BOSANSKA KRUPA - Na zahtjeve farmera voćara općine Bosanska Krupa, Poljoprivredni zavod USK-a u suradnji sa međunarodnim projektom „FARMA“ organizirao je teorijsko-praktičnu edukaciju za iste na temu „Osnovni postulati rezidbe drvenastih voćnih vrsta kao jedan od najbitnijih faktora visoke rodnosti voća“. Edukacija je okupila izuzetno veliki broj zainteresiranih voćara koji su prvo odslušali teorijsko predavanje u Domu kulture da bi nakon istog, okupljeni voćari obišli voćnjake Saliha Makića u selu Zalug, Mehe Čauševića u selu Arapuša, gdje su u praktično-pokaznoj vježbi upoznati sa pravilima rezidbe, načinu otklanjanja dosadašnjih greški, te osnovnim mjerama zaštite voćnjaka. Kako se na prostoru Kantona nalazi oko 325 ha zasađenih voćnjaka jabukom, 105 ha voćnjaka

Poljoprivredni zavod USK-a i projekt „FARMA“

Praktična obuka o obrezivanju voćki

pod kruškom, 80 ha voćnjaka pod trešnjom, 2.330 ha voćnjaka pod šljivom, te kako se uglavnom radi o ekstenzivnim do poluintenzivnim voćnjacima niskih prinosa, to je značaj ovakvih edukacija izuzetno veliki. Posebno veliki interes voćari su iskazali na praktičnoj vježbi rezidbe gdje je prof. Adnan Maličević sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo na vrlo praktičan način demonstrirao tehnike rezidbe, načine prepoznavanja lisnih, cvjetnih, rodnih i mješovitih pupova te korištenje savremenih metoda pinciranja, rovašenja i rezidbe „na čep“ kao načina smanjenja gubitka hranjiva u voćki te povećanja prinosa po stablu. Rusmir K.

Sa godišnje skupštine Saveza Pčelara

6

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Velika Kladuša

Održana redovna, 28. sjednica Općinskog vijeća

Vijećnici hvalili svoj rad u prošloj godini
VELIKA KLADUŠA - U srijedu je u Velikoj Kladuši održana 28. redovna sjednica Općinskog vijeća na čijem se dnevnom redu našlo 17 tačaka dnevnog reda koji je jednoglasno usvojen. Prva tačka dnevnog reda standardno je bila predviđena za vijećnička pitanja i odgovore pa su tom dijelu ove sjednice prisustvovali direktori javnih preduzeća i ustanova kojima je Općina osnivač. Sjednici je prisustvovao i općinski načelnik Admil Mulalić koji je odgovorio na svih sedam postavljenih pitanja. Sjednicom je predsjedavao Sejfo Mustafić a pomagali su mu njegova zamjenica Fatma Koštić i sekretar Senad Okanović. Inače, ovoj sjednici Općinskog vijeća prisustvovalo je 26 vijećnika. Općinski načelnik Admil Mulalić sa dnevnog reda je povukao Izvještaj o radu Jedinstvenog općinskog organa uprave Općine Velika Kladuša, te će se isti naći na idućoj sjednici Vijeća u narednu srijedu. Općinsko vijeće donijelo je Odluku o razrješenju predsjednika Komisije za provođenje javnog konkursa za dodjelu neizgrađenog građevinskog zemljišta. Ovom Odlukom razriješen je Edin Kekić, imenovan na ovu funkciju u februaru tekuće godine. Kako je pojasnio predlagač Odluke, općinski načelnik, Kekić je ranijom odlukom Općinskog vijeća imenovan za predsjednika Komisije za žalbe Vijeća, što su dvije nespojive funkcije. Vijeće je većinom glasova za novog predsjednika Komisije imenovalo vijećnika Ibru Pilipovića. U okviru treće tačke dnevnog reda vijećnici su jednoglasno prihvatili Izvještaj o radu Općinskog vijeća Općine Velika Kladuša za prošlu godinu koji je od većine vijećnika pohvaljen kao dobro urađen. Općinsko vijeće je prema tom izvještaju u 2010. godini odradilo 12 redovnih i jednu svečanu sjednicu i, kako je istaknuto ovom prilikom, rad Vijeća je bio izuzetno transparentan i komunikacija sa građanima je ostvarena u najvećem postotku. Jednoglasno je potom podržan i Plan rada Vijeća za tekuću 2011. godinu. Kako je navedeno, posebnu ulogu u realizaciji programskih zadataka i aktivnosti imaće radna tijela Općinskog vijeća koja će vršiti stručnu obradu, praćenje i proučavanje određenih pitanja u okvirima planiranih sadržaja i s tim u vezi davati mišljenja i prijedloge kroz posebna izvještavanja Vijeća o istima. Još jednom je istaknuta neophodnost donošenja Plana i programa rada preduzeća i ustanova za iduću godinu krajem tekuće kalendarske godine. Nepuna dva sata trajala je rasprava o setu materijala Javnog Komunalnog preduzeća „Komunalije“, a koji je prilikom glasanja dobio podršku velikokladuških vijećnika. Unatoč sveopćoj finansijskoj krizi ovo preduzeće je u 2010. godini poslovalo uspješno i kroz obavljanje poslovnih djelatnosti ostvarilo značajnu dobit, konkretno u odnosnom periodu od preko 16 hiljada KM. Osnovni cilj „Komunalija“ u tekućoj godini mora biti razvoj osnovne djelatnosti, naglašeno je, naročito u pogledu povećanja broja kori-

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

snika usluga zbrinjavanja komunalnog otpada na način da sva domaćinstva budu u obavezi korištenja i plaćanja usluga, te izradom studije o ekonomskim cijenama za zbrinjavanje komunalnog otpada. Podržan je Plan i program organizacije Četvrtih općinskih sportskih igara „Velika Kladuša 2011“. Radi se o manifestaciji koja ima za cilj masovno bavljenje sportom i rekreacijom omladine i drugih građana u okviru različitih sportskih disciplina. Manifestacija ce biti održana od 15. aprila do 15. maja. Također, usvojen je izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Javne ustanove Centar za socijalni rad Velika Kladuša za prošlu, te Program rada za tekuću godinu. Među 17 tačaka dnevnog reda sjednice našlo se i nekoliko izvješta-

Senad Ogrešević: Da li će Općina pomoći izgradnju fiskulturne dvorane u Osnovnoj školi „Sead Ćehić“ Grahov,o te da li će Općina pomoći poboljšati uslove u postojećoj školskoj dvorani srednjih škola u Velikoj Kladuši. Admil Mulalić: Jedina nadležnost za obrazovanje je Kanton, a Općina je Osnovnu školu u Grahovu oslobodila značajnih dadžbina, a daljnja pomoć Općine neće izostati. Općina je uložila zahvaljujući Karate klubu „Saniteks“ dovoljno sredstava da se dvorana srednjih škola dovede u stanje u kakvom je sada, a bilo je katastrofalno loše. Senad Ponjević: Može li se organizirati rad Centra za pružanje usluga građanima u Općini Velika Kladuša subotom za

? Postavljena vijećnička pitanja i odgovori na ista ?
naše građane koji vikendom dolaze iz inostranstva? Hoće li u akciji uređenja grada i sređivanja stanja biti uklonjene drvene kućice u ulici Nurije Pozderca? Admil Mulalić: Može i krećemo već od aprila. Naši matični uredi su umreženi tako da se dokumenti mjesnih ureda mogu dobiti u Općini. Obavijestit ćemo naše građane o tomu posredstvom medija. Što se tiče spomenutih kućica, za njihovo uklanjanje već postoji Odluka Općinskog vijeća koju ćemo i sprovesti jer kućice već duže vrijeme nisu u funkciji. Hajro Koštić: Da li je moguće za kategoriju šehidskih porodica dobiti parking mjesto u sklopu prostora rezerviranih za parking? Kada će se u Vrnograču otvoriti apoteka?

ja, među kojima i o stipendiranju studenata u akademskoj 2009/2010. godini, s osvrtom na akademsku 2010/2011. godinu, te o radu i finansijskom poslovanju Sportskog saveza Općine Velika Kladuša u 2010. godini. Vijećnici su primili k znanju i nekoliko informacija, između ostalog, o organizaciji i funkcionisanju prevoza učenika osnovnih i srednjih škola u 2010. godini, te o provođenju mjera zaštite i spašavanja na području naše općine također u prošloj godini sa prijedlogom mjera za razvoj i usavršavanje zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća. Slijedeća sjednica Općinskog vijeća biće održana u srijedu, 30. marta, kada bi trebao biti usvojen budžet Općine za ovu godinu. Pripremio Esad ŠABANAGIĆ

Admil Mulalić: Pravilnikom nije predviđeno parking mjesto, ali se pravilnik može dograditi i nemam ništa protiv toga ali parking mjesto mora služiti kategoriji porodica bez podjela. Apoteka u Vrnograču može biti čim se riješi pitanje magistra farmacije koji je deficitarno zanimanje, ali ćemo sve učiniti da to riješimo čim prije. Safet Dautović: Hoće li se i kada obilježiti novoasfaltirani putni pravci sa horizontalnom i vertikalnom signalizacijom posebno u pogledu dozvoljene težine nosivosti? Admil Mulalić: Slažem se da treba uraditi obilježavanje ovih puteva, barem za prvu ruku horizontalno, a onda vidjeti kako sa znakovima jer se oni danas uništavaju, a puno koštaju.

Prošlog utorka je povodom obilježavanja Svjetskog dana voda u prostorijama Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ u Velikoj Kladuši održana izložba promotivnih materijala, „panoa“ i literarnih radova učenika osnovnih škola sa područja općine Velika Kladuša. Ovoj izložbi prethodio je Javni poziv kojeg je Javno komunalno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ Velika Kladuša uputilo svim osnovnim školama na području ove općine. Na ovaj način preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ iz Velike Kladuše obilježava 22. mart, Svjetski dan voda, a ujedno i nagrađuje najbolje učenike i škole u njihovom radu i stvaralaštvu. Javni poziv se odnosio na dvije kategorije, a to su literarni radovi i portfolija o važnosti zaštite i očuvanja voda. Prvo mjesto u kategoriji portfolija osvojila je Osnovna škola „Sead Ćehić“ Grahovo. Drugo mjesto u kategoriji portfolija osvojila je Osnovna škola „Todo-

Promoviranje čitanja, pisanja Nagrade za najbolje škole i učenike i proučavanja poezije
rovo“, dok je treća bila Osnovna škola „1. mart“ iz Vrnograča. Prvo mjesto u kategoriji literarnih radova osvojila je Ajla Pilipović, učenica Osnovne škole „Sead Ćehić“ Grahovo sa temom „Da vam govorim“. Drugo mjesto osvojila je Elma Prilikom dodjele priznanja i zahvalnica najboljim školama i učenicima Sulejmanagić iz Osnovne škole „Todorovo“ sa temom že JKP „VIK“. - Na Svjetski dan voda pono„Ogledalo“, treća je bila Dalila Grošić, učenica Osnovne škole „1. vno naglašavamo da čista voda mart“ Vrnograč sa temom „Voda“, a znači život i da naši životi ovise o četvrta Azra Gračanin, učenica tome na koji način štitimo kvalite„Prve osnovne škole“ Velika Kladuša tu svojih voda, ističe direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“, Osman sa temom „Važnost vode“. Prisutnima je ovom prilikom pre- Čaušević. Ova dodjela nagrada najzentiran i sistem za detekciju kvaro- boljim školama postala je tradicija, a va, razne spojnice, oprema za vare- tako će ostati i u budućnosti, nadaju nje PHD cijevi i ostala materijalno- se u ovom preduzeću. Edin Š. tehnička sredstava s kojima raspolaProšlog ponedjeljka je u prostorijama Osnovne škole „25. novembar“ u Velikoj Kladuši održano Književno veče u organizaciji Udruženja za promicanje knjige „Liber“ Velika Kladuša pod nazivom „Govorimo stihove“ Detalj sa književne večeri za svoje članove, ali i ostale Miljković, predsjednica Udruženja ljubitelje pisane riječi. Kako je UNESCO proglasio „Liber“. Pored članica Niže Muzičke Svjetski dan poezije 21. marta 1999. škole, svojim recitacijama su se godine s ciljem promoviranja čitanja, predstavili i nekolicina članova pisanja, objavljivanja i poučavanja Udruženja „Liber“ koji su upotpunili poezije širom svijeta, na ovaj dan ovu večer, a stihove su čitali i pjesnipoezije, a ujedno i prvi dan proljeća, ci, gosti iz Bihaća. Svjetski dan poezije svi trebaju 21. marta, udruženje „Liber“ je tim povodom organizovalo književno da iskoriste za prezentaciju pjesničke riječi, jer ljubav za poeziju i pjeveče. - Ovom književnom večeri htio sničku riječ pomaže pri razvijanju ljuse dati doprinos obilježavanju bavi čovjeka za čovjeka. Naredno Svjetskog dana poezije, promovi- književno veče u organizaciji rajući pjesnike, poeziju i čitanje, te Udruženja „Liber“, biće održano da se podsjeti javnost na važnost povodom 02. aprila, Međunarodnog Edin Š. i moć poezije, istakla je Božena dana dječje knjige.

Obilježavanje Svjetskog dana voda u JKP „Vodovod i kanalizacija“

Književno večer Udruženja „Liber“ Velika Kladuša

Cazin

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

7

Počela izgradnja nove zgrade „Druge srednje škole“

Svjetlija stranica obrazovanja
Ovih dana aktivni su radovi na novoj zgradi „Druge srednje škole“, koja se gradi odmah do stare zgrade. Nakon što je prije mjesec dana potpisan ugovor za izvođenje radova na izgradnji prve faze nove zgrade za ovu cazinsku srednju školu, radovi su nedugo zatim i počeli. Riječ je o iznimno važnom momentu na koji se u ovoj obrazovnoj ustanovi čeka skoro deset godina. Naime, profesori i njihovi učenici nastavu izvode u nekoliko učionica u kojima nikako nema prozora, što dovoljno govori o stanju ovih objekata. Direktor Druge srednje škole Jusuf Ajdinović, izrazio je zadovoljstvo zbog početka sa radom ovog projekta. Prema njegovim riječima, ovu školu pohađa 850 učenika u 32 odjeljenja, a koriste 14 učionica. - Ovo su naša nastojanja da okrenemo svjetliju stranicu obrazovanja u ovoj školi za sve naredne generacije, rekao je direktor Ajdinović. Izvođač radova prve faze izgradnje je građevinska firma „Memić gradnja“ iz Cazina, a vrijednost potpisanog ugovora je 308.000 maraka. Amel D.

Nova zajednička investicija domaćih i inostranih investitora
U Cazinu se ovih dana uspješno privodi kraju nova zajednička investicija domaćih i inostranih investitora. Tim povodom općinski načelnik Nermin Ogrešević u svom kabinetu je ugostio predstavnike novootvorene firme „Ortho medicco“ koja će proizvoditi ortopedska pomagala. Prema riječima direktora i jednog od vlasnika Sanela Okića ova investicija je dokaz da je cazinska sredina otvorena i pogodna za strane ulagače. Njemački bračni par Peter i Dörte Sa sastanka sa novim investitorima Naumann sa kćerkom Maren vode porodičnu firmu u Njemačkoj koja ima dugogodiš- nicima u implementaciji njihovih poslovnih nju tradiciju u proizvodnji ortopedskih pomagala. planova, rekao je prvi čovjek općine Cazin svojim - Mi smo sebi postavili zadatak da kvalitet gostima. Na lokaciji u naselju Mala Lisa ova firma će proizvodnje u Cazinu bude kao i u Njemačkoj i radosni smo da se ovaj projekat uspješno pri- uposliti deset ljudi, a najavljuju i dodatna proširevodi kraju. Mogu naglasiti da imamo pozitivne nja proizvodnje. Ukupna investicija u ovaj poslovni impresije i iskustva kako sa ljudima koje smo poduhvat iznosi gotovo pola miliona KM. Ovu upoznali, tako i u vezi sa saradnjom i susretlji- porodicu čini posebnom i to što su se odlučili živjevošću Općine u administrativnim procedura- ti u našem gradu, čime žele pokazati da je ovo perspektivna i otvorena sredina. ma, riječi su Dörte Naumann. Vlasnik Peter Naumann i načelnik Ogrešević Načelnik Ogrešvić je istaknuo važnost ove investicije za naše podneblje. On smatra da je rea- razmijenili su poklone koji ostaju kao podsjetnici lizacija ovog projekta sigurno dobra poruka i za na ovo uspješno partnerstvo. Zvanično otvorenje je najavljeno za skorije vrijeme, a očekuje se doladruge eventualne ulagače. - Naglašavam da ćemo i dalje biti spremni zak predstavnika njemačke ambasade i njihovog Amel D. da pomognemo svim investitorima i poduzet- privrednog odjela.

Općina Cazin kontinuirano brine o svojim poljoprivrednicima

Uskoro novi proizvodni pogon U poljoprivredu investirano

gotovo milion maraka
Budući da je poljoprivreda strateški važna grana privrednog razvoja ovog područja, Općina Cazin je odlučila i dalje investirati u njen razvoj. To dokazuje kontinuiranim izdvajanjem budžetskih sredstava za ovaj sektor koja se svake godine povećavaju. U periodu od 2007-2010. godine Općina Cazin je u poljoprivrednu proizvodnju investirala gotovo milion KM po raznim osnovama. Samo u protekloj godini realiziran je Grant za razvoj poljoprivrede u iznosu od 321.209,09 KM, od čega je 60.000,00 KM utrošeno za mliječne kartone putem JP Veterinarske stanice Cazin. Općina Cazin je i dalje najveći proizvođač mlijeka na USK-u, što ova izdvajanja čini još opravdanijima. Od ukupne količine otkupljenog mlijeka kompanije „Meggle“ u protekloj godini, četvrtina potiče sa područja općine Cazin. Sredstva su izdvajana u svrhu subvencioniranja troškova proizvedenih količina kravljeg mlijeka za 2009. godinu u kooperaciji, za plasteničku proizvodnju, proizvodnju

jagodičastog voća, participaciju za mliječne kartone, subvencioniranje nabavke repromaterijala za uzgoj krastavaca i malina itd. Pored podrške iz budžeta Općine Cazin individualnim proizvođačima, podržani su i projekti „Male škole pčelarstva“, Promocija geografske oznake porijekla i kvaliteta za kestenov med Cazinske krajine i Program proizvodnje gastro-suvenira grada Cazina. Ove godine u budžetu su planirana sredstva za poljoprivrednu proizvodnju i poticaje u iznosu od 300.000,00 KM. Amel D.

Udruženje „ I naša djeca su djeca“ Cazin

Proces reforme sektora sigurnosti sa aspekta procjene integracije roda

Lokalne konsultacije

Obilježen Međunarodni
dan Downovog sindroma
Udruženje „ I naša djeca su djeca“ svake godine prigodnim programom obilježava 21. mart, Međunarodni dan Downovog sindroma. I ove godine su mališanima i njihovim roditeljima upriličili nekoliko zanimljivih sadržaja da se ne zaboravi odgovornost cijele zajednice za stvaranje boljih uslova života i odrastanja ovoj populaciji. Na početku programa prisutnima se u ime načelnika općine obratio njegov savjetnik Hamdija Ljubijankić i predsjednik Udruženja Refik Samardžić. Iz njihovih riječi moglo se zaključiti da ovu djecu treba posmatrati kao ravnopravne članove našeg društva, sa potrebama koje imaju i ostala djeca i željom da se kvalitetno integriraju u svakodnevnicu. - Naša je obaveza da radimo na tome, da udružimo snage i da se svakodnevno podsjećamo na važnost djeteta i njegove dobrobiti, rekao je Ljubijankić okupljenim roditeljima. Ovu manifestaciju članovima udruženja su uljepšali i mališani Dječjeg obdaništa „Hasnija Omanović“ sa svojim izvedbama recitacija i ritmičkih koreografija. Svoj doprinos razvoju svijesti naših građana u vezi sa ovim poremećajem i potrebama djece sa Downovim sindromom dao je i Nermin Toromanović, defektolog-logoped koji duže vrijeme pomaže rad ovog udruženja. On je za okupljene pripremio prezentaciju i kratki film o svim relevantnim informacijama vezanim za Downov sindrom, njegove posljedice, potrebe ove djece i svakako neophodnost zajednice da pomaže u njihovom razvoju Amel D.

na temu sigurnosti
Protekle sedmice u Općini Cazin su organizirane lokalne konsultacije organizacija civilnog društva i institucija zainteresiranih za učešće u procesu reforme sektora sigurnosti, sa aspekta procjene integracije roda. Ovu cjelodnevnu radionicu su organizirali Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga DCAF, Atlantska inicijativa i Žene ženama u okviru projekta „Procjena stanja i nepristrasne konsultacije o rodu i reformi sektora sigurnosti u BiH“. Punu podršku ovom događaju pružili su Općina Cazin i načelnik Nermin Ogrešević, koji je ujedno i otvorio ovu radionicu. Cilj prezentiranog projekta je procjena stanja o rodu i reformi sektora sigurnosti u BiH putem istraživanja i nepristrasnih konsultacija na terenu. Primarni zadatak ovih konsultacija jeste prikupljanje podataka o tome kako institucije BiH na državnom, entitetskom, kantonalnom i lokalnom nivou tretiraju pitanje roda i potreba muškaraca i žena u svom radu. Ulogu doma-

Učesnici radionice

ćina na ovoj radionici preuzela je parlamentarna zastupnica Hafeza Sabljaković, koja je potvrdila spremnost Općine Cazin da učestvuje u ovakvim projektima. - Drago mi je da su odabrali općinu Cazin da zajedno sa drugih deset općina učestvuje u ovim konsultacijama. Važno je da se na svim razinama vlasti shvati višestruka uloga žene u društvu i zajednički doprinos žene i muškarca razvoju zajednice, rekla je Sabljaković u uvodnom dijelu ove sesije. Podršku projektu su izrazili

Ministarstvo sigurnosti BiH, Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo pravde BiH, Federalna uprava policije, Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender centar FBiH, EUPM, UNDP, UNWOMEN, OSCE i druge vladine i nevladine organizacije. Organiziranoj radionici su prisustvovali predstavnici svih općina kantona, lokalnih organizacija, mediji, parlamentarni zastupnici, predstavnici MUP-a, studenti, uposlenici organa uprave Općine Cazin i drugi. Amel DRUŽANOVIĆ

Okupljeni na manifestaciji

8

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Bihać

Načelnik općine Bihać primio delegaciju „Fichtner-Una Consulting“

Iskazan optimizam u pogledu realizacije projekta
Načelnik općine Bihać Albin Muslić primio je prošlog utorka delegaciju „Fichtner-Una Consultinga“ koju su činili menadžeri Wolfgang Mayerhofer, Ulrich Ussmman, Christian Koopmann, Sead Badnjević i Sandi Zulić. Načelnik Muslić se zahvalio članovima delegacije na posjeti, njihovoj predanosti obavezama i optimizmu u pogledu realizacije projekta, koji u ovim složenim vremenima puno znači građanima Bihaća. Govoreći o značaju projekta, Muslić je posebno naglasio važnost saradnje i odgovornosti svih uključenih u ovaj projekt, kazavši da će općinska uprava izvršavajući svoje obaveze, u svakom slučaju, u potpunosti kooperirati sa konsultantskom kućom „FichtnerUna Consulting“. Tokom susreta, najviše riječi posvećeno je dosadašnjem toku implementacije projekta tretmana otpadnih i oborinskih voda, u vezi čega je izraženo obostrano zadovoljstvo, te kazano kako je početna faza realizacije u cjelini opravdala očekivanje svih partnera u ovom projektu. Kako je planirano, u mjesecu augustu bi trebao biti okončan nacrt glavnog projekta, a već u septembru ove godine i nacrt tenderske dokumentacije. Prema riječima projekt menadžera Wolfganga Mayerhofera, za izradu tenderske dokumentacije i završetak svih potrebnih procedura biće potrebno šest mjeseci, a u martu ili aprilu naredne godine, ukoliko bude sve teklo prema planu, započeće građevinski radovi na terenu. Kako je ovom prilikom kazao, za izgradnju postrojenja biće potrebno oko 29 mjeseci, te još dvanaest mjeseci monitoringa u slučaju nepredviđenih problema na postrojenjima. Rusmir Karat

Sa prijema delegacije

Održana javna rasprava o Nacrtu budžeta za 2011. godinu

Učešće uzeli zainteresirani građani
U prošli utorak je u velikoj sali Kulturnog centra u Bihaću, održana javna rasprava o Nacrtu budžeta za 2011. godinu. Temeljem odluke Općinskog vijeća Bihać, a u organizaciji resorne općinske službe za financije, u Kulturnom centru u Bihaću upriličena je javna rasprava o Nacrtu budžeta za 2011. godinu. Učešće u javnoj raspravi su uzeli predstavnici javnih ustanova, sportskih kolektiva, nevladinih organizacija, predsjednici mjesnih zajednica i zainteresirani građani. U raspravi se moglo čuti da grantovi mogu biti veći, ali i to da se oni ipak planiraju u skladu sa trenutnom situacijom u svijetu, raspoloživim sredstvima, očekivanim prihodima i određenim prioritetima. Na kraju je zaključeno kako su svi prijedlozi i

Bez dlake na jeziku

Kupi injekciju ako želiš ostati na životu!
Jasminka Alibašić službenica
otvoren i iskren ne samo prema, drugim nego Čovjek mora bitiOdlučila sam sei prema samom sebi. obratiti novinaru ReprezenT-a kako bi govorila o jednoj delikatnoj temi. U ponedjeljak dok sam se vraćala sa posla, umalo sam pala u nesvijest. Kad sam stigla kući pomislila sam na malaksalost od iscrpljenosti zbog teškog radnog dana, no tad mi je opet došlo slabo. Uzmem tlakomjer i izmjerim veoma visok krvni pritisak. Moj me sin hitno odvode u Polikliniku, odnosno u hitnu službu. Dobijem tablete i dežurni ljekar mi preporuči injekciju koju nažalost nemaju u hitnoj, pa sam morala poslati sina do apoteke da je kupi jer u hitnoj su mi samo rekli: „Nemamo, ako ti treba moraš je kupiti“. Nakon svega dadoše mi i savjet da se javim svom ljekaru ujutro, ali pošto je gužva rekoše mi da poranim ako mislim doći na red. Ustajem tačno u pet sati, no na Poliklinici u čekaonici već čeka pet osoba, ranoranioci isto kao i ja. Napokon dođoh kod liječnice, pita me što sam blijeda? Kaže mi da moram pripaziti malo na ishranu, trošiti vitamina, proteina i drugih stvari koje će mi popraviti krvnu sliku i boju u licu. Korektno i temeljito me pregleda bez primjedbe, te mi daje uputnice za endokrinologa, kardiologa, i još nekoliko drugih uputnica za laboratorijske nalaze. Pomislih da ću to sve završiti za par dana i grdno se prevarih. Pođem redom, laboratorija u Poliklinici nema argensa za neke od nalaza, neke od nalaza ne rade u klinici, moram u Kantonalnu bolnicu. Pođem obilaziti

Detalj sa javne rasprave

mišljenja evidentirani, te da će se isti uzeti u obzir prilikom izrade Prijedloga budžeta, a u skladu sa mogućnostima i određenim prioritetima za tekuću godinu. Rusmir Karat

Održana promocija Zakona o mladima Federacije BiH

Zakon o mladima i omladinski aktivizam
prisustvu većeg broja mladih Bihaća, predstavnika NVO koje okupljaju mlade, te predstavnika općinske vlasti, u ponedjeljak na večer u velikoj dvorani Kulturnog centra upriličena je promocija Zakona o mladima Federacije BiH. U svojstvu prezentatora o značaju Zakona i njegovom okviru za omladinski aktivizam govorio je Kenan Keserović, inače konsultant Doma mladih iz Velike Kladuše i lider ovog projekta. Keserović je kazao da se projekt promocije Zakona o mladima FBiH provodi u organizaciji pet nevladinih organizacija na prostoru Federacije BiH, a kada su u pitanju Unskosanski i Livanjski kanton, okrugli stol bit će upriličen u pet gradova. Najvažniji cilj, prema njegovim riječima, ogleda se u informiranju ili upoznavanju predstavnika lokalne vlasti i organizacija mladih ljudi o pravima i obavezama koje proističu iz Zakona, a odnose se na lokalnu samoupravu, kantonalnu i federalnu vlast, te njihov odnos prema potrebama i životu mladih ljudi. Keserović je predstavio i odredbe Zakona, te predstavio više primjera iz prakse Općine Bihać i Općine Velika Kladuša koji potvrđuju opredjeljenje da mlade ljude posmatraju i prihvaćaju partnerima u

U

Velika zainteresiranost mladih

Albin Muslić i Kenan Keserović u razgovoru sa mladima

razvoju svih kapaciteta zajednice. Doprinos u promociji Zakona o mladima FBiH na sinoćnjem okruglom stolu dao je općinski načelnik Albin Muslić, govoreći o vlastitim iskustvima, aktualnim pitanjima pred kojim se svakodnevno nalaze mladi ljudi, te o političkom aktivizmu u kojem mladi ljudi moraju učestvovati ukoliko žele mijenjati okolnosti vlastitog života. Naglašavajući da su upravo problemi mladih ljudi najznačajniji generator promjena i ovog puta je podsjetio na potrebu uključenja mladih ljudi u institucijama sistema, civilnom društvu i svim drugim mehanizmima koji osiguravaju aktivno učešće mladih u izgradnji boljeg i pravednijeg društva. - Zakon o mladima daje šansu da tražite ono što vam pripada, ali i da ne stojite po strani, već da se angažirate i malim strpljivim koracima krećete se ka cilju, ka boljem pozicioniranju mladih u našoj zajednici i boljem društvenom statusu, kazao je Muslić, pozivajući sve prisutne na omladinski aktivizam. Tokom okruglog stola brojni prisutni mladi su Keseroviću i Musliću uputili brojna pitanja na koja su oni imali priliku da odgovore, ali i da sugeriraju načine na koje mladi ljudi mogu značajnije utjecati na vladin i nevladin sektor i poboljšanje vlastitog statusa u zajednici. Rusmir KARAT

razne doktore i vršiti narudžbe. Za svaki pregled naručuju od mjesec dana pa na dalje. Svako mi kaže; „Ako ti se žuri, odi kod privatnog doktora, odmah će te primiti“. Prođe od tada tri mjeseca, a ja još nisam sve završila, neki od nalaza su zastarjeli, pa je pitanje čemu će mi služiti kad sve završim i ako završim. Meni je i dalje svaki dan slabo, što od tlaka što od lutanja od ljekara do ljekara , recepti koje mi je dala moja doktorica, ili oni kod kojih sam došla na red, čekaju zbog toga što nisu zelene boje. Lijekovi koji su mi propisani nisu na esencijalnoj listi i moram čekati dok „zbavim lovu“ ili dok recepti ne pozelene kao što sam ja svaki dan sve zelenija od muke. U Titino vrijeme nam je bilo veoma lijepo, ali kažu nije bilo demokratije. Sad imamo neku nazovimo „demokratiju“ i „uživam u njoj do mile volje“. Na kraju, znam da nije do medicinara i doktora, čine koliko mogu i dobro rade u uslovima koji su u zdravstvenim ustanovama, nego je do sistema. Nešto je u zdravstvenom sistemu trulo. Rusmir K.

Preventivno djelovanje bihaćke Veterinarske stanice

Epizotiološka situacija pod kontrolom
U Javnom preduzeću Veterinarska u pitanju mjere iz programa zdravstanica Bihać počeo je program pre- stvene zaštite životinja, bit će s ventivnih i dijagnostičkih mjera. Kao ciljem kontrole, istakao je Zekerijah prioritet je ispitivanje infektivne anemi- Alagić, direktor JP „Veterinarska stanica“. je kopitara, a paralelno s Od početka 2011. tim radi se zaštita cijegodine u nekoliko puta pljenja velikih i malih otkrivene su četiri zaražepreživara na antraks na distriktnom području ne životinje na brucelozu i općine Bihać. tri konja na infektivnu aneZekerijah Alagić miju kopitara. - Cijenimo da ćemo što se tiče ovaca pregledati ih cca. Prema riječima Alagića, iz donacija 6.000, goveda cca. 2.000, a kopitara je obezbijeđen rentgen aparat i auto500. Ove godine radi se s dvije matska komora za izradu filmova, što ekipe. I dalje je epizotiološka situa- će u svakom slučaju pomoći poboljšacija pod kontrolom, a navedene nju usluga liječenja životinja. mjere koje ćemo poduzimati kad su Rusmir K.

Sanski Most

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

9

Ispitivanje tla korita rijeke Sane
a lokalitetu centralnog gradskog mosta u Sanskom Mostu prošle srijede su započele aktivnosti oko ispitivanja kvaliteta tla korita rijeke Sane. Riječ je o pripremnim aktivnostima u sklopu projekta izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju gradskog mosta. Cilj ovih aktivnosti jeste da se utvrdi sastav i kvalitet tla korita rijeke Sane na dijelovima gdje se nalaze nosivi stubovi centralnog gradskog mosta. Riječ je o prvoj fazi pomenutih pripremnih aktivnosti, dok će druga faza obuhvatiti ispitivanje kvaliteta betona kojim je izgrađen most. Ovi

Pripremne radnje za rekonstrukciju gradskog mosta

N

radovi će se odvijati dva dana, a uzorci koji budu uzeti biće poslati na laboratorijsko ispitivanje u Sarajevo. Prema riječima arhitekte Denisa Cerića, stručnog saradnika u Općinskom organu uprave, radi se o aktivnostima koji prethode izradi projektne dokumentacije za predstojeću rekonstrukciju gradskog mosta. Iako se u proteklom vremenu razmišljalo o gradnji potpuno novog mosta, zaključeno je kako bi temeljita rekonstrukcija sadašnjeg bilo finansijski mnogo isplativije i realnije rješenje. U međuvremenu, urađen je idejni projekat kojim je predviđeno prošire-

nje postojeće nosive konstrukcije mosta, čime bi se dobile dvije šire kolovozne trake, kao i trotoarske površine. Također, predviđena je izgradnja balkona, kao i prilagođavanje postojećih saobraćajnica, a posebna atrakcija bila bi vodena zavjesa s jedne i druge strane, koja bi se prostirala cijelom dužinom mosta. U narednom periodu očekuje se izrada neophodne projektne dokumentacije, nakon čega će biti poznate i ostale okolnosti vezane uz ovaj projekat čija će realizacija biti jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u općini Sanski Most. Zlatan Č.

Obilježen međunarodni dan šuma Botanički vrt u Sanskom Mostu
Svjetski Dan šuma na prigodan način obilježen je i na području općine Sanski Most. Dosadašnji načelnik općine Sanski Most i novoizabrani ministar razvoja, poduzetništva i obrta u Vladi Federacije BiH, dr. Sanjin Halimović, primio je delegaciju preduzeća Unsko-sanske šume. Ovaj prijem je upriličen u povodu obilježavanja Svjetskog dana šuma, a tom prilikom govorilo se i o planovima ovogodišnje ekološke akcije „Sana u srcu“. Predstavnici „Unsko-sanskih šuma“ uručili su ovom prilikom ministru Halimoviću zahvalnicu za njegov dosadašnji doprinos, u svojstvu načelnika općine Sanski Most, očuvanju šuma i zaštiti prirodnog okoliša te odličnu saradnju pomenutog preduzeća i općinskih vlasti. Inače, u ponedjeljak je zvanično započela ovogodišnja ekološka akcija „Sana u srcu“ u sklopu koje je planiran niz projekata čišćenja i uređenja grada, te sanskih mjesnih zajednica. U sklopu akcije obavljena je sadnja raznih vrsta bjelogoričnih i crnogoričnih kultura na lokalitetu budućeg botaničkog vrta u Sanskom Mostu. U akciji su sudjelovali i učenici srednje poljoprivredne škole „Sanus Futurum“, radnici preduzeća „Unsko-sanske šume“, pripadnici civilne zaštite, te drugi. Riječ je o lokalitetu koji se nalazi uz Bulevar Sedmog korpusa, u naselju 17. Viteške krajiške brigade. Prema riječima inžinjera šumarstva, Enesa Karića, botanički vrt će biti svojevrsni izlog različitih vrsta autohtonog drveća ovih prostora. Inače, akcija hortikulturnog oplemenjivanja općine Sanski Most odvijaće se tokom cijelog trajanja ovogodišnje ekološke akcije „Sana u srcu. U narednom periodu planiraju se provesti akcije čišćenja gradskog središta, mjesnih zajednica te putnih komunikacija koje Sanski Most povezuju s ostatkom svijeta, kao i niz drugih projekata. Zlatan Č. Više stotina sadnica različitih vrsta bjelogoričnog i crnogoričnog drveća zasađeno je početkom prošle sedmice u sanskom naselju Vedro Polje, koje je predviđeno za budući botanički vrt u ovom gradu. Ovaj događaj je organiziran u sklopu obilježavanja Svjetskog dana šuma, a istovremeno je time označen i početak ovogodišnje ekološke akcije „Sana u srcu“, koja se svake godine odvija u ovom gradu. Prema riječima Osmana Karadžića, stručnjaka za hortikulturu, na oko četiri dunuma zemljišta zasađene su autohtone vrste drveća koje uspijevaju u ovom podneblju. - Ovaj botanički vrt će predstavljati pluća ovog dijela grada gdje se nalazi veliki broj kolektivnih stambenih objekata za stanovanje i gdje je vrlo malo zelenila. Osim toga, imaće i estetski izgled, kao i

Ekološka akcija „Sana u srcu“

Nogometni reprezentativac ulaže u svoj rodni grad

graditi sportski centar
Nogometni reprezentativac i jedan od najpopularnijih sportista naše zemlje, Senijad Ibričić, spreman je investirati značajna sredstva u izgradnju sportskog centra u Sanskom Mostu. O ovom projektu Ibričić je razgovarao i s predstavnicima lokalnih vlasti. Predsjedavajući Općinskog vijeća Sanski Most, Drago Praštalo, primio je Senijada Ibričića u zgradi Općine, a ovom sastanku su prisustvovali i predstavnici općinske administracije. Prije izvjesnog vremena, Ibričić je lokalnim vlastima uputio pismo namjere u kojem ih je obavijestio kako je spreman da investira značajna sredstva u izgradnju sportskog centra u Sanskom Mostu. Ovaj objekat bi se nalazio na lokaciji koja je urbanističko regulacionim planovima predviđena za izgradnju nogometnog stadion,a te drugih sportskih sadržaja, na lokalitetu gdje se nalazi gradska sportska dvorana, te trgovački centar „TUŠ“. Na održanom sastanku moglo se čuti kako kod lokalnih vlasti postoji pozitivno mišljenje kada je riječ o realizaciji ovog projekta. Istaknuto je kako je ovo jedinstvena prilika da Sanski Most dobije prepoznatljiv sportski centar, a razgovaralo se o modalitetima kako da se on provede u praksu i realizira. Predsjedavajući Općinskog vijeća Sanski Most, Drago Praštalo, istakao je kako će o pomenutoj inicijativi biti upoznato Općinsko vijeće koje će se na kraju i izjasniti o ovom projektu te o načinima i uslovima pod kojima bi se on mogao realizirati. Ukoliko ne bude prepreka na putu realizacije ove ideje, Ibričić je izrazio spremnost da sa izgradnjom sportskog centra počne u najkraćem mogućem roku. Na sastanku je iskazana podrška planovima našeg reprezentativca. Ibričić je rekao kako je spreman da uloži velika sredstva u izgradnju sportskog centra čija bi okosnica bilo savremeno nogometno igralište s pratećim sadržajima po uzoru na velike sportske centre takve vrste u svijetu. Iskazana je nada kako će se u narednom periodu sve stvari vezane za pomenuti projekat riješiti na najbolji mogući način. Senijad Ibričić na sastanku sa predstavnicima lokalnih vlasti Zlatan ČEKIĆ

Senijad Ibričić želi

biološku funkciju vezanu za smanjenje aerozagađenja, istakao je Karadžić. On je dodao kako će u sklopu budućeg botaničkog vrta biti izgrađena šetališta, te sadržaji za odmor i razonodu. Inače, u sklopu ovogodišnje ekološke akcije „Sana u srcu“, prema riječima organizatora, planirana je sadnja nekoliko hiljada sadnica drveća u svim dijelovima grada kao i u mjesnim zajednicama. Zlatan Č.

Sanski Most učestvuje u realizaciji „Pera projekta“

Obnova Doma kulture
Sanski Most je jedna od općina koja sudjeluje u realizaciji ovogodišnjeg projekta PERA, koji ima za cilj pomoć stanovništvu u ruralnim područjima. Kroz ovaj projekat trenutno se realiziraju četiri projekta u isto toliko sanskih mjesnih zajednica. Predstavnici organizacije „Pep international“, koja u Bosni i Hercegovini realizira pomenuti projekat, potpisali su u srijedu u zgradi Općine u Sanskom mostu ugovore o realizaciji pomenutih projekata. Riječ je o četiri projekta u mjesnim zajednicama Lušci Palanka, Modra, Bartikovci i Tomina. U finansiranju tih projekata sudjeluje i Općina Sanski Most te sami mještani dije-

u Lušci Palanci

lom sredstava. Inače, mještani pomenutih sanskih sela kandidirali su projekte od značaja za važnost njihovih stanovnika. Lušci Palanka je jedna od mjesnih zajednica u kojoj će biti realiziran projekat kojeg su kandidirali stanovnici ovog dijela općine Sanski Most. Prema riječima predstavnika pomenute mjesne zajednice, Zorana Vojinovića, radi se o projektu obnove mjesnog Doma kulture. Inače, projekat PERA, koji u Bosni i Hercegovini ima za cilj pomoć stanovništvu u ruralnim mjesnim zajednicama, finansira se sredstvima Švedske agencije za međunarodni razvoj SIDA. Zlatan Č.

Potpisan sporazum o realizaciji četiri projekta

10

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Bosanska Krupa

Nastavljeni radovi na zgradi Gimnazije

Sve „nevjerne Tome“ pognutih glava i krišom gledaju na mjesto gdje bi brzo trebala pod krov da smjesti zgrada nove bosanskokrupske Gimnazije. Općinski načelnik je obećao da će Gimnazija biti pokrivena do kraja prošle godine. Kako to u malim sredinama biva, oni koji su sumnjali da će do gradnje novog objekta ikad doći, počeli su pričati kako nema novca za obećane radove. Stvarni problem kojeg je načelnik nekoliko puta javno objasnio je bio u vremenskim neprilikama i gotovo nemogućoj gradnji po snijegu i niskoj tem-

Lijepo vrijeme ubrzalo radove
peraturi. Dolazak proljeća tako je bio i početak užurbanih radova na zgradi Gimnazije. Radnici su krenuli od šalovanja i izvođenja građevinskih radova na mjestu u kojem će po završetku radova biti instaliran lift. Pred vikend je taj dio i betoniran,a istovremeno se vrši iskop preostalog dijela zemljišta na kojem će početi zidanje zgrade. Radove izvode radnici „BC-Gradnje“ iz Bosanske Otoke. Ono što je važno, krenulo se, a samim tim biće

stvorena osnova za iznalaženje novih financijskih sredstava za dovršetak ove kultne krupske zgrade. Novi, viši nivoi vlasti na ovom objektu imaju prvu priliku pokazati da su bolji i drugačiji od svojih prethodnika i ispraviti dugogodišnju nepravdu kada je u pitanju minimalno i neznatno ulaganje u obnovu i gradnju školskih objekata. Osobito, nivoi vlasti na nivou države i Kantona. Federalni nivo je znao za Bosansku Krupu, a nada je da će sada znati još bolje. Dževada Š.

Fondacija „Obrazovanje gradi BiH“ Jovana Divjaka

Udruženje za borbu protiv ovisnosti „Feniks“ Bosanska Krupa

Uručeni kompjuteri za krupske škole
z posebne emocije, protekle sedmice u Bosanskoj Krupi u dvije osnovne škole, općinski načelnik Armin Halitović, po ovlaštenju iz fondacije „Obrazovanje gradi BiH“, uručio je po pet kompjutera rukovoditeljima škola, opremu koja će pomoći kvalitetnijoj realizaciji nastavnih sadržaja, ali i boljem organiziranju i provođenju vannastavnih aktivnosti. U skoro, proteklih petnaest godina Udruženje „Obrazovanje gradi BiH“ pomagalo je djeci žrtava rata u BiH 1992.-1995., invalidnoj i talentiranoj djeci da uspješno završe školovanje i postanu korisni članovi društva. Ostvarujući misiju - djeca žrtava rata - naša trajna briga širom su otvorena vrata kuće za one kojima je potrebna moralna i materijalna podrška. Sa jednim zaposlenim i na desetke volontera, ovo udruženje je dodijelilo preko 28.000 stipendija u vrijednosti od oko 1.100.000 eura i podijelilo školski pribor, odjeću, obuću, hranu, keramičke table, kompjutere i druga nastavna pomagala u vrijednosti od preko 1.500.000 eura. Igra brojki je veoma zanimljiva, tako je preko 1.700 djece ljetovalo i učestvovalo u kampovima i putovanjima mira u petnaest evropskih zemalja, Kanadi i Urugvaju. Više od 280 njih završilo je fakultete i zaposlilo se. Ovo udruženje je organiziralo više od 15 radionica kroz koje je prošlo najmanje hiljadu djece i njihovih roditelja. Od školske 2005/2006 do danas stipendirano je i 355 djece romske nacionalne manjine. Ovakvi rezultati su ostvareni zahvaljujući podršci pojedinaca, grupa građana, kompanija i vladinih institucija, a ipak najviše radom radnog osoblja Udruženja i volontera. Udruženje štampa i prodaje godišnje kalendare

U

Otpočela realizacija
Mlado i trenutno najaktivnije udruženje na području bosanskokrupske općine, Udruženje za borbu protiv ovisnosti „Fenix“ apliciralo je javni poziv lokalne uprave za sredstva za provođenje projekata koji koriste mladima i uspjelo proći sa projektom „Sve što bi trebali, a ne znamo o drogi“. Suština projekta je u edukaciji mladih iz osnovnih i srednjih škola o štetnosti konzumiranja narkotičkih sredstava kroz predavanja, video zapise i izradu letaka, dok bi dio sredstava bio utrošen za nabavku i tehničko opremanje udruženja. Inače, Udruženje za borbu protiv ovisnosti „Fenix“ Bosanska Krupa je neprofitna nevladina organizacija osnovana 2010. godine. Udruženje djeluje kao grupa građana i ima više od 200 članova, čije su aktivnosti usmjerene javnoj percepciji problema ovisnosti i prevenciji zloupotrebe opojnih droga na području općine Bosanska Krupa, ali i u povezanosti sa općinama u susjedstvu. Cilj programskih aktivnosti udruženja je utjecati na smanjenje zdravstvenih i socijalnih posljedica zloupotrebe droga u društvu, raširenost konzumiranja opojnih droga među djecom i mladima, poticanje unapređenja mjera

NOVOG PROJEKTA
zaštite porodice, te poticanje uključivanja svih segmenata društva u aktivnosti prevencije i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga. Ovo udruženje želi zajedno sa lokalnom upravom i javnim ustanovama, te uz podršku medija izraditi Program prevencije ovisnosti namijenjen mladima kroz edukativna predavanja i radionice za školsku populaciju, informiranje o štetnim posljedicama konzumiranja opojnih droga s ciljem zaustavljanja sve niže dobi u kojoj se započinje sa konzumacijom opojnih droga. U toku prošle sedmice, a u okviru projekta „Sve što ne znamo o drogi, a trebali bi“ održani su časovi u Prvoj i Drugoj osnovnoj školi. U edukacijskom timu su Zumreta Behrić, psiholog, Arijana Beširevic, dipl. soc. radnik, dr. Muhidin Sertović, neuropsihijatar, Omer Tahirović, predstavnik MUP-a i Adis Sedić, predsjednik Udruženja „Fenix“. I učenici i nastavnici, članovi tima, bili su prezadovoljni sa rezultatima i ocjenama ova dva časa. Posebno zadovoljstvo je izrazio predsjednik Udruženja jer ovo je prvi projekt koji njegovo udruženje, potpomognuto volonterima samostalno realizuje. Dževada ŠTANCL

Djeca Gradskog vrtića pozdravila Japan veliki donator u dolazak proljeća obnovi Bosanske Krupe
Načelnik Halitović uputio pismo žaljenja narodu Japana
ove nepogode iskreno su nas dojmile i potakle suosjećanje sa Vama i Vašim narodom, stoji između ostalog u pismu. Inače, Vlada Japana tokom posljednjih 15 godina u bosanskokrupsku općinu uložila je milionska sredstva, prije svega u sanaciju infrastrukturnih objekata kao što su most u Bosanskoj Otoci, veliki podzid na prilazu zgradi Općine, stepenište kod Radija Bosanska Krupa i prvo poslijeratno uređenje bosanskokrupskih parkova. Vlada Japana donirala je sanitetska vozila i opremu za Dom zdravlja i veliku cisternu za vodu za Javno komunalno preduzeće, a nemjerljiv doprinos dala je i u deminiranju teritorije općine Bosanska Krupa i narod ove općine i njene institucije to sigurno neće zaboraviti. - Vaša Ekscelencijo, u ovim teškim trenucima za Vas, Vašu domovinu i Vaš narod, slobodan sam ponuditi Vam svaku potrebnu pomoć. Ukoliko smatrate da na bilo koji način možemo pomoći bit će nam čast i obaveza da to i učinimo, zaključuje u svom pismu saučešća i podrške načelnik općine Armin Halitović. Općina Bosanska Krupa uključit će se u sve akcije pomoći stanovništvu Japana. Dževada Š. Djeca iz bosanskorupskog Dječjeg vrtića, kao i svake i ove su godine za prvi kalendarski Dan proljeća upriličili šetnju gradskim ulicama. Mjesecima prije učili su pjesmice i izrađivali prigodno znakovlje proljeća. U njihovim ručicama smo mogli vidjeti štapiće sunca, cvijeća, oblaka, zvijezda, mjeseca... Na usnama

i knjige, organizira koncerte u humane svrhe, aukcije slika. Na čelu ovog Udruženja je Jovan Divjak, čovjek kog će historija zapamtiti kao posebnog čovjeka i vojnika. Jednog od najdražih generala Armije BiH i djelima koja se trebaju uvijek pominjati i pred kojima bi se trebali klanjati svi dobronamjerni ljudi. Inače, rukovodilac Udruženja Divjak je rođeni Krupljanin i počasni građanin grada Bosanske Krupe. Slučaj je htio da računari koje je ovo udruženje namijenilo bosanskokrupskim školama stignu baš onaj dan kada je u poslijepodnevnim satima objavljena vijest o hapšenju generala Divjaka u Beču. Ogorčenost Krupljana prema ovom činu je time bila još veća. Obzirom da general Divjak nije u svojoj zemlji i čeka završetak istražnih radnji u austrijskom gradu, kompjutere je u njegovo ime uručio općinski načelnik Armin Halitović. Pet kompjutera je dobila Prva osnovna škola u Bosanskoj Krupi, sa nadom da će uskoro ova škola imati informatički kabinet. Kabinet je

davno trebao ovoj školi jer su ranije, uz vodstvo nastavnice Edine Musić i učestvovanja na konkursima BH Telecoma, učenici u dva navrata osvajali prve nagrade i dobivali kompjutere. Drugih pet kompjutera obradovalo je učenike i nastavnike područne škole u Mahmić selu, koja djeluje u okviru škole u Jezerskom. Matičnoj školi u Jezerskom, tačnije njenoj biblioteci, pripala je i vrijedna donacija knjiga ovog Udruženja. Općinski načelnik, boraveći u obje darivane škole, uz zahvalu donatorima i čestitke direktorima i učenicima odabranih škola, izrazio je nadu, apel i zahtjev da se Jovan Divjak što prije vrati u svoju zemlju kao slobodan čovjek, oslobođen svih izmišljenih optužbi iz pera agresora. Na kraju, istaknimo moto udruženja Obrazovanje gradi BiH: „Najsretniji je onaj čovjek koji je učinio sretnim najviše ljudi.“ Ti najsretniji su naravno članovi ovog udruženja na čelu sa voljenim generalom. Zajedno sa onima koje su usrećili. Dževada ŠTANCL

Povodom velike tragedije i nesagledivih posljedica koje su pogodile prijateljsku zemlju Japan, načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović u ime svih stanovnika općine Bosanska Krupa uputio je telegram saučešća i podrške narodu Japana. Pismo je upućeno ambasadoru Japana u BiH. - Neizreciva je tragedija koja je pogodila Vašu zemlju i Vaš narod. Svijet je u šoku gledajući potresno stradanje stanovnika Japana i siguran sam da ne postoji niko ko u ovom trenutku ne suosjeća s Vašim bolom. Ogromna materijalna šteta, ljudske žrtve i razorne posljedice

im je bila vesela pjesma, a nisu štedjeli ni osmijehe kojima su radovali građane koji su zastajali i gledali najmlađe kako cvjetaju na ulicama svoga grada. I mnogi od njih, građani, ma koliko nosili težine u sebi su rekli, da im je ova mladost uljepšala dan. Dž. Š.

Bužim

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

11

Tajno, a ne javno glasanje
vih dana je u toku javna rasprava o statutarnoj Odluci o izmjeni i dopuni Statuta općine Bužim, gdje će vjerovatno doći do određenih promjena članova Statuta. Naime, do sada se po Statutu za rukovodstva mjesnih zajednica glasalo javno dizanjem ruke, što je na zadnjim izborima unijelo negodovanje i pometnju kod građana, obzirom da je za izbore savjeta mjesnih zajednica, iz kojih se za predsjednika bira onaj koji

Javna rasprava o statutarnoj Odluci o izmjeni i dopuni Statuta općine Bužim

O

dobio najveći broj glasova, vladalo veliko interesovanje. Bilo je teško brojati podignute ruke tokom velikih skupova, gdje se odazivalo više stotina građana, gdje su ljudi gubili strpljenje, negodovali, a mnogi odlazili prije završenog glasanja. Zbog toga su na javnu raspravu pozvani i predstavnici mjesnih zajednica da daju svoje konkretne prijedloge. Uglavnom su se svi slo-

žili u tome da glasanje bude tajno, iako su mnogi istakli da će i tada biti „mućki“ u glasanju, te su tražili da svaka komisija za glasanje ima po jednog ili dva člana ispred svake stranke koje budu predložile članove savjeta mjesnih zajednica. Bilo je primjedbi da zbor građana ne bi trebalo sazivati Općinsko vijeće, već Savjet mjesne zajednice, ili po posebnoj potrebni načelnik. Također je istaknuto da nije baš idealno

rješenje da ukoliko dva člana budu imali isti broj glasova za predsjednika ide mlađi član, već da se tada treba gledati stručna sprema. U svakom slučaju, sa određenim primjedbama i sugestijama, očekuje se da će doći do izmjene člana 67. u stavu 2 i da će se članovi savjeta mjesnih zajednica ubuduće birati tajnim glasanjem, ali da će se dogovorno urediti i komisije koje će organizirati i nadgledati regularni tok glasanja. Nedžib V.

Gradi se put za Elkasovu Rijeku

Općina Bužim uzela učešće na Prvom sajmu općina i gradova jugoistočne Evrope

Uspostava komunikacije
između lokalnih zajednica

Ovih dana su otpočeli zemljani radovi na izgradnji puta Trostruki Klanci- Elkasova Rijeka u dužini od 1.734 metra i širine 5,5 metara. Dugo je ova mjesna zajednica čekala asfaltiranje puta i spajanje asfaltnog puta sa Bužimom, jer se put asfaltirao preko Baga do Trostrukih Klanaca, a kasnije preko Vrajića Potoka, sve do Trostrukih Klanaca, gdje je faktički izvršeno prstenovanje asfaltnog puta. Međutim, dionica Trostruki KlanciElkasova Rijeka nije urađena, iako je odavno bila želja da se asfaltira put do centra Elkasove Rijeke, odnosno od novoizgrađene škole, kako bi prije svega prijevoz

učenika bio bolji. U toku su zemljani radovi ravnanja i proširenja puta, te postavljanje ivičnjaka uz sve druge pripreme za asfaltiranje ovoga puta. Radovi će koštati 300.000,00 KM i sredstva su obezbijeđena iz budžeta Općine, odnosno GSM licencom Sarajevo. Rok završetka zemljanih i svih pripremnih radnji za asfaltiranje puta je 60 dana i put će se raditi po etapama, pa je za očekivati da ubrzo bude i asfaltiran. Radove izvodi renomirana građevinska firma „Kov-grad“ iz Bužima. Nedžib V.

Po riječima mnogih poljoprivrednika općine Bužim, ova zima je iznenadila sve poljoprivrednike i trajala je nešto duže, pa su i proljetni sjetveni radovi otpočeli kasnije nego ranijih godina, ali to ne znači da se zakasnilo sa sjetvom. Naprotiv, ovo vrijeme je odlično za proljetnu sjetvu i poljoprivrednici su već na njivama, livadama, baščama, vrtovima, voćnjacima. Posebno se radi na uređenju nekih poljoprivrednih kultura gdje je potrebno raditi po svim propisima, kako bi se dobio što bolji rod, kao što je uzgoj jagodičarskog voća i kornišona, po čemu bužimski poljoprivrednici postaju prepoznatljivi. Obzirom da će vegetacije ove godine malo kasniti, poljoprivrednici se nadaju da bi ove godine, konačno, i voće moglo dobro roditi. U obilasku terena saznali smo da se Ismet Nahić iz Elkasove Rijeke bavi kalemljenjem voća, te da je iskustvo u ovome poslu stekao u Sloveniji. U Elkasovoj Rijeci, Ismetu Nahiću je ovo više hobi, pa nije niti čudo što se baš kod njega mogu naći izvrsne

U toku sjetveni radovi

Poljoprivrednici općine Bužim zasukali rukave

sorte voća, osobito onoga kakvo su nekada uzgajali naši stari, jer takve su sadnice u Krajini trenutno i najtraženije, zbog toga što plodovi takvog voća daleko duže traju od onih uvezenih sorti. Nedžib V.

SARAJEVO - U Sarajevu je dvorani „Zetra“ održan prvi Sajam općina i gradova jugoistočne Evrope „NEXPO 2011“, kojeg je organizovao Savez općina i gradova Federacije BiH u saradnji sa Savezom općina i gradova Republike Srpske i gradom domaćinom Sarajevom. Sajam je otvorio predsjednik Mreže asocijacija lokalnih vlasti jugoistočne Evrope,Vladimir Moskov, koji je kazao da ovaj sajam predstavlja potvrdu bolje saradnje lokalnih zajednica iz regiona u budućnosti. - Zajedničkim naporima moramo prebroditi sve probleme koje imamo, kako bi stvarali bolji život našem stanovništvu, kazao je Moskov. Ponudu na Sajmu u olimpijskoj dvorani „Zetra“ predstavilo je više od 100 općina, gradova i drugih organizacija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Crne Gore, Makedonije, Turske, pa čak i Kine, a Sajam je posjetilo preko 1.000 načelnika i drugih predstavnika lokalne zajednice općina jugoistočne Evrope. Cilj Sajma je da se uspostavi komunikacija između lokalnih zajednica radi privredne, kulturne i turističke saradnje. Unsko-sanski kanton predstavljale su zajedno općine Bužim, Bosanska Krupa i Sanski

Most, a ovom sajmu su se odazvale i općine Cazin i Bosanski Petrovac. Na sajmu su se svojim proizvodima ispred općine Bužim predstavili Tvornica stolica „Abonos“, Tvornica protektiranih guma „Kobar“ i Udruženje pčelara „Propolis“ iz Bužima. Predsjednik Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope, Keith Whitmore, kazao je da je Sajam odlična prilika da se dodatno podrži integrisanje zapadnog Balkana u Evropu. Prema njegovim riječima, BiH je ostvarila značajan uspjeh u razvoju lokalne samouprave. Pozvao je na dinamičniji dijalog lokalnih i regionalnih vlasti, posebno prilikom kreiranja efikasnije zakonske regulative. Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen je izrazio zadovoljstvo što je Grad Sarajevo domaćin ovog, kako je rekao, eminentnog skupa. Predsjednik Saveza općina i gradova FBiH, Husejin Smajlović, je istakao da je lokalna samouprava osnov za stabilan sistem cijele države, te je stoga neophodno ulagati u lokalne zajednice, te ih razvijati kako bi imali zadovoljne građane i društvo u cjelini. Ulaz je bio besplatan i otvoren za javnost. Nedžib VUČELJ

Kalemljeno voće Ismeta Nahića

Sa bužimskog štanda na Sajmu

12

ReprezenT

28. mart 2011. godine, broj 245

Ključ/Bosanski Petrovac

Vlada Japana istrajava u pomoći Bosni i Hercegovini

Obnova hitne pomoći Doma zdravlja Ključ
U zgradi japanske ambasade u Sarajevu 23. marta potpisan je ugovor između predstavnika ove zemlje i Doma zdravlja Ključ o realizaciji projekta rekonstrukcije i adaptacije hitne pomoći u ovoj zdravstvenoj ustanovi, te nabavci novog sanitetskog vozila sa opremom. Cilj ovog projekta je stvaranje adekvatnih uslova organizovanja hitne pomoći na osnovu savremenih medicinskih standarda, primitka, smještaja, intervencija te pružanje ostalih usluga pacijentima. Projekat ukupne vrijednosti od 58.000,00 eura uključuje građevinske radove u prostorijama sadašnje hitne pomoći, nabavku i ugradnju stolarije, prilagođavanje prostora osobama u kolicima te nabavku ambulantnog vozila. Sredstva za realizaciju ovih poslova već bi se do kraja ovog mjeseca trebala naći na posebnom računu otvorenom za ovu svrhu, a nakon toga slijedi raspisivanje javnih poziva u skladu sa zakonom o javnim nabavkama, a prema najavama iz ključkog Doma zdravlja projekat se namjerava okončati u naredna tri mjeseca. Uprkos činjenici da se trenutno suočava sa jednom od najvećih katastrofa u historiji postojanja svoje zemlje Vlada Japana i dalje je spremna pomagati i ulagati u razvoj kako zdravstvenog, tako i ostalih sektora u BiH. Adis E.

Obilježen Svjetski dan šuma Održana redovna
U povodu Svjetskog dana šuma ŠPD „Unsko-sanske šume“, pa tako i Šumarija Ključ poduzelo je niz aktivnosti kojim je obilježen ovaj značajan ekološki datum. Jedan od ciljeva i zadataka radnika u šumama jeste da promovišu šumarstvo i šumarsku struku, kao i značaj šuma, te se s toga u saradnji sa lokalnom zajednicom provode zajedničke aktivnosti. Tako su učenici Mješovite srednje škole Ključ ispred svoje zgrade uz instrukcije i pomoć uposlenika Šumarije podigli drvored zasadivši 30 sadnica bora. Također, u toku ove sedmice biće posađeno i četrdeset sadnica u dvorištu područne osnovne škole u Velečevu. Slične akcije odvijaće se tokom cijele godine koja je odlukom Generalne skupštine UN-a proglašena godinom šuma. Obilježavanje 21. marta kao dana šuma, dobra je prilika da se ukaže na ogroman značaj šuma i potrebu njihovog očuvanja. - Šume su najsloženiji ekološki sistem na

Aktivnosti Šumarije „Ključ“

Udruženje penzionera Ključ

godišnja skupština

Zemlji. One štite zemljište od erozije, povoljno utječu na klimu, režim voda, na prinos u poljoprivredi, ali i na zdravlje ljudi i životinja. Šume su naše nacionalno blago i kao takve moraju biti sačuvane za generacije koje dolaze, istakao je upravnik Šumarije Ključ Emsud Selman. Adis E.

Udruženje penzionera Ključ održalo je svoju redovnu godišnju skupštinu na kojoj su delegatima predstavljeni rezultati rada ovog udruženja u 2010. godini, te plan aktivnosti za tekuću godinu. U izvještaju je ukazano na težak položaj pripadnika ove populacije, te na aktivnosti koje su provođene s ciljem poboljšanja socijalno-materijalnog položaja penzionera. Od blizu 1.200 članova koliko broji Udruženje penzionera Ključ, njih 70 % živi od minimalne penzije, te je s tim u vezi većina aktivnosti imala humanitarni predznak. Pružani su razni vidovi pomoći najugroženijim članovima, počevši od jednokratnih, preko pomoći pri nabavci lijekova i liječenju u bolnicama. Pored ovoga članovi skupštine upoznati su i sa odlukama Izvršnog odbora Federalnog saveza penzionera o organizovanju protesta ukoliko se najkasnije aprilske penzije ne povećaju za 4 do 5

Sa skupštine penzionera

%. Pored ovoga Federalni savez penzionera od Vlade FBiH traži da se u budžetu FBiH za ovu godinu predvidi najmanje 60 % duga prema Federalnom zavodu PIO/MIO, da se do kraja ove godine završi reforma penzionog sistema, a ukoliko se Vlada ogluši za mjesec maj najavljeni su masovni protesti penzionera u svim većim gradovima Federacije. Skupština udruženja penzionera Ključ je pozdravila i jednoglasno podržala stav i zahtjeve Federalnog saveza. Adis E.

Voćnjak Ključanina Age Dedića

Planira zasaditi hiljadu sadnica voća
Pored toga što se već godinama uspješno bavi proizvodnjom mlijeka, koja ga svrstava među najveće proizvođače na području općine Ključ, Ago Dedić iz Krasulja je posljednjih godina razvio i veliku ljubav za voćarstvo. Želja za ugojem voća i podizanjem vlastitog voćnjaka javila se sasvim spontano, a budući da nije posjedovao odgovarajuća znanja, velika pomoć mu je pružena od strane stručnjaka iz Instituta za voćarstvo Čačak. Prošle godine zasadio je četiri stotine sadnica i zasnovao vlastiti rasadnik, što ga posebno čini ponosnim, a ove godine planira zasaditi dodatnih hiljadu sadnica jabuke, kruške i šljive. Stabla golden deliciousa, granny smitha, viljamovke i čačanke, zasađeni ove godine potiču iz vlastitog rasadnika koji je lani podignut uz puno ljubavi i pažnje. Ukupna trenutna površina koju ovaj ambiciozni poljoprivrednik ima pod voćem iznosi osam dunuma, a većinu tog prostora prije voća činile su zapuštene livade koje su kultivisane, što dodatno govori o Aginoj ljubavi prema voćarstu. Kao i svaka druga proizvodnja, tako i ova ima budućnost ukoliko se obezbijedi tržište i ukoliko se za voćare osigura hladnjača koja će sačuvati proizvode od propadanja. Budući da je ovaj voćnjak tek u fazi razvoja, već sad postoje naznake i interesenti za otkup ovog voća, međutim da li će oni pratiti ovog poljoprivrednika kad njegov voćnjak dostigne puni kapacitet proizvodnje, ostaje neizvjesno. Ukoliko pored tržišta i naša država stane iza domaće proizvodnje, Dedić namjerava svoj voćnjak proširiti, te se potpuno posvetiti ovoj proizvodnji. Uprkos velikoj volji i pionirskom duhu, postoje i mnogi drugi faktori koji imaju utjecaja na razvoj poljoprivredne proizvodnje koji nažalost u najmanjoj zavise od samih proizvođača. Adis E.

Ago Dedić u svom voćnjaku

B O S A N S K I P E T R O V A C

Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo općine Bosanski Petrovac

Preventivne mjere zaštite od požara
Preventivne mjere zaštite od požara na teritoriji općine Bosanski Petrovac, bile su tema sastanka održanog 23. marta u Sali vijećnice Općine Bosanski Petrovac, a u organizaciji Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo. Sjednici su, pored Rifeta Gutlića, pomoćnika načelnika za civilnu zaštitu i vatrogastvo, prisustvovali i komandir vatrogasne jedinice Rifet Nadarević, predstavnici Policijske stanice Bosanski Petrovac, zatim predstavnici Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“, Kantonalne uprave šuma, elektroprivrede i predsjednici Mjesnih zajednica. Prisutni su se složili sa činjenicom da je najveći problem nekontrolisano izazivanje požara, uglavnom na teško pristupačnim mjestima, u blizini naseljenih područja, u vrijeme jačih vjetrova, kada se požari šire velikom brzinom. Takođe, na sastanku je istaknuto i to da je teritorija Bosanskog Petrovca rijetko naseljena, pa je veliki broj poljoprivrednih površina podložan pojavi korova koji ljudi nastoje uništiti paljenjem, te tako izazivaju požare ne samo na obradivim površinama, nego i u šumskim predjelima. Na sastanku je zaključeno da je neophodno preventivno djelovanje, edukacija stanovništva Mjesnih zajednica preko njihovih predsjednika o mogućoj šteti koju prouzrokuju požari, ali i o zakonskim mjerama koje će biti sprovedene u slučaju kršenja Zakona. Jedna od mjera prevencije, kada je riječ o požarima, jeste i zajedničko djelovanje pomenutih institucija. Esad Š.

Detalj sa sastanka

Intervju
R a z g o v o r S a

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

13

Erna Begatović
lada žena toplog osmjeha na ne Motkrivapruža vedrinu i daje sebisvom licudrunikakvo nezadovoljstvo iako ga ima na pretek, već i svima gima oko sebe moral za život. Takva je inače Erna Begatović, diplomirana glumica iz Bihaća. Akademiju dramskih umjetnosti završila je u Tuzli u klasi profesora Zlatka Svibena. Za vrijeme boravka u Tuzli igrala je u predstavama Teatra Kabare Tuzla i Narodnog Pozorišta Tuzla. Diplomirala je sa autorskim projektom „Nova vremena“, monodra-

nezaposlena glumica, sa diplomom Akademije dramskih umjetnosti

P O V O D O M

mom koju još uvijek igra. Trenutno živi u Bihaću u kojem ništa ne radi i jedina je glumica na Zavodu za zapošljavanje u ovom gradu, a vjerojatno i šire. Ovo je još jedna u nizu priča o mladima u BiH koji nakon odrađenog volonterskog staža ostaju zatečeni i primorani da svoje znanje i pamet ponude nekom izvan granica naše zemlje. Oni koji su plaćeni da to rade i o tomu misle, prosipat će nam fraze i kukati kako nas mladi napuštaju i da ova zemlja ostaje bez domaće pameti.

Nade ima i nadu s ljubavlju gajim,
Razgovarao:

Rusmir Karat

ali nada danas ne zapošljava

Za vas jedina ReprezenT: historijikažu da stekoja je osoba u Bihaća diplomirala na Akademiji dramskih umjetnosti, ali i da se nalazite na spisku nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje! Erna B.: Ne znam jesam li ja prva. Mislim da je i Jasna Diklić iz Bihaća, Nada Đurevska je, čini mi se, živjela u Bihaću, ali ne znam je li rođena tu. eprezenT: Sa diplomom ste se ipak vratili u svoj rodni Bihać i kako smo doznali, još uvijek ste bez uposlenja! Erna B.: A, čujte… Da ste me ovo pitali prije godinu dana sigurno bi odgovor bio optimističniji. Tu sam, imam pravo da se razbolim jer mi je moja domovina omogućila besplatan posjet doktoru. Svaka dva mjeseca se javljam na biro rada i vjerujem da i sa biroa mogu uzeti sve ono što se kupi do mete. eprezenT: Čime se bihaćka glumica trenutno bavi, da li ste gdje angažirani? Erna B.: Još uvijek igram svoju diplomsku predstavu u produkciji Teatra Kabare Tuzla. eprezenT: Grad Bihać još nema svoje pozorište, a ima tradicionalni festival dramske umjetnosti. Zar za vas nema mjesta u nekoj od kulturnih institucija u gradu na Uni? Erna B.: Ah, to je pitanje koje moramo postaviti gradu. Tačno. Grad još nema pozorište. Ponekad me je stid kad mi stranci postave to pitanje. Dobra stvar je što imamo festival, to je lijep temelj za buduće pozorište. Žao mi je što je ta priča oko pozorišta u Bihaću postala toliko šuplja. I da, ne znam kako za mene nema mjesta. Vjerujte i ja se to često pitam. eprezenT: Znamo da Bihać ima pri Kulturnom centru dramsku sekciju. Zar im nije potrebno vaše znanje koje bi im prenijeli jer mnoga pozorišta iznikla su iz amaterskih grupa? Erna B.: I to je tačno. Postoji Udruženje građana Teatar mladih Bihać, koji koristi prostorije Kulturnog centra. Ja zadnjih godinu dana radim sa ansamblom TM. To

R

R R

Umjesto na kazališnim daskama, ona na zavodu za zapošljavanje

R

Erna i Izet Hošić, citirajući kraljevski proglas za 751. rođendan svoga grada Bihaća

je prekrasna ekipa mladih ljudi koja zajedno sa mnom zebe u sali. Ansambl TM dolazi svaku večer od 18-22 sati na probe, a da pritom ne spominju da bi radije bili u kafani, a sve to s osmjehom. Ponosna sam na njih. eprezenT: Po vama, da li će Bihać u dogledno vrijeme dobiti svoje profesionalno pozorište? Erna B.: Ovo će sad zazvučati loše. Ja kad se osvrnem oko sebe najrealnije vidim da Bihać nikada neće imati pozorište. eprezenT: Kažu da se ženama posvećuje pažnja samo za Dan žena i kako vi kao mlada osoba doživljavate taj dan? Erna B.: Ja ne znam koja vam je žena to rekla! Družite se sa pogrešnim ženama. (smijeh). Ljubav je svuda i svaki dan, samo treba voljeti. Ja taj dan doživljavam kao i svaki drugi jer generalno ne volim datume. Ne slavim ni svoj rođendan jer mi je glupo da slavim što sam se rodila. eprezenT: Ima li nade da sa svojom diplomom Akademije dramskih umjetnosti dobijete nekakvo, ili bar obećanje? Erna B.: Ah, nade ima i ja nadu s ljubavlju gajim. Ali nada danas ne zapošljava. Ista priča kao i sa pozorištem. Kad realno pogledam pitam se šta ja tu radim, a onda

R R

R

me neko obećanje baci u oblake pa lebdim tako sve dok me taj koji mi je obećao ne šutne nazad....u realnu sliku. Obećanje ti je isto kao kad na Uni vidite jato labudova koji su doletjeli na njene obale, te odjednom nestali i odletjeli svojim putem. eprezenT: Ako u dogledno vrijeme ne dobijete adekvatno uposlenje šta na kraju namjeravate, uključivši i vašeg brata koji je također završio fakultet i skupa sa vama je na Zavodu za zapošljavanje? Erna B.: Sigurno je da neću čekati do samozaborava da me neko skine sa Biroa. Ja sam na sebe preuzela cijelu tu priču oko Teatra mladih i to bi trebalo da se završi do maja, ako Bog da. E sad, mislim da su dvije godine volonterskog rada i previše, apsurdno bi bilo pričati tu priču i dalje. A brat Edis? On radi u Kulen Vakufu i Orašcu, ima tamo tek pola norme. Bivši je reprezentativac BiH, čitav život je igrao u „Jedinstvu“, završio je dva fakulteta, pročitao je više knjiga nego što njegove pojedine kolege mogu da zamisle... Ipak, on je sretan čovjek, voli svoj posao i nikada nije prigovorio što ni na jednom konkursu za „gradsku“ školu nije prošao. Ja mu se divim. eprezenT: Da li je tačno ako ne pronađete neki posao kao prva glumica Bihaća, da ćete potražiti kruha negdje

R

van granica BiH, USK-a i Bihaća? Erna B.: Mislim da znam koji će to granični prijelaz biti! eprezenT: Na kraju, koju biste poruku uputili vašim sugrađanima, posebno mladima grada Bihaća i Bosanske Krajine? Erna B.: Nemam poruku. Želim im da su živi, zdravi, sretni i sa ostvarenim željama!

R

R

"Ja znam gdje je granica i put za Evropu"

14

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Feljton

Tefter (202) „Agrokomerc“ - naš život i naša stalna mora
ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.
međusobne nesporazume. Neprijatno mi je o tome sada opširnije pisati, ali želim nas sviju upoznati i upozoriti na realnost i neobjektivnost tokom priprema i donošenja strateških političkih i poslovnih odluka. Još su živi i pri pameti brojni pripadnici tadašnjih političko rukovodnih struktura „kladuškog vrha“ koji se mogu podsjetiti navedene situacije, odnosno demantirati moje navode! Drugi moj susret sa „Agrokomercom“ jeste požar u Prehrambenoj industriji u Polju januara 1987. godine. Te noći kada se požar desio u pola četiri ujutro zazvonio je moj kućni telefon. Supruga se javila i pozvala me hitno sa riječima: „Treba te hitno Fikret“! Kad sam preuzeo slušalicu telefona, Fikret se javio i rekao: „Džemale, sve Polje gori. Ako možeš pomoći, to učini odmah. Ja se nalazim ovdje u SOUR-u zabarikadiran“! Poslije ovih riječi odmah sam preko Mahmuta Muslića, rukovodioca obezbjeđenja „Saniteksa“, poduzeo potrebne radnje da se vatrogasna ekipa hitno uputi u Polje. Spremio sam se i odmah uputio u Polje. Kad sam došao na lice mjesta „Saniteksovi“ vatrogasci su već bili na zadatku. Požar je bio stravičan-šokantan za gledati. Tako nešto do tada nisam ni u filmovima vidio. Vani snijeg, temperatura minus 15 stepeni Celzija, a gori desetak velikih skladišta punih visokovrijednih materijala, metalni krovovi se tope i kapću kao kiša. Radnici pokušavaju spasiti šta se može. Kasnije sam čuo kako su neki koristili gužvu da se ponešto i ukrade! Ni danas mi nije jasno kako je došlo do požara onako velikog razmjera. Autor knjige „Afera 87“ se potrudio da prezentira detalje „svojih istraživanja“ okolnosti i uzroka ovog historijskog događaja na tlu Krajine. Papirnatih dokaza nema, ali sve indicije kažu da je požar podmetnut, namjerno insceniran! Indikativan mi je jedan razgovor sa Abdićem decembra 1986. kada mi je rekao da očekuje dobra poslovnu 1987. godinu obzirom da je napunio sva skladišta sa sirovinama, posebno onim iz uvoza. Meni je isto sugerisao da i mi u „Saniteksu“ nabavimo što veće količine uvoznih materijala koji će biti konjunkturni, problematični za kupovinu. Vjerujem da su i organizatori „Afere ‘87“ također znali za puna skladišta te da su podmetanjem požara zadali prvi financijski udarac „Agrokomercu“. Čudan smo mi narod! Na nebrojenim sastancima manje-više u svim radnim sredinama pa tako i u „Saniteksu“ moglo se čuti svega i svačega. Ni danas mi nije jasno kako je na sastanku komunista Radne zajednice „bivši poštovaoc - čak prijatelj“ Hamdije Pozderca ružno i uvredljivo govorio, nazivajući ga najvećim monstrumom dodajući da bi bio veliki skandal da takav postane predsjednik “Agrokomerc” - Nekadašnji gigant u proizvodnji hrane Predsjedništva SFRJ. Iznenađenje je bilo tim veće što je većina pri- koja bi prihvatila sa sredstvima „Saniteksa“ sutnih znala-vidjela kako se tokom otkrivanja dalje financirati uništenje „Agrokomerca“. Na fontane u krugu „Saniteksa“ veličao - čak moju sreću nisam imao crnih mrlja, firma je bila „pismeno plaketirao” Hamdija od iste osobe! u punoj zaposlenosti, likvidnost dobra, a mjeniTakođer su se brojni „prijatelji“ i saradnici ce „Agrokomerca“ nisu se našle u Abdića prosto takmičili u traženjima osude i „Saniteksovom knjigovodstvu“. Obzirom da odgovornosti. Abdić je izlaskom iz bihaćkog napadači nisu bili ubjedljivi sa argumentom zatvora 1989. javno obznanio „oprost“, a posli- olako sam izašao na kraj sa tabularazama. je je i priličan broj onih koji nisu birali riječi u Čudno da se niko od učesnika Konferencije zahtjevima za njegovu maksimalnu odgovor- nije založio oko zaštite „Agrokomerca“. Svima je bio cilj kako što više oblatiti one koje je nost uzeo za povjerljive suradnike. U to kritično vrijeme volonterski sam vršio Sarajevo tipovalo po svojim procjenama i cindužnost predsjednika Komisije za društveni karanjem domaćih špijuna čija imena smo nadzor Općine Velika Kladuša. Osjećao sam mogli pročitati u knjigama „Čuvari Jugoslavije“ se obaveznim i pozvanim da nešto pokušam zelene korice. Blebetanjima na sastancimaučiniti kao „visoki funkcioner“. Na javnim konferencijama dobivale su se nezaslužene sastancima nadležnih organa tražio sam da se funkcije i stvarani izmišljeni autoriteti. Kad sam interveniše sa stočnom hranom iz robnih rezer- se jednom prilikom poslije sa zemljakom iz vi. Kada to nije išlo onda sam govorio da je istog sela našao kod zajedničkog učitelja, rahmoguća epidemija širih razmjera zbog velikog metli Rasima Alibegića, onda mi je spočitavabroja biološke proizvodnje (peradi, purana, no kako nisam žigosao vinovnike Afere ‘87. zečeva). Sve ovo nije pomoglo jer je nekom Moja stanovišta su bila da niko ne može biti gore stalo da se sve uništi kako bi se dokazalo proglašen krivim bez sudskog procesa! Ostalo mi je u sjećanju da su se u borbi za da je razvoj A/C bio promašaj. Umjesto stočne hrane prišlo se ubrzavanju uništavanja biolo- spas „Agrokomerca“ i slobodu njegovog menaške proizvodnje nehumanim metodama. džmenta vidno isticali Sead Kajtezović, Asim Klaonica u Polju bila je demon tirana i trebala je Dizdarević, Mehmed Jušić zvani Did Jušan, biti premještena u Pjaniće-Cazin. Pismeno sam Hazim Džaferagić zvani Vanenca, Fiko preko Općine tražio da se ista ponovo montira Karajić, Ale Karajić, Šerif Delić… Nisam se i da se bar klanjem spasi dio biološke proizvo- mogao čudom načuditi kada sam u jesen 1992. dnje. Majstori klaonice su mi kazali da istu prešao raditi u „Agrokomerc“ da navedenih opremu mogu ponovo staviti u funkciju za 15 osoba nema kao bližih suradnika već pretežno dana. Niko me o ovom traženju nije izvijestio. onih koji su tokom Afere ‘87. bili zapaženi po Perad je klana po raznim klaonicama u Srbiji, neosnovnim optužbama. Sam sebi sam prokotako da su transportni troškovi bili enormno mentarisao kako su „pobrkani lončići“! Jedne prilike negdje 1993. godine Abdić je visoki, a ponekad i veći od cijene mesa. Rukovodstvo „Agrokomerca“ je u Bihaćkom pričao da su mu nudili usku suradnju sa zatvoru, a njihova mjesta zauzeli su oni koji od Miloševićem pa da Afere neće biti! Obzirom tog posla nisu znali bogzna šta. Ova činjenica da je odbio ponudu Afera je postala neizbjeje također doprinijela bržem propadanju i uni- žna.U vrijeme izlaska Abdića iz zatvora 1989. štavanju. Propaganda je bila toliko učinkovita godine preko 90 % radnika i građana ponovo tako da je preko noći tokom Afere preko 80 % su bili za njega, što je potvrđeno i na prvim građana osuđivalo Abdića i dio njegovih sarad- višestranačkim izborima novembra 1990. godinika. Kada su radnici vidjeli da padom ne. Po izlasku iz zatvora (septembar 1987. „Agrokomeca“ pada i njihov standard počelo je oktobar 1989.) Abdić ponovo oživljava proizvopostepeno triježnjenje i uočavanje namjera dnju. Učestvovao sam kao mentor radne grupe Sarajeva i Beograda. za izradu analize „Agrokomerca“ za period 1990.-92. godina. Pored ostalih pokazatelja, Previše smo se napadali dokazano je veliko učešće „Agrokomerca“ u jećam se da je povodom Afere u kino prehrani vojske na Bihaćkoj regiji i zaštiti stansali održana Tematska konferencija darda stanovništva. Tokom 1991. u pogone Saveza komunista Velike Kladuše. Na „Agrokomerca“ dnevno je ulazilo i izlazilo oko Konferenciji su prisustvovali gosti iz Bihaća i 95 šlepera roba i materijala. Kada kažem da je „Agrokomerc“ naš život Sarajeva na čelu sa Abdulahom Mutapčićem. Konferencija je trajala preko 12 sati. Učesnici u onda mislim na sve ono dobra što smo imali. raspravi bili su unaprijed prosperitetni, sa pisa- Kad kažem da je „Agrokomerc“ naša stalna nim diskusijama. Kroz diskusije su samo napa- mora i tragedija onda mislim na sve ono loše dana i vrijeđani Pozderci, Abdić i njegovi sarad- što nam se desilo tokom Afere ‘87. i proteklih nici. Interesantno je da sam i ja kao direktor 23 godine. Često pomišljam kako nam se ne bi „Saniteksa“ bio predmet napada i uvreda i da desila ni najgora stvar na svijetu, Bratorat sam zauzeo oko 30 % vremena u tim diskusija- 1993/95, da nije bilo „Agrokomerca“! Slijedi nastavak: „Stečaj Komunalnog ma. Ne znam šta su bili razlozi, ali pretpostavljam da su „napadači“ željeli da i mene podve- 1988. i kako dalje“? du pod vinovnike Afere i da me onda udalje sa Chattannooga, februar 2011. pozicije direktora. Vjerujem da se na moje mjeDžemal Ahmetović sto željela dovesti osoba njihova povjerenja

Ramo Hirkić
Redakciji ReprezenT-a po drugi put posredno se javlja naš stalni čitalac iz Amerike sa svojim mišljenjimastavovima kao doprinos saznavanju istine o svom zavičaju. Džemal Ahmetović je kvalifikovani svjedok vremena i događaja o kojim piše.
ijelo vrijeme boravka u dijaspori sa velikom pažnjom pratim zbivanja u svom zavičaju. Bio sam ubijeđen da će se posljedice rata sanirati, da će narod tamo početi ponovo živjeti mnogo bolje nego što to danas izgleda. Današnja situacija u privredi USK-a navodi na zaključak da je situacija gora nego što je bila prije četrdeset godina. Privreda je onda bila mala, ali se sva zemlja obrađivala, imali smo primjeran stočni fond. Danas nema privrede niti zemlja ima svog „hićmera“. Nije mi jasno kuda to mi idemo i kakvu budućnost očekujemo? Ovim prilogom, kao jedan od brojnih svjedoka-učesnika i očevidac značajnih brojnih zbivanja u i oko „Agrokomerca“, želim bar malo doprinijeti saznanjima za koja sam primijetio da nedostaju mnogim koji se danas upiru da spase ovaj naš nekadašnji gigant. Moji prvi kontakti sa „Agrokomercom“ bili su 1984/85. godine kada sam se zalagao da naša općina malo uspori investicije dok se ne izvrši konsolidacija izgrađenih kapaciteta i njihovo korištenje ne postigne optimalne efekte. Govorio sam da ne trebamo „siliti“ zapošljavanja preko realno podnošljivih mogućnosti i da našu djecu trebamo bolje obrazovati kako bi mogli bolje konkurirati na otvorenom tržištu rada širih prostora. Tada je Republičko izvršno vijeće Skupštine BiH (19. juli 1984.) razmatralo Informaciju o „Agrokomercu“ i donijelo zaključke o konsolidaciji. Ova Informacija nas je u Kladuši dobro „podijelila“ i produbila naše

Piše:

C

Afera ‘87.
reći moj susret sa „Agrokomercom“ jeste tokom Afere ‘87, u ljeto 1987. godine. Afera se otvara i javno obznanjuje. Kritičnog datuma koristio sam godišnji odmor na moru. Odmah sam se spakovao i krenuo kući. Doputovao sam kasnu u noć, rano ustao i krenuo u fabriku. Već tada sam na ulicama Kladuše primijetio brojna nepoznata lica. Isti dan sam saznao da su novinari, tv-snimatelji, političari, agenti, špijuni, policajci u civilu i ne znam ko sve već nije došao. Tada su za politiku bili zaduženi: Abdulah Mutapčić, Smajo Bešlija i Edina Rešidović. Interesantno, svi muslimani, a vjetar puše iz Beograda! Mnogi novinari su me posjetili u „Saniteksu“. Obzirom da im nisam „kritikovao“ „Agrokomerc“, njegov razvoj i menadžment brzo su me napustili i nisu se više pojavljivali. Izricanje političkih mjera bila je lakrdija. Svima je otprilike pisano isto obrazloženje: drug taj i taj se kažnjava mjerom tom i tom zato što je podržavao razvoj „Agrokomerca“. Ako se radilo o osobama koje su bile zaposlene u „Agrokomercu“ njima se dodavalo i učestvovanje u razvoju. Međutim, ako su isti kojom prilikom bili povezani sa izgradnjom spomenika Muje Hrnjice u obrazloženju je dodavano „učestvovanje u oživljavanju lika turskog zulumčara“. Sami sebi smo morali izricati političke mjere kako ne bi još više komplikovali i onako već složenu situaciju. Od jada i žalosti često puta smo se smijali.

T

S

Marketing

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

15

Ul. Zuhdije Žalića bb, VelikaKladuša Tel: 037 773 322 Mob: 061 600 159

- Bavimo se prometom nafte i naftnih derivata, ali i drugim uslužnim djelatnostima. - Posjedujemo vlastiti kompleks u sklopu kojeg se nalazi benzinska pumpa, caffe bar, trgovina, auto praona i vulkanizerska radnja. - Firma posluje po evropskim standardima, prometujući gorivo visoke kvalitete, a posjedujemo vlastita vozila za prevoz goriva, kao i kamion za kućnu dostavu lož ulja.

U firmi Grand Benz na jednom mjestu možete da nađete sve što je potrebno za vaš automobil.

- U trgovini nudimo veliki izbor ulja renomiranih proizvođača, autokozmetiku i dr.

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,
Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba
Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831, web: www.benmal.com e-mail: info@benmal.com

B LO K I I I
Prodano Prodano
no da Pro no da Pro

B LO K I I
Novo
!!!

Prod ano
Prod ano
Proda no

Prodano Prodano Prodano Prodano Prodano Prodano Prodano

Prodano
Prodano

Proda no Proda no
Prodano
Prodano
Prodano

- pregledi za sanitarne listove - očna dijagnostika - interna medicina - liječenje dijabetesa i oboljenja štitnjače - specijalističke konsultacije - ultrazvučna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija - magnetna rezonancija

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²

Hvala vam na Prodano povjerenju!!!

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD ,,TEMELJA DO KROVA’’ POSEBNO IZDVAJAMO: IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE, MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA), ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO, OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

IZNAD EUROPSKOG STANDARDA !

16

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

izb

BIHAĆ – Prošle srijede je u Bihaću održan humanitarni koncert za pomoć javnoj kuhinji „Merhamet”. Koncert je održan pred punom salom bivšeg Doma armije, a organizator ovog koncerta su učenici Mješovite srednje škole iz Bihaća. Učenici su odlučili na ovaj način pomoći javnoj

Prikupljena pomoć za javnu kuhinju "Merhamet"
kuhinji, jer joj nedostaju financijska sredstva da bi pravila obroke. Program na koncertu su vodile Merisa Škrgić i Samra Hrkić, a program je bio upotpunjen sa raznim zabavnim i kulturnim sadržajem. Sa nekoliko svojih koreografija predstavili su se Kulturno-umjetnička društva „Krajina“ i „Pritoka“, čime su zadovoljili prisutnu publiku. U programu su učestvovali i članovi Karate kluba „Sensei“, koji su pokazali svoje znanje iz karatea. U muzičkom djelu programa učestvovali su Adnan Nezirov, Aldina Beširević i mnogi drugi. Ovaj humanitarni koncert uveličali su i članovi Plesnog kluba „Miss“ iz Bihaća. Ulaz na koncert je bio simbolične 2 KM, a sav prihod od ulaznica namijenjen je za pomoć javnoj kuhinji „Merhamet“. Treba pohvaliti ovaj čin učenika III ETF-a koji su savršeno organizirali ovaj koncert i koji su se sjetili da pomognu onima kojima je ta pomoć najpotrebnija. Amel D.

Humanitarni koncert učenika Srednje mješovite škole Bihać

Adnan Nezirov

Sa humanitarnog koncerta u Bihaću

Prezentacija Proslavljena godišnjica bošnjačkih male škole folklora
igara i običaja
CAZIN - U subotu, 12. marta, u mjestu Mehrzweckhalle Rorschachberg u Švicarskoj održana je manifestacija povodom obilježavanja 20 godina postojanja Džemata Heiden u navedenom mjestu. U programu manifestacije učešće su imali poznati učači Kur’ana te ilahija, kao što su Aziz ef. Alili, te Karia Ćamil ef. Hajdarević, a u kulturno-zabavnom programu pored pjevača Nihada Alibegovića, Eldina Huseinbegovića, svoj doprinos su dali i članovi KUD-a „Hasan Mujezinović“ Cazin. Ovom društvu bilo je čast i zadovoljstvo učestvovati na jednoj tako dobro organiziranoj manifestaciji pred tolikim brojem ljudi, jer se procjenjuje da je bilo negdje oko 750 ljudi, što je istovremeno bio i dobar „ispit“ za folklornu grupu da pokaže kako je dorasla jednom tako velikom zadatku. Osnovni „zadatak“, odnosno cilj ovog nastupa bio je da KUD „Hasan Mujezinović“ raznovrsnim koreografijama, jednako takvim nošnjama te još boljom igrom i pjesmom na najbolji mogući način prezentira bošnjačku igru, rad u KUD-u, te prije svega općinu Cazin. U izvođenju šest koreografija tokom večernjeg programa, pored igre i pjesme prikazali su i segmente narodnih običaja naših krajeva, te prekrasne narodne nošnje živopisnih boja, koje su posebno birane za svaku pojedinu koreografiju. Organizacija same manifestacije, zatim doček u Švicarskoj te prijem kod domaćina, sve je bilo na vrhunskom nivou što će članovi KUD-a „Hasan Mujezinović“ još dugo vremena pamtiti i prepričavati. Amel D. CAZIN – Mala škola folklora, koja djeluje u okviru Kulturno-umjetničkog društva „Hasan Mujezinović“, ovih je dana obilježila sedmu godišnjicu svog rada. U svečanom programu organiziranom za tu priliku ugostili su i Kulturno-umjetničko društvo „Pehar“ iz austrijskog Graza. Prije sedam godina u Cazinu je sa radom počela mala škola folklora kao dio KUD-a „Hasan Mujezinović”. U međuvremenu, iz ove škole je izašlo nekoliko generacija, a na stotine djece je naučilo prve korake narodnih igara upravo kroz ovu školu. Sedma godišnjica je stoga posebna i vrlo značajna za sve članove KUD-a „Hasan Mujezinović“. - Na plakatu smo imali slogan da je to sretan broj za Cazin, dakle sedma godišnjica male škole folklora u ovom obliku. Naš koreograf Cuco dugo godina radi sa djecom, i djeca treba da vide da to ima neku tradiciju i da postoji, te da će biti i dalje, da se priključuju novi članovi, a stari da se vrate. Na ovaj način ćemo ojačati naš rad kroz malu školu folklora, ali i kroz odrasle škole folklora, izjavio je Muhamed Badić, predsjednik KUD-a „Hasan Mujezinović“. U svečanom programu organiziranom povodom sedme godišnjice male škole folklora nastupili su njeni najmlađi polaznici, ali i oni koji su iz najmlađih prešli u članove srednje ili starije grupe. Sedma godišnjica obilježena je gostovanjem prijateljskog KUD-a „Behar“ iz Graza, koje također okuplja djecu i omladinu sa područja BiH, koji žive u Austriji. Različite koreografije domaćih i gostiju iz Graza učinile su program zanimljivim i veselim za sve posjetioce. Najmlađi članovi KUD-a „Hasan Mujezinović” nastavljaju sa radom i raduju se predstojećim jubilejima. Amel D.

KUD „Hasan Mujezinović“ u Švicarskoj

Kulturno-umjetničko društvo „Hasan Mujezinović“ Cazin

Članovi KUD-a "Hasan Mujezinović"

Detalj sa proslave godišnjice "Male škole folklora"

Izvedbom oduševili publiku
CAZIN - Mlada postava Cazinskih tamburaša ove sedmice se u Domu kulture prvi put predstavila cazinskoj publici. Svojim izvedbama pokazali su da Cazinski tamburaši imaju kvalitetne nasljednike koji će nastaviti dugogodišnju uspješnu tradiciju. Koncertu dvije grupe mlade postave Cazinskih tamburaša prisustvovalo je dosta Cazinjana koji su uživali u izvedbi mladih muzičara. Ovim javnim nastupom podmladak tamburaša pokazao je da je spremaan nastaviti tradiciju dugu 35 godina. - Prije svega da kažem da mi je izuzetna čast što smo imali večeras priliku svirati za cazinsku publiku i što smo pružili podršku najmlađim tamburašima, jer mi smo već stari u odnosu na njih, istakao je Dževahir Tatarević, član mlade grupe. Oduševljenjem mlade postave Cazinskih tamburaša nije krio ni rukovodilac Cazinske tambure Husein Tatarević. - Ja sam prezadovoljan, prvo činjenicom što je uopće došlo do toga, jer djeca su odavno već htjeli da nastupe, ali ja nisam htio da nastupim nekim kvalitetom koji ne bi zadovoljavao roditelje i publiku. Želim da oni vide i shvate o čemu se tu radi, te da vide gdje im djeca idu, a ovdje je atmosfera pokazala da je to zaista bilo nešto dobro. Moja želja je da se trend koji traje 35 godina ne ugasi. Godinu dana već se radi sa mladim i najmlađim tamburašima, i već sada može reći da se Cazinski tamburaši neće nikad ugasiti. Osjećam u momcima potencijal, oni tamburu shvaćaju nešto kao dio života, izjavio je Tatarević. Prvi javni nastup mladih Cazinskih tamburaša pokazao je da se za budućnost ovog sastava, a time i nastavak tradicije starog orkestra Cazinskih tamburaša, ne treba brinuti. Amel D.

Prvi nastup mladih Cazinskih tamburaša

Prvi nastup mladih Cazinskih tamburaša

or

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

Najbolji učenici Osnovne škole "Mahala"
SANSKI MOST - Folklorna sekcija Osnovne škole „Mahala“, pobjednik je velike Općinske smotre folklora učenika osnovnih škola koja je održana u pretprošli četvrtak u prepunoj gradskoj sportskoj dvorani u Sanskom Mostu. Sportska dvorana je bila premala da primi sve građane koji su bili zainteresirani da prate ovogodišnju Smotru folklora sanskih osnovnih škola. Na ovom, već tradicionalnom natjecanju, nastupili su folklorni ansambli šest sanskih osnovnih škola, a žiri je, prilikom nastupa, ocjenjivao sve elemente folklorne igre: uvježbanost, odjevenost te izvedbu koreografija. Svaka folklorna sekcija se predstavila sa po jednom izvedbom folklorne igre. Pored folklornih sekcija šest sanskih osnovnih škola, događaj su uveličali i mališani iz dječjeg vrtića „Krajiška radost“, KUD „Sanski biseri“, te učenik muzičke škole u Sanskom Mostu, Arijan Čengić na harmonici. Žiri je na kraju odlučio da titula najboljeg ove godine pripadne osnovcima iz Mahale. Drugo mjesto osvojila je Osnovna škola „Peti oktobar“, dok je trećeplasirana bila folklorna sekcija „Prve sanske škole“. Najuspješnija folklorna sekcija osvojila je vrijednu nagradu-putovanje na svjetski festival Dječjeg stvaralaštva koji se tradicionalno svake godine održava u turskom gradu Bergama. Uspješni organizatori ovog takmičenja bila je Javna ustanova „Kult media“, dok je pokrovitelj događaja bila Općina Sanski Most. Zlatan Č.

Općinska smotra folklora učenika osnovnih škola

17

Sa folklorne manifestacije osnovaca

Sanski maturanti za Guinnessovu knjigu rekorda
SANSKI MOST - Maturanti sanskih srednjih škola biće ove godine učesnici velike maturske parade koja bi trebala da uđe i u Guinnessovu knjigu rekorda. Sanski Most će biti jedan od stotinu gradova iz Slovenije, Italije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Albanije i Rumunije, u kojem će se održati jedanaesta po redu „Quadrille Dance Parade“, nazvana po istoimenom plesu. Plan je da se postavi rekord u kategoriji najvećeg istovremenog plesa, a predviđeno je učešće 161.680 sudionika. Svi učesnici ovog događaja izvodiće isti ples u istom vremenskom trenutku, te će svi biti jednoobrazno obučeni. Najveće zasluge za to što će i Sanski Most, kao prva općina u Unsko-sanskom kantonu sudjelovati u ovom događaju, pripadaju Sanjanki, novinarki Amili Saleš, koja živi i radi u Sarajevu.

Zajednički ples sa učenicima deset država
Maturanti sanskih srednjih škola već su započeli sa uvježbavanjem koreografija, a sa njima u tome radi profesor tjelesnog odgoja Jasmin Zukanović, kome također pripada veliki dio zasluga u realizaciji ovog projekta. Devet bosanskohercegovačkih gradova, među kojima i Sanski Most, sudjelovaće u ovogodišnjoj „Quadrille Dance Parade“. Buduće učesnike ovog događaja posjetio je i glavni koordinator ovog projekta u našoj zemlji, inače predsjednik Akademije plesnog pokreta u BiH, Mladen Brekalo. Datum kada će se održati ovogodišnja „Quadrille Dance Parade“, koja će nadamo se biti zabilježena i u Guinessovoj knjizi rekorda je 20. maj. Tog dana sanski maturanti će na Trgu ljiljana u Sanskom Mostu, istovremeno sa drugim sudionicima u ostalim evropskim gradovima, izvesti pripremanu koreografiju i time biti dio jednog velikog projekta. Zlatan ČEKIĆ

Gradska galerija Bihać

Numizmatička zbirka bihaćkih numizmatičara
BIHAĆ - Prošlog utorka je u Gradskoj galeriji u Bihaću, u prisustvu brojnih građana otvorena prva izložba dvojice bihaćkih numizmatičara. Tako će u narednih sedam dana u Gradskoj galeriji Bihać svoje zbirke izložiti Osman Sulić i Enes Delić, numizmatičari iz Bihaća. Prisutnima se prilikom otvaranja izložbe obratio Dario Jurić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko-sanskog kantona, koji je rekao kako su izložene novčanice i kovanice teritorijalno ograničene, jer dominiraju eksponati iz regiona. Naglasio je kako je i on sam numizmatičar još iz osnovne škole i da mu je veoma žao što nije bio upoznat sa pripremama izložbe, jer i on u svojoj kolekciji ima dva zanimljiva albuma eksponata. Enes Delić, vlasnik velikog broja prikupljenih novčanica je govorio o historiji štampanog novca, koji je „rođen“ u Kini u sedmom stoljeću. Prvi papirni novac u Evropi štampan je 1661. godine u Švedskoj, a u našem regionu pojavio se 1824. godine u Beogradu u Srbiji. Ovu zanimljivu i rijetko viđenu izložbu je otvorio Željko Mirković, predsjedavajući Općinskog vijeća Bihać, te se zahvalio kolekcionarima Suliću i Deliću što su bihaćkoj javnosti omogućili lijepu i zanimljivu izložbu. Rusmir K.

O numizmatici govorio i ministar obrazovanja, kulture i sporta USK-a Dario Jurić

Izloženi novac iz cijeloga svijeta

18

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Poljoprivredni kutak

Kooperativna poljoprivredna proizvodnja

Specijalizirana poljoprivredna zadruga
Vi nama povjerenje,

mi vama isplatu na vrijeme!

Kalendar proljetnih radova u martu i aprilu
Radovi u voćnjaku
oćari u martu podižu matičnjake Vvegetativnih voćnjaka. Završava se i generativnih podloga, rastila i zasade rezidba jabučastih i koštičavih voćnih vrsta. Suzbijaju se korovi u voćnjacima i obavlja međuredna obrada oranjem. To je veoma važan posao jer vegetacija uveliko kreće i treba se pobrinuti da korov bude blagovremeno uništen kako ne bi korisnim biljkama trošio dragocjenu hranu. Obavlja U voćnjaku se skraćivanje okulanata u rastilu, te podmlađivanje i prekalemljavanje voćaka. astaviti sa uređivanjem voćaka. Orezuju se kupine i maline i izvodi plavo Rane od rezanja premažite voćarprskanje breskve. U rasadniku i voćnjacima obavlja se prihranjivanje. Posađene skim voskom. Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem. sadnice se prekraćuju. Provjeravajte zaštitu od zečeva. Po završetku svih proljetnih radova tlo se obrađuje i Radovi u polju po potrebi gnoji. Zaštita od zečeva skida se polju počinje prihrana pšenice i potkraj aprila kad se valja pripremiti i za ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, proljetna prskanja. Pratiti izvještaje proraži, ječma i uljane repice dušičnim i kom- gnozne službe i prskati prema uputama. pleksnim mineralnim gnojivima s povećaU povrtnjaku nim sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za prihranu ople lijehe pune se bioenergetskim usjeva. Potkraj marta siju se jari usjevi materijalom i dobrom klijališnom pšenice, zobi, raži i ječma, drljaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu Na livadama se eventualno voda ispušta u ili pikiranje biljčica. Provodi se njega sijanog povrća iz januara. U zaštićenom projarke, kanale i vodotokove. Najveći radovi u aprilu su sjetva gla- storu sije se rani kupus, rani kelj, rana salavnih proljetnih kultura. Početkom mjeseca ta, rana cvjetača, rana rajčica, rana paprisije se crvena djetelina, travno-djetelinske ka, patlidžan, rana korabica, a na otvoresmjese, konoplja, lucerna, suncokret, soja, nom prostoru bob-mahunar, cikla, grašak, grah i sadi se krompir. U drugoj polovici luk, mrkva, peršin, rotkvica. Na otvoresije se kukuruz, najprije raniji hibridi, nom prostoru sadi se češnjak, krumpir, posebice tvrdunci, zatim kasniji i na kraju rani kupus, kelj. Sadi se rajčica u plastenik. srednje rani i opet rani, što ovisi o podru- Iz trapa se uklanja trulo povrće. Tokom aprila u povrtnjaku se čju i klimatu. Zaštićuju se ozimi usjevi od travnih korova do kraja busanja, a od širo- provodi „kaljenje“ prijesadnica za izlazak kolisnih i u vlatanju strogo pazeći na izbor na polje. Redovito se njeguje sijano i sađeherbidica. Obavlja se prvo tretiranje repi- no povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se činog sjajnika ako se pojavi (repica u stadi- zemljište za sjetvu i sadnju uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od ju pupanja prije grananja). bolesti ne preskočiti postupke na plamenjači luku-kapuli i češnjaku. Prihranjuje se U štali ranije sađeno povrće. Na otvorenom protoplim danima oko podneva staju storu siju se: cikla, dinja, mahuna, krastavtreba prozračiti, a stoka se pušta ci, lubenice, mrkva, peršin, rajčica, paprina svježi zrak. Tada se staja temeljito očisti ka, patlidžan, brokula, tikvice, podzemna i poprave manje štete. Hranidbi stoke i koraba, rotkva, rotkvica, crni korijen, špidalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu hranu. Stoka u aprilu polako izlazi na ispašu ili se počinje hraniti zelenom hranom, postupno, da ne bi došlo do probavnih tegoba. Stoka se nakon zimske hranidbe treba dovesti u dobru kondiciju, posebnu pažnju posvetiti izbalansiranoj prehrani. Čuvati stoku od prehlade jer se počinje linjati.

N

U

T

nat, kupus, kelj, korabica, šparga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se: paprika, rajčica, patlidžan, brokula, krumpir, kelj, cvjetača, korabica, salata, šparga, hren.

U vrtu
se živica. Pregledajte Uvrtu alat,reže neke vrsteili lukovičavrtni popravite ga nabavite novi. Možete saditi stog cvijeća ako zemlja nije smrznuta. U vrtu je tokom aprila vrijeme sijanja trave. Stari se travnjaci prvi put kose, a nakon toga se zalijevaju i prihranjuju.

U skladištu
azite na miris proizvoda. Ako Ppočelo zagrijavati, provjeriti se žitoli ima kukaca (žižaka) te primijeniti odgovarajući insekticid. Ohladiti žito, provjeriti stanje graha. U skladištu tokom aprila bacanjem zrna po površini hrpe provjeriti ima li moljaca. Ako ih ima, upotrijebiti insekticid ili manje količine odmah trošiti.

U

Gnojidba
rijeme je i druge proljetnu sezonu. Vpripreme zazaorganizacijskeosnovna Voćnjake u kojima nije obavljena

gnojidba ujesen, treba pognojiti NPK formulacijama u kojima je istaknut sadržaj fosfora i kalija, kao što je NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S. Za prihranu ozimih usjeva nabaviti KAN 27 % N, AN 33,5 % N ili UAN 30 % N. Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu treba nabaviti NPK 20-10—10 ili NPK 15-15-15. Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300-400 kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10. Nakon gnojidbe tratinu obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno. Gnojidba u aprilu počinje pripremom zemljišta za sjetvu proljetnih kultura. Pšenicu treba drugi put prihraniti KANom, UREOM ili UAN-om. Ujesen je trebalo obaviti duboko oranje i gnojidbu NPK formulacijama NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20. Kukuruz predsjetveno pognojiti s 300 kg/ha ili 200-250 l/ha UANa, a startno sa sjetvom unijeti 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za krompir u obradi unijeti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 8-2626. Za povrće osjetljivo na klor primijeniti 600-700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-1421 S. Primjenom 150-200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje može se izbjegnuti prihrana povrća. Obaviti folijarnu prihranu voćaka. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Feljton ( 09 )
F e l j t o n

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

19

ekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vremenu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo se već na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je naprosto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo obrađivali. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

ZNAMENITI KRAJIŠNICI IZ VREMENA PROŠLOG - I SADAŠNJEG

N

Doktor Dizdar
ao što smo i najavili u prethodnom izdanju Feljtona, u ovom i nekoliko narednih brojeva o Doktoru Dizdaru govorit će njegovi saborci u ratu i oni koji su zajedno sa njim radili u zaživljavanju zdravstvene službe u Pećigradu nakon rata. Ratni drug Doktora Dizdara cijelim tokom rata bio je Hase Beganović zvani Šef, rođen 1927. godine u Pećigradu gdje i danas živi u domaćinstvu sa kćerkom i unukom. Hase je dobrog zdravlja i još boljeg raspoloženja, a prilikom naše posjete pronašli smo ga vani u prelijepom ambijentu uređenog dvorišta sa voćnjakom oko kuće koji se nalaze svega nekoliko stotina metara ispod padina Starog grada Pećigrad. Hase prije ovog susreta nije znao razlog naše posjete, a kada smo mu pokazali nekoliko posljednjih izdanja ReprezenT-a i razloge naše posjete, bez puno razmišljanja, kazao nam je: -O, ja i doktor smo bili veliki ahbabi, često mi je prije smrti, dok je uživao u penzionerskim danima, navraćao sa kćerkom Maidom. Imali smo uvijek o čemu razgovarati. Eto, desilo se da istog dana bude dženaza mom ahbabu Ibri i mojoj supruzi Ajiši. De, šta se može, svi ćemo mrijeti, prije ili kasnije. Mene fala Bogu zdravlje poprilično služi, mogu ponešto uraditi u dvorištu. Eto, kad me pitate za Doktora, od prvog dana smo u ratu bili zajedno i dočekali oslobođenje zajedno, ja u prvim redovima sa strojnicom, a Doktor u pozadini kao bolničar. Ipak, ja sam njega nosio u stacionar teško ranjenog prilikom jednog napada na četničko gnijezdo u Kozarcu kod Prijedora. Zamolili smo Hasu - Šefa da nam pokuša hronološki poslagati detalje iz zajedničkog učestvovanja u ratu sa Doktorom Dizdarom od 1943. godine i otkud nadimak „Šef“. -Doktora prije rata nisam poznavao. Zajedno smo krenuli, najprije čini mi se u Huskinu vojsku, a onda smo jedno vrijeme bili u pozadinskoj jedinici Ale Čovića. On je u početku

K

Panorama Pećigrada

Iz biografije Doktora Dizdara u knjizi pjesama „Plameni bregovi“
brahim Dizdarević, rodio se 10. aprila 1927. godine u selu Šumatac, Skupština opštine Velika Kladuša. Najprije kao kurir od 1942., a zatim kao aktivni borac od 1943. godine učestvuje u ratu. Poslije oslobođenja u Cazinu privatno završava najprije osnovnu školu, a onda se upisuje na tadašnju realnu gimnaziju. Kasnije školovanje nastavlja u Banja Luci u srednjoj medicinskoj školi, kako bi se kasnije posvetio studiju medicine. Studirao je u Beogradu, a od 1962. godine radi kao liječnik u selu Pećigrad, Skupština opštine Cazin, gdje je osobito doprinio organizaciji zdravstvene zaštite seoskog stanovništva. Za svoj rad dobio je mnoga društvena priznanja, od kojih se posebno izdvaja Orden zasluga za narod trećeg reda. Pisanjem se Dizdarević počeo baviti još u školskim klupama. Izraziti se pisanom riječju za njega je bio jedan od mnogobrojnih načina na koje je želio ispoljiti svoju osobitu ljubav prema rodnom kraju i opsjednutosti teškim, ali i slavnim danima narodnooslobodilačke borbe. Neke od njegovih pjesama već su bile objavljivane u časopisima, a pojavljivanje ove zbirke predstavljaće njegov prvi potpuniji nastup pred čitalačkom publikom.

I

Meho i ranjeni Jovo
Djeco, znajte, Prije nego na ekskurziju krenete Zavičaj oko sebe dobro upoznajte. Eno u Pećigradu stakleni spomenik borcima Pod nebo se diže, Pa zapišite u vašem školskom radu: „Ovdje borci leže. Za njih nas ljubav veže“... A nije Pećigrad samo mjesto baštine. Eno Muratova brda tamo. Eno bregova, eno čuka, Tu je partizanski mitraljez neprijatelje kosio, a Meho svog ranjenog druga Jovu preko Skokova u Pećigrad u bolnicu nosio...

u Huskinoj vojsci bio kurir. Sjećam se da su nas neprijatelji potjerali sa Starog grada ovdje u Pećigradu odakle smo poskakali kako je ko znao i umio i otišli preko Bosanske Krupe i Bosanskog Novog do Prijedora. Smjestili smo se u Kozarcu gdje su nas tamošnji Muslimani teško prihvatili dok se nisu uvjerili ko smo i odakle. Sjećam se dobro, jedno večer smo dobili naredbu da kao udarna jedinica razbijemo i uništimo četničko gnijezdo u blizini Kozarca. Prišli smo im blizu, vidjeli njihove siluete, na vatri su pekli bika i sjedili oko vatre. Mi smo svi bili bosi. U žestokoj i obostranoj pucnjavi, tu je Doktor Ibro teže ranjen pa je mene zapalo da ga nosim, a bio je stasit čovjek i težak ko najteža klada. Uvijek se sjećam riječi koje mi je tada kazao: „Ako ikad budem doktor, tebi Šefe neće trebati zdravstvena knjižica“. Mislim ja u sebi, kakav doktor, šta ovaj priča. Da mi te je samo kako do kuće prenijeti, džaba ti svi tvoji doktori. Vidite, kako je Doktor znao šta će biti jer je postao doktor, ne bilo kakav već stručan, poznat i voljen doktor. Šef je Hasino ratno ime koje je evo ostalo do današnjih dana. Mislio je, kako kaže, da iz rata neću živ izaći. Nosio je strojnicu i nije imao bunkere i utvrđenja kako se to sada u ratu priprema. Od prvog do zadnjeg dana bio je u udarnoj jedinici i sam ranjen prilikom borbi za selo Golubovići kod Velike Kladuše. Drugi dio ove zanimljive priče Hase Beganovića -zvanog Šef nastavit ćemo u slijedećem broju, a dešavanja započinju u Bužimu i završavaju u Banja Luci i Sarajevu gdje Hase i Doktor dočekuju oslobođenje. Hase je na prsima u rodni Pećigrad donio Orden zasluga za hrabrost. Hase Beganović - ratni drug doktora Dizdara (Nastavak u slijedećem broju)

Dr. Dizdar kao bolničar u Drugom svjetskom ratu

20 ReprezenT

28. mart 2011. godine, broj 245

Plaćeni prostor/Izbor

IMA VLASTI, NEMA VLASTI II dio
i nakon sedam (najtežih) dana dilema iz naslova nije razriješena. Dok se jedan dio političkih stranaka u Federaciji BiH pretvara da vladaju, drugi dio (čitaj: dva HDZ-a) se pretvara da ove prve ne priznaju. Centralna izborna komisija ni sama ne zna, kako bi naš narod rekao, „ni đe veže, ni đe driši“. Nastavlja sa svojom pričom, petlja se gdje joj nije mjesto i još malo pa će preuzeti ingerencije i Ustavnog suda Federacije BiH. Elem, a od tog suda zavisiće i ispravnost (već) formirane vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine i zavisiće i daljnji razvoj događaja u „većem“ entitetu. Tačno je, naime, da ima određenih dilema oko načina formiranja vlasti u Federaciji, ali je isto tako tačno da postoje i nedvosmislena podrška ovakvom formiranju vlasti od strane Međunarodne zajednice koju su u stanju iščitati oni koji znaju čitati stavove te iste

N

Zajednice. Oni koji ne znaju, trebali bi naučiti prije nego što bude prekasno. Sada imamo situaciju da jedni „vladaju“, a drugi „ne daju“. I dok sada sa jedne strane ovi što „vladaju“ vrše primopredaje, oni što „ne daju“, oni se pregrupišu u nekakve sabore ovakve i onakve i prijete gladnim narodom, zaboravljajući pritom svoju ulogu u tome. A njihova uloga je sljedeća: čitavo vrijeme tokom rata, a posebno nakon rata oni su (čitaj: HDZ, i jedan i drugi, kad je formiran) bili dio vlasti. Imali su svoje ministre, svoje direktore, svoje predstavnike na mjestima gdje se odlučuje i gdje su pare, i dijelili su te pare, kupovali podršku i dan-danas je kupuju istim tim parama, a narodu na koji se pozivaju i za čije se interese zalažu dali su malo ili nimalo. Danas se ponašaju kao uvrijeđena mlada i jogune se, jer je došlo vrijeme da neki drugi ljudi vladaju i da građane više ne možeš vući za nos kako

hoćeš. Danas, srećom, više nije važno ko si, kako ti se babo zove i šta je on uradio. Došlo je vrijeme da pokažeš šta si ti, šta si uradio, koliko vrijediš kao čovjek i kakve rezultate imaš iza sebe. Kome si pomogao, a kome odmogao i koliko ljudi iza sebe imaš koje nisi uvrijedio, prevario, omalovažio... Došlo je vrijeme kada vrijediš koliko vrijediš i kada ne možeš ljudima prodavati „maglu pod bubrege“, da ne kažem šta grublje. I neka je došlo takvo vrijeme. Bilo je i vrijeme da dođe. U ime nas iz osamdeset i neke koji su izgubili očeve, braću, djetinjstvo, sadašnjost i budućnost zbog tih i takvih koji misle da zato što su to što jesu imaju pravo da naše živote iznova uništavaju i da nas opet vraćaju na početak u jednoumlje, mrak i zaostalost... Ima vlasti, nema vlasti? Nema još uvijek. A i bolje je da je nema, jer je bolja i nikakva vlast nego svakakva...

Nermin Purić, nermin puric@yahoo.com

Održana vanredna sjednica Predsjedništva DNZ BiH
subotu (19.03.2011.) u Velikoj Kladuši je održana vanredna sjednica Predsjedništva DNZ BiH sa tačkom dnevnoga reda: Informacija o kršenju stranačke discipline od strane Elvire AbdićJelenović i prijedlog za pokretanje stegovnog postupka. Razlog za sazivanje vanredne sjednice sa ovom tačkom dnevnoga reda bila je činjenica da Elvira Abdić-Jelenović, kao delegat DNZ BiH iz reda Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, nije izvršila usaglašenu Odluku Predsjedništva DNZ BiH o davanju podrške strankama potpisnicama Platforme (SDP, SDA, HSP i NSRZB) i njihovim kandidatima za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH. Iz tog razloga je Predsjedništvo stranke, nakon iscrpne rasprave, jednoglasno donijelo odluku o pokretanju stegovnog postupka protiv Elvire Abdić-Jelenović zbog kršenja stranačke discipline i ugrožavanja interesa stranke. Predsjedništvo je na ovoj sjednici, također jednoglasno, smijenilo Elviru Abdić-Jelenović

U

sa funkcije predsjednice Kluba poslanika DNZ BiH u Skupštini Unsko-sanskog kantona. Predsjedništvo DNZ BiH je, razmatrajući dešavanja u vezi sa formiranjem vlasti u Federaciji BiH, usvojilo i zaključak kojim se suodgovornim za ovakav razvoj događaja u vezi sa podrškom strankama platformske većine smatraju i stranke potpisnice Platforme koje su se ponašale kalkulantski sve do konačnog neuspjeha pregovora sa dva HDZ-a, te su propustile da na vrijeme obave proceduralne obaveze koje prethode zvaničnom pristupanju DNZ BiH platformskoj većini, iako su na to više puta usmeno i na kraju i pismeno upozorene. Naime, zbog zakašnjelog očitovanja stranaka platformske većine po pismenom zahtjevu za očitovanje o prihvatanju DNZ-a kao ravnopravne članice Platforme, sukladno tački 2. Platforme, DNZ BiH, odnosno njeno rukovodstvo, nije bilo u mogućnosti provesti statutarnu proceduru usvajanja potrebnih odluka koje su proistekle iz naknadnog prihvaćanja DNZ BiH kao članice Platforme.

Ipak, unatoč tome što je službeno očitovanje stranaka potpisnica Platforme stiglo u „pet do dvanaest“, odnosno nakon prve pauze u zasjedanju Doma naroda, predsjednik DNZ BiH je koristeći se ovlastima u skladu sa Statutom DNZ BiH i uz pojedinačne konsultacije sa članovima Predsjedništva stranke, donio odluku da DNZ BiH, odnosno delegat Elvira Abdić-Jelenović podrži prijedloge stranaka plat- Sjednica Predsjedništva DNZ BiH (arhiv ReprezenT-a) formske većine, vodeći se logikom da konstituiranje Doma naroda i imenova- izbor predsjednika i potpredsjednika nje izvršne vlasti u ovakvom krnjem sastavu Federacije BiH u skladu sa prijedlozima stranaDoma naroda ipak predstavlja manje zlo ka Platformske većine, što ona nije učinila, već naspram bezvlašća, političkog, ekonomskog i je postupila po vlastitom nahođenju i ubjeđesvakog drugog kolapsa koji je bio jedina alter- nju, mimo odluke organa stranke, čime je prekršila stranačku disciplinu i nanijela nesagledinativa ovako formiranoj vlasti. U skladu s ovom odlukom od delegata vu štetu ugledu i interesima stranke, ozbiljno Elvire Abdić-Jelenović je traženo da podrži ugrozivši njen politički kredibilitet.

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona

„Goethe institut“ i Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona organizirali Okrugli sto

Podrška proizvođačima i otkupljivačima jagodičastog voća i povrtlarskih kultura
BIHAĆ - U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona prošlog petka je u Bihaću upriličen sastanak sa predstavnicima firmi sa područja USK-a koje se bave proizvodnjom i otkupom jagodičastog voća i povrća. Sastanku je prisustvovao i direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a mr. Smail Toromanović. Na sastanku je razgovarano o aktuelnim problemima ovih poljoprivrednih djelatnosti, subvencijama sa kantonalnog i federalnog nivoa u 2011. godini, kao i aktivnostima oko izgradnje prerađivačkih kapaciteta. - U pripremi budžeta za 2011. godinu držali smo se zakona i predložili tri posto za poljoprivrednu proizvodnju, što znači 4,3 miliona KM. Tražićemo u dijalogu sa proizvođačima način ne samo kako da sufinansiramo primarnu poljoprivrednu proizvodnju, nego kako i da pomažemo otkup. Kanton je u prošloj godini za jagodičasto voće izdvojio pola miliona KM, nešto manje za povrtlarske kulture koje u značajnijoj mjeri sufinansira federalni nivo, kazao je kantonalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva mr. Emdžad Galijašević. Galijašević je naglasio kako je neophodno raditi na stvaranju uslova za pokretanje prerađivačkih kapaciteta za voće i povrće i u tom kontekstu izrazio razočaranje što su proizvođački kapaciteti „Agrokomerca“ zapostavljeni, a mogli su itekako biti iskorišteni. Mr. Smail Toromanović, direktor Poljoprivrednog zavoda USK-a, istakao je da je Unsko-sanski kanton nosilac proizvodnje jagodičastog voća i kornišona u FBiH. - Sa nivoa BiH godišnje se izveze 3.025 tona maline, a naš Kanton od te količine izvozi 300 tona sa trendom rasta, dok smo u proizvodnji kornišona daleko najjači u BiH. Krajina proizvede 5.000 tona krastavaca, a u cijeloj državi ova proizvodnja godišnje iznosi 13.000 tona, kazao je mr. Toromanović i napomenuo da bez organiziranog otkupa ne bi bilo ovakvih rezultata. Direktor „Agromerkantilije“ Ivica Krčelić izjavio je da ova firma sa 3.000 kooperanata nastavlja sa izgradnjom rashladnih kapaciteta. - Osnovni problem, koji „Agromerkantilija“ nastoji umanjiti, je nesigurnost naših kooperanata. Oni žele raditi i od ove djelatnosti hraniti svoje porodice, naglasio je Krčelić. Rusmir KARAT

„Klimatske promjene kao društveni izazov“
BIHAĆ - Prošlog četvrtka njemački „Goethe institut“ organizirao je u Bihaću okrugli sto na temu „Klimatske promjene kao društveni izazov“, sa akcentom na utjecaj istih na proizvodnju hrane uopće. U tom pogledu angažovani su eksperti prof. dr. Norbert Rainseh sa Instituta za genetiku iz Leibniza, prof. dr. Michael Blanke sa Univerziteta u Bonu, dr. Haike Link sa „DAD Alumni Goethe Instituta“ Njemačka, te doc.dr. Muhamed Brka i doc. dr. Pakeza Drkenda sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sarajevo. Nakon iscrpnih predavanja i naknadnih diskusija, učesnici okruglog stola su mišljenja da su posljedice globalnih klimatskih promjena već vidljive u povećanju ekstremnih vremenskih dešavanja, ugrožavanju biološke raznolikosti, depopulaciji insekata, smanjenju količine padavina i pojava suše, smanjenju prinosi različitog poljoprivrednog bilja, rezistentnosti insekata na zaštitna sredstva, erozija tla, širenje termofilnih korova i povećan stres kod domaćih životinja. Kako se procjenjuje da će do kraja vijeka temperatura rasti od 1,5 do 3 stepena Celzijusa, to je

za očekivati veći broj sušnih dana, što će u konačnosti značiti smanjenje prinosa i do 25 posto. Svakako Okrugli sto je ponudio i određena rješenja u smislu potrebe poštovanja plodoreda, primjeni dobre poljoprivredne prakse, primjeni novih i obnovljivih izvora energije, selekcije biljaka otpornih na sušu, popularizacije novih tehnologija, poboljšanja u primjeni đubriva, razvoju biološke poljoprivrede, korištenje biomase, smanjenje emisije metana u stočarstvu itd. Poseban fokus dat je pojavi novih biljnih štetočina, poput kalifornijske štitaste uši, lisnih minera kestena, paradajznog moljca, gubara i mrazovca koji su ranije naseljavali mediteranska područja, kao i pojavu novih insekata, poput azijske bubamare koja napada domaće korisne bubamare. „Geothe Institut“ BiH i Poljoprivredni zavod Unskosanskog kantona zaključili su na kraju Okruglog stola da treba raditi na promjeni javne svijesti građana i društva u cjelini, a u vezi sa problemom klimatskih promjena i negativnim utjecajem na društvene tokove. Esad Š.

Izbor

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

21

Briga za ekologiju i održivi razvoj
BOSANSKA KRUPA Dolaskom proljeća u gradu čistih rijeka, zdravih šuma i dobre klime, svečano i prigodno je obilježen i Svjetski dan šuma. Ova godina je istovremeno proglašena za „Godinu šuma“. Bio je to proglas Ujedinjenih nacija, s ciljem podizanja svijesti o održivom upravljanju i gospodarenju šumama i njihovoj zaštiti i svjesnosti da su šume najbolji, ako ne i jedini čuvari biodiverziteta na kopnu. Radio Bosanska Krupa kao jedina medijska kuća na području općine u okviru svoga programa organizirala je posebnu emisiju u kojoj su učestvovali predstavnici ŠPD „Unsko-sanske šume“. Gosti su bili izvršni direktor za oblast šumarstva ŠPD „Unsko-sanske šume“ dipl.ing.šum Husein Kabiljagić i upravitelj Pogona gospodarenja za općinu Bosanska Krupa dipl.ing.šum. Šefkija Jusović. Oni su tom prilikom istakli da čuvanju i pravilnoj sječi šuma prilaze odgovorno, planski i da pored redovnih aktivnosti, među kojima je u prvom redu pošumljavanje, planiraju za ovu godinu, razne radionice i ekočasove sa učenicima osnovnih i srednjih škola i završetak izletišta „Šujnovac“. Također ovo poduzeće je pokrovitelj i provoditelj konkursa za najbolji likovni i literarni rad učenika osnovnih škola u općini Bosanska Krupa. ŠPD „Unsko-sanske šume“ je organiziran u svih osam općina USK-a sa sedam podružnica i sa Pogonom gospodarenja u općini Bosanska Krupa. „Unsko-sanske šume“ gospodare sa ukupno 180.000 ha šume, a pravo godišnje sječe je 550.000 kubnih metara. - Ono što zadivljuje Sjevernu Evropu, Kanadu, Njemačku, jeste naša mješovita šuma lišćara i četinara. Nema planske sječe i plantažnog pošumljavanja već se praktikuje prored kako bi se zaštitila šuma. Zapravo možemo reći da šume USK-a imaju šumarski brend u šumarstvu u BiH i šire, kaže izvršni direktor ŠPD „Unskosanske šume“ Husein Kabiljagić. Pogon gospodarenja šumama u općina Bosanska Krupa gazduje sa 23.400 ha šume. - Područje kojim gazdujujemo odnosi se uglavnom na visoke šume, 60 %. Prema podacima MAC-a od ukupne površine 5.000 ha se vodi kao minirano ili sumnjivo što je oko 20 % ukupne površine. Obim sječe u 2011. godini kada je u pitanju Pogon gospodarenja Bosanska Krupa je nepunih 53.000 ha, kaže upravitelj Pogona gospodarenja Bosanska Krupa Šefkija Jusović. Pošumljavanje se vrši na površiObilježen Dan šuma - u kabinetu općinskog načelnika

Uz dolazak proljeća, Dan šuma, voda, meteorologije

ni od 50 ha sa oko 100 000 sadnica lišćara, prvenstveno javor, jasen i bukva. Inače ŠPD „Unsko-sanske šume“ u rasadniku u Cazinu mogu proizvesti do 1.500.000 sadnica, ali zbog kvalitete i očuvanja posađenih sadnica, uglavnom je riječ o 600.000 do 700.000 sadnica. I kao potvrda da ŠPD „Unsko-sanske šume“ gazduju šumama ovog kantona ne samo u smislu sječe, već i u smislu očuvanja i obnove šumskog fonda govori i prestižni FSC certifikat kojeg u FBiH imaju jedino ŠPD

„Unsko-sanske šume“. U povodu 21. marta, Svjetskog dan šuma, načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović je u kabinetu ugostio Šefkiju Jusovića, upravnika Šumske uprave u Bosanskoj Krupi. Razgovaralo se o trenutnom stanju u šumarstvu na području bosanskokrupske općine, te o koracima koji se čine da se šumsko bogatstvo kojim obiluje općina Bosanska Krupa domaćinski štiti i koristi radi budućih generacija. Dževada ŠTANCL

Obilježena 18. godišnjica herojske pogibije Saliha Dizdarića i njegovih suboraca

BIHAĆ – U prisustvu brojnih građana Bihaća, veterana rata, prijatelja i rodbine, u Mjesnoj zajednici Ružica i ove godine obilježena je 18. godišnjica herojske pogibije Saliha Dizdarića i njegovih suboraca u borbama na Grabeškom platou. Na taj dan i odlučnost boraca Petog korpusa ARBiH da odbrane ovaj dio Bosne i Hercegovine, u svojim obraćanjima, sve prisutne podsjetili su Mirsad Kurtović, Rasim Dervišević i Sead Toromanović - Taran. Vraćajući se u svojim riječima na odsudne borbe i žrtve koje su položene u temelje odbrane i slobode Bihaća, posebno je istaknuta hrabrost i snalažljivost Saliha Dizdarića, te ponovljena istina o običnim malim ljudima koji su u takvom vremenu postajali legende. U svom obraćanju, Rasim

Istina o malim ljudima Kuvajćani ulažu u koji su postali legende proizvodnju meda
Dervišević je podsjetio na potrebu očuvanja sjećanja na odbranu Bihaća, ali i iznio prijedlog da se na obroncima Grabeža podigne spomen-obilježje - Pegaz, kao monumentalni spomenik svima koji su branili i odbranili Bihać. Na poziv organizatora, skupu se obratio i općinski načelnik Albin Muslić, govoreći o očuvanju sjećanja na sve ljude i događaje koji su obilježili jedno vrijeme patriotizma i opstanka Bihaća kao slobodnog i otvorenog grada. Sjećanje na šehide i baštinjenje pravedne borbe za slobodu, prema njegovim riječima, jeste imperativ koji ostaje na mladim ljudima i novim generacijama. Nakon obavljene molitve i polaganja cvijeća na spomen-obilježju, upriličen je mevlud u viničkoj džamiji, obilazak mezara rahmetli Saliha Dizdarića, te druge prigodne aktivnosti. Rusmir K.
Detalj sa 18. godišnjice pogibije Saliha Dizdarevića

Specijalizirana pčelarska zadruga „Api-med“ Sanski Most

SANSKI MOST - Kuvajtski biznismen Muhamed Al Farisej uložio je značajna sredstva u proizvodnju pčelarskih proizvoda i drugih preparata od meda koja se odvija u proizvodnim pogonima specijalizirane pčelarske zadruge „Api-med“ u Sanskom Mostu. Direktor ove zadruge, Nijaz Kadirić, istakao je kako će zahvaljujući ovim ulaganjima, pomenuta pčelarska zadruga postati lider u proizvodnji meda i njegovih preparata u Bosni i Hercegovini. On nije želio da otkrije visinu ulaganja, ali je istakao kako će dosadašnja godišnja prerada meda od pedeset tona biti povećana za četiri puta. - Zahvaljujući kapitalu iz Kuvajta instaliraćemo nove proizvodne pogone, te značajno povećati asortiman naših proizvoda, rekao je Kadirić. Pomenuti kuvajtski biznismen, koji je vlasnik ili suvlasnik nekoliko firmi u Bosni i Hercegovini, istakao je kako želi da investira u proizvodnju zdrave hrane.

- Kada su u pitanju naša ulaganja, zainteresirani smo za agrarnu proizvodnju i ulaganje u turizam. Nadamo se da ćemo u Bosni i Hercegovini naići na razumijevanje, posebno kada je riječ o komplikovanim birokratskim procedurama u vašoj zemlji, rekao je Al Farisej. On se poslije posjete punionici meda sastao i sa novoizabranim ministrom razvoja i poduzetništva u Vladi Federacije BiH i doskorašnjim načelnikom općine Sanski Most Sanjinom Halimovićem. Zlatan Č.

Vrhovi čempresa posađenih za duše šehida i poginulih okrutno potkresani

Zeleni zločin u Bosanskoj Krupi
BOSANSKA KRUPA - Vijest koja je obilježila protekli vikend u Bosanskoj Krupi zasjenila je sve, proljeće, početak radova na značajnim objektima, uspjehe, sve. Grad i njegovi građani oni koji dišu uz svoje rodno mjesto, jednostavno su zanijemili. U toku noći, u samom centru grada, stotinu metara od policijske stanice, hrabri i neumoljivi zločinac ili više njih iz nikom normalnom razumljivih znanih čovječjih razloga potkresali su grane najsvetijim čempresima u gradu, koji se nalaze u okviru prostora Centralnog gradskog spomen obilježja, obilježja za 503 života položena za slobodu grada. Prije osam mjeseci, poslije dugo godina u centru grada je svečano otvoreno Centralno šehidsko obilježje i vrlo brzo postalo mjesto pored kojeg se sa pijetetom prolazi, zastaje i odaje pošta borcima kojih nema. Malo ko prođe tim dijelom grada da ne zastane bar pogledom pomiluje imena najboljih krupskih ljiljana. Ipak, onih kojima ništa vjerojatno, pa ni ovo nije sveto, svoj bijes i obijest iskalili su na mladim čempresima. Od dvadeset i dva bez vrhova i mogućnosti rasta u visinu, ostalo je njih petnaest. Inače, čempresi su trebali biti zelena ograda u okviru obilježja, kako bi se zaklonila stambeno-poslovna zgrada privatnog lica, nelegalno izgrađenog poslije rata, davno u srcu grada. I pored brojnih pritisaka gradskog javnog mnijenja, šutke ispod nekih stolova, ova neizgledna građevina je legalizirana. Iako se po gradu jasno i glasno spekulira sa imenima mogućih počinilaca ili naredbodavaca, nadležni organi na zahtjev načelnika su obavili uviđaj u okviru uprave. Policija je sve uredno zapisala u svoj zapisnik, ali će se na eventualno objelodanjivanje autora ovog zlodjela pričekati. Građani smatraju da je ovo veliki test za istražne organe. Isto tako građani čekaju i kaznu za kasapitelje breze ispred hotela. Njihov pritisak možda odmota klupko i ranijih događanja i stane na kraj sili skorojevića, koji, valjda zbog svog materijalnog stanja, lako ili prijeko stvorenog tako planiraju uništavati dio po dio grada, prije vjerojatno potplaćujući, sad, prosipajući predsmrtnu silu i ne prezajući ni od najsvetijih mjesta. Ovaj put kletve, ma koliko ružne bile nisu nedostajale, a sve su vodile do osušenih ruku uma, za onog ko je to učinio. Općinski načelnik je osuđujući ovaj vandalski zločinački čin
Zeleni zločin na Centralnom šehidskom obilježju u Bosanskoj Krupi

najavio uskoro postavljanje video nadzora, a kako se očekuje iznalaze se sredstva i njihova visina nije bitna da se na mjestu ovih čempresa ili bolje pored njih, zasade visoki, specijalni čempresi, posebno uzgojeni i spremni da se tako veliki posade. Čelnici grada, zajedno sa svojim građanima, očekuju brzu istragu policije, javno objelodanjivanje imena počinioca ili počinilaca, najvišu kaznu, te obeštećenje za potkresane, ali i novonabavljene velike čemprese. Građani Krupe još ne vjeruju da im se to dogodilo. No čempresi gledajući u imena onih koji nema bolno i potresno svjedoče o tome. Dževada ŠTANCL

22

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Izbor

Izgradnja vodovoda u Mjesnoj zajednici Ozimice
BIHAĆ – Načelnik općine Bihać Albin Muslić prošlog petka je posjetio gradilište kanalizacionog sustava duž ulice Dr. Irfana Ljubijankića u naselju Repušine, u nastojanju da se bliže upozna sa radovima u ovoj pilot zoni projekta odvodnje i prerade otpadnih fekalnih i oborinskih voda. Kako je javnost već ranije upoznata, na ovom području radi se paralelno oborinska i fekalna kanalizacija u dužini od 900 metara u vrijednosti

Načelnik Muslić izvršio obilazak radova
od oko 180 hiljada konvertibilnih maraka. Pored kanalizacije, u toku je i izmjena starih azbestno-cementnih vodovodnih cijevi u dužini od 450 metara u vrijednosti oko 90 hiljada konvertibilnih maraka. Uporedo sa ovim poslovima koji se rade u okviru bihaćkog „Vodovoda“, Zavod za prostorno uređenje izvršio je izmještanje stare javne rasvjete na nove betonske stupove u ovoj ulici u ukupnoj dužini od 450 metara. Kako je ovom prilikom kazao načelnik Muslić, svim ovim projektiranim aktivnostima koje bi se trebale završiti u roku do kraja mjeseca marta, Bihać će potvrditi sva dosadašnja nastojanja i projekte kojima se direktno poboljšavaju uslovi života građana Bihaća. - Učinićemo sve kako bi ovih proljetnih mjeseci Bihać uistinu bio veliko gradilište, ali i da u predstojećem vremenu uradimo sve pripreme kako bi naredne godine započeli sa radovima na tvornici za preradu otpadnih voda. Pozivam sve građane da zajednički radimo na svim projektima za Bihać, kazao je između ostalog načelnik Muslić. Kanalizacija, vodoopskrba, javna rasvjeta, putevi i sve druge potrebe građana, prema njegovim riječima, biće i tokom ove godine u fokusu pažnje općinske uprave, ali i projekti na kojima će Općina Bihać tražiti partnere na domaćem i međunarod-

Načelnik Bihaća Albin Muslić prilikom obilaska gradilišta

nom planu. Riječi i optimizam načelnika Muslića dijeli i Hasan Zulić, vođa jedinice za implementaciju projekta izgradnje sistema odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda na području općine Bihać. Kako je Zulić naglasio, radi se o sinhroniziranim aktivnostima u čemu svi, od Općine, preduzeća do izvođa-

ča, koncizno planiraju i izvršavaju svoje obaveze. Obzirom da ovom ulicom prolazi veliki broj instalacija koje nisu oštećene radovima, već su naprotiv sačuvane, pokazuje da se mogu uspješno iskoordinirati sve aktivnosti u ovoj pilot zoni, a što je primjer za buduće opsežnije projekte. Rusmir KARAT

Prvi korak ka Domu kulture u Orašcu

Potpisan Ugovor o kupovini zemljišta
BIHAĆ – Tokom 2007. godine Općina Bihać je planirala kapitalni grant za kupovinu zemljišta i izgradnju Doma Mjesne zajednice Orašac, izdvojivši za tu namjenu 44.000 maraka. Tokom minulih godina pokušavala se iznaći najpovoljnija lokacija, a kada je to konačno omogućeno dogovorom sa prodavcem zemljišta, Fatimom Zulić, s tim je obezbijeđen prvi korak u izgradnji Doma i drugih sadržaja. Tim povodom, prošlog petka je u Općini Bihać upriličeno potpisivanje ugovora o kupovini zemljišta, čemu je pored prodavca, ovlaštenog javnog notara i predstavnika Mjesne zajednice Orašac, prisustvovao i općinski načelnik Albin Muslić. Kako je ovom prilikom kazao, ovo je prva od devetnaest mjesnih zajednica u kojima će se obezbijediti svi potrebni preduslovi za izgradnju zdanja, čija će namjena biti isključivo za potrebe mještana tih lokalnih zajednica.

Polaganje vodovodnih cijevi

Služba za civilnu zaštitu Općine Cazin

Okrugli sto o sistemu
Dom za najudaljeniju mjesnu zajednicu u općini Bihać - Orašac

Prema riječima Muslića, mještani Orašca, mjesna zajednica i Općina Bihać će u prostorijama Doma organizirati one aktivnosti koje će biti od koristi svima, a čime će se jačati organizacija lokalne zajednice, te razvijati sportske, kulturne i druge aktivnosti. Da je ovo značajan momenat, potvrdio je i Ibrahim Begić, pred-

sjednik Savjeta Mjesne zajednice Orašac, koji je ovom prilikom izrazio da će realizacija ovog projekta ovisiti o planiranim sredstvima u općinskom i kantonalnom budžetu, kao i očekivanje da će ta sredstva biti obezbijeđena kako bi se projekt u predstojećem optimalnom vremenu uspješno doveo do kraja. Rusmir K.

zaštite i spašavanja
CAZIN - U organizaciji Službe za civilnu zaštitu Općine Cazin, u cazinskom Domu kulture održan je okrugli sto na kojem je razgovarano o trenutnom stanju sistema zaštite i spašavanja na lokalnom nivou. Presjek stanja po određenim oblastima, propusta i nedostatka, ali i prijedloge mjera na okruglom stolu su pored predstavnika općinske službe za civilnu zaštitu iznijeli i predstavnici Službe za urbanizam i prostorno planiranje, Službe za razvoj i poduzetništvo Komunalno-stambenog fonda, komunalna preduzeća „Čistoća“ i „Vodovod“, Doma zdravlja, Veterinarske stanice, te Općinske organizacije Crvenog križa. Cilj održavanja okruglog stola bilo je sagledavanje ukupnog stanja organizovanosti sistema zaštite spašavanja na lokalnom nivou, isticanje određenih propusta nosilaca određene aktivnosti regulisane zakonom kao i ukazivanje težišnih zadataka iz okvira vlastite djelatnosti za naredni period. - Na području naše općine imamo organizirano zaštitu spašavanja na jedinstvenim osnovama kao jedinstven sistem, međutim ne možemo biti zadovoljni sa stepenom organiziranosti i pripremljenosti. Razlog tome je taj što je ova oblast na neki način uvijek od zakonodavne i izvršne vlasti u drugom planu, kazao je Said Mujić, pomoćnik načelnika Službe za civilnu zaštitu. Amel D.

Nema ponovne izgradnje
CAZIN - Savremeno društvo, u kojem osnove pismenosti podrazumijevaju i poznavanje rada na računaru, nezamislivo je bez informatike i informatičkih stručnjaka. U našoj zemlji oni se obrazuju, između ostalih, i na Tehničkom fakultetu u Bihaću. Po uspjehu i ljubavi prema ovom pozivu, kazali su nam na tamošnjem univerzitetu, izdvaja se Nadira Đogić iz Cazina. Trenutno je apsolventica Elektrotehničkog odsjeka, Smjer informatika, sa svim položenim ispitima i u procesu izrade diplomskog rada. Sklonost prema matematici i fizici dovela ju je na ovaj studij.

Nadira Đogić, apsolventica Elektrotehničkog odsjeka

bez obrazovnih ljudi
- U početku je bilo problema, jer sam dolazila iz Opće gimnazije, tako da sam određen period provela nadoknađujući znanja iz osnove elektrotehnike. Ipak, radom se sve može preći, pa danas moja struka predstavlja prirodan dio mene, izjavila je Đogić. Promovirajući najbolje studente svih fakulteta u BiH, želimo promovirati obrazovanje. Samo je znanje neotuđiva čovjekova imovina, ona mu osigurava egzistenciju bilo gdje u svijetu, čini ga boljim čovjekom. Neznalice odgajaju manipulatori i nećemo pretjerati ako kažemo da
Nadira Đogić

današnjem čemeru najviše kumuje neobrazovanje. Današnji sistem nas uči da vrijediš koliko imaš. Ipak, sve materijalno može biti uništeno i zapaljeno. Vrijediš samo onoliko koliko znaš. Amel D.

Detalj sa okruglog stola

Izbor/Marketing

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

23

Problemi sa distribucijom prirodne vode u zemlje Evropske Unije

Bihaćka „Lipa voda“ ne može ići u izvoz
BIHAĆ - Premda Bosna i Hercego'vina obiluje pitkom vodom, umjesto da izvozi i zarađuje, ona godišnje uvozi vode u vrijednosti nekoliko stotina miliona konvertibilnih maraka. Prekomjernim uvozom izvorske vode na bosanskohercegovačko tržište tako gušimo poslovanje domaćih tvrtki. Budući da imamo ovakve zakone, zabranu uvoza prirodne izvorske vode nemoguće je očekivati. U „Bihaćkoj pivovari“ koja puni prirodnu izvorsku vodu, kažu kako je ne mogu izvoziti jer zbog neuređene legislative nijednom inozemnom kupcu ne mogu dokazati da je ona doista izvorska. Dok prirodna izvorska „Lipa voda“, proizvod „Bihaćke pivovare“ još ne može na tržišta susjednih zemalja, slovenske, hrvatske, srbijanske i ostale vode na tržište BiH mogu. Adem Ibrahimpašić, predsjednik Nadzornoga odbora „Bihaćke pivovare“, razlog tomu je pronašao u neradu organa vlasti. Ukazao je na činjenicu kako je početkom 2007. godine BiH potpisala Sporazum o slobodnoj trgovini „CEFTA“, ali ne i Sporazum o međusobnom priznavanju certifikata o kvaliteti roba, prehrambenih proizvoda. - Kad je potpisan Sporazum „CEFTA“, u to vrijeme BiH nije niti imala Agenciju za sigurnost hrane, koja izrađuje cjelokupnu legislatiranije, rekao je Ibrahimpašić. Dodaje kako je „Bihaćka pivovara“ uzorke svoje prirodne izvorske vode poslala na analizu u austrijski državni laboratorij, u kojem je potvrđena njezina besprijekorna kvaliteta. Stoga je ovaj laboratorij od nadležnog ministarstva zatražio da odobri prodaju „Lipe vode“ u Austriji. Ukoliko bi tu dozvolu dobili, prirodnu izvorsku vodu mogli bi plasirati i na hrvatsko tržište, jer je bitno posjedovati dopuštenje za izvoz u neku od zemalja Europske unije. Od „Bihaćke pivovare“ je zatražena potvrda da je flaširana voda uistinu izvorska, što regulira Pravilnik o kvaliteti vode kojeg je Vijeće ministara BiH usvojilo tek početkom 2010. godine. Povjerenstvo koje dodjeljuje atest o kvaliteti utemeljeno je tek u novembru, i treba sačiniti šest elaborata, a da bi se dobio certifikat bušenjem tla, neophodno je provesti istraživanja kako bi se dokazalo da je voda izvorska. Ovaj postupak, smatra Ibrahi-

Adem Ibrahimpašić

vu iz ove oblasti. Ova Agencija je formirana tek nakon potpisanoga Sporazuma o slobodnoj trgovini, koja je Pravilnik o kvaliteti vode izradila tek početkom prošle godine, a trebala je to učiniti znatno

mpašić, ne može biti okončan prije augusta kad je razina vode najniža. Za razliku od naših susjeda, koji za izvoz od bh proizvođača traže certifikat o dokazanoj kvaliteti prirodne izvorske vode, proizvođači iz susjednih zemalja u BiH je mogu izvoziti kako hoće. - Naši organi ne traže nikakve certifikate. Ovdje se može prodavati sve što uđe i što god kome padne na pamet. Sad Agencija uokolo trči i uzima uzorke da kon-

trolira je li to zdravstveno i bakteriološki ispravno. Mi sebe ničim ne štitimo, a naši susjedi su se zaštitili, kaže Ibrahimpašić. BiH zbog uvoza prirodne izvorske vode trpi goleme štete, jer za to izdvaja čak 120.000.000 KM. Sve dok domaće vlasti ino-proizvođačima ne uvedu recipročne mjere i ne zaštite domaće potrošače, teško je i naslutiti kada će bh proizvođači prirodne izvorske vode jednakopravno poslovati na privrednom tržištu. Rusmir K.

Muke mještana ulice Saliha Omerčevića

Po blatu u
BIHAĆ U.L ĐAČKA 35. 77000, BIHAĆ MOB: 061 794 940
- OVLAŠTENI SERVIS ZA UGRADNJU AUTO PLINA - SERVIS I UGRADNJA AUTO PLINA VEĆ OD

555 KM 50%

- 3 GODINE GARANCIJA ILI 150.000 km UŠTEDA

GRAÐEVINARSTVO

* VISOKO I NISKOGRADNJA *

E-MAIL: krpromet@bih.net.ba info@kendic-promet.com

VELIKA KLADUŠA
Tel/fax: 037 778 689 Mob: 061 580-650, 061 815-533

www.kendic-promet.com

CAZIN - Mještani ulice koja je samo 300 metra udaljena od zgrade Općine Cazin, moraju u 21. vijeku da po blatu hodaju da bi došli u grad. Naime, radi se o ulici Saliha Omerčevića ili poznatijoj kao Klen, gdje mještani još uvijek žive kao u srednjem vijeku. U razgovoru sa jednim od mještana ove ulice saznajemo kako oni doživljavaju svoje probleme sa kojima se susreću svaki dan: - Ovi mještani slagani su od strane političara više puta, koji godinama tvrde da će riješiti problem ove ulice, ali do danas se ništa nije poduzelo. Mi da bi šta kupili u trgovini moramo obuvati čizme da se ne uprljamo od blata. Ja volim često da kažem da je Tarzan u šumi imao bolje staze nego što je naš put do čaršije. Ne znam tačno datum sjednice kad je održan, ali čujem da je bilo govora da je za saniranje puta u ovoj ulici došlo 100.000 KM, ali da su pare nestale, izjavio nam je jedan mještanin. Informacije su provjerene u Općini Cazin, gdje smo dobili odgovor kako je urađen proje- kat rekonstrukcije ulice, kao i projekat rješavanja kanalizacije za naselje Klen, međutim Općina Cazin niti Javna ustanova Komunalnostambeni fond nisu dobili nikakav novac namijenjen za rješavanje ovog projekta. - Inače, izvještaj o realizaciji, kao i plan JU Komunalno stambeni fond su dokumenti koji se usvajaju na Općinskom vijeću, tako da su ove tvrdnje lako provjerljive, uostalom kao i sve ostalo u skladu sa propisanim procedurama, a posebno kad je riječ o sredstvima koja su dobijena sa viših nivoa ili nekih drugih izvora finansiranja, jer se uvijek radi o sredstvima za tačno precizirane projekte, te samim tim ta namjenska sredstva se mogu isključivo trošiti namjenski za projekte za koje su i predviđena, kažu nam iz Općine Cazin. Ova ulica je udaljena oko 300 metara vazdušne linije od centra grada, a nalazi se više stare Medrese. Amel D.

21. vijeku

24

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Sport

Startala Omladinska nogometna liga BiH - grupa „Zapad“

Kadeti „Krajine“ porazili lidera tabele
Pretprošlog vikenda startala je Omladinska nogometna liga BiH - grupa Zapad. U Bosanskom Novom kadeti „Krajine“ su kao gosti porazili lidera na tabeli, ekipu „Slobode“ rezultatom 2:1, dok juniori „Slobode“ nisu dozvolili iznenađenje, te su pobijedili svoje vršnjake iz Cazina rezultatom 2:0. U Bihaću je kod ekipe „Jedinstva“ gostovala ekipa „Ključa“, te u kadetskoj kategoriji zabilježila pobjedu rezultatom 2:1 nad svojim vršnjacima. U juniorskoj konkurenciji „Jedinstvo“ je ubilježilo minimalnu pobjedu rezultatom 1:0. Omladinci „Podgrmeča“ iz Sanskog Mosta su gostovali u Tesliću kod vrlo dobre ekipe „Proletera“, te su u kadetskoj kategoriji uspjeli osvojiti bod, a krajnji rezultat je bio 2:2. U juniorskoj konkurenciji igrači „Proletera“ bili su puno uvjerljiviji, te savladali svoje vršnjake iz Sanskog Mosta rezultatom 4:0. Utakmica između ekipa „BSK“ i „Laktaši“ nije odigrana zbog neizmirenih obaveza oba kluba prema Savezu, te će se odigrati naknadno. U Pokoju kod Bihaća su igrale ekipe „Kolibri“ i „Sloga“ iz Bosanske Otoke. Po veoma teškom terenu domaći igrači su slavili u obje kategorije, kadeti sa 2:1, a juniori rezultatom 2:0. U ovom kolu slobodna je bila ekipa „Krajišnika“ iz Velike Kladuše. Edin Š.

Detalj sa susreta juniora "Slobode" i "Krajine" u Bosanskom Novom

Kadeti, rezultati 12. kola:
Bihać: Kolibri – Sloga B. Luka: BSK – Laktaši, nije odigrano B. Novi: Sloboda – Krajina Bihać: Jedinstvo – Ključ Teslić: Proleter – Podgrmeč Slobodna ekipa „Krajišnik“ V. Kladuša 2:1 1:2 1:2 2:2

U 13. kolu u obje konkurencije igraju:
S. MOST: Podgrmeč – Jedinstvo KLJUČ: Ključ – Sloboda CAZIN: Krajina – BSK LAKTAŠI: Laktaši – Kolibri B. OTOKA: Sloga – Krajišnik Slobodna ekipa „Proleter“ iz Teslića

Juniori, rezultati 12. kola:
Bihać: Kolibri – Sloga B. Luka: BSK – Laktaši, nije odigrano B. Novi: Sloboda – Krajina Teslić: Proleter – Podgrmeč Bihać: Jedinstvo – Ključ Slobodna ekipa „Krajišnik“ V. Kladuša 2:0 2:0 4:0 1:0

Tabela Omladinske nogometne lige BiH - grupa „Zapad“ - kadeti

Tabela Omladinske nogometne lige BiH - grupa „Zapad“ - juniori

Detalj juniorske utakmice Kolibri Sloga

1. Sloboda 2. Proleter 3. Kolibri 4. Ključ 5. Krajina 6. Podgrmeč 7. Sloga 8. Jedinstvo 9. Laktaši 10. BSK 11. Krajišnik

11 11 10 11 10 11 11 9 10 9 9

9 6 6 5 5 4 4 3 2 1 1

0 1 0 3 2 3 1 2 3 3 1

2 4 4 3 3 4 6 4 5 5 7

24:7 21:13 17:18 18:20 10:7 17:14 14:15 11:11 14:13 6:19 4:22

27 19 18 18 17 15 14 11 9 6 4

1. Kolibri 2. Jedinstvo 3. Sloboda 4. BSK 5. Laktaši 6. Podgrmeč 7. Krajišnik 8. Sloga 9. Krajina 10. Ključ 11. Proleter

10 9 11 9 10 11 9 11 10 11 11

8 8 7 7 4 4 4 3 2 2 1

1 0 1 1 2 1 0 2 2 1 1

1 1 3 1 4 6 5 6 6 8 9

15:4 19:4 20:12 27:4 12:11 18:23 14:18 13:25 11:21 13:24 8:24

25 24 22 21 14 13 12 11 8 7 4

Zadovoljni nastupom svojih takmičara Sa tri takmičara osvojili tri zlatne medalje
CAZIN - Tri takmičara Bokserskog kluba „Cazin“ Alen Redžić, Almir Kovačević i Sedin Bajrić nastupili su na juniorskom prvenstvu BiH u boksu koje je prije nekoliko dana održano u Bijeljini. U veoma jakoj konkurenciji mladi cazinski bokseri kojima nedostaje iskustvo sa ovakvih i sličnih takmičenja, predstavili su se u dobrom izdanju pri čemu su Kovačević i Bajrić došli do četvrtfinala dok je Redžić osvojio srebrenu medalju. Zadovoljan njihovim nastupom bio je njihov trener, Osman Tahirović. - Poveo sam one što sam mislio da su najspremniji za juniore i kadete pa su i rezultati bili dobri. Sportski savez, Cigo komerc i Smajo Hirkić pomogli su nam financijski, njima se trebamo zahvaliti što smo otišli na takmičenje. Ja se nadam da će i drugi sponzori vidjeti da i mi možemo osvojiti medalje, tako da nam i oni pomognu, jer uz njih samo možemo nastupiti na drugim takCAZIN – Tri takmičara Karate kluba „Cazin“ nastupali su na takmičenju karate prvenstva Unsko-sanskog kantona za djecu, koje je održano u Sanici, gdje su u konkurenciji od 196 takmičara i 14 klubova osvojili tri zlatne medalje. Zlatne medalje za uzrast do 13 godina osvojili su Sa karate takmičenja u Sanici Faris Seferagić i Eminudin Osmičević, te Hasan Duratović za sirane dječake i djevojčice koji bi željeli uzrast do 11 godina. U Karate klubu da treniraju karate, bez obzira na njihov „Cazin“ su zadovoljni nastupom svojih uzrast, da dođu i učlane se u ovaj mladi, takmičara, te žale što zbog nedostatka ali već sad trofejni sportski kolektiv. Upis financijskih sredstava nisu mogli uče- se vrši u terminima treninga, koji se stvovati sa daleko većim brojem svojih obavljaju u sali Osnovne škole „Cazin II“ i to srijedom od 19 i petkom od 20 sati. članova. A. D. Iz ovog Kluba pozivaju sve zaintere-

Bokserski klub „Cazin“ na juniorskom prvenstvu BiH

Karate klub „Cazin“ na takmičenju u Sanici

mičenjima, kazao nam je Tahirović. Iz Bokserskog kluba „Cazin“ pozivaju sve zainteresirane dječake i djevojčice koji bi željeli trenirati boks da dođu i učlane se u ovaj sportski kolektiv. Upis se vrši u terminima treninga koji se održavaju u maloj sali Sportske dvorane Cazin i to utorkom i četvrtkom od 19:30, te petkom od 20:00 sati. Amel D.

Ključke odbojkašice poražene na svom terenu

Pružen odličan otpor lideru na tabeli
KLJUČ - Odbojkašice Ženskog odbojkaškog kluba „Ključ“ u okviru 15. kola poražene su pretprošlog vikenda na svom parketu od lidera na tabeli Prve ženske federalne lige Odbojkaškog kluba „Goražde“ rezultatom 2:3, po setovima 14:25; 18:25; 25:22; 26:24; 7:15. Gostujuća ekipa od nastupa u Ključu očekivala je jasnu i laganu pobjedu, a njihova nadanja počela su se odmah početkom meča i ostvarivati. Bez imalo muke u svoju korist riješili su prva dva seta rezultatom 14:25 i 18:25, a domaća ekipa u ovim setovima kao da nije bila prisutna na terenu. Kad je utakmica izgledala skoro izgubljena dolazi do velikog preokreta u igri domaćih koje kvalitetnij pristupom meču i borbenošću osvajaju treći set rezultatom 25:22, a zatim i četvrti sa 26:24, poravnavajući ukupan rezultat na 2:2. Na početku odlučujućeg petog seta ekipe su bile ravnopravne, međutim veće iskustvo i prvenstveno

SRD „Mutnica“ uradila ribolovnu osnovu

Osnovni cilj društva zaštita i unapređenje flore i faune
CAZIN - S ciljem zaštite ribljeg fonda, ribolovnih voda i zona te okoliša kroz dobro organiziran i efikasan rad ribočuvarske službe, sva ribolovna služba u FBiH imaju obavezu da pripreme ribolovnu osnovu. U skladu sa federalnim zakonom o slatkovodnom ribarstvu, Sportsko-ribolovno društvo „Mutnica“ već je izradilo ovu stručnu studiju na koju su saglasnost dala nadležna kantonalna i federalna ministarstva. - Ribolovna osnova se utvrđuje s ciljem adekvatnog korištenja ribolovnog područja za sportsko rekreacioni ribolov, kaže Muhamed Hašić, predsjednik odbora SRD „Mutnica“ dodajući da je osnovni cilj društva zaštita i unapređenje flore i faune u vodenim tokovima na području općine Cazin. - Napomenuo bi da je SRD „Mutnica“ Cazin ove godine uradilo ribolovnu osnovu, odnosno to je strateški dokument koji je bilo potrebno da se odradi, tako da smo mi ove godine, što se tiče pravnih akata, pokriveni 100 %. Na tu ribolovnu osnovu i na naš godišnji izvještaj o radu, saglasnost je je dalo Kantonalno i federalno ministarstvo, rekao je Hašić. Ribolovna osnova i pravo dokumenti su koji omogućavaju ribolovnom društvu djelovanje na određenom području u skladu sa definisanim zakonom, zaštitom rijeka i drugih vodotoka, te njihovog biljnog i životinjskog svijeta. Amel D.

Ključanke pružile snažan otpor favoriziranim gošćama

bolja kondicija presudili su da pobjednik u ovom meču budu odbojkašice iz Goražda. Uprkos porazu mladim Ključankama treba odati veliki kompliment jer su posebno u drugom djelu ovog meča pružile najbolju odbojku ove sezone. Adis E.

Sport/Marketing

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

25

Nogometni klub "Sloga" dobio novi rekreativni sadržaj

Rekreacija za nogometaše i ostale

Otočane

BOSANSKA OTOKA - Bosanska Otoka će uskoro dobiti sportski centar koji će kada se u konačnici završi biti jedan od najboljih i najopremljenijih na području Unsko sanskog kantona. Poslije novih tribina i svlačionica za sportske ekipe malonogometnog i košarkaškog igrališta otvoren je i novi fitnes -centar i teretana, koja će služiti za potrebe nogometaša Sloge, ali i svih drugi stanovnika ove Mjesne zajednice koji imaju potrebu za rekreacijom. Teretana i fitnes centar izgrađeni su uz pomoć fondacije ODRAZ i općine Bosanska Krupa, a opremljeni su svim potrebnim rekvizitima. Sala fitnes centra će se koristiti i kao sala za treninge karataša. Đemaludin Čaušević, predsjednik NK „Sloga“ iz Bosanske Otoke rekao je prilikom otvaranja da im je u NK „Sloga“ cilj da ulaganjem u infrastrukturu naprave što bolje uslove da se djeca smaknu

sa ulica, da na stadion dolaze i očevi i majke i da Sloga živi kao jedna velika porodica, u kojoj svako ima neki sadržaj koji će ga privlačiti. Posebno su zadovoljne članice Udruženja žena Aktiv žena Otoka koje su u svim akcijama Otočana vrlo aktivne, a ovim fitnes centrom i teretanom po prvi put se otvaraju mogućnosti da se žene Bosanske otoke bave rekreativnim aktivnostima u svom mjestu. Svečanom otvaranju prisustvovao je i Suljo Suljić, predsjednik Sportskog saveza Općine Bosanska Krupa koji je naglasio da ovaj i svi drugi sportski objekti imaju višestruka značenja i ulaganje u njih je ulaganje u budućnost. Zadovoljan viđenim bio je općinski načelnik Armin Halitović koji je naglasio da će općina Bosanska Krupa uvijek imati razumijevanja za ovakve i slične projekte, jer svaki novi centimetar uređenih sportskih terena je veća mogućnost za bavljenje sportom prije svega mladih, a samim tim i manja mogućnost za upotrebu nedozvoljenih i narkotičkih sredstava. Do konačnog završetka sportskog centra u Bosanskoj Otoci potrebno je da se završi objekt Omladinske škole nogometa sa svlačionicama i smještajnim kapacitetima za mlađe kategorije, te urade završni radovi na poboljšanju kvaliteta travnatog terena i izgradnji pomoćnog terena i opremanju terena za košarku. Dževada ŠTANCL

LIJEPO I KVALITETNO

SVE ZA GRADNJU
Gornji Purići, Velika Kladuša Tel./Fax: 037-713-245 e-mail: refix@bih.net.ba

LIMOVI

GRAĐEVINSKA LIMARIJA
Ravni Sendvič Trapezni Imitacija crijepa

Ahmeta Fetahagića bb, Velika Kladuša
Tel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

Javno komunalno uslužno preduzeće “Komunalije” d.o.o. Ulica Ive Marinkovića bb 77230 Velika Kladuša

Tel: 037/770-135
037/772-727

PRIVATNA ORDINACIJA
Telefon: 00387 37 77 51 95 Fax: 00387 37 77 51 96

DR. ENO
VELIKA KLADUŠA

26

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Oglasi

Tim na realizaciji projekta „Monografija Saniteks“ objavljuje

JAVNI POZIV
za dostavu vjerodostojne građe i svih drugih materijala i podataka za izradu „Monografije Saniteks“
Organi poduzeća imenovali su tim koji je sastavljen od sadašnjih i bivših radnika sa zadatkom koncipiranja izrade i objave „Monografije Saniteksa“ za period 1962. do 2012. godine povodom 50-te godišnjice postojanja. Na sjednici od 21.02.2011. godine tim je donio zaključak da se svim „Saniteks“-ovcima i onima koji mogu dati bilo kakav prilog ovom projektu uputi JAVNI POZIV. Ovaj poziv je MOLBA svima, koji imaju pisanih dokumenata, biltena, fotografija, novinskih zapisa, priznanja, odluka, važnih zaključaka, planova i slično, ili mogu uraditi prilog iz svoje prakse i života sa „Saniteks“-om ili uz njega da isto dostave. Dostava se može izvršiti na e-mail; saniteks@bih.net.ba, fax + 387 37 770 430 ili osobno na protokol poduzeća svakim radnim danom od 07:00 do 15:30 sati. Svaki Vaš odaziv i doprinos na ovaj poziv i slanjem građe, vrijednih zapažanja, zapisa, sjećanja i slično, doprinijet ćete realizaciji ovog projekta i ući u spisak učesnika ovog vrijednog dokumenta. Svima Vama, učesnicima u projektu, prijateljima „Saniteksa“ iskreni pozdravi i velika zahvalnost. Tim za realizaciju projekta „Monografija Saniteks“ Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,5m x 20m. Visina spratova 3 m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3000 m² (uključuje voćnjak 12A, te mali park sa zidanim roštiljem ispred kuće). Cijena 30.000 eura, nije fiksna cijena. Kontakt: 037 725 501. Na osnovu svojih ovlaštenja direktor JKUP "Komunalije" d.o.o. Velika Kladuša objavljuje:

KONKURS
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS NA ODREĐENO VRIJEME (DO 3 MJESECA)
I Raspisuje se konkurs za slijedeće radno mjesto: 1. INKASATOR....................................................................VIŠE IZVRŠILACA II KANDIDAT TREBA ISPUNJAVATI OPĆE USLOVE: - da je stariji od 18 godina - da je državljanin BiH - da se protiv njega ne vodi krivični postupak III POSEBNI USLOVI: - Srednja stručna sprema IV UZ PRIJAVU KANDIDATI SU DUŽNI DOSTAVITI - Molba sa kraćom biografijom i kopija lične karte - uvjerenje o stručnoj spremi (diploma) - uvjerenje o državljanstvu - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak, odnosno da nije osuđivan/a za krivično djelo koje predstavlja smetnju za zasnivanje radnog odnosa (ne starije od 3 mjeseca) - ostala dokumentacija koji bi eventualno mogla pomoći pri odabiru kandidata Prijave sa dokumentacijom slati na adresu JKUP "Komunalije" d.o.o. Velika Kladuša, Ulica Ive Marinkovića bb, sa naznakom „Prijava na konkurs“ Rok za podnošenje prijava je do 04.04.2011. godine do 12 sati. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje. Direktor Almir Pajazetović, dipl.men.

Radio Velkaton
web: www.velkaton.ba e-mail: info@velkaton.ba Marketing: tel/fax: 037-775-159

ZA DOM-OVINE SPREMNI
DRAMA U ČETIRI ČINA
Nakon podjednako hvaljenog i osporavanog romana „Dezerter“ 2009. godine, njegov autor Sead Seferagić izdao je prvu (vjerovatno i zadnju, kako kaže) dramu pod nazivom Za dom-ovine spremni. Radi se o drami u četiri čina sa nedavnom ratnom tematikom od isturenog komandnog mjesta do Haške sudnice. Ovu knjigu džepnog formata po popularnoj cijeni od 10,00 KM možete naručiti ili nabaviti u Redakciji ReprezenT-a.

Poznati bh glumac i novinar reporter Josip Pejaković o drami je Umjesto predgovora napisao:
Postoji već formirano mišljenje da bez vremenske distance nema pravog umjetničkog djela. To se pogotovo odnosi na djela iz dramske umjetnosti. To je uglavnom tako. Bilo je nekih pokušaja da se urade sa temom minulog rata. Na prste jedne ruke se mogu izbrojati djela koja su, da se tako izrazim, „prošla“. U teatru na primjer: „U Zvorniku ja sam ostavio srce svoje“ Abdulaha Sidrana i na filmu „Ničija zemlja“ Danisa Tanovića. Međutim, i ova dva djela zajedno sa „Go West“-om Ahmeda Imamovića, nisu baš do kraja primljena isto na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. Zbog ideološke sveopće zagađenosti prostora Bosne i Hercegovine još uvijek ne postoji mogućnost otklona od navijački formiranog „samo našeg“ mišljenja. Mislim, da je najnovija drama Seada Seferagića iz Bihaća na tragu te univerzalnosti, zahvaljujući lakoći teme i sarkastično formiranog stava kritičnosti prema nekim pojavama čime je ovaj rat obilovao. Pristup autora temi rata nije da traži krivce nego baca svijetlo na svu besmislenost sukoba. Da razotkriva nivo onih koji su ovaj rat vodili, da ih na jedan prihvatljiv način za sve prikazuje onakvima kakvi oni jesu, primitivni, smiješni i za scensko kazivanje vrlo atraktivni. Autorov pristup zaraćenim stranama je isti. On se nijednog trenutka literarno ne opredjeljuje ni za jednu stranu. Njegova strana je njegovo mišljenje, njegov pogled i konačno njegov stav. Neutralan i jednako kritičan. Zato su njegovi junaci iz njegovog dramskog prvenca: General, Radojica, Prota, Aleksej, Major Sokolović, Bojnik Francetić i Efendija jednako primitivni, ograničeni i glupi. Ono što je najvrednije u ovom dramskom dijelu je svakako dijalog i neki čudni humor sa zadrškom. Samo sa ovakvim protagonistima smo mogli imati ovakve poražavajuće rezultate.

In memoriam/Oglasi
Tužno sjećanje

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

27

Tužno sjećanje
Dana 26. marta ove godine navršilo se četrnaest godina od smrti našeg dragog

Dana 4. aprila ove godine navršava se godina dana od kako nas je prerano napustio naš sin i brat

HUSKIĆ (Miralima) SENAD
(1965. - 2010.)
Dragi sine Senade, teško nam je što Te nema sa nama, ali Tvoj plemeniti lik će ostati vječno sa nama i u našim srcima. Ponosni smo što smo Te imali, ali tužni što smo Te prerano izgubili. Neka Ti Allah dž.š. podari lijepi dženet i vječni rahmet na budućem svijetu. Ožalošćeni: otac Miralim, majka Mina, braća Jasmin, Cijo i Fikret sa porodicama, sestre Senada i Dina sa porodicama, prijatelji, rođaci i poznanici

RIZVIĆ IBRAHIM - MATIČAR
Ljubav, dobrotu i pažnju koju si nam nesebično pružao čuvamo svojim srcima kao najljepši dar. Neka Ti Allah dž.š. podari lijepi dženet i vječni rahmet Tvojoj plemenitoj duši. Tvoji: supruga, djeca, brat, sestre, zet, snahe, unučad i praunučad

Tužno sjećanje
27. marta ove godine navršilo se punih šest godina od kako nas je napustila naša draga

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

SABLJAKOVIĆ (Raković) EMINA
S vječnom ljubavlju i zahvalnošću čuvat ćemo uspomenu na Tvoj plemeniti i dragi lik. Vrijeme ne može i nikada neće izbrisati uspomene na Tebe. Ti i dalje živiš u našim mislima i srcima i tako će zauvijek ostati. Neka Ti dragi Allah dž.š. podari sve dženetske ljepote. Tvoji najdraži: suprug Muhamed, kćerka Fata, zet Medžid te unučad Lejla i Alen

MOŽETE PREDATI
NA ADRESI: Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od ponedjeljka do subote u vremenu od 08 do 17 sati

Sve informacije mogu se dobiti na telefon: 037 775 086
(Standardna veli∏ina):

Cijena objave

(sa PDV-om)

25 KM

Oglasi
Prodajem auto VW Vento 1,9 TDI, godište 1994., 90 konjskih snaga, dobro očuvan. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon: 061 435 452. Prodajem nov aparat Vitafon-T za liječenje kičme, bubrega, bronhijalnih upala, srčane astme i cirkulaciju krvi. Cijena po dogovoru. Telefon: 062 519 206 ili 037 770 549. Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće u Drmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1. Kontakt telefon: 061 871 958. Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spreman za upotrebu u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Vrlo povoljno. Kontakt tel: 00 385 98 945 8036. Prodajem pčele u AŽ košnicama, više praznih nukleusa, vagu vrcaljku i bogatu literaturu. Telefon 037 312 298 i 061 982 977. Prodajem kuću u Trnovima u Velikoj Kladuši. Nova izgradnja (useljiva). Vlasništvo 1/1, cijena po dogovoru. Kontakt tel: 061 415 596 ili + 41 793 032 001.

International Club of cultural affairs of Cazin's region - Internacionalni klub kulturnog stvaralaštva Cazinske Krajine i Redakcija ReprezenT-a objavljuju:

Konkurs
za izbor najboljih radova na temu: „Dvanaest velikih razloga da se voli Cazinska krajina“ („Twelve great Reasons to love Cazin's region“)
Uslovi: 1. Pravo učešća imaju učenici završnih razreda srednjih škola sa područja Cazinske Krajine, 2. Radovi napisani na 12 do 18 stranica formata A4 (font 12), 3. Radovi moraju biti predani Redakciji ReprezenT-a pod šifrom do 15. 05. 2011. godine, 4. Prva nagrada 200 KM, druga 100 KM plus knjiga, treća 100 KM, 5. Šifre sa odabranim radovima biće publicirane u ReprezenT-u tokom juna 2011. sa pozivom i kratkom biografijom autora. - Internacionalni klub kulturnog stvaralaštva Cazinske Krajine, ramoh@q.com - Redakcija ReprezenT-a, nn-reprezent@gmail.com

Prodajem kuću sa okućnicom u ulici Ive Marinkovića, Zagrad (uz glavnu cestu) u Velikoj Kladuši. Kuća je dvospratna sa zasebnim ulazima, 2x64 m² stambenog prostora. Tel: 062 699 110 ili 037 777 504.

Kupon za male oglase
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA

BR

Prodajem 2.200 m² zemljišta za gradnju u cijelosti ili parcelama u naselju Zagrad, nedaleko od stambenog naselja Brezici. Info na telefon: 061-163-298.

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

OJ

24

6

Svi koji žele da se ponovo skupimo i vidimo nakon 10 godina neka se jave, svi vi koji ste u dijaspori, potrudite se - dođite jer nismo vas zaboravili i lijepo bi bilo prisjetiti se nekih svima nam dragih školskih dana. PLANIRANO OKUPLJANJE BI BILO 07. maja 2011. godine. ODJELJENJA: Ekonomska 1, Ekonomska 2, Hemijska, Trgovačka i Poljoprivredna. POKAŽIMO DA SMO GENERACIJA KOJA SE PAMTI! JAVITE SE na telefon 037-775085 ili potvrdite preko facebook stranice „Maturanti 2000/2001 2011... 10 godina“ svoj dolazak. Uplate su već počele.

OBAVIJEST

MATURANTI 2000/2001.

Etažiranja, dioba i procjena nekretnina, građevinska vještačenja, troškovnike, izrađuje sudski vještak građevinske struke. Tel. 061 799 425 ili 099 759 8459. Prodaje se prizemna kuća (stan) u ul. Brezici br. 20, Velika Kladuša, odmah useljiva, centralno, kablovska riješeni, 2 km udaljena od grada. Cijena 65.000 KM. Kontakt tel. 061-068-807.

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

28

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245
a

Zanimljivosti

ij log ehno T

ka nau

“Tajne” poruke
Novi izum

Amerikanci Libijcima “tajno” “Džihad Cosmo” savjetuje žene kako da prijete, ali ih radioamateri čuju osvoje mudžahedina i ostanu lijepe
Američka vojska ovakve informacije drži u strogoj tajnosti. Njihovom objavom na Twitteru Huub želi “slušati istinu” komunikaciju zračnih snaga uhvativši poruku sadržaja: “Ako pokušate napustiti luku, bit ćete napadnuti i istog trenutka uništeni”. Američka vojska ovakve informacije drži u strogoj tajnosti. Njihovom objavom na Twitteru Huub želi “slušati istinu” i ljudima prenijeti informacije oslobođene cenzure i propagande. “Tajne” poruke nastavit će objavljivati na svom Twitteru @FMCNL. Teroristička organizacija Al-Qaida pokrenula je magazin za žene popularno nazvan “Džihad Cosmo” u kojem muslimanke mogu pronaći savjete o tome kako da sačuvaju ljepotu, šta je u modi, kako muža ohrabriti da postane bombaš samoubica, ali i kako se udati za mudžahedina. “AlShami Magazin kha”, kojeg izdaje AlQaida namijenjen je isključivo ženama, koje prelistavajući 31 stranicu mogu saznati više o modi, ljepoti, ali i pročitati nekoliko savjeta o tome kako se ophoditi prema osobama koje bi trebale postati bombaši samobice. Također, magazin donosi i ekskluzivne intervjue sa ženama koje su ohrabrivale svoje muževe da se ubiju u “svete svrhe”, ali i savjete za one neudate kako da pronađu i udaju se za mudžahedina. Na stranicama naslovljenim “Ljepota” ženama se savjetuje da što češće budu prekrivene od glave do stopala i da budu u zatvorenom prostoru “kako bi imale lijep ten”. Također, savjetuje im se da ne izlaze izuzev kada je to neophodno i da uvijek nose nikab. Jedna od poruka ženama u “Džihad Cosmu” je da je njihova dužnost da brinu o djeci i da podržavaju svog supruga u njegovim naumima. Kroz cijeli časopis provlači se glavna ideja da čitatelji moraju

Generator u obliku diska bit će “mozak” automobila budućnosti
Istraživači su za ovaj projekt dobili 2,5 milijuna dolara, a nadaju se da će prvi prototip motora, snage 25 kilovata, biti gotov do kraja godine. ventili i dalje su sastavni dijelovi motora Klipovi, osovinejeikoji pokreću našezaautomobile, ali čini se da došlo vrijeme i njihovo umirovljenje. U povijest bi ih mogao poslati generator u obliku diska koji predstavlja prototip motora budućnosti. Razvili su ga istraživači iz Michigana, a osnovna mu je prednost smanjenje emisije štetnih plinova do čak 90 posto te smanjenje mase automobila.

akcije u Libiji angažirala je tajne Američka vojska u sklopuSolo”. zrakoplove “Commando Njihov je zadatak upozoravati libijske brodove da se ne miču iz luka. Informacije o ovom projektu nije objavio Pentagon nego nizozemski radioamater Huub. On je svojom radiopostajom povezanom na internet pratio

Porodica Zapp 11 godina autom putuje po svijetu

Generator je veličine lonca, a u automobilu može zamijeniti cjelokupan motor i njegove popratne sadržaje poput sustava za hlađenje. Istraživači su za ovaj projekt dobili 2,5 milijuna dolara, a nadaju se da će prvi prototip motora, snage 25 kilovata, biti gotov do kraja godine.

Sjajna vijest za bh. gamere

Najbolji igrači Counter

Strikea u Sarajevu

Jedan od najpoznatijih svjetskih Counter Strike timova, FnaticMSI.CS, prvi put će posjetiti Sarajevo. od 28. juna će se održati Adepto Open Naime,čakBH23. do turnir, na kojem će učestvovati 32 tima. Pokrovitelj je kompanija Adepto, distributer SteelSeries opreme, kao i kompanija SteelSeries. Još nije poznato gdje će se turnir tačno održati, ali veliku pažnju igrača će svakako privući prisustvo FnaticMSI.CS klana. Njihova posjeta nije slučajna, za nju je, uz sponzore, najzaslužniji u svijetu gamera dobro poznati Bosanac Faruk “Pita”, koji trenutno igra za FnaticMSI.CS klan i živi u Švedskoj. Tako će ekipe koje budu prijavljene na Adepto BH Open turnir biti u prilici takmičiti se s jednim od najboljih CS klanova svijeta, FnaticMSI.CS-om. Ukupni fond nagrada je 10.500 eura. Pobjednici će dobiti 6.000, drugoplasirani 3.000, a trećeplasirani 1.500 eura.

Većini porodica s malom djecom je mučno i od same pomisli na dugo putovanje, no za porodicu Zapp putovati svijetom u automobilu znači živjeti. Prije 11 godina Hermanu i Candelariji Zapp dom je postao njihov 83 godine star automobil. Iz Patagonije u Argentini krenuli su na Aljasku 2000. i do danas nisu završili svoje putovanje. četiri kontinenta, uzduž i Zappovi su Obilazećipoprijeko,Najstariji sin dobili četvero djece. Pampa ima osam godina, a najmlađa Wallaby jednu. Iako su, nakon što su dobili prvo dijete, razmišljali da se vrate u Argentinu i kupe kuću Herman i Candelaria ipak su odlučili nastaviti putovati i svojoj djeci pokazivati sve ljepote svijeta. Do sada su prešli blizu 230.000 kilometara i ne namjeravaju stati i automobil zamijeniti domom s krovom. Otkako su 2000. godine napustili Argentinu susretali su se s brojnim preprekama, no uporno su vozili duž Južne Amerike, zatim Australije, Novog Zelanda, a sada i Azije. Avanturistički duh i ljubav koja seže još od djetinjstva je nit koja veže Hermana i njegovu suprugu Candelariju.

svoj život dati za ono u šta vjeruju. -Preko mučeništva vjernik će steći sigurnost i sreću, poručuje se u časopisu namijenjenom muslimankama. Magazin “Al-Shamikha”, kako je napisano, namijenjen je edukovanju muslimanki i savjetovanje kako bi i one počele sveti rat protiv neprijatelja islama. -S obzirom da žene čine gotovo polovinu stanovništva, i rađaju potomke, neprijatelji islama žele ih spriječiti da saznaju istinu o svojoj vjeri i o svojoj ulozi, jer dobro znaju šta bi se desilo ukoliko bi one zakoračile u polje džihada. Nama su potrebne žene koje znaju istinu o svojoj religiji, njenim dimenzijama i o tome šta se od njih očekuje, navodi se u magazinu. Magazin “AlShamikha” se distribuira putem interneta, isto kao i Al-Qaidina publikacija “Inspire”, koja potiče mlade muslimane na teroristička djela na Zapadu.

Objavljen promotivni video Jaguara XKR-S
Kompanija Jaguar je objavila video novog modela XKR-S, nakon njegovog javnog debija na sajmu automobila u Ženevi proše sedmice. dio proslave 50. godišnjice E-typea, model Kaoprednji branik, XKR-S ima novi mrežastu prednju masku, LED farovima, zadnji sportski difuzor i masivni spojler. Kao jedan od najsnažnijih Jaguara ikada prizvedenih, model XKR-S pokreće 5,0-litarski v8 motor sa superpunjačem koji isporučuje 542 KS, uz 680 Nm obrtnog momenta. Od 0 do 100 km/h stiže za 4,2 sekunde, a maksimalna brzina mu je 300 km/h. Ovaj automobil posjeduje i poboljšano vješanje, kao i reprogramirani Adaptive Dynamics sistem koji “omogućava entuzijastima da istražuju krajnje granice držanja na cesti”.
Belgijski umjetnik Ben Heine, koji se proslavio serijom fotografija “Olovka protiv fotoaparata”, oduševio je svijet svojim novim djelima. Naime, izradio je nevjerovatne portrete slavnih ličnosti od krugova u svim veličinama i bojama.

Umjetnik stvara portrete od krugova

je novi projekt nazvao “Digital Circlism”, a za jedan Heinemu svojbilo potrebno od 100 portret je do 180 sati. Kako je objasnio umjetnik, inspiraciju crpi iz fotografija. Nakon digitalnog slikanja počinje redati krugove i stvarati portret na crnoj pozadini. Do sada je načinio portrete Marilyn Monroe, Freddieja Mercuryja, Lady Gage, Eminema, Elvisa Presleyja, Boba Marleya... Već 15 godina izrađujem razne vrste portreta. Želim razviti originalnu tehniku i ovaj projekat je došao posve prirodno, kazao je 27-godišnji

Freddie Mercury

Heine. Dodao je da često pravi fotomontaže i da tokom stvaranja portreta krugove reda jedan po jedan, a ne automatski. -To je nova tehnika. Svaki krug je drugačije boje, veličine ili tona. Prema mom mišljenju, to je moderan način izražavanja umjetnosti i može se smatrati miksom između pop umjetnosti i poentilizma, izjavio je Heine. Umjetnik je kazao da uglavnom izrađuje portrete slavnih osoba koje i sam voli, tako da svoje mjesto među njegovim djelima uglavnom pronalaze muzičari.

Lady Gaga

Horoskop/Box Office

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

29

SEDMIČNI HOROSKOP
(28.03.11 - 03.04.11.)
Ovan
U poslovnim krugovima često vodite glavnu riječ i očekujete od drugih da dosljedno slijede Vaše ideje. Umijete da nametnete svoje mišljenje pred saradnicima i da ostvarite važnu ulogu u poslovnim pregovorima. Zainteresirani ste za savremenija rješenja i za profesionalno usavršavanje. Blic procjena mogućnosti i sposobnost dobre poslovne organizacije donosi novi uspeh. Uživate u različitim emotivnim kontaktima ili susretima. Mnoge stvari postaju dostižne, tek kada svoje misli i osjećanja podijelite sa bliskom osobom. Osjećate veliki emotivni zanos i ne krijete svoje oduševljenje, godi Vam ljubavni tretman koji dobijate u društvu voljene osobe. Djelujete uznemireno zbog nečije kritike i pokušavate da promijenite osnovne uslove u svom poslovnom okruženju. Ponekad nije lako ostvariti sve zamišljene ciljeve, ali Vi ne odustajete lako pred različitim preprekama. Važno je da se pravilno organizirate, upotrijebite uspješnu formulu i nemojte dozvoliti da Vas neko pretekne u namjerama koje imate. Nailazite na nečije emotivno nerazumijevanje. Između Vas i voljene osobe provijavaju "iskre", potrebno je da obnovite ljubavni dijalog i harmoničnu vezu. Ukoliko ste mladi ili slobodi, nečije interesiranje ili postupke tumačite na pogrešan način i u skladu sa svojim emotivnim potrebama.

BOX OFFICE
(18. - 20. mart 2011.)

Najgledaniji filmovi u američkim kinima
SF triler "Limitless" u svom je prvom vikendu na američkom box-officeu zaradio 19 miliona dolara, što je bilo dovoljno za prvo mjesto na listi. Uz Bradleeya Coopera u filmu se pojavljuju još i Robert De Niro i Abbie Cornish. Prošlosedmični broj 1, film "Battle: Los Angeles", pao je na treće mjesto s 14,6 miliona dolara. Deset najgledanijih filmova u američkim kinima (zvjezdicom su označeni novi naslovi):

Bik

1 Limitless
(19 miliona $)*

6 Red Riding Hood
(7,3 miliona $)

Blizanci

Nalazite se u fazi kreativnog uspona, tako da djelujete snalažljivo i originalno u odnosu na svoju okolinu. Selektivno birate situacije u kojima možete da predstavite svoje profesionalne sposobnosti. Ipak, povremeno treba da prihvatite kompromisnu varijantu. Vaša želja da dominirate na javnoj sceni ili u odnosu sa bližom okolinom, ima svoje dobre i loše strane. Nema razloga da zaboravite na osnovna mjerila vrijednosti ili na redoslijed stvari koje određuju u Vas intimni život. U odnosu sa voljenom osobom sve postaje "bljedunjavo", ako ne postoji uzajamna iskrenost. Potrebno je da osjetite zajednički impuls koji Vas emotivno zbližava i dopunjava na različite načine. Pažljivije analizirajte svoje saradnike, kako biste pravilno razumjeli njihove poslovne motive ili interese. Nema razloga da se ponašate razmetljivo pred poslovnim partnerima, na takav način skrećete pažnju na sebe i dajete povod za različite komentare. Ispunjeni ste kreativnom energijom i promišljeno rješavate komplicirane situacije. Dobro odmjerite svoje ciljeve i ulogu koju imate. Razlikujete se po načinu razmišljanja i djelovanja u odnosu na voljenu osobu, ali to Vam neće smetati da osjetite zajedničko zadovoljstvo. Ponekad "male emotivne iskre", imaju snažan ili pozitivan uticaj. Vaš odnos sa bliskom osobom podsjeća na "ljubavnu igru", koja djeluje inspirativno i zabavno. Novi događaji na poslovnoj sceni dodatno komplikuju Vaš saradnički ili statusni položaj. Neko od saradnika nastoji da ograniči Vaše mogućnosti, tako da Vas iznenada dovodi u neprijatnu situaciju. Nemojte dozvoliti da Vas neko isprovocira na poslovno-financijski rizik. Budite dovoljno uzdržani, ali i efikasni u svakom pogledu. U ljubavnom odnosu, partner uporno pokušava da Vam nametne svoje ideje ili pravila ponašanja. Ne želite da se nalazite u nečijoj "sjenci", ali ne vidite ni izlaz iz trenutne situacije. Ukoliko ste slobodni, očekuju Vas zanimljivi susreti i neobično poznanstvo. Do ljubavne romanse se stiže kroz različite faze emotivnog zbližavanja. Okolina na različite načine komentira Vaše poslovne ideje, stoga razmislite o nečijoj sugestiji i uticaju. Nove događaje treba da procjenjujete iz različitih uglova, kako biste pravilno sagledali sve mogućnosti ili ograničenja koja vladaju na poslovnoj sceni. Zajednički dogovor predstavlja pozitivan pomak u rješavanju važnih poslovnih aspekata. Nedostaje Vam poticaj i topla emotivna faza, tako da preuveličavate svoje potrebe i pronalazite različite zamjerke. Nema razloga da se ponašate suviše strogo prema voljenoj osobi. Slobodno izrazite svoja potisnuta osjećanja ili namjere u odnosu sa bliskom osobom. Učinite neki poseban gest pažnje u prilog zajedničkoj sreći. Uspjeh je nemoguće ostvariti bez preciznih informacija i detaljnih priprema. Obratite pažnju na korisne sugestije, neko Vas navodi na dobro rješenje i potiče Vašu angažiranost na različitim stranama. Potrudite se da ostvarite svoje ciljeve u skladu sa propisanim normama o uspješnom poslovanju, ispoštujte osnovni protokol. Djelujete zadovoljno u odnosu sa voljenom osobom, predosjećate "vrhunac" zajedničke sreće. Ukoliko ste slobodni, predstoji Vam faza zaljubljivanja ili niz uzbudljivih susreta koji ce uljepšati Vaš svijet intime. Ne možete da ostanete ravnodušni na nečiju pojavu, poticaj ili na "ljubavni uticaj". Nalazite se u kreativnoj fazi, neprekidno smišljate nove ideje i potičete svoju okolinu na dodatnu aktivnost. Stalo Vam je da efikasno riješite niz pitanja, koja će Vam obezbjediti dugoročniju saradnju ili novčani dobitak. Potrebna su Vam široka ovlaštenja u poslovnom organiziranju i djelovanju, umijete da procijenite dobru priliku i prave vrijednosti. Ne možete da isplanirate svaki detalj iz zajedničkog života sa bliskom osobom. Bez obzira na primjedbe koje povremeno dobijate, pokažite da Vam je stalo do zajedničke sreće ili uzajamnog povjerenja. Ponekad i male stvari donose veliko emotivno zadovoljstvo, ako ih pravilno vrjednujete i zajednički dijelite sa voljenom osobom. Pokušavate da stvorite bolje uslove i da ostvarite svoje poslovne interese. Bez obzira na svoje praktične sposobnosti, ne možete uvijek da uskladite različita interesiranja i da ispunite nečija očekivanja. Potrebno je da formirate nove kriterije, saradnici ponekad imaju nezamjenljivu ulogu u rješavanju poslovnih dilema. Neko Vam daje dobar primjer. Preispitajte svoju ulogu u odnosu sa jednom bliskom osobom. Djelujete uznemireno, letargično ste raspoloženi i skloni pretjerivanju u izražavanju svojih osjećanja ili potreba. Često reagirate impulzivno ili razdražljivo prema voljenoj osobi, nema razloga da dodatno komplicirate svoj ljubavni odnos. Preuzeli ste veliku odgovornost pred saradnicima, ali kada postoji sukob različitih uticaja i mišljenja nije lako pronaći zajednički interes. Potrebno je da podvučete crtu i da se opredijelite za novi model uspješne saradnje. Ne možete sve držati pod svojom kontrolom i ne treba da se dokazujete na nekim pogrešnim stranama. Primjećujete različite detalje u ljubavnom odnosu i smišljeno zatvarate oči pred stvarima koje Vam se ne dopadaju, ali to je samo privremeno rješenje. Partner ima svoje prioritete, tako da ne obraća pažnju na Vaše planove. Vi ste osoba koja ne pristaje na sporednu ulogu u zajedničkom odnosu, ne želite da trpite nečiju samovolju ili emotivne hirove. Stalo Vam je da ubrzate poslovni dogovor, ali postoje iznenadne komplikacije ili problemi koji Vas objektivno usporavaju. Neko od saradnika izbjegava da ispoštuje svoj dio obaveza, što uzrokuje dodatne probleme. Djelujete zabrinuto zbog novih informacija na poslovnoj sceni i ne želite da se pomirite sa prosječnim rezultatima. Skloni ste čestim promjenama u emotivnom raspoloženju, imate utisak da Vas neko opterećuje sa svojim zahtjevima. Nema razloga da prigovarate voljenoj osobi zbog neispunjenih obećanja. Pokažite notu samokritičnosti, uzrok emotivnih nesporazuma se nalazi na obje strane. I sami nosite "dio krivice". Iskrenost u odnosu sa partnerom donosi novo emotivno zbližavanje. Pokušavate da unapredite različite uslove i poslovne mogućnosti, ali zamjerke koje upućujete svojim saradnicima ne donose željeni odjek. Osjećate psihički pritisak u želji da stvari dobiju pravi smisao i značenje. Budite promišljeniji, prihvatite obaveze za koje postoje zajednički interesi. Uvijek postoji način da se ostvari dobar kompromis. Neko Vas inspirira na aktivniju ulogu u emotivnoj vezi. Nalazite se u prilici da promijenite svoj ljubavni život i da doživite neke nezaboravne ili čarobne trenutke u bliskom društvu. Upotrijebite svoje zavodničke manire, nemojte dozvoliti da Vam nedostaju maštovitost, romantičnost i nježnost u društvu voljene osobe.

Rak

2

Rango

7

The Adjustment Bureau
(5,9 miliona $)

Lav

Djevica

(15,3 miliona $)

3

Battle: L. A.

8 Mars Needs Moms
(5,3 miliona $)

(14,6 milion $)

Vaga

Škorpija Strijelac

4 The Lincoln Lawyer
(13,4 miliona $)*

9

Beastly

Jarac

(3,3 miliona $)

5

Paul

10

Hall Pass

Vodolija

Ribe

(13,2 miliona $)*

(2,6 miliona $)

Ovoga vikenda u američka kina je došla akcijska fantazija režisera Zacka Snydera "Sucker Punch" sa Emily Browning, Vanessom Hudgens i Abbie Cornish u glavnim ulogama, te drugi dio priče o Gregu Heffleyu, komedija "Diary of a Wimpy Kid: Rodrick Rules".

30

ReprezenT 28. mart 2011. godine, broj 245

Sport/Marketing

Otpočeo proljetni dio Druge lige FBiH - grupa Zapad 2

Lider tabele poražen u Vrnograču
VRNOGRAČ, BOSANSKA OTOKA – Nakon više od četiri mjeseca pauze utakmicama 12. kola, prvog u proljetnom dijelu sezone, u subotu, 19. marta, nastavljeno je takmičenje u Drugoj ligi Federacije BiH - grupa Zapad 2. Ekipa „Mladosti“ je u Vrnograču sa 1:0 savladala lidera na tabeli, ekipu „Podgrmeča“. Jedini gol na utakmici postigao je u 18. minuti susreta kapiten domaćeg sastava Amir Lević. „Mladost“ je uspješno do kraja susreta uspjela sačuvati svoj gol, te tako nanijeti „Podgrmeču“ prvi poraz u sezoni i doći do veoma važnih bodova bitnih za opstanak u ligi. Dodajmo i to da su susret u Vrnograču obje ekipe završile sa po 10 igrača na terenu, u 72. minuti crveni karton je dobio igrač gostiju Rasim Škorić, a u 90. minuti kod domaćina je iz igre prije kraja morao izaći Edvin Šabić. U Bosanskoj Otoci je po prohladnom vremenu i pred oko 150 gledalaca odigrana utakmica između domaće „Sloge“ i Fudbalskog kluba „ABC“ iz Podzvizda, a koju su domaćini riješili u svoju korist minimalnim rezultatom 1:0. Gostujuća ekipa se pokazala kao veoma dobar protivnik, koja je od prve minute dala do znanja da se nisu došli braniti. Međutim, domaća ekipa je već u 14. minuti vodila rezultatom 1:0. Pogodak je glavom postigao Mujo Čaušević,

Detalj sa susreta u Vrnograču

Slavlje igrača "Mladosti" prilikom jedinog pogotka na utakmici

Rezultati 12. kola Druge lige FBiH – grupa Zapad 2:
VRNOGRAČ: Mladost D.S. – Podgrmeč B. OTOKA: Sloga – ABC Podzvizd BUŽIM: Vitez – Bratstvo POLJE: Mladost – Brekovica B. KRUPA: Željezničar – Mutnica, nije odigrano RIPAČ: Radnički – Ključ, nije odigrano 1:0 1:0 1:0 5:0

Sa susreta "Sloga" - "ABC"

što se na kraju ispostavilo i kao odlučujući trenutak utakmice. Igrači „Sloge“ su i u drugom dijelu utakmice postigli pogodak, koji je poništen nakon što je prvi asistent Prošić signalizirao ofsajd. Suci ove utakmice su bili glavni Silić, prvi asistent Prošić i drugi asistent Burzić, a koji su solidno odradili svoj posao bez većih grešaka. Susreti između ekipa „Željezničara“ i „Mutnice“, te „Radničkog“ i „Ključa“ nisu odigrani. O ovim susretima će se očitovati takmičarski organ Nogometnog saveza Unskosanskog kantona. Edin Š.

Parovi 13. kola Druge lige FBiH – grupa Zapad 2:
B. OTOKA: Sloga – Mladost (Vrnograč) B. KRUPA: Bratstvo – Podgrmeč (S. Most) PJANIĆI: Mutnica – Vitez (Bužim) KLJUČ: Ključ – Mladost (Polje) VRNOGRAČ: ABC – Radnički (Ripač) BREKOVICA: Brekovica 78 – Željezničar (B. Krupa)

T a b e l a

1. Podgrmeč 2. Bratstvo 3. Sloga 4. Mladost (P) 5. Vitez 6. ABC 7. Mladost (V) 8. Mutnica 9. Radnički 10. Brekovica 11. Ključ 12. Željezničar

12 12 12 12 12 12 12 11 11 12 11 11

10 8 7 5 5 4 4 4 4 4 3 3

1 1 0 3 3 2 2 1 1 0 1 3

1 3 5 4 4 6 6 6 6 8 7 5

39:11 32:13 21:19 23:19 19:16 10:11 12:17 16:21 11:17 12:35 15:23 15:16

31 25 21 18 18 14 14 13 13 12 10 9 (-3)

Odigrane dvije zaostale utakmice kantonalne nogometne lige

Prekid susreta u Pokoju
BIHAĆ - Pretprošlog vikenda odigrane su i dvije zaostale utakmice Kantonalne lige Unsko-sanskog kantona u nogometu. U Kulen Vakufu su se sastali, domaćin Nogometni klub „Una“ i Nogometni klub „Una 1988“ iz Ćoralića. Konačan rezultat ove utakmice bio je 3:1 za domaćina. U drugom susretu koji se igrao u Pokoju između Nogometnog kluba „Omladinac“ i Nogometnog kluba „Borac“ Izačić došlo je do prekida utakmice u 40. minuti nakon napada gostujućeg igrača na glavnog sudiju meča, a kod rezultata 2:1 za ekipu „Omladinca“. Proljetni dio prvenstva u Kantonalnoj nogometnoj ligi starta 1. i 2. aprila. H. M.

Web: www.radiovkladusa.ba E-mail: radiovk@bih.net.ba

Marketing: 037/771-531

Ovoga vikenda (26. i 27. marta) na rasporedu je prvo kolo

Kupa Unsko-sanskog kantona u nogometu. Igrali su:
VELAGIĆI: Bajer – Omladinac (Sanica), IZAČIĆ: Borac – Sloga (Kralje), POKOJ: Omladinac 75 - Una 1988 (Ćoralilići), D.KAMENGRAD: Rudar - Dijamant, BIHAĆ: Bakšaiš - Una (Kulen Vakuf) Slobodna ekipa „Gomile“ iz Stijene.

Sport

28. mart 2011. godine, broj 245

ReprezenT

31

18. kolo Prve lige FBiH u nogometu

„Krajišnik“ do važnih bodova protiv „Radnika“
Krajiške sedmične nezavisne novine

VELIKA KLADUŠA, CAZIN - U okviru 18. kola Prve lige Federacije BiH Nogometni klub „Krajišnik“ u subotu, 19. marta, na Gradskom stadionu u Velikoj Kladuši dočekao je ekipu „Radnika“ iz Hadžića. Nakon dva gostujuća poraza na startu proljetnog dijela sezone, „Krajišniku“ je trebala pobjeda kako bi se udaljio od opasne zone. U zanimljivom susretu koji je odigran po veoma teškom i blatnjavom terenu, domaćin je uspio doći do sva tri boda. U prvom poluvremenu „Krajišnik“ je bio bolja ekipa na terenu, no kiša i loš teren nisu dozvolili domaćim igračima da ozbiljnije zaprijete gostima. U drugom poluvremenu „Krajišnik“ je ozbiljnije krenuo ka golu gostiju, što se isplatilo već u 52. minuti, kada je Alen Turbić savladao u ovom meču vrlo dobrog golmana gostiju, Muhameda Harbaša. U 59. minuti susreta igrač gostujućeg sastava Admir Derviši dobio je direktni crveni karton nakon što je prilikom prekida udario u ovom susretu kapitena „Krajišnika“, Ernesta Šabića. „Krajišnik“ igrača više koristi u 73. minuti kada odličan pogodak postiže Alen Dedić za povećanje vodstva na 2:0. Do kraja susreta, domaćini su prepustili igru gostujućem sastavu, koji je sve više prijetio golu „Krajišnika“. U 89. minuti slobodan udarac sa 20ak metara izveo je kapiten gostiju Mirza Selimović, te neobranjivo uz pomoć stative savladao golmana „Krajišnika“ Marjana Tomašića za konačni rezultat utakmice „Krajišnik“ - „Radnik“ 2:1. Ovom pobjedom „Krajišnik“ je skočio sa 14-te na devetu poziciju na tabeli sa 23 osvojena boda. U narednom kolu, nogometaši „Krajišnika“ gostuju u Konjicu ekipi „Igmana“.

Impressum
"Krajišnik" došao do bitnih bodova protiv ekipe Radnika

Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Edin Šabanagić Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobašić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić Grafička obrada: Elvis Maležić Hasan Mujakić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim) Rusmir Karat (Bihać) Zlatan Čekić (Sanski Most) Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Amel Družanović - Meca (Cazin) Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) e-mail: nn.reprezent@gmail.com Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 e-mail: refikreprezentusa@verizon.net Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

Rezultati 18. kola Prve lige FBiH
VEL. KLADUŠA: Krajišnik - Radnik CAZIN: Krajina - Slaven KAKANJ: Rudar - Jedinstvo ORAŠJE: Orašje - SAŠK Napredak VISOKO: Bosna - Igman ČAPLJINA: Čapljina - Goražde SREBRENIK: Gradina - Iskra MIONICA: Omladinac – GOŠK 2:1 3:0 4:0 1:0 1:1 2:0 1:0 2:0

Parovi 19. kola Prve lige FBiH
BIHAĆ: Jedinstvo - Bosna SREBRENIK: Gradina - Čapljina HADŽIĆI: Radnik - Goražde SARAJEVO: SAŠK Napredak - Krajina BUGOJNO: Iskra - Omladinac ŽIVINICE: Slaven - Rudar KONJIC: Igman - Krajišnik GABELA: GOŠK - Orašje

„Krajina“ do pobjede na krilima Šišića

„Krajina“ je u subotu na domaćem terenu s visokih 3:0 savladala ekipu „Slavena“ iz Živinica, te je tako nastavila svoju borbu za visoku poziciju ove sezone. „Slaven“ je u Cazin stigao po bod, što se vidjelo po njihovoj defanzivnoj igri, zbog čega „Krajina“ nije uspjela postići gol u prvom poluvre1. GOŠK 18 11 menu. 2. Čapljina 18 10 Iako je u igru ušao na samom početku drugog 18 9 poluvremena, Aladin Šišić je postigao dva gola, te 3. Orašje asistirao za treći, čime je definitivno zaslužio epi- 4. Jedinstvo 18 9 tet najboljeg igrača utakmice. U 61. minuti Šišić je 5. Krajina 18 8 nakon solo prodora ušao u šesnaesterac i lijevom 6. Omladinac 18 8 nogom poslao loptu u mrežu gostiju za vodstvo 7. Iskra 18 7 domaćina od 1:0. 18 7 U 82. minuti Šišić je sjajnom loptom uposlio 8. Gradina 18 6 Admira Mirvića. Napadač „Krajine“ je lijepo pro- 9. Krajišnik šao pokraj golmana i zabio za povećanje vodstva 10. Slaven 18 7 na 2:0 za „Krajinu“. Nakon toga nijedna ekipa nije 11. Goražde 18 7 imala ozbiljniju 12. Rudar 18 5 šansu sve do 90. 13. SAŠK Napredak 18 7 minute kada je 14. Igman 18 6 raspoloženi Šišić predivnim golom 15. Bosna 18 6 povisio vodstvo 16. Radnik 18 4 na 3:0. Na klupi „Krajine“ na ovoj utakmici se nije nalazio šef stručnog štaba Izet Račić koji je isključen u Bihaću, pa je umjesto njega tim vodio trener Nurudin Nožić. S tri nova boda, „Krajina“ je preuzela petu poziciju na tabeli sa 27 osvoSlavlje igrača "Krajine" jenih bodova.

Tabela Prve lige FBiH nakon 18. kola
4 2 3 2 3 1 4 4 5 2 1 7 1 4 4 7 3 6 6 7 7 9 7 7 7 9 10 6 10 8 8 7 24 - 13 33 - 25 25 - 17 24 - 24 25 - 17 24 - 22 24 - 24 24 - 28 20 - 23 15 - 24 25 - 27 24 - 26 26 - 29 20 - 24 22 - 27 14 - 19 37 32 30 29 27 25 25 25 23 23 22 22 22 22 22 19

Katastrofa Bišćana u Kaknju
„Jedinstvo“ iz Bihaća u Kaknju je protiv domaćeg „Rudara“, koji je do ovog kola bio zadnji na tabeli, odigralo sigurno najlošiju utakmicu u ovoj sezoni. Domaćin je bio dominantan gotovo čitavu utakmicu i zabio četiri gola, dok „Jedinstvo“ gotovo da i nije ozbiljno priprijetilo „Rudaru“. Na kraju ekipa „Jedinstva“ može biti zadovoljna što je Kakanj napustila sa samo četiri gola u mreži mladog Almina Abdihodžića jer su „zeleno-crni“ promašili još i penal (Kušljić u 27.minuti) i nekoliko zicera. Hasan M./Amel D.

Detalj sa susreta "Krajina" - "Slaven"

Druga liga Federacije BiH - grupa Zapad 2

STOJE, s lijeva na desno: Deni Miljković (golman), Haris Pajazetović, Suad Durmić, Adis Šabić, Amir Lević (kapiten), Adnan Elezović i Adnan Kovačević. ČUČE, s lijeva na desno: Dejan Foštagić, Džeron Rahmanović, Edvin Šabić i Nihad Porčić.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->