7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODINJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

SADRAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.................. 5 - 17 2. Engleski jezik ....18 33 3. Njemaki jezik ...34 - 46 4. Francuski jezik ...47 - 60 5. Arapski jezik ..61 - 73 6. Matematika ........74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ..96 - 108 9. Geografija ......................109 -126 10. Historija. ..127 - 135 11.Tehnika kultura ..136 - 145 12. Informatika . ....146 - 164 13. Likovna kultura ....165 - 170 14. Muzika kultura ..... ........................ 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura .... ....190 - 195

PROGRAMI
NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIEVNOST Knjievni tekstovi Knjievno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoraenje-stanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstva- metafora, inverzija, kontrast Vrste -pejsana, aljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholoko-etika karakterizacija Portret-vanjski i unutranji, forme pripovijedanja Pozicija pripovjedaa u Uoava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnome tekstu; razumije preneseno znaenje Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja Moe okarakterizirati lik Minimalna postignua Otkriva stilskoizraajna sredstva u knjievnome tekstu Maksimalna postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitome tekstu

1. D. Cesari, Voka poslije kie 2. T.Ujevi, Dad 3. N. op, Bakine naoari 4. M.Krlea, ovjek je lava 5. M.Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kievi, Lampa na prozoru 7. H. Humo, Akvarel 8. S.Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V.Ili, U poznu jesen 10. D. Trifunovi, Neto vano da ti kaem 11. Nerkesi, Pjesma o peru 12. M. Anti, Poslije djetinjstva 13. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. Z. Dizdarevi, Naza vezilja 15. . Sijari, Hrt (odlomak) 16. S. orovi, Ibrahimbegov oak 17. A.P.ehov, Vanjka 18. K.Bruckner, Sadako hoe ivjeti 19. R. Pavlovi, ista obue

Prepoznaje osnovno Odreuje pokretae radnje, sredstva osjeanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knji. teksta Prepoznaje glavne znaajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjeanje u pjesmi Razumije, zapaa i povezuje sa savremenom stvarnou psiholokoetike karakteristike lika

20. Z.Grey, Komani (odlomak iz pustolov. romana Grmljavina stada) 21. A. Egziperi, Mali princ (odlomak) 22. M.M.Beeskija, Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. N.ukovski, James Cook (odlomak) 24. I. Sekuli, Oslo pod snijegom (odlomak) 25. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. P. Koi, Jazavac pred sudom (odlomak) 27. F. ehovi, Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru

prii Pustolovni i historijski romani

znaajke historijskog i pustolovnog romana Uoava razliite pozicije pripovjedaa i forme pripovijedanja

Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente

Uoava glavne karakteristike fantastine knjievnosti Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa i dnevnika

Fantastina pripovijest

Granine knjievne vrste: Uoava razliku ljetopis, putopis, dnevnik izmeu ljetopisa, putopisa i dnevnika Drama Satirina komedija Dramski igrokaz Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epsko lirske karakteristike Uoava glavne znaajke drame: dijalog, likovi Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije

Uoava glavne Uoava razliku karakteristike usmene izmeu drame i knjievnosti drugih knjievnih ... Prepoznaje usmenoknjievne vrste

RJENIK, GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglaene i nenaglaene rijei (naglasne cjeline) Rijei za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji narodu Temeljno i preneseno znaenje rijei estice ili rijece (proirivanje znanja o ovoj vrsti rijei) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i zavreci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno obrazovni ciljevi Uoavati nenaglaene rijei i pravilno ih itati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) znaenja od prenesenog (dopunskog, proirenog) znaenja rijei Uoiti da esticama moemo preoblikovati reenino ureenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u reenici Razlikovati prijelazne, neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svrene i nesvrene glagole Prepoznati infinitiv i njegove zavretke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomonih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno znaenje Spree glagole u prezentu prema morfolokim obiljejima (osoba i broj) ISHODI UENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atonikih rijei Uoava preneseno znaenje rijei na jednostavnim primjerima; Prepoznaje osnovne estice (da, ne, li, za) Razlikovanje glagola po znaenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtonike rijei i zanaglasnice/ izatonike rijei Zamjeuje preneseno znaenje iskazano pjesnikom slikom u knj. djelima Uoava da esticama moemo izrei i svoje dojmove (ma, god, doista, naravno, sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne, neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uoava trajne i uestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uoava glasovne promjene u gl. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadanjost

Prezent; sprezanje/ konjugacija; prezent pomonih glagola

Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno znaenje Vladati oblicima perfekta pomonih glagola

Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Moe proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu, imperfektu i pluskvamperfektu najee upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomonog glagola biti i htjeti Samostalno spree glagole u futuru I. i II. Prepoznaje imperativ u reenici Imperativom izrie zapovijed, molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. priloge u govorenju i pisanju

Uoava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uoava futurski perfekt Moe zamjenjivati aorist, imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uoava glasovne promjene u sprezanju Uoava isti oblik prezenta i aorista u 3. l. jed. kod nekih glagola Uoavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svrenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uoava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istoblinice imperativa i prezenta u reenici Uoava i razumije znaenje i tvorbu kondicionala II. Objanjava slubu gl. priloga u reenici Prepoznaje imenski predikat u

Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao sloenog oblika Prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova znaenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski nain i razumjeti njegovo znaenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uoiti znaenje, tvorbu i slubu u reenici

Izricanje budunosti futurom

Kondicional I. i II.

Glagolski prilozi

Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata

REENICA Jednostavna proirena reenica Predikat imenski i glagolski Prilone oznake u reenici (uzrok, koliina, drutvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imeniki atribut Apozicija (pojam) Sloena reenica (pojam sloene reenice)

Primjenjivati i uoavati prilonu oznaku uzroka, drutva i koliine Uoiti i prepoznati objekt u reenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imeniki atribut Prepoznati apoziciju

Prepoznaje imenski predikat

razliitim gl. oblicima Uoava da glagoli otvaraju mjesto razliitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imeniki atribut Pravilno pie zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeninome poloaju Uoava glagolske pridjeve u funkciji atributa

Uoava prilone oznake

Prepoznaje objekt u reenici, atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt

10

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA

Oblici izraavanja Prianje Programski sadraj Prianje dogaaja ili doivljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci
Povezivanje dogaaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima

ISHODI UENJA MINIMALNI Kompozicija sastava; jednostavna mogunost stvaranja redoslijeda znaajnih trenutaka i uvoenja retrospekcije u priu Opis pejsaa usklaen je s tokom dogaaja i povezan s doivljajima uesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava sloenija Sloenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza dogaaja i doivljaja u cjelinu Mogunost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaanje njihove funkcije Sastav opirniji Opis pejsaa upotpunjuje prianje doivljaja, predstavlja njegov prirodni sastavni dio

Stvaranje sloenije kompozicije sastava Uvoenje retrospektivnih epizoda u prianje Uoavanje povezanosti opisa s doivljajem i njegov znaaj za tok radnje Uoavanje stilske funkcije glagola, imenica i pridjeva

Prianje dogaaja/ doivljaja uz upotrebu opisa (pejsaa ili lika)

11

DESKRIPCIJA

Opis portreta

Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina, osjeaja i postupaka lika te uticaj drutvene sredine na lik

Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika, njegovim postupcima, sklonostima i interesovanjima

Opisuje drutvenu sredinu u kojoj lik ivi i nain na koji ona utjee na njegovo ponaanje i osjeaje Prikazuje detalje koji su vani za doivljaj lika

Opis dinaminih deavanja u prirodi

Uoavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinaminom opisu

Opisuje deavanja uz pomo plana

Izraen stil i jezik

U sastavu upotrebljava glagole Mogunost opisivanja vizualnih kretanja, pojedinosti slijede jedna i akustinih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu

Saetom, kratkom i izraajnom reenicom doarava uzbudljive trenutke Slika deavanja oko sebe, ali i svoje raspoloenje i misli

Oblici izraavanja

Oekivana postignua u usmenom i pismenom izraavanju

Programski sadraj Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno ita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA

itanje i sluanje

Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste itanja: u sebi, usmjereno itanje

Sluiti se govornim vrednotama: reenini naglasak, reenina intonacija, boja, visina i jaina glasa

Govorno obiljeava intonaciju reenice te bojom i jainom glasa doarava sadraje

12

Pisanje

Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa spreavanjem greaka Pisanje kolskih pismenih zadaa: dvije u toku kolske godine

Upoznavanje s nainom voenja linog dnevnika

Biljei dogaaje, misli i osjeaje

Napisati svoju autobiografiju

Dnevnik pripovjedaki uoblien, zanimljiv nain slikanja dogaaja i osjeaja Autobiografija proeta humorom

Iznosi podatke o svom ivotu: boravak u vrtiu, polazak u kolu, kako je dobio ime itd.

13

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
Programski zahtjevi
Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica

Odgojno obrazovni ciljevi

Pravilno pisati veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgovi, ulice, parkovi )

ISHODI UENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predvia naselja na stranim jezicima MINIMALNI
Program

Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i nijenice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m.r.jed.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (,, je i ije u gl. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjenikih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici (odvajanje apozicije, pisanje vokativa, nabrajanje reeninih dijelova, nabrajanje reenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i toke / take sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se, aliti se ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. r. jd. ija osnova zavrava na je(htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti) Sluno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati rijei u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i taku sa zarezom Primjena gramatike norme u govoru i pismu Primjena steenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica tipini primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju

Pravilno izgovara i pie glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru

Uoavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezino i pedagoki primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglaenih i nenaglaenih rijei Uoava i obiljeava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadae, plakati, literarni sastavi)

14

MEDIJSKA KULTURA
Programski zahtjevi Filmska izraajna sredstva Kadar, plan, ugao snimanja Knjiga film: Mark Twain: Kraljevi i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i praumu (igrani film) Pozorina izraajna sredstva: govor, gluma, scenografija, kostimografija Izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana kvadratima Odgojno obrazovni zahtjevi Prepoznati izraajna sredstva u filmu; pokreti kamere kao izraajno sredstvo filma (statina kamera, dinamina kamera, vonja, panorama) Filmska maska, scenografija i kostimografija kao filmska izraajna sredstva Prepoznati pozorina izraajna sredstva u predstavi: scenografiju, kostimografiju, rasvjetu Prepoznati izraajna sredstva stripa Uoiti slinosti i razliku izmeu filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje naina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma uoavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etiko Povezivanje filma sa stripom; vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova pravljenje pokretnog stripa Uoava slinosti i razlike pozorine i filmske glume, scenografije, maske i Razumije ulogu pozorinih kostimografije izraajnih sredstava u pozoritu Razvijena sposobnost etike i estetske Uoava razliku izmeu glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozoritu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih, domoljubnih, ekolokih) Razumije priu u stripu i nain izraavanja govora stripom. Razlikuje vrste stripa po temi historijski, kriminalistiki, pustolovni, nauno fantastini

15

LEKTIRA VII 1. Alija H. Duboanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. ukrija Pando: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Skender Kulenovi: Gromovo ule 4. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Dubravko Jelai Buimski: Sportski ivot leteeg Martina 6. Branka Primorac: Maturalac 7. Stevan Raikovi: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Desanka Maksimovi: Strepnja (izbor poezije) 9. Nenad Radanovi: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Isak Samokovlija: Nosa Samuel i druge pripovijetke 11. Mark Tven: Kraljevi i prosjak 12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke

16

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost u VII razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika); 2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih); 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae); 4. Film (historija i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike, stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.). Takoer, Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetnikih i znanstvenih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda, kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava), te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti, vodilo se rauna o estetskim, etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca, to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Vrlo je vano naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, Na jezik, Kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike (radne sveske), Vodi kroz lektiru, Videoitanka, Medijska itanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor, bibliografija, metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalifikovana lica (kritiari, pisci, metodiari).

17

STRANI

JEZIK

ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

18

ENGLESKI JEZIK
PETA GODINA UENJA, 7. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3* i djelimino nivoa A2.1* Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik e moi: razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine; razumjeti poruke / savjete, potvrdne i odrine zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju; razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog ivota; razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno, ali e esto morati traiti da mu se odreene stvari ponove. itanje i razumijevanje Uenik e moi: proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima i koji sadre jednostavna uputstva; pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vonje, jelovnici, natpisi na javnim mjestima, vremenska prognoza); itati i razumjeti krae i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadre najfrekventniji vokabular; razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraim tekstovima. Govor Uenik e moi: opisati sebe, porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima; uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru; obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na poti, u restoranu; izgovarati bez potekoa poznate rijei i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih rijei; voditi rauna o gramatikoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji.

19

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenik e moi: opisivati situacije line prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva; pisati jednostavne tekstove na obraene teme; popunjavati jednostavne obrasce; vriti prepisku s prijateljima: razglednice, kratka pisma, poruke, ali e kod slobodnog pismenog izraavanja praviti brojne greke razliite prirode. Uenici su ve usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati.

* A1.3 za sve etiri jezike vjetine i A2.1 djelimino za sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje.

20

ENGLESKI JEZIK (1. strani jezik)

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE, PETA GODINA UENJA - 2 asa sedmino 70 asova godinje

Stepen/ nivo
7. razred Osnovna kola 5. godina uenja engleskog jezika

Teme
Porodica kola Moja zemlja Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje Zdravlje zdrava ishrana Svijet ivotinja Slobodno vrijeme Vrijeme i godinja doba ivotni uslovi

Funkcije i vjetine

Aktivnosti
RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih uenika; - sastavljanjem reenica od novonauenih rijei itd.; - prepriavanjem kratkih tekstova; - spajanjem stubaca A i B; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora; - oznaavanjem: -odreenih rijei, fraza i reenica; -tanih / netanih tvrdnji; - popunjavanjem praznina. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja; -prepriavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova; - recitovanjem recitacija i pjesama; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih / netanih tvrdnji; - ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem nedovrenih reenica.

Gramatika
Uenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive i nebrojive - pravilnu / nepravilnu mnoinu Zamjenice: - line (pade subjekta i objekta) - pokazne (this, that, these, those) - upitne (who, which, what, whose) - prisvojne (mine, his, hers, its, ours,yours, theirs, ones) - neodreene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing) Pridjeve: - Determinatore -lanove : a, an, the, zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little - upitne pridjeve, what, which, whose - Opisne pridjeve vezane za zadane teme - nepravilno poreenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih

Vokabular
Uenici e ponavljati ili uiti nove rijei vezane za zadane teme, npr: - Porodica, proireniji rjenik, npr. family gathering;s - kola, proireniji rjenik, npr. school curriculum, some extracurricular activities; - Moja zemlja, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people; - Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people, social customs itd. ; - Zdravlje, zdrava ishrana, osnovni rjenik, npr. names of some meals, preparing meals, ordering or serving a meal in a restaurant, culinary art itd.; - ivotni uslovi, osnovni rjenik, npr. possessions, employment, unemployment, working conditions, transport itd.; - Svijet ivotinja, neto proireniji rjenik, npr. pets, domestic and wild animals; - Slobodno vrijeme, proireniji rjenik, npr. sports and games;

Uenik e znati: - reagovati na odgovarajui nain na izjave drugih ljudi; - koristiti javne uusluge (npr.supermarket, telefon, potu, eljeznika stanica, aerodrom); - izraavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme; - opisivati: -osobe, predmete, mjesta; -svakodnevne aktivnosti; - prole i sadanje dogaaje; -usporeivati: -ljude; -predmete;

Funkcionalno osnovno znanje

21

- govoriti o prolim dogaajima i aktivnostima; - izraavati svoje miljenje o poznatim temama na jednostavan nain.

PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Uenici e: - sastavljati dijaloge ; - davati specifine obavijesti ; - sudjelovati u razgovorima na zadane teme ; - igrati po ulogama i dramatizirati. b) PISANJE : Uenici e pisati: - diktate, kratke opise ljudi, predmeta, dogaaja, mjesta itd.; - pisma dopisnom prijatelju itd.; - redati rijei u reenice.

glagola -Future Simple -Present Continuous za izraavanje budunosti -Going to oblik -Glagole be, have/have got (potvrdni, nijeni, upitni) -Modalne glagole: can ,could, may, have to, must, will, would (nijeni i upitni oblik) -Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine -Priloge sa i bez nastavka ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and, but, or, because itd. -Reenice: - Vremenske reenice - If- reenice ( prvi tip) - Red rijei (red rijei tipine reenice)

- Vrijeme i godinja doba, - proireniji rjenik, npr. description of climate, seasons of the year, particular weather, outings itd.; Osim stalne nadogradnje svog rjenika, uenici e nauiti koristiti: -Afikse, vezane za zadane teme i gramatiku, npr. expensive, dirty; -Antonime, vezane za zadane teme, npr. dirty-clean, ask-answer, crylaugh; -Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice ; -Kolokacije, vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog, care about us itd.; Prijevodne ekvivalente estih i kljunih rijei, selektivno poreenje sa bosanskim, hrvatskim, srpskim jezikom i knjievnosti uenika i nekim drugim stranim jezicima.

22

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ: Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular, oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje nekih drugih kolskih predmeta, a u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE: Uenici e se: - Upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu svoje zemlje i zemalja engleskog govornog podruja u podruju kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja, a u okviru datih tema ; - Navikavati da se obhode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue; - Uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono to uenike interesuje itd. ; - Nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO TREBA UITI: Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik; - koriste razliite radne metode i strategije uenja, tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd.; - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda kao to je parafraziranje; - koriste informacione tehnologije kod uenja jezika ; - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode rada; - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike.

23

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

24

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija.

25

Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

26

ENGLESKI JEZIK
DRUGA GODINA UENJA, 7. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 za sve etiri jezike vjetine, a za vjetine govora i pisanja bar A1.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik e moi: razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo, svakodnevne potvrdne i odrine zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju; pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno. itanje i razumijevanje Uenik e moi: proitati kratke tekstove koji sadre poznate rijei / fraze i govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima, ili sadre jednostavna uputstva; Moe pronai odreenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lina prepiska, vozni red, jelovnici, vremenska prognoza). Govor Uenik e moi: opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini, u restoranu); koristiti najosnovniji fond jednostavnih nauenih izraza, vokabulara i osnovnih gramatikih struktura, ali e imati oteanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i potekoa u izgovoru. Pisanje Uenik e moi: ispunjavati jednostavne obrasce; pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, diktat primjerene teine; pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina, ali e praviti brojne greke kod slobodnog pismenog izraavanja. Uenici su ve usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno Znanje o jeziku
primjenjivati, posebno kroz usvajanje / uenje prvog stranog jezika.

27

ENGLESKI JEZIK (II strani jezik)

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE, DRUGA GODINA UENJA - 2 asa sedmino 70 asova godinje

Stepen

Teme Funkcije i vjetine

Uenici e znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - predstaviti sebe i druge; Svakodnevni ivot - obraati se ljudima; - identificirati ljude i predmete; 1) neverbalno, npr. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora / opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji itd.; 2) verbalno, npr. ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi uenici ili koja su uli sa kasetofona itd. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagovati: 1) neverbalno, npr. izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa

Vokabular Aktivnosti Gramatika

Uenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu / nepravilnu mnoinu Zamjenice: - Line (pade subjekta i objekta) - Pokazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - Prisvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Pridjeve: - Determinatore: - lanove: a/an, the, zero - prisvojne pridjeve - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) -Opisne pridjeve (najee): u Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. lanovi ue i neki lanovi ire porodice (mother, grandfather, uncle, aunt, grandson); Svakodnevni ivot rutinske aktivnosti, kupovina (at the supermarket, buying some vegetables and fruit), going out (library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends itd.; Slobodno vrijeme - at the park (slide, gym, swing, jump rope), outings, entertainment; Okruenje, seasons of the year, weather (rainy, sunny) in the garden, (vegetable/flower garden), some gardening tools (spade, rake, watering can), in the country (camping, tent, lunch

7. razred

- upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih; kola

Osnovna kola

2. godina uenja engleskog jezika

Slobodno vrijeme

- locirati ljude i predmete; - opisivati: - ljude i predmete; - neka raspoloenja i stanja; - trenutnu aktivnost; - postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih;

Moje okruenje

Zemlje, narodi

- traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?);

ivotinje

28

- traiti i davati informacije; Praznici - sluati, oekujui da uju odreenu informaciju; - izraziti na vrlo jednostavan nain: - slaganje i neslaganje; - znanje i neznanje; - sposobnost i doputanje (can, may); - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular ; - emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost; - posjedovanje (have, have got, Johns book, his house etc.); - izviniti se i prihvatiti izvinjenje ;

odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.; 2) verbalno, npr. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima, davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih uenika, prepriavanjem kraih tekstova, opisivanjem predmeta, situacije ili aktivnosti itd. PRODUKCIJA a) GOVOR: Uenici e: - uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom / uenicima ili nastavnikom; - davati upute i nareenja; - igrati uloge; - recitovati, pjevati i igrati jezine igre itd. b) PISANJE: Uenici e: - prepisivati kratke tekstove; - pisati po diktatu; - ispunjavati tabele / krialjke; - ubacivati / podvlaiti rijei ili fraze, redati rijei u smisaone reenice; - pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi ; - dovravati reenice; - pisati kratke sastave na poznate teme itd.

okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) -Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma) -Glagole: be, have / have got (potvrdna, odrina, upitna forma) -Modalne glagole: can, may (potvrdna, odrina, upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i mnoine) -Past Simple (have, be, do) Priloge (najee): - mjesto - smjer (left, right, east, west) - vrijeme - nain (slowly, quickly) Prijedloge: - mjesto (in, on, under, behind, in front of) - vrijeme: in, on, at Reenice: -Osnovni red rijei u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i zapovjednoj reenici -There is a/There are someIs there a? Are there any?

- sugerirati neku akciju (Lets ); - prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu; - govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama.

box, fire); kola (school premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curricular activities, some musical instruments); Zemlje i oblasti, peoples, their culture (osnovni vokabular); ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular); Praznici Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice, najee (a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece; - Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, -ing); - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold; - Sloenice u vezi sa datim temama ( football, basketball, swimming-pool, pen-friend); - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call).

29

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular, oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje); - kroz sportove i igre (Fiziko obrazovanje); - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje, ples). INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene; - upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti uenika, npr. Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day); - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: - govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da / ne itd.; - uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol itd.). UENJE KAKO TREBA UITI Uenici e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika; - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik; - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama; - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.

30

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti, tu injenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

31

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnost olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

32

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna.

Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

33

NJEMAKI JEZIK
PETA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno; esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Govor Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju.

Uenik zna opisati porodicu, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu. Moe razgovarati na zadanu temu; komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju; jo uvijek se primjeuje strani naglasak; Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama; pravi esto greke i kod veoma jednostavnog, neto produenog razgovora.

34

Pisanje

Znanje o jeziku

Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ivot u porodici Stanovanje kola i uenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino, pozorite, muzej, posjeta prijatelju, odlazak na izlet, igra u parku Vikend Kupovina na trnici ivotinjski svijet Moja zemlja

35

Vjetine

Gramatika

Vokabular

Funkcije i sposobnosti
Uenici e znati: - jednostavnim izrazima iskazati ta vole a ta ne; - zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari; - razumjeti ako se od njih neto zahtijeva, zahvaliti se; - razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima; - popuniti jednostavne formulare podacima o sebi; - napisati sasvim jednostavna saopenja; -pisati jednostavne potanske karte ili email; - u programu kina odabrati film, razumjeti mjesto i vrijeme; - razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrovane; - zapisati jednostavne biljeke koje sadre podatke o mjestu i vremenu (npr. plan uenja, putovanja i slino). SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: - povezivanjem slike i sluanog teksta; - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl.; - popunjavanjem praznina u tekstu; - popunjavanjem tabela; - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora. Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice: -sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?);der Mutter helfen,in der Kche. Zamjenice: -Line zamjenice u akuzativu (mnoina) -Line zamjenice u dativu (mir, dir, Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. i 3. licu mnoine (euer, ihr) -Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mgen, Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : -kola Ich lerne Deutsch besonders gern. Mathe mag ich nicht...; -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Kche ist ziemlich klein, aber sie gefllt mir. Das Zimmer ist nicht gro, aber ich habe genug Platz...; -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?, Mchtest du etwas trinken?, Ich mchte lieber eine Cola..;.

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: - itati reenice i krae tekstove; - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: - pridruivanja slike tekstu; - pridruivanja podnaslova dijelovima teksta; - oznaavanja tanih i netanih tvrdnji; - odgovaranja na postavljena pitanja, - dopunjavanja teksta; - popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze;

-Kuni ljubimci
Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Mein Lieblingstier ist... Ich habe kein Haustier. Mein Vogel kann...; -Odlazak u kino, pozorite, muzej Wann beginnt die Vorstellung?, Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film mchtest du sehen? Der Film luft im Kino Imperial. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm, der Krimi, die Zirkusnummer...

36

- postavljati jednostavna pitanja; - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju; - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda ; - igrati uloge; - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge; - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Uenici e: -prepisivati reenice i krae tekstove; -rekonstruisati rijei i reenice; -dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice; -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu; -samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

mssen, wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

-Kupovina na trnici
Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten, Was kostet...?; -Odlazak na izlet einen Ausflug machen, etwas mitnehmen/vergessen, Ball spielen ...;

Brojevi: - redni brojevi (za iitavanje datuma) Reenica: - glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen) - nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike:

-Vikend richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die Clique treffen, frei haben ...

-und, aber, oder

37

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja), treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja.

38

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

40

NJEMAKI JEZIK
DRUGA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. itanje i razumijevanje Govor Pisanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta. Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rijei ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. Ljetni raspust 2. kola (kolski predmeti, raspored asova) 3. Svakodnevni ivot 4. ivot u porodici 5. Praznici 6. Odlazak u kupovinu 7. Stanovanje 8. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Moje okruenje 10. Odijevni predmeti 11. ivotinjski svijet

42

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima; - itati raspored asova i opisati svoj raspored asova; - itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!); - iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!); - opisati ljude i predmete; - govoriti o trenutnoj aktivnosti; - pitati nekog za zdravlje, poeljeti mu brzo ozdravljenje; - imenovati zgrade u gradu; - imenovati odijevne predmete; - iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje; - izvinuti se; - traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl.; - napisati boinu i novogodinju estitku.

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i sluanog teksta; -oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl.; -popunjavanjem praznina u tekstu; -popunjavanjem tabela; -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora.

Gramatika

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : -Ljetni raspust am Meer, im Gebirge, Ich war mit meinen Eltern im Ausland; -kola das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde, Deutsch finde ich super; -ivot u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich;

Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: - sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen ,in der Kche
Zamjenice: -Line zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren, sprechen) -prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine)

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: -itati reenice i krae tekstove; -traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: -pridruivanja slike tekstu; -pridruivanja podnaslova dijelovima teksta; -oznaavanja tanih i netanih tvrdnji; -odgovaranja na postavljena pitanja; -dopunjavanja teksta; -popunjavanja tabela i sl. GOVOR: Uenici e: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze; -postavljati jednostavna pitanja; -davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju; -rijei i grupe rijei i reenice povezivati

-Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann, Geschenke, der Wunschzettel...; -Odlazak u kupovinu der Supermarkt, der Einkaufswagen, zahlen, Was kostet...?;

-Stanovanje
in der Stadtmitte, im Haus, in der Wohnung, im zweiten Stock, das Wohnzimmer, die Kche...;

43

jednostavnim veznicima i, ili, onda; -igrati uloge; -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge; -voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Uenici e: -prepisivati reenice i krae tekstove; -rekonstruisati rijei i reenice; - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice; -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu; -samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje).

Brojevi: - glavni brojevi do 1000 Reenica: -glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja / Nein-Fragen) -nezavisno sloena reenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und, aber, oder

-Ljudsko tijelo, zdravlje

Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen, im Bett liegen...; -Kupovina odjee Die Jacke gefllt mir. Ich finde die Jacke schn und modern; -Moja okolina der Wald, der Park, die Wiese, einen Ausflug machen.,

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu

44

neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

45

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: -upoznavati razliite kulture i tradicije; -uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

46

FRANCUSKI JEZIK
PETA GODINA UENJA, VII razred osnovne kole (2 asa sedmino - 70 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju u potpunosti nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenik: razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog ivota; razumije jednostvne poruke, savjete, zadatke, pitanja, vremenske i prostorne upute; razumije krae dijaloge sastavljene od poznatih informacija; razumije osjeanja i stavove govornika; uenik uspjeva da prati standardan govor, ukoliko mu se obraa sporije i direktno.

itanje i razumijevanje

ita i razumije krae tekstove na poznatu temu; ita i pronalazi traene informacije u prospektima, oglasima, uputstvima, natpisima; ita i razumije kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, vremenske i prostorne upute.

47

Govor

uestvuje u razgovoru na poznatu temu, izraava lini stav i osjeanje; govori o svojim svakodnevnim aktivnostima; postavlja pitanja i daje odgovore na njih; pjeva, recituje i govori uloge iz kraih skeeva; u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice; komunikacija moe biti oteana zbog ogranienog fonda rijei i specifinosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku, te zahtijevati ponavljanja i pojanjenja.

Pisanje

pie jednostavne tekstove na obraene teme; popunjava obrasce, upitnike, krialjke; pie line poruke, estitke, pozivnice, oglase, plakate; pri slobodnom pismenom izraavanju pravi brojne greke razliite prirode. na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju i upotrebljavaju steena znanja o jeziku; uenici stiu znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika.

Znanje o jeziku

48

Nivo

Teme

Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA

Gramatika

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: -Porodica i dogaaji unutar porodice : - les ftes en famille : Le Jour de lAn, Nol, lanniversaire, les cartes dinvitation, les cartes de voeu, choisir/acheter des cadeaux, les chansons de fte... ; -Kua / dom Stanovanje, selidba, naselje: -le quartier (jhabite loin de / prs de/ au centre de....) ; -limmeuble :le rez-de chausse, les tages, monter/descendre lescalier, prendre lascenseur, les voisins ; -lappartement: les pices, les meubles , ma chambre, mettre en ordre, faire le mnage ... ;

Uenici e znati: -predstaviti sebe i druge; Osnovna kola -Kua / dom -opisati sebe, lanove (stanovanje i porodice, predmete koji blia okolina) ga okruuju, svoju 5. godina okolinu...; uenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi; -kola 7.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet ivotinja)

Uenici e stalno ponavljati naueno i a)SLUANJE I uiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. Reenica : -Uenici e sluati tekst -Red rijei u koji je izgovorio potvrdnoj, upitnoj, nastavnik ili izvorni odrinoj i nezavisnogovornik i reagovati: sloenoj reenici. Fonetika: -Stalno insistirati na 1.neverbalno -obiljeavanjem intonaciji reenice, - traiti i dati odreenih rijei i fraza; (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tanih ili netanih vezivanju rijei u i odgovarati na pitanja, tvrdnji; izgovorne cjeline. razmjenjivati, -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonauenim - rod potvrivati informacije; rijeima i izrazima; prirodni i gramatiki -sastavljanjem reenica na e i neki oblici na -prihvatiti ili odbiti od novonauenih rijei eur, euse i eur, trice poziv; i izraza. - mnoina pravilna na -s -izraavati slaganje ili -neki primjeri 2.verbalno neslaganje, zahvalnost, -odgovaranjem na nepravilne mnoine interesovanje, bol, pitanja nastavnika ili na x : eau eaux, al elju, sposobnost...; osobe sa zvunog aux... snimka; lan: -govoriti o prolim -prepriavanjem kraih -ponavljanje odreedogaajima i tekstova; nog i neodreenog

49

planovima za budunost; - koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog podruja (supermarket, pota, telefon, eljezniki, autobuski i avio saobraaj). Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije.

-rjeavanjem zadataka viestrukog izbora; -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima. b) ITANJE I REAGOVANJE : -Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1.neverbalno: -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji; -ispravljanjem pogreaka; -dopunjavanjem reenica. 2.verbalno: -odgovaranjem na pitanja; -prepriavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova; -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica.

lana -partitivni lan Zamjenice : -line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -line naglaene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que, de qui, qui - neodreene zamjenice : on, tout, personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni, odrini i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -uenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir

-Kupovina -Aller aux centres de commerce, au supermarch (les rayons, les articles, les prix, choisir, essayer, payer la caisse... ) ; Combien cote.... ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de...... ?; -kola proirivanje vokabulara: - les activits l'cole : les excursions, les visites / les changes scolaires, les projets scolaires, la correspondence...; -Drava (Francuska/BiH) -geografski poloaj, strane svijeta : le pays/la ville natal, les rgions, la capitale, les habitants, les beauts de mon pays (les lacs, les rivires, les mers, les montagnes...) ;

50

PRODUKCIJA a) GOVOR: -uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama govoriti na zadatu temu; -sastavljati krae dijaloge; -davati i traiti obavijesti; -igrati po ulogama i uz pomo nastavnika dramatizirati tekst. b) PISANJE: -uenici e znati pisati krae diktate; -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje; -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku; -od ponuenih rijei napraviti krai tekst; -popunjavati tabele i jednostavne krialjke.

-bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt pomonih glagola avoir i tre -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Prilozi : -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore -za nain : bien, mal, vite, volontiers, souvent -priloki izrazi za vrijeme i mjesto: dabord, la fin,

-Slobodno vrijeme -les activits sportives et culturelles, les loisirs : participer / assister aux comptitions sportives, gagner / perdre, aller la bibliothque, au concert, organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise sant, aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir de la fivre, avoir mal ... ; - prendre des vitamines, des fruits et des lgumes ; les repas, les recettes... -Priroda -les animaux domestiques : visite dune ferme ; -les animaux sauvages : visite de ZOO.

51

loin de, prs de, ct de, au milieu de... Prijedlozi : , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre... -Veznici : et, ou, mais, car, parce que

52

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja), treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: - dinaminost i kreativnost; - favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; - podsticanje inicijative uenika; - obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; - unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; - upotreba savremenih tehnikih sredstava; - stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; - analiziranje tekoa u procesu uenja; - upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove

53

odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolisano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa. Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

54

FRANCUSKI JEZIK
DRUGA GODINA UENJA, VII razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole je razviti uenikove komunikacijske sposobnosti, omoguiti uenicima uivanje u uenju i motivaciju za uenje. Izuavanje jo jednog stranog jezika treba da pomogne uenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. Uenje jezika prua anse uenicima da otvorenije prihvataju razliitosti, da imaju vie potovanja prema drugima. Nastava i uenje jo jednog stranog jezika treba da pomogne uenicima da steknu neophodna znanja koja e doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika, u sedmom razredu osnovne kole, treba teiti dostizanju nivoa A 1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor; esto zahtijevaju da im se neto ponovi. Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadre neke nepoznate informacije. Razumiju krae tekstove sastavljene od poznatih informacija. U stanju je da razumije kratke, jednostavne tekstove (pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Sporije ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Uenici uestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim uenicima. Jednostavnim reenicama izraavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i greaka. U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih. Vladaju najosnovnijim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka. Uenici znaju da napiu kratke, jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi s svakodnevnim potrebama. Uz nastavnikovu pomo piu kratke tekstove koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena. Izrauju jednostavne projekte. Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu znanja o jeziku.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

55

Nivo
7. razred Osnovna kola 2. godina uenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje

Teme
Porodica kola Slobodno vrijeme Moje okruenje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori

Funkcije i sposobnosti
Uenici e znati: - predstaviti sebe i lanove svoje porodice; - vriti upoznavanje; - obraati se ljudima; - opisivati: - ljude i predmete; - neka raspoloenja i stanja; - trenutnu aktivnost; - postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme; - locirati ljude i predmete; - traiti i nuditi pomo; - traiti i davati informacije; - izraziti: - slaganje i neslaganje; - dopadanje i nedopadanje; - izvinjenje; - estitanje; - govoriti na jednostavan nain o: - porodici; - slobodnom vremenu; - svom okruenju; - svakodnevnim aktivnostima.

Aktivnosti
RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje; -izvravanjem uputa i naredjenja, zaokruivanjem tanog odgovora; -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom itd. 2) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja; -popunjavanjem reenica sa kljunim rijeima (les mots cl). b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno, npr.: -traenjem odredjenih informacija, povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, oznaavanjem vrai/faux, podvlaenjem odredjenih informacija, itd. 2) verbalno, npr.: -odgovaranjem na postavljena pitanja, biranjem tanog odgovora, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.

Gramatika
Uenici e uiti o tome, ponavljati i koristiti: Imenice sa lanom: - jednina i mnoina - pravilna mnoina na s - neki primjeri nepravilne mnoine (le journal les journaux...) Zamjenice: - line nenaglaene - line naglaene (subjekatski i objekatski pade) - upitne: Qui?, De/ qui?, Que?, De/ quoi - proste odnosne zamjenice: qui, que, dont, o Pridjeve: - opisne - prisvojne - pokazne Glagole: (potvrdni i odrini oblik) - Prezent (ponavljanje) - Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir, vouloir savoir, devoir)

Vokabular
Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: - Porodica - lanovi ire porodice i porodine veze les rencontres familiales (le frre de mon oncle, les parents de ma bellesoeur tec); - kola (proirivanje vokabulara): les activits l'cole (clubs, spectacles etc); - Slobodno vrijeme - les activits sportives et culturelles (faire du sport, pratiquer un sport, aller au stade, aller la piscine, aller au cinma, aller au thtre etc); - Moje okruenje -naselja (grad/selo): les tablissements d'une ville la mairie, le thtre, la bibliothque, l'hpital, la banque, la poste; campagne, la ferme, les animaux, jardinier etc; - U restoranu, osnovni vokabular: carte/menu, commander un plat etc;

56

- Imperativ
PRODUKCIJA a) GOVOR: Uenici e: - uestvovati u kratkom razgovoru s drugima; - davati upute i informacije; - prepriavati kratke prie, pjevati, recitovati. b) PISANJE: Uenici e: - praviti reenice od datih elemenata; - pisati krae diktate; - popunjavati tabele i jednostavne krialjke; - prepriavati krae tekstove; - pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale, lettre, plan de la ville). (ponavljanje) - Bliski futur - Perfekat glagola na er Priloge za: - mjesto: ici, l, o - vrijeme: aujourd'hui, hier, demain, tt, tard - koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs Prijedloge: , dans, de, chez, avec etc Brojeve do 100 - U supermarketu, osnovni vokabular npr.: -Situations propres aux actes d'achat, acheter et payer etc; - Praznici i odmori, osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille, aller la mer, la montagne, faire / dfaire la valise etc.

57

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio) kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

58

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja

59

znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10-15 min.) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

60

ARAPSKI JEZIK
PETA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje)

Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine ; ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo ; upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava; razumijevanje i potivanje drugih kultura ; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju ; razvijanje samopouzdanja i samopotivanja; razvijanje samostalnosti i kreativnosti; razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja; osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

61

PETA GODINA UENJA -VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino / 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Oekivani rezultati uenja: - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika; uenje jezika, a ne o jeziku ; - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku; razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika ; - sloboda i samostalnost u govoru; razvijanje radoznalosti i kreativnosti; - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, reenica i tekstova; razvijanje razumijevanja i logikog pamenja; - kratki usmeni i pismeni odgovori; razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika; - dopunjavanje reenica i kraih tekstova. razvijanje samostalnosti u govoru; putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno; itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova.

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je : ponoviti osnovne fraze; line i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izraavanje posjedovanja; dual i plural imena; brojeve.

62

Nivo
VII razred Osnovna kola 5.godina uenja arapskog jezika

Teme - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voe, povre; brojevi) - Izraavanje vremena (15 min., 20 min., pola sata) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne, posjeta prijatelju, odlazak na izlet i dr.) - Moja domovina, glavni grad - Arapske zemlje i glavni gradovi

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli; -pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa - imenovati predmete u tekstom koji uju; kolskoj torbi i uionici; -izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona. - nabrojati ogranien broj 2) verbalno, npr.: -ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica voa i povra i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa osnovne prehrambene kasetofona; artikle; -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona; - upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000; tabelama. ITANJE I RAZUMIJEVANJE: - koristiti redne brojeve Uenici e prepoznati jednu ili vie za izraavanje sati; napisanih sintagmi ili reenica i reagovati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem; - nabrojati dane u povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici, mjesece i odgovarajuih ilustracija. godinja doba i koristiti u 2) verbalno, npr.: govoru i pisanju; -kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja; - iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu; putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze; -povezivanjem ponuenih rijei u ...itd.

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui;

Gramatika -enski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izraavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izraavanje glagola "imati" -korijen i osnova rijei -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (elim da; volim da; mogu da) -Brojevi (100 do

Vokabular - Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice - Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular - Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju - Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

63

- Kod doktora - Dani, mjeseci, godinja doba

- jednostavnim izrazima izraziti ta ele, vole, mogu; - razumjeti ukoliko se od njih neto zahtijeva; - razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrovane.

GOVOR: Uenici e: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uju sa CD-a; -voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; -pjevati; -recitovati krae pjesmice; -glumiti..itd. ; -postavljati jednostavna pitanja; -povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima. PISANJE : -uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili ; - rekonstruiu sintagme i reenice; - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice ; - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.

1000) -Redni brojevi (vei od 12)

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (peta godina uenja), treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim

64

svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio), kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost

65

izraavanja. Pisanje moe biti voeno (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

66

ARAPSKI

JEZIK

DRUGI STRANI JEZIK

DRUGA GODINA UENJA, VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino 70 asova godinje)
Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, humanizamu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine ; ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom; upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju; razvijanje samopouzdanja i samopotivanja; razvijanje samostalnosti i kreativnosti; razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja; osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

67

DRUGA GODINA UENJA - VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino - 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Oekivani rezultati uenja: nastaviti sa naglaavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika; uenja; - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku; uenje jezika, a ne o jeziku ; - sloboda i samostalnost u govoru; razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika ; - itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti; upotrebljenih); razvijanje razumijevanja i logikog pamenja; - itanje jednostavnih reenica; razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju - prepisivanje rijei i kratkih sadraja; jezika; - kratki usmeni i pismeni odgovori; razvijanje samostalnosti u govoru; - popunjavanje slova i rijei; putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika - razvijanje samopouzdanja u izraavanju; bude zabavno; - prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proirivanju znanja postupan prelaz ka itanju i pisanju rijei i reenica. arapskog jezika.

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifinosti arapskog pisma e usloviti i rad u drugoj godini uenja arapskog jezika (VII razred). Usvajanje grafike strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanje odreenog lana, sunevih i mjeseevih slova. S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva asa sedmino, treba uzeti u obzir da e pojedini uenici imati problema sa arapskom grafijom.

68

Nivo III razred Osnovna kola 2. godina uenja arapskog jezika

Teme Proirivanje tema

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - pozdravljanje na formalan i neformalan nain;

-Pozdravljanje i upoznavanje - predstaviti sebe i druge; - Porodica i prijatelji - imenovati lanove svoje ue porodice;

- opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i - Kua Prvi ogranienim brojem rijei stepen elementar - Svakodnevni ljude i predmete u kui; ivot nog - imenovati predmete u znanja kolskoj torbi i uionici; - kola - brojati od 1 do 10 ; - Blia okolina

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno, npr.: - crtanjem; - razvrstavanjem slika; - povezivanjem slike i teksta; - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji; - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi). 2) verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona; - dopunjavanjem teksta.

Gramatika -Line zamjenice: -('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) -Upitne zamjenice: - (man, ma, kam) -Pokazne zamjenice: -(hara, harihi, ralika, tilka )

Vokabular Uenici e: -uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) reenica;

- Odjevni predmeti

ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e: - itati krae tekstove naglas i u sebi; - traiti odreene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno, npr.: - crtanjem, razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih - rei koliko je sati (puni tvrdnji. 2) verbalno, npr.: sat) ; - davanjem kraih odgovora; - nabrojati dane u sedmici ; - dopunjavanjem teksta; - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom. - nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta ; GOVOR: Uenici e: - recitovati, pjevati; - postavljati jednostavna pitanja; - odgovarati na pitanja; - nabrojati nekoliko - igrati ulog;

-Potvrdne i odrine rijei: -(na`am, la) -Upitne partikule: - (hal, 'a)

-kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular.

-Prijedlozi: - (fi, min, 'ila, `ala)

69

- Hrana i pie

osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pia.

- uestvovati u dramatizacijama; - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. PISANJE: Uenici e: - prepisivati pojedinane rijei i krae tekstove; - rekonstruisati rijei; - dopunjavati izostavljene rijei; - od ponuenih rijei rekonstruisati krae reenice; - prepoznavanje i koritenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf, sad, yn itd.). -Sekundarni prijedlozi: -(tahta, fawqa, 'amama, wara'a) -Upitna rije: -'ayna; Prepoznavanje gramatikog enskog roda: -(okruglo ta) -Brojevi: - (1 do 10) -Pridjevi: - (kabir, sagir, qasir, tawil, \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: - (osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica)

70

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

S obzirom da uenici sedmog razreda ve petu godinu ue prvi strani jezik i poznaju gramatike kategorije u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku i knjievnosti, tu injenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Shodno tome, didaktiko-metodike napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie kreativnost te razvija njegove kulturoloke, estetske i intelektualne sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou treba istai poseban znaaj motivacije kao i paljivog izbora nastavnih sadraja, usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i kreativnost; favoriziranje interaktivnog i grupnog rada; podsticanje inicijative uenika; obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije; unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata; upotreba savremenih tehnikih sredstava; stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje; analiziranje tekoa u procesu uenja ; podsticanje uenika na vrednovanje sopstvenih dostignua (portfolio), kao i dostignua drugih itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici stjeu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu.

71

U razvijanju vjetine sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga. Prije sluanja nastavnik e odgovarajuim aktivnostima pripremiti uenike za uspjeno razumijevanje sadraja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri jezike vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izraavanja. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta.

Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meu kulturama. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa vrnjacima iz zemalja iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

72

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obraene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagoava metod rada. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrenim kriterijima. Tokom kolske godine rade se dvije kolske pismene zadae, u svakom polugoditu po jedna. Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije; - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

73

MATEMATIKA

74

MATEMATIKA
VII RAZRED
(Devetogodinja osnovna kola 4 asa sedmino, 140 asova godinje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadri pet tema. U prve tri teme proiruju se do sada steena znanja o brojevima i osnovnim raunskim operacijama sa brojevima. Naime, uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve, zatim se uenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U treoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva, osnovne raunske operacije i ureenje skupa racionalnih brojeva. Ovim uenici obogauju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rjeavanju konkretnih problema ( rjeavanje linearnih jednaina i nejednaina i sl.). Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, krunici i etverouglu. Proiruju se osnovna znanja o meusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiu nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. Takoer, definiu se pojmovi obima i povrine i daju se formule za njihovo izraunavanje.

PROGRAMSKI SADRAJ
1. TEMA RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika
a (a,b e N ). Pridruivanje b taaka brojne poluprave decimalnim brojevima. Usporeivanje decimalnih brojeva. Zaokruivanje decimalnih brojeva. Osnovne raunske operacije sa decimalnim brojevima. Brojevni izrazi. Jednaine i nejednaine u skupu Q + (decimalni zapis).

2. TEMA CIJELI BROJEVI

75

Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Ureenje u skupu cijelih brojeva. Osnovne raunske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Jednaine i nejednaine u skupu cijelih brojeva. 3. TEMA RACIONALNI BROJEVI Uvoenje u skup racionalnih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Uporeivanje racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Ureenje u skupu racionalnih brojeva. a Decimalni zapis racionalnog broja. Osnovne raunske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Brojevni izrazi. Linearne jednaine i nejednaine u skupu racionalnih brojeva rjeavanje i primjena. 4. TEMA UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Uglovi trougla. Zbir uglova trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije nekih uglova (600, 1200, 45 0, 750, 1350). Podudarnost trouglova. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Znaajne take trougla i njihove konstrukcije. Centralni i periferni ugao. Uzajamni poloaj prave i krunice. Konstrukcija tangente krunice. Uzajamni poloaj dvije krunice.Opisana i upisana krunica trougla. 5. TEMA ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA etverougao. Vrste etverouglova. Uglovi etverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma.Vrste paralelograma. Pravougaonik. Romb. Kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije trapeza. Deltoid. Pojam i svojstva. Konstrukcije deltoida. Obim trougla i etverougla. Mjerenje povrina. Povrina paralelograma. Povrina trougla. Povrina trapeza. Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama.

76

PODRUJA ZNANJE STICANJE ZNANJA:

-

CILJEVI
upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi; usvajanje pravila za izvoenje raunskih operacija sa decimalnim brojevima; shvatanje matematike i praktine potrebe uvoenja negativnih brojeva, upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q; odreivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja; usvajanje postupka za izvoenje osnovnih raunskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz koritenje njihovih svojstava; o rjeavanju izraza sa racionalnim brojevima ; o jednainama i nejednainama u skupu Z i u skupu Q ; upoznavanje podjele trouglova i etverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava ; shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvoenju osnovnih konstrukcija trougla i etverougla ; upoznavanje znaajnih taaka trougla; raunanje obima i povrine trougla i etverougla.

OEKIVANI REZULTATI
UENIK E ZNATI: uoiti vezu izmeu razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj; obavljati sve etiri raunske operacije sa decimalnim brojevima; prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov poloaj na brojnoj pravoj; izvoditi osnovne raunske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u raunanju; rjeavati i primjenjivati jednaine i nejednaine u praktinim problemima; dokazivati jednostavnije tvrdnje i rjeavati praktine zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i etverouglu; izvoditi osnovne konstrukcije trougla i znaajne take trougla i osnovne konstrukcije etverougla; raunati obim i povrinu trougla i nekih etverouglova. UENIK E MOI: raditi sistematino, ustrajno, precizno i postupno; logiki povezivati podatke i izvoditi zakljuke; prevoditi tekstualne zadatke na matematiki jezik; planski pristupiti problemima i rjeavati ih; sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor; samostalno sticati znanje primjenom didaktikog materijala; pripremati se za nastavak daljeg matematikog obrazovanja.

SPOSOBNOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINA: za brzo i tano raunanje (usmeno i pismeno); precizno izraavanje i simboliko zapisivanje; kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu ; samostalnog otkrivanje novih injenica; logikog miljenja primjenom misaonih operacija komparacije, analize i sinteze; izvoenje pravilnih zakljuaka putem indukcije i dedukcije; razvijanje miljenja identifikacijom i diferencijacijom; samostalno sastavljanje zadataka.

77

VRIJEDNOSTI I STAVOVI

RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti; samokontrole i kontrole drugih u radu; kritiko i samokritiko prihvatanje greke; rada, drugarstva i uzajamne pomoi u uenju; uspostavljanje grupne saradnje; karakternim osobinama uenikove linosti.

UENIK E: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom; razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih; uvaavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih uenika; prepoznati primjenu matematikog miljenja u ivotu savremenog ovjeka.

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED

(Devetogodinja osnovna kola etiri asa sedmino)
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA
Znaaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rjeavanje zadataka u ivotnim situacijama Osjeanje odgovornosti i kritinosti prema svom i tuem radu

SADRAJI

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOST UENIKA
Uvjebavaju raunanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rjeavaju osnovne matematike probleme potrebne za nastavak kolovanja Aktivno uestvuju u svim oblicima nastavnog rada u koli, a kod kue rade domae zadatke

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
Vjeba uenike transformacijama i uporeivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna raunanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvjebavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva, priprema vei broj zadataka i uvjebava uenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasnitvo Odabira problemske zadatke prema mogunostima uenika Razvija sposobnost uenika za samostalan rad,

1.

RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Pridruivanje taaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Uporeivanje decimalnih brojeva. Zaokruivanje decimalnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b; x-a=b; a-x=b; (x-a)+b=c; (x+a)-b=c. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b; x+a>b; x-a<b; x-a>b; a-x<b; a-x>b. Mnoenje decimalnih brojeva . Osobine mnoenja decimalnih brojeva.

Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja, nain zapisivanja i itanja, te prevoenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istrauju koji je od dva decimalna broja vei, redaju tri ili vie decimalnih brojeva po veliini Zaokruuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne raunske operacije sa decimalnim brojevima; vre procjenu rjeenja prije raunanja; primjenjuju steeno znanje na preraunavanje mjernih jedinica Rjeavaju razliite jednaine

Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematiko izraavanje Prepoznaju matematike sadraje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviaju potrebu izraunavanja i zadravanja odreenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rjeavanju zadataka iz

78

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednaine pomou svojstava raunskih operacija Rjeavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednaina i nejednaina

svakodnevnog ivota

odgovornost za rad, tanost, urednost i sistematinost Posveuje panju izradi domaih zadataka

2.

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Ureenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Mnoenje cijelih brojeva i svojstva mnoenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog ivota Pridruuju cijele brojeve takama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Odreuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Uporeuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvoenje raunskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspjeno rjeavaju jednaine i nejednaine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode raunske operacije u skup Z racionalnim postupcima

Pravilno shvataju potrebu uvoenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno steeno znanje o svojstvima raunskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rjeavanju zadataka iz svakidanjice Osposobljavaju se za izraunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa vie operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju elju za usvajanjem novih znanja i proirivanje postojeih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte linosti

Uestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Raunaju na razliite naine, vertikalno i horizontalno, pomou brojne prave Logiki zakljuuju i vre procjenu pri rjeavanju zadataka Predviaju priblian rezultat; Pomau nastavniku u izradi zidnih slika

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proirenje skupa N Od samog poetka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definie ureenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objanjava i uvjebava postupke za izvoenje raunskih operacija, jednaina i nejednaina na osnovu definicija raunskih radnji Podstie na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad uenika

79

3.

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Ureenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Mnoenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvoenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zakljuuju izmeu koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Uporeuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b Svojstva mnoenja racionalnih brojeva.

Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku).

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim raunskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne raunske operacije u skupu racionalnih brojeva uz koritenje svojstava tih operacija Rjeavaju jednaine i nejednaine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rjeenja jednaine, vre provjeru rjeenja i objanjavaju postupak rjeavanja itaju, sastavljaju i odreuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode raunske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenoenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zakljuivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila raunanja u izradi praktinih zadataka iz geometrije pri izraunavanju povrina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednaine Razvijaju sposobnost da greku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

Razvoj svijesti o potrebi raunanja i primjene steenog znanja u zadacima iz ivotnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristei matematiki jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjeaj vlastitog dostignua

Uenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rjeavaju zadatke Da vre samokontrolu svoga rada i provjeravaju rjeenja Sami odluuju o nainu rjeavanja zadatka i o karakteru rjeenja Koriste udbenik i dostupne zbirke zadataka

Formira skup racionalnih brojeva kao proirenje ve upoznatih skupova Radi boljeg uoavanja ilustruje pridruivanje taaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvjebava raunske operacije u skupu Q i u izraunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rjeavanju jednaina i nejednaina sa uenicima razgovara o prirodi rjeenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava uenike u prevoenju tekstualnih zadataka u oblik jednaine i nejednaine Izbor problema vri kvalitativno i u skladu sa mogunostima uenika Koristi radne listie za provjeru usvojenosti pojedinih raunskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrauje programirani materijal za samostalno uenje

80

pristupa u rjeavanju zadatka

4.

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presjenicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutranjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane krunice trougla. Teite i orto centar trougla. Znaajne take trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni poloaj prave i krunice. Konstrukcija tangente krunice. Uzajamni poloaj dvije krunice. Opisana i upisana krunica trougla.

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa izmeu elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presjenicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruiu uglove primjenjujui svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvoenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve etiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruiu i diskutuju rjeenje) Konstruktivno odreuju znaajne take trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rjeavanje zadataka Uoavaju praktini znaaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uoavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglaeno Osposobljavaju se za analitiko miljenje, naroito uoavanjem zavisnosti meu datim elementima trougla kao i za utvrivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapaanja i logikog miljenja Razvijanje zapaanja posebnog i opeg Uoavaju ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uoava odnose meu elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematiku simboliku Priprema didaktiki materijal i vri potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izraava kritinost u radu

Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova trougla pri emu navodi uenike na samostalno logiko zakljuivanje Objanjava odnos stranica i uglova u trouglu pomou svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a uenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu panju posveuje svakom koraku u rjeavanju konstruktivnog zadatka Uenike potie na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zakljuka Koristi model za demonstraciju zbira unutranjih uglova u trouglu, mehaniko kretanje modela

81

Osposobljavaju se za precizno izraavanje i simboliko zapisivanje

trougla pri dokazivanju podudarnosti, grafoskop, nastavne plakate i dr.

5.

ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA etverougao. Elementi etverougla. Vrste etverouglova. Uglovi etverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma. Vrste paralelograma. Pravougaonik, romb, kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije trapeza. Deltoid. Svojstva deltoida. Konstrukcija deltoida. Obim trougla i etverougla. Mjerenje povrina. Povrina peralelograma. Povrina trougla. Povrina trapeza. Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama.

Usvajaju pojam etverougla i elemente, razlikuju vrste etverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Uenici trebaju nauiti definisati paralelogram, kvadrat, romb, kvadrat, trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednika i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih etverouglova i obrazlau ih Rjeavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i povrine Nauiti formule za raunanje obima i povrine

Osposobljavaju se za uoavanje i raspoznavanje etverouglova u okolini Stiu vjetinu koritenja pribora, tanost i preciznost u radu Razvijaju matematiko miljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele etverouglova Koriste pravilno matematiko izraavanje

Razvijanje radnih navika, smisla za preciznost, tanost, upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje, opaanje i logiko stvaralako miljenje Razvijanje osjeaja odgovornosti za izvravanje postavljenih zadataka

Paljivo prati rad nastavnika, pravilno pie i crta u svojoj teci Samostalno uoava i logiki zakljuuje Uestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domae zadatke i ulae napor da shvati gradivo

Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla, zavrava izgraivanje pojma etverougla Izvrava klasifikaciju etverouglova, naglaavajui nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla zajedno sa uenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuu panju obraa pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za to prirodniji pristup pojmu obima i povrine trougla i etverougla

82

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

1. TEMA RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve, raunske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku raunanja. Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veliine koja se ne moe tano izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. Potrebno je da uenici sami mjere veliine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. Vjebati itanje i pisanje decimalnih brojeva, pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. Uporeivati decimalne brojeve po analogiji sa uporeivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednai broj decimala, a onda izvriti poreenje kao da su prirodni brojevi). Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva), uz naglaavanje kako treba vriti potpisivanje. Kod mnoenja ii ovim redom: mnoenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim, dekadnom jedinicom, viecifrenim brojem), a zatim mnoenje decimalnog broja decimalnim brojem. Provjeravati zakone komutacije, asocijacije i distribucije u raunskim zadacima. Dijeljenje decimalnih brojeva vriti koristei imenovane brojeve pa tek onda prei na dijeljenje neimenovanih brojeva. Vjebati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonaan periodian decimalan broj i objasniti periodinost decimalnog broja. Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruivanje decimalnih brojeva na pribline vrijednosti koje mogu biti manje ili vee od datih decimalnih brojeva). 2. TEMA CIJELI BROJEVI Pri uvoenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima, ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva uenika. Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja koritenjem nekih matematikih i praktinih razloga: rjeavanja jednaina, izvodljivosti raunskih operacija, raunanja sa veliinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme, kretanje udesno ulijevo, gore dolje, geografska duina i irina itd.). Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujui to sa centralnom simetrijom. Istaknuti znaenje predznaka + i brojeva za razliku od znakova za raunske operacije sabiranja i oduzimanja. Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva), a zatim definisati skup cijelih brojeva.

83

Ilustrovati apsolutnu vrijednost i uporeivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin koordinata take. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristei primjere stanja temperature, promjene vodostaja rijeke, nadmorske visine dubine mora, dobitka gubitka i dr. Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije vie primjera usmenog raunanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju ime je postignut jedan od ciljeva proirivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. Koristiti odgovarajue primjere iz stvarnosti za uvoenje definicije mnoenja u skupu cijelih brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izraunavaju proizvodi od dva faktora, a zatim prei na proizvode od vie faktora. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji mnoenja. Pokazati svojstva operacija sabiranja i mnoenja na primjerima. Jednaine u skupu Z rjeavati na osnovu svojstava raunskih operacija, a za rjeavanje nejednaina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva raunskih operacija.

3. TEMA RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vri se proirivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu ega se odreenim matematikim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. razred). Uvesti prvo skup negativnih razlomaka, a zatim skup racionalnih brojeva. Ponoviti sa uenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su ve definisane u skupu cijelih brojeva proiriti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q, ne treba ih dokazivati. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q, polazei od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. Obraditi rjeavanje jednaina i nejednaina u skupu Q, odreujui nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Koristiti znanja o mnoenju pozitivnih razlomaka i o mnoenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za mnoenje racionalnih brojeva. Dijeljenje, kao obratnu operaciju, uvesti pomou ve poznatih pravila mnoenja. Rjeavanje jednaina i nejednaina zasnovati na definicijama operacija mnoenja i dijeljenja. Obratiti panju u sluaju kada se nejednaina mnoi odnosno dijeli negativnim brojem.

4. TEMA UGAO I TROUGAO Prouavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u niim razredima. Zato je potrebno ponoviti sve to se zna o trouglu, a nova znanja usvajati posmatranjem, neposrednim mjerenjem i ogledom. Formirati pojam trougla kao skup taaka. Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima koritenjem pribora. Predoiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajua stranica i obrnuto.

84

Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira, a zatim izvesti dokaz da je + + = 180 . Odnos stranica i uglova u raznostraninom trouglu uoiti posmatrajui ilustracije ili projekciju sa grafofolije vie trouglova. Dokazati tvrdnju . Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajuem modelu, a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. Ponoviti podudarnost dui, uglova i geometrijskih figura uope prije obrade sadraja o podudarnosti trouglova. Dokazati podudarnost trouglova koristei ogled (mehaniko kretanje modela trougla). Upotrijebiti i grafoskop. Koristiti osobine simetrala dui i ugla u obradi centra opisane i centra upisane krunice. Eksperimentalno provjeriti teite trougla i objasniti odnos dijelova teine dui, jer se to koristi kod odreivanja poluprenika upisane i opisane krunice jednakostraninog trougla. Izvesti zakljuak o centru opisane krunice pravouglog trougla. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (odreivanje presjeka dvije prave, prave i krunice i dvije krunice). Rjeavati konstruktivne zadatke po etapama, a naroito insistirati na analizi jer je ona bitna za uvianje zavisnosti meu datim elementima kao i za utvrivanje svih koraka u samoj konstrukciji.
0

5. TEMA ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA Znanja o nekim etverouglovima uenici su dobili u mlaim razredima to sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadraja. Objasniti pojam etverougla pomou pojma mnogougla. Poeti sa posmatranjem objekata u uionici i na pripremljenim modelima. Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi, susjedne stranice i uzastopni uglovi. Dokazati tvrdnje o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla, koristei tvrdnje o zbiru unutranjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove dokaze uenici mogu samostalno izvoditi uz pomo nastavnika. Ukazati na odreenost etverougla sa pet elemenata . Ukazivati na uslove sadrane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma, trapeza, deltoida Uenicima mora biti jasno zato je za konstrukciju svakog etverougla neophodno pet elemenata, a za kvadrat samo jedan . Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica, jednakost suprotnih uglova, da se dijagonale polove i izvesti zakljuak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik, kvadrat i romb. Insistirati na tome da svaki uenik zna ove dokaze. Crtati i konstruisati razliite deltoide i u razliitim poloajima radi pravilnog shvatanja ovog etverougla, jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Izvriti sistematizaciju znanja o etverouglovima prikazivanjem skupa etverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crtee etverouglova). Pomou svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i povrine trougla i etverougla. Nauiti ih da sistemom slaganja slika znaju izraunati povrinu komplikovanijih slika pomou povrina jednostavnijih, ve poznatih slika (kombinacije trouglova, pravougaonika i sl.).

85

Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju, potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka, rad na projektu, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu radi se po jedna kolska pisana zadaa.

Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole / pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja.

86

FIZIKA

87

FIZIKA
Zato uiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Kako nauna i tehnoloka dostignua predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijea ovjeanstva, nastava fizike znaajno doprinosi opem obrazovanju, nastavku kolovanja i profesionalnom usmjeravanju. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se uenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika dola tokom svog razvoja. U kontekstu toga, nastava fizike doprinosi razvoju miljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata, zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i koritenju tog znanja u razliitim situacijama. Nastava fizike takoer podrava uenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora, posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u drutvu, ouvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. S druge strane, ona olakava ueniku ovladavanje gradivom hemije, biologije, geografije, matematike, tehnike kulture, informatike, a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj koli.

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI Uiti:

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Znanje fizike: Procesi

-posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi; -klasificirati tijela i pojave na osnovu slinosti, razlika i povezanosti; -postavljati hipoteze; -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza;

-razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritikog miljenja:

identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veliine; koristi odgovarajui pribor / eksperimentalne ureaje i instrumente; koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega); -koristi odreena svojstva na osnovu kojih smjeta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije; identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan; -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraivanja, pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju;

88

-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, ukljuujui izbor pribora i tehnologije; identificira nezavisnu i zavisnu varijablu;

-modelirati; -pronalaziti rjeenja; -komunicirati.

-interpretira dati model, vri predvianja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnou;
-rjeava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno; -opisuje, biljei i izvjetava o podacima i rezultatima istraivanja / mjerenja koristei se jezikom fizike i odgovarajuim tabelama, graficima, matematikim formulama, pisanim izvjetajem; diskutuje i objanjava dobivene rezultate;

Sadraj

-injenice koje se odnose na predmet prouavanja

fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, grau tvari, efekte meudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno koritenje, promjene stanja tvari

-zna opisati ime se bavi fizika i njenu primjenu;

-razumije ulogu i znaaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni ivot, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja;

-poznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara vee jedinice u manje i obrnuto; koristi fizikalne veliine da opie svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomo tih veliina, kao i ire, za objanjenje razliitih pojava; vri razliita mjerenja; -Konceptualni okvir tijela, tvari, fizike pojave, fizikalnog stanja, meudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, elektrinog naboja, elektrinog polja, istosmjerne struje stalne jaine, magnetnog polja, povezanosti elektrinih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, grae atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje grau i stanje tvari koristei se estinim modelom; -identificira i opisuje razliita meudjelovanja u prirodi i predvia promjene; istrauje i uporeuje efekte djelovanja rezultujue sile; zna vezu izmeu mase i teine tijela; -opisuje, objanjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u razliitim reprezentacijama; razumije razliku izmeu kinematikog i dinamikog opisa kretanja te stanja ravnotee; -zna da se pritisak kroz vrsta tijela i fluide ne prenosi na isti nain, opisuje efekte djelovanja sile potiska;

89

-identificira i opisuje razliite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom; uoava da neke fizikalne veliine imaju stalnu vrijednost i znaaj zakona odranja u prirodi; shvata princip rada jednostavnih mehanikih ureaja i zna njihovu primjenu; -razlikuje pojmove temperatura, toplota i koliina toplote; zna da se unutranja energija tijela moe mijenjati radom i toplotom; razumije stanje toplotne ravnotee; razlikuje prenoenje toplote voenjem, strujanjem i zraenjem; razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objanjava zato se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu; -identificira primjere elektrine i magnetne sile u svakodnevnom ivotu; uoava povezanost elektrinih i magnetnih pojava; zna veliine koje karakteriu elektrino i magnetno polje; prikazuje i analizira elektrino kolo; opisuje i objanjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije; primjenjuje znanje fizike u tehnikoj kulturi i informatici; -ispituje i opisuje prostiranje talasa u razliitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja; identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti; istrauje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristei se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, soiva i prizme; objanjava kako vidimo razliito obojena tijela; -uoava lanac i razmjer prirodnih struktura, od osnovnih estica do galaksija, zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajuim modelima; opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zraenja, fisiju i fuziju; primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije.

-Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni,

Pascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni odranja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike

-Primjena znanja fizike

-Korelacija fizike s drugim predmetima

Vrijednosti, stavovi, navike

-Podsticati interes uenika za prouavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici

-Razvijati navike za urednost, preciznost i tanost, sistematinost, meusobno uvaavanje, rad u grupama / timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija

-usvoji nauni pogled na svijet;

-stekne neophodno saznanje o koristima uenja fizike; -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih; -preuzima odgovornost za zajedniki proces uenja grupe / tima i samostalan rad; -postaje osjetljiv na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema.

90

OSNOVNI SADRAJ VII razred 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Graa tvari VIII razred 1. Meudjelovanje, sila 2. Kretanje i sile 3. Pritisak 4. Energija i rad 5. Toplota IX razred 1. Naelektrisanja u naem okruenju 2. Elektrina struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. Svjetlost 6. Prirodne strukture. Svijet atoma

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i jo vie na oekivane rezultate, odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj koli. U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na uenju fizike kao sadraja i procesa, odgovarajuem didaktikom pluralizmu i koritenju multimedija i , to je najvanije, aktivnom ueu uenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni to vie aktivnostima u kojim uenici stiu znanje sopstvenim iskustvom, podstie radoznalost i razvijanje kod uenika pozitivnog stava prema fizici. Uei fiziku, uenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Na nivou osnovne kole, to ukljuuje konceptualno razumijevanje sadraja fizike, uenje procesa promatranja opisivanja, uporeivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumaenja podataka, predvianja i uopavanja i, u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajuih vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujua po redoslijedu i sadraju datim u programu. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u irinu i dubinu, u okviru datog broja asova u razredu, vodei rauna o potencijalima i interesima svojih uenika, utvrenim standardima obrazovnih postignua u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. U nastavi fizike poeljna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predvienih ciljeva i oekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraivaka nastava i rad u grupama / timovima te ukljuivanje uenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike, koji integriu vie predmeta ). Takoer, pored tradicionalnih medija, neophodno je koristiti moderne medije, vodei rauna o njihovim didaktikim potencijalima i funkciji. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike

91

nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadraja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafiko predstavljanje, kreiranje modela, koritenje interneta i dr.). Rjeavanje zadataka je izuzetno vana komponenta uenja fizike. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci pitanja, jednostavni raunski, grafiki i eksperimentalni zadaci. Poeljno je i ukljuivanje problemskih zadataka, primjerenih uenicima. Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. Za uenje fizike od bitnog znaaja su sva tri podruja uenja. Njihov sklad zavisi o prirodi izuavanog gradiva, ali se kao relevantan omjer moe smatrati: -Znanje sadraja fizike: 60% -Procesi, sposobnosti i vjetine: 30% -Afektivno uenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju, potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoenje demonstracionih ogleda, laboratorijski rad uenika, kreativnu razradu nekog zadatka (esej), rad na projektu, izvedbe (referat, tehniki proizvod), ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu osmog i devetog razreda radi se po jedna kolska pisana zadaa. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno o osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik fizike i struni tim za podrku uenika s posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da kola osigura specijaliziranu uionicu za fiziku, laboratorij (moe zajedniki za prirodne nauke) i spremite za uila. Za izvoenje eksperimenata kola osigurava potreban pribor, odnosno ureaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode uenici potrebno je najmanje est kompleta), kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike, slobodnih aktivnosti i uee kole u raznim projektima.

92

FIZIKA, VII razred 1 as sedmino, 35 asova godinje

CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI

Tematske cjeline / Teme Uiti:

Znanje fizike: Proces i sadraj

Vrijednosti, stavovi, ponaanje

Aktivnosti uenika:

Aktivnosti nastavnika:

Uenik :

Fizika i priroda

-Pristup saznavanju prirode, metod fizike teorija, eksperiment -Priroda, materija, kretanje, tvar, tijelo, estica, fizikalni sistem, svojstva tijela, stanje; fizikalne pojave

-zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja; -Kritiki rasuuje o ulozi i znaaju fizike fizika nudi objanjenje prirode, a razvoj tehnologija doprinosi poboljanju kvaliteta ivota ovjeka; -opisuje i uporeuje tijela i pojave po njihovim svojstvima, stanja tvari i promjene izazvane meudjelovanjima; -sistematski upoznaje znaaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici; -iskazuje fizikalnu veliinu kao umnoak brojne vrijednosti i mjerne jedinice; -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veliina; -razlikuje znaenja za kilo, deci, centi i mili; -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greke u mjerenju; -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja; -razlikuje pojmove duina i duljina, mjeri duine koristei se odgovarajuim jedinicama i instrumentima; procjenjuje pogreku mjerenja na osnovu mjerne skale;

Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode

-promatraju i raspravljaju o
razliitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik; -sami izvode eksperimente, prikupljaju podatke, provjeravaju svoje ideje i zakljuke, diskutuju i objanjavaju dobivene rezultate, odreuju uzroke (razloge) koji su doveli do odreenog rezultata, povezujui to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta; -upoznavaju se sa razliitim mjerilima , odnosno njihovim skalama; -procjenjuju i mjere duljine duina, opsega, debljine, prenika, odreuju srednju vrijednost; -zapisuju podatke u odgovarajue tabele i izraunavaju srednje vrijednosti; -iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju;

-za uvoenje uenika u svijet fizike, nastavnik kreira problemsku situaciju, izvodei odabrane eksperimente; -pomae uenicima da naprave prve istraivake korake u svijet fizike, sluei se modelom crne kutije;

-Fizikalna
veliina Mjerenje -Meunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje, mjerila, vrste greaka, srednja vrijednost mjerene veliine Mjerenje duljine

Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta

-priprema vjebe mjerenja;

-vodi s uenicima raspravu o potrebi koritenja standardnih mjernih jedinica;

Razvoj navike istraivanja

-Duljina, metar (m)

-raspravlja s uenicima o vanosti duljine kao veliine u svakodnevnom ivotu, sportu, saobraaju, geografiji i dr., koritenju jo nekih doputenih mjernih jedinica duljine;

93

Mjerenje povrine i zapremine

-Povrina plohe,
kvadratni metar (m)

-odreuje povrine i zapremine; -izraava te veliine odgovarajuim mjernim jedinicama;

Tanost i preciznost u mjerenju

-odreuju povrine lista papira i zapreminu kvadra, uz prethodno procjenjivanje; -mjere zapreminu tenosti;

-raspravlja s uenicima o
mogunostima mjerenja povrine i zapremine;

-Zapremina tijela, kubni metar (m), litar (l) Mjerenje mase -uoava razliku izmeu neposrednog i posrednog mjerenja;

-odreuju zapreminu nepravilnog vrstog tijela koristei se menzurom; -ukazuje na razliku izmeu pojmova masa i teina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno, kao i njegovom zapreminom;

-mjeri masu tijela pomou vage i izraava je u razliitim jedinicama; Mjerenje gustine -Masa tijela, kilogram (kg), vaga -zna da svako tijelo ima odreenu masu i da je njegova masa stalna veliina;

Razvoj navike rada u grupama / timovima

-procjenjuju i mjere mase

tijela koristei se razliitim vagama i izraavaju ih u razliitim mjernim jedinicama, uporeuju mase razliitih tijela; -odreuju gustinu pravilnih i nepravilnih vrstih tijela i tenosti; -odreuju gustinu smjese dvije tenosti; -na osnovu podatka za gustinu utvruju od koje je tvari napravljeno tijelo;

-zna da je gustina kolinik mase i zapremine

tijela i da je karakteristino svojstvo tvari; -Gustina, kilogram po metru kubnom (kg/m) -odreuje gustinu razliitih tijela i izraava je razliitim mjernim jedinicama; -koristei tablicu gustina, odreuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno;

-pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju razliite mase;

Mjerenje vremena

-Vremenski period, trenutak -Mjerenje vremena, sekunda (s)

-razlikuje pojmove trenutak i vremenski period; -zna odnos sekunde prema minuti, satu, danu;

Razvijanje svijesti o ogranienosti ljudskih ula i redu veliina objekata u prirodi

-ukazuje na ulogu vremena i razliku izmeu trenutka i vremena trajanja;

-raspravljaju o vremenu i
jedinicama; -mjere periode trajanja nekih periodinih pojava sluei se razliitim

94

instrumentima;

Mjerenje temperature

-Temperatura -pravilno oitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali; -interpretira estini model tvari: - da su tvari izgraene od estica i da se te estice neprestano i nasumino kreu; - da neka fizika svojstva tvari znaajno zavise o rasporedu molekula , odnosno meumolekularnom prostoru; - da je molekula graena od atoma; - da je atom graen od protona, neutrona i elektrona; -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze; -pomou estinog modela tvari opisuje i objanjava razlike izmeu vrstih, tenih i gasovitih tijela. -mjere temperature zraka, vode, smjese hladne i zagrijane vode;

-Kelvin (K), stepen Celzijusov (C) Graa tvari -Mjerenje temperature

-priprema nizove zadataka za

kontrolni rad; -ocjenjuje uenike;

-estini model tvari -Molekule, atomi -Agregatna stanja tvari

-koriste se internetom, traei najbolju ilustraciju / simulaciju estinog modela tvari; -piu eseje u kojima razmatraju fizika svojstva tijela, koristei se estinim modelom tvari; -prezentiraju svoje radove;

-nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o grai tvari (neprekinuta ili estina), izvodi oglede, prikazuje modele molekula i atoma; -predstavlja historijski pregled spoznaje o estinoj grai tvari; -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima, slui se odgovarajuim ilustracijama / simulacijama; -ukazuje na povezanost fizike s hemijom ;

-zajedno s nastavnikom
istrauju veze izmeu eksperimentalnih injenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika, iznose svoje ideje, predviaju specifinosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari.

-ocjenjuje uenike.

95

BIOLOGIJA

96

BIOLOGIJA VII
Programski sadraji biologije za sedmi razred posveeni su izuavanju ivotinjskog svijeta. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfolokoj, anatomskoj, funkcionalnoj raznolikosti ivotinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom ivotinjskog svijeta, biolokom disciplinom koja je u najveoj mjeri zastupljena u ovom programu. Dat je takoer osvrt na ponaanje ivotinja, odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Istaknut je privredni znaaj i vanost pojedinih skupina ili vrsta ivotinja kao i nunost njihove zatite i ouvanja. Zatim, obuhvaeni su mnogi uzronici zaraznih bolesti kojima su izloeni ljudi i ivotinje kao i nain zatite.

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI Uiti: Cilj nastave biologije je da uenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o ivom svijetu, u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i prakse iji su sadraji neophodni za razumijevanje biolokih pojava, procesa i zakonitosti o prirodi, te da doprinese kod uenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o ivom svijetu. Takoer, uenike e senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeu Bosne i Hercegovine.

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Cilj nastave biologije

97

Znanje biologije Procesi -posmatra, istrauje, prati i biljei bioloke pojave i procese kod ivih organizama; -razumije i koristi rezultate svog istraivanja za savladavanje nastavne grae i razvija kritiko miljenje; -shvata i uoava da sva iva bia predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme, jedinke) graene od elija / stanica;

-mikroskopirati;

-modelirati; -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnou; -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi; -Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija;

-koristi odgovarajui laboratorijski pribor, radi u grupama, parovima i pojedinano, stiui nova znanja, vjetine i navike;

-razumije sistem klasifikacije ivotinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodnikih odnosa;

-identificira i razumije razliitosti i slinosti ivotinjskih vrsta, klasificira steena znanja, proiruje ih i praktino primijenjuje; -uenici izvode disekcije nekih organizama: priprema, izvoenje, evaluacija; -posmatra ivi svijet u prirodnom okruenju, biljei rezultate, takoer koriste i druge izvore znanja; -razumije i koristi osnovne elemente naunih metoda u biologiji;

-stie osnovna znanja o ponaanju ivotinja;

98

-stie znanja koja doprinose odravanju i unapreenju zdravlja ovjeka i ivotinja;

-uenici u parovima, a zatim u velikoj grupi, razgovaraju o temi Zdrav ivot; -svojim aktivnostima, u granicama mogunosti, doprinosi ouvanju ivotne sredine koja je pogodna za neometan ivot organizama, ali i samog ovjeka kao dijela prirode;

-komunicira i iznosi svoje stavove, kritiki razmilja;

Sadraji

-stie osnovna znanja o ivom svijetu u skladu sa dostignuima savremene bioloke nauke i prakse; ui sadraje koji se odnose na predmet prouavanja biologije i njihovu primjenu, povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike; grau ivotinjske elije/stanice, diobu elije, razliku izmeu biljne i ivotinjske elije; grau i funkciju ivotinjskog organizma; -sistematski pregled ivotinjskog svijeta temeljen na filogenetikim odnosima; -ponaanje ivotinja; koritenje ivotinja u ishrani ovjeka; privredni znaaj i zatita; -primjena znanja biologije.

-radi u grupama, prikuplja materijale, pravi portfolije sa porukama protiv naruavanja ravnotee u prirodi; -prihvata svjetonazor temeljen na dostignuima biolokih nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti; -zna opisati ime se bavi biologija i njenu primjenu; -razumije ulogu i znaaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uope, njene koristi za svakodnevni ivot, kao i to da se bioloka slika svijeta mijenja tokom vremena; -razumije klasifikaciju ivotinjskih organizma prema stepenu sloenosti grae tijela i drugih karakteristika; -opisuje, objanjava i analizira ponaanje ivotinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija.

99

Vrijednosti , stavovi, navike

-podsticati interes uenika za prouavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji; -razvija naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija;

-uoava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i drutvenim naukama; -usvaja nauni pogled na svijet; -stie neophodno saznanje o koristi izuavanja biologije; -izgrauje sposobnost kritikog razmiljanja i rjeavanja problema; -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije); -preuzima dio odgovornosti tokom zajednikog rada, procesa uenja u grupi (timu), ali i samostalnog rada.

-razvija navike u pogledu urednosti, preciznosti, tanosti, sistematinosti, meusobnog uvaavanja, rada u grupama / timu, samostalnog rada, evaluacije tuih dostignua i samoevaluacije.

100

BIOLOGIJA, VII razred 2 asa sedmino, 70 asova godinje

Ciljevi i zadaci Oekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadraj Tematske cjeline / teme

Uiti: Uvod -Uenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj kolskoj godini, tj. openito s biolokim disciplinama iz okvira kojih e sticati nova znanja (morfologija, fiziologija, sistematika, etologija ivotinja); upute za koritenje udbenika i upoznavanje sa biolokim kabinetom (oprema) -Uiti o grai ivotinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije; elija / stanica, tkivo, organ, sistem organa,

Uenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o ivotu koja ukljuuje niz disciplina;

Vrijednosti, stavovi, ponaanje Razvija naune misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih biolokih znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi

Aktivnosti uenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izuavanju ivotinjskog svijeta;

Aktivnosti nastavnika: -motivie uenike i razvija njihov interes za izuavanje biologije;

Graa i funkcija ivotinjskog organizma

-zna grau ivotinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa elije / stanice do organizma.

Shvata pojavu bioraznolikosti kao nune pojave u prirodi za opstanak ivog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme

-nastavni proces usaglaava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizikim razvojem i koji mora biti ist mogunostima (sterilan) prije prve upotrebe, hemikalije, uenika; mjerne instrumente, -podeava namjetaj i preparate...; prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti; -priprema -esto rade u parovima i grupama laboratorijsku vjebu: -mikroskopiranje za kooperativno ivotinjske elije i uenje. tkiva (trajni i svjei preparati).

101

organizam ivotinjska elija / stanica -Stei e znanja o grai ivotinjske elije / stanice kao osnovne jedinice ivotinjskog organizma -Organele elije: elijska opna , citoplazma, jedro, centrozom, mitohondrije, ribosomi -Razlika izmeu biljne i ivotinjske elije / stanice -Diobe ivotinjske elije:mitoza i mejoza informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo, organ, sistem / sustav organa, organizam; Shvataju jedinstvo ivog svijeta kroz elijsku grau

-grafiki predstavljaju pojedine faze diobe ivotinjskih elija; -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju razliita nastavna oigledna sredstva; -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uoavanja spoljanje i unutranje grae ivotinja koja se temelji na filogenetikim odnosima; -crtaju unutranje organe predstavnika pojedinih grupa ivotinja i modeliraju ih; -donose u kolu materijal koji su pronali na internetu i drugim izvorima znanja;

-usvaja detaljnija znanja o ivotinjskoj eliji; zna funkciju pojedinih organela.Takoer, zna razliku u grai izmeu biljne i ivotinjske elije; -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i moe objasniti bitne pojave u svakoj od njih; -zna da polne elije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma; -stie znanje o grai i funkcijama ivotinjskih tkiva, organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. najodvedenijih (komparativno morfoloko fizioloki pristup);

-samostalno i sa uenicima priprema nastavna oigledna sredstva (prirodni materijal, mokre preparate, crtee); -esto koristi dodatne izvore podataka i podstie uenike da priloe i svoje radove (modeli, crtei, posteri i dr.);

Razvoj svijesti o znaaju mikroskopa

Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada

-izlae radove uenika i zajedniki ih ocjenjuju;

-ukljuuje uenike u grupni rad; -omoguava uenicima da ue zajedno, da se drue, razmjenjuju miljenja, sarauju i donose zakljuke;

Graa i funkcija ivotinjskih tkiva, organa i sistema organa

-ivotinjska tkiva: epitelno, potporno, miino, nervno -Sistemi organa: koni sistem organa,

102

Sistematika ivotinja i ponaanje ivotinja

potporni sistem i kretanje ivotinja, probavni system / sustav i prehrana, sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tenosti, sistem organa za izluivanje, nervni / ivani sistem i osjetila, razmnoavanje -Komparativno morfoloko fizioloki pristup -Klasifikacija ivotinjskog carstva od praivotinja preko niza grupa ahordata: spuve, dupljari, pljosnate gliste / pljosnati crvi, valjkaste gliste / obli crvi, lankovite gliste / prstenasti crvi, zglavkari, insekti, mekuci i bodljokoci / bodljari

-iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uoavanja spoljanje i ope unutranje grae ivotinja koja se temelji na filogenatikim odnosima te znaaju sistematike za druge bioloke discipline; -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama nain zatite i lijeenja; -zna osnovne teorije o nastanku vieelijskih organizama;

-rade u timu; Razvoj navike istraivanja -pomau uenicima sa posebnim potrebama; -uestvuju u pravljenju zbirki beskimenjaka (insekata, kuica pueva i koljaka i dr.); -upoznavaju neke naine primjene fundamentalnih biolokih znanja u praksi ( uzgoj koljaka); -posjeuju neki izlobeni prostor sa prepariranim ili ivim ivotinjama (muzejsku zbirku, zooloki vrt i dr.); -prilagoava nastavne sadraje uenicima sa posebnim potrebama;

Svijest o higijenskim navikama

-posveuje panju odnosu elemenata uenja i odgoja u sadrajima nastave biologije;

-stie vjetine posmatranja i analiziranja slika u . udbeniku i drugim izvorima znanja; -zna navesti glavne morfoloke karakteristike svake sistematske grupe na viem nivou; -zna najbitniju i najznaajniju karakteristiku hordata prisustvo unutranjeg osovinskog skeleta;

-predoava uenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja, uvaava prijedloge uenika u postupku osmiljavanja kriterija;

103

-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike prisustvo unutranjeg osovinskog skeleta, podjela i znaaj; bezlubnjaci / kopljae; kimenjaci / kraljenjaci: ope morfolokoanatomske karakteristike; kolouste / krunouste: glavne odlike i znaaj

-u okviru pojedinih sistematskih grupa ivotinja, upoznaje njihovo ponaanje kao i znaaj za prirodu, a posebno za ovjeka;

-upoznaje se sa pojavom endemizma i znat e navesti niz endeminih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH ;

Doprinosi kod uenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignuima savremene bioloke prakse

-upoznavaju neke naine primjene fundamentalnih biolokih znanja u praksi (uzgoj riba).;

-priprema grupni odlazak uenika u muzej ili zooloki vrt; -priprema laboratorijsku vjebu (disekcija ribe) i odreivanje riba pomou kljua;

-Ribe: ope osobine, graa i razmnoavanje, rasprostranjenost, glavne grupe; znaaj u ishrani; etologija riba -Vodozemci: prijelaz na ivot u zranu ivotnu sredinu (kopno); graa tijela, razmnoavanje i

-zna zato je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji, pojam postepene preobrazbe (metamorfoze);

Razvijanje potrebe zatite od otrovnih ivotinja i u pogledu prenoenja bolesti sa ivotinja na ovjeka Naini zatite ptica i ouvanje njihovog stanita Razvoj svijesti o ugroenosti i zatiti sisara

-zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kimenjaci;

-zna zato su upravo ptice

-posmatraju i analiziraju slike i sheme u udbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vjebu: prikupljaju disekcija abe; materijale iz drugih izvora; -pregledava materijal koji donose uenici iz prirode, takoer i tampani materijal, te raspravlja sa uenicima o vanosti -istrauju ptice svog i znaaju odreene sistematske grupe; zaviaja i biljee podatke o -pomae uenicima istraivanju; pri odreivanju vrsta uz pomo odgovarajuih kljueva i drugih

104

razvie; glavne grupe i znaaj -Gmizavci / gmazovi: prilagoenost vazdunoj / zranoj sredini; ope osobine grae i razmnoavanja; sistematske grupe; izumrli gmizavci -Ptice: ope odlike grae i razmnoavanja, rasprostranjenost; najvanije grupe ptica; seoba ptica; polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: ope odlike i raznovrsnost sisara; vanije grupe sisara; porijeklo i znaaj (stoarstvo, lovna divlja); polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu

za razliku od svih drugih ivotinja najbolji letai;

izvora; Razvijanje pravilnog odnosa prema ivotinjama openito, posebno prema domaim i kunim ljubimcima Razvoj svijesti o znaaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem ovjek ivi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. -potie uenike da se ukljue u rad neke ornitoloke organizacije; -raspravlja s uenicima na koje naine moemo zatititi ugroene sisare; -znaaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih ivotinja u stanita odakle su nestali;

-zna zato je metabolizam ptica intenzivan;

- perje kao zatita i stalna temperatura tijela;

-zna glavna obiljeja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih ivotinja, a to su: dlaka i prehrana mladunadi mlijekom; stalna temperatura tijela;

-produbljuje znanje o sistematici ivotinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja ivotinjskog svijeta.

-esto koristi dodatne izvore podataka i podstie uenike da priloe svoje podatke.

105

Znaaj ivotinja za ovjeka

-Kratak pregled filogenetikog razvoja ivotinjskog svijeta -Znaaj ivotinja za ovjeka; jestive ivotinje vodene i vazdune sredine; koritenje u ishrani u vanrednim uslovima

-poznaje odreeni broj vrsta divljih ivotinja koje se mogu koristiti u ishrani, posebno u vanrednim uslovima ivota (elementarne nepogode i rat).

-istrauju koje su divlje ivotinje jestive i na koji nain se mogu pripremati i konzervirati.

-izvodi uenike u prirodu na sigurne prostore;

-redovno provjerava znanje uenika i ostala postignua, te ih ocjenjuje.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

Predmet nauke biologije je ivi svijet koji openito kod uenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. Ovu injenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadraja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakicu u radu s uenicima. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaivao interes uenika za prirodu, nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uloiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na uenike. Obrazovno-odgojna postignua nastavnika iz razliitih biolokih disciplina s obzirom na problem istraivanja (citologija, morfologija, sistematika, fiziologija, etologija, genetika, evolucija, ekologija), jednako i s obzirom na predmet istraivanja (botanika, zoologija, antropologija, mikologija, mikrobiologija), omoguit e uenicima da se u osnovnoj koli razvije pozitivan stav prema biolokoj nauci. Iskustva steena u nastavi biologije bit e dobra osnova da uenici shvate potrebu, znaaj i efekte nastave biologije za svakodnevni ivot kao i osnovu za dalje kolovanje. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja, kod uenika treba razvijati sposobnosti: - posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata ivih organizama ili njihovih preparata); - sakupljanja, klasificiranja i tumaenja podataka; - uoavanja promjena u vremenu i prostoru; - predstavljanja grae i funkcija ivih organizama putem crtea, shema, grafikona i modela; - sabiranja, prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ogranienom broju;

106

- praktinog uticaja na prirodu sukladno potrebi zatite i unapreenja prirode, takoer praktine primjene znanja u pogledu zatite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoloive oblike rada, nastavne metode i nastavna sredstva, a to e biti uslovljeno nastavnim sadrajem, psiho-fizikim razvojnim stepenom uenika i materijalnim mogunostima kole. U pogledu naina primanja biolokih informacija, uenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Koritenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev, to podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajua, jer su uenici u poziciji da budu pobueni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donoenju zakljuaka. Ovako steeno znanje uenika je trajnije i viedimenzionalno. Ueniku prua mogunost da samostalno stie i proiruje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloivotno uenje. Izvoenje ogleda, bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama, treba biti obavezno ukljueno u realizaciji odgovarajuih sadraja. Rad na terenu (u umi, parku, livadi / travnjaku, uz obalu tekuice, bare i mora, ovisno od lokacije i mogunosti kole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike, etologije i ekologije. Koritenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju, sistematiku i to u granicama materijalnih mogunosti kole i uzrasta uenika. Uenicima treba redovito davati domae zadatke vodei rauna da budu primjereni raspoloivom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji, izrada postera, izrada nastavnih sredstava, sakupljanje svjeeg biljnog i ivotinjskog materijala kao i njegovog prepariranja, posmatranje ponaanja ivotinja, izvoenje ogleda, sakupljanje i biljeenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda, gajenje biljaka i ivotinja, posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija steenih preko interneta. Frontalni oblik rada treba to ee zamjenjivati radom u grupama, u parovima i individualiziranim radom. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave, ali i razvijanju sposobnosti uenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Napredovanje uenika Nastavnik je duan kontinuirano pratiti rad uenika da bi mogao stei uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja, vjetina i navika. To se postie putem kontinuirane provjere. Provjeru prati ocjenjivanje - aktivnost nastavnika od izuzetne vanosti. S obzirom da treba maksimalno teiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik, treba primjenjivati usmeni, pismeni i praktini oblik provjere napredovanja uenika. Ocjena mora biti javna, a u proces ocjenjivanja treba ukljuiti i uenike. Ukoliko nastavnik

107

stekne naviku da ueniku obrazloi ocjenu koju mu je dao, on e postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te e s vremenom i sam moi vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Inkluzivna nastava Ukljuenje uenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim uenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih uenika. Kreiranje nastavnog sadraja primjerenog sposobnostima uenika zahtijevat e od nastavnika primjenu specifinih metoda i oblika rada, a esto i koritenje nastavnih sredstva prilagoenih uenikim potrebama. Takoer e morati voditi rauna da i ostali uenici uestvuju, u granicama mogunosti, u radu s kolegom kojem je potrebna pomo i razumijevanje vrnjaka. Isto tako e suraivati sa pedagogom kole, intenzivno s roditeljima, a mogue i zdravstvenim osobljem da bi zajednikim snagama na adekvatan nain pristupili radu s uenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizike i psihike napore koji e mu u konanici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih uenika za samostalan ivot. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana uionica (kabinet) koja nee biti okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj e nastavnik pripremati nastavu. kolski namjetaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagoene za premjetanje tj. za organiziranje razliitih oblika rada. Takoer, ova uionica treba da bude opremljena sa: modelima, suhim i mokrim preparatima, mikroskopima, mikroskopskim preparatima, priborom za disekciju, zidnim slikama, ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Na vie mjesta trebaju biti instalirani mokri vorovi i izvodi elektrine struje. Internet konekcija takoer mora biti prisutna. Takoer, jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju ivog kutka, a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera, izloaka koje priprema nastavnik i uenici. Ukoliko kola ima iri zeleni pojas u svom okruenju, nastavnik moe zajedno s uenicima organizirati i odravati kolski vrt. Rad u vrtu e poluiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti, ponekad i skromne ekonomske uinke. U nedostatku uslova za osnivanje vrta, donekle adekvatna zamjena moe biti cvijetnjak ili dio dvorinog prostora uz kolsku zgradu.

108

GEOGRAFIJA

109

GEOGRAFIJA

ODGOJNO - OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRAJA GEOGRAFIJE

PODRUJA UENJA TEMATSKE CJELINE

CILJEVI I ZADACI

PRETHODNA ZNANJA

OEKIVANI REZULTATI

Uiti znanje: -Kontinenti; gdje se nalazi Evropa, reljef, klima, stanovnitvo i naselja na Zemlji. -Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope, geomorfoloke cjeline (mlae i starije planine geomorfoloke razliitosti), rijeke i jezera. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope, znati analizirati klimatske dijagrame, klimatske karte . -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora, poluostrva, ostrva, zaljeve, moreuze, znati objasniti razuenost obala . -Analizirati znaaj rijeka za snabdijevanje stanovnitva vodom, saobraaj, proizvodnju energije . -Znati pokazati i objasniti morske slivove, najvee rijeke u njima. -Znati strukturu stanovnitva (raznolikost etnikog i jezikog sastava stanovnitva), gustinu naseljenosti, dinamiku stanovnitva (analizirati demografske karte), migraciona kretanja u prolosti i danas, njihove posljedice, demografsku

-Znaenje i uzajamna povezanost

prirodnih i drutvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih deavanja u svijetu -Regije svijeta njihova meusobna povezanost, prirodno-geografske i drutveno-geografske odlike, meusobni uticaj i meusobna zavisnost Evropa Prirodne i drutvene karakteristike -Sluiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj ive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i drutvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i drutvene

-Sluiti se geografskom kartom, koristiti kartografske znakove. -Nabrojati vrste krakih oblika, florne i faunistike karakteristike, morske i rijeene slivove, ostrva i poluostrva, moreuze, vrste mora. -ta je struktura stanovnitva, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva. -ta su naselja i koje su vrste naselja ; od ega zavisi karakter naselja na Zemlji.

110

pojave i uoavati meusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama, znati se koristiti kartografskim znacima -Odreivati udaljenosti u prirodi uz pomo brojane razmjere (mjerila) i razmjernika -injenice pojmovi koji se odnose na izuavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa, regije Evrope, njihove prirodne i drutvene karakteristike, faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija, ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope, a posebno reprezentativne zemlje -Uvoenje uenika u metode naunog istraivanja (neposredno posmatranje, crtanje, skiciranje, rad na uzorcima, pisanje izvjetaja o istraivanju.

stagnaciju. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja, prirodna bogatstva, industrijalizaciju, uslove za razvoj poljoprivrede, znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . -Privredni tokovi i najvei privredni centri Evrope. -Znati znaaj EU i zato sve zemlje Evrope nastoje postati njene lanice.

Sposobnosti

-Samostalno pronalaenje informacija

o zakonomjernosti i meuzavisnosti odvijanja prirodnih i drutvenih pojava

-Gdje se nalazi Sredozemlje, pokazati na geografskoj karti, ta su ostrva, poluostrva, koja mora nazivamo

-Znati objasniti (na geografskoj karti)

geografski poloaj, saobraajni, privredni i turistiki znaaj.

111

i procesa

-Povezivanje poznatog (ve nauenog) gradiva sa novim i nepoznatim

- Zemlja, prirodno-geografske i drutveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog naina razmiljanja -Razvijanje sposobnosti izvoenja samostalnih ili zajednikih zakljuaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja, izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom

sredozemnim, obala i njena razuenost, a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru, klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora, pravac pruanja planina, raspored padavina u toku godine. -Karakteristike biljnog i ivotinjskog svijeta.

-Znati pokazati pripadajua mora, poluostrva i ostrva Sredozemlja. -Znati pokazati geomorfoloke cjeline (reljefne razliitosti), razlikovati i objasniti krake oblike i strukturu zemljita Sredozemlja. -Karakteristike klime, hidrografske karakteristike. -Stanovnitvo i nasalja Sredozemlja, privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. -Znaaj Sredozemlja na historijska deavanja u prolosti i njegov uticaj na dananji privredni razvoj i kulturu. -Prirodna bogatstva i mogunosti njihovog iskoritavanja.

-Razvijanje kritikog miljenja, naunog razmiljanja i izlaganja

Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti uenika

-Prostiranje i poloaj evropskog Sredozemlja, zato je evropsko, njegov znaaj u geografskom i historijskom smislu, to je korelacija izmeu nastavnih predmeta geografije i historije. -Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru, stari gradovi centri kulturnog, industrijskog i historijskog znaaja.

-Karakteristike najznaajnijih zemalja

Sredozemlja i njihov uticaj na politika i privredna deavanja, kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . -Stanovnitvo i naselja tih zemalja, najznaajniji gradovi. -Zato je ovo specifian prostor u historijskom, prirodno-geografskom i drutveno-geografskom smislu. -Znaaj nafte,uzroke politike nestabilnosti, uzroke niskog stepena privrednog razvoja, znaaj geografskog

Vrijednosti, stavovi, navike Azijsko Sredozemlje

112

Razvijanje pozitivnih stavova prema okruenju, tolerancije i vlastitog znaaja u sredini u kojoj ive i rade;

Prostorni obuhvat, geografski poloaj azijskog Sredozemlja, njegov znaaj; Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike; Demografske karakteristike, prirodna bogatstva.

Afriko Sredozemlje

-Osposobljavanje za grupni rad, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraivanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem ive ili se nalaze -Razvijanje navike ouvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta ivota sada i u budunosti

-Poloaj afrikog Sredozemlja na karti,

njegov znaaj. -Pustinje i oaze. -Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike. -Demografske karakteristike, prirodna bogatstva.

poloaja u geostratekom i vojnom smislu, prostor sukoba interesa velikih sila. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. -Znaaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). -Znaaj Nila za razvoj kulture i civilizacije, prostor sukoba velikih sila, Suecki kanal njegov saobraajni, ali i geostrateki znaaj. -Prostor najveih pustinja na Zemlji. -Stoari nomadi pustinjski narod. -Karakteristike reljefa i klime ovog podruja.

-Poloaj Zapadne Evrope, razuenost -Navika preuzimanja odgovornosti za

Zapadna Evropa izvravanje dobijenih zadataka, u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o znaaju uenja geografije i vaspitanja u duhu geoekolokih principa, postupaka i metoda djelovanja obala, geografski poloaj, saobraajni znaaj, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od deset vijekova, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

-Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Zapadne Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (visok ivotni standard i industrijski najrazvijenije zemlje, velika prirodna bogatstva); -Sjedite NATO-a i EUBrisel. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope.

-Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih etikih

vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa

-Prostiranje Sjeverne Evrope, veliki

Skandinavski poluotok, mora na koja izlazi Sjeverna Evropa, fjordovi i fjeldovi, klima Sjeverne Evrope.

poloaj Sjeverne Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike

113

-Narodi koji ive na ovom prostoru.

-Poloaj Srednje Evrope, razuenost i

karakter obala Srednje Evrope, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od deset vijekova, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

Srednja Evropa

(najvii ivotni standard). -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. -Finska - zemlja jezera. -Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Srednje Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (visok ivotni standard i veoma razvijena industrija, golema prirodna bogatstva). -Alpske zemlje, uloga, geografski i historijski znaaj. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope, specifinosti pojedinih zemalja.

Istona Evropa

-Poloaj Istone Evrope, razuenost i karakter obala Istone Evrope, velike ravnice Evrope, geografski poloaj, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od deset vijekova, toplotni pojas u kojem se prostire, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri. -Poloaj Ruske Federacije, razuenost i karakter obala Istone Evrope i Sjeverne Azije, velike ravnice, geografski poloaj, drava koja zauzima najvee prostranstvo na svijetu, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

-Znati na geografskoj karti objasniti

poloaj Istone Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Osnovne geografske podatke o zemljama Istone Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Ruske Federacije (istonoevropske ravnice i Sjevernu Aziju), prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji, znaaj Ruske Federacije.

Ruska Federacija (istonoevropska nizija i Sjeverna Azija)

114

OSNOVNI SADRAJI

VII RAZRED

VIII RAZRED

IX RAZRED

Evropa opi pregled Sredozemlje - Mediteran

Drutveno ureenje BiH

Azija opi pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Juna, Jugoistona i Istona Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti

BOSNA I HERCEGOVINA Ime, historijski razvoj i prirodna i kulturna batina BiH Prirodno-geografske odlike BiH Drutveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija

Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo - Jugoistona Evropa Azijsko Sredozemlje Afriko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istona Evropa

115

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignuima geografije kao nauke, prilagoene savremenim potrebama i mogunostima kako uenika tako i nastavnika. Ovaj program je prilagoen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj koli gdje e grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamiljenih nastavnih sadraja, a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj koli. Predmet Geografija se poinje izuavati u VI razredu devetogodinjeg obrazovanja, ali se direktno naslanja na sadraje Prirode i drutva u 1. i 2. trijadi, kao i predmeta Drutvo u V razredu, iji je u sutini sastavni dio. Nastavne teme predmeta Drutvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadraje koji e se obraivati u VI, VII, VIII i IX razredu, tj. na kraju 2. trijade i tokom itave 3. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Nastavni sadraji (gradivo), koji su obraivani do sada, bili su preobimni, dovodili su do estog ponavljanja istih sadraja, ne u funkciji ponavljanja i utvrivanja nego kao ponovno uenje novog gradiva, ime su program, a i udbenici, bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadrajima, emu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udbenika. Ovaj Nastavni program je izvrio preraspodjelu nastavnog gradiva, izvrio racionalizaciju i sveo nastavne sadraje na prihvatljivu mjeru, promijenivi pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva, ne zanemarujui osnovne didaktiko-metodske principe. Ovaj program obezbjeuje korelaciju izmeu srodnih nastavnih podruja (predmeta), izbjegavajui obradu nastavnih sadraja koji se obrauju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja), kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i drutva koji ih okruuju. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta), a i s ostalim nastavnim predmetima, je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta, uvaavajui naunu, odnosno strunu tematiku, naunu terminologiju i specifinost uenika i nastavnoga procesa.

116

Obim znanja, predvien ovim NPP-om, je u skladu sa potrebama i mogunostima (sposobnostima) djece, a koncipiran je tako da nastavniku, pa i ueniku, omoguava slobodu izbora sadraja koji e se temeljitije obraditi, odnosno kojima e se ire baviti (kroz timski rad, rad u parovima, samostalan rad, samostalno pronalaenje injenica informacija koji tretiraju odreeni problem). Ovim NPP-om je predvieno da se u VI razredu devetogodinjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opa geografija i da uenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta, jedinstvenost i meuzavisnost prirodnih i drutvenih faktora. U VII razredu je predviena obrada evropskog, odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike, kojim pripada i Mediteran Sredozemlje, kao izvore civilizacije i kulture koju batinimo svi mi koji danas ivimo na Zemlji. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od blieg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistonoj Evropi i u VII i u IX razredu, Jugoistonoj Evropi i Mediteranu je dato vie prostora nego ostalim temama, razumljivo, jer je to okruenje gdje djeca i mi ivimo. Terenska i nastava van uionice treba biti logistiki i struno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima Historija, Biologija, Bosanski / hrvatski / srpski jezik...). Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje meu ljudima i potovanja tueg rada. Njegovanje ljubavi prema zaviaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka svijest i zatita biljnog i ivotinjskog svijeta, osjeaj za lijepo, ljubav prema zaviaju (pojam koji se sve manje koristi, kao zastario i prevazien), izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja. Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba provjeravati i ocjenjivanje vriti u kontinuitetu, vodei rauna o individualnim mogunostima i sposobnostima uenika. Za uenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri podruja uenja. Njihova zakonomjernost i usklaenost zavise od niza faktora, koji su esto i objektivne i subjektivne prirode, o emu se mora voditi rauna.

117

Teoretska znanja su bitna kao to su bitna znanja iz oblasti kartografije, a elemenat aktivnog uenja je takoer vrlo vaan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno rasporeeni i da imaju za cilj provjeru postignua uenika, kao i provjere uspjenosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su koritena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije. U skladu sa naprijed navedenim, prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti razliitim metodama, sredstvima, procedurama i instrumentima, a sve u skladu sa uslovima rada kole i mogunostima uenika. Pored tradicionalnog ocjenjivanja, treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo to objektivnije, i na zadovoljstvo i uenika i nastavnika - uesnika u nastavnom procesu. Primjenjivati, u svakom moguem sluaju, zajedniko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod uenika razvili sposobnost kritikog odnosa prema vlastitom i tuem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj ivi. Prilagoavanja programa kolama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za uenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa strunjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojei program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se to lake i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu, to je i cilj inkluzivnog vaspitanja. S obzirom da je inkluzivna nastava, u manjoj i veoj mjeri, individualna nastava, sa voditeljima takvih kola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije, nadlene institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju, opremeljene sa svim vrstama geografskih karata, grafoskopom, videotoptom, odnosno kompjuterom, telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objanjavanje revolucije i rotacije, literaturom koju e uenici samostalno - individualno analizirati i prezentirati na asovima slobodnih aktivnosti, dodatne nastave i terenske nastave. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremite za nastavna sredstva koja e biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i uenicima.

118

GEOGRAFIJA, VII RAZRED 2 asa sedmino, 70 asova godinje

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA Izgraivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem uenici ive, njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje potovanja prema drugim narodima, njihovim kulturama, a koji ive na prostoru cijele Evrope

AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

1. EVROPA Geografski poloaj, granice i veliina

-Uenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti poloaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima
-Prepoznaju prirodno-geografska obiljeja (reljef, klimu vode, biljni i ivotinjski svijet)

-Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama, granice, geografski poloaj, obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaenja na geograf. kartama reljefnih cjelina i oblika, rijeka i jezera -Sposobnost itanja klimatolokih, geolokih i geomorfolokih karata Evrope -Osposobiti uenike da na demografskim kartama mogu odrediti podruja vee i manje gustine naseljenosti, podruja velike

-Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unoenje u slijepu kartu najznaajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina), rijeka i jezera -Izrada spolno starosne piramide i obiljeavanje podruja sa veom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama)

-Priprema didaktikog materijala, geografskih karata, globusa, tekstova -Pomaganje uenicima u izradi slijepih karata i unoenju geografskih podataka u njih -Pomaganje uenicima pri izradi starosno-spolne piramide

2. Prirodno-geografske odlike Evrope

3. Drutveno-geografske odlike Evrope

-Znaju o stanovnitvu (strukturi, dinamici, naseljima, saobraaju i privrednim djelatnostima stanovnitva)

119

koncentracije stanovnitva i podruja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovnitva

-Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost

4. SREDOZEMLJE MEDITERAN (definicja prostora, evropsko, azijsko i afriko Sredozemlje) 5. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodite, arite i rasadite posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike, a naroito povoljnost klime za ivot -Prepoznati izuzetno povoljan geografski poloaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko, afriko i azijsko Sredozemlje

Razvijanje svijesti o bogatom kulturno historijskom naslijeu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porueni ili oteeni, ime je okrnjena izvorna kulturna batina te istai potrebu za restauriranjem, obnovom i uvanjem tih spomenika Razvijati osjeaj za uvanja svih, a posebno prirodnih ljepota regije, te poticati ekoloku svijest (istai opasnosti od pojave poara u ljetnom periodu vruine i sue)

-Pronai na karti sva mora Sredozemlja te vea ostrva ili grupe ostrva, kao i etiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski, Apeninski, Balkanski i Maloazijski);

-Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja; -Osposobiti uenike za analizu klimograma (padavine i temperature) - Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naroito u koliini padavina) izmeu zapadnog i istonog Mediterana;

-Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti, kao i ona rijetko naseljena;

-Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina, kao najvanijim energetskim izvorima, da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. Arabija, Kuvajt, Libija, Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju ; -Pored pomaganja uenicima u svim aktivnostima koje su osmiljene da se obrade u razredu, nastavnici e unaprijed pripremiti pitanja;

-Uoiti znaaj regije kroz razliite

historijske epohe (Fenianska drava, stara Grka, Rimsko carstvo samo informativno, Suecki kanal) -Saobraajni znaaj Mediterana kroz historiju i danas

-Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja;

-Pronai na karti najvee i najstarije gradove;

120

-Markirati regiju kao najznaajnije turistiko odredite Evrope i jednu od najznaajnijih turistikih destinacija u svijetu

-Prepoznati mlade vjenane planine

6. panija i Italija Mediterana (Pireineji, Alpi, Apenini, Dinaridi, Helenidi, Tauridi i Atlas kao i vulkane june Evrope, te klimatske slinosti, slinosti vegetacije i tla, ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutranjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta

-Sposobnost pronalaenja drava koje su najvee turistike destinacije Mediterana te izvui zakljuak (uzrok) zato neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistiki razvijene; -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih uda starog svijeta koje je ouvano znaaj egipatske kulture i civilizacije;

Izgraditi pravilan stav prema historijskoj tenji svih naroda Mediterana za samostalnou Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana, bogatstvu krakih i drugih reljefnih oblika, koji su od velike vanosti za ivot stanovnitva ove regije Razvijati interes kod uenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekoloke ugroenosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog ouvanja Izgraditi pravilan stav o znaaju vode na kopnu za ivot ljudi i razvijati ekoloku svijest o uvanju voda, kojima je ovo podruje siromano

-Prepoznati Italiju i paniju kao

ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja, zemlje sa visokim standardom i izuzetno vanim saobraajnim i turistikim znaajem 7. Balkansko poluostrvo Jugoistona Evropa prirodne i drutvene odlike 8. Republika Hrvatska 9. Republika Srbija 10. Republika Crna Gora 11. Albanija, Grka, Bugarska, Rumunija -Uoiti razliitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja, navesti uzroke -Uoiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva, suprotnosti unutar Italije (izmeu sjevera i juga)

-Prisjetiti se krake
erozije (obraivano u VI razredu), koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa degradacije zemljita Mediterana;

-Sposobnost
prepoznavanja i pronalaenja turistikogeografskog sadraja koji se odnose na regiju Mediterana.

-Prepoznati prirodne i drutvene odlike

Balkana te identificirati slinosti i razlike izmeu pojedinih balkanskih zemalja

-Uz zadatke uporeivanja, analogije, sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja, nastavnici trebaju esto koristiti zadatke -Izrada slijepe karte bazirane na upotrebi reljefa, veih rijeka, karte i ponavljanja u jezera, drava, veih obliku zamiljenog gradova i saobraajnica; putovanja, jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Oznaiti bojama sferi uenika mlaeg turistiki najrazvijenije, uzrasta, manje razvijene i zemlje koje su u poetnoj fazi tog omoguavajui im da se stave u poziciju razvoja; neposrednih uesnika, dozvoljavajui -U kartu ucrtati podruja slobodu i slikovito vee gustine naseljenosti, izraavanje te podruja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu podruja sa najznaajnijim (npr. uenici putuju prirodnim resursima na kruno od panije do Mediteranu; Maroka koje e vee gradove vidjeti na tom putu, koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi drava odrediti granice i i to smo nauili o razliitim bojama oznaiti tim gradovima, preko drave Balkana; kojih mora se plovi, koju bi odjeu nosili sa sobom itd.);

-Na karti pronai i

obiljeiti sve vee rijeke (povrinske i podzemne) Mediterana. Posebno oznaiti podruja bez vodenih tokova;

121

12. Azijsko Sredozemlje: Mala Azija, Bliski Istok, Srednji Istok, nemirni prostor

-Pojasniti specifinu poziciju (geografski poloaj) Balkana, kao mjesta susreta razliitih civilizacija te mjesta migracija i izraenih emigracijskih procesa

13. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka

-Definisati i objasniti pojam Jugoistone Evrope, ekonomsku, kulturnu i politiku meuzavisnost zemalja ovog prostora, posebno u procesima tranzicije i pridruivanja -Upoznati se sa prirodno geografskim i drutveno- geografskim odlikama azijskog Sredozemlja mjestima (prapoetka ljudske civilizacije) gdje su pronaeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najvea leita nafte i zemnog plina, politiki veoma nemiran prostor itd.). Kao predstavnike ovog prostora, pored ostalih, (posebnu panju posvetiti) prepoznati Tursku, Iran i Saudijsku Arabiju

-Razviti sposobnost prepoznavanja znaaja tla za proizvodnju hrane i ouvanju prirodne vegetacije koja je, zbog dugog boravka ovjeka na ovim prostorima, dobrim dijelom unitena degradirana;

Razvijati svijest o vanosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti

-Za domau zadau

uenici se trebaju pripremiti za razgovore, diskusije, prezentiranje najinteresantnijih geografskih podruja ili oblasti (npr. patuljaste zemlje Evrope (najvie u Junoj Evropi); najljepi gradovi Mediterana; najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma); piramide Gize; antiki Rim ili Atina; turizam u pojedinim zemljama; vulkani June Evrope itd.;

-Na kraju svake

nastavne teme, nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja;

Stjecanje navika koritenja razliitih izvora znanja

14. Afriko Sredozemlje

-Razvijati navike tednje i uvanja prirodnih resursa (geoekologija);

Stvarati naviku kod uenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom ivotu

-Zadaci mogu biti tipa: tano netano, mjeoviti zadaci, zadaci objektivnog tipa, testovi...;

15. Egipat i zemlje afrikog Sredozemlja

-Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora esto spajala razliite narode i civilizacije, a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su ivjeli

-Razviti sposobnost uvaavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljanje privrednog razvoja, a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelou tehnologija u tranzicijskim zemljama.

Razvijati pozitivan odnos prema radu, saradnikom uenju sa nastavnikom ili ostalim uenicima u razredu Sticati navike koritenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele, grafikoni, dijagrami, tematske karte itd.)

122

-Znati da Hamiti i Semiti ine 90% stanovnitva Sjeverne Afrike, da je ovo podruje arapske kulture, jezika, pisma, tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti; da je rijetko naseljeno, s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila)
-Istai geografski poloaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora, to mu daje izuzetno geopolitiko znaenje - Egipat kao zemlja duge historije i tradicije - Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turistike destinacije 16. Zapadna Evropa -Uenici trebaju stei znanja na temelju kojih e moi imati jasnu predstavu o tome koji prostor i drave obuhvataju Zapadnu Evropu -Istai da je geografski i saobraajni poloaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more), da ima povoljne klimatske uslove, plodno zemljite, velike zalihe ruda, dobro i prihvatljivo drutveno ureenje, ljudske reurse i strune kadrove, to sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smjetene najrazvijenije zemlje svijeta -Uoiti veliku raznolikost reljefa, vrlo gustu rijenu mreu, najgue naseljene

-Razviti sposobnost
uoavanja najvanijih injenica u odreenom tekstu, kao i sposobnost komentiranja analiziranja; -Primjenjujui ve steena znanja o razvijenim malim evropskim dravama, razvijati sposobnost uporeivanja komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i elju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najvee evropske luke;

-Na osnovu poznate

nastavne materije, nastavnik produktivnim, aktivnim i stvaralakim djelovanjem treba kod uenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim uenici raspolau o regiji Zapadne Evrope nego i angairati intelektualno stvaralake snage uenika. Tako e se poveati

Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju ovjeanstva

-Izraditi slijepu kartu reljefa, veih rijeka, i bojama oznaiti drave kroz koje protiu.

123

17. Francuska, Velika Britanija, zemlje Beneluksa

evropske zemlje, najvee evropske gradove (konurbacije), niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti

-Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o

Zapadne Evrope, razvijati kod uenika interes i elju za uvanjem i unapreenjem ivotne sredine; -Osposobiti uenike da metodom razgovora mogu istai sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog prirataja (staro stanovnitvo, potreba za radnom snagom, ekonomske migracije). nainu ivota i rada u zemljama EU

-Na osnovu izvora do

kojih su uenici doli prouavajui Zapadnu Evropu, treba izvesti zakljuke o tome ta je uslovilo da London i Pariz, najvei evropski gradovi, postanu svjetske metropole; -Kroz raspravu potai uenike da prepoznaju englesku kulturu, a naroito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu.

motiviranost uenika za rad;

-Frontalnim i
individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji nain je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija industrijska revolucija); -Pruiti pomo uenicima pri ucrtavanju razliitih sadraja u slijepe karte.

-Upoznati uenike sa historijskim i

savremenim znaajem UK u Evropi i svijetu te znaajem industrije kroz historiju i danas; -Nauiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska podruja u UK te znaaj Londona; -Upoznati uenike sa prirodnim regijama Francuske te sa politikom i privrednom situacijom u Francuskoj; -Prouiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu, u prolosti i danas, u okvirima EU; -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti, siromane resursima, a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). -Upoznati se sa Sjevernom Evropom, njenim prirodnim regijama Skandinavski poluotok, Jiland, Island, kao i ekonomskom i politikom situacijom -Navesti, uoiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost, visok ivorni

Razviti kod uenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja struni rad i veliko zalaganje

-Razviti sposobnost
snalaenja na karti Sjeverne Evrope; -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovnitva.

18. SJEVERNA EVROPA 19. Norveka, vedska, Finska, Danska 20. Pribaltike zemlje

Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najvii nivo zatite i socijalne sigurnosti u svijetu, a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti

-Za zadau uenici

trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza, o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji uma i jezera.

-Pomagati uenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. vedsku) i neke zemlje gdje se stanovnitvo ekstremno poveava (demografska eksplozija).

124

standard svog stanovnitva -Upoznati uenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope, kao i pozicija gradova, uslovljena specifinom klimom i geografskim poloajem -Znati na geografskim kartama odrediti poloaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da uenici prepoznaju prirodno geografska obiljeja regiona, kao i da steknu saznanja o stanovnitvu koje pripada svim jezikim grupama u Evropi (germanska, romanska, slavenska, ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije, nizak prirodni prirataj (navesti uzroke), najrazvijeniju industriju, znaajne prirodne resurse, saobraajni znaaj, veliki znaaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turistiku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23. Poljska, Slovenija, eka, Slovaka,

-Razviti sposobnost
vrednovanja i poreenja Njemake sa ostalim zemljama Evrope; -Razviti sposobnost snalaenja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije, kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope);

21. SREDNJA EVROPA 22. Njemaka, vicarska, Austrija

Razviti pravilan stav prema drutvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod uenika razvijati interes za humanitarni rad, solidarnost i pomo slabije razvijenim zemljama Razvijati kod uenika smisao za samostalni rad, za koritenje pismenog teksta i grafikih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tanost i urednost Kod uenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske, eke, Slovake i Maarske da kroz sveobuhvatne drutvene i ekonomske reforme

-Na plakatu nacrtati

visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crteu pokazati - objasniti kako nastaje fen; -Nacrtati na slijepoj karti najvee rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju; -Traiti od uenika da samostalno, koristei udbenik, nau analogiju ili zajednike elemente karakteristine za zemlje Srednje, Zapadne i Istone Evrope.

-Pruiti pomo
uenicima pri izradi plakata i zadacima traenja zajednikih elemenata karakteristinih za zemlje Srednje, Zapadne i Istone Evrope;

-Sposobnost shvatanja
razlike u prirodnogeografskom i drutvenogeografskom pogledu izmeu alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope; -Razviti sposobnost snalaenja na geografskoj karti; -Razviti sposobnost vrednovanja i poreenja Njemake (privredna razvijenost) sa ostalim

-Znati pokazati na karti sve zemlje ove

regije, kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno - geografskih i drutveno - geografskih karakteristika izmeu alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti znaaj

Maarska

-Uenicima dati dopunska pitanja koja e im panju usmjeriti na odreene objekte, pojave i karakteristike predjela na zamiljenom putovanju od izvora do ua Dunava; -Navikavati uenike na samoobrazovanje i logiko zakljuivanje, istraivako uenje, i na primjerima nejednake razvijenosti

125

Njemake i alpskih zemalja u Evropi danas

zemljama Evrope; -Kod uenika razvijati interes za humanitarni rad, solidarnost i pomo slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope.

prihvate evropske standarde i ukljue se u EU

zemalja Srednje Evrope nauiti ih da uoe drutvene proturijenosti savremenog svijeta i njihove uzroke. -Na slijepoj karti Rusije obiljeiti najvee metropolitansko podruje Moskvu te inicirati uenike da pokuaju ocjeniti vanost geografskog poloaja Moskve; -U slijepu kartu ucrtati neka od najvanijih prirodnih bogatstava Rusije; -Na primjeru Ruske Federacije, koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone, pojasniti ove zone; -U okviru ponavljanja, zadatak uenika je pokuati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji.

-Objasniti i znati geografski poloaj, reljef, klimu, vode i veliinu Istone Evrope 22. ISTONA EVROPA 23. Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija -Znaaj uticaja lednike erozije na formiranje reljefa ovog prostora, u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu povrinu . -Upoznati uenike sa nacionalnom arolikou prostora biveg SSSR-a i napetostima koje postoje meu pojedinim narodima -Objasniti nunost drutvenih promjena -Uenici trebaju shvatiti poziciju i politiki znaaj Ruske Federacije, njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uoiti i shvatiti prostorni znaaj Rusije, njene ogromne prirodne resurse, posebno velike rezerve nafte i plina, te ovisnost Evrope o njima -Znaaj prostornog obuhvata - veliine Ruske Federacije (11 satnih zona).

-Razvijati kod uenika sposobnost zakljuivanja i stvaranja vlastitog miljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udbenika;
-Razvijati sposobnost uoavanja, poreenja komparacije te povezivanja i primjene ranije steenih znanja.

Razvijati praktian i pozitivan stav o potrebi provoenja irokih drutvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snoljivosti toleranciji izmeu razliitih nacionalnih zajednica

-Pripremiti, pored
geografske karte i globusa, grafofolije i izvode iz dnevne tampe; -Pomoi uenicima da ucrtaju Transsibirsku eljeznicu i objasne njen znaaj za naseljavanje i privredno iskoritavanje azijskog dijela Rusije...; -Pripremiti materijal o ernobilu, podvlaei razmjere ekoloke katastrofe, a s druge strane istai Beloveku praumu nedirnutu prirodu Bjelorusije sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona; -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugaijeg pristupa i osmiljavanja obrade nastavnih sadraja.

24. Ruska Federacija (Sjeverna Azija)

126

HISTORIJA

127

HISTORIJA
Zato uiti historiju? Historija je drutvena nauka. Prvi put pojavljuje se u V stoljeu p.n.e. kod grkog pisca Herodota. Ime joj je od grke rijei historija koja u prijevodu znai uenje ili znaenje kroz priu, pripovijedanje. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog drutva na opem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo ovjeanstvo u razliitim epohama. Da bi bila to objektivnija, sva deavanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se moe i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izuavanjem historije uenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog drutva u opim, evropskim i bosanskohercegovakim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi rauna da uenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takoer treba da sagledaju politiki, drutveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obiljeja. Da bi u tome uspjeli, potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Prouavanjem historije uenici treba da razviju spoznaju i o okruenju u kome ive te da shvate razvijanje savremenog drutva i njegove historijske uslovljenosti. Historija kod uenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na razliitost miljenja, kao i tenje da se na osnovu dostupnih injenica doe do objektivne prestave o prolosti. Da bi to postigao, potrebno je uenika osposobiti za samostalno koritenje historijskih izvora, zasnovanih na nauno-historijskim injenicama. Historija kao predmet olakava ueniku da stekne vie znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika, knjievnosti, geografije, likovne i muzike kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj koli. Ta multidisciplinarnost jo vie obogauje uenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna nauna oblast i zahvaljujui kome imamo realnu predstavu o svojoj i prolosti naih naroda, susjednih zemalja i cijelog ovjeanstva. to se historija vie ui to se i vie zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u koli.

128

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI

Uiti: -Historijske vjetine; -Tumaenje historijskih dogaaja; -Kritiku analizu historijskih izvora; -Prepoznavanje injenica i objektivnosti; - Hronoloko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica; -Zauzimati stav uz koritenje dokaza, kritiki analizirati dokaze i postavljati analitika pitanja.

Uenik: -Razlikuje prolost, sadanjost i budunost, tumai podatke predstavljene u vremenskim okvirima; -Istrauje, analizira, tumai i ocjenjuje razliite historijske izvore; -Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje injenice i miljenja, objektivnost i subjektivnost; -Razumije znaajne i manje znaajne uzroke, kratkorone, dugorone, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica; -Identifikuje i objanjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode.

Znanje historije
Procesi

Sadraj

-Osnovne injenice i pojmove koji se odnose na: politiki, drutveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim periodima, nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, linosti iz ope i nacionalne historije koje su obiljeile razliit vremenski period, poloaj i ulogu ena u

-Identifikuje, bira i koristi razliite historijske izvore da bi dao obrazloeno historijsko tumaenje; -Zna opisati ime se bavi historija i njen znaaj; -Poznaje najvanije historijske injenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajui redoslijed, razumije njihovo znaenje, identificira uzroke historijskih dogaaja, mjeri relevantni znaaj injenica, moe da interpretira temu u kontekstu ire slike.; -Na karti pokazuje predhistorijska, antika i srednjovjekovna nalazita

129

drutvu kroz razliite historijske periode, historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH; -Razvijati svijest da se svaki dogaaj moe interpretirati na vie naina; -Kritiki odnos prema razliitim miljenjima o jednom te istom pitanju / dogaaju; -Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija; -Znanja i vjetine koje omoguavaju stvaranje vlastite slike o historiji; -Razvija sposobnosti empatije.

u BiH i vanija nalaita u susjednim zemljama; -Usvaja nauni pogled na svijet, spoznaju o okruenju u kome ivi, shvata razvijanje savremenog drutva i njegove historijske uslovljenosti; -Stie neophodno saznanje o koristima uenja historije; -Zna cijeniti stavove i shvata druge; -Preuzima odgovornost za zajedniki proces uenja grupe / tima i samostalan rad; -Postaje osjetljiv na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema; -U stanju je da ue u nain razmiljanja ljudi koji su ivjeli u prolosti.

Vrijednosti, stavovi, navike

130

OSNOVNI SADRAJ

VII razred 1.Osnovna obiljeja srednjeg vijeka 2. Evropa, Bizant, arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3.Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4.Bosna u srednjem vijeku 5. Osmansko carstvo 6. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st.

VIII razred 1. Evropa Novi vijek 2. Zemlje Jugoistone Evrope i nacionalni pokreti 3. Graansko drutvo - nacionalne drave 4. Bosna u XIX st.

IX razred 1. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Prvi svjetski rat

3. Svijet izmeu dva svjetska rata

4. Drugi svjetski rat 5. Savremeno doba (1945.-1990.) 6.Bosna i Hercegovina u XX st.

131

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

Kad uenici ue historiju, grade posebno razumijevanje, kompetencije i vjetine - ue kako da misle, konkretne historijske vjetine (sredstvo rada jednog historiara). U realizaciji sadraja, uloga nastavnika je da pomogne uenicima da upoznaju i razumiju prolost i svijet u kome ive. Uz pomo razliitih izvora, kod uenika treba da razvijaju konkretne vjetine historiara. Savremenim pristupom u pouavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno uenje, nastavu u kojoj e se uenici aktivno i odgovorno ukljuiti u procesu uenja. To e se postii tako to e u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udbenika, koristiti razliite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crtee slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadrajima). Za uspjeno koritenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rjeenje opet treba potraiti u postavljanju dobrih pitanja , a to prije svega znai konstruktivnih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ii od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim sloenijim koji e i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz koritenje razliitih izvora oslobodi kreativnost uenika, da trai od uenika da daju sudove i obrazloenja (tumaenja) o historijskim dogaajima, da razvija kulturu dijaloga, to znai da potuju razliita miljenja te da razlikuju injenice od miljenja. U odabiru izvora takoer treba obratiti panju na ciljeve i definisane ishode koji se ele postii. Izvori pruaju iroke mogunosti prouavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u uionici, nudi resurse i fokus nastave pomie sa predavanja na uenje. Takoer u sklopu nastave sa uenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogunosti i ire. Ovakav pristup u obradi sadraja omoguava sticanje znanja za cijeli ivot koje se moe koristiti i prenositi na mnoga druga podruja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i uenja historije. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumijevanja i vjetina koje uenici stiu. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. Standardi opisuju ta se od uenika oekuje, razgraniavaju znanje i vjetine koje uenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definiu ta svaki uenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje odreuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnieg (nivo reprodukcije) do najvieg (znanje na nivou sinteze i procjene). Prilagoavanje programa Za uenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik historije i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole / pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Udbenici za historiju, radne sveske za uenike, prirunici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, internet.

132

Historija, VII razred 2 asa sedmino, 70 asova godinje

CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Uiti: OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti, stavovi, ponaanje Aktivnosti nastavnika:

Znanje iz historije: Proces i sadraj

Aktivnosti uenika:

Uenik :

Osnovna obiljeja srednjeg vijeka

-Periodizacija, feudalizam, batina i pronija, kako je izgledao feudalni posjed. Drutveni ivot u feudalizmu;

-Zna vremenske granice i podjelu srednjeg

vijeka; -Osnovna obiljeja feudalnog drutva kljune pojmove (feud, feudalizam, feudalizacija, feudalac, kmet, vazal, feudalna hijerarhija, batina, pronija); -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka, moe da se snalazi u vremenu, objasni strukturu drutva i uoi razlike i slinosti izmeu robovlasnikog i feudalnog drutva;

Razvijanje sposobnosti hronolokog razumijevanja Sposobnost analize,ocjene i biljeenja dokaza Razvijanje kritikog miljenja kroz analizu razliitih historijskih izvora

-Analizira razliite izvore i

iznosi vlastito miljenje; - Moe da objasni osnovne pojmove vezane za temu; - Na osnovu primjera iz svakodnevnog ivota, moe da objasni nain ivota i drutvene odnose u srednjem vijeku;

-Priprema analizu
izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje eli postii ; -Pitanja formulie jasno i precizno: -Potie uenike da iznose svoje miljenje, poglede, stavove i tumaenje ponuenog izvora; -Procjenjuje pretpostavke i razmiljanja uenika; -Usmjerava aktivnosti u uionici i razvija kulturu dijaloga, djelotvorno komunicira sa uenicima; -Pomae uenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti; -Pomae uenicima da

Evropa, Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku

-Uzburkana Evropa. Franaka drava, Bizant (Vizantija), Arapi i uspon islama, susret istoka i zapada; - Kranstvo i islam, kultura srednjeg vijeka;

-Zna pojam velika seoba naroda i njene

posljedice; tokove historijskog razvitka Franake, Bizantije i arapske drave; velike srednjovjekovne civilizacije; glavne linosti koje su obiljeile pojavu kranstva i islama; pojam monoteizam; glavna obiljeja srednjovjekovne kulture; regione srednjovjekovne umjetnosti; Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim civilizacijama i njihovim dostignuima

-U parovima ili grupi

analiziraju kartu i historijske izvore, daju odgovore na postavljena pitanja; -Informacije o dogaajima slau u slijed;

-Razumije posljedice velike seobe naroda i -ivot ljudi u srednjem

prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi

-Pripremaju igrokaz

133

vijeku, privreda; kriarski ratovi, sukob carstva i papstva; hereza; suprotnosti srednjovjekovnog drutva; srednjovjekovni parlament;

(Germani, Romani, Slaveni i dr.); snalazi se na karti ; razumije i zna objasniti his. znaaj pojave kranstva i islama; moe objasniti kako su istona i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja; razumije vanost razvoja nauke i kulture; jednostavno uoava razliite stilove u umjetnosti; jasno prepoznaje reprezentativna umjetnika djela nastala u srednjem vijeku;

Razvijanje vjetina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije, uvaavanje drugih i drugaijih Izgraivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vjetina koritenja dokaza Uenici su u stanju da opiu vizuelni izvor Razvijanje interesa za prouavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim dogaajima postoje razliita gledita Razvijaju iru sliku, hronoloki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa)

kojim predstavljaju drutvene odnose;

razumiju i naue nove pojmove; -Ocjenjuje uenike;

-Uenici se ukljuuju u
atmosferu perioda srednjeg vijeka, procjenjuju pouzdanost izvora, opisuju razliite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja, zavravaju analizu; -Uenici analiziraju razliite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja;

-Priprema analizu
vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrauje period srednjeg vijeka; -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju razliitu sliku o kriarskim ratovima; -Ocjenjuje uenike; -Priprema analizu razliitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheoloki artefakti, pjesme...; -Priprema posjetu historijskom lokalitetu; -Ocjenjuje uenike.

Evropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

-Slaveni (ivot u pradomovini); slavenske drave u srednjem vijeku; politiki, privredni i drutveni razvoj Bosne u srednjem vijeku, vjerska slika, kultura i umjetnost;

-Nastanak, dravno i
drutveno ureenje; -Teritorijalni razvitak.

-Zna osnovne tokove drutvenog, privrednog i politikog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku; zna o svakodnevnom ivotu ljudi; razvija kreativno i kritiko miljenje i logiko zakljuivanje; razvija sposobnost empatije (suosjeanje i razumijevanje ljudi iz prolosti); moe objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog drutva; razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima;

-Uenici znaju slavenske narode i njihove

drave; znaju kako je tekao dravni, drutveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku; zna vjersku sliku i osnovna obiljeja kulture i umjetnosti; snalazi se na karti (prepoznaju i pokau pradomovinu Slavena, slavenske drave, teritorijalno irenje Bosne); razumije drutvene, privredne i politike tokove i zna ih objasniti; razumije vjerske prilike, povezuje prolost sa sadanou; razumiju znaaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku.

-Analiziraju razliite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja; -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme.

Bosna u srednjem vijeku

134

-Uspostava i organizacija
osmanske vlasti u Bosni; -irenje islama, vjerski mozaik, manjinski narodi; Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god.; -Drutvo, privreda, kultura i umjetnost.

-Teritorijalno politiki razvoj Osmanskog carstva; -Dravno i drutveno ureenje (kljuni pojmovi: bejluk, emir, sultan, veliki vezir, timarskospahijski sistem, asker, raja, ejalet...); -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se irilo Osmansko carstvo; mogu objasniti i razumjeti drutveni i politiki razvoj; razumiju posljedice osmanskih osvajanja;

Izgraivanje svijesti o kontinuitetu dravnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prolost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvaavanje razliitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja)

-Analiziraju izvore, u grupi ili paru, razmjenjuju razmiljanja, odgovaraju na pripremljena pitanja; - Iznose vlastiti stav; -Posmatraju, objanjavaju izvore, povezuju prethodna znanja, iznose stav; -Istrauju, prikupljaju informacije.

-Priprema analizu
razliitih izvora, organizira razliite oblike rada u uionici, usmjerava aktivnosti uenika; -Ocjenjuje uenike;

-Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih; -Usmjeravaju uenike na istraivanja (npr. hrana).

-Uenici znaju kako je uspostavljena Osmanska

Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st. drava; upravno teritorijalnu organizaciju, vjersku strukturu i manjinske narode; politiki razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.; razvoj bosanskog drutva, privredne tokove, osnovna obiljeja kulture i umjetnosti; objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st.; mogu dati vlastita tumaenja odreenih dogaaja na osnovu izvora; razlikuju bitne od nebitnih injenica.

135

TEHNIKA KULTURA

136

TEHNIKA KULTURA
Zato uiti tehniku kulturu? Tehnika kultura je primijenjena disciplina u kojoj se uenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Tehniki ureaji u moderno doba sve vie zamjenjuju rad ovjeka. Na taj nain je olakan svakodnevni ivot ovjeka, tako da on ima vie vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor, kulturni ivot i uope drutveni ivot. Kako nauna i tehnoloka dostignua predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti ovjeka, nastava tehnike kulture znaajno doprinosi opem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. Program tehnike kulture osmiljen je tako da se uenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mainske tehnike, elektrotehnike, graevinske tehnike, saobraaja itd. Takoer se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehnikih dostignua bez kojih bi ivot savremenog ovjeka bio nezamisliv. U okviru praktinih radova iz ovog predmeta, uenici razvijaju svoju radne navike, inventivnost, spretnost, a takoer se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno troenje materijala i energije, ouvanje ivotne sredine, elemente tehnike zatite na radu i sl. Uporedo s tim, kroz aktivnosti u okviru tehnike kulture, uenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao to su: matematika, fizika, hemija, organizacija rada, pri emu im znanja i vjetine sa kojima se susreu u tehnikom odgoju omoguavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Naroitu ulogu tehnika kultura ima kada je u pitanju budua profesionalna orijentacija uenika, kao i sticanje znanja primjenjivih u domainstvu i u svakodnevnom ivotu.

137

Podruja uenja

CILJEVI I ZADACI

OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Uenik:

Uiti:

Znanje:

-Prepoznaje vanost tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu;

-Aktivno

pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehnike kulture; -Primijenjena znanja koristiti kroz pratine vjebe (izradu razliitih predmeta u kolskom kabinetu); -Razvijanje razliitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizacija) na osnovu praktinog rada, eksperimentiranja i promatranja; -Razvijati stvaralake sposobnosti.

-Trai odgovor pred novim tehnikim zadatkom; -Koristi ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehnikih ideja; -Koristi induktivno i analogno miljenje u rjeavanju razliitih zadataka i problema; -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predvia rezultate; -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktine nastave; -Uoava propuste na tehnikim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata; -Koristi prethodna tehnika iskustva i termine u daljem uenju. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greke u toku praktinih radova, ukazuje i na greke drugih;

Procesi

-Komunicirati;
-Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi; Sadraj -Modelirati; -Zalae se za odgovornost za kvalitet tehnikih realizacija;

-Interpretira dati model, vri predvianja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehnikom -Tehniko crtanje u mainstvu; materijali u mainstvu; realnou; osnovni elementi maina; alati i maine za obradu metala; postupci obrade metala; motoristika.; robotika.; izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehnikom crtanju u mainstvu: formati crtea, mjerenje, kotiranje, tehniko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, itanje mainskih crtea, izrada dio; jednostavnih mainskih tehnikih crtea;

-Poznaje mainske materijale, njihove mehanike i

tehnoloke osobine i njihovu primjenu;

-Klasificira vrste mainskih elemenata, zna primjenu tih elemenata u mainstvu, kao i grafiko

138

predstavljanje najprostijih mainskih elemenata; simboli i sheme u elektrotehnici; elektroinstalacioni materijali; alati i pribori u elektrotehnici; kuanski elektrini aparati; elektromotori; elektroniki ureaji; simboli i sheme u elektrotehnici; osnovni elektroniki elementi; alati, instrumenti, pribori; vjebe i praktini radovi; razvoj komunikacija; NF telefonija; telegrafija; saobraajna kultura; energija i okolina; izborni dio;

-Izvori elektrine energije elektrane;

-Opisuje princip rada maina, pogon, naine stezanja radnog komada, mjere zatite na radu, odravanje maina, pruanje prve pomoi u sluaju povreda na radu, vanost pravilnog rukovanja i odravanja maina; -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora, princip rada, goriva i maziva, odravanje motora; -Ima osnovna znanja o: razvoju robota, radnom prostoru robota, nainu prenosa kretanja kod robota, pogonu robota; -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu, princip rada, razlike, prenos i distribuciju elektrine energije; -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu elektrinih shema; -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala, alata i pribora u elektrotehnici, rukovanja i odravanja;

-Mehatronika-mainstvo;

mehatronika-elektrotehnika; mehatronika-elektronika; automatika i sistem upravljanja; obnovljivi izvori energije; izborni dio.

-Poznaje elektrine ureaje i aparate u domainstvu sa posebnim osvrtom na vanost pravilnog rukovanja i odravanja; -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon, princip rada, odravanje;
-Opisuje i razumije skiciranja i itanje simbola i shema u elektronici; -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika, kondenzatora, poluprovodnika, kao i alata, instrumenata i pribora u elektronici; rukovanja, odravanja; -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija, telegrafija, sastavni dijelovi telefonskih centrala; organizacija telefonske mree, telegrafija, telegrafski sistemi i mree; -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraaja; -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog koritenja energije i materijala; pravilnog izbora goriva za domainstvo, pravilnog odnosa prema prirodi i ovjekovoj okolini; -Interpretira povezanost mehatronike sa mainstvom, elektrotehnikom, elektronikom; -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja;

-Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal, energija vjetra i sl.).

139

Vrijednosti, stavovi, navike

-Ispoljavati

spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vjetina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema; -Razvijati vjetine i navike u cilju profesionalne orijentacije uenika; -Razvijati smisao za racionalno koritenje energije i materijala; -Razvijati smisao za tanost, urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim, praktinim i eksperimentalnim radom; -Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija; -Na osnovu praktinih radova razvijati razliite misaone operacije (analiza, sinteza, generalizacija).

-Ukljuuje se u tehnike aktivnosti sa vidnim

zadovoljstvom;

-Zalae se za odgovornost za kvalitet tehnikih realizacija; -Trai odgovor pred novim tehnikim zadatkom; -Dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i potuje miljenja i stavove drugih; -Prepoznaje vanost tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu; -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju; -Slua argumentacije i kritiki preispitiva line stavove i stavove drugih; -Slobodno izlae miljenja i ideje i poredi ostvareno; -Razvija spremnost da se pomogne drugima; -Djeluje na druge da slijede njegov primjer; -Savladava temeljne vjetine i procese; -Rjeava probleme primjenom novih znanja i naunih dostignua; -Afirmie timski rad i argumente drugih.

140

OSNOVNI SADRAJ

VII razred 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Uvod u nastavni predmet Tehniko crtanje u mainstvu Materijali u mainstvu Osnovni elementi maina Alati i maine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio

VIII razred 1. Izvori elektrine energije - elektrane 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Elektroinstalacioni materijali 4. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Kuanski elektrini aparati 6. Elektromotori 7. Elektroniki ureaji 8. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Osnovni elektroniki elementi 10. Alati i pribori u elektronici 11. Razvoj komunikacija 12. NF telefonija 13. Telegrafija 14. Saobraajna kultura 15. Energija i okolina 16. Izborni dio

IX razred 1.Mehatronika - mainstvo 2. Mehatronika - elektrotehnika 3. Mehatronika - elektronika 4. Automatika i sistem upravljanja 5. Obnovljivi izvori energije 6. Izborni dio

141

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktinih vjebi i predavanja. Za uspjenu realizaciju sadraja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktian rad obezbijediti potrebnu tehniku dokumentaciju, alate, maine i materijale, kao i sredstva higijensko - tehnike zatite. Da bi se omoguilo svakom ueniku da za vrijeme nastave tehnike kulture praktino radi, potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. 16 uenika. Svakoj grupi pripada planirani fond asova, a nastava se izvodi u blok asovima (po dva asa). To omoguava svakom ueniku da cio proces doivi, tj. da planira, projektuje i praktino izrauje predmete. Pri realizaciji programskih sadraja ovog predmeta treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, kultura ivljenja, biologija...). U realizaciji nastavnih sadraja uenici koriste udbenike, dnevnike rada, crtee i ostale izvore znanja. Uenici vode dnevnik rada (kao tehniku dokumentaciju) koji se, po pravilu, uva u koli, s tim da ga uenici mogu povremeno nositi i kui na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehnikih znanja, vjebi i praktinih radova, dva puta godinje treba sistematizovati preeno gradivo i izvriti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehnikih aktivnosti, dodatne nastave, osmiljenih odgojno - obrazovnih sadraja (izlobe, smotre, takmienja).

Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. Za uenje tehnike kulture od bitnog znaaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja uenika: - Znanje sadraja predmeta, - Sposobnosti i vjetine, - Odnos prema tehnikim sredstvima i prema ekonominom troenju materijala i energije, - Odnos prema tehnikoj zatiti na radu. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izuavanog gradiva. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama i instrumentima. Najpogodniji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju, potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoenje eksperimentalnih i praktinih vjebi, rad na projektu, aktivnosti na smotrama tehnike kulture, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta, specifine komunikativne i radne vjetine itd. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagoene programe. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, kao i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika sa posebnim potrebama. Pri tome, po potrebi, treba

142

imati i individualno prilagoene programe. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik tehnike kulture i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole / pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Nastava iz tehnike kulture realizuje se u kabinetu, kolskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Kabinet za tehniku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mainama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadraja.

TEHNIKA KULTURA, VII razred 1 as sedmino, 35 asova godinje

CILJEVI I ZADACI

Tematske cjeline / Teme

Uiti:

Znanje

OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnika kultura: Proces i sadraj Uenik :

Aktivnosti uenika: Vrijednosti, ponaanje stavovi,

Aktivnosti nastavnika:

Uvod u predmet

nastavni

-Organizacija radnog mjesta, rad u radionici, higijensko-tehnika zatita.

-Shvata
kulture.

znaaj

tehnike

Svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot Poticanje na samostalnost i samoinicijativu

-Upoznaju

se sa radnim mjestom i osnovnim naelima rada u radionici, kao i sa higijensko tehnikom zatitom.

-Priprema
-Izrauje materijal;

nastavnu tehniku i tehnologiju; didaktiki

Tehniko crtanje u mainstvu

-Osnove

tehnikog crtanja u mainstvu: formati crtea, mjerenje, kotiranje, tehniko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, ortogonalni i aksonometrijski crte, itanje mainskih crtea, izrada jednostavnih mainskih tehnikih crtea.

-Izrauje,

ita i koristi mainske tehnike crtee.

Afirmacija rada i stvaralatva Otvorenost za nove ideje informacije i

znanja vezana za pravila itanja i analizu gotovih tehnikih crtea, izrauju tehnike crtee.

-Usvajaju

-Izlae nastavno gradivo primjenom razliitih metoda u cilju to kvalitetnije prezentacije gradiva; -Primjenjuje model interaktivne nastave; -Ostvaruje stvaralaku razredu; radnu atmosferu i u

Iskazivanje svijesti o znaaju tehnike u porodici, koli i okolini

Materijali u mainstvu

-Vrste

mainskih materijala, mehanike i tehnoloke osobine mainskih materijala, primjena.

-Vri pravilan izbor i koritenje

mainskih materijala.

Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snanije i intenzivnije

-Upoznavaju

se sa razliitim vrstama mainskih materijala, sa njihovim mehanikim i tehnolokim osobinama, kao i sa njihovom primjenom.

-Bira zadatke i probleme usklaene sa mogunostima;

143

Osnovni elementi maina

-Vrste

mainskih elemenata, primjena tih elemenata u mainstvu, grafiko predstavljanje najprostijih mainskih elemenata. rada alatnih maina, pogoni, naini stezanja radnog komada, mjere zatite na radu, odravanje maina, pruanju prve pomoi u sluaju povreda na radu, vanost pravilnog rukovanja i odravanja maina;

-Vri izbor materijala za izradu

pojedinih mainskih elemenata;

ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike, matovitosti i vlastite kreativnosti Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razliitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom djelovanjem u razredu

-Usvajaju

-Snima

Alati i maine za obradu metala

-Princip

najprostije mainske elemente. -Koritenje najprostije maine uz prisustvo i kontrolu nastavnika; -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima;

osnovna znanja o elementima maina, izboru materijala za njihovu izradu, namjeni, optereenju .

-Postavlja razliite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja uenika na kvalitetne odgovore;

-Izuavaju

-Pokazuje

osnovne principe rada alatnih maina, ukljuuju i putaju u rad alatne maine koje se nalaze u kolskoj radionici, uz saglasnost, prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika; -Steu odreeni radni komad u stegu i vre radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obiljeavanje i ocrtavanje, rezanje, ravnanje, turpijanje, savijanje, buenje, bruenje i sl.), pri emu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala; -Izvravaju neophodna mjerenja i oitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predvienih mjera, kao i u cilju uvjebavanja i obuavanja u koritenju kontrolnih alata (najprostijih); -Vre vjebu zakivanja, lemljenja i premazivanja zatitnim slojem u svrhu zatite od korozije;

simulacije na kompjuteru; -Objanjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano, koji kreira zajedno sa uenicima; -Podstie interes za rad aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad; -Motivie i upuuje uenike na druge izvore znanja pored udbenika; -Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika; -Pomae uenicima u samostalnom i grupnom radu;

Postupci metala

obrade

-Savladavanje postupaka obrade putem praktinih vjebi u kolskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obiljeavanje radnih komada, ravnanje i rezanje, turpijanje, savijenje, buenje i bruenje, zakivanje, lemljenje, zatita metala od korozije, (pri tome koristiti gotov tehniki crte ili ga izraditi procjena nastavnika).

-Shvata znaaj pravilnog izbora postupka obrade metala; -Ekonomino koristi materijal i energiju;

-Razvija

sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristei tehnologiju: obiljeavanja i ocrtavanja, rezanja, ravnanja, turpijanja, savijanja, buenja, bruenje i sl;

primjenu mjera zatite na radu i zatite okoline

Razvijanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vjetina i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema Potovanje kunog reda u

-Osposobljava se za
mjernih i instrumenata;

koritenje kontrolnih

-Precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja treba uenik usvojiti, odvajanjem bitnog od nebitnog;
-Procjenjuje interesovanje i napredak uenika; -Poredi rezultate prilikom praenja i procjene individualnih postignua;

-Osposobljava se za meusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom.

-Pri tome potuju

ope i line mjere zatite na radu, a prije navedenih operacija izvravaju

144

-Vrste motora, princip rada,

goriva i maziva, odravanje motora; Motoristika

-Stie

praktine vjetine za obavljanje jednostavnih poslova u kuanstvu; -Koristi steena znanja, vjetine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja);

kolskoj radionici, potovanje uputstava nastavnika i izgraivanje jasnih stavova o radnoj i tehnolokoj disciplini Usavravanje razliitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizacija) na osnovu praktinog rada, eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno koritenje energije i materijala Razvijanje smisla za tanost, urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktinim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike odravanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naunih dostignua u korist blagostanja ovjeka Jasno ispoljavanje interesa i elje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razlitih odluka

-Razvoj robota, radni prostor robota, nain prenosa kretanja kod robota, pogon robota; Robotika

-Razumije znaaj pravilnog odravanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila;

-Proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvruju nadleni organi kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole). a)konstruisanje, proizvodnja i montaa: - elemenata maina, razliitih vrsta mainskih konstrukcija, - mehanizama i ureaja. b) robotika: - mehanika osnova robota, - povezivanje robota s raunarom, - programiranje robota, - gradnja sklopova u robotici. c) saobraaj: - vrste saobraaja, - razvoj saobraaja, - motori SUS i motorna vozila.

uvid u sadraj kutije prve pomoi; -Paljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno uestvuju u nastavnom procesu; pri tome koriste eme, fotografije, model, kao i slajdove ili multimedijalne prikaze; -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike; pri tome koriste eme, fotografije, model, kao i slajdove ili multimedijalne prikaze; -Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu; -Pored udbenika i osnovne literature, koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, internet (po mogunosti); -Uestvuju u izradi ilustracijacrtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija; kreiraju obrazovni pano; -Dopunjavaju zapisima; pano novim

-Redovno ocjenjuje rad uenika i voenje urednih zabiljeki; -Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika; -Sarauje sa roditeljima; -Objanjava ope i line mjere zatite na radu; -Objanjava vanost potovanja radne i tehnoloke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se uenici prvi put susreu sa ovakvim mainama i programima rada); -Vri pravilan izbor grafikih priloga, jasno prezentira osnovne podatke iz razliitih oblasti tehnike, u skladu sa uzrastom i mogunostima uenika; -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti uenika.

-Shvata znaaj razvoja tehnike i tehnologije u ivotu ovjeka; -Proiruje svoja znanja o koritenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom maina; -Proiruje ve steena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu; -Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje.

-Uoavaju vanost korelacije nastavnih sadraja iz ostalih predmeta i tehnike kulture i primjenjuju ve steenih znanja u rjeavanju postavljenih zadataka.

145

146

INFORMATIKA ZA VII RAZRED

2 asa sedmino (70 asova godinje) ZATO UITI INFORMATIKU I RAUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izuavanje sadraja iz oblasti informatike i raunarstva u sedmom razredu osnovne kole ima znaajnu ulogu u pripremanju uenika za nastavak kolovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije ukljuivanje u svijet rada i ivotne tokove. Uspjeno snalaenje mladih osoba u tehniki i tehnoloki razvijenom drutvu u mnogome zavisi od njihovih steenih znanja, vjetina i razvijenih sposobnosti u osnovnokolskom uzrastu. Sve usavrenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koja nezadrivo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opa populacija stanovnitva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim navikama za koritenje raspoloivih tehnikih resursa u razliitim situacijama. etiri odrednice: osnovna znanja, umijea i vjetine, navike i stavovi te sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara, ine podruja uenja i na njima poiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj koli. 1. Osnovna znanja uenici stiu upoznavanjem principa i praktinih rjeenja na kojima je zasnovana raunarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. 2. Umijea i vjetine uenici stiu upotrebom savremenih raunara i aplikativnih programa. 3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. 4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

147

PODRUJA UENJA

CILJEVI I ZADACI
- da uenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom drutvu - da uenici upoznaju strukturu raunara - da se upoznaju sa mogunostima softvera ope i posebne namjene - da uenici upoznaju karakteristike programskih jezika - da uenike upozna sa nainima komuniciranja posredstvom razliitih medija - da uenike upozna sa nainima koritenja internet usluga - da uenicima predstavi naine pohranjivanja i uvanja informacija u raunarima - da uenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa raunarima i drugom opremom

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

- osnovna znanja o strukturi raunara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rjeavanju problema - osnovna znanja i vjetine povezivanja raunara sa prateom opremom, postupke ukljuivanja i iskljuivanja raunara, pokretanja i koritenja uobiajenih programa (operativni sistemi, opa aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) - osnovna znanja o jednom programskom jeziku

OSNOVNA ZNANJA

- da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati

ulazno-izlazne ureaje - da se uenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i koritenju raunara i prateih ureaja - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza - da uenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za uenje i istraivanje - da uenike upozna sa nainima rjeavanja problema uz pomo raunara - da uenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podrku vlastitim i grupnim rezultatima uenja - da uenicima predstavi mogue sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na naine njihova otklanjanja

UMIJEA I VJETINE

- osnovne vjetine pretraivanja interneta i slanja i primanja elektronike pote - osnovne vjetine rjeavanja problema uz pomo raunara (unos teksta i njegov prikaz, rjeavanje numerikih zadataka uz pomo ICT-a) - vjetine individualnog i kolektivnog rada u grupama, rjeavajui zadatke uz pomo ICT-a - osnovne vjetine pretraivanja interneta i slanja i primanja elektronike pote

- sposobnosti koritenja softvera ope namjene (opa aplikacijska

programska sredstva: obrada teksta, rad sa proraunskim tablicama i grafikom) - sposobnost za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih informacija - sposobnost algoritamskoga naina razmiljanja pri rjeavanju svakodnevnih problema

SPOSOBNOSTI ZA RJEAVANJE PROBLEMA

148

NAVIKE, STAVOVI

- da uenici prihvate oblik timskog rada pri rjeavanju problema - da uenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe raunarske i informacione tehnologije - da uenicima ukae na pravne i etike principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukae na posljedice njihovog naruavanja - da uenicima ukae na potrebu da koriste raspoloivu literaturu

- navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim

putem, putem interneta - navika koritenja informatike literature

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura raunara, Primjena raunara, Prenos podataka i raunarske mree, Rjeavanje problema uz pomo raunara i Programiranje nose naslove kao i u estom razredu. Nastavni sadraji u okviru ovih tema su novi ili proireni. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to ini, onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa sloenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obraeni u estom razredu. Zato realizacija programskih sadraja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno sloeniju pripremu za izvoenje nastave. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada, koristei raspoloiva nastavna sredstva. Resursi za realizaciju Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedno radno mjesto jedan uenik. Odjeljenja se dijele u dvije grupe, pri emu svaka posebno ostvaruje predvieni sedmini fond asova. Grupe ne treba da imaju vie od 16 uenika. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:

149

izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji e biti preferirani u nastavi, bez obzira to su u programu navedeni drugi primjeri, odreivanja broja asova za obradu pojedinih tema, to u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu; izbora praktinih vjebi koje treba kombinovati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.

Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rjeavanje problema uz pomo raunara, ne preporuuje se upotreba vie od jednog programskog jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik, vodei rauna da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Izvedbeni program, kojeg sainjavaju nastavnici, mora biti tako koncipiran da uenici na svakom blok asu izvode vjebe i rjeavaju probleme uz pomo raunara. U nastavi informatike nema asova na kojima se obrauju iskljuivo teoretski sadraji. Korelacija nastavnih sadraja Korelacija sa nastavom matematike (Numeriki brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom tehnike kulture (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) i nastavom kulture ivljenja (raunala i pratea oprema i namjetaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadraja unaprijed odreena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih predmeta. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogunostima kole, organizuju rad i vode sekcije informatikog i raunarskog karaktera u okviru slobodnih tehnikih aktivnosti uenika. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje uenika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za uenje, podstie uenike na intenzivan rad i poluuje oekivane ishode uenja.

150

U konanoj ocjeni, koju uenik dobija na kraju kolske godine, treba da ravnopravno uestvuju rezultati koje je uenik postigao u podrujima: - sticanja osnovnih ICT znanja, - sticanja umijea i vjetine, - usvajanju navika i stavova, - izgraivanja sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara (primjena znanja i umijea). Pored toga, nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost uenika prilikom izvoenja vjebi, uea uenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i ukljuivanje u zajedniko rjeavanje pojedinih problema, uenikovo uee u diskusijama o pojedinim temama, meusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Prilagoavanje programa U kolama u kojima postoje uenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se vri prema sposobnostima uenika koji treba da pohaaju nastavu sa prilagoenim programom. Prilagoavanje se moe izvriti za grupu uenika ili individualno. Proces prilagoavanja se vri na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadraja, naina organizacije rada i oekivanih ishoda uenja. Prilagoavanje vri nastavnik informatike u saradnji sa strunim timom za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole ili ire, kako je predvieno zakonom.

151

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI, UENIKA: NASTAVNIKA: PONAANJE

Uenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju, posebno u procesu uenja u koli i kod kue Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgraen stav o znaaju brojnih sistema u oblasti informatike i raunarstva Uenik treba da pravilno i uspjeno tumai ulogu brojnih sistema Izgraen stav o ulozi binarne aritmetike u nainu rada raunara Shvatanje i -Aktivno uestvovanje u nastavnom procesu, ukljuivanje u rasprave i diskusije o informatici; -Izvravanje obaveza u toku izvoenja vjebi.

1. OSNOVE INFORMATIKE
Definicija informatike. Informacija i podatak. Obrada informacija.

-Pojmovi: informatika,
informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije

-Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i koritenja raspoloivih informacija

-Prezentiranje nastavnih
sadraja, organizovanje, voenje i usmjeravanje rasprave o informatici, informacijama i podacima; -Praenje aktivnosti uenika.

-Praenje
predavanja i uputa nastavnika; -Voenje potrebne dokumentacije i pribiljeki; -Aktivno uee u vjebama.

-Usvojen pojam brojni

Numeriki (brojni) sistemi. Decimalni, binarni, heksadecimalni (heksadekadni) sistem. (numeriki) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni), binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema

-Sposobnost zapisivanja
brojeva u decimalnom, binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu; Sposobnost prevoenja brojeva iz jednog sistema u drugi

-Prezentiranje nastavnih
sadraja; pomaganje uenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva; davanje dodatnih objanjenja grupi ili pojedinim uenicima.

Binarna aritmetika. Uticaj raunara na okolinu i pojedinca.

-Sabiranje, oduzimanje,
mnoenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj raunara na cjelokupno

-Uoavanje znaaja
binarne aritmetike kao matematike osnove funkcionisanja (rada

-Ukljuivanje u
rasprave o ulozi binarne aritmetike u

-Izbor oblika rada koji e omoguiti uenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici;

152

drutvo i na poveanje ovjekovih sposobnosti

raunara) -Sposobnost uoavanja efekata uticaja raunara na ovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i raunarske tehnologije kao vanog inioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju raunara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafikog materijala za izradu panoa o znaaju informatike i raunarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja raunara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj raunara, pomagala za raunanje, mehanikih automata za obavljanje raunskih operacija, generacije raunara
2. ARHITEKTURA RAUNARA
Historijski razvoj raunara. John Von Neumannova struktura raunara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) raunara. -Grupe ureaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste raunara: kuni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA Personal Digital Assistant)

-Uenici razlikuju ulogu raunara po generacijama (prva - peta)

-Uenici su sposobni da nacrtaju blok emu raunara (John von Neumannova arhitektura raunara) -Sposobnost razlikovanja vrsta raunara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za koritenje svih vrsta raunara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Odravaju odgovarajuu panju na asu, prate izlaganje nastavnika

-Uporeuju
raunare i njihove mogunosti, ranijih generacija i sadanjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova raunara i demonstriraju ih na asovima. -Koristi raspoloiva sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira razliite dijelove raunara, ulazno izlazne jedinice, nain njihovog povezivanja i drugo; -Kontrolie stepen usvojenosti znanja od strane uenika.

-Radne stanice, miniraunari, veliki raunari, superraunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC

raunara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC raunara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok ema hardverske strukture PC raunara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, mi, pomina kuglica, grafika ploa ili tablet, skener, palica za igru (dojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, tampa (printer), crta (ploter), multimedijski projektor, zvunik -Modem (ulazno-izlazni ureaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafika kartica, zvuna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matina ploa, kartice (adapteri), utinice (slotovi)

-Uenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost prikljuivanja ulaznoizlaznih jedinica na raunalo i podeavanje njihovog rada -Uenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizike oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrauju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan nain upotrebe, uvanja i skladitenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom raunarske tehnologije

-Aktivno
uestvuju u voenju rasprave o raunarskom hardveru; -Prikupljaju tampani (grafiki materijal u vezi sa raunarskim hardverom te izrauju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje ine njihovi drugovi; -Uredno vode pribiljeke na asovima.

-Kontrolie izvravanje
radnih obaveza: voenje odgovarajue dokumentacije i pravljenja pribiljeki; -Evidentira napredovanje uenika;

PC raunari. Hardverska struktura PC raunara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni ureaji, izlazni ureaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne raunarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objanjava posljedice nepravilnog prikljuivanja i rukovanja komponentama raunara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa raunalom.

154

-Definicija softvera (software);

podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisniki); raunarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvaniji operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoni usluni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za odravanje; kompajleri -Raunarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logike bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, itai, titovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa raunarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajue programe (softversku podrku), slijedei uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomou programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgraen stav prema raunarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Raunarski sotver znaju uvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Ukljuuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogunostima i uslovima za instaliranje; -Pomau drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i

na sve vee mogunosti njegove praktine primjene jer se raunarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupanije; -Kontrolie napredovanje pojedinih uenika; -Informacije prua postupno, vodei rauna o psihofizikim sposobnostima uenika da ih prihvate.

Softver za PC raunare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAUNARA

Mjere bezbjednosti pri radu sa raunarima. Instaliranje raunara. Start up proces (ukljuivanje i pokretanje) raunara.

-Nain instaliranja raunara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipina, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri koritenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), koritenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa raunarima -Sposobni su da ukljue i pokrenu raunar -Zna ta je registracijska baza -Sposoban je da vri deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da potuju mjere bezbjednosti pri radu sa raunarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, ukljuivanju i pokretanju raunara Ne vre deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa raunarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujui na

-Demonstrira bezbjedan rad

sa raunarom i nain instaliranja programa; -Posveuje panju da uenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje uenika, istie i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju prua neophodnu pomo i daje dodatna uputstva.

155

besplatno na odreeno vrijeme (shareware programi); demo i pune verzije programa; pomoni upravljaki programi drajveri
-Dijelovi koji sainjavaju moderni raunar -Neophodna oprema: kuite raunara, napojna jedinica, prikljuni kablova -Poeljna (preporuljiva) oprema: ZIP disk, tampa, skener, pisa CD diskova, pisa i ita DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad raunara: operativni sistem Windows ili Linux, i korisniki softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima

instaliranim programima

bez prisustva strunih lica

tetne posljedice primjene nelegalnog softvera.

-Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih raunara LAP TOP, za novije ulazno izlazne jedinice i drugo; -Pribavljaju dodatnu raunarsku i informatiku literaturu koju itaju i analiziraju na asu.

Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC raunara. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi raunar mogao da radi).

-Sposobni su da nabroje dijelove modernih raunara -Hardverski dijelovi: - matina ploa sa mikroprocesorom, - RAM memorija, - tastatura i mi, - hard disk, - flopi disk, - ita kompakt diskova, - grafika kartica, - zvuna kartica, - modem. Znaju koji je neophodan softver za rad raunara

Pravilno tumae i pravilno se odnose prema raunarima i raunarskoj opremi. Podravaju nastojanje da se kad god je to mogue nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogunostima. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije raunarskog hardvera i softvera.

-Demonstrira neophodnu opremu, odnosno raunala sa minimalnom konfiguracijom, te ih poredi sa drugim raunarima savremene konfiguracije; -Organizuje vjebe i kontrolie izvravanje zadataka; -Podstie uenike na kupovinu i itanje strunih asopisa iz oblasti raunarstva i informatike.

-Potreba za komunikacijom ovjek

Komunikacija korisnika sa raunarom. Opa struktura komunikacionog procesa, komunikacija ovjek raunar, vrste komunikacije: grafiko okruenje, glasovna komunikacija. Raunarska ergonomija .
raunar (dostava podataka raunaru prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija, prijemnik informacija, kanal veze (komunikacioni kanal); opi model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (meuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajui vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajua programska podrka npr. za funkcionisanje tastature, mia i drugo -Komunikacija ovjeka sa raunarom

-Sposobni su da ostvare
neophodnu komunikaciju sa raunarom kako bi rjeavali pojedine probleme -Sposobni su da grafiki predstave opi model komunikacije ovjeka sa raunarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti ta je GUI -Znaju oblike i fizike karakteristike radnog

Prihvataju nain komunikacije ovjeka sa raunarom Raunar i svu njegovu opremu doivljavaju kao ovjekovu neminovnost za uspjeno savremeno ivljenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa raunarom, potujui savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu potovanja raunarskih

-Aktivni su na
asu, uestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa raunarom; -Daju primjere uspjene komunikacije, ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugaija; -Istiu primjere primjene mjera koje zahtijeva

-Vri prezentaciju ope strukture

komunikacionog procesa, objanjava vrste komunikacije i raunarsku ergonomiju; -Demonstrira komunikaciju pomou grafikog okruenja, a po mogunosti i komunikaciju putem glasa; -Potie uenike na savladavanje teorijskih ali i praktinih sadraja.

156

pomou grafikog okruenja (GUI Graphical User Interface); komunikacija izmeu ovjeka i raunara putem glasa -Raunarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zraenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namjetaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

raunarska ergonomija.

-Klasina primjena raunara:

nauno-tehniki prorauni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (ureivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake Standard, Formating i Drawing sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, taka umetanja (kursor), dugmad za izbor naina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna povrina), pokaziva mia (kada je prikljuen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajui meniji kao skupovi logiki povezanih naredbi

-Uenici su sposobni da
ponove klasinu primjenu raunara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokau izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadraj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogunostima tekst procesora, a posebno sadrajima pojedinih padajuih menija Pravilno postupaju u toku izvoenja vjebi Razvijaju navike koritenja tekst procesora u svakodnevnom radu i uenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje raunarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
ukljuuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, uestvuju u fazi ponavljanja i utvrivanja gradiva; -Vode pribiljeke na asu; vre demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,

klasinu primjenu raunara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontrolie aktivnost uenika, potie one koji zaostaju, istie one koji bre savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje uenici postiu na vjebama; -Vodi rauna da uenici pravilno i prema uputstvima koriste raunarsku opremu.

4. PRIMJENA RAUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC raunarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje greaka

-Upotreba padajueg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente

Postupci ubacivanja crtea, slika, grafikona, ema i drugih elemenata

-Sposobni su da se slue
padajuim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja greaka

-Aktivno se
ukljuuju u izvoenje vjebi .

-Kontrolie izvoenje vjebi i

evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u

upotrebi programi za tabelarne proraune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakteristian oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima Standard, Formatting i Drawing, dugmad za ureivanje, polje sa nazivom elija, traka formula, oznake kolona, polje za ureivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne elije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tablinog kalkulatora u procesu uenja i pisanju referata i raznih izvjetaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomou grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri ureivanju dokumenata, koristei prostor, oblike, boje i druge elemente

-Ukljuuju se u
kreiranje vjebi; -Izvravaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlau vjebe prema svojim potrebama i nahoenjima; -Trae pomo ukoliko ne uspijevaju da rijee svoj zadatak; -Koriste raspoloive udbenike i drugu literaturu kako bi prije doli do rjeenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proraune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vriti proraune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajue menije smjetene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:

razvoj softvera za tabelarne proraune, naine unosa podataka, ureivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje prorauna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost uenika; -Obezbjeuje pedagoku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspjeno uenje i ugodan boravak uenika.

Proraunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proraune na PC raunarima. Unos podataka. Ureivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje prorauna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vri u aktivne

elije. Mogu se unositi slijedei podaci: tekstualni, brojani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uoavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe uenja,

-Aktivno uestvuju
u vjebama koje je

-Organizuje vjebe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze linih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omoguavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i koritenje linih informacija i slino.

planirao nastavnik; -U toku asa uredno vode zabiljeke u biljenice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod raunarskom grafikom se

podrazumijeva prezentacija informacija pomou slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafiki programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
raunarsku grafiku moemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Raunarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podrku) ine ulazno izlazne jedinice raunara -Softversku strukturu (podrku) ini jezgro grafikog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafikim objektima) slijedee operacije: filtriranje, izotravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je raunarska grafika neophodna kada se govori o primjeni raunara Imaju izgraen stav da je potrebno stei (usvojiti) elementarna znanja o raunarskoj grafici i mogunostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafikih sistema i manipuliranja elementima slike nije mogue uspjeno koristiti bogate mogunosti raunarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavatvo DTP.

-Uestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vjebe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti raunarske grafike koriste pri uenju sadraja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz tampe i strune periodike; -Ukljuuju se u raspravu o grafikim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrauju odgovarajue panoe sa sadrajima iz oblasti raunarske grafike.

-Vri prezentaciju nastavnog

gradiva: o grafikim paketima, strukturi grafikih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafikim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Takoer, u skladu sa raspoloivom raunarskom opremom organizuje vjebe tako da svaki uenik moe savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrke za DTP. Prati aktivnosti uenika i podstie njihov rad. U sluaju potrebe vri naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim uenicima.

Grafiki programi. Uvod u raunarsku grafiku. Struktura grafikih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafiki paketi. Programi za stolno izdavatvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafikim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje

-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavatvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi raunar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajui softver za izdavanje knjiga, broura, novina, kataloga itd.

159

-Vladaju znanjem da komunikacioni

programi upravljaju prenosom podataka izmeu vie povezanih raunara (raunarska mrea) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija raunarska mrea -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW), elektronika pota (E-mail), askanje IRC (Internet Relay Chat), prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije, FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata, Telnet, mrene novine itd. -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste razliite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst, grafiku, animaciju, videoisjeak, muziku, govor

-Sposobni su da definiu
pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih raunara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadrajima kao to su: enciklopedije, atlasi, rjenici, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije -Znaju da ovi programi slue za vjebanje i uenje u raznim oblastima: matematika, jezik, fizika, saobraaj, biologija itd. Imaju pravilan stav i afirmativno se izraavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za uenje sadraja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije, atlase, rjenike, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije

-Paljivo prate
izlaganje nastavnika; -Uestvuju u fazi ponavljanja, vjebanja i utvrivanja gradiva; -Istiu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u uenju; -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podrku potrebnu za multimediju.

-Prezentuje nastavno gradivo;

-Koristi nastavne metode demonstracije i objanjavanja prvo frontalno a zatim u grupama; primjenjuje efikasne oblike rada; -Organizuje vjebe te obezbjeuje da uenici ispune planirane obaveze i rijee postavljene zadatke; -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh uenika.

Komunikacioni programi. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. Enciklopedije, atlasi, rjenici, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije. Osnovni pojmovi o multimediji. Neophodna hardverska i softverska podrka .

-Princip WWW zasnovan na

hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata

-Znaju pojam hiperteksta,

podvlaenje i bojenje teksta drugom bojom, hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike, animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku uenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku uenja i rjeavanja problema 3D multimediju koriste i za line potrebe, za prikupljanje potrebnih informacija, ali i za igru i razonodu

-Iskustva sa
koritenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim uenicima; -Vode rasprave na ovu temu; -Pomau uenicima koji nisu na vrijeme izvrili zadatke.

-Vri prezentaciju nastavnih

sadraja; -Angauje uenike koji imaju iskustva i znanja u koritenju hiperteksta i hipermedije da pomau drugim uenicima u toku vjebi; -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji.

Hipertekst i hipermedija

-Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vri se u 3D multimediji (3D WEB)

160

-Primjena raunara u obrazovanju:

multimedijalni obrazovni programi, programi za vjebanje i uenje, upotreba raunala kao nastavnog sredstva, voenje evidencije, statistike, razrednih knjiga, izrada kolskih novina, publikacija, asopisa, knjiga itd. -U inenjerstvu: projektovanje uz pomo raunara, izrada tehnikih crtea i dokumentacije, upotreba raunala u proizvodnim procesima, upravljanje proizvodnim mainama, kontrola kvaliteta proizvoda itd. -U saobraaju: upravljanje, regulisanje i kontrola zranog, kopnenog i vodenog saobraaja -U sportu se raunari koriste za praenje fizikih aktivnosti sportista, mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd.

-Sposobni su da uspjeno
predstave i opiu primjenu raunara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izraivati tehnike crtee i drugu tehniku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehnike kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini raunari koriste za voenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga, za praenje i nadzor pacijenata, odreivanje dijagnoze, analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr.

-Analiziraju i
Primjenu raunara u svim oblastima ljudskog rada i ivota shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu raunara i aplikativnog softvera to vie olakaju svoj rad i da ivot uine ugodnijim Pravilno tumae i shvatili su ulogu raunara u medicini, trgovini, saobraaju, privredi itd. raspravljaju o tome gdje se sve raunar primjenjuje i koja mu je uloga; -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu raunara sa rezultatima koji se postiu bez primjene informacione komunikacione tehnologije; -Planiraju primjenu raunara u svojim aktivnostima.

-Na popularan nain izlae

nastavno gradivo i trudi se da kod uenika razvije radoznalost i pobudi znatielju; -Uenicima omoguava da na temu primjene raunara samostalno napiu referat i prikupe interesantne tekstove, slike i drugi grafiki materijal; -Redovno vri provjeru usvojenosti znanja i vjetina; -Transparentno vri ocjenjivanje uz neophodna obrazloenja.

Primjena raunara u sljedeim djelatnostima: obrazovanje, inenjerstvo, upravljanje procesima, saobraaj, medicina, sport, uprava, uredi, bankarstvo, trgovina, ugostiteljstvo, masovni mediji.

161

-Raunarska mrea ima zadatak da

prenosi podatke i informacije izmeu dva fiziki odvojena mjesta

-Sposobni su objasniti
principe prenosa podataka -Pokreu programe kojim se vri prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku izmeu lokalne i globalne raunarske mree -Sposobni su objasniti prednosti mrea: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uoavaju vanost prijenosa podataka izmeu dva fiziki odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija

-Ocjenjuju efekte
koji se postiu prijenosom podataka na velike udaljenosti; -Raspravljaju o nainima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mrea za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema.

-Organizuje vjebe i prati

izvravanje zadataka; uenicima pomae da rijee pojedine zadatke; -Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postiu najbolji rezultati u uenju; - Podstie uenike na razmiljanje o mogunostima koje se pruaju korisnicima prikljuivanjem na mreu raunara.

5. PRIJENOS PODATAKA,
RAUNARSKE MREE Osnovni principi prijenosa podataka. Telefonska mrea kao dominantna komunikacijska mrea. Mree za prijenos podataka (WAN i LAN).

-Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Koritenje telefonske mree (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela raunarskih mrea: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mree za ire podruje WAN (Wide Area Network)

-Internet kao najrasprostranjenija

svjetska (globalna) raunarska mrea

-Uenici znaju koristiti

internet potujui predviene procedure -Ovladali su vjetinom koritenja usluga internet servisa; slanje elektronike pote putem WWW servisa (Yahoo, Hotmail, Web Mail HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu

-Paljivo prate
Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog znaaja interneta u savremenom ivotu ljudi Uspjeno se slue servisima interneta, posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika; -Vode potrebne zabiljeke o uputstvima za izvoenje vjebi; -Rjeavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om.

Internet. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET, UTIC,). Raunari pretraivai informacija: Google, Alta Vista, Yahoo, Lycos. Elektronska pota.

-Prikljuivanje na internet putem provajdera: BIHNET, UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Koritenje raunara pretraivaa: Google, Alta Vista, Yahoo, Lycos -Programi za koritenje usluga elektronike pote (E-mail): Eudora, Microsoft Outlook, Lotus CC:Mail, Outlook Expres

-Govori o internetu, vrei

korelaciju sa obraenom temom, komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi; Planira da uenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da uenici savladaju komunikaciju elektronskom potom (slanje i prijem e-maila).

Ostali internet servisi (IRC, VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije, FTP protokol, Telnet).

-Servis IRC (Internet Relay Chat),

razgovor meu korisnicima u realnom vremenu, itajui poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem

-Uenici su savladali i mogu

koristiti i druge servise interneta kao to su: IRC, VOI i FTP

Stekli su naviku da koriste raspoloive resurse interneta, da komuniciraju putem elektronske pote

-Organizuju rad na
raunalu prema uputstvu nastavnika;

-Daje potrebna uputstva za

izvoenje vjebi; -Kontrolie da li uenici pravilno koriste raunalo;

162

VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata

-Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom raunaru

Znaju prednosti koritenja raunara pretraivaa da bi doli do potrebnih informacija

-Uspostavljaju meusobnu komunikaciju, koristei svoje kune raunare.

-Evidentiraju uspjeh koji su postigli uenici.

6. RJEAVANJE
PROBLEMA UZ POMO RAUNARA Rjeavanje problema. Tipovi problema. Razumijevanje, definisanje problema. Stvaranje plana rjeavanja problema.

-Znaju ta je globalna strategija

rjeavanja problema prema POLY-u -Nauili su tipove problema: problemi za nalaenje rjeenja (problemi raunanja) i problemi za dokazivanje (problemi odluivanja) -Postupci u rjeavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema, razrada plana akcije, realizacija akcije i osvrt na rjeenje

-Sposobni su da rjeavaju
probleme uz pomo raunara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rjeavanju problema

Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rjeavati planski, potujui redoslijed postupaka Uoili su potrebu da se poslije realizacije plana izvri analiza rjeenja kako bi se unaprijedio opi pristup rjeavanju problema uz pomo raunara

-Analiziraju i
uoavaju prednosti planskog rjeavanja problema.

-Nastavnik bira karakteristine

primjere rjeavanja problema uz pomo raunara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji e uspjeno pokazati znaaj planskog rjeavanja.

-Algoritam je svaki jasan, precizan i

Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok, grananje i petlja). Konstrukcija algoritma za rjeavanje problema. Put od algoritma do programa.
nedvosmislen ureeni niz koraka, koji u konanom vremenu vodi do rjeenja nekog problema -Naini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafikim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike izmeu sloenih mainskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima

-Zapis govornim jezikom

(prikaz sa numeriranim koracima), svaki korak se oznaava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafiki nain zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafike simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade raunarskog programa za rjeavanje problema potrebno prvo sainiti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma

-Uestvuju u
raspravi o algoritmu; -Samostalno postavljaju (definiu) problem i prave algoritam.

-Izlae nastavno gradivo, vodei

rauna o korelaciji ove nastavne jedinice sa obraenim nastavnim sadrajima u estom razredu.

163

7. PROGRAMIRANJE
Osnovne karakteristike programskih jezika. Proceduralni programski jezici. Objektno orijentirani programski jezici. Neproceduralni programski jezici. Metodologija programiranja. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa raunarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Struktuirani pristup razvoju programa. Programski jezik BASIC. Osnovni elementi BASIC-a. Osnovne naredbe BASIC-a. Programske strukture. Sloene strukture podataka. Funkcije i podprogrami. Grafika i zvuk.

-Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa raunarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, C itd.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++, Java, Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni, opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa raunarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju naine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a;tipovi podataka; konstante, promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja, FOR petlja, IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive nizovi -Rad s podacima

-Uenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike izmeu vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mainski jezik), proceduralnih, objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa

-Ukljuuju se u
Shvataju znaaj programiranja sa aspekta rjeavanja mnogih problema koje ovjek bez raunara vjerovatno ne bi nikada rijeio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktinog znaaja diskusije o programskim jezicima; -Analiziraju razlike izmeu kompajlera i interpretera; -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup.

-Izlae nastavno gradivo i

povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obraeno u estom razredu; -Vodi rauna da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva; -Organizuje vjebe i prati u kojoj mjeri uenici izvravaju zadatke.

-Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti

program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je mogue rijeiti koristei BASIC ; -Uredno vode pribiljeke; -Izvode predviene vjebe. Imaju potpuno izgraen pozitivan stav prema raunarima (ukljuujui kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im raunar prua. -Izlae nastavno gradivo; -Nastavnu grau izlae na nain kojim e kod uenika izazvati panju i podstai interesovanje.

Izrada programa po zadatku i samostalno.

-Postavljanje zadatka, izrada

algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa

-Sposobni su rjeavati probleme uz pomo raunara. Takoer znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je mogue napisati program

-Aktivno uestvuju u izvoenju vjebi; -Demosrtiraju svoja rjeenja; -Pomau drugim uenicima.

-Primjere programiranja bira

paljivo, one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadrajima iz drugih nastavnih predmeta.

164

LIKOVNA KULTURA

165

LIKOVNA KULTURA /VII razred/

(jedan as sedmino - 35 asova godinje) STVARALAKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA
PROGRAMSKI SADRAJI POTICAJNE PREFERENCIJE, LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIKI I TEHNIKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI

1. TAKA I LINIJA

- Dogaanja u neposrednom okruenju -Moi uoiti u svom okruenju, prepoznati uenika: ljudi pri razliitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima, pojave u prirodi, ivotinje, teksturnih linija, moi predstaviti razliite biljke, objekti, prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija - Korelacija sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju knjievnosti /pripovijetka, prozni tekst, postizanja razliitih tekstura, linija u roma, pjesma, poslovica/, funkciji definisanja tekstura: matematike, stranog - hrapava tekstura jezika, informatike, - glatka tekstura biologije, historije, geografije, muzike, - sjajna tekstura tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne - mat tekstura batine... -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogunost udbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura); odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije; dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i nain slajd; video DVD materijal;

-Izraajne mogunosti teksturnih linija, moi ih uoiti na umjetnikim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogunosti razliitih karakteristika tekstura putem slaganja linija, mrlja i taaka - Upotreba razliitih vrsta linija crtakim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave, glatke, sjajne, mat, svijetle i tamne teksture - zasiena tekstura - prozrana, meka tekstura - Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti razliite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja sloenih organizacijskih formi struktura - Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogunosti raznovrsne primjene u realizaciji crtea u predstavljanju motiva i sadraja - Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, patriotizmu, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline - Dalji rad na njegovanju

166

njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja grae i povrine neke materije

multimedija video

-sjajna tekstura -mat tekstura -zasiena tekstura -prozrana - meka tekstura - Usvojiti pojam struktura /ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-vrsto /sabijeno/

pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnosti za saradnju, opredjeljenosti za timski rad

-Razvijanje humanih odnosa meu polovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje emocija

2. BOJA
-Razvijanje sposobnosti uoavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optikog mijeanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omoguava realizaciju kompozicijskih zadataka

- Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, grafito /grebanje premazane osnove, prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, mozaik -Upotreba: udbenika za VII razred (likovna kultura); odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije; dijaprojektor slajd; video DVD materijal; multimedija video

- Biti sposoban prepoznati i biti u mogunosti koristiti se lokalnom bojom - Razviti kod uenika sposobnost uoavanja, davanja znaaja i usvajanja primjene lokalnih boja - Ovladati i moi se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i koritenja odnosa svijetlo - tamno - Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optikog mijeanja boja i dobijanja izvedenih razliitih tonskih vrijednosti - Razvijanje sposobnosti posmatranja, diferenciranje bitnog od manje vanog, povezivanja pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i sigurnije rjeavanje prostornih odnosa

- Otkrivanje znaaja i

167

-Dalji rad na usvajanju sposobnosti, uoavanja, analitikoj procjeni i mogunostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraivanja putem primjene optikog mijeanja boja /poentlizam-divizionizam/, plave i ute take rezultiraju zelenu boju,

-Dalji rad na sposobnosti mogunosti primjene lokalnih uoavanja, spoznaji i mogunostima boja predstavljanja bojom - Lokalna boja, njene karakteristike - Primjena stepenovane, valerski promijenjene boje - Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja, stepenovanje boje /valerske vrijednosti/, optiko mijeanje boja

- Sagledavanje znaaja vizuelnih karakteristika lika /forme, oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije - Oblik /forma, lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije - Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja, upotrebom razliitih slikarskih tehnika - Razumijevanje i usvajanje mogunosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije - Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije, pozitivno i negativno u likovnim podrujima: crtanja, slikanja, grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene

- Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/, u odijevanju, kreiranju ivotnog prostora, osmiljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija, primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/

3. PLOHA
-Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u razliitim formama realizacije kompozicije: - simetrina kompozicija plonih oblika - asimetrina kompozicija plonih oblika

- Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja, proznog teksta, pripovjetke, pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, osjeanja, emocija i drugog putem likovnog izraza

- Pozitivni i negativni odnos kao nain u predstavljanju teksture, plastinost plohe /ispupeno-udubljeno/

-Realizacija dvodimenzionalne

168

organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike

-Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafikom izrazu -Obogaivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafikog lista

-Grafike forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statinih i dinaminih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafikog lista

-Odnos simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafikog lista - Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, viebojna grafika

-Upotreba: udbenika za VII razred (likovna kultura); odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije; dijaprojektor slajd;video DVD materijal; multimedija video

- Biti sposoban uoiti i prepoznati razliite teksture i fakture na - Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetnikim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja razliitih svog rada karakteristika, vrijednosti i karaktera povrine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupeno-udubljeno/ kroz primjenu razliitih tekstura; povrine sa crtama /parnicama, - Uoavanje, razumijevanje i ovladavanje mogunostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu razliitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikovanju

4. POVRINA

169

-Proirivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moi prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja, u realizaciji kompozicionih formi primijeniti razliite teksture: grebanjem povrine, slaganjem ureznih linija /snopova linija/, utiskivanjem razliitih materija /predmeta razliite teksture/ /primjena kompozicije simetrinog i asimetrinog ritma, pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju

urezanim linijama/ sloenim u guem i rijeem rasporedu, takama, utisnutim razliitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja razliitih faktura i ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udbenika za VII razred (likovna kultura); odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije; dijaprojektor slajd;video DVD materijal; multimedija video

predstaviti simetrine i asimetrine oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao nain govora u skulptorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: - slikarska faktura - rukopis umjetnika /nain nanoenja boje kistom ili lopaticom/ - skulptorska faktura /nain nanoenja, obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture - skulptorski /kiparski/, vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun

-Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvoenje razliitih tekstura i faktura

- Dalji rad na potpunijem doivljavanju, analitikom pristupu, sagledavanju / uporeivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnikim djelima i uenikim radovima - Upotreba razliitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora - Pri realizaciji skulptorskih formi i

-U svom okruenju i skulptorskim djelima registrovati, moi izvriti i procijeniti odnos mase i prostora - Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: - simetrinih i asimetrinih formi - pozitivnih i negativnih formi - Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase

5. MASA I PROSTOR
-Dalji rad na usvajanju odnosa mase i

170

prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -ica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom

prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom - Izvoenje sloene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete, predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo /ravniarsko, planinsko/ naselje, varo -Upotreba: udbenika za VII razred (likovna kultura); odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije; dijaprojektor slajd;video DVD materijal; multimedija video

- Prepoznavanje karakteristika razliitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture

-Karakteristike oblika: - jednostavni oblici - sloeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora

-Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa, oblikovanje icom, prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo /ravniarsko, planinsko/, grad, naselje

-Sloene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo /ravniarsko, planinsko/

OEKIVANI REZULTATI Uenici nastavljaju rad na usvajanju i proirivanju znanja o nainu i mogunostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Taka i linija:

171

- da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju izmeu njih, - da spoznaju karakteristike i mogunosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmiljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora, - moi predstaviti kompozicije sa naglaenom strukturom, - moi prepoznati strukturne linije, linije koje difiniu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu, - koristiti se primjenom razliitih vrsta u cilju ostvarivanja razliitih struktura u osmiljavanju kreativnog rada, - moi prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija, - ovladavanje strukturnim linijama, linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/, - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika razliitih materijala/, realizacija kroz crte, sposobnost predstavljanja karaktera razliitih materijala /tekstura/ slaganjem razliitih rasporeda ukrtenih linija /rafurom/, - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasiena tekstura, prozrana - meka tekstura, - usvojiti pojam struktura /ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika - forme, materiju/: rastresito - prhko, tvrdo - vrsto /sabijeno/.

Slikarstvo: - da proiruju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama, akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku, - da proiruju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakteriu odreeni oblik/, - da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje, - da proire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti, plastinosti /trodimenzionalnosti/ oblika, - da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale razliitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje, - da proiruju znanje o optikom mijeanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje, postavljene jedna pored druge u formi sitnih takica, rezultiraju treom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizikim mijeanjem, ali je na ovaj nain dobijena intenzivnija boja/. Na ovom principu funkcionie kolor ofset tampa, - dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogunostima njihove primjene, - dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo. Ploha: - da razviju sposobnost prepoznavanja, procjene i primjene simetrinih i asimetrinih plonih oblika kompozicija, - da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetrinog i asimetrinog rasporeda elemenata,

172

- da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/, - dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju ablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/, grafika u kojima dominira simetrija, asimetrija, - dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike, crtanja i slikanja, - prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije, - uoavanje, usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike, pozitivno-negativno/, - usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije, - usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/, asimetrija, pozitivno, negativno.

Povrina, Masa i prostor: - dalji rad na uoavanju odnosa mase i prostora, uoavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje karaktera oblika, - dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /rukopis autora/, biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu, - da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu, - u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti kontrast oblika i kontrast razliitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije razliitih tekstura/, - dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje razliitih tekstura, -u okruenju i na skulptorskim djelima prepoznati, moi izvriti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno, - biti sposoban uoiti karakteristike simetrinih i asimetrinih oblika, - biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu prostornu organizaciju, urbanistiku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture, - moi izvriti analizu dijelova zgrade i uoiti formu organizacije, prisustvo simetrije-asimetrije, Usvojeni pojmovi za oblast Povrina: slikarska faktura, rukopis umjetnika /nain nanoenja boje kistom ili lopaticom/, skulptorska faktura, /nain nanoenja, obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/, vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun.

173

STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije, biti sposoban prepoznati njihove razliitosti, istraiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogunosti i moi izraziti razliite teksture putem linija i taaka, izmjenama duina, pravaca i punoe rafure u predstavljanju razliitih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruenju, usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti razliite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja razliitih kvaliteta /vrsta/ povrina. Moi prepoznati razliitost izmeu teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije, linije koje objanjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasiena /zatamnjena/, prozrana /svijetla/ Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i poloaja u prostoru, linije koje definiu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem rafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Razliite vrste struktura; tvrda /vrsta/, kristalna /sainjena od malih kristala /kamen granit, mramor, kocka eera i sl./, meka /tijesto, plastelin, vata i sl./.

2. BOJA Likovno podruje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. ta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /koliina svjetla u tonu boje/, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optiko mijeanje boja na plohi putem slaganja takica sa osnovnim bojama /poentilizam fr. Point = taka, divizionizam/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /mijeaju se u oku posmatraa i stvaraju utisak izvedene boje/, boje koja se dobije fizikim mijeanjem odabranih osnovnih boja. Plava i uta kao rezultat mijeanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i ute takice utisak narandaste boje, a crvena i plava utisak ljubiaste. Dodavanjem veeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih takica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasienost /slabi, gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optikog mijeanja boja realizuje se i kolor tampa, ofset tampa, koja je danas prisutna u svim sferama ivota. Siva boja se ostvaruje mijeanjem takica svih osnovnih boja na jednoj plohi.

3. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat e se sva likovna podruja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/, crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloka za izvoenje/.

174

Razvijanje sposobnosti uoavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem razliitih formi komponovanja, koritenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozicije sa naglaenom organizacijom kompozicije u simetrinom rasporedu elemenata. Realizacija kompozicije kroz formu asimetrinih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim podrujima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloka za izvoenje/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike, mogu biti: simetrine i asimetrine plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu/. Ovladavanje sposobnostima uoavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafikom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade kliea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i viebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafikom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajue rafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. 4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, u likovnim djelima umjetnika, prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban sluiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakterie plohu i slojevitost nanesene boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno nain na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kruno, u razliitim smjerovima /pravcima/, tanjim ili debljim /irim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu, prepoznati i moi predstaviti kontraste razliitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije. Koritenje i upotreba razliitih materijala koji su podesni za realizaciju razliitih tekstura /povrina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja: hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglaano, ravno 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, graenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od uenika se oekuje da u svom okruenju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sainjen/ odreenim materijalom, onda on predstavlja masu. Masu definiemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. Masa i prostor kao naizmjenine forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetrinog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija.

175

Usvajanje od strane uenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja moe da se organizuje na takav nain da se sa njom ostvaruju sloene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanistike organizacije u formi izraavanja strukturnih prostornih kompozicija. Primjena arhitektonskih /urbanistikih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih istih ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /graevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenja urbanistikog rjeenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskoritenost/, infrastruktura, saobraajnice, pjeake staze, namjena prostora i objekata svim sferama ivota, zelene povrine /parkovi/, igralita za djecu i funkcionalnosti prostora. DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetiko koncipiranje vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti, odnosi se na fazu likovnog izraavanja vizuelni realizam. Pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno - kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije. 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predloaka/ Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

176

- PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rjeenje/ Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1.-9. razreda, to trenutno nije sluaj od 1.3. razreda/. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Likovno - problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno - kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost u sistematizovanju gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje likovno - problemskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju i razrijee ga putem likovno - tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja, to utie na formiranje likovno - oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema, sposobnosti analize i vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Poticajne preferencije su motivi teme /likovni sadraji/ Prikladne teme za likovno - kreativni rad predstavljaju ueniki doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive

177

3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta: porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, muzika, muziki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati /sportski, muziki, kulturnih deavanja/, objekti, pojave u prirodi, biljke, - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjievnosti /pria, roman, pripovijetka, poezija/, matematike, prirode i drutva, muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja, - iz narodnih obiaja /tradicije/: znaajni datumi, praznici, etnografsko naslijee, - znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti, - likovni i kompozicioni elementi: shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/, - nevizuelni poticaji: emocije /osjeanja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, muzika, vjetar... POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI CRTANJE - usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura, hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasiena tekstura, prozrana - meka tekstura. Usvojiti pojam struktura /ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika - forme, materiju/: rastresito-prhko, tvrdo-vrsto /sabijeno, kompaktno/.

SLIKANJE: proirivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja, stepenovanje boje /valerske vrijednosti/, optiko mijeanje boja /boje se mijeaju u oku posmatraa i na taj nain ostvaruju utisak, privid izvedene boje/, slikarska faktura, rukopis umjetnika /nain nanoenja boje kistom ili lopaticom/.

GRAFIKA: proirivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, viebojna grafika .

178

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: - Usvojeni pojmovi za oblast Povrina: skulptorska faktura /nain nanoenja, obrade materijala/, pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture, skulptorski /kiparski/ vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun, linijski istanjena masa, oblikovanje icom, prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo /ravniarsko, planinsko/, grad, naselje

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika s obzirom na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi odraz unutranjeg stanja ivota /due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da uenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnou za likovno - kreativno izraavanje /zato to ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta: 1. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /nauiti/. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku, u skladu sa svojim mogunostima, da usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. To znai da nastavnik, dobar pedagog, moe iznai nain za rjeavanje tog problema, uzimajui u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Nema loih djeijih radova.

179

Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanje ponuenih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka - problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znailo da se treba stepenovati sloenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa sloenosti, to bi znailo da ako imamo pet nivoa pet razliitih programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija uenika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim kolama.

180

MUZIKA KULTURA

181

MUZIKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 as sedmino 35 asova godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA
Uenici bi trebali znati i razumjeti: - Vanost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvoenja pjesama, muzikih igara ili brojalica, te razumjeti da na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije; - Kroz analizu elemenata interpretacije tokom sluanja, uenici/ice vre analizu djela i donose estetski sud o njima; - Sa veom sigurnou primjenjuju oznake za dinamiku; tempo, artikulaciju; - Analizirajui notni tekst, uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje; -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana; - Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greke u intonaciji i u muziciranju; ukazuju na greke i ispravljaju i druge; - Prethodna muzika iskustva i muzike termine koristi u daljem uenju; - Ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela;

ZNANJE

Sticanje novih znanja i primjena steenih-upotreba usvojenih pojmova: - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, mp, mf, f, crescendo i decrescendo, i njihova primjena u muziciranju te uoavanje oznaka pri sluanju muzike; - tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora), umjerena i brza tempa; - artikulacija (akcenti, staccato, portato, legato, te luk i njegova razliita primjena, ); - intonacija, pravilno fraziranje; - primjena znanja pri izvoenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( razliita notna trajanja: cijela nota, polovinka, etvrtinka, osminka, esnaestinka i sve pauze); - poznaje violinski i bas klju, - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, ( jedinica brojanja etvrtina i osmina ), - upoznaje 2/2 mjeru; - stie znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici sluanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objanjenja o rasporedu cijelih i polustepena) ; - primjena pojmova: reenica, tema, mala dvodijelna i trodijelna pjesma; - formiranje pojmova i njihova primjena tokom sluanja muzike: arabeska, burleska, suita, simfonijska poema, uvertira, arija, filmska muzika, bez ulaenja u analizu muzikog oblika; - upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.

182

SPOSOBNOSTI I VJETINE

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - razvijanje ritmike reprodukcijesloenije kombinacije, vokalne reprodukcije, obima glasa, muzike memorije kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni; - prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmikim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na etiri dijela (ta-fa-te-fe); - prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu; - izvoenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna, trodijelna i etvor. podjela jedinice brojanja ); - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C - duru; - tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora i poredi ga sa drugim sluanim djelima; - razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela, izvoae i izvoake sastave.

- Informativno

upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa; - Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici; - Slobodno izlau svoje miljenje i ideje i prave poreenja ostvarenog; - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa; - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Sve vea samokritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge; - Sve vee ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH; - Sve vea svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici i i bh kompozitorima; -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba.

-Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku

a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - Uoava i hvali; aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje; - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl.; - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

183

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastava muzike kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih djeijih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike i djeijim stvaralatvom. Program je sastavljen tako da se nastavna graa izlae linearno i sistemom koncentrinih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiu nova. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega djeijeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzike memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djeijeg glasa, a po sadraju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje ue pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i sluanje tonskog zapisa. Pjevajui i uei pjesmu, uenici/ice uvruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu uenici/ice pjevaju lake pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C dur ljestvice, kao u estom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae. Upoznati uenike sa nainom nastajanja povienih i snienih tonova uz pomo klavijature (jedna oktava). Upoznati a-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje - doivljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguu mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo sluati u izvoenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Preporuuje se obrada najmanje 3. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno najblieg okruenja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael...), ime se ostvaruje multikulturalni muziki odgoj. U toku kolske godine uenici treba da naue 3 muzike igre i 2 brojalice. Uenjem muzikih igara uenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je nauiti prvo pjesmu, pa zatim uiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Tokom obrade brojalica i pjesama, na osnovu slunog primanja, obraditi ritmike figure koje sadre. Upoznati uenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnji-dobo (mali bubanj), bubanj na erdinu, talambas i def. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrtene u program sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem uenici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinano i po grupama ), pjevake glasove (djeiji, enski, muki glas), hor (dvoglasni, troglasni, etveroglasni ), vrste hora ( djeiji, enski i mjeoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa

184

CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, sa uenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uoavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, muzikog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih naina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom, jer se time podstie njihova kreativnost, kao i na izmiljanje muziko-scenskih igara. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlaa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaki, harmonikaki i drugi). Za hor je potrebno 2 asa sedmino po dionici (dvoglasni hor 4 asa). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata. Mlai hor ine uenici od treeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ), a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru, kao najvii stepen muziciranja, ima najsnaniji efekt u muzikom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muziku kolu.

185

RAZRADA SADRAJA ( TABELE)

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE
NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR
1. Stoljee ljubavi, Slavko Oluji, stihovi Read Hadrovi, 2. Kako je divna, Julio Mari, stihovi Miroslav Kovaevi, 3. Ispraaj zime, N. R. Korsakov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolakovi, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabovi, muzika: Belkisa Vehabovi, 6.Nek' svud' ljubav sja, Belgija ili Kad se pjeva, narodna iz Poljske, 7. Podmoskovske veeri, Rusija, 8.vrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Do banana, Minja Subota, kantautor, pjeva Minja Subota i djeiji hor, 10. Moja mala djevojica, pjevaju Zdenka Vukovi i Ivo Robi, 11.Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.ija je ono djevojka, 13. Tamburalo mome uz tamburu, 14.Hajde duo da aikujemo, 15.Hej ja zagrizoh areniku

- Pjevanjem jednoglasnih
pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i uporedo proiruju teoretska znanja: - uoavaju i odreuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvoenja pjesama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas klju; - prihvataju korekcije i potuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 c2 u violinskom kljuu; -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C duru; - imaju vie povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranmana za sviranje na Orffovim

- Kod uenika/ica se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa; - Uenici/ice osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza'; -Razvija se osjeaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva, tri i etiri dijela; -Osjeaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraivanje i ukljuivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogunosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja; - Aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji; -Samostalno pjeva i igra sa osjeajem sigurnosti;

-Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih;

-Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata kao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata; -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom;

- Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru;

-Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici); -I sam uestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstie komunikaciju; -Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja pored udbenika; - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju;

-Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet te esto pjeva i svira;

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvuanju;

- Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako treba; -Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici.

- Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni ; - Pjevanje u kolskom horu; - Sviranje u kolskom orkestru; -Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre;

-Prati i procjenjuje njihova individualna postignua u poreenju sa njihovim individualnim rezultatima u estom razredu;. -Osmiljava, priprema i

186

jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska

ritmikim instrumentima; -upoznaju a-moll prirodni, harmonski i melodijski, -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa vie sigurnosti; _______________________ - Uporeuje note i njihova trajanja; - Tano izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima; -Predlae i izvodi pratnju, kombinuje (aranmani); _______________________ - Brzo pamti i pjevui melodiju kompozicije koju slua; - Uoava, uporeuje, razlikuje, samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu ; - Samostalno odreuje karakter kompozicije; - Brzo uoava i saoptava izvoaa; - Tano odreuje dinamiku (glasnou), tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno; -Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, -Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima (koreografija); -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba uvati (multikulturalnost); _______________________ - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre; _____________________ -Na razne naine iskazuje razvijanje osjeaja za lijepo: izraava utiske o sluanom djelu, komentira osobine djela, objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada); esto trai da se djelo ponovno slua;

-Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji ( prema originalu ili slikama). -Crtanje (slikanje) narodnih nonji ; - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju ; - Predlaganje muzike igre za priredbe; _______________________ -Osmiljava nove matovite igre sa instrumentima; - Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama;

(doivljaj).
-Pored velikog fonda muzikih igara, pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - Izvodi zadanu koreografiju; -Primjenjuje ranije znanje na novu igru; -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mjeoviti taktovi); -Prepoznaje pojedine tradicionalne nonje; -Primjeuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove; - Poznaje instrumente narodnog orkestra. - Izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa, sa podjelom jedine mjere (etvrtinke) na dva,(''ta-te'; triolu ''ta-te-ti'', i etiri esnaestine''ta-fa-tefe'');

organizira igre, posebno tradicionalne. -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti te ih stimulie direktnim ueem u kolu; -Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjuteru, ukljuuje roditelje u rad; -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD-u (praktini rad). ______________________ -Demonstrira izvoenje i sviranje; -Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike; uzima uee u improvizaciji; _____________________

____________________
II MUZIKE BROJALICE IGRE I

Izbor:
1. ota, igra ili Anterija kolo, gradsko kolo bonjake tradicije iz Sarajeva, 2. Hercegovaki lino, Neum Klek ili Paun pase, trava raste, 3. Igre iz Sarajevskog polja, seosko srpsko stanovnitvo

1. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka'', zapisala Elly Bai, Sarajevo _______________________ III SLUANJE MUZIKE: Izbor : 1. Refleks za flautu, klarinet, violinu, klavir, udaraljke, Andante, Jasmin Osmi 2. Varijacije za gudaki kvartet, (I-IV), Julio Mari 3. Tri burleske, Vlado Miloevi 4. Uvertira iz opere Carmen, G. Bizet 5. Jutarnje raspoloenje i

_________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli;

_________________
- Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela kao vrijednosti; - Donosi estetski sud o djelu; - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja;

- U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar, narodni orkestar; -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nonji naroda BiH koje su upoznali, to ih motivie na uenje;

-Osposobljava ih i podstie za uoavanje, prikupljanje materijala i biljeenje; -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije; -Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu.

- Sposoban je da uz sluanje

187

Anitrin ples iz Peer Gynta,. Suita br. 1. op. 46, E. Grieg 6. Valcer u As-duru, J. Brahms i Arabeska u C-duru op. 18., Robert Schumann 7. Brandenburki koncert br. 3 u G-duru, I stav Allegro moderato, Johan Sebastian Bach 8. arobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noi, W.A. Mozart 9. Koncert za mandolinu i gudae u C-duru RV 425, I stavak, Antonio Vivaldi 10. Igra satova, odlomak iz opere ''La Gioconda'' (okonda), Amilcare Ponchielli 11. Tako je govorio Zaratustra op. 30., simfonijska poema, Introduction, Richard Strauss, timpani, 12. Runolist, austrijska narodna, iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi (The sound of music, Richard Rogers) 13. XIV Rukovet, pjesma: to no mi se Travnik zamaglio, S. S. Mokranjac (enski ili mjeoviti hor) 14. Na asu pjevanja, Cherubini, Kanon (djeiji hor) 15. I opet mi dua za tobom sanja ili Proljee iz filma ''Moj brat Aleksa'', muzika: Ranko Rihtman, stihovi: Aleksa anti, pjeva Dragan

-Zna naslov djela i saoptava ime kompozitora; - Odreuje karakter djela; - Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke); - Razlikuje izvoake ansamble: solo- pjeva ili solo-instrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata, hor ;

muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine za artikulaciju, dinamiku, tempo, kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija, ritam, melodija itd;

izvoae i kompozitore. - Insistira da prisustvuje uivo na koncertima; -Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu;

-Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji iz regije i svijeta te izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima;

-Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.

-Planira termine za posjete

kulturnim ustanovama i biljei ih na kalendaru; -Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama;

- Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja;

- Razlikuje glasove: djeiji, enski ( sopran-alt ), muki (tenor-bas); -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje; -Prepoznaje narodnu muziku tradiciju; -Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, mp, mf, f, te oznake za crescendo i decrescendo; -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo; - Uoava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje accelerando ili usporavanjeriterdando ).

- Koristiti jednostavan muziki jezik za imenovanje i analizu djela; _____________________ - Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja; - Izraava instrumentima razne ritmove iz ivota; - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi ; - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom; - Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu.

- Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu; - Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini; - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota. ______________________ - eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; - Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; - Uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda;

-Izrada zajednike makete koncertnog podijuma;

-Prikupljanje isjeaka iz tampe sa najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje, sa vanijim telefonskim brojevima Narodno pozorite, Opera); -Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu; -Voenje intervjua sa umjetnicima; -Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli; -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je kola ; ______________________ -Predlaganje oblika muzikog stvaralatva; -Dogovaranje o improvizaciji

- Prati ponaanje na koncertu; -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred; -Pisanje eseja o posjetama koncertima;

______________________ - Priprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; -Saradnja sa lokalnom zajednicom, posjeta kolskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike djeijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi podruje u kojem je

188

Stojni

_________________
IV DJEIJE STVARALATVO -Izmiljanje novih pjesmica na zadani tekst; - Izmiljanje teksta na zadanu melodiju; - Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike; - Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada.

_______
-Samostalno eksperimentie, istrauje, improvizuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizuje; -Na muziku progovara likovno ili literarno; - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad; kreira nove aranmane za pjesme i brojalice.

- Uee u prezentaciji muzikih igrokaza na kolskoj priredbi; - eli da uestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita).

koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti; -Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva; - Sam uzima uee u izradi kositma, slika za scenu itd.

najslobodnije. - Uporeuje individualno postignue i samostalnost u kreativnom izraavanju.

189

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

190

PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE KOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti uenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava koja e mu omoguit samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotorikih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova, koji e ueniku pomoi da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja; (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i stekne kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotorikih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje; (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa; (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama; (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezioterapijskim aktivnostima; (6) razumije, potuje i promovie ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uslovima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika. U ovom ciklusu, pored obaveznog, realizuje se i program koji kola mora da ponudi a uenici biraju, i to: a) sportsko rekreativni sadraji; b) sport za sportiste; c) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor). Ovaj program realizuje se jedanput sedmino sa po jednim asom, a ukljuivanje uenika je dobrovoljno. Sadraji zdravstvenog odgoja uslovljeni su injenicom da je ovaj razvojni period karakteristian ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti pojedinca, ve i po razvoju psiholokih obiljeja linosti. U tom kontekstu, sadraji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajueg karaktera, a u odnosu na oekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izmeu nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da kola, zajedno sa drutvenim subjektima, pomae svim oblicima slobodne aktivnosti uenika (sportske sekcije, kolska sportska drutva), a u prvom redu u osiguranju strunog kadra, materijalnih i prostornih uslova.

191

Ciljevi, sadraji i ishodi

Ciljevi

Sadraji tetna djelovanja nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vjebanja na ovjekov metabolizam te funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora Korisni i tetni sadraji tjelovjebe za vrijeme mjesenoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i njen znaaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uslovima 1. Tranja: - tafetna tranja s predajom palice odozdo (*) - Tranje na 20 m letei 2. Skakanja: - Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunog zaleta 3. Bacanja: - Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja - Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom 2.Osnovna motorika

Obrazovni

Ishodi Posjeduje osnovna znanja o tetnosti nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o morfolokim, funkcionalnim i psihomotorikim promjenama u pubertetu. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavravanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vjebanja na ovjekov metabolizam te funkciju krvoilnog, dinog i kotanozglobnog sistema. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora.. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i tetnim sadrajima tjelovjebe za vrijeme mjesenoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i zabave i njenom znaaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uslovima. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tafetnom tranju s predajom palice odozdo te tranju na 20 m. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: skoku uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunog zaleta. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom.

Uenice

Uenici

x x

x x

x x x x x x x

x x

x x x x

1.

1.

zanja

192

4. Kolutanja: - Letei kolut na povienje od mehkih strunjaa 5. Vienja, upiranja i penjanja: - Podmetni saskok iz visa stojeeg prednjeg s preke (*) - Njih na preci - Razliite varijante premeta u stranu - Salto natrag odrazom iz visa stojeeg na doelnim karikama - Premasi odnono na dvovisinskom razboju, saskok s premahom odnonim i okretom za 90 - Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj 6. Ritmike i plesne strukture: - Engleski valcer (*) - Disco fox - Sloeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta - Okreti - Valovite kretnje rukama i tijelom - Skokovi sa spravom po izboru - Maji skok na niskoj gredi 7. Borilake strukture: - Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. Koreografija aerobike 8. Igre: Rukomet: - ut s pozicija krila i krunog napadaa (*) - Pojedinani i grupni protunapad Koarka: - Odbrambeni stav i kretanje u odbrani - Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgo nakon dodane lopte - koarkaki dvokorak (*) - Kontranapad - zavrna akcija Odbojka: - Dizanje lopte visoko na krajeve mree - Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom kuhanje

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mehkih strunjaa.

x x

x x

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojeeg prednjeg s preke; njihu na preci; razliitim varijante premeta u stranu; saltu natrag odrazom iz visa stojeeg na doelnim karikama; premasima odnono na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnonim i okretom za 90; naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnonim i okretom za 90 i uspravu kroz uanj.

x Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: engleskom valceru; disco fox-u; sloenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta; okretima; valovitim kretnjama rukama i tijelom; skokovima sa spravom po izboru; majem skoku na niskoj gredi.

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek; koreografiji aerobike. x Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: rukomet - utu s pozicija krila i krunog napadaa; pojedinanom i grupnom protunapadu, koarka - odbrambenom stavu i kretanju u odbrani; ubacivanju lopte u ko jednom rukom odozgo nakon dodane lopte koarkaki dvokorak; kontranapadu - zavrna akcija, odbojka - dizanju lopte visoko na krajeve mree; napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom kuhanje; mini odbojci 4:4, nogomet - tehnici ubacivanja lopte u igru rukama; zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije; oduzimanju lopte presjecanjem.

193

(*) - Mini odbojka 4:4 Nogomet: - Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama - Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije - Oduzimanje lopte presjecanjem (*) - Snaga: - Brzina: - Koordinacija: - Ravnotea: - Gibljivost: - Preciznost: Odgovarajui sadraji iz: 1.2..1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., I 8., kao drugi kinezioloki sadraji, a shodno potrebama uenika i mogunostima kole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi sloenije pokrete i kretanja. Posjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta. Posebnu panju poklanja usavravanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. Postie optimum motorikih sposobnosti snage, brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljanje maksimalnog primitka kisika. Pozitivno utie na krvoilni sistem radom na poboljanju aktivnosti dinog sistema. Vjebama snage pozitivno utie na razvoj miinog i gustou kotanoga tkiva te poboljava posturu, odnosno pravilan uspravni poloaj tijela. Razliitim vjebama istezanja pozitivno utie na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti, samopotovanju i potovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike. Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil ivota i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Uspjeno kontrolie agresivnost u igri. Posjeduje ekoloke navike i aktivno uestvuje u rjeavanju ekolokih problema. Uljudno se ponaa na asu i u koli. Aktivno, interaktivno i kreativno uestvuje u rjeavanju problema u koli i meu vrnjacima. Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje paso za ivot. x x x x x x x x x x x x 1. Motorike sposobnosti

2. Antropoloki

2. Funkcionalne sposobnosti:

3. Morfoloke osobine:

Odnos izmeu slobode i odgovornosti i sposobnost izraavanja samopotovanja i potovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj teini i tijelu uope Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekolokim problemima Kultura ponaanja

x x x x

x x x x

4.

194

Ovaj razvojni period karakteristian je po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti uenika. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispruanja i popunjavanja" pa se esto stie utisak tjelesne disharmonije. Uee mase meusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utiu na kontinuirani razvoj motorikih sposobnosti, odnosno dovode do odreene stagnacije ili usporenog razvoja, to uenici teko prihvaaju. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihikih obiljeja linosti. Drutveni zahtjevi, kao i bioloke promjene u ovom razvojnom periodu, vode ka emocionalnoj neujednaenosti. Pravilno voena tjelesna aktivnost moe znaajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave linosti. Obzirom da su uenici naroito zainteresovani za produbljivanje znanja i irenje sadraja rada, ovaj period je veoma pogodan za poetak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vjebe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktiko-metodiki postupak nastavnika, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju asa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavravanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. etverodijelnu kompoziciju asa treba shvatiti samo kao obavezno polazite, koje osigurava optimalne psiholoke, fizioloke i pedagoke preduslove za realizaciju neposrednog zadatka asa tjelesne i zdravstvene kulture. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponovati konanu strukturu asa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao to su: metod dopunskog vjebanja, krunointervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intenzitet vjebanja bio optimalan, treba voditi rauna o racionalnom koritenju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem koritenju raspoloivog vremena za as i sl. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoj linosti uenika. Uz opa motorika znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase), potrebno je uenicima osigurati i mogunost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., ta (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr. Ocjenjuju se: sadraji oznaeni sa (*) Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti uenika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti.

195