7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRŽAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17 2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33 3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46 4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60 5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73 6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108 9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126 10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135 11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145 12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164 13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170 14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .

BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.

Lampa na prozoru 7.Ilić. U poznu jesen 10. S. inverziju. Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. S. Pavlović. Čovjek je lava 5. sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u Uočava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. M. D.P. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Trifunović. Vanjka 18. H. inverzija. A. Naza vezilja 15. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. domoljubne i šaljive pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. Bakine naočari 4. M. Voćka poslije kiše 2.Ujević.Bruckner. Cesarić. Novak. kontrast Vrste -pejsažna.metafora.Jesenjin. teksta Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi Razumije. Zapis o zemlji 6. N. Poslije djetinjstva 13. E. Pjesma o peru 12. Dizdarević. stanka. V.Čehov. Nešto važno da ti kažem 11. Z. Dažd 3. Sijarić.PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. šaljiva. upotrebljava ih u vlastitome tekstu 1. opkoračenje-stanka u opkoračenju. Nerkesi. Pjesma o kuji 9. Hrt (odlomak) 16. deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretači fabule. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika 6 . Ć. Čistač obuće Prepoznaje osnovno Određuje pokretače radnje. Antić. K. M. T. Ibrahimbegov ćošak 17. Sadako hoće živjeti 19. Kišević. Akvarel 8. V.Dizdar. Šop. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva. Ćorović.Krleža. Humo. D. R.

M. Jazavac pred sudom (odlomak) 27. Egziperi. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru priči Pustolovni i historijski romani značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. F. P. Mali princ (odlomak) 22.Čukovski. dnevnik između ljetopisa. Oslo pod snijegom (odlomak) 25. putopis. Kočić. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava glavne Uočava razliku karakteristike usmene između drame i književnosti drugih književnih .M.Grey..Bešeskija. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste 7 .. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. putopisa i dnevnika Fantastična pripovijest Granične književne vrste: Uočava razliku ljetopis. I. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Z. romana Grmljavina stada) 21. Šehović. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Sekulić. Komanči (odlomak iz pustolov. A. James Cook (odlomak) 24.20. N.

neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. Prepoznaje osnovne čestice (da. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. za) Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. god. kraju. li. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završeci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog.RJEČNIK. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično uređenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. naravno. doista. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima. ne. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost 8 .

prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. Glagolski prilozi Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata 9 . razlikovati. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. jed. i II. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Prepoznati. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. priloge u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. l. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. Objašnjava službu gl. i II. sprezanje/ konjugacija. tvorbu i službu u rečenici Izricanje budućnosti futurom Kondicional I.Prezent. priloga u rečenici Prepoznaje imenski predikat u Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prošlosti aoristom. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II.

društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat različitim gl.REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Priložne oznake u rečenici (uzrok. količina. društvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica (pojam složene rečenice) Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt 10 . oblicima Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa Uočava priložne oznake Prepoznaje objekt u rečenici.

imenica i pridjeva Pričanje događaja/ doživljaja uz upotrebu opisa (pejsaža ili lika) 11 . predstavlja njegov prirodni sastavni dio Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Pričanje Programski sadržaj Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima ISHODI UČENJA MINIMALNI Kompozicija sastava. jednostavna mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Opis pejsaža usklađen je s tokom događaja i povezan s doživljajima učesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja.

pojedinosti slijede jedna i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu Sažetom. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika dešavanja oko sebe. osjećaja i postupaka lika te uticaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. visina i jačina glasa Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje 12 . njegovim postupcima.DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. rečenična intonacija. boja. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi.

diktat sa sprečavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije u toku školske godine Upoznavanje s načinom vođenja ličnog dnevnika Bilježi događaje. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću.Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. stvaralački diktat. misli i osjećaje Napisati svoju autobiografiju Dnevnik pripovjedački uobličen. polazak u školu. kako je dobio ime itd. 13 .

dijelova naselja. parkovi ) ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima MINIMALNI Program Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. pisanje vokativa. jd.r. dijelovi sela. je i ije u gl. umrijeti. smjeti. trgova i ulica Odgojno – obrazovni ciljevi Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. živjeti. plakati.jed. nabrajanje rečeničnih dijelova. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i tačku sa zarezom Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Primjena stečenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke / tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. r. literarni sastavi) 14 . šaliti se … ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. ulice. čija osnova završava na –je(htjeti.ć. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. trgovi.

Razlikuje vrste stripa po temi – historijski. ekoloških) Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom. vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova – pravljenje pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i filmske glume. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etičko Povezivanje filma sa stripom. scenografija. naučno – fantastični 15 . kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. gluma. kriminalistički. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. scenografije. vožnja. kvadrat. plan. ugao snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Pozorišna izražajna sredstva: govor. kostimografiju.MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Filmska izražajna sredstva Kadar. fabula prikazana kvadratima Odgojno – obrazovni zahtjevi Prepoznati izražajna sredstva u filmu. dinamična kamera. maske i Razumije ulogu pozorišnih kostimografije izražajnih sredstava u pozorištu Razvijena sposobnost etičke i estetske Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozorištu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati pozorišna izražajna sredstva u predstavi: scenografiju. pustolovni. domoljubnih. panorama) Filmska maska.

Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Alija H. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 16 .LEKTIRA VII 1. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Branka Primorac: Maturalac 7. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2.

odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. radio. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Naš jezik. 6. egzemplarnosti. metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari. priručnici za učenike (radne sveske). zadaci. kao i principima integracije i korelacije.. hrvatski. Jezik (gramatika. Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. rječnik. teorije i interpretacije književnosti. likovnom kulturom. razvoj standardnog jezika). Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. reprezentativnosti. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Književnost (interpretacija književnih tekstova. pravopis. Vodič kroz lektiru. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. vodilo se računa o estetskim. metodičari). odgojnosti. internet. pravogovor. Medijska čitanka. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. priručnici za nastavnike. Kultura izražavanja. 4. 3. Osnovni ciljevi. 2. periodika. Film (historija i osnove filmske umjetnosti). stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). Medijska kultura (strip. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. pisci.). bibliografija. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti. Također. Videočitanka. 5. muzičkom kulturom i dr. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). biblioteka). televizija. te dvije školske pismene zadaće). b) rasporedu. 17 . tekstualne adekvatnosti itd. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. čitanačkih i lektirskih). umjetničke.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 18 .

• obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. koji sadrže najfrekventniji vokabular. pravilnom izgovoru i intonaciji. • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično– 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. u restoranu.3* i djelimično nivoa A2. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva. Govor Učenik će moći: • opisati sebe. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove. • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. na pošti.ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. 19 . • razumjeti poruke / savjete.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima. • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. 7. natpisi na javnim mjestima. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru. jelovnici. • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju. vremenska prognoza). • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine.

ali će kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode. • popunjavati jednostavne obrasce. * A1. kratka pisma. • vršiti prepisku s prijateljima: razglednice.3 za sve četiri jezičke vještine i A2.Pisanje Znanje o jeziku Učenik će moći: • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva. poruke.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje. 20 . Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. • pisati jednostavne tekstove na obrađene teme.

recitovanjem recitacija i pjesama.koristiti javne uusluge (npr. PETA GODINA UČENJA . all.prepričavanjem kratkih tekstova. transport itd. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora. (a) few. that (boy). npr. osnovni rječnik. .lične (padež subjekta i objekta) . Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .Životni uslovi. .Determinatore -članove : a. those (boys) . whose) ... strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. npr. .Svijet životinja. nothing) Pridjeve: .yours. anything.Slobodno vrijeme. many. (a) little .brojive i nebrojive . zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl). nešto prošireniji rječnik. possessions. his. anybody. prošireniji rječnik.supermarket. people. geography.Moja zemlja. . .upitne (who. -svakodnevne aktivnosti. climate. an. npr. . the.upitne pridjeve. . what. .s .prisvojne (mine. npr.prošle i sadašnje događaje. one’s) . pets. school curriculum.nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih Vokabular Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. climate. . osnovni rječnik. these (girls).reagovati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi. preparing meals. -uspoređivati: -ljude.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih / netačnih tvrdnji. dopunjavanjem nedovršenih rečenica.izražavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme. osnovni rječnik. . telefon.Zdravlje.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. that. osnovni rječnik. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja. those) . razred Osnovna škola 5.pridjeve neodređene količine i broja. . some extracurricular activities. hers. . . theirs. npr: .popunjavanjem praznina. social customs itd. npr.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen/ nivo 7. -predmete.neodređene (somebody.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. culinary art itd. these.Škola. geography. . zdrava ishrana. . which. what. something. Učenik će znati: . names of some meals. ours. željeznička stanica.pokazne (this. aerodrom).odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika. poštu. -prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova. prošireniji rječnik.opisivati: -osobe. employment. family gathering.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . people. unemployment. . Funkcionalno osnovno znanje 21 . working conditions. its. prošireniji rječnik. npr. ordering or serving a meal in a restaurant. -tačnih / netačnih tvrdnji. . any. predmete.označavanjem: -određenih riječi. npr.Porodica. . godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodno vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uslovi Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . nobody. npr. sports and games. npr. fraza i rečenica. .ENGLESKI JEZIK (1. mjesta.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . which.. domestic and wild animals. some.spajanjem stubaca A i B.ispravljanjem pogrešaka. whose . much.

. would (niječni i upitni oblik) -Zapovjedni način. but. dirty-clean. -Kolokacije.sastavljati dijaloge . discuss a subject. walk a dog. . npr. orange juice . događaja. učenici će naučiti koristiti: -Afikse.. or. PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Učenici će: . care about us itd. vezane za zadane teme. guitar lessons. -Rečenice: . npr. 22 . npr. vezane za zadane teme. srpskim jezikom i književnosti učenika i nekim drugim stranim jezicima. have to. particular weather. npr..davati specifične obavijesti . hrvatskim. seasons of the year. -Složenice. glagola -Future Simple -Present Continuous za izražavanje budućnosti -Going to – oblik -Glagole be.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima.prošireniji rječnik. have/have got (potvrdni. outings itd. npr. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.could. vezane za zadane teme.Vremenske rečenice . -Antonime.diktate.rečenice ( prvi tip) . .. expensive. because itd. may. .sudjelovati u razgovorima na zadane teme .Red riječi (red riječi tipične rečenice) . dirty. school choir..igrati po ulogama i dramatizirati.. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. vezane za zadane teme i gramatiku. ask-answer. . kratke opise ljudi. predmeta. sva lica jednine i množine -Priloge sa i bez nastavka –ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and.Vrijeme i godišnja doba.pisma dopisnom prijatelju itd. will. must. .izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način. crylaugh. b) PISANJE : Učenici će pisati: .If. niječni.redati riječi u rečenice. . upitni) -Modalne glagole: can . selektivno poređenje sa bosanskim. mjesta itd. description of climate.

23 . .Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. rječnike i druge priručnike.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .koriste različite radne metode i strategije učenja.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje.koriste samostalno udžbenike..Naučiti da poštuju tradiciju. oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. tipične za učenje jezika.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. ako je potrebno.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. . na ono što učenike interesuje itd.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. navike drugih ljudi itd. komunikaciji. načina življenja. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . mijenjati metode rada. . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. slobodnog vremena učenika. a u okviru datih tema. . . a u okviru datih tema . edukacije. . običaje. . .

ritma i dramatizacije. 24 . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. podsticanje inicijative učenika. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. analiziranje teškoća u procesu učenja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. čitanja i pisanja. Sredstva. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. obogaćivanje nastave elementima igre. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. govora. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. estetske i intelektualne sposobnosti.

pisanje prema modelu. historije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. popunjavanje formulara. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Naravno. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. za uočavanje pojedinih detalja itd. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. precizna uputstva. umjetnosti. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. 25 . uz pohvalu za aktivno učešće. koristi odgovarajuća leksika. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. koliko je to moguće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. već mu nakon toga.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. biologije. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. raznovrsniji i pristupačniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. izvještaja. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. oglasa. hrvatskog. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. na prikladan način ukazati na greške. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. izbor i prilagođenost teme. određene pojedinačne informacije. matematike. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. da se logički slijede događaji koji se opisuju. hrvatskog. SMS ili e-mail poruka itd.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Interkulturalne vještine Učenici će: . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. diktata (10-15 min.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. 26 . odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. pismenih vježbi. u svakom polugodištu po jedna. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.) nakon svake obrađene nastavne jedinice.

Pisanje Učenik će moći: • ispunjavati jednostavne obrasce. 27 . vremenska prognoza). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. • pisati jednostavne poruke. • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini.3 za sve četiri jezičke vještine. jelovnici. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. ili sadrže jednostavna uputstva. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. Govor Učenik će moći: • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. 7. diktat primjerene težine. razglednice ili jednostavna pisma. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika. a za vještine govora i pisanja bar A1. vozni red.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje).ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. u restoranu). ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu. • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. ali će imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru. rutinskim događanjima.

predstaviti sebe i druge. Svakodnevni život . izvršavanjem uputa i naređenja. nebrojive .pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: .identificirati ljude i predmete. DRUGA GODINA UČENJA . ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. lunch 7.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih.Neodređene (somebody.Determinatore: .Upitne (who. entertainment. grandfather. jump rope).Pokazne (this.neka raspoloženja i stanja.članove: a/an. • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. npr. friends itd. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme .pokazne pridjeve. ponavljanjem riječi. zero .pridjeve neodređene količine i broja (some. Moje okruženje Zemlje. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. yours…) .tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?). my clothes. that (boy). aunt. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji itd. going out (library. . the. much. npr.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . odnosno negativne ili netačne odgovore. izvršavanjem uputa i naređenja. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. zaokruživanjem tačnog odgovora / opcije. usebi ili naglas. sunny…) in the garden. Životinje 28 . kupovina (at the supermarket. . Škola Osnovna škola 2.obraćati se ljudima. • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. that. whose) -Opisne pridjeve (najčešće): u Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. razred .prisvojne pridjeve . i reagovati: 1) neverbalno.brojive. seasons of the year. narodi . tent. 2) verbalno.at the park (slide. those) .ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. these (girls).locirati ljude i predmete. whose) . gym.Lične (padež subjekta i objekta) .. these.. povezivanjem određenih ilustracija sa Vokabular Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . 1) neverbalno. any. npr. (vegetable/flower garden). which.Prisvojne (mine. . watering can).postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih. swimming pool). grandson). this (girl). in the country (camping. rake.opisivati: . pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. many. some gardening tools (spade. . . swing. anybody. weather (rainy. something…) Pridjeve: . kao npr.ljude i predmete. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. those (boys) . outings. all) . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.upitne pridjeve (what. uncle. buying some vegetables and fruit). • Slobodno vrijeme . what. nobody.trenutnu aktivnost. • Okruženje. visiting relatives. which.

box. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. • Životinje. John’s book. do) Priloge (najčešće): .vrijeme: in. odrična. odrična.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / učenicima ili nastavnikom. nedopadanje. .prepisivati kratke tekstove. upitnoj i zapovjednoj rečenici -There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? ..m. . skraćenice za dane u sedmici i mjesece. zanimanje i oduševljenje za nešto..Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. be. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . wild animals. on. odgovarajućim tekstom. npr. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. up – down. domestic.slušati.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu. . swimming-pool.slaganje i neslaganje.Skraćenice. upitna forma) -Present Continuous (potvrdna. situacije ili aktivnosti itd. may)..posjedovanje (have. their culture (osnovni vokabular).ispunjavati tabele / križaljke. . p. east. redati riječi u smisaone rečenice.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . at Rečenice: -Osnovni red riječi u potvrdnoj.smjer (left. zahvalnost. right. pupils’ things.recitovati. behind.ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze. quickly) Prijedloge: . UK. make a phone call). have got.emocije: slaganje. pen-friend). upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i množine) -Past Simple (have. zadovoljstvo. odrična. . pets (osnovni vokabular). 2) verbalno. .pisati po diktatu. ispunjavanjem tabela i križaljki. najčešće (a.mjesto . . -ing).način (slowly. . odričnoj. povezivanjem riječi u stupcima A i B. . . . .). • Zemlje i oblasti. . . odrična. fire).dovršavati rečenice. pjevati i igrati jezične igre itd. dovršavanjem rečenica. peoples.m. basketball. Praznici . on. razočarenje.mjesto (in.izviniti se i prihvatiti izvinjenje . some musical instruments…). dopadanje. school subjects. . postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. očekujući da čuju određenu informaciju. • Škola (school premises.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama. . in front of) . 29 . hot – cold. popunjavanjem praznina.tražiti i davati informacije. extra-curricular activities. USA. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . opisivanjem predmeta..pisati kratke sastave na poznate teme itd. . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.davati upute i naređenja. b) PISANJE: Učenici će: . upitna forma) -Glagole: be. to do homework. . have / have got (potvrdna.vrijeme . . his house etc. . • Praznici Osim što će stalno proširivati vokabular.sposobnost i dopuštanje (can. furniture. . upitna forma) -Modalne glagole: can.igrati uloge. under. neslaganje.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. prepričavanjem kraćih tekstova. okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji. west) .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.sugerirati neku akciju (Let’s …). iznenađenje. may (potvrdna.znanje i neznanje.Složenice u vezi sa datim temama ( football.izraziti na vrlo jednostavan način: . .

razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom. Ovo može podrazumijevati: .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje).budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. Dobar dan i Good morning/afternoon. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: .: . pokret glavom kad se želi reći da / ne itd. Oops! kada neko padne. ..INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. ples). kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. hrvatskom.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: . (Likovno obrazovanje). oblikovanje itd. slikanje. .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. ispusti nešto ili pogriješi.kroz crtanje. npr. ili Dobar dan i Good day). .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. . srpskom jeziku i književnosti učenika. . .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. koji se razlikuje od kulture do kulture. oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. 30 .uzvike (npr.). npr. .govor tijelom.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. . ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd.

podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. srpskom jeziku i književnosti. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Preporučuju se: . didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. .obogaćivanje nastave elementima igre. .dinamičnost i kreativnost. Sredstva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. 31 . . . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. govora. estetske i intelektualne sposobnosti. ritma i dramatizacije. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Shodno tome. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. čitanja i pisanja. hrvatskom.analiziranje teškoća u procesu učenja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.upotreba savremenih tehničkih sredstava.podsticanje inicijative učenika.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.

za uočavanje pojedinih detalja itd. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. hrvatskog. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. izvještaja. pisanje prema modelu. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. popunjavanje formulara. historije. matematike. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. uz pohvalu za aktivno učešće. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. oglasa. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Naravno. raznovrsniji i pristupačniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. umjetnosti. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. 32 . da se logički slijede događaji koji se opisuju. na prikladan način ukazati na greške. odnosno interdisciplinarnih projekata. koliko je to moguće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. biologije. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. SMS ili e-mail poruka itd. određene pojedinačne informacije. precizna uputstva. već mu nakon toga. hrvatskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. izbor i prilagođenost teme. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. koristi odgovarajuća leksika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije.

Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. diktata (10-15 min. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Interkulturalne vještine Učenici će: . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. 33 . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije. kontrolnih zadataka.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. . Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pismenih vježbi. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. u svakom polugodištu po jedna.

U svakodnevnim tekstovima (npr. naučenih izraza. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. 34 . često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. oglasi. vlastito porijeklo. bližoj okolini). pravi često greške i kod veoma jednostavnog. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. koji govore o svakodnevnom životu. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. čime se bavi. nešto produženog razgovora.3 i djelimično nivoa A2. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. druge ljude. kratke informacije o nekoj osobi. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. izobrazbu. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. poslu. Učenik zna opisati porodicu. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. još uvijek se primjećuje strani naglasak. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). jelovnici. Može razgovarati na zadanu temu. porodici. prospekti. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih.

4. muzej. 7. 5. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. 8. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 6. pozorište. lične podatke.Pisanje • • • • Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). jednostavan diktat). odlazak na izlet. 3. posjeta prijatelju. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. igra u parku… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 35 .

ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Das Zimmer ist nicht groß. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mögen. ... .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern.. .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. . aber ich habe genug Platz.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.povezivanjem slike i slušanog teksta. .u programu kina odabrati film. ..rješavanjem zadataka višestrukog izbora. -pisati jednostavne poštanske karte ili email.odgovaranja na postavljena pitanja. .. putovanja i slično).čitati rečenice i kraće tekstove. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. . zahvaliti se. -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?..razumjeti jednostavne pisane upute. 36 . -Odlazak u kino.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.popunjavanja tabela i sl. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?).tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . muzej Wann beginnt die Vorstellung?. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. Möchtest du etwas trinken?. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.popunjavanjem tabela.in der Küche.napisati sasvim jednostavna saopćenja. . SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . razumjeti mjesto i vrijeme. Ich möchte lieber eine Cola. der Krimi. .zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari..der Mutter helfen. pozorište.. .Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . . . . die Zirkusnummer. licu množine (euer.pridruživanja slike tekstu. .popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. aber sie gefällt mir. GOVOR: Učenici će: ... Mein Lieblingstier ist. posebno ako su ilustrovane. i 3. .. plan učenja.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne..pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Mathe mag ich nicht. . . Mein Vogel kann. dir..popunjavanjem praznina u tekstu. Ich habe kein Haustier..dopunjavanja teksta.. Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.. npr.

pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. etwas mitnehmen/vergessen.. . oder 37 . -dopunjavati izostavljene riječi.voditi dijaloge prema datoj skici.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .igrati uloge. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen.. upitna (W-Fragen.glavna rečenica (izjavna. die Clique treffen. Was kostet. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. frei haben ...postavljati jednostavna pitanja.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. dijelove rečenice ili cijele rečenice.preterit glagola sein i haben (1.. -und. lice jednine) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.. Ball spielen . . . ili. aber.?. . Ja/Nein-Fragen) . -rekonstruisati riječi i rečenice. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). zu Hause bleiben. i 3. Brojevi: . . müssen. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. onda ..nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: -Vikend richtig ausschlafen.

U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. analiziranje teškoća u procesu učenja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. govora. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. estetske i intelektualne sposobnosti. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sredstva. ritma i dramatizacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. I na ovom nivou (peta godina učenja). upotreba savremenih tehničkih sredstava. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. 38 . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. obogaćivanje nastave elementima igre. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. podsticanje inicijative učenika. čitanja i pisanja.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije; - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

40

NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

Odijevni predmeti 11. Život u porodici 5. Stanovanje 8. Ljetni raspust 2. Životinjski svijet 42 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Odlazak u kupovinu 7. Moje okruženje 10. Praznici 6. Škola (školski predmeti. Svakodnevni život 4. raspored časova) 3.

Deutsch finde ich super. . . .opisati ljude i predmete. in der Wohnung. im Gebirge.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. Mathe.imenovati zgrade u gradu..čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!).iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!). Gegen Mittag komme ich nach Hause. jednostavne informacije i sl. -Škola das Schuljahr.. Ich war mit meinen Eltern im Ausland.. npr. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. im Haus. im zweiten Stock. ..?. . das Wohnzimmer.preterit glagola sein i haben (1. : -Ljetni raspust am Meer. -popunjavanjem praznina u tekstu. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. . -dopunjavanja teksta. -Stanovanje in der Stadtmitte. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme..tražiti i nuditi pomoć. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Deutsch. ... -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. -postavljati jednostavna pitanja.imenovati odijevne predmete.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. die Küche.pitati nekog za zdravlje.govoriti o trenutnoj aktivnosti.. poželjeti mu brzo ozdravljenje. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -odgovaranja na postavljena pitanja. müssen. 43 . -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati -Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. -popunjavanja tabela i sl. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . . ..napisati božićnu i novogodišnju čestitku. der Wunschzettel. i 3. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt.. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . der Einkaufswagen. Was kostet. zahlen. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.izvinuti se. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. . lice jednine) ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen .imenovati nastavne predmete. . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. . -popunjavanjem tabela. Geschenke. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. govoriti o svojim omiljenim predmetima.

tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. . -rekonstruisati riječi i rečenice. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. im Bett liegen. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. der Park. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Brojevi: . Ich finde die Jacke schön und modern. aber... srpskom jeziku i književnosti. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. die Wiese. estetske i intelektualne sposobnosti. upitna (W-Fragen. -igrati uloge. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. onda. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. ili. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. einen Ausflug machen…. -Moja okolina der Wald..dopunjavati izostavljene riječi. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom..glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. oder -Ljudsko tijelo. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. -voditi dijaloge prema datoj skici. uz punu slobodu 44 .jednostavnim veznicima i. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Shodno tome. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. hrvatskom. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. dijelove rečenice ili cijele rečenice.

ulogu igra i kreativnost izražavanja. SMS ili e-mail poruka itd. koliko je to moguće. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Sredstva. koristi odgovarajuća leksika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. da se logički slijede događaji koji se opisuju. raznovrsniji i pristupačniji. . .neverbalnog i verbalnog izražavanja. . na prikladan način ukazati na greške.dinamičnost i kreativnost.obogaćivanje nastave elementima igre. Naravno. određene pojedinačne informacije. pisanje prema modelu. za uočavanje pojedinih detalja itd. precizna uputstva. već mu nakon toga. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. . . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. izvještaja. izbor i prilagođenost teme. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. čitanja i pisanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. popunjavanje formulara. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. 45 .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. ritma i dramatizacije. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Preporučuju se: . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.analiziranje teškoća u procesu učenja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. .upotreba savremenih tehničkih sredstava. . jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama.podsticanje inicijative učenika. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. oglasa. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. govora. . Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. uz pohvalu za aktivno učešće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.

Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. u svakom polugodištu po jedna. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. hrvatskog. biologije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktata (10-15 min. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. hrvatskog. umjetnosti. matematike. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. pismenih vježbi. odnosno interdisciplinarnih projekata. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 46 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. historije.

čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično . čestitke. pitanja. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). oglasima. uputstvima. • razumije jednostvne poruke. • razumije osjećanja i stavove govornika. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik: • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života. poruke. savjete.1. ukoliko mu se obraća sporije i direktno.70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. natpisima. čita i razumije kratka pisma. 47 . vremenske i prostorne upute. • razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija. vremenske i prostorne upute. pozivnice.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. zadatke. • učenik uspjeva da prati standardan govor. • • • Čitanje i razumijevanje čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu.3 i djelimično nivoa A2.

izražava lični stav i osjećanje. pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode. upitnike.Govor • • • • • • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. čestitke. učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. govori o svojim svakodnevnim aktivnostima. u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice. na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. piše lične poruke. pjeva. plakate. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. Pisanje • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme. pozivnice. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja. popunjava obrasce. postavlja pitanja i daje odgovore na njih. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva. oglase. križaljke. Znanje o jeziku 48 .

. Učenici će znati: -predstaviti sebe i druge... ... članove (stanovanje i porodice. les cartes d’invitation. snimka.verbalno neslaganje. Noël. les meubles . godina okolinu.. . Fonetika: -Stalno insistirati na 1. učenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi... prirodni i gramatički -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. razmjenjivati. l’anniversaire. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje.. prendre l’ascenseur. les cartes de voeu. Član: -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova. al – želju. les voisins . upitnoj. (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u i odgovarati na pitanja.. -l’immeuble :le rez-de chaussée. . Osnovna škola -Kuća / dom -opisati sebe.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet životinja) Učenici će stalno ponavljati naučeno i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. bol. Rečenica : -Učenici će slušati tekst -Red riječi u koji je izgovorio potvrdnoj. faire le ménage .Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica i događaji unutar porodice : . ma chambre. naselje: -le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de.. mettre en ordre. selidba.. riječima i izrazima. i izraza. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnogovornik i reagovati: složenoj rečenici.. choisir/acheter des cadeaux.. les étages. -l’appartement: les pièces. monter/descendre l’escalier. zahvalnost.. . -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonaučenim .les fêtes en famille : Le Jour de l’An.tražiti i dati određenih riječi i fraza.) . osobe sa zvučnog aux.neverbalno -obilježavanjem intonaciji rečenice. euse i eur. sposobnost. svoju 5. trice poziv. les chansons de fête. tvrdnji.množina pravilna na -s -izražavati slaganje ili -neki primjeri 2.rod potvrđivati informacije. predmete koji bliža okolina) ga okružuju. -Kuća / dom Stanovanje. nog i neodređenog 49 . -Škola 7. izgovorne cjeline.

. ?.neodređene zamjenice : on. autobuski i avio saobraćaj). personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni. 2.. les projets scolaires. . -ispravljanjem pogrešaka.. les visites / les échanges scolaires. odrični i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -učenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na – ir.. la correspondence. les habitants. que. payer à la caisse. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de... les mers. telefon. les articles. la capitale. de qui.neverbalno: -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji.) .koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog područja (supermarket. les rivières.. člana -partitivni član Zamjenice : -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. choisir.. les régions.. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj.. oir -Kupovina -Aller aux centres de commerce. 50 . les prix.. Combien coûte. tout. pošta. strane svijeta : le pays/la ville natal.. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.les activités à l'école : les excursions. Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije. -prepričavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova. à qui… .planovima za budućnost. b) ČITANJE I REAGOVANJE : -Učenici će znati čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1. re. ) . essayer.. željeznički. les beautés de mon pays (les lacs. -dopunjavanjem rečenica. -Škola – proširivanje vokabulara: . les montagnes.verbalno: -odgovaranjem na pitanja. -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. au supermarché (les rayons... -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica.

où. beaucoup. 51 . souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. -davati i tražiti obavijesti. encore -za način : bien..PRODUKCIJA a) GOVOR: -učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama govoriti na zadatu temu. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme . gagner / perdre. encore. finalement. assez.. très. -popunjavati tabele i jednostavne križaljke. -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje. longtemps . à la fin. . les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. dehors -za vrijeme: maintenant. b) PISANJE: -učenici će znati pisati kraće diktate. -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst. -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. là. -les animaux sauvages : visite de ZOO. prendre des médicaments. . organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise santé. -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku..prendre des vitamines. au concert. trop. dedans.. toujours. avoir mal à. -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola avoir i être -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi : -za mjesto: ici. -igrati po ulogama i uz pomoć nastavnika dramatizirati tekst. avoir de la fièvre. ensuite. -sastavljati kraće dijaloge. les recettes. vite. aller à la bibliothèque. puis. des fruits et des légumes . les repas. volontiers. aller voir le docteur. mal.za količinu: peu.

-Veznici : et. de. car. dans. pour.. Prijedlozi : à. au milieu de..loin de.. entre. à côté de. près de. en.. parce que 52 . avec. ou. contre. chez. mais.

Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. govora. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. čitanja i pisanja. . .upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. izbor i prilagođenost teme. .upotreba savremenih tehničkih sredstava.podsticanje inicijative učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.dinamičnost i kreativnost. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.analiziranje teškoća u procesu učenja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. . a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sredstva. . uz pohvalu za aktivno učešće. .obogaćivanje nastave elementima igre.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. I na ovom nivou (peta godina učenja).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. već mu nakon toga. Preporučuju se: . na prikladan način ukazati na greške. određene pojedinačne informacije. precizna uputstva.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove 53 . estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. ritma i dramatizacije. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. za uočavanje pojedinih detalja itd. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne.

ako je potrebno usporava tempo. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. fizikom i hemijom. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. SMS ili e-mail poruka itd. koliko je to moguće. proširuje ili mijenja pedagoški pristup.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. historije i umjetnosti. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. koristi odgovarajuća leksika. diktati) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. hrvatskog. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. produbljuje. individualnog izlaganja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ulogu igra i kreativnost izražavanja. upitnika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. izvještaja. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. pismenih vježbi. oglasa. raznovrsniji i pristupačniji.odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. prilikom rada u parovima. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. kontrolnih zadataka. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta. diktata (10-15 min. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Naravno. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. hrvatskog. životna sredina). Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. pisanje prema modelu. tumačenja i razumijevanja. u svakom polugodištu po jedan. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. poštuju gramatička i sintaksička pravila. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. 54 . Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku.

• Izrađuju jednostavne projekte. • U stanju je da razumije kratke. • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). uz znatan napor. • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka. jednostavna uputstva).FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. • Učenici znaju da napišu kratke. kratke vijesti. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije. • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. jednostavne tekstove (pisma. jednostavan formalan i neformalan razgovor. treba težiti dostizanju nivoa A 1. • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika. jednostavne poruke (lična pisma. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka. u sedmom razredu osnovne škole. često zahtijevaju da im se nešto ponovi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. da imaju više poštovanja prema drugima. • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 55 . bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama.

. .izraziti: .U restoranu. vouloir savoir. npr.: -traženjem odredjenih informacija. .. De/à quoi . aller à la piscine.svom okruženju. npr. npr.jednina i množina .. .predstaviti sebe i članove svoje porodice. aller au stade. . la bibliothèque. la ferme.Porodica . aller au cinéma.les activités sportives et culturelles (faire du sport.slobodnom vremenu. dovršavanjem rečenica. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Prezent (ponavljanje) . npr.: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.pokazne Glagole: (potvrdni i odrični oblik) . . . spectacles etc). Que?. -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd. .tražiti i nuditi pomoć.lične nenaglašene . que.ljude i predmete. pratiquer un sport.neka raspoloženja i stanja. l'hôpital. . dont. zaokruživanjem tačnog odgovora. razred Osnovna škola 2.pravilna množina na –s . la poste. Gramatika Učenici će učiti o tome. .izvinjenje. .proste odnosne zamjenice: qui. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.upitne: Qui?.porodici.Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. popunjavanjem praznina zadatim riječima.trenutnu aktivnost.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . .) Zamjenice: . jardinier etc.Nivo 7. podvlačenjem odredjenih informacija. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom: .tražiti i davati informacije. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.opisivati: . biranjem tačnog odgovora. itd. De/à qui?. . označavanjem vrai/faux. les animaux.čestitanje. . la banque.Slobodno vrijeme . -izvršavanjem uputa i naredjenja. godina učenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .vršiti upoznavanje. . .: -odgovaranjem na postavljena pitanja.: . . les parents de ma bellesoeur tec). .dopadanje i nedopadanje. .članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle.locirati ljude i predmete. -popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé).: . où Pridjeve: . 2) verbalno.slaganje i neslaganje.Moje okruženje -naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme. commander un plat etc.opisne . aller au théâtre etc). devoir) Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. .prisvojne .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. npr. osnovni vokabular: carte/menu. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. le théâtre.obraćati se ljudima. campagne.davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. . 56 . 2) verbalno.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.svakodnevnim aktivnostima.govoriti na jednostavan način o: .

prepričavati kraće tekstove. où . acheter et payer etc. pjevati.učestvovati u kratkom razgovoru s drugima. . très Prijedloge: À. . recitovati. assez. . tard . trop.prepričavati kratke priče. . osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille. b) PISANJE: Učenici će: . beaucoup. osnovni vokabular npr.: -Situations propres aux actes d'achat. lettre.Bliski futur .U supermarketu. à la montagne. plan de la ville).Imperativ PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . 57 . chez. . .pisati kraće diktate. avec etc Brojeve do 100 . tôt. là.vrijeme: aujourd'hui. demain. (ponavljanje) .Praznici i odmori.davati upute i informacije. faire / défaire la valise etc.praviti rečenice od datih elemenata. aller à la mer. de.popunjavati tabele i jednostavne križaljke. hier.Perfekat glagola na –er Priloge za: .. dans.količinu: peu.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale.mjesto: ici. .

podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. 58 . Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. srpskom jeziku i književnosti. čitanja i pisanja. analiziranje teškoća u procesu učenja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. hrvatskom. Shodno tome. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sredstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. govora. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. estetske i intelektualne sposobnosti. ritma i dramatizacije. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. podsticanje inicijative učenika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. obogaćivanje nastave elementima igre. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.

Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Naravno. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. SMS ili e-mail poruka itd. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. matematike. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. već mu nakon toga. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. ulogu igra i kreativnost izražavanja. hrvatskog. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Cilj provjeravanja 59 . historije. određene pojedinačne informacije. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. na prikladan način ukazati na greške. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. izvještaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. popunjavanje formulara. raznovrsniji i pristupačniji. da se logički slijede događaji koji se opisuju. odnosno interdisciplinarnih projekata. koristi odgovarajuća leksika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. umjetnosti. za uočavanje pojedinih detalja itd. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. precizna uputstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. uz pohvalu za aktivno učešće. koliko je to moguće. biologije. hrvatskog. izbor i prilagođenost teme. oglasa.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktata (10-15 min. pismenih vježbi. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. u svakom polugodištu po jedna. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. 60 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.upoznavati različite kulture i tradicije. kontrolnih zadataka. Interkulturalne vještine Učenici će: .

razumijevanje i poštivanje drugih kultura . kosmopolitizmu. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. duhu tolerancije. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. 61 . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. humanizmu i internacionalizmu. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.

razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. . razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. . čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova. . brojeve. prijedloge. komparaciju pridjeva. rečenica i tekstova. PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je : ponoviti osnovne fraze. razvijanje radoznalosti i kreativnosti. dual i plural imena.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. putem igara. razvijanje temeljitosti.sloboda i samostalnost u govoru. . razvijanje samostalnosti u govoru. predanosti i preciznosti u učenju jezika.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. . lične i pokazne zamjenice. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. učenje jezika.kratki usmeni i pismeni odgovori. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično / 70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: .dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova. 62 . izražavanje posjedovanja. a ne o jeziku .

imitiranjem. . -povezivanjem ponuđenih riječi u . putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze. tabelama. mogu da) -Brojevi (100 do Vokabular .: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica voća i povrća i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa osnovne prehrambene kasetofona.Aktivnosti u nastavi .Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju . odlazak na izlet i dr. glavni grad .Arapske zemlje i glavni gradovi Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. školskoj torbi i učionici. . -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.imenovati predmete u tekstom koji čuju. volim da. napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: 1) neverbalno. prepoznavanje.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 63 .godina učenja arapskog jezika Teme .. 20 min. odnosno povezivanjem slike sa . npr. . pjesmice. povrće. ..Kupovina (voće.itd. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular .Nivo VII razred Osnovna škola 5. Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da.koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više za izražavanje sati.iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000. posjeta prijatelju. ponavljanje.: .Kroz dijalog (igre. imenske i glagolske rečenice .nabrojati ograničen broj 2) verbalno... -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli. mjesece i odgovarajućih ilustracija.gestikuliranjem.: govoru i pisanju.Izražavanje vremena (15 min.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.) . genitivne veze.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.nabrojati dane u –povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici. npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: .Moja domovina. npr. npr: . kulturne. pola sata) . brojevi) .Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. godišnja doba i koristiti u 2) verbalno. artikle.

razumjeti jednostavne pisane upute.dopunjavaju izostavljene riječi. mjeseci. -pjevati. .Dani. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima.. . estetske i intelektualne sposobnosti. . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. vole. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. usklađenih sa spoznajnim 64 . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. . . GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.rekonstruišu sintagme i rečenice.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva. godišnja doba .itd. I na ovom nivou (peta godina učenja). Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. -postavljati jednostavna pitanja. dijelove rečenice i cijele rečenice . -recitovati kraće pjesmice.. mogu. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . 1000) -Redni brojevi (veći od 12) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. -glumiti. PISANJE : -učenici prepisuju riječi. posebno ako su ilustrovane. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Kod doktora .

obogaćivanje nastave elementima igre. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. već mu nakon toga. Naravno. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. uz pohvalu za aktivno učešće.svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. raznovrsniji i pristupačniji. čitanja i pisanja. ulogu igra i kreativnost 65 . koliko je to moguće. izbor i prilagođenost teme. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. ritma i dramatizacije. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Sredstva. kao i dostignuća drugih itd. da se logički slijede događaji koji se opisuju. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. precizna uputstva. određene pojedinačne informacije. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. koristi odgovarajuća leksika. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. podsticanje inicijative učenika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. na prikladan način ukazati na greške. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. analiziranje teškoća u procesu učenja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. govora. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). za uočavanje pojedinih detalja itd.

matematike. pismenih vježbi. biologije. izvještaja. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. kontrolnih zadataka. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. oglasa. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. u svakom polugodištu po jedna. interdisciplinarnih projekata. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. 66 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. hrvatskog. Interkulturalne vještine Učenici će: . popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. umjetnosti. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. historije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. hrvatskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. pisanje prema modelu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika.upoznavati različite kulture i tradicije.izražavanja. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.

ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. duhu tolerancije. humanizamu i internacionalizmu. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . kosmopolitizmu. 67 . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. fonetskim i gramatičkim minimumom.

razvijanje samopouzdanja u izražavanju. . . vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. razvijanje samostalnosti u govoru. jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). . pisanje tanwina. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). . . putem igara.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično . upotrebljenih). razvijanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju .prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika.sloboda i samostalnost u govoru.DRUGA GODINA UČENJA .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. . 68 .čitanje riječi. bude zabavno. kratki i dugi vokali. a ne o jeziku . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično.čitanje jednostavnih rečenica. arapskog jezika. učenja.kratki usmeni i pismeni odgovori.popunjavanje slova i riječi. . učenje jezika. treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. pisanje određenog člana.70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini .

označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.razvrstavanjem slika. npr. prepoznavanje crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Nivo III razred Osnovna škola 2.dopunjavanjem teksta.predstaviti sebe i druge. pridruživanjem slike tekstu.imenovati predmete u znanja školskoj torbi i učionici. . . . . . život nog . npr. 2) verbalno. . nahnu) -Upitne zamjenice: .Odjevni predmeti ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . .nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . huwa.crtanjem. .Porodica i prijatelji .nabrojati dane u sedmici .: .brojati od 1 do 10 . 'a) -kroz dijalog (igre.Škola . hiya. 2) verbalno. . tilka ) Vokabular Učenici će: -učiti samo osnovni vokabular. -Pozdravljanje i upoznavanje .dopunjavanjem teksta. ponavljanje. .Kuća Prvi ograničenim brojem riječi stepen elementar .davanjem kraćih odgovora. . -Prijedlozi: .Bliža okolina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno.reći koliko je sati (puni tvrdnji.recitovati.postavljati jednostavna pitanja.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. . . 'ila.(man. .crtanjem. npr. 'anta. ma. 'anti.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i . pjevati. .nabrojati nekoliko .navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi).imenovati članove svoje uže porodice. Gramatika -Lične zamjenice: -('ana.povezivanjem slike i teksta. . razvrstavanjem slika. min. . -Potvrdne i odrične riječi: -(na`am.igrati ulog. .odgovarati na pitanja. harihi. .(fi. označavanjem tačnih i netačnih . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. GOVOR: Učenici će: .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom.pozdravljanje na formalan i neformalan način. npr. ralika. `ala) 69 .čitati kraće tekstove naglas i u sebi.: .: . godina učenja arapskog jezika Teme Proširivanje tema Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . la) -Upitne partikule: .tražiti određene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. kam) -Pokazne zamjenice: -(hara.Svakodnevni ljude i predmete u kući.: sat) .(hal. pjesmice.

(osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica) 70 . . \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: .rekonstruisati riječi. 'amama. . sad.učestvovati u dramatizacijama. .Hrana i piće osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića.. PISANJE: Učenici će: . tawil. .dopunjavati izostavljene riječi.(kabir. fawqa. sagir. .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. ̉yn itd. -Sekundarni prijedlozi: -(tahta. Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda: -(okruglo “ta”) -Brojevi: .od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće rečenice. qasir.). . wara'a) -Upitna riječ: -“'ayna”.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove.(1 do 10) -Pridjevi: .

Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne sposobnosti. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. govora. podsticanje inicijative učenika. čitanja i pisanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. 71 . analiziranje teškoća u procesu učenja . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. kao i dostignuća drugih itd. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. srpskom jeziku i književnosti. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Shodno tome. obogaćivanje nastave elementima igre. ritma i dramatizacije. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Sredstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. hrvatskom. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. umjetnosti. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. 72 . uz pohvalu za aktivno učešće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. raznovrsniji i pristupačniji. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. biologije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. za uočavanje pojedinih detalja itd.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. na prikladan način ukazati na greške. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. određene pojedinačne informacije. hrvatskog. već mu nakon toga. Naravno. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. koristi odgovarajuća leksika. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. historije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. matematike. odnosno interdisciplinarnih projekata. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. koliko je to moguće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. ulogu igra i kreativnost izražavanja. izbor i prilagođenost teme. precizna uputstva. hrvatskog.

. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. Interkulturalne vještine Učenici će: . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 73 . prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. u svakom polugodištu po jedna.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice.

MATEMATIKA 74 .

Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. kružnici i četverouglu. Naime. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. Decimalni brojevi. trouglu. osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. TEMA – CIJELI BROJEVI 75 . U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis).b e N ). Također. 140 časova godišnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Uspoređivanje decimalnih brojeva. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Pridruživanje b tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Brojevni izrazi.MATEMATIKA VII RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. 2. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika a (a.).

Pravougli trougao. Pravougaonik. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. a Decimalni zapis racionalnog broja.Vrste paralelograma. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Podudarnost trouglova. Uzajamni položaj dvije kružnice. Uglovi sa normalnim kracima. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. 1200. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Pojam i svojstva. Uglovi trougla. 5. Trapez. 76 . OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. 1350). Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcije trapeza. Deltoid.Opisana i upisana kružnica trougla. 750. Odnos stranica i uglova u trouglu. Svojstva trapeza. Obim trougla i četverougla. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. 45 0. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Svojstva paralelograma. Trougao. Mjerenje površina. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Konstrukcija tangente kružnice. Zbir uglova trougla. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Vrste četverouglova. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Površina trapeza. Centralni i periferni ugao. Osnovne konstrukcije trougla. Površina paralelograma. Upoređivanje racionalnih brojeva. 3. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Brojevni izrazi. Jednakost uglova. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Srednja linija trapeza. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva. Paralelogram. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvođenje u skup racionalnih brojeva. Kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije deltoida. Skup cijelih brojeva. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Romb. Uglovi sa paralelnim kracima. Suprotni brojevi. Konstrukcije nekih uglova (600. Površina trougla. Uglovi četverougla.Pojam negativnog cijelog broja. 4. TEMA – ČETVEROUGAO. Pozitivni i negativni racionalni brojevi.

računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova. određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. planski pristupiti problemima i rješavati ih. UČENIK ĆE MOĆI: raditi sistematično. ustrajno. izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla . rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. 77 . sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA: - CILJEVI upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima . razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q . izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. samostalno sastavljanje zadataka. precizno i postupno. kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu . prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava . precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. računanje obima i površine trougla i četverougla. samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog materijala. analize i sinteze. prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. samostalnog otkrivanje novih činjenica. upoznavanje značajnih tačaka trougla. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q.

Decimalni brojevi. način zapisivanja i čitanja. a-x=b. x+a>b. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. x-a<b. prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. kritičko i samokritičko prihvatanje greške. (x-a)+b=c. • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. a-x>b. Osobine množenja decimalnih brojeva. • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. karakternim osobinama učenikove ličnosti. samokontrole i kontrole drugih u radu. x-a=b. 1. a kod kuće rade domaće zadatke • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva. uspostavljanje grupne saradnje. x-a>b. razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. rada. a-x<b. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica Rješavaju različite jednačine • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz • • • • • • • • • 78 . Množenje decimalnih brojeva . Upoređivanje decimalnih brojeva. vrše procjenu rješenja prije računanja. PONAŠANJA • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svom i tuđem radu • SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika Razvija sposobnost učenika za samostalan rad.VRIJEDNOSTI I STAVOVI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. STAVOVI. uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) VRIJEDNOSTI. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b. UČENIK ĆE: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom. te prevođenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. Zaokruživanje decimalnih brojeva. (x+a)-b=c.

• •

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina

svakodnevnog života

odgovornost za rad, tačnost, urednost i sistematičnost Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka

2. • • • • • • • • • • • •

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• • •

• •

• • •

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života Pridružuju cijele brojeve tačkama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Upoređuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima

• •

Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o svojstvima računskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti

• •

Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Računaju na različite načine, vertikalno i horizontalno, pomoću brojne prave Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka Predviđaju približan rezultat; Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika

• • •

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definiše uređenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija, jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad učenika

• •

79

3. • • • • • • • • •

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b • Svojstva množenja racionalnih brojeva.
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku). •

• • •

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rješenja jednačine, vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja Čitaju, sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

• •

Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjećaj vlastitog dostignuća

• •

Učenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka

• •

• •

• •

Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova Radi boljeg uočavanja ilustruje pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrađuje programirani materijal za samostalno učenje

80

pristupa u rješavanju zadatka

4. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Težište i orto centar trougla. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.

• •

• • • • •

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruišu uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruišu i diskutuju rješenje) Konstruktivno određuju značajne tačke trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapažanje i zaključivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rješavanje zadataka Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno Osposobljavaju se za analitičko mišljenje, naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapažanja i logičkog mišljenja Razvijanje zapažanja posebnog i općeg Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu

• •

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uočava odnose među elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izražava kritičnost u radu

• •

• •

• •

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a učenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka Učenike potiče na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zaključka Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu, mehaničko kretanje modela

81

Paralelogram. kvadrat. Svojstva deltoida. Pravougaonik. trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini Stiču vještinu korištenja pribora. upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Trapez. romb. Elementi četverougla. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Učenici trebaju naučiti definisati paralelogram. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. pravilno piše i crta u svojoj teci Samostalno uočava i logički zaključuje Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Površina trougla. Konstrukcija deltoida. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. naglašavajući nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četverougla 82 . Uglovi četverougla. Vrste četverouglova. romb. smisla za preciznost. kvadrat. Konstrukcije paralelograma. kvadrat. Srednja linija trapeza. Površina peralelograma. Vrste paralelograma. Svojstva trapeza.• Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje trougla pri dokazivanju podudarnosti. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam četverougla i elemente. tačnost i preciznost u radu Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova Koriste pravilno matematičko izražavanje • • • Razvijanje radnih navika. Mjerenje površina. grafoskop. tačnost. ČETVEROUGAO. Površina trapeza. Deltoid. Svojstva paralelograma. Konstrukcije trapeza. Obim trougla i četverougla. završava izgrađivanje pojma četverougla Izvršava klasifikaciju četverouglova. nastavne plakate i dr. 5.

dekadnom jedinicom. • Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. 83 . • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. kretanje udesno – ulijevo. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. višecifrenim brojem). • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve.). a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva). • Provjeravati zakone komutacije. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. a zatim definisati skup cijelih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. gore – dolje. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina.METODIČKE NAPOMENE 1. a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje.DIDAKTIČKO . • Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. geografska dužina i širina itd. 2. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika.

polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q. dobitka – gubitka i dr. Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. kao obratnu operaciju. ne treba ih dokazivati. razred). TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. promjene vodostaja rijeke. Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q. 4.• • • • • • • Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli negativnim brojem. • Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. a nova znanja usvajati posmatranjem. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. • Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. a zatim preći na proizvode od više faktora. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. nadmorske visine – dubine mora. • Dijeljenje. određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. neposrednim mjerenjem i ogledom. 3. a zatim skup racionalnih brojeva. Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. 84 . • Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto.

• Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. Upotrijebiti i grafoskop. koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova.). jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. deltoida… Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata. Dokazati tvrdnju . prave i kružnice i dvije kružnice). 85 . a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). 0 5. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla. a za kvadrat samo jedan . Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži.• • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. trapeza. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. kvadrat i romb. jednakost suprotnih uglova. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu. • Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. TEMA – ČETVEROUGAO. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. Ponoviti podudarnost duži. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). pravougaonika i sl. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. već poznatih slika (kombinacije trouglova. susjedne stranice i uzastopni uglovi. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata . Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati.

U skladu s tim. proizvoda i sredine učenja. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. 86 . procedurama i instrumentima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. kao i plan rada. vodeći računa o individualnim mogućnostima. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. sposobnostima i sklonostima. rad na projektu. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. specifične komunikativne i radne vještine. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. procesa. Individualno prilagođeni program. potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju.Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati.

FIZIKA 87 .

koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. centi. -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. nastavku školovanja i profesionalnom usmjeravanju. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. koristi odgovarajući pribor / eksperimentalne uređaje i instrumente. pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. matematike.FIZIKA Zašto učiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. tehničke kulture. U kontekstu toga. -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata. S druge strane. biologije. razlika i povezanosti. kilo. -klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. informatike. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. geografije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. -postavljati hipoteze. -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. mega). -koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. mili. 88 . Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi.

objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. fizikalna svojstva tijela i pojava. prirodne strukture. -Konceptualni okvir tijela. električnog polja. istosmjerne struje stalne jačine. kretanja. energiju i njeno korištenje. toplote. njene koristi za svakodnevni život. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. Sadržaj -Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. zna vezu između mase i težine tijela. talasnog kretanja. kao i šire. razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja te stanja ravnoteže. -opisuje. međudjelovanja. efekte međudjelovanja. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. 89 . -zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. povezanosti električnih i magnetskih pojava. za objašnjenje različitih pojava. -pronalaziti rješenja. promjene stanja tvari -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. -komunicirati. uključujući izbor pribora i tehnologije. identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. sile. -opisuje. rada. pisanim izvještajem.-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. fizikalnog stanja. energije. -modelirati. građu tvari. svjetlosti. -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. -interpretira dati model. graficima. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. zvuka. tvari. električnog naboja. opisuje efekte djelovanja sile potiska. koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. fizičke pojave. sile u prirodi. -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. matematičkim formulama. građe atoma. -poznaje simbole i SI mjerne jedinice. vrši različita mjerenja. magnetnog polja. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto.

preciznost i tačnost. Pascalov zakon. -stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. toplota i količina toplote. Newtonovi zakoni. fisiju i fuziju. Joule-Lenzov zakon. razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. strujanjem i zračenjem. prikazuje i analizira električno kolo. stavovi. -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. -Zakoni: kretanja u kinematici. -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. navike -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici -Razvijati navike za urednost. zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. sistematičnost. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija -usvoji naučni pogled na svijet. primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. zakoni održanja. objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. međusobno uvažavanje. razlikuje prenošenje toplote vođenjem. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu. Faradayev zakon. Arhimedov zakon. primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. 90 . zakoni geometrijske optike -Primjena znanja fizike -Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. rad u grupama / timu. -razlikuje pojmove temperatura. istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. tipove i efekte radioaktivnog zračenja.-identificira i opisuje različite oblike energije. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. razumije stanje toplotne ravnoteže. -uočava lanac i razmjer prirodnih struktura. -ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. sočiva i prizme. transformaciju energije i povezanost sa radom. zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. samostalan rad. identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. od osnovnih čestica do galaksija. Ohmov zakon. opisuje strukturu jezgra atoma. opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. uočava povezanost električnih i magnetnih pojava.

predviđanja i uopćavanja i. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. Učeći fiziku. u okviru datog broja časova u razredu. u skladu s tim. Građa tvari VIII razred 1. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. vrijednosti. upoređivanja. stavova i ponašanja. sila 2. Fizika i priroda 2. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. Svjetlost 6. učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Toplota IX razred 1. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Električna struja 3. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Kretanje i sile 3. koji integrišu više predmeta ). U skladu s tim. Magnetno polje 4. pored tradicionalnih medija. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Prirodne strukture. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija i . Međudjelovanje. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Talasi 5. Također. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. što je najvažnije. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike 91 . Mjerenje 3. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Naelektrisanja u našem okruženju 2. to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. analize i tumačenja podataka. Na nivou osnovne škole. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu. prikupljanja i zapisivanja podataka. Svijet atoma DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate. Energija i rad 5. učenje procesa promatranja opisivanja. odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. klasifikacije. Pritisak 4. neophodno je koristiti moderne medije.

kao i plan rada. ali se kao relevantan omjer može smatrati: -Znanje sadržaja fizike: 60% -Procesi. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. sposobnosti i vještine: 30% -Afektivno učenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. rad na projektu. laboratorijski rad učenika. grafički i eksperimentalni zadaci. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor. tehnički proizvod). učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. jednostavni računski. procesa. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta).nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci– pitanja. sposobnostima i sklonostima. kreiranje modela. specifične komunikativne i radne vještine. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. vodeći računa o individualnim mogućnostima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. proizvoda i sredine učenja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. korištenje interneta i dr. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. primjerenih učenicima. izvedbe (referat. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. Individualno prilagođeni program. Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. 92 . U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća.). Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. procedurama i instrumentima.

-zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. određuju srednju vrijednost. opsega. deci. fizikalne pojave -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. nastavnik kreira problemsku situaciju. prikupljaju podatke. -razlikuje značenja za kilo. -za uvođenje učenika u svijet fizike. materija. saobraćaju. svojstva tijela. VII razred – 1 čas sedmično. prečnika. -pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. -Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. -vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. -Fizikalna veličina Mjerenje -Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode -promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Razvoj navike istraživanja -Duljina. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. 93 . srednja vrijednost mjerene veličine Mjerenje duljine Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta -priprema vježbe mjerenja. čestica. eksperiment -Priroda. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. -procjenjuju i mjere duljine dužina. geografiji i dr. kretanje. -iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. sportu. -upoznavaju se sa različitim mjerilima . stanje. metod fizike teorija. odnosno njihovim skalama. -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. -iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. -razlikuje pojmove dužina i duljina. -zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. služeći se modelom crne kutije. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. metar (m) -raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. debljine. -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti.. -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. vrste grešaka. fizikalni sistem. izvodeći odabrane eksperimente. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. mjerila. provjeravaju svoje ideje i zaključke.FIZIKA. ponašanje Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika: Učenik : Fizika i priroda -Pristup saznavanju prirode. tijelo. procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. -sami izvode eksperimente. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. centi i mili. stavovi. tvar.

-Zapremina tijela. sekunda (s) -razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. -raspravljaju o vremenu i jedinicama.Mjerenje površine i zapremine -Površina plohe. Tačnost i preciznost u mjerenju -određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. -Gustina. -određuju gustinu smjese dvije tečnosti. -mjere zapreminu tečnosti. trenutak -Mjerenje vremena. kilogram po metru kubnom (kg/m³) -određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. -na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. -zna odnos sekunde prema minuti. danu. -mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. -koristeći tablicu gustina. -određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. kubni metar (m³). Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi -ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. -raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Razvoj navike rada u grupama / timovima -procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. -mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim 94 . uz prethodno procjenjivanje. Mjerenje gustine -Masa tijela. određuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno. litar (l) Mjerenje mase -uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. -zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. satu. -pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Mjerenje vremena -Vremenski period. -izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. upoređuju mase različitih tijela. -određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. -ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. kvadratni metar (m²) -određuje površine i zapremine. vaga -zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. kilogram (kg). kao i njegovom zapreminom.

-Kelvin (K). neutrona i elektrona. -Čestični model tvari -Molekule. -ukazuje na povezanost fizike s hemijom . -ocjenjuje učenike. -predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. -pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. -interpretira čestični model tvari: . atomi -Agregatna stanja tvari -koriste se internetom. . Mjerenje temperature -Temperatura -pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. stepen Celzijusov (ºC) Građa tvari -Mjerenje temperature -priprema nizove zadataka za kontrolni rad. tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. smjese hladne i zagrijane vode. odnosno međumolekularnom prostoru. služi se odgovarajućim ilustracijama / simulacijama. vode. .da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. -ocjenjuje učenike. prikazuje modele molekula i atoma. -mjere temperature zraka. iznose svoje ideje. koristeći se čestičnim modelom tvari.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula .instrumentima.da je atom građen od protona. -pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. -zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. -nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). izvodi oglede. . -prezentiraju svoje radove. -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. 95 .da je molekula građena od atoma. tečnih i gasovitih tijela.

BIOLOGIJA 96 .

odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Dat je također osvrt na ponašanje životinja. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu.BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Zatim. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. Također. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Cilj nastave biologije 97 . procesa i zakonitosti o prirodi. anatomskoj. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite.

-Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. -modelirati. -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi.Znanje biologije Procesi -posmatra. klasificira stečena znanja. bilježi rezultate. -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. istražuje. stičući nova znanja. -razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. također koriste i druge izvore znanja. jedinke) građene od ćelija / stanica. -mikroskopirati. evaluacija. proširuje ih i praktično primijenjuje. -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. vještine i navike. -stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. izvođenje. -koristi odgovarajući laboratorijski pribor. -učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. -identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. -razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. 98 . parovima i pojedinačno. -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. radi u grupama.

razliku između biljne i životinjske ćelije. -svojim aktivnostima. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. -ponašanje životinja. -razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. -radi u grupama. -učenici u parovima. diobu ćelije. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. razgovaraju o temi «Zdrav život». korištenje životinja u ishrani čovjeka. -opisuje. kritički razmišlja. -komunicira i iznosi svoje stavove. građu životinjske ćelije/stanice. a zatim u velikoj grupi. -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. -primjena znanja biologije. prikuplja materijale. u granicama mogućnosti.-stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. građu i funkciju životinjskog organizma. Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i prakse. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. 99 . -sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. privredni značaj i zaštita. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. uči sadržaje koji se odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. njene koristi za svakodnevni život. pravi portfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti.

navike -podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. 100 . međusobnog uvažavanja. -razvija navike u pogledu urednosti. ali i samostalnog rada. sistematičnosti. samostalnog rada. -stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). preciznosti. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. tačnosti. -razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. stavovi. -usvaja naučni pogled na svijet. procesa učenja u grupi (timu). rada u grupama / timu. -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. -uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama.Vrijednosti .

-priprema -često rade u parovima i grupama laboratorijsku vježbu: -mikroskopiranje za kooperativno životinjske ćelije i učenje. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih bioloških znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi Aktivnosti učenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. Učenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o životu koja uključuje niz disciplina. učenika.. ćelija / stanica. Aktivnosti nastavnika: -motiviše učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. fiziologija. tkiva (trajni i svježi preparati). stavovi. tj. upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema) -Učiti o građi životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije. Vrijednosti. prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. tkivo. sistematika. etologija životinja). 70 časova godišnje Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Tematske cjeline / teme Učiti: Uvod -Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini.BIOLOGIJA. VII razred – 2 časa sedmično. hemikalije. sistem organa. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme -nastavni proces usaglašava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizičkim razvojem i koji mora biti čist mogućnostima (sterilan) prije prve upotrebe. organ.. 101 . mjerne instrumente. -podešava namještaj i preparate.. Građa i funkcija životinjskog organizma -zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije / stanice do organizma.

-stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada -izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju.organizam Životinjska ćelija / stanica -Steći će znanja o građi životinjske ćelije / stanice kao osnovne jedinice životinjskog organizma -Organele ćelije: ćelijska opna . organizam. posteri i dr. organa i sistema organa -Životinjska tkiva: epitelno. -zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. -crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. razmjenjuju mišljenja. ribosomi -Razlika između biljne i životinjske ćelije / stanice -Diobe životinjske ćelije:mitoza i mejoza – informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo. da se druže. -uključuje učenike u grupni rad. centrozom. crteži. -donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. -usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. sarađuju i donose zaključke. mitohondrije. Građa i funkcija životinjskih tkiva. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima.Također. zna funkciju pojedinih organela. potporno. jedro. -samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. sistem / sustav organa. nervno -Sistemi organa: kožni sistem organa.). -omogućava učenicima da uče zajedno. 102 . najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). mišićno. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu -grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. crteže). mokre preparate. organ. -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. citoplazma.

-učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata.). valjkaste gliste / obli crvi. -rade u timu. -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. -stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u . kućica puževa i školjaka i dr. -prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama.Sistematika životinja i ponašanje životinja potporni sistem i kretanje životinja. -predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. udžbeniku i drugim izvorima znanja.). dupljari. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. insekti. člankovite gliste / prstenasti crvi. mekušci i bodljokošci / bodljari -iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). probavni system / sustav i prehrana. Razvoj navike istraživanja -pomažu učenicima sa posebnim potrebama. -zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. 103 . Svijest o higijenskim navikama -posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. -posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. zglavkari. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. -zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. razmnožavanje -Komparativno morfološko fiziološki pristup -Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. pljosnate gliste / pljosnati crvi. nervni / živčani sistem i osjetila. sistem organa za izlučivanje. -zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. zoološki vrt i dr.

-priprema grupni odlazak učenika u muzej ili zoološki vrt.. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). bezlubnjaci / kopljače. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara -zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. glavne grupe. -zna zašto su upravo ptice -posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vježbu: prikupljaju disekcija žabe. a posebno za čovjeka. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke prakse -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). -priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) i određivanje riba pomoću ključa. građa tijela. značaj u ishrani. -upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . građa i razmnožavanje. zavičaja i bilježe podatke o -pomaže učenicima istraživanju. pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih 104 . te raspravlja sa učenicima o važnosti -istražuju ptice svog i značaju određene sistematske grupe. materijale iz drugih izvora. razmnožavanje i -zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. kolouste / kružnouste: glavne odlike i značaj -u okviru pojedinih sistematskih grupa životinja. etologija riba -Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). rasprostranjenost. podjela i značaj. kičmenjaci / kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. također i štampani materijal. upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. -Ribe: opće osobine.-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. -pregledava materijal koji donose učenici iz prirode.

posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. opće osobine građe i razmnožavanja. rasprostranjenost. . 105 . -zna zašto je metabolizam ptica intenzivan. polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. -produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. -potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. važnije grupe sisara. izumrli gmizavci -Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. porijeklo i značaj (stočarstvo. glavne grupe i značaj -Gmizavci / gmazovi: prilagođenost vazdušnoj / zračnoj sredini. -raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. najvažnije grupe ptica. -značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. izvora.razviće. a to su: dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. lovna divljač). seoba ptica. stalna temperatura tijela. -zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: opće odlike i raznovrsnost sisara. sistematske grupe. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela.

jestive životinje vodene i vazdušne sredine.Značaj životinja za čovjeka -Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta -Značaj životinja za čovjeka. omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. mikrobiologija). Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija. posebno u vanrednim uslovima života (elementarne nepogode i rat). ekologija). prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. etologija.sabiranja. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja. nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. te ih ocjenjuje.METODIČKE NAPOMENE Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. . sistematika.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. -izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. evolucija. kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. DIDAKTIČKO . shema. . morfologija. fiziologija. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika. klasificiranja i tumačenja podataka. . -istražuju koje su divlje životinje jestive i na koji način se mogu pripremati i konzervirati. genetika. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu. korištenje u ishrani u vanrednim uslovima -poznaje određeni broj vrsta divljih životinja koje se mogu koristiti u ishrani.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). grafikona i modela. mikologija. antropologija. -redovno provjerava znanje učenika i ostala postignuća.sakupljanja. zoologija. . 106 .

Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. izrada nastavnih sredstava. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. nastavne metode i nastavna sredstva. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. U pogledu načina primanja bioloških informacija. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. posmatranje ponašanja životinja. u parovima i individualiziranim radom. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Ocjena mora biti javna. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. Izvođenje ogleda. bare i mora. vještina i navika. uz obalu tekućice. izrada postera. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama. učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. etologije i ekologije. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Provjeru prati ocjenjivanje . Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. izvođenje ogleda. livadi / travnjaku. treba primjenjivati usmeni. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. a to će biti uslovljeno nastavnim sadržajem. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama.. parku. Rad na terenu (u šumi. Ukoliko nastavnik 107 . gajenje biljaka i životinja. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. To se postiže putem kontinuirane provjere.

Također. Također. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. intenzivno s roditeljima. Internet konekcija također mora biti prisutna. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju. mikroskopima. priborom za disekciju. zidnim slikama.stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. u granicama mogućnosti. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. mikroskopskim preparatima. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. suhim i mokrim preparatima. U nedostatku uslova za osnivanje vrta. on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. 108 . donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. ponekad i skromne ekonomske učinke. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. za organiziranje različitih oblika rada. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje tj.

GEOGRAFIJA 109 .

znati objasniti razuđenost obala . od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. poluostrva. demografsku -Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih dešavanja u svijetu -Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. -Nabrojati vrste kraških oblika.GEOGRAFIJA ODGOJNO . moreuze. znati analizirati klimatske dijagrame. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. proizvodnju energije . -Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. florne i faunističke karakteristike. dinamika stanovništva. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). morske i riječene slivove. rijeke i jezera. najveće rijeke u njima.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA TEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI Učiti – znanje: -Kontinenti. gdje se nalazi Evropa. migraciona kretanja u prošlosti i danas. 110 . -Šta je struktura stanovništva. moreuze. ostrva i poluostrva. saobraćaj. klimatske karte . ostrva. međusobni uticaj i međusobna zavisnost Evropa Prirodne i društvene karakteristike -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene -Služiti se geografskom kartom. reljef. njihove posljedice. stanovništvo i naselja na Zemlji. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. gustinu naseljenosti. gustina naseljenosti. zaljeve. vrste mora. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). klima. geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). koristiti kartografske znakove.

šta su ostrva. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika -Činjenice – pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. prirodna bogatstva. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. uslove za razvoj poljoprivrede. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. industrijalizaciju. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. stagnaciju. poluostrva. 111 . znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . rad na uzorcima. koja mora nazivamo -Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski položaj. skiciranje. njihove prirodne i društvene karakteristike. Sposobnosti -Samostalno pronalaženje informacija o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava -Gdje se nalazi Sredozemlje. crtanje. regije Evrope. saobraćajni. pisanje izvještaja o istraživanju. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. privredni i turistički značaj.pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. pokazati na geografskoj karti.

naučnog razmišljanja i izlaganja Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. najznačajniji gradovi. industrijskog i historijskog značaja. pravac pružanja planina. raspored padavina u toku godine. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. -Stanovništvo i naselja tih zemalja. klimatske i hidrografske karakteristike. obala i njena razuđenost. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. stavovi. -Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). -Znati pokazati pripadajuća mora. hidrografske karakteristike.uzroke političke nestabilnosti. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. -Razvijanje kritičkog mišljenja. -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. -Karakteristike klime. -Značaj nafte. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. -Zašto je ovo specifičan prostor u historijskom. značaj geografskog Vrijednosti.Zemlja. -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom sredozemnim. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. prirodno-geografskom i društveno-geografskom smislu. zašto je evropsko. -Karakteristike najznačajnijih zemalja Sredozemlja i njihov uticaj na politička i privredna dešavanja. poluostrva i ostrva Sredozemlja. navike Azijsko Sredozemlje 112 .i procesa -Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim . stari gradovi – centri kulturnog. -Značaj Sredozemlja na historijska dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na današnji privredni razvoj i kulturu. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. -Geomorfološke. prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje – Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja -Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritičkog mišljenja. a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru. -Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta.

države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova.Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. geomorfološke. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. klimatske i hidrografske karakteristike. geografski položaj azijskog Sredozemlja. položaja u geostrateškom i vojnom smislu. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze -Razvijanje navike očuvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta života sada i u budućnosti -Položaj afričkog Sredozemlja na karti. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. samostalan rad. položaj Sjeverne Evrope. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel. prostorni obuhvat. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. prostor sukoba interesa velikih sila. postupaka i metoda djelovanja obala. -Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa -Prostiranje Sjeverne Evrope. Prostorni obuhvat. Demografske karakteristike. prirodna bogatstva. toplotni pojas u kojem se prostire. klimatske i hidrografske karakteristike. klima Sjeverne Evrope. -Položaj Zapadne Evrope. Geomorfološke. Afričko Sredozemlje -Osposobljavanje za grupni rad. razuđenost obale. veliki Skandinavski poluotok. gradski centri. dinamika stanovništva. -Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). hidrografske i klimatske karakteristike. njegov značaj. -Demografske karakteristike. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. geomorfološke. -Prostor najvećih pustinja na Zemlji. -Geomorfološke. prostorni obuhvat. -Pustinje i oaze. Suecki kanal – njegov saobraćajni. klima i rijeke. razuđenost -Navika preuzimanja odgovornosti za Zapadna Evropa izvršavanje dobijenih zadataka. velika prirodna bogatstva). hidrografske i klimatske karakteristike. geografski položaj. saobraćajni značaj. gustina naseljenosti. -Stočari nomadi – «pustinjski narod». -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. fjordovi i fjeldovi. prostor sukoba velikih sila. -Značaj Nila za razvoj kulture i civilizacije. prirodna bogatstva. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. njegov značaj. -Karakteristike reljefa i klime ovog područja. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. -Demografske i privredne karakteristike 113 . ali i geostrateški značaj.

velike ravnice. hidrografske i klimatske karakteristike.-Narodi koji žive na ovom prostoru. klima i rijeke. geomorfološke. razuđenost obale. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima i rijeke. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geomorfološke. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Položaj Srednje Evrope. geomorfološke. -Alpske zemlje. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. dinamika stanovništva. Srednja Evropa (najviši životni standard). razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. dinamika stanovništva. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. specifičnosti pojedinih zemalja. gradski centri. geografski i historijski značaj. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. uloga. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Položaj Ruske Federacije. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). golema prirodna bogatstva). razuđenost obale. hidrografske i klimatske karakteristike. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. prostorni obuhvat. geografski položaj. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. geografski položaj. hidrografske i klimatske karakteristike. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. gustina naseljenosti. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. gustina naseljenosti. gustina naseljenosti. Ruska Federacija (istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 114 . velike ravnice Evrope. prostorni obuhvat. gradski centri. dinamika stanovništva. gradski centri. prostorni obuhvat. klima i rijeke. toplotni pojas u kojem se prostire. -Finska . značaj Ruske Federacije.zemlja jezera.

OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED Evropa – opći pregled Sredozemlje .Jugoistočna Evropa Azijsko Sredozemlje Afričko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istočna Evropa 115 . historijski razvoj i prirodna i kulturna baština BiH Prirodno-geografske odlike BiH Društveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo . Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti BOSNA I HERCEGOVINA Ime.Mediteran Društveno uređenje BiH Azija – opći pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna.

i 2. a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. odnosno stručnu tematiku. Nastavni sadržaji (gradivo). koji su obrađivani do sada. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI. Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta). trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. 116 . prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. a i s ostalim nastavnim predmetima. trijade i tokom čitave 3. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. čime su program. čiji je u suštini sastavni dio. na kraju 2. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja). bili su preobimni. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. ne u funkciji ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva. tj. VIII i IX razredu. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta). uvažavajući naučnu. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. a i udžbenici. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. VII. Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadržajima. Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. trijadi. Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke. promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva. je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta. kao i predmeta Društvo u V razredu.

omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi.. je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece.. razumljivo. U VII razredu je predviđena obrada evropskog. Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. predviđen ovim NPP-om. rad u parovima. jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. • izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. 117 . kao zastario i prevaziđen). • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika.). Biologija. Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora nego ostalim temama.Obim znanja. • osjećaj za lijepo. pa i učeniku. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – Historija. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. o čemu se mora voditi računa. odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike. koji su često i objektivne i subjektivne prirode. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. Bosanski / hrvatski / srpski jezik. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi. a koncipiran je tako da nastavniku. samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem). Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđeg rada. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu. samostalan rad. odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski rad.

odnosno kompjuterom. Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika. u manjoj i većoj mjeri. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. opremeljene sa svim vrstama geografskih karata. U skladu sa naprijed navedenim. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. Primjenjivati. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije. 118 . prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije. dodatne nastave i terenske nastave. i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . u svakom mogućem slučaju. individualna nastava. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima.individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih aktivnosti.učesnika u nastavnom procesu.Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. literaturom koju će učenici samostalno . a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. S obzirom da je inkluzivna nastava. sredstvima. videotoptom. procedurama i instrumentima. grafoskopom. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju.

geografski položaj. VII RAZRED – 2 časa sedmično. EVROPA Geografski položaj. Prirodno-geografske odlike Evrope 3. obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaženja na geograf. tekstova -Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih -Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide 2. njihovim kulturama. granice i veličina -Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima -Prepoznaju prirodno-geografska obilježja (reljef. područja velike -Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). geografskih karata. dinamici. kartama reljefnih cjelina i oblika. STAVOVI. biljni i životinjski svijet) -Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama. globusa. rijeka i jezera -Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama) -Priprema didaktičkog materijala. geoloških i geomorfoloških karata Evrope -Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. 70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. granice. klimu vode. rijeka i jezera -Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. naseljima. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Društveno-geografske odlike Evrope -Znaju o stanovništvu (strukturi. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 119 .GEOGRAFIJA. a koji žive na prostoru cijele Evrope AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1.

evropsko. -Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe (Feničanska država. a naročito povoljnost klime za život -Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko. kao i ona rijetko naseljena. da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. Rimsko carstvo – samo informativno. Libija. -Osposobiti učenike za analizu klimograma (padavine i temperature) .Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana. Suecki kanal) -Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas -Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja. čime je okrnjena izvorna kulturna baština te istaći potrebu za restauriranjem. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnom periodu vrućine i suše) -Pronaći na karti sva mora Sredozemlja te veća ostrva ili grupe ostrva. -Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja. Kuvajt. -Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . Balkanski i Maloazijski). 120 . Apeninski. -Pronaći na karti najveće i najstarije gradove. a posebno prirodnih ljepota regije. -Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina. obnovom i čuvanjem tih spomenika Razvijati osjećaj za čuvanja svih. -Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. afričko i azijsko Sredozemlje Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. Arabija. SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. stara Grčka. kao i četiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. kao najvažnijim energetskim izvorima. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodište. azijsko i afričko Sredozemlje) 5. žarište i rasadište posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike.koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva -Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost 4.

121 . ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta -Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana te izvući zaključak (uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene. Republika Crna Gora 11. Republika Srbija 10. -Prepoznati prirodne i društvene odlike Balkana te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja -Uz zadatke upoređivanja. sličnosti vegetacije i tla. većih rijeka. Posebno označiti područja bez vodenih tokova. -Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografskog sadržaja koji se odnose na regiju Mediterana. Maroka – koje će veće gradove vidjeti na tom putu. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta Mediterana. uzrasta. Alpi. kojih mora se plovi. Grčka. Helenidi. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem 7. Apenini. navesti uzroke -Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. -Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. Republika Hrvatska 9. manje razvijene i zemlje koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da se stave u poziciju razvoja. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja. država. Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. putovanja. analogije. izražavanje te područja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu područja sa najznačajnijim (npr. kojima je ovo područje siromašno -Prepoznati Italiju i Španiju kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. karte i ponavljanja u jezera. -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano – značaj egipatske kulture i civilizacije. Albanija. Bugarska. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. te klimatske sličnosti. Rumunija -Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja. dozvoljavajući -U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito veće gustine naseljenosti. učenici putuju prirodnim resursima na kružno od Španije do Mediteranu. Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Evropa – prirodne i društvene odlike 8. Dinaridi. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. Tauridi i Atlas kao i vulkane južne Evrope.). jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Označiti bojama sferi učenika mlađeg turistički najrazvijenije. nastavnici trebaju često koristiti zadatke -Izrada slijepe karte – bazirane na upotrebi reljefa. neposrednih učesnika. preko države Balkana. Španija i Italija Mediterana (Pireineji.-Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Evrope i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu -Prepoznati mlade vjenačne planine 6. većih obliku zamišljenog gradova i saobraćajnica. koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi država odrediti granice i i što smo naučili o različitim bojama označiti tim gradovima. suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) -Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu).

Iran i Saudijsku Arabiju -Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je. diskusije. dijagrami.12. Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu -Zadaci mogu biti tipa: tačno – netačno. saradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. Srednji Istok. najljepši gradovi Mediterana.. pored ostalih. zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima. dobrim dijelom uništena – degradirana. tematske karte itd..). 15. nemirni prostor -Pojasniti specifičnu poziciju (geografski položaj) Balkana. Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti -Za domaću zadaću učenici se trebaju pripremiti za razgovore.) 122 . ekonomsku. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). Kao predstavnike ovog prostora.. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja -Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije.geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima (prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću tehnologija u tranzicijskim zemljama. Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja 14. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli -Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. testovi. Afričko Sredozemlje -Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa (geoekologija). vulkani Južne Evrope itd. Bliski Istok. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka -Definisati i objasniti pojam Jugoistočne Evrope. politički veoma nemiran prostor itd. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti (npr. kao mjesta susreta različitih civilizacija te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa 13. -Na kraju svake nastavne teme. zadaci objektivnog tipa. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. posebno u procesima tranzicije i pridruživanja -Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno. Razvijati pozitivan odnos prema radu.. grafikoni. (posebnu pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. turizam u pojedinim zemljama. mješoviti zadaci. kulturnu i političku međuzavisnost zemalja ovog prostora. piramide Gize. patuljaste zemlje Evrope (najviše u Južnoj Evropi). Azijsko Sredozemlje: Mala Azija. antički Rim ili Atina.

123 . ljudske reurse i stručne kadrove. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju kojih će moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Evropu -Istaći da je geografski i saobraćajni položaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more). aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regiji Zapadne Evrope nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. većih rijeka. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje . s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) -Istaći geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. -Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim evropskim državama. najgušće naseljene -Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti.-Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. velike zalihe ruda. vrlo gustu riječnu mrežu. pisma. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najveće evropske luke. Tako će se povećati Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva -Izraditi slijepu kartu – reljefa. jezika. da je ovo područje arapske kulture. plodno zemljište.Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turističke destinacije 16. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja.Egipat kao zemlja duge historije i tradicije . nastavnik produktivnim. što sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta -Uočiti veliku raznolikost reljefa. i bojama označiti države kroz koje protiču. da ima povoljne klimatske uslove. -Na osnovu poznate nastavne materije. da je rijetko naseljeno. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka.

uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost. kao i ekonomskom i političkom situacijom -Navesti. treba izvesti zaključke o tome šta je uslovilo da London i Pariz. Island. u prošlosti i danas. najveći evropski gradovi. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. -Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK te značaj Londona. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti -Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza. načinu života i rada u zemljama EU -Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Evropu. postanu svjetske metropole. -Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte. 18. Danska 20. Francuska. 124 . niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o Zapadne Evrope. -Upoznati učenike sa historijskim i savremenim značajem UK u Evropi i svijetu te značajem industrije kroz historiju i danas. Velika Britanija. visok živorni Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja stručni rad i veliko zalaganje -Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Evrope. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine. -Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. -Kroz raspravu potaći učenike da prepoznaju englesku kulturu. Jiland. ekonomske migracije). a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera. potreba za radnom snagom.17. -Upoznati učenike sa prirodnim regijama Francuske te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj. -Upoznati se sa Sjevernom Evropom. Pribaltičke zemlje Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. Švedska. SJEVERNA EVROPA 19. najveće evropske gradove (konurbacije). motiviranost učenika za rad. Norveška. -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti. -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovništva. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povećava (demografska eksplozija). Finska. -Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. siromašne resursima. -Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija). zemlje Beneluksa evropske zemlje. -Proučiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu. a naročito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu. u okvirima EU.

Švicarska. -Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju.standard svog stanovništva -Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope. Slovenija. najrazvijeniju industriju. Češke. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava. -Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. značajne prirodne resurse. Austrija Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. veliki značaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23. kao i da steknu saznanja o stanovništvu koje pripada svim jezičkim grupama u Evropi (germanska. Poljska. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. SREDNJA EVROPA 22. kao i pozicija gradova. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno . Češka. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske.geografskih karakteristika između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti značaj Mađarska -Učenicima dati dopunska pitanja koja će im pažnju usmjeriti na određene objekte. uslovljena specifičnom klimom i geografskim položajem -Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. Njemačka.geografskih i društveno . -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke (privredna razvijenost) sa ostalim -Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. saobraćajni značaj. Zapadne i Istočne Evrope. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. -Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. -Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i društvenogeografskom pogledu između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. koristeći udžbenik. Zapadne i Istočne Evrope. 21. romanska. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke sa ostalim zemljama Evrope. slavenska. ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. i na primjerima nejednake razvijenosti 125 .objasniti kako nastaje fen. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme -Na plakatu nacrtati visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . istraživačko učenje. -Tražiti od učenika da samostalno. Slovačka. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope). nizak prirodni priraštaj (navesti uzroke).

posebno velike rezerve nafte i plina. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . ISTOČNA EVROPA 23.veličine Ruske Federacije (11 satnih zona). podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) 126 . -Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. -U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. prihvate evropske standarde i uključe se u EU zemalja Srednje Evrope naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti savremenog svijeta i njihove uzroke. -Razvijati sposobnost uočavanja. klimu. 24. -Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima -Objasniti nužnost društvenih promjena -Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. pored geografske karte i globusa. Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica -Pripremiti.. poređenja komparacije te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja.Njemačke i alpskih zemalja u Evropi danas zemljama Evrope. zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji. Moldavija -Značaj uticaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. grafofolije i izvode iz dnevne štampe. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope. -Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. -Na primjeru Ruske Federacije. koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone.. -Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udžbenika. -Pripremiti materijal o Černobilu. -Objasniti i znati geografski položaj.. Bjelorusija. reljef. vode i veličinu Istočne Evrope 22. njene ogromne prirodne resurse. pojasniti ove zone. te ovisnost Evrope o njima -Značaj prostornog obuhvata . Ukrajina. -Pomoći učenicima da ucrtaju Transsibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja. -U okviru ponavljanja.

HISTORIJA 127 .

književnosti. kod grčkog pisca Herodota. zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama.HISTORIJA Zašto učiti historiju? Historija je društvena nauka. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. geografije. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti.n. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na različitost mišljenja. Što se historija više uči to se i više zna. potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora. Također treba da sagledaju politički. Da bi u tome uspjeli. Da bi to postigao. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. 128 . Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi.e. društveni. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. pripovijedanje. sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Da bi bila što objektivnija.

dugoročne. analizira. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učiti: -Historijske vještine. -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. identificira uzroke historijskih događaja. -Razlikuje bitne od nebitnih informacija. društveni. mjeri relevantni značaj činjenica. -Na karti pokazuje predhistorijska. kao i odnos uzroka i posljedica. razumije njihovo značenje. razlikuje činjenice i mišljenja. antička i srednjovjekovna nalazišta 129 . -Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj.Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica. kratkoročne.. Učenik: -Razlikuje prošlost. objektivnost i subjektivnost. -Prepoznavanje činjenica i objektivnosti. namjerne i nenamjerne posljedice. sadašnjost i budućnost. -Istražuje. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. -Razumije značajne i manje značajne uzroke. -Kritičku analizu historijskih izvora. položaj i ulogu žena u -Identifikuje. -Tumačenje historijskih događaja. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore. nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. Znanje historije Procesi Sadržaj -Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. stavlja ih u odgovarajući redoslijed. -Zauzimati stav uz korištenje dokaza. . kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje. -Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode.

-Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje vlastite slike o historiji.društvu kroz različite historijske periode. -Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. -U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti. -Usvaja naučni pogled na svijet. -Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije. -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. -Kritički odnos prema različitim mišljenjima o jednom te istom pitanju / događaju. stavovi. Vrijednosti. navike 130 . u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama. spoznaju o okruženju u kome živi. -Razvija sposobnosti empatije. -Zna cijeniti stavove i shvata druge.

Osnovna obilježja srednjeg vijeka 2. Savremeno doba (1945. VIII razred 1. Prvi svjetski rat 3.nacionalne države 4. Evropa. Bosna u XIX st. 131 .-1990.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4. IX razred 1. Građansko društvo . Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Svijet između dva svjetska rata 4. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Bizant.Bosna i Hercegovina u XX st.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Drugi svjetski rat 5.Bosna u srednjem vijeku 5.) 6. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3. Evropa – Novi vijek 2. Osmansko carstvo 6.

priručnici za nastavnike. dokumentarni filmovi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . Savremenim pristupom u poučavanju. Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. testiranja znanja.DIDAKTIČKO . radne sveske za učenike. pored osnovnog teksta iz udžbenika. U realizaciji sadržaja. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. proizvoda i sredine učenja. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. slike. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika. grade posebno razumijevanje. a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. Uz pomoć različitih izvora. procesa. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara). koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. internet.METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. Prilagođavanje programa Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. To će se postići tako što će u toku nastave. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. 132 . Resursi za realizaciju Udžbenici za historiju. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. razumijevanja i vještina koje učenici stiču. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…). globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. crteže slajdove. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. Uvijek treba ići od onih osnovnih.uče kako da misle. kao i plan rada. što znači da poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. historijski atlas. slajdovi. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. da razvija kulturu dijaloga. kompetencije i vještine . razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. dokumenti na CD-u. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene). U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Individualno prilagođeni program. a po mogućnosti i šire.

Bizant (Vizantija). stavove i tumačenje ponuđenog izvora. .ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora -Analizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. može da se snalazi u vremenu.Na osnovu primjera iz svakodnevnog života. baština. -Razumije posljedice velike seobe naroda i -Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi -Pripremaju igrokaz 133 . kmet. može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku.Kršćanstvo i islam. baština i pronija. -Zna pojam “velika seoba naroda” i njene posljedice. .Historija. -Informacije o događajima slažu u slijed. feudalac. feudalizam. -Pomaže učenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti. kako je izgledao feudalni posjed.Može da objasni osnovne pojmove vezane za temu. daju odgovore na postavljena pitanja. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . stavovi. VII razred – 2 časa sedmično. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti. Arapi i uspon islama. -Pomaže učenicima da Evropa. vazal. objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima -U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore. tokove historijskog razvitka Franačke. susret istoka i zapada. glavna obilježja srednjovjekovne kulture. kultura srednjeg vijeka. glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama. feudalizacija. -Priprema analizu izvora. -Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga. -Pitanja formuliše jasno i precizno: -Potiče učenike da iznose svoje mišljenje. velike srednjovjekovne civilizacije. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne pojmove (feud. pojam monoteizam. pronija). . feudalizam. feudalna hijerarhija. -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. -Procjenjuje pretpostavke i razmišljanja učenika. Bizantije i arapske države. Franačka država. poglede. regione srednjovjekovne umjetnosti. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumijevanja Sposobnost analize. Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku -Uzburkana Evropa. djelotvorno komunicira sa učenicima. -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg vijeka. ponašanje Aktivnosti nastavnika: Znanje iz historije: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika: Učenik : Osnovna obilježja srednjeg vijeka -Periodizacija. Društveni život u feudalizmu.

Romani. razvija sposobnost empatije (suosjećanje i razumijevanje ljudi iz prošlosti). hronološki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa) kojim predstavljaju društvene odnose. privredni i društveni razvoj Bosne u srednjem vijeku. povezuje prošlost sa sadašnošću. -Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrađuje period srednjeg vijeka. privredne i političke tokove i zna ih objasniti. -Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. slavenske države u srednjem vijeku. -Ocjenjuje učenike. -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o križarskim ratovima. srednjovjekovni parlament. Bosna u srednjem vijeku 134 . pjesme. arheološki artefakti. zna vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.vijeku. križarski ratovi. završavaju analizu. privreda. -Ocjenjuje učenike. (Germani. državno i društveno uređenje. značaj pojave kršćanstva i islama. hereza. razumije važnost razvoja nauke i kulture. Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku -Slaveni (život u pradomovini). -Teritorijalni razvitak. razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. razumije i zna objasniti his. sukob carstva i papstva. Slaveni i dr. snalazi se na karti (prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. -Priprema posjetu historijskom lokalitetu. suprotnosti srednjovjekovnog društva. uvažavanje drugih i drugačijih Izgrađivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“. razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. razumije vjerske prilike. politički. -Analiziraju različite izvore. razumije društvene. razumiju i nauče nove pojmove. jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku. razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku. -Nastanak. procjenjuju pouzdanost izvora.). teritorijalno širenje Bosne). može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja. -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme. privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. slavenske države. vjerska slika. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti.. pisanih. može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva. društveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku. snalazi se na karti . kultura i umjetnost. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja. -Učenici znaju slavenske narode i njihove države. -Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. -Ocjenjuje učenike. znaju kako je tekao državni. Razvijanje vještina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije... -Zna osnovne tokove društvenog. -Učenici analiziraju različite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. karte. zna o svakodnevnom životu ljudi.

-Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: bejluk. manjinski narodi. -Ocjenjuje učenike. hrana). privreda. organizira različite oblike rada u učionici. vjersku strukturu i manjinske narode. razlikuju bitne od nebitnih činjenica. vjerski mozaik. država. -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. timarskospahijski sistem. upravno teritorijalnu organizaciju. Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja) -Analiziraju izvore.. -Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st.. -Priprema analizu različitih izvora. -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. asker.-Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. sultan. objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st. -Posmatraju. raja.. mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. -Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih. privredne tokove. razumiju posljedice osmanskih osvajanja. usmjerava aktivnosti učenika. osnovna obilježja kulture i umjetnosti. -Širenje islama. u grupi ili paru.. povezuju prethodna znanja. politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. kultura i umjetnost. mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj. objašnjavaju izvore. -Društvo. razmjenjuju razmišljanja. . ejalet. -Istražuju.Iznose vlastiti stav. veliki vezir..). Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god. emir. razvoj bosanskog društva. prikupljaju informacije. iznose stav. odgovaraju na pripremljena pitanja. -Usmjeravaju učenike na istraživanja (npr. 135 .

TEHNIČKA KULTURA 136 .

elemente tehničke zaštite na radu i sl.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta. 137 . hemija. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Uporedo s tim. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. inventivnost. nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. kulturni život i uopće društveni život. a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. saobraćaja itd. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. spretnost. očuvanje životne sredine. fizika. učenici razvijaju svoju radne navike. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. elektrotehnike. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. organizacija rada. učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. građevinske tehnike.

postupci obrade metala. alati i mašine za obradu metala. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. -Klasificira vrste mašinskih elemenata. motoristika. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. osnovni elementi mašina. -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. -Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. -Razvijati stvaralačke sposobnosti. -Interpretira dati model. kotiranje. mjerenje. -Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. -Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. sinteza. izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. realnošću. Procesi -Komunicirati. eksperimentiranja i promatranja.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Učiti: Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. -Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza. kao i grafičko 138 . ukazuje i na greške drugih. materijali u mašinstvu. Sadržaj -Modelirati. robotika. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom -Tehničko crtanje u mašinstvu.. čitanje mašinskih crteža. -Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. -Poznaje mašinske materijale. -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave.. -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. tehničko pismo. -Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu). izrada dio. zaglavlje sa sastavnicom. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija.

automatika i sistem upravljanja. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. kućanski električni aparati. -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. kondenzatora. razlike. pogonu robota. -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja. -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. telegrafija. elektronički uređaji. telegrafski sistemi i mreže. simboli i sheme u elektrotehnici. alata i pribora u elektrotehnici. izborni dio. održavanje mašina. -Ima osnovna znanja o: razvoju robota. -Opisuje princip rada mašina. mehatronika-elektrotehnika. alati. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. -Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. telegrafija. -Mehatronika-mašinstvo. energija i okolina. -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. princip rada. elektrotehnikom. telefonija. saobraćajna kultura. -Izvori električne energije – elektrane. -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. elektromotori. vježbe i praktični radovi. -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. prenos i distribuciju električne energije. -Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. alati i pribori u elektrotehnici. -Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal. razvoj komunikacija. -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. načinu prenosa kretanja kod robota. sastavni dijelovi telefonskih centrala. poluprovodnika. održavanje motora. pribori. mjere zaštite na radu. održavanje. rukovanja i održavanja. osnovni elektronički elementi. NF telefonija. elektroinstalacioni materijali. -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. instrumenti.). mehatronika-elektronika. izborni dio. rukovanja. princip rada. radnom prostoru robota. pogon. održavanja. instrumenata i pribora u elektronici. elektronikom. kao i alata. goriva i maziva. simboli i sheme u elektrotehnici. 139 .predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. načine stezanja radnog komada. princip rada. energija vjetra i sl. telegrafija. organizacija telefonske mreže. obnovljivi izvori energije. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini.

-Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim. -Razvija spremnost da se pomogne drugima. -Afirmiše timski rad i argumente drugih.Vrijednosti. -Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. -Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. 140 . -Djeluje na druge da slijede njegov primjer. generalizacija). -Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. -Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. navike -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. sinteza. -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. praktičnim i eksperimentalnim radom. -Razvijati smisao za tačnost. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -Savladava temeljne vještine i procese. stavovi. -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno.

elektrane 2. Energija i okolina 16. 7. Saobraćajna kultura 15. Osnovni elektronički elementi 10. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Kućanski električni aparati 6. Mehatronika . Obnovljivi izvori energije 6. 5. Izborni dio IX razred 1.mašinstvo 2.elektronika 4. Telegrafija 14. Razvoj komunikacija 12.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. 4. Izborni dio 141 . Alati i pribori u elektrotehnici 5.Mehatronika . 6. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 2. 3. Mehatronika . NF telefonija 13. Elektronički uređaji 8. Alati i pribori u elektronici 11. 8. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Elektroinstalacioni materijali 4.elektrotehnika 3. 9. Elektromotori 7. Izvori električne energije . Automatika i sistem upravljanja 5.

Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. . Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. . procesa. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju.Sposobnosti i vještine. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. 16 učenika. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. projektuje i praktično izrađuje predmete.. treba 142 . po potrebi. biologija. rad na projektu. likovna kultura. specifične komunikativne i radne vještine itd.DIDAKTIČKO . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. U skladu s tim. kao i sredstva higijensko . vodeći računa o individualnim mogućnostima. čuva u školi. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . crteže i ostale izvore znanja. Pri tome. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi.Znanje sadržaja predmeta. po pravilu. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. alate. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). kultura življenja. takmičenja). Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. sposobnostima i sklonostima. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. mašine i materijale. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. kao i sredine učenja. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.obrazovnih sadržaja (izložbe. .METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se.. vježbi i praktičnih radova. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. da planira. tj. dodatne nastave.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. osmišljenih odgojno . slobodnih tehničkih aktivnosti.tehničke zaštite. dnevnike rada.).Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. smotre. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama.

školi i okolini Materijali u mašinstvu -Vrste mašinskih materijala. -Ostvaruje stvaralačku razredu. kao i sa higijensko tehničkom zaštitom.imati i individualno prilagođene programe. značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Poticanje na samostalnost i samoinicijativu -Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. mjerenje. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnička kultura: Proces i sadržaj Učenik : Aktivnosti učenika: Vrijednosti. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). tehničko pismo. Aktivnosti nastavnika: Uvod u predmet nastavni -Organizacija radnog mjesta. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. Individualno prilagođeni program. -Izrađuje. kao i plan rada. priborima. TEHNIČKA KULTURA. -Primjenjuje model interaktivne nastave. čita i koristi mašinske tehničke crteže. kotiranje. zaglavlje sa sastavnicom. ortogonalni i aksonometrijski crtež. -Shvata kulture. higijensko-tehnička zaštita. rad u radionici. -Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. radnu atmosferu i u Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. kao i sa njihovom primjenom. primjena. 143 . Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. nastavnu tehniku i tehnologiju. čitanje mašinskih crteža. ponašanje stavovi. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. Afirmacija rada i stvaralaštva Otvorenost za nove ideje informacije i znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. VII razred – 1 čas sedmično. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snažnije i intenzivnije -Upoznavaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. -Usvajaju -Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. -Priprema -Izrađuje materijal. -Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. izrađuju tehničke crteže. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. didaktički Tehničko crtanje u mašinstvu -Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.

lemljenje. osnovna znanja o elementima mašina. -Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. bušenja. brušenje i sl. -Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. načini stezanja radnog komada. turpijanje. rada alatnih mašina. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. -Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. a prije navedenih operacija izvršavaju 144 . -Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. bušenje i brušenje. održavanje mašina. -Vrše vježbu zakivanja. korištenje kontrolnih -Precizira znanja: dovoljnog. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). koji kreira zajedno sa učenicima. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. izboru materijala za njihovu izradu. -Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. mjere zaštite na radu. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema Poštovanje kućnog reda u -Osposobljava se za mjernih i instrumenata. koja treba učenik usvojiti. -Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. -Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano. -Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. turpijanja. -Ekonomično koristi materijal i energiju. bušenje. -Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. -Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu.). simulacije na kompjuteru. Postupci metala obrade -Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. pogoni. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. maštovitosti i vlastite kreativnosti Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom djelovanjem u razredu -Usvajaju -Snima Alati i mašine za obradu metala -Princip najprostije mašinske elemente. primjena tih elemenata u mašinstvu. rezanja. savijanja. -Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. rezanje. savijanje. zaštita metala od korozije. ravnanja. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika). -Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. uz saglasnost. -Izučavaju -Pokazuje osnovne principe rada alatnih mašina. -Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. brušenje i sl. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. ravnanje. odvajanjem bitnog od nebitnog. -Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. ravnanje i rezanje. savijenje. turpijanje. opterećenju . prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika.Osnovni elementi mašina -Vrste mašinskih elemenata. -Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. zakivanje. srednjeg i visokog nivoa. namjeni. -Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje.

-Koristi stečena znanja. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). koriste i druge izvore: enciklopedije. a)konstruisanje. -Učestvuju u izradi ilustracijacrteža.mehanička osnova robota. priručnike. Motoristika -Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu.elemenata mašina. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. . . stiče vještine. -Pored udžbenika i osnovne literature. model.programiranje robota. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. -Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. c) saobraćaj: . -Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). prikuplja informacije i podatke. fotografije. školskoj radionici. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike održavanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka -Razvoj robota. . -Dopunjavaju zapisima. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike. -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. proizvodnja i montaža: . -Samostalno proučava odabrane oblasti. -Proširuje već stečena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. interesa učenika i mogućnosti škole).gradnja sklopova u robotici. -Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. -Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. u skladu sa uzrastom i mogućnostima učenika. kreiraju obrazovni pano. -Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. uvid u sadržaj kutije prve pomoći. -Sarađuje sa roditeljima. pogon robota. radni prostor robota.motori SUS i motorna vozila.-Vrste motora.povezivanje robota s računarom. način prenosa kretanja kod robota.razvoj saobraćaja. sinteza. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. goriva i maziva. posmatra i zaključuje. model. . grupnom i frontalnom radu. internet (po mogućnosti). -Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. održavanje motora. -Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. b) robotika: . eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala Razvijanje smisla za tačnost. fotografije.mehanizama i uređaja. pri tome koriste šeme. -Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Robotika -Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. . pano novim -Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. . 145 . prate zanimljive članke i informacija sa medija. -Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. princip rada. -Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka.vrste saobraćaja. pri tome koriste šeme.

146 .

čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi. Četiri odrednice: osnovna znanja. koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. ali i kulturnim navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. 2. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.INFORMATIKA ZA VII RAZRED 2 časa sedmično (70 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. 1. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. umijeća i vještine. 3. vještina i razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu. 4. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. 147 . Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja . rad sa proračunskim tablicama i grafikom) .da učenici upoznaju strukturu računara .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje .PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA . opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA 148 .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima . postupke uključivanja i isključivanja računara. rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenike upozna sa načinima korištenja internet usluga . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .osnovna znanja o strukturi računara.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .

STAVOVI . Prenos podataka i računarske mreže. Naime. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.navika korištenja informatičke literature DIDAKTIČKO . Primjena računara. koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. ali ako se to čini. pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. putem interneta .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihovog narušavanja . Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura računara. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: 149 . Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.NAVIKE.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Rješavanje problema uz pomoć računara i Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni.

150 . izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Nastavnici informatike treba da. određivanja broja časova za obradu pojedinih tema. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. hrvatskog. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. U programu je preferiran BASIC. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. stvara povoljnu mikroklimu za učenje.- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. kojeg sačinjavaju nastavnici. likovne kulture (računarski dizajn. ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara. srpskog jezika i književnosti. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. u skladu sa mogućnostima škole. Izvedbeni program. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog. vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika.

načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. . Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. nastavnik treba da prati.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. .sticanja osnovnih ICT znanja. treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno.U konačnoj ocjeni. kako je predviđeno zakonom. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. 151 .usvajanju navika i stavova. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. učešća učenika u grupnom radu. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. koju učenik dobija na kraju školske godine. .sticanja umijeća i vještine. Pored toga. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi.

Decimalni. binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema -Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. -Pojmovi: informatika. Informacija i podatak. -Praćenje predavanja i uputa nastavnika. -Praćenje aktivnosti učenika. AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. -Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. binarni. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije -Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija -Prezentiranje nastavnih sadržaja. informacijama i podacima. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi -Prezentiranje nastavnih sadržaja. Uticaj računara na okolinu i pojedinca. (numerički) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni). -Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. množenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj računara na cjelokupno -Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke osnove funkcionisanja (rada -Uključivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u -Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. 152 . -Usvojen pojam brojni Numerički (brojni) sistemi. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva Učenik treba da pravilno i uspješno tumači ulogu brojnih sistema Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u načinu rada računara Shvatanje i -Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. 1. Obrada informacija. -Aktivno učešće u vježbama. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. organizovanje. -Sabiranje. oduzimanje. UČENIKA: NASTAVNIKA: PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. Binarna aritmetika.

društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti

računara) -Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju računara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj računara, pomagala za računanje, mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija, generacije računara
2. ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara. John Von Neumannova struktura računara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) računara. -Grupe uređaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant)

-Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva - peta)
-Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara) -Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Održavaju odgovarajuću pažnju na času, prate izlaganje nastavnika

-Upoređuju
računare i njihove mogućnosti, ranijih generacija i sadašnjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. -Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira različite dijelove računara, ulazno izlazne jedinice, način njihovog povezivanja i drugo; -Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika.

-Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok šema hardverske strukture PC računara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik -Modem (ulazno-izlazni uređaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi)

-Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost priključivanja ulaznoizlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada -Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrađuju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan način upotrebe, čuvanja i skladištenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije

-Aktivno
učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru; -Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskim hardverom te izrađuju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi; -Uredno vode pribilješke na časovima.

-Kontroliše izvršavanje
radnih obaveza: vođenje odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki; -Evidentira napredovanje učenika;

PC računari. Hardverska struktura PC računara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objašnjava posljedice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom.

154

-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički); računarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvažniji – operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje; kompajleri -Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajuće programe (softversku podršku), slijedeći uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomoću programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Uključuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogućnostima i uslovima za instaliranje; -Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i
na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene jer se računarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupačnije; -Kontroliše napredovanje pojedinih učenika; -Informacije pruža postupno, vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate.

Softver za PC računare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Start up proces (uključivanje i pokretanje) računara.

-Način instaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), korištenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa računarima -Sposobni su da uključe i pokrenu računar -Zna šta je registracijska baza -Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjere bezbjednosti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, uključivanju i pokretanju računara Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa računarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujući na

-Demonstrira bezbjedan rad
sa računarom i način instaliranja programa; -Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje učenika, ističe i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.

155

objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima instaliranim programima bez prisustva stručnih lica štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. . -Sposobni su da nabroje dijelove modernih računara -Hardverski dijelovi: .tastatura i miš. -Daju primjere uspješne komunikacije.modem. -Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom.RAM memorija. -Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. 156 . Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. kanal veze (komunikacioni kanal).flopi disk. -Demonstrira neophodnu opremu. . te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. demo i pune verzije programa. opći model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. miša i drugo -Komunikacija čovjeka sa računarom -Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme -Sposobni su da grafički predstave opći model komunikacije čovjeka sa računarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti šta je GUI -Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom. -Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i informatike. prijemnik informacija.matična ploča sa mikroprocesorom. Računarska ergonomija .besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). . vrste komunikacije: grafičko okruženje. -Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva -Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa. skener.hard disk. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. priključni kablova -Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. štampač. glasovna komunikacija. napojna jedinica. . za funkcionisanje tastature. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. -Potreba za komunikacijom čovjek – Komunikacija korisnika sa računarom.grafička kartica. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). Opća struktura komunikacionog procesa. -Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. . za novije ulazno izlazne jedinice i drugo.čitač kompakt diskova. komunikacija čovjek – računar. pomoćni upravljački programi – drajveri -Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar -Neophodna oprema: kućište računara. Znaju koji je neophodan softver za rad računara Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. -Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja.zvučna kartica. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. pisač CD diskova. . pisač i čitač DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux. . računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija. . poštujući savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu poštovanja računarskih -Aktivni su na času. -Pribavljaju dodatnu računarsku i informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času.

pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface); komunikacija između čovjeka i računara putem glasa -Računarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

računarska ergonomija.

-Klasična primjena računara:
naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (uređivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi

-Učenici su sposobni da
ponove klasičnu primjenu računara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadržaj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnostima tekst procesora, a posebno sadržajima pojedinih padajućih menija Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
uključuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva; -Vode pribilješke na času; vrše demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,
klasičnu primjenu računara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontroliše aktivnost učenika, potiče one koji zaostaju, ističe one koji brže savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama; -Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu.

4. PRIMJENA RAČUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka

-Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente
Postupci ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata

-Sposobni su da se služe
padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja grešaka

-Aktivno se
uključuju u izvođenje vježbi .

-Kontroliše izvođenje vježbi i
evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u
upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkulatora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata, koristeći prostor, oblike, boje i druge elemente

-Uključuju se u
kreiranje vježbi; -Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima; -Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak; -Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proračune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vršiti proračune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:
razvoj softvera za tabelarne proračune, načine unosa podataka, uređivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost učenika; -Obezbjeđuje pedagošku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika.

Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja,

-Aktivno učestvuju
u vježbama koje je

-Organizuje vježbe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično.

planirao nastavnik; -U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod računarskom grafikom se
podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafički programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara -Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP.

-Učestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne periodike; -Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike.

-Vrši prezentaciju nastavnog
gradiva: o grafičkim paketima, strukturi grafičkih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafičkim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Također, u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima.

Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku. Struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafički paketi. Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje
-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi računar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga itd.

159

obrazovne igre. -Učestvuju u fazi ponavljanja. -Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hiperteksta. -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji.-Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). atlasi. -Vode rasprave na ovu temu. -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. atlasi. -Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. govor -Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. muziku. -Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. -Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. rječnici. elektroničke knjige. obrazovne igre. vježbanja i utvrđivanja gradiva. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. simulacije -Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Neophodna hardverska i softverska podrška . animaciju. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. elektronička pošta (E-mail). animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku učenja i rješavanja problema 3D multimediju koriste i za lične potrebe. Osnovni pojmovi o multimediji. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za učenje sadržaja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije. elektroničke knjige. videoisječak. Komunikacioni programi. jezik. rječnici. -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. simulacije. Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB) 160 . hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. mrežne novine itd. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. primjenjuje efikasne oblike rada. saobraćaj. atlase. rječnike. simulacije -Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. fizika. -Prezentuje nastavno gradivo. elektroničke knjige. obrazovne igre. Enciklopedije. -Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. biologija itd. Telnet. -Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riješe postavljene zadatke. -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. grafiku. za prikupljanje potrebnih informacija. -Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. ali i za igru i razonodu -Iskustva sa korištenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima.

regulisanje i kontrola zračnog. trgovini. privredi itd. programi za vježbanje i učenje. knjiga itd. slike i drugi grafički materijal. upotreba računala u proizvodnim procesima. kontrola kvaliteta proizvoda itd. -Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. -Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. 161 . -Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. upotreba računala kao nastavnog sredstva. vođenje evidencije. trgovina. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd. medicina. -Analiziraju i Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. publikacija.-Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. -Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. saobraćaju. -U saobraćaju: upravljanje. masovni mediji. uredi. za praćenje i nadzor pacijenata. ugostiteljstvo. raspravljaju o tome gdje se sve računar primjenjuje i koja mu je uloga. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. upravljanje proizvodnim mašinama. bankarstvo. upravljanje procesima. uprava. -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. inženjerstvo. -U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. časopisa. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. statistike. izrada školskih novina. saobraćaj. sport. razrednih knjiga. kopnenog i vodenog saobraćaja -U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. određivanje dijagnoze. -Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. -Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje.

). Yahoo. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. Lycos -Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. čitajući poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem -Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. -Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. VOI i FTP Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Ostali internet servisi (IRC. -Servis IRC (Internet Relay Chat). Microsoft Outlook. -Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elektronskom poštom (slanje i prijem e-maila). 5. PRIJENOS PODATAKA. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. Alta Vista. Alta Vista. Telnet). 162 . -Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema. slanje elektroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). -Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. -Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om. FTP protokol. UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Korištenje računara pretraživača: Google. Outlook Expres -Govori o internetu. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. razgovor među korisnicima u realnom vremenu. . -Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Yahoo. Hotmail. Internet. Elektronska pošta. Web Mail – HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu -Pažljivo prate Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog značaja interneta u savremenom životu ljudi Uspješno se služe servisima interneta. posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika.-Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta -Sposobni su objasniti principe prenosa podataka -Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže -Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija -Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Lotus CC:Mail. vršeći korelaciju sa obrađenom temom. komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Računari pretraživači informacija: Google. -Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. UTIC.Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Lycos. da komuniciraju putem elektronske pošte -Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. -Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network) -Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure -Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. -Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi.

-Algoritam je svaki jasan. poštujući redoslijed postupaka Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opći pristup rješavanju problema uz pomoć računara -Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. -Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u -Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) -Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema. Razumijevanje. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. 6. nedvosmislen uređeni niz koraka. Put od algoritma do programa. -Izlaže nastavno gradivo. precizan i Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. grananje i petlja). Tipovi problema. realizacija akcije i osvrt na rješenje -Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. definisanje problema. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Rješavanje problema. Stvaranje plana rješavanja problema. vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema -Načini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima -Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima). -Evidentiraju uspjeh koji su postigli učenici. 163 . svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma -Učestvuju u raspravi o algoritmu. -Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. koristeći svoje kućne računare. -Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. razrada plana akcije.VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata -Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija -Uspostavljaju međusobnu komunikaciju.

promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja. -Uredno vode pribilješke. -Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Pascal. -Izlaže nastavno gradivo. Java.7. Programske strukture. -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Struktuirani pristup razvoju programa. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa -Uključuju se u Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno ne bi nikada riješio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja diskusije o programskim jezicima. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. -Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Metodologija programiranja. Proceduralni programski jezici. -Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program -Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. -Pomažu drugim učenicima. konstante. -Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je moguće riješiti koristeći BASIC . -Demosrtiraju svoja rješenja. Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni. -Izvode predviđene vježbe. Funkcije i podprogrami. Neproceduralni programski jezici. opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++. IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive – nizovi -Rad s podacima -Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Razvoj proceduralnog komuniciranja. FORTRAN. COBOL. Osnovni elementi BASIC-a. Grafika i zvuk. -Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. 164 . Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. FOR petlja. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. -Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. proceduralnih. Objektno orijentirani programski jezici. izrada algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa -Sposobni su rješavati probleme uz pomoć računara. Programski jezik BASIC.tipovi podataka. -Postavljanje zadatka. Izrada programa po zadatku i samostalno. C itd. Složene strukture podataka. -Primjere programiranja bira pažljivo. -Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Osnovne naredbe BASIC-a.

LIKOVNA KULTURA 165 .

-Izražajne mogućnosti teksturnih linija. linija u roma. poslovica…/. moći predstaviti različite biljke.Događanja u neposrednom okruženju -Moći uočiti u svom okruženju. teksturnih linija. dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i način slajd. -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogućnost udžbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura). patriotizmu. prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija . moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogućnosti različitih karakteristika tekstura putem slaganja linija. povezivanje sadržaja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI 1. informatike. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. svijetle i tamne teksture .hrapava tekstura jezika. glatke.Upotreba različitih vrsta linija crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura .Dalji rad na njegovanju 166 .Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . objekti.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .Razvijanje kritičkog mišljenja.glatka tekstura biologije. prozni tekst.zasićena tekstura . mat.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan čas sedmično . mrlja i tačaka .mat tekstura baštine. pjesma. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline . životinje. . srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju književnosti /pripovijetka. sjajne. geografije.sjajna tekstura tjelesne i tehničke kulture. TAČKA I LINIJA . prepoznati učenika: ljudi pri različitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima. pojave u prirodi.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. stranog . BiH kulturne . funkciji definisanja tekstura: matematike. meka tekstura .prozračna. video DVD materijal. .35 časova godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . muzičke. postizanja različitih tekstura.. historije. hrvatskog.. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.

zaključivanja. solidarnosti. bogaćenje mašte. jačanje i bogaćenje emocija 2.meka tekstura . oblika-forme. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . samostalnosti. BOJA -Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka . istrajnosti. prethodno obojene voštanim bojama/. grafito /grebanje premazane osnove. diferenciranje bitnog od manje važnog. kolaž različitim materijalima. multimedija video . tempera. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. razvijanje likovne kreativnosti. materiju/: rastresito-prhko. drugarstvu.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješanja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti . pastel /suhi. video DVD materijal. dijaprojektor slajd.Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. opredjeljenosti za timski rad -Razvijanje humanih odnosa među polovima.Otkrivanje značaja i 167 . gvaš.Razvijanje sposobnosti posmatranja. uočavanja.njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije multimedija video -sjajna tekstura -mat tekstura -zasićena tekstura -prozračna .Akvarel. voštani/.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i korištenja odnosa svijetlo .Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . mozaik -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). flomasteri u boji /za manje formate radova/.Razviti kod učenika sposobnost uočavanja. spremnosti za saradnju. konkretnog i apstraktnog mišljenja.tamno . povezivanja pojmova. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. dosljednosti i angažovanosti.

Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. pozitivno i negativno u likovnim područjima: crtanja. oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . optičko miješanje boja .… -Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih uočavanja. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije .Oblik /forma. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… 3. upotrebom različitih slikarskih tehnika .Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Realizacija dvodimenzionalne 168 . valerski promijenjene boje . njene karakteristike . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija.Primjena stepenovane.simetrična kompozicija plošnih oblika . pjesme. osjećanja. pripovjetke.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Lokalna boja. vrednovanja i primjene . u odijevanju.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme. emocija i drugog putem likovnog izraza . spoznaji i mogućnostima boja predstavljanja bojom . proznog teksta.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .asimetrična kompozicija plošnih oblika . PLOHA -Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u različitim formama realizacije kompozicije: . slikanja. grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja. kreiranju životnog prostora.-Dalji rad na usvajanju sposobnosti. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. pojava u prirodi. uočavanja.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. događaja. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. priče. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.

pozitivno.U prostornom oblikovanju 4. . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. površine sa crtama /parnicama. asimetrija. vrijednosti i karaktera površine . primijenjene umjetnosti i grafike -Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu -Obogaćivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. simetrija. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafičkog lista .organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja.Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja različitih svog rada karakteristika.video DVD materijal.Uočavanje. višebojna grafika -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Odnos simetrije i asimetrije. ploha. dvodimenzionalno. slikanja.Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik. dijaprojektor slajd.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture i fakture na .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. pozitivno i negativno. negativno. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udubljeno/ kroz primjenu različitih tekstura. POVRŠINA 169 . multimedija video .

skulptorski /kiparski/. tačkama.video DVD materijal.slikarska faktura .Pri realizaciji skulptorskih formi i -U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različitih faktura i ponavljanja oblika. multimedija video predstaviti simetrične i asimetrične oblikovne forme . vajarski materijali.pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture .-Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: .pozitivnih i negativnih formi .Pozitivno i negativno kao način “govora” u skulptorskom izrazu . mase i prostora. vosak. glinamol.Upotreba različitih skulptorskih materijala. glina. analitičkom pristupu.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase 5. u realizaciji kompozicionih formi primijeniti različite teksture: grebanjem površine. sapun… -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora . glinamol. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. MASA I PROSTOR -Dalji rad na usvajanju odnosa mase i 170 .simetričnih i asimetričnih formi .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. glina. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. plastelin. sagledavanju / upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. dijaprojektor slajd.Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: . moći izvršiti i procijeniti odnos mase i prostora . sapun -Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura .skulptorska faktura /način nanošenja.

prostorna organizacija. grad. dijaprojektor slajd. naselje -Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete. oblikovanje žicom. naselje.simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. varoš -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).Prepoznavanje karakteristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture -Karakteristike oblika: . planinsko…/ OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: 171 . urbanizacija prostora. predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad.urbanizacija prostora . multimedija video . selo /ravničarsko. selo /ravničarsko.forme urbanih organizacija.prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom . selo /ravničarsko.složeni oblici .pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora -Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. grad. planinsko…/.video DVD materijal.jednostavni oblici . planinsko…/ naselje.

. . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo. . . tvrdo . . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija. materiju/: rastresito . flomasterima u boji. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/.usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. .moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija.da razviju sposobnost prepoznavanja. 172 . . ali je na ovaj način dobijena intenzivnija boja/. temperi. .da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata.da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti. Slikarstvo: . glatka tekstura. .forme. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika.moći prepoznati strukturne linije. realizacija kroz crtež. . . . mozaiku. gvašu. Ploha: . . oblika .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom. zasićena tekstura. .ovladavanje strukturnim linijama. linije koje difinišu neki oblik..koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada. postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. .čvrsto /sabijeno/.da usvoji termine: hrapava tekstura.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene. linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje. linije koje predstavljaju neku formu. .meka tekstura.prhko.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. sjajna tekstura.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje. prozračna . Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje. osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora. kolažu.da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih. pastelu. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. mat tekstura. akvarelu. .

. glina.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura.dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. Usvojeni pojmovi za oblast Površina: slikarska faktura. asimetrija. Površina.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. . vosak. prepoznavanje karaktera oblika.u prostornom oblikovanju. Masa i prostor: . sapun. karton /papir/.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/. negativno. skulptorska faktura. crtanja i slikanja. .usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. vajarski materijali. . urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture. grafika u kojima dominira simetrija.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike. pozitivno-negativno/.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu. glinamol.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. . pozitivno. . . . . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/. obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju.uočavanje. prisustvo simetrije-asimetrije. gipsorez.. -u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. . moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno. asimetrija. . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. .usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije. 173 . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu. /način nanošenja. linorez. .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije.

u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. TAČKA I LINIJA Likovno područje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa. ofset štampa. istražiti putem teksturnih linija. zasićena /zatamnjena/. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje. predloška za izvođenje/./. crtanju. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. tvrda /čvrsta/. meka /tijesto. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. sjajna. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka. grafici. Teksturne linije. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. gubi intenzitet/ i postaje tamnija. izmjenama dužina. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. koja je danas prisutna u svim sferama života.STRUKTURA PROGRAMA 1. njegovu formu i materiju./. mat. hrapava. a crvena i plava utisak ljubičaste. 174 . prozračna /svijetla/… Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. slikanju. BOJA Likovno područje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Point = tačka. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. kocka šećera i sl. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. Siva boja se ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. linije koje definišu oblik. divizionizam/. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. analitičkog pristupa. mramor. vata i sl. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. Različite vrste struktura. 2. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. plastelin. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi.

u niskom i visokom reljefu. pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije. U prostornom oblikovanju. tanjim ili debljim /širim/ kistom. komad drveta. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. onda on predstavlja masu. mogu registrovati. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol. prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. uglačano. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Boja nanesena u jednom smjeru. primijenjena umjetnost i dizajn. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. u različitim smjerovima /pravcima/. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. izgrebano. a faktura predstavlja rukopis. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. kružno. puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. korištenjem simetrije i asimetrije. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje. pozitivnih i negativnih ploha. Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike. u cilju predstavljanja: hrapavo. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. u tehnici gipsoreza. 4. linoreza i karton /papir/ grafike. u likovnim djelima umjetnika. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. predstavljene u ogledalu/. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. građenje. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. predloška za izvođenje/. 175 . plastelin i sl. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. slikanja i grafike. ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. neravno. izbrazdano.

SLIKANJE . pješačke staze. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.GRAFIKA . igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja. saobraćajnice. Dalje usvajanje znanja. OBLIKOVANJE NA PLOHI .CRTANJE .kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. asimetrije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . 2. zelene površine /parkovi/. odnosa pozitivno i negativno. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja. a mišljenje apstraktno. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/ materijalima. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost.Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. infrastruktura. namjena prostora i objekata svim sferama života. Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. likovnog jezika i likovno .dvodimezionalna organizacija kompozicije. odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. DIDAKTIČKO .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA 176 .

krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno .problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. što utiče na formiranje likovno . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. TAČKA I LINIJA 2.–3. novih medija i okruženja.. Vizuelne motive 2.kreativni rad u svakom polugodištu.-9. sposobnosti i saznanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku.tehničkih sredstava. sposobnosti analize i vrednovanja. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. BOJA 3. razreda. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. interakciju umjetnosti.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. razreda/. Nevizuelne motive 177 . POVRŠINA 5. PLOHA 4. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. nauke i društva. Likovno . što trenutno nije slučaj od 1. Ponavljanje likovno . 1. prepoznaju i razriješe ga putem likovno .problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.

usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura. strah. slikarska faktura. pripovijetka. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. prirode i društva. objekti. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ .iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. muzički spotovi. . etnografsko naslijeđe. roman.likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/. vjetar. muzički. plakati /sportski.iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi. tuga. hrvatskog.forme. škola. . znakovi vizuelnih komunikacija. zasićena tekstura.meka tekstura. muzika. poezija/. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja. Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja.3. čulni poticaji. oblika . .značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak. muzika. biljke…. višebojna grafika . negativno. asimetrija. kompaktno/. . 178 . mjesto stanovanja.. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE . hrapava tekstura. sreća. muzičke kulture. praznici. materiju/: rastresito-prhko.. matematike.nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/. pojave u prirodi. ploha. kulturnih dešavanja…/. mat tekstura. pozitivno. dvodimenzionalno. GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog. tvrdo-čvrsto /sabijeno. simetrija. privid izvedene boje/. sjajna tekstura. . prostori. glatka tekstura. srpskog jezika i književnosti /priča. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. prozračna .

sapun. skulptorski /kiparski/ vajarski materijali.kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. upornosti i iskustva. predmeta i pojava. planinsko…/. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno . uzimajući u obzir trud /zalaganje/. oblikovanje žicom. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku. dobar pedagog. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. grad. svoje viđenje svijeta. pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture. psihološkog 3. Nema loših dječijih radova. To znači da nastavnik. pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja. aktivnost na časovima likovne kulture. vosak. može iznaći način za rješavanje tog „problema“. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Dakle. stečenog znanja i usvojenih navika. urbanizacija prostora. svoje strahove i oduševljenja. obrade materijala/. prostorna organizacija. aktivnost na času. glinamol. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. 179 . u skladu sa svojim mogućnostima. estetskog 2. ne mogu biti loši. pedagoškog Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. selo /ravničarsko. da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. želju za postizanjem rezultata i sl. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. linijski istanjena masa. glina.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: .

jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka . Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. u najvećoj mjeri. odnos prema estetskom.problema. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. 180 . i likovnog jezika/.

MUZIČKA KULTURA 181 .

crescendo i decrescendo. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. burleska. ¾. tema. pravilno fraziranje. filmska muzika. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). .poznaje violinski i bas ključ. artikulaciju. . tempo.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. .Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. muzičkih igara ili brojalica. simfonijska poema. umjerena i brza tempa. ).MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 čas sedmično – 35 časova godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.intonacija. arija. polovinka.primjena pojmova: rečenica. . . suita. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . 4/4. uvertira. staccato.upoznaje 2/2 mjeru.Analizirajući notni tekst. četvrtinka. legato. mp. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. . harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . 182 . šesnaestinka i sve pauze). f.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. mf. . . . .primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. .stiče znanja o prirodnoj.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. 6/8. .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. osminka. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvođenja pjesama.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). . te luk i njegova različita primjena. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. .artikulacija (akcenti. .dinamika . . portato. učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje.tempo . i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.

Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.razlikuje vokalna.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . . . vokalne reprodukcije. .tokom slušanja pamti naziv djela.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. -Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. podjela jedinice brojanja ). ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. PONAŠANJE 183 . .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . obima glasa.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. . .Uočava i hvali.. VRIJEDNOSTI. . muzičke memorije kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . trodijelna i četvor.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. . .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). . na koncertima i sl. izvođače i izvođačke sastave. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela.duru.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. STAVOVI.

čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. ženski. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. na osnovu slušnog primanja. troglasni.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama. bubnjić-doboš (mali bubanj). učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. fraziranje. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. vrste hora ( dječiji. Tokom obrade brojalica i pjesama. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. bubanj na đerdinu. pokrete. muški glas). blok-flauti. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini.doživljaj molskog tonaliteta. ksilofonu. rečenica. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Poljska. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže.. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. preciznost intonacije. Preporučuje se obrada najmanje 3. Izrael. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice.). Rusija. Pjevajući i učeći pjesmu. pjevačke glasove (dječiji. C – dur ljestvice. kao u šestom razredu. hor (dvoglasni. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu. pravilna dikcija i akcenti. Srbija. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa 184 . talambas i def. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. ženski i mješoviti) i orkestra. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. U program su uvrštene vokalne. pa zatim učiti pravila igre. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). Upoznati a-mol prirodni. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. gitara). sintisajzer. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. mala dvodijelna i trodijelna pjesma). U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa. četveroglasni ). Belgija. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava).. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. harmonski i melodijski kroz pjevanje . i dalje u obimu oktave. disanje. odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. kultivisanje glasa. obraditi ritmičke figure koje sadrže.

Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. opisno. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). tempa. kao najviši stepen muziciranja. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. muzičkog oblika (informativno) itd. artikulacije. dinamike. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Pored redovne nastave. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. 185 . Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru. ima najsnažniji efekt u muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. emocionalno) ali po potrebi i selektivno.CD-a (globalno slušanje. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. likovno i pokretom. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd). jer se time podstiče njihova kreativnost. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. harmonikaški i drugi). izvođača. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. – 9. a učenici od 6.

artikulacija. stihovi Miroslav Kovačević. . tri i četiri dijela. Rusija. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'.Pjevanje u školskom horu. Podmoskovske večeri.Aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. Moja mala djevojčica. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. odlomak iz opere ''Fidelio''. tempo. . Korsakov. jer zna da tako treba. grupnom i individualnom muziciranju. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici. kuća. . Julio Marić. tekst i muzika: Ajka Kolaković. R. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. 8. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). . -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. fraziranje). -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. premetaljke rebusa.sviranje na metalofonu. muzika: Belkisa Vehabović. Ispraćaj zime. . . izleti. priredbe. . 9. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. . . 6. . Beethoven. narodna iz Poljske. tekst: Mahir Vehabović. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet te često pjeva i svira. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. dikcija. Simpatija.poznaju notna trajanja.. . -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. 2. 14. 3. Belgija ili Kad se pjeva. dinamiku. -Razvija se osjećaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva. u porodici). 13.Prijatelj. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. 12. -Osjećaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Bulbul mi poje. . 4dijelnu mjeru. . . L.Čvrsta volja.V. . .Nek' svud' ljubav sja. Džo banana.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: .izrada aranžmana za sviranje na Orffovim .imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. pjeva Minja Subota i dječiji hor. disanje. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. 7. Stoljeće ljubavi. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvučanju. Tamburalo momče uz tamburu. 15.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . -Osmišljava. stihovi Rešad Hadrović. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. Minja Subota. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. 4. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.Čija je ono djevojka.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. STAVOVI. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. 5.uočavaju i određuju karakter pjesme. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. mjeru. priprema i 186 .Hej ja zagrizoh šareniku . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. 11. kantautor. 10. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . Kako je divna.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. 3. N.Sviranje u školskom orkestru. violinski i bas ključ.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. Slavko Olujić. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR 1. zora mi rudi.Hajde dušo da ašikujemo. . pauze.

Tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. seosko srpsko stanovništvo 1. .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. KANONI 1. Hercegovački linđo. -Predlaže i izvodi pratnju. narodni orkestar.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). pomaže. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mješoviti taktovi). . _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. G. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). . kombinuje (aranžmani).jabuku. Refleks za flautu.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. Uvertira iz opere Carmen.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. . i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). 16. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. _______________________ . igre i kola. dječije radne i kulturne navike. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. . -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). 2. .Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. Bizet 5. (doživljaj). -Pored velikog fonda muzičkih igara. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. pamti i imenuje pojedine pjesme. . Moj beharu. . -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Jutarnje raspoloženje i _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi.Donosi estetski sud o djelu. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji . Neum Klek ili Paun pase.Izvodi zadanu koreografiju. .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija). uzima učešće u improvizaciji. Andante. _______________________ . Vlado Milošević 4. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. _______________________ . -Samostalno izvodi zadane pokrete. posebno tradicionalne.Brzo uočava i saopštava izvođača. komentira osobine djela.Izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. Sarajevo _______________________ III SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati (multikulturalnost). -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. pokazuje simulacije na kompjuteru. trava raste.Uočava. -upoznaju a-moll prirodni. violinu.Upoređuje note i njihova trajanja. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. jevrejska ritmičkim instrumentima. klarinet. klavir. (I-IV). Tri burleske. . Varijacije za gudački kvartet.Troglasni kanon. uključuje roditelje u rad. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. ko li mi te bere. harmonski i melodijski.Samostalno određuje karakter kompozicije. -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. _____________________ ____________________ II MUZIČKE BROJALICE IGRE I Izbor: 1. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu .Shalom Chaverim. upoređuje. . . razlikuje. Igre iz Sarajevskog polja. što ih motiviše na učenje. često traži da se djelo ponovno sluša. igra ili Anterija kolo. triolu ''ta-te-ti''. _________________ . sortiranje i izvođenje zaključaka. Joachim Denhof. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD-u (praktični rad).Sposoban je da uz slušanje 187 . -Upućuje. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. 2.Predlaganje muzičke igre za priredbe. Julio Marić 3. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti te ih stimuliše direktnim učešćem u kolu. -Vodi aktivnosti. -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Razvija kreativnost. 3. prikupljanje materijala i bilježenje. . organizira igre. zapisala Elly Bašić.Poznaje instrumente narodnog orkestra.(''ta-te'“. udaraljke. . Šota. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. . Jasmin Osmić 2. -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. -Primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove.

12. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata. 30. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. S. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Samostalno smišlja. te oznake za crescendo i decrescendo. izvođače i kompozitore. -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola . -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. . rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Suita br. timpani. Antonio Vivaldi 10. 46. . .Stvara kombinacijom riječi.Prilikom slušanja muzike. W. školi i okolini. ritam. -Planira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru.pjevač ili solo-instrument. ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. Runolist. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. pjeva Dragan -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. poštuje pravila ponašanja. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu.Slobodnija improvizacija kolektivna. .Priprema. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama. Kanon (dječiji hor) 15. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je 188 .Uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ). Mozart 9. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. .. . . . -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. muški (tenor-bas). stihovi: Aleksa Šantić. u paru (dijalogom). op.Razlikuje glasove: dječiji. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. Brandenburški koncert br. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. dinamiku. muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. Richard Strauss.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. S. mf. mp. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. upoređuje. -Pisanje eseja o posjetama koncertima. mijenja.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Opera…). Igra satova. ______________________ . kompozitora i njihova najpoznatija djela.Razlikuje izvođačke ansamble: solo.Određuje karakter djela. tempo. I stav Allegro moderato. simfonijska poema. ženski ( sopran-alt ). E. 3 u G-duru.Anitrin ples iz Peer Gynta. grupna. -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma. posjeta školskoj priredbi i koncertima.Prati ponašanje na koncertu. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Poznaje i pamti imena bh. -Prepoznaje vokalno. Amilcare Ponchielli 11. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. . 18. Cherubini. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. . . -Saradnja sa lokalnom zajednicom. Richard Rogers) 13. hor . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. Tako je govorio Zaratustra op. Valcer u As-duru. austrijska narodna. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. . I stavak. muzika: Ranko Rihtman.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela.Razgovorom o muzici u okolini. 1. . posebno na koncertu. udaraljke). Johan Sebastian Bach 8. pokreta i likovnim izrazom. f.A. -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). Robert Schumann 7. Na času pjevanja..Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. instrumenata. duhački. . ______________________ . dodaje. . Introduction. XIV Rukovet. . _____________________ . melodija itd. . Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. individualna.. . J. Brahms i Arabeska u C-duru op. -Dogovaranje o improvizaciji . Grieg 6.

_______ -Samostalno eksperimentiše.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. -Na muziku progovara likovno ili literarno.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizuje. najslobodnije. .Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva. . . improvizuje i kombinuje instrumente. slika za scenu itd.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju. .Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita).Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Sam uzima učešće u izradi kositma.Stojnić _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. . -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. istražuje.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. 189 . . . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 190 .

(6) razumije. pored obaveznog. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. zajedno sa društvenim subjektima. U ovom ciklusu. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (3) sigurnost učenika.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja. a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. eventualno. U tom kontekstu. Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim časom. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. folklor). koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. rekreativnim i. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. Po svojoj koncepciji. školska sportska društva). kinezioterapijskim aktivnostima. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera. realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. a uključivanje učenika je dobrovoljno. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. c) umjetnički sadržaji (ples. zbog toga je potrebno da škola. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sportski ples. sportsku rekreaciju. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uslovima. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. 191 . materijalnih i prostornih uslova. Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova. b) sport za sportiste. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije.

Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti.Ciljevi. alkohola. x x x x zanja x x 192 . 1.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 2.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. dišnog i koštanozglobnog sistema. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Trčanja: . alkohola.Osnovna motorička Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina.. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima 1. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 1.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Skakanja: .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima. Bacanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim.

šutu s pozicija krila i kružnog napadača. različitim varijante premeta u stranu. Borilačke strukture: .Različite varijante premeta u stranu . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.Skokovi sa spravom po izboru . Kolutanja: . upiranja i penjanja: .završna akcija Odbojka: . x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.košarkaški dvokorak (*) . disco fox-u. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. njihu na prečci. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. mini odbojci 4:4.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . Ritmičke i plesne strukture: . oduzimanju lopte presjecanjem. koreografiji aerobike.Kontranapad . Koreografija aerobike 8.Disco fox . skokovima sa spravom po izboru.Valovite kretnje rukama i tijelom . usprav kroz čučanj 6.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. Višenja.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke.4. košarka . nogomet . x x x 193 . „mačjem“ skoku na niskoj gredi.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. pojedinačnom i grupnom protunapadu. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Engleski valcer (*) .završna akcija.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. valovitim kretnjama rukama i tijelom. odbojka . okretima. kontranapadu . Igre: Rukomet: .Njih na prečci .Okreti . x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .

I 8. Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. 3.. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike.2.. Morfološke osobine: x x Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja x x x x x x x x x x 4. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva te poboljšava posturu.Brzina: . x x x x x x x x x x x x 1.Koordinacija: .1. 5..Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .Gibljivost: .. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških problema. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova. kao drugi kineziološki sadržaji... Aktivno. Uspješno kontroliše agresivnost u igri. interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima. Uljudno se ponaša na času i u školi.(*) . 7. 194 . Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. 4.. 2. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika.. Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Motoričke sposobnosti 2. koordinacije.Snaga: ..Ravnoteža: . odnosno pravilan uspravni položaj tijela. brzine. a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . 6. Funkcionalne sposobnosti: 3. gibljivosti i ravnoteže. Antropološki 2. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta.

Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. podstiču razvoj ličnosti učenika. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. koja su bitno obilježje tzv. targent-trening i sl. košarka i dr. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave.. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. treba voditi računa o racionalnom korištenju objekata. sprava. sa dosta slobode. kao što su boks. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. kao što su nogomet. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. u prvom redu. karate i dr. 195 . obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. kružnointervalni metod. dakle ciklična i aciklična. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl. skokova u vodu i dr. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan. borilačkih aktivnosti. ravnoteže. metod stanica. treba i komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. što učenici teško prihvaćaju. (b) aciklična motorička znanja. ritmičke gimnastike. Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. koja se susreću u sportskim igrama. vode ka emocionalnoj neujednačenosti. Društveni zahtjevi. plivanja. koje osigurava optimalne psihološke. preciznosti. eksplozivne. judo. repetitivne. Učešće mase međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. što se. Na toj osnovi. rukomet. fiziološke i pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. hrvanje. biciklizma i dr.. fleksibilnosti. brzine.. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. (c) kompleksna motorička znanja. statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase).