7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRŽAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17 2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33 3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46 4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60 5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73 6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108 9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126 10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135 11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145 12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164 13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170 14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .

HRVATSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 .BOSANSKI.

Čovjek je lava 5. Čistač obuće Prepoznaje osnovno Određuje pokretače radnje. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. teksta Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi Razumije. V. Humo. sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž.Dizdar. H. V. Dizdarević. Novak. Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. Nešto važno da ti kažem 11. D. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. E. Naza vezilja 15. Sijarić.Krleža.Ilić. N. D. A. Antić. Cesarić. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva.Čehov. stanka. R. inverziju. inverzija. Pjesma o kuji 9. M.Bruckner. Ć. Nerkesi. Zapis o zemlji 6. Šop. Pjesma o peru 12. Bakine naočari 4. upotrebljava ih u vlastitome tekstu 1. S.Ujević. šaljiva. Vanjka 18. T.Jesenjin. Lampa na prozoru 7. Z. domoljubne i šaljive pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Ibrahimbegov ćošak 17.PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. Sadako hoće živjeti 19. Pavlović.metafora. Trifunović. Poslije djetinjstva 13. Hrt (odlomak) 16.P. Akvarel 8. S. kontrast Vrste -pejsažna. K. opkoračenje-stanka u opkoračenju. Kišević. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika 6 . Dažd 3. M. deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretači fabule. Ćorović. M. U poznu jesen 10. Voćka poslije kiše 2. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u Uočava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji.

A. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. F. P. Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. James Cook (odlomak) 24. romana Grmljavina stada) 21.Bešeskija.M. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste 7 . putopisa i dnevnika Fantastična pripovijest Granične književne vrste: Uočava razliku ljetopis.. Kočić. putopis. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. Jazavac pred sudom (odlomak) 27. Egziperi.Grey. M. Oslo pod snijegom (odlomak) 25. Sekulić. I.Čukovski.20. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Šehović. Komanči (odlomak iz pustolov. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava glavne Uočava razliku karakteristike usmene između drame i književnosti drugih književnih . N.. Mali princ (odlomak) 22. dnevnik između ljetopisa. Z. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru priči Pustolovni i historijski romani značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa.

Prepoznaje osnovne čestice (da. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost 8 . za) Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završeci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. li. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. doista. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. naravno. ne. kraju. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično uređenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. god.RJEČNIK.

molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I.Prezent. jed. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. razlikovati. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Prepoznati. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. l. sprezanje/ konjugacija. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. Objašnjava službu gl. Glagolski prilozi Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata 9 . tvorbu i službu u rečenici Izricanje budućnosti futurom Kondicional I. i II. i II. priloga u rečenici Prepoznaje imenski predikat u Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prošlosti aoristom. priloge u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje.

REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Priložne oznake u rečenici (uzrok. društvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica (pojam složene rečenice) Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt 10 . društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat različitim gl. oblicima Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa Uočava priložne oznake Prepoznaje objekt u rečenici. količina.

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Pričanje Programski sadržaj Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima ISHODI UČENJA MINIMALNI Kompozicija sastava. jednostavna mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Opis pejsaža usklađen je s tokom događaja i povezan s doživljajima učesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. imenica i pridjeva Pričanje događaja/ doživljaja uz upotrebu opisa (pejsaža ili lika) 11 . predstavlja njegov prirodni sastavni dio Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.

osjećaja i postupaka lika te uticaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. pojedinosti slijede jedna i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu Sažetom.DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. njegovim postupcima. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. boja. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika dešavanja oko sebe. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. visina i jačina glasa Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje 12 . rečenična intonacija. sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja.

zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. diktat sa sprečavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije u toku školske godine Upoznavanje s načinom vođenja ličnog dnevnika Bilježi događaje. kako je dobio ime itd. 13 . stvaralački diktat.Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. polazak u školu. misli i osjećaje Napisati svoju autobiografiju Dnevnik pripovjedački uobličen.

nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke / tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. nabrajanje rečeničnih dijelova.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. pisanje vokativa. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i tačku sa zarezom Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Primjena stečenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. trgovi. živjeti. plakati.ć. literarni sastavi) 14 . dijelovi sela. parkovi ) ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima MINIMALNI Program Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. r. jd. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. trgova i ulica Odgojno – obrazovni ciljevi Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti.r.jed. ulice. je i ije u gl. šaliti se … ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. dijelova naselja. smjeti. umrijeti. čija osnova završava na –je(htjeti.

vožnja. Razlikuje vrste stripa po temi – historijski. ekoloških) Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom. kostimografiju. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. plan. panorama) Filmska maska. scenografije. dinamična kamera. naučno – fantastični 15 . scenografija. kriminalistički.MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Filmska izražajna sredstva Kadar. kvadrat. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati pozorišna izražajna sredstva u predstavi: scenografiju. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. ugao snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Pozorišna izražajna sredstva: govor. maske i Razumije ulogu pozorišnih kostimografije izražajnih sredstava u pozorištu Razvijena sposobnost etičke i estetske Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozorištu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova – pravljenje pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i filmske glume. pustolovni. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etičko Povezivanje filma sa stripom. fabula prikazana kvadratima Odgojno – obrazovni zahtjevi Prepoznati izražajna sredstva u filmu. gluma. domoljubnih.

Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 16 . Mark Tven: Kraljević i prosjak 12.LEKTIRA VII 1. Branka Primorac: Maturalac 7. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Alija H. Skender Kulenović: Gromovo đule 4.

Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja.. Medijska čitanka. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Jezik (gramatika. Kultura izražavanja. te dvije školske pismene zadaće). priručnici za učenike (radne sveske). Naš jezik. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Medijska kultura (strip. Osnovni ciljevi. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 5. likovnom kulturom. Videočitanka. pravogovor. razvoj standardnog jezika). Također. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). tekstualne adekvatnosti itd. vodilo se računa o estetskim. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. 6. 17 . bibliografija. internet. 2. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. rječnik. pisci. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. periodika. metodičari). teorije i interpretacije književnosti. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari. Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. reprezentativnosti. radio. zadaci. srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. 3. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. televizija. Vodič kroz lektiru. egzemplarnosti. odgojnosti. muzičkom kulturom i dr. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. kao i principima integracije i korelacije. b) rasporedu. čitanačkih i lektirskih). umjetničke. Književnost (interpretacija književnih tekstova. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. biblioteka). pravopis. 4.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. Film (historija i osnove filmske umjetnosti). priručnici za nastavnike.). hrvatski. Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 18 .

3* i djelimično nivoa A2. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva. natpisi na javnim mjestima. na pošti. porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima. • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života. Govor Učenik će moći: • opisati sebe. • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje).ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine. pravilnom izgovoru i intonaciji. • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. u restoranu. • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima. vremenska prognoza). ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. 7. koji sadrže najfrekventniji vokabular. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično– 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju. • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. jelovnici. • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi. • razumjeti poruke / savjete. 19 .

Pisanje Znanje o jeziku Učenik će moći: • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje. • pisati jednostavne tekstove na obrađene teme. ali će kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode. 20 . • vršiti prepisku s prijateljima: razglednice.3 za sve četiri jezičke vještine i A2. * A1. poruke. • popunjavati jednostavne obrasce. kratka pisma.

social customs itd. . dopunjavanjem nedovršenih rečenica. razred Osnovna škola 5. mjesta. whose) .izražavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme. npr: . what. nobody. that (boy).prošle i sadašnje događaje. any.s . poštu. some extracurricular activities. nešto prošireniji rječnik. those (boys) . -uspoređivati: -ljude. school curriculum. pets. Učenik će znati: . osnovni rječnik. ordering or serving a meal in a restaurant. the.upitne (who.Moja zemlja. whose .rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih / netačnih tvrdnji.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: .lične (padež subjekta i objekta) .Determinatore -članove : a.supermarket. these. something.spajanjem stubaca A i B.pridjeve neodređene količine i broja. climate. . family gathering.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen/ nivo 7. culinary art itd. employment. npr. domestic and wild animals. (a) few. its. climate. . -prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova. sports and games. osnovni rječnik.. zdrava ishrana.yours. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja. . geography. unemployment. one’s) . . npr. many. . (a) little .Slobodno vrijeme.upitne pridjeve.. these (girls).recitovanjem recitacija i pjesama. -svakodnevne aktivnosti.nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih Vokabular Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme.prisvojne (mine. people. zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl). . -predmete.ENGLESKI JEZIK (1.neodređene (somebody. . hers. npr. .sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. npr.. . . godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodno vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uslovi Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .ispravljanjem pogrešaka. geography.Svijet životinja. Funkcionalno osnovno znanje 21 .opisivati: -osobe. . PETA GODINA UČENJA . telefon. preparing meals. anything. an. all. predmete. Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . npr. željeznička stanica.popunjavanjem praznina.Životni uslovi.koristiti javne uusluge (npr. possessions. people.Zdravlje. prošireniji rječnik.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. . those) .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika. that.označavanjem: -određenih riječi. some.Škola. .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . aerodrom). his. npr. anybody. .pokazne (this. .brojive i nebrojive . . . which. ours. npr. what. which. prošireniji rječnik.prepričavanjem kratkih tekstova. npr. fraza i rečenica. theirs. working conditions.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . osnovni rječnik. -tačnih / netačnih tvrdnji. prošireniji rječnik.reagovati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi. much. nothing) Pridjeve: . names of some meals. strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. transport itd. npr. osnovni rječnik. .Porodica.

upitni) -Modalne glagole: can . must. sva lica jednine i množine -Priloge sa i bez nastavka –ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and. glagola -Future Simple -Present Continuous za izražavanje budućnosti -Going to – oblik -Glagole be.. događaja. may. care about us itd.sudjelovati u razgovorima na zadane teme . mjesta itd. would (niječni i upitni oblik) -Zapovjedni način. crylaugh. vezane za zadane teme i gramatiku.pisma dopisnom prijatelju itd. particular weather.. b) PISANJE : Učenici će pisati: . have/have got (potvrdni. npr. but. will.diktate. vezane za zadane teme. vezane za zadane teme. niječni.Vrijeme i godišnja doba. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. outings itd. school choir. dirty. vezane za zadane teme.If. srpskim jezikom i književnosti učenika i nekim drugim stranim jezicima. -Rečenice: . kratke opise ljudi. učenici će naučiti koristiti: -Afikse. . orange juice . PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Učenici će: . walk a dog. -Antonime.could. seasons of the year. expensive. description of climate. hrvatskim. npr. npr.Vremenske rečenice .Red riječi (red riječi tipične rečenice) . . . 22 .davati specifične obavijesti . . npr.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način. have to..prošireniji rječnik. -Kolokacije. discuss a subject. guitar lessons. npr.redati riječi u rečenice. . dirty-clean. selektivno poređenje sa bosanskim.rečenice ( prvi tip) .govoriti o prošlim događajima i aktivnostima.sastavljati dijaloge . ask-answer. because itd. predmeta. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.. . . or.. -Složenice.igrati po ulogama i dramatizirati.

na ono što učenike interesuje itd. običaje. načina življenja. slobodnog vremena učenika. rječnike i druge priručnike.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. . navike drugih ljudi itd. . ako je potrebno.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje. komunikaciji.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. .Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. .Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. a u okviru datih tema .koriste samostalno udžbenike. edukacije. mijenjati metode rada. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . . . oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. 23 . . .. tipične za učenje jezika. a u okviru datih tema.koriste različite radne metode i strategije učenja. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče.Naučiti da poštuju tradiciju.

govora. čitanja i pisanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. 24 . Sredstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. obogaćivanje nastave elementima igre. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. analiziranje teškoća u procesu učenja. podsticanje inicijative učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. ritma i dramatizacije. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne sposobnosti.

biologije. historije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. hrvatskog. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. već mu nakon toga. na prikladan način ukazati na greške. pisanje prema modelu. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da se logički slijede događaji koji se opisuju. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. određene pojedinačne informacije. SMS ili e-mail poruka itd. raznovrsniji i pristupačniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. oglasa. matematike. koliko je to moguće. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Naravno. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. 25 . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. umjetnosti. izvještaja. koristi odgovarajuća leksika. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. hrvatskog. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. precizna uputstva. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. izbor i prilagođenost teme. ulogu igra i kreativnost izražavanja.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz pohvalu za aktivno učešće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.

Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. kontrolnih zadataka. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. diktata (10-15 min.upoznavati različite kulture i tradicije. . odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. pismenih vježbi. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Interkulturalne vještine Učenici će: . u svakom polugodištu po jedna. 26 . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.

2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika. 7. a za vještine govora i pisanja bar A1. • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. Govor Učenik će moći: • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. vozni red. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. ali će imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru. 27 . rutinskim događanjima. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu. • pisati jednostavne poruke. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. u restoranu). razglednice ili jednostavna pisma. Pisanje Učenik će moći: • ispunjavati jednostavne obrasce. vremenska prognoza).3 za sve četiri jezičke vještine. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. jelovnici. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja. ili sadrže jednostavna uputstva. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo.ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. diktat primjerene težine.

zero .upitne pridjeve (what. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. the. povezivanjem određenih ilustracija sa Vokabular Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . grandfather.opisivati: . which. which.trenutnu aktivnost. • Slobodno vrijeme . jump rope). that.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih. aunt. some gardening tools (spade.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?). nebrojive . 1) neverbalno. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme . rake. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. this (girl). much. Životinje 28 .identificirati ljude i predmete. .Lične (padež subjekta i objekta) . odnosno negativne ili netačne odgovore. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. 2) verbalno. npr.neka raspoloženja i stanja. these (girls). • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother.Neodređene (somebody. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. . npr. izvršavanjem uputa i naređenja.pridjeve neodređene količine i broja (some. DRUGA GODINA UČENJA . that (boy). razred .Pokazne (this. izvršavanjem uputa i naređenja. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. lunch 7. Svakodnevni život . kao npr. many. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. buying some vegetables and fruit).predstaviti sebe i druge.brojive. ponavljanjem riječi. Moje okruženje Zemlje. grandson). my clothes. what. something…) Pridjeve: . weather (rainy. sunny…) in the garden. zaokruživanjem tačnog odgovora / opcije.at the park (slide.. outings. kupovina (at the supermarket.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih. those) . i reagovati: 1) neverbalno.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . npr.Prisvojne (mine. . anybody. narodi . visiting relatives. entertainment.Upitne (who. all) .članove: a/an.Determinatore: .locirati ljude i predmete. swing. friends itd. tent. seasons of the year. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji itd.pokazne pridjeve. . whose) -Opisne pridjeve (najčešće): u Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. uncle.ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. yours…) .2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . whose) .ljude i predmete.prisvojne pridjeve . Škola Osnovna škola 2. watering can). these.obraćati se ljudima. in the country (camping. nobody. usebi ili naglas. those (boys) . going out (library.. any. gym. . (vegetable/flower garden). swimming pool). • Okruženje.

on. odrična. be.znanje i neznanje. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . have got. zadovoljstvo.slaganje i neslaganje.ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze.. . .prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu. their culture (osnovni vokabular).vrijeme: in. • Životinje. . upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i množine) -Past Simple (have. .sugerirati neku akciju (Let’s …). basketball. right. . zahvalnost. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . wild animals.m.tražiti i davati informacije.recitovati. west) .ispunjavati tabele / križaljke. under.emocije: slaganje. npr.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . zanimanje i oduševljenje za nešto. odrična.mjesto . povezivanjem riječi u stupcima A i B. make a phone call). pets (osnovni vokabular). John’s book. . . east. odgovarajućim tekstom.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi .dovršavati rečenice. . . his house etc. . 29 . some musical instruments…). pupils’ things. school subjects. ispunjavanjem tabela i križaljki. nedopadanje. may). odričnoj. .).Složenice u vezi sa datim temama ( football.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. in front of) . opisivanjem predmeta.pisati kratke sastave na poznate teme itd.m..govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama.vrijeme . hot – cold. okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna. pjevati i igrati jezične igre itd.igrati uloge.mjesto (in. behind. may (potvrdna. . . p. neslaganje. have / have got (potvrdna. skraćenice za dane u sedmici i mjesece.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. situacije ili aktivnosti itd. dovršavanjem rečenica. odrična. fire).slušati.Skraćenice. razočarenje. redati riječi u smisaone rečenice. extra-curricular activities. popunjavanjem praznina. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. quickly) Prijedloge: . • Zemlje i oblasti. at Rečenice: -Osnovni red riječi u potvrdnoj. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. 2) verbalno. upitna forma) -Present Continuous (potvrdna. . davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika.pisati po diktatu. najčešće (a.način (slowly. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima.izraziti na vrlo jednostavan način: . up – down.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / učenicima ili nastavnikom. odrična. USA. • Škola (school premises. . . .davati upute i naređenja.prepisivati kratke tekstove.. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji. .posjedovanje (have. -ing).izviniti se i prihvatiti izvinjenje . pen-friend). UK. dopadanje. iznenađenje.smjer (left. swimming-pool. .. do) Priloge (najčešće): . peoples. . . . Praznici . furniture. upitna forma) -Glagole: be. domestic. on. očekujući da čuju određenu informaciju. box. upitna forma) -Modalne glagole: can. upitnoj i zapovjednoj rečenici -There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? . to do homework. prepričavanjem kraćih tekstova. b) PISANJE: Učenici će: . • Praznici Osim što će stalno proširivati vokabular.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.sposobnost i dopuštanje (can.

oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. oblikovanje itd.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. (Likovno obrazovanje). kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. . slikanje.uzvike (npr. . .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. npr. 30 . koji se razlikuje od kulture do kulture.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje).ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. . .govor tijelom. . srpskom jeziku i književnosti učenika. UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: . Dobar dan i Good morning/afternoon. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: . razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom. ples). Ovo može podrazumijevati: . Oops! kada neko padne.kroz crtanje.: . pokret glavom kad se želi reći da / ne itd.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.. kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.).koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. hrvatskom. npr. ispusti nešto ili pogriješi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. ili Dobar dan i Good day). . ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd. .

. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Shodno tome. .upotreba savremenih tehničkih sredstava.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. ritma i dramatizacije.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. čitanja i pisanja.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. srpskom jeziku i književnosti. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.podsticanje inicijative učenika.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.dinamičnost i kreativnost. . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Sredstva. 31 . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.analiziranje teškoća u procesu učenja. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika.obogaćivanje nastave elementima igre. . estetske i intelektualne sposobnosti. Preporučuju se: . . hrvatskom. . . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. govora. .

Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da se logički slijede događaji koji se opisuju. umjetnosti. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. određene pojedinačne informacije. biologije. precizna uputstva. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. odnosno interdisciplinarnih projekata. pisanje prema modelu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. koristi odgovarajuća leksika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. uz pohvalu za aktivno učešće. 32 . matematike. na prikladan način ukazati na greške. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. SMS ili e-mail poruka itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. koliko je to moguće. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. izbor i prilagođenost teme. historije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. za uočavanje pojedinih detalja itd. hrvatskog. Naravno. izvještaja. ulogu igra i kreativnost izražavanja. već mu nakon toga. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. raznovrsniji i pristupačniji.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. hrvatskog. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. oglasa. popunjavanje formulara.

kontrolnih zadataka. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pismenih vježbi. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: . Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10-15 min. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. 33 . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. .Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.

još uvijek se primjećuje strani naglasak. oglasi. Može razgovarati na zadanu temu. poslu. Učenik zna opisati porodicu. porodici. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. druge ljude. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. izobrazbu. 34 . prospekti. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. pravi često greške i kod veoma jednostavnog. U svakodnevnim tekstovima (npr.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. vlastito porijeklo. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). nešto produženog razgovora. koji govore o svakodnevnom životu.3 i djelimično nivoa A2. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. kratke informacije o nekoj osobi. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. čime se bavi. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. bližoj okolini). • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. naučenih izraza. jelovnici. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.Pisanje • • • • Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). 2. igra u parku… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 35 . Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jednostavan diktat). pozorište. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 4. posjeta prijatelju. muzej. 8. 5. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. lične podatke. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. 3. 7. odlazak na izlet. 6.

razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.u programu kina odabrati film. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?. .. Das Zimmer ist nicht groß. licu množine (euer. Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme... Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir.in der Küche.popunjavanjem tabela.povezivanjem slike i slušanog teksta.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. putovanja i slično). GOVOR: Učenici će: . posebno ako su ilustrovane. aber sie gefällt mir.dopunjavanja teksta.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari.popunjavanja tabela i sl. zahvaliti se.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . Mein Vogel kann. der Krimi. . .. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern..jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. .čitati rečenice i kraće tekstove.. Mein Lieblingstier ist.pridruživanja slike tekstu.. 36 . . plan učenja. die Zirkusnummer. . -Odlazak u kino. ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.napisati sasvim jednostavna saopćenja. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.. . npr.razumjeti jednostavne pisane upute. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. . aber ich habe genug Platz. .popuniti jednostavne formulare podacima o sebi.. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. ..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. Mathe mag ich nicht. -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .. . Möchtest du etwas trinken?. razumjeti mjesto i vrijeme. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. pozorište. Ich möchte lieber eine Cola.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.. i 3..odgovaranja na postavljena pitanja. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. .. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mögen. .označavanja tačnih i netačnih tvrdnji...der Mutter helfen.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr.popunjavanjem praznina u tekstu. .. dir. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. .Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Ich habe kein Haustier. . . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .

. die Clique treffen.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. ... . Ball spielen . aber.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. lice jednine) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. -dopunjavati izostavljene riječi. -rekonstruisati riječi i rečenice. dijelove rečenice ili cijele rečenice. .nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: -Vikend richtig ausschlafen.igrati uloge. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).. . -und. Was kostet. upitna (W-Fragen. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. oder 37 . i 3.. Brojevi: . . müssen. Ja/Nein-Fragen) . ili. onda .preterit glagola sein i haben (1. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove.postavljati jednostavna pitanja.?.glavna rečenica (izjavna. frei haben . etwas mitnehmen/vergessen. zu Hause bleiben.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .voditi dijaloge prema datoj skici.

načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. ritma i dramatizacije. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sredstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. govora. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. 38 . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. analiziranje teškoća u procesu učenja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. I na ovom nivou (peta godina učenja). favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. podsticanje inicijative učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. obogaćivanje nastave elementima igre. čitanja i pisanja. estetske i intelektualne sposobnosti. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije; - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

40

NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

raspored časova) 3. Praznici 6. Škola (školski predmeti. Svakodnevni život 4. Ljetni raspust 2. Stanovanje 8. Život u porodici 5. Moje okruženje 10. Odijevni predmeti 11. Životinjski svijet 42 . Ljudsko tijelo i zdravlje 9.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Odlazak u kupovinu 7.

: -Ljetni raspust am Meer. poželjeti mu brzo ozdravljenje. -postavljati jednostavna pitanja.imenovati nastavne predmete.. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .. .čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). i 3. zahlen.govoriti o trenutnoj aktivnosti.opisati ljude i predmete.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. .napisati božićnu i novogodišnju čestitku.pitati nekog za zdravlje. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati -Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. -popunjavanjem praznina u tekstu.. . -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. in der Wohnung. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.imenovati zgrade u gradu. -dopunjavanja teksta. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. -Stanovanje in der Stadtmitte... GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. . -odgovaranja na postavljena pitanja.. npr. im Haus. Deutsch finde ich super. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . im Gebirge.imenovati odijevne predmete.preterit glagola sein i haben (1. . das Wohnzimmer. müssen. der Einkaufswagen. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. die Küche. .iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!)... Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. .. . govoriti o svojim omiljenim predmetima. der Wunschzettel. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.tražiti i nuditi pomoć. -popunjavanja tabela i sl. Mathe. Gegen Mittag komme ich nach Hause.izvinuti se.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.?. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. -Škola das Schuljahr. . Deutsch. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Geschenke. . . -popunjavanjem tabela. im zweiten Stock..sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen . . lice jednine) ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. jednostavne informacije i sl. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. 43 . Was kostet. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.

aber. estetske i intelektualne sposobnosti. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und. Brojevi: . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. -voditi dijaloge prema datoj skici. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. onda..jednostavnim veznicima i. einen Ausflug machen…. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. uz punu slobodu 44 .. hrvatskom. -Moja okolina der Wald.. -rekonstruisati riječi i rečenice. die Wiese. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. upitna (W-Fragen. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. im Bett liegen. dijelove rečenice ili cijele rečenice. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. der Park. ili. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Shodno tome. srpskom jeziku i književnosti. oder -Ljudsko tijelo. -igrati uloge.. Ich finde die Jacke schön und modern.dopunjavati izostavljene riječi. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika.

jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Naravno. ritma i dramatizacije. precizna uputstva. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.dinamičnost i kreativnost. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. već mu nakon toga.obogaćivanje nastave elementima igre. . na prikladan način ukazati na greške. čitanja i pisanja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. pisanje prema modelu. . određene pojedinačne informacije. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. ulogu igra i kreativnost izražavanja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. za uočavanje pojedinih detalja itd. . govora. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. . . koristi odgovarajuća leksika.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. popunjavanje formulara. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.analiziranje teškoća u procesu učenja. oglasa. . koliko je to moguće. izbor i prilagođenost teme. SMS ili e-mail poruka itd. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. izvještaja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. . .podsticanje inicijative učenika. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.neverbalnog i verbalnog izražavanja. raznovrsniji i pristupačniji. uz pohvalu za aktivno učešće. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Sredstva. Preporučuju se: . da se logički slijede događaji koji se opisuju. 45 .upotreba savremenih tehničkih sredstava.

historije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. pismenih vježbi. odnosno interdisciplinarnih projekata. 46 . kontrolnih zadataka. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. matematike. umjetnosti. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. hrvatskog. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. hrvatskog. u svakom polugodištu po jedna. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. diktata (10-15 min. biologije. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.) nakon svake obrađene nastavne jedinice.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog.

70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. zadatke.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. oglasima. • razumije osjećanja i stavove govornika. 47 . natpisima.3 i djelimično nivoa A2. • učenik uspjeva da prati standardan govor. poruke.1. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). uputstvima. vremenske i prostorne upute. • razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija. savjete. ukoliko mu se obraća sporije i direktno. pitanja. čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik: • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života. • razumije jednostvne poruke. pozivnice. vremenske i prostorne upute. • • • Čitanje i razumijevanje čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu. čestitke. čita i razumije kratka pisma. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično .

Govor • • • • • • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja. popunjava obrasce. izražava lični stav i osjećanje. upitnike. pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode. piše lične poruke. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. oglase. pjeva. Znanje o jeziku 48 . križaljke. na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. plakate. Pisanje • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme. postavlja pitanja i daje odgovore na njih. učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. čestitke. pozivnice. govori o svojim svakodnevnim aktivnostima. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva. u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice.

. Rečenica : -Učenici će slušati tekst -Red riječi u koji je izgovorio potvrdnoj. selidba. predmete koji bliža okolina) ga okružuju. Osnovna škola -Kuća / dom -opisati sebe.. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. članove (stanovanje i porodice.neverbalno -obilježavanjem intonaciji rečenice. Učenici će znati: -predstaviti sebe i druge.. prendre l’ascenseur. -Škola 7.. faire le ménage . -l’appartement: les pièces. nog i neodređenog 49 . upitnoj..Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica i događaji unutar porodice : . l’anniversaire. -Kuća / dom Stanovanje. les chansons de fête.verbalno neslaganje.les fêtes en famille : Le Jour de l’An.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet životinja) Učenici će stalno ponavljati naučeno i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo.tražiti i dati određenih riječi i fraza.. les cartes de voeu. sposobnost. ..rod potvrđivati informacije. trice poziv. godina okolinu. (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u i odgovarati na pitanja.množina pravilna na -s -izražavati slaganje ili -neki primjeri 2.) .. tvrdnji. zahvalnost. al – želju. i izraza. ma chambre. monter/descendre l’escalier. les cartes d’invitation. les meubles . prirodni i gramatički -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. les étages. snimka. mettre en ordre. riječima i izrazima... Član: -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova..... Fonetika: -Stalno insistirati na 1.. choisir/acheter des cadeaux. les voisins . . pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. -l’immeuble :le rez-de chaussée. -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonaučenim . euse i eur. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnogovornik i reagovati: složenoj rečenici. bol. naselje: -le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. razmjenjivati. svoju 5. Noël. izgovorne cjeline.. . osobe sa zvučnog aux. učenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi.

pošta..neverbalno: -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji. -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima.. les régions. les habitants.neodređene zamjenice : on. essayer. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. les beautés de mon pays (les lacs. telefon. à qui… . -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica. les montagnes. re.. la correspondence. -dopunjavanjem rečenica. -prepričavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova.) . personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni. les articles.. la capitale.verbalno: -odgovaranjem na pitanja.. au supermarché (les rayons. ) . payer à la caisse. . tout.. les rivières.planovima za budućnost...koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog područja (supermarket. strane svijeta : le pays/la ville natal. Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije. les mers. željeznički. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. choisir. 50 .. de qui. 2..les activités à l'école : les excursions. oir -Kupovina -Aller aux centres de commerce.. -Škola – proširivanje vokabulara: . odrični i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -učenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. les visites / les échanges scolaires. ?. les prix.. les projets scolaires. b) ČITANJE I REAGOVANJE : -Učenici će znati čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1. -ispravljanjem pogrešaka. Combien coûte... autobuski i avio saobraćaj). -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. que. člana -partitivni član Zamjenice : -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui..

gagner / perdre.. -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola avoir i être -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi : -za mjesto: ici. beaucoup.. prendre des médicaments. des fruits et des légumes . -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku. 51 . encore -za način : bien. -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. -popunjavati tabele i jednostavne križaljke. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives... aller voir le docteur. b) PISANJE: -učenici će znati pisati kraće diktate. puis. -sastavljati kraće dijaloge. volontiers. là. .prendre des vitamines. -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst. assez. -davati i tražiti obavijesti. dehors -za vrijeme: maintenant.za količinu: peu. dedans. trop. avoir de la fièvre. mal. . les recettes. ensuite. encore. vite. finalement. avoir mal à. longtemps . -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje. au concert. -les animaux sauvages : visite de ZOO. très. aller à la bibliothèque. où. les repas. -igrati po ulogama i uz pomoć nastavnika dramatizirati tekst. toujours.PRODUKCIJA a) GOVOR: -učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama govoriti na zadatu temu. à la fin. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise santé. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme .

mais. à côté de.. chez... car. en. avec.loin de. parce que 52 . entre. dans.. au milieu de. près de. pour. de. Prijedlozi : à. ou. -Veznici : et. contre.

Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. precizna uputstva. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. ritma i dramatizacije. .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. za uočavanje pojedinih detalja itd. .podsticanje inicijative učenika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.upotreba savremenih tehničkih sredstava. određene pojedinačne informacije. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. uz pohvalu za aktivno učešće. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. . treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. . Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove 53 . Sredstva. . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. na prikladan način ukazati na greške. već mu nakon toga.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. . I na ovom nivou (peta godina učenja). Preporučuju se: .obogaćivanje nastave elementima igre. izbor i prilagođenost teme. .upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.analiziranje teškoća u procesu učenja.dinamičnost i kreativnost.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . govora. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. čitanja i pisanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.

Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. izvještaja. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. popunjavanje formulara. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. diktati) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. 54 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. diktata (10-15 min. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. upitnika. životna sredina). Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. fizikom i hemijom. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Naravno. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. individualnog izlaganja. produbljuje. tumačenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. poštuju gramatička i sintaksička pravila. u svakom polugodištu po jedan. hrvatskog. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. koliko je to moguće. kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. raznovrsniji i pristupačniji. prilikom rada u parovima.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta. pismenih vježbi. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. historije i umjetnosti. oglasa. SMS ili e-mail poruka itd. hrvatskog. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. koristi odgovarajuća leksika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. pisanje prema modelu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.

da imaju više poštovanja prema drugima. • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 55 . Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije. jednostavna uputstva). omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. uz znatan napor. jednostavan formalan i neformalan razgovor. u sedmom razredu osnovne škole. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku. • Učenici znaju da napišu kratke. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika. • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. • U stanju je da razumije kratke. • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka. jednostavne tekstove (pisma. često zahtijevaju da im se nešto ponovi. • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena. • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih. treba težiti dostizanju nivoa A 1. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. • Izrađuju jednostavne projekte. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). jednostavne poruke (lična pisma. • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. kratke vijesti.

godina učenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .porodici. npr. označavanjem vrai/faux.: . 56 .Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.jednina i množina .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme. npr. razred Osnovna škola 2.Porodica . 2) verbalno.tražiti i nuditi pomoć. . 2) verbalno. npr. dovršavanjem rečenica. commander un plat etc.pravilna množina na –s . le théâtre.govoriti na jednostavan način o: .vršiti upoznavanje. spectacles etc). . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd..) Zamjenice: .: -traženjem odredjenih informacija. aller au cinéma. .: . .prisvojne . biranjem tačnog odgovora. npr. . aller à la piscine.. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. les parents de ma bellesoeur tec).les activités sportives et culturelles (faire du sport. -izvršavanjem uputa i naredjenja. osnovni vokabular: carte/menu. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. . vouloir savoir. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom: .Prezent (ponavljanje) .lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .locirati ljude i predmete.ljude i predmete.slobodnom vremenu. De/à quoi . itd. .čestitanje. .neka raspoloženja i stanja. De/à qui?.proste odnosne zamjenice: qui. la banque. .opisne . que. .Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir.neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. la poste. . Gramatika Učenici će učiti o tome. npr.U restoranu.Moje okruženje -naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. . .upitne: Qui?. aller au théâtre etc).pokazne Glagole: (potvrdni i odrični oblik) .dopadanje i nedopadanje. .davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. la bibliothèque.Nivo 7. la ferme.svakodnevnim aktivnostima.opisivati: . zaokruživanjem tačnog odgovora.slaganje i neslaganje.lične nenaglašene . . . aller au stade.svom okruženju. .izvinjenje.obraćati se ljudima. l'hôpital. Que?.članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. jardinier etc.trenutnu aktivnost. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje. .: -odgovaranjem na postavljena pitanja.predstaviti sebe i članove svoje porodice. . les animaux. podvlačenjem odredjenih informacija.tražiti i davati informacije. pratiquer un sport.Slobodno vrijeme . popunjavanjem praznina zadatim riječima. où Pridjeve: . campagne.izraziti: . devoir) Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. . . Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. -popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé). dont.

.Bliski futur .Perfekat glagola na –er Priloge za: . de. . pjevati. beaucoup. dans.popunjavati tabele i jednostavne križaljke..pisati kraće diktate.prepričavati kratke priče. .: -Situations propres aux actes d'achat. .učestvovati u kratkom razgovoru s drugima. . avec etc Brojeve do 100 .Imperativ PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . hier. chez. demain. aller à la mer.praviti rečenice od datih elemenata. tôt. à la montagne.mjesto: ici. osnovni vokabular npr. plan de la ville).količinu: peu. b) PISANJE: Učenici će: . trop. où .prepričavati kraće tekstove. osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille.U supermarketu. tard .Praznici i odmori. lettre. très Prijedloge: À. recitovati. . là. acheter et payer etc. faire / défaire la valise etc. 57 . assez. . (ponavljanje) .davati upute i informacije.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale.vrijeme: aujourd'hui.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. hrvatskom. 58 . tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Shodno tome. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. analiziranje teškoća u procesu učenja. ritma i dramatizacije. govora. obogaćivanje nastave elementima igre. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. upotreba savremenih tehničkih sredstava. estetske i intelektualne sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Sredstva. čitanja i pisanja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. srpskom jeziku i književnosti. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. podsticanje inicijative učenika.

Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. za uočavanje pojedinih detalja itd. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Naravno. izvještaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. uz pohvalu za aktivno učešće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. historije. popunjavanje formulara. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. koliko je to moguće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. već mu nakon toga. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. odnosno interdisciplinarnih projekata. oglasa. određene pojedinačne informacije. precizna uputstva. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. umjetnosti. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. SMS ili e-mail poruka itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. raznovrsniji i pristupačniji. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. koristi odgovarajuća leksika. pisanje prema modelu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. na prikladan način ukazati na greške. matematike. hrvatskog. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. izbor i prilagođenost teme. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. biologije. hrvatskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Cilj provjeravanja 59 . Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika.

Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. u svakom polugodištu po jedna. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.) nakon svake obrađene nastavne jedinice.znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. pismenih vježbi. diktata (10-15 min. Interkulturalne vještine Učenici će: . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. 60 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. kontrolnih zadataka.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. . uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.

razumijevanje i poštivanje drugih kultura . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. 61 . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. kosmopolitizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo . humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. duhu tolerancije.

.PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično / 70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika.sloboda i samostalnost u govoru. predanosti i preciznosti u učenju jezika. PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je : ponoviti osnovne fraze. a ne o jeziku .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. razvijanje temeljitosti. brojeve.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. . lične i pokazne zamjenice.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova. komparaciju pridjeva. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. razvijanje samostalnosti u govoru. . 62 . razvijanje radoznalosti i kreativnosti. putem igara. . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno.kratki usmeni i pismeni odgovori. dual i plural imena. prijedloge. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova. rečenica i tekstova. učenje jezika. izražavanje posjedovanja. .

brojevi) . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: .Arapske zemlje i glavni gradovi Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno.Moja domovina.Aktivnosti u nastavi .. . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000.nabrojati dane u –povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici. prepoznavanje. ponavljanje. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular .iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju . mogu da) -Brojevi (100 do Vokabular . odlazak na izlet i dr.Kroz dijalog (igre. -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli. genitivne veze. Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. npr.Izražavanje vremena (15 min.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. tabelama.Nivo VII razred Osnovna škola 5.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. imenske i glagolske rečenice . imitiranjem. kulturne. godišnja doba i koristiti u 2) verbalno.gestikuliranjem. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .itd. pjesmice. artikle.. . -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. npr. 20 min. odnosno povezivanjem slike sa . posjeta prijatelju.koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više za izražavanje sati. mjesece i odgovarajućih ilustracija. volim da.: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica voća i povrća i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa osnovne prehrambene kasetofona.Kupovina (voće. napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: 1) neverbalno.) .godina učenja arapskog jezika Teme .. .nabrojati ograničen broj 2) verbalno.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 63 . pola sata) . npr. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona..opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući. putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze. -povezivanjem ponuđenih riječi u . glavni grad .imenovati predmete u tekstom koji čuju. npr: .: .Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. . povrće. školskoj torbi i učionici.: govoru i pisanju.

PISANJE : -učenici prepisuju riječi. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. posebno ako su ilustrovane.itd. usklađenih sa spoznajnim 64 . treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. dijelove rečenice i cijele rečenice . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.Dani.razumjeti jednostavne pisane upute. godišnja doba . GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. -pjevati.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. estetske i intelektualne sposobnosti.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. vole. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. . . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. 1000) -Redni brojevi (veći od 12) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. -glumiti. mogu. -postavljati jednostavna pitanja.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva. I na ovom nivou (peta godina učenja)..dopunjavaju izostavljene riječi. . . mjeseci.. . -recitovati kraće pjesmice. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Kod doktora . .rekonstruišu sintagme i rečenice. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.

uz pohvalu za aktivno učešće. određene pojedinačne informacije. govora. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. kao i dostignuća drugih itd. koristi odgovarajuća leksika. raznovrsniji i pristupačniji. izbor i prilagođenost teme. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. već mu nakon toga. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. ritma i dramatizacije. Naravno. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. precizna uputstva. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. podsticanje inicijative učenika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. na prikladan način ukazati na greške. ulogu igra i kreativnost 65 . Sredstva. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. koliko je to moguće. obogaćivanje nastave elementima igre. čitanja i pisanja. za uočavanje pojedinih detalja itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. upotreba savremenih tehničkih sredstava. analiziranje teškoća u procesu učenja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.

Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. historije. pismenih vježbi. popunjavanje formulara.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. hrvatskog. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. . Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. matematike. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. hrvatskog. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. interdisciplinarnih projekata. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. kontrolnih zadataka. pisanje prema modelu.upoznavati različite kulture i tradicije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: . Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. 66 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. oglasa. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog.izražavanja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. izvještaja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. umjetnosti. biologije.

67 . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. ovladavanje osnovnim leksičkim. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. fonetskim i gramatičkim minimumom. duhu tolerancije.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. kosmopolitizmu. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . humanizamu i internacionalizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.

kratki usmeni i pismeni odgovori. razvijanje temeljitosti. S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično. . . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). 68 . putem igara. . arapskog jezika. predanosti i preciznosti u učenju . . razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .čitanje riječi. . vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti. - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred).VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično . bude zabavno.popunjavanje slova i riječi.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica.sloboda i samostalnost u govoru. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . upotrebljenih).70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku.razvijanje samopouzdanja u izražavanju.čitanje jednostavnih rečenica. jezika. . učenje jezika. kratki i dugi vokali.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. učenja.DRUGA GODINA UČENJA . pisanje određenog člana. pisanje tanwina.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. razvijanje samostalnosti u govoru. a ne o jeziku . “sunčevih” i “mjesečevih” slova. .

opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i . npr. ralika.dopunjavanjem teksta. pjesmice.postavljati jednostavna pitanja. . . nahnu) -Upitne zamjenice: .(fi. 'anti. .: . .Odjevni predmeti ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . .crtanjem.reći koliko je sati (puni tvrdnji. . -Potvrdne i odrične riječi: -(na`am. tilka ) Vokabular Učenici će: -učiti samo osnovni vokabular. pridruživanjem slike tekstu. 2) verbalno. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. pjevati. ponavljanje.povezivanjem slike i teksta.pozdravljanje na formalan i neformalan način. kam) -Pokazne zamjenice: -(hara.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.igrati ulog. hiya.imenovati članove svoje uže porodice. 'ila. prepoznavanje crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.razvrstavanjem slika. označavanjem tačnih i netačnih . 'a) -kroz dijalog (igre.tražiti određene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.brojati od 1 do 10 . GOVOR: Učenici će: .imenovati predmete u znanja školskoj torbi i učionici.crtanjem. . život nog . . npr. .nabrojati nekoliko .: .Kuća Prvi ograničenim brojem riječi stepen elementar . . . npr. -Pozdravljanje i upoznavanje .Škola . ma. npr. -Prijedlozi: . . 2) verbalno.nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .dopunjavanjem teksta.davanjem kraćih odgovora.Bliža okolina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno.Svakodnevni ljude i predmete u kući. godina učenja arapskog jezika Teme Proširivanje tema Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . . harihi.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom. min.recitovati.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. . .: sat) . .: . razvrstavanjem slika.predstaviti sebe i druge. `ala) 69 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.nabrojati dane u sedmici .Porodica i prijatelji .Nivo III razred Osnovna škola 2. . . . la) -Upitne partikule: .(man. huwa.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi). Gramatika -Lične zamjenice: -('ana.odgovarati na pitanja.(hal. 'anta.

sagir. tawil. PISANJE: Učenici će: .rekonstruisati riječi. .učestvovati u dramatizacijama. . . \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: . ̉yn itd.(kabir. wara'a) -Upitna riječ: -“'ayna”. ..dopunjavati izostavljene riječi. Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda: -(okruglo “ta”) -Brojevi: . -Sekundarni prijedlozi: -(tahta.(1 do 10) -Pridjevi: .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove.Hrana i piće osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića. .).prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf.(osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica) 70 . sad. . fawqa. qasir. 'amama.od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće rečenice.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.

savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. 71 . hrvatskom. govora. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). podsticanje inicijative učenika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. analiziranje teškoća u procesu učenja . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. ritma i dramatizacije. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Sredstva. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. estetske i intelektualne sposobnosti. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Shodno tome. obogaćivanje nastave elementima igre. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. kao i dostignuća drugih itd. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. čitanja i pisanja. srpskom jeziku i književnosti. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.

raznovrsniji i pristupačniji. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. 72 . na prikladan način ukazati na greške. umjetnosti. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. matematike. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. izbor i prilagođenost teme. odnosno interdisciplinarnih projekata. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. uz pohvalu za aktivno učešće. određene pojedinačne informacije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Naravno. koliko je to moguće. za uočavanje pojedinih detalja itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. ulogu igra i kreativnost izražavanja. hrvatskog. precizna uputstva. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. biologije. historije. hrvatskog. koristi odgovarajuća leksika. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. već mu nakon toga. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.

u svakom polugodištu po jedna. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. pismenih vježbi.upoznavati različite kulture i tradicije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Interkulturalne vještine Učenici će: . kontrolnih zadataka. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. 73 . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.

MATEMATIKA 74 .

U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva.MATEMATIKA VII RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Decimalni brojevi. Uspoređivanje decimalnih brojeva. definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. Naime. Zaokruživanje decimalnih brojeva.). uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. Također. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. trouglu.b e N ). PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Pridruživanje b tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. kružnici i četverouglu. 140 časova godišnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis). TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. TEMA – CIJELI BROJEVI 75 . Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. 2. Brojevni izrazi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika a (a. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva.

Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Vrste četverouglova. 5.Pojam negativnog cijelog broja. Srednja linija trapeza. Uzajamni položaj prave i kružnice.Opisana i upisana kružnica trougla. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Konstrukcije paralelograma. Zbir uglova trougla. Paralelogram. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva. 750. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Mjerenje površina. Uglovi sa paralelnim kracima. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. 76 . Jednakost uglova. Svojstva trapeza. Romb.Vrste paralelograma. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvođenje u skup racionalnih brojeva. Upoređivanje racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Podudarnost trouglova. Deltoid. Uglovi sa normalnim kracima. Trapez. Uglovi trougla. Suprotni brojevi. Uglovi četverougla. Konstrukcije trapeza. a Decimalni zapis racionalnog broja. Osnovne konstrukcije trougla. Konstrukcije nekih uglova (600. 3. Skup cijelih brojeva. Brojevni izrazi. TEMA – ČETVEROUGAO. Pravougaonik. 1350). Trougao. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Svojstva paralelograma. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Uzajamni položaj dvije kružnice. Centralni i periferni ugao. Odnos stranica u trouglu. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. 4. Pojam i svojstva. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Površina trougla. Kvadrat. 45 0. Pravougli trougao. Konstrukcija tangente kružnice. Odnos stranica i uglova u trouglu. 1200. Obim trougla i četverougla. Površina paralelograma. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Površina trapeza. Konstrukcije deltoida. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla.

precizno i postupno. upoznavanje značajnih tačaka trougla. razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu . obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. računanje obima i površine trougla i četverougla. precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). samostalno sastavljanje zadataka. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. UČENIK ĆE MOĆI: raditi sistematično. o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima . samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog materijala. 77 . usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q . računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova. sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. ustrajno. prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA: - CILJEVI upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava . shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla . samostalnog otkrivanje novih činjenica. analize i sinteze. usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. planski pristupiti problemima i rješavati ih. rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj.

Zaokruživanje decimalnih brojeva. Upoređivanje decimalnih brojeva. Množenje decimalnih brojeva . • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. (x+a)-b=c. vrše procjenu rješenja prije računanja. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica Rješavaju različite jednačine • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz • • • • • • • • • 78 . karakternim osobinama učenikove ličnosti. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) VRIJEDNOSTI. a-x<b. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. a-x>b. a kod kuće rade domaće zadatke • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva. STAVOVI. (x-a)+b=c. rada. a-x=b. način zapisivanja i čitanja. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. 1. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. UČENIK ĆE: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom. x-a>b. samokontrole i kontrole drugih u radu. uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. kritičko i samokritičko prihvatanje greške. te prevođenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. x-a=b. priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. uspostavljanje grupne saradnje. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b. PONAŠANJA • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svom i tuđem radu • SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Osobine množenja decimalnih brojeva. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. x-a<b. x+a>b. • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Decimalni brojevi.VRIJEDNOSTI I STAVOVI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima.

• •

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina

svakodnevnog života

odgovornost za rad, tačnost, urednost i sistematičnost Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka

2. • • • • • • • • • • • •

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• • •

• •

• • •

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života Pridružuju cijele brojeve tačkama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Upoređuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima

• •

Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o svojstvima računskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti

• •

Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Računaju na različite načine, vertikalno i horizontalno, pomoću brojne prave Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka Predviđaju približan rezultat; Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika

• • •

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definiše uređenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija, jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad učenika

• •

79

3. • • • • • • • • •

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b • Svojstva množenja racionalnih brojeva.
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku). •

• • •

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rješenja jednačine, vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja Čitaju, sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

• •

Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjećaj vlastitog dostignuća

• •

Učenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka

• •

• •

• •

Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova Radi boljeg uočavanja ilustruje pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrađuje programirani materijal za samostalno učenje

80

pristupa u rješavanju zadatka

4. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Težište i orto centar trougla. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.

• •

• • • • •

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruišu uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruišu i diskutuju rješenje) Konstruktivno određuju značajne tačke trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapažanje i zaključivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rješavanje zadataka Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno Osposobljavaju se za analitičko mišljenje, naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapažanja i logičkog mišljenja Razvijanje zapažanja posebnog i općeg Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu

• •

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uočava odnose među elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izražava kritičnost u radu

• •

• •

• •

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a učenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka Učenike potiče na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zaključka Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu, mehaničko kretanje modela

81

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam četverougla i elemente. Mjerenje površina. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. grafoskop. kvadrat. Pravougaonik. romb. Elementi četverougla. Vrste četverouglova. tačnost i preciznost u radu Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova Koriste pravilno matematičko izražavanje • • • Razvijanje radnih navika. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Svojstva trapeza. trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini Stiču vještinu korištenja pribora. Deltoid. Svojstva deltoida.• Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje trougla pri dokazivanju podudarnosti. Vrste paralelograma. nastavne plakate i dr. Površina peralelograma. smisla za preciznost. Obim trougla i četverougla. naglašavajući nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četverougla 82 . razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Učenici trebaju naučiti definisati paralelogram. upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Površina trougla. Konstrukcije paralelograma. pravilno piše i crta u svojoj teci Samostalno uočava i logički zaključuje Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. tačnost. 5. Svojstva paralelograma. završava izgrađivanje pojma četverougla Izvršava klasifikaciju četverouglova. romb. Trapez. Konstrukcije trapeza. Uglovi četverougla. Paralelogram. kvadrat. kvadrat. Konstrukcija deltoida. Srednja linija trapeza. ČETVEROUGAO. Površina trapeza. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka • • • • Pažljivo prati rad nastavnika.

• Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. 2. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva).METODIČKE NAPOMENE 1. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. izvodljivosti računskih operacija. • Provjeravati zakone komutacije. kretanje udesno – ulijevo. 83 . gore – dolje. višecifrenim brojem). TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme.).DIDAKTIČKO . a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. • Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. dekadnom jedinicom. uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. geografska dužina i širina itd. • Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). a zatim definisati skup cijelih brojeva.

• Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q. 4. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. a zatim preći na proizvode od više faktora. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli negativnim brojem. određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. razred). Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu. • Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. a zatim skup racionalnih brojeva. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. • Dijeljenje. • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. • Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q. dobitka – gubitka i dr. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. neposrednim mjerenjem i ogledom. promjene vodostaja rijeke.• • • • • • • Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. 84 . a nova znanja usvajati posmatranjem. kao obratnu operaciju. uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. 3. ne treba ih dokazivati. polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka. Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. nadmorske visine – dubine mora. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. • Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja.

• Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik.• • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. TEMA – ČETVEROUGAO. koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. • Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla. kvadrat i romb. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. a zatim izvesti dokaz tvrdnje. već poznatih slika (kombinacije trouglova. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. 85 . jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. prave i kružnice i dvije kružnice). • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata . Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. trapeza. deltoida… Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata. Ponoviti podudarnost duži. Upotrijebiti i grafoskop.). susjedne stranice i uzastopni uglovi. pravougaonika i sl. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Dokazati tvrdnju . Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. a za kvadrat samo jedan . a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih. 0 5. jednakost suprotnih uglova.

procedurama i instrumentima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. 86 . uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. U skladu s tim. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. proizvoda i sredine učenja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Individualno prilagođeni program. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. procesa. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka.Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. kao i plan rada. rad na projektu. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. specifične komunikativne i radne vještine. sposobnostima i sklonostima.

FIZIKA 87 .

nastavku školovanja i profesionalnom usmjeravanju. identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. informatike. -klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. koristi odgovarajući pribor / eksperimentalne uređaje i instrumente. matematike. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora. pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju.FIZIKA Zašto učiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. biologije. U kontekstu toga. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. -koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. centi. -postavljati hipoteze. koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. 88 . S druge strane. kilo. mega). posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. geografije. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. tehničke kulture. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. razlika i povezanosti. -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. mili. -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine.

istosmjerne struje stalne jačine. identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. kao i šire. Sadržaj -Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. zvuka. kretanja.-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. njene koristi za svakodnevni život. -zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. magnetnog polja. međudjelovanja. uključujući izbor pribora i tehnologije. istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. -modelirati. -pronalaziti rješenja. matematičkim formulama. toplote. -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. fizikalna svojstva tijela i pojava. za objašnjenje različitih pojava. graficima. -Konceptualni okvir tijela. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. električnog polja. energiju i njeno korištenje. građe atoma. razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja te stanja ravnoteže. -poznaje simbole i SI mjerne jedinice. povezanosti električnih i magnetskih pojava. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. promjene stanja tvari -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. građu tvari. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. vrši različita mjerenja. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. prirodne strukture. -opisuje. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. pisanim izvještajem. -opisuje. -interpretira dati model. talasnog kretanja. diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. fizikalnog stanja. koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. tvari. sile. zna vezu između mase i težine tijela. fizičke pojave. sile u prirodi. 89 . opisuje efekte djelovanja sile potiska. -komunicirati. efekte međudjelovanja. svjetlosti. električnog naboja. rada. energije. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću.

primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. Arhimedov zakon. primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. -uočava lanac i razmjer prirodnih struktura. strujanjem i zračenjem. istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. opisuje strukturu jezgra atoma. sočiva i prizme. stavovi. 90 . rad u grupama / timu. navike -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici -Razvijati navike za urednost. -ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. Ohmov zakon. -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. Pascalov zakon. zakoni geometrijske optike -Primjena znanja fizike -Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija -usvoji naučni pogled na svijet. zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. -stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. razlikuje prenošenje toplote vođenjem. zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. -razlikuje pojmove temperatura. Faradayev zakon. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. preciznost i tačnost. razumije stanje toplotne ravnoteže. transformaciju energije i povezanost sa radom. -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu. međusobno uvažavanje. Joule-Lenzov zakon. objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. od osnovnih čestica do galaksija. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. -Zakoni: kretanja u kinematici. -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. toplota i količina toplote. zakoni održanja. uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. prikazuje i analizira električno kolo.-identificira i opisuje različite oblike energije. identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. sistematičnost. Newtonovi zakoni. fisiju i fuziju. samostalan rad.

klasifikacije. predviđanja i uopćavanja i. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. Na nivou osnovne škole. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. Međudjelovanje. analize i tumačenja podataka. Fizika i priroda 2. vrijednosti. upoređivanja. neophodno je koristiti moderne medije. Također. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike 91 . to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. Talasi 5. što je najvažnije. Pritisak 4. Kretanje i sile 3. u skladu s tim. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija i . učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Energija i rad 5. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. sila 2. Mjerenje 3. učenje procesa promatranja opisivanja. Građa tvari VIII razred 1. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. u okviru datog broja časova u razredu. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. Svjetlost 6. prikupljanja i zapisivanja podataka. Učeći fiziku. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. stavova i ponašanja. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. Toplota IX razred 1. koji integrišu više predmeta ). U skladu s tim. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Magnetno polje 4.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Svijet atoma DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate. Električna struja 3. Naelektrisanja u našem okruženju 2. pored tradicionalnih medija. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Prirodne strukture. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu.

U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. specifične komunikativne i radne vještine. ali se kao relevantan omjer može smatrati: -Znanje sadržaja fizike: 60% -Procesi.). Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. rad na projektu. kao i plan rada. 92 . tehnički proizvod). Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci– pitanja. procesa. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). sposobnosti i vještine: 30% -Afektivno učenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. primjerenih učenicima. Individualno prilagođeni program. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. korištenje interneta i dr. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. kreiranje modela. jednostavni računski. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju.nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. proizvoda i sredine učenja. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. grafički i eksperimentalni zadaci. izvedbe (referat. laboratorijski rad učenika. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. sposobnostima i sklonostima. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. procedurama i instrumentima.

-iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju.. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. deci. tvar. prikupljaju podatke. odnosno njihovim skalama. -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. -Fizikalna veličina Mjerenje -Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje. nastavnik kreira problemsku situaciju. -vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. -Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. vrste grešaka. -zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. materija. -pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. srednja vrijednost mjerene veličine Mjerenje duljine Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta -priprema vježbe mjerenja. -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. -sami izvode eksperimente. određuju srednju vrijednost. tijelo. centi i mili. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. metod fizike teorija. -procjenjuju i mjere duljine dužina. služeći se modelom crne kutije. fizikalne pojave -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. -upoznavaju se sa različitim mjerilima . fizikalni sistem. -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. 93 . Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode -promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. metar (m) -raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. debljine. opsega. stanje. -razlikuje značenja za kilo. mjerila. saobraćaju. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. -razlikuje pojmove dužina i duljina. eksperiment -Priroda.FIZIKA. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. stavovi. prečnika. provjeravaju svoje ideje i zaključke. kretanje. svojstva tijela. sportu. -iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. čestica. izvodeći odabrane eksperimente. geografiji i dr. -za uvođenje učenika u svijet fizike. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. VII razred – 1 čas sedmično. ponašanje Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika: Učenik : Fizika i priroda -Pristup saznavanju prirode. Razvoj navike istraživanja -Duljina.

-zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. upoređuju mase različitih tijela. -određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi -ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. kao i njegovom zapreminom. -koristeći tablicu gustina. danu. -ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. kvadratni metar (m²) -određuje površine i zapremine. -na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. -mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. vaga -zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. -određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. -mjere zapreminu tečnosti. kubni metar (m³).Mjerenje površine i zapremine -Površina plohe. Mjerenje gustine -Masa tijela. satu. -Zapremina tijela. Mjerenje vremena -Vremenski period. litar (l) Mjerenje mase -uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. -zna odnos sekunde prema minuti. -mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim 94 . -izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. kilogram po metru kubnom (kg/m³) -određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. -raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. kilogram (kg). trenutak -Mjerenje vremena. -Gustina. sekunda (s) -razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. određuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno. -raspravljaju o vremenu i jedinicama. Tačnost i preciznost u mjerenju -određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Razvoj navike rada u grupama / timovima -procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. uz prethodno procjenjivanje. -pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. -određuju gustinu smjese dvije tečnosti.

-Čestični model tvari -Molekule. . odnosno međumolekularnom prostoru. izvodi oglede. neutrona i elektrona.instrumentima. -prezentiraju svoje radove. . atomi -Agregatna stanja tvari -koriste se internetom. prikazuje modele molekula i atoma. -ukazuje na povezanost fizike s hemijom . -predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. 95 . -interpretira čestični model tvari: . -nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). Mjerenje temperature -Temperatura -pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. iznose svoje ideje. . -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze.da je molekula građena od atoma. -zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula . predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. -ocjenjuje učenike. -Kelvin (K). služi se odgovarajućim ilustracijama / simulacijama.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. -ocjenjuje učenike. stepen Celzijusov (ºC) Građa tvari -Mjerenje temperature -priprema nizove zadataka za kontrolni rad. -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. -pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. vode.da je atom građen od protona. -mjere temperature zraka. koristeći se čestičnim modelom tvari. smjese hladne i zagrijane vode. -pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. tečnih i gasovitih tijela.

BIOLOGIJA 96 .

Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. funkcionalnoj raznolikosti životinja. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Cilj nastave biologije 97 . Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj.BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Zatim. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. anatomskoj. procesa i zakonitosti o prirodi. odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Također. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Dat je također osvrt na ponašanje životinja. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite.

također koriste i druge izvore znanja. evaluacija. jedinke) građene od ćelija / stanica. izvođenje.Znanje biologije Procesi -posmatra. -učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. stičući nova znanja. -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. istražuje. -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. vještine i navike. -razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. -modelirati. klasificira stečena znanja. -razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. -koristi odgovarajući laboratorijski pribor. -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. -Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. radi u grupama. parovima i pojedinačno. -identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. -stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. -mikroskopirati. -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. bilježi rezultate. 98 . proširuje ih i praktično primijenjuje.

građu životinjske ćelije/stanice. -sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. -primjena znanja biologije. -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. uči sadržaje koji se odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. razliku između biljne i životinjske ćelije. u granicama mogućnosti. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. njene koristi za svakodnevni život. prikuplja materijale. -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. 99 . -radi u grupama. razgovaraju o temi «Zdrav život». privredni značaj i zaštita. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. -opisuje. -razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. pravi portfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. građu i funkciju životinjskog organizma. -svojim aktivnostima. Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i prakse. -ponašanje životinja. diobu ćelije. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. korištenje životinja u ishrani čovjeka. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. -komunicira i iznosi svoje stavove. kritički razmišlja.-stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. -učenici u parovima. a zatim u velikoj grupi. -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti.

tačnosti. ali i samostalnog rada. -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). procesa učenja u grupi (timu). -razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -usvaja naučni pogled na svijet. -razvija navike u pogledu urednosti. rada u grupama / timu. preciznosti. stavovi.Vrijednosti . navike -podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. sistematičnosti. međusobnog uvažavanja. -preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. samostalnog rada. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. -uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. -stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. 100 .

101 .. hemikalije. stavovi. ćelija / stanica. Aktivnosti nastavnika: -motiviše učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. fiziologija. prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. mjerne instrumente. tkivo. sistem organa. Vrijednosti. tkiva (trajni i svježi preparati). Građa i funkcija životinjskog organizma -zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije / stanice do organizma. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih bioloških znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi Aktivnosti učenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. sistematika. -priprema -često rade u parovima i grupama laboratorijsku vježbu: -mikroskopiranje za kooperativno životinjske ćelije i učenje. učenika.. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme -nastavni proces usaglašava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizičkim razvojem i koji mora biti čist mogućnostima (sterilan) prije prve upotrebe.BIOLOGIJA. upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema) -Učiti o građi životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije. 70 časova godišnje Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Tematske cjeline / teme Učiti: Uvod -Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. etologija životinja).. VII razred – 2 časa sedmično. tj. organ. Učenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o životu koja uključuje niz disciplina. -podešava namještaj i preparate. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija.

Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu -grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. posteri i dr.organizam Životinjska ćelija / stanica -Steći će znanja o građi životinjske ćelije / stanice kao osnovne jedinice životinjskog organizma -Organele ćelije: ćelijska opna . -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. da se druže. potporno. zna funkciju pojedinih organela.). mišićno. -omogućava učenicima da uče zajedno. organ. mitohondrije. mokre preparate. -crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Građa i funkcija životinjskih tkiva. crteže). Razvoj svijesti o značaju mikroskopa Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada -izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. -samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. citoplazma. -stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. organizam. -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. -donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. nervno -Sistemi organa: kožni sistem organa. crteži.Također. jedro. -zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. razmjenjuju mišljenja. -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. -uključuje učenike u grupni rad. sistem / sustav organa. -usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. 102 . centrozom. ribosomi -Razlika između biljne i životinjske ćelije / stanice -Diobe životinjske ćelije:mitoza i mejoza – informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. organa i sistema organa -Životinjska tkiva: epitelno. sarađuju i donose zaključke. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup).

-učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. 103 . -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). probavni system / sustav i prehrana. -zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. člankovite gliste / prstenasti crvi. -zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Razvoj navike istraživanja -pomažu učenicima sa posebnim potrebama. -rade u timu. dupljari. -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. pljosnate gliste / pljosnati crvi. udžbeniku i drugim izvorima znanja. kućica puževa i školjaka i dr. insekti. nervni / živčani sistem i osjetila.). -predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. sistem organa za izlučivanje. -posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. -stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u . razmnožavanje -Komparativno morfološko fiziološki pristup -Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. -prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama.Sistematika životinja i ponašanje životinja potporni sistem i kretanje životinja. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. -zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. valjkaste gliste / obli crvi.). Svijest o higijenskim navikama -posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. mekušci i bodljokošci / bodljari -iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. zglavkari. zoološki vrt i dr.

te raspravlja sa učenicima o važnosti -istražuju ptice svog i značaju određene sistematske grupe. -pregledava materijal koji donose učenici iz prirode. kolouste / kružnouste: glavne odlike i značaj -u okviru pojedinih sistematskih grupa životinja. materijale iz drugih izvora. -priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) i određivanje riba pomoću ključa. upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. zavičaja i bilježe podatke o -pomaže učenicima istraživanju. građa i razmnožavanje. -upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke prakse -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). bezlubnjaci / kopljače. glavne grupe. razmnožavanje i -zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. rasprostranjenost. podjela i značaj. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara -zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. a posebno za čovjeka. -priprema grupni odlazak učenika u muzej ili zoološki vrt. -zna zašto su upravo ptice -posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vježbu: prikupljaju disekcija žabe. -Ribe: opće osobine. kičmenjaci / kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). građa tijela. također i štampani materijal. značaj u ishrani. etologija riba -Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno).-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih 104 ..

-raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. -zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. izumrli gmizavci -Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. porijeklo i značaj (stočarstvo. polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. najvažnije grupe ptica. opće osobine građe i razmnožavanja. -potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. . -značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. seoba ptica. a to su: dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. lovna divljač). -zna zašto je metabolizam ptica intenzivan. stalna temperatura tijela. -produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. sistematske grupe.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: opće odlike i raznovrsnost sisara.razviće. izvora. glavne grupe i značaj -Gmizavci / gmazovi: prilagođenost vazdušnoj / zračnoj sredini. rasprostranjenost. 105 . važnije grupe sisara.

zoologija. korištenje u ishrani u vanrednim uslovima -poznaje određeni broj vrsta divljih životinja koje se mogu koristiti u ishrani. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. mikologija. -istražuju koje su divlje životinje jestive i na koji način se mogu pripremati i konzervirati.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata).predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. . evolucija. jestive životinje vodene i vazdušne sredine. morfologija.METODIČKE NAPOMENE Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. klasificiranja i tumačenja podataka. kod učenika treba razvijati sposobnosti: . te ih ocjenjuje. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju.Značaj životinja za čovjeka -Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta -Značaj životinja za čovjeka. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. shema. mikrobiologija). . Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. . fiziologija. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja. posebno u vanrednim uslovima života (elementarne nepogode i rat). Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu. etologija. DIDAKTIČKO . ekologija).sabiranja. sistematika. . -izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. antropologija. grafikona i modela. -redovno provjerava znanje učenika i ostala postignuća. omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. genetika.sakupljanja. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika. 106 .

bare i mora. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike.. izvođenje ogleda. psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole. posmatranje ponašanja životinja. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. vještina i navika. učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. a to će biti uslovljeno nastavnim sadržajem. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama. Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Ocjena mora biti javna. Ukoliko nastavnik 107 . To se postiže putem kontinuirane provjere.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. livadi / travnjaku. treba primjenjivati usmeni. Izvođenje ogleda. u parovima i individualiziranim radom. izrada postera. U pogledu načina primanja bioloških informacija. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama. ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. nastavne metode i nastavna sredstva. etologije i ekologije. Rad na terenu (u šumi. uz obalu tekućice. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. izrada nastavnih sredstava. parku. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Zadaci mogu biti: kratki eseji. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Provjeru prati ocjenjivanje . posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. gajenje biljaka i životinja. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode.

a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. u granicama mogućnosti. mikroskopima. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Također. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. ponekad i skromne ekonomske učinke. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. U nedostatku uslova za osnivanje vrta. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. zidnim slikama. donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole.stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. intenzivno s roditeljima. priborom za disekciju. Internet konekcija također mora biti prisutna. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. suhim i mokrim preparatima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Također. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život. mikroskopskim preparatima. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje tj. za organiziranje različitih oblika rada. 108 .

GEOGRAFIJA 109 .

geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). međusobni uticaj i međusobna zavisnost Evropa Prirodne i društvene karakteristike -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene -Služiti se geografskom kartom. 110 . -Šta je struktura stanovništva. znati analizirati klimatske dijagrame. najveće rijeke u njima. vrste mora. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. klimatske karte . koristiti kartografske znakove. -Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. morske i riječene slivove. zaljeve.GEOGRAFIJA ODGOJNO . -Nabrojati vrste kraških oblika. dinamika stanovništva. proizvodnju energije . znati objasniti razuđenost obala .OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA TEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI Učiti – znanje: -Kontinenti. florne i faunističke karakteristike. gustina naseljenosti. reljef. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). gustinu naseljenosti. migraciona kretanja u prošlosti i danas. ostrva. rijeke i jezera. demografsku -Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih dešavanja u svijetu -Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. saobraćaj. njihove posljedice. ostrva i poluostrva. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . klima. poluostrva. stanovništvo i naselja na Zemlji. gdje se nalazi Evropa. moreuze. moreuze.

znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika -Činjenice – pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. 111 . -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. šta su ostrva. regije Evrope. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. crtanje. saobraćajni. koja mora nazivamo -Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski položaj. privredni i turistički značaj. prirodna bogatstva. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. industrijalizaciju. pisanje izvještaja o istraživanju. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. stagnaciju. uslove za razvoj poljoprivrede. poluostrva. Sposobnosti -Samostalno pronalaženje informacija o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava -Gdje se nalazi Sredozemlje. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . njihove prirodne i društvene karakteristike. rad na uzorcima. pokazati na geografskoj karti.pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. skiciranje.

prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje – Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja -Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritičkog mišljenja. kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . najznačajniji gradovi. -Stanovništvo i naselja tih zemalja. značaj geografskog Vrijednosti. -Karakteristike najznačajnijih zemalja Sredozemlja i njihov uticaj na politička i privredna dešavanja. stari gradovi – centri kulturnog. industrijskog i historijskog značaja.Zemlja. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. -Karakteristike klime. naučnog razmišljanja i izlaganja Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. -Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). -Zašto je ovo specifičan prostor u historijskom. obala i njena razuđenost. -Geomorfološke. -Znati pokazati pripadajuća mora. hidrografske karakteristike. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom sredozemnim. stavovi. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. -Značaj nafte. klimatske i hidrografske karakteristike. -Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru.i procesa -Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim . -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. poluostrva i ostrva Sredozemlja. navike Azijsko Sredozemlje 112 . pravac pružanja planina. -Razvijanje kritičkog mišljenja. zašto je evropsko. raspored padavina u toku godine. -Značaj Sredozemlja na historijska dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na današnji privredni razvoj i kulturu. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru.uzroke političke nestabilnosti. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. prirodno-geografskom i društveno-geografskom smislu.

prostor sukoba velikih sila. saobraćajni značaj. geografski položaj azijskog Sredozemlja. geomorfološke. prirodna bogatstva. položaj Sjeverne Evrope. klimatske i hidrografske karakteristike. Prostorni obuhvat. fjordovi i fjeldovi. postupaka i metoda djelovanja obala. veliki Skandinavski poluotok. prostorni obuhvat. prostorni obuhvat. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. klima i rijeke. u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa.Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. -Pustinje i oaze. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. samostalan rad. geomorfološke. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. Suecki kanal – njegov saobraćajni. -Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel. -Geomorfološke. -Karakteristike reljefa i klime ovog područja. hidrografske i klimatske karakteristike. geografski položaj. Geomorfološke. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. ali i geostrateški značaj. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze -Razvijanje navike očuvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta života sada i u budućnosti -Položaj afričkog Sredozemlja na karti. Afričko Sredozemlje -Osposobljavanje za grupni rad. razuđenost obale. klimatske i hidrografske karakteristike. hidrografske i klimatske karakteristike. toplotni pojas u kojem se prostire. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. njegov značaj. -Demografske i privredne karakteristike 113 . njegov značaj. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. gradski centri. razuđenost -Navika preuzimanja odgovornosti za Zapadna Evropa izvršavanje dobijenih zadataka. -Značaj Nila za razvoj kulture i civilizacije. -Prostor najvećih pustinja na Zemlji. -Stočari nomadi – «pustinjski narod». velika prirodna bogatstva). klima Sjeverne Evrope. prirodna bogatstva. Demografske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa -Prostiranje Sjeverne Evrope. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. prostor sukoba interesa velikih sila. -Položaj Zapadne Evrope. gustina naseljenosti. položaja u geostrateškom i vojnom smislu. dinamika stanovništva. -Demografske karakteristike.

geografski položaj. dinamika stanovništva. specifičnosti pojedinih zemalja. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. značaj Ruske Federacije. razuđenost obale. gradski centri. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Alpske zemlje. geomorfološke. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. klima i rijeke. dinamika stanovništva. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva).zemlja jezera. klima i rijeke. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu.-Narodi koji žive na ovom prostoru. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. -Položaj Srednje Evrope. gustina naseljenosti. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. velike ravnice Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). razuđenost obale. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. Srednja Evropa (najviši životni standard). hidrografske i klimatske karakteristike. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. toplotni pojas u kojem se prostire. gradski centri. prostorni obuhvat. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. prostorni obuhvat. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva. Ruska Federacija (istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 114 . uloga. geografski i historijski značaj. -Položaj Ruske Federacije. -Finska . golema prirodna bogatstva). toplotni pojas u kojem se prostire. geomorfološke. geomorfološke. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. prostorni obuhvat. hidrografske i klimatske karakteristike. gustina naseljenosti. gradski centri. geografski položaj. hidrografske i klimatske karakteristike. velike ravnice. toplotni pojas u kojem se prostire. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. gustina naseljenosti. klima i rijeke.

historijski razvoj i prirodna i kulturna baština BiH Prirodno-geografske odlike BiH Društveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo .OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED Evropa – opći pregled Sredozemlje . Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti BOSNA I HERCEGOVINA Ime.Mediteran Društveno uređenje BiH Azija – opći pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna.Jugoistočna Evropa Azijsko Sredozemlje Afričko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istočna Evropa 115 .

a i s ostalim nastavnim predmetima. koji su obrađivani do sada. a i udžbenici. VIII i IX razredu. Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. na kraju 2. VII. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. tj. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. Nastavni sadržaji (gradivo). prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta). odnosno stručnu tematiku. Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta). dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. čiji je u suštini sastavni dio. Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. i 2. Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva. kao i predmeta Društvo u V razredu. bili su preobimni. trijadi. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja). je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI. 116 . trijade i tokom čitave 3. čime su program. promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke. ne u funkciji ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva. a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1. uvažavajući naučnu. bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadržajima.

Obim znanja.. o čemu se mora voditi računa. Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi. Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđeg rada. predviđen ovim NPP-om. Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta.. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. razumljivo. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji. U VII razredu je predviđena obrada evropskog. a koncipiran je tako da nastavniku.). • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – Historija. Biologija. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem). Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora nego ostalim temama. odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski rad. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece. kao zastario i prevaziđen). Bosanski / hrvatski / srpski jezik. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. • osjećaj za lijepo. odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike. pa i učeniku. samostalan rad. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. rad u parovima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu. • izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. 117 . jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. koji su često i objektivne i subjektivne prirode.

treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije.učesnika u nastavnom procesu. odnosno kompjuterom. Primjenjivati. nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju. dodatne nastave i terenske nastave. U skladu sa naprijed navedenim. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. videotoptom. literaturom koju će učenici samostalno . prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. u manjoj i većoj mjeri. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. grafoskopom.individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih aktivnosti.Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. S obzirom da je inkluzivna nastava. opremeljene sa svim vrstama geografskih karata. 118 . Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika. procedurama i instrumentima. u svakom mogućem slučaju. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije. sredstvima. individualna nastava.

VII RAZRED – 2 časa sedmično. klimu vode. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. geografskih karata. globusa. kartama reljefnih cjelina i oblika. EVROPA Geografski položaj. granice i veličina -Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima -Prepoznaju prirodno-geografska obilježja (reljef. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 119 . njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. rijeka i jezera -Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. geoloških i geomorfoloških karata Evrope -Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.GEOGRAFIJA. područja velike -Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). dinamici. rijeka i jezera -Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama) -Priprema didaktičkog materijala. a koji žive na prostoru cijele Evrope AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaženja na geograf. geografski položaj. STAVOVI. Društveno-geografske odlike Evrope -Znaju o stanovništvu (strukturi. biljni i životinjski svijet) -Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama. granice. 70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. naseljima. Prirodno-geografske odlike Evrope 3. njihovim kulturama. tekstova -Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih -Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide 2.

obnovom i čuvanjem tih spomenika Razvijati osjećaj za čuvanja svih. Arabija. -Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina. azijsko i afričko Sredozemlje) 5. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . kao i četiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski. žarište i rasadište posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike. 120 . Rimsko carstvo – samo informativno.Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana. Balkanski i Maloazijski). da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnom periodu vrućine i suše) -Pronaći na karti sva mora Sredozemlja te veća ostrva ili grupe ostrva. a posebno prirodnih ljepota regije. kao najvažnijim energetskim izvorima. -Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja. Libija. -Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe (Feničanska država. -Osposobiti učenike za analizu klimograma (padavine i temperature) . -Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu.koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva -Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost 4. kao i ona rijetko naseljena. stara Grčka. Suecki kanal) -Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas -Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja. afričko i azijsko Sredozemlje Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. a naročito povoljnost klime za život -Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko. Kuvajt. -Pronaći na karti najveće i najstarije gradove. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodište. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. čime je okrnjena izvorna kulturna baština te istaći potrebu za restauriranjem. -Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. evropsko. Apeninski.

analogije.). Maroka – koje će veće gradove vidjeti na tom putu. navesti uzroke -Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. -Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografskog sadržaja koji se odnose na regiju Mediterana. kojih mora se plovi. suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) -Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta Mediterana. -Prepoznati prirodne i društvene odlike Balkana te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja -Uz zadatke upoređivanja. većih rijeka. jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Označiti bojama sferi učenika mlađeg turistički najrazvijenije. Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Evropa – prirodne i društvene odlike 8. Albanija. Republika Crna Gora 11. -Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. Republika Srbija 10. Alpi. Grčka. dozvoljavajući -U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito veće gustine naseljenosti. manje razvijene i zemlje koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da se stave u poziciju razvoja. neposrednih učesnika. te klimatske sličnosti. 121 . ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta -Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana te izvući zaključak (uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene. učenici putuju prirodnim resursima na kružno od Španije do Mediteranu. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja. karte i ponavljanja u jezera. uzrasta. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. putovanja. Posebno označiti područja bez vodenih tokova. Tauridi i Atlas kao i vulkane južne Evrope. Bugarska. Rumunija -Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem 7. preko države Balkana. država.-Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Evrope i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu -Prepoznati mlade vjenačne planine 6. Dinaridi. Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. Apenini. većih obliku zamišljenog gradova i saobraćajnica. Helenidi. Španija i Italija Mediterana (Pireineji. izražavanje te područja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu područja sa najznačajnijim (npr. nastavnici trebaju često koristiti zadatke -Izrada slijepe karte – bazirane na upotrebi reljefa. Republika Hrvatska 9. koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi država odrediti granice i i što smo naučili o različitim bojama označiti tim gradovima. -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano – značaj egipatske kulture i civilizacije. kojima je ovo područje siromašno -Prepoznati Italiju i Španiju kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja. sličnosti vegetacije i tla. koju bi odjeću nosili sa sobom itd.

Srednji Istok.) 122 . zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima. 15.. nemirni prostor -Pojasniti specifičnu poziciju (geografski položaj) Balkana. (posebnu pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. najljepši gradovi Mediterana. -Na kraju svake nastavne teme. piramide Gize. Iran i Saudijsku Arabiju -Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je. Kao predstavnike ovog prostora. antički Rim ili Atina. grafikoni.12. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću tehnologija u tranzicijskim zemljama. tematske karte itd. saradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti (npr. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka -Definisati i objasniti pojam Jugoistočne Evrope. pored ostalih. mješoviti zadaci. Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja 14. patuljaste zemlje Evrope (najviše u Južnoj Evropi). a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli -Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. testovi.). Razvijati pozitivan odnos prema radu. dobrim dijelom uništena – degradirana. ekonomsku. vulkani Južne Evrope itd. posebno u procesima tranzicije i pridruživanja -Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno. Afričko Sredozemlje -Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa (geoekologija).. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. diskusije. politički veoma nemiran prostor itd. Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu -Zadaci mogu biti tipa: tačno – netačno.. kulturnu i političku međuzavisnost zemalja ovog prostora. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja -Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. kao mjesta susreta različitih civilizacija te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa 13. zadaci objektivnog tipa. dijagrami. turizam u pojedinim zemljama.geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima (prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). Bliski Istok.. Azijsko Sredozemlje: Mala Azija. Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti -Za domaću zadaću učenici se trebaju pripremiti za razgovore.

Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najveće evropske luke. većih rijeka. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Tako će se povećati Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva -Izraditi slijepu kartu – reljefa. najgušće naseljene -Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. velike zalihe ruda. vrlo gustu riječnu mrežu. da je rijetko naseljeno. što sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta -Uočiti veliku raznolikost reljefa. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) -Istaći geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. -Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim evropskim državama. nastavnik produktivnim. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju kojih će moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Evropu -Istaći da je geografski i saobraćajni položaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more). i bojama označiti države kroz koje protiču.Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turističke destinacije 16. pisma. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regiji Zapadne Evrope nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. jezika. plodno zemljište. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje . tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti.-Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. 123 . ljudske reurse i stručne kadrove. da je ovo područje arapske kulture. da ima povoljne klimatske uslove. -Na osnovu poznate nastavne materije.Egipat kao zemlja duge historije i tradicije .

-Proučiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu. visok živorni Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja stručni rad i veliko zalaganje -Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Evrope. potreba za radnom snagom. -Upoznati učenike sa historijskim i savremenim značajem UK u Evropi i svijetu te značajem industrije kroz historiju i danas. -Upoznati učenike sa prirodnim regijama Francuske te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj. Island. postanu svjetske metropole. -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti. u okvirima EU. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine. najveći evropski gradovi. Norveška. kao i ekonomskom i političkom situacijom -Navesti. 18. ekonomske migracije). 124 .17. -Upoznati se sa Sjevernom Evropom. zemlje Beneluksa evropske zemlje. -Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povećava (demografska eksplozija). niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o Zapadne Evrope. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. -Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte. Pribaltičke zemlje Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. Jiland. u prošlosti i danas. treba izvesti zaključke o tome šta je uslovilo da London i Pariz. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera. uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost. Francuska. -Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija). siromašne resursima. najveće evropske gradove (konurbacije). -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovništva. načinu života i rada u zemljama EU -Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Evropu. motiviranost učenika za rad. SJEVERNA EVROPA 19. Danska 20. Švedska. -Kroz raspravu potaći učenike da prepoznaju englesku kulturu. -Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. Finska. a naročito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu. Velika Britanija. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti -Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza. -Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK te značaj Londona.

romanska.geografskih karakteristika između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti značaj Mađarska -Učenicima dati dopunska pitanja koja će im pažnju usmjeriti na određene objekte. Zapadne i Istočne Evrope. -Tražiti od učenika da samostalno. -Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. Češka. Poljska. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme -Na plakatu nacrtati visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope). saobraćajni značaj. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje.standard svog stanovništva -Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope. značajne prirodne resurse. Švicarska. kao i pozicija gradova. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije.geografskih i društveno . najrazvijeniju industriju. Zapadne i Istočne Evrope. Češke. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke sa ostalim zemljama Evrope. istraživačko učenje. Slovačka.objasniti kako nastaje fen. SREDNJA EVROPA 22. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. Njemačka. Austrija Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. i na primjerima nejednake razvijenosti 125 . kao i da steknu saznanja o stanovništvu koje pripada svim jezičkim grupama u Evropi (germanska. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. veliki značaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke (privredna razvijenost) sa ostalim -Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. nizak prirodni priraštaj (navesti uzroke). slavenska. -Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i društvenogeografskom pogledu između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. 21. uslovljena specifičnom klimom i geografskim položajem -Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. Slovenija. koristeći udžbenik. ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno . -Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava. -Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju.

njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. -Pomoći učenicima da ucrtaju Transsibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja. -Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima -Objasniti nužnost društvenih promjena -Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. reljef.. -U okviru ponavljanja. Bjelorusija. -Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udžbenika.. ISTOČNA EVROPA 23. poređenja komparacije te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja.. zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji. pored geografske karte i globusa. -Objasniti i znati geografski položaj. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . 24. grafofolije i izvode iz dnevne štampe. -Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. Moldavija -Značaj uticaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. Ukrajina. prihvate evropske standarde i uključe se u EU zemalja Srednje Evrope naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti savremenog svijeta i njihove uzroke.veličine Ruske Federacije (11 satnih zona). -U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije. vode i veličinu Istočne Evrope 22. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) 126 . solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope. -Pripremiti materijal o Černobilu. -Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. -Na primjeru Ruske Federacije. -Razvijati sposobnost uočavanja. te ovisnost Evrope o njima -Značaj prostornog obuhvata . Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica -Pripremiti.Njemačke i alpskih zemalja u Evropi danas zemljama Evrope. posebno velike rezerve nafte i plina. njene ogromne prirodne resurse. klimu. koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone. pojasniti ove zone.

HISTORIJA 127 .

Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na različitost mišljenja. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. Da bi bila što objektivnija. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. geografije. društveni. pripovijedanje. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p. zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Da bi to postigao. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Da bi u tome uspjeli. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Također treba da sagledaju politički. Što se historija više uči to se i više zna.e. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. književnosti. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika.n.HISTORIJA Zašto učiti historiju? Historija je društvena nauka. kod grčkog pisca Herodota. 128 . potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora. sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru.

-Razlikuje bitne od nebitnih informacija. kratkoročne.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učiti: -Historijske vještine. nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. društveni. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. -Kritičku analizu historijskih izvora. . -Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode. analizira. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima. kao i odnos uzroka i posljedica. -Na karti pokazuje predhistorijska. -Prepoznavanje činjenica i objektivnosti. antička i srednjovjekovna nalazišta 129 . razumije njihovo značenje. objektivnost i subjektivnost. sadašnjost i budućnost. -Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. dugoročne. -Razumije značajne i manje značajne uzroke.Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica. -Istražuje. Učenik: -Razlikuje prošlost. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. stavlja ih u odgovarajući redoslijed. -Tumačenje historijskih događaja. razlikuje činjenice i mišljenja. namjerne i nenamjerne posljedice.. -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. -Zauzimati stav uz korištenje dokaza. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore. mjeri relevantni značaj činjenica. Znanje historije Procesi Sadržaj -Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. položaj i ulogu žena u -Identifikuje. identificira uzroke historijskih događaja.

Vrijednosti. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. stavovi. u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama. -U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti. -Razvija sposobnosti empatije. spoznaju o okruženju u kome živi. -Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje vlastite slike o historiji. navike 130 . -Zna cijeniti stavove i shvata druge. -Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije. -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad.društvu kroz različite historijske periode. -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. -Kritički odnos prema različitim mišljenjima o jednom te istom pitanju / događaju. -Usvaja naučni pogled na svijet. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti.

131 . Bizant. Bosna u XIX st.-1990. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Savremeno doba (1945. Evropa – Novi vijek 2.) 6. Evropa.Bosna u srednjem vijeku 5. Drugi svjetski rat 5. arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1.Bosna i Hercegovina u XX st. Svijet između dva svjetska rata 4. Osmansko carstvo 6.Osnovna obilježja srednjeg vijeka 2. Prvi svjetski rat 3. Građansko društvo .nacionalne države 4. IX razred 1.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4. VIII razred 1.

To će se postići tako što će u toku nastave. razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. dokumenti na CD-u.METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. testiranja znanja. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. razumijevanja i vještina koje učenici stiču. da razvija kulturu dijaloga.DIDAKTIČKO . nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara). Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . Individualno prilagođeni program. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika. što znači da poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. proizvoda i sredine učenja. Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. kompetencije i vještine . pored osnovnog teksta iz udžbenika. dokumentarni filmovi. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. crteže slajdove. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. radne sveske za učenike. slike. Savremenim pristupom u poučavanju. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…). historijski atlas. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. a po mogućnosti i šire. Uvijek treba ići od onih osnovnih. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. grade posebno razumijevanje. Resursi za realizaciju Udžbenici za historiju. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene). koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. internet. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. procesa. kao i plan rada.uče kako da misle. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. U realizaciji sadržaja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. slajdovi. priručnici za nastavnike. 132 . Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. Prilagođavanje programa Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Uz pomoć različitih izvora.

feudalizacija. -Pomaže učenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . feudalizam. glavna obilježja srednjovjekovne kulture. -Informacije o događajima slažu u slijed. glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama. Društveni život u feudalizmu.Historija. vazal. Bizant (Vizantija). Razvijanje sposobnosti hronološkog razumijevanja Sposobnost analize. regione srednjovjekovne umjetnosti. -Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga. poglede. -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg vijeka. pojam monoteizam. . feudalna hijerarhija. -Zna pojam “velika seoba naroda” i njene posljedice. kmet.Kršćanstvo i islam. baština. objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. . . djelotvorno komunicira sa učenicima. susret istoka i zapada. ponašanje Aktivnosti nastavnika: Znanje iz historije: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika: Učenik : Osnovna obilježja srednjeg vijeka -Periodizacija. stavove i tumačenje ponuđenog izvora. feudalizam. baština i pronija. može da se snalazi u vremenu. feudalac. VII razred – 2 časa sedmično. Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku -Uzburkana Evropa.Na osnovu primjera iz svakodnevnog života. kako je izgledao feudalni posjed. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti. -Priprema analizu izvora. stavovi.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora -Analizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. kultura srednjeg vijeka. Franačka država. -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. daju odgovore na postavljena pitanja. -Razumije posljedice velike seobe naroda i -Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi -Pripremaju igrokaz 133 . Bizantije i arapske države. velike srednjovjekovne civilizacije. -Pitanja formuliše jasno i precizno: -Potiče učenike da iznose svoje mišljenje. pronija).Može da objasni osnovne pojmove vezane za temu. tokove historijskog razvitka Franačke. Arapi i uspon islama. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne pojmove (feud. može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima -U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore. -Pomaže učenicima da Evropa. -Procjenjuje pretpostavke i razmišljanja učenika.

snalazi se na karti .. -Analiziraju različite izvore. -Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. državno i društveno uređenje. -Nastanak. -Teritorijalni razvitak. jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku. -Priprema posjetu historijskom lokalitetu. privreda. -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme. uvažavanje drugih i drugačijih Izgrađivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“. Razvijanje vještina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije. razvija sposobnost empatije (suosjećanje i razumijevanje ljudi iz prošlosti). vjerska slika. završavaju analizu. hereza. -Ocjenjuje učenike. privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o križarskim ratovima. razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. (Germani. pjesme. hronološki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa) kojim predstavljaju društvene odnose. -Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrađuje period srednjeg vijeka. sukob carstva i papstva. pisanih.. Bosna u srednjem vijeku 134 . -Ocjenjuje učenike. povezuje prošlost sa sadašnošću. snalazi se na karti (prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. Slaveni i dr. arheološki artefakti. -Ocjenjuje učenike. politički. -Zna osnovne tokove društvenog. razumije vjerske prilike. znaju kako je tekao državni. karte. može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja. suprotnosti srednjovjekovnog društva. razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku. teritorijalno širenje Bosne). Romani. razumije i zna objasniti his. Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku -Slaveni (život u pradomovini). križarski ratovi. može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva. jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. slavenske države.). razumije važnost razvoja nauke i kulture. procjenjuju pouzdanost izvora. zna o svakodnevnom životu ljudi. razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. -Učenici znaju slavenske narode i njihove države. -Učenici analiziraju različite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. kultura i umjetnost. razumije društvene. slavenske države u srednjem vijeku.vijeku. privredni i društveni razvoj Bosne u srednjem vijeku. srednjovjekovni parlament. razumiju i nauče nove pojmove. društveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku. -Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. privredne i političke tokove i zna ih objasniti. značaj pojave kršćanstva i islama.. zna vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.

upravno teritorijalnu organizaciju. hrana). -Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st. -Posmatraju. organizira različite oblike rada u učionici. privreda.. -Usmjeravaju učenike na istraživanja (npr. ejalet. Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god. emir. Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja) -Analiziraju izvore. u grupi ili paru. povezuju prethodna znanja. osnovna obilježja kulture i umjetnosti.).Iznose vlastiti stav. asker. timarskospahijski sistem. -Društvo. -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj. -Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih. -Širenje islama. razmjenjuju razmišljanja. -Istražuju. razumiju posljedice osmanskih osvajanja. razlikuju bitne od nebitnih činjenica. -Ocjenjuje učenike. -Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: bejluk. manjinski narodi.. sultan. -Priprema analizu različitih izvora. iznose stav.. veliki vezir. kultura i umjetnost. usmjerava aktivnosti učenika. objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st. odgovaraju na pripremljena pitanja. prikupljaju informacije. vjerski mozaik. politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. privredne tokove. raja. mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. država. -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo.. .. 135 .-Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. objašnjavaju izvore. vjersku strukturu i manjinske narode. razvoj bosanskog društva.

TEHNIČKA KULTURA 136 .

kulturni život i uopće društveni život. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta. učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. očuvanje životne sredine. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. učenici razvijaju svoju radne navike. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. organizacija rada. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. 137 . hemija. Uporedo s tim. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. elemente tehničke zaštite na radu i sl. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. spretnost. saobraćaja itd. fizika. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. inventivnost. građevinske tehnike. elektrotehnike. nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet.

tehničko pismo. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Učiti: Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. -Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju.. -Poznaje mašinske materijale. materijali u mašinstvu. -Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza. Procesi -Komunicirati. -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. motoristika. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Klasificira vrste mašinskih elemenata. kao i grafičko 138 . kotiranje. čitanje mašinskih crteža. mjerenje. -Razvijati stvaralačke sposobnosti. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. -Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture.. eksperimentiranja i promatranja. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom -Tehničko crtanje u mašinstvu. zaglavlje sa sastavnicom. -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. postupci obrade metala. alati i mašine za obradu metala. ukazuje i na greške drugih. -Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. Sadržaj -Modelirati. -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. -Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu). generalizacija) na osnovu praktičnog rada. -Interpretira dati model. robotika. sinteza. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. realnošću. -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. izrada dio. osnovni elementi mašina.

održavanje mašina. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. prenos i distribuciju električne energije. -Mehatronika-mašinstvo. održavanje. automatika i sistem upravljanja. energija vjetra i sl. kondenzatora. obnovljivi izvori energije.). pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. simboli i sheme u elektrotehnici. saobraćajna kultura. telegrafski sistemi i mreže. 139 . goriva i maziva. -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. načine stezanja radnog komada. razlike. telegrafija. NF telefonija. kućanski električni aparati. princip rada. telefonija. simboli i sheme u elektrotehnici. mehatronika-elektronika. pogonu robota. održavanja. energija i okolina. -Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. osnovni elektronički elementi. -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja. instrumenata i pribora u elektronici. -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. elektrotehnikom. -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. telegrafija. sastavni dijelovi telefonskih centrala. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. elektronikom. organizacija telefonske mreže. -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. telegrafija. vježbe i praktični radovi. -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. elektromotori. načinu prenosa kretanja kod robota. kao i alata. alati. princip rada. -Izvori električne energije – elektrane. rukovanja i održavanja. poluprovodnika. elektroinstalacioni materijali. -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. elektronički uređaji. izborni dio. -Opisuje princip rada mašina. pribori. -Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal. održavanje motora. izborni dio. -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. razvoj komunikacija. mjere zaštite na radu. alati i pribori u elektrotehnici. -Ima osnovna znanja o: razvoju robota. -Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. alata i pribora u elektrotehnici. rukovanja. radnom prostoru robota. -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. mehatronika-elektrotehnika. instrumenti.predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. pogon. princip rada.

-Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. sinteza. -Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. 140 . -Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. -Razvijati smisao za tačnost. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. -Razvija spremnost da se pomogne drugima.Vrijednosti. -Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. navike -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. -Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. -Savladava temeljne vještine i procese. -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. generalizacija). stavovi. -Djeluje na druge da slijede njegov primjer. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. -Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim. -Afirmiše timski rad i argumente drugih. praktičnim i eksperimentalnim radom.

Obnovljivi izvori energije 6. NF telefonija 13. 8. 5. Razvoj komunikacija 12. Mehatronika . Elektromotori 7. Elektroinstalacioni materijali 4. 9. Elektronički uređaji 8. Alati i pribori u elektronici 11. Energija i okolina 16. Izvori električne energije .Mehatronika . Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 4. Izborni dio 141 . 2. Automatika i sistem upravljanja 5. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Izborni dio IX razred 1. Osnovni elektronički elementi 10. Saobraćajna kultura 15.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. 3.elektronika 4. Kućanski električni aparati 6.elektrotehnika 3.mašinstvo 2. Telegrafija 14.elektrane 2. 6. Mehatronika . Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. 7.

METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja.tehničke zaštite. Pri tome. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. dnevnike rada. po potrebi. kao i sredine učenja. 16 učenika. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. po pravilu.). Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. mašine i materijale. osmišljenih odgojno . Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. specifične komunikativne i radne vještine itd. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. vodeći računa o individualnim mogućnostima. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). biologija. alate. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. tj. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva.. kao i sredstva higijensko . procesa. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. crteže i ostale izvore znanja. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. vježbi i praktičnih radova.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. smotre.obrazovnih sadržaja (izložbe. kultura življenja. takmičenja). rad na projektu. .DIDAKTIČKO . dodatne nastave. . treba 142 . Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. da planira. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: .Znanje sadržaja predmeta. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. likovna kultura. sposobnostima i sklonostima. aktivnosti na smotrama tehničke kulture.Sposobnosti i vještine. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. čuva u školi. projektuje i praktično izrađuje predmete. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. . U skladu s tim. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju. slobodnih tehničkih aktivnosti.

tehničko pismo. -Shvata kulture. priborima. nastavnu tehniku i tehnologiju. -Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. zaglavlje sa sastavnicom. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. -Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Poticanje na samostalnost i samoinicijativu -Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. rad u radionici. kao i plan rada. -Primjenjuje model interaktivne nastave. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. Afirmacija rada i stvaralaštva Otvorenost za nove ideje informacije i znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. kotiranje. -Izrađuje. školi i okolini Materijali u mašinstvu -Vrste mašinskih materijala. -Usvajaju -Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. higijensko-tehnička zaštita. ponašanje stavovi. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). čita i koristi mašinske tehničke crteže. didaktički Tehničko crtanje u mašinstvu -Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnička kultura: Proces i sadržaj Učenik : Aktivnosti učenika: Vrijednosti. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Individualno prilagođeni program. -Priprema -Izrađuje materijal. radnu atmosferu i u Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.imati i individualno prilagođene programe. 143 . ortogonalni i aksonometrijski crtež. primjena. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snažnije i intenzivnije -Upoznavaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. mjerenje. Aktivnosti nastavnika: Uvod u predmet nastavni -Organizacija radnog mjesta. VII razred – 1 čas sedmično. razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. čitanje mašinskih crteža. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. izrađuju tehničke crteže. kao i sa higijensko tehničkom zaštitom. TEHNIČKA KULTURA. kao i sa njihovom primjenom. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. -Ostvaruje stvaralačku razredu.

turpijanja. -Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. Postupci metala obrade -Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada.). pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. mjere zaštite na radu. ravnanje i rezanje. koji kreira zajedno sa učenicima. zakivanje. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). opterećenju . brušenje i sl. izboru materijala za njihovu izradu. -Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. -Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. održavanje mašina.Osnovni elementi mašina -Vrste mašinskih elemenata. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. namjeni. -Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. rada alatnih mašina. lemljenje. bušenje i brušenje. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. -Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. -Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. -Izučavaju -Pokazuje osnovne principe rada alatnih mašina. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika). -Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. turpijanje. savijenje. bušenja. maštovitosti i vlastite kreativnosti Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom djelovanjem u razredu -Usvajaju -Snima Alati i mašine za obradu metala -Princip najprostije mašinske elemente. -Vrše vježbu zakivanja. pogoni. primjena tih elemenata u mašinstvu. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. savijanja. savijanje. a prije navedenih operacija izvršavaju 144 . -Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. uz saglasnost. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. načini stezanja radnog komada. -Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano. -Ekonomično koristi materijal i energiju. korištenje kontrolnih -Precizira znanja: dovoljnog. ravnanja. -Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. -Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. turpijanje. -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. -Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. koja treba učenik usvojiti. -Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. osnovna znanja o elementima mašina. -Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. zaštita metala od korozije. ravnanje. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. simulacije na kompjuteru. odvajanjem bitnog od nebitnog. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema Poštovanje kućnog reda u -Osposobljava se za mjernih i instrumenata. ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. bušenje. brušenje i sl. srednjeg i visokog nivoa. -Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. rezanja. rezanje.

fotografije.povezivanje robota s računarom. -Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. -Sarađuje sa roditeljima. priručnike. kreiraju obrazovni pano. -Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. model.mehanička osnova robota. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. fotografije. . generalizacija) na osnovu praktičnog rada. -Koristi stečena znanja. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike održavanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka -Razvoj robota. model. 145 . interesa učenika i mogućnosti škole). -Samostalno proučava odabrane oblasti. eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala Razvijanje smisla za tačnost.elemenata mašina. b) robotika: . posmatra i zaključuje. -Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. proizvodnja i montaža: . stiče vještine. -Pored udžbenika i osnovne literature. -Dopunjavaju zapisima.-Vrste motora. grupnom i frontalnom radu. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. . -Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. goriva i maziva. . prate zanimljive članke i informacija sa medija. . -Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. a)konstruisanje. pri tome koriste šeme. Motoristika -Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. pano novim -Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. -Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. -Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. u skladu sa uzrastom i mogućnostima učenika. radni prostor robota. -Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. koriste i druge izvore: enciklopedije.programiranje robota. princip rada. školskoj radionici. održavanje motora. uvid u sadržaj kutije prve pomoći.razvoj saobraćaja. -Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). prikuplja informacije i podatke. -Proširuje već stečena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. sinteza.mehanizama i uređaja. internet (po mogućnosti). c) saobraćaj: . različitih vrsta mašinskih konstrukcija.vrste saobraćaja. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike. -Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina.gradnja sklopova u robotici. pogon robota. . pri tome koriste šeme. -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. način prenosa kretanja kod robota. -Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. Robotika -Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila.motori SUS i motorna vozila. .

146 .

Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. ali i kulturnim navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. Četiri odrednice: osnovna znanja.INFORMATIKA ZA VII RAZRED 2 časa sedmično (70 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. 2. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. vještina i razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu. umijeća i vještine. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. 3. 1. 147 . 4.

osnovna znanja o strukturi računara.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) .PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza . rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja UMIJEĆA I VJEŠTINE .osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja . rad sa proračunskim tablicama i grafikom) .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA 148 .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama.osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA .da učenike upozna sa načinima korištenja internet usluga .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje .da učenici upoznaju strukturu računara . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema . postupke uključivanja i isključivanja računara.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje .

Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. Odjeljenja se dijele u dvije grupe.NAVIKE. koristeći raspoloživa nastavna sredstva.navika korištenja informatičke literature DIDAKTIČKO . ali ako se to čini. STAVOVI . Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. putem interneta . Prenos podataka i računarske mreže.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihovog narušavanja . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: 149 . Primjena računara.METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura računara. Naime. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema . Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu . Rješavanje problema uz pomoć računara i Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.

Izvedbeni program. U programu je preferiran BASIC. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. 150 . ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik. kojeg sačinjavaju nastavnici. vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika.- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. hrvatskog. Nastavnici informatike treba da. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. srpskog jezika i književnosti. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. u skladu sa mogućnostima škole. ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. likovne kulture (računarski dizajn. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara. određivanja broja časova za obradu pojedinih tema.

koju učenik dobija na kraju školske godine. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja.sticanja osnovnih ICT znanja. treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: .sticanja umijeća i vještine.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). nastavnik treba da prati. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Pored toga. 151 . evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. kako je predviđeno zakonom. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. . Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. .usvajanju navika i stavova. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. . njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema.U konačnoj ocjeni. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. učešća učenika u grupnom radu.

pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. množenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj računara na cjelokupno -Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke osnove funkcionisanja (rada -Uključivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u -Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. -Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. -Usvojen pojam brojni Numerički (brojni) sistemi. -Praćenje predavanja i uputa nastavnika. -Pojmovi: informatika. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva Učenik treba da pravilno i uspješno tumači ulogu brojnih sistema Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u načinu rada računara Shvatanje i -Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi -Prezentiranje nastavnih sadržaja. Binarna aritmetika. informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije -Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija -Prezentiranje nastavnih sadržaja. AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. -Aktivno učešće u vježbama. 152 . oduzimanje. Informacija i podatak. Decimalni. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Uticaj računara na okolinu i pojedinca.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. 1. binarni. -Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema -Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. Obrada informacija. UČENIKA: NASTAVNIKA: PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. organizovanje. davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. -Sabiranje. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. -Praćenje aktivnosti učenika. (numerički) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni). uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. informacijama i podacima.

društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti

računara) -Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju računara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj računara, pomagala za računanje, mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija, generacije računara
2. ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara. John Von Neumannova struktura računara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) računara. -Grupe uređaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant)

-Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva - peta)
-Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara) -Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Održavaju odgovarajuću pažnju na času, prate izlaganje nastavnika

-Upoređuju
računare i njihove mogućnosti, ranijih generacija i sadašnjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. -Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira različite dijelove računara, ulazno izlazne jedinice, način njihovog povezivanja i drugo; -Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika.

-Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok šema hardverske strukture PC računara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik -Modem (ulazno-izlazni uređaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi)

-Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost priključivanja ulaznoizlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada -Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrađuju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan način upotrebe, čuvanja i skladištenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije

-Aktivno
učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru; -Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskim hardverom te izrađuju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi; -Uredno vode pribilješke na časovima.

-Kontroliše izvršavanje
radnih obaveza: vođenje odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki; -Evidentira napredovanje učenika;

PC računari. Hardverska struktura PC računara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objašnjava posljedice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom.

154

-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički); računarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvažniji – operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje; kompajleri -Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajuće programe (softversku podršku), slijedeći uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomoću programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Uključuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogućnostima i uslovima za instaliranje; -Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i
na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene jer se računarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupačnije; -Kontroliše napredovanje pojedinih učenika; -Informacije pruža postupno, vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate.

Softver za PC računare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Start up proces (uključivanje i pokretanje) računara.

-Način instaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), korištenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa računarima -Sposobni su da uključe i pokrenu računar -Zna šta je registracijska baza -Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjere bezbjednosti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, uključivanju i pokretanju računara Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa računarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujući na

-Demonstrira bezbjedan rad
sa računarom i način instaliranja programa; -Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje učenika, ističe i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.

155

skener. -Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i informatike. miša i drugo -Komunikacija čovjeka sa računarom -Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme -Sposobni su da grafički predstave opći model komunikacije čovjeka sa računarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti šta je GUI -Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom. računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija. . glasovna komunikacija. . (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). -Sposobni su da nabroje dijelove modernih računara -Hardverski dijelovi: . poštujući savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu poštovanja računarskih -Aktivni su na času. Znaju koji je neophodan softver za rad računara Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. -Daju primjere uspješne komunikacije. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima instaliranim programima bez prisustva stručnih lica štetne posljedice primjene nelegalnog softvera.zvučna kartica. . Opća struktura komunikacionog procesa. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. . 156 . -Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. .RAM memorija. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. -Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. štampač. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. -Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. prijemnik informacija. pisač CD diskova. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. demo i pune verzije programa. napojna jedinica. -Demonstrira neophodnu opremu. pomoćni upravljački programi – drajveri -Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar -Neophodna oprema: kućište računara. za funkcionisanje tastature.modem. kanal veze (komunikacioni kanal). -Pribavljaju dodatnu računarsku i informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. priključni kablova -Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. . -Potreba za komunikacijom čovjek – Komunikacija korisnika sa računarom. -Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP.flopi disk.besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). . Računarska ergonomija .tastatura i miš. -Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva -Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa. opći model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom.matična ploča sa mikroprocesorom. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. komunikacija čovjek – računar. . pisač i čitač DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux. vrste komunikacije: grafičko okruženje. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju.grafička kartica.hard disk.čitač kompakt diskova.

pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface); komunikacija između čovjeka i računara putem glasa -Računarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

računarska ergonomija.

-Klasična primjena računara:
naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (uređivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi

-Učenici su sposobni da
ponove klasičnu primjenu računara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadržaj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnostima tekst procesora, a posebno sadržajima pojedinih padajućih menija Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
uključuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva; -Vode pribilješke na času; vrše demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,
klasičnu primjenu računara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontroliše aktivnost učenika, potiče one koji zaostaju, ističe one koji brže savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama; -Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu.

4. PRIMJENA RAČUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka

-Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente
Postupci ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata

-Sposobni su da se služe
padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja grešaka

-Aktivno se
uključuju u izvođenje vježbi .

-Kontroliše izvođenje vježbi i
evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u
upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkulatora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata, koristeći prostor, oblike, boje i druge elemente

-Uključuju se u
kreiranje vježbi; -Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima; -Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak; -Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proračune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vršiti proračune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:
razvoj softvera za tabelarne proračune, načine unosa podataka, uređivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost učenika; -Obezbjeđuje pedagošku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika.

Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja,

-Aktivno učestvuju
u vježbama koje je

-Organizuje vježbe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično.

planirao nastavnik; -U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod računarskom grafikom se
podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafički programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara -Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP.

-Učestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne periodike; -Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike.

-Vrši prezentaciju nastavnog
gradiva: o grafičkim paketima, strukturi grafičkih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafičkim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Također, u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima.

Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku. Struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafički paketi. Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje
-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi računar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga itd.

159

govor -Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. rječnici. elektroničke knjige. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). -Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hiperteksta. za prikupljanje potrebnih informacija. obrazovne igre. -Prezentuje nastavno gradivo. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. -Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. atlasi. mrežne novine itd. biologija itd. simulacije -Pažljivo prate izlaganje nastavnika. rječnici. Enciklopedije. muziku. vježbanja i utvrđivanja gradiva. Neophodna hardverska i softverska podrška . Osnovni pojmovi o multimediji. -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. simulacije -Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. -Vode rasprave na ovu temu. -Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. -Učestvuju u fazi ponavljanja. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku učenja i rješavanja problema 3D multimediju koriste i za lične potrebe. -Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riješe postavljene zadatke. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za učenje sadržaja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije. Komunikacioni programi. atlase. jezik. hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike.-Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). elektroničke knjige. -Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. fizika. rječnike. simulacije. Telnet. elektroničke knjige. elektronička pošta (E-mail). -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. videoisječak. -Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB) 160 . primjenjuje efikasne oblike rada. saobraćaj. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. obrazovne igre. animaciju. -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. grafiku. obrazovne igre. atlasi. -Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. ali i za igru i razonodu -Iskustva sa korištenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima.

upotreba računala u proizvodnim procesima. -U saobraćaju: upravljanje. masovni mediji. razrednih knjiga. uredi. medicina. inženjerstvo. upravljanje proizvodnim mašinama. publikacija. trgovini. privredi itd. programi za vježbanje i učenje. 161 . -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. saobraćaju. trgovina. -Analiziraju i Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. -Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. upravljanje procesima. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. sport. knjiga itd. raspravljaju o tome gdje se sve računar primjenjuje i koja mu je uloga. bankarstvo. upotreba računala kao nastavnog sredstva. -Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. -Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. -Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd. kontrola kvaliteta proizvoda itd. kopnenog i vodenog saobraćaja -U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista.-Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. -Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. određivanje dijagnoze. uprava. regulisanje i kontrola zračnog. vođenje evidencije. ugostiteljstvo. časopisa. za praćenje i nadzor pacijenata. slike i drugi grafički materijal. -U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. -Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. saobraćaj. izrada školskih novina. statistike.

razgovor među korisnicima u realnom vremenu. VOI i FTP Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Hotmail. -Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. da komuniciraju putem elektronske pošte -Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. čitajući poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem -Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. -Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema. vršeći korelaciju sa obrađenom temom. Internet. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elektronskom poštom (slanje i prijem e-maila). učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. UTIC. Ostali internet servisi (IRC. Lycos. Alta Vista. Lycos -Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. Yahoo. 162 . Lotus CC:Mail. Elektronska pošta. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. -Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Microsoft Outlook. slanje elektroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Računari pretraživači informacija: Google. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Korištenje računara pretraživača: Google. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). 5. Yahoo. Web Mail – HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu -Pažljivo prate Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog značaja interneta u savremenom životu ljudi Uspješno se služe servisima interneta. Alta Vista. Outlook Expres -Govori o internetu. .-Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta -Sposobni su objasniti principe prenosa podataka -Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže -Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija -Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. -Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju.). PRIJENOS PODATAKA. -Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. -Servis IRC (Internet Relay Chat).Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika. -Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om. -Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. Telnet). FTP protokol. -Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network) -Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure -Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. -Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka.

163 . koristeći svoje kućne računare. nedvosmislen uređeni niz koraka. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema -Načini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima -Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima). vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. Razumijevanje.VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata -Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija -Uspostavljaju međusobnu komunikaciju. poštujući redoslijed postupaka Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opći pristup rješavanju problema uz pomoć računara -Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. -Izlaže nastavno gradivo. -Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u -Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) -Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema. Put od algoritma do programa. Tipovi problema. -Algoritam je svaki jasan. realizacija akcije i osvrt na rješenje -Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. 6. precizan i Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. grananje i petlja). definisanje problema. Stvaranje plana rješavanja problema. -Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma -Učestvuju u raspravi o algoritmu. -Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. -Evidentiraju uspjeh koji su postigli učenici. razrada plana akcije. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Rješavanje problema.

konstante. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. -Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. -Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je moguće riješiti koristeći BASIC . -Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. 164 . -Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. FOR petlja. Proceduralni programski jezici. -Izlaže nastavno gradivo. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program -Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi.7. Izrada programa po zadatku i samostalno. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Java. -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni. -Uredno vode pribilješke. promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja. Neproceduralni programski jezici. -Postavljanje zadatka. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Funkcije i podprogrami. izrada algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa -Sposobni su rješavati probleme uz pomoć računara.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++. Složene strukture podataka. -Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Programske strukture. -Izvode predviđene vježbe. -Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Struktuirani pristup razvoju programa. Metodologija programiranja. -Pomažu drugim učenicima.tipovi podataka. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa -Uključuju se u Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno ne bi nikada riješio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja diskusije o programskim jezicima. proceduralnih. IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive – nizovi -Rad s podacima -Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Programski jezik BASIC. Objektno orijentirani programski jezici. FORTRAN. Grafika i zvuk. -Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Osnovne naredbe BASIC-a. COBOL. -Primjere programiranja bira pažljivo. -Demosrtiraju svoja rješenja. C itd. opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Osnovni elementi BASIC-a. Pascal.

LIKOVNA KULTURA 165 .

povezivanje sadržaja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog. patriotizmu. teksturnih linija.35 časova godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . linija u roma. moći predstaviti različite biljke.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .Događanja u neposrednom okruženju -Moći uočiti u svom okruženju. prepoznati učenika: ljudi pri različitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima. historije.zasićena tekstura . prozni tekst. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . životinje.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.. objekti.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan čas sedmično . poslovica…/. -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogućnost udžbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura). informatike. dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i način slajd.Dalji rad na njegovanju 166 . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Razvijanje kritičkog mišljenja. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. . stranog . hrvatskog. mrlja i tačaka . BiH kulturne . moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogućnosti različitih karakteristika tekstura putem slaganja linija.glatka tekstura biologije. funkciji definisanja tekstura: matematike.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE.Upotreba različitih vrsta linija crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.mat tekstura baštine. -Izražajne mogućnosti teksturnih linija. postizanja različitih tekstura. pojave u prirodi. . meka tekstura .prozračna.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI 1. mat.sjajna tekstura tjelesne i tehničke kulture. srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju književnosti /pripovijetka. glatke. svijetle i tamne teksture .Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura . sjajne..Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. muzičke. prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija . geografije. video DVD materijal. pjesma.hrapava tekstura jezika. TAČKA I LINIJA . očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline .

flomasteri u boji /za manje formate radova/. dosljednosti i angažovanosti. BOJA -Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka .Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom . video DVD materijal. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . zaključivanja. oblika-forme. razvijanje likovne kreativnosti. diferenciranje bitnog od manje važnog. solidarnosti. povezivanja pojmova. opredjeljenosti za timski rad -Razvijanje humanih odnosa među polovima.Akvarel. voštani/. mozaik -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). drugarstvu.tamno .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješanja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti . konkretnog i apstraktnog mišljenja. materiju/: rastresito-prhko. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Razvijanje sposobnosti posmatranja.meka tekstura . tempera. dijaprojektor slajd.Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. gvaš.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i korištenja odnosa svijetlo . jačanje i bogaćenje emocija 2. pastel /suhi. kolaž različitim materijalima. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije multimedija video -sjajna tekstura -mat tekstura -zasićena tekstura -prozračna . prethodno obojene voštanim bojama/. bogaćenje mašte.Otkrivanje značaja i 167 . multimedija video . samostalnosti. grafito /grebanje premazane osnove. uočavanja.Razviti kod učenika sposobnost uočavanja. spremnosti za saradnju. istrajnosti.

primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… 3. pojava u prirodi.Primjena stepenovane. priče. slikanja. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Realizacija dvodimenzionalne 168 . pozitivno i negativno u likovnim područjima: crtanja.Oblik /forma. proznog teksta. emocija i drugog putem likovnog izraza . njene karakteristike .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije.Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja. događaja. optičko miješanje boja .Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme.… -Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih uočavanja. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. PLOHA -Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u različitim formama realizacije kompozicije: . stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. vrednovanja i primjene . valerski promijenjene boje . grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. u odijevanju. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije .asimetrična kompozicija plošnih oblika . oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . pripovjetke. spoznaji i mogućnostima boja predstavljanja bojom .Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja.Lokalna boja. pjesme. uočavanja. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. osjećanja. upotrebom različitih slikarskih tehnika .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture.simetrična kompozicija plošnih oblika . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.-Dalji rad na usvajanju sposobnosti.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . kreiranju životnog prostora.

POVRŠINA 169 . dvodimenzionalno. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafičkog lista . pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. negativno. ploha.Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja različitih svog rada karakteristika.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Odnos simetrije i asimetrije.U prostornom oblikovanju 4. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. višebojna grafika -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. primijenjene umjetnosti i grafike -Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu -Obogaćivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. dijaprojektor slajd. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udubljeno/ kroz primjenu različitih tekstura. simetrija. . u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . površine sa crtama /parnicama.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture i fakture na .Uočavanje. vrijednosti i karaktera površine . asimetrija. multimedija video . pozitivno i negativno.organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja. slikanja. pozitivno.video DVD materijal.

simetričnih i asimetričnih formi . glina. glina.skulptorska faktura /način nanošenja. glinamol.Upotreba različitih skulptorskih materijala. sapun -Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura . moći izvršiti i procijeniti odnos mase i prostora . sagledavanju / upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture . glinamol.Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: . u realizaciji kompozicionih formi primijeniti različite teksture: grebanjem površine. dijaprojektor slajd.Dalji rad na potpunijem doživljavanju. tačkama.-Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja.pozitivnih i negativnih formi . mase i prostora. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . plastelin.video DVD materijal. analitičkom pristupu.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). multimedija video predstaviti simetrične i asimetrične oblikovne forme . utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različitih faktura i ponavljanja oblika.Pri realizaciji skulptorskih formi i -U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase 5.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . sapun… -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora . utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skulptorskom izrazu .slikarska faktura . pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. MASA I PROSTOR -Dalji rad na usvajanju odnosa mase i 170 . vajarski materijali. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. vosak. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: .skulptorski /kiparski/.

grad. dijaprojektor slajd. planinsko…/.jednostavni oblici . selo /ravničarsko.forme urbanih organizacija.složeni oblici . urbanizacija prostora. multimedija video . naselje -Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . planinsko…/ naselje.Prepoznavanje karakteristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture -Karakteristike oblika: . selo /ravničarsko. prostorna organizacija. planinsko…/ OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: 171 . grad. selo /ravničarsko.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora -Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa.prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete. predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. oblikovanje žicom.video DVD materijal. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. varoš -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).urbanizacija prostora .simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama . naselje.

172 . . zasićena tekstura.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. . sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/.prhko. mozaiku. flomasterima u boji. gvašu. .čvrsto /sabijeno/. temperi.meka tekstura.usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje. Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa. tvrdo .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/. osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora. linije koje difinišu neki oblik.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija.da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih.ovladavanje strukturnim linijama.da razviju sposobnost prepoznavanja.moći prepoznati strukturne linije. linije koje predstavljaju neku formu.da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata.da usvoji termine: hrapava tekstura. . rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. oblika . prozračna . akvarelu.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom. pastelu.. kolažu. sjajna tekstura. . postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. mat tekstura. . . glatka tekstura. . materiju/: rastresito .da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti. Ploha: . . realizacija kroz crtež. .forme. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija. . ali je na ovaj način dobijena intenzivnija boja/. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. .koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada. .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje. . . Slikarstvo: . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika. linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene. .

Masa i prostor: . negativno. .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/. -u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. Usvojeni pojmovi za oblast Površina: slikarska faktura. pozitivno. 173 . skulptorska faktura. .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije.uočavanje. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu. . asimetrija. /način nanošenja.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura. prepoznavanje karaktera oblika. .biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju.u prostornom oblikovanju. glina. vosak. asimetrija.usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. . .usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije. sapun.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike. .dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. linorez. glinamol. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. Površina. . . prisustvo simetrije-asimetrije. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. karton /papir/.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. . . obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/. . pozitivno-negativno/. grafika u kojima dominira simetrija. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu. moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno.. crtanja i slikanja. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture. gipsorez. vajarski materijali. .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika.

prozračna /svijetla/… Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. predloška za izvođenje/. crtanju. koja je danas prisutna u svim sferama života. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi. BOJA Likovno područje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. 2. hrapava. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Različite vrste struktura. vata i sl. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka. linije koje definišu oblik. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. gubi intenzitet/ i postaje tamnija. mramor. grafici. plastelin. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe.STRUKTURA PROGRAMA 1./. analitičkog pristupa. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. kocka šećera i sl. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. 174 . Teksturne linije. Siva boja se ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. istražiti putem teksturnih linija. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. 3. meka /tijesto. njegovu formu i materiju. divizionizam/. tvrda /čvrsta/./. mat. sjajna. zasićena /zatamnjena/. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. TAČKA I LINIJA Likovno područje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije. ofset štampa. Point = tačka. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa. a crvena i plava utisak ljubičaste. izmjenama dužina. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. slikanju.

a faktura predstavlja rukopis. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. izbrazdano. Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. plastelin i sl. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. mogu registrovati. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. onda on predstavlja masu.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. u likovnim djelima umjetnika. pozitivnih i negativnih ploha. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. tanjim ili debljim /širim/ kistom. neravno. građenje. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike. 4. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. u tehnici gipsoreza. linoreza i karton /papir/ grafike. Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. predloška za izvođenje/. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. uglačano. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. primijenjena umjetnost i dizajn. predstavljene u ogledalu/. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. u niskom i visokom reljefu. izgrebano. 175 . predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. ravno… 5. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. kružno. U prostornom oblikovanju. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol. mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Boja nanesena u jednom smjeru. u cilju predstavljanja: hrapavo. slikanja i grafike. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija. analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. u različitim smjerovima /pravcima/. komad drveta. korištenjem simetrije i asimetrije.

asimetrije. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/ materijalima.kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.CRTANJE . igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora. zelene površine /parkovi/. 2. namjena prostora i objekata svim sferama života.dvodimezionalna organizacija kompozicije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . saobraćajnice.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . odnosa pozitivno i negativno. pješačke staze. infrastruktura. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA 176 . likovnog jezika i likovno . odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam.Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/.SLIKANJE . OBLIKOVANJE NA PLOHI . povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. DIDAKTIČKO . a mišljenje apstraktno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija.GRAFIKA . nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Dalje usvajanje znanja.

Ponavljanje likovno . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Likovno . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine.tehničkih sredstava. novih medija i okruženja. što trenutno nije slučaj od 1.oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. interakciju umjetnosti. Vizuelne motive 2. sposobnosti i saznanja. Nevizuelne motive 177 . 1. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. razreda. prepoznaju i razriješe ga putem likovno . TAČKA I LINIJA 2.-9.–3.. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. BOJA 3.kreativni rad u svakom polugodištu.problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno . što utiče na formiranje likovno . Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku.kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. sposobnosti analize i vrednovanja. nauke i društva. PLOHA 4. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. POVRŠINA 5. razreda/.

čulni poticaji. muzičke kulture. muzika. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. pojave u prirodi. prirode i društva. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . hrapava tekstura.forme. glatka tekstura. višebojna grafika . muzika. pripovijetka. pozitivno. tuga. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE . plakati /sportski. . GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. simetrija. 178 . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. biljke…. objekti.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. muzički. hrvatskog. matematike. . negativno. strah. sjajna tekstura. Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. zasićena tekstura. sreća.meka tekstura.. kulturnih dešavanja…/. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja.likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/. škola. prozračna . . vjetar.nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/. kompaktno/.iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak. materiju/: rastresito-prhko. slikarska faktura. ploha. etnografsko naslijeđe..3. roman. tvrdo-čvrsto /sabijeno. mjesto stanovanja. poezija/. privid izvedene boje/. oblika .sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog. . muzički spotovi. asimetrija. dvodimenzionalno. mat tekstura.usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura. praznici. srpskog jezika i književnosti /priča. . znakovi vizuelnih komunikacija. prostori.

aktivnost na časovima likovne kulture. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku.kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. svoje viđenje svijeta. selo /ravničarsko. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. linijski istanjena masa. prostorna organizacija. aktivnost na času. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . svoje strahove i oduševljenja. psihološkog 3. obrade materijala/.Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja. uzimajući u obzir trud /zalaganje/. 179 . oblikovanje žicom. grad. skulptorski /kiparski/ vajarski materijali. ne mogu biti loši. da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. želju za postizanjem rezultata i sl. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. upornosti i iskustva. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Dakle. sapun. urbanizacija prostora. glinamol. stečenog znanja i usvojenih navika. dobar pedagog. pedagoškog Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno . planinsko…/. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. estetskog 2. pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture. vosak. Nema loših dječijih radova. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. predmeta i pojava. može iznaći način za rješavanje tog „problema“. glina. u skladu sa svojim mogućnostima. pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. To znači da nastavnik.

što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.problema. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. u najvećoj mjeri. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. 180 . To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. odnos prema estetskom. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. i likovnog jezika/. na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka . u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika.

MUZIČKA KULTURA 181 .

. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. pravilno fraziranje. polovinka. .MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 čas sedmično – 35 časova godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . .intonacija. . . i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. tempo. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. ¾. osminka.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. arija. portato. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). filmska muzika. burleska.upoznaje 2/2 mjeru.Analizirajući notni tekst.tempo .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.dinamika . tema. legato. staccato. šesnaestinka i sve pauze).Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. 4/4. . ). harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . . .primjena pojmova: rečenica.poznaje violinski i bas ključ. .stiče znanja o prirodnoj. 6/8. uvertira. artikulaciju. . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima.Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvođenja pjesama.artikulacija (akcenti. .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. muzičkih igara ili brojalica. četvrtinka. 182 . . umjerena i brza tempa.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. te luk i njegova različita primjena. mf.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. crescendo i decrescendo. simfonijska poema. . . . suita. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. mp. učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. f. .poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).

obima glasa.razlikuje vokalna.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . VRIJEDNOSTI. .izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. izvođače i izvođačke sastave.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . . -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . . . na koncertima i sl. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. PONAŠANJE 183 . .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. . . ..prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). trodijelna i četvor.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.Uočava i hvali. -Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. muzičke memorije kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. .tokom slušanja pamti naziv djela.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . vokalne reprodukcije. .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. STAVOVI.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.duru. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . podjela jedinice brojanja ).Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.

preciznost intonacije. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. gitara). učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. rečenica. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. obraditi ritmičke figure koje sadrže. Preporučuje se obrada najmanje 3. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. kultivisanje glasa. muški glas). blok-flauti. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. hor (dvoglasni. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. vrste hora ( dječiji. Izrael. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Poljska. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. fraziranje. talambas i def. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. harmonski i melodijski kroz pjevanje . pjevačke glasove (dječiji. U program su uvrštene vokalne. Tokom obrade brojalica i pjesama. disanje. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. bubanj na đerdinu. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. pa zatim učiti pravila igre. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). sintisajzer. na osnovu slušnog primanja. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu. mala dvodijelna i trodijelna pjesma). instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. pravilna dikcija i akcenti. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Upoznati a-mol prirodni. ženski i mješoviti) i orkestra. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa. četveroglasni ). čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. kao u šestom razredu.). reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. ksilofonu. odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. C – dur ljestvice.. slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. ženski. bubnjić-doboš (mali bubanj). pokrete.. Srbija. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Rusija.doživljaj molskog tonaliteta. i dalje u obimu oktave. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. Belgija. troglasni.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama. Pjevajući i učeći pjesmu. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa 184 .

Pored redovne nastave. muzičkog oblika (informativno) itd. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. harmonikaški i drugi). dinamike. ima najsnažniji efekt u muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. – 9. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. artikulacije. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ). zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. izvođača. likovno i pokretom. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. a učenici od 6. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije.CD-a (globalno slušanje. opisno. jer se time podstiče njihova kreativnost. tempa. kao najviši stepen muziciranja. 185 .

Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. N. dinamiku. . 13. 5. 4.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. muzika: Belkisa Vehabović. Belgija ili Kad se pjeva. Kako je divna.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvučanju. Podmoskovske večeri. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. . Džo banana. disanje. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. . artikulacija. . pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić.Hajde dušo da ašikujemo. . 8. Tamburalo momče uz tamburu. kantautor. dikcija. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).Sviranje u školskom orkestru. narodna iz Poljske. Moja mala djevojčica.Nek' svud' ljubav sja. Slavko Olujić. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Bulbul mi poje. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'.Pjevanje u školskom horu. Rusija. grupnom i individualnom muziciranju.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. R. 15. 6.sviranje na metalofonu. odlomak iz opere ''Fidelio''.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet te često pjeva i svira.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. Simpatija. premetaljke rebusa. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. violinski i bas ključ.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. .Aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. -Osjećaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. 10. pjeva Minja Subota i dječiji hor.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim . -Osmišljava. fraziranje). -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. kuća. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. mjeru.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. .poznaju notna trajanja. Korsakov. STAVOVI. Stoljeće ljubavi. izleti. . . . stihovi Miroslav Kovačević.Hej ja zagrizoh šareniku . priredbe. .Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . priprema i 186 .V. tri i četiri dijela. -Razvija se osjećaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva. pauze. Minja Subota. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. jer zna da tako treba. u porodici).Čija je ono djevojka. stihovi Rešad Hadrović. . OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR 1. 3.uočavaju i određuju karakter pjesme. 2. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. tekst i muzika: Ajka Kolaković.. 14. 7. zora mi rudi. Julio Marić. .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. tekst: Mahir Vehabović. 12. 9. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. Ispraćaj zime. Beethoven. -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. . 3.Prijatelj. 4dijelnu mjeru. tempo. . razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. L. 11.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. . .Čvrsta volja.

. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. Julio Marić 3. klavir. . narodni orkestar. što ih motiviše na učenje. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji . Joachim Denhof. . zapisala Elly Bašić. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mješoviti taktovi). klarinet. .jabuku. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. jevrejska ritmičkim instrumentima. . samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Predlaže i izvodi pratnju. Jasmin Osmić 2. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. . razlikuje. često traži da se djelo ponovno sluša.Predlaganje muzičke igre za priredbe.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. Refleks za flautu. Igre iz Sarajevskog polja.Upoređuje note i njihova trajanja. ko li mi te bere. komentira osobine djela.Poznaje instrumente narodnog orkestra. . -Primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove.Brzo uočava i saopštava izvođača. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. Tri burleske. Sarajevo _______________________ III SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. Neum Klek ili Paun pase. _________________ .Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. seosko srpsko stanovništvo 1.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). udaraljke. -Razvija kreativnost. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD-u (praktični rad). _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. Varijacije za gudački kvartet. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija). Vlado Milošević 4. -upoznaju a-moll prirodni. 2. trava raste. kombinuje (aranžmani). igra ili Anterija kolo. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. uključuje roditelje u rad. KANONI 1. upoređuje. . G. Moj beharu. (I-IV). _______________________ . -Vodi aktivnosti. Uvertira iz opere Carmen. Šota. Jutarnje raspoloženje i _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Uočava. -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati (multikulturalnost). _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. igre i kola. .Samostalno određuje karakter kompozicije. _____________________ ____________________ II MUZIČKE BROJALICE IGRE I Izbor: 1. . -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. _______________________ . pomaže. Bizet 5. Andante. 2. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti te ih stimuliše direktnim učešćem u kolu. (doživljaj). -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.Sposoban je da uz slušanje 187 . ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. harmonski i melodijski.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja.Tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. . -Pored velikog fonda muzičkih igara. . posebno tradicionalne. . pamti i imenuje pojedine pjesme. organizira igre. uzima učešće u improvizaciji. dječije radne i kulturne navike. . sortiranje i izvođenje zaključaka. -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Samostalno izvodi zadane pokrete. Hercegovački linđo. -Upućuje.Izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva.Shalom Chaverim.Donosi estetski sud o djelu. violinu. pokazuje simulacije na kompjuteru. _______________________ . objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). triolu ''ta-te-ti''. -Primjenjuje ranije znanje na novu igru.Izvodi zadanu koreografiju.Troglasni kanon. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. 16. .(''ta-te'“. 3. prikupljanje materijala i bilježenje.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .

Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. . I stavak. mijenja. Tako je govorio Zaratustra op. . kompozitora i njihova najpoznatija djela.Određuje karakter djela. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Mozart 9.Prilikom slušanja muzike. dinamiku.A. Igra satova. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. 1.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. mp. . te oznake za crescendo i decrescendo. mf. 46. .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. -Poznaje i pamti imena bh.. . posebno na koncertu. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. S. hor . -Planira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru. -Pisanje eseja o posjetama koncertima.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. muški (tenor-bas). upoređuje.Stvara kombinacijom riječi. -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. Runolist. op. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. pokreta i likovnim izrazom.Slobodnija improvizacija kolektivna.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi .pjevač ili solo-instrument. izvođače i kompozitore. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). ritam. -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma. . Valcer u As-duru. individualna. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. . udaraljke). . Amilcare Ponchielli 11. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. Brandenburški koncert br. dodaje. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.. . .Izražava instrumentima razne ritmove iz života. XIV Rukovet. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je 188 . -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama.Priprema. simfonijska poema. Na času pjevanja. Antonio Vivaldi 10. stihovi: Aleksa Šantić. Opera…). poštuje pravila ponašanja. Brahms i Arabeska u C-duru op. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. . orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.Razgovorom o muzici u okolini. posjeta školskoj priredbi i koncertima. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. . -Dogovaranje o improvizaciji .Samostalno smišlja. grupna. austrijska narodna.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. 12. ______________________ .Anitrin ples iz Peer Gynta. 3 u G-duru. muzika: Ranko Rihtman. u paru (dijalogom).Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Cherubini. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. I stav Allegro moderato. 18. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. .Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. Suita br. 30. tempo. ženski ( sopran-alt ). _____________________ . pjeva Dragan -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. Johan Sebastian Bach 8. E. timpani. . instrumenata. -Prepoznaje vokalno. f.Razlikuje glasove: dječiji. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. duhački. ______________________ .Prati ponašanje na koncertu.. J. Introduction. W. -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo. Richard Rogers) 13. Robert Schumann 7. ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ). melodija itd. Grieg 6. . S. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. školi i okolini. . Richard Strauss. Kanon (dječiji hor) 15. . muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. . -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola .

. koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. _______ -Samostalno eksperimentiše.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizuje.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. improvizuje i kombinuje instrumente.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita). . -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. . kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Sam uzima učešće u izradi kositma.Stojnić _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . slika za scenu itd. najslobodnije. . . . 189 . -Na muziku progovara likovno ili literarno. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. istražuje. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju. .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 190 .

a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. kinezioterapijskim aktivnostima. c) umjetnički sadržaji (ples. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova. sportski ples. eventualno. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uslovima. materijalnih i prostornih uslova. (6) razumije. Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim časom. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (3) sigurnost učenika. realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. b) sport za sportiste. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. zajedno sa društvenim subjektima. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. U ovom ciklusu. školska sportska društva). (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. sportsku rekreaciju. rekreativnim i. pored obaveznog. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. a uključivanje učenika je dobrovoljno. U tom kontekstu. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. 191 . folklor).PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. zbog toga je potrebno da škola. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Po svojoj koncepciji. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. 1.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3.. dišnog i koštanozglobnog sistema. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima 1. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Skakanja: . x x x x zanja x x 192 . Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 1. Bacanja: . dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 2. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Trčanja: . alkohola. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Ciljevi.Osnovna motorička Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja .

Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.Njih na prečci . odbojka . x x x 193 .Skokovi sa spravom po izboru . Koreografija aerobike 8.košarkaški dvokorak (*) . „mačjem“ skoku na niskoj gredi. disco fox-u. x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. usprav kroz čučanj 6. različitim varijante premeta u stranu. x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . kontranapadu .šutu s pozicija krila i kružnog napadača. oduzimanju lopte presjecanjem.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.Kontranapad .završna akcija.Različite varijante premeta u stranu . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . Borilačke strukture: .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .Okreti . košarka . okretima. Višenja.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama . upiranja i penjanja: .tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º.4. valovitim kretnjama rukama i tijelom.završna akcija Odbojka: . Igre: Rukomet: .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Kolutanja: . njihu na prečci.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Ritmičke i plesne strukture: . nogomet . koreografiji aerobike.Disco fox . mini odbojci 4:4. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani .Engleski valcer (*) . naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.Valovite kretnje rukama i tijelom . skokovima sa spravom po izboru. pojedinačnom i grupnom protunapadu. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .

koordinacije. brzine. Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. 6..Oduzimanje lopte presjecanjem (*) .Koordinacija: . odnosno pravilan uspravni položaj tijela. 4. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta. 3.2. Motoričke sposobnosti 2.Gibljivost: .Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. Antropološki 2. Aktivno. kao drugi kineziološki sadržaji.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . 2. 194 . Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova.1. Uspješno kontroliše agresivnost u igri..Snaga: .Mini odbojka 4:4 Nogomet: . interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima..Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . Morfološke osobine: x x Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja x x x x x x x x x x 4. 5.. Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima.(*) . Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških problema. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva te poboljšava posturu. Funkcionalne sposobnosti: 3. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike.Brzina: . Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema... x x x x x x x x x x x x 1.. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika.Ravnoteža: . a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. 7. gibljivosti i ravnoteže. Uljudno se ponaša na času i u školi.. I 8..

fleksibilnosti. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. brzine. repetitivne. Učešće mase međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. u prvom redu. sa dosta slobode. što učenici teško prihvaćaju. kao što su nogomet. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha).. hrvanje. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. dakle ciklična i aciklična. ravnoteže. preciznosti. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. koja se susreću u sportskim igrama. Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. fiziološke i pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. što se. biciklizma i dr. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. borilačkih aktivnosti. vode ka emocionalnoj neujednačenosti. targent-trening i sl. eksplozivne.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. plivanja. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. podstiču razvoj ličnosti učenika. statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. treba voditi računa o racionalnom korištenju objekata. sprava. ritmičke gimnastike. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. treba i komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. 195 . rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. metod stanica. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu. skokova u vodu i dr.. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. judo. koje osigurava optimalne psihološke. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. (b) aciklična motorička znanja. kao što su boks. košarka i dr. Na toj osnovi.. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. karate i dr. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. (c) kompleksna motorička znanja. kružnointervalni metod. Društveni zahtjevi. rukomet. koja su bitno obilježje tzv.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful