7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRŽAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17 2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33 3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46 4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60 5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73 6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108 9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126 10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135 11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145 12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164 13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170 14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.BOSANSKI.

Nerkesi. upotrebljava ih u vlastitome tekstu 1. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika 6 . Ćorović. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. T. V. Trifunović. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva. Sijarić. D. S.metafora.Dizdar. Čovjek je lava 5. Pjesma o peru 12. Dažd 3.P. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u Uočava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Pjesma o kuji 9. E. domoljubne i šaljive pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Akvarel 8. A. M. Kišević. teksta Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi Razumije.Krleža. N. šaljiva. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. K. R. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji.Ujević. Poslije djetinjstva 13. deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretači fabule. Hrt (odlomak) 16. Nešto važno da ti kažem 11. Pavlović. Ibrahimbegov ćošak 17.Jesenjin. inverziju. V. Šop. Lampa na prozoru 7. Dizdarević. Zapis o zemlji 6. Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14.Ilić. D. U poznu jesen 10. S.PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. inverzija. Novak. Čistač obuće Prepoznaje osnovno Određuje pokretače radnje. M. M. sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. Bakine naočari 4. stanka. Cesarić. Ć. H. Z. Naza vezilja 15. Antić. Voćka poslije kiše 2. Sadako hoće živjeti 19.Čehov. Vanjka 18. Humo.Bruckner. kontrast Vrste -pejsažna. opkoračenje-stanka u opkoračenju.

Šehović. Sekulić. dnevnik između ljetopisa. Z. N.M. Oslo pod snijegom (odlomak) 25. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru priči Pustolovni i historijski romani značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Mali princ (odlomak) 22.20. F. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste 7 . putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. I.Čukovski. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar.Bešeskija..Grey. A. P. romana Grmljavina stada) 21. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava glavne Uočava razliku karakteristike usmene između drame i književnosti drugih književnih . Komanči (odlomak iz pustolov. James Cook (odlomak) 24. putopis. M. Kočić. putopisa i dnevnika Fantastična pripovijest Granične književne vrste: Uočava razliku ljetopis. Jazavac pred sudom (odlomak) 27.. Egziperi. Sarajevski ljetopis (odlomak) 23.

ne. kraju. Prepoznaje osnovne čestice (da. li.RJEČNIK. naravno. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost 8 . proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično uređenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. god. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. doista. za) Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završeci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog.

Glagolski prilozi Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata 9 . jed. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. tvorbu i službu u rečenici Izricanje budućnosti futurom Kondicional I.Prezent. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. priloga u rečenici Prepoznaje imenski predikat u Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prošlosti aoristom. prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. i II. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Prepoznati. molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I. i II. razlikovati. Objašnjava službu gl. l. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. sprezanje/ konjugacija. priloge u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist.

oblicima Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa Uočava priložne oznake Prepoznaje objekt u rečenici. atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt 10 . društvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica (pojam složene rečenice) Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka.REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Priložne oznake u rečenici (uzrok. količina. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat različitim gl.

jednostavna mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Opis pejsaža usklađen je s tokom događaja i povezan s doživljajima učesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. imenica i pridjeva Pričanje događaja/ doživljaja uz upotrebu opisa (pejsaža ili lika) 11 .KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Pričanje Programski sadržaj Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima ISHODI UČENJA MINIMALNI Kompozicija sastava. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.

sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak.DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. rečenična intonacija. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. njegovim postupcima. boja. osjećaja i postupaka lika te uticaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. pojedinosti slijede jedna i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu Sažetom. visina i jačina glasa Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje 12 . kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika dešavanja oko sebe.

Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. misli i osjećaje Napisati svoju autobiografiju Dnevnik pripovjedački uobličen. 13 . kako je dobio ime itd. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. polazak u školu. stvaralački diktat. diktat sa sprečavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije u toku školske godine Upoznavanje s načinom vođenja ličnog dnevnika Bilježi događaje.

čija osnova završava na –je(htjeti.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. šaliti se … ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m.r. parkovi ) ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima MINIMALNI Program Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. smjeti.ć. trgovi.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. r. trgova i ulica Odgojno – obrazovni ciljevi Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. pisanje vokativa. ulice. živjeti.jed. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i tačku sa zarezom Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Primjena stečenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. dijelovi sela. plakati. je i ije u gl. umrijeti. dijelova naselja. jd. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. nabrajanje rečeničnih dijelova. literarni sastavi) 14 . nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke / tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se.

kriminalistički. scenografija. panorama) Filmska maska. fabula prikazana kvadratima Odgojno – obrazovni zahtjevi Prepoznati izražajna sredstva u filmu. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. vožnja. Razlikuje vrste stripa po temi – historijski. maske i Razumije ulogu pozorišnih kostimografije izražajnih sredstava u pozorištu Razvijena sposobnost etičke i estetske Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozorištu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. kvadrat.MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Filmska izražajna sredstva Kadar. dinamična kamera. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati pozorišna izražajna sredstva u predstavi: scenografiju. gluma. pustolovni. domoljubnih. kostimografiju. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova – pravljenje pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i filmske glume. naučno – fantastični 15 . ugao snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Pozorišna izražajna sredstva: govor. plan. ekoloških) Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etičko Povezivanje filma sa stripom. scenografije.

Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 16 . Alija H. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Branka Primorac: Maturalac 7.LEKTIRA VII 1. Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Skender Kulenović: Gromovo đule 4.

Osnovni ciljevi. likovnom kulturom. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. biblioteka). hrvatski. tekstualne adekvatnosti itd. bibliografija. televizija. radio. priručnici za učenike (radne sveske). Naš jezik.).. odgojnosti. internet. te dvije školske pismene zadaće). b) rasporedu. umjetničke. 17 . Jezik (gramatika. 2. metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari. 4. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Vodič kroz lektiru. Film (historija i osnove filmske umjetnosti). etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. zadaci. Kultura izražavanja. vodilo se računa o estetskim. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. razvoj standardnog jezika). reprezentativnosti. 6. Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. pravopis.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. Književnost (interpretacija književnih tekstova. pisci. priručnici za nastavnike. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. 5. Videočitanka. egzemplarnosti. periodika. Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. teorije i interpretacije književnosti. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. pravogovor. rječnik. metodičari). čitanačkih i lektirskih). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Također. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). muzičkom kulturom i dr. Medijska kultura (strip. Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. kao i principima integracije i korelacije. 3.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 18 .

u restoranu. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). koji sadrže najfrekventniji vokabular. pravilnom izgovoru i intonaciji. porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju. • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi. • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu.ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.3* i djelimično nivoa A2. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično– 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima. natpisi na javnim mjestima. • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. 19 . • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. vremenska prognoza). • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru. • razumjeti poruke / savjete. jelovnici. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva. 7. • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života. • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. Govor Učenik će moći: • opisati sebe. na pošti.

• vršiti prepisku s prijateljima: razglednice. ali će kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode. 20 . * A1. • popunjavati jednostavne obrasce. kratka pisma.Pisanje Znanje o jeziku Učenik će moći: • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje. poruke. • pisati jednostavne tekstove na obrađene teme.3 za sve četiri jezičke vještine i A2. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.

nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih Vokabular Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. these.supermarket. (a) little .Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. prošireniji rječnik. -svakodnevne aktivnosti. .označavanjem: -određenih riječi.brojive i nebrojive .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika.pokazne (this. nothing) Pridjeve: . transport itd. telefon. something. all.opisivati: -osobe. prošireniji rječnik. -predmete.Slobodno vrijeme. npr. names of some meals. people. hers. working conditions. . ordering or serving a meal in a restaurant. fraza i rečenica.ispravljanjem pogrešaka. -prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova.prošle i sadašnje događaje. osnovni rječnik. these (girls). . .Svijet životinja. anything. the.. whose . predmete.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih / netačnih tvrdnji.prisvojne (mine. . . ours.upitne (who. geography. osnovni rječnik. preparing meals. . which. npr. school curriculum. npr. unemployment. npr. npr. Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . . PETA GODINA UČENJA . npr: . climate.yours. poštu.Životni uslovi. one’s) . his. that. those (boys) . željeznička stanica. employment. what. godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodno vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uslovi Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . . climate. possessions. which. .Opisne pridjeve vezane za zadane teme .Moja zemlja.lične (padež subjekta i objekta) . many. . .. domestic and wild animals. people.reagovati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi. osnovni rječnik. npr. nešto prošireniji rječnik. . (a) few. aerodrom).izražavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme. osnovni rječnik.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. anybody. some extracurricular activities. whose) .Škola.Determinatore -članove : a. sports and games. that (boy).Porodica. its. . an.koristiti javne uusluge (npr. some. Funkcionalno osnovno znanje 21 . npr. razred Osnovna škola 5. mjesta.spajanjem stubaca A i B.popunjavanjem praznina. -tačnih / netačnih tvrdnji. zdrava ishrana.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen/ nivo 7.upitne pridjeve. dopunjavanjem nedovršenih rečenica. nobody. -uspoređivati: -ljude.Zdravlje.pridjeve neodređene količine i broja.prepričavanjem kratkih tekstova.recitovanjem recitacija i pjesama. . npr..pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: .neodređene (somebody. . . . those) . strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl). family gathering. pets. prošireniji rječnik. much. any. what. npr.s . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja. social customs itd. . Učenik će znati: .sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. theirs. culinary art itd. geography.ENGLESKI JEZIK (1. .

-Kolokacije. npr. mjesta itd.Red riječi (red riječi tipične rečenice) . vezane za zadane teme. niječni. must. have to. school choir. ask-answer. sva lica jednine i množine -Priloge sa i bez nastavka –ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and.. glagola -Future Simple -Present Continuous za izražavanje budućnosti -Going to – oblik -Glagole be. may. predmeta.. b) PISANJE : Učenici će pisati: . dirty. outings itd.could. . . or. . description of climate. -Složenice. Osim stalne nadogradnje svog rječnika.davati specifične obavijesti . npr. expensive. npr. dirty-clean.. crylaugh.Vremenske rečenice . Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.pisma dopisnom prijatelju itd. . vezane za zadane teme. učenici će naučiti koristiti: -Afikse. care about us itd. because itd. vezane za zadane teme i gramatiku. seasons of the year. will. PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Učenici će: . npr. walk a dog..Vrijeme i godišnja doba.prošireniji rječnik. . vezane za zadane teme.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima.redati riječi u rečenice.. -Rečenice: . kratke opise ljudi.igrati po ulogama i dramatizirati. selektivno poređenje sa bosanskim. npr. -Antonime. have/have got (potvrdni. upitni) -Modalne glagole: can . srpskim jezikom i književnosti učenika i nekim drugim stranim jezicima. . .sudjelovati u razgovorima na zadane teme .diktate. particular weather. hrvatskim.rečenice ( prvi tip) . događaja. orange juice . discuss a subject. would (niječni i upitni oblik) -Zapovjedni način.sastavljati dijaloge .If. but.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način. guitar lessons. 22 .

običaje. .koriste samostalno udžbenike.Naučiti da poštuju tradiciju. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. .koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. 23 . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . a u okviru datih tema. a u okviru datih tema . tipične za učenje jezika. . ako je potrebno..Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. rječnike i druge priručnike. mijenjati metode rada. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. . . .koriste različite radne metode i strategije učenja. . navike drugih ljudi itd.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. slobodnog vremena učenika. načina življenja. na ono što učenike interesuje itd. . komunikaciji.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. edukacije.

Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. analiziranje teškoća u procesu učenja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. estetske i intelektualne sposobnosti. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. podsticanje inicijative učenika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Sredstva. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. ritma i dramatizacije. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. obogaćivanje nastave elementima igre. čitanja i pisanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. 24 . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. govora. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.

Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Naravno. historije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. koliko je to moguće. pisanje prema modelu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. izvještaja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. precizna uputstva. na prikladan način ukazati na greške. 25 . izbor i prilagođenost teme. matematike. biologije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. popunjavanje formulara. određene pojedinačne informacije. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. oglasa. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. da se logički slijede događaji koji se opisuju. umjetnosti. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. hrvatskog. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. već mu nakon toga. SMS ili e-mail poruka itd. raznovrsniji i pristupačniji. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. uz pohvalu za aktivno učešće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. hrvatskog. koristi odgovarajuća leksika. za uočavanje pojedinih detalja itd.

26 . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Interkulturalne vještine Učenici će: . . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. u svakom polugodištu po jedna. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.upoznavati različite kulture i tradicije. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. odnosno interdisciplinarnih projekata. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. diktata (10-15 min. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

• pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina.3 za sve četiri jezičke vještine. razglednice ili jednostavna pisma. vremenska prognoza). Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. a za vještine govora i pisanja bar A1. 27 . posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika. ali će imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. Pisanje Učenik će moći: • ispunjavati jednostavne obrasce.ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Govor Učenik će moći: • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. jelovnici. • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). • pisati jednostavne poruke. u restoranu). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. 7. ili sadrže jednostavna uputstva. vozni red. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. diktat primjerene težine. rutinskim događanjima.

identificirati ljude i predmete. many. 2) verbalno. any. . aunt.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?).trenutnu aktivnost. those) .. sunny…) in the garden.locirati ljude i predmete.ljude i predmete. • Okruženje. whose) -Opisne pridjeve (najčešće): u Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. my clothes. rake. npr. Životinje 28 . grandson). kupovina (at the supermarket. Škola Osnovna škola 2. . i reagovati: 1) neverbalno.prisvojne pridjeve .neka raspoloženja i stanja. npr. DRUGA GODINA UČENJA . odnosno negativne ili netačne odgovore. lunch 7.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih. razred . uncle.pokazne pridjeve. .Neodređene (somebody. • Slobodno vrijeme . yours…) .upitne pridjeve (what. outings. swimming pool). this (girl). which. in the country (camping. much. buying some vegetables and fruit). izvršavanjem uputa i naređenja. usebi ili naglas. these. seasons of the year.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . those (boys) . davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. which.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . something…) Pridjeve: . friends itd. nebrojive . going out (library. • Svakodnevni život rutinske aktivnosti.Determinatore: . entertainment. ponavljanjem riječi.opisivati: . what. swing. jump rope).Lične (padež subjekta i objekta) .Pokazne (this.brojive. (vegetable/flower garden). weather (rainy. npr.at the park (slide. all) .pridjeve neodređene količine i broja (some.ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. the. Moje okruženje Zemlje. visiting relatives. zero . nobody. anybody. kao npr. zaokruživanjem tačnog odgovora / opcije. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore.Prisvojne (mine. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji itd. . these (girls). povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. gym. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.predstaviti sebe i druge. some gardening tools (spade.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih. grandfather. Svakodnevni život . narodi . tent. watering can). povezivanjem određenih ilustracija sa Vokabular Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .obraćati se ljudima. that (boy).Upitne (who. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme . that. whose) . 1) neverbalno. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje.članove: a/an. izvršavanjem uputa i naređenja.. . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother.

in front of) . povezivanjem riječi u stupcima A i B. on. zahvalnost. npr. . odrična. under. najčešće (a.. John’s book. . school subjects. their culture (osnovni vokabular). . hot – cold. upitna forma) -Glagole: be. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji.sposobnost i dopuštanje (can..m. on. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. may). 29 .pisati po diktatu. zadovoljstvo. UK. basketball. neslaganje. . odrična.ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze. .mjesto .Složenice u vezi sa datim temama ( football. .mjesto (in. redati riječi u smisaone rečenice. b) PISANJE: Učenici će: . . west) . ispunjavanjem tabela i križaljki.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu.posjedovanje (have. have / have got (potvrdna. . .igrati uloge.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama. skraćenice za dane u sedmici i mjesece. extra-curricular activities. Praznici .izraziti na vrlo jednostavan način: . pets (osnovni vokabular).vrijeme: in. east. pen-friend).smjer (left. prepričavanjem kraćih tekstova. odgovarajućim tekstom. peoples. • Škola (school premises.izviniti se i prihvatiti izvinjenje . odrična.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. upitna forma) -Present Continuous (potvrdna. upitna forma) -Modalne glagole: can.prepisivati kratke tekstove. . quickly) Prijedloge: . dovršavanjem rečenica. . . .tražiti i davati informacije. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. iznenađenje. • Praznici Osim što će stalno proširivati vokabular. have got. pjevati i igrati jezične igre itd.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. upitnoj i zapovjednoj rečenici -There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? .. zanimanje i oduševljenje za nešto. situacije ili aktivnosti itd.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / učenicima ili nastavnikom. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .slušati. p. razočarenje. očekujući da čuju određenu informaciju. right. opisivanjem predmeta.m.ispunjavati tabele / križaljke.). may (potvrdna. okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna. USA.davati upute i naređenja.pisati kratke sastave na poznate teme itd.emocije: slaganje. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. up – down. 2) verbalno. domestic. . dopadanje.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . .vrijeme . -ing). swimming-pool. . box. do) Priloge (najčešće): .ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . fire). make a phone call).znanje i neznanje.Skraćenice. . popunjavanjem praznina. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: .slaganje i neslaganje. . be..način (slowly. . wild animals. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. at Rečenice: -Osnovni red riječi u potvrdnoj. behind. . odrična. • Zemlje i oblasti. odričnoj. . his house etc. . pupils’ things.recitovati. to do homework. furniture. nedopadanje. some musical instruments…). • Životinje. upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i množine) -Past Simple (have.sugerirati neku akciju (Let’s …).dovršavati rečenice.

. . oblikovanje itd.kroz crtanje.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular.: . 30 .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: . ples). npr.. kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. . Dobar dan i Good morning/afternoon.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. ispusti nešto ili pogriješi.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. . slikanje. kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. . oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd. . .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje). srpskom jeziku i književnosti učenika. Oops! kada neko padne. koji se razlikuje od kulture do kulture. hrvatskom.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. ili Dobar dan i Good day). pokret glavom kad se želi reći da / ne itd.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Ovo može podrazumijevati: .). (Likovno obrazovanje). razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom. .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. npr.uzvike (npr.govor tijelom. UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: .

estetske i intelektualne sposobnosti. . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.obogaćivanje nastave elementima igre. .unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Preporučuju se: . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. ritma i dramatizacije. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. . Sredstva.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.dinamičnost i kreativnost. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. . . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.analiziranje teškoća u procesu učenja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. 31 .upotreba savremenih tehničkih sredstava. hrvatskom.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. srpskom jeziku i književnosti. govora. Shodno tome. čitanja i pisanja. . podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.podsticanje inicijative učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. . Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.

oglasa. da se logički slijede događaji koji se opisuju. matematike. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. hrvatskog. izvještaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. odnosno interdisciplinarnih projekata. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. biologije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Naravno. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. za uočavanje pojedinih detalja itd. popunjavanje formulara. određene pojedinačne informacije. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. već mu nakon toga. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. historije. izbor i prilagođenost teme. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. raznovrsniji i pristupačniji. na prikladan način ukazati na greške. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. 32 . Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. uz pohvalu za aktivno učešće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. koliko je to moguće. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. pisanje prema modelu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. hrvatskog. precizna uputstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. umjetnosti. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. koristi odgovarajuća leksika. SMS ili e-mail poruka itd.

Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. pismenih vježbi. Interkulturalne vještine Učenici će: . 33 . diktata (10-15 min. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kontrolnih zadataka. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. u svakom polugodištu po jedna. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.upoznavati različite kulture i tradicije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.) nakon svake obrađene nastavne jedinice.

Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Može razgovarati na zadanu temu. čime se bavi. 34 . često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. pravi često greške i kod veoma jednostavnog. još uvijek se primjećuje strani naglasak. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. prospekti. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. nešto produženog razgovora. kratke informacije o nekoj osobi. Učenik zna opisati porodicu. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. koji govore o svakodnevnom životu. naučenih izraza. vlastito porijeklo.3 i djelimično nivoa A2. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. poslu. druge ljude.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). U svakodnevnim tekstovima (npr. izobrazbu. oglasi. jelovnici. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. porodici. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. bližoj okolini). rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.

lične podatke. 8. pozorište. 6. jednostavan diktat). Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 3.Pisanje • • • • Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). 5. 2. odlazak na izlet. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. posjeta prijatelju. 4. muzej. igra u parku… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 35 . 7. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.

. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.dopunjavanja teksta. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mögen. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . aber ich habe genug Platz. zahvaliti se.. putovanja i slično).. . Möchtest du etwas trinken?.. -Odlazak u kino. razumjeti mjesto i vrijeme.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne. ...popunjavanjem tabela. ..pridruživanja slike tekstu.označavanja tačnih i netačnih tvrdnji... plan učenja. licu množine (euer. dir. Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Ich möchte lieber eine Cola. Mein Lieblingstier ist. -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.razumjeti jednostavne pisane upute. . npr.napisati sasvim jednostavna saopćenja. Mein Vogel kann..der Mutter helfen. . . Das Zimmer ist nicht groß.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. 36 . pozorište.popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. i 3. aber sie gefällt mir.. .čitati rečenice i kraće tekstove.odgovaranja na postavljena pitanja. Mathe mag ich nicht... . Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. . . . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.u programu kina odabrati film. GOVOR: Učenici će: . -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -pisati jednostavne poštanske karte ili email.in der Küche. der Krimi. . .razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.povezivanjem slike i slušanog teksta.popunjavanjem praznina u tekstu.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. . Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm...rješavanjem zadataka višestrukog izbora. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.. die Zirkusnummer..popunjavanja tabela i sl. posebno ako su ilustrovane. Ich habe kein Haustier.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. . . Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). . ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.

. onda . Brojevi: . -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -und.. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.voditi dijaloge prema datoj skici. -rekonstruisati riječi i rečenice. . . i 3. upitna (W-Fragen.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .. Was kostet. müssen.. . .. Ja/Nein-Fragen) .preterit glagola sein i haben (1.nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: -Vikend richtig ausschlafen.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen..glavna rečenica (izjavna. -dopunjavati izostavljene riječi.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. . -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). frei haben . Ball spielen . dijelove rečenice ili cijele rečenice.?.. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .igrati uloge. ili.. die Clique treffen. aber. oder 37 . zu Hause bleiben.postavljati jednostavna pitanja. lice jednine) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. etwas mitnehmen/vergessen.

načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Sredstva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. upotreba savremenih tehničkih sredstava. čitanja i pisanja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. 38 . I na ovom nivou (peta godina učenja). jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. govora. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. podsticanje inicijative učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. analiziranje teškoća u procesu učenja. ritma i dramatizacije. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. obogaćivanje nastave elementima igre. estetske i intelektualne sposobnosti. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije; - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

40

NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

Životinjski svijet 42 . Život u porodici 5.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Praznici 6. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Odlazak u kupovinu 7. Moje okruženje 10. Škola (školski predmeti. Odijevni predmeti 11. Stanovanje 8. Ljetni raspust 2. raspored časova) 3. Svakodnevni život 4.

poželjeti mu brzo ozdravljenje. .sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen . -popunjavanja tabela i sl. . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -dopunjavanja teksta. .. -Škola das Schuljahr. Mathe. Was kostet. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt.govoriti o trenutnoj aktivnosti. govoriti o svojim omiljenim predmetima. . Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. Geschenke. .imenovati zgrade u gradu.. im Gebirge. -Stanovanje in der Stadtmitte..imenovati odijevne predmete.. . jednostavne informacije i sl. i 3. . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta.opisati ljude i predmete. im zweiten Stock. das Wohnzimmer. die Küche. müssen. lice jednine) ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. -postavljati jednostavna pitanja. . in der Wohnung. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. zahlen.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!).in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. . GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.napisati božićnu i novogodišnju čestitku.. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.pitati nekog za zdravlje.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -odgovaranja na postavljena pitanja.. Deutsch finde ich super. .?. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!). -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati -Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. der Wunschzettel. der Einkaufswagen. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.tražiti i nuditi pomoć. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen.imenovati nastavne predmete.preterit glagola sein i haben (1. . : -Ljetni raspust am Meer. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. Deutsch. npr. .iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. 43 . -popunjavanjem praznina u tekstu. im Haus. Gegen Mittag komme ich nach Hause. -popunjavanjem tabela.. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .. Ich war mit meinen Eltern im Ausland.izvinuti se..čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.

Brojevi: . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. srpskom jeziku i književnosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom.. estetske i intelektualne sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir.. Shodno tome. Ich finde die Jacke schön und modern. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. upitna (W-Fragen. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. -rekonstruisati riječi i rečenice. -voditi dijaloge prema datoj skici. -igrati uloge. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. dijelove rečenice ili cijele rečenice.jednostavnim veznicima i. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. onda. uz punu slobodu 44 . im Bett liegen. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. der Park. einen Ausflug machen…. oder -Ljudsko tijelo. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. aber. . -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. hrvatskom.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und.. ili.dopunjavati izostavljene riječi. -Moja okolina der Wald. die Wiese. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.

Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Naravno. . izbor i prilagođenost teme. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. . već mu nakon toga.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. na prikladan način ukazati na greške.obogaćivanje nastave elementima igre. izvještaja. . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.podsticanje inicijative učenika. koliko je to moguće. . . .analiziranje teškoća u procesu učenja.dinamičnost i kreativnost. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. oglasa. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. da se logički slijede događaji koji se opisuju.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. uz pohvalu za aktivno učešće.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. određene pojedinačne informacije. pisanje prema modelu. raznovrsniji i pristupačniji. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. SMS ili e-mail poruka itd. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. popunjavanje formulara. . Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. precizna uputstva. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. čitanja i pisanja. ulogu igra i kreativnost izražavanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.upotreba savremenih tehničkih sredstava. . značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. koristi odgovarajuća leksika. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ritma i dramatizacije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. 45 . Preporučuju se: . Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. govora. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.

Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. hrvatskog. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. odnosno interdisciplinarnih projekata. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. historije. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. matematike. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktata (10-15 min. u svakom polugodištu po jedna. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. umjetnosti. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. hrvatskog. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. biologije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. 46 . potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. pismenih vježbi. kontrolnih zadataka. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.

uputstvima. poruke. • razumije jednostvne poruke.1. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). • razumije osjećanja i stavove govornika. • učenik uspjeva da prati standardan govor. vremenske i prostorne upute. čita i razumije kratka pisma. zadatke.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. 47 . VII razred osnovne škole (2 časa sedmično . pitanja. oglasima.70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. savjete. pozivnice. vremenske i prostorne upute. • razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik: • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života. ukoliko mu se obraća sporije i direktno. natpisima. čestitke.3 i djelimično nivoa A2. • • • Čitanje i razumijevanje čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu. čita i pronalazi tražene informacije u prospektima.

Znanje o jeziku 48 . te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja. plakate. pjeva. upitnike.Govor • • • • • • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. piše lične poruke. oglase. učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. govori o svojim svakodnevnim aktivnostima. na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. postavlja pitanja i daje odgovore na njih. pozivnice. u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva. križaljke. komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. popunjava obrasce. Pisanje • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme. pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode. čestitke. izražava lični stav i osjećanje.

i izraza.. godina okolinu.. prendre l’ascenseur. ma chambre. -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonaučenim . razmjenjivati.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica i događaji unutar porodice : . Član: -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova.. les voisins .. . članove (stanovanje i porodice. snimka.. monter/descendre l’escalier. les cartes de voeu. euse i eur. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnogovornik i reagovati: složenoj rečenici.. naselje: -le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. Osnovna škola -Kuća / dom -opisati sebe. faire le ménage . učenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi. prirodni i gramatički -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. tvrdnji.. . Fonetika: -Stalno insistirati na 1.množina pravilna na -s -izražavati slaganje ili -neki primjeri 2. al – želju. zahvalnost.neverbalno -obilježavanjem intonaciji rečenice. . nog i neodređenog 49 . Noël.verbalno neslaganje.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet životinja) Učenici će stalno ponavljati naučeno i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u i odgovarati na pitanja.les fêtes en famille : Le Jour de l’An. -Kuća / dom Stanovanje. trice poziv. upitnoj. -Škola 7.rod potvrđivati informacije. predmete koji bliža okolina) ga okružuju. . sposobnost.. les meubles .. -l’immeuble :le rez-de chaussée. les étages. -l’appartement: les pièces.. mettre en ordre.. bol. l’anniversaire. osobe sa zvučnog aux. les chansons de fête. choisir/acheter des cadeaux.. riječima i izrazima. les cartes d’invitation. svoju 5. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux.tražiti i dati određenih riječi i fraza.. Učenici će znati: -predstaviti sebe i druge. Rečenica : -Učenici će slušati tekst -Red riječi u koji je izgovorio potvrdnoj. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. izgovorne cjeline.. selidba.) ..

les visites / les échanges scolaires. les projets scolaires. b) ČITANJE I REAGOVANJE : -Učenici će znati čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1.) ... ) . ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de.neodređene zamjenice : on. oir -Kupovina -Aller aux centres de commerce. les habitants.. ?. au supermarché (les rayons.. -Škola – proširivanje vokabulara: . Combien coûte.. 50 . les régions. strane svijeta : le pays/la ville natal. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. à qui… .. autobuski i avio saobraćaj). la correspondence. les montagnes. . les articles. les beautés de mon pays (les lacs. essayer. telefon. re. choisir.neverbalno: -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji.. la capitale. payer à la caisse. -ispravljanjem pogrešaka. Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije. personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni. -prepričavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova. pošta.. tout.planovima za budućnost. les mers. les rivières. -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica. de qui.. que. 2. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.. člana -partitivni član Zamjenice : -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui.koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog područja (supermarket... odrični i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -učenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na – ir.. les prix. -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. -dopunjavanjem rečenica..les activités à l'école : les excursions. željeznički..verbalno: -odgovaranjem na pitanja.

dedans. au concert. trop. là. mal.za količinu: peu. beaucoup. avoir mal à. où. ensuite. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje.prendre des vitamines. longtemps . toujours. les repas. -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola avoir i être -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi : -za mjesto: ici. -igrati po ulogama i uz pomoć nastavnika dramatizirati tekst. 51 .. -sastavljati kraće dijaloge. avoir de la fièvre. des fruits et des légumes . souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. -popunjavati tabele i jednostavne križaljke. -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme . -davati i tražiti obavijesti. -les animaux sauvages : visite de ZOO. vite. gagner / perdre. . finalement. prendre des médicaments. encore. les recettes. encore -za način : bien. b) PISANJE: -učenici će znati pisati kraće diktate.PRODUKCIJA a) GOVOR: -učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama govoriti na zadatu temu. assez. -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst. volontiers. dehors -za vrijeme: maintenant.. aller voir le docteur. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise santé. . très. puis. aller à la bibliothèque. -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku.. à la fin..

à côté de. de. -Veznici : et. contre. chez. pour. parce que 52 . car. mais. en. Prijedlozi : à. au milieu de.. dans. ou. près de.. avec...loin de. entre.

a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. .analiziranje teškoća u procesu učenja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. .favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. izbor i prilagođenost teme. I na ovom nivou (peta godina učenja). nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuju se: . određene pojedinačne informacije. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. na prikladan način ukazati na greške. precizna uputstva. ritma i dramatizacije. podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. . značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . Sredstva. . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove 53 .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. čitanja i pisanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.upotreba savremenih tehničkih sredstava. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. . uz pohvalu za aktivno učešće. već mu nakon toga. . treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. za uočavanje pojedinih detalja itd.upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.podsticanje inicijative učenika.obogaćivanje nastave elementima igre.dinamičnost i kreativnost.

srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. u svakom polugodištu po jedan. koliko je to moguće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Naravno. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. diktati) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. individualnog izlaganja. historije i umjetnosti. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. pismenih vježbi. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. ako je potrebno usporava tempo. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. popunjavanje formulara. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. 54 . tumačenja i razumijevanja. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. oglasa. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. diktata (10-15 min. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pisanje prema modelu. upitnika. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. fizikom i hemijom. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. životna sredina). prilikom rada u parovima. SMS ili e-mail poruka itd. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika. produbljuje. hrvatskog. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. raznovrsniji i pristupačniji. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. izvještaja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. koristi odgovarajuća leksika. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. hrvatskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da se logički slijede događaji koji se opisuju.

Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 55 . jednostavne poruke (lična pisma. • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. jednostavna uputstva). • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka. • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku. treba težiti dostizanju nivoa A 1. često zahtijevaju da im se nešto ponovi. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. jednostavne tekstove (pisma. jednostavan formalan i neformalan razgovor. da imaju više poštovanja prema drugima. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. • Učenici znaju da napišu kratke.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije. • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih. omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. uz znatan napor. u sedmom razredu osnovne škole. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. kratke vijesti. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). • U stanju je da razumije kratke. • Izrađuju jednostavne projekte. • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka. • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima.

. Gramatika Učenici će učiti o tome.svakodnevnim aktivnostima.: -odgovaranjem na postavljena pitanja.Slobodno vrijeme . Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. spectacles etc).: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje. .U restoranu.porodici.dopadanje i nedopadanje. De/à quoi . . zaokruživanjem tačnog odgovora. .pokazne Glagole: (potvrdni i odrični oblik) . npr. que.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs. .opisivati: . les parents de ma bellesoeur tec).: -traženjem odredjenih informacija. campagne.. aller au théâtre etc). ponavljati i koristiti: Imenice sa članom: .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. 2) verbalno. .les activités sportives et culturelles (faire du sport.slobodnom vremenu.: . godina učenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.upitne: Qui?.govoriti na jednostavan način o: . .predstaviti sebe i članove svoje porodice. -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd. l'hôpital. . usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. popunjavanjem praznina zadatim riječima. podvlačenjem odredjenih informacija. aller au stade. les animaux.Prezent (ponavljanje) . . le théâtre. npr.tražiti i nuditi pomoć. pratiquer un sport.obraćati se ljudima.Porodica . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. commander un plat etc. . osnovni vokabular: carte/menu.slaganje i neslaganje. Que?. npr. la poste. . aller à la piscine. -izvršavanjem uputa i naredjenja.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .locirati ljude i predmete. 56 .prisvojne . .: . De/à qui?. 2) verbalno.Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. .lične nenaglašene .vršiti upoznavanje.ljude i predmete. biranjem tačnog odgovora. aller au cinéma.davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. dont.tražiti i davati informacije.neka raspoloženja i stanja. . .jednina i množina . la ferme. . itd. npr. dovršavanjem rečenica.izraziti: .opisne . où Pridjeve: . npr. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. la banque.Moje okruženje -naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. .članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme. vouloir savoir. . jardinier etc.trenutnu aktivnost. .svom okruženju. la bibliothèque. označavanjem vrai/faux.pravilna množina na –s . .izvinjenje.proste odnosne zamjenice: qui. . -popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé). razred Osnovna škola 2. . devoir) Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Nivo 7.čestitanje.) Zamjenice: .

tôt. (ponavljanje) .Bliski futur . là. trop. 57 . lettre. . dans.mjesto: ici. . très Prijedloge: À.prepričavati kraće tekstove.vrijeme: aujourd'hui.praviti rečenice od datih elemenata.Perfekat glagola na –er Priloge za: . .: -Situations propres aux actes d'achat. osnovni vokabular npr.U supermarketu.. recitovati. beaucoup. .Imperativ PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . .pisati kraće diktate. plan de la ville).davati upute i informacije. pjevati. hier. chez. à la montagne. aller à la mer. assez. où . acheter et payer etc.Praznici i odmori. b) PISANJE: Učenici će: . demain. avec etc Brojeve do 100 . tard . . faire / défaire la valise etc.prepričavati kratke priče. osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille. de.količinu: peu.učestvovati u kratkom razgovoru s drugima.popunjavati tabele i jednostavne križaljke.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. .

Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. upotreba savremenih tehničkih sredstava. čitanja i pisanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. analiziranje teškoća u procesu učenja. govora.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. Sredstva. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. srpskom jeziku i književnosti. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. podsticanje inicijative učenika. ritma i dramatizacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Shodno tome. obogaćivanje nastave elementima igre. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. 58 . podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. hrvatskom. estetske i intelektualne sposobnosti. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.

Cilj provjeravanja 59 . umjetnosti. uz pohvalu za aktivno učešće. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. koliko je to moguće. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. oglasa. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. hrvatskog.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. SMS ili e-mail poruka itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. matematike. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. izvještaja. već mu nakon toga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. određene pojedinačne informacije. hrvatskog. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. popunjavanje formulara. da se logički slijede događaji koji se opisuju. odnosno interdisciplinarnih projekata. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. historije. na prikladan način ukazati na greške. pisanje prema modelu. koristi odgovarajuća leksika. za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. raznovrsniji i pristupačniji. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Naravno. biologije. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izbor i prilagođenost teme. precizna uputstva.

kontrolnih zadataka. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interkulturalne vještine Učenici će: . diktata (10-15 min.upoznavati različite kulture i tradicije. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. .znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. 60 . u svakom polugodištu po jedna.

razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. kosmopolitizmu. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). 61 . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. humanizmu i internacionalizmu. razumijevanje i poštivanje drugih kultura . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo . duhu tolerancije. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.

razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja.kratki usmeni i pismeni odgovori. razvijanje radoznalosti i kreativnosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika. . . razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . razvijanje samostalnosti u govoru. rečenica i tekstova.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. . čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova. razvijanje temeljitosti. . učenje jezika. komparaciju pridjeva. . dual i plural imena. lične i pokazne zamjenice.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je : ponoviti osnovne fraze.PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično / 70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: . 62 . prijedloge. a ne o jeziku . putem igara.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. brojeve. izražavanje posjedovanja.sloboda i samostalnost u govoru.

npr.. .Moja domovina.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju . povrće.iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu.itd.. 20 min.imenovati predmete u tekstom koji čuju. imitiranjem.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 63 . Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Arapske zemlje i glavni gradovi Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: . mogu da) -Brojevi (100 do Vokabular . kulturne. godišnja doba i koristiti u 2) verbalno. ponavljanje.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. glavni grad . pola sata) . -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli.upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000.Kupovina (voće..Kroz dijalog (igre.koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više za izražavanje sati.nabrojati ograničen broj 2) verbalno.. artikle.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .: . posjeta prijatelju.Aktivnosti u nastavi . mjesece i odgovarajućih ilustracija. -povezivanjem ponuđenih riječi u . .) . školskoj torbi i učionici.gestikuliranjem. genitivne veze. odnosno povezivanjem slike sa .: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica voća i povrća i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa osnovne prehrambene kasetofona. volim da. pjesmice. putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular .nabrojati dane u –povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici. npr: . .Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.Izražavanje vremena (15 min. npr.: govoru i pisanju. imenske i glagolske rečenice . odlazak na izlet i dr. tabelama.Nivo VII razred Osnovna škola 5. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.godina učenja arapskog jezika Teme . brojevi) . . napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: 1) neverbalno.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. npr. prepoznavanje.

rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili .Dani. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. . -glumiti.rekonstruišu sintagme i rečenice. PISANJE : -učenici prepisuju riječi. mogu.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. -recitovati kraće pjesmice. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. .. estetske i intelektualne sposobnosti. . . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. -postavljati jednostavna pitanja. vole.razumjeti jednostavne pisane upute. -pjevati. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.dopunjavaju izostavljene riječi.Kod doktora . I na ovom nivou (peta godina učenja). posebno ako su ilustrovane. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. . podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. 1000) -Redni brojevi (veći od 12) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.itd. usklađenih sa spoznajnim 64 . godišnja doba . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. dijelove rečenice i cijele rečenice . treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. mjeseci.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva.. .

kao i dostignuća drugih itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. izbor i prilagođenost teme. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. za uočavanje pojedinih detalja itd. uz pohvalu za aktivno učešće. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. da se logički slijede događaji koji se opisuju. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. precizna uputstva. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. podsticanje inicijative učenika. koliko je to moguće. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. koristi odgovarajuća leksika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. raznovrsniji i pristupačniji. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). ulogu igra i kreativnost 65 . određene pojedinačne informacije. Naravno. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Sredstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. obogaćivanje nastave elementima igre. već mu nakon toga. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. ritma i dramatizacije. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. čitanja i pisanja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. na prikladan način ukazati na greške. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. govora. analiziranje teškoća u procesu učenja.

kontrolnih zadataka. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. hrvatskog. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. biologije. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. matematike. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.izražavanja. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče.upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. izvještaja. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. pisanje prema modelu. Interkulturalne vještine Učenici će: . umjetnosti. hrvatskog. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. interdisciplinarnih projekata. . što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. 66 . historije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. popunjavanje formulara. oglasa. pismenih vježbi.

razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. fonetskim i gramatičkim minimumom. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. ovladavanje osnovnim leksičkim. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . duhu tolerancije. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. 67 . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. humanizamu i internacionalizmu. kosmopolitizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.

treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. .razvijanje samopouzdanja u izražavanju. . a ne o jeziku . razvijanje samostalnosti u govoru. putem igara. jezika. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica. . “sunčevih” i “mjesečevih” slova. bude zabavno.kratki usmeni i pismeni odgovori. .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. 68 . pisanje određenog člana.čitanje jednostavnih rečenica.DRUGA GODINA UČENJA . vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti. predanosti i preciznosti u učenju . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . učenja.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično . pisanje tanwina. upotrebljenih).čitanje riječi. arapskog jezika. kratki i dugi vokali. S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično. .popunjavanje slova i riječi. . učenje jezika. - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja.70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini .sloboda i samostalnost u govoru. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). razvijanje temeljitosti.

harihi.imenovati članove svoje uže porodice.(hal.recitovati.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i . kam) -Pokazne zamjenice: -(hara.Odjevni predmeti ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .Bliža okolina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. . . npr.tražiti određene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. npr. huwa.brojati od 1 do 10 .: . .povezivanjem slike i teksta.Porodica i prijatelji . 'a) -kroz dijalog (igre. ponavljanje. .: . ralika. `ala) 69 . označavanjem tačnih i netačnih . -Pozdravljanje i upoznavanje . .pozdravljanje na formalan i neformalan način. -Potvrdne i odrične riječi: -(na`am. . min.crtanjem. .čitati kraće tekstove naglas i u sebi. npr.: . prepoznavanje crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. pjevati.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi).: sat) . .Kuća Prvi ograničenim brojem riječi stepen elementar . nahnu) -Upitne zamjenice: . 'anti.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom. la) -Upitne partikule: . . . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.igrati ulog. hiya. 2) verbalno.nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .razvrstavanjem slika.odgovarati na pitanja. tilka ) Vokabular Učenici će: -učiti samo osnovni vokabular. 'anta. život nog . ma. -Prijedlozi: .postavljati jednostavna pitanja. godina učenja arapskog jezika Teme Proširivanje tema Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Gramatika -Lične zamjenice: -('ana. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. .nabrojati nekoliko . .davanjem kraćih odgovora.dopunjavanjem teksta. .crtanjem.predstaviti sebe i druge.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. 'ila.Škola .imenovati predmete u znanja školskoj torbi i učionici. pjesmice.(fi. razvrstavanjem slika. . . 2) verbalno.reći koliko je sati (puni tvrdnji. pridruživanjem slike tekstu.Nivo III razred Osnovna škola 2. . npr.Svakodnevni ljude i predmete u kući.(man.dopunjavanjem teksta. . GOVOR: Učenici će: .nabrojati dane u sedmici . .

).od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće rečenice. .dopunjavati izostavljene riječi. . wara'a) -Upitna riječ: -“'ayna”.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. fawqa.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. . PISANJE: Učenici će: .(1 do 10) -Pridjevi: .. . 'amama. \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: . tawil.(osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica) 70 . sagir. .Hrana i piće osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića. sad. .učestvovati u dramatizacijama. -Sekundarni prijedlozi: -(tahta.(kabir. qasir.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. ̉yn itd. Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda: -(okruglo “ta”) -Brojevi: .rekonstruisati riječi.

Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. srpskom jeziku i književnosti. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. upotreba savremenih tehničkih sredstava. podsticanje inicijative učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. ritma i dramatizacije. čitanja i pisanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. kao i dostignuća drugih itd. 71 . estetske i intelektualne sposobnosti. Shodno tome. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. obogaćivanje nastave elementima igre. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). Sredstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. govora. hrvatskom. analiziranje teškoća u procesu učenja .

Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. raznovrsniji i pristupačniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. da se logički slijede događaji koji se opisuju. određene pojedinačne informacije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. biologije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. uz pohvalu za aktivno učešće. koristi odgovarajuća leksika. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. umjetnosti. na prikladan način ukazati na greške. precizna uputstva. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Naravno. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. odnosno interdisciplinarnih projekata. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. 72 . ulogu igra i kreativnost izražavanja. hrvatskog. hrvatskog. već mu nakon toga. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. koliko je to moguće. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. za uočavanje pojedinih detalja itd. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. matematike. izbor i prilagođenost teme. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. historije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.

Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.upoznavati različite kulture i tradicije. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. u svakom polugodištu po jedna. 73 . . Interkulturalne vještine Učenici će: . Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. kontrolnih zadataka. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pismenih vježbi. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.

MATEMATIKA 74 .

Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Decimalni brojevi. trouglu. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika a (a. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis). U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. TEMA – CIJELI BROJEVI 75 . Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. 140 časova godišnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. Također. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva.MATEMATIKA VII RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Pridruživanje b tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve.b e N ). Zaokruživanje decimalnih brojeva.). Uspoređivanje decimalnih brojeva. PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Naime. kružnici i četverouglu. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. 2. Brojevni izrazi. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka.

Svojstva paralelograma. 5.Pojam negativnog cijelog broja. Trapez. Kvadrat. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Jednakost uglova. Površina trapeza. 45 0. Srednja linija trapeza. Upoređivanje racionalnih brojeva. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Konstrukcija tangente kružnice. Uglovi sa paralelnim kracima. Brojevni izrazi. 76 . Uzajamni položaj prave i kružnice. Pravougaonik. Vrste četverouglova.Opisana i upisana kružnica trougla. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Romb. 4. Mjerenje površina. Trougao. Odnos stranica i uglova u trouglu. Deltoid. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Konstrukcije deltoida. Uglovi četverougla. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva. Uzajamni položaj dvije kružnice. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Obim trougla i četverougla. Pojam i svojstva.Vrste paralelograma. 750. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Uglovi trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Konstrukcije nekih uglova (600. Konstrukcije paralelograma. TEMA – ČETVEROUGAO. Svojstva trapeza. 3. Površina paralelograma. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. a Decimalni zapis racionalnog broja. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Zbir uglova trougla. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Podudarnost trouglova. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Suprotni brojevi. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvođenje u skup racionalnih brojeva. 1350). Uglovi sa normalnim kracima. 1200. Konstrukcije trapeza. Pravougli trougao. Skup cijelih brojeva. Centralni i periferni ugao. Paralelogram. Odnos stranica u trouglu. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Površina trougla. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla.

SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla . samostalno sastavljanje zadataka. usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog materijala. izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu .PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA: - CILJEVI upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. računanje obima i površine trougla i četverougla. upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava . shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova. sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. ustrajno. razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima . 77 . precizno i postupno. prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. upoznavanje značajnih tačaka trougla. UČENIK ĆE MOĆI: raditi sistematično. rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. analize i sinteze. usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. planski pristupiti problemima i rješavati ih. obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q . samostalnog otkrivanje novih činjenica. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju.

Osobine množenja decimalnih brojeva. UČENIK ĆE: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom. x-a>b. a-x<b. kritičko i samokritičko prihvatanje greške. samokontrole i kontrole drugih u radu. razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. STAVOVI. Množenje decimalnih brojeva . način zapisivanja i čitanja.VRIJEDNOSTI I STAVOVI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b. x-a<b. uspostavljanje grupne saradnje. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. a-x=b. vrše procjenu rješenja prije računanja. 1. a kod kuće rade domaće zadatke • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. PONAŠANJA • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svom i tuđem radu • SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) VRIJEDNOSTI. (x-a)+b=c. prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. te prevođenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica Rješavaju različite jednačine • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz • • • • • • • • • 78 . Decimalni brojevi. (x+a)-b=c. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. karakternim osobinama učenikove ličnosti. x-a=b. Zaokruživanje decimalnih brojeva. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. x+a>b. uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Upoređivanje decimalnih brojeva. rada. a-x>b.

• •

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina

svakodnevnog života

odgovornost za rad, tačnost, urednost i sistematičnost Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka

2. • • • • • • • • • • • •

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• • •

• •

• • •

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života Pridružuju cijele brojeve tačkama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Upoređuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima

• •

Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o svojstvima računskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti

• •

Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Računaju na različite načine, vertikalno i horizontalno, pomoću brojne prave Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka Predviđaju približan rezultat; Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika

• • •

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definiše uređenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija, jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad učenika

• •

79

3. • • • • • • • • •

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b • Svojstva množenja racionalnih brojeva.
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku). •

• • •

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rješenja jednačine, vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja Čitaju, sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

• •

Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjećaj vlastitog dostignuća

• •

Učenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka

• •

• •

• •

Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova Radi boljeg uočavanja ilustruje pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrađuje programirani materijal za samostalno učenje

80

pristupa u rješavanju zadatka

4. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Težište i orto centar trougla. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.

• •

• • • • •

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruišu uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruišu i diskutuju rješenje) Konstruktivno određuju značajne tačke trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapažanje i zaključivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rješavanje zadataka Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno Osposobljavaju se za analitičko mišljenje, naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapažanja i logičkog mišljenja Razvijanje zapažanja posebnog i općeg Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu

• •

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uočava odnose među elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izražava kritičnost u radu

• •

• •

• •

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a učenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka Učenike potiče na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zaključka Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu, mehaničko kretanje modela

81

romb. romb. Trapez. Konstrukcije paralelograma. grafoskop. Pravougaonik. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Učenici trebaju naučiti definisati paralelogram. Srednja linija trapeza. pravilno piše i crta u svojoj teci Samostalno uočava i logički zaključuje Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Svojstva trapeza. naglašavajući nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četverougla 82 . ČETVEROUGAO. Elementi četverougla. kvadrat. Paralelogram. Deltoid. kvadrat. Konstrukcija deltoida. Obim trougla i četverougla. tačnost. Svojstva paralelograma. završava izgrađivanje pojma četverougla Izvršava klasifikaciju četverouglova. nastavne plakate i dr. upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Površina trougla. 5. Površina trapeza. Vrste paralelograma. kvadrat. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam četverougla i elemente. tačnost i preciznost u radu Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova Koriste pravilno matematičko izražavanje • • • Razvijanje radnih navika. Mjerenje površina. Površina peralelograma. Vrste četverouglova. Svojstva deltoida. trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini Stiču vještinu korištenja pribora. Konstrukcije trapeza. Uglovi četverougla.• Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje trougla pri dokazivanju podudarnosti. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. smisla za preciznost.

• Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. geografska dužina i širina itd. 83 . računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. a zatim definisati skup cijelih brojeva. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. • Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva.DIDAKTIČKO . • Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo.). a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. dekadnom jedinicom. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Provjeravati zakone komutacije. kretanje udesno – ulijevo. višecifrenim brojem). gore – dolje.METODIČKE NAPOMENE 1. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. • Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. 2. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva). • Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). izvodljivosti računskih operacija. asocijacije i distribucije u računskim zadacima. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja.

razred). Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva.• • • • • • • Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. nadmorske visine – dubine mora. • Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. promjene vodostaja rijeke. • Dijeljenje. a zatim preći na proizvode od više faktora. 84 . Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. • Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. 3. ne treba ih dokazivati. • Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q. dobitka – gubitka i dr. a nova znanja usvajati posmatranjem. 4. • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu. Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. kao obratnu operaciju. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka. Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. neposrednim mjerenjem i ogledom. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q. polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. a zatim skup racionalnih brojeva. • Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli negativnim brojem.

• Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. trapeza. a za kvadrat samo jedan . jednakost suprotnih uglova. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. a zatim izvesti dokaz tvrdnje. 85 . Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. • Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla. susjedne stranice i uzastopni uglovi. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata . kvadrat i romb. već poznatih slika (kombinacije trouglova. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. 0 5. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. Upotrijebiti i grafoskop. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova.). • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih. deltoida… Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata. prave i kružnice i dvije kružnice). a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . pravougaonika i sl.• • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Dokazati tvrdnju . Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. TEMA – ČETVEROUGAO. Ponoviti podudarnost duži. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice.

uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka. Individualno prilagođeni program. razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. 86 . kao i plan rada. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. procedurama i instrumentima. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. proizvoda i sredine učenja. rad na projektu. sposobnostima i sklonostima. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. vodeći računa o individualnim mogućnostima. specifične komunikativne i radne vještine. procesa. U skladu s tim. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju.

FIZIKA 87 .

88 . Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. informatike. mega). matematike. geografije. centi. U kontekstu toga. biologije. razlika i povezanosti. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. koristi odgovarajući pribor / eksperimentalne uređaje i instrumente. -klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. tehničke kulture. -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. nastavku školovanja i profesionalnom usmjeravanju. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. mili. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata.FIZIKA Zašto učiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. -koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. -postavljati hipoteze. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora. pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. kilo. S druge strane. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja.

energiju i njeno korištenje. kao i šire. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. -opisuje. -modelirati. vrši različita mjerenja. fizikalna svojstva tijela i pojava. magnetnog polja. -poznaje simbole i SI mjerne jedinice. sile. svjetlosti. građu tvari. talasnog kretanja. kretanja. koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. 89 . -komunicirati. električnog naboja. diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. tvari. istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile.-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. povezanosti električnih i magnetskih pojava. Sadržaj -Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. sile u prirodi. pisanim izvještajem. graficima. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. promjene stanja tvari -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. efekte međudjelovanja. međudjelovanja. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. -pronalaziti rješenja. njene koristi za svakodnevni život. -opisuje. zvuka. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. energije. -interpretira dati model. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. -zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. električnog polja. prirodne strukture. razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja te stanja ravnoteže. toplote. za objašnjenje različitih pojava. građe atoma. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. istosmjerne struje stalne jačine. -Konceptualni okvir tijela. zna vezu između mase i težine tijela. uključujući izbor pribora i tehnologije. opisuje efekte djelovanja sile potiska. matematičkim formulama. fizikalnog stanja. fizičke pojave. rada. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama.

analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Joule-Lenzov zakon. primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. opisuje strukturu jezgra atoma. sočiva i prizme. primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. prikazuje i analizira električno kolo. identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu.-identificira i opisuje različite oblike energije. istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. sistematičnost. Pascalov zakon. razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. rad u grupama / timu. navike -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici -Razvijati navike za urednost. -razlikuje pojmove temperatura. -uočava lanac i razmjer prirodnih struktura. strujanjem i zračenjem. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. razumije stanje toplotne ravnoteže. međusobno uvažavanje. preciznost i tačnost. toplota i količina toplote. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija -usvoji naučni pogled na svijet. transformaciju energije i povezanost sa radom. shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu. Newtonovi zakoni. zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. samostalan rad. stavovi. -Zakoni: kretanja u kinematici. zakoni geometrijske optike -Primjena znanja fizike -Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. Ohmov zakon. zakoni održanja. objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. -stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Faradayev zakon. razlikuje prenošenje toplote vođenjem. 90 . fisiju i fuziju. -ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. Arhimedov zakon. zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. od osnovnih čestica do galaksija. uočava povezanost električnih i magnetnih pojava.

Toplota IX razred 1. pored tradicionalnih medija. Mjerenje 3. Također. to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. Međudjelovanje. Fizika i priroda 2. Svijet atoma DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate. predviđanja i uopćavanja i. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. koji integrišu više predmeta ). stavova i ponašanja. klasifikacije. Učeći fiziku. učenje procesa promatranja opisivanja. Prirodne strukture. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija i . podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Talasi 5.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike 91 . Svjetlost 6. Na nivou osnovne škole. Građa tvari VIII razred 1. Magnetno polje 4. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. vrijednosti. u okviru datog broja časova u razredu. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. u skladu s tim. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu. Naelektrisanja u našem okruženju 2. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Električna struja 3. upoređivanja. odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. sila 2. analize i tumačenja podataka. Energija i rad 5. što je najvažnije. prikupljanja i zapisivanja podataka. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. neophodno je koristiti moderne medije. Pritisak 4. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. U skladu s tim. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. Kretanje i sile 3. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina.

laboratorijski rad učenika. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. Individualno prilagođeni program. specifične komunikativne i radne vještine. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). proizvoda i sredine učenja. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. sposobnosti i vještine: 30% -Afektivno učenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci– pitanja. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. rad na projektu. odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. korištenje interneta i dr. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. procesa. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. grafički i eksperimentalni zadaci. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. vodeći računa o individualnim mogućnostima. 92 . tehnički proizvod). razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.). procedurama i instrumentima. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. ali se kao relevantan omjer može smatrati: -Znanje sadržaja fizike: 60% -Procesi. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. kao i plan rada. kreiranje modela. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. izvedbe (referat. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. jednostavni računski. primjerenih učenicima. Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. sposobnostima i sklonostima.nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja.

prikupljaju podatke. VII razred – 1 čas sedmično. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. -Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. deci. kretanje. služeći se modelom crne kutije. Razvoj navike istraživanja -Duljina. određuju srednju vrijednost. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode -promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. prečnika. -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. -razlikuje pojmove dužina i duljina. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. metod fizike teorija. -razlikuje značenja za kilo. tijelo. materija. procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. odnosno njihovim skalama. sportu. opsega. -sami izvode eksperimente. provjeravaju svoje ideje i zaključke. -iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. debljine. -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. -zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. geografiji i dr. -upoznavaju se sa različitim mjerilima . centi i mili.. -Fizikalna veličina Mjerenje -Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje. 93 .FIZIKA. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. stanje. ponašanje Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika: Učenik : Fizika i priroda -Pristup saznavanju prirode. čestica. -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. fizikalni sistem. -procjenjuju i mjere duljine dužina. vrste grešaka. saobraćaju. -iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. -vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. srednja vrijednost mjerene veličine Mjerenje duljine Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta -priprema vježbe mjerenja. -pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. tvar. izvodeći odabrane eksperimente. stavovi. svojstva tijela. mjerila. -za uvođenje učenika u svijet fizike. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. fizikalne pojave -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. eksperiment -Priroda. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. nastavnik kreira problemsku situaciju. metar (m) -raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka.

Mjerenje površine i zapremine -Površina plohe. -Gustina. -koristeći tablicu gustina. kao i njegovom zapreminom. trenutak -Mjerenje vremena. -raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. uz prethodno procjenjivanje. kilogram (kg). Mjerenje vremena -Vremenski period. -određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. -mjere zapreminu tečnosti. -zna odnos sekunde prema minuti. -određuju gustinu smjese dvije tečnosti. Tačnost i preciznost u mjerenju -određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. satu. sekunda (s) -razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. -na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. litar (l) Mjerenje mase -uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. danu. -određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. određuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno. Mjerenje gustine -Masa tijela. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi -ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. kvadratni metar (m²) -određuje površine i zapremine. -Zapremina tijela. upoređuju mase različitih tijela. Razvoj navike rada u grupama / timovima -procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. -mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim 94 . kilogram po metru kubnom (kg/m³) -određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. -izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. -raspravljaju o vremenu i jedinicama. -mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. -pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. kubni metar (m³). -ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. -zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. vaga -zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina.

prikazuje modele molekula i atoma. -prezentiraju svoje radove. . -predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. -pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. -Čestični model tvari -Molekule.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. -pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. iznose svoje ideje. neutrona i elektrona. odnosno međumolekularnom prostoru. koristeći se čestičnim modelom tvari. atomi -Agregatna stanja tvari -koriste se internetom. izvodi oglede.instrumentima. -mjere temperature zraka. . 95 . služi se odgovarajućim ilustracijama / simulacijama. -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. -nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). -Kelvin (K). Mjerenje temperature -Temperatura -pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. -ocjenjuje učenike. -zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika. smjese hladne i zagrijane vode. -interpretira čestični model tvari: . -ukazuje na povezanost fizike s hemijom . .da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula .da je atom građen od protona.da je molekula građena od atoma. stepen Celzijusov (ºC) Građa tvari -Mjerenje temperature -priprema nizove zadataka za kontrolni rad. tečnih i gasovitih tijela. tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. -ocjenjuje učenike. -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. vode.

BIOLOGIJA 96 .

te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. Dat je također osvrt na ponašanje životinja. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Cilj nastave biologije 97 . Također.BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. Zatim. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. anatomskoj. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. procesa i zakonitosti o prirodi. funkcionalnoj raznolikosti životinja.

proširuje ih i praktično primijenjuje. -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. evaluacija. -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. 98 . parovima i pojedinačno. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. -identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. također koriste i druge izvore znanja. izvođenje. -koristi odgovarajući laboratorijski pribor. -Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. istražuje. bilježi rezultate. -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. -razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. jedinke) građene od ćelija / stanica. radi u grupama. -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje.Znanje biologije Procesi -posmatra. -stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. klasificira stečena znanja. stičući nova znanja. vještine i navike. -modelirati. -učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. -mikroskopirati. -razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji.

pravi portfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. -opisuje. -radi u grupama. -ponašanje životinja. -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. -komunicira i iznosi svoje stavove. -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu.-stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. prikuplja materijale. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. u granicama mogućnosti. korištenje životinja u ishrani čovjeka. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. građu i funkciju životinjskog organizma. -primjena znanja biologije. -razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. a zatim u velikoj grupi. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. uči sadržaje koji se odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. privredni značaj i zaštita. kritički razmišlja. Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i prakse. diobu ćelije. razgovaraju o temi «Zdrav život». građu životinjske ćelije/stanice. -svojim aktivnostima. njene koristi za svakodnevni život. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. razliku između biljne i životinjske ćelije. 99 . -učenici u parovima. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. -sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima.

-uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama.Vrijednosti . -usvaja naučni pogled na svijet. ali i samostalnog rada. navike -podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. samostalnog rada. stavovi. tačnosti. rada u grupama / timu. -razvija navike u pogledu urednosti. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. sistematičnosti. međusobnog uvažavanja. 100 . preciznosti. -razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). procesa učenja u grupi (timu). -stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. -preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada.

Aktivnosti nastavnika: -motiviše učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. sistematika. 70 časova godišnje Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Tematske cjeline / teme Učiti: Uvod -Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. -podešava namještaj i preparate. organ.. prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti.. VII razred – 2 časa sedmično. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih bioloških znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi Aktivnosti učenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. hemikalije. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. 101 . učenika. tkiva (trajni i svježi preparati). fiziologija. tj.BIOLOGIJA. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme -nastavni proces usaglašava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizičkim razvojem i koji mora biti čist mogućnostima (sterilan) prije prve upotrebe. stavovi. etologija životinja). Vrijednosti. Učenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o životu koja uključuje niz disciplina. sistem organa. mjerne instrumente.. upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema) -Učiti o građi životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije. tkivo. -priprema -često rade u parovima i grupama laboratorijsku vježbu: -mikroskopiranje za kooperativno životinjske ćelije i učenje. Građa i funkcija životinjskog organizma -zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije / stanice do organizma. ćelija / stanica.

potporno. -uključuje učenike u grupni rad. organ. posteri i dr. -usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. mokre preparate. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). nervno -Sistemi organa: kožni sistem organa. -omogućava učenicima da uče zajedno. -zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. mišićno. jedro. -donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. Građa i funkcija životinjskih tkiva. sarađuju i donose zaključke.Također.organizam Životinjska ćelija / stanica -Steći će znanja o građi životinjske ćelije / stanice kao osnovne jedinice životinjskog organizma -Organele ćelije: ćelijska opna . -crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. zna funkciju pojedinih organela. da se druže. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada -izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. organa i sistema organa -Životinjska tkiva: epitelno. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. sistem / sustav organa. -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu -grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. citoplazma. ribosomi -Razlika između biljne i životinjske ćelije / stanice -Diobe životinjske ćelije:mitoza i mejoza – informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo. -samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. mitohondrije. -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. razmjenjuju mišljenja. 102 . crteže). -stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva.). crteži. centrozom. organizam.

Razvoj navike istraživanja -pomažu učenicima sa posebnim potrebama. -stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u . -rade u timu. razmnožavanje -Komparativno morfološko fiziološki pristup -Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. kućica puževa i školjaka i dr. -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). -posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. -zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta.). sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. člankovite gliste / prstenasti crvi. probavni system / sustav i prehrana. sistem organa za izlučivanje. -predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. dupljari. -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. -zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. udžbeniku i drugim izvorima znanja. mekušci i bodljokošci / bodljari -iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. -zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. zglavkari. -učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. nervni / živčani sistem i osjetila. zoološki vrt i dr. insekti. valjkaste gliste / obli crvi.). pljosnate gliste / pljosnati crvi. Svijest o higijenskim navikama -posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. -prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama.Sistematika životinja i ponašanje životinja potporni sistem i kretanje životinja. 103 .

glavne grupe. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara -zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke prakse -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih 104 .. također i štampani materijal. -priprema grupni odlazak učenika u muzej ili zoološki vrt. etologija riba -Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). kolouste / kružnouste: glavne odlike i značaj -u okviru pojedinih sistematskih grupa životinja. podjela i značaj. materijale iz drugih izvora.-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. razmnožavanje i -zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. zavičaja i bilježe podatke o -pomaže učenicima istraživanju. a posebno za čovjeka. -zna zašto su upravo ptice -posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vježbu: prikupljaju disekcija žabe. rasprostranjenost. građa tijela. te raspravlja sa učenicima o važnosti -istražuju ptice svog i značaju određene sistematske grupe. -pregledava materijal koji donose učenici iz prirode. značaj u ishrani. građa i razmnožavanje. -upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . bezlubnjaci / kopljače. kičmenjaci / kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. -Ribe: opće osobine. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). -priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) i određivanje riba pomoću ključa.

-produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. seoba ptica. polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: opće odlike i raznovrsnost sisara. -zna zašto je metabolizam ptica intenzivan. izvora. 105 . lovna divljač). stalna temperatura tijela. opće osobine građe i razmnožavanja. a to su: dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. . porijeklo i značaj (stočarstvo.razviće. -raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. najvažnije grupe ptica. izumrli gmizavci -Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. važnije grupe sisara. sistematske grupe. -značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. glavne grupe i značaj -Gmizavci / gmazovi: prilagođenost vazdušnoj / zračnoj sredini. polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. rasprostranjenost. -zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. -potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke.

jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika. morfologija. fiziologija. -redovno provjerava znanje učenika i ostala postignuća. -izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. DIDAKTIČKO . Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. korištenje u ishrani u vanrednim uslovima -poznaje određeni broj vrsta divljih životinja koje se mogu koristiti u ishrani.Značaj životinja za čovjeka -Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta -Značaj životinja za čovjeka. posebno u vanrednim uslovima života (elementarne nepogode i rat). sistematika. kod učenika treba razvijati sposobnosti: . Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja.sakupljanja. . prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. etologija. .posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). -istražuju koje su divlje životinje jestive i na koji način se mogu pripremati i konzervirati. . Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. zoologija. 106 . ekologija).METODIČKE NAPOMENE Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija. mikologija.uočavanja promjena u vremenu i prostoru.sabiranja. evolucija. klasificiranja i tumačenja podataka. grafikona i modela. omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. shema. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu. antropologija. jestive životinje vodene i vazdušne sredine. mikrobiologija). genetika. te ih ocjenjuje.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. .

praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. bare i mora. izrada nastavnih sredstava. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama. u parovima i individualiziranim radom. nastavne metode i nastavna sredstva. Zadaci mogu biti: kratki eseji. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. izvođenje ogleda. učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. izrada postera. posmatranje ponašanja životinja. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. Ocjena mora biti javna. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Izvođenje ogleda. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. U pogledu načina primanja bioloških informacija. Provjeru prati ocjenjivanje . Ukoliko nastavnik 107 . gajenje biljaka i životinja. Rad na terenu (u šumi. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. parku. a to će biti uslovljeno nastavnim sadržajem. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. etologije i ekologije. livadi / travnjaku. uz obalu tekućice. vještina i navika. To se postiže putem kontinuirane provjere. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. treba primjenjivati usmeni. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja.. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka.

Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje tj. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Također. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Internet konekcija također mora biti prisutna. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole. mikroskopskim preparatima. mikroskopima. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. ponekad i skromne ekonomske učinke. zidnim slikama. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom. Također. za organiziranje različitih oblika rada. U nedostatku uslova za osnivanje vrta. suhim i mokrim preparatima. on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. priborom za disekciju. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. 108 . izložaka koje priprema nastavnik i učenici. intenzivno s roditeljima. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju. donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. u granicama mogućnosti.stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao.

GEOGRAFIJA 109 .

moreuze. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. rijeke i jezera. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. ostrva. znati objasniti razuđenost obala . stanovništvo i naselja na Zemlji. morske i riječene slivove. zaljeve. ostrva i poluostrva. koristiti kartografske znakove. -Nabrojati vrste kraških oblika.GEOGRAFIJA ODGOJNO . -Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. poluostrva. proizvodnju energije . -Šta je struktura stanovništva. 110 .OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA TEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI Učiti – znanje: -Kontinenti. demografsku -Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih dešavanja u svijetu -Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. dinamika stanovništva. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. međusobni uticaj i međusobna zavisnost Evropa Prirodne i društvene karakteristike -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene -Služiti se geografskom kartom. vrste mora. gustinu naseljenosti. moreuze. gustina naseljenosti. florne i faunističke karakteristike. saobraćaj. njihove posljedice. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. klima. migraciona kretanja u prošlosti i danas. znati analizirati klimatske dijagrame. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). reljef. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. klimatske karte . -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. gdje se nalazi Evropa. najveće rijeke u njima.

znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika -Činjenice – pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. pisanje izvještaja o istraživanju. pokazati na geografskoj karti. uslove za razvoj poljoprivrede. regije Evrope. koja mora nazivamo -Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski položaj. skiciranje. rad na uzorcima. njihove prirodne i društvene karakteristike.pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . industrijalizaciju. Sposobnosti -Samostalno pronalaženje informacija o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava -Gdje se nalazi Sredozemlje. privredni i turistički značaj. šta su ostrva. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. crtanje. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. stagnaciju. saobraćajni. prirodna bogatstva. poluostrva. 111 . -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope.

i procesa -Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim . -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. -Znati pokazati pripadajuća mora. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. najznačajniji gradovi. industrijskog i historijskog značaja. kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . zašto je evropsko. -Značaj nafte. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. -Razvijanje kritičkog mišljenja. prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje – Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja -Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritičkog mišljenja. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. raspored padavina u toku godine. klimatske i hidrografske karakteristike. stavovi. -Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. -Značaj Sredozemlja na historijska dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na današnji privredni razvoj i kulturu. stari gradovi – centri kulturnog. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. značaj geografskog Vrijednosti. pravac pružanja planina. hidrografske karakteristike. prirodno-geografskom i društveno-geografskom smislu. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom sredozemnim. a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru. -Karakteristike najznačajnijih zemalja Sredozemlja i njihov uticaj na politička i privredna dešavanja.uzroke političke nestabilnosti. -Zašto je ovo specifičan prostor u historijskom. -Geomorfološke. -Karakteristike klime. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. -Stanovništvo i naselja tih zemalja. -Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). naučnog razmišljanja i izlaganja Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. obala i njena razuđenost. navike Azijsko Sredozemlje 112 .Zemlja. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. poluostrva i ostrva Sredozemlja.

prostor sukoba interesa velikih sila. prirodna bogatstva. veliki Skandinavski poluotok. Afričko Sredozemlje -Osposobljavanje za grupni rad. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. -Prostor najvećih pustinja na Zemlji. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. ali i geostrateški značaj. -Geomorfološke. u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. -Demografske karakteristike. prirodna bogatstva. razuđenost -Navika preuzimanja odgovornosti za Zapadna Evropa izvršavanje dobijenih zadataka. njegov značaj. dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze -Razvijanje navike očuvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta života sada i u budućnosti -Položaj afričkog Sredozemlja na karti. fjordovi i fjeldovi. -Pustinje i oaze. geomorfološke. klimatske i hidrografske karakteristike. Suecki kanal – njegov saobraćajni. hidrografske i klimatske karakteristike. postupaka i metoda djelovanja obala. -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. velika prirodna bogatstva). prostorni obuhvat. geografski položaj azijskog Sredozemlja. razuđenost obale. gradski centri. geomorfološke. saobraćajni značaj. Geomorfološke. -Značaj Nila za razvoj kulture i civilizacije. -Demografske i privredne karakteristike 113 . položaja u geostrateškom i vojnom smislu. -Karakteristike reljefa i klime ovog područja. prostorni obuhvat. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. -Položaj Zapadne Evrope.Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. geografski položaj. samostalan rad. gustina naseljenosti. klimatske i hidrografske karakteristike. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. njegov značaj. -Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). Demografske karakteristike. Prostorni obuhvat. -Stočari nomadi – «pustinjski narod». klima Sjeverne Evrope. prostor sukoba velikih sila. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. položaj Sjeverne Evrope. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. hidrografske i klimatske karakteristike. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima i rijeke. -Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa -Prostiranje Sjeverne Evrope.

-Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. gustina naseljenosti. toplotni pojas u kojem se prostire. klima i rijeke. toplotni pojas u kojem se prostire. gradski centri. -Finska . -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope.-Narodi koji žive na ovom prostoru. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. -Položaj Ruske Federacije. velike ravnice. velike ravnice Evrope. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. dinamika stanovništva. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Srednja Evropa (najviši životni standard). prostorni obuhvat. geografski položaj. gradski centri. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. golema prirodna bogatstva). -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). dinamika stanovništva. prostorni obuhvat. geomorfološke. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. geografski položaj. značaj Ruske Federacije. gradski centri. prostorni obuhvat. -Položaj Srednje Evrope. -Alpske zemlje. specifičnosti pojedinih zemalja. gustina naseljenosti. razuđenost obale. klima i rijeke. Ruska Federacija (istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 114 . razuđenost obale. geomorfološke. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. hidrografske i klimatske karakteristike. dinamika stanovništva. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. klima i rijeke. gustina naseljenosti. geografski i historijski značaj. uloga. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. toplotni pojas u kojem se prostire. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope.zemlja jezera. hidrografske i klimatske karakteristike. hidrografske i klimatske karakteristike. geomorfološke.

Jugoistočna Evropa Azijsko Sredozemlje Afričko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istočna Evropa 115 . Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti BOSNA I HERCEGOVINA Ime.Mediteran Društveno uređenje BiH Azija – opći pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna. historijski razvoj i prirodna i kulturna baština BiH Prirodno-geografske odlike BiH Društveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo .OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED Evropa – opći pregled Sredozemlje .

naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. tj. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI. ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1. Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta). VIII i IX razredu. Nastavni sadržaji (gradivo). je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta. trijadi. Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. trijade i tokom čitave 3. a i udžbenici. uvažavajući naučnu. VII. odnosno stručnu tematiku. a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. ne u funkciji ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva. kao i predmeta Društvo u V razredu. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. koji su obrađivani do sada.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja). bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadržajima. čiji je u suštini sastavni dio. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva. i 2. čime su program. na kraju 2. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. 116 . Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta). bili su preobimni. a i s ostalim nastavnim predmetima.

ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. koji su često i objektivne i subjektivne prirode. • osjećaj za lijepo... Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora nego ostalim temama. odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike. odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski rad. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – Historija. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta. vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje.Obim znanja. 117 . samostalan rad. pa i učeniku. kao zastario i prevaziđen). predviđen ovim NPP-om. rad u parovima. • izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. razumljivo. o čemu se mora voditi računa.). a koncipiran je tako da nastavniku. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji. U VII razredu je predviđena obrada evropskog. Biologija. Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđeg rada. Bosanski / hrvatski / srpski jezik. omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi. samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem). Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece.

literaturom koju će učenici samostalno . prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. S obzirom da je inkluzivna nastava. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. dodatne nastave i terenske nastave. U skladu sa naprijed navedenim. u svakom mogućem slučaju.individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih aktivnosti. u manjoj i većoj mjeri. grafoskopom. individualna nastava. kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. sredstvima.učesnika u nastavnom procesu. i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju. videotoptom. Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. Primjenjivati. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. procedurama i instrumentima. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije. 118 . a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije. opremeljene sa svim vrstama geografskih karata. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu.Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. odnosno kompjuterom.

područja velike -Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). granice. granice i veličina -Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima -Prepoznaju prirodno-geografska obilježja (reljef. Prirodno-geografske odlike Evrope 3. klimu vode. a koji žive na prostoru cijele Evrope AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1.GEOGRAFIJA. dinamici. naseljima. tekstova -Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih -Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide 2. geoloških i geomorfoloških karata Evrope -Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaženja na geograf. 70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. geografski položaj. rijeka i jezera -Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama) -Priprema didaktičkog materijala. globusa. geografskih karata. njihovim kulturama. EVROPA Geografski položaj. VII RAZRED – 2 časa sedmično. STAVOVI. biljni i životinjski svijet) -Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. rijeka i jezera -Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 119 . Društveno-geografske odlike Evrope -Znaju o stanovništvu (strukturi. kartama reljefnih cjelina i oblika.

a posebno prirodnih ljepota regije. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnom periodu vrućine i suše) -Pronaći na karti sva mora Sredozemlja te veća ostrva ili grupe ostrva. Arabija. Kuvajt. Libija.koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva -Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost 4. a naročito povoljnost klime za život -Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. čime je okrnjena izvorna kulturna baština te istaći potrebu za restauriranjem. kao i četiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski. afričko i azijsko Sredozemlje Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. žarište i rasadište posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike. obnovom i čuvanjem tih spomenika Razvijati osjećaj za čuvanja svih. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. Apeninski. Suecki kanal) -Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas -Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja.Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana. kao i ona rijetko naseljena. -Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. -Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina. azijsko i afričko Sredozemlje) 5. Balkanski i Maloazijski). -Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe (Feničanska država. SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. kao najvažnijim energetskim izvorima. -Pronaći na karti najveće i najstarije gradove. Rimsko carstvo – samo informativno. -Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodište. 120 . -Osposobiti učenike za analizu klimograma (padavine i temperature) . stara Grčka. evropsko. -Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja.

-Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Evrope i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu -Prepoznati mlade vjenačne planine 6. neposrednih učesnika. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. kojih mora se plovi. Albanija. kojima je ovo područje siromašno -Prepoznati Italiju i Španiju kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. putovanja. navesti uzroke -Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem 7. dozvoljavajući -U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito veće gustine naseljenosti. Helenidi. Apenini. Republika Hrvatska 9. te klimatske sličnosti. Tauridi i Atlas kao i vulkane južne Evrope. jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Označiti bojama sferi učenika mlađeg turistički najrazvijenije. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta -Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana te izvući zaključak (uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene. -Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Evropa – prirodne i društvene odlike 8.). Republika Srbija 10. suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) -Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). većih obliku zamišljenog gradova i saobraćajnica. većih rijeka. država. Bugarska. manje razvijene i zemlje koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da se stave u poziciju razvoja. 121 . koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. -Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografskog sadržaja koji se odnose na regiju Mediterana. Dinaridi. Grčka. Posebno označiti područja bez vodenih tokova. Španija i Italija Mediterana (Pireineji. Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. uzrasta. učenici putuju prirodnim resursima na kružno od Španije do Mediteranu. Republika Crna Gora 11. -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano – značaj egipatske kulture i civilizacije. Maroka – koje će veće gradove vidjeti na tom putu. koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi država odrediti granice i i što smo naučili o različitim bojama označiti tim gradovima. Rumunija -Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja. nastavnici trebaju često koristiti zadatke -Izrada slijepe karte – bazirane na upotrebi reljefa. analogije. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta Mediterana. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja. -Prepoznati prirodne i društvene odlike Balkana te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja -Uz zadatke upoređivanja. preko države Balkana. Alpi. izražavanje te područja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu područja sa najznačajnijim (npr. karte i ponavljanja u jezera. sličnosti vegetacije i tla.

grafikoni. zadaci objektivnog tipa. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću tehnologija u tranzicijskim zemljama. kulturnu i političku međuzavisnost zemalja ovog prostora. ekonomsku. piramide Gize. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja -Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. Azijsko Sredozemlje: Mala Azija. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli -Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. turizam u pojedinim zemljama. dobrim dijelom uništena – degradirana. tematske karte itd. Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu -Zadaci mogu biti tipa: tačno – netačno. Bliski Istok. testovi. najljepši gradovi Mediterana. 15. vulkani Južne Evrope itd. diskusije. dijagrami. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. Iran i Saudijsku Arabiju -Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je. posebno u procesima tranzicije i pridruživanja -Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno.. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti (npr.geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima (prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina.. mješoviti zadaci.) 122 .12. patuljaste zemlje Evrope (najviše u Južnoj Evropi). Razvijati pozitivan odnos prema radu. politički veoma nemiran prostor itd. saradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja 14. (posebnu pažnju posvetiti) prepoznati Tursku.. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti -Za domaću zadaću učenici se trebaju pripremiti za razgovore. Kao predstavnike ovog prostora. zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima.. kao mjesta susreta različitih civilizacija te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa 13. pored ostalih. Afričko Sredozemlje -Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa (geoekologija). Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka -Definisati i objasniti pojam Jugoistočne Evrope. -Na kraju svake nastavne teme. antički Rim ili Atina. nemirni prostor -Pojasniti specifičnu poziciju (geografski položaj) Balkana.). Srednji Istok.

razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regiji Zapadne Evrope nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika.Egipat kao zemlja duge historije i tradicije . kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. većih rijeka. i bojama označiti države kroz koje protiču. -Na osnovu poznate nastavne materije.-Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. ljudske reurse i stručne kadrove. najgušće naseljene -Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) -Istaći geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. nastavnik produktivnim. plodno zemljište. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju kojih će moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Evropu -Istaći da je geografski i saobraćajni položaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more). Tako će se povećati Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva -Izraditi slijepu kartu – reljefa. pisma. -Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim evropskim državama. tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti. vrlo gustu riječnu mrežu. jezika.Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turističke destinacije 16. da je ovo područje arapske kulture. da ima povoljne klimatske uslove. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najveće evropske luke. 123 . što sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta -Uočiti veliku raznolikost reljefa. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje . velike zalihe ruda. da je rijetko naseljeno.

-Upoznati se sa Sjevernom Evropom. potreba za radnom snagom. u okvirima EU. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera.17. -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti. -Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. -Kroz raspravu potaći učenike da prepoznaju englesku kulturu. načinu života i rada u zemljama EU -Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Evropu. ekonomske migracije). siromašne resursima. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). kao i ekonomskom i političkom situacijom -Navesti. Pribaltičke zemlje Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti -Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza. u prošlosti i danas. zemlje Beneluksa evropske zemlje. motiviranost učenika za rad. Švedska. Danska 20. uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost. najveće evropske gradove (konurbacije). niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o Zapadne Evrope. -Upoznati učenike sa historijskim i savremenim značajem UK u Evropi i svijetu te značajem industrije kroz historiju i danas. SJEVERNA EVROPA 19. postanu svjetske metropole. -Proučiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu. 18. -Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK te značaj Londona. Francuska. Finska. a naročito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu. Norveška. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. Velika Britanija. -Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte. Jiland. -Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija). -Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. -Upoznati učenike sa prirodnim regijama Francuske te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj. visok živorni Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja stručni rad i veliko zalaganje -Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Evrope. Island. -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovništva. najveći evropski gradovi. 124 . treba izvesti zaključke o tome šta je uslovilo da London i Pariz. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povećava (demografska eksplozija).

Češka. koristeći udžbenik. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme -Na plakatu nacrtati visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . najrazvijeniju industriju. Švicarska. 21. -Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno .standard svog stanovništva -Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope. Slovenija. nizak prirodni priraštaj (navesti uzroke). -Tražiti od učenika da samostalno. romanska. SREDNJA EVROPA 22. -Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju. Zapadne i Istočne Evrope. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope). uslovljena specifičnom klimom i geografskim položajem -Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. istraživačko učenje. kao i da steknu saznanja o stanovništvu koje pripada svim jezičkim grupama u Evropi (germanska.geografskih i društveno . Njemačka. veliki značaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke sa ostalim zemljama Evrope. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. značajne prirodne resurse. Austrija Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Poljska. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. i na primjerima nejednake razvijenosti 125 . pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava.geografskih karakteristika između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti značaj Mađarska -Učenicima dati dopunska pitanja koja će im pažnju usmjeriti na određene objekte. saobraćajni značaj. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke (privredna razvijenost) sa ostalim -Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. -Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i društvenogeografskom pogledu između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. Zapadne i Istočne Evrope. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. Češke.objasniti kako nastaje fen. slavenska. ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije. kao i pozicija gradova. -Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. Slovačka.

-Objasniti i znati geografski položaj. koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. Ukrajina. Moldavija -Značaj uticaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. 24. pored geografske karte i globusa. poređenja komparacije te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope. vode i veličinu Istočne Evrope 22. prihvate evropske standarde i uključe se u EU zemalja Srednje Evrope naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti savremenog svijeta i njihove uzroke.. -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja. -Razvijati sposobnost uočavanja. -U okviru ponavljanja. Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica -Pripremiti. pojasniti ove zone.veličine Ruske Federacije (11 satnih zona). -Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udžbenika. -Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve.. njene ogromne prirodne resurse.. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . ISTOČNA EVROPA 23. grafofolije i izvode iz dnevne štampe. -Pripremiti materijal o Černobilu. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) 126 . reljef. te ovisnost Evrope o njima -Značaj prostornog obuhvata . -U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije. klimu.Njemačke i alpskih zemalja u Evropi danas zemljama Evrope. -Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima -Objasniti nužnost društvenih promjena -Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. posebno velike rezerve nafte i plina. -Na primjeru Ruske Federacije. zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji. -Pomoći učenicima da ucrtaju Transsibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. -Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Bjelorusija.

HISTORIJA 127 .

geografije. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Da bi u tome uspjeli. sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru. 128 . Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Također treba da sagledaju politički. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. kod grčkog pisca Herodota. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. književnosti. Da bi to postigao. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p.e. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Što se historija više uči to se i više zna. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice.n.HISTORIJA Zašto učiti historiju? Historija je društvena nauka. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Da bi bila što objektivnija. društveni. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na različitost mišljenja. pripovijedanje.

objektivnost i subjektivnost. -Zauzimati stav uz korištenje dokaza. -Prepoznavanje činjenica i objektivnosti. -Kritičku analizu historijskih izvora. namjerne i nenamjerne posljedice. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje. -Istražuje.Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica. mjeri relevantni značaj činjenica. . razlikuje činjenice i mišljenja. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. kratkoročne. -Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. razumije njihovo značenje. -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. -Tumačenje historijskih događaja. nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. sadašnjost i budućnost. kao i odnos uzroka i posljedica. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. -Razlikuje bitne od nebitnih informacija. stavlja ih u odgovarajući redoslijed. dugoročne. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. analizira.. društveni. -Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode. položaj i ulogu žena u -Identifikuje.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učiti: -Historijske vještine. Učenik: -Razlikuje prošlost. Znanje historije Procesi Sadržaj -Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. antička i srednjovjekovna nalazišta 129 . -Razumije značajne i manje značajne uzroke. identificira uzroke historijskih događaja. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore. -Na karti pokazuje predhistorijska.

historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. -Usvaja naučni pogled na svijet. -Razvija sposobnosti empatije. -Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije. -Kritički odnos prema različitim mišljenjima o jednom te istom pitanju / događaju.društvu kroz različite historijske periode. Vrijednosti. -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. -Zna cijeniti stavove i shvata druge. stavovi. -U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti. spoznaju o okruženju u kome živi. -Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje vlastite slike o historiji. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. navike 130 . u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema.

-1990. arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3. Evropa – Novi vijek 2. 131 . Građansko društvo . Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Savremeno doba (1945.) 6. Osmansko carstvo 6. IX razred 1.Bosna u srednjem vijeku 5.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1.nacionalne države 4. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Prvi svjetski rat 3. Bosna u XIX st.Bosna i Hercegovina u XX st. Evropa.Osnovna obilježja srednjeg vijeka 2. VIII razred 1. Bizant. Drugi svjetski rat 5.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4. Svijet između dva svjetska rata 4.

crteže slajdove. Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Uvijek treba ići od onih osnovnih. 132 . razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. razumijevanja i vještina koje učenici stiču. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara). pored osnovnog teksta iz udžbenika. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. kompetencije i vještine . a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. priručnici za nastavnike. razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. da razvija kulturu dijaloga. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. Uz pomoć različitih izvora. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. slike. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . grade posebno razumijevanje.uče kako da misle. internet. Prilagođavanje programa Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. dokumentarni filmovi. U realizaciji sadržaja. procesa. koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene). Savremenim pristupom u poučavanju. kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. historijski atlas. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. što znači da poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika. proizvoda i sredine učenja. kao i plan rada. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…). To će se postići tako što će u toku nastave.METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. testiranja znanja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. slajdovi. dokumenti na CD-u. radne sveske za učenike. uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive.DIDAKTIČKO . Resursi za realizaciju Udžbenici za historiju. a po mogućnosti i šire. Individualno prilagođeni program.

poglede. objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. baština i pronija. Društveni život u feudalizmu. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne pojmove (feud. feudalizam. Bizant (Vizantija). glavna obilježja srednjovjekovne kulture. susret istoka i zapada. . feudalna hijerarhija. pronija). -Pomaže učenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti. -Zna pojam “velika seoba naroda” i njene posljedice.Može da objasni osnovne pojmove vezane za temu. . baština. može da se snalazi u vremenu. kmet. -Pomaže učenicima da Evropa. kultura srednjeg vijeka. Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima -U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore. daju odgovore na postavljena pitanja. Bizantije i arapske države. Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku -Uzburkana Evropa. kako je izgledao feudalni posjed. -Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumijevanja Sposobnost analize. feudalac. -Informacije o događajima slažu u slijed. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . . tokove historijskog razvitka Franačke. velike srednjovjekovne civilizacije. regione srednjovjekovne umjetnosti.Kršćanstvo i islam. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti.Historija. feudalizacija. feudalizam.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora -Analizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. VII razred – 2 časa sedmično. vazal.Na osnovu primjera iz svakodnevnog života. glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama. ponašanje Aktivnosti nastavnika: Znanje iz historije: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika: Učenik : Osnovna obilježja srednjeg vijeka -Periodizacija. djelotvorno komunicira sa učenicima. stavovi. -Procjenjuje pretpostavke i razmišljanja učenika. -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg vijeka. stavove i tumačenje ponuđenog izvora. -Pitanja formuliše jasno i precizno: -Potiče učenike da iznose svoje mišljenje. Franačka država. -Priprema analizu izvora. pojam monoteizam. -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. -Razumije posljedice velike seobe naroda i -Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi -Pripremaju igrokaz 133 . može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. Arapi i uspon islama.

). (Germani. razumiju i nauče nove pojmove. zna vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti.. snalazi se na karti . razumije važnost razvoja nauke i kulture. Slaveni i dr. privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. vjerska slika. sukob carstva i papstva. jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku. može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja. značaj pojave kršćanstva i islama.. hronološki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa) kojim predstavljaju društvene odnose. -Ocjenjuje učenike. -Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. razumije društvene. snalazi se na karti (prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. -Zna osnovne tokove društvenog. zna o svakodnevnom životu ljudi. pjesme. povezuje prošlost sa sadašnošću. -Učenici analiziraju različite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. -Nastanak. -Teritorijalni razvitak. privredne i političke tokove i zna ih objasniti. privreda. pisanih. slavenske države u srednjem vijeku. -Učenici znaju slavenske narode i njihove države. procjenjuju pouzdanost izvora. završavaju analizu. Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku -Slaveni (život u pradomovini). jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. politički. razumije i zna objasniti his.vijeku. državno i društveno uređenje. teritorijalno širenje Bosne). suprotnosti srednjovjekovnog društva. razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku.. karte. -Ocjenjuje učenike. hereza. Romani. uvažavanje drugih i drugačijih Izgrađivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“. -Priprema posjetu historijskom lokalitetu. razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. kultura i umjetnost. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. križarski ratovi. -Ocjenjuje učenike. razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. -Analiziraju različite izvore. znaju kako je tekao državni. -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o križarskim ratovima. Bosna u srednjem vijeku 134 . slavenske države. razvija sposobnost empatije (suosjećanje i razumijevanje ljudi iz prošlosti). Razvijanje vještina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije. može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva. -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme. -Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja. arheološki artefakti. razumije vjerske prilike. -Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrađuje period srednjeg vijeka. privredni i društveni razvoj Bosne u srednjem vijeku. društveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku. srednjovjekovni parlament.

-Ocjenjuje učenike. razmjenjuju razmišljanja. emir. hrana). -Širenje islama. politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. asker. -Društvo. 135 .Iznose vlastiti stav. usmjerava aktivnosti učenika. raja. -Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: bejluk. vjersku strukturu i manjinske narode. privredne tokove. -Priprema analizu različitih izvora. manjinski narodi. razumiju posljedice osmanskih osvajanja.). država. -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. povezuju prethodna znanja. timarskospahijski sistem. veliki vezir. iznose stav. .. prikupljaju informacije. upravno teritorijalnu organizaciju. vjerski mozaik. -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja) -Analiziraju izvore. privreda. sultan. -Usmjeravaju učenike na istraživanja (npr.. Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god. u grupi ili paru.. razlikuju bitne od nebitnih činjenica. objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st. razvoj bosanskog društva. odgovaraju na pripremljena pitanja. objašnjavaju izvore. mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj.-Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. kultura i umjetnost. -Posmatraju. -Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st. ejalet.. osnovna obilježja kulture i umjetnosti. -Istražuju.. -Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih. organizira različite oblike rada u učionici.

TEHNIČKA KULTURA 136 .

Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. kulturni život i uopće društveni život. učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. saobraćaja itd. organizacija rada. elektrotehnike. građevinske tehnike. inventivnost. spretnost. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. očuvanje životne sredine. elemente tehničke zaštite na radu i sl. fizika. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. učenici razvijaju svoju radne navike. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture. 137 . hemija. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Uporedo s tim.

robotika. tehničko pismo. sinteza. -Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. motoristika. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom -Tehničko crtanje u mašinstvu. jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. ukazuje i na greške drugih. postupci obrade metala. -Interpretira dati model. -Klasificira vrste mašinskih elemenata. -Poznaje mašinske materijale. kao i grafičko 138 . izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. izrada dio. -Razvijati stvaralačke sposobnosti. -Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. osnovni elementi mašina. -Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu). mjerenje. -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. alati i mašine za obradu metala. zaglavlje sa sastavnicom. -Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. -Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza. realnošću. -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. kotiranje. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu.. čitanje mašinskih crteža. -Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Učiti: Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. eksperimentiranja i promatranja. materijali u mašinstvu. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. Procesi -Komunicirati.. Sadržaj -Modelirati.

pribori. načinu prenosa kretanja kod robota. -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. saobraćajna kultura. prenos i distribuciju električne energije. -Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. kao i alata. mjere zaštite na radu. telefonija. telegrafski sistemi i mreže. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. energija vjetra i sl. -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. sastavni dijelovi telefonskih centrala. kućanski električni aparati. -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. princip rada. izborni dio. mehatronika-elektronika. telegrafija. izborni dio. simboli i sheme u elektrotehnici. NF telefonija. telegrafija. instrumenata i pribora u elektronici. organizacija telefonske mreže. pogon. princip rada. -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja. alata i pribora u elektrotehnici.). održavanje. razvoj komunikacija. elektronikom. -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. alati i pribori u elektrotehnici. -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. osnovni elektronički elementi. -Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal. -Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. razlike. automatika i sistem upravljanja. princip rada. obnovljivi izvori energije. vježbe i praktični radovi. održavanje motora. telegrafija. -Opisuje princip rada mašina. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. mehatronika-elektrotehnika. simboli i sheme u elektrotehnici. elektronički uređaji. instrumenti. načine stezanja radnog komada. rukovanja i održavanja. održavanja. -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. poluprovodnika. pogonu robota. elektroinstalacioni materijali. 139 . elektrotehnikom. -Mehatronika-mašinstvo. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. goriva i maziva. rukovanja. radnom prostoru robota. -Ima osnovna znanja o: razvoju robota. -Izvori električne energije – elektrane. -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. elektromotori. održavanje mašina. kondenzatora. alati. energija i okolina. -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja.predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata.

navike -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. generalizacija). -Afirmiše timski rad i argumente drugih. -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. sinteza.Vrijednosti. -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. stavovi. -Savladava temeljne vještine i procese. 140 . -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. -Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. -Razvija spremnost da se pomogne drugima. -Razvijati smisao za tačnost. -Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. -Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. -Djeluje na druge da slijede njegov primjer. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim. praktičnim i eksperimentalnim radom. -Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika.

Izborni dio 141 . Energija i okolina 16. 6. 2.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Automatika i sistem upravljanja 5. Izborni dio IX razred 1.elektrane 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Saobraćajna kultura 15. Mehatronika . Razvoj komunikacija 12. 5. Kućanski električni aparati 6. NF telefonija 13.elektronika 4. Mehatronika . Izvori električne energije .elektrotehnika 3. Elektronički uređaji 8. Telegrafija 14. Elektromotori 7.mašinstvo 2. Alati i pribori u elektrotehnici 5. 4. 3. Elektroinstalacioni materijali 4. 8. 9. Alati i pribori u elektronici 11. Simboli i sheme u elektrotehnici 3.Mehatronika . Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 7. Obnovljivi izvori energije 6. Osnovni elektronički elementi 10.

Znanje sadržaja predmeta. dodatne nastave. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). vježbi i praktičnih radova. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati.).DIDAKTIČKO . kultura življenja. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.obrazovnih sadržaja (izložbe. specifične komunikativne i radne vještine itd. crteže i ostale izvore znanja. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. slobodnih tehničkih aktivnosti. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. treba 142 . likovna kultura. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. . . tj. . ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. kao i sredstva higijensko . dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa.Sposobnosti i vještine. U skladu s tim. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. mašine i materijale. projektuje i praktično izrađuje predmete. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. po pravilu. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. osmišljenih odgojno . alate. biologija. da planira. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. vodeći računa o individualnim mogućnostima.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe.. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . procesa. čuva u školi. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. takmičenja). 16 učenika.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. sposobnostima i sklonostima.tehničke zaštite. rad na projektu.. po potrebi. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju. kao i sredine učenja. smotre. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. dnevnike rada. Pri tome.

-Izrađuje. Aktivnosti nastavnika: Uvod u predmet nastavni -Organizacija radnog mjesta. čita i koristi mašinske tehničke crteže. -Shvata kulture. kao i sa higijensko tehničkom zaštitom. zaglavlje sa sastavnicom. tehničko pismo. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snažnije i intenzivnije -Upoznavaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. kao i sa njihovom primjenom. kao i plan rada. značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Poticanje na samostalnost i samoinicijativu -Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. -Primjenjuje model interaktivne nastave. primjena. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. VII razred – 1 čas sedmično. mjerenje. rad u radionici. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. čitanje mašinskih crteža. -Usvajaju -Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnička kultura: Proces i sadržaj Učenik : Aktivnosti učenika: Vrijednosti. Afirmacija rada i stvaralaštva Otvorenost za nove ideje informacije i znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). kotiranje. -Priprema -Izrađuje materijal. -Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. izrađuju tehničke crteže. Individualno prilagođeni program. higijensko-tehnička zaštita. -Ostvaruje stvaralačku razredu. radnu atmosferu i u Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. priborima. nastavnu tehniku i tehnologiju. ortogonalni i aksonometrijski crtež. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. didaktički Tehničko crtanje u mašinstvu -Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. ponašanje stavovi. TEHNIČKA KULTURA. -Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. školi i okolini Materijali u mašinstvu -Vrste mašinskih materijala.imati i individualno prilagođene programe. 143 .

savijenje. osnovna znanja o elementima mašina. srednjeg i visokog nivoa. odvajanjem bitnog od nebitnog. ravnanja. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika.). simulacije na kompjuteru. savijanja. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema Poštovanje kućnog reda u -Osposobljava se za mjernih i instrumenata. -Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. korištenje kontrolnih -Precizira znanja: dovoljnog. -Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. -Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. primjena tih elemenata u mašinstvu. brušenje i sl. održavanje mašina. Postupci metala obrade -Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. koja treba učenik usvojiti. -Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. namjeni. -Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). -Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. koji kreira zajedno sa učenicima. zakivanje. -Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. -Vrše vježbu zakivanja. maštovitosti i vlastite kreativnosti Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom djelovanjem u razredu -Usvajaju -Snima Alati i mašine za obradu metala -Princip najprostije mašinske elemente. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika). savijanje. opterećenju . bušenja. izboru materijala za njihovu izradu. -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. rada alatnih mašina. rezanja.Osnovni elementi mašina -Vrste mašinskih elemenata. turpijanje. lemljenje. -Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. a prije navedenih operacija izvršavaju 144 . -Izučavaju -Pokazuje osnovne principe rada alatnih mašina. brušenje i sl. -Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. rezanje. -Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. -Ekonomično koristi materijal i energiju. -Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. -Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. zaštita metala od korozije. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. -Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. bušenje i brušenje. načini stezanja radnog komada. turpijanje. uz saglasnost. -Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. turpijanja. pogoni. -Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano. mjere zaštite na radu. ravnanje i rezanje. -Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. bušenje. ravnanje.

. školskoj radionici. b) robotika: . -Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice.mehanizama i uređaja. model. prikuplja informacije i podatke. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. pogon robota. -Sarađuje sa roditeljima. . interesa učenika i mogućnosti škole). priručnike.gradnja sklopova u robotici. -Koristi stečena znanja. . -Proširuje već stečena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu.povezivanje robota s računarom. sinteza.mehanička osnova robota. 145 . generalizacija) na osnovu praktičnog rada. grupnom i frontalnom radu. -Samostalno proučava odabrane oblasti. goriva i maziva. . fotografije. Motoristika -Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike održavanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka -Razvoj robota.-Vrste motora. Robotika -Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). prate zanimljive članke i informacija sa medija. -Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. -Dopunjavaju zapisima. internet (po mogućnosti). pri tome koriste šeme. održavanje motora. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. posmatra i zaključuje. -Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. pri tome koriste šeme. pano novim -Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki.vrste saobraćaja. model. . eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala Razvijanje smisla za tačnost. -Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. princip rada. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike. -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika.elemenata mašina. kreiraju obrazovni pano. proizvodnja i montaža: .razvoj saobraćaja.programiranje robota. -Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). radni prostor robota. a)konstruisanje. fotografije. -Pored udžbenika i osnovne literature. način prenosa kretanja kod robota. c) saobraćaj: . u skladu sa uzrastom i mogućnostima učenika. koriste i druge izvore: enciklopedije. -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. stiče vještine. .motori SUS i motorna vozila. -Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. -Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. -Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. -Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. uvid u sadržaj kutije prve pomoći. -Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. -Vrši pravilan izbor grafičkih priloga.

146 .

koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija.INFORMATIKA ZA VII RAZRED 2 časa sedmično (70 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. Četiri odrednice: osnovna znanja. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. 3. umijeća i vještine. zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. vještina i razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu. ali i kulturnim navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. 147 . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. 4. 2. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi. 1.

da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika . opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) .osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenici upoznaju strukturu računara .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.osnovna znanja o strukturi računara.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA 148 .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza . rad sa proračunskim tablicama i grafikom) .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa načinima korištenja internet usluga .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje .da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja . postupke uključivanja i isključivanja računara.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija .

ali ako se to čini.METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura računara. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.navika korištenja informatičke literature DIDAKTIČKO . onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. putem interneta .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. koristeći raspoloživa nastavna sredstva.NAVIKE.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihovog narušavanja . Prenos podataka i računarske mreže.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada. pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. Rješavanje problema uz pomoć računara i Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. Naime. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: 149 . Primjena računara. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. STAVOVI . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije . Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni.

što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. određivanja broja časova za obradu pojedinih tema. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. likovne kulture (računarski dizajn. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara. Izvedbeni program. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. kojeg sačinjavaju nastavnici. srpskog jezika i književnosti. 150 . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. U programu je preferiran BASIC. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Nastavnici informatike treba da. u skladu sa mogućnostima škole. vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. hrvatskog. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik.- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika).

izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). Pored toga.sticanja umijeća i vještine. nastavnik treba da prati. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. . koju učenik dobija na kraju školske godine. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. . 151 . treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . .U konačnoj ocjeni. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. kako je predviđeno zakonom. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom.sticanja osnovnih ICT znanja. učešća učenika u grupnom radu. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire.usvajanju navika i stavova. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama.

binarni. množenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj računara na cjelokupno -Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke osnove funkcionisanja (rada -Uključivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u -Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. 1. -Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Uticaj računara na okolinu i pojedinca. -Usvojen pojam brojni Numerički (brojni) sistemi. -Sabiranje.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Decimalni. AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI. -Praćenje aktivnosti učenika. pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije -Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija -Prezentiranje nastavnih sadržaja. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. (numerički) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni). uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. UČENIKA: NASTAVNIKA: PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. informacijama i podacima. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva Učenik treba da pravilno i uspješno tumači ulogu brojnih sistema Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u načinu rada računara Shvatanje i -Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. organizovanje. -Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. -Aktivno učešće u vježbama. 152 . vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. Binarna aritmetika. Obrada informacija. oduzimanje. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi -Prezentiranje nastavnih sadržaja. -Pojmovi: informatika. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Informacija i podatak. -Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema -Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom.

društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti

računara) -Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju računara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj računara, pomagala za računanje, mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija, generacije računara
2. ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara. John Von Neumannova struktura računara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) računara. -Grupe uređaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant)

-Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva - peta)
-Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara) -Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Održavaju odgovarajuću pažnju na času, prate izlaganje nastavnika

-Upoređuju
računare i njihove mogućnosti, ranijih generacija i sadašnjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. -Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira različite dijelove računara, ulazno izlazne jedinice, način njihovog povezivanja i drugo; -Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika.

-Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok šema hardverske strukture PC računara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik -Modem (ulazno-izlazni uređaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi)

-Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost priključivanja ulaznoizlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada -Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrađuju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan način upotrebe, čuvanja i skladištenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije

-Aktivno
učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru; -Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskim hardverom te izrađuju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi; -Uredno vode pribilješke na časovima.

-Kontroliše izvršavanje
radnih obaveza: vođenje odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki; -Evidentira napredovanje učenika;

PC računari. Hardverska struktura PC računara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objašnjava posljedice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom.

154

-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički); računarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvažniji – operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje; kompajleri -Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajuće programe (softversku podršku), slijedeći uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomoću programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Uključuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogućnostima i uslovima za instaliranje; -Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i
na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene jer se računarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupačnije; -Kontroliše napredovanje pojedinih učenika; -Informacije pruža postupno, vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate.

Softver za PC računare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Start up proces (uključivanje i pokretanje) računara.

-Način instaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), korištenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa računarima -Sposobni su da uključe i pokrenu računar -Zna šta je registracijska baza -Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjere bezbjednosti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, uključivanju i pokretanju računara Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa računarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujući na

-Demonstrira bezbjedan rad
sa računarom i način instaliranja programa; -Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje učenika, ističe i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.

155

Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima.modem. . -Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i informatike. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. poštujući savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu poštovanja računarskih -Aktivni su na času. miša i drugo -Komunikacija čovjeka sa računarom -Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme -Sposobni su da grafički predstave opći model komunikacije čovjeka sa računarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti šta je GUI -Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom. računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija.hard disk. 156 . -Pribavljaju dodatnu računarsku i informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. štampač.grafička kartica. -Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. prijemnik informacija. priključni kablova -Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. vrste komunikacije: grafičko okruženje. pisač i čitač DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux. . opći model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. glasovna komunikacija. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima instaliranim programima bez prisustva stručnih lica štetne posljedice primjene nelegalnog softvera.flopi disk. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom.tastatura i miš. -Sposobni su da nabroje dijelove modernih računara -Hardverski dijelovi: . Računarska ergonomija .RAM memorija. kanal veze (komunikacioni kanal). a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa.matična ploča sa mikroprocesorom. Opća struktura komunikacionog procesa. . -Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva -Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa. objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. pomoćni upravljački programi – drajveri -Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar -Neophodna oprema: kućište računara. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. pisač CD diskova. . . -Potreba za komunikacijom čovjek – Komunikacija korisnika sa računarom. . -Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. -Demonstrira neophodnu opremu. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). . -Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka.besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). -Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. za funkcionisanje tastature.zvučna kartica. skener. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije.čitač kompakt diskova. . napojna jedinica. Znaju koji je neophodan softver za rad računara Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. -Daju primjere uspješne komunikacije. demo i pune verzije programa. komunikacija čovjek – računar.

pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface); komunikacija između čovjeka i računara putem glasa -Računarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

računarska ergonomija.

-Klasična primjena računara:
naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (uređivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi

-Učenici su sposobni da
ponove klasičnu primjenu računara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadržaj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnostima tekst procesora, a posebno sadržajima pojedinih padajućih menija Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
uključuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva; -Vode pribilješke na času; vrše demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,
klasičnu primjenu računara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontroliše aktivnost učenika, potiče one koji zaostaju, ističe one koji brže savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama; -Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu.

4. PRIMJENA RAČUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka

-Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente
Postupci ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata

-Sposobni su da se služe
padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja grešaka

-Aktivno se
uključuju u izvođenje vježbi .

-Kontroliše izvođenje vježbi i
evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u
upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkulatora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata, koristeći prostor, oblike, boje i druge elemente

-Uključuju se u
kreiranje vježbi; -Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima; -Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak; -Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proračune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vršiti proračune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:
razvoj softvera za tabelarne proračune, načine unosa podataka, uređivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost učenika; -Obezbjeđuje pedagošku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika.

Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja,

-Aktivno učestvuju
u vježbama koje je

-Organizuje vježbe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično.

planirao nastavnik; -U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod računarskom grafikom se
podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafički programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara -Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP.

-Učestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne periodike; -Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike.

-Vrši prezentaciju nastavnog
gradiva: o grafičkim paketima, strukturi grafičkih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafičkim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Također, u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima.

Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku. Struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafički paketi. Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje
-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi računar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga itd.

159

FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. -Prezentuje nastavno gradivo. -Vode rasprave na ovu temu. Komunikacioni programi. -Učestvuju u fazi ponavljanja. simulacije -Pažljivo prate izlaganje nastavnika.-Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). -Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. saobraćaj. Enciklopedije. Osnovni pojmovi o multimediji. grafiku. za prikupljanje potrebnih informacija. atlasi. Telnet. elektroničke knjige. muziku. biologija itd. simulacije -Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. rječnike. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). videoisječak. fizika. atlasi. rječnici. animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku učenja i rješavanja problema 3D multimediju koriste i za lične potrebe. -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. ali i za igru i razonodu -Iskustva sa korištenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. atlase. -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. -Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. obrazovne igre. obrazovne igre. obrazovne igre. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za učenje sadržaja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije. -Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. elektroničke knjige. -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. govor -Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. elektronička pošta (E-mail). vježbanja i utvrđivanja gradiva. -Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hiperteksta. simulacije. primjenjuje efikasne oblike rada. mrežne novine itd. hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. -Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. -Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riješe postavljene zadatke. -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. animaciju. -Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. jezik. Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB) 160 . Neophodna hardverska i softverska podrška . elektroničke knjige. rječnici.

slike i drugi grafički materijal. razrednih knjiga. upravljanje procesima. -U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. za praćenje i nadzor pacijenata. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. kopnenog i vodenog saobraćaja -U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. -Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. upravljanje proizvodnim mašinama. određivanje dijagnoze. statistike. ugostiteljstvo. masovni mediji. -Analiziraju i Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. regulisanje i kontrola zračnog. raspravljaju o tome gdje se sve računar primjenjuje i koja mu je uloga. uredi. upotreba računala kao nastavnog sredstva. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd. -Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. -Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. inženjerstvo. kontrola kvaliteta proizvoda itd. medicina. vođenje evidencije. 161 . trgovini. upotreba računala u proizvodnim procesima. privredi itd. časopisa. knjiga itd. bankarstvo. -Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. -Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. sport. programi za vježbanje i učenje. -U saobraćaju: upravljanje. uprava. -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. trgovina. -Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina.-Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. saobraćaju. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. izrada školskih novina. publikacija. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. saobraćaj.

-Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema. -Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. Alta Vista. UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Korištenje računara pretraživača: Google. -Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Ostali internet servisi (IRC. Web Mail – HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu -Pažljivo prate Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog značaja interneta u savremenom životu ljudi Uspješno se služe servisima interneta. -Servis IRC (Internet Relay Chat). Hotmail. 162 . UTIC. Alta Vista. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elektronskom poštom (slanje i prijem e-maila). Internet. Yahoo. komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Lycos -Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. da komuniciraju putem elektronske pošte -Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. -Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. FTP protokol. Lycos. slanje elektroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. razgovor među korisnicima u realnom vremenu. Telnet). Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Lotus CC:Mail. -Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network) -Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure -Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. -Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. VOI i FTP Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Microsoft Outlook. Računari pretraživači informacija: Google. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. . čitajući poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem -Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Outlook Expres -Govori o internetu. -Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. 5. -Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi.-Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta -Sposobni su objasniti principe prenosa podataka -Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže -Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija -Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti.). -Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om. vršeći korelaciju sa obrađenom temom.Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. PRIJENOS PODATAKA. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. Yahoo. Elektronska pošta.

Tipovi problema. precizan i Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. razrada plana akcije. Stvaranje plana rješavanja problema. definisanje problema. 6. realizacija akcije i osvrt na rješenje -Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. grananje i petlja). Razumijevanje. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema.VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata -Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija -Uspostavljaju međusobnu komunikaciju. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Rješavanje problema. -Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. 163 . -Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. -Izlaže nastavno gradivo. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema -Načini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima -Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima). svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma -Učestvuju u raspravi o algoritmu. nedvosmislen uređeni niz koraka. vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. -Algoritam je svaki jasan. -Evidentiraju uspjeh koji su postigli učenici. -Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u -Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) -Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema. Put od algoritma do programa. koristeći svoje kućne računare. poštujući redoslijed postupaka Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opći pristup rješavanju problema uz pomoć računara -Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema.

164 .tipovi podataka. Struktuirani pristup razvoju programa. Grafika i zvuk. promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. konstante. Izrada programa po zadatku i samostalno. -Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa -Uključuju se u Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno ne bi nikada riješio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja diskusije o programskim jezicima. -Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Metodologija programiranja. izrada algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa -Sposobni su rješavati probleme uz pomoć računara. Proceduralni programski jezici. FOR petlja. -Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. -Uredno vode pribilješke. opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a. -Pomažu drugim učenicima.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++. Neproceduralni programski jezici. -Izvode predviđene vježbe. -Primjere programiranja bira pažljivo. Razvoj proceduralnog komuniciranja. -Izlaže nastavno gradivo. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. Složene strukture podataka. -Postavljanje zadatka. IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive – nizovi -Rad s podacima -Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). FORTRAN. C itd. Pascal. Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni. Programski jezik BASIC. COBOL. -Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje.7. -Demosrtiraju svoja rješenja. Objektno orijentirani programski jezici. -Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Programske strukture. Java. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. Osnovni elementi BASIC-a. -Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. proceduralnih. -Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je moguće riješiti koristeći BASIC . Funkcije i podprogrami. -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program -Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Osnovne naredbe BASIC-a.

LIKOVNA KULTURA 165 .

zasićena tekstura . informatike. funkciji definisanja tekstura: matematike.35 časova godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .. moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogućnosti različitih karakteristika tekstura putem slaganja linija. srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju književnosti /pripovijetka. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline .hrapava tekstura jezika. . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.glatka tekstura biologije.prozračna. glatke. povezivanje sadržaja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog. prozni tekst.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. -Izražajne mogućnosti teksturnih linija. moći predstaviti različite biljke. LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI 1. životinje. teksturnih linija. -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogućnost udžbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura).mat tekstura baštine. poslovica…/.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan čas sedmično .sjajna tekstura tjelesne i tehničke kulture. video DVD materijal. patriotizmu. meka tekstura . formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. geografije. pjesma.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . prepoznati učenika: ljudi pri različitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima. mat. muzičke. stranog . . linija u roma. svijetle i tamne teksture . dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i način slajd.Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura .Upotreba različitih vrsta linija crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. pojave u prirodi. postizanja različitih tekstura. TAČKA I LINIJA .Dalji rad na njegovanju 166 .. objekti. historije.Događanja u neposrednom okruženju -Moći uočiti u svom okruženju. sjajne. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja .Razvijanje kritičkog mišljenja. hrvatskog. mrlja i tačaka .Korelacija sa drugim nastavnim predmetima.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija .Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . BiH kulturne .

pastel /suhi. drugarstvu. oblika-forme.tamno . prethodno obojene voštanim bojama/. samostalnosti.Razviti kod učenika sposobnost uočavanja. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. materiju/: rastresito-prhko. povezivanja pojmova.Akvarel. konkretnog i apstraktnog mišljenja. solidarnosti. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. istrajnosti. grafito /grebanje premazane osnove. mozaik -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom . davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . zaključivanja.Otkrivanje značaja i 167 . jačanje i bogaćenje emocija 2. tempera.Razvijanje sposobnosti posmatranja.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i korištenja odnosa svijetlo . uočavanja. opredjeljenosti za timski rad -Razvijanje humanih odnosa među polovima. dosljednosti i angažovanosti. dijaprojektor slajd. diferenciranje bitnog od manje važnog. multimedija video . spremnosti za saradnju.Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije multimedija video -sjajna tekstura -mat tekstura -zasićena tekstura -prozračna . bogaćenje mašte. gvaš. razvijanje likovne kreativnosti. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . video DVD materijal. BOJA -Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka . tvrdo-čvrsto /sabijeno/ pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. flomasteri u boji /za manje formate radova/. voštani/. kolaž različitim materijalima.meka tekstura .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješanja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti .

stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Realizacija dvodimenzionalne 168 . u odijevanju. pozitivno i negativno u likovnim područjima: crtanja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… 3.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. spoznaji i mogućnostima boja predstavljanja bojom . njene karakteristike .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. emocija i drugog putem likovnog izraza .Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . optičko miješanje boja .Primjena stepenovane. oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . kreiranju životnog prostora. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. valerski promijenjene boje .Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja.asimetrična kompozicija plošnih oblika . vrednovanja i primjene . uočavanja. proznog teksta. osjećanja. grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Oblik /forma. upotrebom različitih slikarskih tehnika . lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. PLOHA -Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u različitim formama realizacije kompozicije: .simetrična kompozicija plošnih oblika . pojava u prirodi. događaja.-Dalji rad na usvajanju sposobnosti.… -Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih uočavanja. priče. pripovjetke.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. pjesme. slikanja.Lokalna boja. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju.Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja.

ploha. asimetrija. simetrija. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. pozitivno.U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.video DVD materijal. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. dijaprojektor slajd. slikanja. vrijednosti i karaktera površine .Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik.U prostornom oblikovanju 4. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udubljeno/ kroz primjenu različitih tekstura. dvodimenzionalno. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. višebojna grafika -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). POVRŠINA 169 . multimedija video . površine sa crtama /parnicama. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafičkog lista .Uočavanje.Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja različitih svog rada karakteristika.organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Odnos simetrije i asimetrije. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. . primijenjene umjetnosti i grafike -Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu -Obogaćivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture i fakture na . negativno. pozitivno i negativno.

multimedija video predstaviti simetrične i asimetrične oblikovne forme . pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. vosak. mase i prostora. analitičkom pristupu. glinamol.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ .pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture .skulptorski /kiparski/.video DVD materijal. sagledavanju / upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. plastelin.simetričnih i asimetričnih formi . dijaprojektor slajd. glinamol. sapun -Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. u realizaciji kompozicionih formi primijeniti različite teksture: grebanjem površine.pozitivnih i negativnih formi .slikarska faktura .Pozitivno i negativno kao način “govora” u skulptorskom izrazu .-Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja.skulptorska faktura /način nanošenja. na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različitih faktura i ponavljanja oblika.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase 5. tačkama. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Pri realizaciji skulptorskih formi i -U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. vajarski materijali. sapun… -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: .Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: . glina.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). MASA I PROSTOR -Dalji rad na usvajanju odnosa mase i 170 .Upotreba različitih skulptorskih materijala. glina. moći izvršiti i procijeniti odnos mase i prostora .

složeni oblici .jednostavni oblici . planinsko…/ OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: 171 . grad.prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom . varoš -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). planinsko…/. prostorna organizacija. urbanizacija prostora. oblikovanje žicom.video DVD materijal. dijaprojektor slajd. predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. naselje -Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora -Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa.simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama . selo /ravničarsko. grad. selo /ravničarsko. planinsko…/ naselje.forme urbanih organizacija. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete. naselje.urbanizacija prostora . multimedija video . selo /ravničarsko.Prepoznavanje karakteristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture -Karakteristike oblika: .

.da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih. .da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje. prozračna . . . linije koje predstavljaju neku formu.da usvoji termine: hrapava tekstura.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/.da razviju sposobnost prepoznavanja. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija. materiju/: rastresito . Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa. .moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom.usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. mozaiku. . tvrdo .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje. .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. gvašu. oblika .. . zasićena tekstura. glatka tekstura.meka tekstura. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. Slikarstvo: .da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti. . Ploha: . . osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora. akvarelu. realizacija kroz crtež.čvrsto /sabijeno/. 172 . . flomasterima u boji. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.ovladavanje strukturnim linijama. . . temperi. . .da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata. linije koje difinišu neki oblik. linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. ali je na ovaj način dobijena intenzivnija boja/.koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada.forme. kolažu. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo.moći prepoznati strukturne linije. pastelu. sjajna tekstura.prhko.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene. . mat tekstura. .moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje. postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica.

/način nanošenja. Masa i prostor: .usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture.dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. . moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. prepoznavanje karaktera oblika. . vosak.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije. prisustvo simetrije-asimetrije.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije. Površina.. crtanja i slikanja. skulptorska faktura. grafika u kojima dominira simetrija. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. gipsorez. .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. 173 . glinamol. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/. . . .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. pozitivno.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike. sapun. . -u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. asimetrija.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. asimetrija. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu.uočavanje.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika. . .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. vajarski materijali. obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/. Usvojeni pojmovi za oblast Površina: slikarska faktura. .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/. glina.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu. . linorez. negativno. .u prostornom oblikovanju. . karton /papir/. pozitivno-negativno/.

vata i sl. predloška za izvođenje/. njegovu formu i materiju. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija./. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa. divizionizam/. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka.STRUKTURA PROGRAMA 1. istražiti putem teksturnih linija. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. linije koje definišu oblik. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. crtanju. TAČKA I LINIJA Likovno područje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije. mat. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. slikanju. mramor. Siva boja se ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. 3. izmjenama dužina. 2. prozračna /svijetla/… Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. hrapava. analitičkog pristupa. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. plastelin. zasićena /zatamnjena/. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/./. koja je danas prisutna u svim sferama života. a crvena i plava utisak ljubičaste. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. sjajna. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. Teksturne linije. 174 . biti sposoban prepoznati njihove različitosti. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura. gubi intenzitet/ i postaje tamnija. kocka šećera i sl. BOJA Likovno područje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. meka /tijesto. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi. grafici. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. tvrda /čvrsta/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Različite vrste struktura. ofset štampa. Point = tačka. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/.

Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije. građenje. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. izbrazdano. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje. predstavljene u ogledalu/. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. izgrebano. mogu registrovati. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. plastelin i sl. u tehnici gipsoreza. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. u različitim smjerovima /pravcima/. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. 4. Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. korištenjem simetrije i asimetrije. kružno. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. Boja nanesena u jednom smjeru. pozitivnih i negativnih ploha.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. tanjim ili debljim /širim/ kistom. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. u niskom i visokom reljefu. komad drveta. U prostornom oblikovanju. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. uglačano. neravno. puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. u likovnim djelima umjetnika. ravno… 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. primijenjena umjetnost i dizajn. prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. a faktura predstavlja rukopis. u cilju predstavljanja: hrapavo. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija. prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. linoreza i karton /papir/ grafike. predloška za izvođenje/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. slikanja i grafike. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. onda on predstavlja masu. 175 .

bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija. saobraćajnice. Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. infrastruktura.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA 176 . odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Dalje usvajanje znanja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . OBLIKOVANJE NA PLOHI . namjena prostora i objekata svim sferama života. DIDAKTIČKO .kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. asimetrije.SLIKANJE . Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja. 2. likovnog jezika i likovno .dvodimezionalna organizacija kompozicije.GRAFIKA .Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . odnosa pozitivno i negativno. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. pješačke staze. a mišljenje apstraktno. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/ materijalima.CRTANJE .METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . zelene površine /parkovi/. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.

Ponavljanje likovno . TAČKA I LINIJA 2. sposobnosti analize i vrednovanja. što utiče na formiranje likovno .tehničkih sredstava. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku.kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Nevizuelne motive 177 . POVRŠINA 5. razreda. razreda/. novih medija i okruženja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.-9. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1. sposobnosti i saznanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. interakciju umjetnosti. PLOHA 4. BOJA 3. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Vizuelne motive 2.problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno . Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.–3. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno .. što trenutno nije slučaj od 1. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. 1. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. nauke i društva. Likovno . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu.kreativni rad u svakom polugodištu. prepoznaju i razriješe ga putem likovno .oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.

stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak. hrvatskog. roman. etnografsko naslijeđe. prirode i društva. kulturnih dešavanja…/. pozitivno.meka tekstura. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. tuga. strah. . privid izvedene boje/. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja. pojave u prirodi. dvodimenzionalno. poezija/. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja.usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura. muzički spotovi.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog. mjesto stanovanja. čulni poticaji. materiju/: rastresito-prhko. prozračna . muzika. GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik. simetrija. . matematike..likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/. sreća. škola. oblika . višebojna grafika . plakati /sportski. ploha.3. slikarska faktura.nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/. hrapava tekstura.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. asimetrija. . kompaktno/. Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. zasićena tekstura. glatka tekstura. vjetar. muzički. muzika. prostori. pripovijetka. srpskog jezika i književnosti /priča.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. muzičke kulture. .forme. negativno. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE . Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ ..iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi. tvrdo-čvrsto /sabijeno. praznici. 178 . . objekti. biljke…. znakovi vizuelnih komunikacija. sjajna tekstura. mat tekstura.

179 . svoje viđenje svijeta. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. želju za postizanjem rezultata i sl. glina. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. stečenog znanja i usvojenih navika.Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja. pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture. glinamol. aktivnost na času. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. može iznaći način za rješavanje tog „problema“. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. svoje strahove i oduševljenja. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. oblikovanje žicom. Dakle. planinsko…/.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . psihološkog 3. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. To znači da nastavnik. uzimajući u obzir trud /zalaganje/. skulptorski /kiparski/ vajarski materijali. prostorna organizacija. predmeta i pojava. obrade materijala/. linijski istanjena masa. ne mogu biti loši. selo /ravničarsko. Nema loših dječijih radova. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku. estetskog 2. pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. upornosti i iskustva.kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. dobar pedagog. grad. sapun. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno . aktivnost na časovima likovne kulture. vosak. pedagoškog Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. urbanizacija prostora. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. u skladu sa svojim mogućnostima. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.

jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. 180 . što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. odnos prema estetskom.problema. na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka . Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. u najvećoj mjeri. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. i likovnog jezika/. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.

MUZIČKA KULTURA 181 .

bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. tempo. . . 4/4.intonacija.stiče znanja o prirodnoj. . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. polovinka.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.dinamika . .primjena pojmova: rečenica.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. filmska muzika. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. uvertira. . . i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.artikulacija (akcenti. crescendo i decrescendo. simfonijska poema.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) . suita. legato. . četvrtinka. portato. burleska. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. mp.upoznaje 2/2 mjeru.Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvođenja pjesama. tema. pravilno fraziranje. . . mala dvodijelna i trodijelna pjesma.MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 čas sedmično – 35 časova godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . . arija. .poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora).upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. muzičkih igara ili brojalica. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. artikulaciju.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. 6/8.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. 182 . ¾. staccato. f.poznaje violinski i bas ključ.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. šesnaestinka i sve pauze). . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.Analizirajući notni tekst. osminka. ). .tempo . te luk i njegova različita primjena. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). . umjerena i brza tempa. . mf. .

.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. VRIJEDNOSTI. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. .duru. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . STAVOVI.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. .tokom slušanja pamti naziv djela. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. obima glasa.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . .prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe).Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.. podjela jedinice brojanja ).razlikuje vokalna.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . trodijelna i četvor. . . -Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. na koncertima i sl. .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Uočava i hvali. .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. muzičke memorije kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. PONAŠANJE 183 . . izvođače i izvođačke sastave.prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. vokalne reprodukcije. . .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. . .

upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova.. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. vrste hora ( dječiji. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. disanje.doživljaj molskog tonaliteta. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. Poljska. Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. Tokom obrade brojalica i pjesama. i dalje u obimu oktave. gitara). slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. bubnjić-doboš (mali bubanj). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa 184 . spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. ksilofonu. harmonski i melodijski kroz pjevanje . talambas i def. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. ženski. C – dur ljestvice. učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. četveroglasni ). ženski i mješoviti) i orkestra. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. kao u šestom razredu. fraziranje. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama. Izrael. pravilna dikcija i akcenti. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. Belgija. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. hor (dvoglasni. Srbija. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Pjevajući i učeći pjesmu. mala dvodijelna i trodijelna pjesma). sintisajzer. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. troglasni.. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. pokrete. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. obraditi ritmičke figure koje sadrže. Upoznati a-mol prirodni. U program su uvrštene vokalne. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. bubanj na đerdinu. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa.). Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). preciznost intonacije. pa zatim učiti pravila igre. odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. Preporučuje se obrada najmanje 3. pjevačke glasove (dječiji. na osnovu slušnog primanja. Rusija. kultivisanje glasa. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa. muški glas). blok-flauti. rečenica.

Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. kao najviši stepen muziciranja. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu. Pored redovne nastave. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. jer se time podstiče njihova kreativnost. tempa. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge.CD-a (globalno slušanje. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. a učenici od 6. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. artikulacije. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. 185 . likovno i pokretom. muzičkog oblika (informativno) itd. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). harmonikaški i drugi). dinamike. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. opisno. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ). izvođača. – 9. ima najsnažniji efekt u muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd).

Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. 10. . izleti. 4dijelnu mjeru. .Čvrsta volja.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. premetaljke rebusa. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR 1. 9.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. disanje. 2. . . tempo. .Nek' svud' ljubav sja.sviranje na metalofonu. priprema i 186 . kantautor. Julio Marić. 3. . Minja Subota. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Prijatelj. Tamburalo momče uz tamburu. dinamiku. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. Moja mala djevojčica. STAVOVI. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . . -Razvija se osjećaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. . pauze.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: .Hej ja zagrizoh šareniku .RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Stoljeće ljubavi. Slavko Olujić. 14. grupnom i individualnom muziciranju. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu.Čija je ono djevojka..Sviranje u školskom orkestru. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. mjeru. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. Belgija ili Kad se pjeva. tekst: Mahir Vehabović. 4. 12.Aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. 5. 11. L.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim . -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvučanju. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. tri i četiri dijela. odlomak iz opere ''Fidelio''. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. Podmoskovske večeri. kuća. fraziranje). 7. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. . .Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet te često pjeva i svira. 6. stihovi Miroslav Kovačević. priredbe. . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . jer zna da tako treba.poznaju notna trajanja. Rusija. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Pjevanje u školskom horu. . . -Osmišljava. dikcija. u porodici). promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. -Osjećaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Simpatija.Bulbul mi poje.V.Hajde dušo da ašikujemo.uočavaju i određuju karakter pjesme. Korsakov. Ispraćaj zime. Kako je divna.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. . violinski i bas ključ. 15. . pjeva Minja Subota i dječiji hor. . N. narodna iz Poljske. artikulacija. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. 3. muzika: Belkisa Vehabović. zora mi rudi. Džo banana. .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. Beethoven. 13. R. 8. tekst i muzika: Ajka Kolaković.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. stihovi Rešad Hadrović. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici.

Andante. . pokazuje simulacije na kompjuteru. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija).Izvodi zadanu koreografiju. -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje.(''ta-te'“.Tačno određuje dinamiku (glasnoću).jabuku. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. upoređuje. seosko srpsko stanovništvo 1. triolu ''ta-te-ti''. Hercegovački linđo.Izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa.Shalom Chaverim. . igre i kola. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. . Tri burleske. _____________________ ____________________ II MUZIČKE BROJALICE IGRE I Izbor: 1. kombinuje (aranžmani). Varijacije za gudački kvartet. organizira igre. _________________ . 2. sortiranje i izvođenje zaključaka. dječije radne i kulturne navike. _______________________ .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . razlikuje. .Poznaje instrumente narodnog orkestra. zapisala Elly Bašić. narodni orkestar. . Jasmin Osmić 2. uzima učešće u improvizaciji. . Refleks za flautu. Sarajevo _______________________ III SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. -Primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). igra ili Anterija kolo. 2. pamti i imenuje pojedine pjesme. komentira osobine djela. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji . (doživljaj).Tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama).Predlaganje muzičke igre za priredbe. . . 3. . često traži da se djelo ponovno sluša. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mješoviti taktovi).Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. Šota. harmonski i melodijski.Upoređuje note i njihova trajanja. G. trava raste.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. -Vodi aktivnosti. .Sposoban je da uz slušanje 187 . gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. Vlado Milošević 4. violinu.Brzo uočava i saopštava izvođača. -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša.Uočava. ko li mi te bere. -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati (multikulturalnost). (I-IV). što ih motiviše na učenje. -Predlaže i izvodi pratnju. klarinet. Julio Marić 3. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. prikupljanje materijala i bilježenje. -Primjenjuje ranije znanje na novu igru.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Samostalno određuje karakter kompozicije. pomaže. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. klavir. KANONI 1. -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. _______________________ . . ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. uključuje roditelje u rad. . -Samostalno izvodi zadane pokrete. Neum Klek ili Paun pase. posebno tradicionalne. Moj beharu.Troglasni kanon. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD-u (praktični rad). . demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti te ih stimuliše direktnim učešćem u kolu.Donosi estetski sud o djelu. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. udaraljke.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. Joachim Denhof. . -Upućuje. -upoznaju a-moll prirodni. . jevrejska ritmičkim instrumentima. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Razvija kreativnost.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. _______________________ . -Pored velikog fonda muzičkih igara. . Bizet 5. Uvertira iz opere Carmen. 16. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. Jutarnje raspoloženje i _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi. Igre iz Sarajevskog polja.

stihovi: Aleksa Šantić. kompozitora i njihova najpoznatija djela.Uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ).pjevač ili solo-instrument. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. S. . -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama. .Razgovorom o muzici u okolini. mp.A.. Robert Schumann 7. Brandenburški koncert br. Tako je govorio Zaratustra op. 12. u paru (dijalogom).Slobodnija improvizacija kolektivna. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. muški (tenor-bas).Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. f. Introduction. individualna.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. Brahms i Arabeska u C-duru op.Stvara kombinacijom riječi. Runolist. . . poštuje pravila ponašanja. grupna. mijenja.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. Grieg 6. posjeta školskoj priredbi i koncertima. tempo. hor . Na času pjevanja. -Dogovaranje o improvizaciji . S. školi i okolini. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata. Amilcare Ponchielli 11. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo. 30. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. J. -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola . -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. melodija itd. -Prepoznaje vokalno. posebno na koncertu. Cherubini.Priprema. _____________________ . Johan Sebastian Bach 8. te oznake za crescendo i decrescendo. Antonio Vivaldi 10.Određuje karakter djela. dodaje. Igra satova. Richard Strauss. ženski ( sopran-alt ). I stavak. -Planira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru. upoređuje. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. duhački. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. Opera…).Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.Prati ponašanje na koncertu. . . mf. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. ritam. -Saradnja sa lokalnom zajednicom.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). 46.Prilikom slušanja muzike.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. pokreta i likovnim izrazom. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. Valcer u As-duru.Anitrin ples iz Peer Gynta. . -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. Kanon (dječiji hor) 15.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. Suita br. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. op.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. . . . 1. -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje.. W. izvođače i kompozitore. instrumenata. .Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. . . dinamiku. muzika: Ranko Rihtman. Richard Rogers) 13. . -Poznaje i pamti imena bh. I stav Allegro moderato. . Mozart 9.Razlikuje glasove: dječiji. . -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je 188 . udaraljke). simfonijska poema. 18. E. -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma.. XIV Rukovet. timpani. 3 u G-duru. -Pisanje eseja o posjetama koncertima. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. austrijska narodna. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. ______________________ . pjeva Dragan -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora.Samostalno smišlja. ______________________ . .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju.

Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. 189 .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita). -Na muziku progovara likovno ili literarno. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizuje.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . .Stojnić _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. .Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. . . najslobodnije. . improvizuje i kombinuje instrumente. istražuje. . koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. .Izmišljanje teksta na zadanu melodiju.Sam uzima učešće u izradi kositma. _______ -Samostalno eksperimentiše.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva. slika za scenu itd.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 190 .

Po svojoj koncepciji. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova. U tom kontekstu. b) sport za sportiste. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. sportsku rekreaciju. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. zajedno sa društvenim subjektima. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. 191 . a uključivanje učenika je dobrovoljno. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. c) umjetnički sadržaji (ples. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. folklor). kinezioterapijskim aktivnostima. materijalnih i prostornih uslova. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. sportski ples. školska sportska društva). već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. eventualno. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. pored obaveznog. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (6) razumije. rekreativnim i. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (3) sigurnost učenika. i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. zbog toga je potrebno da škola. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uslovima. realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju. U ovom ciklusu. Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim časom.

Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Skakanja: .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Bacanja: . Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Osnovna motorička Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 1. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti.Ciljevi. 1. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . alkohola.. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. alkohola. x x x x zanja x x 192 .Trčanje na 20 m „leteći“ 2. dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 2. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima 1. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Trčanja: .Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . dišnog i koštanozglobnog sistema.

koreografiji aerobike. okretima. njihu na prečci. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. Igre: Rukomet: . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.završna akcija.Skokovi sa spravom po izboru . „mačjem“ skoku na niskoj gredi.Kontranapad . disco fox-u.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. valovitim kretnjama rukama i tijelom. mini odbojci 4:4.šutu s pozicija krila i kružnog napadača. x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet . usprav kroz čučanj 6.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.Engleski valcer (*) . košarka . Višenja. kontranapadu . Kolutanja: .4.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. pojedinačnom i grupnom protunapadu.Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. Ritmičke i plesne strukture: . Koreografija aerobike 8.Njih na prečci .završna akcija Odbojka: . odbojka . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. skokovima sa spravom po izboru.Okreti . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. nogomet .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.Disco fox . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.košarkaški dvokorak (*) .Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) .Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: .Valovite kretnje rukama i tijelom . naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. upiranja i penjanja: . x x x 193 . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . oduzimanju lopte presjecanjem. Borilačke strukture: .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže .Različite varijante premeta u stranu .dizanju lopte visoko na krajeve mreže. različitim varijante premeta u stranu.

7. Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama .. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova.Brzina: . Antropološki 2..Oduzimanje lopte presjecanjem (*) ...Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva te poboljšava posturu.Snaga: .Mini odbojka 4:4 Nogomet: . odnosno pravilan uspravni položaj tijela. 194 . Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških problema. Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage.. Aktivno.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . 3. Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti..2. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti.1.Koordinacija: .. 6.(*) . Motoričke sposobnosti 2. Morfološke osobine: x x Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja x x x x x x x x x x 4. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. 2. 4. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. gibljivosti i ravnoteže. x x x x x x x x x x x x 1. Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. kao drugi kineziološki sadržaji.Ravnoteža: .. Uljudno se ponaša na času i u školi.Gibljivost: . samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike. brzine. I 8. Uspješno kontroliše agresivnost u igri. Funkcionalne sposobnosti: 3. a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. 5. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta.. koordinacije.

odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. sa dosta slobode. koje osigurava optimalne psihološke. biciklizma i dr.. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. hrvanje.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju.. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. ravnoteže. Na toj osnovi. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. koja se susreću u sportskim igrama. što se. sprava. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. judo. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. fiziološke i pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. dakle ciklična i aciklična. (b) aciklična motorička znanja. Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. karate i dr. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. što učenici teško prihvaćaju. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. rukomet. vode ka emocionalnoj neujednačenosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. (c) kompleksna motorička znanja. brzine. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. podstiču razvoj ličnosti učenika. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. košarka i dr. ritmičke gimnastike. rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl. koja su bitno obilježje tzv. u prvom redu. kružnointervalni metod. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. Učešće mase međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. treba i komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. repetitivne. skokova u vodu i dr. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.. Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. preciznosti. eksplozivne. 195 . plivanja. kao što su boks. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. borilačkih aktivnosti. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. treba voditi računa o racionalnom korištenju objekata. metod stanica. Društveni zahtjevi. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. targent-trening i sl. fleksibilnosti. statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. kao što su nogomet. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful