7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRŽAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17 2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33 3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46 4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60 5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73 6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108 9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126 10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135 11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145 12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164 13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170 14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .

BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.

S. Voćka poslije kiše 2. sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. teksta Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi Razumije. Sijarić. D. domoljubne i šaljive pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Ćorović. šaljiva. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Dizdarević. Šop. opkoračenje-stanka u opkoračenju. V. stanka. Dažd 3. Ć.Dizdar. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu.Ujević. D. Cesarić. K. Hrt (odlomak) 16. inverzija. M. Pjesma o kuji 9. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika 6 . A. Naza vezilja 15. Zapis o zemlji 6. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva. Z. Akvarel 8. Ibrahimbegov ćošak 17.Čehov. deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretači fabule.Bruckner. Sadako hoće živjeti 19. Poslije djetinjstva 13.PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. Bakine naočari 4.Jesenjin. Čovjek je lava 5. U poznu jesen 10.metafora. Nešto važno da ti kažem 11. Humo. Lampa na prozoru 7.P. Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. Antić. Vanjka 18. Trifunović. Kišević. N. Pjesma o peru 12. Nerkesi. M. Čistač obuće Prepoznaje osnovno Određuje pokretače radnje.Ilić. S. upotrebljava ih u vlastitome tekstu 1. M. Novak. inverziju. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u Uočava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. H.Krleža. R. V. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Pavlović. E. T. kontrast Vrste -pejsažna.

A. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26.Bešeskija. Mali princ (odlomak) 22. Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. putopisa i dnevnika Fantastična pripovijest Granične književne vrste: Uočava razliku ljetopis. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste 7 . putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Oslo pod snijegom (odlomak) 25.Čukovski.Grey. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava glavne Uočava razliku karakteristike usmene između drame i književnosti drugih književnih .. James Cook (odlomak) 24. N. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar.20. Kočić. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru priči Pustolovni i historijski romani značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Šehović. Z. Komanči (odlomak iz pustolov. Egziperi. F. romana Grmljavina stada) 21. M.. Jazavac pred sudom (odlomak) 27. Sekulić. I. dnevnik između ljetopisa. putopis. P.M.

za) Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. naravno. Prepoznaje osnovne čestice (da. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završeci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog.RJEČNIK. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost 8 . god. doista. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično uređenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. ne. kraju. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. li.

Glagolski prilozi Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata 9 . kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. i II. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. jed. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. priloge u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. razlikovati. imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Prepoznati. i II. prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. sprezanje/ konjugacija. priloga u rečenici Prepoznaje imenski predikat u Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prošlosti aoristom. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. Objašnjava službu gl. tvorbu i službu u rečenici Izricanje budućnosti futurom Kondicional I. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I.Prezent. l.

društvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica (pojam složene rečenice) Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. količina.REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Priložne oznake u rečenici (uzrok. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat različitim gl. atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt 10 . oblicima Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa Uočava priložne oznake Prepoznaje objekt u rečenici.

imenica i pridjeva Pričanje događaja/ doživljaja uz upotrebu opisa (pejsaža ili lika) 11 . jednostavna mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Opis pejsaža usklađen je s tokom događaja i povezan s doživljajima učesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja.KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Pričanje Programski sadržaj Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima ISHODI UČENJA MINIMALNI Kompozicija sastava. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.

boja.DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. visina i jačina glasa Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje 12 . sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. njegovim postupcima. rečenična intonacija. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika dešavanja oko sebe. osjećaja i postupaka lika te uticaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. pojedinosti slijede jedna i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu Sažetom. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi.

kako je dobio ime itd. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. stvaralački diktat.Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. 13 . polazak u školu. misli i osjećaje Napisati svoju autobiografiju Dnevnik pripovjedački uobličen. diktat sa sprečavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije u toku školske godine Upoznavanje s načinom vođenja ličnog dnevnika Bilježi događaje.

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. r. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. je i ije u gl.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. trgova i ulica Odgojno – obrazovni ciljevi Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. pisanje vokativa. parkovi ) ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima MINIMALNI Program Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i tačku sa zarezom Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Primjena stečenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. dijelovi sela.r. šaliti se … ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m.jed.ć. jd. nabrajanje rečeničnih dijelova. smjeti. trgovi. čija osnova završava na –je(htjeti. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke / tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. literarni sastavi) 14 . živjeti. umrijeti. ulice. plakati. dijelova naselja.

vožnja. vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova – pravljenje pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i filmske glume. ugao snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Pozorišna izražajna sredstva: govor. ekoloških) Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom. maske i Razumije ulogu pozorišnih kostimografije izražajnih sredstava u pozorištu Razvijena sposobnost etičke i estetske Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozorištu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. plan. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati pozorišna izražajna sredstva u predstavi: scenografiju. naučno – fantastični 15 . rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etičko Povezivanje filma sa stripom. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. gluma. panorama) Filmska maska. kvadrat. fabula prikazana kvadratima Odgojno – obrazovni zahtjevi Prepoznati izražajna sredstva u filmu. Razlikuje vrste stripa po temi – historijski. dinamična kamera. kostimografiju. kriminalistički. scenografija.MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Filmska izražajna sredstva Kadar. domoljubnih. scenografije. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. pustolovni.

Mark Tven: Kraljević i prosjak 12.LEKTIRA VII 1. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 16 . Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Alija H. Branka Primorac: Maturalac 7. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9.

rječnik. 3. srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. razvoj standardnog jezika). stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). priručnici za nastavnike. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti. odgojnosti. metodičari). b) rasporedu. 5. kao i principima integracije i korelacije. te dvije školske pismene zadaće). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. Također. Kultura izražavanja. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. pravopis. televizija. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. likovnom kulturom. pravogovor. 2. Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. Medijska kultura (strip. zadaci. hrvatski. tekstualne adekvatnosti itd. Vodič kroz lektiru. Jezik (gramatika. 6. pisci. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. teorije i interpretacije književnosti. periodika. 17 . Medijska čitanka. biblioteka). Književnost (interpretacija književnih tekstova. metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari. egzemplarnosti. Film (historija i osnove filmske umjetnosti). poetske recitacije i dramatizacije tekstova).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. reprezentativnosti. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. umjetničke. Naš jezik. internet. bibliografija.). vježbi usmenog i pismenog izražavanja. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. radio. muzičkom kulturom i dr. priručnici za učenike (radne sveske). Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Videočitanka. Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Osnovni ciljevi.. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. vodilo se računa o estetskim. čitanačkih i lektirskih). 4.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 18 .

jelovnici. 19 . 7. na pošti. • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično– 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. natpisi na javnim mjestima. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru. • razumjeti poruke / savjete. u restoranu. Govor Učenik će moći: • opisati sebe. • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove. • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi. • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života. pravilnom izgovoru i intonaciji. koji sadrže najfrekventniji vokabular. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine. • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima.ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva. • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima.3* i djelimično nivoa A2. vremenska prognoza).

* A1. ali će kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode. • vršiti prepisku s prijateljima: razglednice. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. kratka pisma. • pisati jednostavne tekstove na obrađene teme. 20 .3 za sve četiri jezičke vještine i A2.Pisanje Znanje o jeziku Učenik će moći: • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje. poruke. • popunjavati jednostavne obrasce.

anybody. transport itd.opisivati: -osobe. unemployment.Slobodno vrijeme. the. all. PETA GODINA UČENJA . npr. his. these (girls).Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodno vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uslovi Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .popunjavanjem praznina.odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika. what..Životni uslovi. those (boys) . npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica. anything. domestic and wild animals.recitovanjem recitacija i pjesama.prepričavanjem kratkih tekstova.prošle i sadašnje događaje.Moja zemlja. .Svijet životinja.upitne pridjeve. predmete. prošireniji rječnik. npr. people.supermarket. -svakodnevne aktivnosti. employment.Zdravlje. people.brojive i nebrojive . . an. . . mjesta. names of some meals. that (boy). ours. nothing) Pridjeve: . something. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja. . preparing meals.označavanjem: -određenih riječi. these. Funkcionalno osnovno znanje 21 .Determinatore -članove : a. which.neodređene (somebody. željeznička stanica. . npr. npr. strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. npr.s . social customs itd. climate. its. . .pokazne (this. -prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova. npr.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih / netačnih tvrdnji.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. which. nobody. theirs. osnovni rječnik. npr: . zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl).reagovati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi. what. . school curriculum. prošireniji rječnik. . npr. prošireniji rječnik. climate. .2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen/ nivo 7. razred Osnovna škola 5. Učenik će znati: . . hers. . any. many.spajanjem stubaca A i B. .Porodica.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . ordering or serving a meal in a restaurant. zdrava ishrana. osnovni rječnik.ispravljanjem pogrešaka. those) . some. npr. poštu. osnovni rječnik. . sports and games. geography. some extracurricular activities.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. whose) .nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih Vokabular Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. fraza i rečenica.Škola. -predmete.prisvojne (mine. (a) little .. .upitne (who. family gathering. -tačnih / netačnih tvrdnji. culinary art itd. one’s) . geography. nešto prošireniji rječnik. . -uspoređivati: -ljude.. aerodrom). . Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . . (a) few.Opisne pridjeve vezane za zadane teme .ENGLESKI JEZIK (1. pets.pridjeve neodređene količine i broja. that. osnovni rječnik. . much.koristiti javne uusluge (npr. working conditions.lične (padež subjekta i objekta) . whose .yours. telefon. possessions.izražavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme.

may. niječni. . seasons of the year. -Antonime. -Složenice.diktate.davati specifične obavijesti . PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Učenici će: .pisma dopisnom prijatelju itd.Vrijeme i godišnja doba. b) PISANJE : Učenici će pisati: . npr. ask-answer. dirty-clean. predmeta. . mjesta itd. sva lica jednine i množine -Priloge sa i bez nastavka –ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and.. walk a dog. .redati riječi u rečenice. 22 .. school choir. have/have got (potvrdni. description of climate. npr. vezane za zadane teme. kratke opise ljudi. . orange juice .. glagola -Future Simple -Present Continuous za izražavanje budućnosti -Going to – oblik -Glagole be. vezane za zadane teme i gramatiku. događaja. dirty. expensive. npr. will. outings itd.igrati po ulogama i dramatizirati. selektivno poređenje sa bosanskim.could. care about us itd.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način. . vezane za zadane teme. crylaugh. vezane za zadane teme. would (niječni i upitni oblik) -Zapovjedni način. particular weather. but. guitar lessons. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. upitni) -Modalne glagole: can . have to.Red riječi (red riječi tipične rečenice) . srpskim jezikom i književnosti učenika i nekim drugim stranim jezicima. ..prošireniji rječnik. -Rečenice: . because itd. .Vremenske rečenice . učenici će naučiti koristiti: -Afikse..sastavljati dijaloge . discuss a subject.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima. or. npr. npr.sudjelovati u razgovorima na zadane teme .If. hrvatskim. -Kolokacije. must.rečenice ( prvi tip) . Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.

Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje. 23 .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. ako je potrebno.koriste samostalno udžbenike.Naučiti da poštuju tradiciju. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: . mijenjati metode rada. . .. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . . kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd. . .koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . edukacije. tipične za učenje jezika. rječnike i druge priručnike. na ono što učenike interesuje itd. oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. komunikaciji.koriste različite radne metode i strategije učenja. načina življenja. običaje. a u okviru datih tema.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. . slobodnog vremena učenika.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. a u okviru datih tema . . navike drugih ljudi itd. .

podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. 24 . govora. čitanja i pisanja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. podsticanje inicijative učenika. analiziranje teškoća u procesu učenja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. estetske i intelektualne sposobnosti. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. obogaćivanje nastave elementima igre. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Sredstva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. ritma i dramatizacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.

koristi odgovarajuća leksika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. hrvatskog. popunjavanje formulara. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. SMS ili e-mail poruka itd. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. precizna uputstva. 25 . Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. hrvatskog. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. određene pojedinačne informacije. historije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Naravno. izbor i prilagođenost teme. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. raznovrsniji i pristupačniji. pisanje prema modelu. oglasa. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. umjetnosti. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. da se logički slijede događaji koji se opisuju. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. za uočavanje pojedinih detalja itd. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. već mu nakon toga. koliko je to moguće. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. uz pohvalu za aktivno učešće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. biologije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. ulogu igra i kreativnost izražavanja. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. matematike. na prikladan način ukazati na greške. izvještaja.

potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Interkulturalne vještine Učenici će: . Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. kontrolnih zadataka.upoznavati različite kulture i tradicije. diktata (10-15 min. u svakom polugodištu po jedna. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. odnosno interdisciplinarnih projekata. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. . 26 . Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost.

Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. Govor Učenik će moći: • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. vremenska prognoza). diktat primjerene težine. vozni red. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. ali će imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru.ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Pisanje Učenik će moći: • ispunjavati jednostavne obrasce. 7. a za vještine govora i pisanja bar A1. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja. razglednice ili jednostavna pisma. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). 27 . • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu. posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika. u restoranu). • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina.3 za sve četiri jezičke vještine. • pisati jednostavne poruke. ili sadrže jednostavna uputstva. jelovnici. • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. rutinskim događanjima.

neka raspoloženja i stanja. kao npr. • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. this (girl).2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. 1) neverbalno. anybody. these. 2) verbalno. friends itd.. that (boy). povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. narodi . (vegetable/flower garden). npr.predstaviti sebe i druge.Determinatore: . uncle. DRUGA GODINA UČENJA . zaokruživanjem tačnog odgovora / opcije. which. povezivanjem određenih ilustracija sa Vokabular Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .upitne pridjeve (what. i reagovati: 1) neverbalno.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih. jump rope). . those) . yours…) . any. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji itd. whose) -Opisne pridjeve (najčešće): u Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.opisivati: .obraćati se ljudima.brojive.ljude i predmete.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih. nobody. tent.identificirati ljude i predmete. which. zero .prisvojne pridjeve . all) . some gardening tools (spade.Pokazne (this. Životinje 28 . buying some vegetables and fruit). pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. my clothes. razred .Lične (padež subjekta i objekta) .Upitne (who. visiting relatives. those (boys) . . npr. • Okruženje. these (girls). gym.locirati ljude i predmete. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: .ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. grandson). . whose) . watering can). usebi ili naglas. rake. kupovina (at the supermarket. much.Neodređene (somebody. Svakodnevni život . . swimming pool). npr..članove: a/an. sunny…) in the garden. . izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. nebrojive . what. seasons of the year. • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. aunt.pokazne pridjeve. many.pridjeve neodređene količine i broja (some. that. grandfather. swing. weather (rainy. something…) Pridjeve: . • Slobodno vrijeme . going out (library.Prisvojne (mine. lunch 7. ponavljanjem riječi. izvršavanjem uputa i naređenja. izvršavanjem uputa i naređenja. Škola Osnovna škola 2. odnosno negativne ili netačne odgovore. outings. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme .trenutnu aktivnost. the. entertainment. Moje okruženje Zemlje. in the country (camping.at the park (slide.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?).

vrijeme: in.prepisivati kratke tekstove.Skraćenice. make a phone call). .m.način (slowly. . have / have got (potvrdna. . peoples. • Zemlje i oblasti.mjesto .posjedovanje (have. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. some musical instruments…).izraziti na vrlo jednostavan način: . upitna forma) -Modalne glagole: can.znanje i neznanje. zahvalnost.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / učenicima ili nastavnikom.Složenice u vezi sa datim temama ( football. . up – down.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular .izviniti se i prihvatiti izvinjenje . PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: .mjesto (in. . . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.davati upute i naređenja. upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i množine) -Past Simple (have. UK.m.. • Škola (school premises. . neslaganje. do) Priloge (najčešće): . označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji.. okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna. pjevati i igrati jezične igre itd. John’s book. domestic. USA..sugerirati neku akciju (Let’s …). upitna forma) -Present Continuous (potvrdna. . under. furniture.ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. b) PISANJE: Učenici će: .recitovati. • Praznici Osim što će stalno proširivati vokabular. dovršavanjem rečenica. dopadanje. east. . behind. . 29 . his house etc.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama. . pupils’ things. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . nedopadanje. popunjavanjem praznina.vrijeme . their culture (osnovni vokabular). odrična. basketball.slušati. .sposobnost i dopuštanje (can. ispunjavanjem tabela i križaljki. odgovarajućim tekstom.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . • Životinje. box. odrična. najčešće (a. quickly) Prijedloge: .smjer (left. očekujući da čuju određenu informaciju. . redati riječi u smisaone rečenice. zadovoljstvo. . npr. -ing). prepričavanjem kraćih tekstova. . .). may). skraćenice za dane u sedmici i mjesece.emocije: slaganje. . . povezivanjem riječi u stupcima A i B.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. in front of) . iznenađenje.. odrična. on. .pisati kratke sastave na poznate teme itd. odričnoj.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. be. west) . .prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu. to do homework. odrična. may (potvrdna. pets (osnovni vokabular). situacije ili aktivnosti itd. pen-friend). zanimanje i oduševljenje za nešto. wild animals. on. extra-curricular activities.dovršavati rečenice. fire). upitna forma) -Glagole: be. school subjects. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. right. opisivanjem predmeta. p.tražiti i davati informacije.igrati uloge. razočarenje. Praznici . at Rečenice: -Osnovni red riječi u potvrdnoj. have got. upitnoj i zapovjednoj rečenici -There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? . .slaganje i neslaganje. hot – cold. 2) verbalno. .pisati po diktatu.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow.ispunjavati tabele / križaljke. swimming-pool.

.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. . Dobar dan i Good morning/afternoon. pokret glavom kad se želi reći da / ne itd. npr.upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: . . koji se razlikuje od kulture do kulture. oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Ovo može podrazumijevati: .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje).). . 30 . kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. hrvatskom.. npr. srpskom jeziku i književnosti učenika.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. (Likovno obrazovanje).koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. oblikovanje itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd. ispusti nešto ili pogriješi.: .govor tijelom. . razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. . INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: .uzvike (npr. slikanje. .kroz crtanje. ili Dobar dan i Good day). . kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. ples). Oops! kada neko padne.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.

usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Shodno tome. . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. . ritma i dramatizacije. Sredstva. hrvatskom.dinamičnost i kreativnost. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Preporučuju se: . I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. govora. . tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. srpskom jeziku i književnosti. čitanja i pisanja.analiziranje teškoća u procesu učenja.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.obogaćivanje nastave elementima igre. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.podsticanje inicijative učenika. .upotreba savremenih tehničkih sredstava. 31 .podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. estetske i intelektualne sposobnosti. . . .

SMS ili e-mail poruka itd. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. ulogu igra i kreativnost izražavanja. raznovrsniji i pristupačniji.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. hrvatskog. oglasa. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. matematike. da se logički slijede događaji koji se opisuju. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. koristi odgovarajuća leksika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. umjetnosti. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. precizna uputstva. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. 32 . izbor i prilagođenost teme. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. historije. pisanje prema modelu. koliko je to moguće. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Naravno. na prikladan način ukazati na greške. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz pohvalu za aktivno učešće. biologije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. izvještaja. hrvatskog. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. već mu nakon toga. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. odnosno interdisciplinarnih projekata. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. određene pojedinačne informacije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.

Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. u svakom polugodištu po jedna. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Interkulturalne vještine Učenici će: . 33 . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.) nakon svake obrađene nastavne jedinice.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. pismenih vježbi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. . uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. diktata (10-15 min. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.upoznavati različite kulture i tradicije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.

izobrazbu. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao.3 i djelimično nivoa A2. pravi često greške i kod veoma jednostavnog. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. bližoj okolini). rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. još uvijek se primjećuje strani naglasak. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. Može razgovarati na zadanu temu. čime se bavi. oglasi. naučenih izraza. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. koji govore o svakodnevnom životu. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. vlastito porijeklo. prospekti. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. jelovnici. nešto produženog razgovora. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. porodici. druge ljude. 34 . U svakodnevnim tekstovima (npr. Učenik zna opisati porodicu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. poslu. kratke informacije o nekoj osobi.

posjeta prijatelju. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. jednostavan diktat). muzej. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. igra u parku… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 35 . 6. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. lične podatke. 4. pozorište. odlazak na izlet.Pisanje • • • • Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). 2. 8. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. 5. 3. 7.

.. .dopunjavanja teksta. Ich möchte lieber eine Cola. licu množine (euer. . . ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. i 3. plan učenja.der Mutter helfen. Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.in der Küche. GOVOR: Učenici će: .. muzej Wann beginnt die Vorstellung?.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.pridruživanja slike tekstu. Möchtest du etwas trinken?. . ..označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. -Odlazak u kino. . zahvaliti se. pozorište. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. aber ich habe genug Platz.. . posebno ako su ilustrovane. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji..pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Mein Vogel kann.. .razumjeti jednostavne pisane upute. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mögen. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari..tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). .napisati sasvim jednostavna saopćenja. razumjeti mjesto i vrijeme.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . .. Mathe mag ich nicht.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima. Ich habe kein Haustier...u programu kina odabrati film. .popuniti jednostavne formulare podacima o sebi.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: ..popunjavanja tabela i sl. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . aber sie gefällt mir.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr.čitati rečenice i kraće tekstove.. Mein Lieblingstier ist.popunjavanjem tabela. der Krimi. -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.povezivanjem slike i slušanog teksta. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?. dir. . . die Zirkusnummer.. .. Das Zimmer ist nicht groß.odgovaranja na postavljena pitanja. .razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. . Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.. . putovanja i slično).popunjavanjem praznina u tekstu. 36 . npr. ..jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.

igrati uloge. frei haben . i 3. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. . -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. upitna (W-Fragen. etwas mitnehmen/vergessen. Ja/Nein-Fragen) . wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ .nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: -Vikend richtig ausschlafen.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.voditi dijaloge prema datoj skici.postavljati jednostavna pitanja. Was kostet. müssen. ili. zu Hause bleiben. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.. lice jednine) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.?. . -Odlazak na izlet einen Ausflug machen.. Brojevi: . -und. Ball spielen ..glavna rečenica (izjavna.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .. . . .... dijelove rečenice ili cijele rečenice. -dopunjavati izostavljene riječi.. oder 37 .preterit glagola sein i haben (1. -rekonstruisati riječi i rečenice. onda .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. aber. die Clique treffen.

38 . Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. čitanja i pisanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. estetske i intelektualne sposobnosti. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podsticanje inicijative učenika. Sredstva. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. analiziranje teškoća u procesu učenja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. upotreba savremenih tehničkih sredstava. obogaćivanje nastave elementima igre. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. govora. I na ovom nivou (peta godina učenja). Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. ritma i dramatizacije. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije; - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

40

NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

Škola (školski predmeti. Ljetni raspust 2. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Praznici 6. Život u porodici 5.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. raspored časova) 3. Životinjski svijet 42 . Svakodnevni život 4. Stanovanje 8. Moje okruženje 10. Odlazak u kupovinu 7. Odijevni predmeti 11.

-rješavanjem zadataka višestrukog izbora.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen . -popunjavanjem praznina u tekstu.. Deutsch. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.. zahlen.?. . Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. der Einkaufswagen. i 3. -popunjavanja tabela i sl. . . .tražiti i nuditi pomoć. -postavljati jednostavna pitanja..čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf.govoriti o trenutnoj aktivnosti. jednostavne informacije i sl. . Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: .. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati -Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. : -Ljetni raspust am Meer. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. govoriti o svojim omiljenim predmetima. . Ich war mit meinen Eltern im Ausland.imenovati nastavne predmete. .. Geschenke. im zweiten Stock. -Stanovanje in der Stadtmitte.. Was kostet. müssen. Mathe.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!).. 43 . -Škola das Schuljahr. . -odgovaranja na postavljena pitanja. in der Wohnung. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. .imenovati odijevne predmete.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). lice jednine) ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. die Küche.opisati ljude i predmete.pitati nekog za zdravlje. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. der Wunschzettel. poželjeti mu brzo ozdravljenje. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. npr.preterit glagola sein i haben (1. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. im Gebirge.izvinuti se.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. . Gegen Mittag komme ich nach Hause. . -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. Deutsch finde ich super. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -popunjavanjem tabela..imenovati zgrade u gradu. im Haus. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu..napisati božićnu i novogodišnju čestitku. das Wohnzimmer. -dopunjavanja teksta. .

Shodno tome. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. uz punu slobodu 44 . onda. -Moja okolina der Wald. . -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje).. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Brojevi: .jednostavnim veznicima i. aber. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. dijelove rečenice ili cijele rečenice. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.. -voditi dijaloge prema datoj skici. Ich finde die Jacke schön und modern. ili. estetske i intelektualne sposobnosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. srpskom jeziku i književnosti.dopunjavati izostavljene riječi. im Bett liegen. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. -rekonstruisati riječi i rečenice. upitna (W-Fragen. hrvatskom. einen Ausflug machen…. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und. der Park.. die Wiese. oder -Ljudsko tijelo. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. -igrati uloge.

unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. na prikladan način ukazati na greške.obogaćivanje nastave elementima igre. Naravno. 45 . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. popunjavanje formulara. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. . Preporučuju se: .podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. oglasa. koliko je to moguće. . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. .podsticanje inicijative učenika. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ulogu igra i kreativnost izražavanja. govora.analiziranje teškoća u procesu učenja. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. pisanje prema modelu. . . precizna uputstva. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama.neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. . izbor i prilagođenost teme. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. izvještaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta.upotreba savremenih tehničkih sredstava. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. SMS ili e-mail poruka itd. . određene pojedinačne informacije. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. uz pohvalu za aktivno učešće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. čitanja i pisanja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. koristi odgovarajuća leksika.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. ritma i dramatizacije. već mu nakon toga.dinamičnost i kreativnost. Sredstva. raznovrsniji i pristupačniji. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. za uočavanje pojedinih detalja itd. . Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.

što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. kontrolnih zadataka.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. hrvatskog. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. u svakom polugodištu po jedna. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. umjetnosti. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. hrvatskog. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. matematike. historije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. diktata (10-15 min. pismenih vježbi. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. biologije. odnosno interdisciplinarnih projekata. 46 . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.

3 i djelimično nivoa A2. vremenske i prostorne upute. 47 . pitanja. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). • razumije jednostvne poruke. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik: • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života. čita i razumije kratka pisma. zadatke. natpisima. savjete. ukoliko mu se obraća sporije i direktno. • učenik uspjeva da prati standardan govor. • • • Čitanje i razumijevanje čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu. pozivnice. vremenske i prostorne upute.70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično . oglasima. • razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija. poruke.1. čestitke. uputstvima.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. • razumije osjećanja i stavove govornika.

ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. izražava lični stav i osjećanje. postavlja pitanja i daje odgovore na njih.Govor • • • • • • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. križaljke. u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice. pjeva. Znanje o jeziku 48 . recituje i govori uloge iz kraćih skečeva. na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. popunjava obrasce. čestitke. govori o svojim svakodnevnim aktivnostima. učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. oglase. pozivnice. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja. piše lične poruke. upitnike. pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode. Pisanje • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme. komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. plakate.

. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnogovornik i reagovati: složenoj rečenici.neverbalno -obilježavanjem intonaciji rečenice. euse i eur. riječima i izrazima. -Škola 7. -l’appartement: les pièces.. sposobnost. prirodni i gramatički -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. choisir/acheter des cadeaux.. les voisins . faire le ménage .. -l’immeuble :le rez-de chaussée.. izgovorne cjeline. Noël.verbalno neslaganje. prendre l’ascenseur.) . -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. i izraza. razmjenjivati. ma chambre. l’anniversaire.. les étages. (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u i odgovarati na pitanja. les chansons de fête.tražiti i dati određenih riječi i fraza. les cartes d’invitation. Rečenica : -Učenici će slušati tekst -Red riječi u koji je izgovorio potvrdnoj. naselje: -le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de.. upitnoj. učenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi. Član: -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova..razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet životinja) Učenici će stalno ponavljati naučeno i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. selidba. snimka. predmete koji bliža okolina) ga okružuju. . nog i neodređenog 49 . pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. les cartes de voeu.. -Kuća / dom Stanovanje. članove (stanovanje i porodice.. godina okolinu. Učenici će znati: -predstaviti sebe i druge. . .. bol. les meubles .. Fonetika: -Stalno insistirati na 1. svoju 5. tvrdnji. trice poziv.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica i događaji unutar porodice : .les fêtes en famille : Le Jour de l’An.rod potvrđivati informacije.. Osnovna škola -Kuća / dom -opisati sebe. -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonaučenim .. osobe sa zvučnog aux.. . al – želju. monter/descendre l’escalier.množina pravilna na -s -izražavati slaganje ili -neki primjeri 2. zahvalnost. mettre en ordre.

. ) . personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. 50 .. -Škola – proširivanje vokabulara: . ?.. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. -ispravljanjem pogrešaka. les articles. les projets scolaires. telefon. payer à la caisse. les montagnes. choisir.les activités à l'école : les excursions. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. odrični i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -učenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na – ir.. la capitale. 2. essayer. b) ČITANJE I REAGOVANJE : -Učenici će znati čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1.neverbalno: -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji. que. les beautés de mon pays (les lacs. de qui. les prix.planovima za budućnost. au supermarché (les rayons. .. oir -Kupovina -Aller aux centres de commerce. les visites / les échanges scolaires.) . autobuski i avio saobraćaj). Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije. -dopunjavanjem rečenica. strane svijeta : le pays/la ville natal...verbalno: -odgovaranjem na pitanja. -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. les habitants. les régions.. željeznički.. re...neodređene zamjenice : on. à qui… . les mers. les rivières. člana -partitivni član Zamjenice : -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui.. pošta. -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica.. la correspondence. tout.. Combien coûte.. -prepričavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova.koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog područja (supermarket.

les recettes. ensuite.. 51 . où. -les animaux sauvages : visite de ZOO. organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise santé. dehors -za vrijeme: maintenant.prendre des vitamines. -davati i tražiti obavijesti. -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst. avoir mal à. -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola avoir i être -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi : -za mjesto: ici. beaucoup. très. vite. là. avoir de la fièvre. les repas. assez. . -popunjavati tabele i jednostavne križaljke. toujours. au concert. longtemps . -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje.. trop.za količinu: peu. mal. prendre des médicaments. finalement..PRODUKCIJA a) GOVOR: -učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama govoriti na zadatu temu. aller voir le docteur. gagner / perdre. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme . des fruits et des légumes . à la fin. -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives. b) PISANJE: -učenici će znati pisati kraće diktate. -igrati po ulogama i uz pomoć nastavnika dramatizirati tekst. . dedans. -sastavljati kraće dijaloge.. volontiers. encore. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. puis. encore -za način : bien. aller à la bibliothèque.

-Veznici : et. dans. pour. avec. parce que 52 . de.. au milieu de.. Prijedlozi : à.. car.. entre. en. chez. à côté de. près de.loin de. contre. ou. mais.

upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. precizna uputstva. . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. uz pohvalu za aktivno učešće. . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. na prikladan način ukazati na greške. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. . izbor i prilagođenost teme. podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. I na ovom nivou (peta godina učenja).dinamičnost i kreativnost. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje.obogaćivanje nastave elementima igre. već mu nakon toga. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. govora.upotreba savremenih tehničkih sredstava. ritma i dramatizacije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.podsticanje inicijative učenika. za uočavanje pojedinih detalja itd. . čitanja i pisanja.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. . Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema.analiziranje teškoća u procesu učenja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. . određene pojedinačne informacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Preporučuju se: . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove 53 . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Sredstva.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. .

Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. popunjavanje formulara. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta. ako je potrebno usporava tempo. historije i umjetnosti. Naravno. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. hrvatskog. ulogu igra i kreativnost izražavanja. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost.odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. izvještaja. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. SMS ili e-mail poruka itd. fizikom i hemijom. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. tumačenja i razumijevanja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. hrvatskog. koristi odgovarajuća leksika. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. poštuju gramatička i sintaksička pravila. raznovrsniji i pristupačniji. pismenih vježbi. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. diktata (10-15 min. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. oglasa. koliko je to moguće. individualnog izlaganja. kontrolnih zadataka. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. diktati) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. pisanje prema modelu. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. produbljuje. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. prilikom rada u parovima. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika. upitnika. životna sredina). 54 . Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. u svakom polugodištu po jedan. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja.

jednostavan formalan i neformalan razgovor. jednostavne poruke (lična pisma. treba težiti dostizanju nivoa A 1. • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena. jednostavne tekstove (pisma. uz znatan napor. • Učenici znaju da napišu kratke. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije. • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka. Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 55 . • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku. • U stanju je da razumije kratke. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika. • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. kratke vijesti. • Izrađuju jednostavne projekte. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama. često zahtijevaju da im se nešto ponovi. u sedmom razredu osnovne škole.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. jednostavna uputstva). omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. da imaju više poštovanja prema drugima.

pratiquer un sport. npr.: . podvlačenjem odredjenih informacija. itd.dopadanje i nedopadanje. . sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. . .davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja.prisvojne . 56 .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux.) Zamjenice: . -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd.upitne: Qui?. le théâtre. aller au théâtre etc). la banque.izraziti: .jednina i množina . npr.tražiti i nuditi pomoć.porodici.les activités sportives et culturelles (faire du sport. . npr. . la ferme.Moje okruženje -naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie.pravilna množina na –s . commander un plat etc. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs. . usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. godina učenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . De/à qui?. biranjem tačnog odgovora.Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir..locirati ljude i predmete.svakodnevnim aktivnostima.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme.pokazne Glagole: (potvrdni i odrični oblik) .članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. devoir) Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Nivo 7.neka raspoloženja i stanja.: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje. zaokruživanjem tačnog odgovora. l'hôpital. dovršavanjem rečenica. . . aller au cinéma.izvinjenje. . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. la poste.vršiti upoznavanje.Porodica .opisivati: . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom: . que.govoriti na jednostavan način o: . aller au stade. jardinier etc.slaganje i neslaganje. -izvršavanjem uputa i naredjenja. popunjavanjem praznina zadatim riječima. npr.: -odgovaranjem na postavljena pitanja.: . razred Osnovna škola 2. . osnovni vokabular: carte/menu. npr.opisne . vouloir savoir. la bibliothèque. les parents de ma bellesoeur tec). .lične nenaglašene . označavanjem vrai/faux. les animaux. aller à la piscine.: -traženjem odredjenih informacija. . dont. campagne. . De/à quoi . . .slobodnom vremenu. 2) verbalno. où Pridjeve: .čestitanje..tražiti i davati informacije.svom okruženju. . .ljude i predmete. -popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé).Slobodno vrijeme .U restoranu. .predstaviti sebe i članove svoje porodice. . Gramatika Učenici će učiti o tome. spectacles etc).obraćati se ljudima.proste odnosne zamjenice: qui.Prezent (ponavljanje) .trenutnu aktivnost. 2) verbalno. Que?. . .

dans.prepričavati kratke priče.davati upute i informacije.mjesto: ici. osnovni vokabular npr. (ponavljanje) . là.popunjavati tabele i jednostavne križaljke.količinu: peu. . recitovati.vrijeme: aujourd'hui.Praznici i odmori. où . plan de la ville). pjevati. tard . .pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale.prepričavati kraće tekstove. osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille. faire / défaire la valise etc.pisati kraće diktate. tôt.Imperativ PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . aller à la mer. trop.. b) PISANJE: Učenici će: .Perfekat glagola na –er Priloge za: .praviti rečenice od datih elemenata. . à la montagne. demain.U supermarketu. 57 . lettre. chez. assez. très Prijedloge: À. hier. avec etc Brojeve do 100 . acheter et payer etc. .Bliski futur . .: -Situations propres aux actes d'achat.učestvovati u kratkom razgovoru s drugima. . . beaucoup. de.

srpskom jeziku i književnosti. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. čitanja i pisanja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. hrvatskom. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. podsticanje inicijative učenika. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sredstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Shodno tome. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. govora. 58 . stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. estetske i intelektualne sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. obogaćivanje nastave elementima igre. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. ritma i dramatizacije. analiziranje teškoća u procesu učenja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. upotreba savremenih tehničkih sredstava.

Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. da se logički slijede događaji koji se opisuju. na prikladan način ukazati na greške. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. hrvatskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. određene pojedinačne informacije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. precizna uputstva. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. umjetnosti. historije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Cilj provjeravanja 59 . popunjavanje formulara. oglasa. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. raznovrsniji i pristupačniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. izbor i prilagođenost teme. matematike. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. već mu nakon toga. SMS ili e-mail poruka itd. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. biologije. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. izvještaja. odnosno interdisciplinarnih projekata. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Naravno. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. uz pohvalu za aktivno učešće. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. hrvatskog. koliko je to moguće.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. koristi odgovarajuća leksika.

rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije. 60 . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. diktata (10-15 min. u svakom polugodištu po jedna. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Interkulturalne vještine Učenici će: . Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. pismenih vježbi. kontrolnih zadataka.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo . 61 . razumijevanje i poštivanje drugih kultura . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. humanizmu i internacionalizmu. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. duhu tolerancije. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine .ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju . kosmopolitizmu.

ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. lične i pokazne zamjenice.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova. razvijanje samostalnosti u govoru. dual i plural imena. . prijedloge. putem igara. PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je : ponoviti osnovne fraze.PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično / 70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: . izražavanje posjedovanja. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. komparaciju pridjeva. 62 . čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. brojeve. učenje jezika.sloboda i samostalnost u govoru. predanosti i preciznosti u učenju jezika. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . . razvijanje temeljitosti. . razvijanje radoznalosti i kreativnosti. . . a ne o jeziku . rečenica i tekstova.kratki usmeni i pismeni odgovori.

gestikuliranjem. mogu da) -Brojevi (100 do Vokabular . odnosno povezivanjem slike sa . povrće.: govoru i pisanju. godišnja doba i koristiti u 2) verbalno.. . školskoj torbi i učionici.Aktivnosti u nastavi . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: . tabelama.iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju . pjesmice.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući..Izražavanje vremena (15 min.Moja domovina. imitiranjem.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. pola sata) . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. posjeta prijatelju. kulturne. . mjesece i odgovarajućih ilustracija.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. brojevi) . glavni grad .. napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: 1) neverbalno.) .: . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular .Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 63 . imenske i glagolske rečenice .imenovati predmete u tekstom koji čuju. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .godina učenja arapskog jezika Teme . Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da.nabrojati ograničen broj 2) verbalno.: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica voća i povrća i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa osnovne prehrambene kasetofona. npr. volim da. npr. artikle. -povezivanjem ponuđenih riječi u . putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. npr: . 20 min.nabrojati dane u –povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici. -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli. npr.koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više za izražavanje sati.Nivo VII razred Osnovna škola 5. . odlazak na izlet i dr.Kupovina (voće.Arapske zemlje i glavni gradovi Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. . -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Kroz dijalog (igre..itd. prepoznavanje.upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000. ponavljanje. genitivne veze.

pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. . treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -glumiti.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva. -pjevati. godišnja doba . dijelove rečenice i cijele rečenice . podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. posebno ako su ilustrovane.dopunjavaju izostavljene riječi. usklađenih sa spoznajnim 64 . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. estetske i intelektualne sposobnosti. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.rekonstruišu sintagme i rečenice. -recitovati kraće pjesmice. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.. 1000) -Redni brojevi (veći od 12) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.razumjeti jednostavne pisane upute.itd.Kod doktora . . I na ovom nivou (peta godina učenja). mjeseci. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. PISANJE : -učenici prepisuju riječi. . vole.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. -postavljati jednostavna pitanja. . mogu..Dani. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili . . .

unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. kao i dostignuća drugih itd. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Naravno. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. određene pojedinačne informacije. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. obogaćivanje nastave elementima igre. raznovrsniji i pristupačniji. uz pohvalu za aktivno učešće. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. govora. analiziranje teškoća u procesu učenja. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. koliko je to moguće. već mu nakon toga. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. precizna uputstva. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. čitanja i pisanja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). podsticanje inicijative učenika. na prikladan način ukazati na greške. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. izbor i prilagođenost teme. za uočavanje pojedinih detalja itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. koristi odgovarajuća leksika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. ulogu igra i kreativnost 65 . uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. ritma i dramatizacije. Sredstva.

. hrvatskog. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. historije. oglasa. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. u svakom polugodištu po jedna.izražavanja. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. pismenih vježbi. 66 . interdisciplinarnih projekata. matematike. umjetnosti. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kontrolnih zadataka. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. izvještaja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. hrvatskog. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. pisanje prema modelu. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. biologije.upoznavati različite kulture i tradicije. Interkulturalne vještine Učenici će: . Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. popunjavanje formulara. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.

razvijanje samostalnosti i kreativnosti. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. ovladavanje osnovnim leksičkim. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. fonetskim i gramatičkim minimumom. humanizamu i internacionalizmu. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. 67 . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . duhu tolerancije. kosmopolitizmu. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

68 .čitanje riječi. . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. bude zabavno. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . učenje jezika.DRUGA GODINA UČENJA . upotrebljenih). .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. . predanosti i preciznosti u učenju .kratki usmeni i pismeni odgovori. pisanje tanwina. jezika. a ne o jeziku . arapskog jezika. učenja. - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja.čitanje jednostavnih rečenica. .razvijanje samopouzdanja u izražavanju. kratki i dugi vokali.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično . putem igara. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja.popunjavanje slova i riječi. razvijanje temeljitosti. treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. pisanje određenog člana. . razvijanje samostalnosti u govoru. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . . .70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini .sloboda i samostalnost u govoru. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).

: .Kuća Prvi ograničenim brojem riječi stepen elementar . npr. 2) verbalno.nabrojati dane u sedmici .imenovati članove svoje uže porodice. . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. tilka ) Vokabular Učenici će: -učiti samo osnovni vokabular.tražiti određene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. . .dopunjavanjem teksta.Bliža okolina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. nahnu) -Upitne zamjenice: .igrati ulog.Porodica i prijatelji .povezivanjem slike i teksta. razvrstavanjem slika. npr. . . 'anti. . . .: sat) . .Škola . .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom.dopunjavanjem teksta.nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . . -Potvrdne i odrične riječi: -(na`am. .čitati kraće tekstove naglas i u sebi. pjevati.recitovati.Nivo III razred Osnovna škola 2.postavljati jednostavna pitanja.odgovarati na pitanja.crtanjem. Gramatika -Lične zamjenice: -('ana. označavanjem tačnih i netačnih . ma.: .(hal. prepoznavanje crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. . . 2) verbalno.predstaviti sebe i druge.pozdravljanje na formalan i neformalan način. život nog .imenovati predmete u znanja školskoj torbi i učionici. `ala) 69 . pridruživanjem slike tekstu.: .nabrojati nekoliko . npr. harihi.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i . hiya.(fi. huwa. .Svakodnevni ljude i predmete u kući. -Prijedlozi: . GOVOR: Učenici će: . . godina učenja arapskog jezika Teme Proširivanje tema Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . la) -Upitne partikule: . 'ila. 'a) -kroz dijalog (igre.razvrstavanjem slika. npr.davanjem kraćih odgovora. kam) -Pokazne zamjenice: -(hara.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi).brojati od 1 do 10 . 'anta. pjesmice. -Pozdravljanje i upoznavanje .Odjevni predmeti ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .crtanjem. ralika.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.(man.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. . . min. .reći koliko je sati (puni tvrdnji. ponavljanje.

'amama. -Sekundarni prijedlozi: -(tahta. . ̉yn itd.učestvovati u dramatizacijama. fawqa.(1 do 10) -Pridjevi: .dopunjavati izostavljene riječi.). \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: . . sagir.(kabir..rekonstruisati riječi.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. tawil.Hrana i piće osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. sad. PISANJE: Učenici će: . wara'a) -Upitna riječ: -“'ayna”.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda: -(okruglo “ta”) -Brojevi: . . qasir.(osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica) 70 . . . .od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće rečenice.

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). upotreba savremenih tehničkih sredstava. kao i dostignuća drugih itd. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podsticanje inicijative učenika. obogaćivanje nastave elementima igre. Sredstva. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. govora. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. srpskom jeziku i književnosti. ritma i dramatizacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. čitanja i pisanja. hrvatskom. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Shodno tome. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. analiziranje teškoća u procesu učenja . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. estetske i intelektualne sposobnosti. 71 .

izbor i prilagođenost teme. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. već mu nakon toga. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. uz pohvalu za aktivno učešće. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. raznovrsniji i pristupačniji. koliko je to moguće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. precizna uputstva. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. određene pojedinačne informacije. historije. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. matematike. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. biologije. 72 . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. da se logički slijede događaji koji se opisuju. za uočavanje pojedinih detalja itd. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. odnosno interdisciplinarnih projekata. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Naravno. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. hrvatskog. umjetnosti. koristi odgovarajuća leksika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. hrvatskog. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. na prikladan način ukazati na greške.

73 . kontrolnih zadataka. pismenih vježbi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. u svakom polugodištu po jedna. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. . Interkulturalne vještine Učenici će: .

MATEMATIKA 74 .

osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. Uspoređivanje decimalnih brojeva. Brojevni izrazi.b e N ). U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. kružnici i četverouglu. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis).MATEMATIKA VII RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Zaokruživanje decimalnih brojeva.). Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Decimalni brojevi. definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. 140 časova godišnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. trouglu. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. 2. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. Također. TEMA – CIJELI BROJEVI 75 . Pridruživanje b tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika a (a. Naime.

Površina trapeza. Uglovi trougla. Konstrukcije nekih uglova (600. Mjerenje površina. Suprotni brojevi. Konstrukcije trapeza. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Romb. Vrste četverouglova. Pojam i svojstva. Srednja linija trapeza. a Decimalni zapis racionalnog broja. Kvadrat. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Centralni i periferni ugao. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Upoređivanje racionalnih brojeva. Jednakost uglova. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvođenje u skup racionalnih brojeva. Površina trougla. Svojstva trapeza. Uzajamni položaj prave i kružnice. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Trougao.Opisana i upisana kružnica trougla. Uglovi sa paralelnim kracima. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Deltoid. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva. 4. Svojstva paralelograma. Uglovi četverougla. Skup cijelih brojeva. Zbir uglova trougla. Uglovi sa normalnim kracima. Podudarnost trouglova. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. 5. Konstrukcija tangente kružnice. Pravougli trougao. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Osnovne konstrukcije trougla. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. TEMA – ČETVEROUGAO. Pravougaonik. Trapez. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Paralelogram. Konstrukcije deltoida. 750. 1200. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Brojevni izrazi. Odnos stranica u trouglu. 1350). Obim trougla i četverougla. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Uzajamni položaj dvije kružnice. Odnos stranica i uglova u trouglu.Pojam negativnog cijelog broja. Površina paralelograma.Vrste paralelograma. 3. Konstrukcije paralelograma. 45 0. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. 76 .

precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu . planski pristupiti problemima i rješavati ih. ustrajno. o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q . samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog materijala. obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava . UČENIK ĆE MOĆI: raditi sistematično. razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA: - CILJEVI upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. analize i sinteze. 77 . shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla . logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. računanje obima i površine trougla i četverougla. precizno i postupno. samostalnog otkrivanje novih činjenica. o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima . OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. upoznavanje značajnih tačaka trougla. računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova. samostalno sastavljanje zadataka.

redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b. x-a>b. (x+a)-b=c. x-a=b.VRIJEDNOSTI I STAVOVI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica Rješavaju različite jednačine • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz • • • • • • • • • 78 . a kod kuće rade domaće zadatke • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva. Upoređivanje decimalnih brojeva. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. a-x=b. • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. Množenje decimalnih brojeva . Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. STAVOVI. x-a<b. 1. (x-a)+b=c. UČENIK ĆE: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom. razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. Osobine množenja decimalnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. kritičko i samokritičko prihvatanje greške. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) VRIJEDNOSTI. PONAŠANJA • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svom i tuđem radu • SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. a-x>b. vrše procjenu rješenja prije računanja. Zaokruživanje decimalnih brojeva. priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. uspostavljanje grupne saradnje. Decimalni brojevi. rada. karakternim osobinama učenikove ličnosti. a-x<b. samokontrole i kontrole drugih u radu. način zapisivanja i čitanja. • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. te prevođenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. x+a>b.

• •

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina

svakodnevnog života

odgovornost za rad, tačnost, urednost i sistematičnost Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka

2. • • • • • • • • • • • •

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• • •

• •

• • •

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života Pridružuju cijele brojeve tačkama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Upoređuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima

• •

Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o svojstvima računskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti

• •

Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Računaju na različite načine, vertikalno i horizontalno, pomoću brojne prave Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka Predviđaju približan rezultat; Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika

• • •

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definiše uređenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija, jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad učenika

• •

79

3. • • • • • • • • •

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b • Svojstva množenja racionalnih brojeva.
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku). •

• • •

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rješenja jednačine, vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja Čitaju, sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

• •

Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjećaj vlastitog dostignuća

• •

Učenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka

• •

• •

• •

Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova Radi boljeg uočavanja ilustruje pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrađuje programirani materijal za samostalno učenje

80

pristupa u rješavanju zadatka

4. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Težište i orto centar trougla. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.

• •

• • • • •

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruišu uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruišu i diskutuju rješenje) Konstruktivno određuju značajne tačke trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapažanje i zaključivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rješavanje zadataka Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno Osposobljavaju se za analitičko mišljenje, naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapažanja i logičkog mišljenja Razvijanje zapažanja posebnog i općeg Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu

• •

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uočava odnose među elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izražava kritičnost u radu

• •

• •

• •

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a učenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka Učenike potiče na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zaključka Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu, mehaničko kretanje modela

81

završava izgrađivanje pojma četverougla Izvršava klasifikaciju četverouglova. Konstrukcije paralelograma. kvadrat. Konstrukcije trapeza. Trapez. Pravougaonik. Površina trougla. Srednja linija trapeza. ČETVEROUGAO. Deltoid. smisla za preciznost. kvadrat. Vrste paralelograma. tačnost i preciznost u radu Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova Koriste pravilno matematičko izražavanje • • • Razvijanje radnih navika. Površina trapeza. pravilno piše i crta u svojoj teci Samostalno uočava i logički zaključuje Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Elementi četverougla. upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam četverougla i elemente. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. Uglovi četverougla. Svojstva paralelograma. Mjerenje površina. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Učenici trebaju naučiti definisati paralelogram. Površina peralelograma. Svojstva trapeza. grafoskop. 5. Vrste četverouglova. romb. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. nastavne plakate i dr. Svojstva deltoida. tačnost. Konstrukcija deltoida. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. kvadrat. trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini Stiču vještinu korištenja pribora. Obim trougla i četverougla. romb. Paralelogram.• Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje trougla pri dokazivanju podudarnosti. naglašavajući nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četverougla 82 .

83 . a zatim definisati skup cijelih brojeva. gore – dolje. uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. • Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). dekadnom jedinicom. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. izvodljivosti računskih operacija. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. višecifrenim brojem).).METODIČKE NAPOMENE 1. • Provjeravati zakone komutacije. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. • Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva). • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. asocijacije i distribucije u računskim zadacima.DIDAKTIČKO . a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. 2. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. kretanje udesno – ulijevo. • Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). geografska dužina i širina itd. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva).

razred). • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. 3. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. kao obratnu operaciju. 84 . • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. • Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. a nova znanja usvajati posmatranjem. a zatim preći na proizvode od više faktora. • Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q. određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli negativnim brojem. • Dijeljenje. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. dobitka – gubitka i dr. • Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. • Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q. Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. • Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. 4. Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. ne treba ih dokazivati. promjene vodostaja rijeke. a zatim skup racionalnih brojeva. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu.• • • • • • • Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. nadmorske visine – dubine mora. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. neposrednim mjerenjem i ogledom. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature.

• Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. TEMA – ČETVEROUGAO.• • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. a za kvadrat samo jedan . 85 . Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. već poznatih slika (kombinacije trouglova. Upotrijebiti i grafoskop. trapeza. koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. • Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. a zatim izvesti dokaz tvrdnje. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla.). prave i kružnice i dvije kružnice). • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. Dokazati tvrdnju . kvadrat i romb. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. susjedne stranice i uzastopni uglovi. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. jednakost suprotnih uglova. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Ponoviti podudarnost duži. pravougaonika i sl. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata . Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. 0 5. deltoida… Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata.

procedurama i instrumentima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. sposobnostima i sklonostima. kao i plan rada. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. procesa. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. rad na projektu. specifične komunikativne i radne vještine. razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. Individualno prilagođeni program. proizvoda i sredine učenja. 86 . U skladu s tim. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada.

FIZIKA 87 .

biologije. -koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. informatike. -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. U kontekstu toga. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. mega). Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. -postavljati hipoteze. kilo.FIZIKA Zašto učiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. koristi odgovarajući pribor / eksperimentalne uređaje i instrumente. nastavku školovanja i profesionalnom usmjeravanju. tehničke kulture. matematike. razlika i povezanosti. centi. identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora. -klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. 88 . -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata. mili. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. geografije. S druge strane. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva.

pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. matematičkim formulama. koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. -opisuje. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. toplote. istosmjerne struje stalne jačine. energije. -poznaje simbole i SI mjerne jedinice. tvari. 89 . međudjelovanja. zna vezu između mase i težine tijela. za objašnjenje različitih pojava. kao i šire. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. sile. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. opisuje efekte djelovanja sile potiska. talasnog kretanja. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. energiju i njeno korištenje. kretanja. -interpretira dati model. -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. povezanosti električnih i magnetskih pojava. Sadržaj -Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. električnog polja. pisanim izvještajem. efekte međudjelovanja. svjetlosti. diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. vrši različita mjerenja. električnog naboja. fizikalna svojstva tijela i pojava. -komunicirati. istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja te stanja ravnoteže.-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. -modelirati. prirodne strukture. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. -opisuje. zvuka. njene koristi za svakodnevni život. građu tvari. rada. građe atoma. -pronalaziti rješenja. -zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. graficima. sile u prirodi. uključujući izbor pribora i tehnologije. fizikalnog stanja. fizičke pojave. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. magnetnog polja. -Konceptualni okvir tijela. promjene stanja tvari -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu.

međusobno uvažavanje. samostalan rad. Ohmov zakon. -razlikuje pojmove temperatura. Joule-Lenzov zakon. rad u grupama / timu. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. sočiva i prizme. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. Faradayev zakon. fisiju i fuziju. zakoni održanja. preciznost i tačnost.-identificira i opisuje različite oblike energije. shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu. razumije stanje toplotne ravnoteže. prikazuje i analizira električno kolo. opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija -usvoji naučni pogled na svijet. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Pascalov zakon. Arhimedov zakon. zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. -ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. 90 . Newtonovi zakoni. strujanjem i zračenjem. istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. toplota i količina toplote. uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. zakoni geometrijske optike -Primjena znanja fizike -Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. navike -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici -Razvijati navike za urednost. -uočava lanac i razmjer prirodnih struktura. sistematičnost. transformaciju energije i povezanost sa radom. -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. razlikuje prenošenje toplote vođenjem. opisuje strukturu jezgra atoma. -stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. stavovi. od osnovnih čestica do galaksija. -Zakoni: kretanja u kinematici. primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad.

pored tradicionalnih medija. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. vrijednosti. Pritisak 4. Magnetno polje 4. Prirodne strukture. odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. koji integrišu više predmeta ). Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija i . prikupljanja i zapisivanja podataka. Energija i rad 5. neophodno je koristiti moderne medije. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Električna struja 3. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. učenje procesa promatranja opisivanja. Fizika i priroda 2. Svjetlost 6. Međudjelovanje. Kretanje i sile 3. Učeći fiziku. Talasi 5. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike 91 . u skladu s tim. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. Građa tvari VIII razred 1. U skladu s tim. klasifikacije. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. predviđanja i uopćavanja i.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Toplota IX razred 1. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. u okviru datog broja časova u razredu. upoređivanja. učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. Mjerenje 3. analize i tumačenja podataka. Također. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu. Naelektrisanja u našem okruženju 2. sila 2. Svijet atoma DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate. Na nivou osnovne škole. stavova i ponašanja. to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. što je najvažnije. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike.

obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. ali se kao relevantan omjer može smatrati: -Znanje sadržaja fizike: 60% -Procesi. grafički i eksperimentalni zadaci. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. procedurama i instrumentima. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor. korištenje interneta i dr. specifične komunikativne i radne vještine. rad na projektu. odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). jednostavni računski. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. vodeći računa o individualnim mogućnostima. sposobnostima i sklonostima. razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. 92 . laboratorijski rad učenika. U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. sposobnosti i vještine: 30% -Afektivno učenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci– pitanja. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). procesa. kao i plan rada. proizvoda i sredine učenja. kreiranje modela. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Individualno prilagođeni program. izvedbe (referat.nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. primjerenih učenicima. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka.). tehnički proizvod). zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije.

stanje. -sami izvode eksperimente. -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. čestica. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode -promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. centi i mili. saobraćaju. tvar. odnosno njihovim skalama. eksperiment -Priroda. materija. -razlikuje značenja za kilo. sportu. geografiji i dr.. tijelo. -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. srednja vrijednost mjerene veličine Mjerenje duljine Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta -priprema vježbe mjerenja. metod fizike teorija. Razvoj navike istraživanja -Duljina. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. prikupljaju podatke. izvodeći odabrane eksperimente. svojstva tijela. provjeravaju svoje ideje i zaključke. vrste grešaka.FIZIKA. -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. -vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. kretanje. fizikalne pojave -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. -pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. -zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. -procjenjuju i mjere duljine dužina. nastavnik kreira problemsku situaciju. 93 . debljine. metar (m) -raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. -Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. služeći se modelom crne kutije. ponašanje Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika: Učenik : Fizika i priroda -Pristup saznavanju prirode. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. opsega. VII razred – 1 čas sedmično. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. određuju srednju vrijednost. -iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. mjerila. fizikalni sistem. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. stavovi. -za uvođenje učenika u svijet fizike. -iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. deci. -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. prečnika. -Fizikalna veličina Mjerenje -Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. -upoznavaju se sa različitim mjerilima . -razlikuje pojmove dužina i duljina. procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale.

-ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. -raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. -pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. -koristeći tablicu gustina. upoređuju mase različitih tijela. -Zapremina tijela. danu. -Gustina. kilogram po metru kubnom (kg/m³) -određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. vaga -zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. kvadratni metar (m²) -određuje površine i zapremine. kao i njegovom zapreminom. Mjerenje vremena -Vremenski period. satu. trenutak -Mjerenje vremena. uz prethodno procjenjivanje. -određuju gustinu smjese dvije tečnosti. kilogram (kg). -mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama.Mjerenje površine i zapremine -Površina plohe. -na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. -izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. određuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno. Mjerenje gustine -Masa tijela. Razvoj navike rada u grupama / timovima -procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. Tačnost i preciznost u mjerenju -određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. -određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. -zna odnos sekunde prema minuti. -određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. sekunda (s) -razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. -raspravljaju o vremenu i jedinicama. litar (l) Mjerenje mase -uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. -zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. kubni metar (m³). -mjere zapreminu tečnosti. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi -ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. -mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim 94 .

da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula .da je atom građen od protona. odnosno međumolekularnom prostoru. -nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). 95 . neutrona i elektrona. koristeći se čestičnim modelom tvari. -Kelvin (K). Mjerenje temperature -Temperatura -pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. -pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. atomi -Agregatna stanja tvari -koriste se internetom. -Čestični model tvari -Molekule. -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. . služi se odgovarajućim ilustracijama / simulacijama. -ukazuje na povezanost fizike s hemijom .instrumentima. -zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika. -pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. -ocjenjuje učenike.da je molekula građena od atoma.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. -mjere temperature zraka. stepen Celzijusov (ºC) Građa tvari -Mjerenje temperature -priprema nizove zadataka za kontrolni rad. -prezentiraju svoje radove. -ocjenjuje učenike. smjese hladne i zagrijane vode. iznose svoje ideje. . -interpretira čestični model tvari: . -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. izvodi oglede. tečnih i gasovitih tijela. -predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. . prikazuje modele molekula i atoma. tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. vode.

BIOLOGIJA 96 .

Također. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. procesa i zakonitosti o prirodi. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Cilj nastave biologije 97 . Zatim.BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. Dat je također osvrt na ponašanje životinja. odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. anatomskoj. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja.

evaluacija. -mikroskopirati. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. jedinke) građene od ćelija / stanica. proširuje ih i praktično primijenjuje. -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. -učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. stičući nova znanja. također koriste i druge izvore znanja. -modelirati. radi u grupama. -identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. bilježi rezultate. -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. -razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. klasificira stečena znanja. -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. izvođenje. 98 . parovima i pojedinačno. -razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. -stiče osnovna znanja o ponašanju životinja.Znanje biologije Procesi -posmatra. -koristi odgovarajući laboratorijski pribor. vještine i navike. -Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. istražuje.

privredni značaj i zaštita. korištenje životinja u ishrani čovjeka. a zatim u velikoj grupi. u granicama mogućnosti. -razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. -učenici u parovima. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. građu životinjske ćelije/stanice. -svojim aktivnostima. -primjena znanja biologije.-stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. -opisuje. građu i funkciju životinjskog organizma. prikuplja materijale. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. pravi portfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. razgovaraju o temi «Zdrav život». diobu ćelije. razliku između biljne i životinjske ćelije. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i prakse. -komunicira i iznosi svoje stavove. -ponašanje životinja. -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. njene koristi za svakodnevni život. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. -sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. 99 . uči sadržaje koji se odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. kritički razmišlja. -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. -radi u grupama.

-razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. rada u grupama / timu. 100 . procesa učenja u grupi (timu). evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. -razvija navike u pogledu urednosti. -usvaja naučni pogled na svijet. stavovi. ali i samostalnog rada.Vrijednosti . -stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. -preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. navike -podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. tačnosti. preciznosti. samostalnog rada. međusobnog uvažavanja. sistematičnosti. -uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama.

tj. -podešava namještaj i preparate. Vrijednosti. tkiva (trajni i svježi preparati). ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih bioloških znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi Aktivnosti učenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. -priprema -često rade u parovima i grupama laboratorijsku vježbu: -mikroskopiranje za kooperativno životinjske ćelije i učenje. Građa i funkcija životinjskog organizma -zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije / stanice do organizma.. fiziologija. Učenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o životu koja uključuje niz disciplina. tkivo. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. stavovi. etologija životinja). organ. 70 časova godišnje Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Tematske cjeline / teme Učiti: Uvod -Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini.. hemikalije. VII razred – 2 časa sedmično. upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema) -Učiti o građi životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije. prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. sistem organa. Aktivnosti nastavnika: -motiviše učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije.BIOLOGIJA. 101 . ćelija / stanica. mjerne instrumente. sistematika.. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme -nastavni proces usaglašava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizičkim razvojem i koji mora biti čist mogućnostima (sterilan) prije prve upotrebe. učenika.

-crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. Građa i funkcija životinjskih tkiva. zna funkciju pojedinih organela. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. nervno -Sistemi organa: kožni sistem organa. mitohondrije. sarađuju i donose zaključke.Također. -donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. -zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. crteži. -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. 102 .). -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. -samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. crteže). -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu -grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. centrozom. potporno. -omogućava učenicima da uče zajedno. ribosomi -Razlika između biljne i životinjske ćelije / stanice -Diobe životinjske ćelije:mitoza i mejoza – informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo. posteri i dr.organizam Životinjska ćelija / stanica -Steći će znanja o građi životinjske ćelije / stanice kao osnovne jedinice životinjskog organizma -Organele ćelije: ćelijska opna . organizam. organ. mokre preparate. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. organa i sistema organa -Životinjska tkiva: epitelno. sistem / sustav organa. jedro. da se druže. -stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. -usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. mišićno. -uključuje učenike u grupni rad. citoplazma. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. razmjenjuju mišljenja. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada -izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup).

insekti. razmnožavanje -Komparativno morfološko fiziološki pristup -Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka).Sistematika životinja i ponašanje životinja potporni sistem i kretanje životinja. -zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. zglavkari. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. probavni system / sustav i prehrana. Svijest o higijenskim navikama -posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. pljosnate gliste / pljosnati crvi. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. 103 . -zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. -rade u timu. zoološki vrt i dr. -posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. -prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. nervni / živčani sistem i osjetila. mekušci i bodljokošci / bodljari -iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. -zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. Razvoj navike istraživanja -pomažu učenicima sa posebnim potrebama.). valjkaste gliste / obli crvi. -učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata.). udžbeniku i drugim izvorima znanja. -stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u . kućica puževa i školjaka i dr. -predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. člankovite gliste / prstenasti crvi. sistem organa za izlučivanje. dupljari.

kičmenjaci / kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. a posebno za čovjeka.-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. -pregledava materijal koji donose učenici iz prirode. -Ribe: opće osobine. zavičaja i bilježe podatke o -pomaže učenicima istraživanju. građa tijela. bezlubnjaci / kopljače. -priprema grupni odlazak učenika u muzej ili zoološki vrt. podjela i značaj. građa i razmnožavanje. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke prakse -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). razmnožavanje i -zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih 104 . -priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) i određivanje riba pomoću ključa. materijale iz drugih izvora. rasprostranjenost. te raspravlja sa učenicima o važnosti -istražuju ptice svog i značaju određene sistematske grupe.. etologija riba -Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. -upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . -zna zašto su upravo ptice -posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vježbu: prikupljaju disekcija žabe. glavne grupe. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara -zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. kolouste / kružnouste: glavne odlike i značaj -u okviru pojedinih sistematskih grupa životinja. značaj u ishrani. također i štampani materijal.

a to su: dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. rasprostranjenost. 105 . -značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. -potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. -zna zašto je metabolizam ptica intenzivan.razviće. porijeklo i značaj (stočarstvo. izvora. polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: opće odlike i raznovrsnost sisara. izumrli gmizavci -Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. . sistematske grupe. -zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. stalna temperatura tijela. lovna divljač). važnije grupe sisara. najvažnije grupe ptica. opće osobine građe i razmnožavanja. -produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. seoba ptica.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. -raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. glavne grupe i značaj -Gmizavci / gmazovi: prilagođenost vazdušnoj / zračnoj sredini.

shema. etologija.METODIČKE NAPOMENE Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. . posebno u vanrednim uslovima života (elementarne nepogode i rat). fiziologija. grafikona i modela.Značaj životinja za čovjeka -Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta -Značaj životinja za čovjeka. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. . klasificiranja i tumačenja podataka. antropologija. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija. korištenje u ishrani u vanrednim uslovima -poznaje određeni broj vrsta divljih životinja koje se mogu koristiti u ishrani. jestive životinje vodene i vazdušne sredine. -redovno provjerava znanje učenika i ostala postignuća. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. morfologija.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). . Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu.sabiranja. . te ih ocjenjuje. 106 . -izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja. genetika. DIDAKTIČKO .uočavanja promjena u vremenu i prostoru. ekologija). -istražuju koje su divlje životinje jestive i na koji način se mogu pripremati i konzervirati. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. kod učenika treba razvijati sposobnosti: . mikologija. evolucija. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika. omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. zoologija. mikrobiologija). sistematika.sakupljanja.

sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. Ocjena mora biti javna. Provjeru prati ocjenjivanje . Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama. posmatranje ponašanja životinja. To se postiže putem kontinuirane provjere. u parovima i individualiziranim radom. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. izrada nastavnih sredstava. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. Ukoliko nastavnik 107 . posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama. etologije i ekologije. gajenje biljaka i životinja. Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave.. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. vještina i navika. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. izvođenje ogleda.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Izvođenje ogleda. parku. uz obalu tekućice.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. treba primjenjivati usmeni. bare i mora. U pogledu načina primanja bioloških informacija. izrada postera. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Rad na terenu (u šumi. nastavne metode i nastavna sredstva. livadi / travnjaku. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. a to će biti uslovljeno nastavnim sadržajem.

stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. ponekad i skromne ekonomske učinke. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. mikroskopskim preparatima. za organiziranje različitih oblika rada. donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. mikroskopima. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom. suhim i mokrim preparatima. intenzivno s roditeljima. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. priborom za disekciju. Internet konekcija također mora biti prisutna. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Također. zidnim slikama. 108 . Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Također. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život. U nedostatku uslova za osnivanje vrta. u granicama mogućnosti. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje tj.

GEOGRAFIJA 109 .

-Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. poluostrva. znati analizirati klimatske dijagrame. znati objasniti razuđenost obala . proizvodnju energije .GEOGRAFIJA ODGOJNO . međusobni uticaj i međusobna zavisnost Evropa Prirodne i društvene karakteristike -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene -Služiti se geografskom kartom. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. saobraćaj. koristiti kartografske znakove. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . gdje se nalazi Evropa. gustinu naseljenosti. dinamika stanovništva. moreuze. florne i faunističke karakteristike. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. klima. moreuze. -Nabrojati vrste kraških oblika. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). ostrva i poluostrva. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. demografsku -Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih dešavanja u svijetu -Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. 110 . vrste mora. rijeke i jezera. reljef. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. -Šta je struktura stanovništva. gustina naseljenosti. njihove posljedice. najveće rijeke u njima. -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. ostrva. morske i riječene slivove. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. zaljeve. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). stanovništvo i naselja na Zemlji. klimatske karte . migraciona kretanja u prošlosti i danas.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA TEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI Učiti – znanje: -Kontinenti. geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti).

znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika -Činjenice – pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. industrijalizaciju. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope.pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . Sposobnosti -Samostalno pronalaženje informacija o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava -Gdje se nalazi Sredozemlje. privredni i turistički značaj. saobraćajni. poluostrva. pokazati na geografskoj karti. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. skiciranje. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. 111 . prirodna bogatstva. koja mora nazivamo -Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski položaj. uslove za razvoj poljoprivrede. stagnaciju. pisanje izvještaja o istraživanju. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. šta su ostrva. rad na uzorcima. crtanje. njihove prirodne i društvene karakteristike. regije Evrope.

značaj geografskog Vrijednosti. -Značaj nafte. raspored padavina u toku godine. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. -Karakteristike najznačajnijih zemalja Sredozemlja i njihov uticaj na politička i privredna dešavanja. prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje – Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja -Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritičkog mišljenja. kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . klimatske i hidrografske karakteristike. prirodno-geografskom i društveno-geografskom smislu. -Stanovništvo i naselja tih zemalja. -Karakteristike klime. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. -Znati pokazati pripadajuća mora. -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. -Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. -Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja.uzroke političke nestabilnosti. -Razvijanje kritičkog mišljenja. najznačajniji gradovi. obala i njena razuđenost. navike Azijsko Sredozemlje 112 .i procesa -Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim . stari gradovi – centri kulturnog. a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru. -Značaj Sredozemlja na historijska dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na današnji privredni razvoj i kulturu. -Zašto je ovo specifičan prostor u historijskom. -Geomorfološke. hidrografske karakteristike. naučnog razmišljanja i izlaganja Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom sredozemnim. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. zašto je evropsko. stavovi. poluostrva i ostrva Sredozemlja. industrijskog i historijskog značaja. pravac pružanja planina.Zemlja. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja.

Prostorni obuhvat. gustina naseljenosti. samostalan rad. veliki Skandinavski poluotok. prostor sukoba interesa velikih sila. prirodna bogatstva. postupaka i metoda djelovanja obala. -Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). geografski položaj. -Demografske karakteristike. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze -Razvijanje navike očuvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta života sada i u budućnosti -Položaj afričkog Sredozemlja na karti. klimatske i hidrografske karakteristike. Afričko Sredozemlje -Osposobljavanje za grupni rad. -Položaj Zapadne Evrope. prostor sukoba velikih sila. prostorni obuhvat. razuđenost obale. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. ali i geostrateški značaj. njegov značaj. toplotni pojas u kojem se prostire. dinamika stanovništva. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. geomorfološke. -Prostor najvećih pustinja na Zemlji. velika prirodna bogatstva). hidrografske i klimatske karakteristike. razuđenost -Navika preuzimanja odgovornosti za Zapadna Evropa izvršavanje dobijenih zadataka. položaja u geostrateškom i vojnom smislu. -Značaj Nila za razvoj kulture i civilizacije. u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. -Geomorfološke. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. klimatske i hidrografske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. njegov značaj.Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. hidrografske i klimatske karakteristike. prostorni obuhvat. saobraćajni značaj. prirodna bogatstva. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. klima i rijeke. geomorfološke. fjordovi i fjeldovi. -Demografske i privredne karakteristike 113 . -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. geografski položaj azijskog Sredozemlja. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel. Demografske karakteristike. -Pustinje i oaze. gradski centri. Geomorfološke. Suecki kanal – njegov saobraćajni. klima Sjeverne Evrope. položaj Sjeverne Evrope. -Stočari nomadi – «pustinjski narod». -Karakteristike reljefa i klime ovog područja. -Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa -Prostiranje Sjeverne Evrope.

klima i rijeke. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. Srednja Evropa (najviši životni standard). Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. -Alpske zemlje. hidrografske i klimatske karakteristike. geomorfološke. dinamika stanovništva. razuđenost obale. -Položaj Srednje Evrope. velike ravnice Evrope. gradski centri. gustina naseljenosti. dinamika stanovništva. klima i rijeke. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). Ruska Federacija (istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 114 . značaj Ruske Federacije. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. gustina naseljenosti. geografski i historijski značaj. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva. razuđenost obale. gradski centri. -Položaj Ruske Federacije. hidrografske i klimatske karakteristike. prostorni obuhvat. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. golema prirodna bogatstva). prostorni obuhvat. klima i rijeke. uloga. specifičnosti pojedinih zemalja. gradski centri. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). gustina naseljenosti. velike ravnice. geografski položaj. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. toplotni pojas u kojem se prostire. toplotni pojas u kojem se prostire. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor.-Narodi koji žive na ovom prostoru. hidrografske i klimatske karakteristike. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. geomorfološke. geografski položaj. -Finska . -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). toplotni pojas u kojem se prostire. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope.zemlja jezera. prostorni obuhvat. geomorfološke.

Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti BOSNA I HERCEGOVINA Ime.Jugoistočna Evropa Azijsko Sredozemlje Afričko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istočna Evropa 115 .Mediteran Društveno uređenje BiH Azija – opći pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna.OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED Evropa – opći pregled Sredozemlje . historijski razvoj i prirodna i kulturna baština BiH Prirodno-geografske odlike BiH Društveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo .

ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. na kraju 2. 116 . bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadržajima. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta). i 2. trijadi. VII. Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta). Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta. čiji je u suštini sastavni dio. koji su obrađivani do sada. Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. VIII i IX razredu. Nastavni sadržaji (gradivo). izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja). kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. ne u funkciji ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva. naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. čime su program. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI. kao i predmeta Društvo u V razredu.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke. prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. tj. a i udžbenici. ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. uvažavajući naučnu. a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. a i s ostalim nastavnim predmetima. odnosno stručnu tematiku. trijade i tokom čitave 3. bili su preobimni.

o čemu se mora voditi računa. Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem). • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. Biologija. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi. predviđen ovim NPP-om. pa i učeniku. a koncipiran je tako da nastavniku. odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. 117 . koji su često i objektivne i subjektivne prirode. odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski rad. samostalan rad... Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. • osjećaj za lijepo. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu. rad u parovima. kao zastario i prevaziđen). • izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece.Obim znanja. U VII razredu je predviđena obrada evropskog. jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđeg rada.). ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi. Bosanski / hrvatski / srpski jezik. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – Historija. razumljivo. Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora nego ostalim temama.

individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih aktivnosti.Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. procedurama i instrumentima. sredstvima. odnosno kompjuterom. U skladu sa naprijed navedenim. u svakom mogućem slučaju. videotoptom. u manjoj i većoj mjeri. i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . dodatne nastave i terenske nastave. a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. 118 . Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. individualna nastava. literaturom koju će učenici samostalno . grafoskopom. Primjenjivati. treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije. S obzirom da je inkluzivna nastava. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. opremeljene sa svim vrstama geografskih karata. kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije.učesnika u nastavnom procesu. nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju. Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika.

rijeka i jezera -Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. Prirodno-geografske odlike Evrope 3. područja velike -Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). geografskih karata. klimu vode. EVROPA Geografski položaj. STAVOVI. geografski položaj. 70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. dinamici. biljni i životinjski svijet) -Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama. rijeka i jezera -Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama) -Priprema didaktičkog materijala. globusa.GEOGRAFIJA. VII RAZRED – 2 časa sedmično. tekstova -Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih -Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide 2. Društveno-geografske odlike Evrope -Znaju o stanovništvu (strukturi. a koji žive na prostoru cijele Evrope AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. granice i veličina -Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima -Prepoznaju prirodno-geografska obilježja (reljef. kartama reljefnih cjelina i oblika. naseljima. geoloških i geomorfoloških karata Evrope -Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaženja na geograf. granice. njihovim kulturama. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 119 .

-Pronaći na karti najveće i najstarije gradove. Apeninski. a posebno prirodnih ljepota regije. -Osposobiti učenike za analizu klimograma (padavine i temperature) . azijsko i afričko Sredozemlje) 5. Arabija. -Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe (Feničanska država. žarište i rasadište posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . Kuvajt. -Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina. Rimsko carstvo – samo informativno.Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana. Libija. -Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. Balkanski i Maloazijski). a naročito povoljnost klime za život -Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko. Suecki kanal) -Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas -Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnom periodu vrućine i suše) -Pronaći na karti sva mora Sredozemlja te veća ostrva ili grupe ostrva. -Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja. afričko i azijsko Sredozemlje Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. 120 . evropsko. SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. kao najvažnijim energetskim izvorima. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodište. stara Grčka. čime je okrnjena izvorna kulturna baština te istaći potrebu za restauriranjem. kao i četiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski. obnovom i čuvanjem tih spomenika Razvijati osjećaj za čuvanja svih. kao i ona rijetko naseljena. -Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja.koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva -Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost 4.

suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) -Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). država. Republika Srbija 10. Posebno označiti područja bez vodenih tokova. Maroka – koje će veće gradove vidjeti na tom putu. kojih mora se plovi. -Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. uzrasta. navesti uzroke -Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem 7. jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Označiti bojama sferi učenika mlađeg turistički najrazvijenije. Helenidi. Bugarska. 121 . te klimatske sličnosti. -Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografskog sadržaja koji se odnose na regiju Mediterana.-Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Evrope i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu -Prepoznati mlade vjenačne planine 6. Republika Crna Gora 11. Grčka. Tauridi i Atlas kao i vulkane južne Evrope. Apenini. većih rijeka. sličnosti vegetacije i tla. putovanja. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. nastavnici trebaju često koristiti zadatke -Izrada slijepe karte – bazirane na upotrebi reljefa. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. Rumunija -Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja. kojima je ovo područje siromašno -Prepoznati Italiju i Španiju kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja. Albanija. neposrednih učesnika. koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi država odrediti granice i i što smo naučili o različitim bojama označiti tim gradovima.). učenici putuju prirodnim resursima na kružno od Španije do Mediteranu. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja. manje razvijene i zemlje koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da se stave u poziciju razvoja. većih obliku zamišljenog gradova i saobraćajnica. izražavanje te područja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu područja sa najznačajnijim (npr. -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano – značaj egipatske kulture i civilizacije. Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Evropa – prirodne i društvene odlike 8. Španija i Italija Mediterana (Pireineji. analogije. karte i ponavljanja u jezera. preko države Balkana. Dinaridi. Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. Alpi. -Prepoznati prirodne i društvene odlike Balkana te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja -Uz zadatke upoređivanja. Republika Hrvatska 9. dozvoljavajući -U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito veće gustine naseljenosti. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta Mediterana. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta -Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana te izvući zaključak (uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene.

.) 122 . politički veoma nemiran prostor itd. Srednji Istok. piramide Gize. najljepši gradovi Mediterana. Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu -Zadaci mogu biti tipa: tačno – netačno. diskusije. Kao predstavnike ovog prostora. Afričko Sredozemlje -Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa (geoekologija). a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli -Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. grafikoni. kulturnu i političku međuzavisnost zemalja ovog prostora.. tematske karte itd. Bliski Istok. dijagrami. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka -Definisati i objasniti pojam Jugoistočne Evrope.). vulkani Južne Evrope itd.. patuljaste zemlje Evrope (najviše u Južnoj Evropi). a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću tehnologija u tranzicijskim zemljama. dobrim dijelom uništena – degradirana. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja -Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. kao mjesta susreta različitih civilizacija te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa 13.. posebno u procesima tranzicije i pridruživanja -Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno. turizam u pojedinim zemljama. testovi. -Na kraju svake nastavne teme. pored ostalih. Iran i Saudijsku Arabiju -Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je. mješoviti zadaci. antički Rim ili Atina. Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja 14. Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti -Za domaću zadaću učenici se trebaju pripremiti za razgovore. nemirni prostor -Pojasniti specifičnu poziciju (geografski položaj) Balkana. 15. zadaci objektivnog tipa.geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima (prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti (npr. ekonomsku. saradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. Azijsko Sredozemlje: Mala Azija. Razvijati pozitivan odnos prema radu. zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima.12. (posebnu pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma).

Tako će se povećati Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva -Izraditi slijepu kartu – reljefa. velike zalihe ruda. da je rijetko naseljeno. -Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim evropskim državama. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju kojih će moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Evropu -Istaći da je geografski i saobraćajni položaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more). tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti. 123 . razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. jezika. ljudske reurse i stručne kadrove. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najveće evropske luke.Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turističke destinacije 16. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regiji Zapadne Evrope nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. plodno zemljište.Egipat kao zemlja duge historije i tradicije . najgušće naseljene -Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. nastavnik produktivnim. vrlo gustu riječnu mrežu. pisma. većih rijeka. -Na osnovu poznate nastavne materije. da ima povoljne klimatske uslove. što sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta -Uočiti veliku raznolikost reljefa. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje . da je ovo područje arapske kulture. i bojama označiti države kroz koje protiču.-Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) -Istaći geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora.

Pribaltičke zemlje Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. 18. Finska. -Upoznati učenike sa historijskim i savremenim značajem UK u Evropi i svijetu te značajem industrije kroz historiju i danas. siromašne resursima. potreba za radnom snagom. -Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povećava (demografska eksplozija). a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera. a naročito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu. Jiland. Francuska. 124 . Island. u okvirima EU. SJEVERNA EVROPA 19. -Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte. -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti. -Proučiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu. niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o Zapadne Evrope. Velika Britanija. visok živorni Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja stručni rad i veliko zalaganje -Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Evrope. Danska 20. načinu života i rada u zemljama EU -Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Evropu. postanu svjetske metropole. -Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. -Kroz raspravu potaći učenike da prepoznaju englesku kulturu. najveće evropske gradove (konurbacije).17. -Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK te značaj Londona. uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost. zemlje Beneluksa evropske zemlje. -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovništva. u prošlosti i danas. treba izvesti zaključke o tome šta je uslovilo da London i Pariz. najveći evropski gradovi. Švedska. Norveška. motiviranost učenika za rad. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti -Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza. kao i ekonomskom i političkom situacijom -Navesti. -Upoznati se sa Sjevernom Evropom. ekonomske migracije). -Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija). -Upoznati učenike sa prirodnim regijama Francuske te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj.

Češka. romanska. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. koristeći udžbenik. i na primjerima nejednake razvijenosti 125 . Švicarska. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke (privredna razvijenost) sa ostalim -Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. -Tražiti od učenika da samostalno. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. istraživačko učenje. -Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje.geografskih karakteristika između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti značaj Mađarska -Učenicima dati dopunska pitanja koja će im pažnju usmjeriti na određene objekte. -Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. značajne prirodne resurse. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava. Slovačka. -Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju. saobraćajni značaj.standard svog stanovništva -Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope. Austrija Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Poljska. uslovljena specifičnom klimom i geografskim položajem -Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. Zapadne i Istočne Evrope. najrazvijeniju industriju. Njemačka. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope). Zapadne i Istočne Evrope.objasniti kako nastaje fen. -Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i društvenogeografskom pogledu između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno . kao i pozicija gradova. kao i da steknu saznanja o stanovništvu koje pripada svim jezičkim grupama u Evropi (germanska. nizak prirodni priraštaj (navesti uzroke). Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme -Na plakatu nacrtati visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . Slovenija. 21. SREDNJA EVROPA 22. veliki značaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23. slavenska. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke sa ostalim zemljama Evrope.geografskih i društveno . Češke. ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije.

Njemačke i alpskih zemalja u Evropi danas zemljama Evrope. -Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udžbenika. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. reljef. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) 126 . -Na primjeru Ruske Federacije. pojasniti ove zone. koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone. 24. poređenja komparacije te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja. -U okviru ponavljanja. Moldavija -Značaj uticaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. klimu. Bjelorusija.. pored geografske karte i globusa. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. -Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima -Objasniti nužnost društvenih promjena -Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. -Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. te ovisnost Evrope o njima -Značaj prostornog obuhvata . -Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad.veličine Ruske Federacije (11 satnih zona). njene ogromne prirodne resurse. -Pripremiti materijal o Černobilu. posebno velike rezerve nafte i plina. -Pomoći učenicima da ucrtaju Transsibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. vode i veličinu Istočne Evrope 22. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji. Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica -Pripremiti. -Objasniti i znati geografski položaj. -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja. prihvate evropske standarde i uključe se u EU zemalja Srednje Evrope naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti savremenog svijeta i njihove uzroke... ISTOČNA EVROPA 23. Ukrajina. -Razvijati sposobnost uočavanja. -U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije. grafofolije i izvode iz dnevne štampe.

HISTORIJA 127 .

Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. geografije. potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. društveni. Da bi u tome uspjeli. pripovijedanje. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. kod grčkog pisca Herodota. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva.HISTORIJA Zašto učiti historiju? Historija je društvena nauka. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. Što se historija više uči to se i više zna. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Da bi bila što objektivnija. 128 . potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Da bi to postigao. zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. književnosti. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na različitost mišljenja. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru.e. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti.n. Također treba da sagledaju politički. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima.

-Tumačenje historijskih događaja. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. stavlja ih u odgovarajući redoslijed. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore.. kao i odnos uzroka i posljedica. sadašnjost i budućnost. -Kritičku analizu historijskih izvora. -Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. namjerne i nenamjerne posljedice. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje. identificira uzroke historijskih događaja. razumije njihovo značenje. razlikuje činjenice i mišljenja. Znanje historije Procesi Sadržaj -Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. društveni. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. Učenik: -Razlikuje prošlost. -Zauzimati stav uz korištenje dokaza. . ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period.Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica. -Na karti pokazuje predhistorijska. položaj i ulogu žena u -Identifikuje. nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. objektivnost i subjektivnost. analizira. -Razlikuje bitne od nebitnih informacija. -Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode. -Prepoznavanje činjenica i objektivnosti.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učiti: -Historijske vještine. kratkoročne. antička i srednjovjekovna nalazišta 129 . -Razumije značajne i manje značajne uzroke. mjeri relevantni značaj činjenica. dugoročne. -Istražuje.

-Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija.društvu kroz različite historijske periode. historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Vrijednosti. -Razvija sposobnosti empatije. navike 130 . stavovi. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. -Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. -Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije. -Zna cijeniti stavove i shvata druge. -Kritički odnos prema različitim mišljenjima o jednom te istom pitanju / događaju. -Usvaja naučni pogled na svijet. u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama. -U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti. spoznaju o okruženju u kome živi. -Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje vlastite slike o historiji.

Prvi svjetski rat 3. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2.-1990. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3. VIII razred 1. IX razred 1.Bosna i Hercegovina u XX st. Bizant. 131 .nacionalne države 4. Osmansko carstvo 6. Savremeno doba (1945. Svijet između dva svjetska rata 4. Građansko društvo . Bosna u XIX st. Evropa.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Drugi svjetski rat 5. Evropa – Novi vijek 2. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4.Bosna u srednjem vijeku 5.Osnovna obilježja srednjeg vijeka 2.) 6.

Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. To će se postići tako što će u toku nastave. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. razumijevanja i vještina koje učenici stiču.METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. 132 . konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara). nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. internet. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…). razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. slajdovi. koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene). Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. crteže slajdove. dokumentarni filmovi. a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. pored osnovnog teksta iz udžbenika. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. historijski atlas. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. grade posebno razumijevanje. Individualno prilagođeni program. da razvija kulturu dijaloga. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. Prilagođavanje programa Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.uče kako da misle. priručnici za nastavnike. što znači da poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. proizvoda i sredine učenja. uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. radne sveske za učenike. Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.DIDAKTIČKO . kompetencije i vještine . dokumenti na CD-u. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. Uvijek treba ići od onih osnovnih. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. a po mogućnosti i šire. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. Resursi za realizaciju Udžbenici za historiju. razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. procesa. Savremenim pristupom u poučavanju. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. testiranja znanja. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika. slike. kao i plan rada. Uz pomoć različitih izvora. U realizaciji sadržaja. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići.

Na osnovu primjera iz svakodnevnog života. glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama.Može da objasni osnovne pojmove vezane za temu. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne pojmove (feud. -Zna pojam “velika seoba naroda” i njene posljedice. poglede. feudalna hijerarhija. . djelotvorno komunicira sa učenicima. velike srednjovjekovne civilizacije. -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. kako je izgledao feudalni posjed. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti. -Informacije o događajima slažu u slijed. kultura srednjeg vijeka. stavove i tumačenje ponuđenog izvora. daju odgovore na postavljena pitanja. Društveni život u feudalizmu. -Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga. -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg vijeka. Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima -U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore. susret istoka i zapada. feudalac. . feudalizacija. VII razred – 2 časa sedmično.Historija. vazal.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora -Analizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. Franačka država. stavovi. Arapi i uspon islama. Bizantije i arapske države. tokove historijskog razvitka Franačke. baština. Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku -Uzburkana Evropa. -Pomaže učenicima da Evropa. -Priprema analizu izvora. -Procjenjuje pretpostavke i razmišljanja učenika. kmet. baština i pronija. objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. može da se snalazi u vremenu. može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. Bizant (Vizantija). ponašanje Aktivnosti nastavnika: Znanje iz historije: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika: Učenik : Osnovna obilježja srednjeg vijeka -Periodizacija. pojam monoteizam.Kršćanstvo i islam. -Razumije posljedice velike seobe naroda i -Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi -Pripremaju igrokaz 133 . -Pitanja formuliše jasno i precizno: -Potiče učenike da iznose svoje mišljenje. glavna obilježja srednjovjekovne kulture. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumijevanja Sposobnost analize. . regione srednjovjekovne umjetnosti. feudalizam. feudalizam. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . pronija). -Pomaže učenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti.

jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. teritorijalno širenje Bosne). suprotnosti srednjovjekovnog društva. privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme. značaj pojave kršćanstva i islama. sukob carstva i papstva. Razvijanje vještina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije. hereza. snalazi se na karti (prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. -Učenici znaju slavenske narode i njihove države. -Učenici analiziraju različite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. -Ocjenjuje učenike. povezuje prošlost sa sadašnošću. razumije vjerske prilike.. može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja. -Nastanak. društveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku. privredne i političke tokove i zna ih objasniti. razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. završavaju analizu. može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva. razumiju i nauče nove pojmove. -Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. razumije važnost razvoja nauke i kulture. -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o križarskim ratovima. razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. uvažavanje drugih i drugačijih Izgrađivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“. Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku -Slaveni (život u pradomovini). snalazi se na karti . slavenske države. vjerska slika.). pisanih. razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku. znaju kako je tekao državni. zna vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. razumije i zna objasniti his. srednjovjekovni parlament. -Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. -Ocjenjuje učenike. razvija sposobnost empatije (suosjećanje i razumijevanje ljudi iz prošlosti). -Zna osnovne tokove društvenog. procjenjuju pouzdanost izvora. -Teritorijalni razvitak. križarski ratovi. zna o svakodnevnom životu ljudi. kultura i umjetnost.vijeku.. Bosna u srednjem vijeku 134 . politički. jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku. -Priprema posjetu historijskom lokalitetu. pjesme. karte. privreda. slavenske države u srednjem vijeku.. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. Slaveni i dr. državno i društveno uređenje. (Germani. -Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrađuje period srednjeg vijeka. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja. -Ocjenjuje učenike. razumije društvene. Romani. -Analiziraju različite izvore. privredni i društveni razvoj Bosne u srednjem vijeku. hronološki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa) kojim predstavljaju društvene odnose. arheološki artefakti.

politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. organizira različite oblike rada u učionici. usmjerava aktivnosti učenika. kultura i umjetnost. vjersku strukturu i manjinske narode.. iznose stav. razvoj bosanskog društva. timarskospahijski sistem. mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj. .Iznose vlastiti stav. razumiju posljedice osmanskih osvajanja. raja. upravno teritorijalnu organizaciju. osnovna obilježja kulture i umjetnosti. manjinski narodi. -Posmatraju. asker.).-Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. vjerski mozaik. razlikuju bitne od nebitnih činjenica.. -Društvo. objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st. -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva. -Širenje islama. sultan. povezuju prethodna znanja. prikupljaju informacije. Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god. privreda. emir. -Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: bejluk. odgovaraju na pripremljena pitanja. objašnjavaju izvore. 135 . u grupi ili paru. -Usmjeravaju učenike na istraživanja (npr.. Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja) -Analiziraju izvore. -Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st. -Priprema analizu različitih izvora. veliki vezir. -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. ejalet. privredne tokove.. -Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih.. razmjenjuju razmišljanja. država. mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. hrana). -Istražuju. -Ocjenjuje učenike.

TEHNIČKA KULTURA 136 .

elemente tehničke zaštite na radu i sl. učenici razvijaju svoju radne navike. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. saobraćaja itd. očuvanje životne sredine. nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. inventivnost. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. Uporedo s tim. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. fizika. 137 . Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. organizacija rada. hemija. elektrotehnike. spretnost. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta. kulturni život i uopće društveni život. građevinske tehnike.

njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. robotika. tehničko pismo. postupci obrade metala. mjerenje. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. izrada dio. -Interpretira dati model. -Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. -Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. -Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza. -Poznaje mašinske materijale. sinteza. Sadržaj -Modelirati. alati i mašine za obradu metala. izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom -Tehničko crtanje u mašinstvu. ukazuje i na greške drugih. -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. -Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu). zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. Procesi -Komunicirati. -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. realnošću.. materijali u mašinstvu. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. kotiranje. kao i grafičko 138 . -Razvijati stvaralačke sposobnosti. -Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. -Klasificira vrste mašinskih elemenata.. motoristika. -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. -Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. osnovni elementi mašina. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. čitanje mašinskih crteža. zaglavlje sa sastavnicom.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Učiti: Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. eksperimentiranja i promatranja. -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave.

alati. poluprovodnika. radnom prostoru robota. -Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. razvoj komunikacija. telegrafski sistemi i mreže. -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. mehatronika-elektrotehnika. automatika i sistem upravljanja. -Izvori električne energije – elektrane. goriva i maziva. održavanja. održavanje motora. mjere zaštite na radu. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. telefonija. -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. izborni dio. izborni dio. kondenzatora. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. načinu prenosa kretanja kod robota. princip rada. -Opisuje princip rada mašina. saobraćajna kultura. elektronički uređaji. rukovanja i održavanja. elektronikom.predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. instrumenti. elektromotori. organizacija telefonske mreže. pogon. obnovljivi izvori energije. telegrafija. simboli i sheme u elektrotehnici. pogonu robota. -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja. -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. -Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal. energija i okolina. princip rada. princip rada. NF telefonija. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo.). osnovni elektronički elementi. -Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. elektrotehnikom. održavanje. -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. alati i pribori u elektrotehnici. sastavni dijelovi telefonskih centrala. načine stezanja radnog komada. -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. alata i pribora u elektrotehnici. telegrafija. kao i alata. telegrafija. -Ima osnovna znanja o: razvoju robota. -Mehatronika-mašinstvo. energija vjetra i sl. rukovanja. -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. kućanski električni aparati. pribori. održavanje mašina. razlike. vježbe i praktični radovi. prenos i distribuciju električne energije. mehatronika-elektronika. elektroinstalacioni materijali. -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. 139 . simboli i sheme u elektrotehnici. instrumenata i pribora u elektronici.

generalizacija). -Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. -Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija.Vrijednosti. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. -Razvija spremnost da se pomogne drugima. 140 . -Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. sinteza. -Razvijati smisao za tačnost. praktičnim i eksperimentalnim radom. stavovi. -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. -Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. -Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. -Djeluje na druge da slijede njegov primjer. navike -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Savladava temeljne vještine i procese. -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. -Afirmiše timski rad i argumente drugih. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim.

elektrotehnika 3. Izborni dio IX razred 1. Alati i pribori u elektronici 11. 4. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Obnovljivi izvori energije 6. 8. Izborni dio 141 .elektronika 4. 7.Mehatronika .OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Izvori električne energije . 3.mašinstvo 2. 2. Kućanski električni aparati 6. Saobraćajna kultura 15. Elektromotori 7. 9. NF telefonija 13. 5. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Telegrafija 14. Razvoj komunikacija 12. Mehatronika . Elektronički uređaji 8. 6. Elektroinstalacioni materijali 4. Energija i okolina 16. Osnovni elektronički elementi 10. Automatika i sistem upravljanja 5. Mehatronika .elektrane 2.

biologija. kao i sredine učenja. crteže i ostale izvore znanja. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju. dodatne nastave.. projektuje i praktično izrađuje predmete.tehničke zaštite..). takmičenja). alate. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. čuva u školi. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. . Svakoj grupi pripada planirani fond časova. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. sposobnostima i sklonostima.Sposobnosti i vještine. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. likovna kultura. vježbi i praktičnih radova. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. tj. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. . slobodnih tehničkih aktivnosti. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. po pravilu.Znanje sadržaja predmeta. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. da planira. U skladu s tim. kultura življenja. po potrebi. osmišljenih odgojno . Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju.DIDAKTIČKO . U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. kao i sredstva higijensko .Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). specifične komunikativne i radne vještine itd. treba 142 . dnevnike rada. . vodeći računa o individualnim mogućnostima.obrazovnih sadržaja (izložbe. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. mašine i materijale. rad na projektu. Pri tome. 16 učenika. procesa. smotre. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: .

ponašanje stavovi. Afirmacija rada i stvaralaštva Otvorenost za nove ideje informacije i znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Poticanje na samostalnost i samoinicijativu -Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. rad u radionici. -Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. higijensko-tehnička zaštita. -Ostvaruje stvaralačku razredu. VII razred – 1 čas sedmično. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snažnije i intenzivnije -Upoznavaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. čitanje mašinskih crteža. TEHNIČKA KULTURA. -Shvata kulture. 143 . kao i plan rada. -Primjenjuje model interaktivne nastave. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. tehničko pismo. -Priprema -Izrađuje materijal.imati i individualno prilagođene programe. nastavnu tehniku i tehnologiju. -Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. izrađuju tehničke crteže. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). školi i okolini Materijali u mašinstvu -Vrste mašinskih materijala. priborima. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnička kultura: Proces i sadržaj Učenik : Aktivnosti učenika: Vrijednosti. Aktivnosti nastavnika: Uvod u predmet nastavni -Organizacija radnog mjesta. kao i sa higijensko tehničkom zaštitom. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. -Usvajaju -Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. radnu atmosferu i u Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. kotiranje. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. zaglavlje sa sastavnicom. didaktički Tehničko crtanje u mašinstvu -Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. primjena. kao i sa njihovom primjenom. razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. mjerenje. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. -Izrađuje. ortogonalni i aksonometrijski crtež. Individualno prilagođeni program. čita i koristi mašinske tehničke crteže.

-Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. a prije navedenih operacija izvršavaju 144 . maštovitosti i vlastite kreativnosti Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom djelovanjem u razredu -Usvajaju -Snima Alati i mašine za obradu metala -Princip najprostije mašinske elemente. -Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja.). uz saglasnost. zakivanje.Osnovni elementi mašina -Vrste mašinskih elemenata. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. opterećenju . savijanje. koji kreira zajedno sa učenicima. -Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. namjeni. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika). -Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. brušenje i sl. pogoni. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. -Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. koja treba učenik usvojiti. -Ekonomično koristi materijal i energiju. primjena tih elemenata u mašinstvu. -Izučavaju -Pokazuje osnovne principe rada alatnih mašina. srednjeg i visokog nivoa. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. brušenje i sl. savijenje. ravnanje. -Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). bušenja. ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. -Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. korištenje kontrolnih -Precizira znanja: dovoljnog. lemljenje. -Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. turpijanje. -Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. rada alatnih mašina. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. savijanja. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema Poštovanje kućnog reda u -Osposobljava se za mjernih i instrumenata. osnovna znanja o elementima mašina. rezanje. održavanje mašina. zaštita metala od korozije. -Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. ravnanje i rezanje. simulacije na kompjuteru. -Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. bušenje i brušenje. Postupci metala obrade -Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. ravnanja. bušenje. rezanja. odvajanjem bitnog od nebitnog. turpijanja. izboru materijala za njihovu izradu. mjere zaštite na radu. -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. -Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. -Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. -Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. turpijanje. -Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. načini stezanja radnog komada. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. -Vrše vježbu zakivanja.

kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. . -Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.programiranje robota. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike održavanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka -Razvoj robota. -Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala Razvijanje smisla za tačnost. -Sarađuje sa roditeljima. interesa učenika i mogućnosti škole). stiče vještine. -Koristi stečena znanja.mehanička osnova robota. fotografije.motori SUS i motorna vozila. održavanje motora. proizvodnja i montaža: . -Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. prikuplja informacije i podatke. fotografije. priručnike. Motoristika -Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. -Proširuje već stečena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. c) saobraćaj: . različitih vrsta mašinskih konstrukcija. . generalizacija) na osnovu praktičnog rada.-Vrste motora. -Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. -Samostalno proučava odabrane oblasti. prate zanimljive članke i informacija sa medija. -Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. . sinteza.razvoj saobraćaja. . Robotika -Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. -Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. -Dopunjavaju zapisima. -Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. grupnom i frontalnom radu. uvid u sadržaj kutije prve pomoći. način prenosa kretanja kod robota. -Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.elemenata mašina. . . jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike. goriva i maziva. princip rada. pano novim -Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. pogon robota. školskoj radionici. -Pored udžbenika i osnovne literature.vrste saobraćaja.povezivanje robota s računarom. -Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. b) robotika: . -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. radni prostor robota. pri tome koriste šeme. -Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). model.gradnja sklopova u robotici. pri tome koriste šeme. u skladu sa uzrastom i mogućnostima učenika. kreiraju obrazovni pano. internet (po mogućnosti). 145 . a)konstruisanje.mehanizama i uređaja. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. posmatra i zaključuje. koriste i druge izvore: enciklopedije. model. -Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu.

146 .

navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. 1. vještina i razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi. Četiri odrednice: osnovna znanja. umijeća i vještine. 147 . ali i kulturnim navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja.INFORMATIKA ZA VII RAZRED 2 časa sedmično (70 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. 2. 4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. 3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. postupke uključivanja i isključivanja računara. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija .da učenici upoznaju strukturu računara .PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) . rad sa proračunskim tablicama i grafikom) .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .da učenike upozna sa načinima korištenja internet usluga .osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja UMIJEĆA I VJEŠTINE .da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje . opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA 148 .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.osnovna znanja o strukturi računara.

Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.NAVIKE.METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura računara. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Prenos podataka i računarske mreže.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema .navika korištenja informatičke literature DIDAKTIČKO . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: 149 .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu . STAVOVI . putem interneta . Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije . pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. ali ako se to čini. Naime. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Rješavanje problema uz pomoć računara i Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Primjena računara. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihovog narušavanja .

bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. hrvatskog. kojeg sačinjavaju nastavnici. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. 150 . Nastavnici informatike treba da. ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika.- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. likovne kulture (računarski dizajn. U programu je preferiran BASIC. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). u skladu sa mogućnostima škole. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara. srpskog jezika i književnosti. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Izvedbeni program. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. određivanja broja časova za obradu pojedinih tema. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog.

usvajanju navika i stavova. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. nastavnik treba da prati. . Pored toga. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. . 151 .sticanja osnovnih ICT znanja. koju učenik dobija na kraju školske godine.sticanja umijeća i vještine.U konačnoj ocjeni. . evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. učešća učenika u grupnom radu. treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). kako je predviđeno zakonom.

152 .SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. -Sabiranje. pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. -Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva Učenik treba da pravilno i uspješno tumači ulogu brojnih sistema Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u načinu rada računara Shvatanje i -Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. -Praćenje predavanja i uputa nastavnika. binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema -Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. UČENIKA: NASTAVNIKA: PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. -Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. -Praćenje aktivnosti učenika. 1. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. Binarna aritmetika. binarni. Uticaj računara na okolinu i pojedinca. informacijama i podacima. množenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj računara na cjelokupno -Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke osnove funkcionisanja (rada -Uključivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u -Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. Decimalni. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. -Aktivno učešće u vježbama. -Usvojen pojam brojni Numerički (brojni) sistemi. (numerički) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni). Obrada informacija. Informacija i podatak. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. organizovanje. -Pojmovi: informatika. informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije -Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija -Prezentiranje nastavnih sadržaja. oduzimanje. AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi -Prezentiranje nastavnih sadržaja. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici.

društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti

računara) -Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju računara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj računara, pomagala za računanje, mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija, generacije računara
2. ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara. John Von Neumannova struktura računara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) računara. -Grupe uređaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant)

-Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva - peta)
-Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara) -Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Održavaju odgovarajuću pažnju na času, prate izlaganje nastavnika

-Upoređuju
računare i njihove mogućnosti, ranijih generacija i sadašnjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. -Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira različite dijelove računara, ulazno izlazne jedinice, način njihovog povezivanja i drugo; -Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika.

-Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok šema hardverske strukture PC računara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik -Modem (ulazno-izlazni uređaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi)

-Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost priključivanja ulaznoizlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada -Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrađuju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan način upotrebe, čuvanja i skladištenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije

-Aktivno
učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru; -Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskim hardverom te izrađuju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi; -Uredno vode pribilješke na časovima.

-Kontroliše izvršavanje
radnih obaveza: vođenje odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki; -Evidentira napredovanje učenika;

PC računari. Hardverska struktura PC računara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objašnjava posljedice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom.

154

-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički); računarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvažniji – operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje; kompajleri -Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajuće programe (softversku podršku), slijedeći uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomoću programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Uključuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogućnostima i uslovima za instaliranje; -Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i
na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene jer se računarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupačnije; -Kontroliše napredovanje pojedinih učenika; -Informacije pruža postupno, vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate.

Softver za PC računare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Start up proces (uključivanje i pokretanje) računara.

-Način instaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), korištenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa računarima -Sposobni su da uključe i pokrenu računar -Zna šta je registracijska baza -Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjere bezbjednosti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, uključivanju i pokretanju računara Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa računarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujući na

-Demonstrira bezbjedan rad
sa računarom i način instaliranja programa; -Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje učenika, ističe i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.

155

hard disk.čitač kompakt diskova. prijemnik informacija.modem. .RAM memorija. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. Znaju koji je neophodan softver za rad računara Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. .flopi disk. -Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa.besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). 156 . te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. priključni kablova -Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. -Potreba za komunikacijom čovjek – Komunikacija korisnika sa računarom. komunikacija čovjek – računar. vrste komunikacije: grafičko okruženje. -Pribavljaju dodatnu računarsku i informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. skener. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom. . -Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. štampač.tastatura i miš. pisač i čitač DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux. .zvučna kartica. -Demonstrira neophodnu opremu. za funkcionisanje tastature. demo i pune verzije programa. -Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). glasovna komunikacija. miša i drugo -Komunikacija čovjeka sa računarom -Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme -Sposobni su da grafički predstave opći model komunikacije čovjeka sa računarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti šta je GUI -Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom. poštujući savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu poštovanja računarskih -Aktivni su na času. . . Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima instaliranim programima bez prisustva stručnih lica štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. -Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva -Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa. pisač CD diskova. -Daju primjere uspješne komunikacije. -Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i informatike. pomoćni upravljački programi – drajveri -Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar -Neophodna oprema: kućište računara. -Sposobni su da nabroje dijelove modernih računara -Hardverski dijelovi: . Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. opći model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. . Opća struktura komunikacionog procesa. računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija. Računarska ergonomija . -Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. kanal veze (komunikacioni kanal).grafička kartica. . napojna jedinica.matična ploča sa mikroprocesorom.

pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface); komunikacija između čovjeka i računara putem glasa -Računarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

računarska ergonomija.

-Klasična primjena računara:
naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (uređivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi

-Učenici su sposobni da
ponove klasičnu primjenu računara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadržaj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnostima tekst procesora, a posebno sadržajima pojedinih padajućih menija Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
uključuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva; -Vode pribilješke na času; vrše demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,
klasičnu primjenu računara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontroliše aktivnost učenika, potiče one koji zaostaju, ističe one koji brže savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama; -Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu.

4. PRIMJENA RAČUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka

-Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente
Postupci ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata

-Sposobni su da se služe
padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja grešaka

-Aktivno se
uključuju u izvođenje vježbi .

-Kontroliše izvođenje vježbi i
evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u
upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkulatora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata, koristeći prostor, oblike, boje i druge elemente

-Uključuju se u
kreiranje vježbi; -Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima; -Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak; -Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proračune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vršiti proračune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:
razvoj softvera za tabelarne proračune, načine unosa podataka, uređivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost učenika; -Obezbjeđuje pedagošku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika.

Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja,

-Aktivno učestvuju
u vježbama koje je

-Organizuje vježbe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično.

planirao nastavnik; -U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod računarskom grafikom se
podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafički programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara -Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP.

-Učestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne periodike; -Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike.

-Vrši prezentaciju nastavnog
gradiva: o grafičkim paketima, strukturi grafičkih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafičkim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Također, u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima.

Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku. Struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafički paketi. Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje
-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi računar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga itd.

159

vježbanja i utvrđivanja gradiva. simulacije -Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. simulacije. rječnici. za prikupljanje potrebnih informacija. -Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. obrazovne igre. atlasi. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. saobraćaj. -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku učenja i rješavanja problema 3D multimediju koriste i za lične potrebe. -Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. jezik. mrežne novine itd. -Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. biologija itd. -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. videoisječak. -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. fizika. rječnici. Osnovni pojmovi o multimediji. -Vode rasprave na ovu temu. Enciklopedije. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. -Prezentuje nastavno gradivo. grafiku. muziku. govor -Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. Telnet. Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB) 160 . rječnike. atlase. -Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. obrazovne igre. obrazovne igre. primjenjuje efikasne oblike rada. -Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. elektronička pošta (E-mail). Komunikacioni programi. simulacije -Pažljivo prate izlaganje nastavnika. ali i za igru i razonodu -Iskustva sa korištenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za učenje sadržaja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije. -Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riješe postavljene zadatke. -Učestvuju u fazi ponavljanja. -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. -Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hiperteksta. atlasi.-Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). Neophodna hardverska i softverska podrška . elektroničke knjige. elektroničke knjige. animaciju. elektroničke knjige.

medicina. vođenje evidencije. -U saobraćaju: upravljanje. upotreba računala u proizvodnim procesima. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. upravljanje procesima. trgovini. knjiga itd. trgovina.-Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. privredi itd. izrada školskih novina. razrednih knjiga. slike i drugi grafički materijal. saobraćaju. sport. inženjerstvo. kopnenog i vodenog saobraćaja -U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd. publikacija. -U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. -Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. bankarstvo. određivanje dijagnoze. upotreba računala kao nastavnog sredstva. uprava. -Analiziraju i Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. masovni mediji. časopisa. za praćenje i nadzor pacijenata. statistike. -Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. -Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. -Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. uredi. regulisanje i kontrola zračnog. -Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. programi za vježbanje i učenje. -Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. ugostiteljstvo. raspravljaju o tome gdje se sve računar primjenjuje i koja mu je uloga. 161 . upravljanje proizvodnim mašinama. saobraćaj. kontrola kvaliteta proizvoda itd.

-Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju.Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Internet. -Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. -Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema. -Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Računari pretraživači informacija: Google. Alta Vista. -Servis IRC (Internet Relay Chat). . Microsoft Outlook.-Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta -Sposobni su objasniti principe prenosa podataka -Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže -Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija -Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti.). da komuniciraju putem elektronske pošte -Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. Outlook Expres -Govori o internetu. Web Mail – HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu -Pažljivo prate Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog značaja interneta u savremenom životu ljudi Uspješno se služe servisima interneta. UTIC. -Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. VOI i FTP Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. FTP protokol. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). Yahoo. -Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. čitajući poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem -Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. -Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. vršeći korelaciju sa obrađenom temom. Telnet). Hotmail. Lycos. učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. razgovor među korisnicima u realnom vremenu. UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Korištenje računara pretraživača: Google. Ostali internet servisi (IRC. posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika. slanje elektroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elektronskom poštom (slanje i prijem e-maila). -Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network) -Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure -Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Elektronska pošta. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. -Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om. Yahoo. PRIJENOS PODATAKA. Lotus CC:Mail. Alta Vista. 5. 162 . Lycos -Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka.

-Izlaže nastavno gradivo. Tipovi problema. Razumijevanje. Stvaranje plana rješavanja problema. precizan i Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. koristeći svoje kućne računare. definisanje problema. 163 . RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Rješavanje problema. -Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. poštujući redoslijed postupaka Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opći pristup rješavanju problema uz pomoć računara -Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. -Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. nedvosmislen uređeni niz koraka. 6.VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata -Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija -Uspostavljaju međusobnu komunikaciju. svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma -Učestvuju u raspravi o algoritmu. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema -Načini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima -Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima). -Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u -Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) -Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema. realizacija akcije i osvrt na rješenje -Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. -Algoritam je svaki jasan. -Evidentiraju uspjeh koji su postigli učenici. vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. razrada plana akcije. grananje i petlja). Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. Put od algoritma do programa.

7. promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++. -Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Programske strukture. FOR petlja. Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni. -Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera.tipovi podataka. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Neproceduralni programski jezici. Proceduralni programski jezici. -Izlaže nastavno gradivo. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. -Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je moguće riješiti koristeći BASIC . konstante. Metodologija programiranja. Grafika i zvuk. -Postavljanje zadatka. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. -Izvode predviđene vježbe. Osnovni elementi BASIC-a. Funkcije i podprogrami. proceduralnih. Programski jezik BASIC. 164 . Objektno orijentirani programski jezici. Složene strukture podataka. Java. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa -Uključuju se u Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno ne bi nikada riješio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja diskusije o programskim jezicima. C itd. Osnovne naredbe BASIC-a. -Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Struktuirani pristup razvoju programa. COBOL. -Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. -Primjere programiranja bira pažljivo. izrada algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa -Sposobni su rješavati probleme uz pomoć računara. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program -Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. -Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. Razvoj proceduralnog komuniciranja. opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a. FORTRAN. Pascal. IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive – nizovi -Rad s podacima -Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Izrada programa po zadatku i samostalno. -Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. -Uredno vode pribilješke. -Demosrtiraju svoja rješenja. -Pomažu drugim učenicima.

LIKOVNA KULTURA 165 .

35 časova godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline . patriotizmu. funkciji definisanja tekstura: matematike. TAČKA I LINIJA . BiH kulturne . povezivanje sadržaja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog.Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura .hrapava tekstura jezika. svijetle i tamne teksture .Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI 1.Događanja u neposrednom okruženju -Moći uočiti u svom okruženju. srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju književnosti /pripovijetka. video DVD materijal..Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . prozni tekst.zasićena tekstura . mrlja i tačaka . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Upotreba različitih vrsta linija crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave.sjajna tekstura tjelesne i tehničke kulture. geografije.mat tekstura baštine. meka tekstura . prepoznati učenika: ljudi pri različitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima. pjesma. hrvatskog. postizanja različitih tekstura. informatike. životinje. stranog .Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . poslovica…/.glatka tekstura biologije. mat. sjajne. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. moći predstaviti različite biljke.Razvijanje kritičkog mišljenja.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.. muzičke. . moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogućnosti različitih karakteristika tekstura putem slaganja linija. prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija . -Izražajne mogućnosti teksturnih linija. objekti. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . teksturnih linija. glatke. historije. pojave u prirodi. dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i način slajd.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan čas sedmično .OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE.prozračna.Dalji rad na njegovanju 166 . -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogućnost udžbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura). linija u roma. .

gvaš. istrajnosti. bogaćenje mašte. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.meka tekstura . prethodno obojene voštanim bojama/. materiju/: rastresito-prhko.Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.tamno . dosljednosti i angažovanosti. diferenciranje bitnog od manje važnog. pastel /suhi. spremnosti za saradnju. zaključivanja. kolaž različitim materijalima.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i korištenja odnosa svijetlo . drugarstvu. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. povezivanja pojmova. multimedija video .Razviti kod učenika sposobnost uočavanja. uočavanja. opredjeljenosti za timski rad -Razvijanje humanih odnosa među polovima. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa .Otkrivanje značaja i 167 . voštani/.njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije multimedija video -sjajna tekstura -mat tekstura -zasićena tekstura -prozračna . tempera. video DVD materijal. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . razvijanje likovne kreativnosti.Akvarel.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješanja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti . jačanje i bogaćenje emocija 2. solidarnosti. samostalnosti. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. oblika-forme. flomasteri u boji /za manje formate radova/. grafito /grebanje premazane osnove.Razvijanje sposobnosti posmatranja. BOJA -Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka . konkretnog i apstraktnog mišljenja. mozaik -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom . dijaprojektor slajd.

stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja. događaja.Primjena stepenovane.Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Realizacija dvodimenzionalne 168 .asimetrična kompozicija plošnih oblika .-Dalji rad na usvajanju sposobnosti. oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije .simetrična kompozicija plošnih oblika .Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja. optičko miješanje boja .Lokalna boja. u odijevanju. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. valerski promijenjene boje .… -Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih uočavanja. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . upotrebom različitih slikarskih tehnika . plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. spoznaji i mogućnostima boja predstavljanja bojom .Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . priče. PLOHA -Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u različitim formama realizacije kompozicije: . slikanja. pozitivno i negativno u likovnim područjima: crtanja. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. uočavanja. pjesme.Oblik /forma.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… 3. vrednovanja i primjene . proznog teksta. osjećanja. njene karakteristike . pojava u prirodi. emocija i drugog putem likovnog izraza . pripovjetke. kreiranju životnog prostora.Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme.

Uočavanje. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Odnos simetrije i asimetrije. višebojna grafika -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture i fakture na .organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. pozitivno i negativno. slikanja. dvodimenzionalno. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udubljeno/ kroz primjenu različitih tekstura. vrijednosti i karaktera površine . primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. dijaprojektor slajd.video DVD materijal. simetrija. POVRŠINA 169 . asimetrija. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. negativno.U prostornom oblikovanju 4. primijenjene umjetnosti i grafike -Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu -Obogaćivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. površine sa crtama /parnicama. ploha. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafičkog lista . multimedija video .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja različitih svog rada karakteristika. pozitivno. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. .Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik.

multimedija video predstaviti simetrične i asimetrične oblikovne forme .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. dijaprojektor slajd. tačkama. vajarski materijali.skulptorski /kiparski/. obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . moći izvršiti i procijeniti odnos mase i prostora . vosak. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).pozitivnih i negativnih formi .video DVD materijal. mase i prostora.Upotreba različitih skulptorskih materijala. MASA I PROSTOR -Dalji rad na usvajanju odnosa mase i 170 . na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . u realizaciji kompozicionih formi primijeniti različite teksture: grebanjem površine. sapun -Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. glinamol.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ .Pri realizaciji skulptorskih formi i -U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase 5. glinamol.-Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja. slaganjem ureznih linija /snopova linija/. sagledavanju / upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skulptorskom izrazu .pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture .slikarska faktura . glina.skulptorska faktura /način nanošenja.Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: . plastelin. glina. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različitih faktura i ponavljanja oblika.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . analitičkom pristupu. sapun… -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora .simetričnih i asimetričnih formi .

naselje -Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture .video DVD materijal.jednostavni oblici . planinsko…/.složeni oblici . dijaprojektor slajd. naselje. predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad. prostorna organizacija.forme urbanih organizacija. urbanizacija prostora.urbanizacija prostora .simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama .Prepoznavanje karakteristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture -Karakteristike oblika: . selo /ravničarsko.prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom . planinsko…/ OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: 171 . planinsko…/ naselje.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora -Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. grad. oblikovanje žicom. selo /ravničarsko. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. varoš -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). grad.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete. multimedija video . selo /ravničarsko.

moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija. .meka tekstura.moći prepoznati strukturne linije. akvarelu.da usvoji termine: hrapava tekstura. zasićena tekstura. tvrdo .da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. realizacija kroz crtež. 172 .moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom.da razviju sposobnost prepoznavanja.da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti. flomasterima u boji.usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene. . rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem.ovladavanje strukturnim linijama. linije koje predstavljaju neku formu. . prozračna .čvrsto /sabijeno/. . . . linije koje difinišu neki oblik. pastelu. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo. .da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje.forme. . postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. materiju/: rastresito . Ploha: . linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. Slikarstvo: . osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora. kolažu. ali je na ovaj način dobijena intenzivnija boja/. glatka tekstura.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija. mat tekstura.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/. . . temperi. gvašu.. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika. .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje.da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih. oblika . mozaiku.koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada. . . .da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama. . Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa.prhko. . sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/. sjajna tekstura. .

rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. prepoznavanje karaktera oblika. asimetrija. glina.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike. pozitivno-negativno/. gipsorez. . negativno.usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/.. . sapun. prisustvo simetrije-asimetrije. . obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/. Površina.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. pozitivno. . 173 . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu. .dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura. . vosak. crtanja i slikanja. . moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno. linorez. -u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. vajarski materijali. karton /papir/. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. . uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/. /način nanošenja.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora.uočavanje. grafika u kojima dominira simetrija. skulptorska faktura.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.u prostornom oblikovanju. .biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika. .moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture. asimetrija. .da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu.dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. Masa i prostor: . . glinamol. Usvojeni pojmovi za oblast Površina: slikarska faktura.

Teksturne linije. koja je danas prisutna u svim sferama života. plastelin. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. slikanju. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka. njegovu formu i materiju.STRUKTURA PROGRAMA 1. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje. BOJA Likovno područje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. 174 . Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. mramor. hrapava. grafici. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. sjajna. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/. divizionizam/. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. meka /tijesto. analitičkog pristupa. crtanju. Siva boja se ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. kocka šećera i sl. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka./. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. tvrda /čvrsta/. Različite vrste struktura. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. TAČKA I LINIJA Likovno područje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije. predloška za izvođenje/. linije koje definišu oblik. 2. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja. mat. a crvena i plava utisak ljubičaste. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa. izmjenama dužina. istražiti putem teksturnih linija. Point = tačka. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura./. 3. vata i sl. prozračna /svijetla/… Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi. gubi intenzitet/ i postaje tamnija. ofset štampa. zasićena /zatamnjena/. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr.

primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. Boja nanesena u jednom smjeru. ravno… 5. plastelin i sl. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. predloška za izvođenje/. slikanja i grafike. korištenjem simetrije i asimetrije. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. uglačano. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. komad drveta. puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. građenje. prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. 175 . analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. u cilju predstavljanja: hrapavo. predstavljene u ogledalu/. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. izbrazdano. U prostornom oblikovanju. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje. Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. a faktura predstavlja rukopis. kružno. primijenjena umjetnost i dizajn. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. tanjim ili debljim /širim/ kistom.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. u tehnici gipsoreza. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. izgrebano. mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. u likovnim djelima umjetnika. mogu registrovati. neravno. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. linoreza i karton /papir/ grafike. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. onda on predstavlja masu. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. u niskom i visokom reljefu. pozitivnih i negativnih ploha. 4. Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. u različitim smjerovima /pravcima/. pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije.

igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .dvodimezionalna organizacija kompozicije.Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. likovnog jezika i likovno . a mišljenje apstraktno. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.SLIKANJE . namjena prostora i objekata svim sferama života.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja. saobraćajnice. zelene površine /parkovi/.GRAFIKA . asimetrije. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja. pješačke staze. Dalje usvajanje znanja. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. OBLIKOVANJE NA PLOHI . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA 176 .kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. 2. Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. infrastruktura. DIDAKTIČKO .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/ materijalima. odnosa pozitivno i negativno.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/.CRTANJE . Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija. odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost.

kreativni rad u svakom polugodištu. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. BOJA 3.problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. TAČKA I LINIJA 2. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku.–3. Likovno . PLOHA 4. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.. nauke i društva.kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. sposobnosti i saznanja. sposobnosti analize i vrednovanja. POVRŠINA 5.oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. što utiče na formiranje likovno .-9. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1. prepoznaju i razriješe ga putem likovno . MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno . Ponavljanje likovno . novih medija i okruženja. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. 1.tehničkih sredstava. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. što trenutno nije slučaj od 1. razreda. Vizuelne motive 2. interakciju umjetnosti. razreda/. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. Nevizuelne motive 177 .

plakati /sportski. . simetrija. hrvatskog. 178 . roman. glatka tekstura. pojave u prirodi. muzika. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik.nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/. asimetrija. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. škola. poezija/. privid izvedene boje/. . praznici. pripovijetka.likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak. mjesto stanovanja. tuga. prirode i društva. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja. negativno.3.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. mat tekstura. materiju/: rastresito-prhko. sjajna tekstura. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. etnografsko naslijeđe. muzičke kulture. . višebojna grafika . kompaktno/.forme.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. sreća. . pozitivno. strah. oblika . dvodimenzionalno.. srpskog jezika i književnosti /priča. muzika. vjetar. kulturnih dešavanja…/. slikarska faktura. biljke…. matematike.usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura. znakovi vizuelnih komunikacija. Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. tvrdo-čvrsto /sabijeno. prostori. muzički. . prozračna . zasićena tekstura. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE . muzički spotovi..iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi.meka tekstura. čulni poticaji. objekti. hrapava tekstura. ploha.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ .

grad. upornosti i iskustva. psihološkog 3. pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture. svoje strahove i oduševljenja. sapun. aktivnost na časovima likovne kulture. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. aktivnost na času. linijski istanjena masa. urbanizacija prostora. To znači da nastavnik. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. stečenog znanja i usvojenih navika. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. želju za postizanjem rezultata i sl.kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. dobar pedagog. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. obrade materijala/. vosak. da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. planinsko…/. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku. pedagoškog Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. selo /ravničarsko. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno . glina. Nema loših dječijih radova. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. ne mogu biti loši. u skladu sa svojim mogućnostima. predmeta i pojava. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. može iznaći način za rješavanje tog „problema“. Dakle. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. oblikovanje žicom. uzimajući u obzir trud /zalaganje/. 179 . svoje viđenje svijeta. pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. prostorna organizacija. glinamol.Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . estetskog 2. skulptorski /kiparski/ vajarski materijali.

i likovnog jezika/. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. 180 . što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. odnos prema estetskom. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka . da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.problema. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. u najvećoj mjeri. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira.

MUZIČKA KULTURA 181 .

MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 čas sedmično – 35 časova godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: .Analizirajući notni tekst.poznaje violinski i bas ključ.artikulacija (akcenti. portato. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. pravilno fraziranje. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. 6/8.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska. osminka. legato. šesnaestinka i sve pauze). ukazuju na greške i ispravljaju i druge. staccato. te luk i njegova različita primjena. mf. umjerena i brza tempa.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. . . .dinamika . artikulaciju. harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .intonacija. tema. . četvrtinka. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. mala dvodijelna i trodijelna pjesma.primjena pojmova: rečenica. uvertira.Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.upoznaje 2/2 mjeru.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. ¾. . ). . .primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota.upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. simfonijska poema. . .poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). tempo. 4/4. arija.tempo . učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. muzičkih igara ili brojalica. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. crescendo i decrescendo. . . suita. . . . ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ).poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. 182 . .Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvođenja pjesama. burleska. f.stiče znanja o prirodnoj. mp. . polovinka. filmska muzika. i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.

-Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.tokom slušanja pamti naziv djela. . . . izvođače i izvođačke sastave.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.razlikuje vokalna.. PONAŠANJE 183 .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. obima glasa. muzičke memorije kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. VRIJEDNOSTI. vokalne reprodukcije. . . na koncertima i sl.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.Uočava i hvali.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. podjela jedinice brojanja ).izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima. . .Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . STAVOVI. .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.duru. trodijelna i četvor. . .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .

). bubanj na đerdinu. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa 184 . ženski. muški glas). Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. talambas i def.. fraziranje. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). pravilna dikcija i akcenti. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. hor (dvoglasni. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. sintisajzer. vrste hora ( dječiji. ksilofonu. obraditi ritmičke figure koje sadrže. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Izrael. Poljska. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. troglasni. ženski i mješoviti) i orkestra. i dalje u obimu oktave. četveroglasni ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. disanje. na osnovu slušnog primanja. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Upoznati a-mol prirodni. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi.doživljaj molskog tonaliteta. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. bubnjić-doboš (mali bubanj). Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. pjevačke glasove (dječiji. U program su uvrštene vokalne. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. kultivisanje glasa. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. preciznost intonacije. C – dur ljestvice. odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Preporučuje se obrada najmanje 3. Srbija. gitara). izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa. mala dvodijelna i trodijelna pjesma). blok-flauti.. Pjevajući i učeći pjesmu. pokrete. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. pa zatim učiti pravila igre. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. Belgija. kao u šestom razredu. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. rečenica. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. harmonski i melodijski kroz pjevanje . Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Rusija. Tokom obrade brojalica i pjesama.

Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. dinamike. harmonikaški i drugi). artikulacije. muzičkog oblika (informativno) itd. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored redovne nastave. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. – 9. opisno.CD-a (globalno slušanje. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. likovno i pokretom. 185 . sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd). razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). tempa. ima najsnažniji efekt u muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. jer se time podstiče njihova kreativnost. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ). izvođača. kao najviši stepen muziciranja. a učenici od 6. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno.

. Tamburalo momče uz tamburu.Aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji.sviranje na metalofonu. mjeru. violinski i bas ključ. tekst: Mahir Vehabović. Belgija ili Kad se pjeva. zora mi rudi. 6. Kako je divna. Korsakov. Podmoskovske večeri. 4dijelnu mjeru. 4.Čvrsta volja. izleti. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. STAVOVI. muzika: Belkisa Vehabović. Simpatija.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . . Ispraćaj zime.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet te često pjeva i svira. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. 13.Hajde dušo da ašikujemo.. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . fraziranje). .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. dikcija.Pjevanje u školskom horu. -Razvija se osjećaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva. 3. .Bulbul mi poje. tri i četiri dijela. 2. dinamiku. . . -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici. 14. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. . .Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. 9. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. Slavko Olujić. 3. . . grupnom i individualnom muziciranju. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Čija je ono djevojka. 12. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. 8. priredbe. L. kuća. 15. priprema i 186 .imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. tekst i muzika: Ajka Kolaković. . stihovi Miroslav Kovačević. N.V. 11.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvučanju.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . disanje. Džo banana. . Beethoven. Moja mala djevojčica. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. Minja Subota. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.Hej ja zagrizoh šareniku . -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. narodna iz Poljske. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR 1. odlomak iz opere ''Fidelio''. . 10. pjeva Minja Subota i dječiji hor. tempo. . -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Rusija. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. 7. 5. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. jer zna da tako treba. premetaljke rebusa. Stoljeće ljubavi. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. stihovi Rešad Hadrović. -Osmišljava. kantautor. Julio Marić.uočavaju i određuju karakter pjesme.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim .Prijatelj.poznaju notna trajanja.Sviranje u školskom orkestru. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. u porodici).prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija. pauze. .Nek' svud' ljubav sja. -Osjećaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. R. artikulacija. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. .Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.

narodni orkestar. organizira igre. . kombinuje (aranžmani). . _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima. Julio Marić 3.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Hercegovački linđo. -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati (multikulturalnost).Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . . Tri burleske. što ih motiviše na učenje.Izvodi zadanu koreografiju. Šota. posebno tradicionalne.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). . pokazuje simulacije na kompjuteru.Uočava. . -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. seosko srpsko stanovništvo 1. često traži da se djelo ponovno sluša.Samostalno određuje karakter kompozicije. -Razvija kreativnost. Igre iz Sarajevskog polja.Sposoban je da uz slušanje 187 . ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''.Donosi estetski sud o djelu. razlikuje. _________________ . uzima učešće u improvizaciji. 3. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD-u (praktični rad).Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. . -Primjenjuje ranije znanje na novu igru.Izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. G. _______________________ .Tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. -Upućuje. Varijacije za gudački kvartet. Jutarnje raspoloženje i _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi. . -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mješoviti taktovi). 2. ko li mi te bere. . Vlado Milošević 4.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. Refleks za flautu. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. _______________________ .(''ta-te'“. Joachim Denhof. uključuje roditelje u rad.Shalom Chaverim. . tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji . zapisala Elly Bašić. Jasmin Osmić 2. . igre i kola. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti te ih stimuliše direktnim učešćem u kolu. . -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). . harmonski i melodijski. . objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). (I-IV). komentira osobine djela. pomaže. violinu. Moj beharu. 2. KANONI 1. Neum Klek ili Paun pase. Sarajevo _______________________ III SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. . jevrejska ritmičkim instrumentima. prikupljanje materijala i bilježenje.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. pamti i imenuje pojedine pjesme. (doživljaj). trava raste. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Pored velikog fonda muzičkih igara. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu.jabuku. -Primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. 16. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. klavir. -Vodi aktivnosti. dječije radne i kulturne navike. Uvertira iz opere Carmen. klarinet.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. -upoznaju a-moll prirodni.Troglasni kanon. udaraljke.Poznaje instrumente narodnog orkestra. -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje.Upoređuje note i njihova trajanja. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. _____________________ ____________________ II MUZIČKE BROJALICE IGRE I Izbor: 1. upoređuje. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija). Bizet 5. sortiranje i izvođenje zaključaka. igra ili Anterija kolo. _______________________ . -Predlaže i izvodi pratnju. triolu ''ta-te-ti''. Andante.Predlaganje muzičke igre za priredbe. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu. -Samostalno izvodi zadane pokrete.Brzo uočava i saopštava izvođača. .

tempo. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.. upoređuje. Mozart 9. melodija itd. Cherubini. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. dinamiku. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. simfonijska poema. udaraljke). duhački. ______________________ . 1. te oznake za crescendo i decrescendo. 30.Stvara kombinacijom riječi. Robert Schumann 7.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . ženski ( sopran-alt ).A. 12. -Dogovaranje o improvizaciji .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. mijenja. Grieg 6. -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. Kanon (dječiji hor) 15. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je 188 . pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. izvođače i kompozitore. -Planira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru. dodaje.pjevač ili solo-instrument. _____________________ . Suita br. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. 18. posjeta školskoj priredbi i koncertima. Igra satova.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. .Priprema. pjeva Dragan -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. Johan Sebastian Bach 8. -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo. . . W. . -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. muzika: Ranko Rihtman. Brandenburški koncert br. timpani. individualna. . Amilcare Ponchielli 11. ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).. Runolist. kompozitora i njihova najpoznatija djela. . muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. poštuje pravila ponašanja. u paru (dijalogom). hor . . XIV Rukovet. muški (tenor-bas). Brahms i Arabeska u C-duru op. ______________________ . školi i okolini.Prati ponašanje na koncertu. Richard Rogers) 13. 3 u G-duru. instrumenata. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. ritam. S. . E.Razgovorom o muzici u okolini. -Prepoznaje vokalno. . . -Poznaje i pamti imena bh. . .Razlikuje glasove: dječiji. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama. S. mf. Introduction. pokreta i likovnim izrazom.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''.Anitrin ples iz Peer Gynta. I stav Allegro moderato. .Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. Opera…). . J.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. Richard Strauss. posebno na koncertu. Valcer u As-duru. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. Tako je govorio Zaratustra op.Prilikom slušanja muzike. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. 46.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. mp..Određuje karakter djela. op. I stavak.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. . f. stihovi: Aleksa Šantić.Samostalno smišlja. -Vođenje intervjua sa umjetnicima.Slobodnija improvizacija kolektivna. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola . . grupna. austrijska narodna. Antonio Vivaldi 10.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.Uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ). -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata. . . -Pisanje eseja o posjetama koncertima. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).Izražava instrumentima razne ritmove iz života. Na času pjevanja.

Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . najslobodnije.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. improvizuje i kombinuje instrumente.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizuje. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. .Stojnić _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst.Sam uzima učešće u izradi kositma. istražuje.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita). -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. slika za scenu itd. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. . . -Na muziku progovara likovno ili literarno. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. . . .Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju. _______ -Samostalno eksperimentiše. . 189 .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 190 .

Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova. b) sport za sportiste. Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim časom. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. sportski ples. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. pored obaveznog. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. kinezioterapijskim aktivnostima. zajedno sa društvenim subjektima. eventualno. zbog toga je potrebno da škola. materijalnih i prostornih uslova. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. sportsku rekreaciju. (6) razumije. U tom kontekstu. realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. folklor). (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. rekreativnim i. i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. Po svojoj koncepciji. c) umjetnički sadržaji (ples.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja. U ovom ciklusu. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. a uključivanje učenika je dobrovoljno. školska sportska društva). (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uslovima. (3) sigurnost učenika. 191 . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti.

odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. 1. alkohola. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. Trčanja: . dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada.Ciljevi. alkohola. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Skakanja: . x x x x zanja x x 192 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . Bacanja: . Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog..Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 1. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. dišnog i koštanozglobnog sistema. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Osnovna motorička Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 2.

4. x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.šutu s pozicija krila i kružnog napadača. košarka .Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .završna akcija.Različite varijante premeta u stranu . različitim varijante premeta u stranu. njihu na prečci.Engleski valcer (*) .košarkaški dvokorak (*) . Borilačke strukture: .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . koreografiji aerobike.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . Ritmičke i plesne strukture: .Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama . naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. skokovima sa spravom po izboru. x x x 193 . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Kolutanja: . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.„Mačji“ skok na niskoj gredi 7. mini odbojci 4:4. disco fox-u.Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. „mačjem“ skoku na niskoj gredi. odbojka . valovitim kretnjama rukama i tijelom.Kontranapad . kontranapadu . Višenja. oduzimanju lopte presjecanjem.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. nogomet .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . upiranja i penjanja: .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.Valovite kretnje rukama i tijelom . Koreografija aerobike 8. usprav kroz čučanj 6. ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.Skokovi sa spravom po izboru . x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Njih na prečci . pojedinačnom i grupnom protunapadu. premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek.tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani .Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) .Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.Okreti .Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.završna akcija Odbojka: .Disco fox . Igre: Rukomet: . okretima.

. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova.1. Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva te poboljšava posturu.. odnosno pravilan uspravni položaj tijela.Ravnoteža: . Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. Morfološke osobine: x x Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja x x x x x x x x x x 4.. 2. kao drugi kineziološki sadržaji. Uspješno kontroliše agresivnost u igri.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama ...(*) .Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta. gibljivosti i ravnoteže. 7. 194 . Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima. Motoričke sposobnosti 2. Uljudno se ponaša na času i u školi.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških problema.Snaga: .Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. 4. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike. I 8.Mini odbojka 4:4 Nogomet: . Aktivno. Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. koordinacije. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. 5. x x x x x x x x x x x x 1.. 6..2. a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. Antropološki 2.Gibljivost: . Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika. 3. Funkcionalne sposobnosti: 3... brzine.Brzina: .Koordinacija: .

repetitivne. brzine. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. fleksibilnosti. sprava. metod stanica. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. rukomet. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. podstiču razvoj ličnosti učenika. (c) kompleksna motorička znanja. treba i komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. (b) aciklična motorička znanja. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. hrvanje. košarka i dr. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). karate i dr. targent-trening i sl. Društveni zahtjevi. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. vode ka emocionalnoj neujednačenosti. preciznosti. koje osigurava optimalne psihološke. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. kružnointervalni metod. 195 . borilačkih aktivnosti. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. sa dosta slobode. što učenici teško prihvaćaju. kao što su nogomet. biciklizma i dr. koja su bitno obilježje tzv. ravnoteže. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). fiziološke i pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja.. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. treba voditi računa o racionalnom korištenju objekata.. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. kao što su boks. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. skokova u vodu i dr. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu. dakle ciklična i aciklična. judo. Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Na toj osnovi. plivanja. koja se susreću u sportskim igrama. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. u prvom redu. Učešće mase međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. što se. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. eksplozivne. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine.. ritmičke gimnastike. rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful