P. 1
2npp Za Vii Razred-bosanski Jezik

2npp Za Vii Razred-bosanski Jezik

|Views: 3,418|Likes:
Published by nerminlubi

More info:

Published by: nerminlubi on Oct 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/10/2013

pdf

text

original

7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRŽAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17 2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33 3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46 4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60 5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73 6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108 9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126 10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135 11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145 12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164 13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170 14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .

BOSANSKI. SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.

Cesarić. Vanjka 18. Humo. Čistač obuće Prepoznaje osnovno Određuje pokretače radnje. Ibrahimbegov ćošak 17.Jesenjin. Sadako hoće živjeti 19.Dizdar. H. inverzija. Pavlović.Čehov.Ujević. Ć. U poznu jesen 10. upotrebljava ih u vlastitome tekstu 1. Naza vezilja 15. S. Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14.Bruckner. D. K. D. Novak. kontrast Vrste -pejsažna. Sijarić. domoljubne i šaljive pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva. Voćka poslije kiše 2. T. Nešto važno da ti kažem 11. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne.metafora.Ilić. Kišević. Nerkesi. N. Dizdarević.P. Akvarel 8. Lampa na prozoru 7. Z. Ćorović. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u Uočava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. Bakine naočari 4. teksta Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi Razumije. Dažd 3. stanka. Poslije djetinjstva 13. M. M. M. R. šaljiva. Hrt (odlomak) 16. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva. opkoračenje-stanka u opkoračenju. sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretači fabule. Šop. Pjesma o peru 12. Antić. Pjesma o kuji 9. E. V. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika 6 . inverziju. Čovjek je lava 5. Trifunović. A. S. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. V.Krleža. Zapis o zemlji 6.PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija.

Z. Jazavac pred sudom (odlomak) 27. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste 7 .Čukovski. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru priči Pustolovni i historijski romani značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. I. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26.M. putopisa i dnevnika Fantastična pripovijest Granične književne vrste: Uočava razliku ljetopis. Sekulić.Bešeskija. F.20. putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Kočić. dnevnik između ljetopisa. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar.Grey. Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. Komanči (odlomak iz pustolov. James Cook (odlomak) 24. N. Oslo pod snijegom (odlomak) 25. Šehović. putopis. A. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava glavne Uočava razliku karakteristike usmene između drame i književnosti drugih književnih . M. Mali princ (odlomak) 22.. P. Egziperi.. romana Grmljavina stada) 21.

ne. li. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost 8 . GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završeci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma. naravno. god. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. za) Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj.RJEČNIK. kraju. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično uređenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. Prepoznaje osnovne čestice (da. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. doista.

Objašnjava službu gl. imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Prepoznati. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. i II. l. molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I. razlikovati. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. priloga u rečenici Prepoznaje imenski predikat u Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prošlosti aoristom. i II. prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. u govorenju i pisanju Upotrebljava gl. tvorbu i službu u rečenici Izricanje budućnosti futurom Kondicional I.Prezent. sprezanje/ konjugacija. Glagolski prilozi Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata 9 . Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. jed. imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. priloge u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist.

količina. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat različitim gl. društvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica (pojam složene rečenice) Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka.REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Priložne oznake u rečenici (uzrok. atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt 10 . oblicima Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa Uočava priložne oznake Prepoznaje objekt u rečenici.

jednostavna mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Opis pejsaža usklađen je s tokom događaja i povezan s doživljajima učesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. imenica i pridjeva Pričanje događaja/ doživljaja uz upotrebu opisa (pejsaža ili lika) 11 .KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Pričanje Programski sadržaj Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima ISHODI UČENJA MINIMALNI Kompozicija sastava. predstavlja njegov prirodni sastavni dio Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola.

DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja. boja. osjećaja i postupaka lika te uticaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika dešavanja oko sebe. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. visina i jačina glasa Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje 12 . pojedinosti slijede jedna i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu Sažetom. rečenična intonacija. njegovim postupcima.

13 . polazak u školu. misli i osjećaje Napisati svoju autobiografiju Dnevnik pripovjedački uobličen. stvaralački diktat. diktat sa sprečavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije u toku školske godine Upoznavanje s načinom vođenja ličnog dnevnika Bilježi događaje. zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. kako je dobio ime itd.Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat.

r. plakati. umrijeti.jed. parkovi ) ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima MINIMALNI Program Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. jd.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke / tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. dijelova naselja. šaliti se … ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. živjeti. trgova i ulica Odgojno – obrazovni ciljevi Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i tačku sa zarezom Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Primjena stečenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. smjeti. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. ulice. nabrajanje rečeničnih dijelova. trgovi.r. pisanje vokativa.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. literarni sastavi) 14 .ć. je i ije u gl. dijelovi sela. čija osnova završava na –je(htjeti.

kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. panorama) Filmska maska. Razlikuje vrste stripa po temi – historijski. maske i Razumije ulogu pozorišnih kostimografije izražajnih sredstava u pozorištu Razvijena sposobnost etičke i estetske Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozorištu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. pustolovni. vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova – pravljenje pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i filmske glume. scenografija. vožnja. domoljubnih. kvadrat. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera.MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Filmska izražajna sredstva Kadar. ekoloških) Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom. dinamična kamera. fabula prikazana kvadratima Odgojno – obrazovni zahtjevi Prepoznati izražajna sredstva u filmu. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati pozorišna izražajna sredstva u predstavi: scenografiju. kriminalistički. gluma. plan. scenografije. naučno – fantastični 15 . kostimografiju. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etičko Povezivanje filma sa stripom. ugao snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Pozorišna izražajna sredstva: govor.

LEKTIRA VII 1. Branka Primorac: Maturalac 7. Alija H. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 16 . Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11.

odgojnosti. umjetničke. vodilo se računa o estetskim. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. priručnici za učenike (radne sveske).. bibliografija. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. internet. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. biblioteka). Vodič kroz lektiru. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti. 3. radio. Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. Naš jezik. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. zadaci. televizija. Književnost (interpretacija književnih tekstova. 17 . pravogovor. 4. tekstualne adekvatnosti itd. b) rasporedu. razvoj standardnog jezika). Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. 6. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Medijska čitanka. Videočitanka. likovnom kulturom. 5. Film (historija i osnove filmske umjetnosti). pisci. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. muzičkom kulturom i dr. Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. Osnovni ciljevi. hrvatski. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. teorije i interpretacije književnosti. rječnik. metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari. periodika. metodičari). odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). priručnici za nastavnike. Također. Medijska kultura (strip. Kultura izražavanja. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. čitanačkih i lektirskih). te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture.). te dvije školske pismene zadaće). egzemplarnosti.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. reprezentativnosti. Jezik (gramatika. pravopis. 2. kao i principima integracije i korelacije.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 18 .

koji sadrže najfrekventniji vokabular. vremenska prognoza). ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove. porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima.ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine. pravilnom izgovoru i intonaciji. • razumjeti poruke / savjete. • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva. u restoranu. • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života. • voditi računa o gramatičkoj korektnosti. 7. natpisi na javnim mjestima. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru. • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). jelovnici.3* i djelimično nivoa A2. • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju. Govor Učenik će moći: • opisati sebe. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično– 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. na pošti. 19 .

• vršiti prepisku s prijateljima: razglednice.Pisanje Znanje o jeziku Učenik će moći: • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva. kratka pisma. • pisati jednostavne tekstove na obrađene teme. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati. poruke.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje. • popunjavati jednostavne obrasce. ali će kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode. 20 .3 za sve četiri jezičke vještine i A2. * A1.

(a) few.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . osnovni rječnik. geography.Škola. preparing meals. npr. zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl). npr. school curriculum. godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodno vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uslovi Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . its. . . prošireniji rječnik.prepričavanjem kratkih tekstova. npr: . social customs itd. Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . . npr.ispravljanjem pogrešaka. some extracurricular activities. whose . climate. osnovni rječnik. . prošireniji rječnik.ENGLESKI JEZIK (1.. Funkcionalno osnovno znanje 21 . -tačnih / netačnih tvrdnji. .popunjavanjem praznina. prošireniji rječnik. any.koristiti javne uusluge (npr. which.Životni uslovi. .Slobodno vrijeme.brojive i nebrojive . strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE.upitne (who. npr. nešto prošireniji rječnik. family gathering. nobody.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. pets. . . much.Svijet životinja. these. . telefon.izražavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme. one’s) . . an. . zdrava ishrana. -prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova.prisvojne (mine. his.označavanjem: -određenih riječi. those (boys) . the. . these (girls). mjesta.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih / netačnih tvrdnji. some. names of some meals. domestic and wild animals.Determinatore -članove : a. culinary art itd. anybody. which. npr. . what. . -svakodnevne aktivnosti. employment. those) . people. npr. osnovni rječnik. osnovni rječnik.yours.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. unemployment. . ordering or serving a meal in a restaurant.Moja zemlja.Porodica.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen/ nivo 7.opisivati: -osobe.lične (padež subjekta i objekta) . PETA GODINA UČENJA . fraza i rečenica. Učenik će znati: . npr. theirs.nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih Vokabular Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme. poštu. -predmete. sports and games.recitovanjem recitacija i pjesama. aerodrom)..pokazne (this. that (boy). transport itd.spajanjem stubaca A i B. željeznička stanica. possessions. working conditions. npr. . climate. anything.reagovati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja. . ours. .supermarket. dopunjavanjem nedovršenih rečenica. something. predmete. npr.neodređene (somebody. what. whose) .s . . nothing) Pridjeve: .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika. all. (a) little . geography.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje.prošle i sadašnje događaje. many. -uspoređivati: -ljude.. people.upitne pridjeve. that.pridjeve neodređene količine i broja. razred Osnovna škola 5.Zdravlje. hers.Opisne pridjeve vezane za zadane teme . .

dirty. dirty-clean. npr. description of climate.prošireniji rječnik. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi. or. selektivno poređenje sa bosanskim. particular weather.Vrijeme i godišnja doba. PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Učenici će: .izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način. walk a dog. -Složenice.govoriti o prošlim događajima i aktivnostima. -Kolokacije. vezane za zadane teme i gramatiku.sudjelovati u razgovorima na zadane teme . crylaugh.diktate. kratke opise ljudi. .Red riječi (red riječi tipične rečenice) . would (niječni i upitni oblik) -Zapovjedni način.rečenice ( prvi tip) . school choir. hrvatskim. because itd. orange juice . događaja.could. . must. Osim stalne nadogradnje svog rječnika. predmeta. učenici će naučiti koristiti: -Afikse.redati riječi u rečenice. -Rečenice: .davati specifične obavijesti . sva lica jednine i množine -Priloge sa i bez nastavka –ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and. . ask-answer. guitar lessons.. will..If. 22 . . -Antonime. srpskim jezikom i književnosti učenika i nekim drugim stranim jezicima. . npr.. but. vezane za zadane teme.sastavljati dijaloge . npr. may. have/have got (potvrdni.Vremenske rečenice . glagola -Future Simple -Present Continuous za izražavanje budućnosti -Going to – oblik -Glagole be. npr. b) PISANJE : Učenici će pisati: . vezane za zadane teme. discuss a subject. niječni. npr..pisma dopisnom prijatelju itd. expensive. upitni) -Modalne glagole: can .. seasons of the year. have to. . vezane za zadane teme. .igrati po ulogama i dramatizirati. care about us itd. outings itd. mjesta itd.

Naučiti da poštuju tradiciju. .. . obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. ako je potrebno. 23 . običaje.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. tipične za učenje jezika. . oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.koriste samostalno udžbenike. edukacije. rječnike i druge priručnike. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .koriste različite radne metode i strategije učenja. komunikaciji. . navike drugih ljudi itd.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. slobodnog vremena učenika. a u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: .budu odgovorni i aktivni kada uče jezik.koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . . . .Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. na ono što učenike interesuje itd. načina življenja.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče. mijenjati metode rada. .nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje. . a u okviru datih tema .

govora. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. 24 . analiziranje teškoća u procesu učenja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. obogaćivanje nastave elementima igre. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. čitanja i pisanja. podsticanje inicijative učenika. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Sredstva. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. ritma i dramatizacije. estetske i intelektualne sposobnosti. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.

za uočavanje pojedinih detalja itd. umjetnosti. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. pisanje prema modelu. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. 25 . matematike. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Naravno. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. uz pohvalu za aktivno učešće. hrvatskog. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. koristi odgovarajuća leksika. na prikladan način ukazati na greške. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. SMS ili e-mail poruka itd. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. oglasa. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. historije. izbor i prilagođenost teme. određene pojedinačne informacije. već mu nakon toga. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. hrvatskog. precizna uputstva. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. koliko je to moguće. raznovrsniji i pristupačniji. biologije. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. ulogu igra i kreativnost izražavanja. popunjavanje formulara. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika.

uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Interkulturalne vještine Učenici će: . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 26 .Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. . potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. kontrolnih zadataka. pismenih vježbi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. diktata (10-15 min. u svakom polugodištu po jedna. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. odnosno interdisciplinarnih projekata. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.

2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). a za vještine govora i pisanja bar A1. Pisanje Učenik će moći: • ispunjavati jednostavne obrasce. jelovnici. 7. vremenska prognoza). • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. • koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. • pisati jednostavne poruke. diktat primjerene težine. Govor Učenik će moći: • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. 27 . Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika. vozni red.ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. ali će imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru. • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu. ili sadrže jednostavna uputstva. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja. u restoranu). Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. rutinskim događanjima. razglednice ili jednostavna pisma.3 za sve četiri jezičke vještine.

the. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji itd. . izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. sunny…) in the garden. this (girl). swimming pool). b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. uncle. that. nobody. whose) . many. outings. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. izvršavanjem uputa i naređenja. ponavljanjem riječi.brojive. going out (library. watering can).Pokazne (this. my clothes. some gardening tools (spade. aunt. usebi ili naglas. these. tent. izvršavanjem uputa i naređenja. swing. those) . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother.locirati ljude i predmete.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?).postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih. what. lunch 7. whose) -Opisne pridjeve (najčešće): u Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. that (boy). npr. razred .2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .. Moje okruženje Zemlje. yours…) .ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE.Neodređene (somebody. which.prisvojne pridjeve . . all) . zaokruživanjem tačnog odgovora / opcije.predstaviti sebe i druge.obraćati se ljudima.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . these (girls). 2) verbalno. grandson). godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme . anybody. . something…) Pridjeve: . 1) neverbalno. npr. weather (rainy.at the park (slide.članove: a/an.pridjeve neodređene količine i broja (some.trenutnu aktivnost.Upitne (who. in the country (camping.identificirati ljude i predmete.. Životinje 28 .Lične (padež subjekta i objekta) . friends itd. narodi . Svakodnevni život . . rake.pokazne pridjeve. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. (vegetable/flower garden). jump rope). which. DRUGA GODINA UČENJA . seasons of the year. gym.ljude i predmete. • Okruženje.upitne pridjeve (what. povezivanjem određenih ilustracija sa Vokabular Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . visiting relatives. nebrojive . buying some vegetables and fruit). • Slobodno vrijeme . Škola Osnovna škola 2. i reagovati: 1) neverbalno.Determinatore: .opisivati: . kupovina (at the supermarket. entertainment. grandfather. any. kao npr.upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih. zero . those (boys) . pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. npr. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. .Prisvojne (mine. odnosno negativne ili netačne odgovore. • Svakodnevni život rutinske aktivnosti. much.neka raspoloženja i stanja.

smjer (left.sposobnost i dopuštanje (can. make a phone call). . . 2) verbalno. . wild animals. domestic. quickly) Prijedloge: . zadovoljstvo. upitna forma) -Glagole: be. opisivanjem predmeta.davati upute i naređenja. .ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze. . under. .izraziti na vrlo jednostavan način: . dovršavanjem rečenica. swimming-pool. okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna. pupils’ things.recitovati. . ispunjavanjem tabela i križaljki. . .tražiti i davati informacije. zanimanje i oduševljenje za nešto.slušati. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima. do) Priloge (najčešće): . right. odričnoj. behind. npr. their culture (osnovni vokabular). dopadanje.učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / učenicima ili nastavnikom. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu. . prepričavanjem kraćih tekstova.slaganje i neslaganje. .pisati po diktatu. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. . odgovarajućim tekstom. John’s book. zahvalnost. 29 . basketball. situacije ili aktivnosti itd. . his house etc. furniture.pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . some musical instruments…). • Zemlje i oblasti.m. . . • Praznici Osim što će stalno proširivati vokabular. odrična.posjedovanje (have. iznenađenje. p. peoples.Složenice u vezi sa datim temama ( football.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. may). . may (potvrdna.. odrična.igrati uloge.mjesto .vrijeme: in.).dovršavati rečenice.emocije: slaganje.ispunjavati tabele / križaljke. odrična. odrična.. have got. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji.izviniti se i prihvatiti izvinjenje . UK. redati riječi u smisaone rečenice. west) .Skraćenice. PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . have / have got (potvrdna. be. b) PISANJE: Učenici će: . Praznici . očekujući da čuju određenu informaciju.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. at Rečenice: -Osnovni red riječi u potvrdnoj.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. east. . • Škola (school premises.način (slowly. pjevati i igrati jezične igre itd. on. nedopadanje.. . popunjavanjem praznina. pets (osnovni vokabular). box. najčešće (a. upitnoj i zapovjednoj rečenici -There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? . pen-friend). to do homework.vrijeme . on. . school subjects. • Životinje. povezivanjem riječi u stupcima A i B. . . extra-curricular activities. upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i množine) -Past Simple (have. hot – cold.prepisivati kratke tekstove. .znanje i neznanje. up – down.. razočarenje. USA. fire). in front of) . -ing). skraćenice za dane u sedmici i mjesece.mjesto (in.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . upitna forma) -Present Continuous (potvrdna. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .sugerirati neku akciju (Let’s …). neslaganje.pisati kratke sastave na poznate teme itd. upitna forma) -Modalne glagole: can.m.

upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje).INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. . Ovo može podrazumijevati: . slikanje.. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom. npr. oblikovanje itd. .uzvike (npr. ispusti nešto ili pogriješi. Dobar dan i Good morning/afternoon.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.). Oops! kada neko padne. koji se razlikuje od kulture do kulture.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje. . ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd. srpskom jeziku i književnosti učenika. oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. . pokret glavom kad se želi reći da / ne itd. ili Dobar dan i Good day). . 30 . UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: .: . kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja. ples). .govor tijelom. npr. kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: . . . hrvatskom.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.kroz crtanje. (Likovno obrazovanje).budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.

tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. . Shodno tome. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. estetske i intelektualne sposobnosti. Sredstva. govora. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.obogaćivanje nastave elementima igre.analiziranje teškoća u procesu učenja.upotreba savremenih tehničkih sredstava. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. 31 . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. .podsticanje inicijative učenika. . srpskom jeziku i književnosti. . Preporučuju se: . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. ritma i dramatizacije. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. čitanja i pisanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. hrvatskom. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. . usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.dinamičnost i kreativnost. .

Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. precizna uputstva. koristi odgovarajuća leksika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. oglasa. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. ulogu igra i kreativnost izražavanja. popunjavanje formulara. na prikladan način ukazati na greške. odnosno interdisciplinarnih projekata. biologije. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. određene pojedinačne informacije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. hrvatskog. hrvatskog. uz pohvalu za aktivno učešće. već mu nakon toga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. izvještaja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. pisanje prema modelu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. za uočavanje pojedinih detalja itd. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Naravno. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. matematike. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. da se logički slijede događaji koji se opisuju. SMS ili e-mail poruka itd. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. 32 . Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. izbor i prilagođenost teme. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. raznovrsniji i pristupačniji. umjetnosti. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. historije. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. koliko je to moguće.

pismenih vježbi. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.upoznavati različite kulture i tradicije.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Interkulturalne vještine Učenici će: . . diktata (10-15 min. u svakom polugodištu po jedna. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 33 . Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.

kratke informacije o nekoj osobi. porodici. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. jelovnici. prospekti. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. pravi često greške i kod veoma jednostavnog.3 i djelimično nivoa A2. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. izobrazbu. nešto produženog razgovora. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. druge ljude. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. koji govore o svakodnevnom životu. oglasi. bližoj okolini). Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. još uvijek se primjećuje strani naglasak. Može razgovarati na zadanu temu. čime se bavi. vlastito porijeklo. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. poslu.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). 34 . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. U svakodnevnim tekstovima (npr. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. naučenih izraza. Učenik zna opisati porodicu. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.

Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.Pisanje • • • • Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. igra u parku… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 35 . pozorište. 4. 2. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 6. 5. 8. jednostavan diktat). 3. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. lične podatke. muzej. posjeta prijatelju. 7. odlazak na izlet. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino.

označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.razumjeti jednostavne pisane upute.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari. . .in der Küche.jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . posebno ako su ilustrovane. dir. Mein Lieblingstier ist. SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. . 36 . Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir. .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. -Odlazak u kino.popunjavanja tabela i sl.dopunjavanja teksta. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mögen. Das Zimmer ist nicht groß. pozorište. Ich möchte lieber eine Cola. plan učenja. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. .. Mein Vogel kann..rješavanjem zadataka višestrukog izbora. . ..povezivanjem slike i slušanog teksta.. aber sie gefällt mir. . Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2.zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. aber ich habe genug Platz. GOVOR: Učenici će: . -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein.... . . .napisati sasvim jednostavna saopćenja. i 3.čitati rečenice i kraće tekstove. . putovanja i slično)... . . .razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva. Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). razumjeti mjesto i vrijeme.odgovaranja na postavljena pitanja. zahvaliti se. Mathe mag ich nicht. der Krimi.u programu kina odabrati film.razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.der Mutter helfen. -pisati jednostavne poštanske karte ili email.. . die Zirkusnummer. licu množine (euer. npr..tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: . .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.popuniti jednostavne formulare podacima o sebi.popunjavanjem praznina u tekstu..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl... .pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.. Möchtest du etwas trinken?. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial.popunjavanjem tabela.. Ich habe kein Haustier. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .pridruživanja slike tekstu. . Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm.. -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?.

.?.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Brojevi: . Ball spielen . oder 37 . upitna (W-Fragen... -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. dijelove rečenice ili cijele rečenice.igrati uloge.voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove..nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: -Vikend richtig ausschlafen. die Clique treffen. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). ili.glavna rečenica (izjavna. etwas mitnehmen/vergessen. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . Was kostet. .preterit glagola sein i haben (1.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: .postavljati jednostavna pitanja. müssen. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen. . frei haben . .. -rekonstruisati riječi i rečenice. aber. lice jednine) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten.. . i 3. zu Hause bleiben.. -dopunjavati izostavljene riječi. Ja/Nein-Fragen) .. onda . -und.

I na ovom nivou (peta godina učenja). treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. govora. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. upotreba savremenih tehničkih sredstava. obogaćivanje nastave elementima igre. Sredstva. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. čitanja i pisanja. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne sposobnosti. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. 38 . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. analiziranje teškoća u procesu učenja. ritma i dramatizacije. podsticanje inicijative učenika. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije; - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

40

NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

Život u porodici 5. Moje okruženje 10.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Odlazak u kupovinu 7. raspored časova) 3. Svakodnevni život 4. Odijevni predmeti 11. Životinjski svijet 42 . Stanovanje 8. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Praznici 6. Škola (školski predmeti. Ljetni raspust 2.

napisati božićnu i novogodišnju čestitku. . wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . . -Škola das Schuljahr.preterit glagola sein i haben (1. lice jednine) ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!).čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. govoriti o svojim omiljenim predmetima. Deutsch finde ich super.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. jednostavne informacije i sl. die Küche.čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!). -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati -Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann.Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . : -Ljetni raspust am Meer. Was kostet. im zweiten Stock. .opisati ljude i predmete. i 3. Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. . . Ich war mit meinen Eltern im Ausland. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf.tražiti i nuditi pomoć. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. poželjeti mu brzo ozdravljenje. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde.pitati nekog za zdravlje. . -odgovaranja na postavljena pitanja. Gegen Mittag komme ich nach Hause. im Gebirge. ... müssen. -Stanovanje in der Stadtmitte.govoriti o trenutnoj aktivnosti.. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren.imenovati nastavne predmete.. im Haus. . -popunjavanjem praznina u tekstu. . das Wohnzimmer. npr. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta.izvinuti se. Geschenke.imenovati odijevne predmete..?. Mathe. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.. Deutsch. zahlen. -popunjavanjem tabela.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen . -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. -postavljati jednostavna pitanja.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje.. . -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. der Wunschzettel. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju..imenovati zgrade u gradu. . -dopunjavanja teksta. -popunjavanja tabela i sl. in der Wohnung. . der Einkaufswagen.. 43 . -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.

. die Wiese. dijelove rečenice ili cijele rečenice. . oder -Ljudsko tijelo. im Bett liegen.dopunjavati izostavljene riječi. srpskom jeziku i književnosti. der Park. Shodno tome. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. uz punu slobodu 44 .jednostavnim veznicima i. Ich finde die Jacke schön und modern.. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. -rekonstruisati riječi i rečenice. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. ili.. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. -igrati uloge. -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). Brojevi: . usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. estetske i intelektualne sposobnosti. aber.. upitna (W-Fragen. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. onda. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. einen Ausflug machen…. hrvatskom. -Moja okolina der Wald. -voditi dijaloge prema datoj skici. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.

. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. već mu nakon toga. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. određene pojedinačne informacije. . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. oglasa.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.neverbalnog i verbalnog izražavanja. Preporučuju se: . izbor i prilagođenost teme. Naravno. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. ritma i dramatizacije. . uz pohvalu za aktivno učešće. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. koliko je to moguće.podsticanje inicijative učenika. čitanja i pisanja. . precizna uputstva. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.upotreba savremenih tehničkih sredstava.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. raznovrsniji i pristupačniji. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. pisanje prema modelu. govora. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. . Sredstva. . . 45 . da se logički slijede događaji koji se opisuju. SMS ili e-mail poruka itd. .dinamičnost i kreativnost. na prikladan način ukazati na greške.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. za uočavanje pojedinih detalja itd. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. popunjavanje formulara. koristi odgovarajuća leksika. izvještaja.analiziranje teškoća u procesu učenja. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine.obogaćivanje nastave elementima igre. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji.

Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. hrvatskog. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. biologije. historije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. odnosno interdisciplinarnih projekata.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. diktata (10-15 min.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pismenih vježbi. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. matematike. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. 46 . srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. hrvatskog. kontrolnih zadataka. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. umjetnosti.

uputstvima.70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. • učenik uspjeva da prati standardan govor.1.3 i djelimično nivoa A2. • • • Čitanje i razumijevanje čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu. poruke. • razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija. vremenske i prostorne upute. pozivnice.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). čita i razumije kratka pisma. vremenske i prostorne upute. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik: • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života. savjete. čestitke. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično . pitanja. 47 . čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. ukoliko mu se obraća sporije i direktno. • razumije osjećanja i stavove govornika. oglasima. • razumije jednostvne poruke. natpisima. zadatke.

u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice. plakate. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva. izražava lični stav i osjećanje. Znanje o jeziku 48 . učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. popunjava obrasce. postavlja pitanja i daje odgovore na njih.Govor • • • • • • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. govori o svojim svakodnevnim aktivnostima. čestitke. pjeva. oglase. Pisanje • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme. komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode. upitnike. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. križaljke. pozivnice. na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. piše lične poruke.

.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet životinja) Učenici će stalno ponavljati naučeno i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. svoju 5. -Škola 7.. ... les cartes de voeu. les étages. mettre en ordre. euse i eur.. ..množina pravilna na -s -izražavati slaganje ili -neki primjeri 2.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica i događaji unutar porodice : .. upitnoj. članove (stanovanje i porodice. les voisins . l’anniversaire. .. učenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi. bol. les chansons de fête.) . -l’immeuble :le rez-de chaussée. -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonaučenim .rod potvrđivati informacije. trice poziv.. Noël. Član: -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova. Osnovna škola -Kuća / dom -opisati sebe. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnogovornik i reagovati: složenoj rečenici.. prendre l’ascenseur. al – želju. -l’appartement: les pièces. tvrdnji. Učenici će znati: -predstaviti sebe i druge.. snimka. predmete koji bliža okolina) ga okružuju. razmjenjivati. izgovorne cjeline.. zahvalnost.. les cartes d’invitation. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. .. choisir/acheter des cadeaux. faire le ménage . osobe sa zvučnog aux. naselje: -le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. nog i neodređenog 49 . ma chambre. riječima i izrazima. Fonetika: -Stalno insistirati na 1. sposobnost. prirodni i gramatički -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur. godina okolinu..les fêtes en famille : Le Jour de l’An. i izraza. Rečenica : -Učenici će slušati tekst -Red riječi u koji je izgovorio potvrdnoj. selidba.neverbalno -obilježavanjem intonaciji rečenice. monter/descendre l’escalier. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. les meubles .tražiti i dati određenih riječi i fraza. (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u i odgovarati na pitanja.verbalno neslaganje. -Kuća / dom Stanovanje.

? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de. -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima.neodređene zamjenice : on.....verbalno: -odgovaranjem na pitanja. tout... que. pošta. les régions. ?. -Škola – proširivanje vokabulara: . les habitants. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora. odrični i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -učenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na – ir.. essayer. payer à la caisse. re. choisir.) .planovima za budućnost. -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica.. 50 . ) . les rivières.koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog područja (supermarket. les prix. -dopunjavanjem rečenica. oir -Kupovina -Aller aux centres de commerce.. les beautés de mon pays (les lacs. les articles.. à qui… . -ispravljanjem pogrešaka. -prepričavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova.. la capitale. željeznički. strane svijeta : le pays/la ville natal. les montagnes. les projets scolaires. Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije. personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni. la correspondence. 2.. les mers. telefon. autobuski i avio saobraćaj). de qui. au supermarché (les rayons. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj.neverbalno: -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji.. člana -partitivni član Zamjenice : -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. Combien coûte. b) ČITANJE I REAGOVANJE : -Učenici će znati čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1.. ..les activités à l'école : les excursions. les visites / les échanges scolaires.

puis. là. ensuite. longtemps . dehors -za vrijeme: maintenant. finalement. -davati i tražiti obavijesti. beaucoup. encore -za način : bien. prendre des médicaments. mal. où. très. 51 . les repas. à la fin.. avoir de la fièvre. assez. volontiers. toujours. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme . organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise santé. trop.PRODUKCIJA a) GOVOR: -učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama govoriti na zadatu temu. aller à la bibliothèque. -les animaux sauvages : visite de ZOO. des fruits et des légumes . -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst. -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola avoir i être -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi : -za mjesto: ici. vite. dedans. aller voir le docteur. -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. . gagner / perdre. -sastavljati kraće dijaloge.za količinu: peu. -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives.. encore. -popunjavati tabele i jednostavne križaljke. -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku.. -igrati po ulogama i uz pomoć nastavnika dramatizirati tekst. les recettes. au concert. avoir mal à. . souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. b) PISANJE: -učenici će znati pisati kraće diktate.prendre des vitamines..

entre.. près de.loin de. -Veznici : et. ou. mais. au milieu de. car. de. contre. avec.. chez. pour. parce que 52 . Prijedlozi : à.. en.. dans. à côté de.

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove 53 .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. . govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.obogaćivanje nastave elementima igre. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Sredstva. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. .analiziranje teškoća u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. I na ovom nivou (peta godina učenja). Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. određene pojedinačne informacije.podsticanje inicijative učenika. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz pohvalu za aktivno učešće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. izbor i prilagođenost teme. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. na prikladan način ukazati na greške. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom.upotreba savremenih tehničkih sredstava. Preporučuju se: .dinamičnost i kreativnost. . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. već mu nakon toga. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . . čitanja i pisanja. ritma i dramatizacije. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. za uočavanje pojedinih detalja itd.upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. precizna uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika.

koristi odgovarajuća leksika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. produbljuje. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika. raznovrsniji i pristupačniji. Naravno. diktati) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. fizikom i hemijom. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. pisanje prema modelu. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. hrvatskog. 54 . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ulogu igra i kreativnost izražavanja. historije i umjetnosti. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. individualnog izlaganja. životna sredina). Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kontrolnih zadataka. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. ako je potrebno usporava tempo. SMS ili e-mail poruka itd. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. u svakom polugodištu po jedan. diktata (10-15 min.odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. upitnika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. izvještaja. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. hrvatskog. popunjavanje formulara. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. tumačenja i razumijevanja. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. koliko je to moguće. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta. prilikom rada u parovima. pismenih vježbi. oglasa. poštuju gramatička i sintaksička pravila. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.

bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama. omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. u sedmom razredu osnovne škole. • Izrađuju jednostavne projekte. jednostavan formalan i neformalan razgovor. • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. • U stanju je da razumije kratke. • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije. • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. jednostavne tekstove (pisma. da imaju više poštovanja prema drugima. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika. Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 55 . • Učenici znaju da napišu kratke. • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. jednostavne poruke (lična pisma. • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih. jednostavna uputstva). uz znatan napor. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). kratke vijesti. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. često zahtijevaju da im se nešto ponovi. • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena. treba težiti dostizanju nivoa A 1.

lične nenaglašene . aller au théâtre etc).pravilna množina na –s .predstaviti sebe i članove svoje porodice.dopadanje i nedopadanje.jednina i množina .: .izraziti: . De/à quoi . .svakodnevnim aktivnostima.Porodica .obraćati se ljudima.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . vouloir savoir.. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno.porodici.) Zamjenice: .izvinjenje.trenutnu aktivnost. . dovršavanjem rečenica. . 2) verbalno.Moje okruženje -naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. pratiquer un sport.vršiti upoznavanje.proste odnosne zamjenice: qui.: -traženjem odredjenih informacija. -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd. npr. -izvršavanjem uputa i naredjenja.davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. osnovni vokabular: carte/menu. .slaganje i neslaganje.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. l'hôpital.: . 2) verbalno. npr.. .U restoranu. .upitne: Qui?. . b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. . godina učenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . . .neka raspoloženja i stanja. aller à la piscine. le théâtre. devoir) Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. .Nivo 7. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom: . Que?.: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. aller au stade.govoriti na jednostavan način o: . que. itd. .svom okruženju. . npr.locirati ljude i predmete. . popunjavanjem praznina zadatim riječima. .članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle. où Pridjeve: . razred Osnovna škola 2. aller au cinéma. .opisivati: .les activités sportives et culturelles (faire du sport. la poste. campagne. npr. označavanjem vrai/faux. npr.opisne . dont.Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir. . Gramatika Učenici će učiti o tome.ljude i predmete. les parents de ma bellesoeur tec). -popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé). commander un plat etc. la ferme.: -odgovaranjem na postavljena pitanja.Prezent (ponavljanje) . biranjem tačnog odgovora.Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.prisvojne . 56 . . De/à qui?. la bibliothèque.čestitanje. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. les animaux. spectacles etc).slobodnom vremenu.tražiti i nuditi pomoć.Slobodno vrijeme . .tražiti i davati informacije. la banque. jardinier etc. .pokazne Glagole: (potvrdni i odrični oblik) . zaokruživanjem tačnog odgovora. podvlačenjem odredjenih informacija. .

praviti rečenice od datih elemenata. faire / défaire la valise etc. .učestvovati u kratkom razgovoru s drugima. beaucoup. recitovati. .U supermarketu.količinu: peu. dans. très Prijedloge: À. plan de la ville). . à la montagne. assez. .popunjavati tabele i jednostavne križaljke. demain. osnovni vokabular npr. osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille. aller à la mer.Bliski futur . b) PISANJE: Učenici će: . trop.vrijeme: aujourd'hui. .. acheter et payer etc.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. là. pjevati.prepričavati kraće tekstove.pisati kraće diktate. où .: -Situations propres aux actes d'achat.prepričavati kratke priče. tôt. 57 .davati upute i informacije. hier. . . lettre. tard .mjesto: ici.Praznici i odmori.Imperativ PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . avec etc Brojeve do 100 . de. chez. (ponavljanje) .Perfekat glagola na –er Priloge za: .

Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. obogaćivanje nastave elementima igre. hrvatskom. čitanja i pisanja. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. estetske i intelektualne sposobnosti. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. podsticanje inicijative učenika. Shodno tome. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. upotreba savremenih tehničkih sredstava. ritma i dramatizacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. srpskom jeziku i književnosti. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. govora. 58 . analiziranje teškoća u procesu učenja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sredstva. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom.

raznovrsniji i pristupačniji. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. na prikladan način ukazati na greške. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. SMS ili e-mail poruka itd. odnosno interdisciplinarnih projekata. pisanje prema modelu. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. koristi odgovarajuća leksika. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. popunjavanje formulara. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. hrvatskog. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. određene pojedinačne informacije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. koliko je to moguće. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. ulogu igra i kreativnost izražavanja. da se logički slijede događaji koji se opisuju. već mu nakon toga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. biologije. hrvatskog. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. izvještaja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. matematike. uz pohvalu za aktivno učešće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Naravno. umjetnosti. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Cilj provjeravanja 59 . Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. oglasa. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. precizna uputstva. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. historije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. izbor i prilagođenost teme. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama.

uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.upoznavati različite kulture i tradicije. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. .znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10-15 min.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. u svakom polugodištu po jedna. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. 60 .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kontrolnih zadataka. Interkulturalne vještine Učenici će: . preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

razumijevanje i poštivanje drugih kultura . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. duhu tolerancije. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. kosmopolitizmu. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo . 61 . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju . upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.

62 . putem igara.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je : ponoviti osnovne fraze. predanosti i preciznosti u učenju jezika. .sloboda i samostalnost u govoru. razvijanje radoznalosti i kreativnosti. . razvijanje temeljitosti. rečenica i tekstova. razvijanje samostalnosti u govoru. komparaciju pridjeva. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. . lične i pokazne zamjenice. . dual i plural imena.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. brojeve. čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova. učenje jezika.kratki usmeni i pismeni odgovori. prijedloge.PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično / 70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: . izražavanje posjedovanja. a ne o jeziku .

.: govoru i pisanju. .nabrojati dane u –povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici.. npr. genitivne veze. . brojevi) .koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više za izražavanje sati.iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu.nabrojati ograničen broj 2) verbalno. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -povezivanjem ponuđenih riječi u . povrće. prepoznavanje. -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. pjesmice. glavni grad .Izražavanje vremena (15 min.upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju . imitiranjem. imenske i glagolske rečenice .opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući. . tabelama..godina učenja arapskog jezika Teme . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular . odnosno povezivanjem slike sa . školskoj torbi i učionici. npr. ponavljanje. godišnja doba i koristiti u 2) verbalno. mogu da) -Brojevi (100 do Vokabular .Aktivnosti u nastavi . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Kupovina (voće. 20 min. . posjeta prijatelju.Nivo VII razred Osnovna škola 5.itd.Moja domovina. napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: 1) neverbalno. pola sata) . -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli..gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica voća i povrća i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa osnovne prehrambene kasetofona. npr: .Kroz dijalog (igre.imenovati predmete u tekstom koji čuju.Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 63 . artikle. putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze.Opisati slobodne aktivnosti (sportske. odlazak na izlet i dr. Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da.: . mjesece i odgovarajućih ilustracija. kulturne. npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: .) .gestikuliranjem. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. volim da.Arapske zemlje i glavni gradovi Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno.

dopunjavaju izostavljene riječi. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. dijelove rečenice i cijele rečenice .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. .itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili . 1000) -Redni brojevi (veći od 12) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. . posebno ako su ilustrovane. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a. I na ovom nivou (peta godina učenja). PISANJE : -učenici prepisuju riječi. mjeseci.. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. -pjevati. vole.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva. -glumiti. godišnja doba .Kod doktora . . usklađenih sa spoznajnim 64 . -recitovati kraće pjesmice. .razumjeti jednostavne pisane upute.rekonstruišu sintagme i rečenice.. estetske i intelektualne sposobnosti. -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. mogu. -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. . . Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. -postavljati jednostavna pitanja.Dani.

upotreba savremenih tehničkih sredstava. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. koliko je to moguće. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. na prikladan način ukazati na greške. obogaćivanje nastave elementima igre. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje.svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. Sredstva. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. izbor i prilagođenost teme. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. ulogu igra i kreativnost 65 . precizna uputstva. već mu nakon toga. čitanja i pisanja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. uz pohvalu za aktivno učešće. za uočavanje pojedinih detalja itd. koristi odgovarajuća leksika. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. ritma i dramatizacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. određene pojedinačne informacije. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. kao i dostignuća drugih itd. analiziranje teškoća u procesu učenja. Naravno. podsticanje inicijative učenika.

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. popunjavanje formulara. kontrolnih zadataka. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: . umjetnosti. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. pismenih vježbi. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.izražavanja. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. izvještaja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. biologije.upoznavati različite kulture i tradicije. matematike. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. oglasa. interdisciplinarnih projekata. pisanje prema modelu. hrvatskog. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. hrvatskog. historije. 66 . Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.

razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. humanizamu i internacionalizmu. duhu tolerancije. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. 67 . VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. kosmopolitizmu. fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

čitanje jednostavnih rečenica. arapskog jezika. kratki i dugi vokali. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred).popunjavanje slova i riječi. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . putem igara. predanosti i preciznosti u učenju . . jezika. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). . treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. 68 .razvijanje samopouzdanja u izražavanju.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. .DRUGA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. upotrebljenih). učenje jezika. .70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini .čitanje riječi.sloboda i samostalnost u govoru.prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . a ne o jeziku . razvijanje samostalnosti u govoru. pisanje određenog člana. razvijanje temeljitosti. . S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično. bude zabavno. . učenja.kratki usmeni i pismeni odgovori.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. “sunčevih” i “mjesečevih” slova.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično . pisanje tanwina. .

. -Potvrdne i odrične riječi: -(na`am.tražiti određene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom. npr.dopunjavanjem teksta. GOVOR: Učenici će: . 'anti. razvrstavanjem slika. `ala) 69 .crtanjem.(man.brojati od 1 do 10 . . npr.(fi.povezivanjem slike i teksta.dopunjavanjem teksta. la) -Upitne partikule: . . pjevati. označavanjem tačnih i netačnih . .postavljati jednostavna pitanja. .nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . . -Pozdravljanje i upoznavanje . Gramatika -Lične zamjenice: -('ana. . . . kam) -Pokazne zamjenice: -(hara.odgovarati na pitanja. tilka ) Vokabular Učenici će: -učiti samo osnovni vokabular. .imenovati predmete u znanja školskoj torbi i učionici. život nog . npr. .: . 'ila.predstaviti sebe i druge. . prepoznavanje crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. huwa. ralika.Svakodnevni ljude i predmete u kući. .Bliža okolina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. 'a) -kroz dijalog (igre.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi). harihi. .Kuća Prvi ograničenim brojem riječi stepen elementar .recitovati.davanjem kraćih odgovora. .Nivo III razred Osnovna škola 2.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.: sat) . ponavljanje.Škola . hiya.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i . 2) verbalno. 2) verbalno.nabrojati dane u sedmici . . npr.pozdravljanje na formalan i neformalan način. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.(hal.: . min.Porodica i prijatelji .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. .čitati kraće tekstove naglas i u sebi. .crtanjem. pridruživanjem slike tekstu.razvrstavanjem slika. 'anta. .igrati ulog.reći koliko je sati (puni tvrdnji. ma.nabrojati nekoliko .Odjevni predmeti ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .imenovati članove svoje uže porodice. nahnu) -Upitne zamjenice: .: . pjesmice. godina učenja arapskog jezika Teme Proširivanje tema Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -Prijedlozi: .

prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda: -(okruglo “ta”) -Brojevi: . . \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: .Hrana i piće osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića.(osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica) 70 . wara'a) -Upitna riječ: -“'ayna”. . . sad. sagir.(1 do 10) -Pridjevi: . .učestvovati u dramatizacijama. 'amama..prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. -Sekundarni prijedlozi: -(tahta. PISANJE: Učenici će: . tawil.rekonstruisati riječi.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. .(kabir. qasir. ̉yn itd.dopunjavati izostavljene riječi. fawqa. .od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće rečenice.).

favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. estetske i intelektualne sposobnosti. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. hrvatskom. podsticanje inicijative učenika. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. govora. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. obogaćivanje nastave elementima igre. analiziranje teškoća u procesu učenja . Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. ritma i dramatizacije. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). Sredstva. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. srpskom jeziku i književnosti. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. čitanja i pisanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. Shodno tome. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. kao i dostignuća drugih itd. 71 . načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.

određene pojedinačne informacije. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Naravno. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. uz pohvalu za aktivno učešće. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. historije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. biologije. izbor i prilagođenost teme. koristi odgovarajuća leksika. precizna uputstva. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. već mu nakon toga. matematike. raznovrsniji i pristupačniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. na prikladan način ukazati na greške. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. umjetnosti.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. 72 . Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. koliko je to moguće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. hrvatskog. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. hrvatskog. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. odnosno interdisciplinarnih projekata.

. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pismenih vježbi. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. 73 . Interkulturalne vještine Učenici će: .upoznavati različite kulture i tradicije. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. kontrolnih zadataka. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. u svakom polugodištu po jedna.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.

MATEMATIKA 74 .

Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. 2. kružnici i četverouglu.MATEMATIKA VII RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika a (a. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis).). TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. trouglu. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. Također. TEMA – CIJELI BROJEVI 75 . PROGRAMSKI SADRŽAJ 1. Zaokruživanje decimalnih brojeva. Naime. Pridruživanje b tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. 140 časova godišnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. Brojevni izrazi. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Uspoređivanje decimalnih brojeva. Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima.b e N ). Decimalni brojevi. definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje.

Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Uzajamni položaj dvije kružnice. Mjerenje površina.Opisana i upisana kružnica trougla. 750. Suprotni brojevi. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Odnos stranica u trouglu.Vrste paralelograma. 4. Uglovi sa paralelnim kracima. Brojevni izrazi. 3. Površina trougla. Kvadrat. Jednakost uglova. Paralelogram. TEMA – ČETVEROUGAO. Konstrukcije trapeza. Konstrukcije deltoida. Odnos stranica i uglova u trouglu. Upoređivanje racionalnih brojeva. Zbir uglova trougla. Podudarnost trouglova. Uglovi četverougla. Konstrukcije paralelograma. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Trougao. Pravougli trougao. Osnovne konstrukcije trougla. 45 0. Površina trapeza. 1350). Svojstva trapeza. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvođenje u skup racionalnih brojeva. Uglovi sa normalnim kracima. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Svojstva paralelograma. 1200. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcije nekih uglova (600. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Površina paralelograma. Srednja linija trapeza. 76 . Pravougaonik.Pojam negativnog cijelog broja. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. a Decimalni zapis racionalnog broja. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. Centralni i periferni ugao. Uglovi trougla. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. 5. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Pojam i svojstva. Obim trougla i četverougla. Skup cijelih brojeva. Vrste četverouglova. Deltoid. Trapez. Konstrukcija tangente kružnice. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Romb.

precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. samostalnog otkrivanje novih činjenica. logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu . precizno i postupno. pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla . o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q . OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj.PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA: - CILJEVI upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. UČENIK ĆE MOĆI: raditi sistematično. o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima . određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova. prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. ustrajno. samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog materijala. 77 . logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava . rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. analize i sinteze. usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju. izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. računanje obima i površine trougla i četverougla. samostalno sastavljanje zadataka. usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. upoznavanje značajnih tačaka trougla. planski pristupiti problemima i rješavati ih.

te prevođenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. Upoređivanje decimalnih brojeva. 1. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) VRIJEDNOSTI. • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. x-a=b. razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. x+a>b. x-a<b. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. način zapisivanja i čitanja. • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. a-x>b. UČENIK ĆE: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. vrše procjenu rješenja prije računanja. kritičko i samokritičko prihvatanje greške. a kod kuće rade domaće zadatke • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva.VRIJEDNOSTI I STAVOVI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. STAVOVI. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. (x-a)+b=c. (x+a)-b=c. samokontrole i kontrole drugih u radu. Množenje decimalnih brojeva . Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. a-x=b. rada. a-x<b. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b. Zaokruživanje decimalnih brojeva. PONAŠANJA • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svom i tuđem radu • SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. uspostavljanje grupne saradnje. karakternim osobinama učenikove ličnosti. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica Rješavaju različite jednačine • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz • • • • • • • • • 78 . x-a>b. Osobine množenja decimalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b.

• •

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina

svakodnevnog života

odgovornost za rad, tačnost, urednost i sistematičnost Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka

2. • • • • • • • • • • • •

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• • •

• •

• • •

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života Pridružuju cijele brojeve tačkama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Upoređuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima

• •

Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o svojstvima računskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti

• •

Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Računaju na različite načine, vertikalno i horizontalno, pomoću brojne prave Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka Predviđaju približan rezultat; Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika

• • •

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definiše uređenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija, jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad učenika

• •

79

3. • • • • • • • • •

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b • Svojstva množenja racionalnih brojeva.
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku). •

• • •

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rješenja jednačine, vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja Čitaju, sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

• •

Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjećaj vlastitog dostignuća

• •

Učenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka

• •

• •

• •

Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova Radi boljeg uočavanja ilustruje pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrađuje programirani materijal za samostalno učenje

80

pristupa u rješavanju zadatka

4. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Težište i orto centar trougla. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.

• •

• • • • •

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruišu uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruišu i diskutuju rješenje) Konstruktivno određuju značajne tačke trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapažanje i zaključivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rješavanje zadataka Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno Osposobljavaju se za analitičko mišljenje, naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapažanja i logičkog mišljenja Razvijanje zapažanja posebnog i općeg Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu

• •

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uočava odnose među elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izražava kritičnost u radu

• •

• •

• •

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a učenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka Učenike potiče na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zaključka Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu, mehaničko kretanje modela

81

naglašavajući nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četverougla 82 . razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Učenici trebaju naučiti definisati paralelogram. romb. Svojstva trapeza. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam četverougla i elemente. trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini Stiču vještinu korištenja pribora. tačnost i preciznost u radu Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova Koriste pravilno matematičko izražavanje • • • Razvijanje radnih navika. Paralelogram. kvadrat. kvadrat. Površina trougla. Površina peralelograma. tačnost. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. grafoskop. smisla za preciznost. upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje. 5. Deltoid. Konstrukcije paralelograma. romb. Konstrukcije trapeza. Uglovi četverougla. Vrste četverouglova. pravilno piše i crta u svojoj teci Samostalno uočava i logički zaključuje Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Elementi četverougla. Srednja linija trapeza.• Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje trougla pri dokazivanju podudarnosti. Svojstva deltoida. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. kvadrat. Svojstva paralelograma. Pravougaonik. Trapez. Obim trougla i četverougla. ČETVEROUGAO. Mjerenje površina. završava izgrađivanje pojma četverougla Izvršava klasifikaciju četverouglova. Konstrukcija deltoida. nastavne plakate i dr. Vrste paralelograma. Površina trapeza.

METODIČKE NAPOMENE 1. a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. geografska dužina i širina itd. dekadnom jedinicom. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. • Provjeravati zakone komutacije. • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva). • Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. 2. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi).).DIDAKTIČKO . TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. • Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. 83 . • Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. kretanje udesno – ulijevo. gore – dolje. • Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. višecifrenim brojem). • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja. a zatim definisati skup cijelih brojeva. uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. asocijacije i distribucije u računskim zadacima.

• Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. ne treba ih dokazivati. • Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q. promjene vodostaja rijeke. polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. a nova znanja usvajati posmatranjem. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. • Dijeljenje. a zatim skup racionalnih brojeva. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. nadmorske visine – dubine mora. Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. neposrednim mjerenjem i ogledom. 84 . određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima.• • • • • • • Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. dobitka – gubitka i dr. • Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. • Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q. • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu. Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. a zatim preći na proizvode od više faktora. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. 3. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli negativnim brojem. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. razred). kao obratnu operaciju. • Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. uvesti pomoću već poznatih pravila množenja. 4. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka.

Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. kvadrat i romb. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. a za kvadrat samo jedan .• • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. a zatim izvesti dokaz tvrdnje. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata . prave i kružnice i dvije kružnice). • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. Upotrijebiti i grafoskop. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). trapeza. 85 . Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. • Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji.). Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži. 0 5. susjedne stranice i uzastopni uglovi. TEMA – ČETVEROUGAO. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. već poznatih slika (kombinacije trouglova. Dokazati tvrdnju . Ponoviti podudarnost duži. pravougaonika i sl. deltoida… Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . jednakost suprotnih uglova. Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova.

vodeći računa o individualnim mogućnostima. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. proizvoda i sredine učenja. 86 . Individualno prilagođeni program. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća.Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. sposobnostima i sklonostima. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. procedurama i instrumentima. U skladu s tim. razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. rad na projektu. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. kao i plan rada. specifične komunikativne i radne vještine. procesa. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr.

FIZIKA 87 .

a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. razlika i povezanosti. biologije. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. U kontekstu toga. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. mili. tehničke kulture. matematike. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata. mega). pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. -koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. -postavljati hipoteze. geografije. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu. kilo. -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. koristi odgovarajući pribor / eksperimentalne uređaje i instrumente. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. S druge strane. 88 . -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. nastavku školovanja i profesionalnom usmjeravanju. koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. centi. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. -klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti.FIZIKA Zašto učiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. informatike.

-komunicirati. tvari. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama. za objašnjenje različitih pojava. sile. električnog polja. opisuje efekte djelovanja sile potiska. fizičke pojave. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. istosmjerne struje stalne jačine. identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. prirodne strukture. diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. povezanosti električnih i magnetskih pojava. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. talasnog kretanja. -pronalaziti rješenja. kretanja. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. sile u prirodi. električnog naboja. magnetnog polja. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. vrši različita mjerenja. razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja te stanja ravnoteže. zna vezu između mase i težine tijela. -modelirati. koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. građu tvari. energije. -interpretira dati model. istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. -zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. promjene stanja tvari -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. fizikalnog stanja. efekte međudjelovanja. zvuka. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. -opisuje. međudjelovanja. građe atoma. fizikalna svojstva tijela i pojava. pisanim izvještajem. toplote. njene koristi za svakodnevni život. -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. -opisuje. -Konceptualni okvir tijela. -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. matematičkim formulama. kao i šire. -poznaje simbole i SI mjerne jedinice. rada. svjetlosti. 89 . Sadržaj -Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. uključujući izbor pribora i tehnologije. energiju i njeno korištenje. graficima.-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu.

fisiju i fuziju.-identificira i opisuje različite oblike energije. opisuje strukturu jezgra atoma. identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. zakoni geometrijske optike -Primjena znanja fizike -Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. sistematičnost. -stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Newtonovi zakoni. Faradayev zakon. zakoni održanja. transformaciju energije i povezanost sa radom. opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija -usvoji naučni pogled na svijet. istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. 90 . Ohmov zakon. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. prikazuje i analizira električno kolo. preciznost i tačnost. uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. razlikuje prenošenje toplote vođenjem. shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu. -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. stavovi. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. međusobno uvažavanje. primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. rad u grupama / timu. razumije stanje toplotne ravnoteže. -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. Arhimedov zakon. -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. toplota i količina toplote. -Zakoni: kretanja u kinematici. uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. strujanjem i zračenjem. od osnovnih čestica do galaksija. Joule-Lenzov zakon. -ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. samostalan rad. sočiva i prizme. -uočava lanac i razmjer prirodnih struktura. razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. -razlikuje pojmove temperatura. navike -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici -Razvijati navike za urednost. Pascalov zakon.

Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike 91 . Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Toplota IX razred 1.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija i . u okviru datog broja časova u razredu. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu. upoređivanja. Kretanje i sile 3. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. stavova i ponašanja. u skladu s tim. Energija i rad 5. učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. Talasi 5. prikupljanja i zapisivanja podataka. Na nivou osnovne škole. Električna struja 3. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. Pritisak 4. koji integrišu više predmeta ). Naelektrisanja u našem okruženju 2. Učeći fiziku. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. Također. Građa tvari VIII razred 1. što je najvažnije. klasifikacije. Svjetlost 6. predviđanja i uopćavanja i. analize i tumačenja podataka. pored tradicionalnih medija. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. učenje procesa promatranja opisivanja. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. Međudjelovanje. U skladu s tim. Prirodne strukture. sila 2. Mjerenje 3. to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Magnetno polje 4. neophodno je koristiti moderne medije. Fizika i priroda 2. vrijednosti. Svijet atoma DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate.

Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci– pitanja. laboratorijski rad učenika. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. korištenje interneta i dr. kao i plan rada. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. sposobnostima i sklonostima. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. vodeći računa o individualnim mogućnostima. jednostavni računski. primjerenih učenicima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja.nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja.). odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor. Individualno prilagođeni program. razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. proizvoda i sredine učenja. izvedbe (referat. procedurama i instrumentima. ali se kao relevantan omjer može smatrati: -Znanje sadržaja fizike: 60% -Procesi. grafički i eksperimentalni zadaci. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. 92 . kreiranje modela. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. specifične komunikativne i radne vještine. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. tehnički proizvod). učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. rad na projektu. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. procesa. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. sposobnosti i vještine: 30% -Afektivno učenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.

vrste grešaka. -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. ponašanje Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika: Učenik : Fizika i priroda -Pristup saznavanju prirode. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. -Fizikalna veličina Mjerenje -Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje. -zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. -razlikuje pojmove dužina i duljina. -iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. stanje. -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. -razlikuje značenja za kilo. metar (m) -raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. -za uvođenje učenika u svijet fizike. -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. tvar. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. fizikalne pojave -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. debljine. prečnika. srednja vrijednost mjerene veličine Mjerenje duljine Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta -priprema vježbe mjerenja. Razvoj navike istraživanja -Duljina. opsega. provjeravaju svoje ideje i zaključke. -sami izvode eksperimente. materija. VII razred – 1 čas sedmično. fizikalni sistem. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. eksperiment -Priroda. metod fizike teorija. -pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. prikupljaju podatke. stavovi. čestica. 93 . izvodeći odabrane eksperimente.. deci. određuju srednju vrijednost. centi i mili. -procjenjuju i mjere duljine dužina. -upoznavaju se sa različitim mjerilima . svojstva tijela. -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. -Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. sportu. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. odnosno njihovim skalama. -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. služeći se modelom crne kutije. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. tijelo. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode -promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. geografiji i dr. -iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju.FIZIKA. procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. -vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. nastavnik kreira problemsku situaciju. saobraćaju. mjerila. kretanje. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta.

-određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. -određuju gustinu smjese dvije tečnosti. trenutak -Mjerenje vremena. -zna odnos sekunde prema minuti. -mjere zapreminu tečnosti. kubni metar (m³). uz prethodno procjenjivanje. upoređuju mase različitih tijela. -Zapremina tijela. litar (l) Mjerenje mase -uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. određuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno. sekunda (s) -razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. -izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. Mjerenje vremena -Vremenski period. satu. danu. -određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. -raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. Mjerenje gustine -Masa tijela. -Gustina. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi -ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. -mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim 94 . kilogram po metru kubnom (kg/m³) -određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. -raspravljaju o vremenu i jedinicama. -ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. -na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. vaga -zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. kvadratni metar (m²) -određuje površine i zapremine.Mjerenje površine i zapremine -Površina plohe. kao i njegovom zapreminom. Razvoj navike rada u grupama / timovima -procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. -zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. kilogram (kg). Tačnost i preciznost u mjerenju -određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. -mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. -pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. -koristeći tablicu gustina.

da je atom građen od protona. neutrona i elektrona. -pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. -interpretira čestični model tvari: . -predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. tečnih i gasovitih tijela.da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. -prezentiraju svoje radove. 95 . iznose svoje ideje. -ocjenjuje učenike.da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula . -pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. . . predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. -Kelvin (K). izvodi oglede. služi se odgovarajućim ilustracijama / simulacijama. -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima.da je molekula građena od atoma. vode. -ocjenjuje učenike. -mjere temperature zraka. Mjerenje temperature -Temperatura -pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. atomi -Agregatna stanja tvari -koriste se internetom. koristeći se čestičnim modelom tvari. stepen Celzijusov (ºC) Građa tvari -Mjerenje temperature -priprema nizove zadataka za kontrolni rad. -zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika. .instrumentima. -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. smjese hladne i zagrijane vode. -ukazuje na povezanost fizike s hemijom . -nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). prikazuje modele molekula i atoma. tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari. odnosno međumolekularnom prostoru. -Čestični model tvari -Molekule.

BIOLOGIJA 96 .

Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite.BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. anatomskoj. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. Dat je također osvrt na ponašanje životinja. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. procesa i zakonitosti o prirodi. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Zatim. odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Također. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. funkcionalnoj raznolikosti životinja. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Cilj nastave biologije 97 .

vještine i navike. -učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. izvođenje. -razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. stičući nova znanja. -mikroskopirati. proširuje ih i praktično primijenjuje. -stiče osnovna znanja o ponašanju životinja. jedinke) građene od ćelija / stanica. -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. -Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. parovima i pojedinačno. evaluacija. -koristi odgovarajući laboratorijski pribor. istražuje. klasificira stečena znanja. radi u grupama. 98 . -modelirati. također koriste i druge izvore znanja. -razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje. -identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. bilježi rezultate. -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme.Znanje biologije Procesi -posmatra. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću.

objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. prikuplja materijale. uči sadržaje koji se odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. u granicama mogućnosti. -ponašanje životinja. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. a zatim u velikoj grupi. kritički razmišlja. razliku između biljne i životinjske ćelije. diobu ćelije. građu i funkciju životinjskog organizma. -komunicira i iznosi svoje stavove. -svojim aktivnostima. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. privredni značaj i zaštita. -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti.-stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. -učenici u parovima. -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. njene koristi za svakodnevni život. -opisuje. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i prakse. -razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. građu životinjske ćelije/stanice. -sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. korištenje životinja u ishrani čovjeka. razgovaraju o temi «Zdrav život». pravi portfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. -primjena znanja biologije. 99 . -radi u grupama.

ali i samostalnog rada. preciznosti. sistematičnosti. -stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. procesa učenja u grupi (timu). -razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -usvaja naučni pogled na svijet. 100 . samostalnog rada.Vrijednosti . -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). rada u grupama / timu. -preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. -razvija navike u pogledu urednosti. -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. tačnosti. -uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. navike -podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. stavovi. međusobnog uvažavanja.

. upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema) -Učiti o građi životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije. 70 časova godišnje Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Tematske cjeline / teme Učiti: Uvod -Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. fiziologija. učenika. -podešava namještaj i preparate. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih bioloških znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi Aktivnosti učenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija. tj.. organ. Aktivnosti nastavnika: -motiviše učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. -priprema -često rade u parovima i grupama laboratorijsku vježbu: -mikroskopiranje za kooperativno životinjske ćelije i učenje. etologija životinja). VII razred – 2 časa sedmično. stavovi. hemikalije. Građa i funkcija životinjskog organizma -zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije / stanice do organizma.. Učenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o životu koja uključuje niz disciplina. mjerne instrumente. tkiva (trajni i svježi preparati). ćelija / stanica. 101 . sistem organa. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme -nastavni proces usaglašava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizičkim razvojem i koji mora biti čist mogućnostima (sterilan) prije prve upotrebe. tkivo. Vrijednosti. prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti.BIOLOGIJA. sistematika.

). organ. -zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. -stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. zna funkciju pojedinih organela.Također. crteži. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. centrozom. -uključuje učenike u grupni rad. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. citoplazma. jedro. Razvoj svijesti o značaju mikroskopa Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada -izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. razmjenjuju mišljenja. mitohondrije. -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. mokre preparate. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). -omogućava učenicima da uče zajedno. crteže). sistem / sustav organa. Građa i funkcija životinjskih tkiva.organizam Životinjska ćelija / stanica -Steći će znanja o građi životinjske ćelije / stanice kao osnovne jedinice životinjskog organizma -Organele ćelije: ćelijska opna . organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. 102 . sarađuju i donose zaključke. organa i sistema organa -Životinjska tkiva: epitelno. nervno -Sistemi organa: kožni sistem organa. -samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. ribosomi -Razlika između biljne i životinjske ćelije / stanice -Diobe životinjske ćelije:mitoza i mejoza – informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo. da se druže. organizam. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu -grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija. mišićno. potporno. -crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. -donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. -usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. posteri i dr.

-zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Razvoj navike istraživanja -pomažu učenicima sa posebnim potrebama. pljosnate gliste / pljosnati crvi. mekušci i bodljokošci / bodljari -iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. insekti. zglavkari. sistem organa za izlučivanje. dupljari. člankovite gliste / prstenasti crvi. -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). kućica puževa i školjaka i dr. -stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u . -prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. -predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja. -učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. probavni system / sustav i prehrana. Svijest o higijenskim navikama -posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije. razmnožavanje -Komparativno morfološko fiziološki pristup -Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. -zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. -zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. udžbeniku i drugim izvorima znanja. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti.Sistematika životinja i ponašanje životinja potporni sistem i kretanje životinja.). valjkaste gliste / obli crvi.). -rade u timu. zoološki vrt i dr. -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja. -posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. nervni / živčani sistem i osjetila. 103 .

razmnožavanje i -zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. značaj u ishrani. materijale iz drugih izvora. kičmenjaci / kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke prakse -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba). Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara -zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. bezlubnjaci / kopljače. kolouste / kružnouste: glavne odlike i značaj -u okviru pojedinih sistematskih grupa životinja. glavne grupe. pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih 104 . također i štampani materijal. te raspravlja sa učenicima o važnosti -istražuju ptice svog i značaju određene sistematske grupe. podjela i značaj. -upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . građa tijela. -priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) i određivanje riba pomoću ključa. etologija riba -Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). -zna zašto su upravo ptice -posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vježbu: prikupljaju disekcija žabe.-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. rasprostranjenost. -priprema grupni odlazak učenika u muzej ili zoološki vrt.. građa i razmnožavanje. -pregledava materijal koji donose učenici iz prirode. a posebno za čovjeka. zavičaja i bilježe podatke o -pomaže učenicima istraživanju. -Ribe: opće osobine.

105 . opće osobine građe i razmnožavanja. porijeklo i značaj (stočarstvo. najvažnije grupe ptica. polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: opće odlike i raznovrsnost sisara. -potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. stalna temperatura tijela. glavne grupe i značaj -Gmizavci / gmazovi: prilagođenost vazdušnoj / zračnoj sredini. izumrli gmizavci -Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. izvora. .perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. -značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. -raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. seoba ptica. rasprostranjenost. a to su: dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. sistematske grupe.razviće. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke. važnije grupe sisara. -zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. -zna zašto je metabolizam ptica intenzivan. lovna divljač). -produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta.

. korištenje u ishrani u vanrednim uslovima -poznaje određeni broj vrsta divljih životinja koje se mogu koristiti u ishrani. sistematika.Značaj životinja za čovjeka -Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta -Značaj životinja za čovjeka. DIDAKTIČKO . . evolucija. klasificiranja i tumačenja podataka. jestive životinje vodene i vazdušne sredine. prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. etologija. morfologija. te ih ocjenjuje. mikrobiologija). Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. zoologija.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu. grafikona i modela. mikologija. kod učenika treba razvijati sposobnosti: .predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža.sabiranja. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija. -istražuju koje su divlje životinje jestive i na koji način se mogu pripremati i konzervirati. posebno u vanrednim uslovima života (elementarne nepogode i rat).sakupljanja. Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. fiziologija. shema. ekologija). . omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika.METODIČKE NAPOMENE Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). -izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. genetika. antropologija. 106 . -redovno provjerava znanje učenika i ostala postignuća. . nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike.

Provjeru prati ocjenjivanje . etologije i ekologije. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. parku. Izvođenje ogleda. ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje. U pogledu načina primanja bioloških informacija. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama. izrada nastavnih sredstava. treba primjenjivati usmeni. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. livadi / travnjaku. Zadaci mogu biti: kratki eseji. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. izvođenje ogleda. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. gajenje biljaka i životinja. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. Ocjena mora biti javna. u parovima i individualiziranim radom. posmatranje ponašanja životinja. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama. bare i mora. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Ukoliko nastavnik 107 . ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. To se postiže putem kontinuirane provjere. vještina i navika. nastavne metode i nastavna sredstva.. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. Rad na terenu (u šumi. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. izrada postera. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. a to će biti uslovljeno nastavnim sadržajem. uz obalu tekućice.

Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. ponekad i skromne ekonomske učinke. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. zidnim slikama. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. suhim i mokrim preparatima. izložaka koje priprema nastavnik i učenici. priborom za disekciju. 108 . Također. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. u granicama mogućnosti. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje tj.stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. Internet konekcija također mora biti prisutna. nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. intenzivno s roditeljima. mikroskopima. mikroskopskim preparatima. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole. za organiziranje različitih oblika rada. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. Također. U nedostatku uslova za osnivanje vrta. donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju.

GEOGRAFIJA 109 .

-Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. reljef. geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). moreuze. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). najveće rijeke u njima. stanovništvo i naselja na Zemlji. koristiti kartografske znakove. gustinu naseljenosti. migraciona kretanja u prošlosti i danas. klimatske karte . 110 . -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. klima. gdje se nalazi Evropa. ostrva. proizvodnju energije . poluostrva. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. saobraćaj. njihove posljedice. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. zaljeve.OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA TEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI Učiti – znanje: -Kontinenti. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . -Nabrojati vrste kraških oblika. znati analizirati klimatske dijagrame. gustina naseljenosti. morske i riječene slivove. demografsku -Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih dešavanja u svijetu -Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. -Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. vrste mora. znati objasniti razuđenost obala . dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte).GEOGRAFIJA ODGOJNO . -Šta je struktura stanovništva. međusobni uticaj i međusobna zavisnost Evropa Prirodne i društvene karakteristike -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene -Služiti se geografskom kartom. rijeke i jezera. florne i faunističke karakteristike. ostrva i poluostrva. moreuze. dinamika stanovništva.

znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika -Činjenice – pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. koja mora nazivamo -Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski položaj. saobraćajni. uslove za razvoj poljoprivrede. poluostrva. šta su ostrva. skiciranje. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. crtanje. regije Evrope. prirodna bogatstva. privredni i turistički značaj. Sposobnosti -Samostalno pronalaženje informacija o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava -Gdje se nalazi Sredozemlje. njihove prirodne i društvene karakteristike.pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. pisanje izvještaja o istraživanju. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. rad na uzorcima. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. pokazati na geografskoj karti. industrijalizaciju. stagnaciju. 111 . a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje.

-Značaj nafte. -Geomorfološke. značaj geografskog Vrijednosti. raspored padavina u toku godine. hidrografske karakteristike. -Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. -Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje – Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja -Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritičkog mišljenja. obala i njena razuđenost. -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora. kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . -Karakteristike klime. -Stanovništvo i naselja tih zemalja. najznačajniji gradovi. navike Azijsko Sredozemlje 112 . industrijskog i historijskog značaja. prirodno-geografskom i društveno-geografskom smislu.i procesa -Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim . -Zašto je ovo specifičan prostor u historijskom. stari gradovi – centri kulturnog. -Razvijanje kritičkog mišljenja. poluostrva i ostrva Sredozemlja. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. pravac pružanja planina. -Karakteristike najznačajnijih zemalja Sredozemlja i njihov uticaj na politička i privredna dešavanja. -Znati pokazati pripadajuća mora. zašto je evropsko. klimatske i hidrografske karakteristike. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. naučnog razmišljanja i izlaganja Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja.Zemlja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom sredozemnim. stavovi. -Značaj Sredozemlja na historijska dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na današnji privredni razvoj i kulturu. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja.uzroke političke nestabilnosti.

razuđenost -Navika preuzimanja odgovornosti za Zapadna Evropa izvršavanje dobijenih zadataka. saobraćajni značaj. Afričko Sredozemlje -Osposobljavanje za grupni rad. hidrografske i klimatske karakteristike. velika prirodna bogatstva). njegov značaj. prostor sukoba interesa velikih sila. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. prostorni obuhvat. geomorfološke. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel. prostor sukoba velikih sila. položaja u geostrateškom i vojnom smislu. geografski položaj. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova.Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. razuđenost obale. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. gradski centri. klimatske i hidrografske karakteristike. geografski položaj azijskog Sredozemlja. dinamika stanovništva. hidrografske i klimatske karakteristike. geomorfološke. -Demografske i privredne karakteristike 113 . -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. veliki Skandinavski poluotok. klima Sjeverne Evrope. u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. postupaka i metoda djelovanja obala. prostorni obuhvat. -Demografske karakteristike. toplotni pojas u kojem se prostire. -Položaj Zapadne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa -Prostiranje Sjeverne Evrope. klima i rijeke. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze -Razvijanje navike očuvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta života sada i u budućnosti -Položaj afričkog Sredozemlja na karti. položaj Sjeverne Evrope. -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. gustina naseljenosti. Geomorfološke. klimatske i hidrografske karakteristike. -Značaj Nila za razvoj kulture i civilizacije. -Geomorfološke. -Stočari nomadi – «pustinjski narod». -Prostor najvećih pustinja na Zemlji. njegov značaj. ali i geostrateški značaj. Demografske karakteristike. prirodna bogatstva. Suecki kanal – njegov saobraćajni. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. Prostorni obuhvat. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope. -Pustinje i oaze. samostalan rad. prirodna bogatstva. -Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. fjordovi i fjeldovi. -Karakteristike reljefa i klime ovog područja.

prostorni obuhvat. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. Ruska Federacija (istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 114 . -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. dinamika stanovništva. hidrografske i klimatske karakteristike. hidrografske i klimatske karakteristike. gustina naseljenosti. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geomorfološke. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu.-Narodi koji žive na ovom prostoru. velike ravnice Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. gustina naseljenosti. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski položaj. gustina naseljenosti. toplotni pojas u kojem se prostire. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. prostorni obuhvat. uloga. hidrografske i klimatske karakteristike. toplotni pojas u kojem se prostire. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. toplotni pojas u kojem se prostire. razuđenost obale. Srednja Evropa (najviši životni standard). -Položaj Srednje Evrope. specifičnosti pojedinih zemalja. razuđenost obale. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. klima i rijeke. prostorni obuhvat. -Finska . -Alpske zemlje. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. dinamika stanovništva. geografski i historijski značaj. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. velike ravnice. gradski centri. Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. klima i rijeke. geografski položaj. golema prirodna bogatstva). značaj Ruske Federacije. geomorfološke. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). gradski centri. geomorfološke. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. -Položaj Ruske Federacije. gradski centri.zemlja jezera. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. klima i rijeke. dinamika stanovništva.

Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti BOSNA I HERCEGOVINA Ime. historijski razvoj i prirodna i kulturna baština BiH Prirodno-geografske odlike BiH Društveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo .Mediteran Društveno uređenje BiH Azija – opći pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna.Jugoistočna Evropa Azijsko Sredozemlje Afričko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istočna Evropa 115 .OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED Evropa – opći pregled Sredozemlje .

i 2. VIII i IX razredu. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke. a i s ostalim nastavnim predmetima. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI. a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. kao i predmeta Društvo u V razredu. ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1. bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadržajima. Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva. a i udžbenici. odnosno stručnu tematiku. ne u funkciji ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva. bili su preobimni. čime su program. promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. uvažavajući naučnu. čiji je u suštini sastavni dio. trijadi. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. koji su obrađivani do sada. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta. Nastavni sadržaji (gradivo). Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. na kraju 2. VII. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja). Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta). trijade i tokom čitave 3. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. tj. Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta). Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. 116 . naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa.

predviđen ovim NPP-om. koji su često i objektivne i subjektivne prirode. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama. Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđeg rada. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta.. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora nego ostalim temama. 117 . Bosanski / hrvatski / srpski jezik. • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – Historija. samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem). Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu. Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo.. • izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. rad u parovima. ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece. pa i učeniku. samostalan rad. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. U VII razredu je predviđena obrada evropskog. omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi.). razumljivo. o čemu se mora voditi računa.Obim znanja. Biologija. odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski rad. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. • osjećaj za lijepo. vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike. Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. a koncipiran je tako da nastavniku. kao zastario i prevaziđen).

Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika. kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. u svakom mogućem slučaju. U skladu sa naprijed navedenim.Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika .individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih aktivnosti.učesnika u nastavnom procesu. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije. literaturom koju će učenici samostalno . sredstvima. S obzirom da je inkluzivna nastava. procedurama i instrumentima. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. Primjenjivati. zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. individualna nastava. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. u manjoj i većoj mjeri. odnosno kompjuterom. a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. opremeljene sa svim vrstama geografskih karata. dodatne nastave i terenske nastave. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. videotoptom. treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. 118 . grafoskopom. nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju.

GEOGRAFIJA. kartama reljefnih cjelina i oblika. granice i veličina -Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima -Prepoznaju prirodno-geografska obilježja (reljef. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. globusa. geografskih karata. dinamici. područja velike -Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). 70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Društveno-geografske odlike Evrope -Znaju o stanovništvu (strukturi. tekstova -Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih -Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide 2. klimu vode. biljni i životinjski svijet) -Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama. granice. geografski položaj. VII RAZRED – 2 časa sedmično. obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaženja na geograf. njihovim kulturama. njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. rijeka i jezera -Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama) -Priprema didaktičkog materijala. STAVOVI. geoloških i geomorfoloških karata Evrope -Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. EVROPA Geografski položaj. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 119 . Prirodno-geografske odlike Evrope 3. naseljima. rijeka i jezera -Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. a koji žive na prostoru cijele Evrope AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1.

-Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe (Feničanska država. obnovom i čuvanjem tih spomenika Razvijati osjećaj za čuvanja svih. Apeninski. Suecki kanal) -Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas -Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. Kuvajt. a posebno prirodnih ljepota regije. azijsko i afričko Sredozemlje) 5. Libija. afričko i azijsko Sredozemlje Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. stara Grčka. -Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. a naročito povoljnost klime za život -Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko. da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. -Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja.koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva -Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost 4. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . žarište i rasadište posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodište. SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. kao i ona rijetko naseljena. Arabija. Rimsko carstvo – samo informativno.Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana. kao najvažnijim energetskim izvorima. -Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. -Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnom periodu vrućine i suše) -Pronaći na karti sva mora Sredozemlja te veća ostrva ili grupe ostrva. kao i četiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski. -Osposobiti učenike za analizu klimograma (padavine i temperature) . Balkanski i Maloazijski). evropsko. čime je okrnjena izvorna kulturna baština te istaći potrebu za restauriranjem. -Pronaći na karti najveće i najstarije gradove. 120 .

manje razvijene i zemlje koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da se stave u poziciju razvoja. Helenidi. Tauridi i Atlas kao i vulkane južne Evrope. Republika Hrvatska 9. Apenini. Dinaridi. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. Maroka – koje će veće gradove vidjeti na tom putu. te klimatske sličnosti. uzrasta. karte i ponavljanja u jezera. kojih mora se plovi. Posebno označiti područja bez vodenih tokova. koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi država odrediti granice i i što smo naučili o različitim bojama označiti tim gradovima. nastavnici trebaju često koristiti zadatke -Izrada slijepe karte – bazirane na upotrebi reljefa. država. -Prepoznati prirodne i društvene odlike Balkana te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja -Uz zadatke upoređivanja. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta Mediterana. Rumunija -Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja. navesti uzroke -Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta -Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana te izvući zaključak (uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene. 121 . Albanija. sličnosti vegetacije i tla. Republika Crna Gora 11. učenici putuju prirodnim resursima na kružno od Španije do Mediteranu. Španija i Italija Mediterana (Pireineji. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. -Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. Republika Srbija 10. većih rijeka. jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Označiti bojama sferi učenika mlađeg turistički najrazvijenije. neposrednih učesnika. analogije. dozvoljavajući -U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito veće gustine naseljenosti. preko države Balkana. Alpi. -Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografskog sadržaja koji se odnose na regiju Mediterana. kojima je ovo područje siromašno -Prepoznati Italiju i Španiju kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja. Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Evropa – prirodne i društvene odlike 8. putovanja. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja. Bugarska. izražavanje te područja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu područja sa najznačajnijim (npr.). većih obliku zamišljenog gradova i saobraćajnica. -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano – značaj egipatske kulture i civilizacije. Grčka. suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) -Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem 7. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda.-Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Evrope i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu -Prepoznati mlade vjenačne planine 6.

najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). antički Rim ili Atina. dobrim dijelom uništena – degradirana. Afričko Sredozemlje -Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa (geoekologija). zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima.. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti (npr. Iran i Saudijsku Arabiju -Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je. pored ostalih. Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu -Zadaci mogu biti tipa: tačno – netačno. vulkani Južne Evrope itd. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću tehnologija u tranzicijskim zemljama. zadaci objektivnog tipa. -Na kraju svake nastavne teme. Azijsko Sredozemlje: Mala Azija. grafikoni. kulturnu i političku međuzavisnost zemalja ovog prostora. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka -Definisati i objasniti pojam Jugoistočne Evrope. 15. mješoviti zadaci. Kao predstavnike ovog prostora. nemirni prostor -Pojasniti specifičnu poziciju (geografski položaj) Balkana. testovi.. Razvijati pozitivan odnos prema radu. Bliski Istok.). diskusije. kao mjesta susreta različitih civilizacija te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa 13.. tematske karte itd. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja -Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. Srednji Istok. najljepši gradovi Mediterana.geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima (prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. politički veoma nemiran prostor itd. dijagrami. (posebnu pažnju posvetiti) prepoznati Tursku. ekonomsku. Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja 14. posebno u procesima tranzicije i pridruživanja -Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno. a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli -Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja..) 122 . patuljaste zemlje Evrope (najviše u Južnoj Evropi). piramide Gize. Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti -Za domaću zadaću učenici se trebaju pripremiti za razgovore. saradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. turizam u pojedinim zemljama.12.

Egipat kao zemlja duge historije i tradicije . dobro i prihvatljivo društveno uređenje. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje . Tako će se povećati Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva -Izraditi slijepu kartu – reljefa. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. nastavnik produktivnim. najgušće naseljene -Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. 123 . što sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta -Uočiti veliku raznolikost reljefa. plodno zemljište. i bojama označiti države kroz koje protiču. jezika. da je ovo područje arapske kulture. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najveće evropske luke. da je rijetko naseljeno. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju kojih će moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Evropu -Istaći da je geografski i saobraćajni položaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more). s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) -Istaći geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora.-Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. ljudske reurse i stručne kadrove. da ima povoljne klimatske uslove.Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turističke destinacije 16. -Na osnovu poznate nastavne materije. -Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim evropskim državama. pisma. vrlo gustu riječnu mrežu. tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regiji Zapadne Evrope nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. velike zalihe ruda. većih rijeka.

a naročito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu. postanu svjetske metropole. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera. -Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. potreba za radnom snagom. Švedska. Jiland. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povećava (demografska eksplozija). u okvirima EU. zemlje Beneluksa evropske zemlje. njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. -Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. -Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte. niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o Zapadne Evrope. -Proučiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu. najveći evropski gradovi. treba izvesti zaključke o tome šta je uslovilo da London i Pariz. -Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija). Island. -Upoznati učenike sa historijskim i savremenim značajem UK u Evropi i svijetu te značajem industrije kroz historiju i danas. SJEVERNA EVROPA 19. visok živorni Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja stručni rad i veliko zalaganje -Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Evrope. 18. 124 . motiviranost učenika za rad. -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti. u prošlosti i danas. Finska. Francuska. Norveška. najveće evropske gradove (konurbacije). a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti -Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine.17. -Upoznati učenike sa prirodnim regijama Francuske te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj. -Upoznati se sa Sjevernom Evropom. Danska 20. ekonomske migracije). Velika Britanija. -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovništva. načinu života i rada u zemljama EU -Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Evropu. -Kroz raspravu potaći učenike da prepoznaju englesku kulturu. uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost. kao i ekonomskom i političkom situacijom -Navesti. Pribaltičke zemlje Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. -Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK te značaj Londona. siromašne resursima.

Slovenija.objasniti kako nastaje fen. Češka. koristeći udžbenik. značajne prirodne resurse. 21. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke (privredna razvijenost) sa ostalim -Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. Zapadne i Istočne Evrope. nizak prirodni priraštaj (navesti uzroke). Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme -Na plakatu nacrtati visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje. Njemačka.standard svog stanovništva -Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope. -Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno . romanska. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. Zapadne i Istočne Evrope. kao i pozicija gradova. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. Austrija Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke sa ostalim zemljama Evrope. Švicarska. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope).geografskih karakteristika između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti značaj Mađarska -Učenicima dati dopunska pitanja koja će im pažnju usmjeriti na određene objekte. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. i na primjerima nejednake razvijenosti 125 . -Tražiti od učenika da samostalno. Slovačka. Češke. istraživačko učenje. Poljska. -Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. saobraćajni značaj. uslovljena specifičnom klimom i geografskim položajem -Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. SREDNJA EVROPA 22. najrazvijeniju industriju. veliki značaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23.geografskih i društveno . -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti. ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije. slavenska. -Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. kao i da steknu saznanja o stanovništvu koje pripada svim jezičkim grupama u Evropi (germanska. -Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i društvenogeografskom pogledu između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava.

Ukrajina. ISTOČNA EVROPA 23. grafofolije i izvode iz dnevne štampe. -U okviru ponavljanja. -U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica -Pripremiti. reljef. zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji. te ovisnost Evrope o njima -Značaj prostornog obuhvata . -Objasniti i znati geografski položaj. -Na primjeru Ruske Federacije. -Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve.Njemačke i alpskih zemalja u Evropi danas zemljama Evrope. njene ogromne prirodne resurse. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) 126 ..veličine Ruske Federacije (11 satnih zona). Moldavija -Značaj uticaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. -Pomoći učenicima da ucrtaju Transsibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja. klimu. prihvate evropske standarde i uključe se u EU zemalja Srednje Evrope naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti savremenog svijeta i njihove uzroke. -Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima -Objasniti nužnost društvenih promjena -Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. posebno velike rezerve nafte i plina.. pojasniti ove zone.. -Pripremiti materijal o Černobilu. -Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udžbenika. pored geografske karte i globusa. -Razvijati sposobnost uočavanja. njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. -Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. 24. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone. Bjelorusija. poređenja komparacije te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja. vode i veličinu Istočne Evrope 22.

HISTORIJA 127 .

društveni.e. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika. Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim. Da bi to postigao. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru. 128 . ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. kod grčkog pisca Herodota. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. književnosti. Što se historija više uči to se i više zna. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. pripovijedanje. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva.n. zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Također treba da sagledaju politički.HISTORIJA Zašto učiti historiju? Historija je društvena nauka. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na različitost mišljenja. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Da bi bila što objektivnija. Da bi u tome uspjeli. geografije.

antička i srednjovjekovna nalazišta 129 .Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica. Učenik: -Razlikuje prošlost. nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. -Razlikuje bitne od nebitnih informacija. -Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. namjerne i nenamjerne posljedice. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. -Prepoznavanje činjenica i objektivnosti. dugoročne. razlikuje činjenice i mišljenja.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učiti: -Historijske vještine. mjeri relevantni značaj činjenica. Znanje historije Procesi Sadržaj -Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. razumije njihovo značenje. -Na karti pokazuje predhistorijska. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. kao i odnos uzroka i posljedica. analizira. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje. društveni. objektivnost i subjektivnost. kratkoročne. -Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode.. . -Kritičku analizu historijskih izvora. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. -Zauzimati stav uz korištenje dokaza. -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. identificira uzroke historijskih događaja. stavlja ih u odgovarajući redoslijed. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. -Razumije značajne i manje značajne uzroke. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima. sadašnjost i budućnost. položaj i ulogu žena u -Identifikuje. -Tumačenje historijskih događaja. -Istražuje.

-Razvija sposobnosti empatije. -Usvaja naučni pogled na svijet. -Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje vlastite slike o historiji. -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. Vrijednosti. -Kritički odnos prema različitim mišljenjima o jednom te istom pitanju / događaju. spoznaju o okruženju u kome živi. -U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti. historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama.društvu kroz različite historijske periode. -Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije. navike 130 . -Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. -Zna cijeniti stavove i shvata druge. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. stavovi. -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema.

Bosna i Hercegovina u XX st. Bosna u XIX st. arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3. Prvi svjetski rat 3. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Bizant. Evropa.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4.) 6.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1.nacionalne države 4. Savremeno doba (1945. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3. Drugi svjetski rat 5.-1990. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Osmansko carstvo 6. Evropa – Novi vijek 2. 131 .Bosna u srednjem vijeku 5. IX razred 1.Osnovna obilježja srednjeg vijeka 2. VIII razred 1. Građansko društvo . Svijet između dva svjetska rata 4.

Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara). zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. slike. historijski atlas. slajdovi. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. To će se postići tako što će u toku nastave. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. pored osnovnog teksta iz udžbenika. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. dokumentarni filmovi. Prilagođavanje programa Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.DIDAKTIČKO . Resursi za realizaciju Udžbenici za historiju. koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. priručnici za nastavnike. što znači da poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. Individualno prilagođeni program. Savremenim pristupom u poučavanju. grade posebno razumijevanje. U realizaciji sadržaja. razumijevanja i vještina koje učenici stiču. testiranja znanja. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika. kao i plan rada. uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…). Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene). Uvijek treba ići od onih osnovnih. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. radne sveske za učenike.METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. 132 . crteže slajdove. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Uz pomoć različitih izvora. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. procesa.uče kako da misle. kompetencije i vještine . Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. proizvoda i sredine učenja. a po mogućnosti i šire. dokumenti na CD-u. internet. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. da razvija kulturu dijaloga.

. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumijevanja Sposobnost analize. vazal. -Procjenjuje pretpostavke i razmišljanja učenika. -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg vijeka. objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. feudalizam. -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne pojmove (feud. kako je izgledao feudalni posjed.Na osnovu primjera iz svakodnevnog života. VII razred – 2 časa sedmično. može da se snalazi u vremenu. tokove historijskog razvitka Franačke. -Priprema analizu izvora. -Pomaže učenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti. stavove i tumačenje ponuđenog izvora. susret istoka i zapada. stavovi. feudalizacija. kultura srednjeg vijeka. -Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga. kmet. . pronija). glavna obilježja srednjovjekovne kulture.Kršćanstvo i islam. Arapi i uspon islama. feudalac. poglede. feudalizam. -Razumije posljedice velike seobe naroda i -Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi -Pripremaju igrokaz 133 . daju odgovore na postavljena pitanja. Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima -U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore. djelotvorno komunicira sa učenicima.Historija. Franačka država. Bizant (Vizantija). pojam monoteizam. -Informacije o događajima slažu u slijed. baština. velike srednjovjekovne civilizacije. feudalna hijerarhija. regione srednjovjekovne umjetnosti.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora -Analizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. baština i pronija. Bizantije i arapske države. glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama. Društveni život u feudalizmu. može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. -Zna pojam “velika seoba naroda” i njene posljedice. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti.Može da objasni osnovne pojmove vezane za temu. -Pitanja formuliše jasno i precizno: -Potiče učenike da iznose svoje mišljenje. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . . ponašanje Aktivnosti nastavnika: Znanje iz historije: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika: Učenik : Osnovna obilježja srednjeg vijeka -Periodizacija. Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku -Uzburkana Evropa. -Pomaže učenicima da Evropa.

Razvijanje vještina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije. razumije društvene... razumije važnost razvoja nauke i kulture. jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku. snalazi se na karti (prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. pjesme. procjenjuju pouzdanost izvora. križarski ratovi. značaj pojave kršćanstva i islama.vijeku. -Analiziraju različite izvore. -Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. -Priprema posjetu historijskom lokalitetu. društveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku. hronološki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa) kojim predstavljaju društvene odnose. (Germani. može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja. arheološki artefakti. -Učenici znaju slavenske narode i njihove države. zna vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. -Teritorijalni razvitak. hereza. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja. znaju kako je tekao državni. -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme. -Nastanak. slavenske države u srednjem vijeku. snalazi se na karti . politički. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. suprotnosti srednjovjekovnog društva. državno i društveno uređenje. kultura i umjetnost. sukob carstva i papstva. -Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. teritorijalno širenje Bosne). završavaju analizu. -Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrađuje period srednjeg vijeka. privredni i društveni razvoj Bosne u srednjem vijeku. Slaveni i dr. Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku -Slaveni (život u pradomovini). pisanih. slavenske države. srednjovjekovni parlament. Bosna u srednjem vijeku 134 .). -Ocjenjuje učenike. razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. privredne i političke tokove i zna ih objasniti. Romani. -Ocjenjuje učenike. -Ocjenjuje učenike.. jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. karte. razvija sposobnost empatije (suosjećanje i razumijevanje ljudi iz prošlosti). razumije i zna objasniti his. -Zna osnovne tokove društvenog. -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o križarskim ratovima. privreda. razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. razumiju i nauče nove pojmove. povezuje prošlost sa sadašnošću. zna o svakodnevnom životu ljudi. -Učenici analiziraju različite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku. razumije vjerske prilike. može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva. uvažavanje drugih i drugačijih Izgrađivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“. privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. vjerska slika.

odgovaraju na pripremljena pitanja. -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.). veliki vezir. iznose stav. mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora. Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god.-Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. vjerski mozaik. privredne tokove. povezuju prethodna znanja. manjinski narodi. -Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih. hrana). upravno teritorijalnu organizaciju. mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj. -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. vjersku strukturu i manjinske narode. . -Usmjeravaju učenike na istraživanja (npr. osnovna obilježja kulture i umjetnosti.. emir. privreda. razvoj bosanskog društva. raja.. asker.. 135 . organizira različite oblike rada u učionici.. -Širenje islama. u grupi ili paru. -Ocjenjuje učenike. razlikuju bitne od nebitnih činjenica. -Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: bejluk. -Društvo. razumiju posljedice osmanskih osvajanja. -Istražuju. prikupljaju informacije. kultura i umjetnost. objašnjavaju izvore.. Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja) -Analiziraju izvore. -Priprema analizu različitih izvora. sultan.Iznose vlastiti stav. objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st. razmjenjuju razmišljanja. timarskospahijski sistem. država. -Posmatraju. -Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st. ejalet. usmjerava aktivnosti učenika. politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st.

TEHNIČKA KULTURA 136 .

fizika. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. spretnost. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. učenici razvijaju svoju radne navike. Uporedo s tim. učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. građevinske tehnike. inventivnost. očuvanje životne sredine. elemente tehničke zaštite na radu i sl. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. organizacija rada. 137 . kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture. elektrotehnike. kulturni život i uopće društveni život. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. saobraćaja itd. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta. hemija.

osnovni elementi mašina.. -Poznaje mašinske materijale. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. materijali u mašinstvu. -Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. -Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza. alati i mašine za obradu metala. postupci obrade metala. Sadržaj -Modelirati. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom -Tehničko crtanje u mašinstvu. robotika. -Interpretira dati model. -Razvijati stvaralačke sposobnosti. kao i grafičko 138 . -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. -Klasificira vrste mašinskih elemenata. motoristika. eksperimentiranja i promatranja. izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. -Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. mjerenje.. ukazuje i na greške drugih. sinteza. realnošću. tehničko pismo. -Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. čitanje mašinskih crteža. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. Procesi -Komunicirati. jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. kotiranje.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Učiti: Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. zaglavlje sa sastavnicom. -Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu). -Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. izrada dio.

elektromotori. instrumenti. održavanja. kondenzatora. instrumenata i pribora u elektronici. -Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. elektrotehnikom. automatika i sistem upravljanja. alati. -Opisuje princip rada mašina. telegrafija. radnom prostoru robota. -Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. održavanje motora. princip rada. -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. elektronikom. izborni dio. -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja. mjere zaštite na radu. 139 . simboli i sheme u elektrotehnici. rukovanja. telegrafski sistemi i mreže. alata i pribora u elektrotehnici. -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala.predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. rukovanja i održavanja. sastavni dijelovi telefonskih centrala. poluprovodnika. pogon. saobraćajna kultura. telegrafija. -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. organizacija telefonske mreže. NF telefonija. goriva i maziva. telefonija. prenos i distribuciju električne energije. princip rada. pribori. kao i alata. održavanje mašina. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. vježbe i praktični radovi. -Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. razvoj komunikacija. telegrafija. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. izborni dio. elektronički uređaji. princip rada. osnovni elektronički elementi. načine stezanja radnog komada. -Izvori električne energije – elektrane. načinu prenosa kretanja kod robota. -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. razlike. obnovljivi izvori energije. održavanje. simboli i sheme u elektrotehnici. elektroinstalacioni materijali. -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. kućanski električni aparati. energija i okolina. -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. mehatronika-elektrotehnika. mehatronika-elektronika. -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala.). energija vjetra i sl. -Mehatronika-mašinstvo. alati i pribori u elektrotehnici. -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. -Ima osnovna znanja o: razvoju robota. pogonu robota.

-Razvijati smisao za tačnost. 140 . urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim. -Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. -Savladava temeljne vještine i procese. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija.Vrijednosti. stavovi. -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. -Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. sinteza. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih. -Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. -Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. praktičnim i eksperimentalnim radom. -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Djeluje na druge da slijede njegov primjer. -Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. generalizacija). navike -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. -Afirmiše timski rad i argumente drugih. -Razvija spremnost da se pomogne drugima.

Saobraćajna kultura 15. Elektronički uređaji 8. 4. Izborni dio IX razred 1. Mehatronika . Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Izborni dio 141 . 3. Obnovljivi izvori energije 6. Automatika i sistem upravljanja 5. 8. Elektromotori 7. Alati i pribori u elektronici 11.elektrane 2. Razvoj komunikacija 12.Mehatronika . Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. 7.elektrotehnika 3. Elektroinstalacioni materijali 4. Telegrafija 14. 6. NF telefonija 13. 2. Alati i pribori u elektrotehnici 5.mašinstvo 2. Mehatronika . Osnovni elektronički elementi 10. Energija i okolina 16. Izvori električne energije .OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1.elektronika 4. 9. Kućanski električni aparati 6. 5.

Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost.tehničke zaštite. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. crteže i ostale izvore znanja. tj. dnevnike rada. sposobnostima i sklonostima. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. da planira. . treba 142 .. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja.Sposobnosti i vještine. Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. specifične komunikativne i radne vještine itd. smotre.DIDAKTIČKO . Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. projektuje i praktično izrađuje predmete. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. U skladu s tim. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. čuva u školi. po pravilu. dodatne nastave. likovna kultura.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. slobodnih tehničkih aktivnosti. 16 učenika. kultura življenja. alate. Pri tome. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. . .). rad na projektu. Svakoj grupi pripada planirani fond časova. a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. vježbi i praktičnih radova..Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije.Znanje sadržaja predmeta. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. procesa. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. mašine i materijale. kao i sredstva higijensko . osmišljenih odgojno . U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. biologija. kao i sredine učenja.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. po potrebi. takmičenja). Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama.obrazovnih sadržaja (izložbe.

Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. primjena. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnička kultura: Proces i sadržaj Učenik : Aktivnosti učenika: Vrijednosti. Aktivnosti nastavnika: Uvod u predmet nastavni -Organizacija radnog mjesta. -Usvajaju -Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. rad u radionici. -Primjenjuje model interaktivne nastave. -Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. didaktički Tehničko crtanje u mašinstvu -Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. tehničko pismo. 143 .imati i individualno prilagođene programe. -Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. -Izrađuje. zaglavlje sa sastavnicom. čitanje mašinskih crteža. TEHNIČKA KULTURA. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snažnije i intenzivnije -Upoznavaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. higijensko-tehnička zaštita. izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. kao i plan rada. kotiranje. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. -Ostvaruje stvaralačku razredu. Afirmacija rada i stvaralaštva Otvorenost za nove ideje informacije i znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. radnu atmosferu i u Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. ortogonalni i aksonometrijski crtež. nastavnu tehniku i tehnologiju. kao i sa njihovom primjenom. školi i okolini Materijali u mašinstvu -Vrste mašinskih materijala. mjerenje. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. priborima. razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. ponašanje stavovi. čita i koristi mašinske tehničke crteže. značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Poticanje na samostalnost i samoinicijativu -Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici. VII razred – 1 čas sedmično. izrađuju tehničke crteže. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). -Priprema -Izrađuje materijal. kao i sa higijensko tehničkom zaštitom. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Individualno prilagođeni program. -Shvata kulture.

primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema Poštovanje kućnog reda u -Osposobljava se za mjernih i instrumenata. -Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. uz saglasnost. a prije navedenih operacija izvršavaju 144 . ravnanje i rezanje. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika).Osnovni elementi mašina -Vrste mašinskih elemenata. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. koja treba učenik usvojiti. turpijanje. -Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. pogoni. ravnanje. -Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). izboru materijala za njihovu izradu. srednjeg i visokog nivoa. -Izučavaju -Pokazuje osnovne principe rada alatnih mašina. -Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. savijanje. -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. -Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. turpijanja. -Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. bušenja. -Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. -Vrše vježbu zakivanja. maštovitosti i vlastite kreativnosti Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom djelovanjem u razredu -Usvajaju -Snima Alati i mašine za obradu metala -Princip najprostije mašinske elemente. -Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. rezanja. grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. lemljenje. brušenje i sl. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala.). koji kreira zajedno sa učenicima. opterećenju . zaštita metala od korozije. načini stezanja radnog komada. namjeni. -Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano. korištenje kontrolnih -Precizira znanja: dovoljnog. -Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. -Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. mjere zaštite na radu. turpijanje. -Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. -Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. bušenje. rada alatnih mašina. Postupci metala obrade -Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. -Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. primjena tih elemenata u mašinstvu. savijanja. odvajanjem bitnog od nebitnog. ravnanja. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. -Ekonomično koristi materijal i energiju. osnovna znanja o elementima mašina. -Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. bušenje i brušenje. -Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. savijenje. rezanje. održavanje mašina. brušenje i sl. simulacije na kompjuteru. zakivanje.

goriva i maziva. kreiraju obrazovni pano.mehanizama i uređaja. c) saobraćaj: . -Pored udžbenika i osnovne literature. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike održavanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka -Razvoj robota. -Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. u skladu sa uzrastom i mogućnostima učenika. . kao i slajdove ili multimedijalne prikaze.-Vrste motora. -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike. fotografije. . -Dopunjavaju zapisima. koriste i druge izvore: enciklopedije. interesa učenika i mogućnosti škole). pri tome koriste šeme. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika. a)konstruisanje. b) robotika: . princip rada. . različitih vrsta mašinskih konstrukcija.povezivanje robota s računarom. -Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. -Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. održavanje motora. -Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. -Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. prate zanimljive članke i informacija sa medija.gradnja sklopova u robotici. .motori SUS i motorna vozila. grupnom i frontalnom radu. internet (po mogućnosti). pri tome koriste šeme. -Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. fotografije. Motoristika -Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. priručnike. prikuplja informacije i podatke. način prenosa kretanja kod robota. pano novim -Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. .mehanička osnova robota. uvid u sadržaj kutije prve pomoći. model. -Sarađuje sa roditeljima. -Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. pogon robota. model. -Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina. -Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala Razvijanje smisla za tačnost. -Samostalno proučava odabrane oblasti. .programiranje robota.vrste saobraćaja. -Proširuje već stečena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. školskoj radionici. posmatra i zaključuje. sinteza. -Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). 145 . -Koristi stečena znanja. -Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. proizvodnja i montaža: . jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike. stiče vještine. radni prostor robota.elemenata mašina.razvoj saobraćaja. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. Robotika -Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila.

146 .

4. koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. 1. 2. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. 3. Četiri odrednice: osnovna znanja. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi. vještina i razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu.INFORMATIKA ZA VII RAZRED 2 časa sedmično (70 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. ali i kulturnim navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. umijeća i vještine. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. 147 .

postupke uključivanja i isključivanja računara.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA 148 .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. rad sa proračunskim tablicama i grafikom) . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika .da učenici upoznaju strukturu računara .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje . opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija .da učenike upozna sa načinima korištenja internet usluga .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara .da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja .osnovna znanja o strukturi računara.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.

Odjeljenja se dijele u dvije grupe. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni. ali ako se to čini.navika korištenja informatičke literature DIDAKTIČKO . koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada. Prenos podataka i računarske mreže. Rješavanje problema uz pomoć računara i Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: 149 .da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu . Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. putem interneta .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije . Primjena računara. pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. Naime.METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura računara.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihovog narušavanja .NAVIKE. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. STAVOVI . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati.

što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. kojeg sačinjavaju nastavnici.- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. 150 . Izvedbeni program. vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. u skladu sa mogućnostima škole. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara. U programu je preferiran BASIC. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). stvara povoljnu mikroklimu za učenje. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. srpskog jezika i književnosti. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik. Nastavnici informatike treba da. likovne kulture (računarski dizajn. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. hrvatskog. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. određivanja broja časova za obradu pojedinih tema.

. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja.usvajanju navika i stavova. 151 . nastavnik treba da prati. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Pored toga. .sticanja osnovnih ICT znanja.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. učešća učenika u grupnom radu.U konačnoj ocjeni. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. kako je predviđeno zakonom.sticanja umijeća i vještine. . koju učenik dobija na kraju školske godine.

binarni.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije -Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija -Prezentiranje nastavnih sadržaja. -Praćenje aktivnosti učenika. (numerički) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni). -Pojmovi: informatika. -Aktivno učešće u vježbama. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. 1. davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. -Usvojen pojam brojni Numerički (brojni) sistemi. UČENIKA: NASTAVNIKA: PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. informacijama i podacima. oduzimanje. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva Učenik treba da pravilno i uspješno tumači ulogu brojnih sistema Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u načinu rada računara Shvatanje i -Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. organizovanje. -Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI. Decimalni. Uticaj računara na okolinu i pojedinca. 152 . -Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi -Prezentiranje nastavnih sadržaja. množenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj računara na cjelokupno -Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke osnove funkcionisanja (rada -Uključivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u -Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. -Praćenje predavanja i uputa nastavnika. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. Informacija i podatak. binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema -Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. -Sabiranje. Binarna aritmetika. pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Obrada informacija.

društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti

računara) -Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju računara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj računara, pomagala za računanje, mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija, generacije računara
2. ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara. John Von Neumannova struktura računara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) računara. -Grupe uređaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant)

-Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva - peta)
-Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara) -Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Održavaju odgovarajuću pažnju na času, prate izlaganje nastavnika

-Upoređuju
računare i njihove mogućnosti, ranijih generacija i sadašnjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. -Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira različite dijelove računara, ulazno izlazne jedinice, način njihovog povezivanja i drugo; -Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika.

-Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok šema hardverske strukture PC računara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik -Modem (ulazno-izlazni uređaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi)

-Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost priključivanja ulaznoizlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada -Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrađuju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan način upotrebe, čuvanja i skladištenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije

-Aktivno
učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru; -Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskim hardverom te izrađuju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi; -Uredno vode pribilješke na časovima.

-Kontroliše izvršavanje
radnih obaveza: vođenje odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki; -Evidentira napredovanje učenika;

PC računari. Hardverska struktura PC računara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objašnjava posljedice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom.

154

-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički); računarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvažniji – operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje; kompajleri -Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajuće programe (softversku podršku), slijedeći uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomoću programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Uključuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogućnostima i uslovima za instaliranje; -Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i
na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene jer se računarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupačnije; -Kontroliše napredovanje pojedinih učenika; -Informacije pruža postupno, vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate.

Softver za PC računare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Start up proces (uključivanje i pokretanje) računara.

-Način instaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), korištenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa računarima -Sposobni su da uključe i pokrenu računar -Zna šta je registracijska baza -Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjere bezbjednosti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, uključivanju i pokretanju računara Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa računarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujući na

-Demonstrira bezbjedan rad
sa računarom i način instaliranja programa; -Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje učenika, ističe i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.

155

-Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. 156 . Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. opći model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. -Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP. prijemnik informacija. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo.RAM memorija. komunikacija čovjek – računar. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa. Opća struktura komunikacionog procesa. Računarska ergonomija . vrste komunikacije: grafičko okruženje. . pisač CD diskova. Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara.modem. štampač. .tastatura i miš. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom.flopi disk. . -Demonstrira neophodnu opremu. -Sposobni su da nabroje dijelove modernih računara -Hardverski dijelovi: .zvučna kartica. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera. za funkcionisanje tastature. -Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. -Potreba za komunikacijom čovjek – Komunikacija korisnika sa računarom. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom.matična ploča sa mikroprocesorom. poštujući savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu poštovanja računarskih -Aktivni su na času. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima instaliranim programima bez prisustva stručnih lica štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. -Pribavljaju dodatnu računarsku i informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. . Znaju koji je neophodan softver za rad računara Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi.čitač kompakt diskova. . računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija. objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. -Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. . . napojna jedinica. priključni kablova -Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. .besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). pomoćni upravljački programi – drajveri -Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar -Neophodna oprema: kućište računara. miša i drugo -Komunikacija čovjeka sa računarom -Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme -Sposobni su da grafički predstave opći model komunikacije čovjeka sa računarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti šta je GUI -Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije. kanal veze (komunikacioni kanal). -Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i informatike. demo i pune verzije programa.hard disk.grafička kartica. -Daju primjere uspješne komunikacije. -Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva -Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa. glasovna komunikacija. skener. pisač i čitač DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux.

pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface); komunikacija između čovjeka i računara putem glasa -Računarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

računarska ergonomija.

-Klasična primjena računara:
naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (uređivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi

-Učenici su sposobni da
ponove klasičnu primjenu računara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadržaj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnostima tekst procesora, a posebno sadržajima pojedinih padajućih menija Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
uključuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva; -Vode pribilješke na času; vrše demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,
klasičnu primjenu računara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontroliše aktivnost učenika, potiče one koji zaostaju, ističe one koji brže savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama; -Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu.

4. PRIMJENA RAČUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka

-Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente
Postupci ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata

-Sposobni su da se služe
padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja grešaka

-Aktivno se
uključuju u izvođenje vježbi .

-Kontroliše izvođenje vježbi i
evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u
upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkulatora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata, koristeći prostor, oblike, boje i druge elemente

-Uključuju se u
kreiranje vježbi; -Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima; -Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak; -Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proračune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vršiti proračune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:
razvoj softvera za tabelarne proračune, načine unosa podataka, uređivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost učenika; -Obezbjeđuje pedagošku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika.

Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja,

-Aktivno učestvuju
u vježbama koje je

-Organizuje vježbe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično.

planirao nastavnik; -U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod računarskom grafikom se
podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafički programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara -Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP.

-Učestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne periodike; -Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike.

-Vrši prezentaciju nastavnog
gradiva: o grafičkim paketima, strukturi grafičkih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafičkim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Također, u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima.

Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku. Struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafički paketi. Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje
-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi računar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga itd.

159

-Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). elektroničke knjige. -Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riješe postavljene zadatke. -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. Telnet. Neophodna hardverska i softverska podrška . muziku. Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB) 160 . Komunikacioni programi. ali i za igru i razonodu -Iskustva sa korištenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. simulacije -Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. -Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hiperteksta. jezik. -Vode rasprave na ovu temu. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za učenje sadržaja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije. -Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. videoisječak. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku učenja i rješavanja problema 3D multimediju koriste i za lične potrebe. vježbanja i utvrđivanja gradiva. rječnike. prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. grafiku. rječnici. -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. -Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. atlasi. -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. elektronička pošta (E-mail). obrazovne igre. simulacije -Pažljivo prate izlaganje nastavnika. Osnovni pojmovi o multimediji. Enciklopedije. za prikupljanje potrebnih informacija. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata. atlase. primjenjuje efikasne oblike rada. saobraćaj. rječnici. govor -Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. elektroničke knjige. -Učestvuju u fazi ponavljanja. -Prezentuje nastavno gradivo. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. -Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. obrazovne igre. animaciju. fizika. -Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. mrežne novine itd. -Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. obrazovne igre. simulacije. atlasi. biologija itd. elektroničke knjige.

uprava. -Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. programi za vježbanje i učenje. uredi. saobraćaju. časopisa. masovni mediji. -Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. trgovini. kontrola kvaliteta proizvoda itd. inženjerstvo. ugostiteljstvo. kopnenog i vodenog saobraćaja -U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. -Analiziraju i Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. vođenje evidencije. upotreba računala u proizvodnim procesima. bankarstvo. -Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. medicina. upotreba računala kao nastavnog sredstva.-Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. upravljanje procesima. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. trgovina. raspravljaju o tome gdje se sve računar primjenjuje i koja mu je uloga. izrada školskih novina. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr. slike i drugi grafički materijal. -U saobraćaju: upravljanje. statistike. određivanje dijagnoze. saobraćaj. -U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. razrednih knjiga. upravljanje proizvodnim mašinama. privredi itd. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. regulisanje i kontrola zračnog. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd. sport. knjiga itd. 161 . -Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. za praćenje i nadzor pacijenata. -Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. publikacija. -Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima.

Yahoo. Elektronska pošta. Alta Vista. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). -Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. Internet.Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. Alta Vista. čitajući poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem -Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. Telnet). 162 . UTIC. Microsoft Outlook. -Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. 5. Lycos -Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. . posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. -Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema. FTP protokol. Hotmail. Lotus CC:Mail.). da komuniciraju putem elektronske pošte -Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. -Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET.-Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta -Sposobni su objasniti principe prenosa podataka -Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže -Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija -Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. -Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om. Web Mail – HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu -Pažljivo prate Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog značaja interneta u savremenom životu ljudi Uspješno se služe servisima interneta. Outlook Expres -Govori o internetu. razgovor među korisnicima u realnom vremenu. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. -Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. Računari pretraživači informacija: Google. Ostali internet servisi (IRC. -Servis IRC (Internet Relay Chat). -Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. Yahoo. slanje elektroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. VOI i FTP Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka. PRIJENOS PODATAKA. UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Korištenje računara pretraživača: Google. -Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network) -Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure -Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. Lycos. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elektronskom poštom (slanje i prijem e-maila). -Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. vršeći korelaciju sa obrađenom temom.

Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. -Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja.VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata -Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija -Uspostavljaju međusobnu komunikaciju. nedvosmislen uređeni niz koraka. precizan i Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. koristeći svoje kućne računare. 163 . Razumijevanje. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Rješavanje problema. -Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u -Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) -Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema. Stvaranje plana rješavanja problema. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema -Načini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima -Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima). -Izlaže nastavno gradivo. -Evidentiraju uspjeh koji su postigli učenici. Put od algoritma do programa. razrada plana akcije. poštujući redoslijed postupaka Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opći pristup rješavanju problema uz pomoć računara -Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. -Algoritam je svaki jasan. 6. -Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. realizacija akcije i osvrt na rješenje -Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. definisanje problema. grananje i petlja). Tipovi problema. vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma -Učestvuju u raspravi o algoritmu.

Osnovne naredbe BASIC-a. Složene strukture podataka. Razvoj proceduralnog komuniciranja.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++. 164 . -Postavljanje zadatka. -Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. -Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Programske strukture. -Uredno vode pribilješke. izrada algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa -Sposobni su rješavati probleme uz pomoć računara. promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja. -Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. -Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Java. C itd. -Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je moguće riješiti koristeći BASIC . Izrada programa po zadatku i samostalno. FOR petlja. -Izlaže nastavno gradivo. Osnovni elementi BASIC-a. opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa -Uključuju se u Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno ne bi nikada riješio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja diskusije o programskim jezicima. Proceduralni programski jezici. IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive – nizovi -Rad s podacima -Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Objektno orijentirani programski jezici. -Primjere programiranja bira pažljivo. Struktuirani pristup razvoju programa. Programski jezik BASIC. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. -Pomažu drugim učenicima. -Izvode predviđene vježbe. Metodologija programiranja. Grafika i zvuk. konstante. FORTRAN. Pascal. -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. COBOL. Funkcije i podprogrami. -Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. proceduralnih. Neproceduralni programski jezici. -Demosrtiraju svoja rješenja. -Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program -Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni.tipovi podataka.7.

LIKOVNA KULTURA 165 .

svijetle i tamne teksture . povezivanje sadržaja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog.LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan čas sedmično . objekti. sjajne.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. teksturnih linija. moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogućnosti različitih karakteristika tekstura putem slaganja linija. moći predstaviti različite biljke.Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura . pojave u prirodi. funkciji definisanja tekstura: matematike.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima.glatka tekstura biologije. meka tekstura . -Izražajne mogućnosti teksturnih linija. video DVD materijal. prozni tekst. životinje. pjesma. glatke.hrapava tekstura jezika.. mrlja i tačaka . prepoznati učenika: ljudi pri različitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima. mat.mat tekstura baštine.Razvijanje kritičkog mišljenja. prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija .prozračna. poslovica…/. patriotizmu. historije. hrvatskog.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . postizanja različitih tekstura. linija u roma. srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju književnosti /pripovijetka. BiH kulturne . dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i način slajd. muzičke.sjajna tekstura tjelesne i tehničke kulture.Događanja u neposrednom okruženju -Moći uočiti u svom okruženju.zasićena tekstura . TAČKA I LINIJA . .35 časova godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE .Dalji rad na njegovanju 166 . produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline . -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogućnost udžbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura). formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.Upotreba različitih vrsta linija crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave..OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI 1. informatike. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. . stranog . geografije.

Akvarel. video DVD materijal. samostalnosti.meka tekstura . gvaš. povezivanja pojmova.Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješanja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti . kolaž različitim materijalima. jačanje i bogaćenje emocija 2.njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije multimedija video -sjajna tekstura -mat tekstura -zasićena tekstura -prozračna . diferenciranje bitnog od manje važnog. solidarnosti. pastel /suhi.Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. razvijanje likovne kreativnosti. materiju/: rastresito-prhko. grafito /grebanje premazane osnove. dijaprojektor slajd. opredjeljenosti za timski rad -Razvijanje humanih odnosa među polovima. prethodno obojene voštanim bojama/. multimedija video . voštani/. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. mozaik -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). tempera.Razvijanje sposobnosti posmatranja.tamno . drugarstvu. uočavanja. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . istrajnosti. zaključivanja. oblika-forme. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. konkretnog i apstraktnog mišljenja. flomasteri u boji /za manje formate radova/. dosljednosti i angažovanosti. BOJA -Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka . tvrdo-čvrsto /sabijeno/ pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Otkrivanje značaja i 167 . bogaćenje mašte.Razviti kod učenika sposobnost uočavanja.Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i korištenja odnosa svijetlo .Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom . orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . spremnosti za saradnju.

Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja. uočavanja. proznog teksta. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. emocija i drugog putem likovnog izraza . oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . njene karakteristike . grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… 3.Oblik /forma. u odijevanju. kreiranju životnog prostora. slikanja. događaja.Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja.… -Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih uočavanja. upotrebom različitih slikarskih tehnika .Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme.Primjena stepenovane. pripovjetke. plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Realizacija dvodimenzionalne 168 . osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. osjećanja. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . priče. pojava u prirodi.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije. PLOHA -Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u različitim formama realizacije kompozicije: .simetrična kompozicija plošnih oblika .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.asimetrična kompozicija plošnih oblika . vrednovanja i primjene .Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/. pjesme.Lokalna boja.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/.-Dalji rad na usvajanju sposobnosti. spoznaji i mogućnostima boja predstavljanja bojom . valerski promijenjene boje . optičko miješanje boja . pozitivno i negativno u likovnim područjima: crtanja.

odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. simetrija. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture i fakture na . slikanja.video DVD materijal. površine sa crtama /parnicama. asimetrija. dijaprojektor slajd. vrijednosti i karaktera površine . .Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja različitih svog rada karakteristika.organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja. višebojna grafika -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Odnos simetrije i asimetrije. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. negativno.Uočavanje. pozitivno.Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik. ploha. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udubljeno/ kroz primjenu različitih tekstura. primijenjene umjetnosti i grafike -Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu -Obogaćivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. multimedija video . pozitivno i negativno. dvodimenzionalno. POVRŠINA 169 .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafičkog lista .U prostornom oblikovanju 4.

pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu. utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture .Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: .skulptorski /kiparski/. vajarski materijali.-Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja. glina. multimedija video predstaviti simetrične i asimetrične oblikovne forme . moći izvršiti i procijeniti odnos mase i prostora . plastelin.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase 5.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . glinamol.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skulptorskom izrazu . slaganjem ureznih linija /snopova linija/.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . mase i prostora.Pri realizaciji skulptorskih formi i -U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. dijaprojektor slajd. sapun… -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. MASA I PROSTOR -Dalji rad na usvajanju odnosa mase i 170 . sagledavanju / upoređivanju elemenata skulptorskog jezika.slikarska faktura .skulptorska faktura /način nanošenja.simetričnih i asimetričnih formi . ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). tačkama.Upotreba različitih skulptorskih materijala.pozitivnih i negativnih formi .video DVD materijal. vosak. glina. utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različitih faktura i ponavljanja oblika. sapun -Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura . glinamol. analitičkom pristupu. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. u realizaciji kompozicionih formi primijeniti različite teksture: grebanjem površine.

dijaprojektor slajd. grad. varoš -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).složeni oblici .Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete.urbanizacija prostora .simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama .forme urbanih organizacija. selo /ravničarsko.Prepoznavanje karakteristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture -Karakteristike oblika: . predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad.pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora -Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. urbanizacija prostora. multimedija video . planinsko…/ OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: 171 . selo /ravničarsko. prostorna organizacija. selo /ravničarsko. grad. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. oblikovanje žicom.jednostavni oblici . naselje -Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . planinsko…/.prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom . planinsko…/ naselje. naselje.video DVD materijal.

.meka tekstura. Ploha: . sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/.da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/. .da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti.da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje. . sjajna tekstura. osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika.čvrsto /sabijeno/. postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija.da razviju sposobnost prepoznavanja.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje. glatka tekstura. tvrdo . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo. linije koje difinišu neki oblik. .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene.da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje. realizacija kroz crtež. .ovladavanje strukturnim linijama.moći prepoznati strukturne linije.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/.da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih. mozaiku. . akvarelu. flomasterima u boji.da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata. prozračna . 172 . oblika .da usvoji termine: hrapava tekstura. Slikarstvo: . .usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. .koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada.. linije koje predstavljaju neku formu. pastelu.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. . .primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/. . . . mat tekstura.prhko.forme. rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem. materiju/: rastresito .moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija. zasićena tekstura. temperi. . kolažu. Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa. ali je na ovaj način dobijena intenzivnija boja/. . . gvašu. .

. obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju. grafika u kojima dominira simetrija.usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. . pozitivno-negativno/.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije. karton /papir/. . prepoznavanje karaktera oblika. vajarski materijali. asimetrija. Površina. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. . crtanja i slikanja. pozitivno. skulptorska faktura. 173 . . glinamol.dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. -u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/. Masa i prostor: .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. vosak. Usvojeni pojmovi za oblast Površina: slikarska faktura.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika.uočavanje. . . glina. gipsorez. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike. . negativno. prisustvo simetrije-asimetrije.da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu. .. . . asimetrija. /način nanošenja. . sapun.u prostornom oblikovanju.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije. . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. linorez. moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno. biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu.

zasićena /zatamnjena/. prozračna /svijetla/… Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. predloška za izvođenje/. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. grafici. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa. 3. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja./. 174 ./. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. analitičkog pristupa. hrapava. linije koje definišu oblik. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura. vata i sl. TAČKA I LINIJA Likovno područje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije.STRUKTURA PROGRAMA 1. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. Teksturne linije. 2. Siva boja se ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. tvrda /čvrsta/. slikanju. divizionizam/. koja je danas prisutna u svim sferama života. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. BOJA Likovno područje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. Point = tačka. ofset štampa. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. izmjenama dužina. mat. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje. mramor. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. a crvena i plava utisak ljubičaste. istražiti putem teksturnih linija. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja. kocka šećera i sl. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka. crtanju. Različite vrste struktura. plastelin. njegovu formu i materiju. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. meka /tijesto. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. sjajna.

Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. u cilju predstavljanja: hrapavo. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. u niskom i visokom reljefu. predloška za izvođenje/. izgrebano. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. u likovnim djelima umjetnika. kružno. Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. ravno… 5. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. komad drveta. u tehnici gipsoreza. prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol. primijenjena umjetnost i dizajn. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. a faktura predstavlja rukopis. 175 . 4. predstavljene u ogledalu/. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. tanjim ili debljim /širim/ kistom. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. izbrazdano. U prostornom oblikovanju. građenje. u različitim smjerovima /pravcima/. mogu registrovati. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Boja nanesena u jednom smjeru. linoreza i karton /papir/ grafike. plastelin i sl. slikanja i grafike. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike. mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. korištenjem simetrije i asimetrije. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje. pozitivnih i negativnih ploha. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. neravno. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. uglačano. onda on predstavlja masu.

Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. zelene površine /parkovi/. asimetrije. likovnog jezika i likovno . koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. Dalje usvajanje znanja. infrastruktura.CRTANJE . saobraćajnice. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti.GRAFIKA .Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. DIDAKTIČKO .SLIKANJE . Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/ materijalima. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . pješačke staze.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: . OBLIKOVANJE NA PLOHI . 2.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.dvodimezionalna organizacija kompozicije. odnosa pozitivno i negativno.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA 176 . a mišljenje apstraktno. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. namjena prostora i objekata svim sferama života. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.

Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine.kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. što trenutno nije slučaj od 1. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. razreda/. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. što utiče na formiranje likovno . nauke i društva. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. novih medija i okruženja. 1. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. interakciju umjetnosti. prepoznaju i razriješe ga putem likovno . sposobnosti analize i vrednovanja. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1. Vizuelne motive 2. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema. razreda. Nevizuelne motive 177 . sposobnosti i saznanja. Ponavljanje likovno . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. POVRŠINA 5. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno . TAČKA I LINIJA 2.oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno . Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.tehničkih sredstava. BOJA 3.. PLOHA 4. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje.kreativni rad u svakom polugodištu.–3.problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.-9.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. Likovno . MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.

GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik. privid izvedene boje/. znakovi vizuelnih komunikacija.. sjajna tekstura. strah. praznici. 178 . prirode i društva. tvrdo-čvrsto /sabijeno. hrapava tekstura. muzički spotovi. kompaktno/. mat tekstura.usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura. objekti. pripovijetka.meka tekstura. pozitivno. roman. zasićena tekstura. biljke…. etnografsko naslijeđe. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. . negativno.nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/. prostori. muzičke kulture. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. dvodimenzionalno. srpskog jezika i književnosti /priča. čulni poticaji. muzika. poezija/. muzika. škola.iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi. simetrija. pojave u prirodi. . optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak. oblika . POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE . glatka tekstura. . Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. mjesto stanovanja. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . matematike.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog.forme.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti. tuga. kulturnih dešavanja…/. . muzički.. hrvatskog.likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/. prozračna .3. materiju/: rastresito-prhko. vjetar. slikarska faktura. ploha. asimetrija. sreća. . plakati /sportski. višebojna grafika . rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja.

u skladu sa svojim mogućnostima. skulptorski /kiparski/ vajarski materijali. To znači da nastavnik. pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. glinamol. svoje strahove i oduševljenja.Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja. može iznaći način za rješavanje tog „problema“. urbanizacija prostora.kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. vosak. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. obrade materijala/. aktivnost na času. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno . stečenog znanja i usvojenih navika. oblikovanje žicom. estetskog 2. da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. linijski istanjena masa. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Nema loših dječijih radova. prostorna organizacija. selo /ravničarsko. ne mogu biti loši. 179 . pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture. uzimajući u obzir trud /zalaganje/. planinsko…/. želju za postizanjem rezultata i sl. glina. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . psihološkog 3. pedagoškog Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. aktivnost na časovima likovne kulture. Dakle. predmeta i pojava. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. grad. sapun. upornosti i iskustva. svoje viđenje svijeta. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. dobar pedagog. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku.

pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. 180 . RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema estetskom. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. i likovnog jezika/.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka . a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. u najvećoj mjeri. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.problema. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano.

MUZIČKA KULTURA 181 .

tempo. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. 6/8. učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. ). f. crescendo i decrescendo. simfonijska poema. arija. .primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota. i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike. filmska muzika.stiče znanja o prirodnoj. ¾. . umjerena i brza tempa.Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvođenja pjesama. .Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. uvertira. .Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. osminka.Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja.MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 čas sedmično – 35 časova godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: .tempo . .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. .upoznaje 2/2 mjeru.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. 182 . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. suita. .intonacija. . polovinka. te luk i njegova različita primjena. ukazuju na greške i ispravljaju i druge. . pravilno fraziranje. muzičkih igara ili brojalica. mf.Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . . tema. . harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). staccato. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). . . četvrtinka.Analizirajući notni tekst. legato. mp. . . artikulaciju. mala dvodijelna i trodijelna pjesma. .poznaje violinski i bas ključ. portato. 4/4. . burleska.primjena pojmova: rečenica.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. šesnaestinka i sve pauze).dinamika .artikulacija (akcenti.

izvođače i izvođačke sastave. trodijelna i četvor. muzičke memorije kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.Uočava i hvali. STAVOVI.duru.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. PONAŠANJE 183 . . podjela jedinice brojanja ). vokalne reprodukcije.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. .pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C .tokom slušanja pamti naziv djela. . aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. VRIJEDNOSTI. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . . .razlikuje vokalna. . -Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. .Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. na koncertima i sl. obima glasa. . ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). . ..

. vrste hora ( dječiji. rečenica. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama. muški glas). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. mala dvodijelna i trodijelna pjesma). C – dur ljestvice. talambas i def. ženski i mješoviti) i orkestra. Poljska. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Srbija. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. kultivisanje glasa. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. hor (dvoglasni. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda.doživljaj molskog tonaliteta. Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu.. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa 184 . Izrael. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Upoznati a-mol prirodni. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. pa zatim učiti pravila igre. troglasni. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. ženski. obraditi ritmičke figure koje sadrže. na osnovu slušnog primanja. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. pokrete. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. Potrebno je naučiti prvo pjesmu.). reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. disanje. Pjevajući i učeći pjesmu. čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. harmonski i melodijski kroz pjevanje . fraziranje. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Rusija. sintisajzer. Belgija. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. gitara). Preporučuje se obrada najmanje 3. odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. ksilofonu. četveroglasni ). pjevačke glasove (dječiji. Tokom obrade brojalica i pjesama. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. pravilna dikcija i akcenti. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. bubanj na đerdinu. bubnjić-doboš (mali bubanj). prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). preciznost intonacije. kao u šestom razredu. učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. i dalje u obimu oktave. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa. blok-flauti. U program su uvrštene vokalne.

dinamike.CD-a (globalno slušanje. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. harmonikaški i drugi). važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd). ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. opisno. Pored redovne nastave. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. tempa. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). izvođača. ima najsnažniji efekt u muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. 185 . jer se time podstiče njihova kreativnost. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. artikulacije. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ). zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. – 9. likovno i pokretom. kao najviši stepen muziciranja. a učenici od 6. muzičkog oblika (informativno) itd.

tekst: Mahir Vehabović. Julio Marić.poznaju notna trajanja. jer zna da tako treba. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. .prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim . . 9. narodna iz Poljske. .RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. 7. 4dijelnu mjeru. disanje.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvučanju. 5. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'.Aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. 3. .Sviranje u školskom orkestru.Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . odlomak iz opere ''Fidelio''. fraziranje). Podmoskovske večeri. -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. priprema i 186 . kuća. Moja mala djevojčica.. Minja Subota. tekst i muzika: Ajka Kolaković.Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2.Pjevanje u školskom horu.V. pauze. Džo banana. muzika: Belkisa Vehabović. Rusija. tri i četiri dijela. -Osmišljava. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. tempo. L. -Osjećaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. 14. 10. stihovi Rešad Hadrović. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR 1. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. Stoljeće ljubavi. 6. Ispraćaj zime.Bulbul mi poje. grupnom i individualnom muziciranju.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . . priredbe. i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih.Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija.Prijatelj. izleti. -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. . premetaljke rebusa. u porodici).Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. .Hej ja zagrizoh šareniku . -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. -Razvija se osjećaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva. violinski i bas ključ. .Čija je ono djevojka. artikulacija.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. 3. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. dikcija. .Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Kako je divna. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. Korsakov.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. . Tamburalo momče uz tamburu. R. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. 12.Nek' svud' ljubav sja. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika.sviranje na metalofonu. stihovi Miroslav Kovačević. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. dinamiku.Čvrsta volja. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . Beethoven. -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu.Hajde dušo da ašikujemo. Belgija ili Kad se pjeva. . -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. N. 15. pjeva Minja Subota i dječiji hor. 8.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet te često pjeva i svira. . kantautor. . . 2. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. Simpatija. 4. . -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. mjeru. zora mi rudi. Slavko Olujić. 13. 11. .uočavaju i određuju karakter pjesme. . STAVOVI. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.

harmonski i melodijski. prikupljanje materijala i bilježenje. Sarajevo _______________________ III SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. _______________________ . Hercegovački linđo. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti.jabuku. 2. što ih motiviše na učenje. _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu.Poznaje instrumente narodnog orkestra.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). trava raste. ko li mi te bere. -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Šota. Julio Marić 3. uključuje roditelje u rad. Jasmin Osmić 2. . i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima.Uočava. . . Tri burleske. Neum Klek ili Paun pase. kombinuje (aranžmani). Refleks za flautu. -upoznaju a-moll prirodni. pokazuje simulacije na kompjuteru. .Upoređuje note i njihova trajanja. sortiranje i izvođenje zaključaka. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. Andante. -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. Igre iz Sarajevskog polja. klarinet. -Predlaže i izvodi pratnju. .Shalom Chaverim. .Samostalno određuje karakter kompozicije. 2. često traži da se djelo ponovno sluša. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD-u (praktični rad). -Upućuje. Jutarnje raspoloženje i _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi. upoređuje. Varijacije za gudački kvartet. .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. udaraljke. _______________________ . -Razvija kreativnost. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji . gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti te ih stimuliše direktnim učešćem u kolu. .Izvodi zadanu koreografiju. . organizira igre.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. _________________ . komentira osobine djela. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Samostalno izvodi zadane pokrete. _____________________ ____________________ II MUZIČKE BROJALICE IGRE I Izbor: 1. Bizet 5. . (doživljaj). -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. Joachim Denhof. . Moj beharu.Sposoban je da uz slušanje 187 . -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija). -Pored velikog fonda muzičkih igara. . violinu. dječije radne i kulturne navike. .(''ta-te'“. -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada). seosko srpsko stanovništvo 1.Izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. pamti i imenuje pojedine pjesme.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Vlado Milošević 4. klavir. . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. KANONI 1. -Vodi aktivnosti. .Predlaganje muzičke igre za priredbe. razlikuje.Tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. narodni orkestar. triolu ''ta-te-ti''. _______________________ . posebno tradicionalne. . 3. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mješoviti taktovi).U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama).Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. 16. igre i kola. Uvertira iz opere Carmen. -Primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove.Donosi estetski sud o djelu. zapisala Elly Bašić.Troglasni kanon. -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati (multikulturalnost). uzima učešće u improvizaciji. (I-IV).Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti.Brzo uočava i saopštava izvođača. pomaže. jevrejska ritmičkim instrumentima. igra ili Anterija kolo. G.

posjeta školskoj priredbi i koncertima.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. pokreta i likovnim izrazom.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. J. Johan Sebastian Bach 8. Suita br.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. grupna. 46. -Pisanje eseja o posjetama koncertima. tempo.Razgovorom o muzici u okolini. Cherubini.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama.Priprema. kompozitora i njihova najpoznatija djela. -Prepoznaje vokalno. 30. Kanon (dječiji hor) 15. 12. Robert Schumann 7. u paru (dijalogom). pjeva Dragan -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. . mf. upoređuje.. _____________________ . Mozart 9. . I stavak. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. . Valcer u As-duru. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. Grieg 6. Brandenburški koncert br. ritam. ______________________ .Određuje karakter djela. ______________________ . -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. op. . Amilcare Ponchielli 11. -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. muški (tenor-bas). Introduction. E.Stvara kombinacijom riječi. simfonijska poema. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. .Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. S. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je 188 . Antonio Vivaldi 10. dinamiku. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje. duhački. . Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14. . -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. ..Razlikuje izvođačke ansamble: solo. sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi .Prati ponašanje na koncertu. I stav Allegro moderato. -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo. -Dogovaranje o improvizaciji . individualna. 1. muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju. muzika: Ranko Rihtman. XIV Rukovet. dodaje. odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda).Uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ).Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. f.Slobodnija improvizacija kolektivna. . timpani. -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola . . mp.A.pjevač ili solo-instrument. Richard Strauss. .Samostalno smišlja. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio.Razlikuje glasove: dječiji. -Poznaje i pamti imena bh. . iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. te oznake za crescendo i decrescendo. stihovi: Aleksa Šantić. izvođače i kompozitore. udaraljke). Na času pjevanja.Anitrin ples iz Peer Gynta. 3 u G-duru. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija.. S. hor . posebno na koncertu. -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. Runolist. Brahms i Arabeska u C-duru op. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. poštuje pravila ponašanja. Richard Rogers) 13. 18. Tako je govorio Zaratustra op. -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. mijenja. školi i okolini. -Planira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru. . austrijska narodna. . . -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. -Vođenje intervjua sa umjetnicima. melodija itd. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. . Opera…). ženski ( sopran-alt ). instrumenata. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. Igra satova. W. .Prilikom slušanja muzike.

. najslobodnije. improvizuje i kombinuje instrumente. _______ -Samostalno eksperimentiše.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva. . -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. . .Sam uzima učešće u izradi kositma.Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita). . 189 .Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. . .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizuje. . koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada.Stojnić _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst. -Na muziku progovara likovno ili literarno.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . slika za scenu itd. . istražuje.

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 190 .

i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. a uključivanje učenika je dobrovoljno. materijalnih i prostornih uslova. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera. a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. kinezioterapijskim aktivnostima. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. 191 . rekreativnim i. realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. zbog toga je potrebno da škola. (6) razumije. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uslovima. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Po svojoj koncepciji. U tom kontekstu. b) sport za sportiste. pored obaveznog. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti. sportsku rekreaciju. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. c) umjetnički sadržaji (ples. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. eventualno. zajedno sa društvenim subjektima. sportski ples.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (3) sigurnost učenika. Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim časom. Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. U ovom ciklusu. školska sportska društva). (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova. folklor).

Bacanja: .Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. dišnog i koštanozglobnog sistema.Osnovna motorička Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Skakanja: .Ciljevi.Trčanje na 20 m „leteći“ 2. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina. alkohola. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 1. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima 1.. Trčanja: . x x x x zanja x x 192 . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. 1. funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 2.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. alkohola.

„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Kontranapad .završna akcija. oduzimanju lopte presjecanjem.Engleski valcer (*) .Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. pojedinačnom i grupnom protunapadu.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Ritmičke i plesne strukture: . napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”. Igre: Rukomet: . njihu na prečci. Koreografija aerobike 8. disco fox-u.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . skokovima sa spravom po izboru.Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte . različitim varijante premeta u stranu.Valovite kretnje rukama i tijelom .tehnici ubacivanja lopte u igru rukama.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Različite varijante premeta u stranu . x x x 193 . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º.šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Premasi odnožno na dvovisinskom razboju.Njih na prečci .Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º. nogomet .završna akcija Odbojka: .Disco fox .4.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije. saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º . kontranapadu . koreografiji aerobike.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama .košarkaški dvokorak (*) . valovitim kretnjama rukama i tijelom. saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . Višenja. odbojka .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) . mini odbojci 4:4.Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . košarka . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. upiranja i penjanja: . složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru. „mačjem“ skoku na niskoj gredi. Kolutanja: . okretima. naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj.Okreti . Borilačke strukture: . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak.Skokovi sa spravom po izboru . usprav kroz čučanj 6.odbrambenom stavu i kretanju u odbrani.

odnosno pravilan uspravni položaj tijela. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti.. I 8. Morfološke osobine: x x Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja x x x x x x x x x x 4. 3. 7. Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima. Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage. kao drugi kineziološki sadržaji.Koordinacija: . Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva te poboljšava posturu.2. Motoričke sposobnosti 2. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike.. interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima.. Funkcionalne sposobnosti: 3.(*) . Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta.. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova.Ravnoteža: . gibljivosti i ravnoteže. koordinacije.Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika..Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških problema.. Uljudno se ponaša na času i u školi.Mini odbojka 4:4 Nogomet: .Gibljivost: .Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . 194 . a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. brzine. 2. Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema.Brzina: . Aktivno..Snaga: . 4. Antropološki 2.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) . Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. 5.. Uspješno kontroliše agresivnost u igri. Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti..1. x x x x x x x x x x x x 1. 6.

Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). hrvanje. borilačkih aktivnosti. targent-trening i sl. ravnoteže. Na toj osnovi. što učenici teško prihvaćaju. brzine. eksplozivne. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu. treba voditi računa o racionalnom korištenju objekata. sa dosta slobode.. ritmičke gimnastike. podstiču razvoj ličnosti učenika.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju.. (b) aciklična motorička znanja. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. dakle ciklična i aciklična. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. fiziološke i pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. plivanja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. judo. koje osigurava optimalne psihološke. vode ka emocionalnoj neujednačenosti. u prvom redu. košarka i dr. treba i komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Učešće mase međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. sprava. biciklizma i dr. metod stanica. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. koja su bitno obilježje tzv. preciznosti. skokova u vodu i dr. rukomet. Društveni zahtjevi. karate i dr. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. kao što su nogomet. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. koja se susreću u sportskim igrama. kao što su boks. (c) kompleksna motorička znanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja.. 195 . Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. fleksibilnosti. kružnointervalni metod. rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. repetitivne. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. što se.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->