7

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

7.

RAZRED

DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

UPRAVNO TIJELO ZA PRIPREMU PRIJEDLOGA STRATEGIJE PRELASKA NA OBAVEZNO DEVETOGODIŠNJE OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Prijedlog modela

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

1. 2. 3. 4. 5. 5. 6. 7. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija Historija Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO REDOVNE NASTAVE

2

SADRŽAJ

1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost…………..................……………… 5 - 17 2. Engleski jezik …………………………………………………………….….…..18 – 33 3. Njemački jezik ………………………………………………………….…….….34 - 46 4. Francuski jezik …………………………………………………………….……..47 - 60 5. Arapski jezik ………………………………………………………….….………61 - 73 6. Matematika ………………………………………………………….…….…......74 - 86 7. Fizika .....................................................................................................................87- 95 8. Biologija ………………………………………………………………………..96 - 108 9. Geografija…………… ………………………………………..…....................109 -126 10. Historija………….………………………………………………………… ..127 - 135 11.Tehnička kultura ……………………………………………………………..136 - 145 12. Informatika ………………………………………………………………. ....146 - 164 13. Likovna kultura ……………………………………………………………....165 - 170 14. Muzička kultura ...……….. ...……………………….………..….................. 181 - 189 15. Tjelesna i zdravstvena kultura ……………………………………..…..… ....190 - 195

3

PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U SEDMOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE .

SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 5 . HRVATSKI.BOSANSKI.

šaljiva. inverzija. sredstva osjećanje u lirskoj zaustavljanja radnje pjesmi Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjiž. R. naglašavanje riječi i ritam Stilska sredstva. Z. kontrast i njihovu ulogu u književnome tekstu. inverziju. domoljubne i šaljive pjesme Prepoznaje pokretače fabule i sredstva zaustavljanja Može okarakterizirati lik Minimalna postignuća Otkriva stilskoizražajna sredstva u književnome tekstu Maksimalna postignuća Određuje i razumije stilska sredstva.Krleža.Čehov. Poslije djetinjstva 13. Vanjka 18.PRIJEDLOG OKVIRNOGA NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIŽEVNOST Književni tekstovi Književno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija. Ibrahimbegov ćošak 17. razumije preneseno značenje Prepoznaje osnovna obilježja opisne. Akvarel 8. Naza vezilja 15. Čovjek je lava 5. zaustavljanje fabule Lik-psihološko-etička karakterizacija Portret-vanjski i unutrašnji. Bakine naočari 4. A.Dizdar.Ujević. M. Ć. Dažd 3.Ilić. Lampa na prozoru 7. Nešto važno da ti kažem 11. opkoračenje-stanka u opkoračenju. V. Antić. Pjesma o kuji 9. teksta Prepoznaje glavne značajke historijskog i pustolovnog romana Povezuje ritam i osjećanje u pjesmi Razumije. Novak. Ćorović. stanka. H. Sijarić. kontrast Vrste -pejsažna. Sadako hoće živjeti 19. Humo. Dizdarević. U poznu jesen 10. S. zapaža i povezuje sa savremenom stvarnošću psihološkoetičke karakteristike lika 6 . deskriptivna i domoljubna pjesma Epika Fabula-pokretači fabule. Cesarić. Trifunović.Bruckner. Voćka poslije kiše 2. M. S. K. Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. Šop. Čistač obuće Prepoznaje osnovno Određuje pokretače radnje. T. Nerkesi. Hrt (odlomak) 16. upotrebljava ih u vlastitome tekstu 1. V. E. N. Kišević. Zapis o zemlji 6. forme pripovijedanja Pozicija pripovjedača u Uočava glavne Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu. M.P.Jesenjin.metafora. D. Pjesma o peru 12. Pavlović. D.

putopisa i dnevnika Drama Satirična komedija Dramski igrokaz Usmena književnost Termini balada i romansa Epsko – lirske karakteristike Uočava glavne značajke drame: dijalog. Kočić. dnevnik između ljetopisa. romana Grmljavina stada) 21. Sarajevski ljetopis (odlomak) 23. Komanči (odlomak iz pustolov. James Cook (odlomak) 24.Bešeskija. Oslo pod snijegom (odlomak) 25.20.Čukovski.. I. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26.M. balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru priči Pustolovni i historijski romani značajke historijskog i pustolovnog romana Uočava različite pozicije pripovjedača i forme pripovijedanja Prepoznaje fabulativnu i tematsko – idejnu okosnicu djela Razlikuje književne i ekstraknjiževne elemente Uočava glavne karakteristike fantastične književnosti Uočava glavne karakteristike ljetopisa. Prepoznaje usmenoknjiževne vrste 7 . M. Šehović. A. F. putopis. Jazavac pred sudom (odlomak) 27.. Sekulić. likovi Uočava glavne karakteristike lirske i epsko – lirske poezije Uočava glavne Uočava razliku karakteristike usmene između drame i književnosti drugih književnih . Z.Grey. Putovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (nar. putopisa i dnevnika Fantastična pripovijest Granične književne vrste: Uočava razliku ljetopis. Mali princ (odlomak) 22. N. Egziperi. P.

doista. naravno. proširenog) značenja riječi Uočiti da česticama možemo preoblikovati rečenično uređenje Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u rečenici Razlikovati prijelazne. neprave i uzajamno povratne Razlikuje i uočava trajne i učestale glagole Razumije ulogu infinitiva u dopuni glagola Uočava glasovne promjene u gl. ne.RJEČNIK. li. Prepoznaje osnovne čestice (da. neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svršene i nesvršene glagole Prepoznati infinitiv i njegove završetke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomoćnih glagola Prepoznaje prezent i razumije njegovo osnovno značenje Spreže glagole u prezentu prema morfološkim obilježjima (osoba i broj) ISHODI UČENJA MINIMALNI Pravilno pisanje i izgovor nenaglasnica/atoničkih riječi Uočava preneseno značenje riječi na jednostavnim primjerima. za) Razlikovanje glagola po značenju Razlikovanje glagola po predmetu radnje i po vidu Razumije ulogu infinitiva u tvorbi glagolskih oblika Pravilno upotrebljava glagolske pridjeve MAKSIMALNI Razlikuje prednaglasnice/ predtoničke riječi i zanaglasnice/ izatoničke riječi Zamjećuje preneseno značenje iskazano pjesničkom slikom u knj. sigurno) Razvrstavanje povratnih glagola na prave povratne. zemlji – narodu Temeljno i preneseno značenje riječi Čestice ili riječce (proširivanje znanja o ovoj vrsti riječi) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i završeci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Odgojno – obrazovni ciljevi Uočavati nenaglašene riječi i pravilno ih čitati u izgovornim cjelinama Razlikovanje temeljnog (osnovnog) značenja od prenesenog (dopunskog. god. kraju. GRAMATIKA Programski zahtjevi Naglašene i nenaglašene riječi (naglasne cjeline) Riječi za imenovanje pripadnosti mjestu. pridjevima promjena je ispred i u o Razumije pravu i prenesenu sadašnjost 8 . djelima Uočava da česticama možemo izreći i svoje dojmove (ma.

imperfektu i pluskvamperfektu najčešće upotrebljavaju Usvajanje aorista i imperfekta pomoćnog glagola biti i htjeti Samostalno spreže glagole u futuru I. razlikovati. Prepoznaje imperativ u rečenici Imperativom izriče zapovijed. kod nekih glagola Uočavanje gnomskog i futurskog aorista Zamjenjuje futur drugi svršenim prezentom Preoblikuje prezent u oba futura Uočava pripovjedni i svevremenski imperativ Razlikuje istobličnice imperativa i prezenta u rečenici Uočava i razumije značenje i tvorbu kondicionala II. priloga u rečenici Prepoznaje imenski predikat u Perfekt Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Izricanje prošlosti aoristom. pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova značenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski način i razumjeti njegovo značenje i tvorbu Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uočiti značenje. molbu i zabranu Pravilno koristi kondicional I. i II. tvorbu i službu u rečenici Izricanje budućnosti futurom Kondicional I. prezent pomoćnih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno značenje Vladati oblicima perfekta pomoćnih glagola Prikladno upotrebljava perfekt u govorenju i pisanju Može proizvoditi oblike glagola koji se u aoristu. priloge u govorenju i pisanju Uočava palatalizaciju i jotaciju u prezentu Uočava futurski perfekt Može zamjenjivati aorist. imperfekt i pluskvamperfekt perfektom Uočava glasovne promjene u sprezanju Uočava isti oblik prezenta i aorista u 3. Objašnjava službu gl.Prezent. i II. sprezanje/ konjugacija. imperfektom i pluskvamperfektom Prepoznavanje pluskvamperfekta kao složenog oblika Prepoznati. jed. l. Glagolski prilozi Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata 9 . u govorenju i pisanju Upotrebljava gl.

društvo) Objekt (direktni i indirektni) Atribut: pridjevni atribut i imenički atribut Apozicija (pojam) Složena rečenica (pojam složene rečenice) Primjenjivati i uočavati priložnu oznaku uzroka. atribut i apoziciju Razlikuje direktni i indirektni objekt 10 . oblicima Uočava da glagoli otvaraju mjesto različitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imenički atribut Pravilno piše zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeničnome položaju Uočava glagolske pridjeve u funkciji atributa Uočava priložne oznake Prepoznaje objekt u rečenici. društva i količine Uočiti i prepoznati objekt u rečenici Razlikovati direktni i indirektni objekt Razlikovati pridjevni i imenički atribut Prepoznati apoziciju Prepoznaje imenski predikat različitim gl.REČENICA Jednostavna proširena rečenica Predikat – imenski i glagolski Priložne oznake u rečenici (uzrok. količina.

predstavlja njegov prirodni sastavni dio Stvaranje složenije kompozicije sastava Uvođenje retrospektivnih epizoda u pričanje Uočavanje povezanosti opisa s doživljajem i njegov značaj za tok radnje Uočavanje stilske funkcije glagola. jednostavna mogućnost stvaranja redoslijeda značajnih trenutaka i uvođenja retrospekcije u priču Opis pejsaža usklađen je s tokom događaja i povezan s doživljajima učesnika MAKSIMALNI Kompozicija sastava složenija Složenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza događaja i doživljaja u cjelinu Mogućnost upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaćanje njihove funkcije Sastav opširniji Opis pejsaža upotpunjuje pričanje doživljaja. imenica i pridjeva Pričanje događaja/ doživljaja uz upotrebu opisa (pejsaža ili lika) 11 .KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAŽAVANJA Oblici izražavanja Pričanje Programski sadržaj Pričanje događaja ili doživljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje događaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima ISHODI UČENJA MINIMALNI Kompozicija sastava.

pojedinosti slijede jedna i akustičnih pojedinosti iza druge u vremenskom toku Funkcija glagola u opisu Sažetom.DESKRIPCIJA Opis portreta Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina. kratkom i izražajnom rečenicom dočarava uzbudljive trenutke Slika dešavanja oko sebe. osjećaja i postupaka lika te uticaj društvene sredine na lik Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika. boja. rečenična intonacija. usmjereno čitanje Služiti se govornim vrednotama: rečenični naglasak. njegovim postupcima. pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste čitanja: u sebi. ali i svoje raspoloženje i misli Oblici izražavanja Očekivana postignuća u usmenom i pismenom izražavanju Programski sadržaj Odgojno – obrazovni ciljevi i zadaci MINIMALNA Pravilno čita tekst Umjerena brzina govora i pravila artikulacija glasova MAKSIMALNA Čitanje i slušanje Interpretativno čitanje lirskih. visina i jačina glasa Govorno obilježava intonaciju rečenice te bojom i jačinom glasa dočarava sadržaje 12 . sklonostima i interesovanjima Opisuje društvenu sredinu u kojoj lik živi i način na koji ona utječe na njegovo ponašanje i osjećaje Prikazuje detalje koji su važni za doživljaj lika Opis dinamičnih dešavanja u prirodi Uočavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinamičnom opisu Opisuje dešavanja uz pomoć plana Izrađen stil i jezik U sastavu upotrebljava glagole Mogućnost opisivanja vizualnih kretanja.

zanimljiv način slikanja događaja i osjećaja Autobiografija prožeta humorom Iznosi podatke o svom životu: boravak u vrtiću. misli i osjećaje Napisati svoju autobiografiju Dnevnik pripovjedački uobličen. 13 . polazak u školu. diktat sa sprečavanjem grešaka Pisanje školskih pismenih zadaća: dvije u toku školske godine Upoznavanje s načinom vođenja ličnog dnevnika Bilježi događaje.Pisanje Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat. stvaralački diktat. kako je dobio ime itd.

ulice. umrijeti. dijelovi sela.jed. nabrajanje rečeničnih dijelova. je i ije u gl. šaliti se … ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m. nabrajanje rečenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i točke / tačke sa zarezom Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se. plakati. r.r. živjeti.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima pokrajina i krajeva. dijelova naselja. pisanje vokativa. jd. parkovi ) ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Primjena pravila o upotrebi velikog Pisanje naziva naselja i dijelova slova u primjerima koje predviđa naselja na stranim jezicima MINIMALNI Program Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i niječnice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m.) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (č. trgova i ulica Odgojno – obrazovni ciljevi Pravilno pisati veliko početno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske četvrti. čija osnova završava na –je(htjeti.ć. literarni sastavi) 14 . vidjeti) Slušno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati riječi u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik / apostrof i tačku sa zarezom Primjena gramatičke norme u govoru i pismu Primjena stečenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica – tipični primjeri ) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju Pravilno izgovara i piše glagolske oblike u svakodnevnome razgovoru Uočavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezično i pedagoški primjerenim tekstovima Prepoznavanje i pravilan izgovor naglašenih i nenaglašenih riječi Uočava i obilježava naglasne cjeline Primjena pravopisne norme u tekstovima (zadaće. trgovi. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjeničkih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (odvajanje apozicije. smjeti.

domoljubnih. scenografija. rasvjetu Prepoznati izražajna sredstva stripa Uočiti sličnosti i razliku između filmskog kadra i kvadrata stripa (plan i ugao gledanja) ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Upoznavanje načina stvaranja filma Razumije tehniku stvaranja filma – uočavanje nastanka jednog kadra Razvija sposobnost za estetsko i etičko Povezivanje filma sa stripom. pokreti kamere kao izražajno sredstvo filma (statična kamera. fabula prikazana kvadratima Odgojno – obrazovni zahtjevi Prepoznati izražajna sredstva u filmu. ugao snimanja Knjiga – film: Mark Twain: Kraljević i prosjak (igrani film) Henryk Sienkiewicz: Kroz pustinju i prašumu (igrani film) Pozorišna izražajna sredstva: govor. gluma. kostimografija Izražajna sredstva stripa: crtež. naučno – fantastični 15 . kostimografiju. maske i Razumije ulogu pozorišnih kostimografije izražajnih sredstava u pozorištu Razvijena sposobnost etičke i estetske Uočava razliku između glume u procjene vrijednosti pojedinih stripova pozorištu i glume pred kamerom Sposobnost primanja poruka stripa (reklamnih. dinamična kamera. ekoloških) Razumije priču u stripu i način izražavanja govora stripom. pustolovni. kriminalistički. kvadrat. vrednovanje filma crtanje iz raznih uglova – pravljenje pokretnog stripa Uočava sličnosti i razlike pozorišne i filmske glume. Razlikuje vrste stripa po temi – historijski. scenografija i kostimografija kao filmska izražajna sredstva Prepoznati pozorišna izražajna sredstva u predstavi: scenografiju. plan. scenografije. vožnja. panorama) Filmska maska.MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Filmska izražajna sredstva Kadar.

Branka Primorac: Maturalac 7. Stevan Raičković: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Skender Kulenović: Gromovo đule 4. Dubočanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. Isak Samokovlija: Nosač Samuel i druge pripovijetke 11. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke 16 . Dubravko Jelačić Bužimski: Sportski život letećeg Martina 6.LEKTIRA VII 1. Alija H. Mark Tven: Kraljević i prosjak 12. Desanka Maksimović: Strepnja (izbor poezije) 9. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Nenad Radanović: Mali Jan (izbor pripovjedaka) 10. Šukrija Pandžo: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3.

Osnovni ciljevi. Jezik (gramatika. bibliografija. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. internet. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). vježbi usmenog i pismenog izražavanja. periodika. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti. te dvije školske pismene zadaće). kao i principima integracije i korelacije. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Medijska kultura (strip. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova. pravogovor. tekstualne adekvatnosti itd. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor. srpski jezik i književnost u VII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. televizija. radio. Film (historija i osnove filmske umjetnosti). priručnici za učenike (radne sveske). Književnost (interpretacija književnih tekstova. Videočitanka. odgojnosti. muzičkom kulturom i dr. reprezentativnosti. pravopis. likovnom kulturom. Također. čitanačkih i lektirskih). umjetničke.). b) rasporedu. Naš jezik. 6. Vodič kroz lektiru. 5. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. 17 . Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. egzemplarnosti. Prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti. teorije i interpretacije književnosti. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda. 3. biblioteka). Kultura izražavanja. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. pisci.. 4. metodičari). vodilo se računa o estetskim. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti te medijske kulture. Medijska čitanka. metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalifikovana lica (kritičari. Vrlo je važno naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka. 2. priručnici za nastavnike. rječnik. zadaci. razvoj standardnog jezika). hrvatski. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 18 .

ali će često morati tražiti da mu se određene stvari ponove.1* Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). na pošti. • razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraćim tekstovima. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom životu. 19 . • razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog života. 7. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično– 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima. • razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. vremenska prognoza). koji sadrže najfrekventniji vokabular. natpisi na javnim mjestima.ENGLESKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. pravilnom izgovoru i intonaciji. • pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vožnje. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine. • izgovarati bez poteškoća poznate riječi i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih riječi.3* i djelimično nivoa A2. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru. Govor Učenik će moći: • opisati sebe. u restoranu. • razumjeti poruke / savjete. • obavljati jednostavne transakcije: u kupovini. rutinskim događanjima i koji sadrže jednostavna uputstva. potvrdne i odrične zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju. • čitati i razumjeti kraće i jednostavne tekstove na poznatu temu. jelovnici. • voditi računa o gramatičkoj korektnosti.

kratka pisma. poruke. • pisati jednostavne tekstove na obrađene teme.1 djelimično za slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje. 20 .3 za sve četiri jezičke vještine i A2. ali će kod slobodnog pismenog izražavanja praviti brojne greške različite prirode. • popunjavati jednostavne obrasce. • vršiti prepisku s prijateljima: razglednice. * A1. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno primjenjivati.Pisanje Znanje o jeziku Učenik će moći: • opisivati situacije lične prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva.

its.supermarket. . zero -prisvojne pridjeve -pokazne pridjeve: this (girl). school curriculum.prošle i sadašnje događaje. razred Osnovna škola 5. npr.Svijet životinja. anything. . whose) .izražavati slaganje i neslaganje vezano za zadate teme. . hers. predmete. .opisivati: -osobe. climate.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . . -svakodnevne aktivnosti. theirs.označavanjem: -određenih riječi. -predmete.Slobodno vrijeme. what. pets. npr. . npr. nobody. .odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih učenika. PETA GODINA UČENJA . that (boy).Porodica. Funkcionalno osnovno znanje 21 . an. (a) few. . poštu. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: -odgovaranjem na pitanja. npr: .pokazne (this. -uspoređivati: -ljude. what. . npr. the. that. godina učenja engleskog jezika Teme ●Porodica ●Škola ●Moja zemlja ●Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje ●Zdravlje – zdrava ishrana ●Svijet životinja ●Slobodno vrijeme ●Vrijeme i godišnja doba ●Životni uslovi Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: .rješavanjem zadataka višestrukog izbora. mjesta. .Životni uslovi. anybody.. npr.sastavljanjem rečenica od novonaučenih riječi itd. those (boys) . (a) little .2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen/ nivo 7. family gathering. which. possessions. which. .spajanjem stubaca A i B.nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: redne: 1-100 Glagole: -Present Simple -Present Continuous -Past Simple pravilnih i nepravilnih Vokabular Učenici će ponavljati ili učiti nove riječi vezane za zadane teme.Zdravlje.ispravljanjem pogrešaka. climate.s .Opisne pridjeve vezane za zadane teme . -prepričavanjem dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova.prisvojne (mine. prošireniji rječnik. ordering or serving a meal in a restaurant. these (girls). Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: .upitne (who.ENGLESKI JEZIK (1. -tačnih / netačnih tvrdnji.. much. .Škola. unemployment. people.. osnovni rječnik. . prošireniji rječnik. . npr. .popunjavanjem praznina.neodređene (somebody. these.yours. preparing meals. . names of some meals. people. zdrava ishrana. . geography.rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih / netačnih tvrdnji.recitovanjem recitacija i pjesama. željeznička stanica. Učenik će znati: . nothing) Pridjeve: . all.brojive i nebrojive .upitne pridjeve. . fraza i rečenica. whose . .reagovati na odgovarajući način na izjave drugih ljudi.Moja zemlja. employment.koristiti javne uusluge (npr. . some extracurricular activities. osnovni rječnik. sports and games. his.Zemlje engleskog govornog područja i druge zemlje. some. domestic and wild animals. strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. transport itd. telefon.pridjeve neodređene količine i broja. culinary art itd. any.lične (padež subjekta i objekta) . nešto prošireniji rječnik. many. npr. prošireniji rječnik. osnovni rječnik. those) . something.prepričavanjem kratkih tekstova. dopunjavanjem nedovršenih rečenica. ours. one’s) .Determinatore -članove : a. osnovni rječnik. aerodrom). npr. working conditions. npr. social customs itd. geography.

seasons of the year. description of climate. ..prošireniji rječnik. npr. -Kolokacije. crylaugh. npr. would (niječni i upitni oblik) -Zapovjedni način. -Antonime. but.igrati po ulogama i dramatizirati..rečenice ( prvi tip) . care about us itd.. vezane za zadane teme. PRODUKCIJA a) GOVORENJE : Učenici će: . may. npr. outings itd. predmeta. .Vrijeme i godišnja doba. expensive.redati riječi u rečenice.davati specifične obavijesti . .govoriti o prošlim događajima i aktivnostima.izražavati svoje mišljenje o poznatim temama na jednostavan način. sva lica jednine i množine -Priloge sa i bez nastavka –ly -Prijedloge vezane za zadane teme -Veznike: and. Prijevodne ekvivalente čestih i ključnih riječi.Red riječi (red riječi tipične rečenice) . niječni. selektivno poređenje sa bosanskim.sudjelovati u razgovorima na zadane teme . hrvatskim. or. npr. -Složenice. dirty. because itd.diktate. događaja. Osim stalne nadogradnje svog rječnika.. vezane za zadane teme.could. 22 . school choir. glagola -Future Simple -Present Continuous za izražavanje budućnosti -Going to – oblik -Glagole be. . -Rečenice: . vezane za zadane teme i gramatiku. orange juice . particular weather.Vremenske rečenice . upitni) -Modalne glagole: can .If. have to. dirty-clean. must. . . walk a dog. ask-answer. kratke opise ljudi. guitar lessons. have/have got (potvrdni. discuss a subject. will. npr. vezane za zadane teme.pisma dopisnom prijatelju itd. učenici će naučiti koristiti: -Afikse. mjesta itd. b) PISANJE : Učenici će pisati: ..sastavljati dijaloge . . srpskim jezikom i književnosti učenika i nekim drugim stranim jezicima.

koriste različite radne metode i strategije učenja.Upoznavati sa sličnostima i različitostima između svoje zemlje i zemalja engleskog govornog područja u području kulture. obraćajući posebnu pažnju na odnose među ljudima pri neposrednom kontaktu. na ono što učenike interesuje itd.koriste samostalno udžbenike.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. oslanjajući se na znanje stečeno kroz učenje nekih drugih školskih predmeta.nadoknađuju praznine u znanju korištenjem različitih metoda kao što je parafraziranje. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Učenici će učiti da: .. kao što je razumijevanje smisla iz konteksta itd.budu odgovorni i aktivni kada uče jezik. komunikaciji. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Učenici će se: . . a u okviru datih tema.Navikavati da se obhode učtivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj uče.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i. .koriste informacione tehnologije kod učenja jezika . ako je potrebno. .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ: Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. tipične za učenje jezika. načina življenja. 23 . mijenjati metode rada. navike drugih ljudi itd. . . . slobodnog vremena učenika. .Naučiti da poštuju tradiciju. . . a u okviru datih tema . običaje. edukacije. rječnike i druge priručnike.

uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva. estetske i intelektualne sposobnosti. podsticanje inicijative učenika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. obogaćivanje nastave elementima igre. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. I na ovom nivou (peta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. ritma i dramatizacije. govora. analiziranje teškoća u procesu učenja. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. 24 . Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. čitanja i pisanja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. upotreba savremenih tehničkih sredstava. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.

biologije. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. raznovrsniji i pristupačniji. izbor i prilagođenost teme. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. za uočavanje pojedinih detalja itd. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. određene pojedinačne informacije. koliko je to moguće. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. popunjavanje formulara. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. matematike. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. SMS ili e-mail poruka itd. već mu nakon toga. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. precizna uputstva. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. Naravno. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. na prikladan način ukazati na greške. pisanje prema modelu. historije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. oglasa. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. koristi odgovarajuća leksika. izvještaja. hrvatskog. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. hrvatskog. 25 . Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. umjetnosti. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. uz pohvalu za aktivno učešće. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog.

upoznavati različite kulture i tradicije. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pismenih vježbi. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. kontrolnih zadataka. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. u svakom polugodištu po jedna. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. odnosno interdisciplinarnih projekata. 26 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. diktata (10-15 min. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Interkulturalne vještine Učenici će: .Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.

• koristiti najosnovniji fond jednostavnih naučenih izraza. u restoranu). ili sadrže jednostavna uputstva. ali će imati otežanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i poteškoća u izgovoru. posebno kroz usvajanje / učenje prvog stranog jezika. • Može pronaći određenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lična prepiska. • pisati jednostavne poruke. vremenska prognoza).2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR (funkcionalno početno znanje). svakodnevne potvrdne i odrične zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Govor Učenik će moći: • opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. • pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraća direktno. • pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina. a za vještine govora i pisanja bar A1. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik će moći: • razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo. diktat primjerene težine. ali će praviti brojne greške kod slobodnog pismenog izražavanja.ENGLESKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. jelovnici. vozni red. • učestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini. Učenici su već usvojili neka znanja / pravila o jeziku i razvili osnovne strategije učenja stranog jezika i počinju ih svjesno Znanje o jeziku primjenjivati. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. razglednice ili jednostavna pisma.3 za sve četiri jezičke vještine. 27 . rutinskim događanjima. Čitanje i razumijevanje Učenik će moći: • pročitati kratke tekstove koji sadrže poznate riječi / fraze i govore o svakodnevnom životu. Pisanje Učenik će moći: • ispunjavati jednostavne obrasce. 7. vokabulara i osnovnih gramatičkih struktura.

prisvojne pridjeve . grandfather. anybody.Pokazne (this. i reagovati: 1) neverbalno.upitne pridjeve (what. some gardening tools (spade. npr.pravilnu / nepravilnu množinu Zamjenice: . those) . lunch 7. ponavljanjem riječi.. povezivanjem određenih ilustracija sa Vokabular Aktivnosti Gramatika Učenici će ponavljati ili učiti: Imenice: . odnosno negativne ili netačne odgovore. these (girls).upućivati odgovarajuće pozdrave i odgovarati na njih.at the park (slide. (vegetable/flower garden). .Neodređene (somebody. gym.pokazne pridjeve. that (boy). swimming pool). zaokruživanjem tačnog odgovora / opcije.opisivati: . which. those (boys) .predstaviti sebe i druge. what. .Upitne (who. visiting relatives. entertainment. . • Članovi uže i neki članovi šire porodice (mother. kupovina (at the supermarket. swing. . aunt. izvršavanjem uputa i naređenja. all) .Prisvojne (mine. povezivanjem određenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. kao npr. jump rope).trenutnu aktivnost. any. razred . Moje okruženje Zemlje. 2) verbalno. izvršavanjem uputa i naređenja. friends itd. • Okruženje. usebi ili naglas. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. many. • Svakodnevni život rutinske aktivnosti.brojive.locirati ljude i predmete.Determinatore: . weather (rainy. the. yours…) . tent. that.ENGLESKI JEZIK (II strani jezik) NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE. Svakodnevni život .neka raspoloženja i stanja. . buying some vegetables and fruit). which.identificirati ljude i predmete. Životinje 28 . my clothes. • Slobodno vrijeme . rake. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik / drugi učenici ili koja su čuli sa kasetofona itd. going out (library. whose) . seasons of the year. much. these. narodi . outings.ljude i predmete. godina učenja engleskog jezika Slobodno vrijeme . sunny…) in the garden. uncle. whose) -Opisne pridjeve (najčešće): u Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.članove: a/an. watering can). Škola Osnovna škola 2. this (girl). ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. nebrojive . grandson).Lične (padež subjekta i objekta) . npr. nobody. in the country (camping. 1) neverbalno. zero . označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji itd.obraćati se ljudima.postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih. something…) Pridjeve: . DRUGA GODINA UČENJA .pridjeve neodređene količine i broja (some. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.2 časa sedmično – 70 časova godišnje Stepen Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: Porodica RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . npr.tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?)..

east.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. west) . dovršavanjem rečenica. • Životinje.dovršavati rečenice.govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama. zahvalnost. . have got. davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih učenika. • Praznici Osim što će stalno proširivati vokabular. quickly) Prijedloge: . . basketball. box. peoples. . wild animals. furniture. may (potvrdna. . dopadanje. on. . .učestvovati u razgovoru sa drugim učenikom / učenicima ili nastavnikom. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji. make a phone call). povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. his house etc. popunjavanjem praznina. be.mjesto (in. in front of) . upitnoj i zapovjednoj rečenici -There is a/There are some…Is there a…? Are there any…? . pupils’ things. nedopadanje. UK. razočarenje. npr. some musical instruments…). odrična.sugerirati neku akciju (Let’s …).izraziti na vrlo jednostavan način: . to do homework.znanje i neznanje. . neslaganje. situacije ili aktivnosti itd. . PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . očekujući da čuju određenu informaciju. upitna forma) -Imperativ (sva lica jednine i množine) -Past Simple (have. may). odgovarajućim tekstom. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . . postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.smjer (left. Praznici . • Škola (school premises.sposobnost i dopuštanje (can. upitna forma) -Glagole: be. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd. pen-friend). school subjects. zanimanje i oduševljenje za nešto. povezivanjem riječi u stupcima A i B.izviniti se i prihvatiti izvinjenje .davati upute i naređenja.ubacivati / podvlačiti riječi ili fraze. upitna forma) -Modalne glagole: can..Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. hot – cold. odrična. at Rečenice: -Osnovni red riječi u potvrdnoj. .recitovati. . . .posjedovanje (have. . behind.prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu. prepričavanjem kraćih tekstova.pisati kratke sastave na poznate teme itd. fire).pisati po diktatu. . skraćenice za dane u sedmici i mjesece. their culture (osnovni vokabular). okviru datih tema -Brojeve: 1-100 -Glagole: -Present Simple (potvrdna. opisivanjem predmeta. ispunjavanjem tabela i križaljki. right. John’s book.. pjevati i igrati jezične igre itd. 2) verbalno.).tražiti i davati informacije. .pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi . up – down. pets (osnovni vokabular). do) Priloge (najčešće): .slaganje i neslaganje. iznenađenje..Složenice u vezi sa datim temama ( football. under. .način (slowly. on. have / have got (potvrdna. -ing). USA.emocije: slaganje. odrična. swimming-pool.. . zadovoljstvo.vrijeme . .slušati. b) PISANJE: Učenici će: .igrati uloge. p. .Skraćenice.mjesto . domestic. odrična. . najčešće (a. odričnoj.vrijeme: in.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . extra-curricular activities. • Zemlje i oblasti. redati riječi u smisaone rečenice. 29 .m. upitna forma) -Present Continuous (potvrdna. .prepisivati kratke tekstove.m.ispunjavati tabele / križaljke.

koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. INTERKULTURALNE VJEŠTINE Učenici će se: . .kroz sportove i igre (Fizičko obrazovanje). . Ovo može podrazumijevati: . .kroz crtanje. Oops! kada neko padne. ispusti nešto ili pogriješi. 30 . kao što je počinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene..budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. . pokret glavom kad se želi reći da / ne itd. oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.govor tijelom. ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol itd. . npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti da: .upoznavati sa nekim osnovnim razlikama između svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. oblikovanje itd. kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. hrvatskom.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. srpskom jeziku i književnosti učenika. ili Dobar dan i Good day). slikanje. koji se razlikuje od kulture do kulture. (Likovno obrazovanje). .uzvike (npr. npr.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzičko obrazovanje.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Učenici će također učiti jezik i proširivati svoj vokabular. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u bosanskom.).: . . ples). . Dobar dan i Good morning/afternoon.

srpskom jeziku i književnosti. ritma i dramatizacije.dinamičnost i kreativnost. 31 . . . govora. .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Preporučuju se: . Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. tu činjenicu treba iskoristititi i u nastavi drugog stranog jezika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Sredstva. Shodno tome. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. hrvatskom. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.analiziranje teškoća u procesu učenja. .podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.obogaćivanje nastave elementima igre. .podsticanje inicijative učenika.upotreba savremenih tehničkih sredstava. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. . estetske i intelektualne sposobnosti. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. čitanja i pisanja. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada.

raznovrsniji i pristupačniji. biologije. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. hrvatskog. srpskog jezika i književnost olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Naravno. srpskog jezika i književnost i drugih stranih jezika. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. umjetnosti. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. određene pojedinačne informacije. precizna uputstva. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. izvještaja. na prikladan način ukazati na greške. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. koliko je to moguće. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz pohvalu za aktivno učešće. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. odnosno interdisciplinarnih projekata. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. SMS ili e-mail poruka itd. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. matematike. hrvatskog. za uočavanje pojedinih detalja itd. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. već mu nakon toga. popunjavanje formulara. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. ulogu igra i kreativnost izražavanja. izbor i prilagođenost teme.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. oglasa. pisanje prema modelu. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. 32 . koristi odgovarajuća leksika. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. historije.

Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. diktata (10-15 min. .Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. u svakom polugodištu po jedna. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.upoznavati različite kulture i tradicije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. pismenih vježbi. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 33 . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.) nakon svake obrađene nastavne jedinice.

porodici. prospekti. često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. čime se bavi. Učenik zna opisati porodicu. koji govore o svakodnevnom životu. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. još uvijek se primjećuje strani naglasak. poslu. izobrazbu. Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. U svakodnevnim tekstovima (npr. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. pravi često greške i kod veoma jednostavnog. vlastito porijeklo. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. kratke informacije o nekoj osobi. naučenih izraza. nešto produženog razgovora.NJEMAČKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. oglasi. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. 34 . jelovnici.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. druge ljude. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. bližoj okolini). • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.3 i djelimično nivoa A2. Može razgovarati na zadanu temu.

posjeta prijatelju.Pisanje • • • • Znanje o jeziku Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). muzej. 8. jednostavan diktat). 7. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Život u porodici Stanovanje Škola i učenje Slobodno vrijeme: odlazak u kino. pozorište. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 6. odlazak na izlet. 3. lične podatke. 2. 4. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. igra u parku… Vikend Kupovina na tržnici Životinjski svijet Moja zemlja 35 . 5. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici.

Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm. . . ihr) -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet.. npr.pridruživanja slike tekstu.. zahvaliti se. ...govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze... -Stanovanje Wo liegt deine Wohnung? Die Küche ist ziemlich klein. Mein Vogel kann. .popunjavanjem tabela..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji..označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.. Das Zimmer ist nicht groß.razumjeti jednostavne pisane upute. -Posjeta prijatelju Wie geht es dir?. . Möchtest du etwas trinken?. licu množine (euer. : -Škola Ich lerne Deutsch besonders gern. muzej Wann beginnt die Vorstellung?. -Kućni ljubimci Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. . SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: . pozorište.popunjavanja tabela i sl.pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. . Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film möchtest du sehen? Der Film läuft im Kino Imperial. Ich möchte lieber eine Cola. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent glagola sa razdvojnim prefiksom -prezent modalnih glagola mögen. Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu (množina) -Lične zamjenice u dativu (mir.čitati rečenice i kraće tekstove. .popunjavanjem praznina u tekstu. der Krimi.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: .. i 3. Ich habe kein Haustier. 36 . Učenici će učiti o tome i koristiti: Imenice: -sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?). . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: . . . . .u programu kina odabrati film. posebno ako su ilustrovane. aber ich habe genug Platz. .zapisati jednostavne bilješke koje sadrže podatke o mjestu i vremenu (npr.povezivanjem slike i slušanog teksta.der Mutter helfen.zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari..dopunjavanja teksta. Mein Lieblingstier ist. .Vještine Gramatika Vokabular Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: ...jednostavnim izrazima iskazati šta vole a šta ne.. aber sie gefällt mir.odgovaranja na postavljena pitanja. . die Zirkusnummer.razumjeti ako se od njih nešto zahtijeva.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -Odlazak u kino.. GOVOR: Učenici će: . ..in der Küche. Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. -pisati jednostavne poštanske karte ili email. Ihnen) -Prisvojne zamjenice u 2. Mathe mag ich nicht. razumjeti mjesto i vrijeme.napisati sasvim jednostavna saopćenja.popuniti jednostavne formulare podacima o sebi. . dir.. . plan učenja.rješavanjem zadataka višestrukog izbora. putovanja i slično).razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima.

riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. ili. aber. i 3. upitna (W-Fragen. . .voditi dijaloge prema datoj skici. -dopunjavati izostavljene riječi. etwas mitnehmen/vergessen.. lice jednine) -Kupovina na tržnici Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). zu Hause bleiben... Ja/Nein-Fragen) .glavna rečenica (izjavna. müssen. onda . -rekonstruisati riječi i rečenice. Brojevi: . .redni brojevi (za iščitavanje datuma) Rečenica: . . .. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . dijelove rečenice ili cijele rečenice.?. Was kostet... die Clique treffen.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. oder 37 . PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. -und.. -Odlazak na izlet einen Ausflug machen..nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: -Vikend richtig ausschlafen.postavljati jednostavna pitanja.igrati uloge. frei haben .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.preterit glagola sein i haben (1. Ball spielen .

podsticanje inicijative učenika. analiziranje teškoća u procesu učenja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. upotreba savremenih tehničkih sredstava. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. I na ovom nivou (peta godina učenja). Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. obogaćivanje nastave elementima igre. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. estetske i intelektualne sposobnosti. Sredstva. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. čitanja i pisanja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. ritma i dramatizacije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. govora. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. 38 .

Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine, značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema, izbor i prilagođenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmišljanje i pripremanje, nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati, već mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno učešće, na prikladan način ukazati na greške. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, određene pojedinačne informacije, za uočavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji, raznovrsniji i pristupačniji. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima, koliko je to moguće. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema, da se logički slijede događaji koji se opisuju, koristi odgovarajuća leksika, poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno, ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama, oglasa, izvještaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije, historije, umjetnosti, matematike, biologije, što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost, potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova, odnosno interdisciplinarnih projekata.

39

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima, prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja, preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vježbi, diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice, uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad, ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće, u svakom polugodištu po jedna. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije; - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.

40

NJEMAČKI JEZIK
DRUGA GODINA UČENJA, VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemačkog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. • Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje • • • • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom životu, rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Može pronaći određenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Učenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama; može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici); povremeno mu može zatrebati pomoć. Izgovara bez poteškoća poznate riječi ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, naučenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, lične podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

41

Moje okruženje 10. Svakodnevni život 4. Život u porodici 5.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Ljetni raspust 2. Odijevni predmeti 11. Praznici 6. Ljudsko tijelo i zdravlje 9. Stanovanje 8. raspored časova) 3. Životinjski svijet 42 . Škola (školski predmeti. Odlazak u kupovinu 7.

. im Gebirge. wollen -prezent povratnih glagola -konstrukcija es gibt + akuzativ . -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. -riječi i grupe riječi i rečenice povezivati -Praznici Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann. . Deutsch finde ich super. -postavljati jednostavna pitanja.. . govoriti o svojim omiljenim predmetima. -popunjavanja tabela i sl. -Škola das Schuljahr. Ich war mit meinen Eltern im Ausland. Mathe. . . 43 .opisati ljude i predmete.. im zweiten Stock.iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!).napisati božićnu i novogodišnju čestitku. Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde. i 3. die Küche. Gegen Mittag komme ich nach Hause. npr.iskazati na najjednostavniji način dopadanje i nedopadanje. . : -Ljetni raspust am Meer. sprechen) -prezent modalnih glagola mögen. -Odlazak u kupovinu der Supermarkt.čitati raspored časova i opisati svoj raspored časova. .imenovati zgrade u gradu.. lice jednine) ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: -čitati rečenice i kraće tekstove. -popunjavanjem praznina u tekstu.. poželjeti mu brzo ozdravljenje. -odgovaranja na postavljena pitanja. Wie geht es dir?) -Pokazna zamjenica der / die / das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefällt dir? – Der! ) -Upitna zamjenica welcher / welche / welches Pridjevi: -u predikativnoj upotrebi Glagoli: -prezent nepravilnih glagola (fahren. GOVOR: Učenici će: -govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.. -Stanovanje in der Stadtmitte. Gramatika Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.. -davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: . müssen. der Wunschzettel. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.izvinuti se. .Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .imenovati odijevne predmete. Deutsch. -popunjavanjem tabela. -označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. im Haus.sa članom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen .pitati nekog za zdravlje. -označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.in der Küche Zamjenice: -Lične zamjenice u akuzativu -Prisvojne zamjenice u nominativu i akuzativu -Bezlična zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Geschenke. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: -povezivanjem slike i slušanog teksta.?. -pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. . Was kostet. -tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: -pridruživanja slike tekstu. -rješavanjem zadataka višestrukog izbora..čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata!)..preterit glagola sein i haben (1. jednostavne informacije i sl. . -dopunjavanja teksta. das Wohnzimmer.. der Einkaufswagen.imenovati nastavne predmete.tražiti i nuditi pomoć. in der Wohnung.. -Život u porodici Ich stehe um 7 Uhr auf. zahlen.govoriti o trenutnoj aktivnosti. .

uz punu slobodu 44 . didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. aber. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku..dopunjavati izostavljene riječi. -Moja okolina der Wald. der Park. die Wiese. upitna (W-Fragen.. Ja / Nein-Fragen) -nezavisno složena rečenica (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge: -najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge: -u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike: und. hrvatskom. -pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu.glavni brojevi do 1000 Rečenica: -glavna rečenica (izjavna. Shodno tome. einen Ausflug machen…. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne sposobnosti. -rekonstruisati riječi i rečenice. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. -Kupovina odjeće Die Jacke gefällt mir. oder -Ljudsko tijelo. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom.. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. ili. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. dijelove rečenice ili cijele rečenice. . -pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. srpskom jeziku i književnosti. PISANJE: Učenici će: -prepisivati rečenice i kraće tekstove. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Brojevi: . im Bett liegen. -samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje). -voditi dijaloge prema datoj skici. -igrati uloge. onda. Ich finde die Jacke schön und modern. zdravlje Wie geht es dir? Gute Besserung! Medikamente nehmen.jednostavnim veznicima i.

unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. na prikladan način ukazati na greške.stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. oglasa. . za uočavanje pojedinih detalja itd. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. izbor i prilagođenost teme. ulogu igra i kreativnost izražavanja. . raznovrsniji i pristupačniji. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. 45 . značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. . da se logički slijede događaji koji se opisuju. . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu.upotreba savremenih tehničkih sredstava. koristi odgovarajuća leksika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati.podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. pisanje prema modelu. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. popunjavanje formulara. SMS ili e-mail poruka itd.neverbalnog i verbalnog izražavanja. . određene pojedinačne informacije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. .podsticanje inicijative učenika. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Naravno. ritma i dramatizacije. čitanja i pisanja. govora. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. izvještaja. uz pohvalu za aktivno učešće.obogaćivanje nastave elementima igre. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. precizna uputstva. . Sredstva.dinamičnost i kreativnost.analiziranje teškoća u procesu učenja. koliko je to moguće. Preporučuju se: . već mu nakon toga. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije.

prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. matematike. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. biologije. Interkulturalne vještine Učenici će: -upoznavati različite kulture i tradicije. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. pismenih vježbi. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. 46 . hrvatskog. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. u svakom polugodištu po jedna. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. historije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. -učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. umjetnosti. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. odnosno interdisciplinarnih projekata. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. hrvatskog. kontrolnih zadataka. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. diktata (10-15 min.

čita i razumije kratka pisma. • učenik uspjeva da prati standardan govor. čita i pronalazi tražene informacije u prospektima. natpisima.3 i djelimično nivoa A2.FRANCUSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. • razumije osjećanja i stavove govornika. pozivnice. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično . vremenske i prostorne upute. uputstvima. Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). čestitke.1. ukoliko mu se obraća sporije i direktno. savjete. vremenske i prostorne upute. • razumije kraće dijaloge sastavljene od poznatih informacija. zadatke. • razumije jednostvne poruke.70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u sedmom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju u potpunosti nivoa A1. poruke. oglasima. 47 . Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik: • razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog života. • • • Čitanje i razumijevanje čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu. pitanja.

pjeva. učenici stiču znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika. čestitke. ponavljaju i upotrebljavaju stečena znanja o jeziku. pri slobodnom pismenom izražavanju pravi brojne greške različite prirode. postavlja pitanja i daje odgovore na njih. križaljke. te zahtijevati ponavljanja i pojašnjenja. izražava lični stav i osjećanje. Znanje o jeziku 48 . upitnike. recituje i govori uloge iz kraćih skečeva. komunikacija može biti otežana zbog ograničenog fonda riječi i specifičnosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku. popunjava obrasce. govori o svojim svakodnevnim aktivnostima. oglase. piše lične poruke. u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice.Govor • • • • • • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. Pisanje • • • • • • piše jednostavne tekstove na obrađene teme. plakate. na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. pozivnice.

. choisir/acheter des cadeaux.verbalno neslaganje.tražiti i dati određenih riječi i fraza... upitnoj. trice poziv. . zahvalnost.. izgovorne cjeline.. Učenici će znati: -predstaviti sebe i druge..) . mettre en ordre. euse i eur. al – želju. les chansons de fête.. . les cartes de voeu. Fonetika: -Stalno insistirati na 1. . faire le ménage . les cartes d’invitation. svoju 5. prirodni i gramatički -sastavljanjem rečenica na –e i neki oblici na – -prihvatiti ili odbiti od novonaučenih riječi eur.razred -Moja porodica i ja Razvijanje osnovnog znanja -Francuska / moja zemlja -Slobodno vrijeme -Zdravlje i ishrana -Priroda (svijet životinja) Učenici će stalno ponavljati naučeno i a)SLUŠANJE I učiti i primjenjivati REAGOVANJE: novo gradivo. osobe sa zvučnog aux. pitanja nastavnika ili na –x : eau –eaux. les voisins ...množina pravilna na -s -izražavati slaganje ili -neki primjeri 2.. -l’immeuble :le rez-de chaussée.rod potvrđivati informacije. -Kuća / dom Stanovanje. nastavnik ili izvorni odričnoj i nezavisnogovornik i reagovati: složenoj rečenici. Noël. predmete koji bliža okolina) ga okružuju. l’anniversaire. sposobnost... i izraza. ma chambre. tvrdnji. selidba.. -odgovaranjem na nepravilne množine interesovanje. -l’appartement: les pièces. riječima i izrazima. učenja francuskog -Kupovina -reagovati na izjave ili jezika upite drugih ljudi. monter/descendre l’escalier. nog i neodređenog 49 .les fêtes en famille : Le Jour de l’An. les étages. bol. (pogotovo upitne) i na informacije (postavljati -tačnih ili netačnih vezivanju riječi u i odgovarati na pitanja. snimka. članove (stanovanje i porodice. Član: -govoriti o prošlim -prepričavanjem kraćih -ponavljanje određedogađajima i tekstova. razmjenjivati. -Škola 7. les meubles . Rečenica : -Učenici će slušati tekst -Red riječi u koji je izgovorio potvrdnoj. naselje: -le quartier (j’habite loin de / près de/ au centre de. godina okolinu.. Osnovna škola -Kuća / dom -opisati sebe. -popunjavanjem Imenice : provjeravati i praznina novonaučenim ..neverbalno -obilježavanjem intonaciji rečenice.Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Aktivnosti RECEPCIJA Gramatika Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Porodica i događaji unutar porodice : . prendre l’ascenseur..

les activités à l'école : les excursions. -dopunjavanjem rečenica. 2. payer à la caisse. les beautés de mon pays (les lacs.. telefon. oir -Kupovina -Aller aux centres de commerce. . željeznički. pošta. Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije. -recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica. personne Pridjevi : -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna komparacija Glagoli: Potvrdni. que..) . la correspondence.. ?. les visites / les échanges scolaires. les rivières. les régions. ) . tout.koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog područja (supermarket. les habitants. les mers. les prix.neodređene zamjenice : on. de qui. odrični i upitni oblik : -prezent -ponavljanje pravilnih glagola -učenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. strane svijeta : le pays/la ville natal.. choisir. -postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima.planovima za budućnost. b) ČITANJE I REAGOVANJE : -Učenici će znati čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1.neverbalno: -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji. la capitale. -Država (Francuska/BiH) -geografski položaj. les montagnes.. les projets scolaires.. à qui… . člana -partitivni član Zamjenice : -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta -lične naglašene zamjenice -proste upitne zamjenice : qui... autobuski i avio saobraćaj). essayer. re. ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de.. les articles. -prepričavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova.. Combien coûte.. 50 . -rješavanjem zadataka višestrukog izbora.. -Škola – proširivanje vokabulara: . -ispravljanjem pogrešaka. au supermarché (les rayons..verbalno: -odgovaranjem na pitanja...

organiser le pique-nique -Zdravlje i ishrana -Etre de bonne / mauvaise santé. 51 . encore -za način : bien. dedans. prendre des médicaments. ensuite. avoir mal à. -Priroda -les animaux domestiques : visite d’une ferme . finalement. à la fin. -od ponuđenih riječi napraviti kraći tekst. où. trop. -pisma poznaniku iz frankofonske zemlje. encore.. très. beaucoup. les repas. les loisirs : participer / assister aux compétitions sportives.. . -slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku. -igrati po ulogama i uz pomoć nastavnika dramatizirati tekst. b) PISANJE: -učenici će znati pisati kraće diktate.za količinu: peu. -davati i tražiti obavijesti. volontiers. puis. . -Slobodno vrijeme -les activités sportives et culturelles. là.. les recettes. -les animaux sauvages : visite de ZOO. dehors -za vrijeme: maintenant. -sastavljati kraće dijaloge. -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola avoir i être -Brojevi do 1000 -Ponavljanje glavnih brojeva Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Prilozi : -za mjesto: ici.. des fruits et des légumes . vite. longtemps .prendre des vitamines. au concert. assez. aller voir le docteur. avoir de la fièvre. souvent -priloški izrazi za vrijeme i mjesto: d’abord. mal.PRODUKCIJA a) GOVOR: -učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama govoriti na zadatu temu. aller à la bibliothèque. toujours. -popunjavati tabele i jednostavne križaljke. gagner / perdre.

au milieu de. contre. -Veznici : et. car.. à côté de.. avec. ou.loin de.. dans. Prijedlozi : à. pour. en. parce que 52 . mais. entre. chez.. de. près de.

Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. za uočavanje pojedinih detalja itd. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. .analiziranje teškoća u procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. određene pojedinačne informacije. Preporučuju se: .stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika.podsticanje inicijative učenika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Sredstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. . čitanja i pisanja.dinamičnost i kreativnost. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. precizna uputstva. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. .upotreba savremenih tehničkih sredstava. . izbor i prilagođenost teme. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. .upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl.obogaćivanje nastave elementima igre. ritma i dramatizacije. uz pohvalu za aktivno učešće. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. podstiče slobodu i kreativnost ideja te razvija njegove kulturne. na prikladan način ukazati na greške. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. I na ovom nivou (peta godina učenja). usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. govora. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove 53 . već mu nakon toga. . . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti.

uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. koliko je to moguće. tumačenja i razumijevanja. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. oglasa. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. produbljuje. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. koristi odgovarajuća leksika. raznovrsniji i pristupačniji. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. historije i umjetnosti. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. individualnog izlaganja. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. pisanje prema modelu. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. popunjavanje formulara. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika. hrvatskog. Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa biologijom (okolina.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. diktata (10-15 min. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. životna sredina). ako je potrebno usporava tempo. SMS ili e-mail poruka itd.odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. izvještaja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno. Pisanje može biti kontrolisano (dovršavanje teksta. hrvatskog. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. da se logički slijede događaji koji se opisuju. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. diktati) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. 54 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. upitnika. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. prilikom rada u parovima. u svakom polugodištu po jedan. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. kontrolnih zadataka. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. fizikom i hemijom. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja.

kratke vijesti. jednostavne tekstove (pisma. uz znatan napor. jednostavne poruke (lična pisma. • Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadrže neke nepoznate informacije. Učenje jezika pruža šanse učenicima da otvorenije prihvataju različitosti. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja • Učenici razumiju. VII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne škole je razviti učenikove komunikacijske sposobnosti. često zahtijevaju da im se nešto ponovi. • Vladaju najosnovnijim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. U nastavi francuskog jezika kao drugog stranog jezika.FRANCUSKI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. treba težiti dostizanju nivoa A 1. u sedmom razredu osnovne škole. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). omogućiti učenicima uživanje u učenju i motivaciju za učenje. Čitanje i razumijevanje Govor Pisanje Znanje o jeziku 55 . jednostavan formalan i neformalan razgovor. da imaju više poštovanja prema drugima. • U stanju je da razumije kratke. upotrebljavaju i stječu znanja o jeziku. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Nastava i učenje još jednog stranog jezika treba da pomogne učenicima da steknu neophodna znanja koja će doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju. • Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka. • Izrađuju jednostavne projekte. jednostavna uputstva). • U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih. • Sporije čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. • Uz nastavnikovu pomoć pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena. • Jednostavnim rečenicama izražavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i grešaka. • Učenici učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim učenicima. • Učenici znaju da napišu kratke. • Razumiju kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija. bilješke) u vezi s svakodnevnim potrebama.

dont. godina učenja francuskog jezika Funkcionalno osnovno znanje • • • • • • • Teme Porodica Škola Slobodno vrijeme Moje okruženje U restoranu U supermarketu Praznici i odmori Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr.ljude i predmete.slaganje i neslaganje. le théâtre.slobodnom vremenu. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.tražiti i davati informacije. devoir) Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. les parents de ma bellesoeur tec).porodici. . . pratiquer un sport.proste odnosne zamjenice: qui.: .: -pokazivanjem / doticanjem predmeta koji se spominje.izraziti: .neki primjeri nepravilne množine (le journal – les journaux. campagne.opisivati: .Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir.svom okruženju. aller au cinéma. razred Osnovna škola 2. . Que?. -popunjavanjem rečenica sa ključnim riječima (les mots clé). De/à quoi . -izvršavanjem uputa i naredjenja.predstaviti sebe i članove svoje porodice. .Nivo 7.neka raspoloženja i stanja. . . 2) verbalno. où Pridjeve: .locirati ljude i predmete.trenutnu aktivnost. spectacles etc). . 2) verbalno. ponavljati i koristiti: Imenice sa članom: . -povezivanjem odredjenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom itd. la ferme. que. les animaux.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obradjene teme. npr.davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja. . 56 . popunjavanjem praznina zadatim riječima.obraćati se ljudima. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. . commander un plat etc. .Škola (proširivanje vokabulara): les activités à l'école (clubs.U restoranu. la banque. biranjem tačnog odgovora. De/à qui?. .tražiti i nuditi pomoć.čestitanje.članovi šire porodice i porodične veze – les rencontres familiales (le frère de mon oncle.pravilna množina na –s .svakodnevnim aktivnostima. dovršavanjem rečenica.vršiti upoznavanje. .les activités sportives et culturelles (faire du sport.jednina i množina . npr.Porodica . .: -traženjem odredjenih informacija. itd.pokazne Glagole: (potvrdni i odrični oblik) . npr.. sklapanjem ispreturanog teksta u smisaonu cjelinu itd.: . usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. aller au théâtre etc). npr. označavanjem vrai/faux. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. .lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .: -odgovaranjem na postavljena pitanja. osnovni vokabular: carte/menu. . aller au stade. aller à la piscine.. podvlačenjem odredjenih informacija. .dopadanje i nedopadanje.Moje okruženje -naselja (grad/selo): les établissements d'une ville – la mairie. .upitne: Qui?. l'hôpital. la poste. zaokruživanjem tačnog odgovora. .izvinjenje. . .govoriti na jednostavan način o: .prisvojne .Slobodno vrijeme . la bibliothèque. .lične nenaglašene . Gramatika Učenici će učiti o tome. jardinier etc.Prezent (ponavljanje) .opisne . vouloir savoir.) Zamjenice: .

osnovni vokabular npr.Bliski futur . b) PISANJE: Učenici će: . à la montagne. tard .pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. lettre. . . où .Imperativ PRODUKCIJA a) GOVOR: Učenici će: . hier. . (ponavljanje) . .učestvovati u kratkom razgovoru s drugima.Perfekat glagola na –er Priloge za: .prepričavati kraće tekstove.U supermarketu. 57 .količinu: peu. beaucoup.praviti rečenice od datih elemenata. plan de la ville). assez.davati upute i informacije. tôt.popunjavati tabele i jednostavne križaljke.pisati kraće diktate. demain. là. chez.. très Prijedloge: À.mjesto: ici. recitovati. pjevati. . faire / défaire la valise etc. dans.prepričavati kratke priče. de. osnovni vokabular: -faire des projets de vacances: visiter la famille. acheter et payer etc. .vrijeme: aujourd'hui. avec etc Brojeve do 100 . trop.Praznici i odmori. aller à la mer. .: -Situations propres aux actes d'achat.

čitanja i pisanja. hrvatskom. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. ritma i dramatizacije. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. analiziranje teškoća u procesu učenja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. srpskom jeziku i književnosti. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. Shodno tome. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. govora. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne sposobnosti. upotreba savremenih tehničkih sredstava. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. obogaćivanje nastave elementima igre. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio) kao i dostignuća drugih itd. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. podsticanje inicijative učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sredstva. 58 .

hrvatskog. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. odnosno interdisciplinarnih projekata. Naravno. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. izbor i prilagođenost teme. koristi odgovarajuća leksika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. biologije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. popunjavanje formulara. precizna uputstva. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. uz pohvalu za aktivno učešće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. historije. određene pojedinačne informacije. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. oglasa. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. raznovrsniji i pristupačniji. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. pisanje prema modelu. koliko je to moguće. za uočavanje pojedinih detalja itd. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. SMS ili e-mail poruka itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. na prikladan način ukazati na greške. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Cilj provjeravanja 59 . Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. hrvatskog. matematike. ulogu igra i kreativnost izražavanja. umjetnosti. već mu nakon toga.

Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. pismenih vježbi. Interkulturalne vještine Učenici će: . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada.znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. u svakom polugodištu po jedna. . preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.) nakon svake obrađene nastavne jedinice. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. kontrolnih zadataka. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. 60 . Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.upoznavati različite kulture i tradicije. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. diktata (10-15 min. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba.

Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. 61 . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. humanizmu i internacionalizmu. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). kosmopolitizmu. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razumijevanje i poštivanje drugih kultura . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ARAPSKI JEZIK PETA GODINA UČENJA. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. duhu tolerancije. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.

pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. . razvijanje temeljitosti. učenje jezika. 62 . rečenica i tekstova. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je : ponoviti osnovne fraze.PETA GODINA UČENJA -VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično / 70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: .dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova. . a ne o jeziku . izražavanje posjedovanja. komparaciju pridjeva. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. prijedloge. razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . . razvijanje radoznalosti i kreativnosti. dual i plural imena.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. predanosti i preciznosti u učenju jezika. razvijanje samostalnosti u govoru. putem igara.sloboda i samostalnost u govoru. brojeve.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku.kratki usmeni i pismeni odgovori. lične i pokazne zamjenice.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova. .

pola sata) .. -povezivanjem ponuđenih riječi u . godišnja doba i koristiti u 2) verbalno.koristiti redne brojeve Učenici će prepoznati jednu ili više za izražavanje sati. -davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. artikle. pjesmice.. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . povrće. npr. ponavljanje. . 20 min.gestikuliranjem.Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.) .Opisati slobodne aktivnosti (sportske. .Kroz dijalog (igre.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.nabrojati ograničen broj 2) verbalno. prepoznavanje.imenovati predmete u tekstom koji čuju.Arapske zemlje i glavni gradovi Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno.itd. . školskoj torbi i učionici. -izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. brojevi) .Moja domovina.iskazivati posjedovanje -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu. odlazak na izlet i dr. kulturne.Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju . imitiranjem.. tabelama. posjeta prijatelju.Aktivnosti u nastavi . volim da. -pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli.Nivo VII razred Osnovna škola 5. putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze. Gramatika -Ženski rod (aktivni parni dijelovi tijela) -Potpuna i nepotpuna deklinacija -Prijedlozi (pravi i osnovni sekundarni) -Izražavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz "liman" -Ime relacije (-iyyun) -Izražavanje glagola "imati" -korijen i osnova riječi -Prezent -Imperativ -Futur -Modalni glagoli (želim da. npr: . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular .godina učenja arapskog jezika Teme . -kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.nabrojati dane u –povezivanjem pisanih sintagmi i sedmici. imenske i glagolske rečenice .: .opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući.Kupovina (voće..Izražavanje vremena (15 min. genitivne veze. npr.: -ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica voća i povrća i neke koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa osnovne prehrambene kasetofona. npr. glavni grad . .upotrebljavati brojeve -popunjavanjem praznina u tekstu i do 1000. napisanih sintagmi ili rečenica i reagovati: 1) neverbalno. mjesece i odgovarajućih ilustracija. mogu da) -Brojevi (100 do Vokabular .: govoru i pisanju. odnosno povezivanjem slike sa . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: .Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika 63 .

-voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. posebno ako su ilustrovane..jednostavnim izrazima izraziti šta žele. dijelove rečenice i cijele rečenice . 1000) -Redni brojevi (veći od 12) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.Kod doktora . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili . . -postavljati jednostavna pitanja. mjeseci. usklađenih sa spoznajnim 64 .razumjeti jednostavne pisane upute. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. .itd. treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. -recitovati kraće pjesmice. mogu..razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva.dopunjavaju izostavljene riječi. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. . . PISANJE : -učenici prepisuju riječi. . . -povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. -glumiti. godišnja doba . jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.rekonstruišu sintagme i rečenice. vole. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke.Dani. I na ovom nivou (peta godina učenja). -pjevati. estetske i intelektualne sposobnosti. GOVOR: Učenici će: -ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje čuju sa CD-a.

Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Naravno. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. ulogu igra i kreativnost 65 . Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. Sredstva. raznovrsniji i pristupačniji. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. govora.svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. ritma i dramatizacije. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). već mu nakon toga. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. koliko je to moguće. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. analiziranje teškoća u procesu učenja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. za uočavanje pojedinih detalja itd. čitanja i pisanja. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. uz pohvalu za aktivno učešće. na prikladan način ukazati na greške. koristi odgovarajuća leksika. kao i dostignuća drugih itd. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. određene pojedinačne informacije. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. izbor i prilagođenost teme. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost. precizna uputstva. podsticanje inicijative učenika. obogaćivanje nastave elementima igre.

interdisciplinarnih projekata. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pismenih vježbi. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. Pisanje može biti vođeno (dovršavanje teksta. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. izvještaja. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. u svakom polugodištu po jedna. matematike. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. kontrolnih zadataka. hrvatskog. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. umjetnosti. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. popunjavanje formulara. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. . historije. biologije. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. 66 . što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Interkulturalne vještine Učenici će: . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog.upoznavati različite kulture i tradicije. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. jednostavan opis) ili slobodno (kreativno) kao što su pisanje pisama. pisanje prema modelu. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. oglasa. hrvatskog. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija.izražavanja. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima.

ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK DRUGA GODINA UČENJA. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. fonetskim i gramatičkim minimumom. 67 . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. humanizamu i internacionalizmu. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). kosmopolitizmu. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. ovladavanje osnovnim leksičkim. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. duhu tolerancije. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.

. učenja. treba uzeti u obzir da će pojedini učenici imati problema sa arapskom grafijom. S obzirom da je drugi strani jezik zastupljen sa dva časa sedmično. predanosti i preciznosti u učenju . “sunčevih” i “mjesečevih” slova. . vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti.razvijanje samopouzdanja u izražavanju. a ne o jeziku . .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. pisanje određenog člana. .čitanje riječi.70 časova godišnje) - CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika: Očekivani rezultati učenja: nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). pisanje tanwina.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. 68 .popunjavanje slova i riječi. kratki i dugi vokali. bude zabavno.čitanje jednostavnih rečenica. - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalji rad) Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realizuju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (VII razred). pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . učenje jezika. . jezika. putem igara. upotrebljenih).sloboda i samostalnost u govoru. . arapskog jezika. razvijanje samostalnosti u govoru.VII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 časa sedmično .DRUGA GODINA UČENJA . razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .kratki usmeni i pismeni odgovori. razvijanje temeljitosti.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. .prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja postupan prelaz ka čitanju i pisanju riječi i rečenica. razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja.

dopunjavanjem teksta.imenovati članove svoje uže porodice.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. `ala) 69 . .pozdravljanje na formalan i neformalan način.brojati od 1 do 10 .dopunjavanjem teksta.imenovati predmete u znanja školskoj torbi i učionici.nabrojati nekoliko .nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . npr.crtanjem.: . razvrstavanjem slika. tilka ) Vokabular Učenici će: -učiti samo osnovni vokabular. nahnu) -Upitne zamjenice: . označavanjem tačnih i netačnih . . ralika.recitovati.razvrstavanjem slika. .Bliža okolina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati : 1) neverbalno. .crtanjem. . . -Pozdravljanje i upoznavanje . . pjesmice. .: . ma.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. ponavljanje. . . hiya.davanjem kraćih odgovora.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom. .reći koliko je sati (puni tvrdnji. npr. .(fi. huwa. GOVOR: Učenici će: . život nog .postavljati jednostavna pitanja. kam) -Pokazne zamjenice: -(hara. . Gramatika -Lične zamjenice: -('ana. npr. 'anta.tražiti određene informacije u tekstu i reagovati: 1) neverbalno. min. .: sat) . . 2) verbalno. harihi.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. 'ila. -Potvrdne i odrične riječi: -(na`am.nabrojati dane u sedmici .Svakodnevni ljude i predmete u kući. godina učenja arapskog jezika Teme Proširivanje tema Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr. -Prijedlozi: .Nivo III razred Osnovna škola 2. prepoznavanje crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.igrati ulog.opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i .predstaviti sebe i druge. pridruživanjem slike tekstu.Porodica i prijatelji . .povezivanjem slike i teksta.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi). . 'a) -kroz dijalog (igre. .odgovarati na pitanja.Odjevni predmeti ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će: .(hal.Škola . 'anti.Kuća Prvi ograničenim brojem riječi stepen elementar . 2) verbalno. la) -Upitne partikule: . pjevati.(man. .: .

pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. fawqa. . .rekonstruisati riječi. . .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. 'amama.Hrana i piće osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića.). tawil.(kabir.. . wara'a) -Upitna riječ: -“'ayna”.učestvovati u dramatizacijama. -Sekundarni prijedlozi: -(tahta. . PISANJE: Učenici će: . sad.(osnovne) -Razlomljeni plural: -(nekoliko usvojenih imenica) 70 .(1 do 10) -Pridjevi: .od ponuđenih riječi rekonstruisati kraće rečenice. ̉yn itd. \amil i drugi frekventni pridjevi) -Boje: . sagir.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. qasir.dopunjavati izostavljene riječi. Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda: -(okruglo “ta”) -Brojevi: .

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE S obzirom da učenici sedmog razreda već petu godinu uče prvi strani jezik i poznaju gramatičke kategorije u bosanskom. usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta i njegovim doživljajima i uzrastom. govora. I na ovom nivou treba istaći poseban značaj motivacije kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja. stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduslov za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. favoriziranje interaktivnog i grupnog rada. Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. analiziranje teškoća u procesu učenja . 71 . hrvatskom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovom razredu (VII razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata. podsticanje inicijative učenika. podsticanje učenika na vrednovanje sopstvenih dostignuća (portfolio). savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. obogaćivanje nastave elementima igre. Shodno tome. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne sposobnosti. čitanja i pisanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici stječu kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. didaktičko-metodičke napomene date za prvi strani jezik odnose se i na nastavu drugog stranog jezika. Sredstva. kao i dostignuća drugih itd. tu činjenicu treba iskoristiti i u nastavi drugog stranog jezika. ritma i dramatizacije. upotreba savremenih tehničkih sredstava. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnotežu. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. srpskom jeziku i književnosti. podstiče kreativnost te razvija njegove kulturološke. Preporučuju se: dinamičnost i kreativnost.

izbor i prilagođenost teme. koristi odgovarajuća leksika. Prije slušanja nastavnik će odgovarajućim aktivnostima pripremiti učenike za uspješno razumijevanje sadržaja. na prikladan način ukazati na greške. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Naravno. Već usvojena teoretska znanja iz bosanskog. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila kao i pravila pravopisa i interpunkcije. hrvatskog. Cilj razvijanja vještine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. da se logički slijede događaji koji se opisuju. umjetnosti. 72 . nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. uz pohvalu za aktivno učešće. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Mada komunikativni pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri jezičke vještine. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa vršnjacima iz zemalja čiji jezik uče. srpskog jezika i književnosti i drugih stranih jezika. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. ulogu igra i kreativnost izražavanja. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije. određene pojedinačne informacije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz bosanskog. matematike. raznovrsniji i pristupačniji. hrvatskog.U razvijanju vještine slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost. biologije. precizna uputstva. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika da bi im bili što atraktivniji. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. odnosno interdisciplinarnih projekata. historije. već mu nakon toga. koliko je to moguće. potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Treba voditi računa i o korelaciji sa ostalim nastavnim predmetima. srpskog jezika i književnosti olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike među kulturama. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja se provodi prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Tokom školske godine rade se dvije školske pismene zadaće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. prilikom individualnog i rada u parovima i grupama. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. 73 . Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže takva potreba. kontrolnih zadataka. uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. pismenih vježbi.Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja. Interkulturalne vještine Učenici će: . ako je potrebno usporava tempo i prilagođava metod rada. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktata (10 do 15 minuta) nakon svake obrađene nastavne jedinice. u svakom polugodištu po jedna. . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.upoznavati različite kulture i tradicije.

MATEMATIKA 74 .

TEMA – CIJELI BROJEVI 75 . 140 časova godišnje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadrži pet tema. Osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. kružnici i četverouglu. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak oblika a (a. Uspoređivanje decimalnih brojeva. osnovne računske operacije i uređenje skupa racionalnih brojeva. Decimalni brojevi. U prve tri teme proširuju se do sada stečena znanja o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa brojevima. Ovim učenici obogaćuju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rješavanju konkretnih problema ( rješavanje linearnih jednačina i nejednačina i sl. TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka.b e N ). Brojevni izrazi. 2. Jednačine i nejednačine u skupu Q + (decimalni zapis).). Naime. Također. Zaokruživanje decimalnih brojeva. zatim se učenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. definišu se pojmovi obima i površine i daju se formule za njihovo izračunavanje. U trećoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva. Pridruživanje b tačaka brojne poluprave decimalnim brojevima. Proširuju se osnovna znanja o međusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. trouglu. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve. PROGRAMSKI SADRŽAJ 1.MATEMATIKA VII RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično.

Površina trougla. Trougao. Uglovi sa normalnim kracima. Trapez. Obim trougla i četverougla. Skup cijelih brojeva. Pravougli trougao. Konstrukcija tangente kružnice. Osnovne konstrukcije trougla. Značajne tačke trougla i njihove konstrukcije. Primjena pravila o podudarnosti trouglova. Srednja linija trapeza. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Osnovne računske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. a Decimalni zapis racionalnog broja. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. 1350). Svojstva trapeza. Uglovi trougla. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Konstrukcije paralelograma. Odnos stranica u trouglu. TEMA – UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva ( u obliku i u decimalnom b zapisu) i njihova svojstva. Pojam i svojstva. Površina paralelograma. Romb. Jednakost uglova. Svojstva paralelograma. Vrste četverouglova. Zbir uglova trougla. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Uzajamni položaj prave i kružnice. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao. Jednačine i nejednačine u skupu cijelih brojeva. Linearne jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva – rješavanje i primjena. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Uvođenje u skup racionalnih brojeva.Opisana i upisana kružnica trougla.Pojam negativnog cijelog broja. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Površina trapeza. Paralelogram. Suprotni brojevi. Pravougaonik. Podudarnost trouglova. TEMA – ČETVEROUGAO. Konstrukcije deltoida. 76 . 1200. Konstrukcije trapeza. Centralni i periferni ugao. 5. Kvadrat. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. 750. 45 0. Odnos stranica i uglova u trouglu. Upoređivanje racionalnih brojeva.Vrste paralelograma. Uzajamni položaj dvije kružnice. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima. Brojevni izrazi. Konstrukcije nekih uglova (600. Mjerenje površina. Deltoid. 4. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uglovi četverougla. Uglovi sa paralelnim kracima. 3.

UČENIK ĆE MOĆI: raditi sistematično. upoznavanje značajnih tačaka trougla. prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov položaj na brojnoj pravoj. sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor. precizno i postupno. rješavati i primjenjivati jednačine i nejednačine u praktičnim problemima. izvođenje pravilnih zaključaka putem indukcije i dedukcije. ustrajno. izvoditi osnovne konstrukcije trougla i značajne tačke trougla i osnovne konstrukcije četverougla. usvajanje postupka za izvođenje osnovnih računskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz korištenje njihovih svojstava. samostalnog otkrivanje novih činjenica. obavljati sve četiri računske operacije sa decimalnim brojevima. određivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja. samostalno sastavljanje zadataka. analize i sinteze. kombinovanje i racionalisanje postupaka u radu .PODRUČJA ZNANJE STICANJE ZNANJA: - CILJEVI upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi. upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q. precizno izražavanje i simboličko zapisivanje. razvijanje mišljenja identifikacijom i diferencijacijom. pripremati se za nastavak daljeg matematičkog obrazovanja. računati obim i površinu trougla i nekih četverouglova. logički povezivati podatke i izvoditi zaključke. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: uočiti vezu između razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj. shvatanje matematičke i praktične potrebe uvođenja negativnih brojeva. o jednačinama i nejednačinama u skupu Z i u skupu Q . računanje obima i površine trougla i četverougla. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: za brzo i tačno računanje (usmeno i pismeno). upoznavanje podjele trouglova i četverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava . dokazivati jednostavnije tvrdnje i rješavati praktične zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i četverouglu. shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla i četverougla . o rješavanju izraza sa racionalnim brojevima . usvajanje pravila za izvođenje računskih operacija sa decimalnim brojevima. prevoditi tekstualne zadatke na matematički jezik. 77 . logičkog mišljenja primjenom misaonih operacija komparacije. planski pristupiti problemima i rješavati ih. samostalno sticati znanje primjenom didaktičkog materijala. izvoditi osnovne računske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u računanju.

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri časa sedmično) VRIJEDNOSTI. Množenje decimalnih brojeva . PONAŠANJA • Značaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva Interes za rješavanje zadataka u životnim situacijama Osjećanje odgovornosti i kritičnosti prema svom i tuđem radu • SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI AKTIVNOST UČENIKA Uvježbavaju računanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike Rješavaju osnovne matematičke probleme potrebne za nastavak školovanja Aktivno učestvuju u svim oblicima nastavnog rada u školi. UČENIK ĆE: razvijati iskustvo i potrebu za kolektivnim radom. Decimalni brojevi. primjenjuju stečeno znanje na preračunavanje mjernih jedinica Rješavaju različite jednačine • • • • Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematičko izražavanje Prepoznaju matematičke sadržaje u tekstualnim zadacima Na konkretnim primjerima dijeljenja uviđaju potrebu izračunavanja i zadržavanja određenog broja decimala Primjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rješavanju zadataka iz • • • • • • • • • 78 . Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. Osobine množenja decimalnih brojeva. a-x<b. način zapisivanja i čitanja. • • • • • • Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja. razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih. redaju tri ili više decimalnih brojeva po veličini Zaokružuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala Izvode osnovne računske operacije sa decimalnim brojevima. karakternim osobinama učenikove ličnosti. priprema veći broj zadataka i uvježbava učenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasništvo Odabira problemske zadatke prema mogućnostima učenika Razvija sposobnost učenika za samostalan rad. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. x-a=b. Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva. Pridruživanje tačaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. x-a>b. x-a<b. Svojstva sabiranja decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a=b. (x-a)+b=c. Upoređivanje decimalnih brojeva. drugarstva i uzajamne pomoći u učenju. te prevođenja iz jednog oblika u drugi Prikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj Istražuju koji je od dva decimalna broja veći. (x+a)-b=c.VRIJEDNOSTI I STAVOVI RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: razvijanje samopouzdanja i odgovornosti. samokontrole i kontrole drugih u radu. • • • • • • • • • • • RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. uvažavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih učenika. x+a>b. vrše procjenu rješenja prije računanja. prepoznati primjenu matematičkog mišljenja u životu savremenog čovjeka. a kod kuće rade domaće zadatke • AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Vježba učenike transformacijama i upoređivanju razlomaka uporedo u oba zapisa U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna računanja Insistira na razumijevanju pojmova i uvježbavanju pojedinih postupaka Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva. Zaokruživanje decimalnih brojeva. a-x=b. STAVOVI. a-x>b. kritičko i samokritičko prihvatanje greške. rada. 1. uspostavljanje grupne saradnje.

• •

Dijeljenje decimalnih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva.

i nejednačine pomoću svojstava računskih operacija Rješavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednačina i nejednačina

svakodnevnog života

odgovornost za rad, tačnost, urednost i sistematičnost Posvećuje pažnju izradi domaćih zadataka

2. • • • • • • • • • • • •

CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruživanje cijelih brojeva tačkama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Uređenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Množenje cijelih brojeva i svojstva množenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.

• • •

• •

• • •

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog života Pridružuju cijele brojeve tačkama brojevne prave Usvajaju pojmove: suprotan broj i apsolutna vrijednost Određuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost Upoređuju zadane cijele brojeve Usvajaju postupak za izvođenje računskih operacija sa cijelim brojevima Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva Uspješno rješavaju jednačine i nejednačine datih oblika u skupu cijelih brojeva Izvode računske operacije u skup Z racionalnim postupcima

• •

Pravilno shvataju potrebu uvođenja negativnih brojeva Upotrebljavaju prethodno stečeno znanje o svojstvima računskih operacija Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primijeniti pri rješavanju zadataka iz svakidašnjice Osposobljavaju se za izračunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa više operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva

Pokazuju želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti

• •

Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (par, grupa) Računaju na različite načine, vertikalno i horizontalno, pomoću brojne prave Logički zaključuju i vrše procjenu pri rješavanju zadataka Predviđaju približan rezultat; Pomažu nastavniku u izradi zidnih slika

• • •

Ponavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva Postepeno formira skup cijelih brojeva kao proširenje skupa N Od samog početka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definiše uređenost u skupu cijelih brojeva Uz adekvatnu motivaciju objašnjava i uvježbava postupke za izvođenje računskih operacija, jednačina i nejednačina na osnovu definicija računskih radnji Podstiče na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline Redovno prati i ocjenjuje rad učenika

• •

79

3. • • • • • • • • •

RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Uređenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Množenje racionalnih brojeva (u obliku

Shvataju uvođenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja Procjenjuju i zaključuju između koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne brojeve sa nazivnikom manjim od 10 Upoređuju racionalne brojeve zapisane u obliku

a b

a i u decimalnom zapisu). b • Svojstva množenja racionalnih brojeva.
• Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

i u decimalnom obliku). •

• • •

Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim računskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednačine u vezi sa množenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednačina sa jednom nepoznatom.

i u obliku decimalnog broja Izvode osnovne računske operacije u skupu racionalnih brojeva uz korištenje svojstava tih operacija Rješavaju jednačine i nejednačine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rješenja jednačine, vrše provjeru rješenja i objašnjavaju postupak rješavanja Čitaju, sastavljaju i određuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima Izvode računske operacije u skupu Q racionalnim postupcima

Prenošenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zaključivanje po analogiji Ovladavaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti Primjenjuju pravila računanja u izradi praktičnih zadataka iz geometrije pri izračunavanju površina raznih figura Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednačine Razvijaju sposobnost da grešku shvataju kao podsticaj za ponovni rad Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog

• •

Razvoj svijesti o potrebi računanja i primjene stečenog znanja u zadacima iz životnih situacija Samostalno sastavljaju zadatke koristeći matematički jezik za iskazivanje teksta Motiviranost za individualni i rad u parovima Jasan osjećaj vlastitog dostignuća

• •

Učenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q) Pregledno i uredno zapisuju i rješavaju zadatke Da vrše samokontrolu svoga rada i provjeravaju rješenja Sami odlučuju o načinu rješavanja zadatka i o karakteru rješenja Koriste udžbenik i dostupne zbirke zadataka

• •

• •

• •

Formira skup racionalnih brojeva kao proširenje već upoznatih skupova Radi boljeg uočavanja ilustruje pridruživanje tačaka brojevne prave racionalnim brojevima Uvježbava računske operacije u skupu Q i u izračunavanju vrijednosti brojnih izraza Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu U rješavanju jednačina i nejednačina sa učenicima razgovara o prirodi rješenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata Osposobljava učenike u prevođenju tekstualnih zadataka u oblik jednačine i nejednačine Izbor problema vrši kvalitativno i u skladu sa mogućnostima učenika Koristi radne listiće za provjeru usvojenosti pojedinih računskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrađuje programirani materijal za samostalno učenje

80

pristupa u rješavanju zadatka

4. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

UGAO I TROUGAO Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Elementi trougla. Uglovi uz presječnicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutrašnjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (60 0, 1200, 30 0, 45 0, 75 0, 1350). Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla. Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Centar opisane i centar upisane kružnice trougla. Težište i orto centar trougla. Značajne tačke trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni položaj prave i kružnice. Konstrukcija tangente kružnice. Uzajamni položaj dvije kružnice. Opisana i upisana kružnica trougla.

• •

• • • • •

Prepoznaju jednake uglove Usvajaju pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa između elemenata trougla Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presječnicu Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima Konstruišu uglove primjenjujući svojstva simetrale ugla Shvataju podudarnost trouglova i usvajaju simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvođenju osnovnih konstrukcija trougla Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve četiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruišu i diskutuju rješenje) Konstruktivno određuju značajne tačke trougla

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapažanje i zaključivanje Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rješavanje zadataka Uočavaju praktični značaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uočavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglašeno Osposobljavaju se za analitičko mišljenje, naročito uočavanjem zavisnosti među datim elementima trougla kao i za utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapažanja i logičkog mišljenja Razvijanje zapažanja posebnog i općeg Uočavaju ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu

• •

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uočava odnose među elementima Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku Priprema didaktički materijal i vrši potrebne oglede Vrednuje rezultate svog rada i izražava kritičnost u radu

• •

• •

• •

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o trouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova trougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje Objašnjava odnos stranica i uglova u trouglu pomoću svojstava osne simetrije Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu, a učenici na svojim modelima; pravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i s umjerenim zahtjevima Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka Učenike potiče na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zaključka Koristi model za demonstraciju zbira unutrašnjih uglova u trouglu, mehaničko kretanje modela

81

Pravougaonik. Površina trougla. opažanje i logičko stvaralačko mišljenje Razvijanje osjećaja odgovornosti za izvršavanje postavljenih zadataka • • • • Pažljivo prati rad nastavnika. ČETVEROUGAO. Paralelogram. završava izgrađivanje pojma četverougla Izvršava klasifikaciju četverouglova. Vrste četverouglova. • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Usvajaju pojam četverougla i elemente. romb. nastavne plakate i dr. razlikuju vrste četverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima Učenici trebaju naučiti definisati paralelogram. Svojstva paralelograma. smisla za preciznost. Konstrukcije trapeza. tačnost i preciznost u radu Razvijaju matematičko mišljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele četverouglova Koriste pravilno matematičko izražavanje • • • Razvijanje radnih navika. upornost Razvijanje sposobnosti za posmatranje. Obim trougla i četverougla. kvadrat. Deltoid. Površina peralelograma. naglašavajući nove pojmove i odnose Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla zajedno sa učenicima Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza Odgovarajuću pažnju obraća pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava Priprema modele za što prirodniji pristup pojmu obima i površine trougla i četverougla 82 . Srednja linija trapeza. pravilno piše i crta u svojoj teci Samostalno uočava i logički zaključuje Učestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji Redovno radi domaće zadatke i ulaže napor da shvati gradivo • • • • • • Ponavlja pojam izlomljene linije i mnogougla. Trapez. Površina četverougla sa normalnim dijagonalama. Mjerenje površina. Uglovi četverougla. trapez i deltoid Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima Shvataju zajednička i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih Izvode konstrukcije svih četverouglova i obrazlažu ih Rješavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza Savladati pojmove obima i površine Naučiti formule za računanje obima i površine • • • • • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje četverouglova u okolini Stiču vještinu korištenja pribora. Svojstva trapeza. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Četverougao.• Osposobljavaju se za precizno izražavanje i simboličko zapisivanje trougla pri dokazivanju podudarnosti. tačnost. kvadrat. Konstrukcije paralelograma. 5. kvadrat. Svojstva deltoida. romb. grafoskop. Elementi četverougla. Površina trapeza. Konstrukcija deltoida. Vrste paralelograma.

računanja sa veličinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme. a zatim množenje decimalnog broja decimalnim brojem. • Upoređivati decimalne brojeve po analogiji sa upoređivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednači broj decimala. 2. geografska dužina i širina itd. • Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruživanje decimalnih brojeva na približne vrijednosti koje mogu biti manje ili veće od datih decimalnih brojeva). • Definisati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujući to sa centralnom simetrijom. ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva učenika. • Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva). a zatim definisati skup cijelih brojeva. • Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja korištenjem nekih matematičkih i praktičnih razloga: rješavanja jednačina.METODIČKE NAPOMENE 1. • Dijeljenje decimalnih brojeva vršiti koristeći imenovane brojeve pa tek onda preći na dijeljenje neimenovanih brojeva. računske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku računanja.DIDAKTIČKO . TEMA – CIJELI BROJEVI Pri uvođenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima. kretanje udesno – ulijevo. uz naglašavanje kako treba vršiti potpisivanje.). • Istaknuti značenje predznaka + i – brojeva za razliku od znakova za računske operacije sabiranja i oduzimanja. gore – dolje. Potrebno je da učenici sami mjere veličine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. • Uvesti pojam decimalnog broja kao rezultat mjerenja veličine koja se ne može tačno izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i merenim dijelovima. • Vježbati čitanje i pisanje decimalnih brojeva. izvodljivosti računskih operacija. • Kod množenja ići ovim redom: množenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim. • Provjeravati zakone komutacije. • Prvo definisati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva). 83 . asocijacije i distribucije u računskim zadacima. dekadnom jedinicom. pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. višecifrenim brojem). TEMA – RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve. a onda izvršiti poređenje kao da su prirodni brojevi). • Vježbati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonačan periodičan decimalan broj i objasniti periodičnost decimalnog broja.

razred). Pokazati svojstva operacija sabiranja i množenja na primjerima. • Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q. a nova znanja usvajati posmatranjem. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji množenja. nadmorske visine – dubine mora. a za rješavanje nejednačina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva računskih operacija. uvesti pomoću već poznatih pravila množenja.• • • • • • • Ilustrovati apsolutnu vrijednost i upoređivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin „koordinata tačke“. polazeći od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. 84 . • Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q. • Koristiti znanja o množenju pozitivnih razlomaka i o množenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za množenje racionalnih brojeva. dobitka – gubitka i dr. • Ponoviti sa učenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. ne treba ih dokazivati. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. 3. 4. • Operacije sabiranja i oduzimanja koje su već definisane u skupu cijelih brojeva proširiti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. a zatim preći na proizvode od više faktora. Jednačine u skupu Z rješavati na osnovu svojstava računskih operacija. • Uvesti prvo skup negativnih razlomaka. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristeći primjere stanja temperature. • Rješavanje jednačina i nejednačina zasnovati na definicijama operacija množenja i dijeljenja. Zato je potrebno ponoviti sve što se zna o trouglu. određujući nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu zavisnosti rezultata od komponenata. • Formirati pojam trougla kao skup tačaka. Zatim sabiranje ilustrovati na brojevnoj pravoj i poslije više primjera usmenog računanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. • Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima korištenjem pribora. • Obraditi rješavanje jednačina i nejednačina u skupu Q. Poslije toga dati zadatke u kojima se izračunavaju proizvodi od dva faktora. • Dijeljenje. TEMA – RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vrši se proširivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu čega se određenim matematičkim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. a zatim skup racionalnih brojeva. • Predočiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajuća stranica i obrnuto. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju čime je postignut jedan od ciljeva proširivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. Obratiti pažnju u slučaju kada se nejednačina množi odnosno dijeli negativnim brojem. promjene vodostaja rijeke. Koristiti odgovarajuće primjere iz stvarnosti za uvođenje definicije množenja u skupu cijelih brojeva. neposrednim mjerenjem i ogledom. TEMA – UGAO I TROUGAO Proučavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u nižim razredima. kao obratnu operaciju.

jer se to koristi kod određivanja poluprečnika upisane i opisane kružnice jednakostraničnog trougla. uglova i geometrijskih figura uopće prije obrade sadržaja o podudarnosti trouglova. • Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi. TEMA – ČETVEROUGAO. 0 5. koristeći tvrdnje o zbiru unutrašnjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. a naročito insistirati na analizi jer je ona bitna za uviđanje zavisnosti među datim elementima kao i za utvrđivanje svih koraka u samoj konstrukciji. Dokazati podudarnost trouglova koristeći ogled (mehaničko kretanje modela trougla). jednakost suprotnih uglova. Početi sa posmatranjem objekata u učionici i na pripremljenim modelima. Dokazati tvrdnju . • Crtati i konstruisati različite deltoide i u različitim položajima radi pravilnog shvatanja ovog četverougla. • Dokazati tvrdnje o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova četverougla. trapeza. • Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica. Odnos stranica i uglova u raznostraničnom trouglu uočiti posmatrajući ilustracije ili projekciju sa grafofolije više trouglova. prave i kružnice i dvije kružnice). pravougaonika i sl. da se dijagonale polove i izvesti zaključak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajućem modelu. • Ukazati na određenost četverougla sa pet elemenata . Ove dokaze učenici mogu samostalno izvoditi uz pomoć nastavnika. Rješavati konstruktivne zadatke po etapama. Eksperimentalno provjeriti težište trougla i objasniti odnos dijelova težišne duži. Izvesti zaključak o centru opisane kružnice pravouglog trougla. OBIM I POVRŠINA TROUGLA I ČETVEROUGLA Znanja o nekim četverouglovima učenici su dobili u mlađim razredima što sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadržaja. a zatim izvesti dokaz da je α + β + γ = 180 . deltoida… Učenicima mora biti jasno zašto je za konstrukciju svakog četverougla neophodno pet elemenata. Ponoviti podudarnost duži. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. • Izvršiti sistematizaciju znanja o četverouglovima prikazivanjem skupa četverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crteže četverouglova). susjedne stranice i uzastopni uglovi. Koristiti osobine simetrala duži i ugla u obradi centra opisane i centra upisane kružnice. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (određivanje presjeka dvije prave. a zatim izvesti dokaz tvrdnje. a za kvadrat samo jedan . • Pomoću svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i površine trougla i četverougla. jer sama definicija asocira na romb i kvadrat.• • • • • • • • • • Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira. kvadrat i romb. • Naučiti ih da sistemom slaganja slika znaju izračunati površinu komplikovanijih slika pomoću površina jednostavnijih. već poznatih slika (kombinacije trouglova. • Ukazivati na uslove sadržane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma. • Objasniti pojam četverougla pomoću pojma mnogougla. Insistirati na tome da svaki učenik zna ove dokaze. 85 .). Upotrijebiti i grafoskop.

učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. sposobnostima i sklonostima. 86 . procesa. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. U svakom polugodištu radi se po jedna školska pisana zadaća. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. kao i plan rada. U skladu s tim. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. procedurama i instrumentima. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Individualno prilagođeni program. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. proizvoda i sredine učenja. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. rad na projektu. specifične komunikativne i radne vještine.

FIZIKA 87 .

nastavku školovanja i profesionalnom usmjeravanju. -klasificirati tijela i pojave na osnovu sličnosti. koristi odgovarajući pribor / eksperimentalne uređaje i instrumente. kilo. -izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija i testiranja hipoteza. geografije. biologije. Nastava fizike također podržava učenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet te pravljenju svakodnevnih izbora. zakona i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i korištenju tog znanja u različitim situacijama. -postavljati hipoteze. -formulira pitanja na koja treba odgovoriti tokom istraživanja. identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. tehničke kulture. mili. razlika i povezanosti. S druge strane.FIZIKA Zašto učiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. -koristi određena svojstva na osnovu kojih smješta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. nastava fizike doprinosi razvoju mišljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike kao i koncepata. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijeđa čovječanstva. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se učenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika došla tokom svog razvoja. informatike. centi. pravi pretpostavke zasnovane na iskustvu i konceptualnom razumijevanju. -razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritičkog mišljenja: identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veličine. mega). a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj školi. ona olakšava učeniku ovladavanje gradivom hemije. očuvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. 88 . nastava fizike značajno doprinosi općem obrazovanju. U kontekstu toga. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Znanje fizike: Procesi -posmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro. matematike. posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u društvu.

energiju i njeno korištenje. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga s fizikalom realnošću. procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru -opisuje građu i stanje tvari koristeći se čestičnim modelom. za objašnjenje različitih pojava. -pronalaziti rješenja. međudjelovanja. vrši različita mjerenja. građe atoma. njene koristi za svakodnevni život. fizikalna svojstva tijela i pojava. istosmjerne struje stalne jačine. fizičke pojave. -opisuje. istražuje i upoređuje efekte djelovanja rezultujuće sile. 89 . -komunicirati. koristi fizikalne veličine da opiše svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomoć tih veličina. -poznaje simbole i SI mjerne jedinice. prirodne strukture. fizikalnog stanja. -rješava zadatke i primjerene probleme kvalitativno i kvantitativno. svjetlosti. -opisuje. diskutuje i objašnjava dobivene rezultate. magnetnog polja. talasnog kretanja. uključujući izbor pribora i tehnologije. toplote. kao i šire. električnog naboja. -Konceptualni okvir tijela. tvari. graficima. kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. Sadržaj -Činjenice koje se odnose na predmet proučavanja fizike i njenu primjenu. -modelirati. bilježi i izvještava o podacima i rezultatima istraživanja / mjerenja koristeći se jezikom fizike i odgovarajućim tabelama. -interpretira dati model. povezanosti električnih i magnetskih pojava. sile u prirodi. kretanja. pretvara veće jedinice u manje i obrnuto. efekte međudjelovanja. matematičkim formulama. razumije razliku između kinematičkog i dinamičkog opisa kretanja te stanja ravnoteže.-planira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu. sile. promjene stanja tvari -zna opisati čime se bavi fizika i njenu primjenu. identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. zna vezu između mase i težine tijela. građu tvari. -identificira i opisuje različita međudjelovanja u prirodi i predviđa promjene. električnog polja. opisuje efekte djelovanja sile potiska. povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija. -razumije ulogu i značaj fizike za razvoj nauke i tehnologije. energije. -zna da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. zvuka. rada. pisanim izvještajem. objašnjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u različitim reprezentacijama.

objašnjava kako vidimo različito obojena tijela. toplota i količina toplote. zna kako ilustrovati ove strukture i sisteme sa odgovarajućim modelima. primjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. -uočava lanac i razmjer prirodnih struktura. identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. istražuje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristeći se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala. uočava povezanost električnih i magnetnih pojava. od osnovnih čestica do galaksija. međusobno uvažavanje. fisiju i fuziju. 90 . preciznost i tačnost. samostalan rad. sočiva i prizme. opisuje strukturu jezgra atoma. tipove i efekte radioaktivnog zračenja. prikazuje i analizira električno kolo. razumije stanje toplotne ravnoteže. -ispituje i opisuje prostiranje talasa u različitim sredinama. -stekne neophodno saznanje o koristima učenja fizike. navike -Podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici -Razvijati navike za urednost. Newtonovi zakoni. -Zakoni: kretanja u kinematici. Arhimedov zakon. Faradayev zakon. Joule-Lenzov zakon. razlikuje prenošenje toplote vođenjem. rad u grupama / timu. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija -usvoji naučni pogled na svijet. primjenjuje znanje fizike u tehničkoj kulturi i informatici. razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom. strujanjem i zračenjem. analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. uočava da neke fizikalne veličine imaju stalnu vrijednost i značaj zakona održanja u prirodi. objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. -zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. zakoni geometrijske optike -Primjena znanja fizike -Korelacija fizike s drugim predmetima Vrijednosti. -preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. transformaciju energije i povezanost sa radom. stavovi. Ohmov zakon. sistematičnost. zakoni održanja.-identificira i opisuje različite oblike energije. Pascalov zakon. shvata princip rada jednostavnih mehaničkih uređaja i zna njihovu primjenu. opisuje i objašnjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. zna veličine koje karakterišu električno i magnetno polje. -identificira primjere električne i magnetne sile u svakodnevnom životu. -razlikuje pojmove temperatura. -postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema.

Prirodne strukture. učenici treba da steknu kvalitetno i primjenljivo znanje. razvoj relevantnih sposobnosti i sticanje odgovarajućih vještina. Učeći fiziku. Fizika i priroda 2. Za realizaciju predviđenih ciljeva i očekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa. Naelektrisanja u našem okruženju 2. Također. Obrada nastavnih tema nije strogo obavezujuća po redoslijedu i sadržaju datim u programu. Građa tvari VIII razred 1. predviđanja i uopćavanja i. Obaveza je nastavnika fizike da nastavu fizike ispuni što više aktivnostima u kojim učenici stiču znanje sopstvenim iskustvom. stavova i ponašanja. koji integrišu više predmeta ). klasifikacije. U nastavi fizike poželjna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Mjerenje 3. sila 2. U skladu s tim. u skladu s tim.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. to uključuje konceptualno razumijevanje sadržaja fizike. odgovarajućem didaktičkom pluralizmu i korištenju multimedija i . Energija i rad 5. vodeći računa o potencijalima i interesima svojih učenika. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike 91 . upoređivanja. Toplota IX razred 1. vrijednosti. vodeći računa o njihovim didaktičkim potencijalima i funkciji. Talasi 5. nastava fizike treba da bude zasnovana na učenju fizike kao sadržaja i procesa. aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnog procesa. Svijet atoma DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i još više na očekivane rezultate. neophodno je koristiti moderne medije. prikupljanja i zapisivanja podataka. učenje procesa promatranja opisivanja. što je najvažnije. Pritisak 4. veoma su pogodne problemski usmjerena i istraživačka nastava i rad u grupama / timovima te uključivanje učenika u izradu projekata (eksperimentalnih iz fizike. odnosno ishode obrazovanja u fizici u osnovnoj školi. u okviru datog broja časova u razredu. utvrđenim standardima obrazovnih postignuća u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u nastavi fizike. Električna struja 3. Svjetlost 6. Na nivou osnovne škole. analize i tumačenja podataka. pored tradicionalnih medija. podstiče radoznalost i razvijanje kod učenika pozitivnog stava prema fizici. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u širinu i dubinu. Međudjelovanje. Kretanje i sile 3. Magnetno polje 4.

kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike. laboratorij (može zajednički za prirodne nauke) i spremište za učila. kreiranje modela. Poželjno je i uključivanje problemskih zadataka. razvijaju zajedno nastavnik fizike i stručni tim za podršku učenika s posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. specifične komunikativne i radne vještine. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. ali se kao relevantan omjer može smatrati: -Znanje sadržaja fizike: 60% -Procesi. Dominantno mjesto treba da zauzmu zadaci– pitanja. laboratorijski rad učenika. vodeći računa o individualnim mogućnostima. procesa. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da škola osigura specijaliziranu učionicu za fiziku. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. grafički i eksperimentalni zadaci. Individualno prilagođeni program. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. 92 . sposobnosti i vještine: 30% -Afektivno učenje: 10% Ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. sposobnostima i sklonostima. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Za učenje fizike od bitnog značaja su sva tri područja učenja. obrada rezultata mjerenja i njihovo grafičko predstavljanje. Njihov sklad zavisi o prirodi izučavanog gradiva. slobodnih aktivnosti i učešće škole u raznim projektima. proizvoda i sredine učenja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. zavisno o osobenosti potreba učenika određene populacije. rad na projektu. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. kao i plan rada. primjerenih učenicima. Rješavanje zadataka je izuzetno važna komponenta učenja fizike. procedurama i instrumentima. odnosno uređaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode učenici potrebno je najmanje šest kompleta). jednostavni računski.nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadržaja. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje demonstracionih ogleda. tehnički proizvod).). U svakom polugodištu osmog i devetog razreda radi se po jedna školska pisana zadaća. Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. kreativnu razradu nekog zadatka (esej). korištenje interneta i dr. Za izvođenje eksperimenata škola osigurava potreban pribor. izvedbe (referat.

čestica. korištenju još nekih dopuštenih mjernih jedinica duljine. vrste grešaka. -procjenjuju i mjere duljine dužina. tvar. eksperiment -Priroda. prikupljaju podatke. kretanje. diskutuju i objašnjavaju dobivene rezultate. -upoznavaju se sa različitim mjerilima . -prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veličina. materija.. -pomaže učenicima da naprave prve istraživačke korake u svijet fizike. mjerila.FIZIKA. fizikalni sistem. 93 . -opisuje i upoređuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. tijelo. metar (m) -raspravlja s učenicima o važnosti duljine kao veličine u svakodnevnom životu. izvodeći odabrane eksperimente. povezujući to s prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. mjeri dužine koristeći se odgovarajućim jedinicama i instrumentima. -iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. fizikalne pojave -zna da je fizika prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. Podsticanje interesa i radoznalost za spoznavanje prirode -promatraju i raspravljaju o različitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. služeći se modelom crne kutije. provjeravaju svoje ideje i zaključke. odnosno njihovim skalama. stanja tvari i promjene izazvane međudjelovanjima. stanje. centi i mili. -zna da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. deci. srednja vrijednost mjerene veličine Mjerenje duljine Razvoj svijesti o povezanosti teorije i eksperimenta -priprema vježbe mjerenja. -zapisuju podatke u odgovarajuće tabele i izračunavaju srednje vrijednosti. -za uvođenje učenika u svijet fizike. Razvoj navike istraživanja -Duljina. -vodi s učenicima raspravu o potrebi korištenja standardnih mjernih jedinica. geografiji i dr. -razlikuje značenja za kilo. VII razred – 1 čas sedmično. -razlikuje pojmove dužina i duljina. opsega. -sami izvode eksperimente. -prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greške u mjerenju. -Kritički rasuđuje o ulozi i značaju fizike – fizika nudi objašnjenje prirode. određuju uzroke (razloge) koji su doveli do određenog rezultata. nastavnik kreira problemsku situaciju. svojstva tijela. -sistematski upoznaje značaj i etape eksperimenta u procesa saznanja u fizici. procjenjuje pogrešku mjerenja na osnovu mjerne skale. stavovi. saobraćaju. ponašanje Aktivnosti učenika: Aktivnosti nastavnika: Učenik : Fizika i priroda -Pristup saznavanju prirode. metod fizike teorija. debljine. -iskazuje fizikalnu veličinu kao umnožak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. a razvoj tehnologija doprinosi poboljšanju kvaliteta života čovjeka. sportu. -Fizikalna veličina Mjerenje -Međunarodni sistem mjernih jedinica (SI) -Mjerenje. određuju srednju vrijednost. prečnika.

uz prethodno procjenjivanje. -koristeći tablicu gustina. -zna odnos sekunde prema minuti. trenutak -Mjerenje vremena. -mjeri masu tijela pomoću vage i izražava je u različitim jedinicama. -pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju različite mase. Tačnost i preciznost u mjerenju -određuju površine lista papira i zapreminu kvadra. Mjerenje vremena -Vremenski period. Razvijanje svijesti o ograničenosti ljudskih čula i redu veličina objekata u prirodi -ukazuje na ulogu vremena i razliku između trenutka i vremena trajanja. -raspravlja s učenicima o mogućnostima mjerenja površine i zapremine. -određuju gustinu smjese dvije tečnosti. litar (l) Mjerenje mase -uočava razliku između neposrednog i posrednog mjerenja. Razvoj navike rada u grupama / timovima -procjenjuju i mjere mase tijela koristeći se različitim vagama i izražavaju ih u različitim mjernim jedinicama. danu. Mjerenje gustine -Masa tijela. -mjere periode trajanja nekih periodičnih pojava služeći se različitim 94 . određuje vrstu tvari od koje je tijelo napravljeno. sekunda (s) -razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. -određuju gustinu pravilnih i nepravilnih čvrstih tijela i tečnosti. -određuju zapreminu nepravilnog čvrstog tijela koristeći se menzurom. -na osnovu podatka za gustinu utvrđuju od koje je tvari napravljeno tijelo. -mjere zapreminu tečnosti. kubni metar (m³). vaga -zna da svako tijelo ima određenu masu i da je njegova masa stalna veličina. kilogram po metru kubnom (kg/m³) -određuje gustinu različitih tijela i izražava je različitim mjernim jedinicama. kilogram (kg). -izražava te veličine odgovarajućim mjernim jedinicama. upoređuju mase različitih tijela. -Zapremina tijela. -ukazuje na razliku između pojmova masa i težina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno. -Gustina. kao i njegovom zapreminom. -raspravljaju o vremenu i jedinicama.Mjerenje površine i zapremine -Površina plohe. -zna da je gustina količnik mase i zapremine tijela i da je karakteristično svojstvo tvari. kvadratni metar (m²) -određuje površine i zapremine. satu.

tečnih i gasovitih tijela. odnosno međumolekularnom prostoru. -predstavlja historijski pregled spoznaje o čestičnoj građi tvari. koristeći se čestičnim modelom tvari. -demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima. -ocjenjuje učenike. -ocjenjuje učenike. . iznose svoje ideje. atomi -Agregatna stanja tvari -koriste se internetom. stepen Celzijusov (ºC) Građa tvari -Mjerenje temperature -priprema nizove zadataka za kontrolni rad. . -Kelvin (K). vode. izvodi oglede.da je molekula građena od atoma. -Čestični model tvari -Molekule. predviđaju specifičnosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. 95 . -nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela vodi raspravu o građi tvari (neprekinuta ili čestična). -zajedno s nastavnikom istražuju veze između eksperimentalnih činjenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika. prikazuje modele molekula i atoma. -pišu eseje u kojima razmatraju fizička svojstva tijela. neutrona i elektrona. -mjere temperature zraka.instrumentima. služi se odgovarajućim ilustracijama / simulacijama. . -pomoću čestičnog modela tvari opisuje i objašnjava razlike između čvrstih. -ukazuje na povezanost fizike s hemijom .da neka fizička svojstva tvari značajno zavise o rasporedu molekula .da su tvari izgrađene od čestica i da se te čestice neprestano i nasumično kreću. -prezentiraju svoje radove. smjese hladne i zagrijane vode. -klasificira tvari prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Mjerenje temperature -Temperatura -pravilno očitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. tražeći najbolju ilustraciju / simulaciju čestičnog modela tvari.da je atom građen od protona. -interpretira čestični model tvari: .

BIOLOGIJA 96 .

Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfološkoj. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom životinjskog svijeta. funkcionalnoj raznolikosti životinja. Zatim. anatomskoj. Istaknut je privredni značaj i važnost pojedinih skupina ili vrsta životinja kao i nužnost njihove zaštite i očuvanja. te da doprinese kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o živom svijetu. odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. učenike će senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi a posebno prema prirodnom naslijeđu Bosne i Hercegovine. procesa i zakonitosti o prirodi. Područja učenja CILJEVI I ZADACI Učiti: Cilj nastave biologije je da učenicima obezbijedi sticanje osnovnih znanja o živom svijetu. u skladu s dostignućima savremene biološke nauke i prakse čiji su sadržaji neophodni za razumijevanje bioloških pojava. Dat je također osvrt na ponašanje životinja. Također.BIOLOGIJA VII Programski sadržaji biologije za sedmi razred posvećeni su izučavanju životinjskog svijeta. biološkom disciplinom koja je u najvećoj mjeri zastupljena u ovom programu. obuhvaćeni su mnogi uzročnici zaraznih bolesti kojima su izloženi ljudi i životinje kao i način zaštite. OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Cilj nastave biologije 97 .

-mikroskopirati. prati i bilježi biološke pojave i procese kod živih organizama. evaluacija. -interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnošću. -stiče osnovna znanja o ponašanju životinja.Znanje biologije Procesi -posmatra. -modelirati. parovima i pojedinačno. vještine i navike. -koristi odgovarajući laboratorijski pribor. proširuje ih i praktično primijenjuje. izvođenje. istražuje. stičući nova znanja. bilježi rezultate. klasificira stečena znanja. jedinke) građene od ćelija / stanica. -shvata i uočava da sva živa bića predstavljaju visoko organizirane prirodne sisteme (organizme. 98 . radi u grupama. -identificira i razumije različitosti i sličnosti životinjskih vrsta. -učenici izvode disekcije nekih organizama: priprema. -razumije sistem klasifikacije životinjskog svijeta utemeljenog na osnovu srodničkih odnosa. također koriste i druge izvore znanja. -posmatra živi svijet u prirodnom okruženju. -ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. -razumije i koristi osnovne elemente naučnih metoda u biologiji. -Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. -razumije i koristi rezultate svog istraživanja za savladavanje nastavne građe i razvija kritičko mišljenje.

povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike. ali i samog čovjeka kao dijela prirode. građu i funkciju životinjskog organizma. -zna opisati čime se bavi biologija i njenu primjenu. građu životinjske ćelije/stanice. -razumije ulogu i značaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uopće. diobu ćelije. razgovaraju o temi «Zdrav život». privredni značaj i zaštita. -učenici u parovima. Sadržaji -stiče osnovna znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i prakse. -razumije klasifikaciju životinjskih organizma prema stepenu složenosti građe tijela i drugih karakteristika. kao i to da se biološka slika svijeta mijenja tokom vremena. kritički razmišlja. razliku između biljne i životinjske ćelije. doprinosi očuvanju životne sredine koja je pogodna za neometan život organizama. -opisuje. -prihvata svjetonazor temeljen na dostignućima bioloških nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. prikuplja materijale. njene koristi za svakodnevni život. -svojim aktivnostima. uči sadržaje koji se odnose na predmet proučavanja biologije i njihovu primjenu. pravi portfolije sa porukama protiv narušavanja ravnoteže u prirodi. -sistematski pregled životinjskog svijeta temeljen na filogenetičkim odnosima. 99 . -radi u grupama.-stiče znanja koja doprinose održavanju i unapređenju zdravlja čovjeka i životinja. -primjena znanja biologije. korištenje životinja u ishrani čovjeka. a zatim u velikoj grupi. u granicama mogućnosti. objašnjava i analizira ponašanje životinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. -ponašanje životinja. -komunicira i iznosi svoje stavove.

stavovi. evaluacije tuđih dostignuća i samoevaluacije. navike -podsticati interes učenika za proučavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. sistematičnosti. procesa učenja u grupi (timu). -stiče neophodno saznanje o koristi izučavanja biologije. međusobnog uvažavanja. tačnosti. -usvaja naučni pogled na svijet. samostalnog rada. -preuzima dio odgovornosti tokom zajedničkog rada. ali i samostalnog rada. -uočava povezanost biologije sa hemijom / kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i društvenim naukama. 100 . rada u grupama / timu. -razvija navike u pogledu urednosti. preciznosti. -razvija naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija.Vrijednosti . -izgrađuje sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema. -cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije).

Građa i funkcija životinjskog organizma -zna građu životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije od nivoa ćelije / stanice do organizma. sistematika. 101 . -podešava namještaj i preparate. etologija životinja). organ. sistem organa.BIOLOGIJA. prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. tkivo. stavovi. fiziologija. ponašanje Razvija naučne misli i stavove na osnovu fundamentalnih i primijenjenih bioloških znanja Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi Aktivnosti učenika: -vode diskusiju sa nastavnikom o izučavanju životinjskog svijeta. VII razred – 2 časa sedmično. Aktivnosti nastavnika: -motiviše učenike i razvija njihov interes za izučavanje biologije. mjerne instrumente. hemikalije. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nužne pojave u prirodi za opstanak živog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme -nastavni proces usaglašava sa -posmatraju laboratorijski pribor psihofizičkim razvojem i koji mora biti čist mogućnostima (sterilan) prije prve upotrebe. upute za korištenje udžbenika i upoznavanje sa biološkim kabinetom (oprema) -Učiti o građi životinjskih organizama prema nivoima tjelesne organizacije. tj. 70 časova godišnje Ciljevi i zadaci Očekivani rezultati / obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadržaj Tematske cjeline / teme Učiti: Uvod -Učenike upoznati sa ciljevima nastave biologije u narednoj školskoj godini. Vrijednosti. tkiva (trajni i svježi preparati). -priprema -često rade u parovima i grupama laboratorijsku vježbu: -mikroskopiranje za kooperativno životinjske ćelije i učenje. općenito s biološkim disciplinama iz okvira kojih će sticati nova znanja (morfologija.. učenika... ćelija / stanica. Učenik: -zna da je biologija fundamentalna prirodna nauka / nauka o životu koja uključuje niz disciplina.

crteže). Razvoj svijesti o značaju mikroskopa Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada -izlaže radove učenika i zajednički ih ocjenjuju. sistem / sustav organa. -uključuje učenike u grupni rad. da se druže. mišićno.). -samostalno i sa učenicima priprema nastavna očigledna sredstva (prirodni materijal. 102 . -stiče znanje o građi i funkcijama životinjskih tkiva. posteri i dr.Također. -zna navesti da se mitoza odvija kroz nekoliko faza i može objasniti bitne pojave u svakoj od njih. -crtaju unutrašnje organe predstavnika pojedinih grupa životinja i modeliraju ih. nervno -Sistemi organa: kožni sistem organa. organizam.organizam Životinjska ćelija / stanica -Steći će znanja o građi životinjske ćelije / stanice kao osnovne jedinice životinjskog organizma -Organele ćelije: ćelijska opna . Građa i funkcija životinjskih tkiva. centrozom. mitohondrije. zna funkciju pojedinih organela. -iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenetičkim odnosima. -omogućava učenicima da uče zajedno. organa i sistema organa od najjednostavnijih do tj. crteži. najodvedenijih (komparativno morfološko – fiziološki pristup). sarađuju i donose zaključke. -usvaja detaljnija znanja o životinjskoj ćeliji. -donose u školu materijal koji su pronašli na internetu i drugim izvorima znanja. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože i svoje radove (modeli. citoplazma. potporno. jedro. zna razliku u građi između biljne i životinjske ćelije. ribosomi -Razlika između biljne i životinjske ćelije / stanice -Diobe životinjske ćelije:mitoza i mejoza – informativno -Haploidan i diploidan broj hromosoma -usvaja pojmove: tkivo. -zna da polne ćelije nastaju putem mejoze i razlikuje pojmove haploidan i diploidan broj hromosoma. -u dogovoru sa nastavnikom pripremaju različita nastavna očigledna sredstva. razmjenjuju mišljenja. organa i sistema organa -Životinjska tkiva: epitelno. organ. mokre preparate. Shvataju jedinstvo živog svijeta kroz ćelijsku građu -grafički predstavljaju pojedine faze diobe životinjskih ćelija.

-učestvuju u pravljenju zbirki beskičmenjaka (insekata. razmnožavanje -Komparativno morfološko fiziološki pristup -Klasifikacija životinjskog carstva od praživotinja preko niza grupa ahordata: spužve. -rade u timu. zglavkari. valjkaste gliste / obli crvi.). pljosnate gliste / pljosnati crvi. insekti. -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi ( uzgoj školjaka). udžbeniku i drugim izvorima znanja. mekušci i bodljokošci / bodljari -iskazuje svoje sposobnosti posmatranja i uočavanja spoljašnje i opće unutrašnje građe životinja koja se temelji na filogenatičkim odnosima te značaju sistematike za druge biološke discipline. sistem organa za izlučivanje. -zna osnovne teorije o nastanku višećelijskih organizama. zoološki vrt i dr. 103 . Svijest o higijenskim navikama -posvećuje pažnju odnosu elemenata učenja i odgoja u sadržajima nastave biologije.Sistematika životinja i ponašanje životinja potporni sistem i kretanje životinja. -zna koje zarazne bolesti mogu biti izazvane protozoama – način zaštite i liječenja.). -zna najbitniju i najznačajniju karakteristiku hordata – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. uvažava prijedloge učenika u postupku osmišljavanja kriterija. Razvoj navike istraživanja -pomažu učenicima sa posebnim potrebama. kućica puževa i školjaka i dr. sistem organa za disanje i cirkulaciju tjelesnih tečnosti. -posjećuju neki izložbeni prostor sa prepariranim ili živim životinjama (muzejsku zbirku. nervni / živčani sistem i osjetila. člankovite gliste / prstenasti crvi. probavni system / sustav i prehrana. -zna navesti glavne morfološke karakteristike svake sistematske grupe na višem nivou. -stiče vještine posmatranja i analiziranja slika u . -prilagođava nastavne sadržaje učenicima sa posebnim potrebama. dupljari. -predočava učenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja.

glavne grupe. upoznaje njihovo ponašanje kao i značaj za prirodu. rasprostranjenost. -pregledava materijal koji donose učenici iz prirode.. etologija riba -Vodozemci: prijelaz na život u zračnu životnu sredinu (kopno). -upoznaje se sa pojavom endemizma i znat će navesti niz endemičnih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH . kičmenjaci / kralješnjaci: opće morfološkoanatomske karakteristike. pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). kolouste / kružnouste: glavne odlike i značaj -u okviru pojedinih sistematskih grupa životinja. razmnožavanje i -zna zašto je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji. -priprema laboratorijsku vježbu (disekcija ribe) i određivanje riba pomoću ključa. Razvijanje potrebe zaštite od otrovnih životinja i u pogledu prenošenja bolesti sa životinja na čovjeka Načini zaštite ptica i očuvanje njihovog staništa Razvoj svijesti o ugroženosti i zaštiti sisara -zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kičmenjaci. Doprinosi kod učenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke prakse -upoznavaju neke načine primjene fundamentalnih bioloških znanja u praksi (uzgoj riba).-Hordati / svitkovci: osnovne karakteristike – prisustvo unutrašnjeg osovinskog skeleta. građa i razmnožavanje. -Ribe: opće osobine. materijale iz drugih izvora. te raspravlja sa učenicima o važnosti -istražuju ptice svog i značaju određene sistematske grupe. bezlubnjaci / kopljače. podjela i značaj. građa tijela. a posebno za čovjeka. -zna zašto su upravo ptice -posmatraju i analiziraju slike i sheme u udžbeniku i -priprema i izvodi laboratorijsku vježbu: prikupljaju disekcija žabe. zavičaja i bilježe podatke o -pomaže učenicima istraživanju. također i štampani materijal. značaj u ishrani. -priprema grupni odlazak učenika u muzej ili zoološki vrt. pri određivanju vrsta uz pomoć odgovarajućih ključeva i drugih 104 .

-zna glavna obilježja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih životinja. izvora. 105 . Razvijanje pravilnog odnosa prema životinjama općenito. opće osobine građe i razmnožavanja. -potiče učenike da se uključe u rad neke ornitološke organizacije. lovna divljač). stalna temperatura tijela. najvažnije grupe ptica. posebno prema domaćim i kućnim ljubimcima Razvoj svijesti o značaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem čovjek živi na osnovu znanstvenih spoznaja -sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara.razviće. -produbljuje znanje o sistematici životinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja životinjskog svijeta. važnije grupe sisara. -značaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih životinja u staništa odakle su nestali. -raspravlja s učenicima na koje načine možemo zaštititi ugrožene sisare. izumrli gmizavci -Ptice: opće odlike građe i razmnožavanja. . polni dimorfizam i briga o potomstvu -Sisari / sisavci: opće odlike i raznovrsnost sisara. a to su: dlaka i prehrana mladunčadi mlijekom. -zna zašto je metabolizam ptica intenzivan. sistematske grupe. glavne grupe i značaj -Gmizavci / gmazovi: prilagođenost vazdušnoj / zračnoj sredini. rasprostranjenost.perje kao zaštita i stalna temperatura tijela. seoba ptica. polni / spolni dimorfizam i briga / skrb o potomstvu za razliku od svih drugih životinja najbolji letači. porijeklo i značaj (stočarstvo. -često koristi dodatne izvore podataka i podstiče učenike da prilože svoje podatke.

. posebno u vanrednim uslovima života (elementarne nepogode i rat). korištenje u ishrani u vanrednim uslovima -poznaje određeni broj vrsta divljih životinja koje se mogu koristiti u ishrani.sabiranja. evolucija. klasificiranja i tumačenja podataka. omogućit će učenicima da se u osnovnoj školi razvije pozitivan stav prema biološkoj nauci. antropologija. etologija.predstavljanja građe i funkcija živih organizama putem crteža.posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata – živih organizama ili njihovih preparata). prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ograničenom broju. mikologija. Da bi se na ovim temeljima dalje razvijao i obogaćivao interes učenika za prirodu. morfologija. Ovu činjenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadržaja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakšicu u radu s učenicima. shema. 106 . značaj i efekte nastave biologije za svakodnevni život kao i osnovu za dalje školovanje. . jestive životinje vodene i vazdušne sredine. . ekologija). Iskustva stečena u nastavi biologije bit će dobra osnova da učenici shvate potrebu. DIDAKTIČKO . -redovno provjerava znanje učenika i ostala postignuća. .Značaj životinja za čovjeka -Kratak pregled filogenetičkog razvoja životinjskog svijeta -Značaj životinja za čovjeka. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja. genetika.uočavanja promjena u vremenu i prostoru. kod učenika treba razvijati sposobnosti: . sistematika.METODIČKE NAPOMENE Predmet nauke biologije je živi svijet koji općenito kod učenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. te ih ocjenjuje. Obrazovno-odgojna postignuća nastavnika iz različitih bioloških disciplina s obzirom na problem istraživanja (citologija. nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uložiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na učenike. mikrobiologija).sakupljanja. jednako i s obzirom na predmet istraživanja (botanika. -istražuju koje su divlje životinje jestive i na koji način se mogu pripremati i konzervirati. grafikona i modela. -izvodi učenike u prirodu na sigurne prostore. zoologija. fiziologija.

To se postiže putem kontinuirane provjere. Frontalni oblik rada treba što češće zamjenjivati radom u grupama. Ovako stečeno znanje učenika je trajnije i višedimenzionalno. Napredovanje učenika Nastavnik je dužan kontinuirano pratiti rad učenika da bi mogao steći uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja. sakupljanje svježeg biljnog i životinjskog materijala kao i njegovog prepariranja. što podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. U pogledu načina primanja bioloških informacija.. ali i razvijanju sposobnosti učenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. a to će biti uslovljeno nastavnim sadržajem. a u proces ocjenjivanja treba uključiti i učenike. sistematiku i to u granicama materijalnih mogućnosti škole i uzrasta učenika. ovisno od lokacije i mogućnosti škole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike. Ukoliko nastavnik 107 . Rad na terenu (u šumi. livadi / travnjaku. bare i mora. Učenicima treba redovito davati domaće zadatke vodeći računa da budu primjereni raspoloživom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave. treba biti obavezno uključeno u realizaciji odgovarajućih sadržaja. etologije i ekologije. Učeniku pruža mogućnost da samostalno stiče i proširuje znanje u vannastavnom vremenu i priprema ga za cjeloživotno učenje. psiho-fizičkim razvojnim stepenom učenika i materijalnim mogućnostima škole. Provjeru prati ocjenjivanje . učenici imaju vrlo visoke zahtjeve. treba primjenjivati usmeni. nastavne metode i nastavna sredstva. parku. S obzirom da treba maksimalno težiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik. sakupljanje i bilježenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda. posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija stečenih preko interneta. izvođenje ogleda. vještina i navika. također praktične primjene znanja u pogledu zaštite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. uz obalu tekućice. u parovima i individualiziranim radom. Izvođenje ogleda. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajuća. gajenje biljaka i životinja.praktičnog uticaja na prirodu sukladno potrebi zaštite i unapređenja prirode. Ocjena mora biti javna. Korištenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev. bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoložive oblike rada. izrada nastavnih sredstava.aktivnost nastavnika od izuzetne važnosti. Korištenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju. posmatranje ponašanja životinja. jer su učenici u poziciji da budu pobuđeni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donošenju zaključaka. pismeni i praktični oblik provjere napredovanja učenika. izrada postera.

zidnim slikama. mikroskopskim preparatima. nastavnik može zajedno s učenicima organizirati i održavati školski vrt. intenzivno s roditeljima. u radu s kolegom kojem je potrebna pomoć i razumijevanje vršnjaka. Također. ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Internet konekcija također mora biti prisutna. izložaka koje priprema nastavnik i učenici.stekne naviku da učeniku obrazloži ocjenu koju mu je dao. suhim i mokrim preparatima. Također će morati voditi računa da i ostali učenici učestvuju. Na više mjesta trebaju biti instalirani mokri čvorovi i izvodi električne struje. on će postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te će s vremenom i sam moći vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizičke i psihičke napore koji će mu u konačnici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinese osposobljavanju i ovih učenika za samostalan život. Isto tako će surađivati sa pedagogom škole. mikroskopima. Ukoliko škola ima širi zeleni pojas u svom okruženju. u granicama mogućnosti. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj će nastavnik pripremati nastavu. Kreiranje nastavnog sadržaja primjerenog sposobnostima učenika zahtijevat će od nastavnika primjenu specifičnih metoda i oblika rada. Također. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana učionica (kabinet) koja neće biti okrenuta sjevernoj strani. a često i korištenje nastavnih sredstva prilagođenih učeničkim potrebama. za organiziranje različitih oblika rada. ova učionica treba da bude opremljena sa: modelima. ponekad i skromne ekonomske učinke. 108 . priborom za disekciju. U nedostatku uslova za osnivanje vrta. donekle adekvatna zamjena može biti cvijetnjak ili dio dvorišnog prostora uz školsku zgradu. jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju živog kutka. a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera. Rad u vrtu će polučiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti. Školski namještaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagođene za premještanje tj. Inkluzivna nastava Uključenje učenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim učenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih učenika. a moguće i zdravstvenim osobljem da bi zajedničkim snagama na adekvatan način pristupili radu s učenikom.

GEOGRAFIJA 109 .

morske i riječene slivove. dinamiku stanovništva (analizirati demografske karte). međusobni uticaj i međusobna zavisnost Evropa Prirodne i društvene karakteristike -Služiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija -Posmatrati okolinu u kojoj žive radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i društvu i njihovoj analizi -Klasificirati prirodne i društvene -Služiti se geografskom kartom. -Znati pokazati na geografskoj karti evropska mora. -Nabrojati vrste kraških oblika. saobraćaj. stanovništvo i naselja na Zemlji. -Uticaj klimatskih faktora na floru i faunu Evrope. prirodno-geografske i društveno-geografske odlike. najveće rijeke u njima. gdje se nalazi Evropa. gustina naseljenosti. znati analizirati klimatske dijagrame. od čega zavisi karakter naselja na Zemlji. moreuze. -Šta su naselja i koje su vrste naselja . reljef. klimatske karte . -Analizirati značaj rijeka za snabdijevanje stanovništva vodom. poluostrva. ostrva.GEOGRAFIJA ODGOJNO . ostrva i poluostrva. -Znati strukturu stanovništva (raznolikost etničkog i jezičkog sastava stanovništva). vrste mora. zaljeve. dinamika stanovništva. -Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope. znati objasniti razuđenost obala . -Šta je struktura stanovništva. geomorfološke cjeline (mlađe i starije planine – geomorfološke različitosti). klima. rijeke i jezera. demografsku -Značenje i uzajamna povezanost prirodnih i društvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih dešavanja u svijetu -Regije svijeta – njihova međusobna povezanost. migraciona kretanja u prošlosti i danas. florne i faunističke karakteristike. -Znati pokazati i objasniti morske slivove. 110 . njihove posljedice. gustinu naseljenosti. moreuze. koristiti kartografske znakove. proizvodnju energije .OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRŽAJA GEOGRAFIJE PODRUČJA UČENJA TEMATSKE CJELINE CILJEVI I ZADACI PRETHODNA ZNANJA OČEKIVANI REZULTATI Učiti – znanje: -Kontinenti.

regije Evrope. znati se koristiti kartografskim znacima -Određivati udaljenosti u prirodi uz pomoć brojčane razmjere (mjerila) i razmjernika -Činjenice – pojmovi koji se odnose na izučavanje regionalne geografije Evrope i svijeta -Evropa. faktori koji su uticali na formiranje Evrope i njenih regija. šta su ostrva. ovakvih kakve su danas -Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope. -Znati objasniti uslove privrednog razvoja. crtanje. industrijalizaciju. privredni i turistički značaj.pojave i uočavati međusobnu zavisnost i uticaj jednih na druge -Prepoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama. a posebno reprezentativne zemlje -Uvođenje učenika u metode naučnog istraživanja (neposredno posmatranje. koja mora nazivamo -Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski položaj. znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom . saobraćajni. -Privredni tokovi i najveći privredni centri Evrope. stagnaciju. rad na uzorcima. Sposobnosti -Samostalno pronalaženje informacija o zakonomjernosti i međuzavisnosti odvijanja prirodnih i društvenih pojava -Gdje se nalazi Sredozemlje. -Znati značaj EU i zašto sve zemlje Evrope nastoje postati njene članice. njihove prirodne i društvene karakteristike. 111 . pokazati na geografskoj karti. pisanje izvještaja o istraživanju. uslove za razvoj poljoprivrede. skiciranje. prirodna bogatstva. poluostrva.

-Karakteristike biljnog i životinjskog svijeta. -Stanovništvo i nasalja Sredozemlja. industrijskog i historijskog značaja. -Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru. -Zašto je ovo specifičan prostor u historijskom. -Razvijanje kritičkog mišljenja. poluostrva i ostrva Sredozemlja. što je korelacija između nastavnih predmeta geografije i historije. najznačajniji gradovi. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. a iz historije znati o kulturama i civilizacijama koje su nastale na ovom prostoru. razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja. -Značaj Sredozemlja na historijska dešavanja u prošlosti i njegov uticaj na današnji privredni razvoj i kulturu. prirodno-geografske i društveno-geografske karakteristike njenih kontinenata i regija Sredozemlje – Mediteran -Razvijanje i njegovanje geografskog načina razmišljanja -Razvijanje sposobnosti izvođenja samostalnih ili zajedničkih zaključaka na osnovu prezentiranih i samostalno prikupljenih informacija -Razvijanje kritičkog mišljenja. -Znati pokazati geomorfološke cjeline (reljefne različitosti). stari gradovi – centri kulturnog. -Značaj nafte. hidrografske karakteristike. privredna razvijenost i uslovi za razvoj privrede. stavovi.uzroke političke nestabilnosti. klimi koja je zastupljena uz obale Sredozemnog mora.Zemlja. izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom sredozemnim. -Karakteristike klime. pravac pružanja planina. obala i njena razuđenost. značaj geografskog Vrijednosti. navike Azijsko Sredozemlje 112 .i procesa -Povezivanje poznatog (već naučenog) gradiva sa novim i nepoznatim . -Karakteristike najznačajnijih zemalja Sredozemlja i njihov uticaj na politička i privredna dešavanja. klimatske i hidrografske karakteristike. raspored padavina u toku godine. njegov značaj u geografskom i historijskom smislu. prirodno-geografskom i društveno-geografskom smislu. -Znati pokazati pripadajuća mora. -Prirodna bogatstva i mogućnosti njihovog iskorištavanja. naučnog razmišljanja i izlaganja Evropsko Sredozemlje -Razvijanje socio-emocionalnih sposobnosti učenika -Prostiranje i položaj evropskog Sredozemlja. razlikovati i objasniti kraške oblike i strukturu zemljišta Sredozemlja. kako u regionu tako i na evropskom kontinentu . -Stanovništvo i naselja tih zemalja. zašto je evropsko. -Geomorfološke.

saobraćajni značaj. -Prostor najvećih pustinja na Zemlji. -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i industrijski najrazvijenije zemlje. prostor sukoba velikih sila. u grupi ili samostalno -Razvijanje svijesti o značaju učenja geografije i vaspitanja u duhu geoekoloških principa. prostorni obuhvat. prirodna bogatstva. Demografske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Zapadne Evrope.Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. -Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. razuđenost obale. položaja u geostrateškom i vojnom smislu. velika prirodna bogatstva). Prostorni obuhvat. geografski položaj azijskog Sredozemlja. geomorfološke. -Znati na geografskoj karti objasniti -Razvijanje moralnih – etičkih vrijednosti i stavova Sjeverna Evropa -Prostiranje Sjeverne Evrope. gustina naseljenosti. toplotni pojas u kojem se prostire. evaluaciju i samoevaluaciju -Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze -Razvijanje navike očuvanja geografske sredine radi boljeg kvaliteta života sada i u budućnosti -Položaj afričkog Sredozemlja na karti. -Značaj Nila za razvoj kulture i civilizacije. -Pustinje i oaze. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. gradski centri. -Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. klima Sjeverne Evrope. razuđenost -Navika preuzimanja odgovornosti za Zapadna Evropa izvršavanje dobijenih zadataka. prostor sukoba interesa velikih sila. -Stočari nomadi – «pustinjski narod». klima i rijeke. -Karakteristike reljefa i klime ovog područja. -Demografske karakteristike. prostorni obuhvat. mora na koja izlazi Sjeverna Evropa. geografski položaj. Suecki kanal – njegov saobraćajni. -Značaj morskih tjesnaca (Bosfora i Dardanela). prirodna bogatstva. geomorfološke. samostalan rad. hidrografske i klimatske karakteristike. dinamika stanovništva. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. -Demografske i privredne karakteristike 113 . njegov značaj. -Geomorfološke. Geomorfološke. -Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. klimatske i hidrografske karakteristike. položaj Sjeverne Evrope. veliki Skandinavski poluotok. postupaka i metoda djelovanja obala. -Položaj Zapadne Evrope. Afričko Sredozemlje -Osposobljavanje za grupni rad. -Sjedište NATO-a i EU–Brisel. fjordovi i fjeldovi. njegov značaj. ali i geostrateški značaj. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. hidrografske i klimatske karakteristike. klimatske i hidrografske karakteristike.

značaj Ruske Federacije. -Osnovne geografske podatke o Ruskoj Federaciji. prostorni obuhvat. geomorfološke. -Položaj Srednje Evrope. hidrografske i klimatske karakteristike. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Ruske Federacije (istočnoevropske ravnice i Sjevernu Aziju). -Demografske i privredne karakteristike (visok životni standard i veoma razvijena industrija. -Finska . dinamika stanovništva. geomorfološke. uloga. specifičnosti pojedinih zemalja. gradski centri. gustina naseljenosti. -Alpske zemlje. prostorni obuhvat. gustina naseljenosti. golema prirodna bogatstva).zemlja jezera. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope i Sjeverne Azije. klima i rijeke. razuđenost i karakter obala Srednje Evrope. -Položaj Ruske Federacije. razuđenost i karakter obala Istočne Evrope. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Istočne Evrope. -Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje Evrope. -Osnovne geografske podatke o zemljama Istočne Evrope. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. hidrografske i klimatske karakteristike. razuđenost obale. Ruska Federacija (istočnoevropska nizija i Sjeverna Azija) 114 . toplotni pojas u kojem se prostire. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. država koja zauzima najveće prostranstvo na svijetu. prostorni obuhvat. gradski centri. -Znati na geografskoj karti objasniti položaj Srednje Evrope. klima i rijeke. -Narodi koji nastanjuju ovaj proctor. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). geografski položaj. dinamika stanovništva. Srednja Evropa (najviši životni standard). klima i rijeke. -Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva).-Narodi koji žive na ovom prostoru. dinamika stanovništva. toplotni pojas u kojem se prostire. Istočna Evropa -Položaj Istočne Evrope. gradski centri. toplotni pojas u kojem se prostire. -Narodi koji nastanjuju ovaj prostor. geografski i historijski značaj. gustina naseljenosti. razuđenost obale. velike ravnice. države koje su nastale na ovom prostoru prije više od deset vijekova. geomorfološke. velike ravnice Evrope. geografski položaj. hidrografske i klimatske karakteristike.

Jugoistočna i Istočna Azija) Afrika Amerika (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti BOSNA I HERCEGOVINA Ime.Mediteran Društveno uređenje BiH Azija – opći pregled Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Južna.OSNOVNI SADRŽAJI VII RAZRED VIII RAZRED IX RAZRED Evropa – opći pregled Sredozemlje .Jugoistočna Evropa Azijsko Sredozemlje Afričko Sredozemlje Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna Evropa Srednja Evropa Istočna Evropa 115 . historijski razvoj i prirodna i kulturna baština BiH Prirodno-geografske odlike BiH Društveno-geografske odlike BiH Regionalna podjela BiH Geoekologija Evropsko Sredozemlje Balkansko poluostrvo .

naučnu terminologiju i specifičnost učenika i nastavnoga procesa. Nastavne teme predmeta Društvo (V razred) su direktni uvod u geografske i historijske sadržaje koji će se obrađivati u VI. koji su obrađivani do sada. Ovaj program obezbjeđuje korelaciju između srodnih nastavnih područja (predmeta). uvažavajući naučnu. trijade i tokom čitave 3. VIII i IX razredu. čiji je u suštini sastavni dio. na kraju 2. prilagođene savremenim potrebama i mogućnostima kako učenika tako i nastavnika. Ovaj Nastavni program je izvršio preraspodjelu nastavnog gradiva. Predmet Geografija se počinje izučavati u VI razredu devetogodišnjeg obrazovanja. ali se direktno naslanja na sadržaje Prirode i društva u 1. promijenivši pristup redoslijedu obrade nastavnog gradiva. kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i društva koji ih okružuju. dovodili su do čestog ponavljanja istih sadržaja. a u skladu sa principima Okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj školi. trijadi.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignućima geografije kao nauke. VII. i 2. Nastavni sadržaji (gradivo). 116 . kao i predmeta Društvo u V razredu. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta). bili pretrpani dosadnim i neinteresantnim sadržajima. čemu su u dobroj mjeri doprinijeli i pisci udžbenika. ne zanemarujući osnovne didaktičko-metodske principe. izvršio racionalizaciju i sveo nastavne sadržaje na prihvatljivu mjeru. izbjegavajući obradu nastavnih sadržaja koji se obrađuju u okviru drugih nastavnih predmeta da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja). a i udžbenici. a i s ostalim nastavnim predmetima. odnosno stručnu tematiku. trijade osnovnog obrazovanja i vaspitanja. Ovaj program je prilagođen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj školi gdje će grupni rad i individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamišljenih nastavnih sadržaja. ne u funkciji ponavljanja i utvrđivanja nego kao ponovno učenje novog gradiva. tj. bili su preobimni. je vrlo bitna radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta. čime su program.

Ovim NPP-om je predviđeno da se u VI razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja i vaspitanja iz predmeta Geografija obradi opća geografija i da učenici steknu osnovna znanja o geografiji kao nauci da bi u narednim razredima mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta. vodeći računa o individualnim mogućnostima i sposobnostima učenika. odnosno kojima će se šire baviti (kroz timski rad. rad u parovima. Njegovanje ljubavi prema zavičaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije. a koncipiran je tako da nastavniku. odnosno evroazijskog kontinenta kao i dijela Afrike. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od bližeg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. • ekološka svijest i zaštita biljnog i životinjskog svijeta. Za učenje geografije (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri područja učenja. ljubav prema zavičaju (pojam koji se sve manje koristi. Bosanski / hrvatski / srpski jezik. kao zastario i prevaziđen). • Terenska i nastava van učionice treba biti logistički i stručno dobro pripremljena (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima – Historija. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba provjeravati i ocjenjivanje vršiti u kontinuitetu. kojim pripada i Mediteran – Sredozemlje. jer je to okruženje gdje djeca i mi živimo. samostalno pronalaženje činjenica – informacija koji tretiraju određeni problem). 117 . razumljivo. koji su često i objektivne i subjektivne prirode. predviđen ovim NPP-om. omogućava slobodu izbora sadržaja koji će se temeljitije obraditi. jedinstvenost i međuzavisnost prirodnih i društvenih faktora. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o Jugoistočnoj Evropi i u VII i u IX razredu. • želja za očuvanjem i zaštitom prirodne i kulturne baštine. • osjećaj za lijepo. U VII razredu je predviđena obrada evropskog. • izborne su teme predložene kao projekti i istraživanja. Njihova zakonomjernost i usklađenost zavise od niza faktora. Jedan od zadataka Nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi učenici usvojili određene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje među ljudima i poštovanja tuđeg rada. o čemu se mora voditi računa. pa i učeniku. je u skladu sa potrebama i mogućnostima (sposobnostima) djece. Biologija.. Jugoistočnoj Evropi i Mediteranu je dato više prostora nego ostalim temama. samostalan rad. a ogleda se u vrijednostima kao što su: • znatiželja i oduševljenje prirodom i prirodnim pojavama.Obim znanja.).. kao izvore civilizacije i kulture koju baštinimo svi mi koji danas živimo na Zemlji.

zajedničko ocjenjivanje i samoocjenjivanje da bi kod učenika razvili sposobnost kritičkog odnosa prema vlastitom i tuđem radu kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj živi. a sve u skladu sa uslovima rada škole i mogućnostima učenika. Prilagođavanja programa školama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama Za učenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa stručnjacima za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje revidirati postojeći program nastave geografije i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama da bi se što lakše i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu. Resursi za realizaciju ovog programa Za realizaciju programa nastave geografije. 118 . u manjoj i većoj mjeri. kao i provjere uspješnosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su korištena prilkom obrade nastavnog gradiva geografije. a elemenat aktivnog učenja je također vrlo važan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. što je i cilj inkluzivnog vaspitanja. telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objašnjavanje revolucije i rotacije. i na zadovoljstvo i učenika i nastavnika . procedurama i instrumentima. Pored tradicionalnog ocjenjivanja. prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti različitim metodama. sredstvima. u svakom mogućem slučaju. sa voditeljima takvih škola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama.učesnika u nastavnom procesu. Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno raspoređeni i da imaju za cilj provjeru postignuća učenika. treba koristiti i druge metode i sredstva kako bi ocjenjivanje bilo što objektivnije. odnosno kompjuterom. opremeljene sa svim vrstama geografskih karata. literaturom koju će učenici samostalno .Teoretska znanja su bitna kao što su bitna znanja iz oblasti kartografije. videotoptom. grafoskopom. nadležne institucije su obavezne da obezbijede kabinete za geografiju. individualna nastava. Primjenjivati.individualno analizirati i prezentirati na časovima slobodnih aktivnosti. Potrebno je da obezbijede posebnu prostoriju kao spremište za nastavna sredstva koja će biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i učenicima. S obzirom da je inkluzivna nastava. dodatne nastave i terenske nastave. U skladu sa naprijed navedenim.

geoloških i geomorfoloških karata Evrope -Osposobiti učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. geografskih karata. EVROPA Geografski položaj. 70 časova godišnje TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. biljni i životinjski svijet) -Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama. STAVOVI. obale i mora Evrope -Sposobnost pronalaženja na geograf. njihovim kulturama. tekstova -Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih -Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide 2. granice i veličina -Učenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti položaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima -Prepoznaju prirodno-geografska obilježja (reljef. dinamici. PONAŠANJA Izgrađivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem učenici žive. Društveno-geografske odlike Evrope -Znaju o stanovništvu (strukturi. Prirodno-geografske odlike Evrope 3. rijeka i jezera -Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa većom gustinom naseljenosti (rad u parovima i grupama) -Priprema didaktičkog materijala. granice. naseljima.GEOGRAFIJA. područja velike -Samostalna izrada slijepe karte Evrope -Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). klimu vode. globusa. rijeka i jezera -Sposobnost „čitanja“ klimatoloških. geografski položaj. VII RAZRED – 2 časa sedmično. a koji žive na prostoru cijele Evrope AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 1. saobraćaju i privrednim djelatnostima stanovništva) 119 . njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru Razvijanje poštovanja prema drugim narodima. kartama reljefnih cjelina i oblika.

žarište i rasadište posebno zapadne civilizacije te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta -Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle prirodne odlike.Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naročito u količini padavina) između zapadnog i istočnog Mediterana. te poticati ekološku svijest (istaći opasnosti od pojave požara u ljetnom periodu vrućine i suše) -Pronaći na karti sva mora Sredozemlja te veća ostrva ili grupe ostrva. -Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina. stara Grčka. obnovom i čuvanjem tih spomenika Razvijati osjećaj za čuvanja svih. da je energija faktor koji mjenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. a naročito povoljnost klime za život -Prepoznati izuzetno povoljan geografski položaj regije prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na evropsko. -Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. -Pronaći na karti najveće i najstarije gradove. čime je okrnjena izvorna kulturna baština te istaći potrebu za restauriranjem. nastavnici će unaprijed pripremiti pitanja. afričko i azijsko Sredozemlje Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Mediterana Skrenuti pozornost na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porušeni ili oštećeni. Libija. -Pokazati na karti mjesta sa velikom gustinomm naseljenosti. -Uočiti značaj regije kroz različite historijske epohe (Feničanska država.koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovništva -Definisati Mediteran i odrediti njegove -Sposobnost 4. Balkanski i Maloazijski). Rimsko carstvo – samo informativno. evropsko. Evropsko Sredozemlje -Prepoznati da je Mediteran ishodište. -Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja. kao i četiri velika poluostrva (Iberijski Pirinejski. 120 . Kuvajt. -Osposobiti učenike za analizu klimograma (padavine i temperature) . Apeninski. SREDOZEMLJE – MEDITERAN (definicja prostora. Suecki kanal) -Saobraćajni značaj Mediterana kroz historiju i danas -Komparirati starosnu piramidu Italije i Egipta ili nekih drugih zemalja. a posebno prirodnih ljepota regije. kao najvažnijim energetskim izvorima. Arabija. Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju . azijsko i afričko Sredozemlje) 5. kao i ona rijetko naseljena.

većih rijeka. -Sposobnost prepoznavanja i pronalaženja turističkogeografskog sadržaja koji se odnose na regiju Mediterana. Izgraditi pravilan stav prema historijskoj težnji svih naroda Mediterana za samostalnošću Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana. Republika Hrvatska 9. manje razvijene i zemlje koje su u početnoj fazi tog omogućavajući im da se stave u poziciju razvoja. dozvoljavajući -U kartu ucrtati područja slobodu i slikovito veće gustine naseljenosti. zemlje sa visokim standardom i izuzetno važnim saobraćajnim i turističkim značajem 7. koji su -Nacrtati slijepu kartu te glavni gradovi država odrediti granice i i što smo naučili o različitim bojama označiti tim gradovima. Bugarska. kojih mora se plovi. suprotnosti unutar Italije (između sjevera i juga) -Prisjetiti se kraške erozije (obrađivano u VI razredu). većih obliku zamišljenog gradova i saobraćajnica. -Prepoznati egipatske piramide kao jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta koje je očuvano – značaj egipatske kulture i civilizacije. analogije. 121 . sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja. Maroka – koje će veće gradove vidjeti na tom putu. nastavnici trebaju često koristiti zadatke -Izrada slijepe karte – bazirane na upotrebi reljefa. sličnosti vegetacije i tla. koju bi odjeću nosili sa sobom itd. kojima je ovo područje siromašno -Prepoznati Italiju i Španiju kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja. Balkansko poluostrvo – Jugoistočna Evropa – prirodne i društvene odlike 8. te klimatske sličnosti. bogatstvu kraških i drugih reljefnih oblika. koji su od velike važnosti za život stanovništva ove regije Razvijati interes kod učenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekološke ugroženosti Sredozemnog mora te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog očuvanja Izgraditi pravilan stav o značaju vode na kopnu za život ljudi i razvijati ekološku svijest o čuvanju voda. Apenini. ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutrašnjih dijelova koji su pod uticajem kontinenta -Sposobnost pronalaženja država koje su najveće turističke destinacije Mediterana te izvući zaključak (uzrok) zašto neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistički razvijene. učenici putuju prirodnim resursima na kružno od Španije do Mediteranu. Helenidi. koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa – degradacije zemljišta Mediterana. Albanija. Alpi. Grčka. neposrednih učesnika. -Na karti pronaći i obilježiti sve veće rijeke (površinske i podzemne) Mediterana. Posebno označiti područja bez vodenih tokova. Dinaridi. preko države Balkana. uzrasta. karte i ponavljanja u jezera.). država. navesti uzroke -Uočiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluostrva. Republika Srbija 10. jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj -Označiti bojama sferi učenika mlađeg turistički najrazvijenije. Rumunija -Uočiti različitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja. Republika Crna Gora 11. -Prepoznati prirodne i društvene odlike Balkana te identificirati sličnosti i razlike između pojedinih balkanskih zemalja -Uz zadatke upoređivanja. izražavanje te područja izrazite stvaranje neusiljene poljoprivredne aktivnosti te atmosfere u razredu područja sa najznačajnijim (npr. putovanja. Španija i Italija Mediterana (Pireineji.-Markirati regiju kao najznačajnije turističko odredište Evrope i jednu od najznačajnijih turističkih destinacija u svijetu -Prepoznati mlade vjenačne planine 6. Tauridi i Atlas kao i vulkane južne Evrope.

a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su živjeli -Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. najljepši gradovi Mediterana. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti (npr. a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelošću tehnologija u tranzicijskim zemljama.. nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. Azijsko Sredozemlje: Mala Azija.) 122 . Razvijati pozitivan odnos prema radu. vulkani Južne Evrope itd. pored ostalih. Iran i Saudijsku Arabiju -Razviti sposobnost prepoznavanja značaja tla za proizvodnju hrane i očuvanju prirodne vegetacije koja je.12. patuljaste zemlje Evrope (najviše u Južnoj Evropi). zbog dugog boravka čovjeka na ovim prostorima. testovi. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg Istoka -Definisati i objasniti pojam Jugoistočne Evrope. Stjecanje navika korištenja različitih izvora znanja 14. (posebnu pažnju posvetiti) prepoznati Tursku.. politički veoma nemiran prostor itd. posebno u procesima tranzicije i pridruživanja -Upoznati se sa prirodno – geografskim i društveno. Afričko Sredozemlje -Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa (geoekologija). saradničkom učenju sa nastavnikom ili ostalim učenicima u razredu Sticati navike korištenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele. nemirni prostor -Pojasniti specifičnu poziciju (geografski položaj) Balkana. Stvarati naviku kod učenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom životu -Zadaci mogu biti tipa: tačno – netačno. kulturnu i političku međuzavisnost zemalja ovog prostora.. mješoviti zadaci. dijagrami. -Na kraju svake nastavne teme.. antički Rim ili Atina. kao mjesta susreta različitih civilizacija te mjesta migracija i izraženih emigracijskih procesa 13. tematske karte itd. Srednji Istok. najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). zadaci objektivnog tipa. piramide Gize. Kao predstavnike ovog prostora. Bliski Istok. 15. Egipat i zemlje afričkog Sredozemlja -Prepoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora često spajala različite narode i civilizacije. turizam u pojedinim zemljama.). ekonomsku.geografskim odlikama azijskog Sredozemlja – mjestima (prapočetka ljudske civilizacije) gdje su pronađeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta -Prepoznati zemlje azijskog Sredozemlja (najveća ležišta nafte i zemnog plina. diskusije. grafikoni. Razvijati svijest o važnosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije kao prosperitetne djelatnosti -Za domaću zadaću učenici se trebaju pripremiti za razgovore. dobrim dijelom uništena – degradirana.

kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. tradicije i civilizacije te islamske vjeroispovijesti. da ima povoljne klimatske uslove. što sve zajedno uslovljava da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje svijeta -Uočiti veliku raznolikost reljefa. nastavnik produktivnim. da je ovo područje arapske kulture.-Znati da Hamiti i Semiti čine 90% stanovništva Sjeverne Afrike. plodno zemljište. pisma. da je rijetko naseljeno. većih rijeka. razvijati sposobnost upoređivanja – komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila) -Istaći geografski položaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora. Zapadna Evropa -Učenici trebaju steći znanja na temelju kojih će moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju Zapadnu Evropu -Istaći da je geografski i saobraćajni položaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more). dobro i prihvatljivo društveno uređenje. najgušće naseljene -Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. jezika. -Primjenjujući već stečena znanja o razvijenim malim evropskim državama. velike zalihe ruda. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope -Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najveće evropske luke. Tako će se povećati Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva -Izraditi slijepu kartu – reljefa. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o regiji Zapadne Evrope nego i angažirati intelektualno stvaralačke snage učenika. ljudske reurse i stručne kadrove. što mu daje izuzetno geopolitičko značenje . i bojama označiti države kroz koje protiču.Nafta i rude kao prirodna bogatstva -Turističke destinacije 16. vrlo gustu riječnu mrežu.Egipat kao zemlja duge historije i tradicije . 123 . -Na osnovu poznate nastavne materije.

kao i ekonomskom i političkom situacijom -Navesti. -Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja (staro stanovništvo. Island. Finska. Danska 20. siromašne resursima. u okvirima EU. niske stope prirodnog prirasta te razvijene tercijarne djelatnosti -Na primjerima zemalja Razviti pravilan stav o Zapadne Evrope. najveće evropske gradove (konurbacije). Francuska. -Kroz raspravu potaći učenike da prepoznaju englesku kulturu. Norveška. postanu svjetske metropole. ekonomske migracije). načinu života i rada u zemljama EU -Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Zapadnu Evropu. SJEVERNA EVROPA 19. najveći evropski gradovi. o danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji šuma i jezera. -Prepoznati male zemlje (manje od BiH) velike gustine naseljenosti. -Pomagati učenicima pri izradi i analizi starosne piramide za Sjevernu Evropu (npr. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti -Za zadaću učenici trebaju pripremiti materijal o gradu Djeda Mraza. -Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK kao zemlju iz koje je krenula industrija – industrijska revolucija). njenim prirodnim regijama – Skandinavski poluotok. potreba za radnom snagom. motiviranost učenika za rad. Pribaltičke zemlje Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. uočiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoju privrednu razvijenost. 124 . Jiland. -Proučiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu. a naročito jezik i njegovu poziciju i uticaj u Evropi i svijetu. u prošlosti i danas. -Upoznati učenike sa historijskim i savremenim značajem UK u Evropi i svijetu te značajem industrije kroz historiju i danas.17. treba izvesti zaključke o tome šta je uslovilo da London i Pariz. -Razviti sposobnost spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovništva. Švedska. visok živorni Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja stručni rad i veliko zalaganje -Razviti sposobnost snalaženja na karti Sjeverne Evrope. -Upoznati se sa Sjevernom Evropom. -Upoznati učenike sa prirodnim regijama Francuske te sa političkom i privrednom situacijom u Francuskoj. -Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte. zemlje Beneluksa evropske zemlje. a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). razvijati kod učenika interes i želju za čuvanjem i unapređenjem životne sredine. 18. Švedsku) i neke zemlje gdje se stanovništvo ekstremno povećava (demografska eksplozija). Velika Britanija. -Naučiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska područja u UK te značaj Londona.

Zapadne i Istočne Evrope. za korištenje pismenog teksta i grafičkih prikaza te aktivan odnos prema radu i smisao za tačnost i urednost Kod učenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske. ugro-altajska) -Da prepoznaju visok stepen urbanizacije. Češka. -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke (privredna razvijenost) sa ostalim -Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije. romanska. Slovačke i Mađarske da kroz sveobuhvatne društvene i ekonomske reforme -Na plakatu nacrtati visoke vegetacijske pojase u Alpima i na crtežu pokazati . veliki značaj tercijarnih djelatnosti te izrazitu turističku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope 23. i na primjerima nejednake razvijenosti 125 . -Razviti sposobnost vrednovanja i poređenja Njemačke sa ostalim zemljama Evrope.standard svog stanovništva -Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Sjeverne Evrope. koristeći udžbenik. kao i pozicija gradova. SREDNJA EVROPA 22. -Nacrtati na slijepoj karti najveće rijeke Srednje Evrope te slivove kojima pripadaju. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije. Zapadne i Istočne Evrope. -Tražiti od učenika da samostalno. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Razvijati kod učenika smisao za samostalni rad. -Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja zajedničkih elemenata karakterističnih za zemlje Srednje. uslovljena specifičnom klimom i geografskim položajem -Znati na geografskim kartama odrediti položaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama -Da učenici prepoznaju prirodno – geografska obilježja regiona. istraživačko učenje. -Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i društvenogeografskom pogledu između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. Češke. saobraćajni značaj. Slovenija.geografskih i društveno . -Navikavati učenike na samoobrazovanje i logičko zaključivanje. najrazvijeniju industriju. kao i da steknu saznanja o stanovništvu koje pripada svim jezičkim grupama u Evropi (germanska. Švicarska. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope -Shvatiti razlike prirodno . Slovačka. pojave i karakteristike predjela na zamišljenom putovanju od izvora do ušća Dunava. slavenska. Austrija Razviti pravilan stav prema društvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. nizak prirodni priraštaj (navesti uzroke). Njemačka. kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope). Poljska. 21. -Razviti sposobnost snalaženja na geografskoj karti.objasniti kako nastaje fen.geografskih karakteristika između alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope -Znati vrednovati i cijeniti značaj Mađarska -Učenicima dati dopunska pitanja koja će im pažnju usmjeriti na određene objekte. značajne prirodne resurse. nađu analogiju ili zajedničke elemente karakteristične za zemlje Srednje.

Bjelorusija. -Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. pored geografske karte i globusa. u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu površinu . -Pripremiti materijal o Černobilu. posebno velike rezerve nafte i plina. 24. koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone. Ukrajina.. ISTOČNA EVROPA 23. Moldavija -Značaj uticaja ledničke erozije na formiranje reljefa ovog prostora. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope.veličine Ruske Federacije (11 satnih zona).Njemačke i alpskih zemalja u Evropi danas zemljama Evrope. njene velike prirodne i regionalno geografske raznolikosti -Uočiti i shvatiti prostorni značaj Rusije. -U slijepu kartu ucrtati neka od najvažnijih prirodnih bogatstava Rusije. a s druge strane istaći Belovešku prašumu – nedirnutu prirodu Bjelorusije – sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. reljef. grafofolije i izvode iz dnevne štampe. -Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugačijeg pristupa i osmišljavanja obrade nastavnih sadržaja.. -Razvijati sposobnost uočavanja. -Objasniti i znati geografski položaj. te ovisnost Evrope o njima -Značaj prostornog obuhvata . Razvijati praktičan i pozitivan stav o potrebi provođenja širokih društvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda Razvijati pozitivan stav o snošljivosti toleranciji između različitih nacionalnih zajednica -Pripremiti. njene ogromne prirodne resurse. -Na slijepoj karti Rusije obilježiti najveće metropolitansko područje – Moskvu te inicirati učenike da pokušaju ocjeniti važnost geografskog položaja Moskve. klimu. -U okviru ponavljanja. zadatak učenika je pokušati osmisliti raspravu na temu o glavnim problemima zemalja u tranziciji. Ruska Federacija (Sjeverna Azija) 126 . -Na primjeru Ruske Federacije. -Pomoći učenicima da ucrtaju Transsibirsku željeznicu i objasne njen značaj za naseljavanje i privredno iskorištavanje azijskog dijela Rusije. podvlačeći razmjere ekološke katastrofe. prihvate evropske standarde i uključe se u EU zemalja Srednje Evrope naučiti ih da uoče društvene proturiječnosti savremenog svijeta i njihove uzroke.. poređenja komparacije te povezivanja i primjene ranije stečenih znanja. vode i veličinu Istočne Evrope 22. -Upoznati učenike sa nacionalnom šarolikošću prostora bivšeg SSSR-a i napetostima koje postoje među pojedinim narodima -Objasniti nužnost društvenih promjena -Učenici trebaju shvatiti poziciju i politički značaj Ruske Federacije. pojasniti ove zone. -Razvijati kod učenika sposobnost zaključivanja i stvaranja vlastitog mišljenja te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udžbenika.

HISTORIJA 127 .

Izučavanjem historije učenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog društva u općim.n. Ta multidisciplinarnost još više obogaćuje učenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna naučna oblast i zahvaljujući kome imamo realnu predstavu o svojoj i prošlosti naših naroda.e. potrebno je učenika osposobiti za samostalno korištenje historijskih izvora. sva dešavanja posmatra u vremenu i prostoru. književnosti. evropskim i bosanskohercegovačkim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Da bi bila što objektivnija. Proučavanjem historije učenici treba da razviju spoznaju i o okruženju u kome žive te da shvate razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. Da bi u tome uspjeli. potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Cilj joj je upoznavanje razvoja ljudskog društva na općem. geografije. susjednih zemalja i cijelog čovječanstva. Što se historija više uči to se i više zna. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u školi. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obilježja. Ime joj je od grčke riječi historija koja u prijevodu znači učenje ili značenje kroz priču. a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Historija kod učenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na različitost mišljenja. društveni. Da bi to postigao. Historija kao predmet olakšava učeniku da stekne više znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika. likovne i muzičke kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj školi. kod grčkog pisca Herodota. Prvi put pojavljuje se u V stoljeću p. zasnovanih na naučno-historijskim činjenicama. kao i težnje da se na osnovu dostupnih činjenica dođe do objektivne prestave o prošlosti. Također treba da sagledaju politički. Posebno treba voditi računa da učenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu.HISTORIJA Zašto učiti historiju? Historija je društvena nauka. regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo čovječanstvo u različitim epohama. 128 . pripovijedanje. Zato se može i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju.

društveni. -Na karti pokazuje predhistorijska. razlikuje činjenice i mišljenja. mjeri relevantni značaj činjenica.. -Kritičku analizu historijskih izvora. sadašnjost i budućnost.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učiti: -Historijske vještine. razumije njihovo značenje. -Razumije značajne i manje značajne uzroke. nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama. kritički analizirati dokaze i postavljati analitička pitanja. ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj čovječanstva u svim historijskim periodima. ličnosti iz opće i nacionalne historije koje su obilježile različit vremenski period. objektivnost i subjektivnost. -Razlikuje bitne od nebitnih informacija. -Poznaje najvažnije historijske činjenice i pojmove. može da interpretira temu u kontekstu šire slike. bira i koristi različite historijske izvore da bi dao obrazloženo historijsko tumačenje. dugoročne. kao i odnos uzroka i posljedica. stavlja ih u odgovarajući redoslijed. položaj i ulogu žena u -Identifikuje. identificira uzroke historijskih događaja. Znanje historije Procesi Sadržaj -Osnovne činjenice i pojmove koji se odnose na: politički. -Tumačenje historijskih događaja. -Identifikuje i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode. analizira. tumači podatke predstavljene u vremenskim okvirima. antička i srednjovjekovna nalazišta 129 . . -Zauzimati stav uz korištenje dokaza. kratkoročne. namjerne i nenamjerne posljedice.Hronološko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica. -Istražuje. tumači i ocjenjuje različite historijske izvore. -Zna opisati čime se bavi historija i njen značaj. Učenik: -Razlikuje prošlost. -Prepoznavanje činjenica i objektivnosti.

-U stanju je da uđe u način razmišljanja ljudi koji su živjeli u prošlosti. -Stiče neophodno saznanje o koristima učenja historije. shvata razvijanje savremenog društva i njegove historijske uslovljenosti. -Postaje osjetljiv na kritičko razmišljanje i rješavanje problema. -Razvija sposobnosti empatije. -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Kritički odnos prema različitim mišljenjima o jednom te istom pitanju / događaju. u BiH i važnija nalažišta u susjednim zemljama. Vrijednosti. -Usvaja naučni pogled na svijet.društvu kroz različite historijske periode. stavovi. spoznaju o okruženju u kome živi. -Preuzima odgovornost za zajednički proces učenja grupe / tima i samostalan rad. -Razvijati svijest da se svaki događaj može interpretirati na više načina. historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u BiH. -Zna cijeniti stavove i shvata druge. navike 130 . -Znanja i vještine koje omogućavaju stvaranje vlastite slike o historiji.

) 6. Evropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. Drugi svjetski rat 5. Bosna u XIX st. arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3.-1990.nacionalne države 4. VIII razred 1. 131 . Evropa – Novi vijek 2. Evropa.Bosna u srednjem vijeku 5. Građansko društvo . Bizant.Bosna i Hercegovina u XX st. Prvi svjetski rat 3.Osnovna obilježja srednjeg vijeka 2. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII st. Savremeno doba (1945. IX razred 1.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Osmansko carstvo 6. Zemlje Jugoistočne Evrope i nacionalni pokreti 3.Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4. Svijet između dva svjetska rata 4.

grade posebno razumijevanje.DIDAKTIČKO .uče kako da misle. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. razgraničavaju znanje i vještine koje učenici grade kao rezultat nastave u razredu. kompetencije i vještine . dokumenti na CD-u. Uz pomoć različitih izvora. nudi resurse i fokus nastave pomiče sa predavanja na učenje. To će se postići tako što će u toku nastave. Prilagođavanje programa Za učenike sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. razumijevanja i vještina koje učenici stiču. što znači da poštuju različita mišljenja te da razlikuju činjenice od mišljenja. U realizaciji sadržaja. Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. dokumentarne filmove sa historijskim sadržajima…). Resursi za realizaciju Udžbenici za historiju. Također u sklopu nastave sa učenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave. U odabiru izvora također treba obratiti pažnju na ciljeve i definisane ishode koji se žele postići. da traži od učenika da daju sudove i obrazloženja (tumačenja) o historijskim događajima. slike. priručnici za nastavnike. Uvijek treba ići od onih osnovnih. Individualno prilagođeni program. crteže slajdove. pored osnovnog teksta iz udžbenika. da razvija kulturu dijaloga. koristiti različite izvore znanja (objavljene izvore. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. slajdovi. Za uspješno korištenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rješenje opet treba potražiti u postavljanju dobrih pitanja . testiranja znanja. nastavu u kojoj će se učenici aktivno i odgovorno uključiti u procesu učenja. procesa.METODIČKE NAPOMENE Kad učenici uče historiju. Standardi opisuju šta se od učenika očekuje. Savremenim pristupom u poučavanju. globalnih pitanja ka onim složenijim koji će i dati odgovore. radne sveske za učenike. dokumentarni filmovi. Ovakav pristup u obradi sadržaja omogućava sticanje znanja za cijeli život koje se može koristiti i prenositi na mnoga druga područja. Kriteriji za ocjenjivanje određuju se u skladu sa propisanim standardima. Ono treba da prirodno izrasta iz prolaska kroz gradivo. historijski atlas. Nastavnikov zadatak je da uz korištenje različitih izvora oslobodi kreativnost učenika. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u učionici. kod učenika treba da razvijaju konkretne vještine historičara. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje ne treba da budu odvojene od nastave i učenja historije. kao i plan rada. a to prije svega znači konstruktivnih i razumljivih pitanja. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. razvijaju zajedno nastavnik historije i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. uloga nastavnika je da pomogne učenicima da upoznaju i razumiju prošlost i svijet u kome žive. Izvori pružaju široke mogućnosti proučavanja i sticanja novih znanja. proizvoda i sredine učenja. oni definišu šta svaki učenik treba da zna i da je u stanju raditi. konkretne historijske vještine (sredstvo rada jednog historičara). nastavnici treba da organizuju interaktivno učenje. 132 . internet. a po mogućnosti i šire. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnižeg (nivo reprodukcije) do najvišeg (znanje na nivou sinteze i procjene).

Historija. -Razumije i prepoznaje period srednjeg vijeka.Kršćanstvo i islam. Razvijanje pozitivnog stava prema različitim civilizacijama i njihovim dostignućima -U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore. pojam monoteizam. -Usmjerava aktivnosti u učionici i razvija kulturu dijaloga. Bizantije i arapske države. glavna obilježja srednjovjekovne kulture. feudalna hijerarhija. djelotvorno komunicira sa učenicima. može da se snalazi u vremenu. -Zna pojam “velika seoba naroda” i njene posljedice. -Pomaže učenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje želi postići . može da objasni način života i društvene odnose u srednjem vijeku. Franačka država. objasni strukturu društva i uoči razlike i sličnosti između robovlasničkog i feudalnog društva. Društveni život u feudalizmu. -Pitanja formuliše jasno i precizno: -Potiče učenike da iznose svoje mišljenje. -Informacije o događajima slažu u slijed. regione srednjovjekovne umjetnosti. feudalac. vazal. kako je izgledao feudalni posjed. Bizant (Vizantija). VII razred – 2 časa sedmično. -Procjenjuje pretpostavke i razmišljanja učenika. -Zna vremenske granice i podjelu srednjeg vijeka.Na osnovu primjera iz svakodnevnog života. . . -Priprema analizu izvora. poglede. -Pomaže učenicima da Evropa. . daju odgovore na postavljena pitanja. stavove i tumačenje ponuđenog izvora. Razvijanje sposobnosti hronološkog razumijevanja Sposobnost analize. feudalizam. tokove historijskog razvitka Franačke. baština. -Osnovna obilježja feudalnog društva –ključne pojmove (feud. susret istoka i zapada. velike srednjovjekovne civilizacije. glavne ličnosti koje su obilježile pojavu kršćanstva i islama. 70 časova godišnje CILJEVI I ZADACI ISHODI Tematske cjeline/ Teme Učiti: OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI Vrijednosti. feudalizacija. baština i pronija. -Razumije posljedice velike seobe naroda i -Život ljudi u srednjem prepoznaje osnovne grupe naroda u Evropi -Pripremaju igrokaz 133 . ponašanje Aktivnosti nastavnika: Znanje iz historije: Proces i sadržaj Aktivnosti učenika: Učenik : Osnovna obilježja srednjeg vijeka -Periodizacija.ocjene i bilježenja dokaza Razvijanje kritičkog mišljenja kroz analizu različitih historijskih izvora -Analizira različite izvore i iznosi vlastito mišljenje. stavovi. kmet. Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku -Uzburkana Evropa. Arapi i uspon islama. pronija). feudalizam. kultura srednjeg vijeka.Može da objasni osnovne pojmove vezane za temu.

vijeku. -Zna osnovne tokove društvenog. -Priprema posjetu historijskom lokalitetu. razumiju značaj kulturnog razvoja Bosne u srednjem vijeku. može objasniti kako su istočna i zapadna civilizacija utjecale jedna na drugu i razumije posljedice tih uticaja. jasno prepoznaje reprezentativna umjetnička djela nastala u srednjem vijeku. karte. -Teritorijalni razvitak. suprotnosti srednjovjekovnog društva. slavenske države. može objasniti i razumjeti suprotnosti feudalnog društva.). zna vjersku sliku i osnovna obilježja kulture i umjetnosti. Razvijanje vještina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije. značaj pojave kršćanstva i islama. politički. -Ocjenjuje učenike. povezuje prošlost sa sadašnošću. sukob carstva i papstva. razumije i zna objasniti his. -Učenici znaju slavenske narode i njihove države. -Ocjenjuje učenike. uvažavanje drugih i drugačijih Izgrađivanje pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici Razvijanje vještina korištenja dokaza Učenici su u stanju da opišu vizuelni izvor Razvijanje interesa za proučavanje srednjeg vijeka Razvijaju svijest o tome da o historijskim događajima postoje različita gledišta Razvijaju „širu sliku“. pjesme. opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. snalazi se na karti (prepoznaju i pokažu pradomovinu Slavena. državno i društveno uređenje.. razvijaju sposobnost komunikacije sa drugima. razumiju i nauče nove pojmove. Evropsko društvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku -Slaveni (život u pradomovini). srednjovjekovni parlament. znaju kako je tekao državni. teritorijalno širenje Bosne). -Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju zadate teme. -Primjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju različitu sliku o križarskim ratovima. zna o svakodnevnom životu ljudi. završavaju analizu. -Analiziraju različite izvore. -Nastanak. snalazi se na karti . razvija kreativno i kritičko mišljenje i logičko zaključivanje. križarski ratovi. razumije društvene. -Priprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrađuje period srednjeg vijeka. procjenjuju pouzdanost izvora. Slaveni i dr. -Ocjenjuje učenike.. privreda. vjerska slika. Romani. pisanih. razumije vjerske prilike. hereza. privrednog i političkog razvoja Evrope u razvijenom i kasnom srednjem vijeku. razvija sposobnost empatije (suosjećanje i razumijevanje ljudi iz prošlosti). privredni i društveni razvoj Bosne u srednjem vijeku. hronološki kontekst (vremenska crta) i geografski kontekst (mapa) kojim predstavljaju društvene odnose. razumije važnost razvoja nauke i kulture.. opisuju različite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja. -Učenici se uključuju u atmosferu perioda srednjeg vijeka. kultura i umjetnost. (Germani. jednostavno uočava različite stilove u umjetnosti. slavenske države u srednjem vijeku. Bosna u srednjem vijeku 134 . arheološki artefakti. -Učenici analiziraju različite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja. -Priprema analizu različitih izvora: vizuelnih. privredne i političke tokove i zna ih objasniti. društveni i privredni razvoj Bosne u srednjem vijeku.

objašnjavaju izvore. organizira različite oblike rada u učionici. . -Teritorijalno politički razvoj Osmanskog carstva.. -Državno i društveno uređenje (ključni pojmovi: bejluk. razmjenjuju razmišljanja. politički razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. usmjerava aktivnosti učenika. iznose stav. vjersku strukturu i manjinske narode. Izgrađivanje svijesti o kontinuitetu državnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prošlost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama Uvažavanje različitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja) -Analiziraju izvore. kultura i umjetnost. raja. -Posmatraju. razvoj bosanskog društva. objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja Bosne od XVI do kraja XVIII st. vjerski mozaik.-Uspostava i organizacija osmanske vlasti u Bosni. upravno teritorijalnu organizaciju.. mogu dati vlastita tumačenja određenih događaja na osnovu izvora.).. u grupi ili paru. manjinski narodi. sultan.. prikupljaju informacije. razlikuju bitne od nebitnih činjenica. privreda. ejalet. -Društvo. -Istražuju. -Usmjeravaju učenike na istraživanja (npr. Osmansko carstvo -Bosna od 1580-1791 god. -Priprema analizu različitih izvora. razumiju posljedice osmanskih osvajanja. asker. odgovaraju na pripremljena pitanja. -Priprema analizu izvora: vizulelnih pisanih. timarskospahijski sistem. veliki vezir. 135 . povezuju prethodna znanja. država. -Širenje islama. emir. osnovna obilježja kulture i umjetnosti. -Mogu prepoznati i na karti pokazati kako se širilo Osmansko carstvo. -Učenici znaju kako je uspostavljena Osmanska Bosna u osmansko m periodu do kraja XVIII st. mogu objasniti i razumjeti društveni i politički razvoj..Iznose vlastiti stav. privredne tokove. -Ocjenjuje učenike. hrana).

TEHNIČKA KULTURA 136 .

U okviru praktičnih radova iz ovog predmeta. Naročitu ulogu tehnička kultura ima kada je u pitanju buduća profesionalna orijentacija učenika. kroz aktivnosti u okviru tehničke kulture. Program tehničke kulture osmišljen je tako da se učenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju sa bitnim elementima u raznim granama tehnike: mašinske tehnike. fizika. saobraćaja itd. građevinske tehnike. kulturni život i uopće društveni život. hemija. a također se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno trošenje materijala i energije. organizacija rada. Na taj način je olakšan svakodnevni život čovjeka. spretnost. Kako naučna i tehnološka dostignuća predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti čovjeka. Također se upoznavaju sa osnovnim elementima istorijata pojedinih tehničkih dostignuća bez kojih bi život savremenog čovjeka bio nezamisliv. tako da on ima više vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor. kao i sticanje znanja primjenjivih u domaćinstvu i u svakodnevnom životu. učenici razvijaju svoju radne navike.TEHNIČKA KULTURA Zašto učiti tehničku kulturu? Tehnička kultura je primijenjena disciplina u kojoj se učenici upoznavaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Uporedo s tim. Tehnički uređaji u moderno doba sve više zamjenjuju rad čovjeka. elektrotehnike. učenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao što su: matematika. inventivnost. elemente tehničke zaštite na radu i sl. pri čemu im znanja i vještine sa kojima se susreću u tehničkom odgoju omogućavaju da sve te discipline posmatraju integralno. nastava tehničke kulture značajno doprinosi općem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. očuvanje životne sredine. 137 .

motoristika.. -Koristi već formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja. zna primjenu tih elemenata u mašinstvu. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. kotiranje. Sadržaj -Modelirati.Područja učenja CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Učenik: Učiti: Znanje: -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. -Svjesno prihvata i ispravlja svoje greške u toku praktičnih radova. -Razvijanje različitih misaonih operacija (analiza. vrši predviđanja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehničkom -Tehničko crtanje u mašinstvu. izborni -Zna primijeniti osnovna znanja o tehničkom crtanju u mašinstvu: formati crteža. realnošću. eksperimentiranja i promatranja. izrada dio. postupci obrade metala. njihove mehaničke i tehnološke osobine i njihovu primjenu. -Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz tehničke kulture. -Razvijati stvaralačke sposobnosti. -Uočava propuste na tehničkim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. -Pravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktične nastave. -Poznaje mašinske materijale. -Klasificira vrste mašinskih elemenata. -Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. jednostavnih mašinskih tehničkih crteža. -Interpretira dati model. sinteza. tehničko pismo. mjerenje. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. Procesi -Komunicirati.. osnovni elementi mašina. zaglavlje sa sastavnicom. kao i grafičko 138 . materijali u mašinstvu. ukazuje i na greške drugih. robotika. alati i mašine za obradu metala. -Koristi induktivno i analogno mišljenje u rješavanju različitih zadataka i problema. -Koristi prethodna tehnička iskustva i termine u daljem učenju. čitanje mašinskih crteža. -Improvizira i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predviđa rezultate. -Primijenjena znanja koristiti kroz pratične vježbe (izradu različitih predmeta u školskom kabinetu).

instrumenata i pribora u elektronici. automatika i sistem upravljanja. alati i pribori u elektrotehnici. vježbe i praktični radovi. simboli i sheme u elektrotehnici. telegrafski sistemi i mreže. pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. telefonija. instrumenti. -Opisuje i razumije skiciranja i čitanje simbola i shema u elektronici. pogonu robota. -Interpretira povezanost mehatronike sa mašinstvom. obnovljivi izvori energije. kao i alata. -Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu. razvoj komunikacija. elektromotori. radnom prostoru robota. alati. kućanski električni aparati. princip rada. simboli i sheme u elektrotehnici. -Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon. NF telefonija. sastavni dijelovi telefonskih centrala. održavanje motora. princip rada. načinu prenosa kretanja kod robota. elektronikom. -Opisuje princip rada mašina. održavanja. rukovanja.). elektronički uređaji. saobraćajna kultura. poluprovodnika. princip rada. prenos i distribuciju električne energije. mehatronika-elektrotehnika. -Ima osnovna znanja o: razvoju robota. održavanje mašina. telegrafija. pogon. -Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika. održavanje. elektrotehnikom. -Poznaje električne uređaje i aparate u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja. pravilnog izbora goriva za domaćinstvo. energija vjetra i sl. mjere zaštite na radu. -Posjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. rukovanja i održavanja. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. razlike. goriva i maziva. -Posjeduje znanja iz oblasti elektro-instalacionih materijala. -Mehatronika-mašinstvo. pružanje prve pomoći u slučaju povreda na radu. telegrafija. -Izvori električne energije – elektrane. -Poznaje i opisuje osnovne elemente bezbjednosti saobraćaja. kondenzatora. osnovni elektronički elementi. pribori. -Poznaje i opisuje obnovljive izvore energije (hidropotencijal. -Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog korištenja energije i materijala. -Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu električnih shema. -Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj. mehatronika-elektronika. izborni dio. alata i pribora u elektrotehnici. telegrafija. načine stezanja radnog komada. 139 . elektroinstalacioni materijali. izborni dio. energija i okolina.predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. -Posjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora. organizacija telefonske mreže.

generalizacija). stavovi. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim. -Razvija spremnost da se pomogne drugima. -Afirmiše timski rad i argumente drugih. -Djeluje na druge da slijede njegov primjer. 140 . -Razvijati naviku korištenja raznovrsnih izvora informacija. -Slobodno izlaže mišljenja i ideje i poredi ostvareno. -Razvijati smisao za tačnost. -Razvijati vještine i navike u cilju profesionalne orijentacije učenika. -Dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i poštuje mišljenja i stavove drugih. -Razvijati smisao za racionalno korištenje energije i materijala. navike -Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vještina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema. -Prepoznaje važnost tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu. -Rješava probleme primjenom novih znanja i naučnih dostignuća. -Zalaže se za odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija. sinteza. -Na osnovu praktičnih radova razvijati različite misaone operacije (analiza. -Sluša argumentacije i kritički preispitiva lične stavove i stavove drugih.Vrijednosti. -Uključuje se u tehničke aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. -Traži odgovor pred novim tehničkim zadatkom. praktičnim i eksperimentalnim radom. -Savladava temeljne vještine i procese. -Pokazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju.

4.elektrotehnika 3. Alati i pribori u elektronici 11.elektronika 4. Mehatronika . Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Izborni dio IX razred 1. Izborni dio 141 . Elektromotori 7. Uvod u nastavni predmet Tehničko crtanje u mašinstvu Materijali u mašinstvu Osnovni elementi mašina Alati i mašine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborni dio VIII razred 1. Razvoj komunikacija 12. Elektronički uređaji 8. 2. Telegrafija 14. Elektroinstalacioni materijali 4.OSNOVNI SADRŽAJ VII razred 1. Izvori električne energije . 8. 9. Automatika i sistem upravljanja 5. 5.mašinstvo 2. Saobraćajna kultura 15. 7. NF telefonija 13.Mehatronika . Kućanski električni aparati 6. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. 6. 3. Energija i okolina 16. Osnovni elektronički elementi 10. Obnovljivi izvori energije 6. Mehatronika .elektrane 2.

slobodnih tehničkih aktivnosti. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju. vodeći računa o individualnim mogućnostima. projektuje i praktično izrađuje predmete. . likovna kultura. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izučavanog gradiva. takmičenja). procesa.obrazovnih sadržaja (izložbe. mašine i materijale. potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvođenje eksperimentalnih i praktičnih vježbi. Ocjenjivanje Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati. kultura življenja. dodatne nastave. aktivnosti na smotrama tehničke kulture. Pri tome. biologija. po potrebi. rad na projektu. U realizaciji nastavnih sadržaja učenici koriste udžbenike.METODIČKE NAPOMENE Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktičnih vježbi i predavanja. osmišljenih odgojno . treba 142 . vježbi i praktičnih radova. kao i sredine učenja. smotre. alate. To omogućava svakom učeniku da cio proces doživi. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad obezbijediti potrebnu tehničku dokumentaciju. da planira. Za učenje tehničke kulture od bitnog značaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja učenika: . tj.. Da bi se omogućilo svakom učeniku da za vrijeme nastave tehničke kulture praktično radi. crteže i ostale izvore znanja.). a nastava se izvodi u blok časovima (po dva časa). kao i sredstva higijensko . specifične komunikativne i radne vještine itd.Sposobnosti i vještine..Znanje sadržaja predmeta. . Učenici vode dnevnik rada (kao tehničku dokumentaciju) koji se. s tim da ga učenici mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.Odnos prema tehničkim sredstvima i prema ekonomičnom trošenju materijala i energije. 16 učenika. zavisno od osobenosti potreba učenika sa posebnim potrebama.tehničke zaštite. ocjenjivanje treba da bude zasnovano na različitim metodama i instrumentima. čuva u školi. Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. sposobnostima i sklonostima. dnevnike rada. potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati max. po pravilu. aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta. dva puta godišnje treba sistematizovati pređeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa.Odnos prema tehničkoj zaštiti na radu. Najpogodniji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. . Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagođene programe. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. U skladu s tim. Svakoj grupi pripada planirani fond časova.DIDAKTIČKO .

kao i sa njihovom primjenom. radnu atmosferu i u Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. čita i koristi mašinske tehničke crteže. primjena. -Priprema -Izrađuje materijal. Pozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova Sve snažnije i intenzivnije -Upoznavaju se sa različitim vrstama mašinskih materijala. VII razred – 1 čas sedmično. sa njihovim mehaničkim i tehnološkim osobinama. -Shvata kulture. -Usvajaju -Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. ortogonalni i aksonometrijski crtež. nastavnu tehniku i tehnologiju. kao i plan rada. -Ostvaruje stvaralačku razredu. Individualno prilagođeni program. didaktički Tehničko crtanje u mašinstvu -Osnove tehničkog crtanja u mašinstvu: formati crteža. priborima. čitanje mašinskih crteža. izrađuju tehničke crteže. školi i okolini Materijali u mašinstvu -Vrste mašinskih materijala. higijensko-tehnička zaštita. Afirmacija rada i stvaralaštva Otvorenost za nove ideje informacije i znanja vezana za pravila čitanja i analizu gotovih tehničkih crteža. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. zaglavlje sa sastavnicom. mjerenje. -Izrađuje. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. uz korištenje potrebne ekspertize i učešće roditelja. -Vrši pravilan izbor i korištenje mašinskih materijala. ponašanje stavovi. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). kao i sa higijensko tehničkom zaštitom. -Bira zadatke i probleme usklađene sa mogućnostima. 35 časova godišnje CILJEVI I ZADACI Tematske cjeline / Teme Učiti: Znanje OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tehnička kultura: Proces i sadržaj Učenik : Aktivnosti učenika: Vrijednosti. razvijaju zajedno nastavnik tehničke kulture i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole / pedagoškog zavoda. kotiranje. Aktivnosti nastavnika: Uvod u predmet nastavni -Organizacija radnog mjesta. Resursi za realizaciju Nastava iz tehničke kulture realizuje se u kabinetu. -Primjenjuje model interaktivne nastave. rad u radionici. TEHNIČKA KULTURA. tehničko pismo. 143 . izrada jednostavnih mašinskih tehničkih crteža.imati i individualno prilagođene programe. mehaničke i tehnološke osobine mašinskih materijala. značaj tehničke Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Poticanje na samostalnost i samoinicijativu -Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim načelima rada u radionici.

-Motiviše i upućuje učenike na druge izvore znanja pored udžbenika. simulacije na kompjuteru. ravnanja. savijanje. održavanje mašina. maštovitosti i vlastite kreativnosti Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka Procjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Svjesno obavljanje zadatka i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom djelovanjem u razredu -Usvajaju -Snima Alati i mašine za obradu metala -Princip najprostije mašinske elemente. -Podstiče interes za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad. primjenu mjera zaštite na radu i zaštite okoline Razvijanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema Poštovanje kućnog reda u -Osposobljava se za mjernih i instrumenata. -Procjenjuje interesovanje i napredak učenika. bušenje i brušenje. -Vrše vježbu zakivanja. srednjeg i visokog nivoa. -Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. -Postavlja različite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja učenika na kvalitetne odgovore. savijenje. turpijanje. prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. rezanje. kao i u cilju uvježbavanja i obučavanja u korištenju kontrolnih alata (najprostijih). -Vrši izbor materijala za izradu pojedinih mašinskih elemenata. rada alatnih mašina. uz saglasnost. pružanju prve pomoći u slučaju povreda na radu. -Korištenje najprostije mašine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. turpijanja. ravnanje. pogoni. namjeni. koji kreira zajedno sa učenicima. Postupci metala obrade -Savladavanje postupaka obrade putem praktičnih vježbi u školskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostvnih radnih komada): ocrtavanje i obilježavanje radnih komada. ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. uključuju i puštaju u rad alatne mašine koje se nalaze u školskoj radionici. ravnanje i rezanje. odvajanjem bitnog od nebitnog. važnost pravilnog rukovanja i održavanja mašina. izboru materijala za njihovu izradu. pri čemu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. zakivanje.Osnovni elementi mašina -Vrste mašinskih elemenata. lemljenje. zaštita metala od korozije. primjena tih elemenata u mašinstvu. -Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. -Ekonomično koristi materijal i energiju. -Pomaže učenicima u samostalnom i grupnom radu. bušenja. brušenje i sl. -Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristeći tehnologiju: obilježavanja i ocrtavanja. savijanja. mjere zaštite na radu. -Objašnjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni pano. turpijanje. koja treba učenik usvojiti. -Shvata značaj pravilnog izbora postupka obrade metala. -Poredi rezultate prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. rezanja. -Pri tome poštuju opće i lične mjere zaštite na radu. korištenje kontrolnih -Precizira znanja: dovoljnog. opterećenju . -Izvršavaju neophodna mjerenja i očitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predviđenih mjera. -Izučavaju -Pokazuje osnovne principe rada alatnih mašina. brušenje i sl. (pri tome koristiti gotov tehnički crtež ili ga izraditi – procjena nastavnika). grafičko predstavljanje najprostijih mašinskih elemenata. bušenje. a prije navedenih operacija izvršavaju 144 .). načini stezanja radnog komada. osnovna znanja o elementima mašina. lemljenja i premazivanja zaštitnim slojem u svrhu zaštite od korozije. -Stežu određeni radni komad u stegu i vrše radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obilježavanje i ocrtavanje. -Osposobljava se za međusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom.

a)konstruisanje. u skladu sa uzrastom i mogućnostima učenika. -Koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika.motori SUS i motorna vozila. Robotika -Razumije značaj pravilnog održavanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. pano novim -Redovno ocjenjuje rad učenika i vođenje urednih zabilješki. -Sarađuje sa roditeljima.povezivanje robota s računarom. internet (po mogućnosti). sinteza. . goriva i maziva. princip rada. radni prostor robota. prate zanimljive članke i informacija sa medija. model. priručnike.elemenata mašina. -Vrši pravilan izbor grafičkih priloga. fotografije. generalizacija) na osnovu praktičnog rada. -Dopunjavaju zapisima.razvoj saobraćaja. urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktičnim i eksperimentalnim radom Razvijanje navike održavanja sredstava za rad Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naučnih dostignuća u korist blagostanja čovjeka Jasno ispoljavanje interesa i želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različtih odluka -Razvoj robota. -Učestvuju u izradi ilustracijacrteža. posmatra i zaključuje. uvid u sadržaj kutije prve pomoći. 145 . Motoristika -Stiče praktične vještine za obavljanje jednostavnih poslova u kućanstvu. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. . -Pored udžbenika i osnovne literature. -Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: Izborni dio (konkretan program izbornog dijel utvrđuju nadležni organi škole na osnovu potreba lokalne zajednice. . -Objašnjava opće i lične mjere zaštite na radu. -Proširuje već stečena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. .programiranje robota. b) robotika: . -Koristi stečena znanja. prikuplja informacije i podatke. c) saobraćaj: . pri tome koriste šeme.vrste saobraćaja. različitih vrsta mašinskih konstrukcija. . -Pažljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno učestvuju u nastavnom procesu. -Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.gradnja sklopova u robotici. održavanje motora. -Objašnjava važnost poštovanja radne i tehnološke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se učenici prvi put susreću sa ovakvim mašinama i programima rada). stiče vještine. fotografije. kreiraju obrazovni pano. jasno prezentira osnovne podatke iz različitih oblasti tehnike. kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. interesa učenika i mogućnosti škole). -Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike.-Vrste motora.mehanička osnova robota. -Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. školskoj radionici. -Uočavaju važnost korelacije nastavnih sadržaja iz ostalih predmeta i tehničke kulture i primjenjuju već stečenih znanja u rješavanju postavljenih zadataka. koriste i druge izvore: enciklopedije. -Shvata značaj razvoja tehnike i tehnologije u životu čovjeka. . eksperimentiranja i promatranja Razvijanje smisla za racionalno korištenje energije i materijala Razvijanje smisla za tačnost. način prenosa kretanja kod robota.mehanizama i uređaja. model. pogon robota. proizvodnja i montaža: . pri tome koriste šeme. poštovanje uputstava nastavnika i izgrađivanje jasnih stavova o radnoj i tehnološkoj disciplini Usavršavanje različitih misaonih operacija (analiza. -Samostalno proučava odabrane oblasti. vještine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). grupnom i frontalnom radu. -Proširuje svoja znanja o korištenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom mašina.

146 .

Četiri odrednice: osnovna znanja. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. umijeća i vještine. 147 . 1. 3. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave informatike u osnovnoj školi.INFORMATIKA ZA VII RAZRED 2 časa sedmično (70 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. vještina i razvijenih sposobnosti u osnovnoškolskom uzrastu. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. 2. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije. ali i kulturnim navikama za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. zahtijevaju da opća populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. 4.

da učenici upoznaju strukturu računara .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da učenike upozna sa načinima korištenja internet usluga .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja . opća aplikacijska programska sredstva i okolina programskih jezika) . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. postupke uključivanja i isključivanja računara.osnovne vještine pretraživanja interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema . rad sa proračunskim tablicama i grafikom) .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija .da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA 148 .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama. rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.osnovna znanja o strukturi računara.PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI .

da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu . onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.navika korištenja informatičke literature DIDAKTIČKO .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihovog narušavanja . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. STAVOVI . pri čemu svaka posebno ostvaruje predviđeni sedmični fond časova. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: Arhitektura računara. Naime.NAVIKE. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: 149 . Nastavni sadržaji u okviru ovih tema su novi ili prošireni. koristeći raspoloživa nastavna sredstva. putem interneta . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. Rješavanje problema uz pomoć računara i Programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Prenos podataka i računarske mreže. Primjena računara.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije . ali ako se to čini.

Izvedbeni program. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). Nastavnici informatike treba da. kojeg sačinjavaju nastavnici. likovne kulture (računarski dizajn. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu) je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. određivanja broja časova za obradu pojedinih tema. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. hrvatskog. u skladu sa mogućnostima škole. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom bosanskog. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. srpskog jezika i književnosti. U programu je preferiran BASIC. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja.- izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik. ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. 150 . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave.

izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). . . učešća učenika u grupnom radu.sticanja osnovnih ICT znanja. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. . treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo.U konačnoj ocjeni.sticanja umijeća i vještine. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Pored toga. 151 . Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. kako je predviđeno zakonom.usvajanju navika i stavova. koju učenik dobija na kraju školske godine. nastavnik treba da prati. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi.

množenje i dijeljenje binarnih brojeva -Uticaj računara na cjelokupno -Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke osnove funkcionisanja (rada -Uključivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u -Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. binarni. -Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Informacija i podatak. -Aktivno učešće u vježbama. UČENIKA: NASTAVNIKA: PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. -Sabiranje. AKTIVNOST AKTIVNOST STAVOVI. -Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. oduzimanje. 1. Obrada informacija. pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi -Prezentiranje nastavnih sadržaja. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva Učenik treba da pravilno i uspješno tumači ulogu brojnih sistema Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u načinu rada računara Shvatanje i -Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. -Pojmovi: informatika. heksadecimalni (heksadekadni) sistem.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Binarna aritmetika. -Praćenje aktivnosti učenika. organizovanje. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. (numerički) sistem -Baza (osnova) brojnog sistema -Decimalni (dekadni). 152 . OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. binarni i heksadecimalni brojni sistemi -Elementi brojnih sistema -Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. -Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. informacija i podatak -Obrada informacija i obrada podataka -Pojmovi: ulazne i izlazne informacije -Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak -Razlikovanje ulazne od izlazne informacije -Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija -Prezentiranje nastavnih sadržaja. Decimalni. informacijama i podacima. Uticaj računara na okolinu i pojedinca. -Usvojen pojam brojni Numerički (brojni) sistemi.

društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti

računara) -Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada

prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice

funkcionisanju računara; rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.

-Prezentiranje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca.

-Razvoj računara, pomagala za računanje, mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija, generacije računara
2. ARHITEKTURA RAČUNARA
Historijski razvoj računara. John Von Neumannova struktura računara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) računara. -Grupe uređaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica -Pojava, vrste i uloga mikroprocesora -Vrste računara: kućni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA – Personal Digital Assistant)

-Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva - peta)
-Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara) -Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene

Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike Održavaju odgovarajuću pažnju na času, prate izlaganje nastavnika

-Upoređuju
računare i njihove mogućnosti, ranijih generacija i sadašnjih; -Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. -Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva; -Demonstrira različite dijelove računara, ulazno izlazne jedinice, način njihovog povezivanja i drugo; -Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika.

-Radne stanice, miniračunari, veliki računari, superračunari

153

-Ulazne i izlazne jedinice PC
računara i njihove uloge -Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara -Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije -Blok šema hardverske strukture PC računara -Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, miš, pomična kuglica, grafička ploča ili tablet, skener, palica za igru (džojstik), mikrofon, digitalna kamera -Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, štampač (printer), crtač (ploter), multimedijski projektor, zvučnik -Modem (ulazno-izlazni uređaj) -Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafička kartica, zvučna kartica -Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM -Interne i eksterne sabirnice -Matična ploča, kartice (adapteri), utičnice (slotovi)

-Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova
-Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor) -Sposobnost priključivanja ulaznoizlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada -Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove -Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih memorija -Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije -Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove Izgrađuju pravilan stav prema hardverskim komponentama Ukazuju na pravilan način upotrebe, čuvanja i skladištenja opreme Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije

-Aktivno
učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru; -Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskim hardverom te izrađuju zidne novine; -Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju; -Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi; -Uredno vode pribilješke na časovima.

-Kontroliše izvršavanje
radnih obaveza: vođenje odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki; -Evidentira napredovanje učenika;

PC računari. Hardverska struktura PC računara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni uređaji, izlazni uređaji).

-Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme; -Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije; -Objašnjava posljedice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara; -Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom.

154

-Definicija softvera (software);
podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički); računarski virusi (antiaplikativni softver) -Sistemski softver, najvažniji – operativni system; MS Windows, Unix-Linux, MS DOS.; pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za održavanje; kompajleri -Računarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logičke bombe, vremenske bombe, crvi -Antivirusni programi: detektori, čitači, štitovi -Mjere bezbjednosti pri radu sa računarom: hardverska i softverska bezbjednost

-Sposobni su instalirati
odgovarajuće programe (softversku podršku), slijedeći uputstva o upotrebi -Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera -Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomoću programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru Znaju njegovu ulogu i vrijednost Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati

-Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera; -Uključuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogućnostima i uslovima za instaliranje; -Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

-Ukazuje na razvoj softvera i
na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene jer se računarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupačnije; -Kontroliše napredovanje pojedinih učenika; -Informacije pruža postupno, vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate.

Softver za PC računare. Sistemski i aplikativni.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAČUNARA
Mjere bezbjednosti pri radu sa računarima. Instaliranje računara. Start up proces (uključivanje i pokretanje) računara.

-Način instaliranja računara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera; instalacioni program: install ili set up; start meni -Vrste instalacije: tipična, kompaktna, prilagodljiva -Negativne posljedice pri korištenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera; besplatni programi (freeware), korištenje programa

-Sposobni su da primjenjuju mjere bezbjednosti u radu sa računarima -Sposobni su da uključe i pokrenu računar -Zna šta je registracijska baza -Sposoban je da vrši deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim

Stekli su potreban nivo odgovornosti da poštuju mjere bezbjednosti pri radu sa računarom (softverska i hardverska bezbjednost Pravilno postupaju pri instaliranju softvera, uključivanju i pokretanju računara Ne vrše deinstalaciju pojedinih programa

-Analiziraju
postupke pravilnog rada sa računarom; -Primjenjuju mjere bezbjednosti pri radu; -Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujući na

-Demonstrira bezbjedan rad
sa računarom i način instaliranja programa; -Posvećuje pažnju da učenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera bezbjednosti; -Prati i evidentira napredovanje učenika, ističe i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju pruža neophodnu pomoć i daje dodatna uputstva.

155

-Sposobni su da nabroje dijelove modernih računara -Hardverski dijelovi: . odnosno računala sa minimalnom konfiguracijom. demo i pune verzije programa. .hard disk. za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugačija. Znaju koji je neophodan softver za rad računara Pravilno tumače i pravilno se odnose prema računarima i računarskoj opremi. štampač. . napojna jedinica. -Podstiče učenike na kupovinu i čitanje stručnih časopisa iz oblasti računarstva i informatike. 156 . -Potiče učenike na savladavanje teorijskih ali i praktičnih sadržaja. -Potreba za komunikacijom čovjek – Komunikacija korisnika sa računarom. za funkcionisanje tastature. . pomoćni upravljački programi – drajveri -Dijelovi koji sačinjavaju moderni računar -Neophodna oprema: kućište računara. a po mogućnosti i komunikaciju putem glasa.tastatura i miš. pisač i čitač DVD diskova i drugo -Neophodan softver za rad računara: operativni sistem Windows ili Linux. (Neophodni minimum hardvera i softvera da bi računar mogao da radi). . komunikacija čovjek – računar. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije računarskog hardvera i softvera.RAM memorija. . Podržavaju nastojanje da se kad god je to moguće nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogućnostima. pisač CD diskova. računar (dostava podataka računaru – prihvatanje i interpretacija informacija) -Elementi komunikacije: izvor informacija. -Daju primjere uspješne komunikacije. Opća struktura komunikacionog procesa. vrste komunikacije: grafičko okruženje. -Pribavljaju dodatnu računarsku i informatičku literaturu koju čitaju i analiziraju na času. priključni kablova -Poželjna (preporučljiva) oprema: ZIP disk. i korisnički softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima instaliranim programima bez prisustva stručnih lica štetne posljedice primjene nelegalnog softvera. -Ističu primjere primjene mjera koje zahtijeva -Vrši prezentaciju opće strukture komunikacionog procesa. skener. . Minimalna hardverska i softverska konfiguracija PC računara. -Demonstrira neophodnu opremu.besplatno na određeno vrijeme (shareware programi). -Demonstrira komunikaciju pomoću grafičkog okruženja. . miša i drugo -Komunikacija čovjeka sa računarom -Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa računarom kako bi rješavali pojedine probleme -Sposobni su da grafički predstave opći model komunikacije čovjeka sa računarom -Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs -Sposobni su objasniti šta je GUI -Znaju oblike i fizičke karakteristike radnog Prihvataju način komunikacije čovjeka sa računarom Računar i svu njegovu opremu doživljavaju kao čovjekovu neminovnost za uspješno savremeno življenje Pravilno se odnose prema uslovima rada sa računarom.grafička kartica. te ih poredi sa drugim računarima savremene konfiguracije.matična ploča sa mikroprocesorom.modem. prijemnik informacija.čitač kompakt diskova. glasovna komunikacija.zvučna kartica. -Organizuje vježbe i kontroliše izvršavanje zadataka. poštujući savremene ergonomske zahtjeve Izgradili su osobinu poštovanja računarskih -Aktivni su na času. Računarska ergonomija . opći model komunikacionog procesa -Hardverski interfejs (međuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajući vezni sklopovi -Softverski interfejs: odgovarajuća programska podrška npr. objašnjava vrste komunikacije i računarsku ergonomiju. . kanal veze (komunikacioni kanal). -Poseban interes pokazuju prema novim konfiguracijama prenosnih računara LAP TOP.flopi disk. učestvuju u raspravi koja se vodi na temu komunikacije korisnika sa računarom.

pomoću grafičkog okruženja (GUI Graphical User Interface); komunikacija između čovjeka i računara putem glasa -Računarska ergonomija

prostora i ulazno izlaznih jedinica, zračenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namještaja (stolica i radni sto)

ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera

računarska ergonomija.

-Klasična primjena računara:
naučno-tehnički proračuni, masovna obrada podataka; uloga teksta procesora: editiranje (uređivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta -Microsoft Word za Windows; izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menia, trake „Standard“, „Formating“ i „Drawing“ sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, tačka umetanja (kursor), dugmad za izbor načina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna površina), pokazivač miša (kada je priključen) -Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows -Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi

-Učenici su sposobni da
ponove klasičnu primjenu računara -Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta -Sposobni su da demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora -Sposobni su da objasne sadržaj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnostima tekst procesora, a posebno sadržajima pojedinih padajućih menija Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju Provjera znanja iz ortoepije i ortografije te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta

-Aktivno se
uključuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva; -Vode pribilješke na času; vrše demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

-Prezentuje nastavno gradivo,
klasičnu primjenu računara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu; -Kontroliše aktivnost učenika, potiče one koji zaostaju, ističe one koji brže savladavaju gradivo; -Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama; -Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu.

4. PRIMJENA RAČUNARA
Programi za obradu teksta. Razvoj softwarea za obradu teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija.

157

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje grešaka

-Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente
Postupci ubacivanja crteža, slika, grafikona, šema i drugih elemenata

-Sposobni su da se služe
padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja grešaka

-Aktivno se
uključuju u izvođenje vježbi .

-Kontroliše izvođenje vježbi i
evidentira rezultate.

-Zna nabrojati koji su danas u
upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro -Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima „Standard“, Formatting“ i „Drawing“, dugmad za uređivanje, polje sa nazivom ćelija, traka formula, oznake kolona, polje za uređivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne ćelije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkulatora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata, koristeći prostor, oblike, boje i druge elemente

-Uključuju se u
kreiranje vježbi; -Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima; -Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak; -Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja.

-Sposobni su pokrenuti
program za tabelarne proračune -Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vršiti proračune i kreirati grafikone -Sposobni su da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help

-Prezentuje nastavno gradivo:
razvoj softvera za tabelarne proračune, načine unosa podataka, uređivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona; -Nadzire aktivnost učenika; -Obezbjeđuje pedagošku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika.

Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona.

statusna traka -Unos podataka se vrši u aktivne
ćelije. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni, brojčani, datumski, vremenski i formule Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka.

-Najpoznatiji programi za
upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual

-Sposobni su nabrojati
najpoznatije programe za upravljanje bazama

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja,

-Aktivno učestvuju
u vježbama koje je

-Organizuje vježbe u MS
Access-u li MS Outlook-u;

158

Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro -Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act

podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima

zatim za unos, pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično.

planirao nastavnik; -U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice.

-Daje potrebne dodatne informacije.

-Pod računarskom grafikom se
podrazumijeva prezentacija informacija pomoću slika u kojima su glavni nosioci informacija, oblici i boje; grafički programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje -Programi za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator -Programi za slikanje su: Adobe PhotoShop, Corel PhotoPaint, MetaCreations' Painter i JASC's PaintShop Pro -Program za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn)

-Sposobni su objasniti da
računarsku grafiku možemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku -Računarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu -Hardversku strukturu (podršku) čine ulazno izlazne jedinice računara -Softversku strukturu (podršku) čini jezgro grafičkog sistema -Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafičkim objektima) slijedeće operacije: filtriranje, izoštravanje i specijalne efekte -Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXPress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, Adobe In Design itd. Stekli su znanja i uvjerenja da je računarska grafika neophodna kada se govori o primjeni računara Imaju izgrađen stav da je potrebno steći (usvojiti) elementarna znanja o računarskoj grafici i mogućnostima njene primjene Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafičkih sistema i manipuliranja elementima slike nije moguće uspješno koristiti bogate mogućnosti računarske grafike Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavaštvo DTP.

-Učestvuju u
nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vježbe; -Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti računarske grafike koriste pri učenju sadržaja iz drugih nastavnih predmeta; -Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz štampe i stručne periodike; -Uključuju se u raspravu o grafičkim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje; -Izrađuju odgovarajuće panoe sa sadržajima iz oblasti računarske grafike.

-Vrši prezentaciju nastavnog
gradiva: o grafičkim paketima, strukturi grafičkih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafičkim paketima, programima za DTP; -Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uslovima u kojima nastavu izvodi; -Također, u skladu sa raspoloživom računarskom opremom organizuje vježbe tako da svaki učenik može savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrške za DTP. Prati aktivnosti učenika i podstiče njihov rad. U slučaju potrebe vrši naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim učenicima.

Grafički programi. Uvod u računarsku grafiku. Struktura grafičkih sistema. Manipuliranje elementima slike. Grafički paketi. Programi za stolno izdavaštvo - DTP.

-Osnovne operacije sa grafičkim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje
-Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crnobijelu sliku -Stolno izdavaštvo DTP (Desktop Publishing) kao skup postupaka koji koristi računar (i sve njegove ulaznoizlazne jedinice) i odgovarajući softver za izdavanje knjiga, brošura, novina, kataloga itd.

159

elektronička pošta (E-mail). prenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije. elektroničke knjige. atlase. atlasi. ćaskanje IRC (Internet Relay Chat). -Princip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji -HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata -Znaju pojam hiperteksta. simulacije -Pažljivo prate izlaganje nastavnika. simulacije -Znaju da ovi programi služe za vježbanje i učenje u raznim oblastima: matematika. Komunikacioni programi. animaciju. elektroničke knjige. -Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste različite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst. -Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podršku potrebnu za multimediju. Telnet. animacije) -Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku učenja -Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku učenja i rješavanja problema 3D multimediju koriste i za lične potrebe. -Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh učenika. -Prezentuje nastavno gradivo. Imaju pravilan stav i afirmativno se izražavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe Za učenje sadržaja iz drugih nastavnih predmeta koriste enciklopedije. -Angažuje učenike koji imaju iskustva i znanja u korištenju hiperteksta i hipermedije da pomažu drugim učenicima u toku vježbi. saobraćaj. -Učestvuju u fazi ponavljanja. -Vode rasprave na ovu temu. obrazovne igre. atlasi. fizika. -Pomažu učenicima koji nisu na vrijeme izvršili zadatke. -Vrši prezentaciju nastavnih sadržaja. vježbanja i utvrđivanja gradiva. ali i za igru i razonodu -Iskustva sa korištenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim učenicima. -Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. Neophodna hardverska i softverska podrška . govor -Sposobni su da definišu pojam komunikacionih programa -Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih računara) -Sposobni su pokrenuti programe (servise interneta) sa obrazovnim sadržajima kao što su: enciklopedije. Enciklopedije. za prikupljanje potrebnih informacija. hiperveza (hiperlink) -Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike. rječnici. mrežne novine itd. podvlačenje i bojenje teksta drugom bojom. Hipertekst i hipermedija -Posebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontPage i Macromedia Dreamweaver -Prikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vrši se u 3D multimediji (3D WEB) 160 . -Organizuje vježbe te obezbjeđuje da učenici ispune planirane obaveze i riješe postavljene zadatke. rječnici. obrazovne igre. obrazovne igre. primjenjuje efikasne oblike rada. grafiku. muziku. elektroničke knjige. simulacije. biologija itd. Interaktivni multimedijski obrazovni programi. rječnike. Osnovni pojmovi o multimediji. FTP (File Transfer Protocol) za prenos dokumenata.-Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prenosom podataka između više povezanih računara (računarska mreža) -Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija računarska mreža -Znaju koji su servisi interneta neophodni za multimediju: World Wide Web (WWW). jezik. -Ističu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa postizanju boljeg uspjeha u učenju. videoisječak. -Koristi nastavne metode demonstracije i objašnjavanja prvo frontalno a zatim u grupama.

-U inženjerstvu: projektovanje uz pomoć računara. statistike.-Primjena računara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi. slike i drugi grafički materijal. trgovina. raspravljaju o tome gdje se sve računar primjenjuje i koja mu je uloga. saobraćaju. upravljanje proizvodnim mašinama. upotreba računala kao nastavnog sredstva. saobraćaj. programi za vježbanje i učenje. publikacija. medicina. časopisa. -Učenicima omogućava da na temu primjene računara samostalno napišu referat i prikupe interesantne tekstove. izrada školskih novina. -Sposobni su da uspješno predstave i opišu primjenu računara u raznim djelatnostima a posebno u obrazovanju -Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izrađivati tehničke crteže i drugu tehničku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehničke kulture i drugih nastavnih predmeta -Znaju da se u medicini računari koriste za vođenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga. 161 . uprava. inženjerstvo. za praćenje i nadzor pacijenata. određivanje dijagnoze. kontrola kvaliteta proizvoda itd. kopnenog i vodenog saobraćaja -U sportu se računari koriste za praćenje fizičkih aktivnosti sportista. mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd. trgovini. vođenje evidencije. Primjena računara u sljedećim djelatnostima: obrazovanje. -Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu računara sa rezultatima koji se postižu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. -Na popularan način izlaže nastavno gradivo i trudi se da kod učenika razvije radoznalost i pobudi znatiželju. -Transparentno vrši ocjenjivanje uz neophodna obrazloženja. -Redovno vrši provjeru usvojenosti znanja i vještina. privredi itd. upravljanje procesima. -Planiraju primjenu računara u svojim aktivnostima. sport. masovni mediji. izrada tehničkih crteža i dokumentacije. -Analiziraju i Primjenu računara u svim oblastima ljudskog rada i života shvataju kao dio svakodnevnice Trude se da uz primjenu računara i aplikativnog softvera što više olakšaju svoj rad i da život učine ugodnijim Pravilno tumače i shvatili su ulogu računara u medicini. bankarstvo. ugostiteljstvo. upotreba računala u proizvodnim procesima. regulisanje i kontrola zračnog. uredi. -U saobraćaju: upravljanje. knjiga itd. razrednih knjiga. analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr.

RAČUNARSKE MREŽE Osnovni principi prijenosa podataka.Podstiče učenike na razmišljanje o mogućnostima koje se pružaju korisnicima priključivanjem na mrežu računara. 5. čitajući poruke -Prenos slike i zvuka (glasa) putem -Učenici su savladali i mogu koristiti i druge servise interneta kao što su: IRC. slanje elektroničke pošte putem WWW servisa (Yahoo. Yahoo. Upotreba interneta i WWW servisa (provajderi: BIHNET. Lotus CC:Mail. razgovor među korisnicima u realnom vremenu. -Priključivanje na internet putem provajdera: BIHNET. -Servis IRC (Internet Relay Chat). -Vode potrebne zabilješke o uputstvima za izvođenje vježbi. UTIC. Microsoft Outlook. Lycos. vršeći korelaciju sa obrađenom temom. UTIK i drugih -Upotreba WWW servisa -Programi za izradu WWW stranice -Korištenje računara pretraživača: Google. . 162 . VOI i FTP Stekli su naviku da koriste raspoložive resurse interneta. Internet. Ostali internet servisi (IRC. -Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postižu najbolji rezultati u učenju. učenicima pomaže da riješe pojedine zadatke. Telnet). Web Mail – HTML) -Sposobni su kreirati WWW stranicu -Pažljivo prate Formirali su stav da je neophodno koristiti servise interneta Svjesni su ogromnog značaja interneta u savremenom životu ljudi Uspješno se služe servisima interneta. Planira da učenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da učenici savladaju komunikaciju elektronskom poštom (slanje i prijem e-maila). Alta Vista. Telefonska mreža kao dominantna komunikacijska mreža. -Organizuje vježbe i prati izvršavanje zadataka. -Raspravljaju o načinima telefonskog analognog prenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mreža za prenos digitalnih informacija ugradnjom modema. -Daje potrebna uputstva za izvođenje vježbi. Lycos -Programi za korištenje usluga elektroničke pošte (E-mail): Eudora. Outlook Expres -Govori o internetu. PRIJENOS PODATAKA. VOI tehnologije multimedijske interaktivne komunikacije. Alta Vista.-Računarska mreža ima zadatak da prenosi podatke i informacije između dva fizički odvojena mjesta -Sposobni su objasniti principe prenosa podataka -Pokreću programe kojim se vrši prenos podataka -Sposobni su objasniti razliku između lokalne i globalne računarske mreže -Sposobni su objasniti prednosti mreža: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) Uočavaju važnost prijenosa podataka između dva fizički odvojena mjesta Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prenos podataka Znaju prednosti digitalnog prenosa podataka i informacija -Ocjenjuju efekte koji se postižu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Hotmail. Yahoo. Elektronska pošta. Računari pretraživači informacija: Google. posebno WWW-om i e-mailom izlaganje nastavnika. -Kontroliše da li učenici pravilno koriste računalo. komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Mreže za prijenos podataka (WAN i LAN). -Ostvarivanje digitalnog prenosa (prenos digitalnih informacija) -Brzina prenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi) -Korištenje telefonske mreže (koja prenosi analogne signale) za prenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem) -Podjela računarskih mreža: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mreže za šire područje WAN (Wide Area Network) -Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) računarska mreža -Učenici znaju koristiti internet poštujući predviđene procedure -Ovladali su vještinom korištenja usluga internet servisa. FTP protokol. da komuniciraju putem elektronske pošte -Organizuju rad na računalu prema uputstvu nastavnika. -Rješavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa internetom i njegovim servisima i WWW-om.).

realizacija akcije i osvrt na rješenje -Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara -Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. koristeći svoje kućne računare. svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje -Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram) -Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam Prave razlike kod zapisa algoritma -Učestvuju u raspravi o algoritmu. -Algoritam je svaki jasan. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Rješavanje problema. Razumijevanje. vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. Put od algoritma do programa. -Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u -Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) -Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definisanje problema. definisanje problema. Tipovi problema. -Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. poštujući redoslijed postupaka Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opći pristup rješavanju problema uz pomoć računara -Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. -Izlaže nastavno gradivo. -Evidentiraju uspjeh koji su postigli učenici. -Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. nedvosmislen uređeni niz koraka. Stvaranje plana rješavanja problema. 6. razrada plana akcije.VOI (Voise Over Internet) tehnologije -FTP (File Transfer Protocol) protokol za prenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata -Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom računaru Znaju prednosti korištenja računara pretraživača da bi došli do potrebnih informacija -Uspostavljaju međusobnu komunikaciju. grananje i petlja). 163 . koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema -Načini zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom -Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup) -Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima -Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima). precizan i Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok.

Razvoj proceduralnog komuniciranja. IF THEN i GOTO -Indeksirane promjenljive – nizovi -Rad s podacima -Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika -Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik).7. Također znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je moguće napisati program -Aktivno učestvuju u izvođenju vježbi. -Postavljanje zadatka. one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadržajima iz drugih nastavnih predmeta. konstante. Object Pascal -Neproceduralni (deklarativni. 164 . opisni) programski jezici -Kompajleri i interpreteri -Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom -Razvoj proceduralnog komuniciranja -Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni) -Alfabet BASIC-a. FORTRAN. Pascal. Izrada programa po zadatku i samostalno. proceduralnih. C itd. izrada algoritma i pisanje programa -Dokumentiranje i testiranje programa -Sposobni su rješavati probleme uz pomoć računara. -Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom -Programski jezici niskog nivoa -Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Imaju potpuno izgrađen pozitivan stav prema računarima (uključujući kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im računar pruža. FOR petlja. -Uredno vode pribilješke. -Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Struktuirani pristup razvoju programa. Osnovni elementi BASIC-a. -Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. -Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Osnovne naredbe BASIC-a. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. -Izvode predviđene vježbe. -Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. -Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. -Demosrtiraju svoja rješenja. COBOL. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika -Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa -Uključuju se u Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno ne bi nikada riješio Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja diskusije o programskim jezicima. Programske strukture. -Primjere programiranja bira pažljivo. promjenljive i izrazi -Struktura ponavljanja. Proceduralni programski jezici. -Pomažu drugim učenicima. -Interesuju se koje -Sposobni su pokrenuti program BASIC -Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju Primjenjuju funkcije i podprograme probleme je moguće riješiti koristeći BASIC . Objektno orijentirani programski jezici. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Funkcije i podprogrami. Metodologija programiranja. Neproceduralni programski jezici. Grafika i zvuk.) -Objektno orijentirani programski jezici: C++. -Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Složene strukture podataka. Java. -Izlaže nastavno gradivo. Programski jezik BASIC.tipovi podataka.

LIKOVNA KULTURA 165 .

srpskog jezika i spoznati kako primijeniti linije u cilju književnosti /pripovijetka. meka tekstura .sjajna tekstura tjelesne i tehničke kulture. moći predstaviti različite biljke.mat tekstura baštine.zasićena tekstura .LIKOVNA KULTURA /VII razred/ (jedan čas sedmično . moći ih uočiti na umjetničkim i svojim radovima i bit sposoban primijeniti mogućnosti različitih karakteristika tekstura putem slaganja linija. -Upotreba: -Usvajanje teksturne linije i mogućnost udžbenika za VII razred (likovna njene primjene kultura). . LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE LIKOVNO DIDAKTIČKI I TEHNIČKI MEDIJI C I L J E V I LIKOVNO OBRAZOVNI LIKOVNO ODGOJNI 1. informatike.. životinje.Korelacija sa drugim nastavnim predmetima. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . stranog . . prostori teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija . glatke. prepoznati učenika: ljudi pri različitim i biti sposoban /ovladati/ primjenom aktivnostima. povezivanje sadržaja drugih predmeta: -Ovladati /biti sposoban predstaviti/ bosanskog.. prozni tekst. patriotizmu.Razvijanje kritičkog mišljenja. pjesma.OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI POTICAJNE PREFERENCIJE. mat. muzičke.Usvojiti pojam tekstura: -hrapava tekstura -glatka tekstura .Događanja u neposrednom okruženju -Moći uočiti u svom okruženju. teksturnih linija. postizanja različitih tekstura. formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. TAČKA I LINIJA . historije. objekti. linija u roma.35 časova godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE . hrvatskog. funkciji definisanja tekstura: matematike. dijaprojektor -Upoznavanje strukturne linije i način slajd. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. BiH kulturne .hrapava tekstura jezika. mrlja i tačaka . pojave u prirodi.Upotreba različitih vrsta linija crtačkim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline . poslovica…/. -Izražajne mogućnosti teksturnih linija. video DVD materijal.Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogućnosti raznovrsne primjene u realizaciji crteža u predstavljanju motiva i sadržaja . geografije.glatka tekstura biologije.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti različite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja složenih organizacijskih formi struktura . svijetle i tamne teksture .prozračna.Dalji rad na njegovanju 166 . sjajne.

Razvijanje sposobnosti posmatranja.Otkrivanje značaja i 167 . oblika-forme. drugarstvu. zaključivanja. bogaćenje mašte. istrajnosti.njene primjene -Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih linija i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja građe i površine neke materije multimedija video -sjajna tekstura -mat tekstura -zasićena tekstura -prozračna .Ovladati i moći se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti / tonskog stepenovanja boje / i korištenja odnosa svijetlo . razvijanje likovne kreativnosti. solidarnosti.tamno . diferenciranje bitnog od manje važnog. tvrdo-čvrsto /sabijeno/ pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. dijaprojektor slajd. pastel /suhi. mozaik -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). uočavanja. konkretnog i apstraktnog mišljenja. prethodno obojene voštanim bojama/. video DVD materijal. flomasteri u boji /za manje formate radova/. povezivanja pojmova. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.meka tekstura .Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se lokalnom bojom . grafito /grebanje premazane osnove. dosljednosti i angažovanosti.Akvarel. voštani/. jačanje i bogaćenje emocija 2. davanja značaja i usvajanja primjene lokalnih boja . kolaž različitim materijalima. samostalnosti. materiju/: rastresito-prhko. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa . multimedija video .Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optičkog miješanja boja i dobijanja izvedenih različitih tonskih vrijednosti . BOJA -Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja lokalne boje -Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje -Ovladavanje primjenom optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/ postupak rada koji omogućava realizaciju kompozicijskih zadataka . gvaš. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Razviti kod učenika sposobnost uočavanja. opredjeljenosti za timski rad -Razvijanje humanih odnosa među polovima. tempera.Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. spremnosti za saradnju.

pozitivno i negativno u likovnim područjima: crtanja. upotrebom različitih slikarskih tehnika .Oblik /forma.asimetrična kompozicija plošnih oblika .Sagledavanje značaja vizuelnih karakteristika lika /forme. PLOHA -Dalji rad na razvijanju primjene /predstavljanju/ lika /oblika/ na plohi u različitim formama realizacije kompozicije: . spoznaji i mogućnostima boja predstavljanja bojom . pojava u prirodi. slikanja. u odijevanju. lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . uočavanja. primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/… 3.Razumijevanje i usvajanje mogućnosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije . priče. kreiranju životnog prostora. stepenovanje boje /valerske vrijednosti/. grafike i primijenjene umjetnosti -Ovladati sposobnostima prepoznavanja. plave i žute tačke rezultiraju zelenu boju. njene karakteristike .Lokalna boja. vrednovanja i primjene .Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije.Pozitivni i negativni odnos kao način u predstavljanju teksture. oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije . plastičnost plohe /ispupčeno-udubljeno/ -Realizacija dvodimenzionalne 168 . optičko miješanje boja . osjećanja. osmišljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija. proznog teksta.Primjena stepenovane.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. pjesme.Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/.Usvajanje pojmova za oblast Boja: lokalna boja. analitičkoj procjeni i mogućnostima predstavljanja upotrebe lokalne boje -Istraživanja putem primjene optičkog miješanja boja /poentlizam-divizionizam/. emocija i drugog putem likovnog izraza . valerski promijenjene boje .simetrična kompozicija plošnih oblika .Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja. događaja.-Dalji rad na usvajanju sposobnosti.… -Dalji rad na sposobnosti mogućnosti primjene lokalnih uočavanja. pripovjetke.

pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafičkog lista -Grafičke forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha.video DVD materijal. POVRŠINA 169 . dvodimenzionalno. vrijednosti i karaktera površine . pozitivno. asimetrija.Uočavanje. crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha u organizaciji grafičkog lista .U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista -Odnos simetrije i asimetrije. dijaprojektor slajd. pozitivno i negativno. u sopstvenom likovnom izrazu različitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura . višebojna grafika -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura). površine sa crtama /parnicama. negativno.Biti sposoban uočiti i prepoznati različite teksture i fakture na .Usvojeni pojmovi za oblast Ploha: lik. ploha. predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno /ispupčeno-udubljeno/ kroz primjenu različitih tekstura. razumijevanje i ovladavanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/. primijenjene umjetnosti i grafike -Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska/ -Pozitivni-negativni prostor plohe u grafičkom izrazu -Obogaćivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrija-asimetrija. slikanja. .Primjena slikarskih tekstura i faktura u umjetničkim djelima i u realizaciji funkciji predstavljanja različitih svog rada karakteristika. simetrija. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.organizacije kompozicije u likovnim oblastima: crtanja.U prostornom oblikovanju 4. primjena kontrasta statičnih i dinamičnih ploha. multimedija video .

glina. pozitivnih i negativnih formi/ u reljefu u prostornom oblikovanju urezanim linijama/ složenim u gušćem i rijeđem rasporedu.simetričnih i asimetričnih formi . vosak.skulptorska faktura /način nanošenja. na umjetničkim djelima i učeničkim radovima . multimedija video predstaviti simetrične i asimetrične oblikovne forme .Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem linijski istanjene mase 5. u realizaciji kompozicionih formi primijeniti različite teksture: grebanjem površine. MASA I PROSTOR -Dalji rad na usvajanju odnosa mase i 170 . slaganjem ureznih linija /snopova linija/. vajarski materijali.Shvatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora i oblika u prostoru upotrebom: . dijaprojektor slajd.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Pri realizaciji skulptorskih formi i -U svom okruženju i skulptorskim djelima registrovati. odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.slikarska faktura .-Proširivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moći prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/ -U oblasti oblikovanja.video DVD materijal.Upotreba različitih skulptorskih materijala. plastelin. sapun… -Predstaviti prostorne organizacije /forme/ putem mase i prostora .pozitivnih i negativnih formi . obrade materijala/ u oblasti prostornog oblikovanja: . glinamol.rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/ . tačkama. sapun -Primjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvođenje različitih tekstura i faktura . utisnutim različitim oblicima /predmetima/ u cilju ostvarivanja različitih faktura i ponavljanja oblika. ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture . utiskivanjem različitih materija /predmeta različite teksture/ /primjena kompozicije simetričnog i asimetričnog ritma.skulptorski /kiparski/. glina. moći izvršiti i procijeniti odnos mase i prostora . mase i prostora. analitičkom pristupu.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.Pozitivno i negativno kao način “govora” u skulptorskom izrazu . sagledavanju / upoređivanju elemenata skulptorskog jezika. glinamol.

pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora -Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa. naselje -Složene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture . planinsko…/ OČEKIVANI REZULTATI Učenici nastavljaju rad na usvajanju i proširivanju znanja o načinu i mogućnostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Tačka i linija: 171 . prostorna organizacija. oblikovanje žicom.simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama . predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad.jednostavni oblici . varoš -Upotreba: udžbenika za VII razred (likovna kultura).Prepoznavanje karakteristika različitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih /prostornih/ organizacija iz oblasti arhitekture -Karakteristike oblika: . multimedija video . urbanizacija prostora.složeni oblici . grad. dijaprojektor slajd.Izvođenje složene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete.video DVD materijal.urbanizacija prostora . odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije -Linijski istanjena masa -Žica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom prostorne kompozicije koristiti se linijski istanjenom masom . selo /ravničarsko. planinsko…/ naselje. selo /ravničarsko.forme urbanih organizacija. selo /ravničarsko. naselje. grad. planinsko…/.

rezultiraju trećom bojom /kao rezultat daju izvedenu koja bi se dobila i fizičkim miješanjem.da usvoji termine: hrapava tekstura. sjajna tekstura. glatka tekstura. akvarelu. Ploha: .da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetričnog i asimetričnog rasporeda elemenata. . 172 . prozračna . osmišljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora. materiju/: rastresito . . pastelu.prhko. . linija u funkciji predstavljanja oblika /forme/.usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe. . .da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje.da proširuju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama.moći predstaviti kompozicije sa naglašenom strukturom.moći prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija. postavljene jedna pored druge u formi sitnih tačkica. linije koje predstavljaju neku formu.meka tekstura. . linije koje difinišu neki oblik. . oblika .koristiti se primjenom različitih vrsta u cilju ostvarivanja različitih struktura u osmišljavanju kreativnog rada. .da proširuju znanje o lokalnim bojama /bojama koje karakterišu određeni oblik/. . mat tekstura. mozaiku. gvašu. zasićena tekstura.dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. . temperi.da proširuju znanje o optičkom miješanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje. Na ovom principu funkcioniše kolor ofset štampa.da razviju sposobnost prepoznavanja.primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika različitih materijala/.da mogu razlikovati teksturne linije i praviti gradaciju između njih. .da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti / boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlije i tamnije boje/ jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje. tvrdo . .čvrsto /sabijeno/.da prošire znanje o tonskom stepenovanju boje u cilju predstavljanja prostornosti. ali je na ovaj način dobijena intenzivnija boja/. realizacija kroz crtež. flomasterima u boji.da spoznaju karakteristike i mogućnosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti Slikarstvo.ovladavanje strukturnim linijama.moći prepoznati strukturne linije. . Slikarstvo: . procjene i primjene simetričnih i asimetričnih plošnih oblika kompozicija. .. .forme. .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o osnovnim bojama i mogućnostima njihove primjene. sposobnost predstavljanja karaktera različitih materijala /tekstura/ slaganjem različitih rasporeda ukrštenih linija /šrafurom/. . kolažu.

karton /papir/. asimetrija.dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima grafike. moći izvršiti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije.usvajanje i primjena simetrije /preslikavanje u ogledalu/ i asimetrije. . vajarski materijali. .u prostornom oblikovanju. . grafika u kojima dominira simetrija. glina. uočiti i moći predstaviti kontrast oblika i kontrast različitih tekstura u prostornim organizacijama /primjena kompozicije različitih tekstura/. . . 173 .dalji rad na uočavanju odnosa mase i prostora. Masa i prostor: .uočavanje. pozitivno-negativno/. . Usvojeni pojmovi za oblast Površina: slikarska faktura. obrade materijala/ Usvojeni pojmovi za oblast Prostorno oblikovanje: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski /kiparski/. linorez. .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitvne i negativne forme /oblici/. . gipsorez.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura /”rukopis” autora/. . -u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. pozitivno. . biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno kreativnom izrazu. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. .da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu.moći izvršiti analizu dijelova zgrade i uočiti formu organizacije. negativno.dalji rad na savladavanju znanja u pripremanju šablona za visoki tisak. prepoznavanje karaktera oblika. vosak. /način nanošenja. usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje predstavljaju geometrijske oblike. prisustvo simetrije-asimetrije.usvojeni pojmovi za oblast Ploha: simetrija /preslikavanje u ogledalu/. asimetrija. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/.dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje različitih tekstura. .. sapun. urbanističku prostornu organizaciju /upotrebom simetrije i asimetrije/ u oblasti arhitekture.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu prostornu organizaciju.biti sposoban uočiti karakteristike simetričnih i asimetričnih oblika. glinamol. skulptorska faktura. Površina. crtanja i slikanja. .

2. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom /miješaju se u oku posmatrača i stvaraju utisak izvedene boje/. a crvena i plava utisak ljubičaste. istražiti putem teksturnih linija. sjajna. izmjenama dužina. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. PLOHA Kroz tematsku oblast Ploha realizovat će se sva likovna područja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/. biti sposoban prepoznati njihove različitosti. mat. Strukturne linije u funkciji predstavljanja karaktera materije putem šrafura linija. kristalna /sačinjena od malih kristala /kamen granit. vata i sl. boje koja se dobije fizičkim miješanjem odabranih osnovnih boja. Teksturne linije. ofset štampa. Na pomenutom principu optičkog miješanja boja realizuje se i kolor štampa. Optičko miješanje boja na plohi putem slaganja tačkica sa osnovnim bojama /poentilizam –fr. boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih tačkica a dodavanjem crne boja gubi svoju zasićenost /slabi. 3. slikanju. koja je danas prisutna u svim sferama života. Različite vrste struktura. kocka šećera i sl. crtanju. Dodavanjem većeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se mijenja. gubi intenzitet/ i postaje tamnija./. boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla/. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /količina svjetla u tonu boje/. hrapava. zasićena /zatamnjena/. Siva boja se ostvaruje miješanjem tačkica svih osnovnih boja na jednoj plohi. spoznati njihove mogućnosti i moći izraziti različite teksture putem linija i tačaka. Moći prepoznati različitost između teksturnih i strukturnih linija. u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala./. crvene i žute tačkice utisak narandžaste boje. plastelin. predloška za izvođenje/. BOJA Likovno područje Slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uočavanja. TAČKA I LINIJA Likovno područje Crtanje: Usvojiti pojam teksturne linije. divizionizam/. usvojiti i biti sposoban /ovladati/ primijeniti različite vrijednosti tekstura putem linija u cilju predstavljanja različitih kvaliteta /vrsta/ površina. Plava i žuta kao rezultat miješanja daju vizuelni utisak zelene plohe. tvrda /čvrsta/. analitičkog pristupa. linije koje definišu oblik. meka /tijesto.STRUKTURA PROGRAMA 1. Point = tačka. grafici. Prepoznavati u svom neposrednom okruženju. vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. Šta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. njegovu formu i materiju. linije koje objašnjavaju izgled neke plohe u smislu glatka. pravaca i punoće šrafure u predstavljanju različitih tekstura. 174 . prozračna /svijetla/… Strukturne linije u funkciji definisanja karaktera oblika i položaja u prostoru. mramor.

Primjena kompozicije sa naglašenom organizacijom kompozicije u simetričnom rasporedu elemenata. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. Ovladavanje sposobnostima uočavanja. Tekstura karakteriše plohu i slojevitost nanesene boje. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. izbrazdano. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice. ravno… 5. Od učenika se očekuje da u svom okruženju. predloška za izvođenje/. izgrebano. kružno. mogu registrovati. prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban služiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom radu /izrazu/. odnosno način na koji je boja nanesena na neku plohu. u likovnim djelima umjetnika. Masa i prostor kao naizmjenične forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Korištenje i upotreba različitih materijala koji su podesni za realizaciju različitih tekstura /površina/ glina glinamol. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafičkom izrazu. MASA I PROSTOR Tematska cjelina Masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike. onda on predstavlja masu. predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala/. Realizacija kompozicije kroz formu asimetričnih odnosa elemenata. plastelin i sl. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. prepoznati i moći predstaviti kontraste različitih tekstura. puna cigla kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. primijenjena umjetnost i dizajn. 4. a faktura predstavlja rukopis. 175 . u tehnici gipsoreza. primjene jednobojnog i višebojnog visokog tiska. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim područjima crtanja. komad drveta. Boja nanesena u jednom smjeru. u niskom i visokom reljefu. slikanja i grafike. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sačinjen/ određenim materijalom. U prostornom oblikovanju. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajuće šrafure. u različitim smjerovima /pravcima/. predstavljene u ogledalu/. Masu definišemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen. neravno. vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije. linoreza i karton /papir/ grafike. uglačano. analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetričnog rasporeda prostornih elemenata. pozitivnih i negativnih ploha. pozitivnih i negativnih oblika i primjene simetrije i asimetrije.Razvijanje sposobnosti uočavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem različitih formi komponovanja. Primjena asimetrije u realizaciji likovno kreativnih kompozicionih organizacija. tanjim ili debljim /širim/ kistom. građenje. mogu biti: simetrične i asimetrične plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne. Rad na daljem savladavanju izrade klišea i principa rada u oblasti grafike. pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafičkom listu /otisku/. korištenjem simetrije i asimetrije. u cilju predstavljanja: hrapavo.

pješačke staze. DIDAKTIČKO .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . zelene površine /parkovi/. Arhitektonske i urbanističke organizacije u formi izražavanja strukturnih prostornih kompozicija. povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno stečenim znanjem. likovnog jezika i likovno . odnosi se na fazu likovnog izražavanja vizuelni realizam. saobraćajnice. koja se ogleda u odnosu velikih “čistih” ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /građevinskim/ materijalima. a mišljenje apstraktno. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije realizuju se kroz likovne oblasti / likovna područja. 2. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .CRTANJE . Primjena arhitektonskih /urbanističkih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. namjena prostora i objekata svim sferama života.Usvajanje od strane učenika pojma linijski istanjena masa ili masa koja ima izuzetno malen volumen i koja može da se organizuje na takav način da se sa njom ostvaruju složene kompozicione forme /oblici/. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. odnosa pozitivno i negativno. igrališta za djecu i funkcionalnosti prostora.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA 176 . asimetrije. infrastruktura. Prilikom pravljenja urbanističkog rješenja jedan od osnovnih zadataka je racionalnost /iskorištenost/. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost. OBLIKOVANJE NA PLOHI . nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti.kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica izvedbenih predložaka/ Oblikovanje u prostoru kroz područja: .SLIKANJE .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .dvodimezionalna organizacija kompozicije.METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetičko koncipiranje vizuelnog doživljaja. Dalje usvajanje znanja.GRAFIKA .

MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.problemskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. sposobnosti i saznanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. 1. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.-9. Poticajne preferencije su motivi – teme /likovni sadržaji/ Prikladne teme za likovno . Vizuelne motive 2. TAČKA I LINIJA 2.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. što trenutno nije slučaj od 1. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. PLOHA 4. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. nauke i društva.kreativni rad u svakom polugodištu. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. sposobnosti analize i vrednovanja.. Ponavljanje likovno . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. razreda/.–3. Nevizuelne motive 177 . razreda.problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno . novih medija i okruženja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast niti bilo koju tehniku. krajnje idejno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1. što utiče na formiranje likovno .tehničkih sredstava. interakciju umjetnosti. Likovno . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju u toku školske godine. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. prepoznaju i razriješe ga putem likovno . POVRŠINA 5.oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. BOJA 3.kreativni rad predstavljaju učenički doživljaji i spoznaje. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema.

tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja. rukopis umjetnika /način nanošenja boje kistom ili lopaticom/. poezija/. kompaktno/..nevizuelni poticaji: emocije /osjećanja/. . pozitivno. hrapava tekstura. hrvatskog. simetrija. glatka tekstura. muzičke kulture. objekti. etnografsko naslijeđe. škola. tuga. prostori. praznici. kulturnih dešavanja…/. biljke…. vjetar. materiju/: rastresito-prhko. roman. privid izvedene boje/. muzički. GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast Ploha: lik.3. asimetrija.likovni i kompozicioni elementi: shodno učeničkom uzrastu razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /likovnog jezika/. pojave u prirodi. muzika. višebojna grafika . prirode i društva. strah. slikarska faktura. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE .usvojiti pojmove: usvojiti pojam tekstura. zasićena tekstura.iz narodnih običaja /tradicije/: značajni datumi. 178 . stepenovanje boje /valerske vrijednosti/.meka tekstura. . .forme. pripovijetka. čulni poticaji. ploha. plakati /sportski. srpskog jezika i književnosti /priča. muzika. . znakovi vizuelnih komunikacija. oblika . prozračna . sreća. Usvojiti pojam struktura /ono što definiše organizaciju i strukturu neke plohe.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: bosanskog. tvrdo-čvrsto /sabijeno. matematike. SLIKANJE: proširivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast Boja: lokalna boja. optičko miješanje boja /boje se miješaju u oku posmatrača i na taj način ostvaruju utisak.. muzički spotovi. sjajna tekstura.značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. mat tekstura. mjesto stanovanja. . negativno. dvodimenzionalno.

stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture. pozitivnog i negativnog uticaja sredine kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnošću za likovno . selo /ravničarsko. glinamol. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. psihološkog 3. svoje strahove i oduševljenja. pedagoškog Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. predmeta i pojava. Dakle. uzimajući u obzir trud /zalaganje/. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. želju za postizanjem rezultata i sl. onda su svi ti radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. upornosti i iskustva. oblikovanje žicom. grad. aktivnost na času. skulptorski /kiparski/ vajarski materijali. estetskog 2. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. dobar pedagog. obrade materijala/. stečenog znanja i usvojenih navika. da usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. glina.Usvojeni pojmovi za oblast Površina: skulptorska faktura /način nanošenja. svoje viđenje svijeta. naselje… OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. vosak. prostorna organizacija. aktivnost na časovima likovne kulture. 179 . ne mogu biti loši. može iznaći način za rješavanje tog „problema“. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. sapun.kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: . učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku. linijski istanjena masa. planinsko…/. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. Nema loših dječijih radova. To znači da nastavnik. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. urbanizacija prostora. u skladu sa svojim mogućnostima.

To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa.problema. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. i likovnog jezika/.Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. u najvećoj mjeri. onda takva nastava likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. odnos prema estetskom. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim školama. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. na usvajanje ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka . pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. 180 .

MUZIČKA KULTURA 181 .

šesnaestinka i sve pauze). i njihova primjena u muziciranju te uočavanje oznaka pri slušanju muzike.poznaje violinski i bas ključ. mp. . artikulaciju. . .MUZIČKA KULTURA ZA VII RAZRED (1 čas sedmično – 35 časova godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali znati i razumjeti: . ZNANJE Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objašnjenja o rasporedu cijelih i polustepena) .Kroz analizu elemenata interpretacije tokom slušanja. .upoznaje 2/2 mjeru. f. . tema. staccato.Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. .Analizirajući notni tekst.primjena pojmova: rečenica.intonacija. suita. tempo.tempo . mala dvodijelna i trodijelna pjesma. . mf. . ). pravilno fraziranje. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. ukazuju na greške i ispravljaju i druge.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.Prethodna muzička iskustva i muzičke termine koristi u daljem učenju. ( jedinica brojanja četvrtina i osmina ). 182 . te luk i njegova različita primjena. polovinka.primjena znanja pri izvođenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa ( različita notna trajanja: cijela nota.Važnost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvođenja pjesama. . portato. filmska muzika. osminka. burleska. 6/8. simfonijska poema. arija. . .Sa većom sigurnošću primjenjuju oznake za dinamiku. ¾. četvrtinka. . legato.dinamika .stiče znanja o prirodnoj. učenici/ice vrše analizu djela i donose estetski sud o njima. muzičkih igara ili brojalica.poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora). . umjerena i brza tempa.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: arabeska.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p.artikulacija (akcenti. . crescendo i decrescendo.Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvođenja i slušanja djela. uvertira. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. 4/4. .upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. .

pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C . . na koncertima i sl.razlikuje vokalna.Uočava i hvali.Sve veća svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i i bh kompozitorima. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . . trodijelna i četvor. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poređenja ostvarenog. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje. . .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). PONAŠANJE 183 . .tokom slušanja pamti naziv djela. . .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. vokalne reprodukcije. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . podjela jedinice brojanja ). .prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.izvođenje brojalica na osnovu notnog zapisa ( dvodijelna. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. STAVOVI.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. ime kompozitora i poredi ga sa drugim slušanim djelima.Sve veće ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.. instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela. muzičke memorije kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.Sve veća samokritičnost prema sebi kao izvođaču (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge. . VRIJEDNOSTI. -Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . . obima glasa. .duru. . izvođače i izvođačke sastave.

U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke igre i 2 brojalice. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. Belgija. gitara). čime se ostvaruje multikulturalni muzički odgoj. odnosno najbližeg okruženja i drugih zemalja (Hrvatska. kultivisanje glasa. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda. i dalje u obimu oktave. harmonski i melodijski kroz pjevanje . ženski i mješoviti) i orkestra. reprodukcija ritma i razvijanje muzičke memorije. pokrete. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. U program su uvrštene vokalne. Rusija. Srbija. pravilna dikcija i akcenti. Upoznati učenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj. četveroglasni ). na osnovu slušnog primanja. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. sintisajzer. preciznost intonacije. talambas i def. Učenjem muzičkih igara učenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. troglasni. ženski. disanje. mala dvodijelna i trodijelna pjesma). muški glas).. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Potrebno je naučiti prvo pjesmu. učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. pa zatim učiti pravila igre. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. vrste hora ( dječiji. bubnjić-doboš (mali bubanj). kao u šestom razredu.). Program je sastavljen tako da se nastavna građa izlaže linearno i sistemom koncentričnih krugova te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiču nova. blok-flauti.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih dječijih pjesama. Poljska.. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječijeg glasa. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo slušati u izvođenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. Tokom obrade brojalica i pjesama. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa 184 . pjevačke glasove (dječiji. Izrael. izvođenjem muzičkih igara naroda Bosne i Hercegovine. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente ( pojedinačno i po grupama ). obraditi ritmičke figure koje sadrže. Pjevajući i učeći pjesmu. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Upoznati a-mol prirodni. instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. hor (dvoglasni. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. rečenica. fraziranje. Preporučuje se obrada najmanje 3. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. U sedmom razredu učenici/ice pjevaju lakše pjesmice na osnovu notnog zapisa. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrđene figure i kretnje te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. slušanjem muzike i dječijim stvaralaštvom. ksilofonu. a po sadržaju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Upoznati učenike sa načinom nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava). Ponoviti abecedu i solmizaciju te svirati lakše pjesmice na metalofonu.doživljaj molskog tonaliteta. Djeca i dalje uče pjesme po sluhu. bubanj na đerdinu. C – dur ljestvice.

ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. jer se time podstiče njihova kreativnost. a učenici od 6. harmonikaški i drugi). 185 . razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). muzičkog oblika (informativno) itd. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima itd). ima najsnažniji efekt u muzičkom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. kao najviši stepen muziciranja. tempa. opisno. izvođača. – 9.CD-a (globalno slušanje. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. dinamike. likovno i pokretom. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar (tamburaški. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici (dvoglasni hor 4 časa). Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. kao i na izmišljanje muzičko-scenskih igara. Mlađi hor čine učenici od trećeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje ). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku školu. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. artikulacije. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored redovne nastave. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima.

8. stihovi Miroslav Kovačević.imaju više povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente. .Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i uporedo proširuju teoretska znanja: . zora mi rudi. pjevaju Zdenka Vučković i Ivo Robić. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. . Belgija ili Kad se pjeva. fraziranje). 11. 9. -Osmišljava. promjenu mjere i koriste pojmove ''teza i arza’'. L.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. Džo banana.poznaju notna trajanja. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. disanje. kantautor.prihvataju korekcije i poštuju pravila (preciznija intonacija.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća u poređenju sa njihovim individualnim rezultatima u šestom razredu. -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. . N.Sviranje u školskom orkestru. izleti.Hej ja zagrizoh šareniku . -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. pauze. 13. priprema i 186 . grupnom i individualnom muziciranju. 7. tempo. .Pjevanje u školskom horu.Čija je ono djevojka. Stoljeće ljubavi. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja pored udžbenika. kuća. . 4. Simpatija. Tamburalo momče uz tamburu.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja. Korsakov. 2. -I sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji i podstiče komunikaciju. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza c1 – c2 u violinskom ključu. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje zagonetke. . Rusija.sviranje na metalofonu. 4dijelnu mjeru.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim . . .Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni . STAVOVI. odlomak iz opere ''Fidelio''. dinamiku. premetaljke rebusa. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. priredbe.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet te često pjeva i svira. -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C – duru. pjeva Minja Subota i dječiji hor. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici. muzika: Belkisa Vehabović. dikcija.Hajde dušo da ašikujemo. Julio Marić.. . . 15. .Učenici/ice osjećaju i svjesno izvode 2. . i primjenjuju ih tokom izvođenja pjesama.Aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. 14.V. violinski i bas ključ.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. Minja Subota. 3. mjeru. -Osjećaj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. jer zna da tako treba. Kako je divna. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. -Razvija se osjećaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva.Bulbul mi poje. narodna iz Poljske. artikulacija. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Čvrsta volja. Beethoven. . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . Ispraćaj zime. tekst: Mahir Vehabović.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvučanju. 3.RAZRADA SADRŽAJA ( TABELE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. tri i četiri dijela. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE-IZBOR 1.Prijatelj. Podmoskovske večeri. .uočavaju i određuju karakter pjesme. 6. . .Kod učenika/ica se poboljšava vokalna reprodukcija. Slavko Olujić. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. u porodici). -Poznaje mogućnosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi. 5. 10. . -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Nek' svud' ljubav sja.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. tekst i muzika: Ajka Kolaković. Moja mala djevojčica. stihovi Rešad Hadrović. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa. R. 12.

-Vodi aktivnosti.Troglasni kanon. jevrejska ritmičkim instrumentima. posebno tradicionalne. Hercegovački linđo. (I-IV). . . KANONI 1.Shvata značaj poznavanja umjetničkih djela kao vrijednosti. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikama). . . igre i kola. 16.Samostalno određuje karakter kompozicije. Refleks za flautu. .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. _____________________ ____________________ II MUZIČKE BROJALICE IGRE I Izbor: 1. . . uključuje roditelje u rad. narodni orkestar. (doživljaj). -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. udaraljke. -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Uvertira iz opere Carmen. i četiri šesnaestine''ta-fa-tefe''). Igre iz Sarajevskog polja. triolu ''ta-te-ti''. violinu. trava raste. sortiranje i izvođenje zaključaka. 3. -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa više sigurnosti. gradsko kolo bošnjačke tradicije iz Sarajeva. Neum Klek ili Paun pase.Shalom Chaverim. -Razvija kreativnost.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . harmonski i melodijski.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba čuvati (multikulturalnost). -Samostalno izvodi zadane pokrete. Jutarnje raspoloženje i _________________ -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi. _________________ . dječije radne i kulturne navike. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka''. upoređuje.Upoređuje note i njihova trajanja. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti te ih stimuliše direktnim učešćem u kolu.Predlaganje muzičke igre za priredbe.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar. . često traži da se djelo ponovno sluša. kombinuje (aranžmani). -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mješoviti taktovi). objašnjava svoj odnos (zašto mu se dopada ili ne dopada).Donosi estetski sud o djelu.Tačno izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima. -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija). G. klavir. samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Pored velikog fonda muzičkih igara. -Shvata i razumije značaj pokreta u plesu i kolu. . Moj beharu.jabuku. sa podjelom jedine mjere (četvrtinke) na dva. klarinet. . . Varijacije za gudački kvartet. -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Primjećuje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. prikupljanje materijala i bilježenje. razlikuje.Izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. Bizet 5. -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. tempo ( brzinu) i druge karakteristike djela. _______________________ -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima.Brzo pamti i pjevuši melodiju kompozicije koju sluša. _______________________ . Tri burleske. komentira osobine djela. 2. _______________________ .Izvodi zadanu koreografiju. zapisala Elly Bašić. pamti i imenuje pojedine pjesme.Tačno određuje dinamiku (glasnoću). -Predlaže i izvodi pratnju. Sarajevo _______________________ III SLUŠANJE MUZIKE: Izbor : 1. -Osposobljava ih i podstiče za uočavanje. . -Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih interumenata i nošnji naroda BiH koje su upoznali. . -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i slikama. . .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. seosko srpsko stanovništvo 1.(''ta-te'“. Vlado Milošević 4. . _____________________ -Na razne načine iskazuje razvijanje osjećaja za lijepo: izražava utiske o slušanom djelu.Brzo uočava i saopštava izvođača. _______________________ . Šota. Andante. igra ili Anterija kolo. Julio Marić 3. ko li mi te bere. -Upućuje. Joachim Denhof.Sposoban je da uz slušanje 187 . pomaže. -upoznaju a-moll prirodni. ______________________ -Demonstrira izvođenje i sviranje. 2.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. organizira igre. pokazuje simulacije na kompjuteru. što ih motiviše na učenje. uzima učešće u improvizaciji. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji .Poznaje instrumente narodnog orkestra. Jasmin Osmić 2. -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD-u (praktični rad). -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Uočava.

Samostalno smišlja. _____________________ . . 1. -Izrada zajedničke makete koncertnog podijuma. . mijenja.Insistira da prisustvuje uživo na koncertima. -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola . ______________________ -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. Antonio Vivaldi 10. . Igra satova. S. Mozart 9. Suita br. muški (tenor-bas). -Planira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje.. -Prepoznaje vokalno. Valcer u As-duru. Na času pjevanja.Priprema. timpani. -Dogovaranje o improvizaciji . Introduction. . 12. . sa važnijim telefonskim brojevima Narodno pozorište. hor . -Vođenje intervjua sa umjetnicima. -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. muzika: Ranko Rihtman. kompozitora i njihova najpoznatija djela.Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. Robert Schumann 7. Richard Rogers) 13.A. Amilcare Ponchielli 11. 3 u G-duru. austrijska narodna. -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje. 46. Runolist. Johan Sebastian Bach 8.Koristiti jednostavan muzički jezik za imenovanje i analizu djela. -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. orkestar ili grupa orkestarskih instrumenata. izvođače i kompozitore. pjeva Dragan -Zna naslov djela i saopštava ime kompozitora. 30. pjesma: Što no mi se Travnik zamaglio. -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo. . odlomak iz opere ''La Gioconda'' (Đokonda). ______________________ . te oznake za crescendo i decrescendo. duhački. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). . 18.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi .Uočava promjene u tempu ( postepeno ubrzavanje – accelerando ili usporavanjeriterdando ). instrumenata.. Koncert za mandolinu i gudače u C-duru RV 425. Cherubini.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života. rukovodi i planira muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. Tako je govorio Zaratustra op. Opera…). I stav Allegro moderato. -Saradnja sa lokalnom zajednicom. -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. J. .Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. -Poznaje i pamti imena bh.. -Poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p. tempo.Određuje karakter djela. . Brahms i Arabeska u C-duru op. I stavak. Grieg 6. . . S. melodija itd. ženski ( sopran-alt ). . dodaje.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Slobodnija improvizacija kolektivna. XIV Rukovet. udaraljke).Stvara kombinacijom riječi. mf. f.Razlikuje glasove: dječiji. W. E. dinamiku.Razlikuje izvođačke ansamble: solo. kao i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija. op. -Prati i ohrabruje oblike dječijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi područje u kojem je 188 . -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu. poštuje pravila ponašanja. . Richard Strauss. iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. posjeta školskoj priredbi i koncertima. . Kanon (dječiji hor) 15. simfonijska poema.Razgovorom o muzici u okolini. u paru (dijalogom). pokreta i likovnim izrazom. I opet mi duša za tobom sanja ili Proljeće iz filma ''Moj brat Aleksa''. upoređuje. školi i okolini. Mokranjac (ženski ili mješoviti hor) 14.Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu. . posebno na koncertu. individualna. mp. .Prati ponašanje na koncertu. ______________________ . -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama. -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred. Čarobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noći.Anitrin ples iz Peer Gynta. Brandenburški koncert br.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. -Pisanje eseja o posjetama koncertima. muzike i praćenje notnog zapisa uoči i primjeni muzičke termine za artikulaciju.Izražava instrumentima razne ritmove iz života. . .pjevač ili solo-instrument. -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji iz regije i svijeta te izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima.Prilikom slušanja muzike. stihovi: Aleksa Šantić. grupna. ritam. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.

. . . 189 .Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada. istražuje. . -Izvođenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva. slika za scenu itd.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizuje. -Samostalno spontano dovršava započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. najslobodnije. . . improvizuje i kombinuje instrumente. kreira nove aranžmane za pjesme i brojalice.Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad.Sam uzima učešće u izradi kositma. -Na muziku progovara likovno ili literarno.Stojnić _________________ IV DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani tekst.Želi da učestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita). . koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. _______ -Samostalno eksperimentiše. .Upoređuje individualno postignuće i samostalnost u kreativnom izražavanju.Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. .Izmišljanje teksta na zadanu melodiju. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 190 .

(7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. (3) sigurnost učenika. i to: a) sportsko rekreativni sadržaji. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. pored obaveznog. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. sportsku rekreaciju. materijalnih i prostornih uslova. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera. Po svojoj koncepciji. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uslova. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. U ovom ciklusu. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i stekne kineziološka iskustva (iz područja psihomotoričkih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. realizuje se i program koji škola mora da ponudi a učenici biraju. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uslovima. rekreativnim i. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. c) umjetnički sadržaji (ples. Ovaj program realizuje se jedanput sedmično sa po jednim časom. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. 191 . zbog toga je potrebno da škola. već i po razvoju psiholoških obilježja ličnosti.PROGRAM NASTAVE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA SEDMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti učenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i stimulisanja normalnog rasta i razvoja. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. poštuje i promoviše ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. sportski ples. U tom kontekstu. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (6) razumije. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. eventualno. folklor). kinezioterapijskim aktivnostima. Sadržaji zdravstvenog odgoja uslovljeni su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. a uključivanje učenika je dobrovoljno. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. zajedno sa društvenim subjektima. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. školska sportska društva). b) sport za sportiste. a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi.

Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: skoku uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta. Posjeduje osnovna znanja o morfološkim. Posjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Osnovna motorička Obrazovni Ishodi Posjeduje osnovna znanja o štetnosti nikotina. alkohola. Posjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima.Štafetna trčanja s predajom palice odozdo (*) . dišnog i koštano-zglobnog sistema Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Pubertet (*) Osnovna teorijska znanja Kriva rasta i razvoja Djelovanje tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. alkohola. Učenice Učenici x x x x x x x x x x x x x x x x x 1. Posjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vježbanja na čovjekov metabolizam te funkciju krvožilnog. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje. Posjeduje osnovna znanja o korisnim i štetnim sadržajima tjelovježbe za vrijeme mjesečnoga ciklusa. Trčanja: .Trčanje na 20 m „leteći“ 2.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ iz polukružnog zaleta 3. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uslovima 1. x x x x zanja x x 192 . Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavršavanje snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. Bacanja: . dišnog i koštanozglobnog sistema. Posjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora.Ciljevi. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: štafetnom trčanju s predajom palice odozdo te trčanju na 20 m. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje.Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja . funkcionalnim i psihomotoričkim promjenama u pubertetu.. Skakanja: . 1.Bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom 2. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja te bacanje male medicinke do 3 kg bočnom tehnikom. sadržaji i ishodi Ciljevi Sadržaji Štetna djelovanja nikotina.

Skokovi sa spravom po izboru . „mačjem“ skoku na niskoj gredi. x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: engleskom valceru.Dizanje lopte visoko na krajeve mreže . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojećeg prednjeg s prečke. Borilačke strukture: .košarkaški dvokorak (*) .Šut s pozicija krila i kružnog napadača (*) .Njih na prečci .4. usprav kroz čučanj 6.dizanju lopte visoko na krajeve mreže. Višenja.završna akcija Odbojka: . saltu natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama.Okreti . Ritmičke i plesne strukture: . nogomet . premasima odnožno na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º. mini odbojci 4:4.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.Složeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . košarka .Odbrambeni stav i kretanje u odbrani . disco fox-u.Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º.Engleski valcer (*) . ubacivanju lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte košarkaški dvokorak. koreografiji aerobike.tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. pojedinačnom i grupnom protunapadu. x x x 193 . naskoku na gredu visine 80120 cm s premahom odnožnim i okretom za 90º i uspravu kroz čučanj. njihu na prečci.završna akcija. odbojka .Disco fox .Valovite kretnje rukama i tijelom . valovitim kretnjama rukama i tijelom. složenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.Pojedinačni i grupni protunapad Košarka: . oduzimanju lopte presjecanjem. različitim varijante premeta u stranu. kontranapadu . skokovima sa spravom po izboru. x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet .Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgo nakon dodane lopte .„Mačji“ skok na niskoj gredi 7.Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje”.Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom – “kuhanje” Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Različite varijante premeta u stranu . Koreografija aerobike 8.Podmetni saskok iz visa stojećeg prednjeg s prečke (*) . x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije.šutu s pozicija krila i kružnog napadača.Salto natrag odrazom iz visa stojećeg na dočelnim karikama .Premasi odnožno na dvovisinskom razboju. upiranja i penjanja: . okretima.Kontranapad . Kolutanja: .odbrambenom stavu i kretanju u odbrani. Igre: Rukomet: . saskok s premahom odnožnim i okretom za 90º .

. koordinacije.Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije . 3. Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil života i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta. Funkcionalne sposobnosti: 3.. 7. 2. 4.Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama . Uljudno se ponaša na času i u školi.. I 8.Ravnoteža: . Uspješno kontroliše agresivnost u igri.Brzina: .. Posjeduje ekološke navike i aktivno učestvuje u rješavanju ekoloških problema. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljšanje maksimalnog primitka kisika.. Motoričke sposobnosti 2.1. brzine.Koordinacija: . Posebnu pažnju poklanja usavršavanju snage i brzine te koordinacije i gibljivosti. a shodno potrebama učenika i mogućnostima škole i okoline S potrebnom snagom i brzinom izvodi složenije pokrete i kretanja. odnosno pravilan uspravni položaj tijela. samopoštovanju i poštovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne karakteristike. 5. Morfološke osobine: x x Odnos između slobode i odgovornosti i sposobnost izražavanja samopoštovanja i poštovanje drugih Odgojni Odnos prema tjelesnoj težini i tijelu uopće Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekološkim problemima Kultura ponašanja x x x x x x x x x x 4.. Različitim vježbama istezanja pozitivno utiče na fleksibilnost zglobnih tijela i skupinu zglobova.(*) . Pozitivno utiče na krvožilni sistem radom na poboljšanju aktivnosti dišnog sistema. gibljivosti i ravnoteže. x x x x x x x x x x x x 1. Postepeno gradi racionalan stav prema autoritetima.2. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti. Antropološki 2..Mini odbojka 4:4 Nogomet: . 194 ... Postepeno shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Aktivno. 6. interaktivno i kreativno učestvuje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Vježbama snage pozitivno utiče na razvoj mišićnog i gustoću koštanoga tkiva te poboljšava posturu.Gibljivost: .Snaga: .Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. kao drugi kineziološki sadržaji. Postiže optimum motoričkih sposobnosti snage.Oduzimanje lopte presjecanjem (*) .

. treba voditi računa o racionalnom korištenju objekata. što učenici teško prihvaćaju. kao što su boks. metod stanica. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama " ispružanja i popunjavanja" pa se često stiče utisak tjelesne disharmonije. treba i komponovati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. statičke snage i dinamometrijske sile te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). repetitivne. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. (b) aciklična motorička znanja. sprava. Pravilno vođena tjelesna aktivnost može značajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave ličnosti. Obzirom da su učenici naročito zainteresovani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. što se. ravnoteže. 195 . sa dosta slobode. preciznosti. Učešće mase međusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. rukomet. podstiču razvoj ličnosti učenika. Dodatni problem ovog razvojnog perioda prestavlja razvoj psihičkih obilježja ličnosti. biciklizma i dr. Ove proporcionalne promjene utiču na kontinuirani razvoj motoričkih sposobnosti. fiziološke i pedagoške preduslove za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). dakle ciklična i aciklična. eksplozivne. fleksibilnosti. targent-trening i sl. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. rekvizita i ostalog nastavnog pribora te o racionalnijem korištenju raspoloživog vremena za čas i sl. plivanja. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Na toj osnovi. borilačkih aktivnosti. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. ritmičke gimnastike. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. košarka i dr. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. skokova u vodu i dr. kao i biološke promjene u ovom razvojnom periodu.Ovaj razvojni period karakterističan je po burnom tjelesnom rastu i razvoju. vode ka emocionalnoj neujednačenosti. koje osigurava optimalne psihološke. hrvanje. ovaj period je veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. odnosno dovode do određene stagnacije ili usporenog razvoja. kao što su nogomet. Da bi intenzitet vježbanja bio optimalan. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. Društveni zahtjevi. judo. brzine. u prvom redu. Četverodijelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. kružnointervalni metod. (c) kompleksna motorička znanja. koji vodi do biološke i spolne zrelosti učenika. koja su bitno obilježje tzv.. koja se susreću u sportskim igrama. karate i dr. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful