1. NAPOLEON BONAPARTE Rođen je u višebrojnoj skromnoj obitelji zgob čega je morao na vojno školovanje, s 15.

godina odlazi u Francusku na školovanje. 1768. godine Korzika je došla pod Francusku vlast. U školi ga zatiče francuska revolucija i postaje sljedbenik Robespierre-a. Na temelju Jakobinskog vojnog zakona o napredovanju, na temelju sposobnosti, a ne podrijekla postao je brigarni general sa 24. godine jer se istaknuo u borbi za grad Tulon. Nakon pada Robespierra i Napoleon je privremeno pao u nemilost novih vlasti, budući da su nove vlasti imale namjeru nastaviti ostale ratove protiv antifrancuske koalicije, ali s ciljem osvajačkih ratova ponovno su aktivirali Napoleon. 1796. godine poslali su Napoleona u sjevernu Italiju gdje je on osvojio Veneciju i time nestala višestoljetna Mletačka republika. 1797. godine Napoleon je potpisao mir u Canpoformiji sa Aistrijom, priznata njegova osvajanja u svejernoj Italiji, a za uzvart Napoleon je prepustio Austriji Veneciju, Dalmaciju i Istru. U Italiji je osnovao Casaplinsku republiku. U tom razu još je zauzeo dijelove Švicarske i Nizozemske te su osnovane Rimska republika i republica Đenova. U nizuzemskoj Batavijsku, a u Švicarskoj Helvetsku. Najveći naprijatelj bila mu je Britanija koju je odlučivao udariti (napasti) u njezinim kolonijama; najprije u Egiptu, a onda u Indiju. 1799 kreće u Egipat, no poslije prvih uspijeha, poražen je u bitci kod Abukira gdje ga je porazio engleski admiral Horatio Nelson. Nakon toga se vraća u Pariz. No po povratku u Pariz izvršio je državni udar i uveo vlast konzulata (3 konzula birani na 10. godina.) Ovo je bilo privremeno stanje jer se Napoleon 1802. godine proglasio doživotnim konzulom. U to vrijeme Napoleon je bio više zakonodavac, a manje konzulovac. Donio je tri značajna zakona: 1. CODE CIVILIS = „Građanski zakon“ 2. CODE PENAL = „Kazneni zakon“ 3. CODE COMERCIALE = Trgovački zakon“ Uveo je mnoge društvene promjene: - sekularizam - sloboda i jednakonst građana pred zakonima - utemeljio narodnu banku - utemeljio valutu - franak - postavio temelje modernog školovanja - legija stranaca - građanski brak - cenzurirao štampu - uveo oblik vlasti – „bonapartizam“ 1804. godine prilikom krunidbe u crki Notre Dame prisustvovao je papa Pio VII., no novi car nije primio krunu – sam se okrunio. 1801. godine potpisan je konkordat čime je Papa priznao gubitak svih imanja, a dobio je slobodu bogosluženja. Mir između Napoleona i pape nije dugo trajao. 1809. godine zaoštrili su se odnosi pa je papa odveden u Genovu gdje je ostao sve do 1814. godine kada su ga oslobodili Napoleonovi protivnici. 1805. godine Napoleon je započeo novu seriju ratova – kada njegova vojska dobiva naziv VELIKA VOJSKA. Napoleon je uspio pobjediti svoje protivnike. 1805. godine bitka kod Austerliza („bitka 3 careva“). Nakon toga je austrijska voska, mirom u Požunu (1805.), morala voditi Veneciju, Dalmaciju i Istru. Austrijskog cara Franju II.

tj. a zajedno s njim plemići i svećenstvo koji pokušavaju vratiti stari poredak i imovinu. U Francusku se vraća Luj XVIII. Od 1806. svibnja 1821. a Napoleon se vratio s 1% vojske. 2. ali važne otoke.natjerao je da se odrekne titule cara Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda. . 18.. a Njemčka je stvorila Njemački savez ( od 38 država). Reusija i Austrija. a veliku korist izvukla je Velika Britanija koja je odbila male. Napoleon je 1806. Napoleon je poražen. 1792. Francuska je vraćena u granice prije revolucije. Sahranjen je u Domu invalida. Pruska. godine. Poraz je bio katastrofalan. a glavnu riječ imali su Velika Britanija. BEČKI KONGRES Bečki konger počinje u studenom 1814. oduzimala crkvama imanja. ponovno od Horatia Nelsona. prognan je na otok Ebu (blizu Korzike) sa 1000 vojnika. a njegovo tijelo preneseno je u Pariz 1840. Ta odluka je imala i dobre (razvoj domaće industrije)i loše strane (visoka cijena i krijumčarenje). godine izvršena je teritorijalna podjela Europe. protivničku vojsku predvodio je britanski zapovijednik Werington. 1805. postao je car Franjo I. godine uveo kontinentalnu blokadu Englske – zabranio je saveznicima trgovačke veze s Engleski čime ju je želio ekonomski slomit. Poznat je kao „Plesni kongres“ jer je prvi put bio bal i plesao se valcer. godine Napoleon je poražen u pomorskoj bitci kod Trafalgara. godine Habsburška monarhija postala je Austrijska Carevina. Sudjelovao je i novi ministar vojnih poslova nove francuske vlade – Tolleyrand [Tajleran]. Austrija je dobila područje ilirskih provincija i Dubrovnika. Helenu gdje je umro 5. ali i povećavala poreze kojima je opterećivala stanovništvo. a ta bitka bila je i konačni napoleonov poraz nakon čega je odveden na otok Sv. Nakon tog poraza. Cejlon. Kongres je imao zadatak da poništi sve tekovine i Francuske revolucije i Napoleona. godine. Malta te brojni otoci u Atlantskom i Tihom oceanu. To je bio početak Napoleonova slabljenja i kraja. uvodila građanski zakon. godine Napoleon pokreće Veliku vojsku oko 600 000 vojnika zbog sumnje da car Aleksandar narušava kontinentalnu blokadu. to us iskoristili njegovi protivnici i 1813 zaratili su protiv njega – „bitka naroda“ kod Leipzinga. ožujka 1815. To je izazvalo nezadovoljstvo u narodu što koristi Napoleon i 1. 1812. godine bježi s Ebu-a. a sporazumom u Fontainembleau [Fontenblo] prisilili su Napoleona na abdikaciju. lupnja 1815. Nizozemska i Belgija formiraju Ujedinjeno Kraljestvo Nizozemske. ustanka protiv francuske vlasti u Španjolskoj. 1808. godine dolazi do 1. Obnovljena je Papisnak država. U osvojenim zemljama francuska vlast rušila je feudalni poredak. godine u Beču i s kratkim prekidom trajao je do lipnja 1815. a kralj Franjo II. a krajem mjeseca ožujka dolazi u Pariz „vladavinu 100 dana“. godine koalicija je ponovo zaratila protvi napoleona u bitci kod Waterlooa [Belgija]. Ruski zapovijednik Kutoz promjenio je novi oblik borbe – patizanski ili gelirski rat i paljenje zemlje. godine.

Rusija je sa novim Poljskim Kraljestvom ili Varšavskim vojvodstvom ušla u personalnu uniju. KONZERVATIZAM I LIBERALIZAM . 3. Cilj ovog Kongresa bio je restauracija feudalnog poretka u Europi i oprečavanje mogućih novih revolucija -> sve to opravdavali su načelom dinastičkog legaliteta. glavni „lik“ ovog Kongresa je austrijski kancelar Klemens Metternich.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful