You are on page 1of 3

1. NAPOLEON BONAPARTE Roen je u viebrojnoj skromnoj obitelji zgob ega je morao na vojno kolovanje, s 15.

godina odlazi u Francusku na kolovanje. 1768. godine Korzika je dola pod Francusku vlast. U koli ga zatie francuska revolucija i postaje sljedbenik Robespierre-a. Na temelju Jakobinskog vojnog zakona o napredovanju, na temelju sposobnosti, a ne podrijekla postao je brigarni general sa 24. godine jer se istaknuo u borbi za grad Tulon. Nakon pada Robespierra i Napoleon je privremeno pao u nemilost novih vlasti, budui da su nove vlasti imale namjeru nastaviti ostale ratove protiv antifrancuske koalicije, ali s ciljem osvajakih ratova ponovno su aktivirali Napoleon. 1796. godine poslali su Napoleona u sjevernu Italiju gdje je on osvojio Veneciju i time nestala viestoljetna Mletaka republika. 1797. godine Napoleon je potpisao mir u Canpoformiji sa Aistrijom, priznata njegova osvajanja u svejernoj Italiji, a za uzvart Napoleon je prepustio Austriji Veneciju, Dalmaciju i Istru. U Italiji je osnovao Casaplinsku republiku. U tom razu jo je zauzeo dijelove vicarske i Nizozemske te su osnovane Rimska republika i republica enova. U nizuzemskoj Batavijsku, a u vicarskoj Helvetsku. Najvei naprijatelj bila mu je Britanija koju je odluivao udariti (napasti) u njezinim kolonijama; najprije u Egiptu, a onda u Indiju. 1799 kree u Egipat, no poslije prvih uspijeha, poraen je u bitci kod Abukira gdje ga je porazio engleski admiral Horatio Nelson. Nakon toga se vraa u Pariz. No po povratku u Pariz izvrio je dravni udar i uveo vlast konzulata (3 konzula birani na 10. godina.) Ovo je bilo privremeno stanje jer se Napoleon 1802. godine proglasio doivotnim konzulom. U to vrijeme Napoleon je bio vie zakonodavac, a manje konzulovac. Donio je tri znaajna zakona: 1. CODE CIVILIS = Graanski zakon 2. CODE PENAL = Kazneni zakon 3. CODE COMERCIALE = Trgovaki zakon Uveo je mnoge drutvene promjene: - sekularizam - sloboda i jednakonst graana pred zakonima - utemeljio narodnu banku - utemeljio valutu - franak - postavio temelje modernog kolovanja - legija stranaca - graanski brak - cenzurirao tampu - uveo oblik vlasti bonapartizam 1804. godine prilikom krunidbe u crki Notre Dame prisustvovao je papa Pio VII., no novi car nije primio krunu sam se okrunio. 1801. godine potpisan je konkordat ime je Papa priznao gubitak svih imanja, a dobio je slobodu bogosluenja. Mir izmeu Napoleona i pape nije dugo trajao. 1809. godine zaotrili su se odnosi pa je papa odveden u Genovu gdje je ostao sve do 1814. godine kada su ga oslobodili Napoleonovi protivnici. 1805. godine Napoleon je zapoeo novu seriju ratova kada njegova vojska dobiva naziv VELIKA VOJSKA. Napoleon je uspio pobjediti svoje protivnike. 1805. godine bitka kod Austerliza (bitka 3 careva). Nakon toga je austrijska voska, mirom u Pounu (1805.), morala voditi Veneciju, Dalmaciju i Istru. Austrijskog cara Franju II.

natjerao je da se odrekne titule cara Svetog Rimskog Carstva Njemakog Naroda. Od 1806. godine Habsburka monarhija postala je Austrijska Carevina, a kralj Franjo II. postao je car Franjo I. 1805. godine Napoleon je poraen u pomorskoj bitci kod Trafalgara, ponovno od Horatia Nelsona. Nakon tog poraza, Napoleon je 1806. godine uveo kontinentalnu blokadu Englske zabranio je saveznicima trgovake veze s Engleski ime ju je elio ekonomski slomit. Ta odluka je imala i dobre (razvoj domae industrije)i loe strane (visoka cijena i krijumarenje). U osvojenim zemljama francuska vlast ruila je feudalni poredak, oduzimala crkvama imanja, uvodila graanski zakon, ali i poveavala poreze kojima je optereivala stanovnitvo. 1808. godine dolazi do 1. ustanka protiv francuske vlasti u panjolskoj. To je bio poetak Napoleonova slabljenja i kraja. 1812. godine Napoleon pokree Veliku vojsku oko 600 000 vojnika zbog sumnje da car Aleksandar naruava kontinentalnu blokadu. Ruski zapovijednik Kutoz promjenio je novi oblik borbe patizanski ili gelirski rat i paljenje zemlje. Poraz je bio katastrofalan, a Napoleon se vratio s 1% vojske, to us iskoristili njegovi protivnici i 1813 zaratili su protiv njega bitka naroda kod Leipzinga. Napoleon je poraen, a sporazumom u Fontainembleau [Fontenblo] prisilili su Napoleona na abdikaciju, prognan je na otok Ebu (blizu Korzike) sa 1000 vojnika. U Francusku se vraa Luj XVIII., a zajedno s njim plemii i sveenstvo koji pokuavaju vratiti stari poredak i imovinu. To je izazvalo nezadovoljstvo u narodu to koristi Napoleon i 1. oujka 1815. godine bjei s Ebu-a, a krajem mjeseca oujka dolazi u Pariz vladavinu 100 dana. 18. lupnja 1815. godine koalicija je ponovo zaratila protvi napoleona u bitci kod Waterlooa [Belgija], protivniku vojsku predvodio je britanski zapovijednik Werington, a ta bitka bila je i konani napoleonov poraz nakon ega je odveden na otok Sv. Helenu gdje je umro 5. svibnja 1821. godine, a njegovo tijelo preneseno je u Pariz 1840. godine. Sahranjen je u Domu invalida. 2. BEKI KONGRES Beki konger poinje u studenom 1814. godine u Beu i s kratkim prekidom trajao je do lipnja 1815. godine. Poznat je kao Plesni kongres jer je prvi put bio bal i plesao se valcer. Kongres je imao zadatak da poniti sve tekovine i Francuske revolucije i Napoleona, a glavnu rije imali su Velika Britanija, Pruska, Reusija i Austrija. Sudjelovao je i novi ministar vojnih poslova nove francuske vlade Tolleyrand [Tajleran]. Francuska je vraena u granice prije revolucije, tj. 1792. godine izvrena je teritorijalna podjela Europe. Austrija je dobila podruje ilirskih provincija i Dubrovnika, a Njemka je stvorila Njemaki savez ( od 38 drava). Nizozemska i Belgija formiraju Ujedinjeno Kraljestvo Nizozemske. Obnovljena je Papisnak drava, a veliku korist izvukla je Velika Britanija koja je odbila male, ali vane otoke; Cejlon, Malta te brojni otoci u Atlantskom i Tihom oceanu.

Rusija je sa novim Poljskim Kraljestvom ili Varavskim vojvodstvom ula u personalnu uniju. Cilj ovog Kongresa bio je restauracija feudalnog poretka u Europi i opreavanje moguih novih revolucija -> sve to opravdavali su naelom dinastikog legaliteta, glavni lik ovog Kongresa je austrijski kancelar Klemens Metternich.

3. KONZERVATIZAM I LIBERALIZAM

You might also like