1. NAPOLEON BONAPARTE Rođen je u višebrojnoj skromnoj obitelji zgob čega je morao na vojno školovanje, s 15.

godina odlazi u Francusku na školovanje. 1768. godine Korzika je došla pod Francusku vlast. U školi ga zatiče francuska revolucija i postaje sljedbenik Robespierre-a. Na temelju Jakobinskog vojnog zakona o napredovanju, na temelju sposobnosti, a ne podrijekla postao je brigarni general sa 24. godine jer se istaknuo u borbi za grad Tulon. Nakon pada Robespierra i Napoleon je privremeno pao u nemilost novih vlasti, budući da su nove vlasti imale namjeru nastaviti ostale ratove protiv antifrancuske koalicije, ali s ciljem osvajačkih ratova ponovno su aktivirali Napoleon. 1796. godine poslali su Napoleona u sjevernu Italiju gdje je on osvojio Veneciju i time nestala višestoljetna Mletačka republika. 1797. godine Napoleon je potpisao mir u Canpoformiji sa Aistrijom, priznata njegova osvajanja u svejernoj Italiji, a za uzvart Napoleon je prepustio Austriji Veneciju, Dalmaciju i Istru. U Italiji je osnovao Casaplinsku republiku. U tom razu još je zauzeo dijelove Švicarske i Nizozemske te su osnovane Rimska republika i republica Đenova. U nizuzemskoj Batavijsku, a u Švicarskoj Helvetsku. Najveći naprijatelj bila mu je Britanija koju je odlučivao udariti (napasti) u njezinim kolonijama; najprije u Egiptu, a onda u Indiju. 1799 kreće u Egipat, no poslije prvih uspijeha, poražen je u bitci kod Abukira gdje ga je porazio engleski admiral Horatio Nelson. Nakon toga se vraća u Pariz. No po povratku u Pariz izvršio je državni udar i uveo vlast konzulata (3 konzula birani na 10. godina.) Ovo je bilo privremeno stanje jer se Napoleon 1802. godine proglasio doživotnim konzulom. U to vrijeme Napoleon je bio više zakonodavac, a manje konzulovac. Donio je tri značajna zakona: 1. CODE CIVILIS = „Građanski zakon“ 2. CODE PENAL = „Kazneni zakon“ 3. CODE COMERCIALE = Trgovački zakon“ Uveo je mnoge društvene promjene: - sekularizam - sloboda i jednakonst građana pred zakonima - utemeljio narodnu banku - utemeljio valutu - franak - postavio temelje modernog školovanja - legija stranaca - građanski brak - cenzurirao štampu - uveo oblik vlasti – „bonapartizam“ 1804. godine prilikom krunidbe u crki Notre Dame prisustvovao je papa Pio VII., no novi car nije primio krunu – sam se okrunio. 1801. godine potpisan je konkordat čime je Papa priznao gubitak svih imanja, a dobio je slobodu bogosluženja. Mir između Napoleona i pape nije dugo trajao. 1809. godine zaoštrili su se odnosi pa je papa odveden u Genovu gdje je ostao sve do 1814. godine kada su ga oslobodili Napoleonovi protivnici. 1805. godine Napoleon je započeo novu seriju ratova – kada njegova vojska dobiva naziv VELIKA VOJSKA. Napoleon je uspio pobjediti svoje protivnike. 1805. godine bitka kod Austerliza („bitka 3 careva“). Nakon toga je austrijska voska, mirom u Požunu (1805.), morala voditi Veneciju, Dalmaciju i Istru. Austrijskog cara Franju II.

godine Napoleon je poražen u pomorskoj bitci kod Trafalgara. a ta bitka bila je i konačni napoleonov poraz nakon čega je odveden na otok Sv. godine Napoleon pokreće Veliku vojsku oko 600 000 vojnika zbog sumnje da car Aleksandar narušava kontinentalnu blokadu. . prognan je na otok Ebu (blizu Korzike) sa 1000 vojnika. Ruski zapovijednik Kutoz promjenio je novi oblik borbe – patizanski ili gelirski rat i paljenje zemlje. Napoleon je 1806. 18. svibnja 1821. BEČKI KONGRES Bečki konger počinje u studenom 1814. uvodila građanski zakon. Pruska. a zajedno s njim plemići i svećenstvo koji pokušavaju vratiti stari poredak i imovinu. 1805. Nakon tog poraza. godine. a Njemčka je stvorila Njemački savez ( od 38 država). a veliku korist izvukla je Velika Britanija koja je odbila male. Kongres je imao zadatak da poništi sve tekovine i Francuske revolucije i Napoleona. postao je car Franjo I. oduzimala crkvama imanja. Sahranjen je u Domu invalida. Poznat je kao „Plesni kongres“ jer je prvi put bio bal i plesao se valcer. godine Habsburška monarhija postala je Austrijska Carevina. Od 1806. a Napoleon se vratio s 1% vojske. Austrija je dobila područje ilirskih provincija i Dubrovnika. Francuska je vraćena u granice prije revolucije. U Francusku se vraća Luj XVIII. 2. Ta odluka je imala i dobre (razvoj domaće industrije)i loše strane (visoka cijena i krijumčarenje). Obnovljena je Papisnak država. Cejlon.natjerao je da se odrekne titule cara Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda. godine. godine bježi s Ebu-a. a glavnu riječ imali su Velika Britanija. godine koalicija je ponovo zaratila protvi napoleona u bitci kod Waterlooa [Belgija]. 1808. Nizozemska i Belgija formiraju Ujedinjeno Kraljestvo Nizozemske. ustanka protiv francuske vlasti u Španjolskoj. protivničku vojsku predvodio je britanski zapovijednik Werington. Poraz je bio katastrofalan. Helenu gdje je umro 5. Napoleon je poražen. a sporazumom u Fontainembleau [Fontenblo] prisilili su Napoleona na abdikaciju. ali važne otoke. lupnja 1815. ali i povećavala poreze kojima je opterećivala stanovništvo. ožujka 1815. godine dolazi do 1. Sudjelovao je i novi ministar vojnih poslova nove francuske vlade – Tolleyrand [Tajleran]. godine uveo kontinentalnu blokadu Englske – zabranio je saveznicima trgovačke veze s Engleski čime ju je želio ekonomski slomit. 1792. Malta te brojni otoci u Atlantskom i Tihom oceanu. godine u Beču i s kratkim prekidom trajao je do lipnja 1815. To je bio početak Napoleonova slabljenja i kraja.. ponovno od Horatia Nelsona. a njegovo tijelo preneseno je u Pariz 1840. Reusija i Austrija. To je izazvalo nezadovoljstvo u narodu što koristi Napoleon i 1. 1812. a kralj Franjo II. to us iskoristili njegovi protivnici i 1813 zaratili su protiv njega – „bitka naroda“ kod Leipzinga. a krajem mjeseca ožujka dolazi u Pariz „vladavinu 100 dana“. tj. U osvojenim zemljama francuska vlast rušila je feudalni poredak. godine izvršena je teritorijalna podjela Europe. godine.

glavni „lik“ ovog Kongresa je austrijski kancelar Klemens Metternich.Rusija je sa novim Poljskim Kraljestvom ili Varšavskim vojvodstvom ušla u personalnu uniju. 3. Cilj ovog Kongresa bio je restauracija feudalnog poretka u Europi i oprečavanje mogućih novih revolucija -> sve to opravdavali su načelom dinastičkog legaliteta. KONZERVATIZAM I LIBERALIZAM .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful