P. 1
ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]

ReprezenT [broj 240, 21.2.2011]

|Views: 317|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Oct 28, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/22/2013

pdf

text

original

SANSKI MOST

:

Str. 09

BOSANSKA KRUPA:

Delegacija iz Hrvatske u posjeti Sanskom Mostu

Počelo uređenje kanalizacijskog Str. 10 sistema u gradu

Stambeno zbrinjavanje građana

HRVATSKE NACIONALNOSTI

Očuvanje prirodne ljepote

◙ BROJ 240 ◙ 21. FEBRUAR 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
BIHAĆ: Sastanak u Kabinetu premijera Hamdije Lipovače na temu „Agrokomerc“
Str. 22

INTERVJU:
Str. 13

Senad

ĆATIĆ
direktor Specijalizirane Poljoprivredne zadruge „Agromerkantilija“

Mi ništa ne

PROBLEM SE SAMO
zajednički može riješiti
KANTON: Održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona
Str. 02

prepuštamo

slučaju
Str. 06 Str. 12 Str. 11

VELIKA KLADUŠA:

Kantonalni pravobranilac ustvrdio da je
žrtva organiziranog kriminala
Velika Kladuša

Sjednica Općinskog vijeća: Potvrđeni dobitnici najviših općinskih priznanja
KLJUČ:

Udruženje „Ključka dolina“: Pripreme za ovogodišnju sjetvu
BUŽIM:

Radovi na Domu kulture: Postavljena nova stolarija

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

2

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240
Održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona

Kanton

Kantonalni pravobranilac ustvrdio da je žrtva organiziranog kriminala
BIHAĆ - U srijedu je u Bihaću održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko sanskog kantona. Na dnevnom redu koji se sastojao od osam tačaka, najviše pažnje izazvao je Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na rješenje o imenovanju kantonalnog pravobranioca. Iako je institucija ombudsmena preporučila imenovanje pravobranioca, skupštinska većina nije je prihvatila već radila kako ona misli da je ispravno. cije i opozicije po ovom pitanju. Mada se smatralo da je ova odluka proceduralna, te da se treba prihvatiti preporuka ombudsmena o imenovanju Ezića, pokazalo se sasvim suprotno. - Morate znati i vi i javnost da nije tačno da ovaj Kanton nema pravobranioca. Iz aspekta pozicije želim da demantiram bilo koga ko tvrdi da Kanton nema pravobranioca, on ima Pravobranilaštvo koje funkcionira u punom kapaciOdluku jer u tom slučaju on nije premijer, kako je kazao, što je izazvalo čuđenje drugih poslanika. U diskusiji je učestvovalo više poslanika opozicije koji su smatrali kako prijedlog nije niti trebao doći na Skupštinu već se o njemu trebala odrediti Vlada. Međutim, kako se ovdje radi o vrućem krompiru kojeg je Vlada preuzela od ranijeg saziva, valjalo je odgovornost prenijeti na Skupštinu što je i urađeno. Skupštinska većina je sa 17 raspoloživih glasova odbila Prijedlog o imenovanju Himze Ezića za kantonalnog pravobranioca i pored preporuka ombudsmena i Federalnog pravobranilaštva. U uvodnom obrazloženju ovog materijala ministar pravde Andrej Mamontov je pojasnio kako on i sadašnja Vlada USK-a nije učestvovala u izboru pravobranioca u liku Himze Ezića već da je njega imenovala bivša Vlada i dala mu još jedan mandat. Skupštini je proslijeđen materijal njihovih prethodnika na konačno očitovanje. Zahtjev Himze Ezića da se obrati poslanicima, nije dobio njihovu podršku pa je on najavio svoje tužbe kazavši pri tom da je žrtva organiziranog kriminala. Nakon toga, bez obzira na skretanje pažnje da postoji pravni vakuum jer je Ustavni sud ukinuo Zakon o državnoj službi, a Kantonalni zakon još nije donešen, prihvaćen je Prijedlog Odluke o izmjeni i dopuni odluke o službi Skupštine kojom se omogućuje imenovanje sekretara. U prvom dijelu zasjedanja prihvaćen je prijedlog Zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama. U drugom dijelu skupštinskog zasjedanja poslanici su vodili iscrpnu raspravu o Nacrtu zakona o kantonalnim inspekcijama USK-a, iznijevši tom prilikom niz primjedbi i sugestija na njegov sadržaj koje su u najvećoj mjeri i prihvaćene. Nacrtom ovog Zakona je propisano formiranje i djelovanje 21 kantonalne inspekcije

Premijer i ministri Vlade USK-a

Pozicija u Skupštini USK-a

Početak skupštinskog zasjedanja obilježila su brojna poslanička pitanja, na koja su ovaj put poslanici imali priliku djelimično dobiti odgovor u obraćanju premijera Unsko- sanskog kantona Hamdije Lipovače. Premijer Lipovača je istakao da njegova Vlada ništa neće kriti, te da će se pred poslanicima uskoro naći informacija o cjelokupnom stanju i zaduženosti Kantona. Pored toga premijer se osvrnuo na rad Vlade kroz protekle četiri sjednice, te pokušao bar djelomično odgovoriti na sva postavljena poslanička pitanja, što je naišlo na različite komentare od onih pohvalnih, do komentara da se na takav način krši Poslovnik o radu Skupštine. Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na rješenje o imenovanju Himze Ezića kantonalnim pravobraniocem, izazvalo je žustru raspravu, te ukazao na suprotne stavove pozi-

tetu u osobi Aide Đulić kao zamjenice kantonalnog pravobranioca. Ako na to mjesto nije po imenu i prezimenu koga bi neko htio da vidi, e to je drugo pitanje, kazao je premijer Lipovača i svojim poslanicima iz SDP zaprijetio da ne glasaju za

Himzo Ezić: “Žrtva sam organiziranog kriminala”

među kojima su izuzetno značajne inspekcije za zaštitu okoliša i rudarsko geološka inspekcija. Trenutno je za nadzor ovlašten jedino federalni rudarski inspektor a zbog brojnih majdana koji postoje u USK-u potrebno je donijeti kantonalni zakon, te imenovati kantonalnog inspektora koji bi kontrolirao korištenje mineralnih sirovina u USK-u. Uz nekoliko zaključaka većinom glasova poslanici su Nacrt zakona o kantonalnim inspekcijama prihvatili. Na dnevnom redu našla se i Informacija o stanju u oblasti privrede sa stanjem elektroenergetskih objekata i mreža u USK-u, za koje su neki poslanici kazali da je zakasnila, a podaci neažurni jer se odnose na 2009. godinu. Drugi su bili mišljenja da informacija nije zakasnila već da smo se sa problematikom trebali uhvatiti u koštac znatno ranije, jer ona je još uvijek itekako aktuelna. Ocjenjeno je kako je privreda u kolapsu i da od propasti treba spriječiti svaki privredni subjekt koji za to ima i najmanje realne šanse. Budući da su o ovoj problematici u raspravi učestvovali doslovce svi poslanici opozicije sa zanimljivim zapažanjima, ovoj problematici ćemo posvetiti više pažnje u našem narednom broju ReprezenT-a.

Na kraju kao posljednju tačku dnevnog reda poslanici su razmatrali Informaciju o stanju sigurnosti na području Unsko-sanskog kantona za 2010. godinu. I ova problematika zahtijeva više pažnje jer je stanje, ne sigurnosti građana, već ono unutar policije, poprilično haotično i nesređeno te ćemo i ovoj problematici i podacima posvetiti više pažnje u narednom izdanju ReprezenT-a. Sjednica ovog skupštinskog zasjedanja završena je nešto prije 19:00 sati iz čega proizlazi da su poslanici za svaku tačku dnevnog reda u prosjeku potrošili sat vremena. Poslanici opozicije su na ovom skupštinskom zasjedanju puno govorili, puno predlagali, ali je skupštinska većina malo toga prihvatila. Kantonalni premijer je i na ovom zasjedanju pozvao opoziciju da se uključi u rješavanje nagomilanih problema i da predlaže rješenja što se odmah nakon njegova poziva pokazalo kao nemoguća misija jer skupštinska većina od 17 poslanika radi po unaprijed utvrđenom planu i ne želi iskakati iz kolosijeka kojim je krenula. Dokle će tim kolosijekom stići, približno će se znati nakon stotinjak dana rada zakonodavne i izvršne vlasti u ovom kantonu. Esad ŠABANAGIĆ

Koordinacija boračkih udruženja kod ministra Egrlića

Saradnjom i povjerenjem do kvalitetnih rješenja
BIHAĆ - Predstavnici koordinacije boračkih udruženja Unsko-sanskog kantona, koja okuplja udruženja proistekla iz odbrambeno-oslobodilačkog rata, prošle srijede su sa ministrom za pitanja boraca u Vladi USK-a Ahmetom Egrlićem imali priliku razgovarati o svim gorućim pitanjima boračke populacije i udruženja koja okupljaju stradalnike rata. Bila je ovo prilika prije svega da se predstavnici Koordinacije i ministar Egrlić međusobno upoznaju i obavežu na tješnju saradnju, kako bi pitanja od suštinskog značaja za ovu populaciju bila riješena na što kvalitetniji način. To se prije svega odnosi na koordinaciju kada je u pitanju izmjena zakona o dopunskim pravima boraca i članova njihovih porodica, koja bi se uskoro trebala naći u proceduri. - Niti jedno od predviđenih zakonskih obaveza iz postojećeg zakona ne provodi se kako bi željeli i nadamo se da ćemo kroz razgovore sa resornim ministarstvom osigurati uslove da se obaveze izvršavaju redovno i u skladu sa propisima, istakao je Ale Hošić, predsjednik Koordinacije boračkih udruženja Unsko-sanskog kantona. Ministarstvo za pitanje boraca u narednom periodu će biti servis i partner boračkim organizacijama, istakao je resorni ministar Ahmet Egrlić, kazavši da i sam kao pripadnik boračke populacije razumije probleme sa kojima se susreću, te da će učiniti sve na njihovom efikasnom i kvalitetnom rješavanju. - Imamo Zakon o dopunskim pravima boraca, koji je nužno Detalj sa sastanka boračkih Udruženja i ministra Egrlića mijenjati u pojedinim segmentima, i to ćemo kroz razgovor sa riješiti, i to ne kako bi nekome učinili funkcionalnim, dodao je Rusmir KARAT boračkom populacijom pokušati ukinuli prava, već kako bi ih ministar Egrlić.

Naši pogledi

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

3

Osvrt

Crno bijeli svijet

Možeš kako hoćeš,
ali nećeš dokle hoćeš!
Iz Krajine (i Sarajeva) pušu drugačiji vjetrovi
psurd naše zemlje je činjenica da hiljade radnika radi i za to ne prima plaću, a sa druge strane političari koji ne rade primaju basnoslovno velike naknade. Politika je tako postala najunosnije zanimanje u ovoj zemlji pa tako opravdano imamo dobre političare, a loše menadžere. Ništa drugačije stanje u odnosu na BiH nije niti u Unsko-sanskom kantonu. Bilo do sada, a možda ne bude više jer valja biti korektan i pošten pa kazati kako su u Krajini počeli puhati drugačiji vjetrovi. Ovu konstataciju primijetio je pa hrabro izrekao odlazeći premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović. Neki drugačiji vjetrovi zapuhali su i u Sarajevu jer je premijer Mujezinović pozvao „ujedinjene“ Krajišnike sebi u goste, u Vladu FBiH, da bi razgovarali o krajiškoj rak rani – „Agrokomercu“ i da im kaže kako nije za stečaj kojeg je baš njegova Vlada kanila sprovesti. Među pozvanima u Sarajevo su do jučer nepoželjni, a sada neizbježni i nezaobilazni gosti. Koliko jučer, u Veliku Kladušu su po istom pitanju dolazili premijeri i drugi musafiri iz Sarajeva, bez najave dolaska, a već kad su došli, lokalnu zajednicu su zaobilazili kao kiša Kragujevac. Bila je to praksa kontinuiteta i, naravno, proizvela je katastrofalne rezultate. Kad tad treba sjediti, razgovarati i dogovarati. Dosadašnja praksa razgovora i dogovora iza zatvorenih vrata sve nas je više zatvarala i nazadovala bez obzira što su izdavana saopćenja izgledala optimistično, lijepo i bajkovito. Svakim danom je bivalo sve gore i gore. Prisjećamo se dolaska potpredsjednika Federacije BiH Mirsada Kebe koji je novinare uspio ubijediti kako je došao u „Agrokomerc“ staviti tačku na „i“. Bilo je to na početku njegovog mandata koji još traje u „tehničkom mandatu“, međutim, dalje od izjave nije se otišlo. Zapravo jeste,

Priča iz života
(d e m o k r a t s k o g)
' Piše: Sead Midžic

A

svake godine njegovog mandata bilo je sve gore, a to potvrđuje i podatak da je za četiri godine kapital „Agrokomerca“ od preko 300 miliona KM prepolovljen. Međutim, više puta ovdje spominjane Krajišnike zmije su ujedale pa su se s pravom i guštera bojali. Stoga, radnici „Agrokomerca“ i građani Velike Kladuše nisu dozvolili da ih iz iste rupe još koji put ujede zmija. Ko bi još pametan mogao tada povjerovati Kebi kako u njegovim radnjama i namjerama nije bilo politike. A da je politike itekako bilo vidjelo se i lijevo i desno od njega. Sa jedne strane sjedio je Edham Veladžić, tadašnji predsjednik KO SDA USK-a, a sa druge Ejub Alagić, predsjednik Općinske organizacije iste stranke u Velikoj Kladuši. Ogromna doza politike bila je tada i unutar Samostalnog sindikata „PPDiVUT“ koji je tvrdio kako općinski načelnik Admil Mulalić ne želi da pruži šansu boljitku radnika „Agrokomerca“ pružajući pri tom punu podršku ponašanju potpredsjednika Kebe. I Udruženje dioničara „Agrokomerca“ je u svom obraćanju navodilo kako Mulalić duže vrijeme djeluje destruktivno, retrogradno, pa čak i sa dozom primitivizma, a o kakvom se udruženju radi neka sudi činjenica da ne navodimo ime njegovog predsjednika. Bilo je to vrijeme kada su musafiri iz Sarajeva umjesto sa pozicijom u Velikoj Kladuši razgovarali sa minornom opozicijom. Najdalje je ipak tada na poligon politike aterirao predsjednik Udruženja logoraša Velike Kladuše, čije ime također ne zaslužuje pažnju, koji je u svom obraćanju, bez obzira što ničim nije bio izazvan, spominjao sve načelnikove savjetnike, pomoćnike i prijatelje pa čak i one koje je Sud BiH sudio i presudio da nisu krivi za nikakve njegove optužbe. Sve ove nabrojane spominjemo samo zato što nisu imali baš nikakve veze sa Kebom i „Agrokomercom“ ali jesu imali

sa politikom bez koje tada baš ništa nije moglo biti. Načelnik Mulalić, koji uopće nije znao da Kebo dolazi u Veliku Kladušu, bio je tog dana gost Ambasade Republike Francuske, u koju je, kako je tada optužen, išao po pamet kako treba vršiti opstrukcije u stvaranju problema u „Agrokomercu“. Kako sve bude i prođe, tako su i u Krajini, konačno, počeli puhati drugačiji vjetrovi. Načelnik Mulalić je izrastao u najvećeg borca za „Agrokomerc“, ne riječima već djelima, a u prvom ešalonu do njega su njegovi često spominjani savjetnici, pomoćnici i prijatelji, i, što je od svega najvažnije, cijela Kladuša i cijela Krajina. Za (ne)spomenute sindikalce, predsjednike udruženja, opozicione stranačke prvake i sve ostale koji su raznim Kebama iz Sarajeva bili moralna podrška, radeći tako u korist vlastite štete, više niko ne čuje. Nema ih. Najveći njihov moralni poraz trebala bi biti činjenica da je i njihova politička partija u Općinskom vijeću plebiscitarno podržala ono što načelnik Mulalić sa svojim timom radi na spašavanju „Agrokomerca“. I ne samo njihova već i sve ostale političke partije. „Ujedinjene“ Krajišnike će u Sarajevu predvodit novi premijer USKa Hamdija Lipovača, sa svojim timom iz Vlade, čovjek koji mnogo toga hoće, koji je mnogo toga započeo i koji samo tako mnogo i može učiniti. Lipovača će predvoditi Krajišnike koji mogu i koji u najmanju ruku imaju i ljudsku i moralnu obavezu da se uključe u rješavanje problema „Agrokomerca“, a ne podobne članove svoje ili neke druge političke partije. Za razliku od svojih prethodnika, Lipovača je shvatio da je bolje da ga mrze zbog istine nego da ga vole zbog laži pa se svim bićem okrenuo opoziciji bez koje, ako nije jaka i uključena, nema ni napretka društva. I u ovom slučaju potvrdila se ona narodna da možeš kako hoćeš, ali da nećeš dokle hoćeš!

Upropastili sve: Stvarali idealan

ambijent za novi početak!
adašnji demokratski trenutak nas uvjerava koliko je teško preživjeti. Stomaci nas svaki dan natjeravaju na razmišljanje, i to u najvećem broju jer sit gladnog ne razumije. Ovako se više ne može, na časnu riječ, sve mi se već u glavi okreće od silnih računanja, od silnih poskupljenja i davanja, od uzimanja, u licu sam bijel kao kreč, od leganja do ustajanja. Sve mi se urotilo protiv porodičnog budžeta, Federalna vlada u tehničkom mandatu, te nova Vlada USK-a mi se u njega miješa bolje nego mikser, uzet na kredit, kad se god preračunam ustanovim da mi je nanijeta šteta, da mi je opala platežna i kupovna potentnost za nekoliko sićušnih procenata, bar tako kaže statistika. A statistika je najbolje umirujuće sredstvo od svih medikamenata u ovoj demokratskoj eri ovakvih i sličnih skupih prilika. Zato sam odlučio, bez kvoruma, jednoglasno, svojom većinom, da se ne vozim autobusom i ostalim vozilima u gradu koja se moraju plaćati, da prištedim na hrani, odjeći, na voću i povrću, na sopstvenom jadu, da odložim sva materijalna ulaganja do povoljnijeg momenta, da isključim bojler, televizor, šporet, i provode, (jer ko zna gdje me te štetočine odvode ?!), treba ozbiljno razmisliti vrijedili i na posao ići, jer treba platiti da bi se i tamo moglo stići. Uopće, treba se odreći svih mogućih i nemogućih zadovoljstava, jer za njih, vidite i sami, treba mnogo sredstava. Tako sam sada počeo da razmišljam i odbijam sve što se može odbiti, i neću da se razljutim, u ljutnji sam jako gadan, sve što mi duša poželi odbijam, jer bi mogao probiti unaprijed određene prostore u kojima smijem da se pružam i svaka želja mi je od sopstvenog tijela duža. I ne spavam više onako kako sam spavao, okrećem se u krevetu kao u vrteški, razmišljam šta da činim, na koga da se ljutim, misli su mi svakojake, san mi ne dolazi na oči, smišljam ali ne mogu da smislim nešto pametno, pa ćutim. Napokon, pade mi na pamet ideja, čini mi se dosta nova. Odlučim da ne psujem, da ne pušim, da se ne kupam, prestao sam ovako ćelav kosu da čupam, prestao sam i u grudi da se lupam. Udario sam šakom o sto, sva mi se utroba strese, i dreknuo sam koliko me grlo nosi na ukućane: Budite se! Skočiše mi ukućani, misle leteći tanjiri, ludilo, nose mi čašu vode, slatko i slano, misle da mi je gorčina, a ja ih samo posmatram i mislim šta li misle da je bilo. A svašta je bilo. Ja više ne živim kako piše u statistikama, a to znači da mi se životni standard malo, brate, digne! Znam da štednja jeste, ali - ne treba ni u štednji samo spuštati. Sve ima svoju cijenu. Pa i čovjek. Čovjek je naše najveće bogatstvo. Ali, proizvodeći materijalna bogatstva i dobra, čovjek i njima određuje cijenu. Prema sebi kao bogatstvu, a i prema jedinici svog uloženog rada. Pesimisti kažu da su cijene otišle do vraga, i da ih niko ne može zaustaviti, a one same ne mogu da se zaustave uslijed inercije. Optimisti su, opet, za slobodno formiranje cijena, računajući na činjenicu da će trgovcima i proizvođačima biti žao da formiraju visoke cijene. Nema te cijene koju naš čovjek neće da plati, ali će poslije o njoj pričati razne priče. Jedni će tu istu cijenu napadati da je visoka, drugi da nije, a treći neće ni znati kolika je. Ti treći su naši političari. Oni vjerovatno ne znaju kolike su cijene. Ne znaju iz razloga što za svoj (ne) rad primaju visoke plate pa zbog te visine ne obraćaju dovoljnu pažnju na cijene. NAŠI POLITIČARI SU NAM UPROPASTILI SVE ŠTO SMO IMALI I TAKO SU STVORILI IDEALAN AMBIJENT ZA NOVI POČETAK! Tako da smo moji ukućani, ja i moj napaćeni narod upali u tu demokratsku zonu. Prinuđeni smo da podnesemo ostavku na ovaj demokratski život. Poznato je da običan čovjek bar tri puta odlazi u samoposlugu, dva puta zato što mora, a jednom zato što je zaboravio da nešto kupi. I svaki put sa cegerom u ruci pođe u nepoznato. Ja o tim demokratskim zonama znam dosta. Prosto, obrazovan sam čovjek, razumijem se u te stvari, takav mi historijski razvoj i geni, ako dozvolite. Otuda znam da postoji „zona šuta“, to sam zapamtio od naših sportskih reportera, znam za Bezatomsku zonu, to je nešto sa pečurkama, a znam i za zonu sumraka! To je Unskosanski kanton. A naravno, znam ja i za erogene zone, ali – tu me nešto zbunjuje! Jer, ako me pamćenje dobro služi, ta zona se nalazi tamo negdje između , sad više ne znam tačno čega, ali, sjećam se, nisu na glavi! Glava je mislim nešto drugo, a nije erogena zona, pa onda ne razumijem zašto nas naši političari handre u glavu? Zašto svi u glavu?! Doduše, nisu to jedini organi - smještani na pogrešnom mjestu!

S

ReprezenTacija

b y M Se id a ž d ić

4

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240
Radna posjeta Vlade Unsko-sanskog kantona Općini Cazin

Kanton

Zajednička spremnost za kvalitetniju suradnju
CAZIN - U sklopu prve radne posjete općinama, Vlada Unskosanskog kantona na čelu sa premijerom dr. Hamdijom Lipovačom i resornim ministrima, prošle srijede posjetila je Općinu Cazin. Premijera i ministre svih devet ministarstva u Cazinu dočekali su Nermin Ogrešević, načelnik općine Cazin sa suradnicima i predsjedavajući Općinskog vijeća Haris Ćoralić. Bila je ovo prilika da premijer Lipovača predstavi ministre u Vladi USK-a, te iskaže zajedničku spremnost na kvalitetnu suradnju na relaciji Vlada-Općina Cazin kroz zajedničke inicijative i projekte, a sve u cilju stabilizacije stanja na Kantonu i podizanja kvaliteta života građana. - Nije slučajno što je Cazin prva destinacija nove Vlade, jer se radi o najmnogoljudnijoj općini, općini sa velikim brojem privrednih subjekata i općini koja ima strateški položaj za naš kanton, riječi su premijera Lipovače. U srdačnom i otvorenom razgovoru, načelnik Ogrešević zahvalivši se na posjeti i pokazanoj želji za suradnjom, istaknuo je kako brojni problemi mogu i trebaju biti riješeni na adekvatan način, tim više što se radi o tekućim problemima koji nemaju veze sa dnevnim politikama. To se prije svega odnosi na pitanje deminiranja, uvođenja više reda u sistem veterinarske zaštite i inspekcije, zatražena je veća zainteresiranost Kantonalnog štaba Civilne zaštite u slučajevima kada se za to ukaže potreba, a sugerirane su i neke mjere u oblasti školstva, zdravstvene i socijalne zaštite. Načelnik Ogrešević izrazio je uvjerenje u uspjeh ove veoma mlade i agilne Vlade koja obećava te je obećao punu podršku i suradnju na obostrano zadovoljstvo kako bi se što prije došlo do konkretnih rezultata i vratilo krajiško zajedništvo. Posebna pažnja u razgovorima posvećena je segmentima privrede i poljoprivrede kao nosiocima razvoja, a dosta riječi je bilo i o kreiranju Budžeta za 2011.godinu. Premijer Lipovača inicirao je formiranje Fonda za pomoć općinama USK-a, Fonda za deminiranje, Fonda ili granta za poticaj investitorima, te je pozvao općinske vlasti u Cazinu da se aktivno uključe u kreiranje programa Direkcije za ceste USK-a i rad kantonalnih inspekcijskih organa. Ova Vlada, kako je kazao premijer Lipovača, riješena je da provede temeljitu i kvalitetnu reformu zdravstvenog i obrazovnog sistema. Bilo je riječi i o koncesijskim ugovorima za eksploataciju mineralnih sirovina, te rješavanju problema regionalne deponije kroz donošenje Zakona o upravljanju

Vlada USK-a posjetila Općinu Cazin

otpadom. Nezaobilazna tema bila je i boračka populacija i Zakon o dopunskim pravima boraca. - Osjetila se pozitivna energija, koju će, nadam se, ova Vlada zadržati i prenijeti na svoje saradnike i ugraditi u svoje buduće planirane aktivnosti“, rekao je načelnik Ogrešević na kraju ovog susreta. Zaključeno je da ovakva komu-

nikacija treba postati svakodnevna praksa, a premijer Lipovača i ministri u kantonalnoj Vladi stavili su se na raspolaganje, te izrazili očekivanja od Općine Cazin da inicira projekte i rješenja i na taj način se aktivno uključi u stabilizaciju prilika na Kantonu, što je i jedan od osnovnih ciljeva ove Vlade. Rusmir KARAT

Vlada Unsko-sanskog Saradnja na visokoj razini
kantona čvrsto uz pravosuđe
BIHAĆ - Premijer Unsko-sanskog kantona dr. Hamdija Lipovača i kantonalni ministar pravde Andrej Mamontov razgovarali su u utorak sa predsjednicom Kantonalnog suda Edinom Arnautović i glavnim tužiocem USK-a Asimom Džafićem. Bila je ovo prilika da se premijer Lipovača i ministar Mamontov upoznaju sa trenutnim stanjem u pravosuđu Unsko-sanskog kantona kako bi Vlada u narednom periodu, a prije svega u planiranju budžeta, mogla obezbjediti kvalitetnu podršku radu sudija i tužilaca. Nezavisnost sudstva, oslobođenog bilo kakvih uticaja, prioritet je Vlade USK-a, koja će svoju podršku ovoj oblasti realizirati kroz budžetsku podršku u smislu povećanja broja sudaca i tužilaca gdje se za to ukaže potreba, te kroz stvaranje boljih materijalno-tehničkih uvjeta za rad pravosuđa. BIHAĆ - „Rad policije u zajednici u BiH“ naziv je projekta kojeg je u ime Švicarske agencije za razvoj i saradnju SDC novoizabranim predstavnicima kantonalne izvršne vlasti predstavio Peter Schorer, direktor navedenog projekta. S obzirom da novog kantonalnog premijera Hamdiju Lipovaču čelnici ove organizacije poznaju iz doba njegova mandata na poziciji načelnika Bihaća, izrazili su uvjerenje da će kvalitetno surađivati i dalje. Direktor projekta Schorer rezimirao je aktivnosti koje su u posljednje tri godine provodili, a sve sa ciljem povećanja nivoa saradnje i jačanja povjerenja između građana, mjesnih institucija i policije i izravno na taj način jačanja osjećaja sigurnosti građana. - Naša uloga je uloga savjetnika i pružaćemo usluge u smislu razrade regulative za rad policije u zajednici i kod izrade novog Zakona o policijskim službenicima, pojasnio je

Predsjednica Kantonalnog suda i glavni tužilac kod premijera i ministra pravde

Premijer Lipovača i ministar policije Smlatić primili predstavnike SDC-a

Detalj sa prijema gostiju iz Švicarske agencije za razvoj i saradnju

Schorer. Dosad su SDC i pripadnici Ministarstva unutarnjih poslova odlično surađivali, istaknuli su i Schorer i Marijan Šimić u ime MUP-a USK. Program razvoja policije u zajednici provodi se već nekoliko godini, a prethodno je sa Evropskom policijom razvijen strateški program rada policije u zajednici. - Premijer će nam pomoći da

ispunimo očekivanja ovog projekta, čija je suština da zajedno sa građanima unaprijedimo suradnju i da policija u cjelini popravi kvalitet usluge prema građanima. Ove godine imamo posebno ambiciozan program koji se tiče donošenja pravnog okvira uređenja ljudskih i tehnoloških resursa, kako bi se ti ciljevi postigli, kazao je Šimić u ime MUP-a USK-a. Rusmir K.

Predstavnici Željeznica FBiH sastali se sa premijerom Lipovačom

Optimizam oko pitanja od obostranog interesa
I pored nedostatka sudija i adekvatnog prostora, zahvaljujući prije svega angažmanu zaposlenih, Kantonalni sud bilježi pad broja predmeta u odnosu na prošlu godinu, ali se i dalje suočava sa nekoliko problema za čiju realizaciju će biti potreban angažman Vlade USK-a. To se prije svega ogleda u obezbjeđenju budžetskih sredstava za angažman još dva suca, pokrivanje troškova ugovorenih obaveza, kao što su troškovi vještačenja, branilaca po službenoj dužnosti, svjedoka. Do kraja godine biće potrebno obnoviti i licencirati kompjutersku opremu Suda, te po već gotovom projektu urediti šalter salu koja ne zadovoljava standard za prijem stranaka. Premijer Lipovača i ministar Mamontov složili su da je potreban maksimalan angažman Vlade USK-a, kako bi se zadržao trend uspješnosti pravosuđa USK-a. Glavni kantonalni tužilac Asim Džafić tokom susreta iznio je podatak o relativno zadovoljavajućoj popunjenosti tužiocima, iako povećan broj predmeta ratnih zločina traži angažman dodatnih tužilaca. Angažman novih sudaca i tužilaca, zahtijeva planiranje sredstava u budžetu USK-a za 2011. godinu, što je premijer Lipovača i obećao, u skladu sa financijskim mogućnostima projiciranim za ovu godinu. Vlada USK-a čvrsto stoji uz pravosuđe USK-a u borbi protiv trgovine drogom, prostitucije, ratnog zločina i privrednog kriminala. Rusmir K. BIHAĆ - Izvršni direktor željezničkog operatora Željeznica F BiH Nijaz Puzić i direktor Prometno-poslovnog područja Bihać Ferid Lonić, te premijer Unsko-sanskog kantona dr. Hamdija Lipovača i ministar privrede Hase Hairlahović, imali su prošle sedmice konstruktivni razgovor u namjeri da očuvaju dostignuti nivo putničkog i teretnog željezničkog saobraćaja na relaciji Bihać-Sarajevo. Željeznice F BiH u januaru ove godine prevezle su roba u količini koja je za 30 % veća u odnosu na isti mjesec prošle godine. Predstavnici Željeznica inicirali su sastanak kako bi iznijeli svoja očekivanja od Vlade USK-a, prije svega u angažmanu na uspostavljanju željezničkog koridora koji bi preko ovog područja povezao BiH i Hrvatsku, te na taj način ovaj kraj učinio dijelom željezničke putničke i teretne mreže, što otvara određene perspektive kada je u pitanju turistički, ali i privredni razvoj. Bilo je riječi i o subvencioniranju putničkog voza na relaciji Sarajevo-Bihać-Sarajevo u dijelu nepokrivenih troškova, za šta je Vlada USK-a itekako zainteresirana te će kroz planiranje budžeta dati svoj aktivan doprinos. Kako saznajemo, ukoliko se nivo putničkog saobraćaja na ovoj Sa sastanka premijera i predstavnika Željeznica FBiH relaciji poveća, subvencioniranje neće biti potrebno jer će željezničkog prometa između dvije Željeznice Federacije BiH biti u stanju zemlje. Bilo je riječi i o elektrifikaciji pruge u same snositi trošak, koji dijelom nastaje i zbog angažmana Željeznica dijelu od Bosanske Otoke do entitetske Republike Srpske u dijelu kojim prolazi granice u dužini od 12 kilometara, za šta je potrebno oko 2,5 miliona maraka. ovaj putnički voz. Premijer Lipovača ponudio je svoju Predstavnici Željeznica F BiH izrazili su pomoć u kontaktima sa vlastima zadovoljstvo činjenicom da su imali priRepublike Srpske kako bi se sagledali liku razgovarati sa premijerom i mininačini smanjenja ovih troškova, ali i strom privrede, te su izrazili optimizam kontakta sa predsjednikom Republike u pogledu rješavanja pitanja od oboHrvatske Ivom Josipovićem i Hrva- stranog interesa. Rusmir KARAT tskim željeznicama oko uspostavljanja

Kanton

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

5

Ministar policije u radnoj posjeti Policijskoj upravi Cazin

Probleme rješavati u hodu bez stajanja
BIHAĆ - Nakon posjete policijskim upravama Sanski Most i Ključ, u radnoj posjeti općini Cazin i Policijskoj upravi Cazin boravio je novoimenovani ministar policije USKa Šefik dr. Smlatić i Stevo Trninić, v.d. komesara policije. Posjete će uslijediti i ostalim policijskim stanicama, te načelnicima općina USK-a, radi što boljeg sagledavanja stanja. - O svojim zapažanjima prilikom dosadašnjih posjeta, ne želim ništa komentirati. Prvo treba da posjetim sve policijske stanice, a potom da se glavni uočeni problemi uzmu u prioritet. Za svaki posao treba pripremiti i program, odnosno projekt, koji će obuhvatiti sve, kazao nam je ministar Smlatić. Naredna posjeta, prema riječima ministra Smlatića, planirana je Policijskoj upravi Bosanska Krupa i Bužim, a potom i policijskim stanicama Velika Kladuša i Bosanski Petrovac. - Imao sam prvo u planu da posjetim Policijsku stanicu Velika Kladuša i načelnika općine Admila

Mulalića, ali zbog velike zauzetosti načelnika i njegovih saradnika oko obilježavanja Dana općine Velika Kladuša, što potpuno uvažavamo, taj smo termin posjete pomjerili za nekoliko dan poslije, rekao je Šefik

Smlatić. Nakon posjete svim policijskim stanicama ministar će sačiniti svoj plan prioriteta koji na kojem će se raditi u narednom periodu. Rusmir K.

BIHAĆ - Balkan Investment Bank AD je krajem januara uspješno okončala Akciju na oročenu štednju pod nazivom „Štednja za 10!“ u okviru koje je osim veoma stimulativnih kamatnih stopa, svojim štedišama omogućila i učešće u vrijednoj nagradnoj igri, čija je ukupna vrijednost iznosila 13.000,00 KM. U prostorijama Banke, u prisustvu ovlaštenog notara Ljeposave Macanović, 15. februara organizovano je izvlačenje glavne nagrade 10.000,00 KM koju je dobila Dinka Memić iz Sanskog Mosta. - Velika zainteresovanost i značajno povećanje ukupne oročene štednje građana, za više od 80 %, najbolji su pokazatelj povjerenja koje su nam ukazali kako naši postojeći klijenti, tako i oni novi. Balkan Investment Bank će i ubuduće nastojati da nudi atraktivne i stimulativne kamatne stope na šte-

Deset hiljada maraka Godišnje prijave poreza na dohodak ide u Sanski Most

Nagradna igra "Štednja za 10!" Balkan Investment Bank AD

Federalna porezna uprava u Bihaću organizirala seminar
BIHAĆ – S ciljem izobrazbe poreznih obveznika, knjigovođa i osoba koje rade za porezne obveznike, Porezna uprava Federacije BiH organizirala je u Bihaću seminar o temi godišnje prijave poreza na dohodak, fiskalizacije i stupanja na snagu od 01. januara jedinstvenoga sustava registracije kontrole naplate doprinosa. Federalna porezna uprava je ovaj besplatan seminar organizirala u svojih pet centara za financijske djelatnike, knjigovođe i sve porezne obveznike, kako bi ih informirala o izmjenama i dopunama zakona. Sa seminara za porezne obveznike u Bihaću Vinko Križan, zamjenik direktora kako su skraćeni rokovi za prijave dinosti odmah mogu obaviti na jedFederalne porezne uprave, kaže ukupnih primanja, a biće objavljeni nome mjestu. rokovi za povrat poreza na dohodak Polaznici seminara su od predaza subjekte koji na to imaju pravo. vača dobili korisne informacije o Kod jedinstvenoga sustava regi- rokovima za podneske poreznih pristracije, novina je da porezni oba- java, primjeni Zakona o jedinstveveznici više neće morati odlaziti na nom sustavu registracije, nadzoru i više mjesta kako bi se prijavili i odja- naplati doprinosa, primjeni Zakona vili. Dovoljno je doći u bilo koju o fiskalnim sistemima i prinudnoj nadležnu ispostavu Porezne uprave naplati javnih prihoda. Federacije BiH u kojoj se sve pojeRusmir K.

dnju i uvijek zanimljive i vrijedne nagrade, izjavio je Edvinas Navickas, direktor Balkan Investment Bank. Pravo učešća u nagradnoj igri imala su sva fizička lica koja su u periodu trajanja Akcije, od 4. oktobra 2010. godine do 31. januara 2011. godine oročila minimalni iznos od 1.000,00 KM (500,00 EUR), na period od najmanje šest mjeseci. Esad Š.

Željeznice Federacije BiH će u ovoj godini elektrificirati Unsku prugu od Blatne do Bihaća

U toku dogovori oko uspostave prometa u punom kapacitetu
Zajedničke komisije ŽFBH, ŽRS i HŽ će dati prijedloge za uspostavu robnoga i putničkog prometa na cijeloj trasi Unske pruge
SARAJEVO, BIHAĆ - Dionica Unske pruge od Blatne u Republici Srpskoj do Bihaća konačno će biti elektrificirana, a elektrifikacija preostaloga dijela pruge do Martin Broda i državne granice s Republikom Hrvatskom ovisit će o rezultatima dogovora stručnih komisija Željeznica Federacije BiH i Hrvatskih željeznica koji su u toku. Dosadašnje dizel-lokomotive putničkih i teretnih vlakova na dionici Unske pruge od željezničke stanice Blatna u Republici Srpskoj do kolodvora Bihać u dužini od stotinu kilometara do kraja ove godine konačno će zamijeniti električne. Vlastitim sredstvima Željeznice Federacije sprovode ranije usvojeni program elektrifikacije Unske pruge za koji su osigurale 2.000.000,00 KM, pa će planom poslovanja ova dionica biti elektrificirana u ovoj godini. Samir Kadrić, savjetnik generalnog direktora ŽFBiH za informiranje, kaže kako će uz elektrifikaciju na željezničkim prijelazima, na svim mjestima gdje to zakon predviđa, a ne na tzv. divljim prijelazima, biti instalirani automatski polubranici i sigurnosno-svjetlosni uređaji. Unska pruga je do sad elektrificirana tek trideset i tri posto, a za preostali dio od Bihaća do Martin Broda bit će neophodno osigurati 7.000.000,00 KM. Kako kaže Kadrić, elektrifikacija ove dionice ovisit će od obujma prijevoza i osiguranja financijskih sredstava. U toku su dogovori oko uspostave robnoga i putničkog prometa na cijeloj dužini u punom kapacitetu, što uključuje i područja u nadležnosti Hrvatskih željeznica. - Zajedničke komisije Željeznica Federacije, Željeznica Republike Srpske i Hrvatskih željeznica će dati prijedloge za potpuno otvaranje i intenziviranje željezničkog prometa na cijeloj dužini Unske pruge, kaže Kadrić. U Upravi Željeznica Federacije BiH su optimisti da će Unska pruga u ovoj godini biti elektrificirana. - Donji stroj pruge od Blatne do Martin Broda je u prilično dobrom stanju. Signalno sigurnosna postrojenja su potpuno razorena. Pružni prijelazi su osigurani Andrejevim križevima. a telekomunikacijske veze funkcioniraju samo u lokalnoj domeni, stoga se telefonske linijske veze koriste kao alternative u većini postaja. Kontaktna mreža s kompletnom opremom osim stubova uništena je na osamdeset posto linije, kaže Samir Kadrić, savjetnik generalnog direktora ŽFBH za informiranje. Na dijelu neremontovane pruge još od 1987. godine potrebna je izmjena dotrajalih pragova, sanacija četiri tunela, a tračnice i mostovi su u dobrom stanju. Nijedno mjesto ne ugrožava odvijanje prometa, pa Unskoj pruzi nedostaje toliko neophodna elektrifikacija koja je sad sve izvijesnija. Dio Unske pruge koji prolazi kroz teritorij Republike Hrvatske i za kojeg su nadležne Hrvatske željeznice zvanično je zatvoren za promet 19. januara 2010. godine zbog iznimno

lošeg stanja poglavito pružnih građevina. Na ovome dijelu pruge su kompletno razorena elektroenergetska postrojenja i kontaktna mreža, te telekomunikacijska postrojenja. Kako bi se Unska pruga dovela u ispravno stanje, naročito dio u Hrvatskoj, gdje se treba raditi na sanaciji elektro-energetskih postrojenja, te građevinskog dijela pruge, ukupna investicijska ulaganja, po procjeni eksperata, iznosila bi oko 40.000.000,00 KM. Izračunata je i trenutačna propusna moć pruge. Ovom prugom dnevno može prometovati 13 pari vozo-

va, odnosno 806 vagona, što znači da bi godišnji bruto tonski prijevoz iznosio 7. 200.000 brutotona. Procjene ukazuju da se u skorijoj budućnosti očekuje povećanje obima prijevoza na Unskoj pruzi poput prijevoza gipsane sedre iz Kulen Vakufa za Hrvatsku i Sloveniju, prijevoz rude mangana od Bužima, odnosno Bosanske Otoke za Šibenik, ponovno aktualiziranje rudnika boksita iz Bosanske Krupe, a postoji realna osnova za promjenu tokova roba iz Mađarske za jadranske luke zbog kraćeg prijevoznog vremena. Rusmir KARAT

6

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Velika Kladuša

Održana 27. redovna sjednica Općinskog vijeća Velika Kladuša

Potvrđeni dobitnici najviših općinskih priznanja
srijedu je u Velikoj Kladuši održana sjednica Općinskog vijeća općine Velika Kladuša. Za sjednicu je bio predložen obiman dnevni red od 32 tačke, pa je sjednica prekinuta u poslijepodnevnim satima, a nastavak je održan u četvrtak. Odmah na početku sjednice, 31. tačka dnevnog reda, koja se odnosila na razmatranje i usvajanje programa rada i financijskog poslovanja Javnog preduzeća Veterinarska stanica Velika Kladuša za poslovnu 2011. godinu povučena je sa dnevnog reda. Prva tačka dnevnog reda bila su vijećnička pitanja, dok su druga i treća tačka dnevnog reda bile razmatranje i usvajanje Zapisnika sa 25. i 26. sjednice Općinskog vijeća, koje su usvojene jednoglasno. Četvrta tačka dnevnog reda bio je izvještaj predsjednice Komisije za odlikovanja i druga javna priznanja Hašije Muhamedagić sa konačnim prijedlogom za dodjelu općinskih odlikovanja i drugih javnih priznanja.

U

Komisija sastavljena od pet članova donijela je Odluku o dodjeli priznanja, a vijeće je sa 23 glasa ZA i 5 suzdržanih prihvatilo prijedlog komisije. Odlikovanje počasni građanin općine Velika Kladuša nije dodijeljeno, jer prema izvještaju komisije, niti jedan pristigli prijedlog nije ispunjavao uslove. Februarsku nagradu ove godine dobio je primarius doktor medicine Smail Dizdarević, koji je na ovaj način nagrađen za nesebičan rad i pomoć stanovnicima općine Velika Kladuša. Ova nagrada, kao i plakete, te zahvalnice, biće uručene na svečanoj sjednici Općinskog vijeća, koja se održava u srijedu 23. februara, na Dan općine Velika Kladuša. Plakete će biti dodijeljene preduzeću „Termoglas“ doo, Osnovnoj školi „Vidovska“, te fizičkim licima Dragi Hrovatu, Šefiku Ogreševiću i Salki Veljačiću. Zahvalnice Općine Velika Kladuša biće dodijeljene preduzećima Bašo doo, S-Nermin doo, Udruženju poljoprivrednika „Poljoprivrednik“,

Domu Mladih, Osmanu Rizviću-Uči, Veljku Janjčiću, Saneti Oručević i Rasimu Lakiću, te Kladušanima u Americi Slobodanu-Bobi Gračaninu, Anesi Kajtazović i Zulfeti Rizvić. Od ostalih tačaka dnevnog reda, valja istaći 24. tačku koja se odnosila na Razmatranje i usvajanje Prijedloga Odluke o općinskim administrativnim taksama i tarifi općinskih administrativnih taksa. U diskusijama se moglo čuti da Općina Velika Kladuša ima takse koje su među najmanjim u odnosu na ostale općine Kantona i koje se neće značajnije mijenjati u odnosu na dosadašnji period, čime građani mogu itekako biti zadovoljni. Ova tačka je prihvaćena većinom glasova za, kao i 25. tačka dnevnog reda, koja se odnosila na Razmatranje i usvajanje Prijedloga odluke o proglašenju Općinskih stanova kadrovskim stanovima. Bez diskusije je prošla tačka Razmatranje i usvajanje Prijedloga Odluke o izmjenama Odluke o osnivanju Javne usta-

Sa posljednje sjednice Općinskog vijeća

nove Centar za socijalni rad Velika Kladuša, a prijedlog je usvojen jednoglasno. Razmatranje i usvajanje Prijedloga Odluke o konačnom imenovanju Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove „Gradska apoteka“ Velika Kladuša, te Razmatranje i usvajanje Prijedloga Zaključka o davanju saglasnosti na statut ove ustanove prihvaćeni su jednoglasno. Jednoglasno su prihvaćene i

preostale tri tačke dnevnog reda, koje su se odnosile na Razmatranje i usvajanje prijedloga Zaključka o davanju saglasnosti firmi „VEB“ doo za izgradnju stambeno-poslovnog objekta, Razmatranje Programa zajedničke komunalne potrošnje za period 01.01. do 31.12.2011. godine, te Razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu i ostvarenim troškovima Općinske izborne komisije. Edin ŠABANAGIĆ

Sastanak predstavnika općine Velika Kladuša i grada Petrinja

Razmjena ideja radi apliciranja Novi mandat Almiru Pajazetoviću
prema projektima Evropske unije
Prošlog utorka je u zgradi Općine Velika Kladuša održan radni sastanak predstavnika ove općine sa delegacijom Grada Petrinja iz susjedne Republike Hrvatske. Ovi razgovori upriličeni su sa ciljem da se razmijene ideje i mišljenja kada su u pitanju projekti sa kojima ove dvije općine mogu i žele aplicirati prema fondovima Evropske unije. U delegaciji Petrinje bili su dogradonačelnik Grada Marijan Herceg, te predstavnici različitih oblasti iz ove općine, a sve u namjeri da se postigne dogovor o prekograničnoj saradnji u cilju apliciranja prema raznim fondovima Evropske unije i drugim fondovima. U delegaciji Grada Petrinje bila je i predstavnica Centra za šljivu i kesten, koji je zajedno sa partnerima nosilac velikog projekta vrijednog 192 hiljade eura, a u isti će biti uključeno 230 osoba, koje će dobiti uvjerenje o poljoprivrednoj osposob-

Imenovan novi-stari direktor JKUP „Komunalije“

Prilikom posjete gostiju iz Petrinje

ljenosti za ekološku proizvodnju. Prisutni predstavnici obje općine iznijeli su ideje koje mogu predstavljati polazne osnove za projekte kojima će aplicirati, a to su prije svega projekt zaštite okoliša, zatim projekt certifikacije proizvođača kojim bi i poljoprivrednici iz Velike Kladuše bili osposobljeni, te bi dobili certifikat proizvođača koji bi vrijedio i u Evropskoj uniji.

Kao treći značajan projekt planiran je projekt zaštite autohtonog domaćeg kestena, kojeg na području ovog kraja ima jako puno, a koji pored proizvodnje i prerade, može predstavljati i turistički potencijal, uzme li se u obzir da na ovom području Hrvatske i BiH postoji nekoliko manifestacija posvećenih kestenu, a najpoznatija je Pećka Kestenijada. Edin Š.

Dosadašnji direktor Javnog komunalnog uslužnog preduzeća „Komunalije“ Almir Pajazetović i u naredne četiri godine obnašat će funkciju direktora ovog preduzeća. Odlučeno je to prošlog ponedjeljka, zvaničnim uručenjem saglasnosti općinskog načelnika Admila Mulalića u prisustvu predsjedavajućeg Općinskog vijeća Sejfe Must- Prilikom uručenja saglasnosti direktoru JKUP "Komunalije" afića, predsjednika Nadzornog odbora ovog preduzeća Ćamila šavanje krutog otpada kroz reciklažu, rjeKeserovića i savjetnika općinskog načel- šavanje druge faze parking prostora, te nika. uređenje i urbanizacija Gradskog mezarja Kako je istakao načelnik Mulalić, po „Drmaljevo“. Pajazetović je proteklih pet okončanju zakonske procedure i razmatra- godina vodio ovo preduzeće, a kako ističe nja Programa rada odlučio je da da svoju u narednom mandatu ima namjeru rješasaglasnost na Odluku Nadzornog odbora vati prioritete koji su mu postavljeni. za imenovanje Pajazetovića na poziciju Predsjedavajući Vijeća Sejfo Mustafić direktora Komunalija u narednom četvero- je poželio Pajazetoviću sve najbolje u godišnjem mandatu. narednom periodu istaknuvši da je rješaTakođer, načelnik je postavio pet prio- vanje ovih prioriteta od zajedničkog intereriteta pred direktora „Komunalija“, koji bi se sa i da traži veliku angažiranost svih stratrebali što prije početi rješavati i intenzivi- na. S sastanka je poručeno da se svi rati u narednom periodu. Tu spadaju rješa- maksimalno trebamo zalagati da Općina vanje pitanja izdavanja u zakup poslovnih Velika Kladuša zadrži epitet najčistije općiprostora u Gradskoj sportskoj dvorani, ne na području FBiH kroz kvalitetnu i Primjene Odluke o komunalnim taksama u dobru saradnju na relaciji Općinadijelu povećanja broja korisnika, zatim rje- Komunalije. Edin Š.

Sastanak načelnika Mulalića sa članovima školskih odbora

Sagledavanje stanja u oblasti obrazovanja
Prošlog utorka je u kabinetu načelnika općine Velika Kladuša Admila Mulalića održan sastanak sa članovima školskih odbora, koji su imenovani ispred lokalne zajednice. Sastanku su prisustvovali i savjetnici načelnika, te predsjedavajući Općinskog vijeća Sejfo Mustafić. Cilj sastanka je bio da se sagleda stanje u oblasti obrazovanja, kao i nastup članova školskih odbora na budućim sjednicama, te informiranje načelnika o problemima u školama. Općina u školskim odborima participira sa po jednim članom, te stoga ima svojih deset članova u osnovnim i tri u srednjim školama, koji su imenovani od strane lokalne zajednice. Načelnik općine je izrazio želju da se u što skorije vrijeme osnovno obrazovanje prebaci na općine, kako bi na taj način mogli direktnije utjecati na rad ovih odgojno-obrazovnih ustanova, a samim tim i na odgoj djece. Iako mnoge škole imaju probleme u svom radu, neke škole se mogu pohvaliti da ipak imaju zadovoljavajuće stanje. Općinski načelnik je izrazio i žaljenje što Kantonalno ministarstvo obrazovanja nije ni na koji način uključeno u sufinanciranje prijevoza učenika do škola, barem kada je u pitanju Velika Kladuša, iako je školstvo njihova nadležnost, dok je Općina Velika Kladuša samo za ovu namjenu izdvojila 420 hiljada maraka u tekućoj kalendarskoj godini. Edin Š.

Predstavnici školskih odbora kod načelnika Mulalića

Cazin
Stručna predavanja o mlijeku
ment agrarnog sektora Unsko-sanskog kantona, a hemastiti su najveći uzročnik njegovog pada mlijeka i kvaliteta. Upravo radi toga, kao i svake godine, PZ USK-a održava stručna predavanja za cazinske poljoprivrednike, kako bi se sa promotivnog stručnog aspekta ukazalo na greške u proizvodnji mlijeka. Smail Toromanović, direktor poljoprivrednog zavoda USK-a, prezentirao je poljoprivrednicima pravilnik o svježem i sirovom mlijeku u BiH, koji je već u primjeni.

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

7

Prezentiran pravilnik o svježem i sirovom mlijeku
U organizaciji Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona, Službe za razvoj i poduzetništvo općine Cazin i Udruženja proizvođača mlijeka, u cazinskim mjesnim zajednicama Stijena i Gornja Koprivna održana su stručna predavanja za mljekare. Bilo je riječi o osnovnima problemima u ishrani mliječnih krava, a poljoprivrednicima je prezentiran pravilnik o svježem i sirovom mlijeku, koji je već u primjeni. Proizvodnja mlijeka je strateški seg- Održana je realizacija jednog stručnog predavanja koji je upriličen u suorganizaciji sa kompanijom „Meggle“, općinom Cazin, kantonalnim poljoprivrednim zavodom i projektom „FARMA“, koji je isto u implementaciji na Kantonu. Teme su bile iz mljekarstva i o onom što najviše interesira naše proizvođače, rekla nam je Remza Alagić, stručna saradnica u općinskoj službi za razvoj i poduzetništvo. Amel D.

Detalj sa edukativnog predavanja o mlijeku

Vodosnabdijevanje u općini Cazin
Vodosnabdijevanje općine Cazin obavlja se sa samo šest izvorišta: Stovrela, Pajić potok, Vignjevići, Mutnik, Tahirovići i Ljubijankići, a vodovodnim sistemom upravlja JKP „Vodovod“. Sve zalihe vode kojima raspolaže općina Cazin nalaze se u podzemlju i crpe se pumpama sa dubina i do 300 metara. - Ovakav vodovodni sistem je dosta skuplji od drugih, ali je zato garancija da voda koja se pije je potpuno zdrava. Unatoč tome, kvalitet vode se svakodnevno kontroliše, naglašava Fuad Mujakić, direktor JKP „Vodovod“. Pored tekućeg održavanja vodovodnog sistema JKP „Vodovod“ trenutno provodi i nekoliko značajnih projekata. Prema procjenama količina vode kojom raspolaže općina Cazin biće dosta za narednih 30 godina. To ipak ne znači da vodu ne treba čuvati za generacije koje dolaze. - Što se tiče vodosnabdijevanja na teritoriju cijele općine Cazin stanje je stabilno, dakle snabdijevanje je uredno bez redukcija. Snabdijevamo stanovništvo kvalitetno ispitanom čistom vodom, vodom za piće koja se analizira dva puta mjesečno. Trenutno se radi na implementaciji filterskog postrojenja za bunar u Ljubijankićima gdje ćemo na proljeće otpočeti sa radovima, izjavio je Mujakić. Amel D.

Osnovano udruženje „Organizatori otpora Krajine“

Potpuno čista i zdrava voda Zajednička saradnja saveza i

boračkih organizacija Kantona
U Cazinu je 22. decembra 2010. godine osnivačkom skupštinom registrovano Udruženje na kantonalno-regionalnom nivou Krajine, Jedinstveno udruženje organizacija koje djeluje kroz 11 osnovnih općinskih boračkih organizacija Krajine. Puni naziv udruženja organizacija je „Organizatori otpora Krajine“, skraćenim nazivom „SOVE Krajine“. Na svojoj prvoj sjednici skupštine u Bihaću dana 22. januara 2011. godine Odlukom skupštine proglašavaju se dani Organizatora otpora Krajine, čije će trodnevne aktivnosti biti u zadnjem vikendu mjeseca juna. Radi se o danima kada su organizatori otpora 1991. godine krenuli u formiranje oružanih jedinica po mjesnim zajednicama i svojom odlukom započeli imenovanja komandira i komandanta jedinica u regiji Krajine. Na istoj Skupštini usvojeni su akti udruženja po kojima će djelovati i raditi udruženje organizacija Organizatora otpora Krajine, i to Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, Pravilnik o radu upravnog odbora, Pravilnik o priznanjima i nagradama, Poslovnik o radu skupštine, Poslovnik o radu Nadzornog odbora i Poslovnik o radu Suda Časti. Prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji na višoj instanci organizovanja udruženja organizacija za kantonalno-regionalni nivo Krajine, predsjednik upravnog odbora je rotirajuća funkcija po dvanaestomjesečnom principu članova upravnog odbora, te je za prvog predsjednika izabran Ago Brkić iz Srbljana u općini Bihać. Za generalnog sekretara udruženja organizacija izabran je Senad Bajrić iz Ostrožca u općini Cazin. Na svojoj drugoj sjednici upravnog odbora udruženja organizacija dana 31. januara 2011. godine, održane u Bihaću, usvojen je program rada i djelovanja udruženja organizacija za 2011. godinu. Također, upravni odbor donio je odluku o formiranju koordinacionog odbora na nivou Unsko-sanskog kantona pod nazivom „SOVE Krajine“, čije su zajedničke aktivnosti zasnovane kroz potpisan sporazum o zajedničkoj saradnji svih saveza i samostalnih boračkih organizacija u USK-u. „SOVE Krajine“ neće biti samo simboličan naziv koordinacionog odbora, nego će biti prepoznatljiv naziv kao skraćenica jedinstvenog saveza organizatora otpora, veterana i demobilisanih boraca, koji će na vrijeme uvidjeti, ukazivati i oštro se suprotstaviti najezdi negativnog nacionalizma i fašizma u regiji Krajine, kao i BiH, te sprovoditi aktivnosti u rješavanju nagomilanih problema kroz opće prihvatljiv status svih pripadnika boračke populacije. Savezi boračkih udruženja i samostalne općinske organizacije dužne su po upućenom aktu, za sporazum o zajedničkoj saradnji o formiranju koordinacionog odbora USK-a da se očituju na svojim organima i donesu odluku o pristupanju najkasnije do 20. marta 2011. godine, kada će biti održana i prva konstituirajuća sjednica koordinacionog odbora, na kojoj će se izvršiti izbor i imenovanje predsjednika, njegovog zamjenika i radnih tijela koordinacionog odbora „SOVE Krajine“ za USK. Amel DRUŽANOVIĆ

Prezentacija
bosanskohercegovačkih

Književni susreti u Cazinu

i turskih pisaca

Kulturno-umjetničko društvo „Stijena“ u saradnji sa Domom kulture i Općinom Cazin organiziralo je veče poezije u Cazinu, koje se je održalo 12. februara, pred ispunjenom salom Doma kulture, čime su Cazinjani dokazali svoje interesovanje za književnost. Ovaj književni susret obuhvatio je prezentaciju bosanskohercegovačkih i turskih pisaca, njihove poezije i njihovog rada u kulturi. U sklopu večeri poezije, održano je i predavanja poznavalaca književnog rada Bošnjaka za vrijeme osmanlijskog perioda. Ovaj projekat podržan je od Ministarstva civilnih poslova BiH u okviru Javnog poziva za Program međunarodne kulturne saradnje. Prvenstveni cilj ove manifestacije bilo je uspostavljanje saradnje između Republike Turske i BiH

Velika zainteresiranost Cazinjana

Lovačko društvo „Jelen“ Cazin, Revir 2 Pjanići

na književnom polju, posebno zbog veza koje postoje u našoj zajedničkoj historiji, pa i književnosti. Učesnici programa bili su Osman Baymak, književnik iz Turske, profesor doktor Fehim Nametak, turkolog, docent doktor Alena Ćatović, profesor književnosti, Hazim Akmadžić, pisac i Nedžib Vučelj, pisac. Program je obuhvatio i izložbu cazinskih slikara, kao i nastup Cazinskih tamburaša, te Folklorne grupe KUD-a „Stijena“. Amel D.

Cazinski lovci obogatili svoje lovište
Grupa lovaca iz Revira 2 iz Pjanića Lovačkog društva „Jelen“ iz Cazina pokazala je po ko zna koji put svoju aktivnost u radu i obogatila svoje lovište sa još jednom čekom zatvorenoga tipa i nekoliko hranilišta za svinje i srne. Sav potreban materijal i novac lovci su sami osigurali. Svi u Lovačkom društvu i reviru su ponosni što imaju ovako vrijednu grupu. Glavni učesnici akcije bili su Munib Pjanić, Ferid Pjanić, Adam Pjanić, Meho Pjanić, Rasim Pjanić, Osman Samardžić, Redžo Samardžić, Huse Samardžić, Esed Samardžić, Husein Nuhanović, Mirsad Alićajić, Senad Hirkić i mladi pripravnik Adis Hirkić. Amel D.

Sa prezentacije književnih djela Lovci učesnici akcije

8

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240
Obuka za općinske službenike

Bihać

„Odnosi s javnošću i javni nastup“
U prošlu srijedu u Bihaću je održana obuka „Odnosi s javnošću i javni nastup“ u okviru Projekta dobre uprave u oblasti voda i zaštite okoliša. Obuka je namijenjena predstavnicima Komisije zadužene za izradu i provođenje strateških razvojnih planova za vode i okoliš općina Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Novi Grad, Prijedor i Sanski Most, te za predstavnike Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Unsko-sanskog kantona. Kroz sticanje novih vještina u oblastima odnosa s javnošću i komunikacije, predstavnici javnih institucija u sektoru voda i zaštite okoliša jačaju kapacitete koji će doprinijeti kvalitetnijem radu unutar njihovih institucija. - Ovo je značajno kako bi se omogućio dobar mehanizam komunikacije sa svim javnostima, naročito sa građanima. Na ovaj način uspostavlja se proces učešća javnosti u oblasti donošenja odluka značajnih projekata i aktivnosti iz oblasti voda i okoliša, izjavila je Emilija Mažar, voditeljica projekta GOV-WADE. Cilj obuke je da se predstavnicima općina uključenih u projekat, kao i predstavnicima resornih kantonalnih ministarstava prezentuju određena znanja i vještine iz ove oblasti, te da se kroz obuku i smjernice dobijene na radionici predstavnici lokalne i kantonalne uprave osposobe da samostalno i efikasno upravljaju odnosima s javnošću i učestvuju u medijskim aktivnostima u kampanji, ali i u okviru budućih aktivnosti. Obuka se odvija u sklopu realizacije kampanje mobilizacije i uključivanja građana projekta Dobre uprave iz Detalj sa obuke GOV-WADE-a oblasti voda i zaštite okoliša GOVWADE. Projekt je podržan od Švicar- vode i okoliš, Una Consulting iz čivanja javnosti agencija „Prime ske agencije za razvoj i saradnju - Bihaća, kao i projektni konsultant na Communications“ iz Banjaluke. SDC, a provodi ga Resursni centar za kampanji mobilizacije građana i ukljuEsad Š.

U Bihaću održana Izborno-izvještajna Skupština HVIDRA-e

Marijan Mihić novi-stari
predsjednik HVIDRA-e Bihać
U pretprošlu subotu Udruga Hrvatskih vojnih invalida domovinskoga rata HVIDRA u Bihaću je održala svoju devetu Izbornoizvještajnu skupštinu, na kojoj je za predsjednika Udruge HVIDRA Bihać jednoglasnom odlukom Skupštine ponovno izabran Marijan Mihić, a za predsjednika Nadzornoga odbora Mile Mijuković. Nakon provedenih rasprava po navedenim tačkama, pristupilo se glasanju. U daljem radu Skupštine zastupnici su birali članove Predsjedništva i Nadzornoga Prisutnima se obratio Ivan odbora Udruge HVIDRA Bihać. Mamić, predsjednik HVIDRA-e Hercegbosanskog kantona istaknuvši kako HVIDRA Bihać u nastupajućem periodu može očekivati financijsku i pomoć u rješavanju pitanja vezanih za status ratnih vojnih invalida HVO Bihać. Pored brojnih pitanja, na dnevnome redu Skupštine našao se i izvještaj za prošlu godinu. Prisutnim zastupnicima podnesen Marijan Mihić, novi stari predsjednik HVIDRA-e Bihać je Izvještaj o radu predsjednika

Bez dlake na jeziku

Vrijeme je da se pokrene rad javnih kuhinja i u ostalim gradovima USK-a

Alen Prošić
direktor javne kuhinje “Imaret”
rijeme u kome danas živimo vrijeme je napaćenog naroda. Svakodnevna slika kojom se susrećemo su molbe za upis u Javnu kuhinju. Vjerujte iskreno i bez dlake na jeziku govorim. Veoma se teško osjećam u trenutku kada čovjeku moram reći da ne primamo više nikoga. Trenutno na spisku kuhinje imamo oko 300 korisnika, 230 ima ih u Bihaću, a 70 u Cazinu. Pokrenuta je i inicijativa da se i u ostalim gradovima pokrene rad kuhinje, i to Bosanska Krupa 150, Bosanski Petrovac 100, Bužim 50, Velika Kladuša 100, Ključ 100. Podatke iz Sanskog Mosta nemamo jer kod njih radi Javna kuhinja „Fenix“. Često se nađem u situaciji da molim pojedine donatore da nam pomognu, a što se tiče Općine Bihać, to je jedna od rijetkih općina koja nam pomaže. Ljut sam na one koji od naše kuhinje okreću glavu i ne žele pomoći ugroženim sugrađanima. U našoj kuhinji za sve ima mjesta bez razlike koje

V

Sa redovne skupštine HVIDRA-e Bihać

Udruge HVIDRA Bihać, Izvještaj o radu Nadzornoga odbora, te Financijski izvještaj o poslovanju Udruge od 01. januara do 31. decembra 2010. godine. Skupština Udruge HVIDRA Bihać usvojila je i financijski plan aktivnosti za 2011. godinu. Navedeni izvještaji usvojeni su jednoglasno. Po okončanju rada za sve sudionike u hotelu „Paviljon“ u Bihaću organiziran je svečani ručak. Rusmir K.

je nacionalnosti. Za nas je najbitniji čovjek kome treba pomoć. Mi bi imali i veći broj korisnika kada bi nam se pomoglo u radu. Moram istinski reći da smo od dosadašnje Vlade USK-a imali malo koristi, te se nadamo da ćemo od nove Vlade i novog premijera Hamdije Lipovače, imati više razumijevanja. Želio bih na kraju istaći i pohvaliti projekt „Sportom protiv gladi: Nadarević i prijatelji“, jer smo na taj način putem Crvenog križa dobili vrijednu donaciju u prehrambenim artiklima.

„Crveni križ“ Unsko-sanskog kantona

Javnu kuhinju „Imaret“ gradskog drvoreda
U organizaciji „Crvenog križa“ Unsko-sanskog kantona, prošlog četvrtka je nastavljena akcija podijele prehrambenih artikala, koja su nabavljena iz sredstava prikupljenih humanom akcijom koju je pokrenuo bh. reprezentativac Safet Naradević i „Crveni križ“ USK-a „Sportom protiv gladi: Nadarević i prijatelji“. Aktivisti „Crvenog križa“ USK-a u posjetili su Javnu kuhinju „Imaret“ u Bihaću, te im donirali 250 kilograma brašna, džuveče 12,50 kg, kiselih krastavaca 7,50 kg, šarene salate 7,50 kg, džema 12,50 kg, tjestenine 20 kg, soli 12 kg i riže 15 kg. Kako nam je rekao Alen Prošić, ovo je velika pomoć za njih i korisnike kuhinje. - Vjerujte da jedva iznalazimo načina kako da opstanemo. Bilo bi mi veoma teško da se jedina javna kuhinja zatvori, pa se pitam što bi ovih 300 naših Radnici Javnog komunalnog preduzeća „Komrad“ iz Bihaća, prvog dana pretprošlog vikenda, već u ranim jutarnjim satima otpočeli su sa proljetnim obrezivanjem gradskog drvoreda. - Ovo je sad najbolje vrijeme za obrezivanje mladih stabala, jer kad počne vegetacija, tad se može samo napraviti loš posao po mladice kad počinju puštati sok. Ovo je uobičajeno vrijeme kad krećemo u obrezivanja, posebno u ove jutarnje sate kad je na ulici najmanje šetača. Bihać je pun drvoreda pa želimo na vrijeme prije vegetacije obavimo taj za nas značajan posao, jer poslije slijedi uređenje cvjetnih parkova, rekao nam je jedan od radnika. Rusmir K.

Nabavljena sredstva za Počelo friziranje

Javno komunalno preduzeće „Komrad“ Bihać

Istovar prehrambenih artikala za "Imaret" kuhinju

korisnika, a još ih ima preko 500 na prostorima Velike Kladuše, Bosanske Krupe, Bužima i Ključa. Sanski Most bi ovoga puta izdvojio, jer u ovom gradu već radi javna kuhinja, koju drži Humanitarna organizacija „Fenix“. Vremena su veoma teška. Posebno smo zainteresirani da i u ovim spomenutim gradovima pokrenemo rad javnih kuhinja, ali taj projekt

stoji na papiru i samo je pusta želja. Spomenuo bi veoma tešku situaciju u općini Bosanski Petrovac, gdje ima oko 100 porodica bošnjačke i srpske nacionalnosti, koji imaju potrebu za javnom kuhinjom. Mi smo za sada nemoćni i nemamo za takvo nešto niti sredstava, niti pomoći, rekao je za naš list direktor „Imareta“ Alen Prošić. Rusmir K.

Otpočelo uređivanje gradskih drvoreda

Sanski Most

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

9

Delegacija iz Hrvatske u posjeti Sanskom Mostu

Stambeno zbrinjavanje građana hrvatske nacionalnosti
radnoj posjeti Općini Sanski Most prošlog petka boravili su predstavnici ministarstva za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodarstvo Republike Hrvatske i ambasade ove zemlje u Bosni i Hercegovini. Goste iz Hrvatske primio je u svom kabinetu načelnik općine Sanski Most, dr. Sanjin Halimović, te ih upoznao s trenutnom društvenom i ekonomskom situacijom na području ove općine. Ministarstvo za regionalni razvoj, šumarstvo i vodno gospodar-

U

stvo Republike Hrvatske provodi projekat koji ima za cilj stambeno zbrinjavanje građana hrvatske nacionalnosti u BiH, a neke konkretne projekte su finansirali i na području sanske općine. U razgovoru su se interesirali za moguće projekte na ovom području koje bi finansirala Vlada Republike Hrvatske. Načelnik Halimović istakao je važnost nekolicine projekata koji bi se mogli realizirati u budućem periodu. Jedan od takvih projekata je i asfaltiranje puta Sanski Most Banjaluka preko Bronzanog

Majdana. Revitalizacija ovog putnog pravca, koji prolazi kroz nekoliko hrvatskih sela, mogla bi imati veliki značaj za povratak prijeratnog stanovništva, kao i podizanje kvaliteta života mještana u ovom dijelu općine. Na sastanku je istaknuta važnost regionalnog povezivanja općine Sanski Most, te općina iz Republike Hrvatske u cilju zajedničkog apliciranja projekata koji bi se finansirali sredstvima iz međunarodnih finansijskih fondova. Zlatan Č.

Sa radne posjete delegacije iz Republike Hrvatske

Iz Javnog komunalnog preduzeća „Sana“ tvrde

Promocija najnovijeg romana književnika Hazima Akmadžića

Potrebna nova
gradska deponija
Sadašnja gradska deponija u Sanskom Mostu uskoro se neće moći koristiti i neophodno je što prije pronaći drugu lokaciju za odlaganje smeća, tvrdi direktor Javnog komunalnog preduzeća „Sana“, Senad Mešanović. Prema njegovim riječima, sadašnja lokacija koja se nalazi iznad grada, na putu prema selu Dabar ima privremeni karakter iako se koristi posljednjih trideset godina. - Na ovaj prostor moći će se odlagati smeće još najduže godinu dana. Poslije toga biće nemoguće vršiti sanitarnu dekontaminaciju terena i ostale aktivnosti koje propisuju zakonska pravila kada je riječ o održavanju deponije, ističe Mešanović. Prema njegovim riječima, sadašnja lokacija deponije vremenom je postala ekološki problem obzirom na urbanistički razvoj prigradskih naselja koja se sada nalaze u blizini ovog lokaliteta. Mešanović ističe kako se u prošlosti razmišljalo o izgradnji nove gradske deponije, ali da je najveći problem pronalazak nove lokacije. - U svim predloženim slučajevima imamo snažno protivljenje građana, tako da će to biti veliki problem, rekao je Mešanović. Iako je u posljednjih nekoliko godina na području Unsko-sanskog kantona prisutna ideja o izgradnji regionalne deponije, nije se daleko odmaklo u realizaciji ovog projekta zbog toga što se ovdašnje općine nisu mogle usuglasiti na čijoj će se teritoriji ona nalaziti. Iz ovog razloga Evropska komisija u BiH povukla je sredstva koja su bila namijenjena za realizaciju tog projekta. Zlatan Č.

Roman o gradnji
višegradskog mosta
Svoju prvu javnu aktivnost novoosnovano Udruženje građana muslimana Sanskog Mosta AKOS (Asocijacija za kulturu, obrazovanje i sport) u suradnji sa sličnim omladinskim udruženjem ATIS Sanski Most, ostvarilo je kroz organiziranje promocije najnovijeg romana književnika Hazima Akmadžića „Enderun & Na Drini ćuprija“. Promocija je upriličena u Trnovi, Poljoprivrednoj školi, a centralni dio promocije je održan u staroj gradskoj Vijećnici. Posjetioci su imali priliku slušati priču o nastanku ovog romana, njegovim temama i intencijama iz usta samog autora Hazima Akmadžića. Njihov broj i pažnja s kojom su pratili ovu promociju kao i neke ranije promocije ovog autora dokaz je da Akmadžić ima vrlo odanu čitalačku publiku u Sanskom Mostu. Promotori i medijatori na ovoj promociji uz autora bili su Mirsad ef. Spahić, Senad Kubat i Edina Travljanin. U toku ove promocije govorilo se o samom autoru i njegovom plodonosnom književnom opusu pretočenom u dvadeset i četiri objavljena djela, kao i razlozima objavljivanja i sadržaju najnovijeg romana. Akmadžić svojim vještim izrazom i karakterističnom živom

Detalj sa promocije romana

Senad Mešanović kraj gradske deponije

rečenicom, proisteklom iz iscrpnog proučavanja dokumenata iz najvećih evropskih arhiva, demistikuje period Otomanskog carstva u Bosni i Hercegovini iz perioda 15. 16. i 17. stoljeća što su dovoljni razlozi da se ovaj roman, štampan u kompletu od dva toma, iskreno preporuči svim ljubiteljima dobrog štiva, tragačima za istinom o Bosni i njenoj historiji, bosanskim muslimanima i njihovim velikanima. Vrijedi istaći kako je prilikom rada na svom posljednjem romanu autor priku-

pio bogatu historijsku građu o gradnji mosta u Višegradu, a tom prilikom obišao je niz arhiva u brojnim zemljama. Na kraju recimo i to da je Hazim Akmadžić izrazio nadu da će uspješno privesti kraju još jedan roman čija se radnja odvija u istom historijskom periodu, a čija je radnja smještena u Bosansku krajinu. Time će napokon biti završen ovaj njegov specijalni ciklus romana koji obrađuju period otomanske Bosne i Hercegovine. Zlatan Č.

Teška saobraćajna nesreća sa smrtnim posljedicama

„Pasatom“ usmrtio biciklistu
Na dionici magistralnog puta M15, koji spaja Sanski Most i Prijedor, između Pobriježja i Novog Naselja, u četvrtak u poslijepodnevnim satima dogodila se teška saobraćajna nesreća koja je za posljedicu imala smrt jednog lica. Do nesreće u kojoj je stradao 57godišnji Dževad Muhić, koji se kretao na biciklu, prema preliminarnim rezultatima istrage, došlo je na način da je Muhića, dok se biciklom kretao iz pravca Sanskog Mosta prema Novom Naselju, iz za sada neutvrđenih razloga, pokupio automobil „Pasat karavan“ koji se također kretao u istom pravcu. Pretpostavlja se kako se vozilo kretalo brzinom većom od predviđene, te da je vozač u jednom trenutku izgubio kontrolu nad automobilom. Kako nezvanično saznajemo vozač je 19-godišnji E.G. iz Novog Naselja koji je, prema tim informacijama, vozački ispit položio tek prije desetak dana. On je također pretrpio teže ozljede obzirom da je automobil, nakon što je udario biciklistu, sletio s puta i nekoliko puta se prevrnuo. Prema riječima očevidaca, nesretni Muhić je neposredno nakon što je udaren davao znakove života, ali je preminuo prije dolaska vozila hitne pomoći. Vozač je prilikom prevrtanja vozila pretrpio teže tjelesne ozlijede, trenutno je hospitaliziran u Općoj bolnici u Sanskom Mostu i van životne je opasnosti. Saznajemo da se Muhić često kretao biciklom ovim pravcem jer je posjećivao tetku koja je živjela u Novom Naselju. Načelnik Treće policijske uprave Uništeni "Passat" nakon nesreće sa sjedištem u Sanskom Mostu, Ferid Pijalić, rekao je kako ova rava sve učesnike u saobraćaju da saobraćajne propise kako ne bi ugroZlatan Č. teška saobraćajna nezgoda upozo- budu maksimalno oprezni, te poštuju zili svoj i tuđe živote.

10

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Bosanska Krupa

Počelo uređenje kanalizacije u gradu

Očuvanje prirodne ljepote i smanjenje stepena zagađenja
Bosanska Krupa uz Bihać ima najveću odgovornost za zaštitu rijeke Une. Veliki broj projekata koji se radi u ovoj općini za cilj imaju očuvanje prirodne ljepote i smanjenje stepena zagađenja ove rijeke, a jedan od takvih projekata upravo se realizuje na obali u Aleji Zlatnih ljiljana. Tokom protekle sedmice u Bosanskoj Krupi su počeli radovi na regulisanju kanalizacione mreže, čiji ispusti idu direktno u rijeku Unu. U dužini većoj od 250 metara uzvodno od Mosta žrtava u Srebrenici, duž obale Une postavljaju se cijevi, a biće izgrađen i kolektor poslije kojeg će u rijeku Unu isticati samo pročišćena voda. Ovim radovima najavljen je i jedan mnogo veći i značajniji projekat regulacije i odvodnje kanalizacionih i otpadnih voda na području Bosanske Krupe i Bosanske Otoke za koji je Općina Bosanska Krupa već obezbijedila sedam miliona konvertibilnih maraka. U izjavi za Radio Bosanska Krupa načelnik općine Armin Halitović je naglasio da se ovaj projekat finansira zajedničkim sredstvima Švicarske agencije za razvoj SDC preko Una Consultinga i Općine Bosanska Krupa i da je ovo prvi korak u potpunoj zaštiti vodotoka rijeke Une planiranog za naredni četverogodišnji period. Radovi na sabirnom kanalizacionom vodu uz desnu obalu Une trebali bi biti završeni tokom slijedeće sedmice, a odmah po završetku ovih radova nastaviće se sa izgradnjom kolektora u neposrednoj blizini mosta. Rusmir K. Postavljanje sabirnih cijevi uz rijeku Unu

Potpisani ugovori o subvencioniranju učeničkog prijevoza

Načelnica Novog grada u posjeti kod načelnika Halitovića

Dogodine još veća pomoć Zajednički u rješavanje problema

roditeljima i učenicima
Općina Bosanska Krupa već drugu godinu zaredom u budžetu izdvaja sredstva za subvencioniranje prijevoza učenika srednjih škola u Bosanskoj Krupi, a koji na nastavu dolaze autobusima. Za razliku od prošle godine, u 2011. godini predviđene su veće pogodnosti za djecu bez jednog ili oba roditelja. Potpisivanju ugovora za subvencioniranje prijevoza srednjoškolaca bosanskokrupskih srednjih škola, pored načelnika općine Armina Halitovića i prijevoznika, prisustvovali su i članovi Vijeća roditelja i rukovodstva Opće Gimnazije u Bosanskoj Krupi. Bila je ovo prilika da se razmjene mišljenja i istaknu pozitivne i negativne stvari uočene u prošloj godini, te iznesu prijedlozi kako bi pomoć Općine u subvencioniranju prijevoza učenika srednjih škola bila što efikasnija. Zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa općinom izrazili su predstavnici prijevoznika koji su istakli da se na ovakav način najviše pomaže roditeljima, posebno onim koji školuju više djece, jer ta pomoć nije beznačajna. Svoje zadovoljstvo ovakvom odlukom nisu krili ni predstavnici škola, jer se broj učenika i redovnost na nastavi, otkako je uvedena subvencija, znatno poboljšao. Načelnik općine Bosanska Krupa prije potpisivanja ugovora je rekao da je ovo što je Općina do sada izdvojila trenutno mogući maksimum, ali se nada da će se već u slijedećim godinama izdvajanja za ovu namjenu, mada nisu obaveza Općine, i povećati jer je cilj da svaki učenik sa područja općine Bosanska Krupa ide u školu na svojoj općini. U tom cilju najavio je i oštriju kampanju i zalaganje za uvođenje novih zanimanja u Mješovitoj srednjoj školi i ukidanje školovanja za zanimanja koja se završavaju samo za prijavljivanje na biro rada. O subvencioniranju učeničkog prijevoza načelnik Armin Halitović je rekao da se u 2011. godini subvencioniranje odnosi za sve učenike putnike srednjih škola u visini od 30 %, djeca bez jednog roditelja imat će subvenciju od 50 posto, a bez oba roditelja imat će potpunu subvenciju od 100 posto. Subvencijom je obuhvaćen i veći broj učenika iz susjednih općina, posebno iz Bužima koji srednju školu pohađaju u Bosanskoj Krupi. Dževada ŠTANCL

Mjesne zajednice Ivanjska
U posjeti općini Bosanska Krupa boravila je načelnica općine Bosanski Novi/Novi Grad Snježana Rajilić. Razgovaralo se o do sada urađenim zajedničkim projektima i nastavku vrlo uspješne saradnje, ovaj put za pomoć stanovnicima Mjesne zajednice Ivanjska, koja povezuje ove dvije općine, ali i Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Intenzivna saradnja između ove dvije općine započela je prije dvije godine i do sada je rezultirala zajedničkim aplikacijama za niz projekata sa državnog nivoa, te razmjenom dokumentacije i projekata iz raznih oblasti potrebnih za apliciranje za sredstva Evropske investicijske banke i drugih financijskih institucija. Konkretan povod sastanka bili su projekti u Mjesnoj zajednici Ivanjska, u kojoj su goreći problem vodosnabdjevanje i loša putna komunikacija. Načelnica općine Bosanski Novi Snježana Rajilić je izrazila svoje zadovoljstvo što je upravo sa prvim komšijama razvila dobru saradnju, a projekt koji zajedno pokreću, još više će unaprijediti odnose i poboljšati kvalitetu života u Mjesnoj zajednici Ivanjska, koja povezuje dvije općine, ali i dva bosanskohercegovačka entiteta. Prilikom ovog sastanka, kojem su prisustvovali poslanici u entitetskim parlamentima Mladen Lonić iz federalnog Doma naroda i Senad Bratić iz Skupštine Republike Srpske, te predstavnici Mjesne zajednice Ivanjska,

Sastanak načelnika Halitovića i načelnice Rajilić

U kabinetu načelnika Halitovića potpisani ugovori za subvenciju učeničkog prijevoza

dogovoreni su dalji koraci i raspored aktivnosti kako bi se što bolje prezentirao ovaj projekt nadležnim institucijama, ali i mještanima Ivanjske, a u najskorije vrijeme osigurala sredstva za vodosnabdjevanje ove mjesne zajednice. Općina Bosanska Krupa će već u ovoj godini obezbijediti oko 200.000 maraka za asfaltiranje dijela puta prema Ivanjskoj, te projektnu dokumentaciju za vodovod u Ivanjskoj, a zajedno sa Općinom Novi grad apliciraće se za sredstva Vlade Republike Srpske namijenjena povratnicima u Federaciju BiH, za sanaciju i dogradnju vodovodne mreže. Načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović bio je posebno zadovoljan ovim razgovorima, jer se raspravljalo i o rješavanju opskrbe električnom energijom jednog dijela općine Bosanska Krupa, a koji ima jedino moguće rješenje da se strujom pokrije sa područja bosansko-novske

elektrodistribucije. I za ovaj problem su dogovoreni dalji koraci, kako bi se što prije uspostavilo redovno snabdijevanje električnom energijom tog graničnog područja između dvije općine. - Ovakav način saradnje i otvorenosti za rješavanje pitanja je garancija da je država Bosna i Hercegovina moguća i da ako radimo u interesu stanovništva, onda nema nerješivih problema. Pokazali smo da se i samim razgovorom i razmjenom informacija mogu ubrzati rješenja mnogih problema, a zajednici organizirati zajednički nastup prema mogućim investitorima, koji će u konačnici sigurno rezultirati kvalitetnijim životom stanovnika u obje općine, rekao je načelnik Halitović. Na sastanku se razgovaralo i o nizu drugih dodirnih tačaka između dvije općine i zaključeno je da se saradnja treba nastaviti i intenzivirati u svim oblastima. Dževada ŠTANCL

Stigao rezultat višegodišnjeg truda Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“

Dobiven prestižni FSC certifikat
Višegodišnji trud Šumsko-privrednog društva „Unsko-sanske šume“ Bosanska Krupa na pravilnom gospodarenju šumskim resursima, rezultirao je dodjelom prestižnog FSC certifikata prvo za ključko šumsko-privredno područje, a potom za cijelo Unsko-sansko područje pod šumama. Ovaj certifikat, koji izdaje Međunarodno vijeće za nadzor nad šumama, svojevrsna je potvrda da se šumama u Unsko-sanskom kantonu gospodari u skladu sa strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Unsko-sanske šume aktivno su uključene u proces certificiranja od 2007. godine i u tu svrhu ovo preduzeće je poduzelo brojne aktivnosti kako u pravilnom upravljanju šumama i edukaciji svih uposlenih, tako i kroz uspostavljanje surađujućih odnosa sa lokalnom zajednicom. Provedene su i brojne aktivnosti na uređenju i čišćenju šuma, uklanjanju divljih deponija, zaštiti izvorišta i vodotoka, izdvajanju sredstava i zaštiti kulturnohistorijskih sadržaja, dok su izvođači radova u šumarstvu obavezani na strogo pridržavanje pravilnika koji reguliraju upravljanje u oblasti šumarstva. Konačnu procjenu načina gospodarenja Šumsko-privrednog društva izvršila je međunarodna kompanija „SGS Slovakia“, čiji su stručnjaci boravili na Unsko-sanskom kantonu u drugoj sedmici februara i nakon detaljnog uvida u dokumentaciju i stanje na terenu, eksperti ove kompanije su međunarodnom Vijeću za nadzor nad šumama u Londonu predložili da se ŠPD „Unsko-sanske šume“ Bosanska Krupa dodijeli FSC certifikat. Nakon uručivanja certifikata za Ključko šumsko-privredno područje, organizirano je svečano predlaganje certifikata FSC za cjelokupno područje kojim gospodari ŠPD „Unsko-sanske šume“ Bosanska Krupa. Dobivanjem FSC certifikata Unsko-sanske šume bi ušle u porodicu naprednih evropskih i svjetskih preduzeća šumarstva, te dobile priliku za slobodan plasman svojih proizvoda na strana tržišta. Ovaj certifikat ujedno predstavlja i garanciju da će šume kao neprocjenjivo prirodno blago Unsko-sanskog kantona biti sačuvane za buduće generacije. Svečano predlaganje certifikata obavljeno je u okviru kompleksa izletišta Šujinovac u Bosanskoj Krupi, izletišta kojim upravlja ovo preduzeće i zajedno sa Općinom Bosanska Krupa uređuje ga u jednu atraktivnu lokaciju za odmor. Direktoru unsko-sanskih šuma Đevadu Muslimoviću svoju ocjenu i preporuku je tom prilikom uručio glavni procjenjivač slovačke certifikacijske kuće „SGS Slovakia“, Milan Toht, koji je prisutnim objasnio šta podrazumijeva uređivanje šumskog upravljanja po standardima iz ovog certifikata. Toth je naglasio da se FSC standardi ne fokusiraju samo na sječu drveta, već se u obzir uzimaju i drugi aspekti. Cilj je da oblast šumarstva i eksploatacija šuma bude ekonomski opravdana, ekološki održiva i socijalno korisna, što je ujedno i moto naše certifikacijske kuće. Certifikacija dostignutog stepena kontroliranog gazdovanja šumama i dobiveni certifikat nije trajan papir. Proces praćenja započetih i ustanovljenih praksi podrazumijeva konstantno održavanje i usavršavanje započete prakse, koja će imati redovne provjere, a poslije pet godina ocjena sposobnosti i dostignuća ovog poduzeća biće podvrgnuta novoj generalnoj kontroli. - Rok trajanja certifikata je pet godina, ali svake godine se vrši nadzor i kontrola. Sam proces certifikacije nije zatvoren proces, već je otvoren i tokom važenja certifikata konstantno će se tražiti mišljenje interesnih grupa, naglasio je Milan Toht. Direktor ŠPD „Unsko-sanske šume“ mr. Đevad Muslimović je na svečanom predlaganju rekao da Detalj sa svečanosti u organizaciji direktora „dobivanje jednog ovakvog certifi- Đevada Muslimovića na izletištu "Šujinovac" kata pokazuje u stvari da se gospodarenje šumama na području USK-a pro- no poduzeće u BiH koje posjeduje ovaj certifikat i čije će drvo bez posebnih provodi po evropskim standardima. - To kao prvo dokazuje da se kod cedura moći slobodno se prodavati na nas radi na zakonit način i da se šume evropskom i svjetskom tržištu. Ono što su posebno naglasili svi kojima gospodari ovo preduzeće stavljaju u red naprednih šuma, a kao učesnici na svečanom certificiranju jeste drugo u skoroj budućnosti bez ovog da je u toku ovog procesa uspostavljena certifikata, certifikat FCCOC kojeg izuzetno dobra suradnja sa nevladinim posjeduju naši drvoprerađivači na sektorom, školama i građanima, a sve u evropskom i svjetskom tržištu ne bi cilju boljeg čuvanja, održavanja, obnavljanja i iskorištavanja šuma, kao i njihoništa značio, kaže Muslimović. Inače, ovaj certifikat su prije Unsko- vo zajedničko opredjeljenje da se usposanskog kantona dobile šume stavljena suradnja proširuje, najviše u Sarajevskog kantona međutim vrlo brzo cilju održavanja visokog rejtinga ovog su ga izgubile. Tako poduzuće koje područja kada je u pitanju zdrava i čista Dževada ŠTANCL upravlja Unsko-sanskim šumama je jedi- prirodna okolina.

SANSKI MOST:

Str. 09

BOSANSKA KRUPA:

Delegacija iz Hrvatske u posjeti Sanskom Mostu

Počelo uređenje kanalizacijskog Str. 10 sistema u gradu

Stambeno zbrinjavanje građana

HRVATSKE NACIONALNOSTI

Očuvanje prirodne ljepote

◙ BROJ 240 ◙ 21. FEBRUAR 2011. ◙ GODINA VI ◙ CIJENA 1 KM, PLUS POŠTARINA ZA EVROPU 3,00 USD, CND 3,50 ◙
BIHAĆ: Sastanak u Kabinetu premijera Hamdije Lipovače na temu „Agrokomerc“
Str. 22

INTERVJU:
Str. 13

Senad

ĆATIĆ
direktor Specijalizirane Poljoprivredne zadruge „Agromerkantilija“

Mi ništa ne

PROBLEM SE SAMO
zajednički može riješiti
KANTON: Održana treća redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona
Str. 02

prepuštamo

slučaju
Str. 06 Str. 12 Str. 11

VELIKA KLADUŠA:

Kantonalni pravobranilac ustvrdio da je
žrtva organiziranog kriminala
Velika Kladuša

Sjednica Općinskog vijeća: Potvrđeni dobitnici najviših općinskih priznanja
KLJUČ:

Udruženje „Ključka dolina“: Pripreme za ovogodišnju sjetvu
BUŽIM:

Radovi na Domu kulture: Postavljena nova stolarija

Telefoni: 037/775-085, 037-775-086

12

ReprezenT

21. februar 2011. godine, broj 240

Ključ

Pripreme Udruženja za ovogodišnju sjetvu
U prostorijama Udruženja poljoprivrednika „Ključka dolina“ počelo je potpisivanje ugovora između članova i udruženja o nabavci repromaterijala za ovogodišnju proljetnu sjetvu. Ugovori ovlašćuju udruženje da u ime svojih članova izvrši nabavku sjemena, zaštitnih sredstava, te umjetnih gnojiva koje će članovi otplaćivati u ratama. Ovakav vid nabavke repromaterijala moguć je samo zbog postojanja revolving fonda koji je osnovan odmah po osnivanju Udruženja poljoprivrednika 2007. godine. U fondu je trenutno oko 100.000 KM, a ova ideja i način rada do sada se pokazao kao veoma uspješan, posebno iz razloga što su poljoprivrednici shvatili njegove prednosti. Uvidjevši važnost postojanja ovakvog načina finansiranja stočarske proizvodnje, ova ideja naišla je i na interes udruženja iz drugih općina sa područja Unsko-sanskog kantona, koja također rade na osnivanju revolving fonda po ključkom modelu. Uporedo razvoju i unapređenju ovog fonda, Udruženje poljoprivrednika je radilo i na nabavci osnovnih sredstava, mašina za potrebe svojih članova, te implementaciji raznih projekata koji imaju za cilj unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Samo u prošloj godini realizovano je šest veoma važnih projekata, među kojima ključki poljoprivrednici posebno ističu izradu Elaborata o sistemskoj kontroli plodnosti zemljišta. Adis E.

Udruženje poljoprivrednika „Ključka dolina“

Poljoprivrednici prilikom potpisivanja ugovora

Pomoć četveročlanoj

Međusobna solidarnost ključkih penzionera

porodici Maslić

Iako je život penzionera u ekonomskom i socijalnom smislu veoma težak, članovi ključkog Udruženja penzionera nisu izgubili svoju ljudskost i humanost, što su sebi ujedno postavili kao jedan od osnovnih zadataka prilikom osnivanja ovog udruženja. Redovno se organizuju humanitarne akcije, kako bi se pomoglo najugroženijim članovima, te kako bi im se tmurna svakodnevnica barem malo uljepšala. Ovog puta, na inicijativu Aktiva žena Udruženja penzionera Ključ, sa prehrambenohigijenskim paketima obradovana je četveročlana porodica Hasibe Maslić. Hasiba je nakon smrti svoga muža naslijedila njegovu penziju, međutim trenutno prima svega 21 marku, dok se ostatak obustavlja zbog otplate ogrijeva. Ovo je bio dovoljan razlog da se pokrene aktivnost da se porodici Maslić pomogne.

Farma „Bosanska buša i tornjak“

Očuvanje autohtonih
bosanskohercegovačkih pasmina

Pored namirnica, udruženje je također donijelo odluku da izmiri preostale rate za drva, tako da će Hasiba od idućeg mjeseca primati puni iznos penzije. Udruženje se redovno soli-

dariše sa svojim članovima, tako da svake godine za najugroženije uplati premiju zdravstvenog osiguranja, te pomaže pri nabavci skupih lijekova. A. E.

Dan knjige u Osnovnoj školi „Sanica“

Prikupljanje knjiga za

Na obroncima Grmeča u Sanici smještena je farma „Bosanska buša i tornjak“ u vlasništvu Mujage Selmana. Ova farma je od svoga postanka posvećena samo jednom cilju, a to je očuvanje autohtonih bosanskohercegovačkih pasmina. Ljubav prema ovim krajeviMujaga Selman ma i želja da se od nestanka spase bosanska buša i pas tornjak, ponukali su Mujagu da uz mnogo truda i odricanja osnuje ovu farmu, koja je postala svojevrsno utočište starim pasminama, a danas važi za jednu od najuspješnijih. Ovaj uspjeh potvrđen je i od strane instituta iz Minhena, koji je na osnovu uzoraka krvi dokazao da je riječ o govedima koja sa 99,9 posto sigurnosti pripadaju „staroj pasmini“ bosanske buše. Na farmi je trenutno oko 35 grla, koja se drže po sistemu krava-tele, što dozvoljava da većinu godine provedu pasući po saničkim prostranstvima. Cilj ovog farmera je da stočni fond poveća na 50, a u tome se nada pomoći od države, koja je kako Mujaga ističe, već prepoz-

nala značaj očuvanja autohtonih pasmina. Na ovoj farmi mogu se sresti i druge životinje koje se još rijetko gdje uzgajaju. Pored uzgoja goveda na ovoj farmi je i jedno od poznatijih legala bosanskog tornjaka. Leglo je upisano u registar Svjetske kinološke asocijacije, a tornjaci su redovno nagrađivani na izložbama, kako kod nas, tako i u Evropi. Jedan od Mujaginih pasa dospio je čak u Libiju i postao kućni ljubimac tamošnjeg čelnika Moamera el-Gadafija. Iako ovaj posao ima velik značaj za naš kraj i čitavu državu, finansije se sve češće javljaju kao nepremostiva prepreka koja bi bez pomoći nadležnih institucija mogla prekinuti tradiciju uzgoja ugroženih vrsta. Adis E.

bogatiji knjižni fond
U Osnovnoj školi u Sanici prošle sedmice je održan „Dan knjige“. Ova manifestacija organizovana je u sklopu Civitas projekta „Obogatimo našu biblioteku knjigama“, koji je imao za cilj prikupiti i obogatiti knjižni fond školske biblioteke, ali i približiti knjigu čitaocu. Članovi Civitas sekcije iz ove škole svake godine pokušavaju pronaći rješenja za neki od problema vezanih za školu ili širu društvenu zajednicu, a ovaj put pokrenuli su sveobuhvatnu akciju prikupljanja knjiga prilikom koje je fond školske biblioteke obogaćen sa oko 1.500 knjiga. Veliku pomoć u ovom projektu pored školskog osoblja članovi ove sekcije dobili su i od Nevladine organizacije altruista „Svjetlo“ iz Sarajeva,

Humanitarna organizacija "Nova nada" nastavlja sa radom i pomaganjem

Pomoć proslijeđena djeci bez roditeljskog staranja
Humanitarna organizacija „Nova nada“, čiji je osnovni cilj da pomaže djeci bez roditeljskog staranja i djeci sa posebnim potrebama, te da bude most između naših građana u Skandinaviji i ustanova koje pomažu djeci u BiH, i ove godine nastavlja sa humanitarnim radom i slanjem donacija iz Norveške u Bosnu i Hercegovinu. Ovo je već peta isporuka koju je ova organizacija poslala za pomoć djeci bez roditelja od svog osnivanja u februaru 2009. godine. Ovoga puta u pošiljci su se prvenstveno nalazile pelene za djecu, rabljena i nova odjeća, namještaj, higijenski artikli, te igračke za djecu, a prvenstveno je namijenjena domu „Duga“ za djecu bez roditeljskog staranja u Kulen Vakufu. Pomoć je također namijenjena i Javnoj ustanovi Socijalno-pedagoška životna zajednica, čije su kuće smještene u svim općinama Unsko-sanskog kantona, udruženju roditelja djece sa posebnim potrebama „Radost druženja“, te udruženjima djece i roditelja sa posebnim potrebama u Ključu.

Pošiljka za djecu bez roditelja

Detalj sa manifestacije "Dani knjige" u OŠ "Sanica"

koje je za ovu akciju prikupljalo knjige u Sarajevskom kantonu, te drugih javnih ustanova sa područja općine Ključ, gradske biblioteke, ali i od Univerzitetske biblioteke Bihać, koji su se rado odazvali pozivu da pomognu ovu akciju.

Iako su na „Danu knjige“ prezentirani do sada postignuti rezultati, projekat se i dalje nastavlja tako da su svi oni koji žele pomoći da se riznica znanja Osnovne škole „Sanica“ obogati novim štivom dobrodošli. A. E.

„Nova nada“ prema svome godišnjem planu namjerava da za potrebe ovih ustanova i udruženja šalje po četiri kamiona godišnje, ali zbog raznih administrativnih prepreka, taj se cilj nekad teško ostvari. Veliku pomoć ovoj organizaciji u Ključu pored vrijednih volontera, pružaju i druge humanitarne organizacije i udruženja građana, a prvenstveno Crveni križ općine Ključ. Od kraja 2009. godine, pored redovnog prikupljanja i slanja pomoći, ova organizacija je za djecu Socijalno-pedagoške životne zajednice obezbjedila i osobne donatore, koji ih prate u njihovom razvoju, te im i na taj način pružaju osjećaj pripadnosti porodici. Adis E.

Intervju
R a z g o v o S P r a O V O D O M

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

13

direktor Specijalizirane Poljoprivredne zadruge „Agromerkantilija“ iz Marjanovca kod Velike Kladuše

Senad Ćatić

S
Razgovarao:

Esad ŠABANAGIĆ

pecijalizirana Poljoprivredna zadruga „Agromerkantilija“ osnovana je 2006. godine u sadašnjem obliku, a u međuvremenu se prilagodila poslovanju u PDV sistemu. Naš sagovornik je po zanimanju poljoprivredni tehničar sa stažom dužim od 25 godina u „Agrokomercu“ i poljoprivrednoj struci. Kada smo sa njim razgovarali prije nepune tri godine, u Zadrugu je ugovorima o proizvodnji bilo uvezano 977 kooperanata sa područja općina Cazin, Bužim, Bosanska Krupa i Velika Kladuša i to su tada bili podaci za svako poštovanje. Tada je Zadruga na 54 lokacije sabirala proizvode da bi u međuvremenu ti podaci bili utrostručeni. Danas ova Zadruga ima 3.025 ugovorom uvezanih kooperanata u 11 općina, uključujući sve općine USK-a, te 132 otkupne stanice. Impozantni rezultati, koji se pored ovih podataka odnose i na količine izvezenih poljoprivrednih proizvoda, te redovnu isplatu kooperantima, opredijelili su nas na ponovni razgovor sa ovim poduzetnim direktorom koji 95 posto otkupljenih proizvoda plasira na evropska tržišta. U vrijeme kada privredi u našoj zemlji ne cvjetaju ruže, ovaj primjer potvrđuje da postoje potencijali, ali treba imati hrabrosti i znanja da se oni iskoriste.

Mi ništa ne prepuštamo slučaju
ReprezenT: Kakve je rezultate SPZ „Agromerkantilija“ ostvarila u 2010. godini? Senad Ć: Mi smo u prošloj godini zasijali novih 400 dunuma maline, te tokom jula i augusta zasadili 600 hiljada novih sadnica jagoda u općinama USK-a i šire. Ističem da su sve općine USK-a uvezane u našu Zadrugu. Što se tiče rezultata, proizvedeno je 300 tona malina, 500 tona jagoda, te 5.000 tona kornišona. Našu proizvodnju smo plasirali u zemlje Evropske unije. ReprezenT: Kako je završena godina kada su u pitanju obaveze prema kooperantima? Senad Ć: Svu otkupljenu proizvodnju isplatili smo našim kooperantima do kraja prošle godine. Vjerujem da smo među rijetkima u BiH koji su pored obaveza prema kooperantima svoje obaveze izmirili i prema državi i radnicima. ReprezenT: Sa kakvim se problemima Zadruga susretala u prošloj godini? Senad Ć: Problema je bilo jer se sva naša proizvodnja odvija na otvorenom. U dva navrata prošle godine led je nanio ozbiljne štete zasadima kornišona. Budući da imamo čvrste ugovore sa našim poslovnim partnerima o preuzimanju ugovorenih količina proizvoda, preko noći smo reagirali i uvezli sadnice našim kooperantima i na taj način spasili proizvodnju koja je svejedno malo podbacila. Mi u Evropi snabdijevamo tri velike fabrike koje svoju proizvodnju zasnivaju na planovima sa našim sirovinama i tu se ne možemo igrati. ReprezenT: Šta se u ovom zimskom periodu radi u „Agromerkantiliji“? Senad Ć: Mi obilazimo naše strateške kupce i poslovne partnere sa kojima ugovaramo količine za isporuku i pripremamo ugovore, tim prije što ćemo ove godine imati povećanje od 60 posto u zasijanim površinama jer smo ušli u tri nove općine u Republici Srpskoj. Nakon Bosanske/Kozarske Dubice, ušli smo i u Prijedor i Gradišku. Dakle, nemamo vremena za mirovanje i već smo prodali 1.500 tona kornišona i 500 tona jagoda njemačkom kupcu, te 300 tona jagoda kupcu iz Švedske. Mi već za tekuću godinu imamo plan da uđemo u finalizaciju onoga što proizvodimo te da proizvodnju proširimo na ljekovito bilje i šumske plodove kako bi na policama ovdašnjih marketa imali oko 25 proizvoda sa našom etiketom. ReprezenT: Kakva vam je pomoć potrebna za ostvarivanje tih ciljeva? Senad Ć.: Po meni je tu najbitnija dobra volja. Treba znati da naši kupci ove proizvode kada izvezu odavde, moraju negdje transportovati, pakovati i platiti radnika koji košta 1.500 eura, a ovdje ga može imati za 300 eura. I oni su sigurno zainteresirani da se to ovdje spakuje, pa makar i pod njihovom etiketom. Ovdje kod nas za takvo nešto treba malo više razumijevanja i dobre volje kako sam kazao. Mi ćemo ovo pitanje rješavati pa bilo kako. Već zapošljavamo sedam diplomiranih inžinjera raznih smjerova, tako da i oni stvaraju tehnologiju i spremni su za ono što nas čeka u narednom periodu. Planiramo u idućoj godini zaposliti novih dvadeset inžinjera koji će biti raspodijeljeni po našim kooperativnim centrima. U ovome bi i naše vlasti trebale prepoznati svoj interes. ReprezenT: Šta se na terenu radi u ovo vrijeme? Senad Ć: Mi na terenu imamo 132 otkupne stanice ili kooperativna centra i naši ljudi u tim centrima su u stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima. Mi osluškujemo njihove želje i potrebe i tako već imamo naznake da će ove godine doći do povećanja proizvodnje. Mi se u Zadruzi spremamo stvarajući zalihe repromaterijala za proljeće u obliku sjemena, đubriva, kristalona i ostaloga. Ugovaramo velike količine špalira, folije, kapajuće trake jer se radi o količinama koje su popriličan zalogaj za svakog proizvođača i mi to moramo na vrijeme ugovoriti i osigurati. Mi ništa ne prepuštamo slučaju! ReprezenT: Koji su sve mogući rizici u proizvodnji ovih poljoprivrednih kultura? Senad Ć: Rizici u proizvodnji su najčešće vremenski uslovi, drugo pojava bolesti, ali mi imamo takav tim stručnjaka koji ne poznaju radno vrijeme, a imamo i dobra zaštitna sredstva, pa mi bolest otkrijemo čak prije pojave. Znamo na kojim temperaturama, koje vlažnosti zraka se može pojaviti određena bolest na određenim kulturama. Mi pristupamo preventivno, prije nego što dođe do bolesti. Prvo što ćemo raditi u rano proljeće je prskanje crvenim uljima i unošenje bakra kao elementa u zasade jagode, koji će od 30 do 40 posto povećati prinose našim poljoprivrednim proizvođačima. ReprezenT: Koja proizvodnja je najbolja i najisplativija u ovom podneblju ovdje? Senad Ć.: Mi smo odabrali tri strateške vrste i sorte da sadimo, a to su malina, jagoda i krastavac. Ove sorte smo odabrali prvenstveno jer u svijetu ne postoji mehaniziran način berbe ovih proizvoda. Ono što se uspijeva na mehaniziran način brati bude puno jeftinije nego kod nas. Kada je u pitanju berba krastavaca, mi prvu klasu svojim kooperantima plaćamo 1,00 KM po kilogramu, dok je druga klasa 0,50, a treća 0,20 KM i tako dalje. Svakako je vrijedno to što mi ovdje imamo oko 80 posto prve klase proizvoda, što naši kupci iz Evrope jedino traže. Za ostalo oni nisu zainteresirani. Mi ne samo da smo vodeći proizvođači u BiH kada je u pitanju krastavac, već proizvodimo više od Hrvatske i Srbije. Mi smo u prošloj godini plaćali 3,00 KM po kilogramu maline, a to je po prvi put u BiH da se desilo. Neke su firme na primjer plaćale 1,80 KM po kilogramu maline. Nadamo se da će takva cijena ostati i ove godine. „Vegafruit“ je jagodu plaćao 0,90 KM po kilogramu, „Vitaminka“ 0,80 KM, a „Agromerkantilija“ je svojim proizvođačima plaćala 2,00 KM po kilogramu, pa vi možete sada zamisliti koja je to razlika u cijeni. Zbog toga mi i imamo stalno povećanje količina proizvodnje. ReprezenT: Kakva je perspektiva vaše zadruge i zadrugarstva u cjelini u BiH? Senad Ć.: Politika je učinila svoje kao što dobre prinose dobroj mjeri Nautječe podneblje,uali i edukacija poljoprivrednih proizvođača. Mi smo prošle godine imali 72 edukacije u mjesnim zajednicama na općinama koje pokrivamo i već su za tekuću godinu krenule edukacije. Tu je u stalnom nadzoru prof. dr. Mirsad Kurtović, njegov asistent Adnan Maličević, a već slijede seminari u Cazinu, Bosanskoj Krupi, Bužimu, Velikoj Kladuši. Već su neki seminari održani u općinama na prostorima koje pokrivamo u Republici Srpskoj. Vidite i sami kako mi radimo jer u ReprezenT-u redovno, iz broja u broj, objavljujemo stručne savjete kad je u pitanju neka proizvodnja s kojom se mi bavimo ili planiramo baviti. negdje 200-300 kilograma. Zbog različitih pristupa proizvodnji prinosi po dunumu krastavaca variraju od tone do sedam tona, sve ovisi o ozbiljnosti kooperanta i primjeni tehnologije uzgoja jer mi sve više krastavac uzgajamo na mrežama, pod folijom i sistemom za navodnjavanje, dakle način na koji se uzgaja u Evropi. Imamo najkvalitetnije hibride, sa sortama Ajax, američki potomac, holandska levina itd. ReprezenT: Koja je vaša poruka poljopri-

vozni Mi se savjeDanas imamoodnosupark od 15 vozila, ai nismotokreditno zaduženi.oko 50 Danas tujemo sa strukom iz Hrvatske, Srbije BiH i sigurno daje rezultate. u stalnom radnom imamo 11 radnika, a u sezoni zapošljavamo radnika na tri mjeseca. Ove sezone će nam trebati više radnika, negdje oko 90 u sezoni i oni će biti maksimalno iskorišteni, ali i plaćeni za svoj rad. Najavili smo da idemo prema finalnoj proizvodnji, a to znači da ćemo raditi i na finalizaciji proizvoda malina, jagode, džemova i marmelada pod našom etiketom. Nećemo izbjeći ni sušeni dren, glog i šipak, te prženi i sirovi kesten u zamrzivačima naših trgovačkih centara. Na tom projektu danas rade tri doktora nauka i ja vjerujem da ćemo krajem ove godine doći do te realizacije. čini i ovdje. Evo, na primjer, otkazao sam svoj službeni put za Austriju na dan kad su bili protesti za spas „Agrokomerca“. Moji saradnici su me pitali zašto to činim. Pa zbog toga što je bilo hiljade poljoprivrednih proizvođača-kooperanata na tom protestu i zato je meni tamo bilo mjesto. I ja sam sam bio dugogodišnji radnik „Agrokomerca“ i vrlo sam ozbiljno zainteresiran da se taj privredni gigant spasi, jer mi smo ti koji smo održali kondiciju poljoprivrednog proizvođača, i možemo sa našom proizvodnjom, a vjerovatno će se to i desiti, da prvi pokrenemo jedan dio pogona „Agrokomerca“ pa da, kao što sam već kazao, izvozimo krastavac u tegli, a ne u vrećama. ReprezenT: Kakve inače prinose uspijevate ostvariti i kako? Senad Ć: Većina ljudi koji se poljoprivredom bave u okruženju, susjednim državama, ne mogu vjerovati da se može proizvoditi i preko dvije tone, pa čak negdje i do 2,5 tone maline po dunumu, dok u Srbiji proizvode vrednim proizvođačima? Senad Ć.: Pa ljudi uglavnom znaju za nas preko drugih kooperanata. Neki ne mogu vjerovati da mi poslujemo na takav način i da mi isplaćujemo sve naše kooperante na vrijeme i po dobrim cijenama. Ime ove firme neće biti ukaljano nikada, jer mi garantujemo siguran otkup i urednu isplatu za sve primljene poljoprivredne proizvode. Bilo je naporno to sve organizirati, ali smo uspijevali i garantujem da ćemo u budućnosti još brže, sigurnije i čvršće isplaćivati našeg poljoprivrednog proizvođača na vrijeme. Za ljude koji imaju zasade maline treba reći da su to sigurno rudnici zlata i ti ljudi koji imaju ugovore sa nama na 15 godina ni zima neće predstavljati problem, jer će moći doći u zadrugu i zimi i podići ako treba akontaciju u novcu za maline koje će nam tek prodati. Mi čuvamo njihov karakter, a oni čuvaju ugled Zadruge. Zato za kraj želim da ponovim naš slogan: Vi nama povjerenje, mi vama isplatu na vrijeme!

14

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Feljton

Tefter (196) Arogancija i primitivizam krajiškog političkog života
visoke kamate“. Kako funkcioniše vlast u Bihaću? „Ovdje, moj druškane, imaju tri vrste vlasti. Jednu nazivaju građanskom, znaš onog Kabiljagića, koja nema nikakvu moć. Ne može ama baš ništa pa je poneki i pljuju. Drugi nivo je tajna, ona partijska čija imena se ne znaju sem Veladžića. Ne sastaju se javno po danu nego po noći na privatnim sijelima. Ova SDA vlast odlučuje o svemu. Treća vlast je vojna Dudakovićeva. Ona može šta hoće i zaželi, a to uglavnom i čini. Kažu rat je, tako se mora“! U mom rodnom zavičaju za kojeg ne znam da li više polažem pravo na njega ili on na mene je, haman, pa normalno da se narodni izabranici i one koje oni ustoliče vrzlaju po sudskim hodnicima (isto je ako pošalju i opomomućenog zastupnika), da se njihovi inati plaćaju iz budžeta, da se više bave profitnim poduzetništvom i švercom nego poslovima za koje su preplaćeni, da zapošljavaju uz mito, da krčme budžete po aršinima svoje većine, da ignorišu sve ono što ne puše u njihove tikve, da… Cjelovitiji i objektivniji uvid u sadržaje političkog života svake krajiške čaršije ukazuje na siromašan - oskudan sadržaj koji se arogantno i primitivno prakticira. Demokratska pluralizacija jedva se primjećuje, a najvidljivije aktivnosti su oko krčmenja budžeta. Tamo izabranici imaju ozbiljnih poteškoća temeljnim umijećem demokratije ući u pluralističko globalizacijsko digitalno doba kao što je tolerancija i prihvaćanje različitosti što omogućuje ugodniji ambijent, jača međusobno povjerenje, producira pozitivne ideje bez kojih sve sporo napreduje. Biće interesantno kako će Krajišnici glajhšatovati svoju prošlost tokom priprema za EU? Vrijedilo bi razmisliti da svaka općina svojim „dokumentom“ (deklaracija, proklamacija, rezolucija…) izrazi svoju „osudu“ zločina totalitarizma (žrtava fašizma-partizanije) pluralizma novijeg doba (Bratorata 1993/95., odnosno perioda Džehenemske decenije)... Možda bi to zadovoljilo Savjet Parlamentarne skupštine Europe, odnosno njenu osudu zločina izrečenu oprinos Islamske religije ukupnoj 26. januara 2006. godine. Kladušani vjerovatno svjetskoj civilizaciji je ogroman i to je očekuju kako će njihove „sabirne“ centre opće poznato i priznato u internacio- tokom 1994/95. „aminovati“ neko drugi? nalnim razmjerima. Kakvo je stanje početkom 21. vijeka u državama sa većinskim učešćem Krajina u raljama... muslimana možda oslikavaju aktuelna događanja u Tunisu, Egiptu. aslov je ostavljen čitaocima za evenMeđutim, na području Cazinske krajine tualnu dopunu po svom izboru-nahođezbog višestoljetne nepismenosti, bijede, siro- nju, kao npr. vlastitog primitivizma, projekta maštva, izvorno poznavanje Islama bila je privi- „globalizacije“, političke opcije ove ili one stranlegija malobrojnih „pripadnika intelektualnih ke, raznih moćnika svih fela, vjerskog fanatikrugova“, među kojima su vjerski službenici zma, umreženih struktura i-ili prosjačkih štapo„prednjačili“. Fušerska „analiza“ historije va. Cazinske krajine (uzmite period koji god hoćeU posljednjih 20-tak godina publikovano je te) bi pokazala kako smo u tom pogledu bili nebrojeno tekstova gotovo na svim kontinentinedovoljno priučeni, a „era“ opismenjavanja ma od veoma kompetentnih autora. Svi zainte(recimo 1945.-1970.) predugo je trajala zbog resovani mogu dokučiti odgovore na bitnija „oklijevanja“ (čitaj: konzervatizam, prvenstveno pitanja koja se tiču svih aspekata (političkog imama). Onima koji sumnjaju u navedeno sistema, pluralizma, transformacije vlasništva, mogu proturječiti s primjerom iz vlastite porodi- tržišta, sudbine poljoprivrede, izbora…) na bilo ce, a nažalost nije bio usamljen. kojem regionu. Bez obzira ko šta želio i iz koje Krajem minulog i početkom tekućeg vijeka vizure i-ili perspektive vidjeti-zaključiti neće percepcije univerzalnih vrijednosti „institucio- moći zaobići „centre“ -multinacionalne korporanalizirale“ su se kao osnovno „mjerilo civilizaci- cije u raznim formama (kao npr Trilateralna je“ područja i njegove populacije. Površna ana- komisija osnovana 1973. godine i slične) u liza praktične primjene bilo kojeg „elementa“ sprezi sa obavještajno špijunskim agencijama(istine, pravde, jednakosti…) na području službama (npr. američka CIA i slične) kao inicidanašnjeg USK-a bi pokazala kako je to podru- jatore, kreatore, arhitekte i izvođače najveličančje savremena civilizacija tek ovlaš dodirnula. stvenijeg historijskog svjetskog projekta zvaČeste aferice, pogrešne procjene vođa (čitaj: nog „globalizacija“ sa nebrojeno mnogo podpolitičkih mandatara i vjerskih poglavara) su projekata prilagođenih ciljnim skupinama, nas sputavali, čak više usmjeravali hvatanjima regionima, državama, pa ako hoćete i USK-u. za vratove, a onda i za puške. Među glavnim ideolozima su i Zbigniew Evo inserta iz razgovora sa prijateljem iz Brzezinski, David Rockefeller, Henry Bihaća januara 1994. poslije potpisa Kissinger... Umreženi pojedinci su mahom sve „Sporazuma o prekidu vojnih dejstava i neprija- vodeće ličnosti najrazvijenijih država (recimo teljstava“: „Ovamo kažu da nam vi autonomaši G-8), vlade najmoćnijih država, neke međunabranite dostavu humanitarne pomoći. Mnogi u rodne institucije kao što je Međunarodni moneto i povjeruju. Nadamo se nekim „lanč-paketi- tarni fond, Svjetska banka... ma“. Znam da će nam slati samo da preživimo Na osnovu publikacija i prakse proteklih kako bi oni imali sutra kome davati kredite uz 20-tak godina globalna strategija mogla bi se

ReprezenT od broja 33 na ovom mjestu pod naslovom „Tefter“ počinje objavljivati priloge krajiškog arizonca Rame Hirkića. Autor priloga će svojevrsnim presjekom arhiva, odnosno registra krajiške prošlosti pisati priloge o aktuelnoj sadašnjosti i perspektivnijoj budućnosti. Hirkić će komentarisati svođenje računa sa sobom, sa drugima, o nadanjima i zabludama, reviziji odluka, planova i shvaćanja i ponečeg zapisanog u knjigama.

Ramo Hirkić

Piše:

D

N

formulisati : - Veoma mudro i sofisticirano ukloniti sve prepreke (ideološke, političke, državne, ljudske...) bržem i neometanom kretanju ideja, kapitala, roba, ljudi, tako da troškove plate oni na čijim teritorijima multinacionalne kompanije nemaju veće instalirane vrijednosti, a mogu imati velika tržišta za svoje viškove roba, fiktivnog kapitala, istrošenih ljudi, pa i štetnog otpada u svim oblicima. - Financiranje projekata vršiti preko donacija, kredita svih vrsta s tim da sve mora biti pod našom kontrolom. Ljude za sve projekte pronaći u državama i regionima iz redova državnika, političara, akademika, profesora uključivo i njihove građane u inostranstvima. Svima obezbjediti beneficije (moć i novac) iz svih raspoloživih izvora u skladu sa zaslugama. Stvoriti čitavu mrežu raznih organizacionih formi kao što su humanitarne organizacije, civilna udruženja, razne specijalističke agencije, tužilaštva, sudove... - Za svaki ciljni region formulisati precizne projekte sa potpunom kontrolom i pokrivenošću od naših obavještajnih službi. Podsticati formiranja što više političkih stranaka i civilnih udruženja sa proklamacijama potreba da se brže razvija demokratija, poštivaju univerzalne vrijednosti i druge opće prepoznatljive tekovine civilizacije u čemu oni ozbiljno zaostaju. Raditi paralelno na svim područjima uz neprimjetno favorizovanje medija koje treba stimulisati na sve načine, opremati savremenom opremom, educirati tako da stalno vrše pritisak na javnost. Državne organe kao što su vojske, policije, tužilaštva, sudove podvrći reformama tako da ih kroz budžete beneficiramo na sve načine, a oni će i sami pohrliti u korupciju u čemu moramo biti oprezni. - Njihova preduzeća prvo obezvrijediti, a onda koncipirati pretvorbu vlasništva tako da to pokupuju njihovi ljudi koji mahom od biznisa malo znaju. Tako će firme propasti, radnici ostati bez posla, a naše kompanije će prodavati svoje proizvode. Forsirati bescarinske zone i slične kombinacije kroz koje njihovi poljoprivredno-prehrambeni proizvodi moraju postati skuplji-nerentabilni za proizvodnju. Naše kompanije treba da pokupuju telefonije, energetiku, prirodne resurse, a njima ostaviti manje trgovine, zanatstvo, restorane, barove, po koju agenciju. Nametnuti im forsirano rješavanje komunikacija, infrastrukture, osposobljavanja domaće privrede, posebno poljoprivrede sa našim kreditima, instruktorima, nadzorom, edukacijama. Za sve obezbjeđivati kredite po našim uvjetima iz kojih plaćati naše ljude tamo kod njih, pa čak i otplate dospjelih rata za ranije zajmove. Oni će većinom pohrliti za tim našim inovacijama, biće oduševljeni jer ovi koji će zamijeniti one što treba rastjerati (bilo po osnovu optužnica za zločine, preseliti u treće države, ušutkati sitnim privilegijama..) malo znaju i o onom šta već imaju“. Navedeni „globalni okvir“ pošteno je upotpuniti sa krajiškom bližom prošlošću u kojoj bi, recimo, glavni ideolozi bili SDA funkcioneri sa Mirsom na čelu, umrežene strukture poslijeratni predsjednici Vlade USK-a (uključivo i neki profesori Bihaćkog univerziteta, recimo M. Demirović), izuzev prof. Derviševića, agitatori Bahtić, Nanić, Kamber, Nadarević, prof. A. Topić, obavještajna služba - bivši AID - u kojoj

je kladuški profesor hemije bio „prva violina“ i oni iz Gimnazije što su podupirali segregaciju. Organizaciona forma bila je Agencija za privatizaciju. Građe ima za „doktorske disertacije“, a o magistarskim i „seminarskim“ temama da ne govorimo! Razradom projekta „globalizacije“ na krajiškom tlu došlo bi se do puno odgovora na strateška pitanja - teme - dileme iz kojeg bi i Odbor za spas „Agrokomerca“ mogao „profitirati“, kao npr. zašto ne oni iz Ptuja (meni se osobno to dopalo zbog pljačke štediša), već ovi domaći iz Širokog Brijega (što mi se osobno dopalo zbog ovog što je sada ministar)?

Ekonomija u porastu zapošljavanja zaostaju

T

ema naslova je ovdašnja svakodnevnica o kojoj printani mediji pišu na široko

i u duboko. Podatak da je 2010. završila sa porastom od 2,9 % kao najvećim „dobitkom“ od 2005 je dobar signal. Naravno, Demokrati ga koriste kako bi pojačali uvjerenja da su u dobrom smjeru kojeg su spremni korigovati. Republiknci sumnjaju ističući svoje opredjeljenje kako smjer oporavka treba više tržišnog nego vladinog usmjeravanja. Jaku argumentaciju nalaze u istom podatku: ekonomija raste, a nezaposlenost od 9,4 % je i dalje velika, postavljajući pitanje kada će biti oko 6 % što bi po ovdašnjem „računu“ bilo podnošljivo. Prije nekoliko godina sam pisao o efikasnosti ovdašnjih pandura od kojih, nažalost, prosječno dnevno blizu dvojica odlaze u crnu zemlju zbog oružanih okršaja za prekršiocima zakona. U novinama The Arizona Rebublic, od 2. februara ove godine publikovan je prilog u kojem se detaljno opisuje reagovanja na poziv o masakru u Tucsonu, 8. januara ove godine. Prvi poziv na broj 911 primljen je u 10:11, policija je bila na licu mjesta u 10:14. U narednu minutu-dvije atentator je bio uhvaćen-razoružan-svezan. Ranjena Gabrielle Giffords je bila u bolnici za 14 minuta od vremena kad je prvi poziv primljen (10:11). Policija i služba prve pomoći su perfektno obavili svoje poslove i primili brojne čestitke. Nacionalni standard od poziva na 911 do pojave na licu mjesta je šest minuta. Kompanija u kojoj „šljakam“ napola odavno stimuliše prisustvo mjesečnim sastancima tokom radnog vremena sa 100,00 $ kvartalno. Februarska isplata četvrtog kvartala je manja za oko 5,00 $, odnosno u neto iznosu 81.11 $. Kad to preračunamo onda nam satnica „drijemeža“ na sastanku iznosi skoro dva i po puta više od regularne. Problem je i ovamo i tamo što su izdvajanja sve veća, a oni koji se financiraju iz budžeta rade sve neefikasnije. Npr.: ako su pouzdani podaci da općinska administracija Sanskog Mosta za osobne potrebe koristi oko jedne trećine budžeta, a iste administracije Bihaća, Kladuše, troše dvije trećine za iste namjene, onda bi bilo interesantno da neko od profesionalnih žurnalista to malo istraži. Bilo bi jako poučno saznati, npr. u čemu to građani Sanskog Mosta „oskudijevaju“ zbog „jeftine“ administracije, a u čemu to građani Bihaća, Kladuše.. (pre)više-komfornije „uživaju“ zbog „skupe“ administracije?! Phoenix, na 24. godišnjicu Monografije ramoh@q.com

Bihać

Izbor
Odron stijene poremetio tok rijeke Une
Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona kaže da je na licu mjesta prije pet dana vidio značajne promjene na vodopadu Une. Tačnije, desna strana vodopada širine oko 25 metara trenutno je bez vode. - Radi se o prirodnoj pojavi, nema djelovanja čovjeka i nije se moglo preventivno djelovati na sprečavanju ovih promjena, tvrdi Tutić i dodaje kako su u resornom ministarstvu svjesni da nedostatak vode predstavlja realnu opasnost da dođe do urušavanja većih količina sedre i oštećenja vodopada. Oni su obavijestili i Agenciju za vodno područje rijeke Save u Sarajevu i već je na terenu bio zaposlenik Agencije, hidrolog Marko Barić iz Područnog ureda u Jajcu. - Ovo je ipak izvanredna situacija i doći će jedna stručna ekipa iz Agencije koja će predložiti neko rješenje. Mislim da bi to moglo i trebalo ići u hitni postupak rješavanja, kaže Barić. On dodaje da sedra propada ako nije u dodiru sa vodom odakle se hrani uzimanjem kalcija. - Sedra je rijetkost, ona je fenomen i imamo je samo na rijeci Plivi i Uni u BiH. Treba je čuvati, jer je to svjetski raritet, ističe hidrolog

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

MARTIN BROD, BIHAĆ - Prelijepi slap na rijeci Uni kod Martin Broda odnedavno je izgubio dio svoje ljepote, nakon što je, kako stvari stoje, odron stijene poremetio tok krajiške ljepotice Une na ovom mjestu. Tako je svjetski poznata turistička destinacija sa sedrenim kaskadama i najvećim unskim slapom od 54 metra izmijenila svoj izgled. Ljepota slapa je umanjena, jer je sa jedne strane slap „pobjegao“ i ostavio gole sedrene naslage. Lokalni stanovnici su iznenađeni i zatečeni. Božo Reljić, 86-godišnji mještanin, ne pamti da je ikada martinbrodski slap ostao bez vode. - Ovo nikad nije bilo, voda je uvijek išla cijelom širinom slapa, a vidite sada, ovdje su sedre gole, kaže Reljić. Senad Tutić, stručni savjetnik u

Sedre ostale suhe i bez vode
Barić. U Martin Brodu je boravio i Sead Delić, direktor Agencije za vodno područje Save sa dvojicom inžinjera, kako bi nakon sagledavanja situacije na terenu i analize pronašli najadekvatnije rješenje koje bi eventualno vratilo raniji prirodni izgled slapa Une u Martin Brodu, jednog od najljepših vodopada i svjetske turističke atrakcije. Hasan Arnautović, dugogodišnji

Božo Reljić na slapu koji je ostao bez vode

Senad Tutić

Hasan Arnautović

snimatelj TV BiH iz Bihaća, autor dokumentarnih filmova o prirodnim ljepotama Unsko-sanskog kantona, ribar i zaljubljenik u martinbrodske slapove, bio je prije dva dana na licu mjesta. - Primijetio sam ranije promjene na slapu, ali u ovih 35 godina koliko sa kamerom profesionalno obilazim Martin Brod, još nikada jedna strana slapa nije ostala ovako drastično bez vode, ističe Arnautović i ocjenjuje ovo kao prirodnu katastrofu protiv koje treba preduzeti stručne preventivne mjere. Rusmir KARAT

Gola sedra na martinbrodskom slapu

Dar od srca za dvije porodice Pehlić

Enver Melkić - čovjek velikog srca
BOSANSKA KRUPA – Gotovo nevjerovatno i za novinara je situacija da te nepoznat čovjek, čije ime nisi dobro ni čuo, nazove i kaže da želi pomoći porodici Izeta Pehlića iz sela Baštre u Bosanskoj Krupi i zamoli vas da organizirate posjetu njihovom domu. Sa nevjericom, ali vođena da je bolje ispuniti dušu i pronaći ovu porodicu i dati priliku da joj se pomogne, ušla sam u ovu priču često razmišljajući šta ako je sve ovo neka neslana šala. Put je vodio do profesora Ismeta Erdića, jednog od mještana Baštre, koji se nesebično ponudio da nas prati, ali i informirao da se kuća do kuće nalazi još jedna porodica, Izetovog brata Fikreta, čija kćerka treba ovih dana na liječenje, isto tako nezavidnog imovinskog stanja. Kako to obično biva, kada je u pitanju praćenje onih koji samoinicijativno daruju porodice lošeg materijalnog stanja, bolesne, iznemogle, svoj doprinos je dao i bosanskokrupski Radio. Čovjek, kojem je jedan televizijski prilog bio dovoljan da iz svog novčanika pomogne porodicu Izeta Pehlića darivati sa 500 maraka, zove se Enver Melkić iz velikokladuškog sela Golubovići. Od srca je namijenio 500 maraka, a darivao skoro duplo, ne samo Izetovu porodicu, već i porodicu Izetovog brata Fikreta. Skromno ali ponosno, hadžija Enver, inače vlasnik firme „Amelšeh“ nam je rekao da je u Velikoj Kladuši kroz svoj rad kao čovjek koji želi pomoći svojoj zajednici do sada bio donator u izgradnji niskonaponske mreže i vodovoda u svom selu, osamnaest putnih pravaca u velikokladuškoj općini, a sa njegovim prilozima su obradovani korisnici Merhameta, Crvenog križa, penzioneri, dijabetičari i Udruženje „Naša djeca“ iz Velike Kladuše. Svojim novcem značajno je pomogao izgradnju kuća za tri porodice, radu sportskih klubova, kulturno-umjetničkih društava, a donirao je i 2.000 kvadratnih metara svoje zemlje za gradnju sportskog igrališta u svom selu. Podvlačeći da je naša budućnost u obrazovanju, ponosno je istakao da je donator udruženja generala Jovana Divjaka „Obrazovanje gradi BiH“, da stipendira dva studenta i dva učenika osnovne škole u Srebrenici. Brojne škole i džamije nisu ostale bez njegove donacije za gradnju, kao ni islamski fakulteti i medrese u Sarajevu i Bihaću. Kada je novinar sve ovo pokušao spremiti u bilježnicu, znao je da ni posjeta porodici Pehlić nije slučajnost, već filozofija življenja da čovjeku u nevolji imaš obavezu pomoći, ako imaš više od njega i pristojno živiš. U trošnu, blatom oblijepljenu kućicu Izeta i Zahide Pehlić iza raspadajućih prozora zatvorenih najlonom, česmom za vodu i banjom iza kuće vidljivom još samo u nekim filmovima poslije onog rata, hadžija Enver je unio prehrambenih namirnica u vrijednosti više od 530 maraka, za neplaćeni račun električne energije izdvojio stotinu, koliko je za trošak dao Izetovoj ženi Zahidi, uz još dvije stotine maraka koje će profesor Erdić uplatiti za jedno od šestoro djece, koje još uvijek ide u osnovnu školu u Otoci. Inače, otac familije je po riječima supruge dugogodišnji bolesnik na živce, koji nema mogućnosti da radi i hrani porodicu, a tragove te bolesti ima i ona. Tri starija sina su iz ove porodice pobjegla u potrazi za boljim životom i ne javljaju se roditeljima, dvije djevojčice su uspjela zahvaljujući naporima prosvjetara završiti vanredno osnovnu školu, dok šesta djevojčica redovno pohađa nastavu. Hadžija Enver im je olakšao život u narednim mjesecima, a osmjeh na Zahidinom licu zatitrao je kad je rekao da će im platiti struju koju su im malo prije njegovog dolaska došli isključiti elektrodistributeri.

Enver Melkić od srca darivao porodice Pehlić

U nešto ljepšem skromnom domu Fikreta Pehlića, Enver je ostavio, opet od srca, 400 maraka za kupovinu namirnica i dvije stotine maraka za školske sendviče njihove djece, te ih darivao sa paketima od deset kilograma Bioproduktove velikokladuške trahane. 11. februar tako će ostati zapamćen po humanosti Enver Melkića i pomoći porodicama Pehlić iz Baštre. Njegova humanost nema ni općinske, ni bilo kakve granice. Njegova filozofija života da daruje dio svoje zarade onima kojima treba je filozofija koju bi trebali prepisati svi slični po poslovnom uspjehu. Koliko da pomogneš nemoćne, toliko da zadovoljnije zaspeš i sretnije se probudiš. Dževada ŠTANCL

16

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Izb
Otrgnuto od zaborava: Zimska seoska igra "Podkape"

prikazati jednu zanimljivu, Ovom reportažom želimosenašim čitaocima upražnjavala uglavnom zimi.gotovo zaboravljenu igru, koja ranije na selima Za ovo smo iskoristili priliku na jednom druženju u velikokladuškom naselju Kudići. Ovdje se naime na poziv domaćina Hasana Dizdarevića-Ćuće, u njegovoj kući, okupilo blizu stotinu gostiju iz desetak obližnjih sela i sedam mjesnih zajednica iz općina Velika Kladuša i Cazin. Ovoliki interes za ovo okupljanje izazvalo je odigravanje jedne stare, gotovo izumrle, seoske igre koja se u ovom dijelu naše zemlje naziva „Podkape“. gra „Podkape“ je nekad ne tako davno bila najpopularnija zimska zanimacija u selima Mjesne zajednice Šumatac, ali i drugima u općini Velika Kladuša. Podkape je stara igra i ne zna se pouzdano odakle je i kada došla na ove prostore mada je njeno postojanje poznato gotovo u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Razlika ponekada zna biti samo u nazivu pa se u nekim dijelovima BiH ova igra zove „Igra prstena“. Svakako je zanimljivo da ovu igru igraju isključivo muškarci i to samo zimi kada su duboki snjegovi i kada studen stegne pa se nema šta drugo raditi oko kuće. Jedan od igrača zakaže „Podkape“ kod svoje kuće, spremi nešto pića, meze, objasni ženi (ako je ima) da je njegov „red“ i da se ne žali, izabere se prostorija koja ima peć i koja se lako može grijati, spremi dosta drva, polože se deke na pod i

Neka se
Zanimljive su išćil kape (išćil, tur. = iškil, sumnja, pretpostavka, preduvjerenje). U igri prstena često je međusobno pitanje: „koja je tvoj išćil“? Znači: „gdje misliš da je tvoj prsten“? Inače, ova riječ znači izbor, odluka, opredjeljenje, to su kape za koje pobjednik misli da upravo one sakrivaju prsten. poen. Partija traje po nekoliko sati jer se stalno smjenjuju ekipe u skrivanju, a između se nešto malo pojede i popije i šali, u pravilu na svoj račun i račun učesnika u igri. Postojale su uigrane ekipe koje su išle i po drugim selima i gotovo cijelu zimu igrali. Tako su Kudićani sve do ove večeri bili ponosni na svoju ekipu koja je donosila pobjede. Do slijedećeg ovakvog susreta titulu pobjednika nosi ekipa Vidovske. Iako su igru „Podkape“ igrali stariji ljudi, djeca su bila neizbježni dekor i vjerni gledaoci i publika naravno, i gdje su god mogli oponašati oponašali bi starije. A za igru „Podkape“ je poželjno što više gledalaca. Jedan igrač uzima prsten među prste i pokriva ga čarapama lagano izvlačeći ruku ispod svih naslaganih čarapa. Ispod jedne od tih čarapa ostavlja se prsten. Protivnička ekipa treba pogoditi ispod koje čarape se krije prsten. Ko krije dobiva bodove. Ko pronađe prsten jako udari po čarapi koja na neki način odskoči od poda. Maheri - dobri igrači prstena su znali biti i dobri glumci ne odajući mimikom ili gestom da su pronašli prsten. Za sve vrijeme igre pije se rakija i služe suhomesnati proizvodi.

I

Povlačenje konopca

uštima atmosfera kako bi igra mogla započeti. Da li je ova igra sport ili samo jedna od društvenih igara nismo uspjeli saznati niti od strastvenih igrača koje smo upoznali na ovoj zanimljivoj partiji u Kudićima. U igri inače učestvuju dvije ekipe od jednog pa na više igrača (najčešće je to šest igrača) koji

sjednu na pod na koji se prethodno prostre više slojeva deka da ne bi bilo hladno. Ekipe sjedaju jedna nasuprot druge, a između se nalazi prostor za igru. Obično oko njih ima mnogo posmatrača i vjernih navijača koji su poželjan dekor. Igra se tako što se krije prsten pod jednu od 11 kapa. Prsten je u pravilu veći i nešto teži. Kape su zamijenjene pletenim vunenim čarapama. Igra počinje s večeri i traje do u kasne sate, a nerijetko i po cijelu noć pa i po više dana ako je društvo „horno“. Prvo jedan od igrača sakrije prsten pod jednu od dvije kape ili sakrije u jednu ruku a protivnik pokušava da pogodi gdje je jer onda oni počinju igru, tj oni prvi kriju. Igra se do 101 poen. Igra je podijeljena na nove i stare poene (do 50 su stari poeni, a od 51 do 101 su novi) i pobjednik je ona ekipa koja prije „izađe“, dakle koja sakupi 101

Ekipa „Vidovske“: Ramiz Kendić-Poštar, Hasib Kendić, Šaban-Šabica Mušić, Arif Bajrektarević, Huse Bajrektarević i Hasan Čović.

Ekipa „Kudića“ sa domaćinom Hasanom Dizdarevićem (zadnji desno): Arif Kudić, Mustafa Džananović, Sulejman Miskić, Ibrahim Kudić, Smail Dizdarević i Enver Mujkić.

Aktivnosti Udruženja žena „Svjetlost“ Vrnograč

Porodica Rizvić Ambiciozni planovi napokon dobila struju
VRNOGRAČ - Udruženje žena „Svjetlost“ djeluje nepunu godinu dana, ali lepeza djelovanja ovih aktivnih pripadnica ljepšeg spola zadire u gotovo pa sve sfere života. Ono čime se članice Udruženja najviše vole i žele baviti jeste humanitarni rad u društvu. Od početka osnivanja, svojim djelovanjem i prikupljanjem dobrovoljnih priloga unijele su nadu u bolje sutra i bolji život mnogim porodicama koje se na današnjem vaktu bore za komad kruha, porodicama slabog socijalnog statusa. Članice Udruženja posebno se mogu pohvalili činjenicom da su u saradnji sa humanitarcima iz Evrope i prekookeanskih zemalja porodici Rizvić omogućili priključak struje i vode. Priključak na elektronapajanje izvršeno je 14. februara. Također, u saradnji sa predstavnicima općinskih vlasti koji su izdali potvrdu za priključak, porodica Rizvić nije dugo čekala na svjetlo u svom domu. Udruženje žena „Svjetlost“ ovom prilikom se zahvaljuje svim donatorima na dobrovoljnim prilozima. Esad Š.

Novoosnovani KUD „Ahmet Bajramović“ u humanitarnim aktivnostima

mladog društva

Rizvići ispred kuće u kojoj sad napokon imaju električnu energiju

SKOKOVI – Kulturno-umjetničko društvo „Ahmet Bajramović“ sa Skokova, u općini Cazin, osnovano je 2010. godine sa ciljem i namjerom da očuva tradiciju Bosanske krajine pa i šire. Ovo mlado Udruženje građana broji u ovom trenutku oko 300 članova svih uzrasta koji su raspoređeni u nekoliko sekcija i to u folklornoj, dramskoj, ritmičkoj, pjevačkoj, muzičkoj te humanitarnoj sekciji. KUD „Ahmet Bajramović“ Skokovi ima više od 50 mladih ljudi koji su raspoređeni u raznim upravnim tijelima koja učestvuju u upravljanju ovog Udruženja. Kulturno-umjetničko društvo „Ahmet Bajramović“ Skokovi je dobilo ime po učitelju koji je svoj život posvetio učeći djecu u mjesnim zajednicama Pećigrad i Skokovi, koji je 22. aprila 2007. godine smrtno stradao u saobraćajnoj nesreći. Prvi predsjednik ovog Udruženja je Edis Smlatić, sekretar Emin Mušedinović, a predsjednik Skupštine Adis Smlatić. Ovo Društvo prvi svoj koncert priredilo je 23. januara ove godine i to u humanitarne svrhe koji je bio namijenjen za prikupljanje novčanih sredstava za liječenje oboljelog mladog sportiste Adnana Hrnjice. Drugi koncert, također humanitarnog karaktera, odr-

Diplome nogometnoj sekciji KUD-a "Ahmet Bajramović"

žan je 20. februara ove godine u sali Osnovne škole „Skokovi“ sa kojeg je sav prihod namijenjen za liječenje za Samira Beganovića kojem su otkazali bubrezi i ide na dijalizu, s tim da su mu potrebna velika novčana sredstva kako bi izvršio transplantaciju bubrega. KUD „Ahmet Bajramović“ je 4. februara ove godine dodijelilo diplome najmlađim svojim članovima koji čine nogometnu sekciju ovog Udruženja. Diplome je uručio predsjednik KUD-a Edis Smlatić, a povodom uspješnog i kvalitetnog rada u

prošloj 2010. godini. Tim povodom Edis Smlatić je obećao mladim članovima da će u narodnom periodu biti više aktivirani što se tiče utakmica sa susjednim općinama te da će nabaviti kvalitetnu opremu za ovu mladu sekciju. U aprilu ove godine, tačnije u subotu 23 aprila, Društvo je zakazalo održavanje prvog Bosanskog teferiča ispred sale Osnovne škole „Skokovi“. Na Teferiču će gostovati mnoga folklorna društva i osobe sa estrade, a bit će organizirana i bogata i raznovrsna tombola. Esad Š.

bor

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

17

e krajiški običaji ne zaborave
Osvježene stare, tradicionalne igre
elja organizatora druženja u Kudićima Hasana Dizdarevića - Ćuće je da se osvježe stare, tradicionalne igre uz koje su se ljudi nekada okupljali, družili i zabavljali. Ovo je bilo treće druženje kod njega u posljednjih desetak godina. Na druženje su pored igrača došli navijači i njihove supruge pa se igralo i pjevalo istovremeno. Da bi odigrali samo jednu partiju „Podkape“ u Kudiće su pored domaćina, došli igrači iz Vidovske, Šumatca, Marjanovca, Johovice, Veinca, Gornjih Purića, Šabića, Velike Kladuše, Šturlića, Pećigrada i Platnice. Okupljanje je počelo u kasnim popodnevnim satima i atmosfera se počela podgrijavati iako ovoga puta nije bilo snijega, ali je bilo poprilično hladno. Stoga su oni pridošli, čekajući ostale da dođu, zapjevali, onako s’ nogu, više da bi Kudićanima pokazali da se na ovom mjestu nešto dešava, nego što je uistinu bilo hladno. Prije ulaska u kuću, igrači su se malo zagrijali povlačenjem konopca mada za igru koja treba uslijediti nije potrebna fizička snaga. Primarni cilj je bio tek da se prisutni podsjete kako se nekada mjerila snaga i izdržljivost. U prizemlju kuće Hasana Dizdarevića bile su pripremljene dvije tople sobe kako bi igra mogla započeti. Prostorija je bila zagrijana, a podovi prekriveni duplim dekama kako bi igrači i posmatrači mogli sjediti. Žene su bile smještene na spratu kuće. Do nekog slijedećeg ovakvog susreta slast

Ž

Igra "Podkapa" zaokupila je pažnju sviju prisutnih

Žene su pjevale...

pobjede odnosi ekipa Vidovske. Rezultat nije tako uvjerljiv: 10186, međutim, pravi psihološki rat je završen, a pobjednici će slaviti danima i noćima. Poraženim Kudićima će trebati dosta vremena da shvate da su ovoga puta naletjeli na spremniju i bolju ekipu iz Vidovske. Svemu što je lijepo i zanimljivo brzo dođe kraj. Tako je oko ponoći pretprošle subote završeno druženje u Kudićima kod Hasana Dizdarevića, najprije velikim slavljem pobjednika iz Vidovske, a potom narodnim kolom prije oproštaja do neke druge prilike.

Kolo na odlasku

Pripremio: Esad Šabanagić

Mateja Kregar Tršar izlagala u Cazinu

U organizaciji Bokserskog kluba „Cazin“

Izložba slika
očima arhitektice
CAZIN – Protekle sedmice je u Domu Kulture Cazin za sve ljubitelje likovne umjetnosti održana izložba slika pod nazivom „Očima arhitektice“ autorice Mateje Kregar Tršar. Mateja Kregar Tršar rođena je 1977. godine u Ljubljani. 2002. godine je diplomirala na Fakultetu za arhitekturu u Ljubljani, a 2007. godine završila magisterij na Odsjeku za pejzažnu arhitekturu, gdje i radi kao asistent za oblikovanje na predmetima crtanje i plastični dizajn, nacrtna geometrija i vizuelne komunikacije. Ostvaruje crteže u skladu sa pejzažnom arhitekturom i dizajnom prostora. Do sada je izlagala na više samostalnih i kolektivnih izložbi u Sloveniji. Prvi put je izlagala i u našoj zemlji. Izložbi je prisustvovao i načelnik općine Cazin, Nermin Ogrešević koji je prigodnim govorom pohvalio rad autorice i podržao ovu izložbu. Amel D.
Velika zainteresiranost za Matejinu izložbu

Održan drugi koncert za Adnana Hrnjicu
CAZIN . U nedjelju, 13. februara, u restoranu „Kula“ Bazeni održan je drugi humanitarni koncert za pomoć oboljelom Adnanu Hrnjici, kojeg organizira njegov Bokserski klub „Cazin“, a prikupljeni novac biće namijenjen za njegovo liječenje. Veliki broj humanih ljudi okupio se na ovom koncertu sa nadom da se pomogne Adnanu Hrnjici za njegovo skorije ozdravljenje. Na ovom humanitarnom koncertu odazvali su se mnogi estradni i amaterski pjevači, koji su besplatno došli pjevati, te koji su na taj način pokazali svoju humanost. Neki od njih su Hemal i Hasan Hairlahović, Zlatan Tepić, Semir Kordić, Hako Obić, te mnogi drugi. U toku koncerta javio se i Adnan Hrnjica iz bolnice, te zahvalio svima na dolasku, a poručio je i pjesmu „Evo me, čaršijo“, koju mu je otpjevao Hako Obić. Mnogi željni zabave i igre, a uz to da urade neko dobro djelo, okupili su se na ovom mjestu i pokazali Adnanu

da nije sam. Adnanov bokserski klub planira sprovesti još nekoliko humanitarnih koncerata da bi se što prije prikupio novac za njegovo liječenje. Podsjećamo, Adnanu Hrnjici je prije tri mjeseca otkrivena akutna leukemija AML 4. Čim je došao u Kantonalnu bolnicu isti dan mu je uključena terapija, a nakon što je prevezen u Sarajevo uradili su mu punkciju koštane srži i uključili ga u program. Amel D.

Informacije o broju žiro-računa za sve one koji su voljni donirati novac i tim putem pomoći Adnanu:
Za uplate iz Bosne i Hercegovine broj transakcijskog računa je: 3385002573590533 kod Unicredit Bank, Uplate iz inostranstva se mogu izvršiti na slijedeći način: BANKA : UNICREDIT BANKA d.d MOSTAR SWIFT: UNCRBA22 IBAN BR. : BA39 3385 0028 7359 1842 U KORIST : Hrnjica Adnan ADRESA: Krakača 14 BROJ RAČUNA : 40377825101 EUR 40377825104 CHF 40377825105 USD

Sa humanitarnog koncerta za pomoć Adnanu

18

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Sport

Održan izbor sportiste općine Cazin za 2010. godinu

Isak Abdagić ponovo najuspješniji
CAZIN - U organizaciji Sportskog saveza, a pod pokroviteljstvom općine Cazin, prošle srijede je u sali Doma kulture uz prisustvo velikog broja građana održana tradicionalna manifestacija Izbor najboljih sportista i sportskih ekipa općine Cazin za 2010. godinu. U ime Sportskog saveza općine Cazin, dodijeljene su plakete zaslužnima za razvoj cazinskog sporta u 2010. godini. Plakete su dobili načelnik općine Cazin Nermin Ogrešević, Sportski savez USK-a, te preduzeća „Maximetro“, „Voće Durić“, „Elektrometal“ i „Stampress“ iz Cazina. Sportski savez ove godine je dodijelio i tri zlatne plakete za doprinos u razvoju sporta u općini Cazin na period od 40 i više godina, a plakete su dobili Ismet Hrle, Ismet Kasumović i Muhamed Adilagić. Dodijeljeno je i 18 priznanja za sportske nade općine Cazin, koji su postigli zapažene rezultate u protekloj godini na brojnim takmičenjima širom BiH. Uručene su i tri specijalne nagrade mladim sportistima za njihove velike rezultate i promociju općine Cazin, a nagrađeni su Selvina Dautović iz Taekwondo kluba „Bosna Đemo“, Alen Lipović iz Rukometnog kluba „Krajina Ingplast“ i Adnan Hrnjica iz Bokserskog kluba „Cazin“, koji je nedavno obo-

Isak Abdagić, najbolji sportista općine Cazin sa načelnikom Nerminom Ogreševićem (lijevo) i Emirom Dautovićem, predsjednikom Sportskog saveza općine Cazin (desno)

lio i za čije liječenje se prikupljaju potrebna sredstva. Najuspješniji sportski radnici u protekloj godini su Sead Hodžić, vođa Saveza za sport ratnih invalida Cazin i Asim Selimović, predsjednik Nogometnog kluba „Mladost“ Polje. Najuspješniji treneri su Alija Mehagić iz Karate kluba „Cazin“, Amir Topić iz Muškog rukometnog kluba „Krajina Ingplast“, Suzana Sabljaković iz Plesnog kluba „Enigma“ i Asim Mujadžić iz SSRI Cazin. Najuspješnija muška ekipa u invalidskom sportu je SSRI Cazin. Najuspješnija ženska ekipa u invalidskim sportovima je Streljačka ekipa, najuspješniji ženski klub u kategoriji loptački sportovi je Ženski rukometni klub „Krajina“, a u kategoriji ostali sportovi Plesni klub „Enigma“. Najuspješniji klub u kategoriji borilački sportovi je Karate klub „Cazin“, a najbolji muški klub u ostalim sportovima je Automoto klub „Extra sport“. Najbolji muški klub u loptačkim sportovima je Fudbalski klub

„Krajina“. U juniorskoj konkurenciji najuspješniji su bili Jasmin Ćoralić, član Karate kluba „Cazin“, Elma Draganović iz Taekwondo klub „Tigar“, Aladin Šišić iz Fudbalskog kluba „Krajina“, Jasmina Čataković iz Ženskog rukometnog kluba „Krajina“, te Ajla Topić iz Šahovskog kluba „Dama“. U seniorskoj konkurenciji nagrađeni su Sadil Mesić iz Karate kluba „Cazin“, Safeta Trgić iz SS SSRI Cazin, Muhamed Hodžić iz AS SSRI Cazin, Hasan Ljubijankić iz Automoto kluba „Cazin“, Emina Kličić iz Ženskog rukometnog kluba „Krajina“ i Isak Abdagić iz Stonoteniskog kluba „TOP Stens 73“, koji je ujedno proglašen i kao najbolji sportista općine Cazin za 2010. godinu. Ovu manifestaciju uveličali su Plesni klub „Enigma“, Ansambl „Lira“ i članovi Karate kluba „Cazin“, koji su izveli demonstraciju vještina iz karatea. Amel DRUŽANOVIĆ

AUTO-Wal d.o.o
Ovlaštena prodaja i servis Mercedes-Benz vozila
Velika Kladuša, tel. 037 77 27 10

*** C-klasa 200 CDI *** * Sportpaket AMG Stylingom * * Paket opreme "Avantgarde" * * Radio Audio 20 *

Feljton (04)
F e l j t o n

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

19

ekim znamenitim Krajišnicima koji su na bilo koji način obilježili nama blisko vrijeme iz prošlog stoljeća, iz naše bliže prošlosti, i sadašnjosti, odlučili smo posvetiti dužnu pažnju na stranicama ReprezenT-a i ne dozvoliti da olako padnu u zaborav. Baš u tom vremenu, u prošlom stoljeću, procvjetavali su brojni Krajišnici pa se nadamo da će naš Feljton poprilično potrajati. Nekim Krajišnicima smo se već na ovaj način odužili, ali je to bilo i spontano i možda skromno. Ovoga puta odlučili smo se za nešto drugačiji pristup. Ovim Feljtonom želimo podstaći naše čitaoce da zajedno sa nama daju svoj doprinos kako bi isti imao socio-historijsku vrijednost, i kulturološku naravno, jer bi priča sama za sebe bila manje vrijedna i manje zanimljiva. Nemamo namjeru niti mogućnost o bilo kojem Krajišniku sve kazati, to je naprosto nemoguće, jer to bi bilo proučavanje, ali zato imamo namjeru koristiti sve moguće izvore informacija da dođemo do što više podataka i saznanja o svakom koga u Feljtonu budemo obrađivali. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

ZNAMENITI KRAJIŠNICI IZ VREMENA PROŠLOG - I SADAŠNJEG

N

Doktor Dizdar
etrnaest godina nakon polaska u cazinsku školu, mukotrpnog puta, borbe sa vremenom, neznanjem i ljudskim sujetama Ibrahim Dizdarević je uspio da ostvari svoj san, i održi obećanje. Više nije Ibrahim Dizdarević, postao je dr. Ibrahim Dizdarević, titula koja će biti dio njegovog imena i nakon njegove smrti. Čvrsto držeći diplomu ljekara u lijevoj ruci, okrenuo je leđa životu velegrada i pogledom prema Bosni rekao sve. Krenuo je nazad istim putem kojim je i došao na studije u Beograd, u Banja Luku na stažiranje. Mjesto koje već poznaje iz medicinske škole. Tokom stažiranja u Banja Luci upoznao je djevojku iz stare trgovačke porodice Kuštrić, koji su se preselili iz Hercegovine u Banja Luku tokom Drugog svjetskog rata. Upoznao ju je preko svoga brata Smaila koji je skupa studirao medicinu sa njenim bratom Alijom. Porodica Kustrić je bila velika i rodbinski vezana sa starim hercegovačkim porodicama Dilberović, Jugo, Hrle, Tanović....! Nakon završetka stažiranja vjenčao se u Banja Luci sa svojom izabranicom Fatimom Kuštrić. Ostali su skupa sretnih četrdeset i pet godina, u kojima mu je Fatima podarila troje djece, dva sina, Mersuda i Seada i kćerku mezimicu Maidu. Mersud i Sead danas sa porodicama žive u Sjedinjenim Američkim Državama, Mersud u Chicagu, a Sead u Clevelandu, dok je Maida ostala živjeti sama u njihovoj porodičnoj kući u Pećigradu. Nakon vjenčanja i kraćeg boravka u Banja

rvu knjigu pjesama nazivom P„Plameni bregovi“ podgodine, a doktor Ibro Dizdarević je objavio 1978. bila je posvećena proslavi 35. godišnjice formiranja Unske operativne grupe, Cazinskog partizanskog odreda i otkrivanju spomen groblja „Bratstvo-jedinstvo“ u Pećigradu. Za ovu priliku objavljujemo pjesmu pod nazivom „Plameni bregovi“ po kojoj je knjiga i nazvana.

Č

Luci, Doktor Dizdar se vratio u rodni kraj, vratio se u svoj Pećigrad sa svojom izabranicom Fatimom. Tada je još prašnjava cesta vodila do Pećigrada, mjesta smještenog ispod brda Metla i Puhalo i negdje otprilike na pola puta između Cazina i Velike Kladuše. oktorova supruga Fatima imala je sestru bliznakinju Rukiju koja je bila udana za Srbina iz Beograda. Badže su se izuzetno dobro slagale i međusobno poštivale. Doktor Dizdar je imao prijatelje iz svih vjera i ubjeđenja. Kćerka Jasmina od druge Fatimine sestre Safete tokom rata u Sarajevu se udala za Michaela Massera, jevreja iz Engleske, koji je u vrijeme rata u Sarajevu obučavao domaće bosanske doktore iz oblasti plastične hirurgije. Inače, Doktor Dizdar je imao jedanaestero braće i sestara. Danas je među živima samo prim. dr. Smail Dizdarević iz Velike Kladuše.

KAMENI BREGOVI
Kameno stijenje ruši i buše mine Al' plamene bregove ništa ne može da smrvi, Jer sazdani su od ljudskog mesa, Od ljudskih duša i od ljudske krvi. Tu su partizani ginuli u ognju i krvi I nikad se ne zna ko zadnji, a ko prvi. I nema te sile da sruši bregove plamene boje, To divno blago Cazinske Krajine moje. Plameni bregovi dadoše mnoge junake i heroje, Što tamo gdje žita klasaju gordo i uspravno stoje Tamo gdje grobovi stražu drže na kamenu tvrdu I čuvaju slobodu na svakoj čuki i brdu.

D

Bandere sa strujom i telefonskom žicom vodile su do pošte i mjesne zajednice u kojoj se nalazio stari induktorski telefon. Sve zgrade u Pećigradu izgrađene su još za vrijeme Austrougarske Monarhije i u njima se nalazio mejtef, škola, mjesni ured i stanovi za tadašnje činovnike. Bolnica koju je Pećigrad i tada imao, te stanica mjesne milicije izgrađeni su poslije rata. I stara austrougarska vlast i novonastala komunistička, koristile su u izgradnji kamen sa starog srednjovjekovnog grada Peći - kojeg su rušili i vadili kamen za zidanje. Duboki ožiljci od Drugog svjetskog rata i Cazinske bune 1950. godine ostavili su bolan trag na stanovništvo koje je bilo više gladno nego sito, više boso nego obuveno, ali ponosno. Ponosan i podijeljen! Na one koji su za novonastalu vlast i one koji nisu mogli da prihvate takvu vlast. Nisu mogli da prihvate novo

Doktor Dizdar sa diplomom u ruci

vrijeme i da neko drugi može da određuje kako će njegova zemlja biti obrađivana ili koliko će dati državi. Nastala je tiha migracija stanovništva prema evropskim zemljama. Jedno je bilo i ostalo uvijek isto i uvijek zajedničko za sve, Džuma namaz je petkom i ezan sa minareta stare džamije uvijek će se čuti. U takvim okolnostima kao podstanar započeo je mladi doktor svoj život u Pećigradu. Politika ga nije zanimala i nastojao je da svoj život podredi liječeći oboljele, usavršavanjem u svom poslu, modernizovanjem ambulante kao i pisanjem. Skupljao je podatke o svemu što je

Mladi medicinar Ibro Dizdarević

bilo povezano sa ljekarskim pozivom, a posebno o ljekarima koji su tokom rata postali bezimeni liječnici. Družio se sa narodom, poznavao je svaku kuću, svakog domaćina, svaku bolesnu osobu. (Nastavak u slijedećem broju)

Kćerka Maida ispred porodične kuće u Pećigradu, januara 2011. godine

ovoga pratimo kazali na Ičitateljiputa Cazin.netuštajersudrugih oblika komentara za sada još nemamo. Četiri komentara pod šiframa gost kao što se može i vidjeti imaju različita viđenja pripreme ovog tek započetog feljtona. Gost: - Ovo je napisano što bi narod rekao s brda - s dola tako da ni autor teksta ne zna šta je htio reći! Gost: -Baš ni ja ništa ne skonta. Gost: -Izgleda da vam je čitanje lošija strana. Gost: Bosanac ko Bosanac, što više čita, sve manje razumije što je pročitao.

Vjenčanje doktora Ibrahima Dizdarevića i Fatime Kuštrić

20 ReprezenT

21. februar 2011. godine, broj 240

Plaćeni prostor/Marketing

vašta nam se dešava ovih dana. Oko nas priče, ocjene i procjene kako će ova godina biti teška, kako će nam biti loše i kako je krivica na onima koji odlučuju, tj. nama političarima. Eh, sad... Kako mi u BiH imamo navrzu da generaliziramo sve i svašta, tako nam se dešava da su svi isti... Ako si političar onda kradeš, otimaš, dobijaš sve što ne zaslužuješ. Ukratko, kud god kreneš crveni tepih je

KAD ĆE TA budućnost?
S
pred tobom i nemaš dilema i problema. Ako si privrednik i još ako si uspješan onda opet kradeš, zakidaš državu, šuruješ sa vlastima... Ako radiš u medijima onda si kupljen, ako si doktor onda si podmićen, i tako dalje... Znači, svi su isti. Isti su oni koji žele raditi i pošteno živjeti i oni koji traže kruha preko pogače. Upravo ta generalizacija je nešto što nas uništava, što nam ne da da krenemo naprijed i što

nam ne da da doživimo tu dugo obećavanu svjetliju budućnost. A ta budućnost nam neće doći sama od sebe, moramo je sami uzeti. Naša budućnost je u našim rukama. Ono što treba jeste da se okanimo ćorava posla, da se prestanemo baviti tuđim životima i da se pozabavimo svojim životom. To je prvi korak i počinje DANAS. Kad će onda ta budućnost? DANAS. Do koga je? DO NAS.

Nermin Purić, nermin puric@yahoo.com

Demokratska narodna zajednica Bihać

Bosna i Hercegovina – Bihać – Ivana Gorana Kovačića1; Tel: ++387 37/310-207, 310-070; Poslovna jedinica Cazin, Trg Zlatnih ljiljana S47 L3; Tel: 037/514-767; Poslovna jedinica Velika Kladuša, Ibre Miljkovića-Uče br.1; Tel: 037/771-396 e-mail: klinika@bih.net.ba

U TOKU PRIPREME ZA IZBORNU SKUPŠTINU
osljednjih dana u Povjereništvu DNZ BiH u Bihaću provode se različite aktivnosti u okviru priprema za provođenje izborne skupštine za Općinski ogranak DNZ BiH u Bihaću. Tim povodom je održan niz sastanaka u okviru Povjereništva i njegovih asocijacija koje okupljaju žene i mlade članove DNZ-a u Bihaću, a sastanci su bili posvećeni učešću navedenih asocijacija u pripremama za Izbornu skupštinu, te za obilježavanje 8. marta, Dana žena. Povjereništvo je uspješno provelo aktivnosti i osiguralo stipendije za četiri studenta sa područja Bihaća. „Ovo je skromni, ali itekako značajni poticaj naše organizacije u stipendiranju studenata. Željeli bismo da i Općina Bihać,

P

- pregledi za sanitarne listove - očna dijagnostika - interna medicina - liječenje dijabetesa i oboljenja štitnjače - specijalističke konsultacije - ultrazvučna dijagnostika - ginekologija - orl - dermatologija - fizijatrija - ortopedija - neuropsihijatrija - laboratorijske pretrage - ct-dijagnostika - denzitometrija - mamografija - magnetna rezonancija

kao što to čine u Velikoj Kladuši, stipendira sve svoje studente i da učenici imaju besplatan prijevoz, međutim to je za Bihać, nažalost, još uvijek misaona imenica. Naš je cilj da pokušamo kod stranaka na vlasti u Bihaću ukazati na ovaj problem i zbog toga, zahvaljujući našim stranačkim kolegama i prijateljima, smo uspjeli obezbijediti ove stipendije. Ovo je ujedno poticaj, ali i izazov drugim strankama u Bihaću, a posebno onima koji obnašaju vlast u Bihaću, da i oni učine napor i pomognu onima kojima je pomoć potrebna kako bi se školovali i kako bi sutra bili u prilici da daju doprinos za razvoj ove općine i cijelog Unsko-sanskog kantona“, kažu u Povjereništvu DNZ BiH u Bihaću.

Tel: 037/770-135
037/772-727

PRIVATNA ORDINACIJA

DR. ENO
VELIKA KLADUŠA
BIHAĆ U.L ĐAČKA 35. 77000, BIHAĆ MOB: 061 794 940
- OVLAŠTENI SERVIS ZA UGRADNJU AUTO PLINA - SERVIS I UGRADNJA AUTO PLINA VEĆ OD

Web: ww.radiovkladusa.ba E-mail: radiovk@bihnet.ba Marketing: 037/771-531

555 KM 50%

- 3 GODINE GARANCIJA ILI 150.000 km UŠTEDA

Izbor

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

21

Radnici preduzeća „Farmko“ ponovo obustavili proizvodnju

Traže zarađene plaće i uplatu doprinosa
VELIKA KLADUŠA – Od početka prošle sedmice oko 50 radnika preduzeća „Farmko“ d.o.o. iz Širokog Brijega prekinulo je redovno obavljati svoje svakodnevne poslove i radne zadatke. Podsjećamo da ovo preduzeće svoju proizvodnu djelatnost obavlja u pogonima Prehrambene industrije preduzeća „Agrokomerc“ u Polju kod Velike Kladuše. Dvadesetak radnika koji rade na crno i nemaju potpisan nikakav ugovor, nije obustavilo proizvodnju mada i oni od svoje firme potražuju zarađene, a neisplaćene plaće. Radnici u preduzeću „Farmko“ obustavili su redovne poslove jer im poslodavac duguje šest zarađenih, a neisplaćenih plaća te zbog neplaćanja penzionog i socijalnog osiguranja. Radnici dolaze na posao, ali ga ne obavljaju, a organizirali su normalno funkcioniranje rashladnog i toplotnog postrojenja tokom 24 sata. Isti ovi radnici sredinom aprila prošle godine također su bili obustavili obavljati radne zadatke zbog sličnih problema. Tada su radnici potraživali četiri neisplaćene plaće. Problem je tada privremeno riješen najavom izdavanja bonova koje su radnici mogli potrošiti u Supermarketu „Prkos“ u Cazinu. Tada radnici nisu bili dobro organizirani pa su se plašeći za radno mjesto, brzo vratili na posao iako nisu bili ostvarili ono što su tražili. Menadžment preduzeća je zaključao proizvodne pogone, izgubio se negdje, a na ulazna vrata istakao obavijest zaposlenima slijedeće sadržine: „Zbog novonastale situacije na tržištu, velikog pritiska iz uvoza i drastičnog smanjenja prodaje naših proizvoda na domaćim i stranim tržištima, te niskog postotka naplate, proizvodnja se obustavlja do 4. maja 2010. godine. Plata za decembar 2009. godine isplatit će se do kraja sedmice tekućeg mjeseca, a bonovi u visini od 400,00 KM moći će se realizirati u Supermarketu „Prkos“ Cazin, od subote 17. aprila“. Ovu obavijest je potpisao rukovoditelj poslovnice Šefik Smlatić. Oko mjesec dana kasnije, petog maja, radnici su ponovo održali štrajk upozorenja jer pored toga što nisu ništa od traženoga dobili, njih 40 je dobilo otkaze uz obrazloženje da su tehnološki višak. Njihov direktor niti bilo ko drugi nije se tada obratio radnicima, a niti im je mogao dati otkaze jer se radilo uglavnom o radnicima koji su ugovorom preuzeti iz „Agrokomerca“. Menadžment je u to vrijeme vodio aktivnosti na upošljavanju 30 novih radnika iz općine Cazin zbog navodno lakše realizacije bonova u Supermarketu „Prkos“. Podsjećamo da su problemi u ovom preduzeću nastali onog trenutka kada je inspekcija obavila kontrolu i pronašla veću količinu smrznutog mesa sumnjivog porijekla. Prilikom najnovije obustave rada radnika u proizvodnji u preduzeću „Farmko“, radnici traže isplatu tri od šest zarađenih plaća uz uplaćivanje radnog staža i doprinosa. O ovim zahtjevima radnici su sačinili pismeni zahtjev firmi u Širokom

Štrajk upozorenja, 5. maj 2010.

Kantonalni veterinarski inspektor Amir Talalović u službeni zapisnik broj 100.683.034.08 od 22. marta 2010. godine sačinjen u Polju („Agrokomerc“) u Prekršajni nalog za pravne osobe upisao je slijedeće podatke: „Farmko“ d.o.o. Široki Brijeg stavio u proizvodnju i promet duboko smrznuto meso: 271.095 kg svinjetine iz Njemačke, 20.802 kg govedine iz Brazila (Kosova) i 29.778 kg piletine iz Njemačke i Holandije. Roba nije na propisan način označena, deklarirana i certificirana prilikom uvoza. Inspektor je za ovaj prekršaj propisao kaznu u iznosu od 4.350,00 KM.

Brijegu jer im ponovo niko od rukovodioca ne dolazi. Kako nema odgovora iz Širokog Brijega, radnici su se obratili i svojoj sindikalnoj organizaciji u Širokom Brijegu. Na sastanku u srijedu, 17. februara, radnici su izabrali svoj Odbor od pet radnika koje predvodi Esad Salihović, a koji će se nastaviti boriti za njihova prava. U zaštitu radnika, u utorak je stao i njihov neposredni rukovodilac u prethodnom vremenu Šefik Smlatić, sada ministar policije USK-a. On je svojim autoritetom od Uprave firme zatražio da se problem brzo riješi čime bi se okončao postupak prelaska radnika u firmu „Laktat“ koja je temeljem svoje postojeće likvidnosti i solventnosti u stanju da odgovori ovim problemima. Najmanje su dva razloga koja dovode u sumnju iskrene namjere Šefika Smlatića u ovom slučaju: Prvo, još za vrijeme njegovog rukovođenja firmom radnicima nisu isplaćivane zarađene plaće, niti su redovno obračunavani i uplaćivani doprinosi, a drugo, firma „Laktat“ je iz Širokog Brijega i treba nastaviti raditi na istom mjestu kako bi se pret-

hodna ugasila i zaboravile sve obaveze prema državi i radnicima. Ovo je inače recept po kojem radi firma „Lijanovići“ iz Širokog Brijega čiji su vlasnici i braća Mladen i Jerko Ivanković Lijanović, sada istaknuti političari, najveći zagovornici zabrane uvoza u BiH. Kako niti jedan političar ne misli niti radi ono što govori, potvrđuje i primjer uvoza spomenutog smrznutog mesa. Ovaj primjer na najbolji način potvrđuje na što su sve proizvođači hrane spremni i kako sve varaju potrošače i konzumente njihovih proizvoda. Naravno, sve nevaljale radnje koje rade političari, brzo se sakriju od javnosti i zaborave. U uvozu smrznutog svinjskog mesa od preko 27 tona, bez deklaracije i certifikata, učestvovao je i sadašnji ministar policije USK-a koji se na početku svog mandata svojski bori za pravdu i zakonitost na ovim prostorima. Doduše, nova Vlada USK-a u svakom nastupu ističe kako u svom radu gleda naprijed i neće se osvrtati na ono što je bilo, a to u ovom slučaju znači, što je bilo, bilo je! Esad ŠABANAGIĆ

od četiri miliona maraka
BIHAĆ – Ukoliko Vlada Unsko-sanskog kantona, mljekara „Meggle“ i Balkan Investment Bank AD realiziraju preliminarni dogovor postignut u četvrtak, na području Kantona će biti oformljen Detalj sa sastanka Fond za poticaje u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji je sa radom mljekare upoznat ali i Fond koji bi po prvi put subven- kroz dugogodišnju saradnju mljekare cionirao industrijsku proizvodnju, ne i Kantonalnog veterinarskog zavoda, samo u mljekarskoj industriji, već i u istaknuo je kako je privatizacija bihaostalim granama prehrambene indu- ćke mljekare „Meggle“ primjer veoma strije koje egzistiraju na ovom podru- uspješne privatizacije, posebno ako se zna da u poljoprivrednoj proizvočju. To će neminovno rezultirati novim dnji čak 70 posto čini proizvodnja mlizapošljavanjima građana Kantona i u jeka, a u Federaciji BiH od ukupne tom se segmentu „probuditi“ iz eko- proizvodnje mlijeka na USK otpada nomske letargije. U srdačnom i otvo- 45 posto. Vlada USK-a koja ima jasne i renom razgovoru na ovu temu, razgovarali su premijer USK-a Hamdija definirane pravce, među kojima poljoLipovača, ministar poljoprivrede, privreda zauzima izuzetno značajno vodoprivrede i šumarstva Emdžad mjesto, sa svoje strane učinit će sve Galijašević, direktor mljekare kako bi pomogla povećanje proizvo„Meggle“ Bihać Marijan Vučak, direk- dnje mljekare „Meggle“, ali i sličnih tor komercijalne divizije Balkan proizvodnih kapaciteta, kada je u pitaInvestment Bank AD Živilnas nju i industrijska proizvodnja, ali i priMilerius, i direktor Corporate sektora marna poljoprivreda, potvrdili su premijer Lipovača i ministar Galijašević. ove banke Dario Jokić. Vlada je izrazila spremnost da Želja menadžmenta mljekare „Meggle“ je da se odlično partnerstvo zajedno sa mljekarom „Meggle“ i sa Općinom Bihać prenese i na nivo Balkan Investment Bank AD formira Kantona, tim više što mljekara poticajni Fond novčanih kapaciteta 3„Meggle“ ima povećane potrebe za 4 miliona maraka, što bi bio jedini otkup mlijeka, a uskoro će iz ove mlje- takav Fond na području BiH. Na kare na tržište izaći i nadaleko čuve- sastanku se moglo čuti da imamo prino kozje mlijeko. Mljekara „Meggle“ ja rodne resurse, radišne ljude, osiguraproizvodnju i plasman. do sada za tri hiljade kooperanata nu isplatila oko 20 miliona maraka i Zajedničkim sredstvima žele se stvoprema riječima direktora, uz izuzetno riti uslovi za kreiranje još povoljnijeg korektne odnose na relaciji mljekara- poslovnog ambijenta u našem kantonu, zaključili su učesnici sastanka. kooperanti. Rusmir KARAT Ministar Emdžad Galijašević,

primio općinski načelnik Stvoriti poticajni fond NajmlađeUKladušaneAdmil VELIKA KLADUŠA - petak su općinski načelnik
Mulalić i predsjedavajući Općinskog vijeća Sejfo Mustafić u općinskoj vijećnici primili najmlađe stanovnike Velike Kladuše, mlade polaznike Javne ustanove „Dječje obdanište“. Bila je to ujedno i prva posjeta koja je organizirana povodom 23. februara, Dana općine Velika Kladuša koju su mališani iskoristili da prvi čestitaju načelniku i njegovim saradnicima. Mališani su sa svojim tetama priredili i općinskom načelniku tom prilikom uručili prigodne poklone koje su sami izradili. Srednja grupa-Jagodice i starija grupa - Leptirići su nakon razgovora sa načelnikom i njegovim saradnicima upoznali se i sa načelnikovim radnim mjestom. Općinski načelnik Admil Mullić izrazio je zadovoljstvo posjetom mališana istaknuvši da su oni
Zajednički snimak djece JU "Dječje obdanište" i predstavnika Općine

Vlada Unsko-sanskog kantona i preduzeće „Meggle“

najdraži gosti u Općinskom organu uprave. Ova posjeta je realizirana u okviru odgojno-obrazovnog programa „Dječjeg obdaništa“ i mjesečne teme za februar pod nazivom „Moj grad“. Malaišani su pozvali načelnika i njegove saradnike na svoje druženje koje organiziraju povodom 8. marta, Dana žena. E. Š.

Nekoliko svečanih događaja u džamiji džemata Šturlić

ŠTURLIĆ - U džamiji džemata Šturlić, u petak se okupio veliki broj džematlija, oba spola i svih uzrasta. I pored činjenice koju je istakao Nisfet ef. Kovačević, imam u ovom džematu, da je ova džamija gotovo svakog petka dupke puna, ovoga puta džamija je bila puna vjernika iz nekoliko posebnih i svečanih razloga. Prije džuma namaza, prisutni su se prisjetili svojih umrlih džematlija, klanjan je džuma namaz uz prisustvo velikog broja žena koje su klanjale u mektebu, iz razloga što je poslije bio upriličen Mevlud povodom rođendana poslanika Muhameda a.s.. U međuvremenu je bilo ozvaničeno Šehade, vjerski prelazak dvije Katolkinje na Islam. Na zahtjev Bare Ćović i njene kćerke Katice Domšić, ef. Kovačević je uz tri svjedoka dan prije kod njihove kuće obavio proceduru prelaska na Islam. U džamiji je stoga obavljen samo formalni čin kojem je prisustvovala Katica jer njena mama Bare nije mogla prisustvovati zbog bolesti. U čitanju Šehade Katica je kazala kako prihvata novo ime Katka dok je njena mama prihvatila ime Slade po svojoj umrloj kćerki koja je nosila ime njene svekrve. Slade i Katka žive u Šturliću duže od 30 godina. Slade je rodila četvero, a Katka devetero djece. Sva njihova djeca nose muslimanska imena. Nakon smrti njihovog

Dva prelaska na Islam

Katka Domšić u sredini

supruga Osme, obje su dobrovoljno, jer drugačije niti ne može biti, kako je kazao ef. Kovačević, prihvatile Islam kao svoju vjeru, u kojoj kako kažu ionako žive već duže od trideset godina. Ovom činu prisustvovao je i Said ef. Mujakić, glavni imam u Medžlisu Islamske zajednice Cazin. Ef. Mujakić nam je pojasnio neke nepoznanice u vezi ovog i sličnih prelazaka na Islam. - Prošle godine imali smo po jedan prelazak u džematima Ostrožac i Tržac. S obzirom da je ovo sredina u kojoj gotovo u stopostotnom iznosu žive Muslimani, mi ipak imamo dva do tri ovakva prelaska svake godine. U vjeri nema prisile, i svako to radi svojom voljom. Promjena imena u dokumentima se ne traži već je

dovoljno da se istakne novo ime koje će za tu osobu biti u upotrebi. Važno je da je ta osoba poznata u svojoj sredini. Takve osobe Islam prihvaćaju sa srcem. Podsjećam da je godišnji prosjek prelaska na Islam u Engleskoj pet hiljada osoba, što je veoma veliki broj, kazao nam je između ostalog Said ef. Kovačević. Mjesna zajednica Šturlić pored ovog ima još dva džemata, Šturlić - Kose i Šturlićka Platnica, te jedan eksteritorijalni u Bogovolji - Republika Hrvatska. Ovaj džemat broji oko 400 domaćinstava. Vjerska poduka je na zavidnom nivou, a vrlo česta su i šerijatska vjenčanja. Džamija je iznadprosječno posjećena od strane vjernika uz prisustvo većeg broja mladih osoba. Esad Š.

22

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Agrokomerc/Marketing
Vlada Federacije BiH odgodila odluku o stečaju „Agrokomerca“

Sastanak u Kabinetu premijera Hamdije Lipovače na temu „Agrokomerc“

Problem se samo zajednički može riješiti
BIHAĆ - Sudbina „Agrokomerca“ biće tema sastanka zakazanog za 22. februar u Sarajevu, a o nekadašnjem privrednom gigantu razgovaraće delegacija „Agrokomerca“, Vlade Unsko-sanskog kantona i Vlade Federacije BiH. Što se tiče učesnika ovog sastanka, o sudbini „Agrokomerca“ ne može se razgovarati bez Vlade USK-a, radnika i predstavnika općina Velika Kladuša, Cazin i Bužim. Ovo je zaključeno na sastanku kojeg je organizirao premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača s kantonalnim ministrima privrede i poljoprivrede, Hasom Hajrulahovićem i Emdžadom Galijaševićem. Sa druge strane, sastanku su prisustvovali predstavnici rukovodstva i Nadzornog odbora velikokladuškog „Agrokomerca“ i načelnik općine Velika Kladuša Admil Mulalić sa svojim savjetnikom za privredu. - Bez Vlade USK-a, radnika i predstavnika općina Velika Kladuša, Cazin i

Iz Krajine pušu neki

drugačiji vjetrovi

Delegacija "Agrokomerca" kod premijera Lipovače

Bužim niko ne može odlučiti o imovini i sudbini „Agrokomerca“. Stečaj koje je predložilo nadležno federalno ministarstvo nije opcija, iako je zakonsko rješenje. Stečaj nije životna opcija za ovaj kraj

i zbog činjenice da je svaki stečaj koji je otvoren u BiH završio pljačkom i otimačinom. Stoga ćemo ponuditi naše zajedničko rješenje o pokretanju parcijalno dijela po dijela „Agrokomerca“, kazao je premijer Hamdija Lipovača. Ekrem Šarić, direktor „Agrokomerca“ istakao je da bez konsenzusa i zajedničkog stava nadležnih u Kantonu ne može se očekivati rješavanje agonije velikokladuškog privrednog giganta. Sličnog stava je i Admil Mulalić, načelnik općine Velika Kladuša, koji je dodao da će u Sarajevu demonstrirati sinergiju svih nivoa vlasti po pitanju „Agrokomerca“. -Naš stav je da se pitanje „Agrokomerca“ ne može rješavati dok se ne izabere nova federalna Vlada i ja sam blagi optimista i sa dozom opreza gledam na rješavanje problema radnika „Agrokomerca“, dodao je načelnik Mulalić. Rusmir K.

Federalna Vlada sa premijerom Mustafom Mujezinovićem na čelu ne želi preuzeti breme odgovornosti za pokretanje stečajnog postupka u velikokladuškom prehrambenom gigantu „Agrokomercu“. Ipak, problemi tog preduzeća nisu mali, ali isto tako nisu niti nerješivi, izjavio je premijer Mujezinović. - Službena dužnost resornog ministra je da na osnovu pokazatelja o poslovanju predloži stečaj, no svjesni smo da kod nas stečaj uglavnom znači uništenje firme, tvrdi Mujezinović uz dodatak kako iz Unsko-sanskog kantona „pušu neki drugačiji vjetrovi“, te da je nova kantonalna vlada spremna da se aktivno uključi u problem sanacije „Agrokomerca“ bez stečaja. Na zakazanom sastanku s relevantnim predstavnicima lokalne zajednice, Kantona, Federalne vlade i institucija kojima je „Agrokomerc“ dužnik, u utorak će Federalna vlada ponudit Vladi USK-a da preuzme rješavanje problema „Agrokomerca“. No, federalni premijer smatra da je najveći problem kako postići dogovor s bivšim radnicima. - Radnici koji imaju potraživanja, čini se da su spremni prihvatiti da se ona izmire u dionicama. Najveća dugovanja „Agrokomerca“ su prema državnim institucijama, kao što je Federalni zavod PIO, kazao je Mujezinović. Treba istaći da je kapital preduzeća „Agrokomerc“ za posljednje četiri godine prepolovljen i ako se nešto hitno ne poduzme, vrlo brzo će se istopiti i ono malo što je preostalo. E. Š.

Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Sarajevo Sindikalna podružnica u „Agrokomercu“ Velika Kladuša

OTVORENO PISMO
Sindikata u Dioničkom društvu „Agrokomerc“, Velika Kladuša, ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Vlade (u tehničkom mandatu) Federacije Bosne i Hercegovine, gospodinu Damiru Ljubiću
Poštovani gospodine ministre, u Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, Sindikatu u dioničkom društvu „Agrokomerc“, Velika Kladuša s dužnom pažnjom i pomno pratimo kako se Vi, i u tehničkom mandatu Vašeg resora, ustrajno i nesebično zalažete za brzi stečaj kao konačno rješenje „Agrokomercovog“ pitanja. I od ranije nam je poznato kako ste u svojem redovnom mandatu posebno velike osobne napore i trud uložili u raspodjelu grantova, a da opet ima nezadovoljnih. Prigovaraju da ministarstvo koje se bavi plodovima zemlje ne bi trebalo voditi toliko brige o zemljacima. Ali, mi ovdje sigurni smo da je to ispravno prepoznato i da je Vama, uz takve zasluge, nastavak karijere političara u Vašem kraju zagarantiran. Sva ona tužakanja o zloupotrebi ovlaštenja i osobnim interesima, koja iznosi gospodin Jeleč, najvjerovatnije su rezultat njegove čiste zavisti na takvu Vašu uspješnost, pa ne bismo dalje o tome. Međutim, kad se radi o „Agrokomercu“, mi u potpunosti razumijemo da Vam nije bilo lako i moguće primijetiti isti model uspješnosti, obzirom da su krajnji kadrovski domet resora koji ste okupili mala poljoprivredna gazdinstva, pa ste tada došli na hvale vrijednu ideju, da „Agrokomerc“ svedete na svoju mjeru, da od ovog kombinata napravite dobitnu kombinaciju po sličnoj shemi kao u raspodjeli grantova. Ali, iz nekog razloga to nije išlo. Moguće zato što ovdje treba neko, ili mnogi, izgubiti da bi neko dobio. Moguće i da zemlja nije ista kao u Vašem kraju. Bilo kako, ali dobit je izostala, pa nezadovoljni ulagači sada očekuju od Vas da to popravite, i eto nema Vama mira ni odmora ni u tehničkom mandatu. I šta sada, ako vam to ne uspije, moguće ostanete upamćeni samo kao ministar koji je tokom svojeg mandata kao najveći osobni doprinos, da se njemu povjerena imovina „Agrokomerca“ prepolovi raznim tehnikama tihe privatizacije, kao ministar pokrovitelj stotina ugovora na štetu imovine „Agrokomerc“, ili moguće kao ministar tokom čijeg mandata je dug prema zaposlenicima dostigao zastrašujućih 80 miliona KM, ili moguće kao ministar koji je tokom svojeg četverogodišnjeg mandata svega dva puta bio u Velikoj Kladuši, u sjedištu „Agrokomerca“, najveće firme ili najvećeg problema u njegovom resoru. Da ne govorim da je moguće da Vas upamte i kao ministra koji je osobno opstruirao sve aktivnosti Strateškog tima za reaktiviranje „Agrokomerca“, a lako moguće i kao ministra koji ni u jednoj prilici nije razgovarao s predstavnicima Sindikata u „Agrokomercu“, pa ni u 2009.godini, tokom tromjesečnog generalnog štrajka zaposlenika „Agrokomerca“. I tako, sa našom najboljom namjerom da ostanete upamćeni samo po uspješnoj raspodjeli grantova Vašeg ministarstva po rodnoj Vam Hercegovini, a nikako kao ministar koji je dao najveći osobni doprinos stečaju „Agrokomerca“, slobodni smo predložiti Vam da sada, u tehničkom mandatu Vlade koje ste član podnesete hitnu i neopozivu ostavku na mjesto i funkcije ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva s obrazloženjem da niste dorasli nositi se sa tako složenim problemima. S naše strane mi ćemo se ovdje svi jednako založiti i uputiti premijeru Mujezinoviću peticiju s molbom da takvoj Vašoj posljednjoj želji, kao svima razumljivoj , u žurnom postupku i udovolji. Gospodine ministre u ime zaposlenika „Agrokomerca“ članova svog Sindikata, s poštovanjem Povjerenik Sindikalne podružnice u „Agrokomercu“ Adil Šušnjar

SVE ZA GRADNJU
Gornji Purići, Velika Kladuša Tel./Fax: 037-713-245 e-mail: refix@bih.net.ba

23 Pokretanje stečajnog postupka nije prihvatljivo rješenje za „Agrokomerc“
Agrokomerc
21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

lada Federacije BiH je na svojoj 159. sjednici koja je održana 14. decembra prošle godine, a povodom razmatranja Informacije Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u pregledu financijskog poslovanja i revizijskog izvještaja Privrednog društva „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša za 2009. godina zadužila Nadzorni odbor i Upravu „Agrokomerca“ da analiziraju stanje i ocjene kakve bi posljedice imalo eventualno pokretanje aktivnosti u ovom društvu u skladu sa Zakonom o stečajnom postupku. Oni na koje se odnosi ovaj nalog Federalne vlade obrazložili su svojim nalogodavcima stav s obrazloženjem razloga zbog kojih smatraju da u sadašnjim uvjetima pokretanje stečaja nije prihvatljivo rješenje i nema racionalno ekonomsko opravdanje za „Agrokomerc“. Prenosimo dijelove obrazloženih stavova o ovom pitanju Ekrema Šarića, direktora „Agrokomerca“ i Fadila Bihorca, predsjednika Nadzornog odbora.

V

Predsjednik Nadzornog odbora "Agrokomerca" Fadil Bihorac

Treba imati u vidu da je „Agrokomerc“ složeno i po mnogo čemu specifično privredno društvo i da zbog toga traži specifičan pristup i rješenje. Stoga smo, djelujući u najboljem interesu dioničara i društva, a u cilju iznalaženja prihvatljivog rješenja za sve, na to redovito ukazivali Vladi Federacije BiH kao većinskom vlasniku i nadležnom Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koje u „Agrokomercu“ vrši ovlaštenja po osnovu državnog kapitala, te smo tražili i posebno zakonodavno rješenje za „Agrokomerc“ - donošenje Zakona o „Agrokomercu“. Neophodnost donošenja ovoga zakona utemeljena je na potrebi da se pod hitno zaustave i spriječe procesi koji su vodili samo u jednom pravcu - krajnjem uništenju „Agrokomerca“. Osim toga, važeći zakoni i drugi propisi u BiH i Federaciji BiH koji uređuju pitanja iz oblasti zaštite državne imovine i interesa očito ne pokazuju učinak u zaštiti ove imovine u „Agrokomercu“. Kako je „Agrokomerc“ privredno društvo s većinskim udjelom državnog kapitala, smatrali smo da upravo većinski vlasnik, Vlada

Federacije BiH, ima najveći interes za donošenje ovog zakona. Nažalost, unatoč svih identificiranih prednosti donošenja ovog zakona i pozitivnom stavu Parlamenta Federacije BiH, obustavljeno je njegovo donošenje, nakon čega su određena pitanja koja su trebala biti uređena ovim zakonom, kao što su potraživanja zaposlenika „Agrokomerca“, usmjerena na rješavanje u okvirima Akcionog plana za realizaciju Zaključaka Parlamenta Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj:40/09). Kao što se moglo i pretpostaviti, ovi zaključci, kao ni mnogi drugi u vezi s „Agrokomercom“ nisu nikada realizirani. Ovakav dugogodišnji odnos prema „Agrokomercu“ pokazao se pogubnim te, iz ove perspektive gledano, s pravom tvrdimo da je tada donijet Zakon o „Agrokomercu“ danas ne bismo imali i ove dodatne probleme s najavama stečaja. Stalno potenciranje stečaja u sadašnjim uvjetima odvlači pažnju od sveobuhvatnog pogleda na stvarne i mnogobrojne probleme ovog Društva koje je, uvjereni smo, još uvijek moguće rješavati izvan stečaja. S tim u vezi postavlja se pitanje tko je u datim okolnostima zaista spreman na sebe preuzeti odgovornost i rizik da se rasprodajom imovine u eventualnom stečaju nepovratno uništi najveća prehrambena kompanija u ovoj zemlji, a da prije toga nije iscrpio sve zakonske mogućnosti za rješavanje njenih sudbinskih problema. Na primjer, uvjereni smo da još uvijek ima načina i vremena da se uz ranije traženu tehničku pomoć Vlade Federacije BiH i nadležnog Ministarstva postojeća sredstva „Agrokomerca“ iznosu od 150.000 KM konačno uplate na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona i na taj način zaposlenicima ovog Društva omogući korištenje zdravstvene zaštite barem u prvih šest mjeseci 2011. godine. Taj period bio bi dovoljan za iznalaženje trajnog rješenja u okviru postojećih zakona iz ove oblasti. Ovo je mali korak za Vladu Federacije BiH, a veliki za zaposlenike „Agrokomerca“. Nadalje, smatramo da bi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik kapitala trebala svojim autoritetom, stručnošću i angažmanom osoblja predložili i sudjelovati u pregovorima u posebnom postupku između velikih vjerovnika „Agrokomerca“ među kojima su većina institucionalni vjerovnici, odnosno još uvijek je moguće i ima vremena za „zajedničko djelovanje“ vlasnika i najvećih vjerovnika u cilju očuvanja poslovanja, radnih mjesta i namirenja potraživanja. Treba misliti i govoriti o pobjednicima na sve strane. Činjenica je da se u okviru postojećih zakona i propisa, ali i onih koji su bili inicirani, u pripremi ili u parlamentarnoj proceduri, do sada moglo naći odgovarajuće rješenje za glavne interesne strane koje su

rema definiciji stečaj je zakonom utvrđen postupak koji se provodi nad imovinom stečajnog dužnika radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove cjelokupne imovine i srazmjernom podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Dakle, primarni cilj stečajnog postupka je srazmjerno grupno namirenje povjerilaca stečajnog dužnika, a ne reorganizacija stečajnog postupka radi održanja njegovog daljnjeg poslovanja koja je u daljnjoj fazi stečajnog postupka predviđena kao zakonska mogućnost „spašavanja“ stečajnog dužnika u manje ili više izmijenjenom obliku i koja se u praksi, nažalost, iznimno rijetko provodi i uglavnom nema uspješan ishod, jer preduvjet za to je da sve grupe povjerilaca nadpolovičnom većinom svojih potraživanja usvoje plan reorganizacije, u suprotnom nema izgleda za opstanak stečajnog dužnika. Kako su u svrhu ostvarenja primarnog cilja stečajnog postupka prava i interesi dužnika i njegovih vlasnika podređena pravima i interesima povjerilaca, te iako stečaj može rezultirati ili prestankom ili reorganizacijom stečajnog dužnika, ipak su na kraju povjerioci ti koji imaju pravo izabrati opciju za koju smatraju da je u njihovom najboljem interesu te na taj način izravno odlučuju o sudbini dužnika.

P

u stečaju po zakonu suprostavljene, odnosno dužnika i vjerovnike, samo da su pravodobno identificirani opći, strateški i zajednički interesi, a u prvi plan istaknute poštene namjere svake od tih strana. Ono što je u okviru postojećih zakonskih rješenja moguće napraviti je svojevrsna reorganizacija „Agrokomerca“ izvan stečaja u svrhu privatizacije, odnosno podjela na tehnoekonomske cjeline koje bi mogle biti predmet „velike privatizacije“ ili strateškog partnerstva, u kojoj bi glavnu riječ vodila Uprava i Nadzorni odbor Društva zajedno s vlasnicima koji bi odlučili o svim aspektima provedbe reorganizacije Društva. Potrebno je napomenuti da je za vođenje i pripremu idejnog projekta ovakve reorganizacije i privatizacije „Agrokomerca“ pored Uprave Društva neophodno uključiti i nadležnu Agenciju za privatizaciju u Federaciji BiH zajedno sa Agencijom za privatizaciju Unsko-sanskog kantona. Pokretanje stečajnog postupka u „Agrokomrcu“ u sadašnjim uvjetima ne bi imalo svrhe i zbog toga što se cjelokupna imovina i imovinska prava „Agrokomerca“ zbog poreznog duga nalazi pod zakonskom hipotekom Porezne uprave u Federacije BiH, najvećeg vjerovnika koja kao razlučni povjerilac u stečajnom postupku temeljem Zakona o stečajnom postupku može naplatiti svoja potraživanja i izvan stečajnog postupka i redovnom izvršnom postupku kao što je propisano u članu 50. Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH. „Zakonska hipoteka smatrat će se jednakom presudi suda ili jednakom zalogu na svu imovinu i imovinska prava poreznog obveznika. Porezna uprava ima pravo da prvo ili sudski naplati hipoteku prema ovom Zakonu ili drugim zakonima Federacije.“ Nadalje, Navedenim Zakonom je propisano da će „Porezna uprava dozvoliti prodaju poreznom obveznikom čija je sva imovina i imovinska prava ili njihov dio postala podmetom zakonske hipoteke zbog poreznog duga i koji u cilju izmirenja tog duga hoće da proda svoju cjelokupnu imovinu i imovinska prava ili njihov dio, ukoliko kupac te imovine i imovinskih prava izvrši uplatu cijene te imovine i imovinskih prava dogovorene između poreznog obveznika dužnika i kupca na odgovarajuće račune javnih prihoda. Cijena koju dogovore prodavač - dužnik i kupac mora biti zasnovana na procjeni vrijednosti podmetne imovine i imovinskih prava sačinjenoj od sudskog vještaka odgovarajuće struke“. Pritom valja naglasiti da odredbe Zakona o Poreznoj upravi u Federaciji BiH koje se odnose na prinudnu naplatu porezni obveznika imaju prioritet u primjeni nad odredbama kojima je navedena oblast drugačije uređena u drugim zakonima u Federaciji BiH (član 2 Zakona o Poreznoj upravi u Federaciji BiH). Otvaranje stečaja u „Agrokomercu“ značilo bi da u ovoj situaciji ne postoji alternativni način upotrebe njegove imovine koji bi donio veći prinos, u šta opravdano sumnjamo budući da su najveći povjerioci ovog društva upravo neke od vodećih institucija u ovoj državi te je u takvom slučaju reorganizacija još uvijek moguća, dakako uz predviđanje objektivnih teškoća koje bi pritom mogle nastati. U prilog tome idu potencijalne ekonomske i socijalne prednosti koje proizlaze iz procesa reorganizacije i sanacije preduzeća, te očuvanje imovine umjesto njene rasprodaje u kojoj koristi imaju isključivo i jedino povjerioci. Kako bi se izbjegle moguće značajne štete za sve učesnike o dioničkom društvu, vjerovnike,

Ekrem Šarić, direktor "Agrokomerca"

potencijalne ulagače, pravovremeno ukazujemo i na neophodnost primjene procjene ekonomske vrijednosti „Agrokomerca“, njegove imovine, kapitala i obaveza prije bilo koje poslovne transakcije (kupoprodajne, investicijske, i sl.), a time i eventualnog stečaja. Prema „Izvještaju o reviziji financijskih izvještaja za privredno društvo „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša za 2009. godinu“, „Revicus“ d.o.o Zenica, 16.06.2010. godine, Financijski izvještaji ne prikazuju objektivno i realno financijski položaj društva na dan 31.12.2009. godine. Drugim riječima, podaci o vrijednosti imovine, kapitala i obveza „Agrokomerca“ nisu realni i vjerodostojni, pa je s tim i sve drugo upitno. Tako je ukupno imovina „Agrokomerca“ sa stanjem na dan 31.12.2009. godine iznosila 243.655.262,00 KM, ukupne obaveze 129.039.791,00 KM, a ukupni kapital zbog akumuliranih gubitaka iznosio je svega 114.615.471,37 KM. Podsjećamo da upisani osnovni kapital iznosi 310.248.737,00 KM. Struktura ukupnih obaveza „Arokomerc“ koje su na dan 31.12.2009. godine iznosile ukupno 129.039.791,00 izgleda ovako: Obaveze doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje 33.726.878,01 KM Obaveze doprinosa zdravstvenog osiguranja 15.928.959,62 KM Obaveze prema dobavljačima 13.506.291,49 KM Obaveze prema zaposlenicima 33.806.958,30 KM Obaveze prema bankama 13.908.852,99 KM Ostale obaveze 18.161.850,59 KM Iz navedene strukture obaveza vidljivo je da se većina obaveza odnsi na državne institucije i zaposlenike, što s obzirom na strukturu kapitala Društava, odnosno činjenicu da je državni kapital većinski, olakšava rješavanje problema „Agrokomerca“ izvan stečaja. Pripremio: Esad ŠABANAGIĆ

Načelnik Bosanskog Petrovca kandidirao krajiški problem

timu za „Agrokomerc“
BOSANSKI PETROVAC - Slijedeći nastojanja načelnika Velike Kladuše Admila Mulalića i stav premijera Unsko-sanskog kantona Hamdije Lipovače izjavljujući da postoji usaglašen stav Krajine kad je u pitanju budućnost „Agrokomerca“, načelnik općine Bosanski Petrovac Ermin Hajder je za narednu sjednicu, kao član Predsjedništva Saveza općina i gradova Federacije BiH, kandidirao inicijativu za zauzimanje stava Saveza po pitanju „Agrokomerca“. Na redovnoj trinaestoj sjednici koja će se održati 24. februara u Bugojnu, analiziraće se izvještaj sa sjednica Komisije Saveza za ustavna i zakonodavna pitanja i Komisije za imovinska pitanja, prostorno uređenje, stambeno-komunalne djelatnosti i zaštitu životnog okoliša na ovu inicijativu. Načelnik Hajder je također Predsjedništvu Saveza uputio inicijativu, koju je kolegij načelnika USK prihvatio na prijedlog načelnika općine Velika Kladuša Admila Mulalića, o pokretanju postupka ocjene ustavnosti Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja uz obrazloženje da zakonodavac nije donio prateće propise i programe, te obezbijedio sredstva za implementaciju Zakona, čime je u katastrofalan položaj doveo lokalne zajednice, te potencijalno ugrozio stanovništvo u Federaciji BiH. Pored toga, na posljednjoj sjednici Predsjedništva Saveza općina i gradova FBiH održanoj u Zavidovićima, načelnik Hajder pokrenu je inicijativu da Predsjedništvo zauzme stav vezano za nepostojanje zakonskih propisa u oblasti koju je tretirao Zakon o šumama u Federaciji BiH i zauzimanje stava po tom pitanju. Esad Š.

I načelnik Hajder u

Ermin Hajder, načelnik Bosanskog Petrovca

24 ReprezenT
BIHAĆ - Prvoligaš iz Bihaća, Nogometni klub „Jedinstvo, nastavio je sa pripremama za nastavak takmičenja u sklopu Prve lige Federacije Bosne i Hercegovine u nogometu. Na sedmodnevnim morskim pripremama u Medulinu, Republika Hrvatska, odigrane su četiri pripremne utakmice u kojima su ubilježene dvije pobjede, te po jedan poraz i neriješen ishod. Dobru atmosferu u i oko ekipe donekle je pokvario iznenadni odlazak Benjamina Ključanina sa pozicije šefa stručnog štaba. Tako je na prvom okupljanju nakon mini turneje po Jadranskoj obali, trening vodio pomoćnik Denis Čavkić. Vezano za odlazak Ključanina iz kluba, predsjednik „Jedinstva“ Edin Mulić je pojasnio kako su sa Ključaninom imali zaista korektne odnose koji su takvi i ostali.

21. februar 2011. godine, broj 240

Sport

Nogometni klub „Jedinstvo“ završilo mini pripreme na moru

Benjamin Ključanin napustio kormilo bihaćkog prvoligaša
- Sve prema njemu je ispoštovano, to je bila njegova odluka, i ipak je na vrijeme donio odluku da se možemo snaći za novog učitelja, kazao je Mulić. Benjamin Ključanin u telefonskom razgovoru je bio kratak. - Rastali smo se kao prijatelji bez nekih tenzija. I dalje sam ostao u kontaktu sa Upravom koja je prema meni ostala u dobrim odnosima. Razlog mog odlaska su privatni i porodični problemi, a „Jedinstvu“ želim mnogo uspjeha i ostvarenje cilja povratak u Premijer ligu, kazao je Ključanin. Na klupu „Jedinstva“ ekspresno je došao Asim Saračević, bivši trener „Doboja“, „TOŠK“-a, „Olimpika“, „Rudara“, „Bosne“ i „Čelika“. - Ekipu „Jedinstva“ ne poznajem, međutim tradiciju kluba iz Bihaća vrlo dobro znam. Ova sredina zaslužuje klub u Premijer ligi, a ja sam došao ovdje da to i ostvarim, istakao je Saračević. Sa dvije pobjede, remijem i jednim porazom na pripremama, u Klubu ipak vlada zadovoljstvo. Posljednja provjera i remi sa „Wislom“ iz Poljske je početak stvaranja novog „Jedinstva“. U pomenute četiri utakmice Muamer Sadiković je postigao tri gola i pokazao da će biti veliko osvježenje u četi Benjamina Ključanina. To se još odnosi i na Kovačevića iz Bugojna, povratnika Veladžića i Sanida Halilovića. U četiri odigrane utakmice dobio se donekle uvid u kvalitetu pojačanja, koja će po deficitarnim mjestima dati rezultata. Ekipa djeluje mnogo jača nego u jesenjem dijelu. Halilović, Sadiković, Kovačević,

Veladžić, Jusović, Iftić i povratnik daje mnogo kvalitetniju atmosferu Šeta su garancija uspjeha. Sve do među igračima, i nadu da će da se sada je ispoštovano što se tiče fina- ostvare mnogo bolji rezultati. ncija prema igračima i trenerima, što Rusmir K.

Pripremne utakmice nogometaša „Sloge“ iz Bosanske Otoke

Dobri rezultati protiv ekipa iz Prijedora
BOSANSKA OTOKA Nogometaši „Sloge“ iz Bosanske Otoke, nakon bazičnih priprema, krenuli su sa odigravanjem prijateljskih utakmica.Tako su u prošlu nedjelju igrali sa drugim timom premijerligaša „Rudara“ iz Prijedora, a konačni rezultat glasio je 1:1. Već u srijedu, 16. februara, odigrana je i druga pripremna utakmica sa trećeligašem iz Republike Srpske, ekipom „Žitopromet“ iz Prijedora, a koju su nogometaši „Sloge“ riješili u svoju korist rezultatom 2:1. U dvije odigrane utakmice nogometaši „Sloge“ postigli su tri gola, a strijelci su bili Jasmin Mehić, Muhamed Velić i Emil Mustedanagić. U narednim danima „Sloga“ ima dogovorena još tri kontrolna meča i to sa trećeligašima iz Republike Srpske, ekipama „Plamen“ iz Vodičeva, „Jablanica“ iz Gradiške i sa prvoligašem lige RS, „Slobodom“ iz Novog Grada. Trener Kurtović ima na raspolaganju 21 igrača, koje će isprobati kroz ove pripremne utakmice, a posebno raduje što se među njima nalazi i pet juniora, koji se svojim trudom i radom ozbiljno nameću za prvih jedanaest. - Zadovoljan sam onim što su momci prikazali u ova dva susreta, prije svega njihovim odnosom

Osipanje igračkog kadra u Nogometnom klubu „Podgrmeč“

Klub napustila
trojica prvotimaca
SANSKI MOST – Nogometni klub „Podgrmeč“ iz Sanskog Mosta proljetni dio sezone u Drugoj nogometnoj ligi Federacije BiH - grupa zapad dočekuje značajno oslabljen nakon što je klub napustilo nekoliko prvotimaca. Kako nas je upoznao šef stručnog štaba sanskog drugoligaša, Mehmed Halkić, trojica standardnih prvotimaca u pauzi prvenstva promijenila su sredinu. Klub je napustio najbolji strijelac Ajdin Karić, koji je prešao u redove premijerligaša „Rudara“ iz Prijedora, dok će Admir Ališić i Mehmed Šehović ubuduće braniti boje federalnog prvoligaša „Krajine“ iz Cazina. Haklić vjeruje da sanski drugoligaš i pored problema sa igračkim kadrom može ostvariti cilj - obezbjediti dodatne kvalifikacije za ulazak u Prvu ligu. On naglašava da „Podgrmeč“ neće dovoditi pojačanja, već će se osloniti na igrače iz omladinskog pogona kluba, a šansu za dokazivanje će dati i igračima iz nižerazrednih sanskih klubova. „Podgrmeč“ je u prvom dijelu prvenstva sasvim zasluženo osvojio prvo mjesto sa 31 osvojenim bodom, dok najveći rival drugoplasirano „Bratstvo“ iz Bosanske Krupe ima 25 bodova. Ono što treba istaći, je da su nogometaši „Podgrmeča“ u prvom dijelu prvenstva oborili rekord drugoligaških prvenstava, ostvarivši čak deset pobjeda i samo jedan neriješen ishod. Prema riječima predsjednika kluba, Amira Beširevića, nogometaši „Podgrmeča“ pripreme će obaviti na svom stadionu i u gradskoj dvorani, a planirano je i odigravanje nekoliko prijateljskih utakmica sa klubovima iz Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske. Zlatan Č.

Igrači Nogometnog kluba "Sloga" Igrački kadar Nogometnog kluba „Sloga“ čine Đorđe Šarac i Kenan Mušić (golmani), Almir Sijamhodzić, Mujo Čaušević, Anel Kekić (kapiten), Adnan Kadić, Jasmin Mehić, Asmir Begić, Nedžad Alukić, Senahid Begić, Nurija Hasanagić, Aldin Bunić, Admir Bajrić, Ado Karajković, Muhamed Velić, Selmir Mehić, Emil Mustedanagić, Alen Bratić, Nizar Hodžić, Anes Komić i Faruk Pašić.

Trener "Sloge" Sead Kurtović - Adonja

prema igri, zalaganjem i jednim timskim duhom, ali se isto tako vidjelo da su noge još teške od bazičnih priprema, tako da će se odigravanjem ovih kontrolnih mečeva i taj nedostatak

ispraviti. Prvih jedanaest se već nazire, mada za svaku poziciju u timu konkurišu po dva, pa i tri igrača, izjavio je trener ekipe „Sloge“ Sead Kurtović-Adonja. Edin Š.

Pripreme nogometnih klubova Unsko-sanskog kantona

"Željezničar" pobjedio cazinsku "Krajinu"
BOSANSKA KRUPA – Bosanska Krupa ima tri nogometna drugoligaša, „Željezničar“, „Bratstvo“ i „Slogu“, koji sa različitim ambicijama dočekuju nastavak prvenstva. Ako je suditi prema početku priprema, najambicioznije u drugi dio ulazi ekipa „Željezničara“, koja vrijedno trenira već mjesec dana i počela je sa odigravanjem prijateljskih utakmica. U prvoj provjeri poslije bazičnih priprema obavljenih u sportskim dvoranama u Bosanskoj Krupi i padinama Grmeča, ekipa Nogometnog kluba „Željezničar“ nadigrala je nogometaše prvoligaša „Krajine“ iz Cazina. Iako su gosti bili veliki favoriti, jer su u njihovim redovima pored dosadašnjih igrača „Krajine“ zaigrala i pojačanja Čahtarević, Smailagić i Mirvić iz bihaćkog „Jedinstva“, Ališić i Šahović iz „Podgrmeča“, mladi nogometaši „Željezničara“ su golovima Baltića,

Ekipa Nogometnog kluba "Željezničar"

Ćehića i Bratića uspjeli pobijediti ekipu „Krajine“, za koju je golove postigao novajlija Mirvić. Dva dana poslije, ekipa „Željezničara“ je deklasirala ekipu „Plamen“ iz Bosanskog Novog i ispratila ih kući rezultatom 11:1. Ono što se moglo primijetiti nakon ovih utakmica je to da su nogometaši „Željezničara“ izvanredno

fizički pripremljeni i da će sigurno do početka prvenstva za nešto manje od mjesec dana biti težak protivnik za sve drugoligaše u Drugoj ligi Federacije BiH - grupa Zapad. Slijedeću pripremnu utakmicu nogometaši „Željezničara“ odigraće ponovo protiv ekipe „Krajine“ iz Cazina. Dževada Š.

Šef stručnog štaba Mehmed Halkić i predsjednik Kluba Amir Beširević

Izbor/Marketing

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

25

Općinski načelnik Općine Velika Kladuša, na prijedlog Službe prostornog uređenja, komunalnih i stambenih djelatnosti, u predmetu određivanja upravitelja zajedničkim prostorijama i uređajima u zgradama u gradu Velika Kladuša i naseljenim mjestima općine Velika Kladuša, člana 6. a u vezi sa članom 19. Zakona o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada („Sl. glasnik USK-a“, broj: 6/01 i 4/04) i člana 49. Statuta općine Velika Kladuša („Sl. glasnik općine Velika Kladuša“, broj: 9/07), upućuje

Mekote, Lamela 7/12, 77230 Velika Kladuša, BiH,
Tel/fax: +387-37-773-124, 061-472-379, direktor: 061-472-389, 00-385-99-641-7831, web: www.benmal.com e-mail: info@benmal.com

B LO K I I I
Prodano Prodano
no da Pro no da Pro

B LO K I I
Novo
!!!

Prod ano
Prod ano
Proda no

Prodano Prodano Prodano Prodano Prodano Prodano Prodano

Prodano
Prodano

Proda no Proda no
Prodano
Prodano
Prodano

U PONUDI SU STANOVI OD 34 DO 86 m²

Hvala vam na Prodano povjerenju!!!

Svim vlasnicima stanova, poslovnih i drugih prostora, odnosno suvlasnicima na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrada (u daljem tekstu: suvlasnici) na području općine Velika Kladuša, da u skladu sa odredbama člana 6. Zakona o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada („Sl. glasnik USK-a“, broj: 6/01 i 4/04) da obavezno u roku od 30 dana od objave ovog oglasa, odnosno do 22.03.2011. godine, osiguraju upravljanje stambenom zgradom i zaključe Ugovor o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada, sa pravnim licem certificiranim za obavljanje poslova upravitelja. Ukoliko suvlasnici iz bilo kojih razloga pod uslovima iz Zakona o korištenju, upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada u roku od 30 dana od dana objavljivanja javnog poziva, ne osiguraju upravljanje zgradom, Općinski načelnik Općine Velika Kladuša na prijedlog Službe prostornog uređenja, komunalnih i stambenih djelatnosti po službenoj dužnosti, uvest će prinudnu upravu i odrediti prinudnog upravitelja, sa liste certificiranih upravitelja. SPISAK CERTICIFIRANIH UPRAVITELJA SA PODRUČJA USK-a 1. DOO „Stan-inženjering“ Ključ, ul. Kulina Bana 13. 2. JU „Stanouprava“ Bihać, ul. 502. Viteške brigade bb. 3. G.P. „TIIM“ Sanski Most, ul. Muse Ćazima Ćatića bb. 4. DOO „GTO“ Bihać, ul. Žrtava fašizma br. 8. 5. DOO „Zijo i sin“ Bihać, ul. Bihaćke republike 1. 6. DOO „Mauricius-BH“ Sanski Most, ul. Prijedorska bb. 7. DOO „Krupa-stan“ Bosanska Krupa, ul. 511. Slavne bbr bb. 8. D.O.O. „Am & KANDI“ Velika Kladuša, ul. Ibrahima Mržljaka 114. 9. JU „Općinski fond za komunalne djelatnosti i infrastukturu“ Ključ, ul. Branilaca BiH. 10. DOO „STANOVI“ Bihać, ul. Bosanskih šehida bb. Potrebne informacije i stručna pomoć mogu se dobiti na telefone: 770-437, 770-030, 770-351 Služba prostornog uređenja, komunalnih i stambenih djelatnosti, lokal 202. Kontakt osoba Fikret Pajazetović. OPĆINSKI NAČELNIK Admil Mulalić Na osnovu Odluke direktora JKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Velika Kladuša u Skladu sa odredbama Statuta JKP "Vodovod i kanalizacija" d.o.o. Velika Kladuša raspisuje se:

JAVNI POZIV

IZVODIMO I SVE VRSTE GRAĐEVINSKIH RADOVA PO SISTEMU ,,KLJUČ U RUKE’’ I OD ,,TEMELJA DO KROVA’’ POSEBNO IZDVAJAMO : IZRADA MAŠINSKE ŽBUKE, MAŠINSKA IZRADA ESTRIHA (TLAKOVA), ZEMLJANI RADOVI (ISKOP, ODVOZ, PLANIRANJE),

NA SVE RADOVE DAJEMO GARANCIJU I ZATO, OBRATITE NAM SE SA POVJERENJEM !!!

IZNAD EUROPSKOG STANDARDA !

GRAÐEVINARSTVO

*

VISOKO I NISKOGRADNJA

*

KONKURS
ZA PRIJEM UPOSLENIKA
I Raspisuje se konkurs za prijem u radni odnos: RUKOVAOC RADNIM MAŠINAMA, VOZAČ ..............................................................1 IZVRŠIOC II OPIS UPRAŽNJENE POZICIJE - rukovanje radnim mašinama, skip, bager te upravljane teretnim motornim vozilima

E-MAIL: krpromet@bih.net.ba info@kendic-promet.com

VELIKA KLADUŠA
Tel/fax: 037 778 689 Mob: 061 580-650, 061 815-533

III KANDIDAT TREBA ISPUNJAVATI OPĆE USLOVE: - da je stariji od 18 godina - da je državljanin BiH - da se protiv njega ne vodi krivični postupak IV POSEBNI USLOVI - da ima završenu SSS - saobraćajnog smjera - da posjeduje vozačku dozvolu B, C i E kategorije - da posjeduje licencu (certifikat) za rukovanje radnim mašinama V UZ PRIJAVU KANDIDATI SU DUŽNI DOSTAVITI: - uvjerenje o završenoj stručnoj spremi - uvjerenje o državljanstvu - dokaz o posjedovanju licence (certifikata) za osposobljenost rukovanja radnom mašinom - uvjerenje o nekažnjavanju - ljekarsko uvjerenje VI Prijave sa dokumentacijom slati na adresu ul. Kulište 2, Velika Kladuša, 77230 Velika Kladuša sa naznakom „Prijava na konkurs“. Rok za podnošenje prijava je 8 dana od dana prve objave. Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzimati u razmatranje. Direktor: Čaušević Osman, dipl. ing.

www.kendic-promet.com
Javno komunalno uslužno preduzeće “Komunalije” d.o.o. Ulica Ive Marinkovića bb 77230 Velika Kladuša

Telefon: 00387 37 77 51 95 Fax: 00387 37 77 51 96

26

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Marketing/Oglasi

* Ponuda vrijedi do 31.03.2011.

Hitno prodajem kuću u Stabandži, Velika Kladuša. Dimenzije 10,5 m x 20 m. Visina spratova 3 m (pogodno za poslovni prostor). Ograđena površina od 3.000 m² (uključuje voćnjak iza, te mali park sa zidnim roštiljem ispred kuće). Cijena po dogovoru. Vrlo povoljno. Kontakt: 037 725 501.

Prodaje se useljiva kuća dvokatnica dimenzija 14 m x 9 m, ul. Barake 33 u Velikoj Kladuši (kod osnovne škole). Vlasništvo 1/1. Sva infrastruktura sređena (voda, struja, telefon, kanalizacija, centralno grijanje). Površina zemljišne parcele 820 m². Uz kuću je i prateći objekat pod pločom (garaža/radionica) dimenzija 12 m x 6 m.

Kuća je udaljena od glavnog magistralnog puta 100 m. Cijena po dogovoru. Kontakt telefoni: 037 720 030 i 062 019 402.

Radio Velkaton
web: www.velkaton.ba e-mail: info@velkaton.ba Marketing: tel/fax: 037-775-159

In memoriam/Oglasi
Tužno sjećanje
Dana 18.02.2011. navršilo se 40 tužnih dana od preseljenja na ahiret naše drage mame i majke

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

27
Sve

Tužno sjećanje
Dana 17. februara 2011. godine navršila se godina dana od smrti naše drage

SJEĆANJA, OBAVIJESTI O SMRTI, POSLJEDNJE POZDRAVE I ZAHVALE

(11.01.1940. - 08.01.2011.)
Draga mama i majka, Bila si naš ponos, oličenje poštenja i dobrote. Otišla si tiho i dostojanstveno. Ne postoje riječi da opišu prazninu i tugu. Ne postoji utjeha da utješi dušu, ne postoji mir da umiri srce. Postoje lijepa sjećanja. Neka Ti Allah dž.š. podari lijepi dženet, a duši vječni rahmet. Tvoje kćerke: Senija, Semira, Šemsa, Elvira i Nisveta sa porodicama

ĆERIMA (Ćehić) DIZDAREVIĆ

KAJTEZOVIĆ (rođ. Karajić) ARIFA
Tužan je ovaj dan jer podsjeća na bolan rastanak s Tobom. Zauvijek ćemo te voljeti kao što si Ti voljela nas. Bila si naše utočište za radost i sreću, za tugu i bol, bila si ono što drugi nisu i ne znaju biti. Tvoje veliko srce i dobrota zauvijek će nam nedostajati. Neka Ti je vječni rahmet. Tvoji: suprug Mirsad, kćerke Azira i Jasmina, zet Edin, te unuci Sevda i Faruk

MOŽETE PREDATI
NA ADRESI: Ibrahima Mržljaka 3, Velika Kladuša, od ponedjeljka do subote u vremenu od 08 do 17 sati

informacije mogu se dobiti na telefon:

037 775 086
(sa PDV-om)

(Standardna veličina)

Cijena objave:

25 KM

Oglasi
Prodaje se kuća u užem centru Velike Kladuše u ulici Banijska broj 9 (prije diskoteke EX). Kuća je namještena i odmah useljiva sa centralnim grijanjem. Vlasništvo 1/1. Cijena po dogovoru. Kontakt telefoni: 00385 92 11 44 864 ili 00385 98 19 11 547.

RASPRODAJA IMOVINE IZ MESNICE MURIĆ
1. Teretno vozilo (kedi) dizel, nosivost 500 kg 1 KOM godina proizvodnje 1997., ispravan, neregistrovan. 2. Kontejner 4x2 1 KOM 3. Montažna hladnjača (pluserica) 2x2 ispravna 1 KOM 4. Rashladna vitrina za meso 2,30 m ispravna 1 KOM 5. Rashladna vitrina za meso 1,80 m ispravna 1 KOM 6. Rashladna vitrina za meso 3,50 m neispravna 1 KOM 7. Rashladna vitrina za mlijeko 2 m ispravna 1 KOM 8. Trgovačke stalaže metalne montaže 8x1 8 KOM 9. Trgovačka stalaža metalna dupla 2x1 2 KOM 10. Stalaža za voće s ogledalom 2x1 2 KOM 11. Stalaža za kruh 2x1 1 KOM 12. Mašina za tući šnicle 1 KOM 13. Mesarski panj 1x1 1 KOM 14. Stalaže za grickalice (razne veličine) 3 KOM 15. Celefan za zamotavanje mesa (raznih veličina) 500 KG 16. Vaga kružna do 10 kg 1 KOM 17. Vaga digitalna do 15 kg 1 KOM 18. Frižider dvokrilni 2 m 1 KOM 19. Cisterna za gorivo metalna 500 l 1 KOM 20. Plastične kace za kiseljenje 1000 l 2 KOM 21.Plastične kace za kiseljenje 500 l 3 KOM CIJENA PO VIĐENJU I DOGOVORU! KONTAKT TELEFON: 061–105–592 VLASNIK MURIĆ HUSNIJA Prodajem kuću u naselju Nepeke (Zagrad) u Velikoj Kladuši. Može i zamjena za stan. Vlasništvo 1/1. Cijena po dogovoru. Informacije na tel: 062/ 878-320 ili 037/ 772-760. Prodajem kuću sa okućnicom u ulici Ive Marinkovića (Zagrad, uz glavnu cestu) Velika Kladuša. Kuća je dvospratna sa zasebnim ulazima 2x64 m² stambenog prostoara. Tel: 037/ 777-504.

Povoljno prodajem stambeno – poslovnu namještenu kuću 150m² u Velikoj Kladuši. Atraktivna lokacija i projekat sa svim dozvolama. Tel: 061/ 197-676.
(Re)instalacija kompjutera (Windows XP, Windows 7) sa osnovnim programima - 30 KM, Software, Zamjena komponenti (hardware-a).

Otkupljujem zlato (lomljeno), svih vrsta. Plaćanje odmah. Kontakt: 061 776 301. Prodajem 3200 m² zemlje adekvatno za izgradnju kuće u Drmaljevu (kod farme) u Velikoj Kladuši. Vlasništvo 1/1. Kontakt telefon: 061 871 958. Izdajem novoopremljeni frizerski salon 15 m² spreman za upotrebu u ulici Đure Pucara Starog - na novoj zaobilaznici u Velikoj Kladuši. Vrlo povoljno. Kontakt tel: 00 385 98 945 8036.

Kontakt telefon: 062 - 415 - 365, Velika Kladuša.

Prodajem kuću trospratnicu 9 x 11 m, na Ćupriji u Cazinu, iznad Osnovne škole. Kuća sa okućnicom 1.870 metara, useljiva, vlasništvo 1/1. Info: 062-780-820 Etažiranja, dioba i procjena nekretnina, građevinska vještačenja, troškovnike, izrađuje sudski vještak građevinske struke. Tel. 061 799 425 ili 099 759 8459. Prodajem traktor Ferguson IMT 539 sa priključcima i pokretnu kućicu (kiosk). Kontakt tel: 061/600-661 ili 037/770-701. Prodajem auto VW Vento 1,9 TDI, godište 1994., 90 konjskih snaga, dobro očuvan. Cijena po dogovoru. Kontakt telefon: 061 435 452.

Kupon za male oglase
Kupon za BESPLATNE male oglase pošaljite poštom ili dostavite lično na adresu:

ZA

BR

Ibrahima Mržljaka 3/1, 77230 Velika Kladuša

Do 15 riječi

OJ

24

1

Tekst oglasa:

(popuniti čitko štampanim slovima)

28

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Zanimljivosti
Asteroid Apophis bi mogao Zemlju pogoditi 2036. godine
Asteroid koji se kreće brzinom 10 kilometara u sekundi, mogao bi pogoditi Zemlju 13. aprila 2036. godine, ubiti milione ljudi i uzrokovati globalni haos, tvrde naučnici. ra doći te godine. Tek ukoliko prođe kroz ono što mi zovemo „ključaonica“, njegova putanja će biti promijenjena i Zemlju će pogoditi 13. aprila 2036. godine, rekao je Yeomans. -Udar asteroida bi se mogao dogoditi 13. aprila 2036. godine, a naš zadatak je da razmotrimo različite alternative i razvijemo različite scenarije i planove akcije u zavisnosti od rezultata istraživanja koja slijede", rekao je profesor Leonid Sokolov sa Univerziteta St. Petersburg. Ruski naučnici su održali sastanak prije 14 mjeseci kako bi započeli operaciju čiji je cilj skretanje asteroida sa putanje koja vodi ka Zemlji. Američki naučnici su procijenili da su šanse da asteroid pogodi Zemlju 1:250.000. Oni smatraju da je asteroid dovoljno velik da uzrokuje veliku štetu. Ukoliko Apophis bude na putanji koja ga vodi do Zemlje, NASA će pokušati poslati bespilotnu svemirsku letjelicu koja bi se sudarila sa asteroidom i uništila ga. Prošlog je petka Aseroid 2011 CQ1 pogođen iznad Pacifika na samo kilometar od površine Zemlje. NASA je u julu 2005. godine svoju sondu Deep Impact poslala ka kometi Tempel 1 kako bi proučavala njenu unutrašnjost. U misiji je otkriveno da jezgro komete s a d r ž i mnogo prašine, te je m n o g o manje zaleđeno nego se prethodno vjerovalo.

Tehnologija Tematski park u Engleskoj opsjedaju duhovi nauka
Hakirajte Chrome i osvojite 20.000 dolara
Čelni ljudi internetskog giganta Google posve su uvjereni u sigurnost web-preglednika Chrome, te smatraju da ga je nemoguće hakirati. Ukoliko, pak, to nekom "Julianu Assangeu" pođe za rukom, osvojit će vrijednu nagradu - 20.000 dolara i novi CR-48 Chrome notebook računar. Nakon što su zabilježena paranormalna dešavanja u jednom tematskom parku u gradiću Thorpe u Surreyu u Engleskoj, uposlenici su odlučili premjestili jedan tobogan.

U

N

a prošlogodišnjem takmičenju hakera na konferenciji CanSecWest, jedini preglednik koji hakeri nisu uspjeli "provaliti" bio je Chrome. To je razlog što je Google odlučio ove godine dati vrijednu nagradu onome kome to pođe za rukom. Iako, uvjereni su, Chrome je isuviše siguran da bi mogao biti hakovan. Naime, na ovogodišnjem takmičenju u Vancouveru od 9. do 11. marta, oni koji se smatraju vrsnim hakerima imat će mogućnost da pokažu svoje znanje i pokušaju srušiti

poslenici su kazali da su u posljednje vrijeme bili svjedoci nekoliko neobičnih događaja, a tvrde da su čak vidjeli i obezglavljenog redovnika tokom izgradnje tobogana. Također, uposlenici su izvijestili da su se objekti sami pomjerali, te da su imali osjećaj kako ih neko stalno promatra i da se dešavalo da iznenada zapuše hladan vjetar. Zbog svih neobičnih dešavanja šefovi tematskog parka pozvali su i agenciju za paranormalne pojave kako bi ispitali i utvrdili šta se dešava. Prvi testovi su pokazali da je park izgrađen na drevnom naselju i groblju, te da su kopanjem vjerovatno poremećeni grobovi. Naime, tobogan Storm Surge prvobitno je trebao biti izgrađen u području nazva-

nom Monk's Walk, tačnije uz sami put koji povezuje ruševni manastir Chertsey Abbey i crkvu u gradiću Thorpe. Tokom kopanja pronađeni su kameni lijesovi i iskopani. Jim Arnold iz agencije za paranormalne pojave, kazao je da su već prvi testovi dali rezultate. Ispostavilo se da su paranormalne aktivnosti i najjače u dijelu gdje je bila planirana izgradnja tobogana. -Jedino objašnjenje je da je tokom iskopavanja narušeno staro naselje ili groblje, kazao je Arnold. Geofizičar Peter Masters, koji također radi ispitivanja, kazao je da se prema preliminarnim informacijama koje imaju, ispod nalazi drevno groblje.

izgleda kao da je preuzet iz Scenario kojinaučnofantastičnih filmova, prema ruskim astronomima bi mogao postati stvarnost kada asteroid Apophis širok 274 metra pogodi Zemlju za 25 godina. No, kako naučnici kažu, nema potrebe za paniku, jer su za ovakav razvoj događaja šanse male. Prema NASA-inim predviđanjima, šanse da asteroid pogodi Zemlju su 1:250.000. Prvo, asteroid bi morao proći kroz tzv. "gravitacionu ključaonicu", malo područje u svemiru koje može promijeniti putanju asteroida usljed gravitacije Zemlje i to u aprilu 2029. godine, sedam godina prije nego bi mogao biti na putanji koja vodi do Zemlje. Gravitacija Zemlje je toliko snažna da bi putanja asteroida prilikom prolaska kroz „gravitacionu ključaonicu“ mogla biti promijenjena, što bi ga poslalo ravno prema našoj planeti. Donald Yeomans iz NASA-e je također rekao da postoji šansa da asteroid pogodi Zemlju. Apophis će 2029. godine biti vrlo blizu Zemlje, ali nema opasnosti da će do suda-

Pronađen brod kapetana koji je bio inspiracija za Moby Dicka
Američki arheolozi pronašli su na Havajima potopljene ostatke kitolovca kojim je upravljao kapetan koji je bio inspiracija Hermanu Melvilleu za klasik "Moby Dick". "Dvojica braće" koji se nasukao na koraljni greben Brodom1823. godine upravljaoi potonuo je kapetan George Pollard. Dvije godine ranije brod kojim je on zapovijedao potonuo je u Tihom okeanu nakon udarca kita, i upravo to je poslužilo kao priča za knjigu objavljenu 1851. godine. Kapetan i njegova posada proveli su tada tri mjeseca na moru bez hrane, zbog čega su navodno, pribjegli i kanibalizmu, prije nego što su spašeni. Ostatke broda "Dvojica braće" u plitikim vodama na Havajima otkrili su istraživači američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu. Ostaci broda pronađeni su 965 kilometara sjeverozapadno od Honolulua, među otocima i atolima. Pronađena su dva sidra, harpuni, posude za kuhanje, te za pravljenje ribljeg ulja. -Prilično nevjerovatno izgleda kada pronađete ostatke nečega za što se mislilo da je davno izgubljeno u vremenu. Zahvaljujući tome shvatate da u pričama ima nešto više. One su napisane po stvarnim događajima, kazao je historičar Nathaniel Philbrick.

"sandbox" tehnologiju koja onemogućava da se oštećenje na jednoj skripti proširi na kompletni sistem, prenose američki mediji. Da biste dobili nagradu morate za 30 minuta ili manje hakirati Chrome koristeći Googleov originalni kod na Windows 7 ili pokušati srušiti zaštitu dok Chrome radi na Mac OS X-u. Ukoliko prvi dan takmičenja niko ne uspije hakirati Chrome, Google će pružiti i priliku i tokom drugog i trećeg dana takmičenja, a nagrada će biti 10.000 dolara od sponzora HP Tipping Point i 10.000 dolara od Googlea. Hakeri će na takmičenju imati priliku i da sruše zaštitni sitem i pronađu greške i u preglednicima Safari, Internet Explorer 8 i Mozilla Firefox.

Stiže Playstation mobitel, 3D ekrani, igre s "oblaka"...
Elita mobilne telefonije okupila se u Barceloni na najvećem svjetskom sajmu telekomunikacijskih tehnologija i uređaja.

Osvježeni i10 stigao u BiH
Hyundai Auto BH ponosno predstavlja redizajnirani model i10. Iako je bilo najavljeno da će model na evropska tržišta stići tek nakon sajma automobila u Ženevi, najmanji predstavnik "i generacije" je već u Hyundai salonima širom Bosne i Hercegovine. i10 donosi mnoge izmjene, prije svega u vanjštini, ali Noviunutrašnjosti. Dakleizmjena ne manjka niti u vanjski izgled je u potpunosti prilagođen novom dizajnerskom pravcu Hyundaija sa karakterstičnom prednjom maskom, a izmjenjena su i prednja svjetla i odbojnik. Na ovaj način prednji dio novog i10 je gotovo u potpunosti izmjenjena, dok je karkaterističan zadnji dio automobila ostao gotovo netaknut. Što se tiče unutrašnjosti izmjene se odnose na instrument tablu, djelimična poboljšanja ergonomije, kao i pozicije za čaše i druge sitnice. Novi i10 nudi potpuno nova i u mnogome udobnija sjedišta, ali i bolje i kvalitetnije materijale izrade unutrašnjosti. U ponudi motora, na BH tržištu popularna "desetka" dolazi sa 1.1 litarskim benzinskim motorom maksimalne snage 69 KS i s više od 99 Nm okretnog momenta. Mjenjač je manuelni petostepeni, uz mogućnost isporuke četverostepenog automatskog mjenjača. Na BH tržištu model

N

ajveći svjetski sajam telekomunikacijskih tehnologija i uređaja okupio je u Barceloni elitu mobilne industrije. Osim poslovnih tema, pozornost posjetitelja, a bilo ih je, prema procjenama, više od 50.000, privlačili su, naravno, novi uređaji. HTC je, primjerice,

će biti predstavljen sa dva paketa opreme, sa akcijskom cijenom već od 15.790 KM, i uz "Najbolji program brige za kupca", pet godina garancije, pet godina mobilne garancije i pet godina preventivnih pregleda u Hyundai servisima. Uz to Hyundai je kupcima na leasing obezbjedio povoljnije uslove kao i kasko osiguranje gratis za prvu godinu. njeno. Model 747-8 može se pohvaliti novim krilima, repom, te novim kokpitom. Kompaniji Boeing do sada su poslane 33 narudžbe za novi model. Boeing 747-8 žele i Lufthansa i Korean Air Lines. No, prva isporuka ide neimenovanom VIP klijentu.

Predstavljen novi, udobniji i veći Boeing 747
predstavio svoj prvi tablet HTC Flyer, koji radi na posebnom korisničkom sučelju HTC Sense. Teži 419 grama, a kombinira prirodni dodir i interakciju s olovkom. (kapacitivni stylus) te se može koristiti kao bilježnica. Osim toga, ima i HTC Watch, novu internetsku videouslugu koja će se prvi put pojaviti upravo na tom tabletu, a usto surađivat će s OnLive uslugom, prvom gameing uslugom na “oblaku”, što znači da nije potrebno skidati igrice na tablet, već su uvijek dostupne s “oblaka”. Kopanija Boeing nakon 40 godina predstavila je novi jumbo jet. Model 747-8 prevozit će 467 putnika, odnosno 51 putnika više nego dosadašnja verzija Boeinga 747. merički proizvođač aviona tembru 1968. predstavili Boeing istakao je kako je novi model 747, ljudi su bili u čudu. Avion je mnogo komforniji, a uz to troši i izgledao poput čudovišta, niko mnogo manje goriva. U kompaniji nije vidio takvo nešto ranije, kazao Boeing se nadaju da će novim je pisac Jim Mullins, nastavivši: modelom poboljšati prodaju, koja Danas ovaj avion izgleda običan, je u posljednje vrijeme znatno no u ono vrijeme nije bilo aviona opala. Novi jumbo jet 747-8 pred- ni blizu ovome. Novi model predstavljen je 42 godine nakon stavljen je u Boeingovoj fabrici u Boeinga 747, koji je najpoznatiji Everettu u SAD-u. Predstavljanju svjetski jetliner. -Kada smo u sep- je prisustvovalo blizu 10.000 gosti-

A

ju, među kojima su bili uposlenici kompanije, kupci, biznismeni i VIP osobe. Podsjetimo, Boeing 747 izgubio je titulu aviona sa najvećim brojem sjedišta kada je 2005. godine otkriven Airbus A380 sa 525 sjedišta. No Boeing je blizu šest metara duži, tako da ponosno nosi titulu najdužeg aviona. Novi model Boeinga vrijedan je 317,5 miliona dolara i osim oblika originalnog jumbo jeta 747 sve je izmije-

Horoskop/Box Office

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

29

SEDMIČNI HOROSKOP
(21.02.11 - 27.02.11.)
Ovan
Dobro ste informirani o novim prilikama na poslovnoj sceni i stalo Vam je da ostvarite niz značajnih ciljeva. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i sa velikim optimizmom procjenjujete ishod u poslovno-financijskim pregovorima. Potrebno je da pridobijete nečije povjerenje, očekuju Vas i brojne povlastice u odnosu sa saradnicima. Smišljeno odlažete suočavanje sa određenim dilemama u ljubavnom životu, ali neko Vas opominje na dana obećanja. Novi izgovori ne mogu da Vas opravdaju pred bliskom osobom. Važno je da uskladite svoj razum i osjećanja. Ukoliko ste slobodni, predstoji Vam novo poznanstvo ili iznenadna ljubavna romansa. Obratite pažnju na nove profesionalne mogućnosti, kako biste proširili svoje saznanje i iskustvo iz različitih oblasti. Nema razloga da se zavaravate kako su trenutni rezultati Vas poslovni maksimum. Ako se previše opustite i prepustite da stvari same idu svojim tokom, neko drugi može da Vas potisne iz "prvih poslovnih redova". Svaki vid ličnog usavršavanja predstavlja bitan napredak. Svijet oko sebe promatrate drugačijim očima i u vedrim tonovima, osjećate se zadovoljno, spokojno ili srećno u blizini voljene osobe. Svojom pojavom ili stilom izražavanja, privlačite veliku pažnju i djelujete šarmantno na društvo oko sebe. Postoji osoba koja potiče Vaše emocije i maštu.

BOX OFFICE
(11. - 13. februar 2011.)

Najgledaniji filmovi u američkim kinima
Glumac Adam Sandler i mladi pjevač Justin Bieber zauzeli su vodeća mjesta na listi filmova sa najboljom zaradom na kino blagajnama u Sjevernoj Americi od 11. do 13. februara. Sandlerova romantična komedija sa Jennifer Aniston "Just Go With It" zaradila je 31 milion dolara, a odmah iza na listi nalazi se mladi Bieber, čiji je film sa koncerta "Justin Bieber: Never Say Never" zaradio 30,3 miliona dolara. Deset najuspješnijih naslova na američkom tržištu (zvjezdicom su označeni novi filmovi):

Bik

1

Just Go With It

6 The King's Speech

Blizanci

Djelujete vrlo ambiciozno i neprekidno proširujete svoja profesionalna interesiranja, dok saradnici očekuju da se konkretno izjasnite o zajedničkim interesima. Budite pažljiviji u komunikaciji sa poslovnim partnerima, jer pogrešno protumačene informacije ili nerazumijevanje pravila u zajedničkom poslovanju donosi nove komplikacije. Neko može da riješi Vaše financijske dileme. Nema razloga da olako poklanjate svoje emotivno povjerenje, dobro razmislite o svemu što se dešava između Vas i osobe koju ste nedavno upoznali. Imate utisak da partner vesto skriva svoje namjere, što dodatno utiče na Vašu emotivnu nesigurnost ili nervozu. Uporno tragate za novom odgovorima i istinom. Pripremili ste se za seriju novih događaja na poslovnoj sceni i želite da se suočite sa saradnicima koji su iznevjerili Vaše povjerenje. Nalazite se u kreativnoj fazi i imate velike poslovne ambicije. U financijskom smislu dobijate nečiju podršku. Proširite svoje poslovne kontakte u različitim pravcima i preuzmite dodatnu inicijativu u skladu sa aktualnim događajima. Voljena osoba djeluje nestrpljivo u iščekivanju da ispunite svoja obećanja, ali Vi imate dobru ljubavnu strategiju i ništa ne prepuštate slučaju. Rado se odazivate na različite pozive i sjajno koristite svoj šarm u novim kontaktima ili ljubavnom osvajanju. Umijete da zablistate punim sjajem u pravom trenutku. Obradovaće Vas jedno neobično poznanstvo. Nalazite se u sjajnoj prilici da utičete na određene uslove ili na novi tok događaja na poslovnoj sceni. Važno je da sačuvate dobar poslovni rejting i da opravdate nečije povjerenje. Razmislite o promjeni dosadašnjih kriterija, nemojte dozvoliti da Vam neko diktira određene uslove, prioritete ili pravila u poslovnoj saradnji. Postoji osoba koja nepotrebno otežava Vašu poslovnu ili statusnu poziciju. U svom emotivnom zanosu imate velika očekivanja i potrebe, ali partner nije u stanju da ispuni sve Vaše želje i zahtjeve. Ljubavni kompromis predstavlja dobro rješenje, pod uslovom da dobijate maksimum partnerove pažnje u odnosu na realne mogućnosti. Ali, Vi često djelujete sumnjičavo ili neskromno u svojim željama. Djelujete aktivno na različitim stranama i imate dovoljno samopouzdanja, što predstavlja dobar preduslov za dalji profesionalni napredak. Umijete vješto da iskombinirate praktična rješenja sa raspoloženjem svojih saradnika i da ostvarite zajedničke interese. Budite umjereniji prilikom financijskih investicija. Vaš poslovni uspjeh se zasniva na dobroj procjeni i na detaljnom planiranju. Neprekidno analizirate svoj odnos sa voljenom osobom u namjeri da odgonetnete različite dileme. Nemojte dozvoliti da neko drugi tumači Vaša osjećanja ili da objašnjava Vaše namjere. Budite iskreni i otvoreni u susretu sa voljenom osobom. Hrabrost je, ako umijete na prvi način da izrazite svoje emotivne vrline ili slabosti. Tražite najbolji način da odgovorite na nečije zahtjeve i da sačuvate svoje poslovne interese, tako da osjećate dodatni pritisak. Nepotrebno se opterećujete nekim poslovnofinancijskim dogovorima kojih nemaju presudno značenje na Vaš status ili dalji tok događaja. Nemojte dozvoliti da Vas manji gubitak u materijalnom smislu obeshrabri. Mudro sačekajte na bolje uslove. Djelujete napeto u ljubavnom odnosu, ne dobijate pažnju koju očekujete. Neko se ne obazire na Vaše želje ili poruke. Partner najčešće sprovodi svoju volju, čini Vam se da se lagano udaljavate od zajedničkih planova. Provjerite svoje emotivne sumnje na vrijeme i preuzmite inicijativu. Nalazite se u kreativnoj fazi stvaralačkih mogućnosti, nudi Vam se nova prilika da ostvarite poslovno-financijski uspjeh ili napredovanje na statusnoj ljestvici. Interesantne ideje i poslovne ponude nagovještavaju dugoročniji uspjeh. Potrudite se da neko ozbiljno shvati Vaše namjere i da pravilno nagradi Vaše profesionalne sposobnosti ili zasluge. Važno je da imate dobar predosjećaj, kao osnovnu vodilju u ljubavnom životu. Raspoloženi ste za novu ljubavnu romansu ili za uzbudljive događaje, koji treba da uljepšaju Vas odnos sa voljenom osobom. Ne krijete svoja emotivna očekivanja ili namjere, želite da ostvarite svoje "tajne snove". Na sreću, partner je u potpunosti na Vašoj strani. Novi događaji na poslovnoj sceni ili nečije ponašanje mogu da Vas uspore u sprovođenju važnih planova. Ali, uz dodatnu upornost očekuje Vaš dobar epilog u svakom pogledu. Uspjeh ima relativno značenje i tumačenje, stoga svoje ideje treba da plasirate na pravom mjestu ili pred osobom koja ima dovoljno sluha za slične poslovne interese. Djelujete zabrinuto, ali neko sa strane ne može da iskomplikuje Vaš ljubavni život ili planove koje imate sa voljenom osobom. Na sreću Vi ste dovoljno iskreni i odlučni u svojim namjerama, nećete dozvoliti da se o Vama šire "loši glasovi". Umijete da zasjenite okolinu i da ugodite svom partneru. Uporno branite svoje poslovne ili strateške interese, tako da Vas očekuju brojne pohvale i priznanja na različitim stranama. Nema potrebe da činite poslovne kompromise, ukoliko oni nisi u skladu sa Vašim moralnim načelima i profesionalnim manirima. Ako neko pokušava da Vas dovede pred svršeni čin, odgovorite na način koji podrazumijeva poštovanje poslovnih pravila. Zbog brojnih obaveza svjesno propuštate različite događaje u privatnom ili ljubavnom životu, partner Vas opominje na "greške" koje činite. Primjećujete česte promjene u raspoloženju ili neobično ponašanje kod voljene osobe, ali ne uviđate pravi povod. Potrebno Vam je bolje uzajamno razumijevanje i novo emotivno zbližavanje. Napravili ste pogrešnu poslovno-financijsku procjenu tako da Vas očekuju dodatne komplikacije, ali sve može da se prevaziđe na dobar način u dogovoru sa saradnicima. Dobro razmislite na koji način treba da sačuvate svoje profesionalne interese. Važno je da se vratite na prijašnju poziciju, budite promišljeniji nema potrebe da glasno pričate o svojim poslovnim namjerama. Različite primjedbe koje upućujete voljenoj osobi u iznenadnom naletu emocija ili strasti, uglavnom ostaju bez željenog odjeka. Partner ostaje u uvjerenju da se razume bolje od Vas u niz različitih tema ili oblasti iz zajedničkog života, što Vas dodatno iritira. Zbog novih nesuglasica i "emotivnih varnica", djelujete napeto ili uznemireno. Djelujete zadovoljno i dajete svoj maksimum, ali ponekad poslovni događaji iznenada izmiču strogoj kontroli. Pokušavate da uskladite različita interesiranja i da ostavite dobar utisak na svoju okolinu. Očekuje Vaš uspjeh u poslovima koji se dobro vrjednuju i kotiraju među saradnicima. Stoga, udružite svoje interese sa osobom za koju Vas vezuju slične ideje i pozitivno iskustvo. Osjećate veliki zanos i potrebu da provjerite svoju ljubavnu sreću ili nečiju emotivnu naklonost. U naletu emotivne inspiracije, teško postavljate granicu između svojih slobodnih maštanja i okvira realnosti. Važno je da osjećate pozitivan impuls. Na pomolu je i novo poznanstvo koje će Vas zaintrigirati.

(31 milion $)*

(7,4 miliona $)

Rak

2 Never Say Never

Justin Bieber:

7 No Strings Attached

Lav

Djevica

(30,3 miliona $)*

(5,6 miliona $)

3 Gnomeo & Juliet

8

Sanctum
(5,1 milion $)

Vaga

(25,5 miliona $)*

Škorpija Strijelac

4

The Eagle

9

True Grit
(3,8 miliona $)

Jarac

(8,6 miliona $)*

Vodolija

5

The Roommate
(8,4 miliona $)

10 The Green Hornet

Ribe

(3,6 miliona $)

Novi filmovi ovoga vikenda u američkim kinima u su trileri "I Am Number Four" u kojem glume Alex Pettyfer i Timothy Olyphant, te "Unknown" sa Liamom Neesonom u glavnoj ulozi.

30

ReprezenT 21. februar 2011. godine, broj 240

Sport

Prezentacija džudo sporta srednjoškolcima
SANSKI MOST - U Gradskoj dvorani u Sanskom Mostu protekle sedmice se održavala prezentacija džudo sporta za sanske srednjoškolce. Kako nas je upoznao profesor tjelesnog odgoja Jasmin Zukanović, prema nastavnom planu i programu jedna od tema sa kojom učenici trebaju biti upoznati i tokom časova fiskulture raditi, je i džudo sport. Džudo klub „Sana“ trenutno je jedan od najboljih sanskih kolektiva koji uspješno djeluje već deset godina. Vitrine ovog kluba krasi bezbroj medalja, pehara, diploma i zahvalnica osvojenih na takmičenjima širom Bosne i Hercegovine i van njenih granica. Sanski džudisti samo su u prošloj godini osvojili čak 65 medalja na kantonalnim i federalnim prvenstvima, te domaćim i međunarodnim turnirima. Ovom prilikom su se ovi uzoriti sportisti našli u sasvim novoj ulozi, da svoje znanje i vještine pokažu i srednjoškolcima. Prezentacija ovog sporta organizirana je tokom cijele prošle sedmice sedmice za učenike Srednje mješovite škole i Gimnazije. Zlatan Č.

Odigrano 15. kolo Premijer lige BiH za odbojkašice

Fantastična pobjeda
BIHAĆ - U okviru 15. kola Premijer lige BiH za odbojkašice ekipa ŽOK „BihaćPreminger“ na svom je terenu u dvorani „Luke“ lakše nego što se očekivalo došlo do pobjede nad ekipom OK „Jahorina“ rezultatom 3:0, po setovima 25:19, 30:28 i 25:22. Bišćanke su odigrale odličan meč, te sasvim zasluženo nanijele gošćama tek treći poraz

Rukometaši „Knina 95“ odigrali pripremne utakmice sa Cazinjanima i Bišćanima

bihaćkih igračica Gosti iz Hrvatske očitali
sezone. U prvih 15. kola Bišćanke su slavile u sedam susreta, dok su osam susreta završile s porazom. Bišćanke su se ovom pobjedom dodatno učvrstile u zlatnoj sredini tabele, a u narednom kolu nastavak dobrih rezultata potražit će na gostovanju kod ekipe OK „Gacko“, direktnog konkurenta na tabeli. R. K.

lekciju domaćinima
BIHAĆ - Rukometaši „Knin 95“ iz Knina (Hrvatska) su odigrali nakon Cazina i drugu prijateljsku utakmicu sa ekipom Bihaća. Ekipu koju trenira bivši trener ŽRK „Bihać“ Andreis Albrecht, na ovaj način učvrstio je sportsku saradnju sa ekipama Unsko-sanskog kantona. U Cazinu su bili kvalitetniji i pobijedili „Krajinu“ sa 43:36, a u Bihaću također su porazili domaćina, RK „Bihać“, sa 30:24. Ovu

ŽOK „BIHAĆ-PREMINGER“ - OK „JAHORINA“

3:0 (25:19, 30:28, 25:22)

je bila prva utakmica u sklopu priprema za trenere Asmira Hafurića i Zdenka Fuksika, koji su imali šta da kažu svojim rukometašima. Trećeligaš iz Hrvatske je dobro iskoristio saradnju, odigrao dvije kvalitetne utakmice, a trener Andreis Albrecht želi odigrati što više pripremnih utakmica. Trenutno njegov novi klub ima velike šanse da se plasira u Drugu rukometnu ligu Republike Hrvatske. Rusmir K.

Bihać, 12.02.2011. godine, Sportska dvorana „Luke“ I sudija: Ljiljana Jovanović II sudija: Mirjana Lozanović Delegat: Žika Kostić

Tabela Premijer lige BiH za odbojkašice: 1) Jedinstvo 14:1; 2) Kula-Gradačac 12:3, 3) Jahorina 12:3, 4) Radnik 8:7, 5) Tuzla 8:7, 6) Bihać-Preminger 7:8, 7) Gacko 7:8, 8) Hercegovac 4:10, 9) Bosna 2:12, 10) Glasinac 0:15.

A1 liga FBiH: Košarkaši Bihaća zasluženo osvojili bodove

Slavlje nad „Igmanom“

nakon produžetaka
BIHAĆ - Košarkaši „Bihaća“, napokon su, sasvim zasluženo slavili nad veoma jakom ekipom Košarkaškog kluba „Igman“. Produžeci i pola koša bili su dovoljni za radost domaćih. Pojačanja su zadovoljila, a posebno Muris Andelija koji je ubacio 37 poena. Konačan rezultat nakon 40. minuta igre glasio je 77:77, ali su produžeci odlučili pobjednika. Stručni štab na čelu sa Bahrijom Kosaticom i Murisom Vojićem su dolaskom BIHAĆ: Medić 7, Mahmutović 2, Andelija 37, Begatović, Lokvančić 14, Kulenović 19, Okanović, Pandžo, Pajčin, Mussa 3, Halkić, Pejić 8. Treneri: Bahrija Kosatica - Muris Vojić. prinova pojačali klupu, što nije bio slučaj proteklih utakmica. Odlično je razigravao, nekad i previše komplikovao Aleksandar Pejić, Nedim Lokvančić ubacio je 14, a playmaker David Medić sedam poena. R. K.
Rukometaši "Bihaća" poraženi na svom terenu

Četvrti Kantonalni turnir u Bužimu

KK Bihać - Igman (Ilidža)

90:89

24:24, 21:16, 18:20, 14:17, 13:12)
IGMAN: Kobašlić, Balić, Radan 24, Guhdija 7, Mrđa, Albinović 16, Tiganj, Stanić 12, Bešović 17, Varaga 9, Lazić 4. Trener: Sead Balić.

Najuspješniji takmičari Karate kluba „Saniteks“
BUŽIM - Pretprošle subote u Bužimu je održano Četvrto kantonalno prvenstvo za djecu, gdje je učestvovalo deset karate klubova sa područja USK-a sa oko 200 takmičara do 13 godina starosti. Najuspješniji su bili takmičari KK „Saniteks“ iz Velike Kladuše sa osvojenih 13 zlatnih, 5 srebrnih i 9 bronzanih medalja ili 58 bodova. Karate klub „Saniteks na ovom karate prvenstvu je učestvovao sa 45 takmičara u 56 kategorija, a rezultat je i značajniji jer je po prvi put na zvaničnom takmičenjima učestvovalo 24 početnika koji tek treba da se afirmišu, a sudeći po rezultatima karate sport u Velikoj Kladuši ima itekako svijetlu budućnost. Ovaj sportski kolektiv bio je u nedjelju, 20. februara, domaćin Otvorenog prvenstva regije Banjaluka za djecu, kadete i juniore „USK Open 2011“, koji je organiziran povodom 23. februara, Dana općine Velika Kladuša. H. M.

LIJEPO I KVALITETNO
LIMOVI
GRAĐEVINSKA LIMARIJA
Ravni Sendvič Trapezni Imitacija crijepa

Tabela
KLUB M Ž
29 11 10 8 4 12 4 0 0 0

M+Ž
56 25 29 20 9 17 9 4 7 7

Z
13 5 5 2 3 0 1 1 0 0

S
5 8 3 2 1 3 2 1 2 2

B
9 9 11 6 2 6 1 1 2 0

Bod
58 40 32 16 13 12 8 6 6 4

Ahmeta Fetahagića bb, Velika Kladuša
Tel./fax. 037/773-484, Mob: 061/163-150, 061/181-778

1. KK „Saniteks“ 27 2. KBS „Sana“ 14 3. KK „Bihać“ 19 4. KK „Feniks“ 12 5. KK „Cazin“ 5 6. KK „Sensei“ 5 7. KK „Bužim“ 5 8. KK „Krajina“ 4 9. KK „Mladost“ 7 10. KK „Una“ 7

UKUPNO

105

78

183

Čestitka

21. februar 2011. godine, broj 240

ReprezenT

31

Dan općine Velika Kladuša Impressum
ovodom 23. februara - Dana općine Velika Kladuša, u ime Općine Velika Kladuša i u naše lično ime, upućujemo iskrene čestitke svim građanima Velike Kladuše, sa željom i nadom da zajedničkim ulaganjem, radom, međusobnim razumijevanjem i tolerancijom doprinesemo izgradnji jedne ljepše i svjetlije budućnosti.

23. FEBRUAR

Krajiške sedmične nezavisne novine

P

Izdavač: Meridian d.o.o. 77230 Velika Kladuša, Ul. Ibrahima Mržljaka 3/I, Identifikacijski broj: 4263399280007 Direktor: Tina Odobašić Glavni i odgovorni urednik: Edin Šabanagić Mob: 061-435-452 Redakcijski kolegij: Tina Odobašić, Hasan Mujakić, Edin Šabanagić Grafička obrada: Elvis Maležić Hasan Mujakić Novinari - saradnici: Nedžib Vučelj (Bužim) Rusmir Karat (Bihać) Zlatan Čekić (Sanski Most) Esad Šabanagić (Velika Kladuša) Mirela Sejfović (Cazin) Amel Družanović - Meca (Cazin) Dževada Štancl (Bosanska Krupa) Adis Egrlić (Ključ) Telefoni: 037-775-085, 037-775-086 Fax: 037-775-086, 037-911406 (elektronski) e-mail: nn.reprezent@gmail.com

an Općine Velika Kladuša je najznačajniji datum u životu građana općine Velika Kladuša, ali i vrijeme prisjećanja historijskog mozaika krajiškog prostora, koji se već stoljećima nalazi na iskušenju historije, kao najzapadniji dio Bosne i Hercegovine. Ovo je dan i kada se sumiraju ostvareni rezultati i uspjesi, zasluženi nagrađuju, a planovi za novo sutra najavljuju.

D U

duhu tih misli, svim građanima i sugrađanima Velike Kladuše upućujemo srdačne čestitke povodom

23.februara - Dana općine Velika Kladuša.

Pretplata i sve druge uplate mogu se vršiti na žiro-račun broj: 1610350010950081 Raiffeisen banka Distributer novina u Americi: Refik Šabanagić, 1680 Brinckerhoff Ave., Utica, NY 13501 Office:1-315-792-0085 Mob: 1-315-292-0410 e-mail: refikreprezentusa@verizon.net

Predsjedavajući Općinskog vijeća: Sejfo Mustafić

Općinski načelnik: Admil Mulalić

Štampa: N.I.G.D. Dnevne nezavisne novine d.o.o. Banja Luka, za štampariju: Aleksandar Kopanja

Ženski odbojkaški klub "Velika
D ru g a ž e n s k a F e d e ra ln a lig a ( Ce n ta r)

Kladuša"

STOJE: Alija Mešanović – trener, Maida Ribić (1), Emina Međić (11), Emina Mešanović (10), Nermina Ferkić (8), Nejra Isaković (9), Selma Sadiković (7), Najda Veladžić (18). ČUČE: Elma Džaferović (5), Fazila Hasanagić (3), Azra Tumbul (2), Nejra Ljubijankić (6), Saliha Redžepovac (12).

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->