Fetve I Savjeti

Na pitanja odgovora doc. dr. ukri H.
Rami, dekan Islamske pedagoke akademije u Zenici i lan Rijaseta islamske zajednice u BiH
Pitanje moete poslati putem faxa: 032-462-526 i e-maila: Sukri_Ramic@yahoo.com
Pitanje: Odgovor:
Da li djeca kada ue u Kuranu moraju biti pod abdestom?
Veina islamske uleme, meu kojima su i etiri imama: Ebu Hanife, Malik, afija i Ahmed, smatraju da osoba koja dodiruje listove mushafa mora biti pod abdestom. Ovo miljenje je utemeljeno na pismu (tj.hadisu) koje je Poslanik a.s., poslao Amr b. Hazmu, a u kojem, izmeu ostalog, stoji da Kuran ne dodiruje niko osim ista osoba, tj. osoba koja je pod abdestom. (Sunen Darimi, Kitabut-talak, br.2166).Prenose ga jo Ebu Davud, Nesai i drugi. (vidi: Nasburraje, 1/196, Nejlul-evtar, 1/205.) Ibn Tejmija prenosi da je Ahmed b.Hanbel rekao: Nema sumnje da je Vjerovjesnik a.s., to njemu napisao. (vidi: Fetava Kubra, 1/56.). S obzirom da su erijatske odredbe upuene punoljetnim osobama, one ne obuhvataju djecu. Meutim, smatram da je bolje da i djeca budu pod abdestom kada dodiruju listove mushafa. Njihov abdest je vaei s obzirom na injenicu da je dunost djecu privikavati na namaz od sedme godine, a u desetoj ih i silom natjerati, a znamo da abdest prethodi namazu. Osim toga, uzimanje Uzviene Knjige pod abdestom je vid potivanja i lijepo je kad se i dijete tome podui, makar ono erijatski bilo neobavezno tako postupati. to se tie uenja Kurana napamet, ili iz mushafa, bez dodirivanja listova to je dozvoljeno initi bez abdesta. Oko uzimanja ukorienog ili u neto zamotanog mushafa, bez abdesta, postoji razilaenje. Smatram da je bolje biti pod abdestom, ali kada postoji potreba da se mushaf, koji je ukorien ili zamotan, uzme ili nosi, mislim da za to nema smetnje. Pitanje: Odgovor: U odgovoru na pitanje da li djeca koja ue Kuran moraju biti pod abdestom, vidjeli smo da punoljetan musliman i muslimanka ne smiju dodirivati listove mushafa bez abdesta. Iz ovog propisa moemo zakljuiti da je nemuslimanu takoer zabranjeno dodirivati listove mushafa s obzirom da on ne moe uzeti abdest, jer je za ispravnost abdesta potrebno, prije svega, biti musliman. Nadalje, Allahova d.. Knjiga zahtijeva posebno potovanje, a za onog ko u nju ne vjeruje malo je vjerovatno da e joj to potovanje i ukazati. Koristim ovu priliku da naglasim da muslimani oekuju od nemuslimana da ne skrnave njihove svetinje. Skrnavljenje ove ili neke druge svetinje moe proizvesti teke posljedice. Dunost muslimanskih predstavnika u vlasti je da se bore za zakonsku zatitu muslimanskih svetinja. U isto vrijeme, od svih muslimana se oekuje da, u granicama svojih mogunosti, izvre emanet koji nose na svojim pleima i pomognu nemuslimanima da upoznaju islam i njegove vrednote. Preporuujem naoj sestri da svojoj poznanici pokloni prijevod Kurana te druge knjige koje govore o islamu na nauno utemeljenim osnovama. Preporuujem joj, takoer, da joj linim primjerom, kroz islamski moral i etiku, pokae ljepote islama. Na kraju elim jo jedanput naglasiti da nemuslimani, u skladu sa islamskim uenjem, ne mogu uzimati u svoje ruke mushaf, a mogu ukoliko imaju lijepe namjere uzimati prijevod Kurana i ostale knjige koje govore o islamu, a u kojima se nalaze kuranski ajeti. Jedna moja poznanica nemuslimanka me zamolila da joj dam Kuran. Mogu li ja to uraditi?
Datum kreiranja: 27.11.2005
http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft
Stranica 1 od 416
Na pitanja odgovora doc. dr. ukri H. Rami, dekan Islamske pedagoke akademije u Zenici i lan Rijaseta islamske zajednice u BiH
Pitanje:
Ja redovno kupujem islamske novine. S obzirom da u njima ima kuranskih ajeta, molim vas da mi odgovorite ta je najbolje sa njima raditi nakon to ih proitam?
Odgovor: Sve na emu se nalazi neko od Allahovih d.. lijepih imena ili neki kuranski ajet, a to ovjek ne eli vie koristiti, najbolje je ukopati u zemlju. Ukoliko to predstavlja potekou, to se moe spaliti i pepeo prosuti na isto mjesto. Dakle, ukoliko neko ima mushaf koji je pocijepan i u kojem se vie ne ui, najbolje ga je zakopati u zemlju, a ako za to nema mogunosti, moe se spaliti i pepeo prosuti na isto mjesto. to se pak novina tie, predloio bih ti da ih, ukoliko su vrijednog sadraja, po mogunosti ukorii i sauva, jer su novine, uglavnom, vrijedan dokument. Drugo, predloio bih industriji papira da u dogovoru s islamskom zajednicom postavi kontejnere kod svake damije kako bi muslimani u njih mogli odlagati novine, koje bi, na dostojanstven nain, bile preraene u tvornicama papira. ini mi se da je potrebno skoro sve novine odlagati na dostojanstven nain, jer injenica je da malo koje od njih u sebi ne sadre neko od Allahovih d.., lijepih imena, s obzirom da imena ljudi kao to su Abdullah i Abdurrahman u sebi sadre Allahovo d.., ime. Ovakvim angamanom bi postigli vie korisnih ciljeva: odloili bi novine koje u sebi sadre Allahovo d.. ime ili kuranske ajete na dostojanstven nain; zatitili bi svoju ivotnu sredinu od zagaivanja; iskoristili bi stari papir i smanjili potrebu za sjeom uma, koje su od neprocjenjive vanosti za odravanje zdrave ivotne sredine. Nadam se da e oni koji u tom pogledu mogu dati svoj doprinos nastojati da se ovaj problem, s kojim se danas suoava svaki musliman, rijei na najbolji i najkorisniji nain. Pitanje: Ve nekih pet-est godina molim Allaha d.. da mi podari estitog mua i lijepu djecu. Meutim, jo uvijek se nisam udala. Prestala sam initi dovu ne zbog toga to sam izgubila nadu u Allaha d.., nego zbog toga to mislim da mi je Allah d.. dao ono to je za mene bolje. Da li sam pravilno postupila?
Odgovor: Iskrena dova, u kojoj nema harama, uvijek ima svoje pozitivno mjesto zbog toga to je dova sr (sutina) ibadeta tj. oboavanja Allaha d.. (vidi: Tirmizi, Kitabud-davat.) Nadalje, ispravna dova uvijek biva usliana, jer Allah d.., kako stoji u hadisu kojeg prenosi Ahmed u Musnedu (Baki musnedul-muksirin br. 10709), daje onome ko Ga moli jedno od troje: uslia mu molbu dajui mu ono to moli; toliku mu nagradu ostavi za ahiret; ukloni od njega na dunjaluku nevolju i belaj u visini onoga to moli. Nadalje, u hadisu kojeg prenosi Muslim u poglavlju: Kitabuz-zikri ved-duai vet-tevbeti vel-istigfar, kae se da Allah d.. usliava molbu svome robu ukoliko ne pouruje. U istom hadisu primjer pourivanja je to kad ovjek moli, ali mu se dova ne uslia, te on izgubi nadu i prestane moliti. Na osnovu prethodno reenog, preporuio bih naoj sestri da nastavi sa iskrenom dovom Allahu d., jer, ukoliko je dova ispravna, nikada nee biti na gubitku, ak i kad ne bi doivjela da joj se traeno ispuni u toku ivota. Uz ovo, savjetovao bih je da ne bude previe izbirljiva kod izbora svoga ivotnog saputnika. Ukoliko je zaprosi estit vjernik, lijepog morala, neka se odazove, jer moda e Allah d.. u tom braku dati veliko dobro.
Stranica 2 od 416
Pitanje: Odgovor:
esto smo svjedoci kad roditelji kunu i proklinju svoju djecu kada neto pogrijee. Da li je ovakav postupak roditelja erijatski ispravan?
Ovakav postupak roditelja je totalno pogrean i izuzetno opasan. Pogrean je zbog toga to musliman, u osnovi, treba svim ljudima eljeti dobro, a naroito onima za koje je lino odgovoran. Osim toga zabranjeno je neku osobu lino proklinjati. Poslanik islama a.s. nije poslan da proklinje, a on je za nas najbolji i najljepi uzor. Opasan je zbog toga to je roditeljska dova (kletva) primljena (kabul), tako da se lahko moe desiti da se takve kletve i ostvare, a roditelj to, uglavnom, ne bi elio. Ja savjetujem roditelje da, prije svega, budu strpljivi sa svojom djecom. Svi ljudi grijee, a od djece se, iji razum i spoznaja nisu na nivou odraslih, oekuje da vie grijee nego oni. Nadalje, preporuio bih roditeljima, da umjesto kletve, upuuju najljepe dove za svoju djecu. Neka mole Allaha d.. da im djeca budu lijepa, potena, estita, posluna itd., i neka primjenjuju pozitivne metode odgoja, kako bi eventualne devijacije kod njihove djece to bezbolnije ispravili i pomogli ih da krenu pravim putem. Pitanje: Odgovor: ivotinje nisu erijatski odgovorne za svoja djela i njima nije upuena Objava da bi se njenih propisa one morale pridravati. Prema tome, pogreno je o ivotinjama razmiljati na nain na koji se razmilja o ovjeku u pogledu halala i harama. Meutim, ovjek moe biti odgovoran ukoliko ivotinjama daje hranu koja je tetna po njih, a posebno ukoliko se ta tetnost direktno ili indirektno moe prenijeti na ljude. Dakle, ukoliko pomenuta hrana nije tetna po ivotinje (a odgovor na to treba traiti od ljekara strunih po pitanju ishrane ivotinja), i ne predstavlja direktnu ili indirektnu opasnost po ljude, nema smetnje da se takva hrana daje ivotinjama, pa makar ona bila zabranjena ljudima da je konzumiraju. Skrenuo bih panju da je dunost prehranjivati zdravom hranom ivotinje koje se koriste u ljudskoj ishrani, i ije produkte ljudi konzumiraju kako njihovo meso i proizvodi ne bi bili tetni po ljude. Sve eventualne posljedice pogrene prehrane ivotinja snosi osoba odgovorna za to, kako na dunjaluku, tako i na ahiretu. Da li je dozvoljeno hraniti goveda preraenim jemom iz kojeg su pivovare proizvele pivo?
Stranica 3 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno uzimati alkohol kao lijek i da li je dozvoljeno uzimati lijekove u ijem sastavu se nalazi i alkohol?
Preferirajue (radih) miljenje islamske uleme (Vidi: Bedaius-sanai, 5/113, El-Muhezzeb, 1/251, Mugni, 4/255.) kae da je zabranjeno koristiti alkohol i ostalo to opija u svrhu lijeenja ili neeg drugog, jer je Poslanik a.s. rekao: Allah, uistinu, vama nije dao lijek u onome to vam je zabranio. (Sahihul-Buhari, Kitabul-eribe.) Ovaj hadis Buharija prenosi kao mevquf od Ibn Mesuda, dok ga drugi muhaddisi, kao Bejheqi, Ahmed i Ebu Jala, biljee kao merfu. Ibn Hibban ga je okarakterisao kao sahih. Kada je Tariqu b. Suvejdu Poslanik a.s. zabranio da proizvodi alkohol, on se branio govorei da ga proizvodi radi lijeenja njime. Na to mu je Alejhisselam rekao: On, uistinu, nije lijek, nego je on, uistinu, bolest. (Sahihu Muslim, Kitabul-eribe.) Hanefijski uenjaci su rekli da nije dozvoljeno lijeiti se alkoholom osim ukoliko se sigurno zna da se njime ta bolest moe izlijeiti, a nema neto to bi ga u tom pogledu moglo zamijeniti. U ovom pogledu potrebno je svjedoanstvo vie od jednog ljekara specijaliste da se njime ta bolest sigurno moe izlijeiti. (El-Hedijje al-allaijje, str. 251.) afije uslovljavaju dozvolu upotrebe alkohola u lijeenju sa dva uslova: a) da alkohol bude pomijean sa neim drugim i da bude rastvoren u njemu; b) da ne postoji neki drugi odgovarajui lijek koji u sebi ne sadri alkohol. (Mugnil-muhtad, 4/188.) Izz b. Abdusselam kae: Dozvoljeno je lijeenje onim to je neisto ukoliko (osoba) nije pronala neto isto to ga zamjenjuje, jer je dobro (korist) izlijeenja i zdravlja potpunije i vrednije od dobra (koristi) izbjegavanja neistoe. Nije dozvoljeno, po ispravnom miljenju, lijeenje alkoholom, osim kada se spozna da se njime postie izlijeenje, a osoba nije pronala neki drugi lijek. (Qavaidul-ahkam, 1/81.) Na osnovu spomenutih hadisa, te na osnovu erijatskih principa o opem dobru (masleha mursele) i prijekoj potrebi (daruri), i uzimajui u obzir najjaa miljenja islamskih pravnika, mogu da kaem sljedee: a) dunost je izbjegavati upotrebu alkohola i svih proizvoda u iji sastav ulazi alkohol, b) u sluaju prijeke potrebe (nude), tj. kad je ivot u pitanju ili gubljenje nekog dijela tijela, dozvoljena je upotreba alkohola i lijekova spravljenih od njega u granicama potrebe (nude), pod uslovom da nema drugog odgovarajueg lijeka. Ovdje je potrebno svjedoanstvo vie od jednog ljekara specijaliste da alkohol (odnosno lijek napravljen od njega) moe izlijeiti datu bolest, c) ukoliko se alkohol pri spravljanju lijekova hemijskom reakcijom razloi i pree u neki drugi oblik, takvi lijekovi se mogu nesmetano koristiti, d) kada se alkohol pretvori u sire to sire je dozvoljeno koristiti u ishrani; e) ukoliko postoji potreba, a ne postoji adekvatna zamjena, alkohol se moe koristiti za vanjsku upotrebu, kao to je ienje rana i tome slino, imajui u vidu: 1) mogunost da se zabrana u Kuranu i pomenuti hadisi odnose na unoenje alkohola u organizam; 2) jainu miljenja koje kae da je alkohol kao materija ist, a njegova neistoa spomenuta u Kuranu je nematerijalne prirode (nedase manevijje); 3) injenicu da potreba (hade) moe ponekad dobiti status nude (darure), a u nudi je dozvoljeno koristiti, u granicama nunosti, i ono to je, inae, zabranjeno (haram).
Stranica 4 od 416
Pitanje:
Dijete mi je bolesno i lei u postelji od roenja. Ljekari nisu ustanovili odreenu vrstu bolesti. Nedavno mi je jedna prijateljica savjetovala da odem kod neke ene koja gleda u grah, jer ona, navodno, moe da mi kae lijek za moje dijete. Da li je meni dozvoljeno da odem kod nje?
Odgovor: Toj eni i njoj slinim osobama nije dozvoljeno odlaziti niti u ono to one govore vjerovati, jer su takve osobe vraari koji tvrde da znaju ta e se desiti u budunosti (gajb), a Poslanik a.s. je rekao: Ko ode vraaru pa ga o neemu upita nee mu namaz biti primljen etrdeset noi. (Sahih Muslim, Kitabus-selam.) U drugom sahih hadisu on je rekao: Ko ode proroku ili vraaru i povjeruje mu ono to on kae, on je zanijekao ono to je objavljeno Muhammedu. (Ahmed u Musnedu, Baqi musned el-muksirin.) Hadisa u ovom znaenju ima puno. Prema tome, tebi je haram toj eni otii i u ono to ona kae povjerovati. Preporuio bih ti, ipak, da ode kod nekoga ko lijei Kuranom i svoje usluge ne naplauje, da takva osoba provjeri da li je bolest tvoga djeteta povezana sa sihrom (vradbinom) ili ejtanskim dodirom (messom). Ukoliko se o tome radi, osoba koja lijei Kuranom, uz Allahovu d.. pomo i podrku, moe pomoi. Osobama koje gledaju u grah, findan, koje vraaju i bave se slinim poslovima, preporuio bih da se toga prou, da se iskreno pokaju Allahu d.. i da zatrae oprost od onih kojima su, eventualno, neko zlo nanijele. Odgovornim u Islamskoj zajednici, a naroito imamima koji su svjesni znaenja svoga imameta i svoje odgovornosti, skreem panju da su duni da narod zatite od varalica koje se na tuim mukama bogate. Allahov je Poslanik a.s. rekao: Ko od vas vidi neko loe djelo, neka ga izmijeni (ukloni) svojom rukom (prisilno), a ako ne bude u stanju neka to uradi rijeima (neka nareuje i savjetuje da se ukloni), a ako ni to ne bude u stanju, neka ga bar srcem svojim prezire, a to je najslabiji in imana. (Sahih Muslim, Kitabul-iman.) Sve one koji varaju ljude, bilo gdje i bilo kako, duni smo sprijeiti, radi dobra svih nas, kako onih koji varaju tako i onih koje varaju. Bilo bi dobro kada bi Islamska zajednica, na osnovu tane, precizne i nauno utemeljene istrage, oznaila takve osobe, upozorila svijet na njihove erijatskinezakonite aktivnosti i zatraila od vlasti da zatite narod.
Stranica 5 od 416
Pitanje:
Muslimanka sam koja prakticira islam. Stanujem u soliteru. Prije neki dan umro mi je komija nemusliman. Iza sebe je ostavio suprugu i kerku. Svi oni su uvijek bili dobri prema meni. Mogu li da im odem na alost?
Odgovor: Imajui u vidu da su se Va komija i njegova porodica prema vama lijepo odnosili, da vas nisu zbog vae vjere iz vae kue izgonili, niti se protiv vas borili, nema smetnje da ih posjetite i izrazite im svoje sauee. Allah d.. kae: Allah vam ne zabranjuje da inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg ne izgone. Allah, zaista, voli one koji su pravini. (El-Mumtehina, LX:8.) Poslanik a.s. je rekao: Kod svega to je ivo moe se sevab zaraditi. (Sahihul-Buhari, Kitabul-edeb.) Dakle, ukoliko uinite dobroinstvo svojim komijama, s obzirom da su takvi, Vi ete, inaAllah, za to imati veliki sevab i nagradu i oduit ete se prema njima, a Vi znate kolike obaveze, po islamskom uenju, ima komija prema komiji. Kae Poslanik a.s.: Toliko mi je esto Dibril oporuivao susjeda da sam mislio da e ga uiniti (zakonitim) nasljednikom. (Buharija i Muslim.) Ebu Zerru r.a. Allahov Poslanik a.s. je rekao: O, Ebu Zerr, kada bude kuhao orbu, dospi malo vie vode pa poalji svojim komijama. (Muslim) Jedne prilike Poslanik a.s. je rekao: Tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik, tako mi Allaha, nije vjernik! Neko ree: Ko to, Allahov poslanie? Alejhisselam odgovori: Onaj iji susjed nije siguran od njegova zla i neprijatnosti od njega! (Buharija i Muslim). Na kraju, elim da naglasim, da ta posjeta, da bi Vama bila dozvoljena (halal), ne smije u sebi sadravati bilo ta to je muslimanu zabranjeno (haram), kao to je, naprimjer, naricanje, sjedenje u drutvu koje pije alkohol itd. Nemojte zaboraviti da vam je dunost da, u granicama svojih mogunosti, prenesete svojim komijama poruku islama koja je upuena svim ljudima.
Stranica 6 od 416
Pitanje:
Nastavnica sam vjeronauke. Ve od prvog dana angamana na ovom poslu u dilemi sam da li da uenicima kaem da ne ustaju kad ja ulazim u razred. Jo uvijek me mui ovaj problem. Molim Vas da mi pomognete da donesem ispravnu odluku.
Odgovor: to se tie tog problema ini mi se da se s njim suoavaju, uglavnom, svi uitelji, nastavnici, profesori, nadreeni i podreeni, a koji ele da praktino primjenjuju i ive islam. Svima njima, u tom pogledu, mogu kazati da literarna znaenja vjerodostojnih hadisa upuuju da kolektivno ustajanje na noge nekome, u islamu, je pokueno (mekruh) ili pak strogo zabranjeno (haram). Pokueno je, ukoliko ustajanje u sebi ne sadri vid oboavanja, a ukoliko u sebi sadri to svojstvo onda je takvo ustajanje najstroije zabranjeno (haram). Jedan od hadisa koji tretiraju to pitanje prenosi Enes r.a. u kome kae da ashabima niko (od ljudi) nije bio drai od Allahovog Poslanika a.s., ali mu oni nisu ustajali na noge kad bi ga vidjeli poto su znali da on to mrzi. (Ahmed u Musnedu, Baqi musned el-muksirin; Tirmizi, Sunen, Kitabul-edeb, i rekao za njega da je hasen-sahih-garib.) U hadisu, koji prenosi Muavija r.a., Vjerovjesnik a.s. je rekao: Ko voli da ljudi pred njim stoje na nogama neka zauzme svoje mjesto u vatri. (Ahmed u Musnedu, Musnedu-amijjin; Ebu Davud, Sunen, Kitabul-edeb; Tirmizi, Sunen, Kitabul-edeb, i rekao da je hasen.) Ebu Davud biljei hadis od Ebu Umame r.a., a u ijem senedu ima slabosti, da im je doao Allahov Poslanik a.s. oslanjajui se na tap i oni su ustali pred njim. Nemojte ustajati kao to ustaju stranci veliajui i slavei jedni druge. (Ebu Davud, Sunen, Kitabul-edeb.) Iz navedenih hadisa razumijemo da ustajanje u kome postoji velianje, slavljenje i oboavanje nije dozvoljeno. To znai da ukoliko ustajanje pred nekim ne sadri u sebi neto od toga onda je ono dozvoljeno. Zbog toga je islamska ulema rekla da je dozvoljeno ustati pred osobom kad se vrati s puta, ili kad je bila due odsutna, kao to je dozvoljeno sa njom se rukovati i zagrliti je, ukoliko je to u osnovi dozvoljeno. Isto tako dozvoljeno je da dijete ustane pred svojim roditeljem i da svome roditelju na taj nain iskae svoje potovanje i brigu. Takoer, roditelj moe ustati pred svojim djetetom ukoliko dijete to zasluuje. Ovo ustajanje, koje je erijatski dozvoljeno, je u svrhu izraavanja potivanja i radi rukovanja. Od Aie r.a. se prenosi da bi Fatima r.a., kada bi kod nje uao Vjerovjesnik a.s., ustala, uzela ga za ruku, poljubila ga i dala mu da sjedne na njeno mjesto, a kada bi ona ula kod njega Vjerovjesnik a.s. bi ustao, uzeo je za ruku, poljubio je i dao joj da sjedne na njegovo mjesto. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-menaqib; Ebu Davud, Sunen, Kitabul-edeb.) Kab b. Malik prenosi hadis zabiljeen u sahihima Buharije (Kitabul-megazi) i Muslima (Kitabut-tevbe) da kada je uao u damiju, nakon to mu je Objavom oproteno, Talha b. Ubejdullah je ustao, trei mu priao, s njim se rukovao i estitao mu oprost koji mu je doao od Allaha d.. Sve to je posmatrao Allahov Poslanik a.s. i nije negativno reagovao. Kada je Sad b. Muaz doao da presudi u sluaju plemena Benu Qurejza Alejhisselam je rekao ashabima: Ustanite vaem voi! On im je to naredio kako bi mu pomogli da sie sa jahalice i sa njim se poselamili. (Buhari, Sahih, Kitabul-dihadi ves-sijer, Muslim, Sahih, Kitabul-dihadi ves-sijer.) Imajui u vidu da kolektivno ustajanje pred nekim, ne u svrhu da se s tom osobom rukuje i tome slino, prelazi granicu izraavanja potivanja i prelazi u velianje, a ponekad u sebi sadri i elemente oboavanja, musliman i muslimanka s tim ne smiju biti zadovoljni, ne smiju to eljeti i moraju protiv toga reagovati na nain za koji se nadaju da e donijeti pozitivne rezultate, a u skladu sa pravilima o suprostavljanju i borbi protiv onoga to je pokueno i grijeh. Nadam se da e intelektualci, koji prakticiraju islam, i u tom pogledu uzeti Poslanika a.s. za svoga uzora i na taj nain presjei put koji moe odvesti u oboavanje nekoga drugog mimo Allaha d.. i odvesti u velianje i iskazivanje nekome drugom poasti koja pripada samo Njemu. Naoj nastavnici preporuujem da acima objasni islamski stav po ovom pitanju, naglaavajui druge vidove potivanja koji mlai trebaju da izraavaju prema starijima, te da im ukae da ona ne eli da oni pred njom kolektivno ustaju.
Datum kreiranja: 27.11.2005 http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft Stranica 7 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je objavljivanje fotografije na zadnjoj strani drugog broja Novih horizonata erijatski opravdano?
to se tie objavljivanja fotografija enskih osoba, nadam se da za to ne postoji erijatska zapreka pod sljedeim uslovima: a) da je enska osoba (na toj fotografiji) obuena na nain koji je erijat odredio eni da se oblai kada se pojavljuje na javnom mjestu, tj. na mjestu gdje bi je mogao vidjeti neko ko joj nije mahrem, a novine su, na izvjestan nain, javno mjesto, b) da fotografija bude objavljena na nain koji e uvati inetegritet ene muslimanke i njenu ast. Pomenuta fotografija ne ispunjava prvi uslov jer je odjea ukraena i tijesna. Takvu odjeu ena moe oblaiti kada je u intimi sa svojim muem, a ne na javnom mjestu. Prema tome, objavljivanje pomenute fotografije smatram grekom koja se potkrala naoj brai. Molim Allaha d.. da oprosti i nama i njima. Pitanje: Odgovor: Muslimanka ima sevab ukoliko se, sa lijepim nijetom, uljepa svome muu, koristei ukrase koji se u tradiciji smatraju ukrasom. Ti ukrasi mogu biti razliiti. Moemo kazati da su svi dozvoljeni, ukoliko: a) nisu zdravstveno tetni po ljudski organizam, b) nisu specifini za nemuslimane, c) ne postoji neki erijatski tekst (ajet ili hadis) koji to eksplicite ili implicite zabranjuje. to se konkretnog sluaja tie, ne znam da postoji ajet ili hadis koji to zabranjuje, ali isto tako ne znam da je tako neto postojalo u praksi prvih generacija muslimanki. Pitanje postaje komplikovano s obzirom da postoji mogunost da se takav postupak protumai kao mijenjanje Allahovih stvorenja, a to bi tada bio ejtanski posao (Vidi: En-Nisa, 119.), ili pak da se podvede pod unakaavanje to je hadisom strogo zabranjeno. (Vidi: Buhari, Sahih, Kitabul-megazi. Nesai, Sunen, Tahrimud-demi.) Ima i onih koji smatraju da to nije unakaavanje. Kada je bivi lan Vrhovnog vijea za fetve u Saudijskoj Arabiji dr. Abdullah b. Dibrin upitan o stavljanju naunice u nos, odgovorio je da se nada da je to enama dozvoljeno, kao to je dozvoljeno devi probuiti nos i staviti uzicu kako bi se njome moglo upravljati i da se to ne smatra unakaavanjem. (Fetavil-mere, str. 182, Izdanje Darul-vatana.) Da li to teti zdravlju, ne bih mogao dati nauno utemeljen odgovor. Pretpostavljam da taj in otvara mogunost infekcije i da oteava odravanje istoe nosa, tog tako vanog filtera u naem organizmu, za koji je Poslanik, s.a.v.s., rekao da ga treba pretjerano istiti, izapirui ga vodom, kada se uzima abdest, osim kada se posti. Takoer, ne mogu odluno kazati da je to specifino za neku grupaciju nemuslimana, s obzirom da u tradiciji nekih muslimanskih naroda takav obiaj postoji, npr. u Indiji. to se tie tradicije muslimana na naim prostorima, ini mi se da to nije u naoj tradiciji. Imam osjeaj da je buenje rupa na tijelu, izuzimajui ui kod ena, u stvari, povoenje za omladinom sa Zapada, i imitiranje zapadnih zvijezda i zvjezdica koje lutaju i tumaraju po Zemlji, u potrazi za neim to e popuniti prazninu u njiihovim duama; traenje naina da se izdvoje, pokau, istaknu, razlikuju od drugih, postanu vjene sa onim to se na kraju pretvara u prainu. Pretpostavljam da je omladina na Zapadu poela buiti rupe po tijelu, ugledajui se na afrika plemena koja gaje tu tradiciju. Na osnovu iznesenog, ne bih preporuio sestrama da stavljaju naunice, osim na ui, kao to je kod nas obiaj. U isto vrijeme napominjem, da ne mogu, na osnovu trenutnog znanja, da kaem da je enama zabranjeno (haram) stavljati naunice na nos, usne itd. to se drugog dijela pitanja tie moe se dati decidan odgovor. Naime, eni je kuranskim tekstom zabranjeno (haram) da pokazuje svoje ukrase pred mukarcima koji joj nisu mahrem. (Vidi suru En-Nur, 31.) Prema tome, ukoliko muslimanka ne nosi nikab, trebalo bi da takve ukrase skine kada izlazi iz kue.
Da li je muslimanki dozvoljeno probuiti nos, usnu itd. i staviti naunicu i da li se razlikuje status tog postupka ukoliko muslimanka nosi nikab?
Pitanje:
Za vrijeme ovog rata jedanput sam bio odsutan od kue vie od est mjeseci. Kada sam, nakon tako dugog odsustva, doao kui imao sam intimni odnos sa svojom suprugom koja je bila u hajzu. Jesam li pogrijeio i ako jesam mogu li tu greku nekako iskupiti?
Odgovor: Da, uinili ste grijeh zbog toga to ste prekrili jasnu kuransku zabranu: I pitaju te o mjesenom pranju. Reci: To je neprijatnost. Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju, a kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste. (ElBeqare, 222.) Preporuio bih vam iskreno pokajanje (tevbeti-nesuh) koje ispunjava uslove. Uz to, sunnet je podijeliti sadaku (dobrovoljni prilog) u visini jednog zlatnika (njegova trenutna vrijednost je oko 70 maraka) ukoliko je to bilo na poetku hajza i polovinu tog iznosa ukoliko je bilo na kraju hajza. Naime, u etiri Sunena i u Musnedu Ahmedovom naveden je hadis od Ibn Abbasa da je Poslanik, s.a.v.s., upitan o sluaju kad mu opi sa svojom enom dok je u hajzu i on je odgovorio: Dat e sadaku od jednog ili pola dinara (zlatnika). Ovako glasi sahih predanje, rekao je Ebu Davud. U Tirmizijinom predanju stoji: Ako je krv bila crvena, dat e sadaku od jednog dinara (zlatnika), a ako je uta pola dinara. Iz tog se moe razumjeti da, ako je hajz prestao, a ena se nije bila okupala, onda pola dinara. U tom smislu je i predanje zabiljeeno u Musnedu. (Vidi: Nejlul-evtar, 1/278.)
Stranica 9 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je tano da tri mekruha ine jedan haram?
Starije generacije islamske uleme vrlo esto su umjesto rijei haram koristile rije mekruh. Novije generacije termin mekruh koriste, uglavnom, da oznae djela koja je pokueno raditi. To su djela koja su tetna po ovjeka, bilo da se njima proputa neka korist ili se ini neto loe. Ukoliko je teta minimalna (znai ako je djelo blie dozvoljenosti halalu) onda je to mekruhtenzihen, a ako je teta oita i vea (znai ako je djelo blie zabrani haramu) onda je mekruhtahrimen. Za djela koja su okarakterisana kao mekruh ne postoji eksplicitno jasan dokaz da su zabranjena (haram). Meutim, imajui u vidu da je puno eksplicitnih i nedvosmislenih tekstova koji ovjeku zabranjuju sve to teti njegovom ivotu i zdravlju, kako fizikom tako i psihikom, nema sumnje da sve ono to nismo znali da teti ovjeku, kada se pouzdano utvrdi da mu teti, postaje zabranjenim (haram). Nadalje, treba znati da harami nisu uvijek na istom stepenu, nego se uveliko razlikuju. Nije isti grijeh nepravedno uzeti ivot ljudskom biu i ukrasti jednu marku, mada se i jedno i drugo ubraja u velike grijehe. Mekruhi se mogu, takoer, stepenovati. to je odreeni mekruh tetniji po ovjeka, sve je blii haramu. Kada njegova teta bude oita, a korist nepostojea onda, zasigurno, moemo rei da je to haram, kao to je puenje duhana. Meutim, ako za puenje duhana kaemo da je haram, to ne znai da je taj in na stepenu harama kao to je nepokornost prema roditeljima, blud itd. Ne, to je daleko manji haram u odnosu na te velike grijehe, a sama njegova veliina, kao grijeha, ovisi o teti (dakle mjeri se tetnou) koju pua uzrokuje sebi i drugima. Nema sumnje da je manje grijena osoba koja popui pokoju cigaretu dnevno to ne uzrokuje nikakve zdravstvene posljedice, zbog jaine i otpornosti njena organizma koji je dobro uhranjen i koji ima jake odbrambene mehanizme (imunitet), od osobe koja pui kutiju-dvije, a iji organizam nije tako otporan zbog neuhranjenosti ili nekog drugog razloga. Nije isti grijeh ene puaa kada nije trudna i kada je u drugom stanju, jer kada je u drugom stanju, uz tetu koju nanosi sebi nanosi i neroenom djetetu. Nije isti grijeh puaa koji, kada pui, sjedne pored prozora ili izie napolje i onoga koji dimom truje i uznemirava cijelu porodicu, a naroito svoju malu djeicu koja su roena sa tako istim i zdravim pluima. Nije isti grijeh ovjeka koji ne zna za tetu odreenog djela i onoga koji to zna. Dakle, nije isti postupak naih djedova koji su puili, a nisu znali za tetnost duhana i nas danas koji to, itekako, dobro znamo. Kao zakljuak, mogu da kaem da nije precizno kazati da tri mekruha ine haram. To bi znailo da je trea cigareta haram, a to moda nije uvijek sluaj. Preciznije je kazati da ustrajnost u injenju mekruha vodi ka tome da to postane haram. Kada neto postaje haramom zavisi od vie okolnosti. U svakom sluaju, vrst musliman ne ustrajava u mekruhu. Osoba koja ustrajava u tome oito ima slabosti koje ejtan iskoritava da bi njome manipulisao, pa neka o tome svako ko svjesno ini mekruhe dobro razmisli.
Stranica 10 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno nositi Kuran ispod pasa?
Normalno je da svaki musliman, svjestan injenice da je Kurani-kerim govor naeg Uzvienog Stvoritelja, nastoji da prema toj knjizi izraava svaku poast i da je uva i zatiti od bilo kakvog poniavanja. U tom duhu treba gledati i na postavljeno pitanje. Ukoliko je u tome vid poniavanja, to moe biti ponekad sluaj, ovisno o okolnostima, onda je to grijeh (haram). Ukoliko, pak to nije vid poniavanja, onda nije ni grijeh. Naprimjer, poniavanje bi bilo kada bi ovjek stavio Kuran u zadnji dep na pantalonama i tome slino, a ne bi bilo poniavanje kada bi ga nosio u ruci ili tani, pa makar to bilo ispod pojasa. Preporuka bi bila da se u svim prilikama kada sumnjamo da je neto grijeh, toga klonimo, a posebno kada za tim nemamo potrebe. Prema tome, preporuio bih svakome da povede rauna o Allahovoj, d.., Knjizi, da joj svugdje i na svakom mjestu izraava poast i da ne dozvoli bilo ta u emu moe biti koliko trunka poniavanja. Pitanje: Odgovor: Osoba koja nae neto to je druga osoba izgubila, a to se smatra vrijednou, treba to uzeti u dva sluaja: a) ukoliko postoji mogunost da e to biti uniteno, b) ili uzeto od osobe koja e to za sebe nepovratno prisvojiti. To znai, ako ivimo u sredini gdje svijet nee uzeti tui imetak, onda emo naenu stvar ostaviti na istom mjestu kako bi vlasnik mogao da se vrati i nae je na mjestu na kojem ju je izgubio. Ako pak postoji bojazan da npr. izgubljenu ovcu pojede vuk, ili izgubljeni novanik uzme onaj koji se Allaha, d.., ne boji, te e novanik i ono to je u njemu sebi prisvojiti, izgubljeni predmet trebamo uzeti i uvati na odgovarajuem mjestu. U tom sluaju, u roku od godinu dana duni smo da oglaavamo, na odgovarajui nain, da se izgubljeni predmet nalazi kod nas. Ukoliko se pojavi vlasnik, koji e izgubljeni predmet precizno opisati, duni smo mu ga dati. Ukoliko se ne pojavi izgubljeni predmet moe ostati kod nas, s tim to smo duni vratiti ga vlasniku bilo kada da se pojavi. Kako postupiti sa naenom stvari kao to je novac, olovka itd.?
Stranica 11 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno izai sa djevojkom koja mi nije mahrem i etati (aikovati) sa njom u prisustvu prolaznika na ulici?
Islam ne poznaje zabavljanje i aikovanje. Islam poznaje upoznavanje buduih branih parova. Kada je Poslanik, s.a.v.s., uo da je Mugire b. ube zaruio neku enu, upitao ga je da li ju je vidio. Nisam, odgovorio je Mugire. Idi, pa je vidi, rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s., jer tako je sigurnije da ete se voljeti. (Tirmizi u Sunenu i rekao da je hasen.) Upoznavanje treba da bude nakon obeanja (zaruke) da e momak i djevojka stupiti u brak, ukoliko se u njihovom shvatanju braka i branog ivota ne pojave nepremostive razlike. Status zarunika, nakon zaruke, isti je kao i prije zaruke. Zaruka ima za cilj da pokae ozbiljnost i da zatiti djevojke od onih koji ele samo zabavu. to se tie samog upoznavanja, ono je nuno potrebno. Preporuio bih svima da dobro upoznaju osobu s kojom ele stupiti u brak. To upoznavanje mora biti u granicama erijata. Prije svega, ne smije biti osamljivanja, a osamljivanje je kada se jedno muko i jedno ensko, kojima je dozvoljeno stupiti u brak, osame tako da ih trea osoba ne vidi, bilo da je osamljivanje na otvorenom ili zatvorenom prostoru. Nadalje, za vrijeme tog upoznavanja ne smije u razgovoru biti neto to je inae islamom zabranjeno i upoznavanje ne smije biti korak ka nemoralu. im upoznavanje postane korak ka nemoralu, postaje zabranjenim. Prema tome, kakav e status imati, zavisi od osoba koje se upoznavaju. Upoznavanje, u kome nema grijeha, moe da potraje onoliko koliko je zarunicima potrebno da se meusobno upoznaju tako da u brak, svako od njih stupi na osnovu znanja da mu druga osoba odgovara za zasnivanje brane zajednice.
Stranica 12 od 416
Pitanje:
Profesor sam na jednoj visokokolskoj ustanovi. Otkako sam poeo prakticirati islam, elja mi je da se i moja supruga islamski pokrije. Mada je ona, elhamdulillah, poela redovno klanjati, sa pokrivanjem ide malo tee. Kao izgovor ona esto navodi da supruge uglednih profesora islamskih nauka, uenice medresa i njihove profesorice izlaze na ulicu gologlave. Da li je moja supruga u pravu kada se poziva na njihove postupke?
Odgovor: Pitanja ovakvog sadraja mi esto dolaze. Ona ukazuju na problem s kojim se susreu oni koji ne poznaju uenja islama malo bolje. Naime, Allah, d.., je sljedbenicima islama odredio da im uzor bude Njegov Poslanik, s.a.v.s., (Vidi suru El-Ahzab, 21.), a ne profesori islamskih nauka, uenice medresa ili njihove profesorice. Od profesora islamskih nauka, uenica medresa, njihovih profesorica i ostalih muslimana i muslimanki koji su u poziciji da se svijet, zbog te pozicije, na njih ugleda, oekuje se da budu ivi primjer Alejhisselamovog, s.a.v.s., prakticiranja islama. Meutim, ukoliko se njihovi postupci razlikuju od Poslanikove, s.a.v.s., prakse to znai da oni grijee i mi ih u tome ne bismo smjeli slijediti. Upravo zbog toga, islamska ulema naglaava da svaki postupak, svako ljudsko djelo treba staviti na vagu Kurana i sunneta, pa ako se bude slagalo sa Allahovom d.. rijei, to djelo emo smatrati ispravnim i dobrim, a ako ne onda emo to djelo smatrati nepodobnim. Posebno skreem panju svakom muslimanu i muslimanki da je neophodno svaija djela i postupke stavljati na tu vagu jer ljudi, svi ljudi bez izuzetka, grijee, te ako ne budemo mjerili ispravnost njihovih postupaka moemo i sami pasti u greke. Islamska ulema kae da je najsigurnije slijediti onog uenjaka koji je preselio na ahiret kao vjernik, jer dok je ovjek iv podloan je iskuenjima i moe skrenuti s pravog puta. Na osnovu iznesenog, moemo kazati da Vaa ena nije u pravu kada kao izgovor za nepokrivanje uzima primjer pomenutih sestara koje nisu pokrivene. Znam da mnoge od tih sestara znaju da grijee, ali ne mogu savladati svoju slabost, znam da bi mnogi profesori bili sretni kad bi se njihove supruge islamski oblaile, znam da mnogi puno pate zbog toga. Na kraju, skrenuo bih panju da je normalno da ovjek pogrijei, ali nije normalno da greku svjesno odobrava, to je, naalost, ponekad sluaj.
Stranica 13 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je muslimanu dozvoljeno da prvi pozdravi nemuslimana?
Islamska ulema, u vezi sa nazivanjem selama nemuslimanima i uzvraanjem na njihov selam nema jedinstven stav. Nevevi, u komentaru Muslimovog Sahiha kae: Na stav je da je haram prvi im nazvati selam, a dunost je (vadib) uzvratiti im pozdrav tako to e se rei ve alejkum (i na vas) ili samo alejkum (na vas). Nevevi, komentariui hadis br. 2163 dalje navodi hadise u kojima Poslanik, s.a.v.s., zabranjuje da se nemuslimanima naziva selam. (Vidi: Nevevijev komentar na Muslimov Sahih, 14/144-147.) Nevevi dalje kae: To to smo spomenuli u vezi s naim mezhebom zastupa veina uleme i prve generacije openito. Jedna skupina, pak, smatra da je dozvoljeno da im prvi nazovemo selam. To se prenosi od Ibn Abbasa, Ebu Umame, Ibn Ebi-Muhajriza, a to je jedno od miljenja naih uenjaka. (Sahihu Muslim bi-erhin-Nevevi, 14/145.) Prouavajui to pitanje, zakljuio sam da to zavisi od odnosa nemuslimana prema muslimanima. Smatram da nema smetnje da musliman prvi pozdravi nemuslimana, pa prema tome ni da mu uzvrati na njegov pozdrav, pod uslovom da nemusliman bude od onih koji imaju lijep odnos prema muslimanima, tj. da ne bude od onih koji zbog vjere muslimane protjeruju iz njihovih kua ili se protiv njih bore. Allah, d.., kae: Allah vam ne zabranjuje da inite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg ne izgone. Allah, zaista, voli one koji su pravini. (El-Mumtehina, LX:8.) Nazivanje islamskog pozdrava-selama, bez sumnje je vid dobroinstva i, na osnovu pomenutog ajeta, to dobroinstvo moemo uiniti i nemuslimanima, pod uslovom da prema nama imaju lijep odnos, tj. da sa nama ne ratuju niti nas iz naih domova proganjaju zbog toga to smo mi pripadnici islama. Hadise kojima se zabranjuje nazivanje selama nemuslimanima biljee Muslim u Kitabusselam, Tirmizi u Kitabus-sijer i Kitabul-istizan vel-adab i Ahmed u Musnedu od Ebu Hurejre, r.a. Meutim, ta zabrana, a Allah d.. najbolje zna, odnosi se na situaciju kada se nemuslimani bore protiv muslimana i kada prema njima nemaju lijep odnos. Naime, imam Ahmed, u svome Musnedu, od Ebu Basre (Musnedul-qabail br. 26694, 26695.) prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Mi sutra kreemo na idove, pa im nemojte prvi nazivati selam, pa kada vam nazovu selam, vi recite samo ve alejkum ( i na vas). Primjenjujui usulsko pravilo da u sluaju postojanja dva dokaza, u vezi nekog pitanja, od kojih je jedan opi, a drugi specifian za to pitanje, tada se u obzir uzima specifini dokaz kojim se tumai namjera i znaenje opeg dokaza. Hadisi koji zabranjuju muslimanima da nemuslimanima prvi nazivaju selam su openiti i obuhvataju i ratno i mirnodopsko stanje. Ebu-Busrin hadis je specifian i odreuje da se ta zabrana odnosi na period kada se muslimani nalaze u ratu sa nemuslimanima, jer je Poslanik, s.a.v.s., eksplicite rekao: Mi sutra kreemo na idove pa im nemojte prvi nazivati selam Iz tog razumijemo da onda kada nemuslimani imaju lijep odnos prema muslimanima, kada ih ne progone iz njihovih kua, niti ratuju protiv njih zbog vjere njihove, tada nema smetnje da musliman nemuslimana prvi pozdravi i da mu na pozdrav uzvrati. Jo bih samo skrenuo panju da muslimani, kako potuju nemuslimane koji zasluuju da budu potovani kao ljudi, treba da zahtijevaju da i oni potuju njih, da potuju njihovo pravo na vlastitu kulturu i tradiciju. Jadno je da se nijedan novinar musliman-vjernik, na BHT, ne usuuje da nazove selam. Ako je BH multietina, multivjerska, onda i pozdravljanje mora biti multi i to pitanje treba da bude u domenu slobodnog izbora svakog novinara. Ono to se sada dogaa je negiranje osnovnih ljudskih prava, gospodo na telviziji! Muslimanima ne smeta kada uju na telviziji dobar dan i dobro vee, jer BHT nije samo njihova, ali im smeta da njihov pozdrav esselamu alejkum (neka je mir i svako dobro s vama) bude eliminisan i zabranjen na televiziji, koju oni ipak najvie finansiraju. Muslimanima smeta da se hadi Senad Hadifejzovi, ini mi se u strahu i panici, mora izvinjavati to se, dok se novinarka uivo javljala u dnevnik iz Travnika, uo ezan sa travnikih damija. Naem Senadu savjetujem da vodi rauna da mu se novinarka sljedei put javlja ispred neke travnike crkve, tako da se, ako crkva zazvoni, ne mora
zbog toga izvinjavati. Muslimanima takvo izvinjavanje nije potrebno, jer da im je bilo potrebno crkava u Travniku, Sarajevu i mnogim drugim mjestima danas ne bi bilo. Pitanje: Student sam medicine. Interesuje me da li sam duan da aktivno uestvujem kao daija, da pozivam nemuslimane u islam i tumaim Allahovu, d.., vjeru, s obzirom da nisam zavrio medresu?
Odgovor: Islam je vjera koju je Allah, d.., poslao svim ljudima bez obzira ko oni bili. Islam nije vlasnitvo onih koji su trenutno njeni sljedbenici, nego je emanet koji su oni duni prenijeti, kako na svoje potomstvo, tako i onima koji ive u njihovoj sredini. Muslimani su obavezni ispravno i tano islam prezentirati, dostaviti i objasniti svim stanovnicima zemaljske kugle, kranima, idovima, hindusima i sljedbenicima svih ideologija i pravaca, kako bi oni mogli da se upoznaju sa svim sredstvima islama, moralnim, etikim, kulturnim, pravnim, politikim, ekonomoskim itd. Izvravajui tu svoju dunost, muslimani izvravaju moralnu obavezu prema njima, jer nema sumnje da je zadravanje, samo za sebe, neke opekorisne stvari veliko zlodjelo prema sebi i prema drugima. U isto vrijeme, muslimani tako skidaju sa sebe obavezu i odgovornost za koju e biti pitani na Sudnjeme danu. Dok ovo piem sjetih se rijei jednog mladog Nijemca koje je izgovorio na kongresu islamskih aktivista, a u kojima ih je otro napao rekavi da su oni odgovorni to njegov otac nije upoznao islam, te je ivio i umro u zabludi. A znate, rekao im je, da ja volim svoga oca i nije mi svejedno to e on u vatri gorjeti. Gdje ste vi do sada bili, zato ste islam skrivali za sebe. To vam nikada neu oprostiti. Isto tako, esto se sjetim kritika brata Bilala, kolege iz studentskih dana, koji se vratio u islam, nakon to su ga njegovi roditelji odgojili u kranstvu. On je nas, svoju brau i sestre koji su sa njim studirali na univerzitetu Wales u Velikoj Britaniji, a koje su roditelji odgojili u islamu, kritikovao govorei da smo izuzetno pasivni i da ne radimo dovoljno na propagiranju islama. Ja znam kako je ivjeti u afirluku, govorio je on. Naime, brat Bilal je nekada radio u birtijama kao izbaciva i upoznao svijet droge, nemorala i podzemlja. Potovani brate, potrudi se da u granicama svoga znanja istinu islama prenese na druge. Meni se jako dopada tumaenje stoetvrtog ajeta sure Al-Imran da svi mi treba da budemo ummet koji poziva na dobro. Ono je korisno i potrebno je da meu nama ima skupina koje e to profesionalno raditi, ali, ipak, imajui u vidu da emanet islama nosi svaki musliman, smatram da je svako duan oduiti se u tom pogledu u granicama svojih mogunosti. Ukoliko bude djelovao kao daija, bez obzira to nisi zavrio medresu, ti e, ina-Allah, skinuti teret emaneta koji nosi na sebi kao musliman. Ono o emu treba voditi rauna jeste da o islamu ne govori ono to ne zna. Iskoristi svaku priliku da poziva sve ljude, bez obzira kakvih ideologija i pravaca bili sljedbenici, da se upoznaju s izvornim islamom, jer e ih islam usreiti, ukoliko ga istinski prihvate. Siguran sam da si ti, kao sljedbenik islama jako sretan i smatram da tu sreu nema pravo zadravati samo za sebe, nego treba da je dijeli i sa drugima. Osim toga, nemoj dozvoliti da te sutra, na buduem svijetu, tvoje kolege optuuju da im nisi objasnio islam mada si ga poznavao.
Stranica 15 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno raditi u tvornici cigareta?
Tvornica cigareta proizvodi otrov kojim truje ljude. Jeste da taj otrov ubija postepeno, ali ipak ubija. U Velikoj Britaniji godinje umre vie od sto i dvadeset hiljada ljudi od bolesti kojima je uzrok puenje. Siguran sam da su statistiki podaci i kod nas poraavajui, jer u nas veina stanovnitva pui, za razliku od Velike Britanije. Prolog mjeseca amerika vlada je tuila duhansku industriju i podnijela zahtjev za ogromnom odtetom kako bi kompenzirala tetu koju trpi drava lijeei puae, izgubljenih radnih sati, te mnogih drugih zdravstvenih, socijalnih i drutvenih problema koje uzrokuje puenje. Upravo zbog toga, musliman ne bi trebao da uestvuje u proizvodnji cigareta, jer time nanosi tetu ovjeku, a to je, bez sumnje, grijeh. Preporuio bih vam da se potrudite i naete drugi odgovarajui posao. Na poslu u tvornici cigareta moete ostati ukoliko za to postoji prijeka potreba (darura), tj. ukoliko nemate drugog naina da obezbijedite sredstva za normalan ivot Vas i Vae porodice koju ste duni izdravati. Pitanje: Odgovor: Poslanik, s.a.v.s, je rekao da je krtica onaj u ijem prisustvu se spomene njegovo ime, pa onaj ko to uje ne donese salavat. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabud-davat.) Poslanik, s.a.v.s, je takoe rekao: Ko na mene donese salavat jedanput, Allah e na njega donijeti deset puta. (Muslim, Sahihu-Muslim, Kitabus-salat.) Iz mnogobrojnih hadisa i prakse ashaba moemo razumjeti da je potpun salavat izgovor sallahu alejhi ve sellem. Jo potpuniji je takozvani ibrahimijski salavat koji uimo na etehijjatu. Na osnovu pomenutih dokaza, mislim da je za postizanje potpunog sevaba za salavat potrebno kazati sallahu alejhi ve sellem (skr. s.a.v.s.). Alejhisselam je pola te izreke, to znai pola sevaba. Pitanje: Odgovor: Sabahski sunneti su pritvreni sunneti (sunne muekkede). Prema tome, kad god se osoba sjeti da ih je propustila, poeljno je da ih naklanja, bilo prije izlaska sunca ili poslije, bilo da ih je propustila zbog opravdanog razloga ili ne. To moemo razumjeti iz mnogih hadisa. Npr. Bejheqi prenosi od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: Ko ne klanja dva rekata sabahskog sunneta prije nego sunce izie, neka ih klanja (tj. poslije). Buharija, Muslim i drugi prenose od Imrana b. Husajna da je Poslanik, s.a.v.s, za vrijeme jednog pohoda sa ashabima prespavao sabah-namaz. Suneva toplota ih je probudila. Saekali su da sunce odskoi, zatim je Vjerovjesnik, s.a.v.s, naredio da se proui ezan. Klanjao je dva rekata sunneta, a zatim farze. Treba napomenuti da je poeljno i ostale pritvrene sunnete naklanjati kada se propuste. Ukoliko osoba zaboravi da klanja sabahske sunnete da li ih treba naklanjati? Da li je dovoljno rei alejhisselam (skr. a.s.) kad se spomene Poslanikovo ime ili je potrebno kazati sallallahu alejhi ve sellem (skr. s.a.v.s.)?
Stranica 16 od 416
Pitanje: Odgovor:
Vi vrlo esto na kraju svojih odgovora kaete Allah najbolje zna. Da li to ima utemeljenje u erijatu?
Da, to ima utemeljenje u sunnetu Poslanikovom, s.a.v.s, i praksi njegovih ashaba. Naime u mnogobrojnim hadisima preneseno je da su ashabi u mnogim situacijama, a naroito kada bi ih Poslanik, s.a.v.s, upitao o neemu, govorili: Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju. (Vidi, naprimjer, poznati hadis koji govori o imanu, islamu i ihsanu u Muslimovom Sahihu, Kitabuliman.) Oni su govorili i Njegov Poslanik jer je Muhammed, s.a.v.s, bio meu njima i mogli su ga pitati i traiti od njega odgovor. Nakon Poslanikove, s.a.v.s, smrti nije preostalo nita drugo, nego da ovjek kae: Allah najbolje zna i tako potvrdi tu injenicu i iskae svoju ljudsku slabost. U isto vrijeme, treba napomenuti da rijei Allah najbolje zna ne znae sumnju u dati odgovor, nego znae da je to ipak ljudski odgovor koji je podloan greci, a Allah, d., je jedini koji sve zna i koji sve najbolje zna. Pitanje: Odgovor: eni nije dozvoljeno nositi nikab dok je pod ihramom, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao u hadisu koji prenosi Ibn Omer, r.a: I ena pod ihramom ne smije nositi nikab, niti oblaiti rukavice. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabu dezais-sajdi, Babu ma junha minet-tibi lil-muhrimi vel-muhrime, hadis br. 1838. Vidi: Fethul-bari, 4/63.) U drugom hadisu stoji da se ihram ene ogleda u tome da joj bude otkriveno lice i da nema rukavica. ena moe, dok je pod iharamom, da lice za trenutak pokrije dijelom svoje mahrame, ukoliko pored nje naiu mukarci koji joj nisu mahrem. Tako su postupale Aia, r.a, i druge hadinice kad su na had ile sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Aia kae: Skupine jahaa su prolazile pored nas, a mi smo bile pod ihramima sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. Kada bi naili pored nas, mi bismo svoje dilbabe sa glave stavljale preko lica, pa kad bi proli mi bismo ga otkrile. (Prenosi Ebu Davud i El-Esrem.) Lice kod ene ima status glave kod mukarca u pogledu pokrivanja, dok je osoba pod ihramima. Upitan o tome kakav je status ene koja nosi nikab dok je pod ihramom vrhovni muftija Saudijske Arabije Abdulaziz b. Abdullah Ali ejh kae: Ukoliko je obukla nikab nenamjerno, onda nije nita obavezna, a ako je to svjesno uradila, duna je uiniti iskup koji se ogleda u klanju ovce, ili u postu od tri dana ili davanju hrane za est siromaha. (El-Alem el-islami, br. 1625, novembar, 1999, str. 14.) Pitanje: Proitala sam da je u Zenici obavljeno vjenanje izmeu jednog branog para i izmeu njihove djece iz prvog braka, tj. majka je svoju kerku iz prvog braka udala za sina svog sadanjeg mua. Da li je to erijatom dozvoljeno? Da li ena, za vrijeme obavljanja hada ili umre, moe nositi nikab?
Odgovor: Da, to je dozvoljeno i nema smetnje da se njihova djeca iz prvog braka uzmu. Zabranjeno je da njen sadanji mu oeni njenu kerku iz prvog braka, nakon to su njih dvoje konzumirali brak ili da se njegov sin oeni sa enom s kojom je njegov babo sklopio brani ugovor.
Stranica 17 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je enama dozvoljeno bojenje kose?
Upotreba kne za bojenje kose, dlanova i tabana itd. dozvoljena je. Nije dozvoljeno stavljati na nokte lak koji spreava da voda dopre do njih. Nevevi kae u El-Medmuu da je mustehab (lijepo) upotrebljavati knu u tu svrhu. On isto tako kae da nema razlike izmeu muka i enska u pogledu farbanja kose u crno, tako da je to zabranjeno i ensku kao i muku. (Vidi: Nevevi, ElMedmu, 1/324.) On je do tog zakljuka doao analogijom (kijasom). Naime, Poslanik, s.a.v.s, je eksplicite zabranio da mukarac boji kosu u crno u hadisu koji se prenosi od Dabir b. Abdullaha da je Poslaniku, s.a.v.s, na dan oslobaanja Meke, doao Ebu Kuhafe, koji je bio potpuno bijele kose. Poslanik, s.a.v.s, naredio je da mu oboje kosu, ali da izbjegavaju crnu boju. (Vidi: Muslim, Sahih Muslim, Kitabul-libasi vez-zine, br. 2102.) to se tie koritenja drugih boja, mimo crne, za to nema nikakve smetnje ukoliko ena ima sijedu kosu. Ukoliko ena ima kosu crne, smee ili neke druge boje, dakle boje koja se smatra lijepom, u tom sluaju neki smatraju da je bojenje zabranjeno. Njihov argument je da je to mijenjanje Allahovih, d., stvorenja ili poistovijeivanje sa nemuslimankama. Smatram da navedeni argumenti ne stoje i da je eni dozvoljeno bojiti kosu s tim da izbjegava crnu boju, koja je hadisom zabranjena. Smatram da to nije poistovjeivanje, niti mijenjanje Allahovih, d., stvorenja, jer su muslimanke bojile knom (knile) svoju kosu i u vrijeme Poslanika, s.a.v.s. Da je taj postupak imao status poistovjeivanja sa nemuslimankama ili mijenjanja Allahovih, d., stvorenja, Poslanik, s.a.v.s, bi im to sigurno zabranio, a ne bi im to preporuio, kako se navodi u mnogim hadisima. Ja bih preporuio enama da boje svoju kosu bojom koja se dopada njihovim muevima, u nadi da e to ojaati branu zajednicu i usreiti brane parove, uz napomenu da djevojka mora da obavijesti svoga zarunika ukoliko je promjenila boju svoje kose, kako bi izbjegla varanje koje je u islamu najstroije zabranjeno. Pitanje: Odgovor: Salijevanje strave je pagansko vjerovanje i nema utemeljenja u erijatu. Ne spominje se da je tako neto postojalo u praksi Allahovog Poslanika, s.a.v.s, niti u praksi prvih generacija muslimana. Kod njih je postojala rukja (oduavanje), koja ima utemeljenje u erijatu. Prema tome, salijevanje strave i tome slino je zabranjeno (haram). Posebno, u tom pogledu zabrinjava, to mnoge ene, kada salijevaju stravu, ue naopako kuranske sure to je najvei grijeh koji moe izvesti iz islama. Uenje sura naopako pri salijevanju strave govori da su to dinovska i ejtanska posla. Zbog toga, savjetujem svim naim muslimankama da se klone salijevanja strave. Ukoliko su uile sure naopako, neka odmah prestanu i iskreno se pokaju Allahu, d.. Ukoliko svjesno to nastave raditi, neka znaju da tim svojim postupkom izlaze iz islama, a Allah, d., najbolje zna. eljela bih da mi pojasnite islamski stav u vezi sa tzv. salijevanjem strave, praksom koja je u BiH vrlo rairena?
Stranica 18 od 416
Pitanje: Odgovor:
Nedavno mi je do ruku dola tzv. Ar dova. Da li je ova dova erijatski utemljena i mogu li je iriti dalje?
itajui tu dovu primijetio sam sljedee: 1- da u ovoj dovi ima puno tamparskih greaka koje ponekad sutinski mijenjaju znaenje, npr. na jednom mjestu umjesto mesir (stjecite) pie makir (varalica); 2- da u njoj ima kuranskih dova i dova koje su prenesene od Poslanika, s.a.v.s; 3- da u njoj ima dova koje nisu prenesene od Poslanika, s.a.v.s, ali su dobrog i ispravnog znaenja; 4- da u njoj ima dova koje nemaju utemeljenja u erijatu, kao npr. da je Allahovo, d., ime napisano na Debrailovom krilu, na Mikailu, na elu Israfilovom i na dlanu Azrailovom. Meutim, ono to je u vezi s ovom dovom daleko problematinije i opasnije jesu dobrote Ar dove. Naime u njima se kae da se pripovijeda da je Melek Debrail Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, rekao sljedee: 1- da ko ovu dovu proui jednom u ivotu ui e u dennet a da nee polagati raun bez obzira koliki grjenik bio. To znai da ovjek moe raditi ta hoe, grijeiti koliko hoe, vano je da samo jedanput ovu dovu proui i on je dennetlija, isto kao i ehid koji je poginuo na Allahovom putu borei se da Allahova rije bude gornja. Ko imalo poznaje islam svjestan je da je takva tvrdnja u potpunoj suprotnosti sa njegovim temeljnim principima; 2- da e bolesniku koji proui tu dovu Allah dati lijek. Takvu tvrdnju moemo provjeriti i praktino se uvjeriti u njenu ispravnost. Ja u takvu tvrdnju sumnjam jer Poslanik, s.a.v.s, nije to rekao; 3- da e svaka elja biti ispunjena, bilo da se ona odnosi na ovaj ili budui svijet i da e Allah sprijeiti da mu neprijatelj ili bilo ko drugi naini neku tetu. Ni ta tvrdnja nije utemeljena. Jeste da Allah, d., nee ostaviti prazne ruke onoga ko Ga moli, ali da bi dova bila primljena, treba ispunjavati odreene uslove o kojima se ovdje ne govori. Nadalje, nekada Allah, d., ispuni nekome elju na dunjaluku, a nekada to ostavi za ahiret, iako je ovjek molio da mu se to da na dunjaluku. U dobrotama Ar dove se dalje navode izreke etverice hulefai-raidina u kojima oni govore kako su im se sve elje ispunjavale kada su uili tu dovu. To je neutemeljena tvrdnja, jer da bi bila utemeljena mora biti prenesena ispravnim senedom i ne smije u sebi imati neku tajnovitu mahanu. U konkretnom sluaju sened se nigdje ne spominje, a i ono to im se pripisuje ima u sebi tajnovitu mahanu te se zbog nje to ne moe prihvatiti. Ta tajnovita mahana ogleda se, izmeu ostalog, u injenici da se nisu sve njihove elje ispunile. Na kraju dobrta Ar dove trai se da se dova nosi uza se ispisana arebicom, da se ui na nafila-namazima i da e sve to ovjek zaeli od Alllaha, d., biti udovoljeno. To je vrlo opasna tvrdnja, jer moe navesti ovjeka da se osloni na dovu i tako ode u zabludu. Prevodilac jo napominje da je to samo dio njenih dobrota, koje su spomenute u itabu Durranil - Durin-nazim, na 155 str. Ja ne sumnjam u lijepu i iskrenu namjeru pisca i prevodioca ove dove. Molim Allaha, d., da ih nagradi za njihovu lijepu namjeru, ali se muslimanima mora skrenuti panja na sve greke koje se u njoj nalaze i na veliku opasnost koju takve novotarije kriju u sebi. Da su pisac i prevodilac dove bili svjesni njene opasnosti i opasnosti njenih dobrota, da su bili svjesni zabrane da se u usta Poslanikova, s.a.v.s, stavljaju rijei koje on nije rekao, da su bili svjesni njegova hadisa: Ko na mene svjesno slae, neka sebi trai mjesto u Vatri. (Muslim, Sahih Muslim, Kitabul-ilm, hadis br. 107.), oni to nikada ne bi uradili. Imajui u vidu da ne postoji hadis koji govori o Ar-dovi, te injenicu da u njoj ima pogrenih reenica, sa sigurnou moemo kazati da tu dovu nije dozvoljeno iriti, a posebno je haram u spomenute dobrote vjerovati, jer one mogu ovjeka odvesti na totalnu stranputicu, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 19 od 416
Pitanje: Odgovor:
Molimo vas da nam neto kaete o Nur-dovi.
Na ovo pitanje sam detaljno odgovorio u asopisu Hilal br. 8, januar 1997. Imajui u vidu da je do tog broja mnogim naim itaocima nemogue doi, a da mi, moda najvie pitanja dolazi upravo na tu temu, prenosim vam pomenuti odgovor u cijelosti. Kada sam prije nekoliko godina vidio Nur-dovu i proitao njenu svrhu i znaaj (tj. njene fadilete) i uo za jo neka slina pisma (kao to je pismo sejjide Zejneb u kojem se kae da svako do koga to pismo doe mora da ga umnoi u trinaest primjeraka i to podijeli kako bi bio sretan, a ukoliko to ne uradi bie nesretan), zatim neke specijalne namaze koji ne postoje u erijatu itd, shvatio sam, jo bolje, vrijednosti znanja i Allahovih, d.., rijei: ... A Allaha se boje od robova Njegovih ueni... (Kuran, XXXV:28). Porijeklo Nur-dove je meni nepoznato. Kako je ona nastala i ko ju je napisao mi moemo samo pretpostavljati. Ono to osjeam je da takve novotarije (naroito tako podle novotarije) mogu biti pripremljene od strane vrlo lukavih neprijatelja islama koji iz iskustva znaju da je nemogue muslimana odvratiti od vjere time to e na islam navaljati drvlje i kamenje, dakle, govoriti loe protiv islama, ali ga moe vrlo lahko odvratiti ako mu pogreno tumai islam i u ime islama ubacuje u vjeru ono to s islamom nema nikakve veze, pa ak i ako se to dijametralno suprostavlja uenju islama, kao to je Nur-dova. U nekim sluajevima novotarije budu uvode nesvjesni muslimani koji ele da urade dobro djelo i koji imaju lijepu namjeru. Primjer za to, imamo knjigu u kojoj je za svaku suru napisano za to treba da se ui. Mada u hadisu nalazimo samo nekoliko sura za koje su spomenute prilike u kojima ih je lijepo uiti, pisac spomenute knjige je za sve ostale sure izmislio fadilete, s najljepom eljom da podstakne muslimane da ue Kuran. to se Nur-dove tie, postoji i jedna i druga mogunost. No, bez obzira ko je dovu napisao, njena svrha i znaaj nose izuzetno opasne poruke koje mogu ovjeka izvesti iz islama i zbog toga smo duni na to da upozorimo muslimane i da im objasnimo da ta dova nema temelja u islamu i da ju je haram propagirati i u nju vjerovati. Naime, kada se pogledaju svrhe i znaaj Nur-dove, jasno je svakom ko poznaje islam i njegove propise da je Nur dova izmiljena i pripisana Poslaniku, s.a.v.s, te da se njena svrha i znaaj suprostavljaju islamskim uenjima. Dokaz da Nur-dova nema osnove u islamu i da je suprotna islamskom uenju nude sljedee injenice: 1- U svrsi i znaaju ove dove pie da je ona uzeta iz starog kitaba sa strane 255 pisanog na staro-turskom jeziku. Svaki iole uen musliman zna da mi svoju vjeru ne uzimamo iz tako neprovjerenih izvora kao to su stari kitabi pa makar bili pisani, ne na staro-turskom, nego ak i na arapskom jeziku, jer u tim starim kitabima, iji autori nisu provjereni i ueni mumini, mogao je pisati ta ko hoe i lagati i izmiljati ta ko hoe. Mi muslimani islam uzimamo iz potpuno sigurnih izvora: Kurana i ispravnih (sahih) hadisa Poslanikovih, s.a.v.s. Nur-dova ne nalazi se u Kuranu niti u Alejhisselamovim hadisima, pa je prema tome izmiljena i pripisana Poslaniku, s.a.v.s. To je la na Poslanika, s.a.v.s, a laganje na njega je veliki grijeh. 2- U svrsi i znaaju dove pie: Ko ovu dovu proui puui u vodu, pa tu vodu pije bie zejrek i pametan. To je izmiljotina, jer pamet ovjeku daje samo Allah, d., a kome On to ne da, taj je ne moe ni imati. Normalno je da jedna izmiljena dova u tome ne moe pomoi bez Allahove, d.. dozvole, pa kako se onda moe ovako kategoriki tvrditi da e onaj ko tako uradi postati pametniji. Koliko su postali pametniji oni koji su to probali mogu se i sami uvjeriti. 3- U svrsi i znaaju te dove pie: Ko ovu dovu nosi uza se, njemu Allahovim emerom ne kodi nikakav narod, oruje, pa ni vjetar, voda i ostale sile ovjekove kao to su sihiri i sl. Da je to puka la i da se to suprostavlja Allahovim, d., zakonima koje je on uspostavio na nebesima i Zemlji treba da je jasno svakom muslimanu. Kada takvu zatitu ovjeku ne obeava
Kuran, Allahova, d., rije, kako to moe da obea dova za koju se ne zna ni ko ju je izmislio i pripisao Poslaniku, s.a.v.s. Nadalje, kada bi Nur-dova pruala takvu zatitu, dovoljno bi bilo podijeliti je ljudima i oni bi zavladali svijetom. Znam da su mnoga naa braa u Bosni izginula mada su sa sobom imali ovu dovu, pa su se ak, na osnovu toga, na paljanskoj televiziji ismijavali nama muslimanima. Muslimanima treba da bude uzor Poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi. Jeste li ikad uli da je Poslanik, s.a.v.s, kada bi postrojio svoje ashabe pred bitku, dijelio im napisanu Nur-dovu i govorio im ono to u Nur-dovi pie?!! Je li historija islama zabiljeila da je neko od ashaba nosio Nur-dovu? Tako neto nije zabiljeeno u historiji islama. Uostalom, ko tvrdi da na ovu dovu nee metak, neka to pokua i praktino na sebi dokazati. Ja nisam uo da je to nekom uspjelo. 4- U svrsi i znaaju ove dove pie o nekakvom namazu koji treba klanjati u pola noi itd., zatim prouiti ovu dovu i ovjek e u snu vidjeti gdje mu je ukradena stvar. Poslanik, s.a.v.s, nas takvome namazu nije nauio, a on je na uzor i mi vjeru od njega uimo. Ukoliko se desi da neko, pomou Nur-dove neto i pronae, to ne znai da je Nur-dova ispravna, jer kad ovjek radi novotarije (bidate) (kao to je pomenuti namaz sa Nur-dovom) njega potpomae ejtan. Prema tome, njegov san je od ejtana, a ne od Allaha, d.. 5- U svrsi i znaaju ove dove dalje pie da ko je ui ili nosi uza se za njega sedamdeset hiljada meleka u Meki i Medini tespih ine i sevape mu poklanjaju. To je takoe neosnovana tvrdanja koja nema podlogu u erijatu, s obzirom da Nur-dova nije od Alejhisselama, pa prema tome on tako neto za nju nije ni rekao. 6- ini mi se da su najopasnije esta i sedma stavka svrhe i znaaja. Naime u estoj se kae da ako se ova dova napie i stavi mejjitu na prsa, Allah e ga osloboditi ispita meleka Munkera i Nekira u kaburu i svaki od meleka e mu rei da se ne boji i da su oni njegovo drutvo do Kijametskog dana. Dalje se kae da e od Allaha doi glas: O moj Munkeru i Nekiru, taj mejjit je upio Nur dovu pa je stavio na prsa, stoga nemojte ga azab initi, niti ga ispitivati. Opasnost lei u injenici to se iz toga razumije da je dovoljno ovjeku da sebi obezbijedi Nurdovu da mu stave na grudi u kaburu i on je spasen kaburskog ispita i kaburskog azaba. Po ovome, ovjek moe biti najvei afir, moe ubijati, zinaluk initi, piti i sve ostale velike grijehe raditi i da mu opet bude sve oproteno samo zbog lista papira koji mu se stavi na prsa u kaburu. Oni, koji svjesno ili nesvjesno ire i dijele Nur-dovu, oni kao da govore ljudima da ne moraju vjerovati, klanjati, postiti, dakle, ne moraju biti muslimani. Vano je samo da sebi obezbijede Nur-dovu i nema problema... 7- U zadnjoj stavci svrhe i znaaja kae se da ko ovu dovu nosi i ui, Allah e mu elje ispuniti, a na kijametskom danu e ga doekati sedamdeset hiljada meleka tako da e se svijet uditi kome se tolika poast daje. Uz to grijesi e mu biti oproteni i Allah e mu upisati umjesto grijeha sevape. Ta zadnja vrijednost najvea je la na Allahovu, d., vjeru dini-islam, i podli poziv ljudima da ostave islam i prihvate se Nur-dove. U tom pozivu kao da se kae: O ljudi, ta e vam Kuran i sunnet, kad imate neto vrednije, a to je Nur-dova koju kada nosite i uite elje e vam se ispuniti, a grijesi biti zamijenjeni sevapima. Radite grijehe, i to to vie, jer e vam ti grijesi biti zamijenjeni sevapima. Prema tome, to vie grijeha budete radili, vie ete sevapa imati na Kijametskom danu. Potovana brao i sestre, Nur-dova je podvala muslimanima, bilo da se to svjesno ili nesvjesno radi. Ona se kosi sa svim principima islama, lae na Allaha, d., i Njegova Poslanika, s.a.v.s, i poziva u kufr i injenje grijeha. Znam da mnogi muslimani nisu svjesni tog njenog znaenja, nisu svjesni onoga emu ona poziva i oni su prevareni te nesvjesno ire Nur-dovu meu svijetom, mislei da tako rade jedno dobro djelo. Koristim se prilikom da poruim muslimanima i muslimankama da je obaveza svih nas da se drimo Kurana i sunnneta i da sve ono to nema osnova u erijatu odbacimo kao novotariju koja nema mjesta u naoj istoj vjeri. to se same Nur-dove tie, nju je haram dijeliti i
propagirati, a onaj ko to svjesno radi, neka zna da on poziva u kufr, da nas Allah d.. toga sauva. Oni muslimani koji to nisu znali, pa su vjerovali u Nur-dovu i njome se bavili, njima e Allah, d., oprostiti ako se iskreno pokaju, jer Allah, d., prima iskrena pokajanja. Svakom muslimanu i muslimanki dunost je da upozore svoju brau i sestre na veliku opasnost Nur-dove i njoj slinih poziva kojima se pokuava izvesti muslimane iz vjere, a da oni to ni ne osjete. Molim Allaha, d., da nam pomogne da poveamo nae znanje iz islama, kako bismo mogli razotkriti i izbjei mnogobrojne zamke na koje nailaze sljedbenici Allahove, d., vjere. Amin! Pitanje: Odgovor: Po Allahovom, d.., zakonu ena je duna pokriti svoje tijelo (sve osim lica i aka) kada se pojavljuje na javnom mjestu gdje je mogu vidjeti mukarci koji joj nisu mahrem. Uzvieni Allah kae: A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako spoljanje (EnNur, 31.) Pod ukrasima koji se ionako vide, po preovladavajuem miljenju, misli se na lice, ake i odjeu koja se vidi. Krenje tog zakona veliki je grijeh ija veliina ovisi o tome kolike su posljedice, tj. koliko je grijeha, problema i nevolje prouzrokovalo otkrivanje ene. Dakle, to ena vie otkrije svoje tijelo, to vie se tako obuena pojavljuje na javnim mjestima, to su mukarci koji je gledaju bolesnijeg srca (moralno pokvareniji), sve vee su njene anse da zaradi grijeh. Preporuujem muslimankama da budu ponosne to pokrivaju svoje tijelo, jer tim svojim postupkom zasluuju Allahovo, d.., zadovoljstvo, a zahvalni e im biti i svjesni ljudi, jer znaju da su one korisne drutvu s obzirom, da e raati i odgajati zdrave i estite lanove zajednice, da one, svojom pojavom i ponaanjem nee izazivati ljubomoru i razvode brakova, da zbog svog naina ivota nee biti izvor i prenosilac mnogih bolesti itd. S druge strane, od onih koje se otkrivaju prije se moe oekivati nemoral i da nee da raaju, ili da, i ako rode poneko dijete, o njemu ne vode brigu i pravilno ga ne odgajaju... Treba naglasiti da, poslije alkohola koji je majka svih zala, (a tu se ubraja sve to opija, kao i droge), otkrivanje ena na javnim mjestima i njihovo neogranieno mijeanje sa mukarcima donosi ljudskom rodu najvie nevolje, zbog toga to to vodi u nemoral koji ovjeku donosi razliite venerine bolesti, dovodi do poremeaja u porodici i branom ivotu, to vodi u razvod braka, donosi psihike traume kako suprunicima tako i djeci itd. Onima koje se otkrivaju, koje se bave nemoralom i svima onima koji takve aktivnosti podravaju, treba staviti do znanja da na taj nain uzrokuju mnoge probleme u drutvu, da mu donose puno patnje i nevolja. Postavlja se i pitanje: Zato je otkrivanje, kod nekih ljudi, tako popularno? Odgovor lei u injenici da su danas otkrivanje ena (a sve vie i mukaraca) i nemoral koji to prati jedan veliki biznis. Oni koji se bave tim poslom su, uz pomo ejtana, a preko mas-medija, to predstavili kao lijepo i napredno, a to je, uistinu, runo i nazadno. Takvi biznismeni uinili su ene svojim robljem. ena je jo jedanput prevarena. ena je za njih objekat zahvaljujui kojem zarauju ogromne pare, bilo prodajom enskog tijela ili, pak, njegovim javnim izlaganjem. Jadno je da su se neke ene spustile na tako niske grane pa su dopustile da u njih ko god hoe istresa svoje smee, i da ih zagleda i mjerka kao na pijaci. ena, koja raa nove ljude, koja je majka ljudskog roda, zasluuje uzvienije mjesto od onoga kojeg su joj namijenili takvi biznismeni. Spas za enu, za njeno dostojanstvo, enstvenost i ljepotu je u primjeni Allahovih zakona. enama koje su zavedene, pa su otkrile svoje tijelo, treba pomoi da shvate svoju zabludu. One se nalaze u tekom i veoma jadnom poloaju, ali mnoge to ni ne znaju. Da li je eni dozvoljeno da otkrije svoje tijelo na javnom mjestu?
Stranica 22 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno initi mesh po arapama koje su prozirne?
Nije dozvoljeno initi mesh po arapama koje su prozirne, jer je uslov za ispravnost mesha po arapama da se, kako kae Kasani u Bedaius-sanai, 1/10, prenosei stav Ebu Jusufa i Muhammeda b. Hasana ejbanija: Ne vidi ono to je ispod njih. On jo kae da je i Ebu Hanife, koji je smatrao da mesh po arapama nije dozvoljen, pred kraj ivota prihvatio njihovo miljenje. Pitanje: Odgovor: Uzvieni Allah kae u trideset prvom ajetu sure El-Araf: O sinovi Ademovi uzmite ukras svoj kod svakog mesdida Nakon objavljivanja ovog ajeta glasnik Poslanikov, s.a.v.s., oglasio je da niko nag ne obilazi oko Kabe. (Vidi: Sahihul-Buhari, 1/75.) Mada je navedeni ajet objavljen zbog beduina koji su bez odjee, nagi, obilazili (tavafili) oko Kabe (vidi: Sahih Muslim, 4/2320, 2/894,Tefsirul-Qurtubi, 7/183.), njegova odredba upuena je svim ljudima i odnosi se na svaki mesdid i na svaki namaz, jer se, po usulskom pravilu, u obzir uzima openitost znaenja erijatskog teksta, a ne njegov specifini povod objavljivanja. Prema tome, ljudima je nareeno pokrivanje stidnih mjesta ('avreta) kada stupaju u namaz i kada hoe da uu u bilo koju damiju. To je stav veine islamske uleme. Stidno mjesto kod mukarca je od pupka do ispod koljena, s tim da treba, kada je na namazu, da ima neto odjee i preko ramena, zbog hadisa koji od Ebu Hurejre prenose Buhari, Muslim i drugi: Neka mukarac ne klanja u jednoj odjei, a da mu preko ramena nema nita. ensko tijelo je avret, osim lica i aka, i ono mora biti pokriveno kada ena stupa u namaz, kada hoe ui u damiju ili, pak, pojaviti se pred mukarcem koji joj nije mehrem. to se tie pitanja koju odjeu musliman i muslimanka mogu nositi, treba znati da ta odjea mora ispunjavati ope uslove: da nije providna, da nije tijesna, da nije specifina za nevjernike i da se oblaenjem te odjee ne poistovjeuje sa suprotnim spolom. Mukarcima je, uz navedeno, zabranjeno nositi svilu i zlato. U odjei koja im je dozvoljena musliman i muslimanka mogu obavljati namaz, ukoliko ta odjea pokriva stidna mjesta i ukoliko je ista. Iz iznesenog moemo razumjeti da, ukoliko odjea ispunjava spomenute uslove, u njoj se moe klanjati, bez obzira kako mi tu odjeu zvali: trenerka, alvara, akire ili drugaije. Meutim, iz opih erijatskih propisa razumijemo da je zabranjeno uznemiravati druge, pa je osobi koja je jela luk zabranjeno ii na mjesta okupljanja, a sunnet joj je okupati se petkom i namirisati (mukarc) kada poe na dumu itd., da bi se drutvo u koje odlazi prijatno osjealo. Iz tog razumijemo da treba voditi rauna o drugima, o njihovim osjeajuma, tradiciji, obiajima itd. Zbog toga, preporuio bih svima da kada odlaze na javna mjesta, pa prema tome i u damiju, pristojno se obuku i da, po mogunosti, izbjegavaju ono to e izazvati negativne reakcije kod ljudi, pa makar to u osnovi bilo dozvoljeno. U isto vrijeme, elim naglasiti, da kada se radi o zabrani (haramu) ona mora imati svoju jasnu osnovu u erijatu. Zbog toga, preporuujem naoj brai i sestrama da se ne ljute za neto to erijatom nije zabranjeno, pa makar im to bilo neobino. Tradicija i obiaji se mijenjaju. Na svijet nije navikao da vidi sportae u damiji, jer su nekada sportai, uglavnom, bili veliki nevjernici. Danas je situacija drugaija i sve ee viamo momke u trenerkama, kako u odlasku ili u povratku s treninga, svraaju u damiju. Za to nema nikakve smetnje, ukoliko ta njihova odjea ispunjava uslove koji su prethodno navedeni, a Allah, d.., najbolje zna. Da li je dozvoljeno dolaziti u demat, u damiju, u trenerci?
Stranica 23 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li muslimani treba da doekuju i ispraaju ramazan programima kao to su koncert TRI HAFIZA, koncert Sarajevske filharmonije itd. ?
Muslimani imaju najbolji uzor u Poslaniku, s.a.v.s, Uzvieni Allah kae: Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab, 21.) Poslanik, s.a.v.s, u sahih-hadisu kae: Ostavio sam vas na bijelom (putu), na kom je no (vidna) kao dan. Sa njega nee skrenuti nego samo onaj koji je upropaten. (Ibn Made, Sunen, El-Mukaddime i Ahmed u Musnedu, Musneduamijjin, br. 16692.) Na miljenik Muhammed, alejhissalatu ves-selam, nije sa svojim ashabima i sahabijkama ramazan doekivao niti ga ispraao koncertima i orgijanjima, sa pjevaicama i plesaicama... Nisu tako postupali niti njegovi ashabi, niti tabiini. Za bajram je bilo veselja, igre i pjesme i to je sunnet, meutim to nije bilo u obliku kao to se to ini danas kod nas, gdje su reiser Taleta i njemu slini, halal dobro pomijeali sa haramom i sve to skupa lijepo zamotali i ponudili muslimanima, ini mi se zlonamjerno, da im to bude nacionalni nain obiljeavanja njihovih vjerskih blagdana. Iskreni muslimani koji smatraju da e tim neislamskim metodama promovisati islam uveliko grijee, jer to nije Poslanikova, s.a.v.s, uputa, a ono to nije u skladu sa Allahovim zakonom osueno je na propast, kako na dunjaluku tako i na ahiretu. Ibn Ebul-Izz se u uenju pita, u komentaru Tahavijine poslanice, dok govori o onima koji postupaju drugaije od Poslanikove, s.a.v.s, upute a nadaju se uspjehu na ahiretu: Kejfe jurdal-vusulu bi gajri ma dae bihir-resul?! (Kako se moe oekivati dolazak na cilj tj. ulazak u dennet, bez onoga to je Poslanik donio?!) Drugim rijeima, nemogue je biti musliman slijedei neto drugo osim Poslanikove, s.a.v.s, upute. Sjetimo se primjera i Musab b. Umejra i njegove popularnosti kao pjevaa u predislamsko doba. Njegov primjer moe nam posluiti kao dokaz i velika pouka u vezi s postavljenim pitanjem. Naime, on je bio najpopularnija linost u gradu u kojem su bogatai razmiljali samo o zabavi i uivanju. Mekanske djevojke za njim su ludovale, zbog njega inile samoubistva. Musab, kada je primio islam, napustio je takav dahilijjetski ivot. Poslanik, s.a.v.s, njemu nije rekao: Hajde Musabe organizuj nam koncert i sakupi svoje drutvo, pa emo tako okupiti sve glaveine mekanske, mekansku omladinu i iskoristiti tu priliku da propagiramo islam, ili da tako doekamo na mubarek ramazan. Poslanik, s.a.v.s, nije tako postupio zbog toga to u islamu dobro i zlo ne mogu ii zajedno i to u islamu cilj ne opravdava sredstvo. Umjesto toga, on je Musaba poslao u Medinu da tamonje stanovnitvo poduava Kuranu, moralu, iskrenosti, pravdi, skromnosti, potenju Musab, r.a, poginuo je kao ehid na Uhudu, gdje i danas njegovo tijelo lei pored Hamzinog. U dennet e kao ehid ui bez polaganja rauna. Ebu Leheb i Ebu Dehl ostali su do kraja ivota uz muziku i pjevaice. Oni, pak, muslimani koji hoe malo islama - malo ne-islama, ili se, moda, nadaju da e takvom fleksibilnou privui nekoga islamu, grijee. Mekanski murici nudili su tako Muhammedu, s.a.v.s, nagodbu. Traili su da se sa njim nagode, pa da oni jednu godinu oboavaju njegovog Boga, a drugu godinu on njihovog, neto kao to se kod nas zagovara da hoda s ahmedijom ui dove i klanja u crkvi, a da pop u svojoj odori doe i moli se u damiji. Odgovor Poslanikov, s.a.v.s, bio je sasvim jasan. Odgovorio im je objavom koja mu je tim povodom dola: Reci: O nevjernici! Ne oboavam ta oboavate. I niste vi oboavatelji onog ta oboavam. I nisam ja oboavalac onog ta oboavate. Niti ste vi oboavaoci onog ta oboavam. Vama vjera vaa, a meni vjera moja! (El-Kafirun, 1-6.) Muslimani koji su, onako usput, na te koncerte odlazili, neka se sjete Poslanikovih, s.a.v.s, rijei: ovjek je u vjeri svoga prisnog prijatelja, pa neka svako od vas vodi rauna s kim e prijateljevati. (Tirmizi, Sunen, Kitabuz-zuhd i drugi.) Ti e biti (na buduem svijetu) sa onim koga voli (na ovom svijetu). (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-menakib, i drugi.) Na kraju, naglaavam da svi ljudi grijee i da je to normalno, a da su, kako Poslanik, s.a.v.s, kae: najbolji oni koji se puno kaju. Dodue, pravi musliman nije ustrajan u grijeenju. Treba naglasiti i to da javno uinjena greka zahtjeva i javno pokajanje, kako se drugi ne bi povodili za tom grekom. Poslanik, s.a.v.s, kae: Onaj ko u islamu trasira pogrean put ili na taj put navodi
ima grijeh i grijehe svih onih koji se za njim povedu, nimalo manji od njihovih. (Muslim, Kitabuzzekat, i drugi.) U naem sluaju mnogi su povedeni na pogrean put. Veina birtija, javnih i tajnih kua diljem Bosne i Hercegovine, za muslimane su pripremile posebne bajramske programe, kopirajui onaj iz Zetre, ili one iz naih pozorita i opinskih sala. Odziv muslimana i muslimanki na takva veselja je, kako kau, bio veoma velik. Narod se, vjerovatno, za nekim poveo. Brao i sestre, ima stotine i hiljade naina da se vjernici za bajram istinski provesele i da u tome osjete zadovoljstvo i razonodu, samo program treba da reiraju Allahovi, d., istinski robovi, a ne oni koji su Allahu, d., davno okrenuli lea, a, vjerovatno, i On njima. Pitanje: Odgovor: Ukoliko su svi uvjeti za sklapanje braka ispunjeni brak je ispravan, pa makar se vjenanje obavilo samo u prisustvu svjedoka. No, i pored te injenice, ne preporuuje se tajiti da je neko u braku, jer to moe izazvati sumnje i donijeti nepredvidive posljedice. Oglaavanje braka je Poslanikova, s.a.v.s, uputa: Ono po emu se razlikuje haram od halala je deff i glas (tj.oglaavanje). (Tirmizi, Sunen, Kitabun-nikah.) Oglasite brak, i uinite to u damijama, i udarajte tim povodom deffove. (Tirmizi, Sunen, Kitabun-nikah.) Slijeenje Poslanikove, s.a.v.s, upute najsigurniji je put. Pitanje: Odgovor: Izvjesna odstupanja u tom pogledu ne utjeu na ispravnost namaza. Dovoljno je da ovjek bude okrenut na onu geografsku stranu na kojoj se Kaba nalazi, jer Poslanik, s.a.v.s, u Medini rekao: Sve to je izmeu istoka i zapada je Kibla. (Tirmizi, Sunen, Babu ma dae enne ma bejnelmeriki vel-magribi kibletun) Dunost je okrenuti se u tano pravcu Kabe samo kad se ovjek nalazi u El-Mesdidul-haramu. Mihrab nae damije nije tano u pravcu Kible. Da li safove moramo malo ukositi kad klanjamo? Da li je brak ispravan ako se vjenanje izvri tajno, samo u prisustvu svjedoka?
Stranica 25 od 416
Pitanje:
Stalno mi dolaze loe misli u vezi sa vjerovanjem u Allaha, d., i Njegovim postojanjem? Ja sam, elhamdulillahi, vrst vjernik, ali me ove misli zabrinjavaju. Gledao sam kasetu Jednoa Stvoritelja i iman mi se poveao, ali mi ove loe misli nisu prestale dolaziti. ta je sa mnom?
Odgovor: injenica da ti dolaze loe misli ne mora znaiti lo znak. One dolaze svakom ovjeku. Ashabi su se poalili Poslaniku, s.a.v.s, u tom pogledu i on je rekao: Allah je, uistinu, oprostio mome ummetu ono to su im njihove due priale, ukoliko to ne kau ili ne urade.' (Muslim, SahihuMuslim, Kitabul-iman.) Kada ti dou takve misli treba prouiti Euzu billahi mine-ejtanirradim (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.) i takve misli otjerati od sebe, tj. o tome vie ne razmiljati. Abdullah b. Mesud, r.a, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: ejtan se, uistinu, pribliava ovjeku, a i melek takoer. to se tie ejtana on ga podstie na zlo i nijekanje Istine, a melek ga podstie na dobro i vjerovanje u Istinu, pa ko to osjeti (tj. podsticanje na dobro) neka zna da je to, uistinu, od Allaha, neka se zahvali Allahu, a ko osjeti ono drugo neka se utjee Allahu od prokletog ejtana. Zatim je (Poslanik, s.a.v.s.) prouio ajet: ejtan vam obeava bijedu i nareuje vam razvrat (El-Bekare, 268.) (Tirmizi, Sunen, Tefsirul-Kuran.) Preporuio bih ti da to vie vremena provodi u dobrom drutvu jer, kako stoji u hadisu ejtan je, uistinu (sa ovjekom) kad je sam, a kad su dvojica on je dalje. (Tirmizi, Sunen-Tirmizi, Kitabul-fiten.) U slobodnom vremenu razmiljaj o Allahovim, d., stvorenjima i Njegovim preciznim zakonima koji vladaju na nebesima i Zemlji. Razmiljaj o tome kako najuspjenije moe izvriti obaveze prema sebi, svojoj porodici, rodbini, komijama, na koji nain se, uopeno moe pomoi ljudima; kako nahraniti gladne, kako usreiti nesretne itd. Molim Allaha, d., da ti pomogne da sauva svoj iman i bude koristan lan svoje zajednice. Pitanje: Odgovor: Da, dozvoljeno je initi mesh preko mahrame. Naime, od Poslanika, s.a.v.s, u vezi sa abdestom prenose se tri naina potiranja glave: I) potiranje cijele glave. Od Abdullaha b. Zejda, r.a, se prenosi da je rekao: Vjerovjesnik, s.a.v.s, potrao je glavu objema rukama, pa ih je povukao naprijed i vratio nazad. Poeo je od poetka glave i povukao ih do potiljka, zatim ih je vratio do mjesta odakle je poeo. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-vudu); II) potiranje samo imame (vrsta turbana koji je Alejhisselam nosio na glavi). Od Amra b. Umejje, r.a, prenosi se da je rekao: Vidio sam Allahova Poslanika, s.a.v.s, kako potire po imami i obui. (Buhari, SahihulBuhari, Kitabul-vudu); III) potiranje prednjeg dijela glave (kike) i imame. Od Mugire b. ube, r.a, prenosi se: Vjerovjesnik, s.a.v.s, uzeo je abdest potirui prednji dio glave (kiku) i imamu, i obuu. (Muslim, Sahih Muslim, Kitabut-tahare). Ja bih vam, ipak, preporuio da prvo potarete prednji dio glave (kiku), koji se moe potrati bez skidanja mahrame, a zatim dopunite potiranje preko mahrame kako biste na taj nain prevazili razilaenje uleme u vezi s tim pitanjem. Da li je dozvoljeno initi mesh preko mahrame?
Stranica 26 od 416
Pitanje:
Ja i moj mladi trudimo se da budemo dobri muslimani. Redovno klanjamo, postimo itd. Meutim, kada izlazimo u etnju drimo se za ruke, a pri susretu i rastanku se i poljubimo. Mi znamo da je to grijeh, ali se nadamo da to nije tako strano. Da li ovi nai postupci imaju opravdanje?
Odgovor: Vai postupci nemaju opravdanje. Vi krite Allahov, d., zakon koji glasi: Ne pribliavajte se bludu (El-Isra, 32.) I ne pribliavajte se razvratnostima, onom to je vanjtina njihova i to je unutranjost. (El-Enam, 151.) Posljedice krenja Njegovih zakona neminovne su. Prije svega, to je grijeh za koji valja na ahiretu odgovarati, a to se dunjaluke kazne (posljedica) tie dovoljno je da vam vaa dua ili ejtan doapne: On/ona kako se dri za ruke i ljubi sa mnom ini to i sa drugom/drugim. To doaptavanje e u vaoj dui proizvesti nemir. Taj osjeaj nemira, koji je neminovan u sluajevima kao to je va (jer ejtan ne proputa tako dobru priliku koju mu nudite svojim grijeenjem), otvara ejtanu vrata da vam doapne mnogo vie od toga i da mu povjerujete. Sve to e uticati da sutra, a moda i danas, ne budete iskreni jedno prema drugom i da meu sobom izgradite istinsko povjerenje koje je neminovno za sretan i hairli brak. Preporuujem vam, da se istinski pokajete, da jedno drugome ukaete na greku koju ste inili, i da jedno drugo zatitite od ejtana. Ukoliko ste iskreni tada ete, kada ejtan savlada nekog od vas, pritei jedno drugom u pomo u borbi protiv ejtana, a ne predati se strastima. Zatitite jedno drugo uvajui mu/joj moral. To e biti pravi znak lijepih i iskrenih namjera. Znajte da ljubljenje i dranje za ruke nisu znak iskrenosti i lijepih namjera. Iskrenost i lijepe namjere neto su drugo.
Stranica 27 od 416
Pitanje:
Studiramo na Sarajevskom univerzitetu. Imamo vjebe jednom sedmino od podne do akama. Traili smo pauzu da bismo obavili namaz, ali nam profesor nije dozvolio. ta da radimo u takvoj situaciji?
Odgovor: Pravo na ispoljavanje vjerskih osjeaja spada u temeljna ljudska prava i duni ste da se svim zakonski raspoloivim sredstvima borite za njihovo ostvarenje. Preporuujem vam da se organizujete i izradite strategiju djelovanja. Lobiranjem i drugim zakonskim sredstvima nastojte doi do svog cilja, a to je da vam se obezbjedi pauza i mjesto na kom moete klanjati. Recite svojim profesorima da svi univerziteti na Zapadu, ne samo da imaju mesdide, nego neki imaju i damije sa munarom i da oni ak financiraju vjersko-kulturne aktivnosti svojih studenata muslimana. U isto vrijeme treba voditi rauna da pauzu uzmete u periodu kada neete poremetiti tok vjebi. U sluaju potrebe, bilo da je priroda vjebi takva da se ne mogu prekidati, ili da vam va profesor iz inata (tj. svoje nekulture) ne da pauzu, moete sastaviti podne i ikindiju u bilo kojem vremenu, podnevskom ili ikindijskom. Isto tako mogu se sastaviti akam i jacija. Dakle, u vanrednim okolnostima, kada postoji potreba, spomenuti namazi mogu se spojiti, s tim to treba voditi rauna da se dnevni namazi (podne i ikindija) klanjaju prije akama, a noni (akam i jacija) prije zore. Sabah treba klanjati prije izlaska sunca. Dokaz za prethodno reeno su hadisi koji govore o sastavljanju namaza (u damiji) u sluaju kie i vremenskih nepogoda, te prilikom putovanja. Analogiziranjem se moe doi do zakljuka da i druge situacije koje oteavaju ili onemoguuju ovjeka da klanja namaz na vrijeme mogu proizvesti olakicu sastavljanja namaza. Nadalje, Ibn Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao u Medini zajedno podne i ikindiju, a da nije bio (u pitanju) strah, niti putovanje. Ebu Zubejr kae: Pa sam upitao Seida zato je to uradio. On mi je odgovorio da je to pitao Ibn Abbasa i on mu je rekao: Htio je da ne otea bilo kome od svog ummeta. (Muslim, Sahih-Muslim, Kitabu salatil-musafirine ve kasriha.) U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s, kae: Kada vam neto zabranim, toga se klonite, a kada vam neto naredim, uradite onoliko koliko moete. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-itisami bil-kitabi ves-sunne.) Uloite koliko moete truda da namaz klanjate propisno, u namaskom vremenu, borite se za svoje pravo, a Allah, d., ne optereuje ovjeka vie od onog to on moe podnijeti. Pitanje: Odgovor: Pokornost Poslaniku, s.a.v.s, obavezna je u sluaju svega to je on strogo naredio. Allah, d., kae: Kada Allah i Poslanik Njegov neto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo da po svom nahoenju postupaju. (El-Ahzab, 36.) Nadalje, onaj ko eli da bude musliman mora slijediti sunnet (tj. ono to je Poslanik, s.a.v.s, govorio, radio i utnjom odobrio) jer je on uzor koji treba da slijedimo: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab, 21) Nadalje, sve ono to je Poslanik, s.a.v.s, radio i preporuio da se radi, od iskrenog vjernika oukuje se da u skladu s tim neizostavno postupa imajui u vidu ogromnu nagradu za onog ko prakticira te sunnete, kao to je npr. klanjanje pritvrenih sunneta (sunneti-muekkede). Ko ponekad izostavi neki sunnet, za to nee biti grijean. Meutim, ukoliko bi sunnet u cijelosti izostavio, islamska ulema smatra da bi bio grijean, a Allah, d., najbolje zna. to se tie drugog dijela pitanja, treba naglasiti da se, uglavnom, za ono za to se u hanefijskom mezhebu upotrebljava termin vadib u drugim mezhebima se upotrebljava termin sunneti-muekkede. Da li je dunost slijediti sunnet i da li termin vadib obuhvata sunnet?
Stranica 28 od 416
Pitanje: Odgovor:
Uenica sam srednje kole. Poinila sam blud sa svojim profesorom i ostala trudna. Prolazim kroz teku traumu i ne znam ta da radim?
Poinila si veliki grijeh ije e negativne posljedice osjeati cijeloga ivota, a ako se iskreno ne pokaje oekuje te dehennemska kazna, prenje u uarenoj vatri i pijenje gnoja koji e curiti iz spolnih organa onih koji su, kao ti, nemoral inili. Meutim, sve dok ti dua ne pone izlaziti, ima ansu da se pokaje, a ako pokajanje bude iskreno, iz dna due i bude djelom potvreno, (dakle ako pokajanje bude ispunjavalo uslove) ima ansu da ti Uzvieni Allah oprosti. On kae: Reci: O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah je taj koji, uistinu, sve grijehe prata (ako hoe). On, doista, mnogo prata i On je milostiv. (EzZumer, 53) Posebno bih ti skrenuo panju da te poinjeni grijeh (blud) ne odvede u jo vei, a to je ubistvo djeteta koje nosi, bilo abortusom ili na neki drugi nain. Preporuio bih ti da se u cilju smanjivanja ovodunjalukih posljedica tvoga grijeha uda se za osobu s kojom si nemoral poinila. elim da naglasim da za traume koje preivljava, kako ti, tako i neki tvoji vrnjaci i vrnjakinje, po meni glavnu odgovornost snose oni koji nemoral propagiraju, a to su, prije svega, televizija, a zatim i ostali mediji. Veliki procenat prosvjetnog kadra djeluje u tom pravcu, rijeima ili djelom, kao to je, naalost, uradio tvoj profesor. Naa stvarnost je sumorna, zato pozivam svjesne ljude da danonono rade na promociji morala. U naem drutvu ima moralnih ljudi i njihov glas mora se glasnije uti. Pitanje: Odgovor: Dozvoljeno je zatraiti lijeniku pomo psihijatra koji se u svom poslu koristi ispravnim i nauno dokazanim metodama. Ukoliko takvo lijeenje ne daje rezultate, preporuio bih odlazak do onih koji lijee Kuranom, na erijatski ispravan nain, tj. koji uz bolesnu osobu ue Kuran i dove Poslanikove, s.a.v.s. to se pak tableta za spavanje tie, preporuio bih ti da ih ne koristi, osim u prijekoj potrebi i uz odobrenje ljekara. Uz to, mora voditi rauna da u njihovom sastavu ne bude materija koje su islamom zabranjene. Da li mi je dozvoljeno traiti lijeniku pomo psihijatra i da troim lijekove za spavanje?
Stranica 29 od 416
Pitanje: Odgovor:
Na efendija izgovori poetni tekbir prije negoli mujezin zavri ikamet. Da li je to ispravno?
Veina islamske uleme smatra da imam nee izgovarati poetni tekbir sve dok se ikamet u potpunosti ne zavri i dok se safovi ne poravnaju. Od Enesa se prenosi da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s, nam se okrenuo prije nego je izgovorio poetni tekbir za namaz i rekao: Ispravite i zbijite safove. Ja vas, uistinu, vidim iza svojih lea. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabulezan.) Vidljivo znaenje hadisa upuuje da je on to rekao nakon to je mujezin zavrio sa ikametom. Osim toga, imajui u vidu da nam je Poslanik, s.a.v.s, preporuio da ponavljamo za mujezinom njegove rijei i naredio nam da slijedimo imama, oito je da je navedeno miljenje ispravno jer se traeno moe postii samo ako imam izgovara poetni tekbir nakon to mujezin zavri s ikametom. Treba napomenuti da imami koji izgovaraju poetni tekbir prije zavretka ikameta postupaju po hanefijskom mezhebu, po kojem iftitahi-tekbir treba rei prije kraja ikameta, a najbolje je u momentu kad mujezin kae kad kametis-salatu. To miljenje temelji se na hadisu koji biljei Tahavija u kome Bilal kae da je uio ikamet Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, i govorio mu: Allahov Poslanie nemoj me preticati sa amin. S obzirom da su dokazi za miljenje kojem se priklonila veina uleme daleko jai, preporuio bih naim imama da ekaju dok mujezin proui ikamet, potom da poravnaju safove i narede dematlijama da se zbiju u safovima, pa tek onda da otponu sa namazom. Ukoliko imam i ne postupi tako, namaz e biti ispravan, jer nijedan namaski rukn (farz) nije doveden u pitanje, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 30 od 416
Pitanje: Odgovor:
lan sam Socijaldemokratske partije BiH. Interesuje me da li je po islamu dozvoljeno damije koristiti kao mjesto za politike aktivnosti?
Na poetku elim da ukaem na pogrenu percepciju koju veina ima u pogledu islama, a to je rezultat analogiziranja i izjednaavanja islama sa kranstvom. Islam se dijametralno razlikuje od kranstva, s obzirom da on nudi kompletan sistem ivota i ne ostavlja nijedno pitanje bez odgovora. Dakle, islam tretira kako drutvena, socijalna, ekonomska tako i politika i druga pitanja. Islam odreuje i regulira odnos ovjeka prema njegovu Stvoritelju, odnos ovjeka prema ovjeku, odnos ljudske zajednice prema pojedincu i obratno, meusobni odnos ljudskih zajednica, odnos prema umrlim ljudima, odnos prema duhovnim biima, odnos prema ostalim ivim biima, odnos prema okoliu i svemiru, odnos prema prirodnim Allahovim, d., zakonima itd. Dakle, islam nije samo puka molitva i ljubav, nego je puno vie od toga. Ako su ljudi imali pravo da se zbog negativnog stava crkve prema nauci i razvoju bore da crkvu odvoje od drave i da izgrade sekularno drutvo koje crkva ne bi spreavala u razvoju, u sluaju islama do toga ne moe doi, jer islam obavezuje ovjeka da trai nauku i uz to, obavezuje ga da do nauke dolazi na dozvoljen (halal) nain i da nauku koristi za dobrobit ovjeka, a ne na njegovu tetu. Sa sigurnou mogu tvrditi da islam sadri sve najpozitivnije to ovjek moe da poeli. Npr. u pogledu ravnotee u prirodi, islam ui da sve to postoji nije bez razloga stvoreno. Uzvieni Allah kae: Mi nismo uzalud stvorili nebo i Zemlju i ono to je izmeu njih; tako misle nevjernici, pa teko nevjernicima kada budu u vatri! (Sad, 27.) Dakle, sve to postoji na nebesima i Zemlji ima svoju svrhu i tu ravnoteu ovjek ne smije poremetiti, jer bi to bilo suprostavljanje Stvoritelju. Zar ovaj ajet ne moe biti kamen temeljac za nauku o ouvanju ivotnog okolia, koja nam je od neprocjenjive vanosti, jer je u pitanju biti ili ne biti za ljudski rod i njegov opstanak na ovoj planeti? Zar ovaj ajet ne moe biti upozorenje ovjeku da se ne mijea u prirodne zakone i da ih ne remeti, jer Zakonodavac ih nije bez razloga takvim uinio? Bit nauke po islamu je da ovjek otkrije Allahove, d., zakone, da im se prilagodi i da ih koristi za svoje dobro. Dakle, islam je sveobuhvatni sistem, te prema tome, nije pravedno, niti nauno opravdano odnositi se prema islamu kao prema kranstvu ili nekoj drugoj vjeri ili ideologiji. U tom duhu sigurno je velika nepravda odvojiti islam od politike. Takav pristup nema nauno opravdanje. Ono to bismo mogli traiti jeste da se politika islamizira, tj. islamski moralizira. Tada bismo imali istu politiku i estite i iskrene politiare koji se istinski bore za dobrobit svih ljudi, a ne one koji samo lau, varaju, kradu, koji su potkupljivi, koji gledaju samo svoje interese itd. Smatram da bi u tom pogledu damija trebalo da ima vodeu ulogu, jer to je mjesto gdje se nareuje dobro, a odvraa od zla. Damije su takvu ulogu nekada i imale. Meutim, danas je problem to muslimani, (kod nas i u svijetu) openito, ne raspolau dovoljnim kadrom sposobnim da nauno tumai sveobuhvatnost islama. Zbog toga je danas teko vratiti damiji njenu pravu ulogu, ali na tome treba ustrajati. Nemuslimani su, kolonizirajui dio islamskog svijeta, borei se protiv islama i muslimana, izolirajui damiju nanijeli veliku tetu i sebi, i muslimanima, i cijelome svijetu. Zar ne bismo svi bili sretniji da smo malo ranije shvatili prethodno citirani ajet i vodili rauna o ravnotei u prirodi? A koliko li je tek ajeta i Poslanikovih, s.a.v.s, uputa koje za ljudski rod ivot znae?! Proitajte knjigu Ebul-Hasana en-Nedevija ta je izgubio svijet dekadencom muslimana? Svi emo, takoer, sigurno svi biti sretniji, i muslimani i nemuslimani, ako damiji vratimo njenu pravu ulogu, onakvu kakvu po erijatu treba da ima. Ako to sprijeimo, sigurno emo svi biti na gubitku. Muslimanima je divan uzor Poslanik, s.a.v.s, i kada se govori o bilo kom pitanju pokuava se u Poslanikovoj ivotnoj praksi nai odgovor. Njegova damija u Medini bila je centar svih drutvenih aktivnosti. Ona je, jednostavno reeno bila i predsjednitvo, i skuptina, i generaltab, i kasarna i sveuilite. Bilo je to mjesto gdje su primane domae i strane delegacije, i gdje se, uz sve navedeno, klanjala duma i ostali namazi. To je bilo mjesto ivota, mjesto vjere i njenog sastavnog dijela - politike. Po islamskom uenju, nema smetnje da se u
dananjim uslovima, zbog ukazanih potreba, te institucije razmjeste na druga mjesta, ali je pogreno rei da one ne mogu biti u damiji, a posebno je pogreno kazati da islam nema ta da trai u politici. Politika je sastavni dio islama, samo to je islamska politika ista, dostojanstvena Kada je Ebu Bekr, r.a, izabran za halifu on je u damiji odrao svoj nastupni govor u kom je izmeu ostalog rekao: O ljudi, odreen sam da brinem o vama, a ja nisam najbolji meu vama. Kada me vidite na istini pomozite me, a kada me vidite da grijeim ispravite me. Kada je Omer, r.a, postao halifa muslimanima je uputio politiku poruku: Ljudi, ko od vas vidi da krivo radim, neka me ispravi. Na to mu je jedan od prisutnih uzvratio: Tako mi Allaha, ako bismo vidjeli da krivo radi mi bismo te ispravili otricom naih sablji. Omer mu na to uzvraa i kae: Hvala Allahu koji je dao da meu Omerovim podanicima ima ko e ispraviti njegove pogrene postupke svojom sabljom. Ovo je islamska politika. Ovo je islamska pozicija i opozicija. U islamu pozicija trai od opozicije da joj ukae na greke, da je koriguje i usmjeri pravim putem. U islamu su svi ljudi jedni drugima opozicija, ali u onome to je grijeh, to je pogreno. Uzvieni Allah kae: Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a ne pomaite u grijehu i neprijateljstvu. (El-Maida, 2.) Damija mora biti otvorena za sve koji pozivaju u dobro, a u islamu je poznato to je dobro, a ta loe. Damija je imala svoju pravu ulogu u svim periodima procvata islamske kulture, tj. u periodima kad su muslimani bili dobri, pravi muslimani. Hutbe su tada tretirale ivot, ivotna pitanja. U periodima dekadence damija je bila ograniena na obavljanje namaza, hutbe su govorile o skromnosti, smrti, kaburskom ispitu i Dennetu i Dehennemu. Tako je i kod nas bilo u vrijeme komunizma. Sada kada se ivot malo vratio u damije i kada hatibi na hutbi ponekad hvale dobre, a kritikuju loe postupke ljudi na vlasti, kada ukazuju na nepravdu, kada, jednom rijeju reeno, nareuju dobro a odvraaju od zla, neki to pokuavaju sprijeiti, bilo zbog nepoznavanja uloge damije ili zbog svoje zlobe prema islamu. Nauno neutemeljeno, a i neukusno je govoriti da politika nije za damiju. Ispravno je kazati da nije svaka politika za damiju. Za damiju je islamska politika. Politiari poput Ebu Bekra i Omera koji trae da svi njihovi podanici budu opozicija u onom to je pogreno, da im ne dopuste da grijee, takvim politiarima i njihovoj politici mjesto je i u damiji. Politiari koji se ponaaju kao da su bezgrjeni, a o lanovima svoje stranke govore kao da su meleki koji ne znaju pogrijeiti, njihovoj politici nema mjesta u damiji. Dr. Jusuf El-Qardavi o politici u / i damiji kae: Ne znam zato se rije politika spominje kao da je to porok ili zloin, iako se politika, kao nauka, smatra jednom od najodabranijih nauka. S druge strane, politika kao posao i praksa smatra se najasnijom profesijom i zanimanjem. udno je da upravo neki politiari pitaju: da li je dozvoljeno da se damija mijea u politike ciljeve, dok su oni sami od glave do pete uronili u politiku. Politika, sama po sebi, nije neto to je pokueno ili zlo, ukoliko je u skladu sa principima islama i u okviru njegovih propisa i vrijednosti. Neprihvatljiva je makijavelistika politika po kojoj cilj opravdava sredstvo. Takva politika ne dri se moralnih normi, niti se pridrava ikakvih vrijednosti, niti vodi brigu o dozvoljenom i zabranjenom (halalu i haramu). Meutim, politika koja ima za cilj da upravlja opim drutvenim pitanjima na nain koji ljudima donosi dobro, a od njih otklanja zlo, na nain koji uspostavlja vagu pravde meu njima, ide s vjerom ruku pod ruku. tavie, takva politika sastavni je dio nae vjere; ona je akida (vjerovanje), ibadet (obredoslovlje), etika i sistem koji obuhata cjelokupni ivot. Nezamislivo je da uloga i misija damije, koju joj je zacrtao istinski islam, bude odvojena od politike. Damija se gradi radi muslimana, da je koriste za sve to im dobro donosi, kako u vjeri, tako i u dunjalukim poslovima. U damiji ljudi spoznaju istinu, ono to je dobro i dostojanstvo u svim aspektima njihova ivota: duhovnim, kulturnim, drutvenim, ekonomskim i politikim. To potpada pod poznate islamske dunosti (farzove). To je u domenu nasihata (davanja savjeta), koje je Vjerovjesnik, s.a.v.s, okarakterisao cjelokupnom vjerom rekavi: Vjera je savjet Kome, Allahov Poslanie, upitali su prisutni. Allahu, Njegovom Poslaniku, Njegovoj Knjizi, voama muslimana i svim muslimanima, odgovorio je. To je, takoer, iz domena preporuivanja istine i strpljenja koje je Kuran uinio preduslovom za
spas od propasti dunjaluke i ahiretske: Tako mi vremena, ovjek doista gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela ine i koji jedni drugima istinu preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (El-Asr, 1-3.) To je, takoer, iz domena nareivanja dobra i odvraanja od zla, to je Uzvieni Allah uinio prvim razlogom zbog kojeg je ovaj ummet najbolji: Vi ste narod najbolji koji se ikad pojavio: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u Allaha vjerujete. (Al Imran, 110.) Allahova odredba je da to bude temeljno svojstvo vjernika i vjernica: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima; trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. (Et-Tevba, 71.) (U ovom ajetu Uzvieni Allah je) nareivanje dobra i odvraanje od zla spomenuo prije namaza i zekata, koji su temeljni dijelovi islama, ukazujui tako na vanost te obaveze (farza). Allah nas je obavijestio da su prokleti oni narodi koji su zapostavili ovu uzvienu obavezu: Jezikom Davuda i Isaa, sina Merjemina, prokleti su oni sinovi Israilovi koji nisu vjerovali - zato to su se bunili i granice zla prelazili: jedni druge nisu odvraali od grijenih postupaka koje su radili. Runo li je zaista to kako su postupali! (El-Maida, 78-79.) Kroz pruanje savjeta, preporuivanje istine, nareivanje dobra i odvraanje od zla, damija mora imati ulogu usmjeravanja ope politike muslimana, razvijanje njihove svijesti o ivotnim pitanjima i razotkrivanju spletki njihovih neprijatelja. (dr. Jusuf El-Kardavi, Fetava muasire, 2/196-198.) Smatram da je u proteklom periodu damija, u nekim aspektima, koritena u negativnom smislu, jer je proteirana politika jedne stranke, bez obzira bila islamska ili neislamska. Damija treba da se suprostavlja svemu neislamskom, makar to bila i politika zvanine vlasti. Svrha damije je da prua podrku erijatu, a ne vladajuoj stranci. Kada vladajua stranka prekri Allahov, d., zakon, damija i oni koji su u njoj podrku daju Allahovom, d., zakonu, a ne stranci. Naalost, to u proteklih nekoliko godina nije uvijek bio sluaj. Zato je bilo tako odgovor je, moda, vrlo jednostavan. Prvi safovi su, kako je dr. Durakovi jednom sarkastino primijetio bili puni njegovih (komunistikih) sekretara. Nije problem, ako su bivi sekretari iskreno tevbe doli, nauili islamski moral i etiku ponaanja i to primijenili u politikom radu, ali je problem to ih je veina nastavila da radi kako su radili i prije, dakle pogreno, a za tu, pogrenu politiku, neki ljudi su im vrata damije irom otvorili. Interesantno je, ovih dana, gledati one koji su se licemjerno uvukli u prve damijske safove onda kada je to bilo popularno, i koji su tokom nekoliko posljednih godina redovno kasnili na dumu kako bi ih svijet vidio dok bahato gaze preko vratova muslimana da bi doli do prvog safa, interesantno ih je gledati sada kada su poeli puhati drugi vjetrovi, kako se neprimijetno povlae iz damija. Kao zakljuak, mogu da kaem da je damija mjesto za islamsku politiku. Prljava politika kakvu vodi veina politiara i politikih stranki u BiH, a koja je puna lai, puna lanih obeanja, puna svjesnih obmanjivanja, neutemeljenih optubi, vrijeanja asti, ataka na linosti, ogovaranja (gibeta), prenoenja tuih rijei (nemimeta) itd., takvoj politici nema mjesta u damiji. Meutim, ako e se govoriti istina, ako e se iznositi injenice koje je erijatski opravdano iznositi, ako e se nareivati dobro i odvraati od zla, pa ima li pree mjesto za to od damije?! Dakle, damija je mjesto za politiku, ali ne svakakvu i mjesto za politiare, ali ne svakakve.
Stranica 33 od 416
Pitanje: Odgovor:
Koje su vae glavne primjedbe na zapadnu demokratiju?
Glavne primjedbe ogledaju se u sljedeem: a) ljudi donose zakone ne vodei rauna o Allahovim zakonima, a posljedice su katastrofalne kako po ovjeka tako i po njegov okoli; b) daje se vlast veini, bez obzira o kome je rije. Zbog toga e, moda, jednoga dana njihovim demokratskim drutvima zavladati alkoholiari, drogerai, homoseksualci, faisti itd. Zamislite kako e svijet izgledati kada neko od njih uvede svoje zakone. Da je primjedba na mjestu potvruje pobuna demokratske Evrope protiv Hajderove stranke u Austriji koja je demokratskim putem, dakle, sistemom koji su odredili oni koji se sada bune, dola na vlast; c) to se politiari, uglavnom, bore za glas veine, a ne za istinu i pravdu. Rijetke su prilike kada npr. britanski premijer dozvoljava parlamentarcima iz svoje stranke da glasaju po svojoj savjesti. Uglavnom se glasa onako kako vostvo smatra da e privui to vie simpatizera. Pitanje: U predavanju koji ste odrali na Medicinskom fakultetu u Sarajevu spomenuli ste islamsku demokratiju. Smatram da je taj termin pogrean, jer islam nema nikakve veze sa demokratijom.
Odgovor: U erijatu postoji pravno pravilo koje glasi: El-ibretu bil-meani la bil-elfazi vel-mebani. Uzima se u obzir i gleda se na sutinu znaenja, a ne na upotrebljene rijei i konstrukcije. Prema tome, treba da gledamo sutinsko znaenje termina islamska demokratija. Islamska demokratija sutinski se, u mnogim elementima, razlikuje od suvremene zapadne demokratije. Sadri sve pozitivne elemente zapadne demokratije, ali u njoj nema negativnih elemenata kao to su zapostavljanje Allahovih, d., zakona, prljava politika, borba za glas veine, bez obzira gdje bila pravda i istina itd. Islamska demokratija je, dakle, drugaija od zapadne i kuranski naziv za islamsku demokratiju je ura. Uzvieni Allah kae: i koji se o poslovima svojim dogovaraju (E-ura, 38.) Dakle, kada muslimani kau islamska demokratija, misli se na uru, koja sadri sve pozitivne elemente zapadne demokratije i vie od toga. Pitanje: Odgovor: Kada bismo u Bosni i Hercegovini imali partiju koja je svoj program uskladila sa Kuranom i sunnetom tada bi svi muslimani bili duni glasati za nju. Ukoliko bi bilo vie takvih partija, tadi bi muslimani imali izbor, ali bi duni bili glasati za onu za koju smatraju da je najbolja; znai ona koja ima najbolji program i iji su se aktivisti najbolje pokazali na djelu. To zbog toga to Allah, d., nareuje vjernicima da slijede ono to je najbolje. (Vidi: Ez-Zumer, 55.) U ovakvoj situaciji, kada nemamo nijedne islamske demokratske partije, a kao muslimani ne moemo u potpunosti podrati program nijedne postojee partije mislim da muslimani treba da primijene erijatsko pravno pravilo koje glasi: Juhtaru ehvene-errejni ev ehaffed-darerejni. (Izmeu dva zla, bira se ono koje je manje.) Prema tome, vjernicima bih preporuio da glasaju za one koji e nabolje zastupati njihove interese, tj. za one koji e promovisati pravdu, koji nee krasti i gledati samo svoje interese, koji e se boriti protiv nemorala (prostitucije, bluda, lai, ogovaranja, licemjerstva itd.) Npr. ako imate kandidata za kojeg se zna da je korumpirana osoba koja gleda samo svoje interese i kandidata koji je poten, pravedan, ali hoe popiti, glasajte za drugog, jer je on manje zlo. Posebno naglaavam da su muslimani kolektivno odgovorni to nemaju pravu islamsku partiju, jer imati partiju, imati to ubojito oruje u nae vrijeme je za muslimane fardu-kifajet. Naalost, mi taj farz jo nismo izvrili.
Da li muslimani treba da glasaju na izborima?
Pitanje: Odgovor:
Definiite mi, po erijatu, lik islamskog politiara. Da li vidite u Bosni i Hercegovini osobu koja se uklapa u tu definiciju?
To je osoba koja se bori za istinu i istinsku pravdu pa makar je niko od ljudi ne slijedio. Nemogue je procijeniti ko je takva osoba, jer je za takvu procjenu potrebno poznavati ljudske namjere (nijete). Ja se, ipak, nadam da takvih osoba kod nas ima. Svako sebe dobro poznaje, pa neka se stavi na vagu spomenute definicije. Pitanje: Kupio sam knjigu 1001 no o kojoj je naa bonjaka tampa, a i nai intelektualci rekla sve najljepe. Bio sam iznenaen kad sam je poeo itati. Knjiga je puna scena koje odudaraju od islamske kulture i morala. ta mi preporuujete da uradim sa knjigom koju sam kupio?
Odgovor: to se tie knjievne vrijednosti ove knjige mogu da kaem da se ona ne smatra posebno vrijednim knjievnim djelom. U enciklopediji El-Mevsua el-arabijje el-alemije o 1001 noi se kae: Najstarija manuskripta 1001 noi koja je do nas dola datira iz jedanaestog stoljea po Hidri. Pisana je jezikom koji je blii narodnom. Ponekad je rimovana. Svojim pripovjedakim obraanjem ona je uperena ka obinom ovjeku. Ne pridrava se pravila gramatike arapskog jezika i ne zna se ko ju je napisao. Zbog toga se tretira kao narodna knjievnost. (Vidi: ElMevsua el-arabijje el-alemije, 2/554.) Muslimani ovoj knjizi nisu posvetili posebnu panju. Da je imala posebnu vrijednost oni je sigurno ne bi zaobilazili. injenica da su Francuzi prvi tampali ovu knjigu mnogo govori. Prije je tampana na francuskom nego na arapskom. injenica je da su ljudi koji su se posvetili prouavanju ove knjige i koje je ova knjiga inspirisala uglavnom nemuslimani, a meu onima koji se ubrajaju u zaljubljenike u 1001 no, a koji nose muslimanska imena ne moemo nai nijednog za koga znamo da je Allahu, d., pet puta dnevno na seddu padao. Mada ovo djelo nema znaajnu knjievnu vrijednost u njemu ima puno narodne mudrosti iz koje ovjek moe uzeti korisne pouke. Meutim, kada se uzmu u obzir nemoralne scene o kojima ova knjiga govori na jedan, po islamu, nepristojan nain, kada se uzme u obzir da se o nemoralu govori, uglavnom, na pozitivan ili u najmanju ruku nekritian nain, moemo sa sigurnou rei da ova knjiga nije za muslimansku kuu. Smatram da je ovo knjiga nemorala te ju je zbog toga grijeh itati. Veliina tog grijeha ovisi o dvije stvari: a) od koliine izgubljenog vremena na itanju knjige, a koje je bilo na utrb obaveza koje ovjek ima; b) od posljedica, tj. grijeha koje ovjek poini potaknut onim na to ga je 1001 no uputila. to se tie pitanja ta da uradi sa kupljenom knjigom odgovor moe nai u drugom ajetu sure ElMaide, a u tu svrhu ti moe posluiti i poznati hadis: Nijedan od vas nee biti pravi vjernik dok ne bude elio svome bratu isto ono to sam sebi eli. (Buharija i Muslim) Prema tome, ako si uvidio, a iz tvog pitanja mi se ini da jesi, da ta knjiga nije za muslimansku kuu, onda je u svojoj kui nee drati, niti e je muslimanima prodavati niti poklanjati, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 35 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno putanje ezana sa kasete?
Ezan je, kako je definiran u Mugnil-muhtadu 1/33: Poseban govor kojim se oglaava vrijeme farz namaza. Iz ovog razumijemo da je uslov za ispravnnost ezana da se izgovore posebne rijei, tj. rijei ezana. Cilj ezana je da se muslimani obavijeste o poetku namaskog vremena. Uenjem ezana putem magnetefonske trake postie se jedno i drugo, tako da je dio uleme dao fetvu da se ezan mue uiti sa magnetefonske trake. Meutim, imajui u vidu veliki sevap za uenje ezana i injenicu da je ivot u ivom glasu, ne bi trebalo putati ezan sa kasete osim u sluaju kada nemamo nekog ko moe pravilno i lijepo ezan prouiti. Da se ljepota glasa uzima u obzir kazuje nam postupak Poslanikov, s.a.v.s. Naime, kada je Abdullah b. Zejd kazao Poslaniku, s.a.v.s, rijei ezana, Poslanik, s.a.v.s, mu nije rekao da on ezan proui, nego je rekao: Ustani sa Bilalom i podui ga to si usnio, jer on je uistinu milozvunijeg i jaeg glasa od tebe. (Tirmizi i Ebu Davud u Sunenima, Kitabus-salati, Ibn Made, Sunen, El-Ezanu ves-sunnetu fihi.) Dakle, ezan sa trake moe se putati samo u sluaju potrebe, kada nemamo nikoga da ezan proui ispravno i lijepo, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 36 od 416
Pitanje:
Molim vas da mi objasnite stav islama o uenju Kurana (hatmi) za pare, zatim uenje tevhida, sedmina, eteresnica, godinjica, uenja na kaburu itd. Da li umrli od toga imaju koristi?
Odgovor: Allah, d., kae: Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab, 21.) Ne prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, uio Kuran umrlima. U vezi sa pitanjem da li umrli ima koristi od takvog uenja uenjaci su se razili. Razlog razilaenju je u injenici da postoje vjerodostojni hadisi koji govore da sevapi za obavljeni had i post dolaze umrlom. Oni koji su rekli da umrli ima koristi od tog uenja, a to je preferirajue miljenje, analogizirali su uenje Kurana sa hadom i postom. (Vidi opirnije u erhul-akide et-tahavije, 2/671-672.) Meutim, to se tie uenja Kurana za pare o tom pitanju nema relevantnog razilaenja. Uenjaci se slau da je zabranjeno (haram) Kuran uiti za pare. Poznati hanefijski uenjak Ibn Ebul-Izz, komentator Tahavijeve poslanice kae: Iznajmljivanje nekoga da ui Kuran i to poklanja umrlom nije radio niko iz prvih generacija muslimana (selefa), niti je to naredio neki od imama u vjeri, niti dao olakicu u tom pogledu. (erhul-akide et-tahavije, 2/672.) Ibn Abidin u svojoj Haiji (6/56-57) navodi miljenja hanefijskih uenjaka o ovom pitanju pa kae da je Tadu-eria u komentaru Hidaje rekao: Uenjem Kurana za pare sevap ne zasluuje niti umrli niti onaj koji ui.El-Ajni u komentaru Hidaje kae: Treba sprijeiti onoga koji ui za dunjaluk (tj. za pare). Onaj ko uzima i ko daje su grijeni..., da bi rekao: Od onih koji su to izjavili je imam El-Berkevi na kraju (knjige) Et-Tarika el-Muhammedijje. Rekao je: Tree poglavlje: O novotarijama koje su batil (neosnovane, nitavne, lane), a koje je svijet prihvatio mislei da su to dobra djela. U ovo se ubraja oporuka umrlog da se sprema hrana i ugoavaju gosti na dan njegove smrti ili poslije, zatim plaanje nekog ko e uiti Kuran njegovoj dui, ili tespihati ili tehlil initi (tj. govoriti Allahu ekber.). Sve su to novotarije, haram, i nevaea (batil) djela. Ono to se za to uzme je haram onome ko to uzme, a on sam je nepokoran (asin) zbog toga to ui (Kuran) i zikr ini radi dunjaluka. Isto tako, ne prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, uio na kaburu umrlog. Kada bi zavrili s ukopom umrlog Poslanik, s.a.v.s, bi govorio ashabima, kako prenosi Osman b. Affan, r.a,: Traite oprost (inite istigfar) za svoga brata i molite za njega da imadne vrst odgovor, jer on se sad ispituje. (Ebu Davud, Sunen, El-Denaiz, br. 2804.) Svoje ashabe Poslanik, s.a.v.s, poduio je da kada prolaze pored mezaristana, ili ih posjeuju, umrlima nazovu selam i proue dovu govorei: Es-selamu alejkum stanovnici ovih kua, mumini i muslimani. Mi emo se, inaAllah, vama pridruiti. Molim od Allaha spas i za nas i za vas. (Muslim, Sahihu Muslim, ElDenaiz, br. 975.) U komentaru na Ebu Hanifin El-Fikh el-ekber str. 198 stoji: Uenje kod kabura je mekruh po Ebu Hanifi, Maliku i Ahmedu (po jednom predanju), da im se Allah smiluje, zato to je to novotarija koja nije zabiljeena u sunnetu. Imam Malik kae: Nisam saznao da je iko od njih (tj. ashaba) to radio. (Iktidaus-sirat el-mustekim, str. 380.) to se tie sedmina, eteresnica, godinjica, a vjerovatno emo uskoro imati i dvogodinjica, trogodinjica itd., to nije bilo poznato prvim generacijama muslimana. To su kranski obiaji. Pogledajte Tuna sjeanja, na bilo kojoj lokalnoj televiziji pa ete vidjeti kako se rodbina prisjea svojih umrlih Jovana, Marka, Stjepana itd. obiljeavajui sedmine, eteresnice i godinjice njihove smrti. To su prihvatili i muslimani, tako da se i za Muhammede, Hasane i druge pripremaju sedmine, eteresnice i godinjice. Istinu je rekao Poslanik, s.a.v.s, kada je kazao: Vi ete, uistinu, slijediti postupke onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, arin po arin, tako da kad bi oni uli u guterovu rupu vi biste ih slijedili. Rekli smo: Allahov Poslanie, jevreje i krane? A koga drugog, odgovorio je. (Buhari, Sahihul-Buhari, El-Itisam bil-kitabi ves-sunne, br. 6775.) I na kraju, treba napomenuti da smo svi odgovorni to ove novotarije ive meu muslimanima. Ja imam razumijevanje za mnoge imame. Teko materijalno stanje mnoge je nagnalo da egzistenciju obezbjeuju putem ovih harama. tavie, damijski odbori ih vrlo esto na to
prisiljavaju. Meutim, sve to moda i nije dovoljno opravdanje jer nije farz biti hoda, ali je hodi farz ispravno tumaiti islam. Nije dostojanstveno svjesno ljude varati. Danas je to malo i tee, jer ljudi imaju priliku da upoznaju propise islama i preko drugih izvora, a ne samo preko svoga imama. Moja preporuka svim imamima jeste da se vrate Kuranu i sunnetu. Mutevelijama i damijskim odborima skreem panju da su grijeni to poniavaju imame dajui im male plate, to ih tako tjeraju da ive od harama, to ih tjeraju da rade poslove koje imam ne bi trebalo da radi, a sve na utrb poslova koji bi trebalo da budu imamova osnovna briga i preokupacija. alosno je da se o imamima, onima koji treba da budu najugledniji meu nama, koji treba da budu nai lideri u svakom pogledu, alosno je da se o njima u mnogim naim sredinama pria kao o deparoima, pa ih ak takvim imenom i nazivaju. Imami koji su svjesni svoje uloge moraju udruenim snagama pokuati vratiti ugled imamu time to e se boriti da mu se omogui da radi posao koji treba da radi i koji mu dolikuje. Svjesni muslimani znae vrijednost i znaaj pravog imama i sigurno e ga dostojanstveno nagraditi. Molim Allaha, d., da ih u tome pomogne. Pitanje: Odgovor: Fotografisanje fotoaparatom dozvoljeno je kada za to postoji potreba imajui u vidu sljedee: a) takvo fotografisanje lii na ogledanje u ogledalu, a znamo da su se Poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi ogledali u ogledalu. Jedina razlika je to fotografija zadri sliku poslije ogledanja; b) kod takvih fotografija nema mijenjanja Allahovih, d., stvorenja (zbog toga je zabranjeno da fotograf vri neke intervencije na slici, da bi osobu uljepao i tome slino); c) hadisi u kojima se govori o tome da su prokleti musavvirini, odnose se na one koji crtaju, vajaju i tome slino, jer crtanjem i vajanjem ovjek pokuava da stvara kao to Stvoritelj stvara, dok to kod slikanja aparatom nije sluaj. to se tie dranja fotografije radi uspomene nadam se da za to nema smetnje pod uslovom: a) da bude u zatvorenom albumu; b) da se toj fotografiji ne posveuje posebna panja koja moe prerasti u oboavanje. Slika ne smije biti na mjestu koje predstavlja vid poasti toj slici (kao npr. da bude objeena na zidu), kako ne bi dolo do oboavanja iste. Muslim je jedno poglavlje u svojoj zbirci hadisa naslovio: O zabrani crtanja slike ivog bia i zabrani koritenja neega na emu ima slika, kao to je prostirka i slino, a koja nije poniena (tj. na mjestu koje e za nju biti poniavajue) i o tome da meleki, neka je na njih selam, ne ulaze u kuu u kojoj ima slika ili pas. (Sahihu Muslim, 3/1664.) Poslanik, s.a.v.s, kada je na vratima Aiine, r.a, sobe vidio zastor na kom je bila nacrtana slika ivog bia, strgnuo ga je i ona je poslije od toga napravila jednu ili dvije jastunice. (Sahihu Muslim, Kitabul-libasi vez-zine). U svakom sluaju, treba voditi rauna da se ovjek ne fotografie iz hobija, nego kada ima potrebu da zabiljei neki znaajan trenutak. Uz to treba voditi rauna da u tome ne pretjeruje. Onoga trenutka kada fotografisanje bude korak ka haramu i ono samo postaje haram, a Allah, d., najbolje zna. Jo treba napomenuti da osoba kada se fotografie treba biti propisno obuena, dakle onako kako se moe pojaviti na javnom mjestu. Da li je dozvoljeno fotografisanje u islamu. Ako jeste mogu li se te fotografije uvati za uspomenu?
Stranica 38 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moj zarunik oenio se drugom, a da prethodno nije rekao da prekida zaruku sa mnom? Da li je njegov brak valjan?
Zaruka je obeanje mladia djevojci da e se njome oeniti i obeanje s njene strane da e se ona za njega udati. Zaruka je propisana islamom i cilj joj je da, izmeu ostalog, zatiti djevojku, tako da upoznavanje, koje treba da prethodi braku, bude ozbiljno i iskljuivo radi braka. Svaka strana ima prvo prekinuti zaruke ukoliko doe do zakljuka da oni ne odgovaraju jedno drugom. Prekid zaruka treba izraziti na lijep i dostojanstven nain, bez bilo kakvih uvreda ili poniavanja. Ukoliko se zaruke prekidaju bez odreenog razloga, tada strana koja to ini biva grena jer kri dato obeanje, a znamo da je musliman duan da se dri datog obeanja. Uzvieni Allah kae: I ispunjavajte obaveze na koje ste se Allahovim imenom obavezali i ne krite zakletve kad ste ih tvrdo dali, a Allaha kao jamca sebi uzeli, jer Allah zna ono to radite. (En-Nahl, 91.) Krenje obeanja vid je licemjerstva. Poslanik, s.a.v.s, kae u vjerodostojnom hadisu: Tri stvari znak su da je neko licemjer: kada govori lae, kada obea prekri obeanje i kada mu se neto da na povjerenje iznevjeri. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-iman, br. 33.) U konkretnom sluaju enidba tvoga zarunika automatski ne znai prekid zaruke s tobom, jer moda on jo uvijek eli da se s tobom oeni, samo to bi ti u tom sluaju bila njegova druga, a ne prva supruga. U svakom sluaju, smatram da je tvoj zarunik, onoga momenta kada je odluio da se ne eni tobom, trebalo da te obavijesti na dostojan nain kako bi ti mogla gledati sebi sreu na drugoj strani. Njegov postupak bio je pogrean, a njegov brak, ukoliko je ispunio sve potrebne uslove, validan, poto za valjanost braka nije uslov da on tebe obavijesti o prekidanju zaruke, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Mu i ena treba da nastoje udovoljiti i usreiti jedno drugo svim onim to druga strana voli, uz uslov da to bude erijatom dozvoljeno. Od svakog od njih oekuje se da ne zahtjeva od druge strane ono to je grijeh, imajui u vidu da nema pokornosti stvorenju u onome u emu je nepokornost Stvoritelju. (Tirmizi je u svojoj zbirci jedno poglavlje naslovio sa Nema pokornosti stvorenju u onome u emu je nepokornost Stvoritelju i u njemu naveo hadise koji govore na tu temu.) Isto tako, treba voditi rauna da se od druge strane ne trai ono to ona ne voli, jer takvi zahtjevi nee donijeti zadovoljstvo nikome, poto u braku, da bi jedna strana mogla usreiti drugu i ona sam mora biti sretna. U konkretnom sluaju, ti moe farbati kosu, s tim da izbjegava crnu boju, moe potkraivati kosu, s tim to se ne smije oiati naelavo, moe nokte pustiti s tim to ih mora odrezati najmanje jedanput u etrdeset dana i mora odravati islamsku higijenu ruku, to je sa dugim noktima, mora se priznati, malo problematino. Moete zamisliti koliko bakterija moe da se sakrije pod duge nokte. to se obrva tie, njih je zabranjeno upati jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao da je Allah prokleo onu koja upa dlake sa svoga lica. (Vidi: Muslim, Sahih Muslim, El-Libas vez-zine.) Naravno, to se odnosi na situaciju kada to ena radi zbog uljepavanja, a ne iz potrebe. U sluaju potrebe, kao kad bi obrve bile neprirodno velike, ili eni poela rasti brada ili brkovi, nema smetenje da ena te dlake ukloni, a Allah, d., najbolje zna. Da li je na zahtjev mua dozvoljeno upanje obrva, farbanje i skraivanje kose, putanje nokata itd.?
Stranica 39 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je tano da ena prilikom sklapanja prvog braka ima pravo da mu sa njom nema intimni odnos u toku prvih sedam dana?
To nije tano. tavie, ona nema pravo da to odbije, osim ukoliko postoji erijatski opravdan razlog. Vjerovatno je rije o pogrenom razumjevanju. Naime, radi se o tome da djevica ima pravo da ne puta svoga mua od sebe prvih sedam dana njihovog braka, ak i ako je on ve oenjen. Pitanje: Odgovor: Da, nafile se mogu klanjati nakon vitr-namaza, jer ne postoji ajet ili hadis koji to zabranjuju. Ono to je zabranjeno jeste da se u toku jedne noi vitr-namaz klanja dva puta. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Nema dvaju vitara u jednoj noi. (Tirmizi, Sunen, Es-Salat, Nesai, Sunen, Kijamul-lejli ve tetavvu.) Pitanje: Odgovor: Da, za dananje krane kaemo da su ehlu-kitabije (tj. sljedbenici Knjige), sve dok oni sami sebe smatraju kranima. Kurtubi kae: Nema razilaenja da su jevreji i krani ehlu-kitabije zbog njihove knjige. (Kurtubi, El-Dami li ahkamil-Kuran, 1/438.) To to oni pogreno vjeruju, tj. ne slijede ispravno Knjigu, poto su je iskrivili i njena znaenja izmijenili, ne oduzima im status ehlu-kitabija. Dokaz tome je i injenica da su oni pogreno vjerovali i u vrijeme samog objavljivanja Kurana, ali uprkos tome Kuran ih je nazvao tim imenom. U Kuranu stoji: A krani kau: Mesih je Allahov sin. (Et-Tevba, 30.) Da li se dananji krani mogu svrstati u ehlu-kitabije o kojima Kuran govori? Mogu li se nafile klanjati nakon vitr-namaza?
Stranica 40 od 416
Pitanje:
Mogu li ehlu-kitabije zaraditi dennet ako rade dobra djela? Naime neki moji profesori tvrde da i oni mogu zaraditi dennet kao i muslimani s obzirom da u suri El-Bekare u ezdeset drugom ajetu stoji da njih: doista eka nagrada od Gospodara njihova; niega se oni nee bojati i ni za im nee tugovati.
Odgovor: Ajet koji navodi odnosi se na krane koji su ivjeli prije nego je Muhammed, s.a.v.s, postao vjerovjesnikom, ili se pak pod onim koji su vjerovali (innellezine amenu) misli na licemjere. Fahruddin Razi prenosi u svom tefsiru od Ibn Abbasa da se tim rijeima misli na one koji su ispravno vjerovali u Isa, a.s, prije Muhammedova, s.a.v.s, poslanstva kao to je bio Kiss b. Saide, Bahri Rahib, Habib Neddar, Vereka b. Nevfel i drugi. Tako da, kao da je Uzvieni rekao: Zaista oni koji su vjerovali, prije Muhammedova, s.a.v.s, poslanstva, i oni koji su bili na pogrenoj vjeri od jevreja i krana ko god od njih, nakon Muhammedova poslanstva, postane vjernikom u Allaha, Sudnji dan i Muhammeda, s.a.v.s, njih eka nagrada kod njihova Gospodara. Sufjan Sevri kae da one koji su vjerovali znai licemjere koji vjeruju na jeziku, a ne i srcem. Tako je Allah u ovom ajetu prvo spomenuo licemjere, zatim jevreje, zatim krane i na kraju sabejce. On kao da je rekao: Ovi koji su na stranputici, ako prihvate pravo vjerovanje, postae kod Allaha vjernici. (Vidi: Kurtubi, El-Dami li ahkamil-Kuran, 1/439-440, Razi, Mefatihul-gajb, 3/112, Zamaheri, El-Keaf, 1/72.) Oni koji govore da e ehlu-kitabije i nakon to je Muhammed, s.a.v.s, postao poslanikom moi zaraditi dennet, a da ne prihvate eehadetejni srcem jezikom i djelom, ili su neznalice, ili su varalice, ili su od onih koji su svoju vjeru spremni prodati za malo dunjaluka. Musliman koji nakon to sazna za Allahove rijei: Allahu je prava vjera jedino islam. (Ali Imran, 19.) i nakon to sazna za Poslanikove, s.a.v.s, rijei: Ko god uje za mene, bio jevrej ili kranin, a zatim ne bude vjerovao u ono s ime sam poslan, bie od stanovnika vatre. (Muslim, Sahihu Muslim, u El-Iman, 1/134, br. 240.) Ili, sazna mnoge druge ajete i hadise koji su eksplicite jasni u tom pogledu, tako da se ne mogu tumaiti drugaije od njihova literarnog znaenja, takvi muslimani ako svjesno kau da ehlu-kitabije mogu zaraditi dennet bez prihvatanja islama postaju odmetnici od islama, a Allah, d., najbolje zna. udno je da oni koji govore da e ehlu-kitabije u dennet imaju pristalica meu muslimanima, jer, ipak, i najmanje uen musliman zna koje su imanski i islamski arti, dakle uslovi da bi osoba bila musliman. Da nas Allah, d., sauva onih koji svjesno krivo tumae Allahovu, d., vjeru. Pitanje: Odgovor: Da, nemusliman, ukoliko je struan i od povjerenja, moe osunetiti muslimansko dijete. Najbolje je da se to uradi sedmi dan (raunajui i dan u kome je dijete roeno) po roenju. Pitanje: Odgovor: Da, svako sire (ocat) u kome nema alkohola, dakle koje nas ne bi opilo kad bismo ga pili u velikim koliinama, je halal (dozvoljeno), bez obzira kakvo ono ime nosilo. Pravno-erijatsko pravilo glasi: Gleda se u sutinu, a ne u rijei. Sutina kae da je to sire, a ne alkohol, te je prema tome dozvoljeno (halal), a Allah, d., najbolje zna. Da li je keap u kom se nalazi vinski ocat halal? Da li nemusliman moe osunetiti muslimansko dijete i kada se to radi?
Stranica 41 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kako musliman treba da se odnosi i ponaa prema nemuslimanu?
Prouavanjem Allahove d., Objave, Plemenitog Kuràna, i prakse Njegova Poslanika, s.a.v.s, moe se doi do zakljuka da su ti odnosi utemeljeni na stabilnim i nepromjenjivim principima od kojih izdvajam sljedee: 1) Svi ljudi su braa po krvi. Svi smo djeca jednog praoca i jedne pramajke. Prema tome, u islamu nema nacionalizma. Ljudi se cijene prema svojim djelima. Vjernici-muslimani e za svoja dobra djela imati dunjaluku i ahiretsku nagradu, dok e nemuslimane, za njihova dobra djela, Allah, d., nagraditi samo na dunjaluku. Uzvieni za njih kae: Takvi na onom svijetu nee nita imati. (El-Bekare, 200.) Najbolji kod Allaha, d., pa prema tome i kod nas musulimana su oni koji su najbogobojazniji, dakle oni koji su najpokorniji svome Stvoritelju, Allahu, d..; 2) Svaki musliman zna i u to mora vjerovati, ako eli biti musliman, da je kod Allaha, d., islam jedino priznata vjera, jer Allah, d., kae: Allahu je prava vjera jedino islam. (Al Imran, 19.) Svaki musliman eli da svi ljudi budu muslimani i radi na tome da ih uputi islamu znajui vrijednosti Allahove, d., vjere i koristi Upute kako za onog ko je prihvati tako i za onog ko drugome na pravi put ukae. Poslanik, s.a.v.s, kae: Tako mi Allaha, da Allah tvojim posredovanjem uputi jednog ovjeka bolje ti je od crvenih deva. (Buhari, Sahihul-Buhari, ElDihadu ves-sijer.), dakle, bolje ti je od najvrednijeg dunjalukog bogastva. Pozivanje u islam i dostavljanje Allahove vjere, u granicama mogunosti, musliman osjea kao dunost i emanet. Uzvieni Allah kae: Mi smo nebesima, Zemlji i planinama ponudili emanet, pa su se ustegli i pobojali da ga ponesu, ali ga je preuzeo ovjek, a on je, zaista, prema sebi nepravedan i lakomislen. (El-Ahzab, 72.) Meutim, musliman isto tako zna da nemuslimana ne smije prisiljavati da primi islam. Musliman u taj princip mora vjerovati i praktino ga primjenjivati, jer Uzvieni Allah kae: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti. Pravi put se jasno razlikuje od zablude. (El-Bekare, 256.) 3) Musliman prema nemuslimanima mora biti uvijek pravedan, bez obzira kakav odnos oni imali prema njemu. Uzvieni Allah, d., kae: Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (El-Maide, 8.) 4) Odnos muslimana prema nemuslimanu zavisi od odnosa koji nemusliman ima prema muslimanu. Uzvieni Allah, kae: Allah vam ne zabranjuje da inite dobroinstvo i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg ne izgone. Allah, zaista, voli one koji su pravini. Ali vam zabranjuje da prijateljujete s onima koji ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zaviaja vaeg izgone i koji pomau da budete prognani. Oni koji s njima prijateljuju sami sebi ine nepravdu. (El-Mumtehina, 8-9.) Dakle, ukoliko nemuslimani imaju ljudski, dostojanstven odnos prema muslimanima, od muslimana se oekuje da prema njima ine dobroinstvo, onakvo dobroinstvo kakvo ine prema svojim roditeljima. Svjestan musliman e sigurno tako i postupiti jer zna da se kod svakog ivog bia moe sevab (Allahova, d., nagrada na buduem svijetu) zaraditi. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, KitabulMusakat, hadis br. 2363.) Protiv onih koji prema muslimanima imaju neljudski i nehuman odnos, koji ugroavaju temeljna ljudska prava muslimana borei se protiv njih zbog njihove vjere i protjerujui ih iz njihovih kua, musliman je duan da se bori u skladu sa erijatskim propisima. To znai da je duan protiv njih povesti dihad vodei rauna da ne prekri propise dihada koje je artikulirao Muhammed, s.a.v.s, a u koje izmeu ostalog spada i zabrana da se ubijaju djeca, zatim oni koji ne uestvuju u ratu kao to su starci, ene, monasi u samostanima, zatim zabrana da se ubija stoka, unitavaju usjevi i mue zarobljenici. 5) Imajui u vidu da meu nemuslimanima ima onih koji ele unititi muslimane, i istrijebiti ih ubijanjem, klanjem, te protjerati ih iz njihovih domova silovanjem i zastraivanjem, muslimani su duni osigurati sve to je potrebno da ih zastrae, tako da iz straha ne smiju napasti muslimane. Uzvieni Allah kae: I protiv njih pripremite koliko god moete snage i konja za boj, da biste time zaplaili Allahove i vae neprijatelje, i druge osim njih. Vi ih ne poznajete, Allah ih zna. (ElDatum kreiranja: 27.11.2005 http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft Stranica 42 od 416
Enfal, 61.) 6) Nema smetnje da musliman sarauje s nemuslimanom koji nije neprijateljski raspoloen prema muslimanima, pod uslovom da ta suranja bude u erijatski dozvoljenim poslovima. Poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi su trgovali sa nemuslimanima. 7) to se tie onih koji se neprijateljski odnose prema muslimanima, protiv njih svaki musliman duan je da se, u granicama svojih mogunosti, bori na najbolji mogui nain; svojom rukom, jezikom, srcem, ekonomskom izolacijom i tome slino. Musliman je duan strogo voditi rauna da na bilo koji nain ne pomogne svoga neprijatelja, jer svakim dinarom, markom ili dolarom koji dou u ruke njegova neprijatelja moe biti kupljen metak koji e zavriti u grudima muslimana. Dr. Kardavi kae: Musliman se bori protiv svojih neprijatelja koji ele da mu uskrate njegova prava i oskrnave njegove svetosti svim raspoloivim sredstvima, a svako ko potpomae Allahove neprijatelje, neprijatelje vjere, neprijatelje domovine i uzima ih kao svoje zatitnike, smatra se njihovim, kao to je Uzvieni rekao: A njihov je i onaj meu vama koji ih za zatitnike prihvati. (El-Maide, 51.) Dakle, ko im bude privren svojim srcem, svojim jezikom, svojom suradnjom, svojim imetkom, ili na bilo koji drugi nain, smatra se njihovim, i postaje sastavni dio njihove grupacije... (Kardavi, Fetava muasire, 1/713) Iz spomenutog moemo zakljuiti da musliman svoj odnos prema nemuslimanima gradi na preciznim principima zasnovanim na Kuranu i sunnetu i da taj odnos zavisi uglavnom od toga kako se nemusliman odnosi prema muslimanu. Tako se nekada od muslimana trai da nemuslimanima ine dobroinstvo, a nekada da se protiv njih najotrije bore.
Stranica 43 od 416
Pitanje: Odgovor:
Neka naa braa zagovaraju da se roendan Muhammeda, s.a.v.s, ne obiljeava mevludom ili nekom drugom posebnom sveanou. Da li su u pravu?
Na poetku elim da naglasim da se ovaj odgovor iskljuivo odnosi na obiljeavanje roendana Allahovog, Poslanika, s.a.v.s, 12. rebiu-l-evvela, posebnim sveanostima, mevludima itd. U osnovi, muslimanu nije dozvoljeno obiljeavati bilo iji roendan imajui u vidu da to nije bila praksa Poslanikova, s.a.v.s, pravednih halifa, ostalih ashaba i prvih generacija muslimana, a prve generacije su najbolje poznavale sunnet i najvie voljele Allahovog, d., miljenika Muhammeda, s.a.v.s. O njima Allah, d., kae: Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama i svima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio dennetske bae kroz koje e rijeke tei, i oni e vjeno i zauvjek u njima boraviti. To je veliki uspjeh. (Et-Tevba, 100.) Ovu pohvalu muhadiri i ensarije su, u prvom redu, zasluili zbog toga to su sluali naredbu svoga Gospodara meu kojim je i naredba: to vam Poslanik da, to uzmite, a to vam zabrani ostavite; i bojte se Allaha jer Allah, zaista, strahovito kanjava. (El-Har, 7.) Da je on obiljeavao svoj roendan sigurno bi ashabi bili prvi koji bi ga u tome slijedili. Meutim, on to nikada nije uradio. Postavlja se pitanje da li mi koji hoemo da budemo njegovi sljedbenici imamo pravo da tu novotariju uvedemo. Sigurno je da nemamo jer bismo u tom sluaju izgubili status njegovih sljedbenika, s obzirom da je sljedbenik onaj koji slijedi, a ne onaj koji inovira. Uzvieni Allah nas upozorava u tom pogledu pa kae: Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae. (En-Nur, 63.) Allah, d., kae u treem ajetu sure ElMaide da nam je upotpunio vjeru, te prema tome u nju ne smijemo nita uvoditi. Uvoenje novotarija u vjeru indirektno znai da Allah, d., vjeru nije upotpunio i da je Poslanik, s.a.v.s, nije dostavio, a da li to moe musliman i pomisliti, a kamoli kazati?! Poslanik, s.a.v.s, zabranio je uvoenje novih vjerovanja: Ko u ovoj naoj stvari (tj. dini-islamu) inovira neto to nije od nje, to je odbaeno. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabus-sulh.) Na hutbi petkom Poslanik, s.a.v.s., imao je obiaj kazati: Uistinu, najbolji govor je Allahova knjiga, najbolja uputa je uputa Muhammedova. Najgore stvari su novotarije, a svaka novotarija (bidat) je zabluda. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabu-l-dumua.) Irbad b. Sarije prenosi hadis u kome kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s., odrao je rjeit i sadrajan govor od kojeg su sam srca u strahu zatreptala, a iz oiju suze potekle. Rekli smo: Allahov Poslanie, kao da je to govor onoga koji odlazi, pa nas posavjetuj. Rekao je: Oporuujem vam pobonost (takvaluk) Allahu i sluanje i pokornost, pa makar vam za vou bio odreen abesinski rob. Uistinu, ko bude ivio poslije mene vidjet e mnoga razilaenja. Drite se moga sunneta i sunneta pravednih halifa, koji su na pravom putu poslije mene. Drite se toga, uhvatite se toga (vrsto) svom snagom. I uvajte se inovacija (u vjeri) jer svaka inovacija u vjeri je novotarija (bidat), a svaka novotarija je zabluda. (Ibn Made, Sunen, El-Mukaddime. Tirmizi, Sunen, Kitabu-l-ilm. Ebu Davud, Sunen, Kitabus-sunne.) U ovim hadisima upozorava se na opasnost uvoenja novotarija i njihovog prakticiranja. Upravo iz tog razloga, iz straha da se time ne uvede novotarija, veina islamske uleme smatra da je obiljeavanje Poslanikovog, s.a.v.s, roendana grijeh. Dodue, ima i rijetkih koji to smatraju doputenim pod uslovom da na tim sveanostima ne bude grijenih radnji, kao to je mijeanje mukaraca i ena, muzikih instrumenata ili pripisivanja svojstava Poslaniku, s.a.v.s, koja mu ne dolikuju. Smatram da je miljenje koje zastupa veina uleme preferirajue, imajui u vidu da bi obiljeavanje roendana, pa makar i na nain koji u sebi ne sadri nita grijeno, ipak bilo novotarija i vid slijeenja nemuslimana (u vjeri) to nam je jasno zabranjeno. Poslanik, s.a.v.s, nas na to upozorava pa kae: Vi ete, uistinu, slijediti one prije vas, pedalj po pedalj, arin po arin, pa kad biste u guterovu rupu uli i vi biste u nju uli. Upitali smo (tj. ashabi): Jesu li to idovi i krani? A, ko drugi!, odgovorio je. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabu-l-ilm) to se tie okupljanja naih muslimana mimo dvanaestog rebiu-l-evvela, a koja oni nazivaju mevludima, smatram da su u osnovi takva okupljanja dozvoljena, pa ak i poeljna, pod uslovom da u sebi nemaju grenih sadraja, i da nisu organizovana nekim povodom koji nema
utemeljenja u islamu. Smatram da u tom dijelu nae tradicije treba izvriti izvjesne korekcije, dakle ono to se kosi s islamom izbaciti, kako bismo od te tradicije imali koristi i na dunjaluku i na ahiretu. Predlaem da se na nivou islamske zajednice formira komisija sastavljena od strunjaka iz akaida i islamskog prava koja e osmisliti i islamizirati mevlud i tako ponuditi muslimanima ispravne smjernice u tom pogledu. Pitanje: Odgovor: Pod tim pravom podrazumijeva se da je mu duan da ti obezbijedi uslove za ivot koje si imala kod svoga babe. Ukoliko on to nije u stanju, ima pravo na razvod braka, pod uslovom da ve nisi pristala na odreene uslove prilikom sklapanja branog ugovora. to se, pak, tie stanovanja kod njegovih roditelja, treba imati na umu da tvoj mu ima obavezu prema roditeljima, kao njihovo dijete. On je duan da im obezbijedi njegu koja im je potrebna, bilo da ih slui on lino ili da nae nekog ko e im pruiti potrebnu uslugu. Normalno je da se roditelji najljepe osjeaju kada im uslugu pruaju njihova djeca, unuci i snahe. Ukoliko, iz opravdanih razloga, ti (kao snaha) ne moe ivjeti u kui svoga svekra i svekrve, mu je duan da ti obezbijedi odgovarajui smjetaj na drugom mjestu. Ako to nije u stanju uiniti, ima pravo na razvod braka. Meutim, ak i ako preselite na drugo mjesto, tvoj mu obavezan je da prui potrebnu panju i usluge svojim roditeljima. Mada je musliman obavezan svakome dati njegovo pravo, ipak treba znati da prava roditelja imaju prednost u odnosu na prava supruge. Pitanje: ta da radimo s kamatama koje dobijemo na banci? Da li da ih ostavimo u banci? Mogu li se kamate dati kao pomo eenskom narodu ili za pomo povratnicima u BiH? ta se podrazumijeva pod pravom ene da joj mu obezbijedi stan. Da li se misli na stan kod njegovih roditelja?
Odgovor: Prije svega, elim naglasiti da su muslimani duni obezbijediti sebi uslove da mogu prakticirati islam u svim sferama ivota, pa prema tome i u ekonomskoj. Drugo, kamata je tako veliki grijeh da je najmanja kamata, kako stoji u hadisu, kao kad bi ovjek inio zinaluk sa svojom majkom. Tree, ovaj odgovor baziran je na principu nude koja dozvoljava ovjeku da u granicama prijeke potrebe uini grijeh, kao npr. kada hoe da umre od gladi a nema za jelo nita osim svinjetine, tada mu je dozvoljeno uzeti onoliko koliko mu je neophodno da spasi ivot. etvrto, kamata se ne smije ostavljati banci, jer bi time ovjek dodatno pomagao kamatni sistem. Peto, kamata je onaj dio koji ostane nakon to se odbije inflacija. Prema tome, ako ovjek ivi u takvim okolnostima da je prisiljen drati svoj novac u banci koja posluje na principu kamata, on e se kamata rijeiti tako to e ih potroiti za ope dobro muslimana od ega on nee imati direktne koristi. Npr. moe taj novac dati za izgradnju puta u susjednom selu, a ne u svom. Iz prethodnog se razumije da se kamate mogu dati kao pomo eenskom narodu i izbjeglicama koje se vraaju u BiH, a kojima je potrebna pomo, uz uslov da onaj ko taj novac daje od toga nema direktne koristi na dunjaluku.
Stranica 45 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ako je bajram petkom, da li je onaj ko je klanjao bajram duan klanjati i dumu?
Ko klanja bajram-namaz nije duan klanjati duma-namaz. Ukoliko ne klanja dumu, obavezan je klanjati podne. Izuzetak je imam koji je duan klanjati dumu kako bi se pruila mogunost da dumu klanjaju oni koji to ele. Naime, od Ebu Hurejre prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: U ovom vaem danu sastali su se dva bajrama. Ko hoe, ovo mu zamjenjuje dumu, a mi emo dumu klanjati, ina-Allah. (Ibn Made, Sunen.Ikametus-salati ves-sunne.) Pitanje: Odgovor: Ne, osoba ne treba sama za sebe klati akiku, jer to je sunnet za babu iz njegova imetka. Da li osoba kojoj nije zaklana akika to treba sama uraditi kada odraste?
Stranica 46 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li djevojka moe sama putovati na studije u drugo mjesto?
Putovanje enske osobe uslovljeno je njenom sigurnou i nepostojanjem fitneluka. Dakle, ako njena ast, potenje i integritet njene linosti kao muslimanke nee doi u pitanje, ako ona ili neko drugi nee biti stavljen na kunju zbog toga, onda nema smetnje da putuje u drugo mjesto. U suprotom, ako e bilo to od toga biti ugroeno, ona bi bila grena ako bi poduzela takvo putovanje. Mi kao zajednica duni smo osigurati bezbjednost enama tako da njihova ast i integritet ne budu u bilo kom pogledu ugroeni. Postojanje sigurnosti ponekad ovisi o duini putovanja, ponekad o postojanju mahrema koji enu prati na putovanju, a ponekad od opeg sigurnosnog stanja. To razumijemo iz hadisa koji govore o tome da ena ne smije sama bez mahrema poduzimati putovanje dugo: a) dan i no, (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabur-reda br. 1089.), b) dva dana i noi, (Vidi: Buhari, Sahihu-l-Buhari, Kitabu-l-dumua, br. 1197, Kitabussavm, br. 1996. Muslim, Sahihu Muslim, Kitabu-l-hadd, br. 827.), c) tri dana i tri noi, (Vidi: Buhari, Sahihu-l-Buhari, Kitabu-l-dumua, br. 1086, 1087. Muslim, Sahihu Muslim, Kitabu-lhadd, 1338.), d) potpuna zabrana eni da putuje sama bez mahrema (Buhari, Sahihu-lBuhari, Kitabu-l-hadd, br. 1862. Muslim, Sahihu Muslim, Kitabu-l-hadd, br. 1341.) Navedeni hadisi, kako ih ja razumijem, govore o uslovima, odnosno sigurnosti. Prema tome, ako postoji sigurnost za enu na putovanju dugom dan i no, ona moe putovati sama, a ako ne postoji, onda ne moe. Ako postoji sigurnost da putuje bez mahrema tri dana i noi, moe poduzeti takvo putovanje. Ako je bezbjednost takva da ona nee biti ugroena ako bi ila i na due putovanje, smatram da za to nema smetnje. Dokaz za to je hadis u kome Adijj b. Hatim pripovijeda da je jednom prilikom, dok je on bio kod Poslanika, s.a.v.s, doao neki ovjek i poalio se na bijedu i siromatvo, zatim mu je doao drugi i poalio se na nesigurnost putovanja i razbojnike. Tada je Poslanik, s.a.v.s, rekao Adijju: O Adijj, Jesi li vidio Hiru? Nisam, ali sam uo za nju, odgovorio sam. Ako bude due ivio, uistinu e vidjeti putnicu koja kree iz Hire i dolazi do Kabe oko koje e tavaf initi ne bojei se bilo koga mimo Allaha..., rekao je (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-menakib, br. 3595). Isto tako, ukoliko joj mahrem ne bi mogao pruiti potpunu zatitu, ona ne bi smjela poduzimati putovanje, bez obzira to ima mahrema. ta vie, treba znati da ako e ena biti ugroena kada izie na kuni prag bilo bi joj zabranjeno izlagati se toj opasnosti. Moj savjet sestrama jeste da se ne izlau opasnostima koje e ugroziti njihovu ast i potenje. Bolje im je sauvati svoj obraz, ast, potenje i integritet ene muslimanke nego stei sve diplome svijeta. S druge strane, treba naglasiti da su muslimani duni obezbijediti sigurnost i bezbjednost, a ako to ne urade svi su odgovorni. Kod procjene sigurnosne situacije za putovanja ene, bilo s mahremom ili bez njega, treba uzeti u obzir sve okolnosti, pa ak i samo stanje ene u pogledu sposobnosti da se odupre eventualnim iskuenjima. Tu procjenu treba da izvri struna osoba i da ena za takvo putovanje dobije odobrenje svoga staratelja ili mua ako je udata, a Allah d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ti moe iz tog novca dati zekat za njega pod uslovom da se s njim dogovori, tj. da on ostvari namjeru (nijet) davanja zekata, s obzirom da je za ispravnost zekata potrebno ostvariti nijet. (Vidi: Fethu-l-kadir, 1/493, Bedaius-sanai, 2/40, El-Mugni, 2/638.) Ukoliko bi ti to uinila bez dogovora s njim onda bi to bila obina sadaka od koje bi on imao sevab i nagradu, ali s njega ne bi spala obaveza i dug zekata, a Allah, d., najbolje zna. Moj sin redovno mi alje novac, mada mi nije potreban. Mogu li ja za njega iz tog novca dati zekat, s obzirom da on tu obavezu vjerovatno ne izvrava?
Stranica 47 od 416
Pitanje: Odgovor:
esto mi na um padne misao da klanjam, postim i radim druga djela licemjerno, da bi me drugi vidjeli. Da li sam stvarno licemjerna osoba?
Ovdje se radi vjerovatno o ejtanovom doaptavanju (vesvesi). To je jedan od naina na koji ejtan odvraa vjernike od dobrih djela. Preporuujem ti da odbaci takve misli i da na njih ne obraa panju, da jo vie radi dobra djela i da moli Allaha, d., da ti da iskrenost u djelu. Pitanje: Odgovor: Duna si, prije svega, iskreno se pokajati zbog nemarnosti u tom pogledu, a zatim si, u granicama mogunosti, duna napatati proputene dane, sve dok ne preovlada pretpostavka da si sve proputene dane napostila. Pitanje: Neke nae sestre enskoj djeci oblae kratke haljinice i tijesne helanke, pod izgovorom da su im djeca jo mala. Da li takvo pravdanje u sebi nosi opravdanje? Propustila sam, zbog mjesenog pranja, kroz dugi niz godina, meni nepoznat broj dana ramazanskog posta. Kako da postupim u ovakvoj situaciji postupiti?
Odgovor: Smatram da od malih nogu treba djecu uiti islamskom moralu i stidu, jer stid je dio imana. Ukoliko malo ensko dijete naui da otkriva svoja stegna i nosi uske odjevne predmete koji ocrtavaju njeno tijelo, plaim se da e to postati navika koja e to dijete, kasnije kad odraste, pratiti u ivotu. Zbog toga, preporuujem sestrama da svojoj enskoj djeci oblae due haljinice koje e barem pedalj, dva biti ispod koljena i da im ne oblae tijesnu odjeu. Normalno, to su curice vee i haljinice trebaju da budu due, da bi se onoga dana kada postanu punoljetne pokrile onako kako erijat zahtijeva. Uz prethodno reeno, treba naglasiti da isto kao to maloj enskoj djeci ne treba oblaiti kratku i tijesnu odjeu, tako treba voditi rauna da se ne pretjera u drugom pravcu, jer, ipak, to su djeca koja nisu duna da se pokrivaju na nain kako su obavezne punoljetne osobe. Djetinjstvo se treba razlikovati od punoljetnog doba i u tom pogledu.
Stranica 48 od 416
Pitanje:
etnici su mi pobili cijelu porodicu. Uprkos tome ja elim da se vratim svojoj kui. Interesuje me kako da se odnosim prema komijama Srbima od kojih su neki direktno, a neki indirektno uestvovali u ubijanju moje najue porodice.
Odgovor: Prije svega, preporuujem ti da uloi maksimalan napor kako bi ubice stigla pravda na ovom svijetu-dunjaluku. Ja znam da je nemogue, u ovim okolnostima, postii potpunu pravdu, jer npr. doivotni zatvor za nepravedno ubistvo jednog ovjeka sigurno nije potpuna pravda, a ta tek rei za one koji su ubijali djecu, ene, starce, koji su silovali i palili, a koji nee biti osueni ni u Hagu, a ni kod nas na veu kaznu od doivotne robije!? Njih potpuna pravda na dunjaluku, gotovo sigurno, nee stii. No, uprkos tome, onaj ko vjeruje u Allaha, d., ne treba patiti, jer e svoje pravo ostvariti onda kada mu to bude najpotrebnije, na buduem svijetu-ahiretu. Hvala Allahu, d., koji je omoguio vjerniku-muslimanu da uvijek moe imati pozitivnu raunicu, i u dobru i u zlu. Ako na dunjaluku ne ostvari svoje pravo, na ahiretu e to sigurno postii. Drugo, u Allahovoj, d., vjeri ima mjesta i za strpljenje i pratanje. Uzvieni Allah kae: Nepravda se moe uzvratiti istom mjerom, a onoga koji oprosti i izmiri se, Allah e nagraditi; On, uistinu, ne voli one koji nepravdu ine. (E-ura, 40.) Ako hoete da na nepravdu uzvratite, onda uinite to samo u onolikoj mjeri koliko je vama uinjeno; a ako otrpite, to je, doista, bolje za strpljive. Strpljiv budi! Ali, strpljiv e biti samo uz Allahovu pomo. I ne tuguj za njima, i neka ti nije teko zbog spletkarenja njihova, Allah je zaista na strani onih koji se Allaha boje i grijeha klone i koji dobra djela ine. (En-Nahl, 126-128.) Dakle, strpljenje i pratanje je uzvien i izuzetno pohvalan in, koji Allah, d., voli. Meutim, pratati treba onome ko to zaslui, a to je osoba koja se istinski pokajala za svoje grijehe i istinitost svog pokajanja na djelu pokazala. Jedan od vidljivih pokazatelja pokajanja jeste da se prestupnik predao vlastima spreman da sa njim postupe onako kako je on postupao sa svojom nevinom rtvom. Uz to, treba znati da pratanje dolazi uobzir ukoliko e donijeti dobrobit ljudima, a ne omoguiti zloincu da ponovo ini zloin. Tree, islamom nije dozvoljeno da ovjek samostalno sprovodi odmazdu, ak ni u sluaju kada na to ima pravo, zbog toga to bi to vodilo u veliki nered (fesad). Prema tome, nemojte samoinicijativno nastojati da se osvetite ubicama. Vlasti su na sebe preuzele odgovornost da e sprovoditi pravdu, a ako to ne urade, snosit e odgovornost, ako ne na ovom, a ono na buduem svijetu. Ono to smo mi duni u tom pogledu, kao pojedinci i kao zajednica, jeste da ostvarimo takvu vlast koja e sprovoditi pravdu. etvrto, potrudi se da prema svojim komijama koji nisu poinili zloin i koji se prema tebi odnose ljudski i dostojanstveno uzvrati jo ljepim odnosom. Uostalom, kao musliman ti zna kakve su dunosti muslimana prema komiji. Dakle, potrudi se da komije koje su poinile nepravdu odgovaraju za svoje zloine. Nema smetnje da onima koji su se istinski pokajali i oprosti na dunjaluku, tj. da ih sudski ne goni. I na kraju, a to je najvanije, podui sebe i druge iz svoga okruenja da znaju kako e kao mudahidi uzvratiti onima iz sadanjih ili buduih generacija naih komija koji e ponovo pokuati da kolju, siluju i ubijaju muslimansku djecu, ene i starce. Poslanik, s.a.v.s, kae: Pravi vjernik-musliman nee biti ugrien dva puta iz jedne rupe. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabuledeb, br. 6133.)
Stranica 49 od 416
Pitanje:
Babo mi je poginuo nedavno u saobraajnoj nesrei kod Kaknja kad je autobus agencije Buco sletio u rijeku Bosnu. Njega nisu gasulili, nego su ga onako u odjei ukopali. Rekli su mi da je on ehid i da se ehid ne gasuli. Meutim, imam naeg demata kae da je trebao da bude ogasuljen. Molim vas da mi odgovorite ko je u pravu.
Odgovor: Prije svega, elim naglasiti da u pogledu gasulenja i klanjanja denaze imamo tri vrste ehida: a) ehid koji se ne gasuli niti mu se klanja denaza. To je onaj koji je na licu mjesta poginuo u borbi od afirske ruke, ili od zadobijene rane od koje se umire, pa makar nakon ranjavanja neto rekao, pojeo ili popio; b) ehid koji je u borbi sa afirima ranjen, ali je nakon ranjavanja ivio ivotom koji je ulijevao nadu da e preivjeti. Ukoliko je umro od tog ranjavanja on se smatra ehidom, ali se, za razliku od prvog, gasuli i klanja mu se denaza; c) ehidi koji se gasule i klanja im se denaza. To su svi oni statusni ehidi koje je Poslanik, s.a.v.s, spomenuo u sljedea tri hadisa: U prvom hadisu Poslanik, s.a.v.s, kae: Ima sedam vrsta ehida mimo onog koji je poginuo borei se na Allahovom putu: ko umre od kuge, ko se utopi, ko umre od otvorenih rana po tijelu, ko umre od stomane bolesti, ko izgori u poaru, ko umre pod ruevinama i ena koja umre pri poroaju. (Nesai, Sunen, Kitabul-denaiz, br. 1823. Sened ovog hadisa je vjerodostojan.) U drugom hadisu na ovu temu Vjerovjesnik, s.a.v.s, upitao je ashabe koga oni smatraju ehidom. Odgovorili su mu da je ehid onaj ko je poginuo u borbi na Allahovom putu. Tada bi, zaista, u mom ummetu bilo malo ehida, rekao im je. A ko su onda ehidi, Allahov Poslanie, upitali su. Ko pogine (u borbi) na Allahovom putu je ehid, ko umre dok je u pokornosti Allahu je ehid, ko umre od kuge je ehid, ko umre od stomane bolesti je ehid i ko se utopi je ehid, odgovorio im je. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-imare, br. 1915.) U treem hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao je: Ko pogine branei svoj imetak je ehid, ko pogine branei svoj ivot je ehid, ko pogine branei svoju vjeru je ehid, ko pogine branei svoju porodicu je ehid. (Tirmizi, Sunen, Kitabud-dijat, br. 1341, i rekao da je hadis vjerodostojan.) Svi ehidi spomenuti u prethodna tri hadisa, pa prema tome i utopljenici, ehidi su koji se opremaju za ahiret kao i oni koji nemaju status ehida. Dakle, oni se gasule, oblae im se efini i klanja im se denaza. To je stav sve islamske uleme. Nisam naao da je bilo ko od islamske uleme rekao da se ovi ehidi ne gasule i da ime se ne klanja denaza. (Vidi: Marginani, ElHidaje, 1/90-93, Mejdani, El-Lubab fi erhil-kitab, 1/125-136, Mosuli, El-Ihtijar li-talil-muhtar, 1/90-98, Tahavi, Muhtesarut-Tahavi, str. 40-42, Kasani, Bedaius-sanai, 1/320-325.)) U Mugniju se u tom pogledu kae: to se tie ehida koji nisu ubijeni, kao to je onaj ko je umro od stomane bolesti, od kuge, koji se utopio, koji je umro pod ruevinama, ena u porodu, svi oni se gasule i klanja im se denaza. U tom pogledu ne znamo za bilo kakvo razilaenje, osim to se pripovijeda da je Hasan (b. Ali) rekao da se eni koja je umrla pri porodu ne klanja denaza jer je ona ehid. Meutim, protiv tog (Hasanovog) miljenja imamo sljedee dokaze: Vjerovjesnik, s.a.v.s, klanjao je eni koja je umrla pri porodu stavi kod njene sredine. Muttefekun alejhi. Klanjao je Sad b. Muazu a on je bio ehid. Muslimani su Omeru i Aliji klanjali denazu a i njih dvojica su bili ehidi... (Ibn Kudame, Mugni, 3/476.) Govorei o toj vrsti ehida Ibn Hazm kae: Nema razilaenja da je Alejhisselam za svoga ivota dao da se oni ogasule i zamotaju u efine. (El-Muhalla bi-lasar, 3/337.) Ibn Rud kae: to se tie umrlih koje je dunost ogasuliti, oni (ulema) su se sloili da je to svaki umrli musliman koji nije poginuo na bojnom polju borei se protiv afira. (Bidajetul-mudtehid, 1/226.) Iz prethodnih citata jasno je da je islamska ulema jedinstvena u stavu da je dunost (farz) ove ehide ogasuliti, a meu njima je i utopljenik. Prema tome, to to va roditelj nije ogasuljen je velika greka. Ne znam razlog zato se to desilo. Smatram da za takvu greku nema opravdanog razloga, jer je to opepoznata stvar i svi imami to znaju s obzirom da se to pitanje u Medresi ui, u vezi s tim nema ni razilaenja meu islamskom ulemom.
Pitanje: Odgovor:
Koliko puta mu mora prii eni u toku jednog mjeseca?
Kada pogledamo razmiljanja islamskih pravnika u vezi s tim vidimo da se oni slau da je dunost muu imati odnos sa svojom suprugom. Tako hanefije kau da ena ima pravo od mua traiti intimni odnos, jer i ona ima pravo u tom pogledu kao i on. Kada ona to od njega zatrai, on je duan odazvati se, isto kao to je ona duna odazvati se kada on to od nje trai. (Vidi: Kasani, Bedaius-sanai, 2/331.) Malikije kau da je intimni odnos dunost mua kada ne postoji zapreka za to. (Vidi: Ibn Duza, El-Kavanin el-fikhijje, str. 211.) Te stavove moemo poduprijeti injenicom da one imaju ista prava kao i dunosti. U pogledu tih prava i obaveza Allah, d., kae: One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, po zakonu, samo, muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen. (El-Bekare, 228.) Dakle, kako mu ima pravo da trai intimni odnos od svojom enom, isto tako ena imaju pravo da to trai od svoga mua. A koliko je to muevo pravo veliko vidimo iz sljedeih hadisa: Poslanik, s.a.v.s, rekao je: Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, kad god mu pozove svoju suprugu u njenu postelju pa ona to odbije, Onaj koji je na nebesima ljut je na nju sve dok sa njom ne bude zadovoljan (tj. dok se ona ne odazove svome muu). (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabun-nikah, br. 1736.) Kada ena napusti postelju svoga mua, meleki je proklinju sve dok se ne vrati. (Buhari, Sahihu-l-Buhari, Kitabun-nikah, br. 5194.) Kada mu pozove svoju enu radi svoje potrebe (tj. intimnog odnosa) neka se odazove pa makar (pripremala hranu) na penici. (Trimizi, Sunen, Kitaburrida, br. 1080.) Uprkos injenici da se islamski pravnici slau u pogledu obaveze intimnog odnosa, oni se razilaze po pitanju kako esto mu mora prilaziti svojoj eni. afije kau da je to dunost jedanput. Oni kau da je to muevo pravo, a on se svoga prava moe odrei. (Vidi: Nevevi, ElMuhezzeb, 2/66.) Neke hanefije kau da je to dunost jedanput, a vie od toga je obaveza u smislu da se izvri Njegova naredba da se prema enama lijepo postupa. (Vidi: Kasani, Bedaius-sanai, 2/331.) Hanbelije kau da je to dunost barem jedanput u etiri mjeseca ukoliko ne postoji zapreka. Kao dokaz oni uzimaju ajet: Oni koji se zakunu da se nee pribliavati enama svojim, rok je samo etiri mjeseca; i ako se vrate enama, pa, Allah zaista prata i milostiv je, a ako odlue da se rastave, pa, Allah doista sve uje i sve zna. (El-Bekare, 226227.) Dakle, on mora ili prii svojoj eni u roku od etiri mjeseca ili se sa njom rastaviti, ukoliko ona to od njega trai. (Vidi: Behuti, Keafu-l-kina, 5/214.) Ibn Hazm kae da je dunost, ukoliko je mu u stanju, prii supruzi barem jedanput u periodu njene istoe. Ukoliko tako ne postupi bie nepokoran Allahu Uzvienom. Kao dokaz on uzima Kuranski ajet: A kada se okupaju onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. (El-Bekare, 222.) (Vidi: Ibn Hazm, El-Muahlla bi-l-asar, 9/174.) Koliko se sjeam, ima uenjaka koji kau da eni treba prii svake etvrte noi. Oni kau da mu, s obzirom da moe imati etiri ene, dakle da kod svake bude svaku etvrtu no, ima pravo da tri noi ne prilazi eni. Ovako su islamski pravnici odgovorili na tvoje pitanje. Meutim, smatram da je pogreno pitanje postavljati na ovaj nain i u tom duhu na njega davati odgovor. To zbog toga to se time ne uzima u obzir svrha i cilj erijatske odredbe da se zasnivaju brane zajednice i da ljudi ive u braku. ivotom u branim zajednicama postiu se mnogobrojni ciljevi. Meu najznaajnijim je i taj da branim ivotom mu i ena nalaze, kroz intimni odnos, smiraj za svoje strasti i tako tite jedno drugo od bluda i mnogih drugih vrsta nemorala. Zbog toga smatram da to pitanje treba posmatrati s pozicije dunosti branih drugova da intimnim odnosom prue potrebnu zatitu jedno drugom. Prema tome, pogreno je govoriti o tome koliko puta mu mora prii svojoj eni s obzirom da se ljudi u pogledu potrebe za intimnim odnosom razlikuju. Ispravno je rei da je mu obavezan udovoljiti potrebama svoje supruge u tom pogledu, dakle pruiti joj potrebnu zatitu, omoguiti joj da ona kod njega nae potpuni smiraj, kao to je i ena duna udovoljiti njegovim potrebama. Ukoliko mu nije u stanju udovoljiti potrebama supruge, ona moe traiti razvod braka, a moe se i strpiti ako hoe. Isto tako, ako supruga nije u stanju udovoljiti muevim potrebama on ima tri mogunosti da rijei to
pitanje: da enu pusti i trai drugu, da je zadri i oeni drugu, s obzirom da u isto vrijeme moe imati etiri ene ili da se strpi i ukroti svoje strasti postom, dijetom itd. Kao potpora takvom razmiljanju mogu se uzeti sljedei dokazi. Uzvieni Allah kae: Dozvoljava vam se da se u noima dok traje post sastajete sa svojim enama; one su odjea vaa, a vi ste njihova odjea. (El-Bekare, 187.) Iz citiranog ajeta indirektno razumijemo da su mu i ena jedno drugom zatita od bluda time to ive intimnim branim ivotom, jer je Allah, d., nakon to je spomenuo intimni brani ivot, rekao da su mu i ena odjea jedno drugom, a odjea znai zatita, s obzirom da ona titi ovjeka od hladnoe i vruine. Mu i ena, kako su ovaj ajet protumaili Ibn Abbas, Mudahid, Seid b. Dubejr i drugi, jedno kod drugog nalaze smiraj. (Vidi: Ibn Kesir, Tefsiru-l-Kuran el-azim, 1/298.) Dakle, intimnim odnosom oni smiruju svoje strasti, tako da ejtan ne moe iskoristiti te njihove strasti i gurnuti ih u nemoral. Ukoliko jedna strana ne udovolji potrebama druge strane taj smiraj e izostati i za dotinu stranu moemo rei da nije izvrila svoju obavezu. Nadalje, erijatski termin za oenjenu osobu je rije muhsan. Ona je izvedena iz korjena hasune to znai biti dobro utvren, nepristupaan, biti ist, neporoan, nevin itd. Dakle rije muhsan ukazuje da je oenjena i udata osoba u okrilju zatite koju joj prua brak, a ta zatita postie se, prije svega, intimnim odnosom. Sam brani ugovor u svojoj biti sadri obavezu da mu i ena jedom drugom pruaju tu zatitu. Upravo zbog toga Poslanik, s.a.v.s, naredio je muu da, kada udovolji svojoj potrebi, prije negoli njegova supruga udovolji svojoj, da je ne ostavlja sve dok i ona ne udovolji svoju potrebu. (Ebu Jala, Musned, od Enesa b. Malika.) Iz opih erijatskih pravila moemo razumjeti da su suprunici duni jedno drugom pruiti tu zatitu u granicama svojih mogunosti, jer Allah, d., ne optereuje ovjeka preko njegove sposobnosti. Na kraju, moemo zakljuiti da je mu duan prii supruzi onoliko puta koliko ona osjea potrebu za tim, dakle koliko je njoj potrebno da nae svoj mir. Ukoliko on nije u stanju da udovolji njenim potrebama, ona moe to da trpi ili, pak, da trai razvod braka, a Allah d., najbolje zna.
Stranica 52 od 416
Pitanje: Odgovor:
Uenik sam trgovake kole. Za vrijeme prakse ponekad moram prodavati i alkohol. Da li mi je to dozvoljeno?
Alkohol je, kako Poslanik, s.a.v.s, kae, majka svih zala. (Vidi: Nesai, Kitabu-l-eribe, br. 5572.) Kada bismo za saobraajne udese, svae, tue, ubistva, razvode brakova, silovanja, razne vrste nemorala...itd. traili uzrok vidjeli bismo da je alkohol glavni uzronik. Dakle, najvei uzronik svih naih problema je alkohol. Zbog toga je Uzvieni Allah alkohol najotrije zabranio, (Vidi: El-Maide, 90.), a Poslanik, s.a.v.s, sve one koji imaju bilo kakvog kontakta s alkoholom prokleo. Ibn Umer prenosi hadis, od svoga babe Umera, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo: alkohol, onoga ko ga pije, ko ga toi, ko ga ga pravi, kome se pravi, ko ga prodaje, ko ga kupuje, ko ga nosi i kome se nosi i onoga ko pare zaraene na alkoholu troi. (Ahmed, Musned, br. 5458.) Na osnovu prethodno reenog jasno je da se musliman mora distancirati od alkohola, protiv tog zla se boriti i raditi na osvjeivanju ljudi o tom zlu. Naalost, nae tzv. savremeno drutvo jo nije postiglo ni toliku svijest koja e ga ponukati na borbu protiv alkohola, tako da alkohol u njemu visoko kotira. Otuda se i muslimani koji ive u takvom drutvu suoavaju sa problemom alkohola ak i kada ga ne konzumiraju. Problem je vei to kod nas oni koji cijene i potuju alkohol ne potuju prava drugih da alkohol mrze, te ih tjeraju, kada se nau u poziciji, da dolaze u kontakt s alkoholom itd. Kada bi potovali prava drugih da alkohol mrze, oni ih na to ne bi prisiljavali. U svakom sluaju, Allahov, d., zakon je da se ovjek, ako eli postii svoje pravo, mora za njega izboriti. U konkretnom sluaju, bilo bi normalno da ti uiva to pravo i da tokom prakse prodaje bezalkoholna pia, jer se i time ostvaruje cilj tvoje prakse. Preporuujem ti da iznese svoj problem profesoru, zatim ostalim odgovornim u koli i da se bori za svoje pravo zajedno sa ostalim muslimanima koji se suoavaju s tim problemom. Iznesi svoj problem nadlenom muftiluku kako bi se i Islamska zajednica, preko svojih institucija, ukljuila u borbu za prava svojih lanova. Ako ne nae razumijevanje i ne mogne drugaije zavriti kolu nego da tokom obavljanja prakse prodaje alkohol, nema smetnje, na osnovu principa o prijekoj nudi, da to ini, s tim da vodi rauna da to bude u najmanjoj moguoj mjeri. Molim Allaha, d., da te pomogne. Pitanje: Odgovor: Imajui u vidu da ovjek nee odgovarati za tui grijeh, nadam se da nije grijeh ulaziti u partnerstvo s takvim osobama, pod uslovom da vae zajednike aktivnosti i poslovi budu dozvoljeni (halal). Uz to, preporuio bih vam da traite ortaka meu osobama koje su imetak stekle na halal nain. Ukoliko bi takvih osoba bilo, smatram da bi vam bilo pokueno (mekruh) sklapati ortakluk s osobama koje su svoje orue za proizvodnju stekle na nedozvoljen nain, zapostavljajui tako one koje su to stekle na halal nain, a Allah, d., najbolje zna. Da li je dozvoljeno ulaziti u trgovinsko partnerstvo s osobama koje su svoje orue za proizvodnju kojom se bave kupile na nedozvoljen nain?
Stranica 53 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kakav je erijatski stav u vezi sa nasljeivanjem imovine koja je steena na zabranjen (haram) nain?
Grijeh zbog sticanja imovine na haram nain ne prenosi se tako steenom imovinom nego se pie u loa djela osobe koja je imetak na haram nain stekla. Dakle, nema smetnje da vi tu imovinu naslijedite. Meutim, ukoliko vam je poznato ije je pravo va ostavitelj uzurpirao, duni ste to pravo iz naslijeene imovine vratiti. Isto tako, iz te imovine se vraaju eventualni dugovi ostavitelja, plaa sve to je potrebno za ukop i obavlja had ukoliko je ostavitelj bio obavezan i imao namjeru da na had ide, a smrt ga u tome omela. Uz sve to, preporuio bih vam da, ukoliko je ostavitelj umro kao musliman, od naslijeenog imetka podijelite sadaku, onoliko koliko smatrate da je ostavitelj na haram nain zaradio, kako bi mu bio olakan ispit na Kijametskom danu. Pitanje: Odgovor: To je dozvoljeno ukoliko osoba tim neredovnim klanjanjem nije izila iz islama. Naime, iz mnogih hadisa moemo razumjeti da osoba kada izostavlja namaz moe tim postupkom izii iz islama, a sa osobom koja je postala murted nije dozvoljeno trgovati. S obzirom da kod nas ne postoji institucija koja bi utvrdila status te osobe, smatrat emo da je u islamu sve dok ne poini neto i ustraje na tome u to nema sumnje da je nevjerstvo. Sve dok muslimana smatramo muslimanom moemo s njim trgovati. Meutim, u cilju davetskog djelovanja, treba procijeniti da li je bolje od te osobe kupovati kako bi na nju pozitivno djelovali da se popravi ili je pak bolje bojkotirati je, kako bi je ponukali da se izmijeni u pozitivnom pravcu. Treba jo naglasiti da je sa nemuslimanom dozvoljeno trgovati pod odreenim uslovima, kao to je npr. uslov da se radi o dozvoljenoj (halal) trgovini, dok sa odmetnikom od islama (murtedom) nije uope dozvoljeno. Pitanje: Odgovor: eni muslimanki dozvoljeno je ivjeti u braku s muem muslimanom sve dok je ovaj u okrilju islama, pa makar inio i velike grijehe. Ukoliko pak mu, na bilo koji nain, izie iz islama, dakle postane murted njegova ena muslimanka mora se od njega razvesti ukoliko se on na vrijeme ne pokaje i tako vrati u islam. Kod konkretnih sluajeva, treba ustanoviti tano da li je dotina osoba izila iz islama. Ukoliko jeste, treba pokuati podstai je da se pokaje i tek nakon toga dati odgovarajuu preporuku u pogledu razvoda. Pitanje: Odgovor: Ne vidim smetnje da te reklame radi ukoliko one ne sadre neto to je islamom zabranjeno: npr. goliave slike, lane informacije itd., a Allah, d., najbolje zna. Da li je dozvoljeno raditi reklame firmama koje prodaju meso koje nije zaklano na erijatski nain? Da li je eni dozvoljeno ivjeti s muem koji se ne pridrava propisa islama? Da li je dozvoljeno kupovati robu od muslimana koji redovno ne klanjaju namaze i ije su radnje otvorene za vrijeme posta tokom ramazana?
Stranica 54 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li ena u vrijeme dume obavljati odreene poslove? Kakav je stav erijata u vezi s tim?
ena u vrijeme dume moe normalno obavljati sve svoje poslove s obzirom da nije obavezna klanjati dumu-namaz, s tim to mora voditi rauna da podne-namaz klanja u namaskom vremenu.
Stranica 55 od 416
Pitanje:
Sluao sam neke nae muslimanske zvaninike kako se kritiki osvru na one koji se bore protiv novotarija u vjeri, govorei da takvi pretjeruju jer i sahat je novotarija a svi ga oni nose, kole su novotarija a ipak ih i oni pohaaju itd.?
Odgovor: Naa braa i sestre u islamu koji na takav nain razmiljaju o novotarijama (bidatima) i novotarije tako shvataju, imaju totalno pogrenu percepciju o tom pitanju. Naime, novotarije (bidati) su noviteti u domenu: a) vjerovanja (akideta), b) obredoslovlja (ibadeta) i c) dozvoljenog i zabranjenog (halala i harama), a ne u pogledu dunjalukih poslova. to se dunjaluka tie, ovjeku je nareeno da ui, ita i da tako upoznaje Allahove, d., blagodati. Nareeno mu je da se na tim blagodatima zahvaljuje Blagodarcu i da blagodati koristiti u skladu s Njegovim opim odredbama i zakonima. Za dunjaluke poslove i dunjaluka dobra vai kuransko pravilo: ...i takmiite se u dobrim djelima... (El-Bekare, 148.) i Poslanikove, s.a.v.s, rijei upuene ashabima: Vi bolje (od mene) poznajete va dunjaluki posao. (Muslim, Sahihu Muslim, El-Fadail, br. 2363.) Prema tome, to vie inovacija ovjek napravi, to vie opekorisnih noviteta ponudi, to vie patenata, koji e olakati ivot, pronae, vie sevaba postie, pod uslovom da to ini radi zadovoljstva svoga Gospodara i u skladu s Allahovim, d., zakonima. Inovacije su izuzetno pohvalne i smatraju se ibadetom ukoliko se ine radi Allahova, d., zadovoljstva. Te dunjaluke blagodati musliman ne smije zapostaviti. Allah, d., kae: Reci: Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove svoje stvorio, i ukusna jela? Reci: Ona su za vjernike na ovom svijetu, na onom svijetu su samo za njih. (El-Earaf, 32.) Dakle, kada se govori o novotarijama, ne misli se na inovacije i novitete u dunjalukim poslovima nego se misli na novotarije u: a) vjerovanju (akidetu), b) obredoslovlju (ibadetu) i c) dozvoljenom i zabranjenom (halalu i haramu). a) U novotarije u domenu vjerovanja (akideta) ubraja se svako vjerovanje koje je drugaije od vjerovanja Poslanika, s.a.v.s, i prvih generacija koje su ga vjerno slijedile. Dakle, onaj ko vjeruje u Allaha, d., Njegove meleke, knjige, poslanike, Sudnji dan, odreenje itd. drugaije od vjerovanja Poslanikovog, s.a.v.s, ini novotariju u vjerovanju. Novotarijama u vjerovanju (akidetu) smatraju se i sva praznovjerja kao to je vjerovanje u loe predznake, vjerovanje da je odreeno kamenje sveto, da umrli mogu pomoi ivima, vjerovanje u razne legende koje do nas nisu prenesene vjerodostojnim lancem prenosilaca, dakle za to sa sigurnou ne moemo tvrditi da su kerameti itd. b) U novotarije u domenu obredoslovlja (ibadeta) ubraja se svako dodavanje namazu ili oduzimanje, s obzirom da je Poslanik, s.a.v.s, strogo naredio da klanjamo onako kako on klanja. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-ezan, br. 631.) Naprimjer, ako bi neko skratio etvororekatni namaz na tri rekata ili ga poveao na pet rekata, to bi bila novotarija. Ako bi neko uveo nove pokrete u namazu to bi bila novotarija. Npr. nije novotarija tespihanje poslije namaza jer je Poslanik, s.a.v.s, poduio ashabe da tespihaju, ali je novotarija tespihanje dematile (zajedniki) s obzirom da Poslanik, s.a.v.s, to nije nikada radio, niti su to radili njegovi ashabi. (Vidi: Muslim, Sahihu Muslim, El-Mesadid ve mevadius-salati, br. 595.) Novotarija je uvoenje nekih novih namaza ili odreivanje (specificiranje) nekih novih (posebnih) vremena u kojima se takvi namazi klanjaju. Novotarija je dodavanje ili oduzimanje nekih obreda u hadu s obzirom da je Poslanik, s.a.v.s, obavio had pokazavi praktino kako se had obavlja, a onda prisutnima, a preko njih i svim buduim generacijama naredio: Uzmite od mene propise hada. (Vidi: Muslim, Sahihu Muslim, El-Hadd, br. 1297.)) Novotarija je smatranje nekog mjesta posebno vrijednim koje Allah, d., nije posebno vrijednim uinio. Novotarija (bidat) je posjeivanje takvog mjesta s ciljem postizanja berieta. Novotarija je vjerovanje da je neko kamenje sveto, da je neka voda sveta itd. To sve smatra se novotarijom, zbog toga to vrstu ibadeta, nain na koji se taj ibadet ini, svetost mjesta i vremena odreuje samo Allah, d.. ovjek nije Zakonodavac da bi odreevao koje je mjesto sveto ili koje je vrijeme sveto. Allah, d., odredio je sveta mjesta, tj. mjesta na kojima uinjeno
dobro djelo ima svoju veu vrijednost. Poslanik, s.a.v.s, poduio je svoje sljedbenike da se na zemaljskoj kugli nalaze tri mubare (sveta) mjesta. Rekao je: Ne poduzima se putovanje osim radi posjete triju damija: El-Mesdidul-harama, ove moje damije i Mesdidul-aksa. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, El-Hadd, br. 1864.) Zato su ova mjesta mubare? Zato to je Zakonodavac (Allah, d..) tako odredio. Dokaz da su to mubare mjesta je i hadis u kom Poslanik, s.a.v.s, kae da namaz u El-Mesdidul-haramu vrijedi (za njega se sevapa dobije) kao za stotinu hiljada namaza, namaz u Poslanikovoj damiji vrijedi koliko hiljadu namaza, a namaz u El-Mesdidu-l-aksa kao pet stotina namaza. (Vidi: Bejheki, Sunen, hadis od Dabira, r.a.) Sva ostala dovita i svetita su novotarije. Njih su ljudi izmislili, ljudi su ih proglasili svetim. Ti ljudi su sebe stavili u poziciju Zakonodavca, da nas Allah, d., toga sauva. Isto tako Allah, d., odredio je koja vremena su sveta, pa je npr. uinio no Lejletul-kadr vrednijom od hiljadu mjeseci. Odreivanje nekih noi ili vremena, od strane ljudi, kao posebnih i svetih smatra se novotarijom itd. Novotarija je klanjanje nekih posebnih namaza u posebna vremena, a koje Poslanik, s.a.v.s, nije prakticirao niti nas je na njih uputio. Dakle, ukoliko bi ovjek pored farza, sunneta i nafila koje je Poslanik, s.a.v.s, klanjao uveo neke nove namaze sa nekim novim sadrajima i odredio za njih posebna vremena koja Zakonodavac nije odredio sve to bilo bi novotarija (bidaat). c) U novotarije u domenu dozvoljenog i zabranjenog (halala i harama) ubraja se zabranjivanje onoga to je dozvoljeno i dozvoljavanje onoga to je zabranjeno. Dakle ukoliko neko zabrani ono to nam je Allah, d., jasno dozvolio, ini novotariju. Isto tako, ukoliko neko dozvoli neto to je On jasno zabranio. Iz prethodnog razumijemo da noenje sahata, pohaanje kole ili odlazak na Mjesec itd. nisu novotarije (bidati) o kojima govore hadisi Poslanikovi, s.a.v.s, i koje rije novotarija (bidat) podrazumjeva u svom terminolokom znaenju. Molim Allaha, d., da nam pomogne da pravilno shvatimo Njegovu vjeru koju nam je On upotpunio, da nas sauva novotarija (bidata) i da nam d da otkrijemo to vie Njegovih blagodati i iskoristimo ih za dobrobit ljudi na dunjaluku. Amin.
Stranica 57 od 416
Pitanje: Odgovor:
Pod kojim uslovima mukarac moe da eni vie ena i da li mora dobiti dozvolu od prve ene da bi oenio drugu itd?
Uzvieni Allah, d., odredio je da mukarac moe u isto vrijeme imati do etiri ene. On u asnom Kuranu kae: Ako se bojite da prema enama sirotama neete biti pravedni, onda se enite enama koje su vam doputene, sa po dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da neete pravedni biti, onda samo sa jednom... (En-Nisa, 3.) U navedenom ajetu, Uzvieni Allah, d., kao uvjet za enidbu vie od jedne ene postavio je pravdu. Pravda se mora ostvariti u svim obavezama koje mu ima prema eni. Dakle, ono to je duan pruiti jednoj eni mu je duan ravnomjerno pruiti i ostalima. Te obaveze su, kao to je poznato, materijalne prirode: obezbjeivanje odgovarajue ishrane, stana, odjee, lijeenja i ostalih nunih potreba, te ravnomjerno rasporeivanje boravka kod svake supruge uz udovoljavanje intimnih potreba svake od supruga. Sunnet je da pri putovanju baci kocku i povede sa sobom onu suprugu koju je kocka odredila. Ukoliko nee moi ispuniti svoje obaveze prema supruzi, tada mu je zabranjeno da se eni, osim ako se ena odrekne svoga prava. Ukoliko mukarac moe ispuniti svoja prava samo prema jednoj, onda ne smije eniti drugu i tako dalje. to se tie osjeaja podjednake ljubavi prema suprugama i intimnog odnosa tu ravnopravnost nije obavezna, s obzirom da ovjek nije u stanju to ispotovati. O tome govori ajet: Vi ne moete potpuno pravedno (jednako) postupati prema enama svojim ma koliko to eljeli... (En-Nisa, 129.) Meutim, ljubav prema jednoj ne smije dovesti do zapostavljanja druge tako da se ne udovolji njenim intimnim potrebama. Allah, d., u drugom dijelu prethodnog ajeta kae: ...ali ne dopustite sebi takvu naklonost pa da jednu ostavite u neizvjesnoti. (En-Nisa, 129.) Onaj ko ne bude pravedan prema svojim suprugama grijean je i snosit e posljedice tog grijeha na ahiretu. Poslanik, s.a.v.s, rekao je: Ko imadne dvije ene pa prema jednoj bude naklonjen, kada doe na Sudnji dan bie nakrivljen na jednu stranu. (Ebu Davud, Sunen,Kitabun-nikah, br. 2133.) to se pak tie pitanja da li mu mora pitati enu za dozvolu, odgovor je negativan. ena ima pravo da pri sklapanju braka postavi uslov da se njen mu na nju ne eni i ukoliko on prekri taj uslov ona dobija pravo na razvod braka. Dakle, mu nije duan pitati enu za dozvolu da oeni drugu s obzirom da je to njegovo pravo. Meutim, ja bih preporuio svima koji ele da imaju vie ena da obezbijede uslove kako sa novom enidbom ne bi razruili prethodni brak i unesreili enu i djecu iz braka koji funkcionie. Ako e se brak koji funkcionie sruiti uspostavljanjem novog braka, smatram da je bolje taj korak ne poduzimati. I na kraju, posebno bih skrenuo panju da nije dozvoljeno imati vie ena ako se nije u stanju svima dati njihovo pravo i ako se nije u stanju prema njima postupati jednako. Oni koji mogu ispuniti sve uslove preporuio bih vieenstvo, imajui u vidu veliku potrebu za tim, s obzirom da u naem drutvu ima veliki broj hudovica kojima je potrebno da se udaju, a nemaju za koga.
Stranica 58 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li ena moe tokom hajza uiti Kuran i treba li uzeti abdest ako ga ui u tom stanju?
Islamska ulema nema jedinstven stav u vezi s tim. Preferirajue miljenje kae da nema smetnje da ena ui Kuran za vrijeme hajza i nifasa, s tim da ne dodiruje mushaf golom rukom, s obzirom da mushaf nije dozvoljeno dodirivati bez abdesta. Vjerovjesnik, s.a.v.s, napisao je pismo Jemencima u kom je izmeu ostalog stajalo da Mushaf moe dodirivati samo ista osoba (dakle pod abdestom). (Hadis biljei Malik, El-Muvetta, En-nidau lis-salati br. 468. Albani je ovaj hadis ocijenio kao vjerodostojan. Vidi Irvaul-galil, 1/158.) Pomenuto miljenje je preferirajue zbog injenice da ne postoji eksplicitan erijatski tekst koji eni, dok je u hajzu i nifasu, zabranjuje da ui Kuran. Hadis koji kae da osoba u stanju hajza i denabeta ne ui nita iz Kurana je slab (daif), s obzirom da ga prenosi Ismail b. Ajja od Hidazlija, a kada on prenosi hadis od njih tada je to predanje slabo. Treba, takoer, naglasiti da je pogreno analogizirati hajz i nifas sa dunuplukom imajui u vidu razlike meu njima. to se, pak, tie potrebe uzimanja abdesta, u tom sluaju ne znam da postoji dokaz koji to nareuje, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Prije svega smatram da muslimani trebaju da se bore za svoja prava i njihovo potivanje u drutvu u kome ive. Nikab je sastavni dio islamske vjere i islamske kulture, dakle kulture i nas Bonjaka koji sebe smatramo muslimanima. S obzirom da je po meunarodnim konvencijama, koje je potpisala i Bosna i Hercegovina, prakticiranje vjere i kulture temeljno ljudsko pravo i noenje nikaba spada u temeljna ljudska prava. Oni koji, eventualno, spreavaju noenje nikaba ili na bilo koji nain diskriminiraju ene koje nose nikab kre meunarodne konvencije koje je naa drava potpisala. Vlasti koje sprovode zakon dune su sprijeiti one koji taj zakon kre, dakle koji diskriminiraju druge na vjerskoj i kulturnoj osnovi. Znam da muslimake u naem drutvu imaju problema u tom pogledu jer je nae drutvo netolerantno, nedemokratsko i, uglavnom, antiislamski raspoloeno. Pojedinci, porodice pa i ire zajednice koje su odgojene da mrze islam, muslimane i sve ono to nije po njihovu eifu teko se mogu preko noe preobratiti u tolerantne ljude, u demokrate koji pored sebe mogu podnositi druge koji drugaije razmiljaju i drugaiji ivot ive. Taj problem, ini mi se, jedino vrijeme moe izlijeiti; dakle da generacije odgojene u totalitarizmu i jednoumlju odu sa ovoga svijeta. No, bez obzira na to, duni smo boriti se za svoja prava svim dozvoljenim sredstvima. Preporuio bih da vae probleme istiete i za njih se borite kroz institucije islamske zajednice, kroz udruenja muslimana, a posebno kroz udruenja ena muslimanki kojih u naoj zemlji ima nekoliko, zatim kroz meunarodna udruenja kao to je Helsinki komitet za zatitu ljudskih prava i Amnesty International itd. Znam da se muslimanke koje nose nikab mogu normalno kolovati na visokokolskim institucijama u nemuslimanskim zemljama u kojima se potuju ljudska prava. Na Velkom univerzitetu u Velikoj Britaniji, u vrijeme kad sam tamo studirao, jedna sestra iz Sjedinjenih Amerikih Drava odbranila je svoju doktorsku tezu pred komisijom koja od nje nije zahtjevala da skine nikab. Naravno, njen identitet prethodno je utvren na nain koji nije vrijeao njene vjernike osjeaje. to se tie samog pitanja da li moe skinuti nikab kada ide na fakultet, a nositi ga u drugim prilikama smatram da za to nema smetnje. Dakle, moe ii na fakultet pokrivena mahramom, a nikab nositi u drugim prilikama, imajui u vidu da, po preferirajuem miljenju, nikab nije stroga dunost (farz), nego sunnet, a Allah, d., najbolje zna.
Da li je dozvoljeno nositi nikab, a skidati ga, recimo, zbog potrebe obrazovanja na fakultetu?
Pitanje: Odgovor:
ta se podrazumijeva pod dobroinstvom majci koja je Allahov, d., neprijatelj i mrzi islam?
Pod dobroinstvom roditeljima (pa prema tome i prema majci, s tim to majka u tom pogledu ima prednost u odnosu na babu) podrazumijeva se briga o roditeljima u granicama mogunosti, pokornost njima u svemu to nije grijeh, i neuzvraanje roditeljima ni sa uh kada dijete nije zadovoljno s njima, ili kada nije u stanju posluati ih zbog toga to roditelji oito grijee. Mislim da bi u tvom sluaju najvei vid dobroinstva prema majci bio da joj lijepim odnosom pokae ljepote islama i pomogne joj da se vrati Allahovoj, d., vjeri i umre kao muslimanka. Molim Allaha, d., da te u tome pomogne i d ti strpljenja da u tome ustraje. Pitanje: Odgovor: Da, pogreila si. Trebalo je da odmah izae iz damije s obzirom da eni dok je u hajzu i nifasu nije dozvoljen boravak u damiji. Poslanik, s.a.v.s, rekao je: Ja ne dozvoljavam damiju eni dok je u hajzu i osobi dok je u stanju denabeta. Uinite istigafar Allahu, d., i zatraite oprost za greku koju ste poinili. (Ebu Davud, Sunen, Et-Tahare, br. 232.) Pitanje: Odgovor: Ukoliko mu ne obezbjeuje eni (koja mu nije odbila poslunost) i maloljetnoj djeci osnovne potrebe za ivot njoj je dozvoljeno da u normalnim granicama, bez rasipnitva i pretjerivanja, uzme iz njegova imetka, bez njegova znanja, onoliko koliko joj je potrebno za nju i djecu. Od Aie, r.a, prenosi se da se Hind bint Utbe, r.a, poalila Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, da joj mu Ebu Sufjan (koji je inae bio bogat ovjek) ne daje onoliko koliko je potrebno njoj i djeci. Alejhisselam joj je odobrio da sebi uzme iz njegova imetka, bez njegova znanja, rekavi joj: Uzmi od njegova imetka u granicama normalnog koliko je potrebno tebi i tvojoj djeci. (Muslim, Sahihu Muslim, El-Akdije, br. 1714.) Uz prethodno reeno, preporuio bih ti da pokua na njega lino djelovati ili preko osoba od kojih on prima savjet, kako bi on ispravio svoju greku. Posebno ti skreem panju da ne uzima vie od onoga to zadovoljava osnovne potrebe. Molim Allaha, d., da vam pomogne da taj problem prevaziete. Amin. Moj suprug mi ne obezbjeuje osnovne potrebe za ivot. Da li mi je dozvoljeno od njega uzimati novac bez njegova znanja? Osjetila sam poetak mjesenice (hajza) dok sam bila u damiji. Nisam odmah izila nego sam saekala mua da zavri s namazom. Da li sam pogrijeila?
Stranica 60 od 416
Pitanje:
Nekoliko mjeseci po stupanju u brak moj mu je poeo puiti. Meni to puno smeta i zatraila sam od njega razvod braka. Kada sam to uinila, on se zakleo da vie nee puiti. Meutim, prije nekoliko dana ponovo se vratio cigaretama. Da li da jo saburim ili da se razvedem?
Odgovor: Nema sumnje da su cigarete veliko zlo. To svijet sve vie i vie osjea. Protiv puenja se u svijetu vodi velika kampanja. Neki dan sud u amerikoj dravi Kaliforniji presudio je da duhanska industrija plati puaima neto vie od sto etrdeset milijardi dolara odtete. Nadam se da e se i kod nas kampanja protiv puenja poveati i da e toj kampanji poseban doprinos dati muslimani, imajui u vidu da u erijatu postoje osnove za borbu protiv tog zla. Onima koji ne mogu savladati ejtana i prestati puiti savjetujem da svojim puenjem ne ugroavaju i ne uznemiravaju druge, jer ezijetiti nekoga je grijeh i ovjek nema na to pravo. Posebno treba biti paljiv prema svojim ukuanima, a naroito prema djeci koja su vie osjetljiva. Ukoliko jedno od suprunika pui, treba da vodi rauna i ne uznemirava drugu stranu, jer kako duhan puau mirie isto tako, uglavnom, duhanski dim nepuau zaudara. Vaem suprugu preporuujem da se proe puenja, a ako to nije u stanju, onda barem da vodi rauna da svoju porodicu duhanom ne uznemirava. Ja znam da je tebi, kao nepuau teko biti u njegovoj blizini, ali bih ti preporuio da se strpi koliko moe s ciljem da sauva brak. Nadat se da e on, uz Allahovu, d., pomo, a zatim uz tvoju lijepu rije i podrku prevazii trenutnu krizu i prestati puiti. Pitanje: Odgovor: Ne, punica pred svojim zetom, tj. muem svoje kerke ne mora pokrivati kosu jer on je njoj mahrem po tazbinstvu. Dakle, ona se pred njim ne mora pokrivati, moe se s njim rukovati itd. Meutim, ukoliko primijeti da je njen zet od onih za koje Kuran kae da imaju bolesno srce, tada e se prema njemu odnositi kao prema osobi koja joj nije mahrem, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Preporuio bih sestrama da nose obuu ija peta nije previsoka, jer u najmanju ruku to bi se moglo tretirati pokuenim (mekruhom) imajui u vidu sljedee injenice: a) to je vid prevare s obzirom da se ena predstavlja viom nego to jeste; b) medicina je dokazala da je to nezdravo; c) postoji vea mogunost da ena padne i da se povrijedi; d) hadisi o tome govore u negativnom smislu. Pitanje: Dobio sam zlatni prsten na poklon. Kada sam saznao da mukarci ne smiju nositi zlato prestao sam ga nositi. Sada sam u dilemi ta da uradim s tim prstenom? Da li je eni dozvoljeno nositi obuu sa visokom petom? Da li punica mora pred muem svoje kerke pokrivati kosu?
Odgovor: Preporuio bih ti da ga udijeli kao sadaku nekome ko e ga iskoristiti u ono to je dozvoljeno (halal).
Stranica 61 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li se gubi abdest ako se rukama dodirne neistoa, npr. kada majka presvlai dijete?
Ne, dodirivanjem neistoe ne gubi se abdest. Potrebno je samo da poslije pranja djeteta operete dobro ruke sapunom i tako eventualnu neistou koja se zakaila za ruke ili ispod noktiju uklonite. Pitanje: Odgovor: Da, to je ak ispravnije, samo to treba voditi rauna da ne uznemiravamo one koji su u naoj blizini. Dakle, ako se u naoj blizini neko nalazi i tada emo uiti naglas, ali ne toliko glasno da bismo ga uznemiravali. Pitanje: Odgovor: Mu ima pravo da odgojno djeluje na svoju suprugu ukoliko mu iskae neposlunost u onome to je obavezna erijatom, npr. da bez razloga izbjegava branu postelju, da izlazi iz kue bez dozvole, da ne vodi rauna o istoi svoga tijela, da troi bez dozvole ili rasipa muevu imovinu itd. O tome Kuran kae: A one ije se neposlunosti pribojavate, vi posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite; kad vam postanu neposlune, onda im zulum ne inite! Allah je, zaista, uzvien i velik! (En-Nisa, 34) Dakle, kao prva odgojna mjera u ajetu je spomenut savjet. Lijepom rijeju mu e ukazati eni na njene propuste i obaveze. Ukoliko od toga nema koristi, tada mu primjenjuje sljedeu odgojnu mjeru - nee sa enom spavati u branoj postelji. Prenosi se da je navedenu mjeru primijenio i Poslanik, s.a.v.s, te, kako navodi Buharija od Enesa, sa svojim suprugama nije spavao u branoj postelji mjesec dana. (Sahihu-l-Buhari, Kitabun-nikah, br. 5201) Prekidanje razgovora sa suprugom ne smije biti due od tri dana, s obzirom da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Nije dozvoljeno muslimanu da prestane komunicirati sa svojim bratom due od tri dana. (Ebu Davud, Sunen, Kitabu-l-edeb, br. 4910) Kao treu odgojnu mjeru Kuran doputa muu da enu i udari. Meutim, to udaranje ne smije biti u lice, niti po drugim osjetljivim mjestima i ne smije ostaviti bilo kakvih tragova po tijelu, tako da to udaranje, ustvari, vie je udaranje po dui i osjeajima, negoli po tijelu. Hanefije kau da udaranje ne smije biti vie od deset bieva jer je Poslanik, s.a.v.s, jasno zabranio da se bilo ko udara sa vie od deset bieva, osim ukoliko se radi o precizno odreenoj Allahovoj, d., kazni. (Sahihu-l-Buhari, Kitabu-l-hudud, br. 6850) Ukoliko od udaranja nema koristi, tada se, prije odluke na razvod, treba pokuati arbitraom koja je preporuena Kuranom: A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njezine porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je obavijeten!. (En-Nisa, 35) Dakle, muu je, u osnovi, dozvoljeno da udari enu. Meutim, to udaranje mora biti u okvirima spomenutih uslova. Savjetujem svakom muslimanu da ne pribjegava toj mjeri, osim kada nema drugog izlaza. Neka svako ima na umu da Poslanik, s.a.v.s, koji je nama najbolji i najljepi uzor nije, kako kae Aia, r.a, nikada udario nijednu od svojih ena... (Vidi: Sahihu Muslim, Kitabu-lfadail, br. 2328) Da li je po erijatu dozvoljeno muu udariti enu? Moe li ovjek koji sam klanja uiti naglas u namazima u kojima imam ui naglas?
Stranica 62 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li muslimani mogu uestvovati u Abrahamovom pokretu?
Smatram da muslimani ne mogu biti ukljueni u aktivnosti tog pokreta, ak i kada se radi o pozitivnom djelovanju. Jer, taj pokret je ideja iza koje stoje cionisti koji koriste krane u borbi protiv islama i muslimana. Da bi ostvario svoj cilj pokret se slui privlanim parolama kao to su: zbliavanje meu religijama, internacionalizam, pribliavanje izmeu kranstva i islama, vraanje vjeri Ibrahima, a.s, itd. Ponekad se krije i djeluje pod firmom meureligijskog dijaloga tvrdei da postoje take doticanja izmeu islama i kranstva, kao to je vjerovanje u Boga, meleke, poslanike, budui svijet, potivanje Merjeme, majke Isaa, a.s, itd. Oni pozivaju da se krani i muslimani okupe oko taaka oko kojih se slau, a da se razlike odbace. To znai da bi muslimani trebalo da odbace mnoga vjerovanja bez kojih se ne moe biti pripadnikom islama. Svakom svjesnom muslimanu jasno je da se radi o mukloj podvali. Da je Abrahamov pokret iskren u svom nastojanju za zbliavanjem, bili bi korektni pa bi rekli: hajde da tragamo za Istinom i da slijedimo ono to je Istina. Meutim, njih ne interesuje Istina. Njih interesuje da muslimane odvoje od islamskih uenja, da ih tako izvedu iz islama. O tom pokretu u Enciklopediji o vjerama, pravcima i suvremenim partijama kae se: Ovu agitaciju su otpoeli krani poetkom ovog (dvadesetog) gregorijanskog stoljea, da bi je (kasnije) podrao svjetski cionistiki pokret kroz odravanje mnogobrojnih kongresa pod parolom pribliavanja izmeu islama i kranstva: kongresi u Bejrutu 1953, Aleksandriji 1954, katedrali St. Don u Njujorku 1984. Iste godine u manastiru Svete Katarine na Sinaju odran je jo jedan skup koji su finansirale cionistike organizacije iz Amerike i Izraela. U radu tog skupa uestvovalo je nekoliko nacija koje pripadaju islamu, kranstvu, judaizmu, budizmu, behaizmu i vjerama Crvenih kmera. Na tom sastanku otkriveni su istinski ciljevi ove podle agitacije koji se mogu saeti u sljedeem: nunost koritenja spomenute propagande u korist procesa mira i zaustavljanja rata izmeu muslimana i Izraela, koristei narodni pritisak (narodnu diplomaciju), te pokuaj uklanjanja akaidskih (vjerskih) razlika izmeu islama i kranstva, nakon to su idovi uspjeli da kranstvo odvoje od njegove vjere (akideta). Sekretarijat nekrana u Vatikanu je najagilniji u propagiranju poziva u Ibrahimovu vjeru, tvrdei da to ine s ciljem suprotstavljanja ateizmu i materijalizmu, a Sekretarijat je pod direktnim utjecajem svjetskog cionistikog pokreta. Potvrujui svoje namjere, Sekretarijat je objavio knjigu (1970 god.) u kojoj je objelodanjena ta elja. To je isti cilj koji je potvrdio papa Jovan Pavle II u susretu sa sljedbenicima svoje crkve u Ankari u Turskoj. To je ponovio i na velikom skupu u Kazablanci u Maroku, u augustu 1985. god. 27. oktobra 1986. god. obavljena je zajednika molitva u kojoj su uestvovali neki koji sebe nazivaju muslimanima, uz grupe idova, budista, krana i drugih. Taj skup dao je preporuke u kojima se, izmeu ostalog, predlae: osnivanje kluba za vjerniku omladinu koji je i osnovan 1987 godine, osnivanje udruenja Ujedinjenih vjernika koje je i osnovano u aprilu iste godine pod izgovorom presijecanja puta monoteistikim grupama iji se glas, koji negira trojstvo, visoko uje u Evropi i Americi. Preporuka tog skupa je i izgradnja zajednike bogomolje za vjere (idovsku, kransku i islamsku) na Sinaju. Uz to, oni su pozvali na jednakost meu vjerama, ukljuujui behaije, budiste, masone, i slobodne vjernike i na obavljanje zajednike molitve Sveti duh, na nain i vrijeme kako su to zamislili. Takoer, preporuili su izradu unutarnjih statuta koji nastoje prevazii razlike meu vjerama. Na kraju, predloili su da 27. oktobar, dan papinske molitve, bude praznik za sve vjere, kao i prvi januar. Ovaj pokret ima svoju zastavu i amblem. Na njoj se nalazi amblem Ujedinjenih nacija, duga i znak pobjede. Najistaknutija izdanja zagovornika ove ideje je knjiga: Mi smo svi sinovi Ibrahimovi. Ova knjiga tampana je 1985. god. u Parizu, a napisao ju je Sekretarijat katolike crkve za odnose sa muslimanima u saradnji sa Nacionalnim institutom za vjeronauku. Knjiga Upute za uspostavljanje dijaloga izmeu krana i muslimana tampana je u Vatikanu 1970. god., zatim knjiga Miela Lulunga Boija blagodat i knjiga Dvije lojalnosti a jedna elja. Za ovu ideju su se zauzeli Lujis Masinjon i Miel Hajk u mnogim tekstovima, zatim Maksim Rodson u svojoj knjizi, Arapi tampanoj u januaru 1979. god.
Smatra se da se zaeci kreda o jedinstvu religija nalaze u indijskoj filozofiji. ankra kae: Oboavaj boga u bogomolji kojoj hoe, i klei pred kojim bogom hoe, ne pravei razliku. Ova nakaradna ideologija postoji u kranstvu, judaizmu i nekim grkim filozofijama. Isto tako, postoji i kod batinija i sufija heretika. Hallad kae: Znaj da su judaizam, kranstvo, islam i druge vjere mimo njih samo razliiti nazivnici i drugaija imena, a njihova svrha i cilj se ne mijenjaju i ne razlikuju. Rekao je Ibn Tejmijje: Ibn Sebin, Ibn Hud, Tilmisani i drugi su dozvoljavali da se ovjek pridrava judaizma i kranstva isto kao i islama. Oni su sve to smatrali putevima ka Bogu na stepenu mezheba u islamu. On isto tako navodi da su visoki tatarski ministri pozivali toj ideji. Zagovornici ove ideje su behaije. Isto tako njoj su pozivali i Demaluddin Afgani i ejh Muhammed Abduhu, na kog je izvrio uticaj britanski sveenik Ishak Tejlor za vrijeme njegova progonstva u Bejrutu 1883. god. Toj ideji pozivaju i drugi koji su krenuli njihovim stopama u nae vrijeme. Spomenutoj ideologiji u posljednje vrijeme poziva i francuski filozof Roe Garodi, koji je zvanino primio islam. To se moe razumjeti iz njegove poslanice Seviljska deklaracija. Poziv jedinstvu vjera na temelju vjere Ibrahima, a.s, je poziv istine kojim se eli postii la i neistina. Vjera Ibrahima, a.s, je hanifijjetun semha (ista vjera). Njegov akidet je oboavanje samo Allaha Uzvienog u pogledu Njegova uluhijjeta, rububijjeta i lijepih imena i svojstava. To je, ustvari, vjera islam kojom je doao Muhammed, s.a.v.s. to se tie krana, kod njih je to samo ime, dok u svojoj sutini sadri trojstvo, oboavanje Mesiha mimo Allaha, pridruivanje (irk) Allahu. Uzvieni Allah kae: A onaj ko eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu biti primljena i on e na onom svijetu nastradati. (Al-Imran, 85) (Enciklopedija o vjerama, pravcima i suvremenim partijama, 1/1176-1178, izdanje WAMY 1418 H.) Na kraju, iskroistio bih se prilikom da pozovem voe muslimana, krana i ostalih vjera da meureligijski dijalog postave na ispravne osnove, a to je traenje istine na osnovu naunih dokaza. Neka svaka zajednica ponudi svoje najuenije ljude, najodanije svojoj zajednici i neka oni u javnim debatama razmatraju sva pitanja i probelme, pa neka se vidi ko ima istinu, ko ima dokaz, na ijoj strani je pravda i nauka. Mislim da je licemjerno, nepravedno, nehumano varati puk tako to emo govoriti sve su vjere uredu. Neke vjere nisu uredu. Iziimo u javnost, u javnu raspravu pa nek se vidi ko je na pravom putu. Za mene kao muslimana stvari su sasvim jasne. Volio bih da tu jasnou i drugi vide. Islam je pozvao na meureligijsi dijalog prije etranest stoljea. U Kuranu stoji: Reci: O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo! Pa ako oni ne pristanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi muslimani! (Al-Imran, 64) Muslimani ne bjee od miroljubivog dijaloga, samo taj dijalog mora poi od injenice da se traga za istinom, a ne od licemjernog nastupa svi smo u pravu a suprotna vjerovanja imamo.
Stranica 64 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je urok istina i kako se uvati od urokljiva oka?
Urok je istina. Za to postoje dokazi u erijatu, a i svakodnevnica nam to govori. Uzvini Allah kae: Gotovo da te nevjernici pogledima svojim obore kad Kuran sluaju... (El-Kalem, 51) Ibn Kesir u svom tefsiru kae: U ovom ajetu je dokaz da je djelovanje i utjecaj oka istina s Allahovom, d., odredbom. (Tefsiru-l-Kuran el-Azim, 4/526) Mnogobrojni su hadisi koji tretiraju ovu temu. Ibn Kesir, u svom tefsiru, naveo je petnaestak hadisa. (Vidi: Tefsiru-l-Kuran el-Azim, 4/526-530) Muslim u svojoj zbirci biljei sljedei hadis: Oko je istina. Kada bi neto moglo pretei odreenje (kader) preteklo bi ga oko. Kada od vas neko zatrai da se okupate, okupajte se. (Sahihu Muslim, Kitabut-tibbi ve-l-meredi ver-ruka, br. 2188) Svaka osoba moe biti urokljiva. Dodue, kod nekih je ta pojava izraenija. Neke osobe su ak opasne po druge, tako da je erijat predvidio da takve osobe ne izlaze u drutvo, a, zauzvrat, da im se obezbijedi sve to je potrebno za ivot. To to je neka osoba urokljiva ne znai i da je loa. Zatita i nain lijeenja od uroka navedeni su u sljedeem hadisu. Prenosi se da je Amir ibn Rebia proao pored Sehla ibn Hunejfa dok se on kupao. Zaudio se kako ima bijelu kou i rekao da tako bijelu kou nikada nije vidio. Ubrzo je Sehl pao u nesvijest. Doli su Poslaniku, s.a.v.s, i obavijestili ga. On je rekao: Zbog ega da neko ubije svoga brata. Kada neko vidi kod svoga brata neto to ga zadivljuje, neka proui dovu, molei za njega beriet. Potom je Poslanik, s.a.v.s, zatraio da Amir uzme abdest i opere lice, ruke do zglavaka i noge do koljena i unutranjost svojih gaa. Potom je dao da se ta voda polije po Sehlu i kofa prevrne. (Ibn Made, Sunen, Kitabut-tibb, br. 3500) U ovom hadisu objanjen je nain zatite i lijeenja. Molim Allaha, d., da nas sauva od urokljiva oka. Amin! Pitanje: Neke nae dematlije u vedskoj prodaju Kurane napisane transkripcijom turskog jezika. Da li je takve Kurane dozvoljeno prodavati i da li se uenjem iz takvih Kurana postie sevap?
Odgovor: Pisanje Kurana transkripcijom je zabranjeno (haram). To zbog toga to se time ponitavaju mnoga znaenja Kurana koja on prua u svom orginalu, dakle, na arapskom jeziku na kom je objavljen. To za razliku od prevoenja, jer se prevoenjem, ustvari, prevode znaenja, a sam prijevod se ne smatra Kuranom, nego je to prijevod znaenja Kurana. Dakle, transkripcija Kurana slovima bilo kojeg jezika, pa prema tome i turskog, je haram, a prevoenje znaenja Kurana je dozvoljeno. Iz prethodnog razumijemo da je prodavanje Kurana napisanog transkripcijom zabranjeno, jer je to vid potpomaganja u onome to je grijeh i vid varanja ljudi koji e kupiti tu transkripciju pod firmom da je to Kuran, a to, ustvari, nije Kuran. to se, pak, samog uenja Kurana napisanog transkripcijom tie, ovjek e bit nagraen sukladno njegovim namjerama. Meutim, ukoliko ovjek ne zna pravilno itati Kuran napisan transkripcijom, zabranjeno mu ga je itati, jer e pogrenim itanjem mijenjati znaenja, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 65 od 416
Pitanje:
Bavim se slikarstvom preko dvadeset godina. Nakon to sam poeo prakticirati islam prestao sam crtati likove (ljudske i ivotinjske) i nastavio crtati tzv. neivu prirodu, pejsae itd. Interesuje me da li mi je dozvoljeno crtati pejsa iz mate?
Odgovor: Da bi crtanje bilo dozvoljeno, bitno je da se ovjek ne pokuava poistovjetiti sa Stvoriteljem, dakle da ne pokuava stvarati, da ne pokuava biti stvaralac. Zbog toga je islamska ulema zabranila da se crtaju iva bia koja se kreu, kao to su ljudi, ivotinje, ptice itd. U Muslimovom Sahihu jedno poglavlje je naslovljeno O zabrani crtanja slike ivog bia... (Sahihu Muslim, 3/1664.) Vajarstvo, odnosno kiparstvo, u cijelosti je zabranjeno, jer ono aludira na stvaranje. Ukoliko, pak, ovjek crta tzv. neivu prirodu, pokuavajui da na platno prenese i na platnu prikae svu ljepotu koju joj je njen Stvoritelj dao, ne s namjerom da stvara kao to je Allah, d., stvorio, tada je takvo crtanje dozvoljeno. Smatram da, ukoliko ispunjava ovaj uslov, i crtanje pejsaa iz mate je dozvoljeno, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ukoliko je ena sama sa svojim muem moe nositi odjeu koju eli vodei rauna da ne oblai odjeu koja je tetna po zdravlje. to se tie odlaska meleka kad se ena otkrije (primjer Hadide, r.a, kad je Dibril, a.s, doao Muhammedu, s.a.v.s.) to se odnosi na situaciju kada je ena u intimi sa svojim muem i to ne znai da je eni grijeh otkriti svoje tijelo kada je niko ne vidi od ljudi kojima je haram da je tako otkrivenu vide. Ukoliko postoji mogunost da je, dok je u kui, vidi muka osoba koja joj je mahrem, pokrie sve dijelove tijela koji moraju pred mahremom biti pokriveni (tu se ubrajaju i muka djeca koja su dola u fazu da mogu opisati njene fizike osobine), a ukoliko postoji mogunost da je vidi muka osoba koja joj nije mahrem, pokrit e sve osim lica i aka. Dakle, bilo da je u kui ili van kue za enu, u pogledu pokrivanja, vae ista pravila, jer pokrivanje je propisano da bi ena zatitila svoje stidne djelove tijela od pogleda ljudi kojima nije dozvoljeno da te dijelove njena tijela vide. Pitanje: Odgovor: ovjek je duan da se uva grijeha u svakoj situaciji. Grijeh se moe poiniti i oima tako to se njima gleda ono to je haram gledati. Prvi pogled ovjeku se oprata, a ve drugi ili oduljivanje prvog pogleda u ono to je zabranjeno gledati je grijeh. Dakle, u situaciji kada mukarac ima potrebu da razgovara sa enom koja je otkrila dijelove tijela koje njemu, iako joj je mahrem, nije dozvoljeno gledati, ili se pak radi o eni kojoj on nije mahrem, razgovarat e tako to e oboriti svoj pogled i nee gledati ono to mu je haram gledati. Kako e razgovarati mukarac sa enom kojoj je on mahrem, ukoliko je ona otkrivena, sa dekolteom itd? Da li ena dok je u kui moe nositi tijesnu i providnu odjeu, imajui u vidu da meleki izlaze iz sobe kad se ena otkrije?
Stranica 66 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li mi je dozvoljeno aikovati preko Interneta s momokom za kog se mislim udati?
Momku i djevojci koji su naumili da se uzmu preporuujem da razgovaraju i dogovore se o svim relevantnim pitanjima s kojima e se u budunosti, kao mu i supruga, susresti. Da bi takav razgovor bio dozvoljen bitno je: da ne bude osamljivanja, da taj razgovor u sebi ne sadri grijean govor, da ne bude korak ka nemoralu. Ukoliko va razgovor preko Interneta ispunjava ove uslove, nema smetnje, ina-Allah, da razgovarate, u granicama potrebe, o svemu to vam je bitno za planiranje vae zajednike budunosti. Rije aikovanje, kako se meni ini, u sebi sadri odreene elemente koji nisu dozvoljeni da ih momak i djevojka javno ispoljavaju jedno prema drugome prije sklapanja braka i zbog toga smatram da je ovu rije pogreno upotrebljavati kada se govori o upoznavanju momka i djevojke koje je erijatom preporueno, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, tvoj brak je erijatski ispravan, imajui u vidu da ne postoji erijatski dokaz koji zabranjuje sklapanje braka dok ena ima mjesenicu. Postoji samo zabrana da ena ima intimni odnos u tom periodu. (Vidi: El-Bekare, 222) Ovdje treba ukazati na razliku izmeu sklapanja braka i razvoda. Naime, razvod braka (talak) dok je ena u hajzu je zabranjen (haram). Kada je Poslanik, s.a.v.s, uo da je Abdullah sin Omer ibn Hattaba pustio enu dok je bila u hajzu, naredio je njegovom babi da mu naredi da je vrati, i da je tek u drugom periodu istoe pusti, ako hoe. (Vidi: Sahiu-l-Buhari, Kitabut-talak, br. 5252) Pitanje: Odgovor: Da, to je ispravno, jer je i Poslanik, s.a.v.s, tako postupao. Meutim, imam treba voditi rauna da ne oduljuje s ekanjem kako ne bi time nanio nepravdu ostalim dematlijama. Pitanje: Odgovor: Prije svega, elim naglasiti da se svi namazi koje je Poslanik, s.a.v.s, praktikovao, a koji nisu obavezni, mogu svrstati u nafile. Nafile se, uopeno, klanjaju kao to se klanjaju sunneti od dva rekata. Za nijjet je dovoljno da ovjek ima na umu da klanja nafilu, tj. neobavezni namaz. Ukoliko je to specifina nafila, kao to je istihara namaz, salatud-duha, sabahski ili neki drugi sunneti, tada klanja treba imati na umu da eli klanjati tu nafilu, a Allah, d., najbolje zna. Kako se klanjaju nafile? Na imam ima obiaj da saeka na rukuu da bi osoba koja pristie u demat pristigla na ruku. Da li je to ispravno? Sklopila sam brani ugovor dok sam bila u hajzu. Da li je moj brak erijatski valjan?
Stranica 67 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kakav je stav islama u pogledu uenja odreenih dova koje studenti ue i onda puhnu u profesora kod koga polau ispit?
Ukoliko su te dove u osnovi dozvoljene, npr. da se u njima moli Allah, d., da profesora i studenta sauva od ejtanskog doaptavanja (vesvese), da njega (studenta) sauva od zla i nepravde profesorove, da mu olaka ispit i podari mu stabilnost i smirenost u odgovoru i tome slino, tada su takve dove dozvoljene. Ukoliko su te dove vid neke magije, ili se one upuuju nekom drugom mimo Allaha, d., ili se u njima dovi za neto to je erijatom zabranjeno, tada su i te dove zabranjene.
Stranica 68 od 416
Pitanje:
Danas u svijetu imamo mnogobrojne skupine muslimana i mnogobrojne muslimanske pokrete. Mi Bonjaci za sebe kaemo da smo sljedbenici ehlisunneta. Interesuje me koji jo narodi, grupe i pokreti pripadaju ehli-sunnetu?
Odgovor: Poznato erijatsko pravilo glasi da se uzimaju u obzir sutinska znaenja i namjere a ne rijei i konstrukcije. Prema tome, nije mjerilo idejnog opredjeljenja neke osobe to kom narodu ona pripada, kako sebe naziva i u koju grupu ili pokret se svrstava ili je svrstavaju, nego je mjerilo vjerovanje koje ta osoba nosi u srcu i djela koja su refleksija tog vjerovanja. Meutim, treba imati u vidu da se ta pripadnost, po naim dunjalukim mjerilima, ne smije zanemariti. To zbog toga to se ljudi, uglavnom, svrstavaju ili ih drugi svrstavaju, pod onu zastavu ijoj ideji pripadaju, tako da njihova pripadnost odreenoj profiliranoj grupi ili pokretu, uglavnom, oznaava i njihovu idejnu i sutinsku pripadnost ideji te grupe ili pokreta. Iz ovog moemo zakljuiti da oni koji sebe smatraju sljedbenicima ehli-sunneta su, uglavnom, sljedbenici tog pravca. To nas, takoer, upuuje na zakljuak da npr. svaki Bonjak, koji za sebe kae da je sljedbenik ehli-sunneta, nije nuno sljedbenik ehlisunnetskog pravca, niti je npr. svaki Iranac koji za sebe kae da je iija nuno sljedbenik iizma. Osim toga, moe se desiti da osoba, ponekad, u odreenim aspektima svoga vjerovanja i djelatnosti slijedi ehlisunnetski pravac, a u drugim aspektima neka druga uenja i vjerovanja. injenica je da oni koji ne poznaju dovoljno ehlisunnetski pravac vrlo esto dolaze u konfuziju kada se suoe s tim pitanjem s obzirom da veina grupa i pokreta, u prolosti, sadanjosti, a vjerovotno e tako biti i u budunosti, za sebe tvrde da slijede upravo ehlisunnetski pravac, iako se njihova vjerovanja i djela, ponekad, ak iskljuuju i dijametralno suprotstavljaju. Iskljuivost i kontradiktornost upuuju na to da neko od njih nije istinski sljedbenik ehli-sunneta. Ta injenica namee potrebu definisanja ehli-sunneta tako da bismo po toj definiciji, mogli lake prepoznavati sljedbenike tog pravca. Sljedbenik ehli-sunneta je osoba koja u svome srcu nosi ehlisunnetsko uenje i to uenje se reflektira u njenim djelima. Ehlisunnetsko uenje se ogleda u onome na emu je bio Vjerovjesnik, s.a.v.s. To uenje je sadrano u Kuranu i sunnetu. Pripadnik ehli-sunneta slijedi jasne kuranske ajete i vjerodostojne hadise, te konsenzus islamske uleme. U pitanjima gdje nema konsenzusa uleme, odnosno gdje ima prostora za razliita miljenja, pripadnik ehlisunneta slijedi ono miljenje za koje smatra da ima najai dokaz, uvaavajui pravo drugih da slijede miljenja koja se oslanjaju na validne dokaze i ispravnu naunu metodologiju. Pripadnik ehli-sunneta daje prednost tradicionalnom nad racionalnim dokazom, svjestan injenice da, u sutini, meu tim dokazima ne moe biti kontradikcije, ukoliko je tradicionalni dokaz vjerodostojan i eksplicitan i ukoliko je razum zdrav i razborit. Eventualna kontradikcija, kako je islamska ulema jasno dokazala, uvijek je rezultat slabosti tradicionalnog dokaza ili njegovog pogrenog razumijevanja i tumaenja, te slabosti razuma i njegova pogrenog rasuivanja. Mislim da je vrlo vano, jo jednom naglasiti, da su bitni sutina znaenja i namjera, a ne nazivnik i imena. Prema tome, svako ko slijedi ehlisunnetsko uenje u svom vjerovanju i praksi smatra se sljedbenikom tog pravca, bez obzira kom narodu ili skupini pripadao.
Stranica 69 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kod nas ene ne klanjaju denazu namaz. Da li je to enama zabranjeno?
Denaza namaz je fardu-kifaje za ive, dakle i za mukarce i za ene. Ko od njih obavi denazu ima za to sevap. Vjerovjesnik, s.a.v.s, kae: Ko klanja denazu ima sevap jedan kirat (zlata), a ko je jo isprati dok se ne ukopa, on ima dva kirata. Allahov poslanie, upitan je, a ta su to dva kirata. Kao dva velika brda (znai sevapa), odgovorio je. (Sahihu Muslim, Kitabuldenaiz, br. 945) Ukoliko niko ne bi denazu klanjao svi bi bili odgovorni, kako mukarci tako i ene. ene su klanjale denazu u vrijeme Poslanika, s.a.v.s. i poslije njega. Meutim, enama je pokueno da prate denazu do kabura. Ummu Atijje, r.a, kazala je: Zabranjeno nam je da slijedimo denaze, ali ne strogo. (Vidi: Ibn Hader, Fethul-Bari, 3/173)
Stranica 70 od 416
Pitanje: Odgovor:
U hadisu je navedeno da e se ummet Muhammeda, s.a.v.s, razii na sedamdeset i tri grupe i da e samo jedna biti spaena. Koja je to grupa?
Ljudi su u poetku bili jedan ummet. Slijedili su vjeru koju im je Allah, d., odredio da bude sastavni dio njihove prirode (fitreta). Uzvieni kae: Zato upravi lice svoje vjeri pravoj, fitretu Allahovom, onom u kojem je stvorio ljude... (Er-Rum, 30.) Dakle, priroda ljudi u poetku, isto kao priroda novoroenadi, nije bila iskvarena, da bi, vremenom, pod dejstvom ejtana i zla ljudskih dua, ljudi poeli slijediti svoje strasti i tako skretati s Pravog puta. Uzvieni Allah kae: Bili su ljudi jedan ummet (pa kada su se razili) Allah je slao vjerovjesnike da donose radosne vijesti i opomene i po njima je objavio Knjigu s Istinom, da presudi ljudima o onome u emu su se razilazili. (El-Bekare, 213.) Preko Svog zadnjeg poslanika Uzvieni Allah ponovio je ljudima naredbu da se dre Pravog puta, da budu jedinstveni muslimani i da se ne razilaze: I doista, ovo je pravi put moj, pa se njega drite i druge puteve ne slijedite, pa da vas odvoje od puta Njegova... (El-En'am, 153.) O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani! Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! (Ali Imran, 102-103.) Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e ih o onome to su radili obavijestiti. (El-Enam, 159.) Uprkos Allahovoj, d., naredbi ljudima da se dre Njegove rijei i erijata i prijetnje onima koji odstupe od Njegovog pravog puta, ljudi su se razili. O tom razilaenju Poslanik, s.a.v.s, nas je obavijestio rekavi: Jevreji su se razili na sedamdeset grupa, a krani na sedamdeset jednu ili dvije grupe. Moji sljedbenici e se razii na sedamdeset i tri grupe od kojih e sve u Vatru osim jedne. (Ebu-Davud, Sunen, Kitabu erhis-sunne, br. 4596.) U predanju ovog hadisa koje biljei Tirmizi stoji da je Poslanik, s.a.v.s, upitan: A koja je to, Allahov poslanie? Ona koja bude slijedila ono na emu sam ja i moji ashabi, odgovorio je. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-iman, br. 2565.) U predanju kod Ebu-Davuda jo stoji: ...to je demaa. (Ebu-Davud, Sunen, Kitabu erhis-sunne, br. 4597.) Iz ovog hadisa, pored toga da e se sljedbenici Muhammeda, s.a.v.s, razii na mnogobrojne grupe, razumijemo da e meu njima biti onih koji e ostati na Pravom putu. To se jasno oituje u hadisu: Jedan dio moga ummeta e ostati na istini borei se sve do Sudnjeg dana. (Sahihu Muslim, Kitabul-imare, 1923.) Ti koji e ostati na Istini su oni koji slijede istu vjeru koju su slijedili i prakticirali Allahov poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi, a koja je sadrana u Kuranu i sunnetu. Oni ne moraju nuno biti u jednom narodu, grupi, partiji, ivjeti u istom vremenu i na istom prostoru itd. Svako, bez obzira ko bio i gdje bio, ko slijedi Allahovu Knjigu i uputu Njegova Poslanika, s.a.v.s, onako kako su to inile odabrane prve generacije muslimana, je, ina-Allah, od te grupe koja e biti spaena. Nema erijatskih tekstova u Kuranu i sunnetu koji imenom odreuju zalutale grupe i nije nam nareeno da te grupe odredimo. Za ispravno vjerovanje i prakticiranje islama to nam nije ni potrebno. Dovoljno nam je da moemo, putem dokaza, da razlikujemo istinu od neistine, a time da razlikujemo one koji slijede istinu i one koji slijede neistinu. erijatski tekstovi upozoravaju na zalutale grupe i uopeno govore o njihovom uenju. Iz tih tekstova razumijemo da se te grupe odlikuju time to se suprostavljaju Kuranu i sunnetu i onome na emu su bile prve odabrane generacije, da odbacuju jasne (muhkem) kuranske ajete, a slijede i bave se s onim ajetima koji su nejasni (muteabih), da slijede svoje strasti, da izmiljaju i uvode novotarije (bidate) u vjeru itd. Prema tome, svaki musliman koji slijedi Kuran i sunnet i konsenzus islamske uleme i trudi se, s iskrenim nijetom, da to je mogue dosljednije slijedi Poslanika, s.a.v.s, je, ina-Allah, od te skupine koja e biti spaena, bez obzira kojoj grupi pripadao. Meutim, kada ovo kaem, to ne znai da je nevano kojoj grupi, pokretu ili partiji ovjek pripada, jer pripadnost nekome od njih, uglavnom znai i idejno opredjeljenje. Svaki musliman treba znati da neke grupe i pokreti u svojoj platformi imaju zacrtano slijeenje Kurana i sunneta i prakse prvih odabranih generacija, kao to su mnogi selefistiki pokreti: pokret Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba, Ehlul-hadis,
Ensarus-sunne el-Muhammedijje, Et-Tevhidu vel-islah, Muslimanska braa, El-Demaa elislamijje sa indijskog potkontinenta, Hizbun-nehda iz Tunisa, Refah partija (Nacionalna partija mira) iz Turske, Islamska partija iz Kurdistana, Hamas iz Palestine, Islamski front spasa iz Alira, itd. S druge strane mnogi muslimanski pokreti i partije nemaju u svojoj platformi zacrtano slijeenje Kurana, sunneta i prakse odabranih generacija. Ti pokreti i partije odlikuju se time da odbacuju jasne kuranske ajete, a bave se onim ajetima koji su nejasni, te uveliko slijede i uvode novotarije u vjeru. Prema tome, svaki musliman mora dobro razmisliti kojoj grupi ili partiji e se pridruiti na dunjaluku, jer na ahiretu e biti sa onima koje je volio na ovome svijetu, kako to ree Muhammed, s.a.v.s. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-menakib, br. 3688) Pitanje: Odgovor: Mu i ena imaju uzejamne brane obaveze i prava od kojih je intimni odnos meu najvanijim, s obzirom da je intimni odnos: najbolja preventiva protiv nemorala, njime se postie ahiretska nagrada (Vidi: Sahihu Muslim, Kitabuz-zekat, br. 1006.), to je prirodni nain sticanja potomstva, zatite zdravlja i korisna preventiva od mnogih bolesti. Zbog ovih injenica svjestan musliman i muslimanka e nastojati da svoju obavezu prema muu, odnosno supruzi, u tom pogledu, savjesno izvre. Imajui u vidu da je supruzi tu obavezu lake izvriti, njena odgovornost je vea i, vjerovatno zbog te injenice, Allah, d., je odredio da suprugu, ukoliko bez razloga odbije svoga mua, meleki proklinju sve do sabaha. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabunnikah, br. 5193.) U isto vrijeme i mu treba da zna da je pastir u svojoj kui i odgovoran za svoje stado, te da, kada udovolji svoju potrebu ne treba naputati svoju suprugu dok i ona ne udovolji svoju. Oboje, mu i supruga, trebaju znati da Allah, d., ne optereuje ovjeka onim to nije u stanju. On kae: Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih... (El-Bekare, 286.) Prema tome, ukoliko supruga ima opravdan razlog, kao to je teko duevno stanje ili tjelesna bolest, mu je ne smije prisiljavati na intimni odnos. Ukoliko bi je na to prisilio i time joj nanio tetu bio bi grijean, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Nema nanoenja tete niti uzvraanja tetom. (Ibn Made, Sunen, Kitabul-ahkam, br. 2332.) Svjestan mu i svjesna supruga imaju uvijek razumijevanja jedno za drugo i pokuavaju usreiti drugu stranu, shvatajui to kao obavezu koja proizilazi iz kuranskih poruka: S njima lijepo ivite... (En-Nisa, 19.) One imaju isto toliko prava koliko i dunosti... (El-Bekare, 228.) Na kraju, savjetujem vam da ne odbijate svoga mua koliko je to mogue, a vaem muu skreem panju na to da depresivno stanje ili bolest moe biti opravdani razlog da ena izbjegava intimni odnos, a Allah, d., najbolje zna. Da li sam duna da se odazovem svome muu kada me pozove u branu postelju ukoliko sam u depresivnom stanju ili pak bolesna?
Stranica 72 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je izgovaranje nijeta jezikom, pri stupanju u namaz, ispravno po hanefijskom mezhebu?
Mislim da je u naem vremenu, vremenu ope globalizacije, pitanje jednomezhebstva, tj. striktnog slijeenja jednog mezheba, prevazieno za one koji imaju mogunosti da upoznaju i druge mezhebe. Naime, kada znamo da su mezhebi, ustvari, tumaenja erijata, oni koji mogu do tih tumaenja doi duni su da ih prouavaju i daju prednost onim tumaenjima koja su sa najjaim argumentima i koja na najbolji nain ostvaruju ciljeve erijata. Danas jednom mezhebu pozivaju samo oni koji znaenje mezheba pravilno ne razumiju, ili se u mezhebskim tumaenjima ne snalaze. Dakle, bilo bi ispravno da ste pitali da li je po erijatu ispravno izgovaranje nijeta jezikom pri stupanju u namaz. Da ste tako postavili pitanje, ja bih, praije odgovora, pogledao miljenja prijanje uleme i njihove dokaze, te miljenja suvremnih pravnika i njihove stavove u pogledu tih dokaza, i na osnovu svega toga, uz Allahovu, d., pomo, dao prednost onom miljenju koje ima najjai dokaz. No, imajui u vidu da je stav hanefija istovjetan stavuostalih pravnih kola, nema smetnje da iznesem samo njihov stav. U mjerodavnim fikhskim djelima hanefijskog mezheba, koja su mi bila dostupna, ne stoji da nijet treba jezikom izgovarati. Tahavi (umro 321 H./933 god.), opisijui kako se klanja namaz kae: Kada ovjek stane da klanja propisani namaz izgovorit e tekbir koji je povezan sa njegovim nijetom... (Muhtesaru-tTahavi, str. 26.) Kasani (umro 587 H./1191 god.) nairoko objanjava pitanje nijeta govorei o tome da je nijet uslov (art) da bi stupanje u namaz bilo ispravno, jer je namaz ibadet, a ibadet se mora iskreno ispovijedati samo Allahu, d.. On u Kuranu, a., kae: A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju iskreno mu ispovijedajui vjeru. (El-Bajjina, 5.) Iskreno ispovijedanje ne moe se ostvariti bez namjere (nijeta). Alejhisselam kae: Nema djela onome koji nema nijeta (La amele limen la nijjete lehu.). Tj, nee za to djelo imati (ahiretsku) nagradu ili kaznu ukoliko nije imao namjeru da dotino djelo uradi. U drugom hadisu on je rekao: Djela se cijene prema namjerama... (Sahihul-Buhari, Bedul-vahj, br. 1, Sahihu-Muslim, Kitabul-imare, br. 1907) tj. za djela koja radimo bit emo nagraeni ili kanjeni na osnovu naih namjera (nijeta). Kasani jasno kae da nijet znai namjeru, a da se namjera ostvaruje u srcu (...vel-iradetu amelu-lkalbi). (El-Kasani, Bedai es-Sanai, 1/127-130.) Marginani (umro 593 H./1196 god.) kae: Nijet oznaava namjeru. Uslov (art) je za onoga koji namjerava stupiti u namaz da zna svojim srcem koji namaz klanja, a to se izgovoranja jezikom tie to ne vai. (...emma-z-zikru bi-l-lisani fe la mutebere bihi.) (El-Hidaje, 1/45) Alauddin Abidin (umro 1306 H./1888 god. ) u knjizi El-Hedijje el-alaijje, kada govori o artima i ruknovima namaza, spominje i nijet. Komentator tog djela Muhammed Seid el-Burhani, koji se moe smatrati naim suvremenikom (umro 1386 H./1967. god.), definiui nijet kae: To je vrsta odluka, da bi se tako razlikovao obiaj (adet) od ibadeta. Njime (tj. nijetom) se ostvaruje iskrenost Uzvienom Allahu. (El-Hedijje el-alaijje, str. 65.) Dakle, nijet (namjera) treba da postoji u srcu i mora se ostvariti (dogoditi) prije samog stupanja u namaz, tj. prije ili kod samog izgovaranja poetnog tekbira (iftitahi-tekbira). Ukoliko namjera (nijet) ne postoji u srcu, to to mi izgovorimo je nevaee, a ukoliko postoji razlika izmeu srca i jezika, u obzir se uzima ono to je na srcu. Prema tome, ispravno je na sljedei nain stupiti u namaz: Srcem, tj. u mislima svojim treba donijeti odluku ta elimo klanjati i onda izgovoriti poetni tekbir tj. diui ruke rei Allahu ekber. Tako je radio Muhammed, s.a.v.s, i tako su radili njegovi ashabi. Nigdje se ne prenosi da je Alejhisselam, s.a.v.s, pri stupanju u namaz, izgovarao nijet naglas (jezikom), a on nam je rekao: Klanjajte onako kako vidite mene da klanjam. (Sahihul-Buhari, Kitabul-ezan, br. 631) Prema tome, izgovaranje nijeta naglas je novotarija (bida) i treba se te novotarije kloniti. S obzirom da je izgovaranje nijeta jezikom novotarija-bida (izuzetak su had i umra, jer se
telbija izgovara naglas), a samo izgovaranje jezikom, bez nijeta u srcu, nevaee, oito je da od njegovog izgovaranja naglas nema koristi, nego samo moe biti tete. Naime, deava se da ovjek, vremenom, prestane nijetiti svojim srcem i mislima i nastavi nijetiti samo jezikom, a takav nijet je neispravan i nevaei. Ako znamo da se djela cijene prema nijetu, onda moemo shvatiti opasnost u kojoj se moe nai onaj koji tako radi. Mislim da je potrebno jo jednom naglasiti da osoba koja nijet izgovara jezikom, taj nijet mora ostvariti u svom srcu, svojim mislima, i tek tada e djelo koje radi biti primljeno i u skladu sa hadisom koji biljei Bejheki od Enesa, r.a: Nema djela onome ko nema nijeta. Pitanje: Da li je dozvoljeno hodi, koji je stalno zaposlen u jednom dematu, da uz redovnu platu, uz ramazan posebno naplati klanjanje teravih-namaza? Da li sam duan tom efendiji platiti to to sam za njim klanjao teraviju?
Odgovor: Ako je u ugovoru o zaposlenju posebno istaknuto da e imam u ramazanu imati duplu platu ili poviicu to treba ispotovati, a ako nije, imam ima pravo da trai promjenu ugovora, a nema pravo da posebno trai da naplati klanjanje teravih-namaza, jer se klanjanje namaza ne naplauje. Prema tome, ti prema efendiji za kojim si klanjao teraviju nema nikakvu dodatnu materijalnu obavezu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: U obzir se uzima veleprodajna cijena robe, a Allah, d., najbolje zna. Dakle, kada jednom godinje vrite inventuru robe, da biste vidjeli koliko zekata trebate dati, robu ete raunati po veleprodajnoj cijeni po kojoj ste tu robu kupili, a ne po cijeni po kojoj ete robu prodavati. Pitanje: Odluio sam zadnjih deset dana ovog ramazana provesti u itikafu u svojoj damiji. Meutim, nisam izdrao do kraja. Da li sam grijean to sam prekinuo itikaf? Koja cijena se uzima u obzir pri davanju zekata na trgovaku robu, da li veleprodajna (po kojoj je roba kupljena) ili cijena po kojoj e se roba prodavati?
Odgovor: Itikaf je dobrovoljni ibadet u koji osoba stupa s namjerom (nijetom). Osoba koja ini dobrovoljni ibadet, bilo koje vrste, ima pravo da taj ibadet prekine, pa makar za to ne postojao odreeni razlog. Izuzetak su dobrovoljni had i umra koje treba dovriti do kraja, imajui u vidu eksplicitnu naredbu u tom pogledu: I upotpunite had i umru, Allaha radi. (El-Bekare, 196) Meutim, prekidanje dobrovoljnog ibadeta, bez razloga, nije pohvalno, s obzirom da Allah, d., kae: ...i ne nitite djela svoja! (Muhammed, 33.) U svakom sluaju, bilo da si imao odreeni razlog, kao to je hladnoa u damiji, bolest itd, ili razlog nisi imao, tvoj postupak za sobom ne povlai neku pravnu posljedicu, tako da nisi duan vratiti se i upotpuniti itikaf niti dati iskup, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 74 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je ispravan postupak Medlisa islamske zajednice koji na konkursu trai imama ija se supruga islamski odijeva?
injenica da medlisi i demati koji trae imama moraju takva pitanja posebno naglaavati ukazuju na nae teko stanje u pogledu kvaliteta tih kadrova. Normalno bi bilo da svaki imam prakticira islam u svim aspektima svog linog ivota, kao i u svojoj porodici, jer imami su, da tako kaem, po slubenoj dunosti nasljednici Allahovog Poslanika, s.a.v.s. alosno je, ali to je gorka injenica da neki koji nose ahmediju na glavi nisu Poslanikovi, s.a.v.s, nasljednici, nego su njegovi izdajnici. A kako nee biti izdajnici Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kad se ne libe da velike grijehe ine javno i svjesno islam pogreno tumae, bilo rijeima bilo svojim djelom. Uprkos toj gorkoj injenici, kod nas, el-hamdu-lillahi, ima dosta estitih imama koji su svoj ivot podredili radu za islam i dobrobit ljudi, koji asno predvode svoje dematlije i istinski su nasljednici Poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Tim imamima treba pruiti punu podrku, materijalno ih obezbijediti i pruiti im mogunost da mogu davetski djelovati. Takve imame demati i medlisi treba da trae i upoljavaju. Imajui u vidu da je imam uzor u koji se njegove dematlije direktno ugledaju, smatram da je sasvim opravdano da medlis islamske zajednice trai imama u ijoj se porodici izvrava i taj vrlo znaajan erijatski propis, dakle ija se ena islamski odijeva. Koristim se prilikom da preporuim svim estitim imamima da se na odgovarajui nain distanciraju od svih onih koji, iako nose ahmediju na glavi, ne prezaju da kre Allahove, d., propise, i koji na taj nain kaljaju ugled imama i Islamske zajednice. To distanciranje treba da postoji na svim nivoima. Vrlo je vano da se zna da svi oni koji nose ahmediju nisu isti.
Stranica 75 od 416
Pitanje: Odgovor:
Neki kau da nije dozvoljeno klanjati za imamom ija se supruga ne oblai islamski, da li je to tano?
Ne, to nije tano. Pravilo kod ehli-sunneta kae da mi klanjamo za svakim dobroiniteljem i prestupnikom sve dok ne vidimo da ini oito nevjerstvo (kufr bevah). Hasan Kafija Pruak komentariui Tahavijine rijei: Smatramo da se namaz moe obaviti za svakim sljedbenikom Kible, dobroiniteljem i grjenikom, kae: Jer neklanjanje za njima povlai za sobom optubu za novotarstvo i stav da poinioci velikih grijeha postaju nevjernici (kafiri), a to je pogreno. Zato je reeno da ko ostavi dumu i namaz u dematu za imamom prestupnikom taj je novator (mubtedi) po miljenju veine uleme. Ispravno je da se za njim klanja i poslije toga ne obnavlja namaz jer, ashabi su klanjali za imamima grjenicima, dumu i ostale namaze, a nisu ih obnavljali. (Hasan Kafija Pruak. Nurul-jekin fi usulid-din, str. 201) Dakle, za imamom ija supruga se islamski ne odijeva moe se klanjati. To ne znai da postupak njegove supruge treba odobravati, posebno ako imamo u vidu da dematlije na imamu gledaju kao na uzora u svemu, pa i u pogledu odijevanja njegove supruge. U isto vrijeme ne treba ocjenu o imamu davati samo na osnovu tog detalja, mada to moe biti dobar pokazatelj koliko on dri do primjene Allahovih, d., propisa u svome ivotu i ivotu svoje porodice. Mislim da imamu ija supruga se islamski ne odijeva, prije svega, treba pomoi, kako bi taj nedostatak bio otklonjen. Preporuio bih imamima ije supruge na prakticiraju islam u pogledu odijevanja, ili nekom drugom pitanju koje je javne prirode, da to na hutbi pojasne dematlijama, da dematlijama ukau na njihove greke koje one ine u javnom ivotu, kako dematlijke njih ne bi slijedile u tim pogrenim postupcima. Posebno naglaavam da imami koji su uloili dovoljan napor da svojim suprugama pomognu kako bi shvatile znaaj, ljepotu, potrebu i obavezu islamskog odijevanja, i koji se javno ograuju od eventualnih propusta koje njihove supruge ine u javnom ivotu, takvi imami su sa sebe, ina-Allah, skinuli odgovornost i za propuste svojih supruga nee odgovarati na Sudnjem danu. Shodno tome, ne bi im trebalo u tom pogledu stavljati primjedbe ni na dunjaluku, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 76 od 416
Pitanje:
U cilju postizanja to veeg profita u savremenoj mesnoj industriji, razvijene su mnoge metode iskoritavanja otpadaka iz klaonica. Jedan od tih vidova je i iskoritavanje otpadaka u proizvodnji stone hrane. Pored otpadaka zaklanih ivotinja u poizvodnji stone hrane koriste se i ostaci krepanih ivotinja (strvine), pasa i maaka. Ti sastojci posebno se prerauju i tako preraeni i pomijeani sa drugim tvarima, u vidu stone hrane, daju se ivotinjama. Na taj nain leina (koja je preraena) dospijeva u obliku hrane do goveda koja po svojoj prirodi nisu leinari niti mesojedi. Da li je dozvoljeno takvu hranu davati biljojedima kao to su goveda?
Odgovor: Sve to postoji na nebesima i Zemlji funkcionie po tano preciznim zakonima. Set tih zakona regulie proizvodnju hrane u zelenim listovima i potronju hrane od strane ivih bia. Zeleni listovi proizvode hranu koja odgovora ivim biima. Svako ivo bie ima instinkte i osjetila pomou kojih odreuje koja mu hrana odgovara. ovjek, uz to, ima i razum koji mu pomae da pitanje ishrane bolje razumije. Uzvieni Stvoritelj je sve to precizno odredio i zakone uspostavio, tako da kada ne bi bilo uplitanja i remeenja tog procesa sa strane, proizvodnja i potronja bi tekli normalno, vjerovatno bez bilo kakvih problema. Meutim, u proizvodnju hrane umijeao se ovjek koji je, u nekim sluajevima, poremetio te zakone. Remeenje tih zakona odvelo je u destrukciju. Pretpostavimo da djelovanjem na proizvoae hrane (zelene listove) ovjek neto izmijeni ili poremeti, normalno je da ta hrana nee biti kompatibilna i nee vie odgovarati potroau. Da bi potroa mogao koristiti tu hranu i on mora izvriti odreene izmjene; a ako ih ne izvri, hrana mu nee odgovarati, nego e izazvati odreene komplikacije. Upravo to se i desilo. Zagaivanjem zraka i vode, upotrebom kemikalija, a sada i genetskim inenjeringom dolazi do promjena kod proizvoaa hrane. Trava vie nije ona trava koja odgovara kravljem organizmu, jabuka nije vie jabuka koja odgovara ovjekovu organizmu. Tu je izvor problema. S obzirom da je sve u prirodi povezano nastaje lanana reakcija i lanani poremeaj. Ako govedo pojede hranu koja ne odgovora njegovu organizmu kod goveda e nastati odreene promjene, te njegovo mlijeko i meso moda vie nee biti kompatibilno i nee odgovarati ljudskom organizmu, itd. Islamski stav o mjenjanju Allahovih, d., stvorenja je jasan. Kuran negativno govori o onima koji to rade i kae da e ejtan ljude nagovoriti pa e mijenjati Allahova stvorenja. (En-Nisa, 119) Najvea mudrost ivota na ovom svijetu jeste prilagoavanje i potivanje prirodnih zakona. Islam je tome posvetio najveu panju. To se vidi i iz samog naziva Allahove, d., vjere. Naime, islam znai potpuno predanje i potpuna pokornost Stvoritelju. Ta pokornost se, prije svega, ogleda u slijeenju Njegovih zakona, kako onih objavljenih u Kuranu i sunnetu, tako i onih koji vladaju u prirodi i svemiru. Prema tome, musliman ne smije remetiti te zakone. On se tim zakonima mora povinovati i prilagoditi i na njih djelovati u skladu sa ostalim zakonima. Prema tome, ako je prirodni zakon da goveetu jedino odgovara odreena biljna hrana, musliman mu ne smije davati neto drugo, jer musliman ne smije, bez opravdana razloga (potrebe) ivotinjama nanositi tetu, a posebno ne smije initi neto to moe posredno ili neposredno ugroziti ovjeka. Na osnovu naunih otkria koja govore o povezanosti ishrane goveda stonim branom i kravljeg ludila veina zapadnih zemalja, koliko mi je poznato iz sredstava informisanja, zabranila je proizvodnju takve stone hrane i njeno koritenje za ishranu goveda. S obzirom da o ovom i njemu slinim pitanjima muftija daje fetvu na osnovu onoga to nauka kae, moe se kazati da takvu stonu hranu nije dozvoljeno proizvoditi niti davati govedima.
Stranica 77 od 416
Pitanje:
Da li je dozvoljeno piti mlijeko i jesti meso goveda koja se hrane stonim branom proizvedenim od ostataka zaklanih ivotinja i leina? Da li postoji neki period preiavanja, tj. davanja biljne hrane govedima, kako bi njihovo mlijeko i meso bilo dozvoljeno (halal) konzumirati?
Odgovor: Imajui u vidu da nauna istraivanja povezuju kravlje ludilo sa tako pripremljenom stonom hranom, te da se putem mlijeka i mesa navedena bolest moe prenijeti na ovjeka, smatram da se ovjek mora zatiti time to mlijeko i meso ivotinja koje potencijalno mogu biti zaraene tom bolesti nee koristiti. to se pak perioda preiavanja tie, taj period je propisan, ali je propisan za ivotinje koje jedu izmet (neist), bilo da se radi o goveetu, kokoi ili nekoj drugo ivotinji ije meso je dozvoljeno jesti. Poslanik, s.a.v.s, zabranio je da se pije mlijeko krave koja jede izmet, da se jede njeno meso i da se krava koja to ini jae. (Vidi: Ebu Davud, Sunen, Kitabul-etime, 2/316, 321) Islamska ulema je, na osnovu hadisa koji biljei Darekutni (Sunenud-Darekutni, Babussajdi vez-zebaih, 4/283) i Bejheki (Es-Sunen el-kubra, Kitabud-dahaja, 9/333), zatim na osnovu stavova ashaba, poput Ibn Umera, odredila da se koko stavi u karantin najmanje tri dana i hrani istom hranom prije nego se zakolje, ovca sedam dana, a goveda etrdeset dana. Dakle, karantin za ivotinje koje jedu neist postoji u erijatu. ini mi se da se stona hrana spravljena od uginulih ivotinja ne moe analogizirati sa izmetom zbog oitih razlika koje postoje meu njima. Prema tome, karantin za takve ivotinje ne postoji. Ukoliko bi, pak, nauka dokazala da je karantin djelotvoran za goveda koja se hrane stonim branom, kao to je djelotvoran kada su u pitanju goveda koja jedu izmet, muftija bi, normalno dao fetvu koja je u skladu s naukom. Pitanje: Odgovor: Imajui u vidu da nauna istraivanja povezuju kravlje ludilo sa stonim branom, takvu hranu je zabranjeno (haram) davati govedima. Tu nema nikakvog znaaja da li su ivotinje od ijih ostataka je brano napravljeno zaklane na erijatski nain ili ne. Grijeh biva jo vei ukoliko se tovljenjem ivotinja na taj nain indirektno ugrozi ovjek. Taj grijeh moe dostii stepen ubistva iz nehata, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ukoliko su posljedice takvog naina prehrane ribe iste kao i u sluaju ishrane goveda stonim branom, za to postoji velika vjerovatnoa, onda za takav nain ishrane riba, i ishrane goveda tim ribljim branom vai isti status koji vai za stono brano i ishranu goveda njime. Normalno, konani sud o tome se moe dati tek nakon to se nauka oituje u vezi s tim pitanjem. Da li i riblje brano, spravljeno od riba koje se u posebnim ribnjacima hrane leinama i otpatcima ivotinja, ima isti status kao i stono brano? Ukoliko je stono brano spravljeno od ostataka ivotinja koje su na halal nain zaklane, da li je takvim branom dozvoljeno hraniti goveda?
Stranica 78 od 416
Pitanje:
Na je rahmetlija oporuio da mu odreena osoba klanja denazu. Da li smo mi njegovi nasljednici bili duni tu oporuku ispotovati i ko ima prednost da klanja denazu umrlome?
Odgovor: Da, vi ste bili duni tu oporuku (vasijjet) ispotovati, osim u sluaju da se oporuka odnosi na osobu koja je fasik (dakle osoba koja je poznata po injenju velikih grijeha). Ibn Kudame kae: Ukoliko je oporuena osoba prestupnik (fasik), ili novotarac (mubtedija) oporuka se ne prihvata. (El-Mugni, 3/406) Izvrenje oporuke je dug. Ukoliko su roditelji zavjetali oporuku dug je jo vei, jer neizvravanje validne roditeljske oporuke je vid neposlunosti prema roditeljima, a svi znamo da se neposlunost prema roditeljima ubraja u velike grijehe. Zehebi je, u knjizi Veliki grijesi, taj grijeh stavio na visoko osmo mjesto. to se drugog dijela pitanja tie, veina islamske uleme smatra da osoba kojoj je oporueno da klanja denazu ima prednost nad svim ostalim. Neki ak smatraju da o tom pitanju postoji konsenzus ashaba i islamske uleme. Kasani, poznati hanefijski pravnik, kae: Zbog toga, ako bi umrli odredio nekoga za svoga ivota, taj ima prednost u odnosu na rodbinu, jer je on (tj. umrli) sa njime zadovoljan (tj. da mu klanja denazu). (Bedaius-sanai, 1/317) Abdul-Berr en-Niri el-Kurtubi, malikijski pravnik, kae: Ako bi nekoga oporuio (ovasijetio) da mu klanja denazu, taj kome je oporueno ima prednost nad ostalim, ako je dobar i uen (ovjek). (El-Kafi fi fikhi ehlil-medineti el-maliki,, str. 84) U Mugniju stoji: Najvee pravo da mu klanja denazu ima onaj ko je oporuen. To je mezheb ashaba: Enesa, Zejd b. Erkama, Ebu Berzeta, Seid b. Zejda, Ummu Seleme i Ibn Sirina. Sevri, Ebu Hanife, Malik i afija rekli su da nasljednik ima vee pravo (od onog kome je oporueno), jer je to nasljedstvo koje se rangira na nain kako se rangira rodbina po ocu. Prema njima, nasljednik je u tom pogledu prei, kao to je prei u pogledu vilajeta kod sklapanja braka. Mi, sa svoje strane (kae Ibn Kudame), nudimo sljedee dokaze (koji ukazuju da oporuena osoba im prednost): konsenzus (idma) ashaba, neka je Allah sa njima zadovoljan. Prenosi se da je Ebu Bekr oporuio da mu denazu klanja Omer. Tako je rekao Ahmed. On je dalje rekao: Omer je oporuio da mu denazu klanja Suhejb. Ummu Seleme je oporuila Seida b. Zejda. Ebu Bekre je oporuio Ebu Berzea. Drugi prenose da je Aia oporuila da joj denazu klanja Ebu Hurejre, Ibn Mesud je oporuio Ez-Zubejra. Junus b. Dubejr je oporuio Enesa b. Malika. Ebu Seriha je oporuio Zejd b. Erkama, pa je doao Amr b. Hurejs, koji je bio emir u Kufi, i stao napred da klanja. Tada mu je priao sin umrlog i rekao: O emiru, moj otac je, uistinu, oporuio da mu denazu klanja Zejd b. Erkam. Emir je tada proturio Zejda naprijed (da klanja denazu) Ovakvo shvatanje (da oporuena osoba ima prednost nad ostalim, prim. prev.) se proirilo i nije se pojavio neko ko bi mu oponirao, te je postalo konsenzus (idma). Nadalje, to je pravo umrlog, jer je to zauzimanje (efaat) za njega, te se daje prednost njegovoj oporuci, kao to se daje prednost pri raspodjeli treine imetka koju je oporuio... (Ibn Kudame, El-Mugni, 3/405406) (Vidi takoer: En-Nevevi, El-Medmu' erhul-Muhezzeb, 5/220) Na osnovu iznesenog jasno je da ste bili duni izvriti oporuku vaeg umrlog. Iz pitanja se implicitno razumije da vi to niste izvrili. Preporuujem vam da molite Allaha, d., da vaem umrlom podari Dennet, jer ako va umrli ue u Dennet postoji vea ansa da vam oprosti grijeh koji ste prema njemu poinili ne izvravajui njegovu oporuku. Isto tako, ukoliko biste za vaeg umrlog uinili kakvu trajnu sadaku, ili poklonili mu sevabe dobrih djela, kao to je dobrovoljni had, umra, post itd. nadati se da e to udobrovoljiti vaeg umrlog i da e vam na Sudnjem danu halaliti, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 79 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li se od umrle osobe traiti halala?
Iako umrla osoba uje ak i kuckanje nae obue, nije propisano da se od umrle osobe trai halal, zbog toga to postoji barijera koja onemoguava komunikaciju ivih i umrlih. Oprost (halal) moi e se traiti na Sudnjem danu nakon proivljenja. Preporuuje se, ipak, traenje oprosta prije smrti, jer na Dan proivljenja e se svako o sebi zabaviti, tako da postoji mala ansa da neko nekome oprosti. Treba istaknuti, da Allah, d., nee opratati ono to su ljudi zgrijeili jedni prema drugima. On e jedino udovoljiti onome iji dunik nije namjerno ostao duan, tako da e zajmodavac oprostiti takvom duniku. Isto tako, postoji ansa da osobe koje e u Dennet oproste onima koji su se prema njima ogrijeili, ali osobe koje su u opasnosti i koje e u Dehennem sigurno nee oprostiti nikome. Zbog toga se kod nas kae da se posebno treba uvati kafirskog hakka, tj. da se nemuslimanima ne uini kakva nepravda, jer oni, s obzirom da e sigurno kao nevjernici u Dehennem, nee oprostiti. Uzvieni Allah kae o stanju ljudi na Sudnjem danu: Na Dan kada e ovjek od svoga brata pobjei i od majke svoje i od oca svoga i od supruge svoje i sinova svojih, toga Dana e svaki ovjek samo o sebi brinuti. (Abese, 34-37) Prema tome, halal treba traiti prije smrti osobe prema kojoj smo se ogrijeili i ne treba puno polagati nadu u mogunost da nam ta osoba halali na Sudnjem danu. Pitanje: Odgovor: Meureligijski dijalog je pozitivan proces koji islam zagovara. Uzvieni Allah kae: I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najbolji nain, ne i sa onima meu njima koji su nepravedni, i recite: Mi vjerujemo u ono to je objavljeno nama i u ono to je objavljeno vama, a na Bog i va Bog jeste jedan, i mi se Njemu pokoravamo. (El-Ankebut, 46) Dakle, musliman je pozvan da najljepim rijeima i najubjedljivijim dokazima raspravlja sa idovima i kranima koji muslimanima nepravdu ne ine. To potvruje i sljedei ajet: Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj. (En-Nahl, 125) Imajui u vidu da u islam nije dozvoljeno nikoga silom nagoniti: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti, pravi put se jasno razlikuje od zablude! (El-Bekare, 256) meureligijski dijalog se namee muslimanima kao imperativ u smislu dostavljanja i irenja istine islama. Meutim, u taj dijalog musliman moe ui samo s pozicije argumentacije: da je islam istina, da je Kuran jedino sauvana Allahova, d., objava itd. Reci: O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama zajednike: da nikoga osim Allaha ne oboavamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo! Pa ako oni ne pristanu, vi recite: Budite svjedoci da smo mi muslimani! Musliman ne moe u taj dijalog ui pod geslom sve su postojee vjere iste, ili svi mi vjerujemo istog boga, itd. Ukoliko musliman svjesno u dijalog ue na taj nain on izlazi iz islama i postaje odmetnik (murted), jer nijee jasne kuranske ajete poput onih u suri El-Kafirun (Nevjernici) Reci: O vi nevjernici, ne oboavam ono to vi oboavate, niti vi oboavate Onoga Koga ja oboavam. (...) Vama vaa vjera, a meni moja vjera. (El-Kafirun, 1, 2, 6) Kako Vi gledate na meureligijski dijalog?
Stranica 80 od 416
Pitanje: Odgovor:
Izbjeglica sam u Danskoj i ivim od socijalne pomoi. Mogu li raditi na crno?
Uzieni Allah, d., nareuje vjernicima u Kuranu da ispunjavaju date ugovore: O vjernici, ispunjavajte obaveze. (El-Maida, 1) (Vidi takoer: VI:154, XVI:91, XVII:34) Na vie mjesta opisuje vjernike kao one koji svoj ugovor ispunjavaju. (Vidi: II:177, XIII:20, XXIII:8) Buhari, ne navodei sened hadisa, kae da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Muslimani stoje pri datim uslovima. (Sahihul-Buhari, Kitabul-idare) Imajui u vidu da ste ulaskom u Kraljevinu Dansku prihvatili i obeali da ete se pridravati zakona te zemlje duni ste da dato obeanje ispunite. Normalno, kao musliman moda se susretnete sa nekom uredbom koju neete moi ispotovati, kao to je npr. uredba da enska djeca prisustvuju asovima plivanja u uslovima koji su nespojivi sa vaom vjerom i kulturom. U toj situaciji ete razgovarati sa vlastima da vam pomognu u rjeavajnu tog problema. One e vam ili pomoi ili otkazati gostoprimstvo. Nadalje, trebate znati da socijalna pomo koju primate dolazi iz fonda koji pune oni koji rade, dakle koji porez plaaju, a s kojima ste indirektno sklopili dogovor da neete raditi na crno i tako izbjegavati porez. Nepravda bi bila da jedni porez plaaju, a drugi ga izbjegavaju, a posebno bi nepravda bila da koristite fond koji se puni porezom, kao to sada inite primanjem socijale, a sami svjesno izbjegavate davanje doprinosa u taj fond, mada ste takvu obavezu na sebe preuzeli. Preuzetu obavezu ne smijete kriti. Uz sve to treba da koristite zakonske olakice u tom pogledu. Koliko mi je poznato, postoje odreene zakonske regulative koje dozvoljavaju rad na crno i to odreeni broj sati, u odreenom sektoru i periodu. Treba se o tome informisati i te zakonske pogodnosti iskoristiti. Pitanje: Odgovor: Imajui u vidu da u nekim kolama uenici moraju imati muziki instrument, smatram da nema smetnje da u toj nunoj situaciji uenici sebi nabave potrebni instrument s namjerom da ga se rijee kad zavre kolu. U isto vrijeme treba vriti pritisak na kolu i ministarstvo obrazovanja kako bi odgovorni u tim institucijama malo vie vodili rauna o kulturnim i vjerskim specifinostima jedinki u naem drutvu. Zar je stvarno neophodno da uenici osnovne ili srednje kole, izuzev muzike, moraju znati svirati kako bi kasnije uspjeno nastavili studije ili se ukljuili u posao u svojoj struci? Kod muzikog ili bilo kog drugog obrazovanja gdje postoje kulturne i vjerske razlike i specifinosti meu acima, treba acima omoguiti slobodu izbora. Ta sloboda izbora je, bez sumnje, najvii civilizacijski domet vremena u kom ivimo, a kojim se potvruje erijatska odredba po kojoj nema prisiljavanja u vjeri. Krenje tog prava smatra se krenjem temeljnih ljudskih prava zagarantovanih erijatom i Poveljom Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima. to se pak instrumenta koji posjeduje tie, smatram da je najbolje da ga pokloni nekoj svojoj kolegici u koli kako ga ona ne bi morala kupovati. Prodavanje tog instrumenta ne bi bilo validno, imajui u vidu da smatra da je posjedovanje tog instrumenta zabranjeno (haram). Naime, ono to je za muslimana haram po erijatu, dakle to musliman ne smije koristiti, to nema svoju vrijednost (dakle bezvrijedno je), a ono to nema svoju vrijednost ne moe se ni prodati. Otuda propis da kada bi muslimanu neko prolio alkohol, ne bi mu bio obavezan nadoknaditi protuvrijednost, a kada bi nemuslimanu bio proliven alkohol, poinilac bi bio duan da mu nadoknadi protuvrijednost (ako je poinlac musliman), ili alkohol (ako je poinlac nemusliman). (Vidi uslove pod kojim je obavezna nadoknada nanesene tete: Zuhajli, El-Fikhulislami ve edilletuhu, 5/745) Dok sam ila u kolu morala sam imati odreeni muziki instrument. Sada hou da ga se rijeim. Mogu li ga prodati?
Stranica 81 od 416
Pitanje:
Uenica sam medrese. Ja i mojih nekoliko kolegica suoene smo sa velikim problemom. Skoro cijelo vrijeme dok boravimo u internatu prisiljene smo da sluamo muziku, koju vaspitaice putaju putem razglasa. ak se i u vrijeme koje je predvieno za spavanje puta muzika tako da se ne moemo ni naspavati. ta da radimo?
Odgovor: Predlaem da taj problem iznesete, prije svih, vaim vaspitaicama, pa ukoliko se ne rijei, tada ga iznesite svome razredniku i direktoru medrese. Nadam se da e vam oni pomoi u rjeavanju tog problema. Sa svoje strane, kao komentar na taj va problem, mogu da kaem da smo mi malo svjesniji muslimani ili da smo malo kulturniji, ili da se zakoni u tom pogledu dosljednije sprovode, s takvim i slinim problemima ne bismo se suoavali. injenica je da se s tim problemom suoavamo na skoro svim javnim mjestima, poevi od javnog prevoza pa nadalje. Putanje muzike putem razglasa je nekulturno i u modernom svijetu prevazieno. Nije demokratski prisiljavati druge da sluaju muziku, a posebno da sluaju muziku koja nije po njihovom izboru. To su ostaci totalitarizma u svijesti ljudi. Ti ljudi ne vode rauna o drugima. Oni ne vode rauna o njihovim potrebama. Nije istina da svako voli muziku, kao to nije istina da svako voli i uiva u muzici u kojoj drugi uivaju. A, posebno, nije istina da svako voli muziku u uiva u njoj u svim duevnim stanjima kroz koja prolazi i u svako doba dana i noi. Posebno mi je teko kad ujem da je takvo stanje u vaoj medresi. Meni su dolazila slina pitanja i od uenika i od uenica medrese. Ne znam da li se radi o istoj medresi ili ne. U svakom sluaju, apelujem na odgovorne u vaoj koli da tu oitu greku isprave. ak, ukoliko su odgovorni u medresi od onih koji smatraju da muzika ima pozitivan uticaj na ake, da moe pomoi u njihovom intelektualnom i kulturnom, pa ak i imanskom uzdizanju, smatram da oni treba da imaju osjeaja za pravdu, a pravda nije u nasilnom tjeranju aka da danonono sluaju muziku, ne vodei rauna o eljama i potrebama svakog pojedinca. Treba znati da u medresama ima onih koji ne ele sluati muziku iz vjerskih razloga, ili zbog duevnih stanja kroz koja trenutno prolaze, ili zbog toga to ne vole muziku koja im se nudi, itd. Kod takvih osoba muzika e izazivati suprotan efekat, tj. neraspoloenje, munine i tegobe, a to sve moe uzrokovati ili pospjeiti odreene bolesti. ta vie, smatram da putanje uenja Kurana pute razglasa erijatski nije opravdano, jer time prisiljavamo neke da ine grijeh, imajui u vidu da je Allah, d., naredio vjernicima da ute kada se Kuran ui i da sluaju, a injenica je da ljudi do kojih dolazi glas nisu uvijek u stanju, zbog svojih poslova, da prate uenje Kurana. Predlaem da se u tu svrhu obezbijedi posebna prostorija, ija vrata e biti zvuno izolovana. Na taj nain bi se acima pruila mogunost izbora. Molim Allaha, d., da budemo od onih koji se potpomau u onome to je dobro, a ne od onih koji se potpomau u zlu. Amin!
Stranica 82 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li sura Jasin ima neki posebni znaaj u odnosu na druge sure?
Sura Jasin izuzetno je znaajna sura, prije svega zbog vanosti pitanja koja ona tretira. to se, pak, tie pitanja da li ima neki poseban znaaj u odnosu na druge sure, moemo kazati da o tome govori nekoliko predanja od Poslanika, s.a.v.s. Meutim, sva ta predanja su, kako smatra ejh Albani, ili slaba ili izmiljena. Tako za hadis koji biljei Tirmizi u Sunenu, Ebvabu fadaililKuran: Sve ima srce, a srce Kurana je Jasin. Ko proui Jasin Allah mu upie da je prouio Kuran deset puta, on kae da je izmiljen (mevdu). (Vidi: Daifu Sunenit-Tirmizi, str. 344) Za hadis koji biljei Ibn Made, Ebu Davud, Ahmed i drugi a u kojem se preporuuje uenje Jasina kod osobe koja je na samrti, ejh Albani kae da je slab (daif). (Vidi: Daifu Sunen Ibn Made, Kitabul-denaiz, str. 108, Daifu Suneni Ebi Davud, Kitabul-denaiz, str. 316, Irvaul-galil, 3/150, hadis br. 688) Uz prethodno spomenute hadise Ibn Kesir prenosi i od hafiza Ebu Jale hadis da je Poslanik, s.a.v.s, rekao da ko nou proui Jasin ustane ujutro oprotenih grijeha. Ibn Kesir kae da je sened ovog hadisa dobar. Slian hadis Ibn Kesir prenosi od Ibn Hibbana koji je spomenuti hadis zabiljeio u svom Sahihu. Ibn Kesir kae da iskustvo ejhova govori da kada su proui Jasin kod osobe koja je na samrt bude joj lake i dua joj lake izie. On takoer prenosi da je neka ulema govorila da kada se sura Jasin proui u sluaju bilo koje potekoe Allah, d., je olaka. (Vidi: Tefsirul-Kuranilazim, 3/743.) Na osnovu prethodno iznesenog moemo zakljuiti da postoji osnova da kaemo kako sura Jasin ima neke posebne vrijednosti. Meutim, to ne moemo bezrezervno tvrditi, s obzirom da u tom pogledu nemamo vjerodostojnog (sahih) hadisa, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Sve to je korisno (za ovjeka) muslimanu je dozvoljeno na halal nain koristiti, bez obzira odakle to dolo. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Mudrost je vjernikova izgubljena stvar. Gdje god je nae najprei je da je uzme. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-ilm, br. 2687, Ibn Made, Sunen, Kitabuz -zuhd, br. 4159) Prema tome, sva pedagoka dostignua koja su nauno utemeljena dozvoljeno je koristiti na halal nain, bez obzira da li je osoba koja je dola do tih korisnih spoznaja musliman ili nije. Pitanje: Odgovor: Za to ne postoji bilo kakva smetnja imajui u vidu da ti proizvodi halal proizvod, a kako e taj proizvod neko koristiti ti za to nisi odgovoran, jer niko ne nosi tui grijeh. Allah, d., kae: to god ko uradi, sebi uradi i svaki grenik e samo svoje breme nositi. (El-Enam, 164) Da li mi je dozvoljeno izraivati stolice ovjeku koji e ih koristiti u birtiji? Da li je dozvoljeno koristiti pedagoka dostignua nemuslimana u odgoju djece?
Stranica 83 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je kokoije meso mekruh jesti, s obzirom da se kokoi hrane sa prljavom hranom?
Ne, kokoije meso nije mekruh jesti, ali je potrebno kokoi staviti u karantin i hraniti ih istom hranom tri dana prije klanja. Islamska ulema je na osnovu stavova ashaba, poput Ibn Umera, odredila da se koko prije klanja najmanje tri dana stavi u karantin i hrani istom hranom. (Vidi: Abdur-Rezzak, El-Musannef, Kitabul-menasik, 4/522) Pitanje: Odgovor: Na nekretnine koje se daju u zakup, kao to je zemlja, stan, strojevi za proizvodnju itd, ne daje se zekat, nego se zekat daje na zaradu koju na ime zakupa dobijete. To znai da kada zarada dostigne nisab, sama ili zajedno sa ostalom imovinom s kojom se moe spojiti i kada taj nisab ispuni potrebne uvjete tada ste duni na tu imovinu dati zekat. Pitanje: Kupio sam pedeset dunuma zemlje. Jedan dio planiram koristiti za svoje potrebe. Mislim na njemu napraviti kuu i obraivati ga. Drugi dio planiram prodati. Da li sam obavezan na tu zemlju davati zekat. Kada dam zemlju u zakup, kako u na nju davati zekat?
Odgovor: Duan si davati zekat na onaj dio koji si kupio da bi njime trgovao, jer se taj dio tretira kao trgovaka roba. Dakle, kada taj dio s kojim si naumio trgovati ispuni odreene uslove duan si na njega dati zekat.
Stranica 84 od 416
Pitanje:
Interesuje me Va stav u vezi uestvovanja bonjake uleme u zakonodavnim i izvrnim organima vlasti, naroito ako ta ulema svojim predstavnikim glasom podrava izrazito antiislamsku politiku opciju.
Odgovor: Bilo da se radi o ulemi, hafizima, ljekarima, pravnicima ili nekim drugim muslimanskim zvaninicima svi oni e, kao i ostali ljudi, ako nisu poginuli kao ehidi nakon to su dostigli punoljetsvo, odgovarati za svoja djela na Sudnjem danu. Uzvieni Allah kae: I Knjiga e biti postavljena i vidjet ete grenike prestravljene zbog onoga to je u njoj. Teko nama!, govorit e, kakva je ovo knjiga, ni mali ni veliki grijeh nije propustila, sve je nabrojala! I nai e upisano ono to su radili. Gospodar tvoj nee nikome nepravdu uiniti. (El-Kehf, 49) Ukoliko su im djela bila erijatski dozvoljena i nijet iskren (dakle, ukoliko su imali elju da tim svojim djelom postignu Allahovo, d., zadovoljstvo) oni e za njih dobiti odgovarajuu nagradu. U suprotnom, ukoliko su im djela bila haram, njih eka odgovarajua kazna, ako im Allah, d., ne oprosti. Ukoliko im je djelo bilo halal, ali nisu imali namjeru da postignu Allahovo, d., zadovoljstvo, tada od tog svog djela nee imati ahiretske koristi, a mogu, zbog eventualnog licemjerja, stei status licemjera koji e biti dublje u Dehennemu od kafira. Ukoliko su, pak, na osnovu valjanih argumenata, izabrali ono to su smatrali najboljim, sa iskrenim nijjetom i pogodili, imat e dva sevapa, a ako su pogrijeili, imat e jedan sevap. Dakle, svako e odgovarati za svoja djela bez obzira bio na vlasti ili u opoziciji, bio alim ili ne. Iskreni muslimani e, ina-Allah, uvijek biti na dobitku. to se, pak, tie pitanja koja partija zastupa islamsku opciju, a koja je antiislamska, to se vidi iz programa partije i djela njenih lanova. injenica je da nijedna partija na naim prostorima nije islamska. Dodue, neke partije poklanjaju vie panje interesima muslimana, i u svojim programima ne odstupaju puno od erijatskih propisa. Meutim, lanovi tih partija se prema interesima muslimana odnose vrlo razliito. Ima ih koji su branei interese muslimana izgubili svoje poloaje, a ima i onih koji bi prodali i oca i majku, a kamoli ne bi prodali interes muslimana, samo da ostanu na svojim poloajima. Dakle, i u samim promuslimanskim partijama velika je razlika meu lanovima. to se, pak, tie partija za koje neki kau da su antiislamske, injenica je da to uvijek ne stoji. Neki njihovi lanovi pokazali su vie interesa da rijee probleme s kojima se suoavaju muslimani i njihove institucije, negoli mnogi politiari onih partija koje za sebe kau da su jedini zatitnici muslimanskih interesa. Ne ulazei u namjere, injenice se ne smiju nijekati. Ko je antimusliman i ko se bori protiv interesa muslimana to pokazuju djela. Mi treba ljude da cijenimo prema njihovim djelima, a ne po njihovim deklaracijama. Ako bismo analizirali uinke muslimanskih politiara, onih koji idu u damiju, sigurno je da ne bismo mogli nabrojati sve primjere njihovih dobrih poteza i dobrih djela korisnih za ljude. Duni smo da im na tome budemo zahvalni i molimo Allaha, d., da ih za njihova dobra djela nagradi. Imajui u vidu injenicu da oni to ne bi mogli uraditi da se nisu profesionalno bavili politikom, njima treba pruiti podrku u politikom radu i pomoi ih u tome. U isto vrijeme, treba istai injenicu da su mnogi muslimanski politiari znali, ponekad, napraviti velike previde, propuste i greke. Ukazivanje na propuste i bratska kritika jedan je od najboljih vidova pomoi njima. O muslimanima treba nastojati imati lijepo miljenje sve dok se ne dokae da su odgovorni za svoje propuste. I kada se dokae krivica, treba pokazati razumijevanje ako se propust desio iz opravdanih razloga. Treba znati da su propusti nekad rezultat ljudskih slabosti, nekad rezultat nepoznavanja propisa islama, nekad rezultat pogrene procjene itd. Nekad su propusti shvatljivi, a nekad neshvatljivi. Za mene je npr, neshvatljivo da su muslimani mogli dii svoju desnicu i njome podrati zakon kojim se legalizuje homoseksualizam. Svjestan musliman bi prije dao da mu ruku odsijeku nego to bi njenim dizanjem tako neto podrao. Kako moe musliman glasati za legalizacuju vrste nemorala zbog koje je Allah, d., itave narode unitavao kada bi se takva vrsta nemorala poela javno prakticirati. U svakom sluaju, treba uvijek znati da ljudi nisu bezgrjeni i kada pogrijee treba im pomoi da greku isprave. Zbog
toga, pozivam muslimanske politiare koji su u svom radu napravili odreene propuste i greke da se ne ustruavaju kazati da su pogrijeili i da nastoje svoje greke ispraviti. U svakom sluaju, smatram da treba pruiti podrku politiarima muslimanima koji su u politiku uli s namjerom da se bore za pravdu, istinu i ostale univerzalne principe i vrijednosti na kojima poiva islam. Smatram da je normalno da u svom politikom radu, u odsustvu islamskih partija, oni djeluju kroz partije koje nisu antiislamske i da, ponekad, imaju razliite stavove, posebno u okolnostima kakve su kod nas, gdje su mnoga pitanja jako nejasna. Nadam se da svi oni u svom radu imaju erijatski utemeljen argument za svoje postupke i lijepu namjeru, dakle ispravan nijjet. Ne treba gubiti iz vida da se muslimanski politiari vrlo esto nau u situaciji, kao i ostali muslimani, da moraju birati izmeu dva zla. U takvoj situaciji, ako prue podrku onome to je manje zlo - pravilno su postupili. Naravno, ostaje otvoreno pitanje ta je manje zlo. Obino, vrijeme to pokae. Politika je polje gdje se mnogo dobrih djela moe uraditi, meutim, treba znati da su vode politike, u ovo nae vrijeme, najmutnije vode. Politika je i inae, posebno na naim prostorima, prilino prljava, puna lanih optubi i lanih svjedoenja, puna ogovaranja, puna prenoenja tuih rijei itd, a sve su to veliki grijesi. Treba imati znanja, hrabrosti i vrstu podrku da bi se ovjek pravilno postavio u datim situacijama i odupro brojnim izazovima i iskuenjima. U svakom sluaju, nadam se da e iskreni vjernici, koji mole Allaha, d., da im podari pronicljivost i pravilnu odluku, zasluiti Njegovu milost i podrku, te e svojom politikom aktivnou pridonijeti afirmaciji univerzalnih principa pravde i moralnih vrijednosti i tako pomoi mnogim ljudima da se oslobode dahilijjeta i krenu pravim putem. Molim Allaha, d., da ih u tome pomogne. Koristim se prilikom da istaknem da muslimanima u Evropi, pa i kod nas, nedostaje politika partija ili partije koje e svoj program zasnivati na principima islama. Mislim da bi takve partije obogatile politiku scenu zdravim idejama i programima. Zamislite kada bismo imali partiju iji lanovi bi mogli biti samo provjerene osobe za koje se zna da ne piju alkohol, ne lau, ne uzimaju drogu, ne kradu, ne varaju, nisu drugima zavidne, boje se da nekome zlo ne nanesu, trude se da drugima pomognu jer to smatraju ibadetom, ne bave se bilo kakvom nemoralnom radnjom itd, itd, kako bi to pozitivno djelovalo, kako na narod tako i politiare koji bi pred sobom imali pozitivan ivi primjer na koji bi se mogli ugledati. Takva partija bi dobrodola i kao vladajua i kao opoziciona, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: to se tie proizvoda Ovako do mene su dole kontradiktorne informacije. S obzirom da su te informacije nezvanine i da nisu provjerene, ja ti u tom pogledu ne bih mogao nita konkretno kazati. Ja znam odreene proizvoae koji istiu da su im proizvodi halal. Smatram da isticanje od strane proizvoaa kako je njegov proizvod halal nije dovoljno i nee izgraditi povjerenje potroaa. Potrebno je da iza te njihove tvrdnje stane neka zvanina islamska institucija ili neka islamska organizacija, u koje muslimani imaju povjerenja, a koje e stalno kontrolisati ispravnosti tih proizvoda, Dakle, trebalo bi da proizvoa istakne, pored oznake halal, koja islamska institucija ili organizacija stoji iza takve tvrdnje. To je jedini nain da se izgradi povjerenje potroaa. Smatram da je u interesu proizvoaa da o tome povedu rauna, jer svijest muslimana o halal hrani svakim danom postaje sve vea i onaj ko ostvari standard koji oni zahtjevaju sigurno e imati veu prodaju. Nadalje, i nemuslimani rado prihvataju taj standard, jer je halal meso kvalitetnije, pa prema tome i proizvod napravljen od takvog mesa je kvalitetniji. Nisu bez razloga mnoge evropske firme poznate u mesnoj industriji poele proizvoditi halal proizvode. Potranja za halal proizvodima sve je vea i vea. Da li muslimani mogu konzumirati proizvode mesne industrije Ovako i da li poznajete jo neke mesne proizvode koji se pripremaju po erijatu?
Stranica 86 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno jesti konjsko meso?
Da, konjsko meso je dozvoljeno jesti i mlijeko piti. Pitanje: Vlasnici telefonskih ultra-kartica su, zbog nekog kvara na sistemu, mogli desetak dana besplatno razgovarati sa nekim arapskim zemljama. Da li im je to erijatski bilo dozvoljeno?
Odgovor: To zavisi od odnosa odgovornih u kompaniji prema tom problemu. Ukoliko su odgovorni u kompaniji znali za kvar, ali nisu bili zainteresovani da bilo ta poduzmu, to, implicitno, znai da su dozvolili da njihovi klijenti besplatno koriste mreu, tako da vi niste odgovorni, osim u pogledu vae namjere koja nije bila ispravna ukoliko ste eljeli da iskoristite slabost i nevolju u kojoj se kompanija nala. U tom sluaju trebate se pokajati za tu vau lou namjeru. Ukoliko, pak, kompanija nije znala za kvar ili je bila nemona da ga ukloni, u tom sluaju vi snosite potpunu odgovornost za eventualnu tetu koju ste kompaniji nanijeli. Predlaem vam da kontaktirate odgovorne u kompaniji i vidite da li su oni svjesno dozvolili da razgovori budu besplatni i da li ste ih eventualno otetili. Ukoliko ste svjesno eljeli da iskoristite njihovu slabost i nemo duni ste da im tetu nadoknadite, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Mnogi poslovni ljudi optereeni su raznim dabinama prema dravi. Oni se susreu sa dilemom: zatvoriti posao, jer ga veliki nameti ine nerentabilnim, posebno u uslovima kad veina ne plaa poreze, ili utajivati prihod kao i drugi i tako se odravati u ovim tekim vremenima. Koji je status ove druge opcije?
Odgovor: Dogovor koji ljudi postignu je obaveza i musliman se dogovora mora drati, osim, ukoliko su se drugi, mimo njegove volje, dogovorili na neto to je oiti grijeh. U toj situaciji musliman mora traiti put kako ne bi radio ono to je grijeh. Nadalje, dunost je drati se dogovorenog sve dok jedna strana to ne prekri. U tom sluaju ostali imaju izbor da se dogovorenog i dalje dre ili da dogovoreno smatraju nitavnim. Kod nas je izglasan zakon kojim se regulie pitanje oporezivanja roba, usluga itd. Ne ulazei u pravednost svih zakonskih odredbi, taj zakon je, u osnovi, obavezujui i dunost ga je ispotovati. Meutim, imajui u vidu da veina poreskih obveznika svjesno kri taj zakon i da drava, zbog svoje slabosti i nekih drugih razloga, koji vrlo esto nisu opravdani, nije uvijek pravedna u njegovoj implementaciji, i imajui u vidu da se iz fonda nastalog prikupljanjem poreza ponekad financiraju odreene aktivnosti koje musliman ne smije podravati, smatram da nema smetnje da muslimani u odreenoj mjeri izbjegavaju porez, vodei strogo rauna da se odue dravi za sve usluge koje im ona prua. Sve to kaem oslanjajui se na izjavu resornog ministra koji priznaje da onaj ko plaa poreze u ovoj naoj dravi ne moe opstati u biznisu. Onoga dana kada drava spomenuti zakon pravedno implementira, tog zakona e biti obavezni da se dre i muslimani, s tim to e biti duni da se bore za izmjenu svake odredbe koja u sebi sadri neto to je grijeh, kao to je npr. eventualna nepravda itd.
Stranica 87 od 416
Pitanje:
ivimo u inostranstvu. Na efendija dopustio je folklornoj grupi da vjeba u damiji. Nekoliko nas dematlija nije se s tim sloilo. Mislimo da ne dolikuje da momci i djevojke, koje su, da belaj bude vei, prilino goliave, zajedno igraju, pleu i pjevaju u damiji. Kada smo zaprijetili efendiji da emo se aliti Rijasetu on nam je rekao da on ima podrku Rijaseta. Hoemo li se ogrijeiti ako efendiji fiziki zaprijetimo?
Odgovor: Smatram da vas va efendija pokuava prevariti. Ne vjerujem da u tom pogledu ima podrku Rijaseta. Zbog toga predlaem da argumentovano iznesete svoj sluaj Rijasetu kako bi se poduzele odgovarajue mjere i sprijeilo dalje skrnavljenje damije. U damiji su dozvoljene sve aktivnosti koje ne skrnave damiju. Tako je npr, Poslanik, s.a.v.s, dopustio Abesincima da izvedu igru s kopljima u njegovoj damiji. Meutim, ta njihova igra nije isto to i zajednika igra i pjesma goliavih djevojaka sa momcima. Nadam se da e Rijaset to pitanje brzo rijeiti. to se, pak, fizike prijetnje tie, toga se morate kloniti, jer pojedinac, pa makar i bio u pravu, ne smije uzimati zakon u svoje ruke, imajui u vidu da takav postupak vodi u vee zlo koje se ogleda u neredu i anarhiji, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Da li je manji grijeh za nas u Americi da ivimo kao podstanari u stanu koji je gazda kupio na kredit i otplauje ga naom stanarinom ili da mi kupimo stan na kredit i otplaujemo ga lino. U prvom sluaju e stan biti vlasnitvo gazde, a u drugom emo mi postati vlasnici stana i neemo itav ivot biti postanari?
Odgovor: U pogledu kupovine stana putem kamatnog kredita koji se uzima od banke, postoje dva miljenja koja su rasprostranjena meu suvremenom ulemom. Jedni to kategoriki zabranjuju i smatraju to haramom. (Vidi odgovor dr. Ahmeda Belvafija onima koji to dozvoljavaju. Njegov odgovor objavljen je u reviji Es-Sunne, u nekoliko nastavaka (poevi od br. 97), koju izdaje Centar za islamske studije iz Birminghama, Velika Britanija.) Drugi to takoer, u osnovi, smatraju haramom, ali to dozvoljavaju u sluaju prijeke nude, ili potrebe koja dobiva status prijeke nude, jer pravno pravilo o prijekoj nudi kae da je haram u prijekoj nudi dozvoljen u granicama neophodnog. Najpoznatiji suvremeni alim koji zastupa drugo miljenje je doktor Jusuf el-Kardavi. To je validna fetva koja se moe slijediti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Djevojkama, po erijatu, nije dozvoljeno uestvovati u mjeovitom horu imajui u vidu sljedee: a) neizbjeno je mijeanje sa mukracima koje prelazi granice dozvoljenog; b) njihovi glasovi koji e biti uljepani e dolaziti do mukih osoba pred kojima one ne smiju uljepavati svoje glasove, a Allah, d., najbolje zna. Opravdavate li uee djevojaka u mjeovitom horu?
Stranica 88 od 416
Pitanje: Odgovor:
Mogu li kao musliman ukljuiti se u ameriku vojsku s ciljem da savladam vojne vjetine?
Da, nema smetnje da se ukljui, pod uslovom da ne uestvuje u aktivnostima koje su islamom zabranjene. U amerikoj vojsci ima dosta muslimana, i koliko mi je poznato, u mirnodopskim uslovima, njihova prava su solidno zatiena, a i njihovim posebnim potrebama se izlazi u susret. Pitanje: Odgovor: U osnovi gleda se interes djeteta. Ondje gdje e djeiji interesi biti bolje zatieni sud je duan da dijete tamo dodijeli. Otuda su islamski pravnici rekli da ene imaju vee pravo na skrbnitvo s obzirom da su one saosjeajnije, privrenije djeci i strpljvije u podnoenju svega to dijete zahtijeva i emu je potrebno. Po hanefijskom mezhebu, dijete pripada majci, zatim njenoj majci, zatim babinoj majci itd. Ako nema odgovarajueg skrbnika meu enama, tek tada pravo dobiva babo, zatim dedo itd. Normalno, sve to reguliu uslovi koje skrbnik mora ispunjavati. Ukoliko skrbnik ne ispunjava uslove, gupi pravo na skrbnitvo. Dalje, kada dijete bude dodijeljeno jednoj strani, druga strana ima prava u pogledu vienja djeteta i boravka sa njim itd. Skrbnitvo traje onoliko koliko je djetetu potrebno. Neki su odredili da je to sedam godina, a neki da je granica postizanje punoljetnosti. Neki su pak napravili razliku izmeu mukog i enskog djeteta. Poslije toga dijete ima pravo izbora. U svakom sluaju, pri odreivanju skrbnika sud je duan zatititi interes djeteta. Pitanje: Odgovor: Ne, diplomu ne moete kupiti, jer u islamu je, u osnovi, zabranjeno varati ljude. Osim toga, bavei se onim za to se niste osposobili, moete prouzrokovati tetu drugima, za ta biste bili odgovorni i na dunjaluku i na ahiretu. Opirniji odgovor na ovo pitanje objavljen je u Saffu br. 32, august '99 god. Pitanje: Odgovor: Da, to je tano. Ova fetva polazi od toga da je odlazak u Kuds, koji je sada pod izraelskom okupacijom, i uzimanje izraelske vize vid priznavanja drave Izrael, to, svakako, muslimanu nije dozvoljeno, imajui u vidu da ta drava dri pod okupacijom Palestinu, da je protjerala sa svojih ognjita preko pet miliona muslimana, da dri pod okupacijom prvu kiblu muslimana, ElMesdidul-aksa, damiju koja zauzima tree mjesto po vrijednosti za muslimane. uo sam da je dr. Kardavi dao fetvu da je zabranjeno odlaziti u Kuds sve dok je pod okupacijom Izraela. Da li je to tano? Mogu li kupiti diplomu s obzirom da nisam imao mogunosti da se kolujem? U sluaju razvoda braka kome, po erijatu, pripadaju djeca?
Stranica 89 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je profesija advokata u Njemakoj ili drugoj zapadnoj dravi halal posao?
Imajui u vidu okolnosti i potrebu za advokatima muslimanima, s obzirom da u Njemakoj i drugim zemljama Evrope ivi velika populacija muslimana, i imajui u vidu prirodu posla advokata, nadam se da bavljenje advokaturom ima svoje uporite u erijatu, pod sljedeim uslovima: a) da advokat musliman ne odobrava i ne podrava zakone koji su suprotni erijatu; b) da se bori za istinu i pravdu; c) da svjesno ne lae; d) da svjesno druge lano ne optuuje; e) da ne brani one kojima erijat ne prua zatitu; f) da ne skriva injenice koje su mu poznate; g) da, openito, njegov rad bude u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima. Pitanje: Odgovor: Poslodavac je duan isplatiti radnika u skladu s ugovorom koji su napravili prije poetka rada. U osnovi, isplata treba biti prije nego se, kako u hadisu stoji, znoj radnika osui. (Vidi: Ibn Madde, Sunen, Kitabul-ahkam, br. 2434) Meutim, ukoliko se dogovore i drugaije, to treba potovati. Koliko i kada je, po erijatu, poslodavac duan isplatiti svoga radnika?
Stranica 90 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li su Muhammed, s.a.v.s, i njegovi ashabi ovako u dematu, uz komandu mujezinovu, uili tespih (tespihali) poslije namaza?
Ne, oni nisu tako u dematu, zajedniki tespihali, dakle mujezin nije komandovao pri tespihanju. Ashabi su uili tesbih koji i mi uimo, dakle po trideset i tri puta izgovarali subhanallahi, elhamdu lillahi, Allahu ekber, ali su to radili svako za sebe, pojedinano. Interesantno je da nain na koji to prakticiraju balkanski muslimani i Turci, te muslimani indijskog potkontinenta (u pogledu zajednike dove nakon sunneta), nije u skladu sa hanefijskim mezhebom, iako se muslimani na Balkanu, Turskoj, i na Indijskom potkontinentu, uglavnom, smatraju hanefijama. udno je da se to ukorijenilo u tradiciju muslimana hanefijske pravne kole iako knjige, koje se smatraju izvorom hanefijskog prava, nigdje o tome ne govore. O tome ne govore ni nai ilmihali iz kojih smo u mektebu uili klanjati. To izgleda jo udnije ako znamo da je hanefijska ulema pokuavala da tu praksu iskorijeni, tako da su govorili da je po, hanefijskom mezhebu, uenje tesbiha zajedniki, uz mujezinovo komandovanje, dakle onako kako se i kod nas prakticira, zabranjena novotarija (bida muharreme). Govorei o novotarijama poslije namaza Tehanevi, u poznatom hanefijskom djelu Ilaus-sunen, u poglavlju o onome ta se ui nakon klanjanja farza, kae: Neka se Allah smiluje novatorima koji su u nekim dijelovima Indije uveli praksu da imam i muktedije ustaju odmah nakon farza, kad proue allahumme entes-selamu, i klanjaju sunnete ili nafile, pa imam nakon Fatihe, koju ui naglas, ui dovu a dematlije izgovaraju amin. To to ine oni rade u smislu stalne obaveze i obini svijet smatra da takva dova nakon sunneta ili nafila, u dematu sa imamom, je dunost u namazu. Oni ak zamjeraju imamu, ako malo due klanja sunnete, govorei: Vidi ga, mi ekamo na zavrnu dovu, a on rastegao sa sunnetima... Mutevelije trae od imama koji slubeno obavljaju tu dunost da obavezno ue tu dovu poslije sunneta. U protivnom, oni ih optuuju i razrjeavaju dunosti. Oni nee da klanjaju za onima koji ne rade po njihovom obiaju. Tako mi Allaha, to to rade je, zaista, novotarija u vjeri! Vidio si iz hadisa br. 12 navedenog u glavnom tekstu ove knjige (tj. Ilaus-sunena): Da je Alejhisselam dva rekata poslije dume i akama uvijek klanjao kod kue. To je dobar hadis. A iz hadisa br. 13 vidio si da je Alejhisselam upitan koji je namaz vredniji: kod kue ili u damiji? Zar ne vidi kako je moja kua blizu damije? Da klanjam kod kue drae mi je nego da klanjam u damiji, osim, ako se radi o farzovima, odgovorio je. Ovo je vjerodostojan ili dobar hadis. U svemu tome je dokaz da je on (tj. Poslanik, s.a.v.s), uglavnom, imao obiaj klanjati sunnete i nafile kod kue, a ni u jednom hadisu nije navedeno da se on poslije (sunneta) vraao u damiju da bi uio dovu. U tome bi bila i potekoa, to je razumljivo. Isto tako, ranije je navedeno, da ono to je preporuljivo (mendub) postaje pokueno (mekruh), ako se digne na stepen koji mu ne pripada. Npr, desnoj strani je lijepo davati prednost u svemu to se odnosi na ibadet, pa je Ibn Mesud, poto se pobojao da se ne pomisli da je to stroga dunost, rekao da je pokueno-mekruh (uvijek joj davati prednost). ta tek rei za osobu koja je ustrajna u novotariji ili onome to je pokueno!? Ta grupa nema potpun dokaz u nekim predanjima u kojima stoji da je Alejhisselam ponekad nafile klanjao u damiji, kao to biljei Tahavi u erhu meanil-asar od Ibn Abbasa: Da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, klanjao jaciju (kad se govori o nekom namazu uvijek se podrazumjevaju farzi, op. pr.), a zatim poslije nje klanjao toliko da je u meuvremenu sam ostao u damiji., i kao to biljei Ebu Davud od istog prenosioca: Da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, toliko dugo uio poslije akama da su se u meuvremenu svi koji su bili u damiji razili. Klanjanje sunneta u damiji, uistinu, niko ne negira. Ovdje se govori o onome to je bolje i o uenju dove zajedno u dematu, nakon sunneta. Da ih je bolje klanjati kod kue potvreno je rijeima hadisa, a ono to je (Poslanik, s.a.v.s.) rekao ima prednost u odnosu na ono to je uradio, tako da se njegov postupak (u konkretnom sluaju) tumai kao objanjavanje dozvoljenosti (tj. da je sunnete dozvoljeno klanjati i u damiji). Ni u tim hadisima, a niti u drugim, nema naznake da je Alejhisselam, nakon to je klanjao nafile (tj. sunnete, pr. pr.) zajedno sa
dematlijama uio dovu. Nego, njihovo vidljivo literarno znaenja upuuje da je on klanjao namaz i uio toliko da su se oni, koji su bili u damiji, u meuvremenu razili. Na osnovu ega se moe, to oni hoe, uerijatiti dova poslije nafila u damiji!? Naprotiv, poto u tome ima vid prisiljavanja imama i muktedija da klanjaju sunnete i nafile u damiji, a to u sebi sadri mijenjanje onoga to je propisano i to je bolje, i poto je u tome ograniavanje u onome u emu je Allah dao izbor, to ima status novotarije u vjeri koja je haram. U glavnom tekstu (ove knjige) je navedeno od Ebul-Ahvesa koji prenosi od Ibn Mesuda da je rekao: Kada imam zavri (s namazom), pa ne ustane niti se okrene, a neko ima potrebu (da ide), neka ide i neka ga ostavi. Njegov namaz je zavren. Prenosioci ovog hadisa su povjerljivi. Jo eksplicitnije je to to je zabiljeeno u Medmeuz-zevaid (1-200), gdje je reeno da su prenosioci tog hadisa vjerodostojni, da je Ibn Mesud rekao: Kad imam preda selam, a neko ima neku potrebu, neka ne eka da mu se poslije selama okrene licem pa makar rastavio namaz i predavanje selama. U svemu tome postoji dokaz da muktedija moe otii za svojim poslovima, nakon to imam zavri (farz) namaz i preda selam. Obvezivanjem uenja dove nakon sunneta i nafila je izmjena ove dozvole i oteavanje imamu i narodu bez razloga. Oni, uistinu, imaju po erijatu slobodan izbor da nafile klanjaju u damiji ili kod kue, ili bilo gdje drugdje i mogu nakon klanjanja farza ii za svojim poslovima. Uzvieni Allah kae: A kada se namaz zavri, onda se po zemlji raziite i Allahovu blagodat traite... (El-Dumua, 10) Za njih nema dokaza u onome to je preneseno u smislu openitog poticanja da se ui dova poslije svakog namaza, farza i nafile. U tome se ne odreuje da ta dova bude zajednika i da jedni druge ekaju (da bi zajedniki dovili). Isto tako, nije valjan dokaz to to je rekao E-irinbilali u Nurul-idahu i komentaru, nakon njegovih rijei: Ustajanje radi obavljanja sunneta poslije farza, a koji su vezani za farz, je sunnet. Naime, on je rekao: Mustehabb je imamu, nakon to preda selam da se pomakne ulijevo radi klanjanja nafile nakon farza. Mustehab je da se nakon toga, tj. nakon nafile, okrene muktedijama i da triput izgovore estagfirullah, da proui sure El-Felek i En-Nas, zatim Ajetulkursiju, te da kau subhanallah, elhamdu lillah i Allahu ekber po trideset tri puta, zatim da ue dovu za sebe i muslimane podignutih ruku... Prethodno reeno ne ukazuje da se to sve i dova ue u dematu (zajedniki) i da se sve to radi u damiji. To zbog toga to gramatiki oblik mnoine, u osnovi, ne iziskuje sastajanje i pridruivanje. To su, eksplicite, istakli uenjaci u usuli-fikhu. To to je on rekao znai da muslimani trebaju poslije farz-namaza prouiti dove koje se u tradiciji prenose, da ih svako proui pojedinano, i da svako poslje njih dovu ini za sebe i muslimane. To zakljuujemo na osnovu toga to je sam E-irinbilali, prije toga, eksplicitno rekao da je vrednije sunnete klanjati tamo gdje e se moi biti dalje od rijaluka (pretvaranja) i gdje e se moi biti iskrenije i istije, bilo u kui ili negdje drugdje. (str. 182) Poto je sunnete, po njemu, vrednije klanjati kod kue, kako se onda njegov govor: Istigfar ine Allahu i hvale Ga..., moe tumaiti da se to radi u damiji, zajedniki? Isto tako, E-irinbilali je prije toga eksplicitno rekao, prenosei iz djela Medmeur-rivajat, da kada neko zavri namaz moe, ako hoe, zikr i dove prouiti sjedei, a ako hoe, moe ih uiti stojei. Njegove rijei: Mustehab je imamu da se poslije nafile okrene licem prema dematu... ne znae da se on prema njima okree da bi uili dovu, nego znae da mu je mustehab da prestane biti dematu okrenut leima, kako je bilo dok ih predvodio kao imam na farzu, bilo da im se okrene u sjedeem poloaju na svom mjestu ili ode za svojim poslom. On je eksplicitno naglasio da imam u tome svemu ima izbor (str. 182). To zbog toga to se sa svim tim prekida biti okrenut leima. Razumi to! Allah upuuje na Pravi put koga hoe. (Tehanevi, Ilaus-sunen, 3/205-207) Iz svega navedenog oito je da zajedniko tespihanje nema utemeljenja i da to nije hanefijski mezheb. Bilo bi dobro kada bi imami skinuli odgovornost sa sebe i objasnili svojim dematlijama ovaj propis. Ukoliko su i prisiljeni da zajedniki tespihaju imami nisu prisiljeni da pravilno tumae islam. I na kraju, elim da naglasim da nai muslimani ispravno obavljaju namaz, jer je namaz ono to
je izmeu poetnog tekbira i selama na desnu stranu, a tu nema nita to je novotarija, hvala Allahu, d.. to se tie novotarija koje se ine prije i poslije namaza, nadam se da e, vremenom, taj problem, uz Allahovu, d., pomo, a zatim uz aktivan napor uenih muslimana, biti prevazien. Pitanje: Odgovor: Iz biografije (sire) Allahovog Poslanika, s.a.v.s, moemo nauiti kakav odnos treba imati prema rodbini, kako onoj koja prakticira islam, tako i onoj koja se islamu suprotstavlja. Zbog toga preporuujem ti da proita djela koja govore o Poslanikovoj biografiji, a koja su dostupna i na bosanskom jeziku poput: Poslanikov ivotopis (Ibn Hiam), Zapeeeni dennetski napitak (Mubarkfuri) i Poslanikov ivotni put (Sibai). U erijatu postoje propisi za muslimane koji su se odmetnuli od islama, ali se ti propisi sprovode samo tamo gdje erijat vlada. Imajui u vidu da kod nas ne vlada erijat o njima neu govoriti, niti u na vae pitanje detaljno odgovarati, jer bi to zahtijevalo puno vremena i prostora. U odgovoru na vae pitanje ukazat u samo na neke ope smjernice. Prvo to treba znati jeste da je naa dunost prema rodbini vea u odnosu na one koji nam nisu rodbina. to je rodbina blia i obaveze su vee. Zbog toga posebno treba voditi rauna o obavezi prema roditeljima, koja ostaje vaea, bez obzira bili oni muslimani ili ne. O toj obavezi Kuran kae: Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar prema roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali da Meni nekoga ravnim smatra, o kome ti nita ne zna, onda ih ne sluaj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o onome to ste radili obavijestiti. (El-Ankebut, 8) Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema njima se, na ovom svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se poslije vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti. (Lukman, 14-15) Drugo, ukoliko rodbina nije u islamu, duni smo na nju davetski djelovati: I opominji rodbinu svoju najbliu. (E-uara, 214.) To djelovanje treba da bude blagom rijeju, mudro i lijepim savjetom, na nain koji e pokazati da mi ljudima openito, a posebno svojoj rodbini elimo sve najbolje, kako na ovom svijetu tako i na ahiretu. Tree, ukoliko doemo do zakljuka da emo na rodbinu najbolje djelovati ako se od nje distanciramo, i to je dozvoljeno. Meutim, i kada se distanciramo od takve rodbine, ne smijemo zapostaviti svoje obaveze prema njoj. etvrto, ako se rodbina bori protiv islama neemo prema njoj izraavati prijateljstvo jer Allah, d., kae: Ne treba da ljudi koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju budu u ljubavi sa onima koji se Allahu i Poslaniku Njegovu suprotstavljaju, makar im oni bili oevi njihovi, ili sinovi njihovi, ili braa njihova, ili roaci njihovi. (El-Mudadela, 22), ali, u isto vrijeme, nastojat emo da svoje obaveze prema takvoj rodbini izvrimo i da u svakom sluaju budemo pravedni. Peto, treba uvijek Allahu, d., dovu initi za svoju rodbinu, bez obzira kakva ona bila i nikada ne treba gubiti nadu da e se ona jednog dana povratiti na pravi put. Treba imati razumijevanja, jer veina ljudi nije imala odgovarai odgoj i ivjeli su u okruenju koje ih je uglavnom odvraalo od islama i islamskog ivota. Sjetimo se kada su stanovnici Taifa naputili svoju maloljetnu djecu i luake da kamenjem istjeraju Allahovog Poslanika, s.a.v.s, koji ih je doao pozvati u Allahovu, d., vjeru. Umoran, tuan i izranjavan Poslanik, s.a.v.s, je uio dovu molei Allaha, d., da uputi njegov narod koji ne zna. Kakav odnos treba da imam prema rodbini koja otvoreno ispoljava ateizam?
Stranica 93 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno razgovarati za vrijeme uenja ezana?
Da, dok ezan ui nije grijeh, po potrebi, razgovarati. Meutim, lijepo je (mustehab) ponavljati za mujezinom i kad on zavri prouiti dovu koju nam je preporuio Poslanik, s.a.v.s, jer je to jedan od naina da se zaslui njegov efaat na Sudnjem danu. Pitanje: Odgovor: Da, cvijee je dozvoljeno prodavati, kao i suvenire, ukoliko nisu u osnovi haram. Npr. ukoliko bi suveniri bili u vidu kipova, ili pak imali neki sadraj koji je muslimanu haram, tada musliman ne bi smio takve suvenire prodavati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Sura Jasin jedna je izuzetno sadrajna sura koja precizno govori o islamskom vjerovanju (akidetu); Allahovoj, d., jednoi, poslanstvu i proivljenju. Njeno uenje je, bez sumnje, od velike koristi za svakog ko pouku uzima. to se, pak, tie njenog uenja u odreene dane, nisam naiao na neki erijatski dokaz koji tome ide u prilog. Zbog toga, preporuujem da se u mjestima gdje postoji praksa uenja sure Jasin ponedjeljkom i petkom ponekad ue i druge sure, kao i to da se te sure ue i drugim danima, tako da to ne bude stalno ponedjeljkom i petkom da to ne bi preraslo u stalnu praksu i kako se ta praksa ne bi uerijatila. Ukoliko bi se to uerijatilo dobilo bi status novotarije, a znamo ta znai uvesti novotariju u vjeru. Pitanje: Odgovor: To nije vremenski odreeno. Kada se osoba kupa radi izlaska iz stanja denabeta bitno je da, trljajui jedanput, sapere svoje tijelo vodom tako da nijedan djeli ne ostane suh. Ukoliko se, pak, osoba kupa radi uklanjanja prljavtine, znoja itd, tada duina kupanja ovisi o kvaliteti vode, sredstava za kupanje, tua itd. Kada se ovjek kupa radi osvjeenja moe to initi koliko mu je potrebno da se dovoljno osvjei. U svakom sluaju, treba voditi rauna da se u tom poslu, kao i u svakom drugom, ne pretjera u smislu da se zbog njega ne zapostave druge obaveze. Koliko vremena (sati ili minuta) traje obavljanje gusula? Postavljam ovo pitanje jer mi se ini da u tome pretjerujem. Kod nas je ustaljena praksa uenja Jasina ponedjeljkom, petkom i uoi bajrama. Da li je to erijatski utemeljeno? Da li je dozvoljeno prodavati cvijee i suvenire za Osmi mart ili druge praznike?
Stranica 94 od 416
Pitanje:
Neki ljudi kod nas, u ikagu, kau da se posue u kom je bila svinjetina ne moe nikako oprati. S obzirom da se hranim u restoranima u kojima se slui i svinjetina, interesuje me da li je to tano?
Odgovor: Nama je, u osnovi, dozvoljeno da jedemo hranu ehlu-kitabija (krana i Jevreja), pa prema tome i da koristimo njihovo posue, pod uslovom da znamo da je isto. To znai da se to posue moe oprati. Ipak, preporuujem ti da se hrani u restoranima u kojima se ne slui svinjetina niti alkohol, jer, koliko mi je poznato, u ikagu ima restorana koji na svom jelovniku nemaju svinjetinu niti slue alkoholna pia. Vlasnici tih restorana su uglavnom muslimani, a ima i ehlukitabija koji u svojim restoranima ne dre svinjetinu niti alkohol. Nadalje, treba voditi rauna ne samo o svinjetini nego i o tome da li su ivotinje ije meso jede zaklane na ispravan nain. Pitanje: Odgovor: Ne, to nije dozvoljeno, s obzirom da to nije bila praksa prvih muslimana. Ne prenosi se da su ashabi ljubili Poslanika, s.a.v.s, u ruku nakon namaza. Isto tako, ne prenosi se da su se oni uvijek rukovali nakon svakog namaza. Uvoenje takve prakse bila bi novotarija. Napominjem da nema smetnje da se s osobom koja je pored nas ili koju nismo odavno vidjeli poselamimo i rukujemo. Pitanje: Odgovor: Da, ulema kae da je to sunnet. (Vidi: El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 1/314) Meutim, iz imperativnog oblika naredbe da se posuda pokrije, pa makar i motkom (kako stoji u predanju Ebu Davuda, vidi: Sunen, Kitabul-eribe, br. 3731), prije bi se moglo razumjeti da je to obavezujue, a Allah, d., najbolje zna. Naime, Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Kada nastupi no sklonite svoju djecu (u kue) jer ejtani tada izlaze i ire se. Kada proe neto jacijskog vremena moete ih pustiti. Zatvori svoja vrata i spomeni Allahovo ima pri tome, ugasi svijeu i spomeni Allahovo ime, zavei svoju mjeinu za vodu i spomeni Allahovo ime i pokrij svoju posudu i spomeni Allahovo ime, pa makar de poprijeko neto stavi. (Sahihul-Buhari, Bed'ulhalk, br. 3280) Pitanje: Odgovor: Da, za to nema smetnje. Stoka se moe, kada za to postoji potreba, klati u svako doba godine, imajui u vidu da ne postoji erijatska zabrana za tako neto. Mesar sam. Mogu li uz ramazan klati stoku? Kod nas je obiaj da se kanta s vodom pokrije, pa makar tako to se preko stavi kakav tap ili motka. Ima li to kakve veze sa erijatom? Da li je dozvoljeno, u znak potovanja, imama ljubiti u ruku poslije namaza i estitati mu namaz?
Stranica 95 od 416
Pitanje: Odgovor:
Mogu li dati zekat bratu i sestri koji su siromasi?
Da, siromanom bratu i sestri moe se dati zekat, ukoliko osoba koja daje zekat nee naslijediti osobu kojoj ga daje, i ukoliko nije obavezna da je izdrava, a Allah, d., najbolje zna. ak se i preporuuje davanje zekata siromanoj rodbini, jer se time postie dvoje: izvravanje obaveze zekata i jaanje rodbinskih veza. Poslanik, s.a.v.s, kae: Sadaka data siromahu je samo sadaka, a kada se da rodbini, ona je i sadaka i odravanje rodbinskih veza. (Tirmizi, Sunen, Kitabuz-zekati, br. 658)
Stranica 96 od 416
Pitanje: Odgovor:
elio bih neto vie saznati o Muhammedu ibn Abdul-Vehhabu i njegovu pokretu.
Muhammed ibn Abdul-Vehhab nije imao iza sebe klasini pokret. On je imao ideju o vraanju muslimana izvornom uenju islama i uklanjanju svih vidova irka koje su muslimani prakticirali. Tu njegovu ideju podrala je vlast u Deriji u Neddu, tako da je, imajui politiku i druge vrste, potpore ona zaivjela prvo u Neddu, a potom i u drugim dijelovima Arabijskog poluostrva. Dakle, ideja Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba je selefistika ideja koja poziva vraanju izvornom islamskom uenju sadranom u Kuranu i sunnetu. Moe se rei da je ta ideja bila pretea svih reformistikih pokreta koji su se pojavili u zadnjih dvjesto godina prolog milenija, a koji su pokuali probuditi islamski ummet nakon dugog perioda stagnacije i dekadence. Svi ti reformistiki pokreti su se uveliko okoristili idejama dave Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba, koja je pozivala da se islamsko vjerovanje uzima sa istih nepomueih izvora, da se to vjerovanje oisti od svih vidova irka. Nije nauno utemeljeno sljedbenike dave Muhammeda ibn AbdulVehhaba nazivati vehabijjama, jer ta dava nije neki novi mezheb, niti neki novi put, nego je nastavak dave prvih generacija muslimana, ashaba i tabiina. Treba naglasiti da mnogi koriste izraz vehabija da bi anatemisali islamske aktiviste i muslimane koji se trude da prakticiraju islam. Tako u naim sredinama gdje muslimani ne klanjaju, vehabijom nazivaju osobu koja ponekad klanja, u sredinama gdje muslimani malo vie klanjaju, vehabijom nazivaju onu osobu koja klanja sve namaze, ondje gdje muslimani dobro klanjaju vehabijom nazivaju onu osobu koja klanja u dematu i nosi bradu itd. Dakle, oni koji koriste taj izraz, nemaju za to nauno opravdanje, a mnogi, kako se ini, nemaju ni lijepe namjere. Dodue, mnogi ga koriste i ne znajui o emu se radi. Oni koji imaju loe namjere, taj izraz koriste, uglavnom, kao to se nekad koristio izraz fundamentalista. Dovoljno je, u komunistikom vremenu, bilo da nekog proglasite fundamentalistom pa da ga po zakonu moete pljuvati, degradirati i osuivati na viegodinju robiju. Poto je rije fundamentalista izrabljena i poto fundamentalista ima i meu nemuslimanima, izmiljena je rije vehabija, da se nemuslimanski fundamentalisti ne bi vrijeali, a da bi se muslimanski mogli blatiti do mile volje. Sredstva informisanja u rusiji eenske mudahide nazivaju iskljuivo vehabijama, upravo zbog gore spomenutog razloga. S druge strane, treba znati da se pod firmom vehabija i selefija ponekad skrivaju mnogi koji s idejom i davom Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba nemaju ba puno zajednikog. Treba podvui da su selefije oni koji slijede i prakticiraju islam u svim njegovim segmentima, a ne oni koji eventualno samo u svome odijevanju i vanjskom izgledu lie na selefije, a kre praksu Poslanikovu, s.a.v.s, i njegovih ashaba, kada je u pitanju porodini ivot, odnos prema komijama, rodbini, muslimanima, nemuslimanima, radu itd. Dakle, i s te strane postoji velika igra i ponekad velika zabluda. Dakle kao zakljuak moemo kazati da oni koji slijede izvornu ideju Muhammeda ibn AbdulVehhaba su, ustvari, sljedbenici selefistike ideje koja nastoji vjerovati onako kao je vjerovao Allahov Poslanik, s.a.v.s, i prakticirati obrede islama onako kako ih je Poslanik, s.a.v.s, radio i da nije vehabija niti selefija svako koga nazivaju tim imenima, niti je vehabijja ili selefija svako ko sebe tako naziva i tako se deklarie. Vie o ovom pitanju napisao sam u omladinskom asopisu Saff br. 10 i 11 (oktobar i novembar 97) u feljtonu o suvremenim pokretima, partijama i sektama koji je ovaj omladinski asopis bio poeo objavljivati.
Stranica 97 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moj mu ne moe dobiti posao zbog velike brade. itava porodica ispata zbog toga. ta nam preporuujete?
Prije svega treba naglasiti da uskraivanje posla zbog toga to neko nosi bradu predstavlja diskriminaciju najgore vrste i vid krenja osnovnih ljudskih prava, osim ako priroda posla to zahtijeva. injenica je da ta vrsta diskriminacije kod nas postoji i muslimani moraju nastojati da se izbore za svoja prava. Oni pak, koji su izloeni toj diskriminaciji moraju traiti odgovarajue rjeenje nastojei da daju prednost onome to je prioritetnije i vanije. ini mi se da, kad je brada u pitanju, problem je i to neka naa braa noenje duge brada dre na nivou pet dnevnih namaza i ostalih ruknova islama, to je itekako pogreno. U kontekstu prethodno reenog treba nastojati postii sklad izmeu mogunosti i potreba. Nema sumnje da je izdravanje porodice vea dunost od noenja dugake brade. Ako ovjek ne bi imao drugog naina da nae posao nego da potkrati bradu, ja bih mu preporuio da je potkrati, pa ak, ako nema drugog izlaza, i da je obrije, s nijjetom da je ponovo pusti im nae odgovarajui posao. Pitanje: Odgovor: Ja ne znam za relevantan dokaz na osnovu koga bi se moglo ustvrditi da je enskoj osobi zabranjeno razgovarati s mukom osobom koja joj nije mahrem. Ispravan stav jeste da enski glas nije avret. Prema tome, muslimanka koja nosi nikab moe, u granicama potrebe, razgovarati sa svakom mukom osobom koja joj nije mahrem, pa shodno tome i sa amidiem, dajdiem i tetiem, pod uslovom da ispotuje sljedee: a) da se ne osamljuje sa mukom osobom koja joj nije mahrem. Poslanik, s.a.v.s, kae: Neka se mukarac ne osamljuje sa enom, osim ako je prisutan mahrem. (Sahihul-Buhari, Kitabun-nikah, br. 5233), b) da ne uljepava svoj govor kada s mukom osobom koja joj nije mahrem razgovara (Vidi: El-Ahzab, 32), c) da se pri tom razgovoru ne ini bilo ta to bi moglo biti korak ka nemoralu, jer sve to je za nekog korak ka nemoralu zabranjeno mu je, pa makar to bilo u osnovi dozvoljeno. (Vidi: ElIsra, 32) Imajui u vidu da su amidii, dajdii i tetii blia rodbina, a da je odravanje rodbinskih veza stroga dunost, ena je duna, u granicama svojih mogunosti, da s njima odrava rodbinske veze, da ih posjeuje, s njima razmjenjuje posjete, poklone itd, to se podrazumijeva pod pojmom odravanja rodbinskih veza, s tim to mora voditi rauna da ispotuje gore spomenute propise, tj. da se ne osamljuje, da ne uljepava svoj govor, te da se ne ini bilo ta to bi moglo biti korak ka nemoralu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ispravno miljenje jeste da ona nije duna nastaviti taj dan postiti. Ona moe taj dan jesti i piti, s tim to se preporuuje da to ne radi javno jer svijet ne zna za njeno stanje, pa moe kojeta pomisliti. Normalno, taj dan e napostiti poslije ramazana. Prednost tom miljenju daje se zbog sljedeeg razloga. Naime, eni je u stanju hajza zabranjeno postiti. S obzirom da joj je poetkom dana bilo zabranjeno postiti, nije joj grijeh ostatak dana nepostiti, s obzirom da je post od zore pa do zalaska sunca. ak i kad bi postila, taj post joj ne bi bio validan. Dakle, ukoliko ena nije mogla zapostiti poetkom dana, ne treba postiti ostatak dana, a Allah, d., najbolje zna.
Ako ena nosi nikab, da li njen amidi i dajdi s njom mogu razgovarati u prisustvu njenog mua?
Ukoliko, uz ramazan, eni prestane mjesenica (hajz) odmah nakon nastupa zore, da li je duna ostatak dana postiti?
Pitanje: Odgovor:
U kom vremenskom periodu je moj mu duan da me odvede kod mojih roditelja koji su udaljeni 90 km u jednom smjeru?
Koliko mi je poznato, ne postoji erijatski tekst koji to precizno odreuje, tako da se to pitanje rjeava na osnovu tradicije (urfa) i opih propisa islama koji govore o pravdi, odravanju rodbinskih veza i dunosti djece prema roditeljima. Dakle, ako je u obiaju kod vas da nevjesta posjeuje svoje roditelje jednom sedmino ili jednom u mjesecu, to treba, u granicama mogunosti, ispotovati. Normalno je da, u poetku, nevjesta ee posjeuje svoje roditelje, dok se ne navikne da od njih bude due odvojena. Nadalje, treba voditi rauna o stanju njenih roditelja, da li im je potrebna usluga i ima li neko drugi mimo njihove kerke da im tu uslugu prui. Naime, ona kao kerka, u sluaju nepostojanja druge djece ili rodbine, moe biti duna voditi brigu o svojim roditeljima. Normalno, u svemu tome supruga i mu treba da imaju dogovor i razumijevanje jedno prema drugom, tako da supruga od mua ne trai ustupke koji nisu potrebni, niti da ga optereuje vie nego to on moe podnijeti. Pretpostavimo da je mu u tekom materijalnom stanju, supruga treba to imati u vidu i ne insistirati na onome to joj on ne moe priutiti. Isto tako, mu ne smije uskraivati supruzi ono to je, u odreenim okolnostima, uobiajeno i potrebno, a to je u njegovoj mogunosti. Treba se uvijek prisjetiti Poslanikovih, s.a.v.s, rijei u kojima on kae da su najbolji muslimani oni koji su najbolji prema svojim suprugama. Jo da naglasim da mu ne mora uvijek da ide s tobom ukoliko postoji mogunost da ti ode do svojih roditelja, a da tvoja ast i potenje ne budu ugroeni. Pitanje: Odgovor: Ukoliko je ona u islamu, dakle ukoliko nije poinila neto to izvodi iz islama, kao to je nijekanje propisa za koji se zna da su sastavni dio islama, kao to je namaz, post i sl., ti moe sa njom ostati u braku. To to ona odreene propise ne prakticira, ili odreene grijehe ini, pa makar se radilo i o velikim grijesima, ne povlae za sobom obavezu raskidanja braka. U svakom sluaju, duan si nastojati da joj pomogne kako bi ona shvatila znaaj i vrijednost islamskih propisa i kako bi ih poela sa zadovoljstvom izvravati. Njeno prakticiranje islama bilo bi od velike koristi za vau porodicu i ire okruenje. Molim Allaha, d., da vas pomogne u onome to je dobro. Da li mi je dozvoljeno ivjeti sa enom koja ne prakticira islam iako je muslimanka?
Stranica 99 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada je posta duan da, uz napatanje proputenog dana posta u mjesecu ramazanu, uini i kefaret?
Islamska ulema slona je da osoba koja je bila duna postiti, pa je namjerno prekinula post spolnim odnosom, duna je da, uz napatanje proputenog dana posta, uini kefaret (tj. posti dva mjeseca uzastopno, a ako nije u stanju onda je duna nahraniti ezdeset siromaha). (Vidi: Marginani, El-Hidaje, 1/122, Kurtubi, El-Kafi, str. 124, Ibn Kudame, El-Kafi, 2/246, Imam afija, El-Umm, 2/108-109) Dokaz za to je hadis koji biljee Buharija i Muslim, a koji govori o beduinu koji se poalio Poslaniku, s.a.v.s, da je priao svojoj eni za vrijeme posta u ramazanu. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabus-savm, br. 1936, Kitabun-nefekat, 5368, Kitabul-edeb, 6087, 6164, Kitabu kefaratil-ejman, 6709, 6711, Sahihu Muslim, Kitabus-sijam, br. 1111) Prema tome, osoba koja u osnovi nije bila duna postiti, kao to je putnik, bolesnik kome post kodi itd, ili je postila van ramazana, pa makar se radilo i o napatanju ramazana, ako namjerno prekine, pa ak i spolnim odnosom, nije obavezna initi kefaret. Hanefije i malikije kau da bilo koji nain namjernog prekidanja posta u ramazanu, od strane osoba koje su dune postiti, povlai za sobom posljedice koje uzrokuju prekidanje posta spolnim odnosom, dakle napatanje tog dana i kefaret. (Vidi: Marginani, El-Hidaje, 1/122, Kurtubi, El-Kafi, str. 124) Meutim, preferirajue miljenje je da jedino za namjerno prekidanje posta spolnim odnosom treba kefaret. Naime, hadis na osnovu kog je utvren ovaj propis govori o prekidanju posta spolnim odnosom. Smatram da analogiziranje namjernog koritenja jela i pia sa spolnim odnosom nije ispravno. Osim toga, analogija (kijas), kad su ibadeti u pitanju, uope nije dozvoljena. Prema tome, oni koji kau da za namjerno prekidanje posta u ramazanu jelom i piem treba kefaret - nemaju validan dokaz, a pravilo je da nema obaveze bez dokaza. Dakle, ispravno je da nema kefareta osim za one koji su svoj post u ramazanu namjerno prekinuli spolnim odnosom, pod uslovom da su od onih koji su bili obavezni postiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Jedna sestra je svojim parama prije udaje kupila sebi svu potrebnu garderobu. Veina te garderobe je jo uvijek nova i neraspakovana. Njena namjera je da tu garderobu, u sluaju smrti, pokloni u dobrotvorne svrhe. Ima li osnova da, na taj nain, ona uskrati pravo svojih nasljednika?
Odgovor: Dok je osoba pri zdravlju, tjelesnom i intelektualnom, ona slobodno raspolae svojim imetkom i moe koliko hoe svoga imetka pokloniti, zavijestiti itd. U tom periodu osoba takoer ima pravo napraviti testament koji e se sprovesti nakon njene smrti. Meutim, u tom testamentu ne moe zavijestiti vie od jedne treine. Isto tako, kada se razboli boleu od koje e i umrijeti ona ima pravo zavijestiti samo jednu treinu svoga imetka. Poslanik, s.a.v.s, je rekao Sad ibn ebi Vekkasu, r.a, koji je htio da, dok je leao na smrtnoj postelji, zavijesti dvije treine ili polovinu svoga imetka: ...treinu, a i treina je puno. Bolje ti je, uistinu, da ostavi svoje nasljednike bogatim, nego da ih ostavi siromanim da prose od svijeta. (Sahihul-Buhari, Kitabul-vesaja, br. 2742) Prema tome, sestra o kojoj je rije, dok je jo zdrava, pokloniti spomenutu odjeu. Ukoliko se razboli boleu od koje e umrijeti, ili ukoliko ostavi testament, tada ima pravo da pokloni samo jednu treinu svoga imetka. Dakle, ako se radi o testamentu ona moe zavijestiti svu garderobu pod uslovom da ta vrijednost nije vea od jedne treine njenog ukupnog imetka, a ako je vea, tada e za dio koji je viak biti potreban pristanak nasljednika, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 100 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li postoji zabrana da ene nose dvodjelnu odjeu (koulju i suknju) ili to mora biti dilbab?
Kada se ena pojavljuje na javnom mjestu, dakle na mjestu na kom je mogu vidjeti mukarci koji joj nisu mahrem, bitno je da njena odjea pokriva sve to je ena duna pokriti, da odjea nije tijesna toliko da bi se ocrtavalo tijelo, da nije providna, da nije specifina za nemuslimane i da nije specifina za mukarce. Takoer, treba izbjegavati odjeu koja skree panju. injenica je da se sve to najlake postie upravo dilbabom. Meutim, bilo koja odjea koja ispunjava pomenute uslove je dovoljna, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ispravno miljenje o ovom pitanju je da namazi koji imaju svoj povod, kao to su: klanjanje proputenog namaza, naklanjavanje sunneta, tehijjetul-mesdid, denaza-namaz, dva rekata poslije tavafa itd, mogu se klanjati u vremenima u kojim je inae zabranjeno klanjati (tj, kad sunce izlazi, kada je na zenitu i kada zalazi, zatim poslije sabaha dok sunce ne izae i nakon ikindije dok sunce ne zae). Naime, postoje hadisi koji potvruju da su neki namazi koji imaju povod obavljani u ta vremena. Zabranjeno je da osoba svjesno odgaa neki od tih namaza da bi ga klanjala u tim vremenima. Ibn Omer prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Nemojte da namjerno klanjate pri izlasku sunca i njegovom zalasku. (Sahihu Muslim, Salatul-musafirin, br. 833) U Buharijinom predanju ovog hadisa ima i dodatno pojanjenje: ...i ne zabranjujem bilo kome da klanja u bilo koje vrijeme noi ili dana, samo da namjerno ne trai izlazak i zalazak sunca. (Sahihul-Buhari, Kitabul-duma, br. 1192) Prema tome, ako bi ovjek namjerno nastojao klanjati nafile upravo u vremenima kada je zabranjeno, to bi bilo pogreno, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Pokrivenu djevojku (mislim da se misli uopeno na djevojku koja prakticira islam) moete upoznati preko osoba koje poznajete i u koje imate povjerenje. To je najbolji nain. to se, pak, tie savjeta i preporuka, u pogledu momka ili djevojke, treba ih uzimati od povjerljivih osoba koje nemaju odreeni interes u vezi sa djevojkom ili momkom, dakle, od neutralnih osoba. Tako ete izbjei neosnovanu pohvalu ili kuenje koji su najei kada je enidba ili udaja u pitanju. Kako mogu upoznati pokrivenu djevojku? Moe li se klanjati tehijjetul-mesdid poslije ikindije namaza?
Stranica 101 od 416
Pitanje: Odgovor:
Koji stav zauzima islam u pogledu korupcije i mita?
Islam, sa svojim savrenim propisima, titi pravo svakog pojedinca. Jedna od glavnih zadaa islamskog erijata jeste, upravo, pruanje adekvatne zatite u tom pogledu. S obzirom da mito i korupcija, uglavnom, podrazumijevaju uzurpaciju neijeg prava, islam je najstroije zabranio takav vid aktivnosti. Ibn Kudame kae: Mito u vlasti je zabranjeno i tu nema razilaenja. Uzvieni Allah kae: ...oni koji jedu nedozvoljeno... El-Hasan i Seid ibn Dubejr tumae da je to mito. Kada sudija primi mito to moe dostii stupanj kufra (nevjerstva). (Vidi: Ibn Kudame, ElMugni, 14/59). Ovakav stav prema mitu Ibn Kudame i ostala islamska ulema zauzela je na osnovu prethodnog ajeta, zatim na osnovu ajeta u kojima se zabranjuje uzimanje tuih imetaka nepravedno (II:188, IV:29,161, IX:34), zatim na osnovu hadisa koji je prenesen u sunenima i Musnedu imama Ahmeda. U tom hadisu Poslanik s.a.v.s je prokleo onoga ko daje mito i onoga ko mito uzima. (Vidi: Tirmizi: Sunen et-Tirmizi, 3/1336, 1337, Ebu Davud, Sunen, 3/3580, Ibn Madde, Sunen, 2/2313, Ahmed ibn Hanbel, Musned, 2/388, 2/164.) U Musnedu imama Ahmeda jo se spominje i posrednik meu njima. (Ahmed ibn Hanbel, Musned, 5/279) Prema tome, svi oni koji su na bilo koji nain ukljueni u korupciju (potkupljivanje) prokleti su od strane Poslanika, s.a.v.s. Samo proklestvo znai udaljavanje od Allahove, d., milosti, a ko ne zaslui Njegovu milost nee ui u Dennet. Treba jo napomenuti da veliina grijeha u pogledu korupcije ovisi o nepravdi (zulumu) koja je uinjena nekom pojedincu, ali prokletstvo Poslanikovo, s.a.v.s, obuhvata sve one koji se bave mitom i potkupljivanjem, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Radim na istom kompjuteru sa nemuslimanom. Imajui u vidu da ta osoba jede svinjsku salamu, a da poslije jela ne pere ruke interesuje me da li tastatura kompjutera postaje prljava i da li sam nakon upotrebe tastature duan oprati ruke?
Odgovor: Islamska ulema slae se da je svinja neista, kako njeno meso tako i loj, kosti, dlaka i koa, ak i nakon tavljenja. Prema tome, ukoliko na tastaturi ima svinjske masti, nakon upotrebe tastature ruke e oprati sredstvom za ienje, kao to je sapun i slino. Preporuujem da o tom problemu porazgovara sa radnim kolegom. Nadam se da e on potovati tvoje osobenosti i nee te svjesno dovoditi u neprilike.
Stranica 102 od 416
Pitanje:
Poznato vam je da se kod nas vodi una rasprava u vezi sa stavljanjem na pozorinu scenu drame o hazreti Fatimi. Interesuje me da li ima smetnje da se takva drama izvede na pozorinoj sceni ukoliko je, s historijske take gledita, vjerodostojna i ne vrijea lik Poslanikove, s.a.v.s, kerke?
Odgovor: injenica je da muslimane njihova ista monoteistika vjera, koja je sauvana od iskrivljavanja direktnim Allahovim, d., uvanjem asnog Kurana od bilo kakve destrukcije, ui da prema ashabima Allahova poslanika, s.a.v.s, imaju poseban odnos i posebno potovanje. Taj odnos je toliko znaajan da se dotie sfere vjerovanja (akideta). Otuda u knjigama koje govore o vjerovanju ulema tretira i to pitanje. Tako npr. Tahavi u svojoj Poslanici o vjerovanju kae o ashabima: Ne pretjerujemo u ljubavi prema ikom od njih, niti se nekog od njih odriemo. I mrzimo onog ko njih mrzi i onog ko o njima neistinu govori. Mi ih spominjemo samo po dobru. Ljubav prema njima je vjera (din), vjerovanje (iman) i dobroinstvo (ihsan), a mrnja prema njima je nevjerstvo (kufr), licemjerstvo (nifak) i nasilje (tugjan). Komentariui te rijei Hasan Kafi Pruak, bonjaki alim koji je umro 1615 god., kae: I volimo ashabe Allahovog Poslanika, s.a.v.s, zbog toga to su ih Allah i Njegov poslanik, s.a.v.s, voljeli. Dokaz za to je njihova pohvala. Uzvieni je rekao: Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadirima i ensarijama i svima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni Njime... (Et-Tevbe, 100), a Poslanik, s.a.v.s, je kazao: Najbolja generacija (muslimana) je ona koja je sa mnom ivjela, a zatim ona koja ih slijedi... (Sahihul-Buhari, Kitabu-ehadat, br. 2651) Istinu je rekao Abdullah ibn Mesud koji ih je opisao na sljedei nain: Uzvieni Allah je, zaista, pogledao u srca ljudi i vidio da je srce Muhammedovo najbolje pa ga je (Sebi) odabrao i uinio ga poslanikom za Svoju objavu. Zatim je pogledao srca Svojih robova i vidio da su najbolja srca njegovih ashaba, pa ih je uinio vezirima (Svoga vjerovjesnika).... (Vidi: Hasan Kafija Pruak, Nurul-jekin fi usulid-din, str. 237-241 (komentar i valorizacija dr. Zuhdija Adilovi) Ashabi su zasluili posebno potovanje time to su ivjeli u drutvu sa Allahovim poslanikom, s.a.v.s, to su, pruajui mu podrku, rtvovali i bili spremni rtvovati sve to imaju. Uzvieni Allah o njima kae: Muhammed je Allahov poslanik, a koji su s njim, otri su prema nevjernicima, milosrdni meusobno; vidi ih kako ruku ine i na seddu padaju traei Allahovu nagradu i zadovoljstvo. Njihova obiljeja, tragovi od sedde, su na licima njihovim... (El-Feth, 29) U nastojanju da sauvaju likove ashaba originalnim, da sauvaju njihov integritet i ast, mnoge islamske institucije u svijetu dale su eksplicitnu fetvu da je zabranjeno prikazivati njihove likove, bilo na filmu ili u pozoritu, kao npr. Hejetu kibaril-ulema iz Saudijeske Arabije, Rabita ije je sjedite u Meki i Konferencija islamskih organizacija, odrana u Meki 1390 H. (Vidi: Medelletulbuhus el-islamijje, 1/228, 247) Ima islamske uleme koja ne vidi smetnje da se ashabi predstave kroz igrane uloge pod uslovom da budu predstavljeni u vjerodostojnom svjetlu, kako bi njihov uzorni ivot i primjerni lik mogli posluiti kao pouka drugima. (Vidi: Muhammed Reid Rida, El-Fetavi, 3/1090, El-Menar, 14/827830) Srednje miljenje zauzela je Komisija za fetve sveuilita El-Ezher. U reviji El-Ezher, u mjesecu muharremu 1379. H./1958. god. Komisija je objavila fetvu u kojoj izmeu ostalog stoji: Prvo: Nije dozvoljeno da neko glumi velike ashabe poput Ebu Bekra, Omera, Osmana, Alije, Hasana, Husejna, Muavije i njihovih sinova, neka je Allah s njima zadovoljan, zbog njihove svetosti i zbog toga to su oni imali stajalita u vezi s kojim su se sljedbenici islama podijelili na one koji ih podravaju i one koji su protiv... to se tie ashaba o ijim linostima nema sporenja kao to su Bilal, Enes i njima slini dozvoljeno je glumiti ih pod uslovom da glumac ne radi neto to e skrnaviti lik osobe koju glumi. Drugo: Nije dozvoljeno da neko glumi Vjerovjesnikove, s.a.v.s, supruge i njegove keri, jer njihova svetost proizilazi iz njegove, s.a.v.s, svetosti, a Uzvieni Allah je o njegovim enama rekao: O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene!, a njegove kerke imaju vee pravo na takav status.
U povodu pokuaja da se predstava o hazreti Fatimi postavi na pozorinu scenu u Bosni i Hercegovini nedavno je upueno pitanje Akademiji islamskih nauka pri El-Ezheru. Pitanje je glasilo: Da li je dozvoljeno u pozorinoj predstavi pojavljivanje glumaca koji igraju uloge lanova porodice Allahovog poslanika, s.a.v.s.? Akademija je dala sljedei odgovor: elimo da vas upoznamo da je Akademija islamskih nauka donijela odluku u vezi s tim na 281 sjednici, odranoj 30. 6. 1999. god. Ta odluka glasi: Nije dozvoljeno da pozorina predstava, film, ono to se prikazuje na televiziji i tome slino sadri neku od sljedeih linosti: vjerovjesnike i poslanike, desetericu (ashaba) koji su obveseljeni Dennetom, te lanove porodice Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Prema tome, po erijatu nije dozvoljeno da neko glumi kerku Allahovog poslanika, s.a.v.s, Hasana, Husejna i Ali b. Ebu Talib, a Allah, d., najbolje zna. U potpisu: Generalni direktor za opu upravu Savjeta Akademije i njegovih komisija Mustafa ebu es-Seud Vehdan. Dana: 30. 1. 1422 H./24. 04. 2001 god. Na osnovu prethodno spomenutog smatram da u vezi s ovim pitanjem treba praviti razliku izmeu ashaba kojima je obean Dennet i Poslanikove, s.a.v.s, porodice s jedne, i ostalih s druge strane. Imajui u vidu odgojno-obrazovnu dimenziju u predstavljanju ashaba kroz film i pozorite, smatram da, izuzimajui desetericu kojima je obean Dennet i Poslanikovu, s.a.v.s, porodicu, za to nema smetnje, pod uslovom da se njihove historijske linosti predstave autentino, onako kako su opisane u vjerodostojnim predanjima, da se njihove linosti ne skrnave ni u najmanjoj mjeri, te da se ne zadire u pitanja personalnog razilaenja meu njima, imajui u vidu injenicu da ne poznajemo sutinu tog razilaenja. Osim toga, od rasprave o tim pitanjima nemamo nikakve praktine koristi, nego moemo imati samo tetu. Likove ashaba kojima je obean Dennet i lanove Poslanikove, s.a.v.s, porodice, nije dozvoljeno dramski ili filmski predstavljati zbog toga to bi to znailo skrnavljenje njihovih asnih linosti i obeanja koje im je Allahov poslanik, s.a.v.s, dao, i to bi to bio indirektan atak na samog Poslanika, s.a.v.s. Uzimajui u obzir da bi spomenuti in, u manjem ili veem obliku, bio neki vid skrnavljenja tih linosti, otuda je zabranjeno (haram) da ih neko glumi. Naime, nemogue je izbjei da ljudi koji piu scenarija, rade kostimografiju itd, ne ubace detalje koji nisu vjerodostojni, ili ne dolikuju tim historijskim linostima, ili su neutemeljene pretpostavke u pogledu razilaenja meu njima itd. Nadalje, nemogue je nai glumca ili glumicu ija je linost na nivou spomenutih ashaba kojima je obean Dennet i na nivou ashaba i sahabijki iz porodice Poslanikove, s.a.v.s, u pogledu imana i morala, tako da bi i to, vjerovatno, u oima gledatelja umanjilo respekt prema asnim ashabima i sahabijkama, s obzirom da bi gledatelj poslije toga njihove linosti gledao kroz lik dotinog glumca ili glumice. Dozvola da se na filmu ili pozoritu interpretiraju likovi ostalih ashaba, mimo onih kojima je obean Dennet i mimo ashaba i sahabijki iz porodice Poslanikove, s.a.v.s, zasnovana je na potrebi da se ti likovi uine dostupnim ljudima, kako bismo te estite likove mogli uzeti za uzor. Ta dozvola bazirana je na uvjerenju da predstavljanje njihovih likova na vjerodostojan i afirmativan nain, bez skrnavljenja njihovih linosti, bilo kroz sadraj bilo kroz osobu koja ih glumi, nee proizvesti negativne posljedice, a dobro e biti veliko. I na kraju, elim naglasiti da veina nemuslimana, a i mnogi muslimani koji islam nisu doivjeli u njegovom integralnom smislu, vrlo esto takve stavove ne mogu razumjeti. Ja ih razumijem i razumijem neke razloge zbog kojih oni na ovakva pitanja gledaju drugaije od veine muslimana. Moda je veina onih koji pripremaju predstavu o hazreti Fatimi u takvoj nedoumici. Treba pozdraviti njihovo nastojanje da predstavu postave na afirmativan nain, kako ne bi uvrijedili muslimane. Meutim, injenica je da ukoliko bi predstava o hazreti Fatimi bila postavljena na pozorinu scenu, pa makar bila u najafirmativnijem obliku, ona bi predstavljala uvredu za desetine hiljada bonjakih muslimana i za stotine miliona muslimana u svijetu iz razloga koje sam naveo. Mislim da to nikome nije potrebno. Ukoliko neko eli provocirati osjeaje muslimana, neka bude spreman podnijeti posljedice. Molim Allaha, d., da nas sauva iskuenja koja ne bismo bili u stanju izdrati. Amin!
Pitanje: Odgovor:
Da li dua umrlog poslije smrti moe posjeivati svoju kuu?
Ibn Ebul-Izz, komentator Tahavijeve poslanice u akaidu, nakon to je naveo nekoliko miljenja o pitanju gdje due borave u periodu berzeha, tj, od smrti do ponovnog proivljenja, kae: Iz ponuenih dokaza proizilazi da postoji velika razlika meu duama u periodu berzeha. Neke due su u najviim illijjinima, u najviim sferama, a to su due vjerovijesnika, neka je na njih Allahov salavat i selam. One su takoer razliite po stepenima. Neke due su u kljunovima zelenih ptica koje lete po Dennetu kamo ele. To su due nekih ehida, ne svih. Ima ehidskih dua kojima e biti zabranjeno ui u Dennet zbog neizmirenog duga. U Musnedu imama Ahmeda prenosi se od Muhammeda b. Abdullaha b. Daha da je neki ovjek doao Vjerovjesniku, s.a.v.s, i rekao: ta u dobiti ako poginem na Allahovom putu? Dennet, odgovorio je. Kada je ovjek krenuo (Poslanik, s.a.v.s.) mu je rekao: Osim duga, to mi je Dibril prethodno rekao. (Nesai, Sunen, Kitabul-dihad, br. 3103) (U istom znaenju, samo drugim rijeima ovaj hadis biljei Muslim u Sahihu, Kitabul-imare, br. 1885) Neke due e biti kod dennetskih vrata, kao to stoji u hadisu u kom Poslanik, s.a.v.s, kae: Vidio sam vaeg umrlog zaustavljenog na dennetskim vratima. (Dokaz za to je hadis Sada b. el-Atvela koji pripovijeda da je njegov brat umro i iza sebe ostavio tri stotine dirhema i malu djecu. Htio sam, pria Sad, to potroiti na njegovu djecu, ali mi je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Tvoj brat je, zaista, zatvoren (tj. ne moe ui u Dennet) zbog duga. Idi i vrati njegov dug. Otiao sam i vratio njegov dug, a potom doao Allahovom poslaniku i rekao: Vratio sam za njega dug osim dva zlatnika koja trai neka ena, a nema dokaza. Daj joj, ona istinu govori, odgovorio je.) (Ahmed, Musned, Musnedu-amijjin, br. 16593. El-Busiri je okarakterisao njegov sened kao vjerodostojan. Vidi: Ez-Zevaid, list br. 156) Neke due e biti kod svoga kabura, a neke e biti na Zemlji. Neke e biti u pei bludnika i bludnica, neke e plivati u rijeci od krvi i gutat e kamenje. Svemu prethodnom svjedoi sunnet, a Allah najbolje zna. (Ibn Ebul-Izz, erhul-akide et-tahavijje, 2/584-586) O ovom pitanju govori i dugi hadis Semure b. Dunduba, koji je zabiljeio Buharija u svom Sahihu, Kitabut-tabir, br. 7047. (Vidi: Fethul-Bari, 12/457) Treba posebno naglasiti osobenost ehidskih dua. Kuran o toj osobenosti kae: I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: Mrtvi su! Ne, oni su ivi, ali vi ne znate! (El-Bekare, 154) Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu izginuli! Ne, oni su ivi i u obilju su kod Gospodara svoga. (Ali Imran, 169) Ta osobenost se ogleda u tome to je Allah, d., dao da njihove due budu u kljunovima zelenih ptica, kako to stoji u hadisu Ibn Abbasa u kom on kae da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Kada su izginula vaa braa (tj. na Uhudu) Allah je dao da njihove due budu u kljunovima zelenih ptica koje piju sa dennetskih rijeka, hrane se dennetskim plodovima i zanoavaju na zlatnim svjetiljkama koje vise u hladu Ara... (Ebu Davud, Sunen, Kitabul-dihad, br. 2520) Poto su oni rtvovali svoja tijela na Allahovom put, On im je u berzehu ta tijela zamijenio boljim u kojima e boraviti do Sudnjeg dana. Oni e osjeati uitke putem tih tijela potpunije negoli due koje nisu u tijelima. Molim, Allaha, d., da nae due zaslue te osobenosti i visoke poloaje u berzehu. Amin! Iz prethodno reenog i na osnovu injenice da za due ne vae materijalni zakoni moemo zakljuiti da su neke due tu oko nas, u naoj blizini i da posmatraju ta mi radimo. Meutim, one sa ivim osobama ne mogu kontaktirati. Moda je mogua neka vrsta kontakta dok osoba spava. Naime, tada se ovjekova dua u odreenom vidu odvaja od tijela, pa joj, moda, ta djelimina, privremena i posebna odvojenost od materijalnog svijeta omoguava da kontaktira sa duhovnim svijetom kojem i sama pripada.
Stranica 105 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kakav je stav islama o sportu i fizikom odgoju kao sastavnom dijelu opeg odgoja?
Islam preporuuje sve to je opekorisno, a sport, omeen erijatskim propisima, moe biti izuzetno koristan ljudima i znaajan faktor za njihovo fiziko i mentalno zdravlje. Muslimanima su poznati hadisi u kojim Poslanik, s.a.v.s, nareuje da se djeca poduavaju plivanju i streljatvu. (Vidi: Sehavi, El-Mekasidu-l-hasene, str. 343, br. 708) U mnogim hadisima preporuuje se streljatvo, briga o konjima i jahanje. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabu ehadisi-lenbija, br. 3373, Sahihu Muslim, Kitabu-l-imare, br. 1917) Tako Poslanik, s.a.v.s, u jednom hadisu kae: Allah, uistinu, troje uvodi u Dennet zbog jedne strijele: onoga ko je proizvodi, elei njome ono u emu je svako dobro, onoga ko njome oprema druge na Allahovom putu i onoga ko je koristi na Allahovom putu, i jo je rekao: Gaajte i jaite, a da gaate bolje vam nego da jaete. Jo je rekao: Svaka ovjekova zabava je batil (pogrena, invalidna) osim troje: streljatvo, vjebanje konja i igra i zabava sa suprugom. To (troje) je istina. (Tirmizi, Sunen, Kitabu fadaili-l-dihad, br. 1637) Dakle, te tri stvari, iako su vid zabave, u isto vrijeme su i dobro djelo kojim se izraava pokornost Allahu, d.. Sam Poslanik, s.a.v.s, bavio se sportom, manje u klasinom smislu, a vie kroz vojne pohode i duga i iscprljujua putovanja kroz pustinju. Istiem da sport mora biti omeen erijatskim propisima, jer jedino na taj nain moe u potpunosti biti koristan ovjeku. Npr. erijatski propis je da djeca ue plivati. U plivanju je zdravlje. Ali, ako e djeaci i djevojice biti zajedno u bazenu, to e ih odvesti u nemoral, blud, prostituciju, a s tim ruku pod ruku idu alkohol, droga, ruenje porodica, incest, svae i ubistva zbog preljube, sklapanje braka meu srodnicima kojima je to, po Allahovom, d., zakonu, zabranjeno, te ostala zla s kojima se naruavaju Allahovi, d., prirodni zakoni. Za naruavanje prirodnih zakona ovjek plaa visoku cijenu na dunjaluku, a da ne govorimo koliko je visoka cijena-dehennemska vatra na ahiretu. Nadalje, ako bavljenje sportom nee biti u skladu sa erijatom, onda e npr. postizanje vrhunskih rezultata postati cilj, pa e sportisti pretjerivati u treninzima, uzimati sredstva koja trenutno jaaju ali vrlo tetno djeluju na organizam, psihiki e se preopterivati i tako unitavati svoj ivani sistem to e se itekako odraziti na njihovo zdravlje, itd. Isto tako, bez slijeenja erijatskih uputa oni koji se bave sportom poet e pretjerivati u sportu zapostavljajui obaveze koje imaju prema sebi, porodici, komiluku, drutvu i svome okruenju openito. Ljudi e gledati na sport kao na igru i zabavu, zadovoljit e se gledanjem sportskih takmienja, a sami se nee baviti sportom. Tako e gubiti dragocjeno vrijeme i novac, a za uzvrat e imati neadekvatnu ili nikakvu korist. Na taj nain sport e postati sam sebi svrha. Za jedne e postati put dangube i troenje novca u neto to je beskorisno, ili, preciznije reeno, neto ija je teta daleko vea od koristi, a za druge e postati izvor zarade i bogaenja na nepravedan nain, jer prodaju neto to ne vrijedi onoliko koliko se za to plaa. U sportu se danas mogu obrtati velike pare, a gdje su pare tu ejtan najuspjenije djeluje, pa e ljudi u cilju postizanja bogatstva gaziti sve norme i principe. Varat e ljude prodajui im igru i zabavu koja im vie teti negoli koristi, izmiljat e sportove koji e za ljude biti interesantniji, a ejtan e im uljepavati one sportove koji su najgrublji, po ovjeka tetni i gdje ovjek najvie dangubi... Dakle, baviti se sportom s ciljem odravanja kondicije, na koristan i tijelu ugodan nain, erijatska je obaveza i muslimani tome treba da posvete dunu panju, ali bavljenje sportom treba da bude korisno, kako pojedincu tako i zajednici. Mislim da treba naglasiti da sportska nadmetanja nisu zabranjena, ali moraju imati koristan cilj, kao to je npr. odravanje kondicije, upoznavanje i zbliavanje ljudi, razvijanje sportskog duha, pozitivne tolerancije itd. Isto tako, nije zabranjeno posmatranje tih nadmetanja pod uslovom da se zbog toga ne zapostavljaju neke obaveze, da se ne dangubi, da se ne gleda ono to je grijeh gledati itd. Mnogi ljudi, radi postizanja viih ciljeva, pa i islamskih, poseu za mitom.
Stranica 106 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je to dozvoljeno i da li postoji situacija kada je mito po erijatu dozvoljeno?
Od Ataa, Dabira ibn Zejda i El-Hasana prenosi se da je dozvoljeno dati mito da bi se time sprijeila nepravda ili ostvarilo svoje pravo. (Vidi: evkani, Nejlul-evtar, 8/308) Dakle, ukoliko ne postoji bilo koja dozvoljena (halal) mogunost da se sprijei nepravda, ili da se ostvari neije neprikosnoveno pravo, nadam se da onaj ko da mito nee biti grijean u takvim okolnostima. Grijean e, u tom sluaju, biti samo onaj ko mito uzima. to se tie viih ciljeva, pa i islamskih, koje spominjete u pitanju, smatram da i oni podlijeu prethodno spomenutim kriterijima, jer vii ciljevi, a jedino islamske ciljeve moemo nazvati viim, moraju se ostvarivati na dozvoljen (halal) nain, s obzirom da u islamu cilj ne opravdava sredstvo, nego i cilj i sredstvo moraju biti dozvoljeni. Pitanje: Odgovor: Ja ne bih preporuio muslimanima da se profesionalno bave sportom, zbog toga to kroz tu aktivnost nee ni sebi ni drugima pruiti realnu korist. Smatram da je za zajednicu vie koristan zidar koji dobro ozida jednu kuu i ininjer koji je dobro projektuje, a u kojoj e ljudi stotinjak godina nalaziti mir, toplotu i rahatluk, negoli jedan nogometni reprezentativac ijem majstorstvu su se ljudi divili godinama i provodili dane sjedei, gledajui njegove bravure i debljajui se grickajui suncokret i druge sjemenke. Jeste da je on zaradio sebi za ivot, jeste da su na raun njega mnogi sebi zaradili dunjaluko bogastvo, ali sve te pare su iz depova zidara, rudara, inenjera, seljaka i ostalih koji proizvode, te odgajatelja koji odgajaju i poduavaju ljude znanju i ostalim vrednotama. Onaj ko je dangubio gledajui ga, ko nije obraao panju na svoju suprugu i djecu kojima je takoer bio potreban, ko je, moda, posao ili ivce izgubio zbog utakmice, ima li on kakve koristi od tog fudbalera?! Od profesionalnog sporta korist je u tome da mnoge povue sa ulice i moda ih spasi od droge i kriminala. Meutim, sve je to kratkog daha, sve je to minimalno u odnosu na tetu koju drutvo ima. To je slino duhanu. Jeste da proizvoai duhana neto zarade, jeste da drava ubirui porez dobro inkasira, ali ako se obraunaju izgubljeni dani zbog lijeenja radnika kojim je duhan unitio zdravlje, ako se obrauna cijena njihova lijeenja, ako se uzme u obzir krai radni vijek puaa, ako se uzme u obzir vrijeme koje radnik izgubi dok pui itd, sigurno je da drutvo deseterostruko gubi u odnosu na ono to zarauje. Huliganstvo, kraa, razbojnitvo, alkoholizam itd. ne mogu se sprijeiti time to emo huligane i razbojnike koji sat zabaviti navijanjem i gledanjem sportskih nadmetanja. Nadalje, profesionalni sportista prodaje svoje sportsko umijee i time zarauje sebi za ivot. Postavlja se pitanje: kakvu to on vrijednost prodaje? Jer, injenica je da ko to kupuje nema od toga, vjerovatno, nikakve koristi, nego, moda, ima tetu. Neko nekoga vara. Ta prolazna zabava i prividno duevno zadovoljstvo nisu vrijedni imetka koji se za to utroi, posebno ako se ima u vidu da je to prolazno i prividno, a ne realno. Koliku tetu donosi samo profesionalni fudbal moemo djelimino sagledati ako zamislimo kako bi svijet izgledao kada bismo silne milijarde koje se danas daju fudbalerima uloili u izgradnju infrastrukture, tvornica, zatite ovjekove okoline, poboljanje kolstva... Uz to, bilo bi znatno korisnije da se vrijeme provedeno gledajui fudbal na televiziji ili na stadionima iskoristi u stjecanje znanja, aktivnu sportsku ili neku drugu radnu aktivnost. Koliko bi ljudi imali koristi kada ne bi bilo profesionalnog fudbala i kada bi to prividno zadovoljstvo zamijenili realnim zadovoljstvom kroz aktivno bavljenje sportom ili kroz neku drugu korisniu aktivnosti koja bi im, uz zadovoljstvo, donijela i realnu korist?! Da li je po erijatu dozvoljeno baviti se sportom profesionalno i time sebi i svojoj porodici obezbjeivati sredstva za ivot?
Stranica 107 od 416
Pitanje: Odgovor:
Neki bolesnici poseu za mitom kako bi priskrbili normalan tretman u bolnicama ili ga poboljali. Da li je to dozvoljeno?
Dok sam predavao u jednoj medicinskoj koli trudio sam se da uenicima i uenicama ukaem na uzvienost potenja, estitosti, iskrenosti i ostalih moralnih osobina kojima treba da se okiti ljudsko bie, a posebno oni koji e kao dio medicinskog osoblja brinuti o ljudima u najteim trenucima njihovog ivota. Broj onih koji rade tako human posao, a poseu za neim tako nehumanim kao to je mito, nadam se da je mali, ali je injenica da ih ima. Pitam se, kako ovjek moe imati povjerenja u ljekara ako zna da taj ljekar uzima mito!? Ljekar koji daje ispravne dijagnoze samo ako se potplati, koji nee da pomogne ovjeku dok mu se ne da mito, iznevjerio je profesionalni kodeks, ponizio ime koje nosi i nije dostojan bilo kakvog potovanja. Moda je teko materijalno stanje, u kojem su se nale zdravstvene ustanove, navelo neke da ponu uzimati mito. Smatram da ljekari i ostalo medicinsko osoblje treba da budu dostojanstveno nagraeni za svoj humani posao kojim se bave. Isto tako, smatram da bi bilo dostojanstvenije da se podignu cijene zdravstvenih usluga onima koji ih mogu platiti i da se medicinari za svoja prava bore svim dozvoljenim sredstvima, kao to su trajkovi itd., nego da poseu za mitom koje e ih poniziti, ponajprije u oima onih koji im mito daju. to se, pak, opravdanosti davanja mita od strane bolesnika tie, za njih vai ope pravilo o davanju mita. Dakle, ako bolesnik ne moe do svoga prava doi na ispravan nain, nadam se da on nee biti grijean, a da e sav grijeh biti na onom ko mito uzima. elim da ukaem i na injenicu da na narod vrlo esto pokvari potene ljude u medicinskoj struci, dajui im mito kada to oni i ne trae. Time mi sami sebi inimo zlo, jer kasnije svoje pravo neemo moi postii nego samo mitom. Npr. vrlo esto moete vidjeti kako iz zdravstvenih knjiica vire pare. Stavljanje para u zdravstvene knjiice, da bi se ulo kod ljekara preko reda i tome slino, moe biti veliki grijeh, jer se time uskrauju prava drugih i ini im se nepravda. Pitanje: Djevojka sam. Upoznala sam mladia koji je prije nego se vratio vjeri imao neuredan ivot. Da li mi preporuujete da se za njega udam imajui u vidu da se on pokajao i da ja imam najljepe miljenje o njemu?
Odgovor: Ukoliko se bludnik ili bludnica pokaje pokajanjem koje ispunjava odreene uslove, tada se mogu oeniti i udati za osobe koje su bile estite. Prema tome, ti se moe udati za tog mladia, jer, kako razumijem iz tvoga pitanja on se iskreno pokajao i tevbu uinio. Meutim, i pored toga to je tebi to dozvoljeno, ja ti to ne bi preporuio, s obzirom da je za harmoniju u braku slinost izuzetno vana, a velika je razlika izmeu tebe i njega u dunjalukim relacijama, uprkos injenici to se on pokajao. Nadalje, Poslanik, s.a.v.s, preporuio je da se momak eni djevojkom iz ega se moe razumjeti preporuka da se djevojka udaje za momka. U svakom sluaju, prije eventualne udaje za tog ovjeka (halali, ali ako je imao nesreen ivot, kao to kae, on vie nije mladi!) o kom je rije mora razrijeiti dilemu da li e ti ta njegova manjkavost smetati u braku. Ukoliko si spremna da tu manjkavost zaboravi, da njegovo pokajanje svojom udajom podri, nadati se, uz Allahovu, d., pomo da va brak bude srean i uspjean. Molim Allaha, d., da ti da ono to je za tebe najbolje i najkorisnije, na dunjaluku i ahiretu. Amin!
Stranica 108 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li se, po erijatu, mukarac oeniti drugom enom, a da to dri u tajnosti od prve?
Imajui u vidu da mukarac ima pravo imati do etiri ene u legalnom braku on to pravo moe iskoristiti, bilo da to njegova ena (ene) zna (znaju) ili ne. Meutim, imajui u vidu obaveze mua prema supruzi (suprugama) i porodici, te savremenim komunikacijama, ini se da je to, u veini sluajeva, teko odrati u tajnosti. Zbog toga je, ini mi se, bolje da mu pripremi svoju porodicu na korak koji eli uiniti, nego da to porodica iznenada sazna i da reaguje na nain koji moe izazvati neeljene posljedice. Pitanje: Odgovor: To je dozvoljeno pod sljedeim uslovima: a) Da je sigurno po zdravlje. Uzvieni Allah, d., naredio nam je da u svoj organizam unosimo ono to je dobro, dakle to je korisno organizmu (vidi: El-Bekare, 57, 168, 172, El-Maide, 88, ElEaraf, 160.), a zabranio ono to je tetno. (Vidi: El-Earaf, 157) Prema tome, ako nauka kae da je to tetno po zdravlje, muslimanu to biva automatski haram uzimati. b) Da se koristi u granicama koje nee nakoditi zdravlju, c) Da se time ne kre propisi koje su ljudi postavili za odreena takmienja. Posljednji uslov vai za one koji ele da aktivno uestvuju na tim takmienjima. Pitanje: Odgovor: Da, moe, jer roditeljska dova je kabul. Meutim, treba znati da roditelji koji proklinju svoju djecu uveliko grijee. Muslimani, inae, ne treba da proklinju. Mi nismo ummet koji proklinje, jer na Poslanik, s.a.v.s, kae da nije doao da proklinje. Preporuujem svim muslimanima da za druge, prije svega, mole uputu i sreu na dunjaluku i ahiretu. Roditeljima preporuujem da, kada su najvie naljute na svoju djecu, mole Allaha, d., da ih uputi na pravi put, da budu dobri i estiti itd. Na pitanje o proklinjanju detaljno sam odgovorio u Saffu br. 27, mart 1999. god. Pitanje: Odgovor: Ukoliko odjea nije uprljana, ne mora je mijenjati. ak i ako je uprljana, dovoljno je da se uprljano mjesto opere, ako je poznato. Poslanik, s..a.v.s, je, kada je upitan o eni na iju odjeu padne krv od hajza, odgovorio: Istrljat e je, zatim e je oprati vodom, zatim e je iscijediti, a zatim u njoj klanjati. (Sahihu Muslim, Kitabut-tahare, br. 291) Da li je ena obavezna obui drugu odjeu nakon to se okupa poslije hajza? Moe li roditelj ukleti dijete iako nije u pravu? Da li je nama sportaima dozvoljeno koristiti kreatin, proteine i druge vrste takvih preparata?
Stranica 109 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je ispravno tajno vjenanje, bez znanja budueg punca?
To vjenanje moe biti pravno validno ukoliko su svi uvjeti za brak ispunjeni, a punac bez opravdana razloga svoju ker spreava da se uda. Meutim, ja ne preporuujem tajno vjenanje, jer ono za sobom moe povui nesagledive negativne posljedice. Nije Poslanik, s.a.v.s, bez razloga preporuio oglaavanje sklapanja braka rekavi: Ono to razgraniava halal i haram jeste razglaavanje i upotreba defa kod sklapanja braka. (Nesai, Sunen, Kitabunnikah, br. 3316) Pitanje: Odgovor: Islam podstie na nauku, pa prema tome i na genetiku. Genetika, kao i bilo koja druga nauka, nije nita drugo nego otkrivanje postojeih zakona koje je uspostavio Uzvieni Zakonodavac Allah, d.. Meutim, ono to je obaveza ovjekova prema Zakonodavcu jeste da ta svoja otkria koristi za dobrobit ovjeka, tj. u skladu sa ostalim Allahovim, d., zakonima. Otuda Allah, d., u prvim rijeima zavrne objave nije ovjeku naredio samo da ui, ita i istrauje, nego je uslovio da to njegovo naukovanje bude u skladu sa Njegovim zakonima, u ime Njega: itaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara. (El-Alek, 1) Ukoliko ovjek ne bude ta svoja otkria koristio u skladu s Allahovim, d., zakonima doi e do poremeaja u prirodi i ovjek e trpiti posljedice i snositi odgovornost. Postoji velika opasnost da se ta otkria upotrijebe protiv ovjeka, zbog injenice da znaajnim dijelom znanja koja se mogu iskoristiti protiv ovjeka raspolau ljudi koji se Allaha, d., ne boje, a za takve ljude ne moemo garantovati da to nee iz razliitih pobuda upotrijebiti protiv ovjeka. Pitanje: Odgovor: Nije dozvoljeno suprostavljati se odvijanju prirodnih zakona i procesa osim ukoliko postoji erijatski opravdan razlog za to. Hajz je prirodni proces i nije dozvoljeno da se remeti. Sama elja da se isposti cijeli ramazan nije valjan razlog, jer je erijat, za ene koje zbog hajza propuste odreene dane, predvidio napatanje tih dana mimo ramazana i tog propisa se treba drati. Nadalje, treba imati na umu da su tablete koje se koriste u tu svrhu tetne po zdravlje ene i nije ih dozvoljeno koristiti osim kod velike potrebe. Otuda, ako bi u pitanju bio had koji se uobiajno obavlja jedanput u ivotu, tada bi, u sluaju potrebe da ena ne izostaje za grupom s kojom je doputovala, ona mogla regulisati hajz uzimanjem tih tableta, nadajui se da njihova upotreba jedanput nee proizvesti negativne posljedice po zdravlje, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: To nije dozvoljeno sve dok se ena ne okupa. To se razumije iz 222-og ajeta sure El-Bekare, gdje je Allah, d., ukazao na to da je potrebno da hajz prestane, a potom da se ena okupa da bi odnos bio halal. Naime, u pomenutom ajetu je za prestanak krvi upotrijebljena rije tathurne, a za kupanje rije tetahherne. Dakle i jedno i drugo se mora ostvariti. Moe li ena imati intimni odnos nakon prestanka hajza, a prije nego se okupa? Da li je dozvoljeno uzimati tablete koje odgaaju mjesenicu (hajz) kako bi se ispostio ramazan? Kako islam gleda na genetiku i istraivanja na tom polju?
Stranica 110 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je ena duna plaati zekat na svoj nakit?
Veina uenjaka u tri mezheba: malikijskom, afijskom i hanbelijskom smatraju da ena nije duna plaati zekat na nakit (zlato i srebro) koji nosi i koji je namijenjen u tu svrhu. (Vidi: Bidajetul-mudtehid, 1/242, Mugnil-muhtad, 1/390, El-Mukni, E-erhu-l-kebir, El-Insaf, 7/23) Hanefije smatraju da je ena duna davati zekat na nakit. (Vidi: Fethul-Kadir, 1/524, Ed-Durr elMuhtar, 2/41) Imajui u vidu da obje strane kao dokaz uzimaju hadise o ijoj vjerodostojnosti postoji veliko razilaenje, i da obje strane imaju pristalice meu ashabima, tabiinima i poznatim pravnicima prvih generacija, dakle, imajui u vidu da obje strane imaju argumente iste vrijednosti, smatram da, na osnovu pravila po kome obaveza u osnovi ne postoji, te da je za njeno postojanje potreban validan dokaz, prvo miljenje ima prednost, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: U vezi s ovim pitanjem postoje dva miljenja. Jedno kae da treba naklanjati, drugo da ne treba. Smatram da ako je znajui za mogui skori poetak hajza bez razloga odgodila klanjanje akama u njegovom prvom vremenu, tada bi trebalo da naklanja, a ako se nije nadala mjesenici ili je imala opravdan razlog da ne klanja namaz u njegovom prvom vremenu, tada ne bi, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Kada dijete provede etiri mjeseca u maternici svoje majke i dua bude u njega udahnuta, pa potom bude pobaeno mrtvo, ili se rodi ivo pa potom umre, ono se gasuli i klanja mu se denaza kao i odrasloj osobi, s tim to se nakon treeg tekbira u dovi moli za njegove roditelje. Pitanje: Odgovor: Ne znam koliko je korupcija uzela maha u tim institucijama, ali znam da je ima. Borba protiv korupcije vrlo je teka i opasna, posebno kada korupcija zahvati institucije vlasti, jer ljudi ukljueni u takve poslove vrlo esto su spremni uiniti i najvea zlodjela. U zemljama u kojima je korupcija uzela maha, kao to su neke zemlje Srednje i June Amerike, svakodnevno se deavaju spektakularna ubistva, gdje, uglavnom, stradaju oni koji se bore protiv korupcije. Mislim da je najefikasnija borba protiv korupcije u moralnom odgoju ljudi, zatim materijalnoj stabilizaciji drutva, gdje e ljudi imati normalne uslove za ivot. Nadalje, vrlo uspjena metoda u borbi protiv korupcije jeste da se onima koji odluuju, dakle nosiocima izvrne vlasti, daju visoke plate, tako da im mito nije potrebno. Pootravanje zakona i njihova stroga primjena mogu biti od koristi. O korupciji i onima koji se time bave treba pisati, o njima neprestano govoriti, njih kao loe primjere isticati. To ne spada u kategoriju ogovaranja (gibeta), to je zabranjeno, jer dunost je upozoriti ljude na osobu koja im moe nanijeti tetu. U svakom sluaju, treba znati, da meu onima koji se boje Allaha, d., nema mita ni korupcije. Kako se boriti protiv korupcije u gotovo svim drutvenim i dravnim institucijama? Da li se pobaenom djetetu klanja denaza? Ukoliko ena dobije mjesenicu (hajz) pred jaciju, prije negoli je klanjala akam, da li je duna akam naklanjati?
Stranica 111 od 416
Pitanje:
ivim u Italiji. Oenio sam se iijkom. Brak je funkcionisao sve dok moja ena nije dobila naredbu od svojih duhovnih voa da se od mene razvede s obzirom da sam ja sunija. Sad sam u velikom problemu jer je talijanski sud presudio da djeca pripadnu majci. Na sudu su mi rekli da bi djeca mogla pripasti meni ukoliko bi muslimanski muftija presudio u moju korist. Interesuje me da li ja takvu fetvu mogu dobiti i gdje.
Odgovor: Svaki sunnijski muftija e presuditi u tvoju korist ukoliko ponudi dokaze koji ukazuju na to da djeca nee kod majke biti odgajana u skladu s vjerovanjem ehli-sunneta. Mislim da takvu fetvu moe dobiti u islamskom centru u Rimu, a moda i u drugim gradovima gdje sunnije imaju svoje centre. Pitanje: Odgovor: Nastavnik muzike moe biti vjernik musliman. Meutim, bavljenje muzikom je grijeh. Prema tome, dunost svakom nastavniku muzike jeste da promijeni profesiju kako bi radio neki koristan i halal posao od koga e imati koristi i na dunjaluku i na ahiretu. Pitanje: Odgovor: Sahibi-uzuru, to je i osoba sa postavljenim kateterom, vrijedi abdest u toku jednog namaskog vremena i u tom namaskom vremenu, s tim abdestom, moe klanjati koliko hoe. Za svako namasko vrijeme sahibi-uzur ponovo uzima abdest. Da li osoba sa postavljenim kateterom na debelom crijevu ili ugraenom vreicom za sakupljanje stolice mora za svaki namaz uzimati abdest? Da li vjernik moe biti nastavnik muzike?
Stranica 112 od 416
Pitanje: Odgovor:
ivim u Makedoniji. Na hoda uz ramazan prodaje ve prouene hatme. Mogu li se hatme prouiti tokom godine, a onda ih uz ramazan samo prodavati?
Uenje Kurana za pare je haram i nema koristi od tog uenja, kako onaj ko ui tako i onaj kome se ui. alosno je to vam je hoda takav, a jo je alosnije to itav demat moe tako perfidno varati. Na slino pitanje opirnije sam odgovorio u Novim horizontima br. 9, maj, 2000. U tom odgovoru izmeu ostalog stoji: Uenjaci se slau da je zabranjeno (haram) Kuran uiti za pare. Poznati hanefijski uenjak Ibn Ebul-Izz, komentator Tahavijeve poslanice kae: Iznajmljivanje nekoga da ui Kuran i to poklanja umrlom nije radio niko iz prvih generacija muslimana (selefa), niti je to naredio neki od imama u vjeri, niti dao olakicu u tom pogledu. (erhul-akide ettahavije, 2/672.) Ibn Abidin u svojoj Haiji (6/56-57) navodi miljenja hanefijskih uenjaka o tom pitanju pa kae da je Tadu-eria u komentaru Hidaje rekao: Uenjem Kurana za pare sevap ne zasluuje niti umrli niti onaj koji ui. El-Ajni u komentaru Hidaje kae: Treba sprijeiti onoga koji ui za dunjaluk (tj. za pare). Onaj ko uzima i ko daje su grijeni..., da bi rekao: Od onih koji su to izjavili je imam El-Berkevi, na kraju (knjige) Et-Tarika el-Muhammedijje. Rekao je: Tree poglavlje: O novotarijama koje su batil (neosnovane, nitavne, lane), a koje je svijet prihvatio mislei da su to dobra djela. U to se ubraja oporuka umrlog da se sprema hrana i ugoavaju gosti na dan njegove smrti ili poslije, zatim plaanje nekog ko e uiti Kuran za duu umrlog, ili tespihati ili tehlil initi (tj. govoriti Allahu ekber). Sve su to novotarije, haram, i nevaea (batil) djela. Ono to se za to uzme je haram onome ko to uzme, a on sam je nepokoran (asin) zbog toga to ui (Kuran) i zikr ini radi dunjaluka. Pitanje: Odgovor: Ne samo da zapreke ne postoje, nego se preporuuje muslimankama bavljenje sportom i osnivanje sportskih udruenja. Normalno, to vai pod uslovom da njihovo bavljenje sportom i rad udruenja budu u granicama erijata. Uz to, treba voditi rauna da sport bude dozvoljen, koristan, da se u njemu ne pretjeruje i ne ini neki drugi grijeh. ene dodatno moraju voditi rauna o svojoj prirodi koja se, u nekim aspektima, razlikuje od muke. ena treba da se bavi, uslovno reeno, enskim sportovima, dakle sportovima koji nee ugroziti njenu prirodu, enstvenost, senzibilnost itd. Smatram da ena i u sportu treba ostati ensko, jer ako postane muko, doi e do poremeaja i tetnih posljedica. Pitanje: Odgovor: Svaki sport u kojem se zadaju udarci u lice kao to je npr. boks, ili preoptereuje ljudski organizam, kao to je takmienje u dizanju tegova, ili nanosi bol organizmu na bilo koji nain, zabranjen je. Poslanik, s.a.v.s, u vie hadisa zabranio je da se udara u lice kako ovjek tako i ivotinja. (Vidi: Ebu Davud, Sunen, Kitabul-dihad, br. 2564) Uz to, zabranjen postaje i onaj sport koji je u osnovi dozvoljen, ako bude popraen neim to je po erijatu zabranjeno. Da li je neki od danas poznatih sportova zabranjen po erijatu? Postoje li erijatske zapreke da se ene bave sportom i osnivaju sportska udruenja?
Stranica 113 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li na odjeu koja se ne nosi treba davati zekat?
Ne, ne treba, osim ukoliko je namijenjena za trgovanje. Savjetovao bih svakome da odjeu koju ne nosi pokloni onima koji su potrebni, ili pak onima koji e tu odjeu nositi, pa makar i ne spadali u kategoriju siromaha. Pitanje: Odgovor: Iz 145. ajeta sure El-Enam koji kae da je svinja neista moe se zakljuiti da su svi njeni dijelovi neisti i da ih, shodno tome, nije dozvoljeno koristiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Sportske kladionice nisu nita drugo do suvremeni nain kocke koja je islamom strogo zabranjena. Uzvieni Allah kae u 90. ajetu sure El-Maide da je kockanje prljavo, odvratno i ejtansko djelo i nareuje vjernicima da se toga klone. U sljedeem ajetu Uzvieni Allah nam kae da ejtan, kroz alkohol i kocku, eli da meu vjernike ubaci neprijateljstvo i mrnju i da ih od sjeanja na Allaha i obavljanja namaza odvrati. A kako i ne bi kockanje proizvodilo tako strane posljedice kad je to perfidan nain bespravnog uzimanja tueg imetka. Kakvu uslugu i korist je dobitnik u igrama na sreu pruio onima koji su mu tu nagradu obezbijedili, tj. ostalim uesnicima? Nije nikakvu! Nego, naprotiv, pojavom njegova imena oni ije e pare on dobiti osjete gorinu i bol zbog gubitka u svojim duama. Uzimanje tueg imetka bespravno zabranjeno je ajetima: II:188, IV:29. Bespravno jedenje tueg imetka ovjeku donosi zlo jer otvara vrata ejtanu, tako da on na njega i one koje on hrani tim imetkom lake djeluje i ima na njih vei i laki uticaj. Muslimanima koji ele ivjeti kao muslimani skreem panju na veliku opasnost koja se krije iza tih i mnogih drugih vidova igara na sreu, a odgovornima u drutvu kaem da te igre nee drutvu donijeti nikakvo dobro, bez obzira koliko drava ubirala poreza od raznih firmi koje se bave tim poslovima. Zlo koje drutvo trpi, a kojem su direktni ili indirektni uzronici lutrija, kladionice i mnogi vidovi igara na sreu daleko su, daleko vei. Volio bih kada bi neko tu temu uzeo za doktorsku disertaciju. Smatram da bi rezultati tog istraivanja bili veoma interesantni i korisni. Moete li nam objasniti islamski stav u vezi sa sportskim kladionicama? Da li je dozvoljeno koristiti svinjsku kou?
Stranica 114 od 416
Pitanje:
Moj suprug skoro svaku no sijeli do kasno sa svojim prijateljima. Pokuala sam mu skrenuti panju na to, meutim, on odbija moju primjedbu govorei da ja nemam pravo da njemu komandujem i da je on slobodan da radi ta hoe. Da li je on u pravu?
Odgovor: Pred ovjeka su postavljeni mnogobrojni zadaci i obaveze koje mora izvravati. Te zadatke i obaveze mu je postavio i odredio njegov Stvoritelj. U ispunjavanju tih obaveza ovjek mora na prvom mjestu voditi rauna o prioritetima, dakle da ispunjava prvo one obaveze koje su vanije i obaveznije. Na drugom mjestu, ovjek mora voditi rauna da neke obaveze ne zapostavi na raun drugih. Da je ovaj na brat vodio rauna o svojim obavezama i prioritetima njegova supruga vjerovatno ne bi imala primjedbe na njegovo ponaanje. Normalno je da svaki suprug ima svoje prijatelje s kojima se drui. Meutim, velika je greka ako to druenje pree granicu, kao to je izgleda sluaj u ovom primjeru. Znam da mnoge supruge, takoer, pretjerano sijele sa svojim kominicama, zapostavljajui svoje mueve i djecu. Pretjerivanje u bilo emu u islamu nije dozvoljeno. Naroito je opasno pretjerivanje u sijeljenju nou, jer to vodi proputanju sabah-namaza i onemoguava ovjeka da ispunjava mnoge obaveze, od kojih je obaveza supruga prema svojoj supruzi na prvom mjestu. Onaj ko legne dva-tri sahata prije sabaha vrlo vjerovatno e sabah prespavati, a mala je vjerovatnoa da supruga moe biti zadovoljna s muem koji joj uvijek kasno nou dolazi kui. Nadalje, sijeljenje u loem drutvu (dobro drutvo obino ne sijeli dugo, a posebno ne sijeli dugo nou) donosi sa sobom mnoge grijehe kojih se musliman mora uvati. Savjetujem naeg brata da ne sijeli dugo nou sa svojim drutvom i da ne zaboravi svoje obaveze prema porodici. Jest da njegova supruga nema pravo da mu nareuje ta e raditi, ali ima obavezu da mu ukae na propuste i greke koje eventualno ini. Uvijek treba imati na umu da su muslimani i muslimanke duni da preporuuju dobro jedni drugima i da jedni druge odvraaju od zla. Skreem panju naem bratu da nema pravo da radi ono to je grijeh. Svaki grijeh treba sprijeiti na najbolji mogui nain. I, na kraju, preporuujem ovom branom paru, a i ostalima, da na najljepi nain ukazuju jedno drugom na ono to smatraju loim i da istaknu svoje elje za koje oekuju da im budu ispunjene. Razgovor i dogovor, popraeni razumijevanjem i lijepim eljama, su najbolji put za prevazilaenje nesuglasica.
Stranica 115 od 416
Pitanje: Odgovor:
Koji erijatski propisi vae za ovjeka dok je u besvjesnom stanju ili komi i nakon to mu se povrati svijest?
Za osobu dok je u besvjesnom stanju ili komi vae isti propisi kao i za osobu dok je u snu. To znai da se njene aktivnosti ne uzimaju u obzir i pravno su nevaee, zbog toga to ne postoji namjera od strane osobe koja je u besvjesnom stanju. Gubljenjem svijesti osoba gubi abdest, a poeljno je da se nakon toga i okupa. Prenosi se da se Poslanik, s.a.v.s, dok je bolovao pred smrt, kupao nakon gubljenja svijesti. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-ezan, br. 687, Sahihu Muslim, Kitabus-salati, br. 418) to se tie namaza, hanefije smatraju da ako to stanje potraje koliko traje period od pet namaza, tada osoba nije duna te namaze nadoknaivati, u suprotnom, duna ih je naklanjati. (Vidi: Reddul-muhtar aled-durril-muhtar, 1/330, 688) Malikije i afije smatraju da nije duna proputene namaze naklanjavati, s obzirom da je Poslanik, s.a.v.s, rekao da pero ne pie djela ludoj osobi, osobi dok spava i dok ne dostigne punoljetsvo. Ukoliko doe k svijesti u bilo kom dijelu namaskog vremena, taj namaz je osoba koja je bila u besvjesnom stanju duna naklanjati. Naime, Aia je pitala Allahovog poslanika, s.a.v.s, o ovjeku koji izgubi svijest i zbog toga ga proe namaz. Poslanik, s.a.v.s, je odgovorio: To se ne mora naklanjavati, osim ako padne u nesvijest, a zatim u namaskom vremenu doe k svijesti i klanja namaz. (Sunenud-Darekutni, Kitabus-salati, 2/81, Bejheki, Es-Sunen el-Kubra, Kitabus-salati, 1/388) Sluaj osobe koja je izgubila svijest moe se analogizirati sa osobom koja spava ili koja nije svjesna zbog ludila, te, shodno tome, nije odgovorna za svoja djela, niti se na nju odnose propisi u vidu naredbe ili zabrane. (Vidi: E-erhus-sagir, 1/364, El-Muhezzeb, 1/50) Hanbelije smatraju da je osoba duna sve obaveze nadoknaditi za period dok je bila bez svijesti, kao to su post i namaz. (Vidi: El-Mugni, 2/50) Oni osobu koja je izgubila svijest analogiziraju sa osobom koja spava, a znamo da osoba koja prespava namaz treba taj namaz klanjati kad se probudi. Nadalje, oni kau da je to konsenzus ashaba. Naime, Ammar je proputene namaze naklanjao nakon to je doao k svijesti, a Semure ibn Dundub u vezi s tim rekao je da sa redovnim namazom treba naklanjati i proputeni. (Vidi: Sunenud-Darekutni, Kitabus-salati, 2/81, Bejheki, Es-Sunen el-Kubra, Kitabus-salati, 1/388) Ove postupke i rijei ashaba hanabile tretiraju njihovim konsenzusom imajui u vidu da im se niko od njih nije usprotivio. Hanbelije smatraju slabim hadis koji su hanefije uzele kao dokaz, jer se u lancu njegovih prenosilaca nalaze Hakem ibn Sad i Haride ibn Musab, a oni su slabi prenosioci. (Vidi: Buhari, Ed-Duafaus-sagir, str. 31, 41, Nesai, Ed-Duafa vel-metrukune, str. 30, 37, Ibn Hibban, El-Medruhun, 1/248, 1/288, Zehebi, Mizanul-itidal, 1/572-574, 1/625-626) Isto tako, oni kau da se gubljenje svijesti ne moe analogizirati sa ludilom jer ludilo uobiajeno dugo traje, ludoj osobi ne piu se djela, nije duna postiti niti bilo koja druga djela initi. Luda osoba pada pod skrbnitvo. Poslanici ne mogu poludjeti, a mogu se onesvijestiti. Ono to ne oslobaa dunosti klanjanja pet namaza ne oslobaa ni ono to je vie od toga. Pitanje: Kuran u 31. ajetu sure En-Nur i 55 ajetu sure El-Ahzab govori o tome pred kim ena smije biti otkrivena. U tim ajetima ne spominju se daida, amida niti dajdi i amidi. Interesuje me smije li ona pred njima biti otkrivena?
Odgovor: Daida i amida su joj mahrem i ona pred njima moe biti otkrivena, ali njihovi sinovi, tj. njeni daidii i amidii nisu joj mahrem te ona pred njima ne smije otkrivati kosu itd. niti se sa njima smije osamljivati.
Stranica 116 od 416
Pitanje: Odgovor:
Zakleo sam se da sestri nita neu davati niti od nje uzimati. Sada bih elio da prekrim svoju zakletvu. Kakav je propis za ovu situaciju?
Imajui u vidu da si se zakleo da nee initi neto to ti je dozvoljeno, a moda ponekad i obaveza, bilo bi lijepo da tu svoju zakletvu prekri. Naime, preporuuje se onome ko se zakleo Uzvienim Allahom da nee initi ono to mu je obaveza ili dozvoljeno da tu zakletvu prekri i za nju da iskup. Prema tome, im prekri zakletvu, dakle, im neto sestri da ili od nje uzme, duan si uiniti iskup za svoju zakletvu. To e uraditi tako to e nahraniti deset siromaha onako kako u normalnim okolnostima hrani svoju porodicu, ili, umjesto toga, moe da ih odjene. Ukoliko to nisi u stanju tada e postiti tri dana uzastopno. O iskupu za prekrenu zakletvu govori 89. ajet sure El-Maida. Pitanje: Imam trojicu roaka i komiju koji dre diskoteku i kafie u kojima se toi alkohol. Da li sam duan da im govorim da je to grijeh i na koji nain da to uinim a da se oni sa mnom ne posvaaju?
Odgovor: Treba da trai nain koji e dovesti do toga da oni shvate kako je put kojim idu pogrean. Veina greaka koju muslimani ine vjerovatno su rezultat neznanja. Ukoliko to nije u pitanju, tada je vjerovatno u pitanju slabost njihova imana. Prema tome, pokuaj djelovati u pravcu da se njihova vjera u Allaha, d., Sudnji dan itd, ojaa, a uz to, ukazuj im na nevolje koje pojedincima i drutvu donose alkohol, droga, prostitucija itd, dakle, zla koja se uzgajaju i njeguju u kafiima i nonim klubovima. Navodi im ive primjere ljudi iz vae sredine koji oito pokazuju da svi koji s alkoholom imaju bilo kakvu vezu nisu dobro proli, a kako e i proi kada je svako ko ima bilo kakvu vezu s alkoholom, sa majkom svih zala, kako Poslanik, s.a.v.s, naziva alkohol, prokleti od Allaha, d.. Molim Allaha, d., da tvojim roacima i komiji i svim ostalim ljudima prosvijetli um kako bi shvatili ta je dobro i korisno za ovjeka i sauvali se ejtanskih spletki, a tebe da nagradi zbog brige o njima. Amin!
Stranica 117 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li se na seddama u farz-namazima mogu uiti dove na jeziku koji nije arapski?
U farz namazima na seddi treba uiti dove koje se prenose od Poslanika, s.a.v.s, kao to je Subhane rabbijel-eala. Naime, kada je objavljeno Sebbihisme rabbikel-eala Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Uite to na vaim seddama. Isto tako od njega se prenosi da je rekao: Kada neko od vas uini seddu neka kae: Subhane rabbijel-eala tri puta i to je minimum. Oba hadisa prenose Ibn Made i drugi. (Vidi: Ibn Made, Sunen, Kitabu-ikametis-salati ves-sunneti fiha br. 877, 880) Ukoliko se dodaju druge dove koje se prenose od Alejhisselama, i to je lijepo, kao to su dove: Subhanekellahumme ve bihamdike. Allahummagfir li. (Sahihul-Buhari, Kitabul-ezan, Babud-duai fir-ruku, Sahihu Muslim, Kitabus-salati, Babu ma jukalu fir-rukui ves-sudud.) Rabbi inni zalemtu nefsi fagfir li. (Abdurrezzak, El-Musannef, Kitabus-salati, Babul-kavli firrukui ves-sudud) Allahummagfir li zenbi kullehu, dikkahu ve dillehu, ve evvelehu ve ahirehu, ve sirrehu ve alanijetehu. (Sahihu Muslim, Kitabus-salati, Babu ma jukalu fir-rukui vessudud) to se nafila tie, smatram da se na njima mogu uiti dove i na drugim jezicima mimo arapskog, pod uslovom da te dove budu ispravnog znaenja i da ne budu kao obini govor ljudi. To kaem na osnovu injenice da u sluaju nafila postoji velika fleksibilnost kada je o namaskim propisima rije. Tako se npr. nafile ne moraju (mada je sevapnije) klanjati stojei, ne mora se pri klanjanju nafila (mada je bolje) okrenuti prema Kabi itd. Naravno, dove koje su prenesene od Poslanika, s.a.v.s, najsadrajnije su i najobuhvatnije i mi ne moemo sastaviti bolje dove od tih, te se zbog toga preporuuje muslimanima da Poslanikove, s.a.v.s, dove naue i da ih ue na farzovima i nafilama, ali ako neko to nije u stanju, tada ina-Allah, nema smetnje da na seddi u nafilama ui dove na jeziku koji poznaje, ukoliko te dove ispunjavaju prethodno spomenute uslove, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Samim dodirivanjem neistoe ne gubi se abdest, s tim da neistou treba od sebe otkloniti, jer je jedan od uslova da bi se moglo stupiti u namaz da bude isto tijelo, odjea i mjesto na kom se klanja. Pitanje: Odgovor: Propis je da kada osoba klanja farze sve namaske ruknove, kao to su kijam (stajanje), ruku (pregibanje), sedda itd. obavlja onako kako najbolje moe. Ukoliko postoje zdravstvene ili neke druge smetnje, kao to je strah od neprijatelja, klanjat e onako kako moe ne optereujui sebe vie nego to moe podnijeti. Dakle, ako ne moe stajati klanjat e sjedei, ako ne moe stajati ali moe normalno ruku i seddu initi, po mogunosti e ustati kad htjedne initi ruku i taj rukn propisno izvriti. Dakle, izvravat e namaske ruknove onoliko koliko moe. Treba naglasati da nije potrebno nabavljati neke posebne rekvizite da bi se na njima sedda inila itd. Kada se klanjaju nafile dozvoljeno je klanjati sjedei i onima koji mogu klanjati stojei, ali je nagrada za tako klanjanu nafilu upola manja. Kada starija osoba klanja sjedei, kako e obavljati namaske ruknove? Da li ena gubi abdest ako opere dijete nakon velike ili male nude?
Stranica 118 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li osoba u namazu uiti naglas iako klanja sama?
Ispravno je da osoba kada klanja farz-namaze u kojima se ui naglas, kao to su sabahski, akamski i jacijski farz ui naglas, pa makar i sama klanjala. Pitanje: Radim u Njemakoj. Prole godine sam se odluila da nosim hidab i da se islamski odijevam. Na poslu nisam zbog toga doivjela bilo kakve neprijatnosti i prema meni su se svi korektno ponijeli. Meutim, problemi su nastali s mojim roditeljima koji ive u srbskom entitetu. Naime ja uskoro moram napustiti Njemaku, a oni su mi rekli da ako mislim kod njih dolaziti ne smijem nositi mahramu na glavi. Ja svoj hidab ne elim skinuti. eljela sam se udati, ali jo nisam naila na pravu priliku. Molim vas za savjet.
Odgovor: Moj savjet ti je da od dva zla izabere ono koje je manje. Znaj da nisi jedina koja se suoava s tim problemom. Molim Allaha, d., da te uvrsti na pravom putu i olaka ti situaciju. Moe poslati svoje podatke kako bismo ih pod ifrom objavili u Novim horizontima u nadi da e tako upoznati mladia s kojim e moi sklopiti brak i tako pokuati rijeiti teku situaciju u kojoj se nalazi. Pitanje: Odgovor: Prije svega, elim da napomenem da su vrata pokajanja otvorena svakom ovjeku sve do trenutka kada dua pone izlaziti. Moja poruka svakom muslimanu i muslimanki je da se puno kaju i da nastoje eventualne greke i nepravde prema drugima ispraviti, koliko je to mogue, prije trenutka kada se vrata pokajanja zatvaraju. to se, pak, imetka steenog na haram nain tie s njim e se postupiti na sljedei nain: Ukoliko postoji mogunost vratit e ga vlasniku zajedno s eventualnom zaradom koju je na osnovu tog mita ostvario. Ukoliko vlasnik nije dostupan, onda e to uplatiti u bejtu-l-mal (opu kasu muslimana). U sluaju da bejtu-l-mal ne postoji, taj imetak utroit e u dobrotvorne svrhe. Pitanje: Obavljam imamsku dunost dvadeset pet godina. Odluio sam da vie ne uzimam pare za uenje Kurana. Interesuje me mogu li uzeti hediju koju mi dematlije dadnu nakon to ja prouim hatmu? Napominjem da ja od njih nita ne traim. Ukoliko neki musliman ili muslimanka, koji su tokom svoga ivota primali mito, eli da se pokaje, ta e uraditi s imetkom koji je tim putem dobio ili dobila?
Odgovor: Hediju je pohvalno davati, a dozvoljeno uzimati, ukoliko za to ne postoje neke erijatske zapreke. U konkretnom sluaju ini mi se da bi to i dalje bilo plaanje za uenje hatmi samo ovaj put pod firmom hedije. Otuda smatram da uzimanje takvih hedija nije dozvoljeno. Tvojim dematlijama preporuujem da ti odrede dostojanstvenu platu, kako bi kao imam mogao da se posveti imamskim poslovima, tako da ne mora razmiljati kako e porodicu prehraniti, kako e obezbijediti stan kad ode u penziju itd. Svjesne dematlije e svome imamu osigurati dostojan ivot i zaposliti ga da radi imamske poslove i nee ga prisiljavati da, borei se za golu egzistenciju, mora posezati za onim to je grijeh. Molim Allaha, d., da nas uputi pravim putem. Amin!
Pitanje: Odgovor:
Moe li se denaza-namaz klanjati poslije ikindije?
Iako je zabranjeno klanjati nakon klanjanja ikindije sve dok Sunce ne zae, denaza namaz se u tom periodu moe klanjati. Naime, preferirajue miljenje je ono koje kae da se u vrijeme kada je zabranjeno klanjati, mogu klanjati namazi koji imaju svoj povod, kao to su tehijjetulmesdid i denaza-namaz. Pitanje: elim da se ukljuim u lovako drutvo i bavim se lovom. Znam da u vezi s lovom postoje erijatski propisi pa bih Vas zamolio da te propise ukratko objasnite.
Odgovor: Dozvoljeno je loviti pod sljedeim uvjetima: a) da se lovi radi hrane, b) da se lovi radi unitavanja tetoina. Prema tome, lov iz hobija po erijatu nije dozvoljen, jer Allah, d., u Kuranu kae da nije nita bez razloga stvorio. Prema tome, kada ovjek koristi to to je stvoreno s ciljem mora za to imati erijatski opravdan cilj. Zbog toga je Poslanik, s.a.v.s, i u pogledu lova ostavio jasne upute: Nemojte bilo ta to ima duu uzimati za svoj cilj (tj. da ga gaate). (Sahihu Muslim, Kitabus-sajdi vez-zebaih ve ma jukelu minha, br. 1958) Ko ubije vrapca iz zabave, vrabac e na Sudnjem danu doi Allahu viui: Gospodaru, taj i taj me ubio iz zabave, a nije me ubio radi neke koristi. (Nesai, Sunen, Kitabud-dahaja, br. 4370, Ahmed, Musned, Musnedul-muksirin, br. 18651) Da bi ulovljeno bilo dozvoljeno jesti potrebno je da lovac, sredstvo kojim se lovi i ulovljeno ispunjavaju odreene uvjete: Lovac treba ispunjavati sljedee uvjete: a) da bude od osoba od kojih je dozvoljeno jesti ono to zakolju; b) da ima namjeru lova, bilo da gaa ili alje lovnu ivotinju (kera, sokola), i da namjerno ne ispusti rei bismillah pri gaanju ili putanju lovne ivotinje; c) da lovac ne bude pod ihramima, jer je osobi u ihramima, bilo da ide na had ili umru, zabranjeno loviti na kopnu. Sredstvo kojim se lovi mora ispunjavati sljedee uvjete: a) ker, soko itd. moraju biti obueni, tako da sluaju lovca ta im naredi, dakle da love po njegovoj naredbi, a ne radi sebe; b) da ga lovac poalje na plijen, dakle da ne ode loviti sam od sebe; c) da ulovljenu ivotinju ubije ranjavajui je, ne davei, ili da je ivu donese pa je lovac prekolje; d) da ne jede ono to je ulovila. to se oruja tie ono mora biti takvo da ranjava i da ne bude neto ime je zabranjeno klati ivotinju, kao to je zub i nokat. Ulovljena ivotanja treba ispunjavati sljedee uvjete: a) da bude u osnovi dozvoljena za jesti; b) da bude divlja, ne domaa; c) da umre od rane, ne od pada sa stijene ili guenjem u vodi; d) da je lovac zakolje ako je zatekne ivu. Ovo su osnovni propisi o lovu. Predlaem lovakim drutvima da ih ugrade u svoje statute, jer e time njihov lov biti, ina-Allah, berietniji.
Stranica 120 od 416
Pitanje:
Imam prijatelja s kojim se redovno druim. Taj moj ahbab je svrenik jedne nae medrese, a otac mu slovi kao uen ovjek u vjeri. Trenutno sam u velikoj dilemi da li da nastavim svoje prijeteljovanje s njim ili ne. Naime, on je upoznao djevojku koja se nepristojno oblai i nije dobra vjernica. Sa njom se na javnom mjestu ponaa kao da su ve u braku. Da li mi preporuujete da prekinem druenje s njim, s obzirom da javno grijei i nee da popravi svoje ponaanje, mada je u poznavanju propisa islama jai od mene?
Odgovor: Sve dok dua ne pone izlaziti iz tijela, sve dok se vrata pokajanja (tevbe) ne zatvore, sve dotle, postoji mogunost da ovjek pogrijei isto kao to postoji mogunost da se pokaje. Bez obzira ko taj ovjek bio, bio uen ili ne, poznavao propise islama ili ne, prakticirao islam u potpunosti ili djelimino, on nije i ne smije biti siguran da ga ejtan nee savladati i uputiti putem grijeha, malih i velikih. Oito je da je tvoj ahbab preko te djevojke podlegao iskuenjima ejtana, da ga je ejtan savladao i uputio na stranputicu u tom pogledu. Problem nije samo u tome to on ini ta runa djela, nego je problem jo vei to on te grijehe ini javno, a javni grijesi za sobom povlae vee posljedice, dunjaluke i ahiretske. Neke od dunjalukih posljedica su bacanje ljage na medresu koju je zavrio, mogunost da ga u tim pogrenim postupcima svijet pone slijediti, jer mnogi neuki znaju kazati: Kad moe hoda, mogu i ja, kaljanje ugleda njegova estitog oca i udaljavanje od njega njegovih estitih prijatelja koji e se, uvidjevi njegov pogreni put, od njega polahko distancirati. Primjer koji navodi, naalost, nije jedini. Do sada sam upoznao dosta slinih primjera. Razloga za takvu pojavu ima vie i ini mi se da su ti razlozi realni, jer okruenje u kome ivimo pogoduje takvim pojavama. Otuda se prema tim pojavama, koje su u okolnostima u kojima ivimo, sasvim realne, treba realno odnositi i treba ih lijeiti nastojei prije svega, uzroke takvih pojava eliminisati. To je, bez sumnje, dug proces. Smatram da naoj brai i sestrama, koji su vie upoznali propise islama od drugih i koji ponekad svjesno iste kre, bilo javno ili tajno, treba, prije svega, pomoi. Generalno, muslimani trebaju ljudima pomagati protiv ejtana, a ne odmagati im. Naravno treba traiti efikasnu pomo, dakle pomo koja e postii svoj cilj. U konkretnom sluaju vidi da li je to distanciranje, bilo potpuno ili djelimino, ili pak neki drugi pristup. Nastoj da pronae efikasnu metodu, kako bi, uz Allahovu, d., pomo, na njega djelovao u pozitivnom smislu. U svakom sluaju, preporuujem ti da izbjegava pojavljivanje s njim na javnim mjestima kako svijet o tebi ne bi dobio pogrenu sliku, jer s kim si takav si. Nemoj sa njim ni prijeteljovati, jer prijeteljovanje je znak ljubavi, a Poslanik, s.a.v.s, kae: Ti e biti sa onim koga voli. (Sahihu-l-Buhari, Kitabu-l-menakib, br. 3688) No, i pored svega, ne zaboravi svoju dunost prema bratu u islamu i nastoj da mu pomogne da se spasi nevolje u kojoj se naao. Molim Allaha, d., da ti pomogne da bude uzronik njegove upute. Amin.
Stranica 121 od 416
Pitanje:
Ja imam antipatiju prema sufizmu, ali braa iz Tabakog mesdida mi se dopadaju u ponaanju i ini mi se da ima neke razlike izmeu njih i ostalih. Kakvo je Vae miljenje po tome da ja odem u tu tekiju gdje u uti predavanje i druiti se sa tom braom koja se nalaze u njoj?
Odgovor: Prije svega treba naglasiti da osnovna ideja sufizma koja se ogleda u suzdravanju i skromnosti u pogledu uivanja u dunjalukim blagodatima i oplemenjivanju due lijepim i moralnim vrijednostima je ideja koja ima svoje utemeljenje u Kuranu i sunnetu. Ta ideja, pravilno shvaena u okvirima umjerenosti (ne pretjerivati i ne zapostavljati), je sutina islama. Ona se ogleda u zuhdu ijeg praktinog protagonistu imamo, prije svih, u Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, koji nam je odreen kao najbolji uzor u kog, kao sljedbenici Allahove, d., vjere, treba da se ugledamo. Drugo, to treba naglasiti, jeste da se po islamu stvari procjenjuju na osnovu njihove sutine, ne na osnovu imena. Prema tome, kada nekoga ocjenjujemo gledamo na njegov rad ne na njegovo ime, mada ime uglavnom ukazuje na ovjekov rad i njegovo idejno opredjeljenje i kao takvo nije u islamu zanemarljivo. Tree, to je vano naglasiti, jeste da postoji velika razlika meu muslimanima koji sebe smatraju sufijama. Neki su vrlo bliski Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi, a neki vrlo daleko od nje, toliko daleko da ih uope ne moemo smatrati muslimanima. Prema tome, treba imati antipatiju prema novotarijama i pogrenim postupcima koje moemo nai kod onih koji sebe nazivaju sufijama ili bilo kojim drugim imenima, a ne prema orginalnoj ideji zuhda i onima koji tu ideju ele da ostvare u svome ivotu. Na osnovu ovih pretpostavki mi gledamo na nau brau koji sebe nazivaju sufijama. Podravamo ih u svemu to ima utemeljenje u Kuranu i Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi i nema smetnje da u svakom dobru s njima uestvujemo imajui u vidu Kuransku naredbu: I suraujte i potpomaite se u dobroinstvu i bogobojaznosti, a nemojte se potpomagati u grijehu i nasilju. (El-Maide, 2)) U isto vrijeme ukazujemo na sve to nije u skladu sa erijatom u duhu naredbe da se nareuje dobro a odvraa od zla i inimo to na najljepi nain koji e, uz Allahovu, d., pomo voditi ka dobru. Uz to sve vodimo rauna da naa podraka njima u onome to je dobro ne bude odobravanje onoga to je novotarija u vjeri. U skladu s ovim opim pravilima e ocjeniti da li ti je dozvoljeno ii u Tabaki mesdid ili nije. Ukoliko je taj mesdid pretvoren u klasinu tekiju u kojoj se Allah, d., oboava na nain koji On i Njegov Poslanik, s.a.v.s, nisu propisali onda u njega ne bi trebao ulaziti, jer Allah, d., kae: (Ve ennel-mesadide lillahi...) Damije su, uistinu, Allahove, pa nemoj, pored Allaha dovu upuivati bilo kome. (El-Dinn, 18) U ovom ajetu Allah, d., naglaava da su mesdidi (damije) Njegovi. Prema tome, tekije su neije druge, a ne Njegove. U ovom ajetu Allah, d., indirektno ukazuje da se mimo mesdida dova upuuje nekom drugom, a ne Njemu. Poslanik, s.a.v.s, za svoga ivota nije izgradio nijednu tekiju niti su to uinile odabrane generacije muslimana, pa prema tome u tekije, s obzirom da ih nije bilo, nisu ni ulazili, a oni bi trebali biti na uzor. Izuzetak bi bila situacija kada bi odlazak u tekiju imao za cilj nareivanje dobra i odvraanje od zla. Isto tako neme smetnje da se ulazi u tekije koje se samo formalno tako nazivaju, a u stvari su to mesdidi u kojima se klanja namaz u dematu i ne ine se novotarije u vjeri. Nadam se da je takav sluaj sa Tabakim mesdidom. to se pak druenja tie treba znati da su muslimani braa, sve dok su u islamu, bez obzira kakva imena nosili i koliko ko od njih grijeio, a svi ljudi grijee, neko manje, neko vie. Prema tome, muslimani su duni bratski se odnositi jedni prema drugima, a to, prije svega, podrazumjeva suradnju u dobru i bogobojaznosti, nesuradnju u grijehu, nareivanje dobra i odvraanje od zla i nastojanje da se tim druenjem postigne i podupre dobro a ne grijeh i novotarija. Normalno, treba se distancirati od osobe koja javno ini novotarije u vjeri, ali ne treba prestati nastojati takvoj osobi pomoi i izvriti svoju obavezu u tom pogledu prema njoj. Drago mi je da naa braa u Tabakom mesdidu imaju posebne vrijednosti i nadam se da e se kao takvi potruditi da Tabaki mesdid, uistinu bude i ostane mesdid, Allahov, d., mesdid, da se u njemu odvijaju raznovrsne aktivnosti koje imaju utemeljenje u Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi i praksi njegovih ashaba. Molim Allaha, d., da nam pomogne da budemo od onih koji se potpomau u dobru,
nareuju dobro i odvraaju od zla. Amin. Pitanje: Odgovor: Najbolja zatita jeste da ovjek prakticira islam i primjenjuje zatitne mjere protiv sihra. to je ovjek bolji vjernik na njega sihr tee moe djelovati. Zatitnih mjera ima puno kao to je abdest i uenje sure El-Bekare, Poslanik, s.a.v.s, je rekao da je abdest oruje vjernika i da sihirbazi ne mogu nadvladati suru El-Bekare. Poslanik, s.a.v.s, kae: Uite suru El-Bekare, jer u njenom uenju je beriet, a u izostavljanju gubitak. Nju ne mogu nadvladati sihirbazi.Vidi: (Sahihu Muslim, Kitabu salati-l-musafirine ve kasruha, br. 804) Naroito se preporuuje uenje sljedeih njenih ajeta, ujutro i navee: 1-5, 255-257 i 285-286. Uz prethodno, u znaajnu zatitu ubrajaju se i dove kao to je dova za koju Poslanik, s.a.v.s, kae da svaki Allahov, d., rob koji je proui tri puta izjutra ili navee nee mu nita moi nauditi: Bismillahillezi la jedurru measmihi ejun fi-l-erdi ve la fis-semai ve huves-semiu-l-alim. Ovdje treba posebno naglasiti da je Poslanik, s.a.v.s, rekao Allahov, d., rob, to indirektno ukazuje da ta dova nee koristiti onome ko nije pokoran Allahu, d.. Ima i drugih dova koje je lijepo uiti, pa ih pogledaj u Hisnul-muslim i drugim zbirkama dova. Pitanje: Dok je jedna osoba lijeena od sihra din je iz nje govorio i izmeu ostalog rekao ko je taj sihr napravio. Mogu li se te njegove rijei uzeti kao dokaz protiv tog ovjeka? Kako se ovjek moe zatititi od sihra?
Odgovor: Ne, te njegove rijei se ne mogu uzeti kao dokaz zbog toga to dini ne mogu biti svjedoci ljudima na dunjaluku. To nije erijatom propisano. Uzvieni Allah, kae: I navedite dva svjedoka, dva mukarca vaa... (El-Bekare, 282.) ...i kao svjedoke dvojicu vaih pravednih ljudi uzmite... (Et-Talak, 2.) Ovi ajeti jasno ukazuju da svjedoci trebaju biti ljudi. Nadalje, uvjet za svjedoka jeste da bude pravedan, a kako mi moemo znati da je dotini din pravedan. ak, i ako je u pitanju din musliman to ne znai da je pravedan, jer sam njegov uzlazak u ovjeka je dokaz da on nije pravedan zbog toga to je njegov ulazak u ovjeka veliki grijeh koji je dotini din svjesno poinio. Ako je mogao uiniti tako veliki grijeh zar ne moe to to govori biti la kojom eli da napravi smutnju meu ljudima. To to din govori moe bit indicija, ali sve dok se nesumnjivo dokae da je neka osoba kriva, ona se smatra nevinom i prema njoj se moramo odnositi kao prema nevinoj osobi. Pitanje: Odgovor: Sihra ima vie vrsta. Ukoliko je sihr vid kufra osoba koja ga svjesno ini izlazi iz islama, ukoliko sihr ubija osoba koja ga svjesno ini tretira se ubicom itd. Meutim, sve dok se to erijatski ne dokae od nadlenih oragana osoba se tretira nevinom. Ukoliko si ti, na osnovu jasnih dokaza koje si vidio, i koje si na osnovu sposobnosti koju posjeduje u stanju ispravno razumjeti, doao do zakljuka da je dotina osoba sihirbaz koja ini sihr koji izvodi iz vjere, ti za tom osobom ne bi trebao klanjati, ali isto tako smatram da ne bi bilo ispravno da je javno optuuje. Umjesto toga treba da optubu uputi organima Islamske zajednice, konkretno glavnom imamu i muftiji na tvome podruju. Time e sa sebe skinuti odgovornost, a na Islamskoj zajednici je odgovornost da utvrdi ispravnost optubi i poduzme zakonom predviene mjere, a Allah, d., najbolje zna. Za naeg hodu kau da je sihirbaz. Da li je za njim dozvoljeno klanjati?
Stranica 123 od 416
Pitanje:
Po erijatu ena ne smije odbiti mua. Ukoliko joj mu prie bez njene volje, dakle silom, da li je s tim Allah, d., zadovoljan, i moe li se to tretirati silovanjem?
Odgovor: Poznata je injenica da ena, po erijatu, ne smije odbiti mua osim ukoliko postoji za to erijatski opravdan razlog, kao to je pogoranje odreene bolesti itd. Bezrazlono odbijanje je veliki grijeh to se vidi iz injenice da meleki takvu enu proklinju sve do zore. Bez obzira na okolnosti, prilazak mua svojoj supruzi se nikada ne moe smatrati silovanjem koje za sobom povlai poznatu dunjaluku kaznu (hadd) i ahiretsku kaznu dehennemom, s obzirom na postojanje branog ugovora meu njima. Meutim, ukoliko postoji opravdan razlog za enino uzdravanje, a mu je svjestan toga ipak prie mimo njene volje, on e biti grijean u mjeri u kojoj je supruzi nanio bol. Otuda iskren musliman i muslimanka treba da pomognu jedno drugom u dobru i uvanju od grijeha. Svjesna muslimanka e nastojati da izvri svoje obaveze prema muu, a i njen mu prema njoj. Allah je odredio da meu njima postoji samilost i ljubav, a ne zapostavljanje i nasilje. (Vidi: Er-Rum, 21.) Savjetujem suprunicima da izvravaju svoje obaveze, da se u izvravanju obaveza strpe i da ne podlijeu ejtanovom doaptavanju koji ih nagovara suprotno. Kada ovjek izvri svoje obaveze prema drugima, tek tada ima potpuno pravo da trai da drugi izvre svoje obaveze prema njemu.
Stranica 124 od 416
Pitanje:
Poznato mi je da se talkinom umrli podsjea i opominje na kelime i ehadet. Ako je umrli ivio kao mumin i u skladu sa imanom i kao takav preselio na ahiret, zato ga treba kada umre opominjati na ehadet, a ako umrli nije ivio kao mumin i nije sa ehadetom preselio, kakvih dosta ima, to mu mrtvom koristi dotina uputa, odnosno opomena. Svrsishodnije bi bilo da se ivima upuuju opomene iz talkina. elim da mi odgovorite zato se ui talkin umrlome, je li to adet ili fikhski propis i da li jo negdje u svijetu postoji takva pojava?
Odgovor: Svrha talkina jeste da se osoba koja je na samrti podstakne da izgovri ehadet kako bi joj zadnje rijei bile La ilahe illallah, s obzirom da osoba kojoj te rijei budu zadnje na ovom dunjaluku odlazi sa ovog svijeta kao vjernik (mumin) i ui e u dennet, bilo odmah ili nakon to iskusi kaznu u dehennemu koja e biti u skladu sa grijesima dotine osobe, ukoliko joj Allah, d., ne oprosti. Otuda je logino da se talkin ui ivoj osobi, dakle da se iva osoba nenasilno podstie na izgovor ehadeta, jer samo ivoj osobi to moe pomoi s obzirom da se pokajanje prima dok dua ne pone izlaziti. Nakon to dua pone izlaziti meleki prestaju pisati i knjige se zatvaraju. To to neki muslimani kod nas, a i u mnogim dijelovima svijeta ue talkin na kaburu rezultat su pogrenog razumjevanja hadisa u kom se kae: Podstiite svoje umrle da kau La ilahe illallah. (Sahihu Muslim, Kitabu-l-denaiz, br. 916), a moda i nekih drugih razloga. injenica je da doslovno znaenje upuuje na uenje talkina umrlome. Meutim, injenica je takoer da nema pokajanja nakon to dua pone izlaziti. Prema tome, takvo razumjevanje oito nije tano. Otuda trebamo potraiti odgovarajue tumaenje. Njega moemo nai u praksi Poslanikovoj, s.a.v.s. Naime, Poslanik, s.a.v.s, nije nikada umrlu osobu, bilo prije ukopa ili nakon toga, nagovarao da izgovara ehadet, nego je podsticao osobe koje su bile na samrti da izgovore te rijei. To se jasno vidi iz mnogobrojnih hadisa. (Vidi poglavlja o denazi u hadiskim zbirkama.) Na osnovu prethodno reenog, a imajui u vidu da kod nas postoji praksa da se talkin ui umrloj osobi, obino nakon to se umrla osoba ukopa, preporuio bih naim imamima da podue dematlije da talkin treba uiti osobi koja je na samrti, a ne kada osoba umre. Bilo bi dobro kada bi Rijaset Islamske zajednice u tom pogledu uputio tumaenje koje bi pomoglo imamima i njihovim dematlijama da lake prevaziu novotarije i prihvate se sunneta, po ovom pitanju i mnogim drugim pitanjima u vezi sa denazom, jer injenica je da u vezi s denazom ima dosta novotarija koje nai muslimani prakticiraju. Molim Allaha, d., da nam pomogne da slijedimo praksu Njegova Poslanika, s.a.v.s, jer njegova praksa je vjera koju smo duni prakticirati.
Stranica 125 od 416
Pitanje:
Radim u Austriji i u toku ramazana u dolaziti u Bosnu. S kim u otpoeti postiti, kada u bajramovati i ta da radim ukoliko se pojavi razlika u poetku i kraju posta izmeu Austrije i Bosne?
Odgovor: U osnovi, treba slijediti mjesto u kom ovjek boravi, ukoliko nije siguran da odgovrna institucija nije napravila greku. Prema tome, ako si u Austriji slijedit e zvanini stav Islamske zajednice Austrije, a ako si u Bosni i Hercegovini zvanini stav Rijaseta Islamske zajednice. Poslanik je, s.a.v.s, rekao: Ramazanski post je kada postite, bajram je kad mrsite, a kurban-bajram je kad kurbane koljete. Tirmizi kae: Neki uenjaci su ovaj hadis protumaili da se posti i mrsi sa veinom. (Tirmizi, Sunen, Kitabus-savm, br. 697.).U sluaju da zaposti u jednoj zemlji a drugi dio ramazana posti u drugoj slijedit e instrukcije zemlje u kojoj se trenutno nalazi, s tim da minimum dana koje si postio mora biti dvadeset devet, jer lunarni mjesec nema manje od dvadeset devet dana. Ukoliko ih bude manje, morat e razliku napostiti. Isto tako, ukoliko si siguran da je dolo do greke i zna da je mjesec nastupio, bilo da si lino mlaak vidio, bilo da je neka zemlja ili institucija u koju ima povjerenja to objavila, smatram da to treba da slijedi, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Postite kad ga (tj. mlaak) vidite, i mrsite kad ga vidite, a ako vas u tome oblaci sprijee, onda upotpunite aban trideset dana. (Sahihu-l-Buhari, Kitabus-savm, br. 1909.) Nauno je utvreno da se mlaak raa u jednom trenutku za cijelu Zemaljsku kuglu, ali ga zbog irine prostora ne mogu svi na Zemlji u tom trenutku vidjeti, tako da npr. ako ga vide u Rabatu u Maroku, u Meki ga teko mogu vidjeti, a u Indoneziji ne mogu nikako. (El-Mevsua elarabijje el-alemije, 7/86-87.) Prema tome, ako je neko mlaak vidio, a zna ta je mlaak i kad i gdje ga treba vidjeti, to je za njega siguran znak poetka posta i on se tog svog znanja mora pridravati, kao i u situciji kada dobije vijest u koju ima povjerenje. Meutim, smatram da ako je sredina u kojoj ivi dobila zvanine instrukcije koje se razlikuju od onoga to on zna, on kao pojedinac ne bi trebalo da druge obavjetava, s obzirom da bi svojim nastupom mogao izazvati zabunu i smutnju. Bilo kako bilo, bajram-namaz trebalo bi u jednoj zemlji klanjati u isti dan, bez obzira da li je neko prestao postiti ranije, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Kada nastupi mjesec ramazan muslimani su duni postiti. Onaj ko zna da je propustio neki dan posta duan ga je napostiti, a onaj ko sazna da je postio na bajram neka istigfar uini i zamoli Allaha, d., za oprost. Ovdje elim posebno naglasiti da u sluaju da neka zemlja zakasni s objavljivanjem poetka posta ili bajrama, pojedinci koji su saznali za mijenu koja je erijatski utvreena na nekom dijelu zemaljske kugle treba da poste, odnosno mrse, ali ne treba da to javno u masama propagiraju kako ne bi izazvali smutnju u zajednici, s obzirom da u zajednici imaju voe koje su na sebe preuzele taj teret i obavezali se da e ih obavijestiti o poetku i zavretku posta. To je posebno vano u sluaju bajram-namaza. ak i kada bi negdje objavljivanje bajrama kasnilo dan ili dva, muslimani tog podruja duni su da bajramuju isti dan, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao: ...bajram je kad mrsite, a kurban-bajram je kad kurbane koljete. Tirmizi kae: Neki uenjaci su ovaj hadis protumaili da se posti i mrsi sa veinom. (Tirmizi, Sunen, Kitabus-savm, br. 697.) Dakle, bajram-namaz mora se klanjati kada se to zvanino odredi u nekoj zemlji kako bi se klanjalo sa veinom. Koje su posljedice za onog ko mrsi poslije mlaaka i posti poslije mlaaka?
Stranica 126 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada e doi do uvoenja jedinstvenog astronomskog kalendara u cilju postizanja jedinstva muslimana? Koliko je to erijatski opravdano?
Postojanje preciznog i jedinstevenog astronomskog kalendara dobra je ideja koju treba podravati, jer se time uspostavlja jedinstvo islamkog ummeta u tom segmentu i zahvaljuje Allahu, d., na spoznaji koju je On ovjeku omoguio. Ne mislim da e trenutne vlasti u islamskom svijetu tako neto dozvoliti, jer svijetu u kome ivimo, naroito zapadnim zemljama i Rusiji ne odgovara da se islamski svijet ujedini u bilo emu pa makar se radilo i o kalendaru. Meutim, ak i kada bi i dolo do uvoenja jedinstvenog astronomskog kalendara, smatram da oslonac u utvrivanju poetka i kraja posta treba i dalje da bude u vienju mlaaka ljudskim okom, pri emu se ovjek treba koristiti svim suvremenim dostignuima, matematikim i mehanikim koja mu mogu pomoi da to vienje lake i na vrijeme ostvari. Vienje okom ne samo da slijedi jasnu odredbu u hadisu, nego je to vienje i najrelevantnije zbog toga to je takvo vienje najjai vid spoznaje. Na to upuuju neki ajeti u suri Et-Tekasur. Allah, d.,u treem i etvrtom ajetu spominje spoznaju. U petom ajetu spominje se vii stepen spoznaje ilmu -l-jekin tj. sigurno znanje. U sedmom ajetu se spominje najvii stepen spoznaje, a to je ajnu-ljekin vienje: okom sigurnim. Prema tome, vienje okom sigurnim, najjai je i najsigurniji vid spoznaje, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Post je stroga dunost (farz) svakoj osobi koja je u islamu i koja ispunjava sljedee uvjete: a) da je erijatski punoljetna; b) da je razumna; c) da nije na putu; d) da nema neko drugo erijatski validno opravdanje da ne posti, kao to je bolest, hajz i nifas za enu itd. Osoba koja ispunjavaju prva dva uslova duna je eventualno proputene dane napostiti, ukoliko je u stanju, ako ne, onda je duna za svaki proputeni dan dati fidju (iskup). Pitanje: Odgovor: Takva osoba e preostali dio dana postiti s obzirom da osoba koja je duna postiti ne smije u toku ramazana raditi neto to ponitava post. S druge strane, ta osoba duna je taj dan nadoknaditi (napostiti) jer za ispravnost ramazanskog posta, izmeu ostalog, potrebno je zanijetiti post prije zore, a ona to nije uinila. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Onaj ko u toku noi nije zapoeo svoj post tome nema posta. (Nesai, Sunen, Kitabus-savm, br. 2294.) Ovdje se misli na ramazanski post, jer postoje hadisi koji govore da je dozvoljeno nafilu zanijetiti sve do podne ukoliko osoba nije neto u meuvremenu uradila to ponitava post. Kako e postupiti osoba koja je tek nakon izlaska sunca saznala da je nastupio ramazan? Kome je post obavezan?
Stranica 127 od 416
Pitanje:
Akam je nastupio desetak minuta prije polijetanja aviona tako da smo se iftarili dok je avion bio na zemlji. Meutim, kada je avion uzletio sunce smo mogli vidjeti jo jedan dugi period. Da li je na post ispravan?
Odgovor: Da, va post je ispravan jer ste ispunili uvjet i postili od zore do zalaska sunca. Meutim, da je kojim sluajem avion uzletio prije zalaska sunca tada se ne biste mogli iftariti sve dok sunca ima na horizontu bez obzira to je na zemlji iznad koje letite akam nastupio. To zbog toga jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Kada no odovud doe i dan tamo ode i sunce zae tada se posta iftari. (Sahihu-l-Buhari, Kitabus-savm, br. 1954, Sahihu Muslim, Kitabus-sijam, br. 1100.) Dakle, uslov za postaa, da bi se mogao iftariti, jeste da sunce zae. Naravno, ovdje se izuzimaju oni koji ive u blizini polova gdje dani znaju biti izuzetno dugi. Pitanje: Odgovor: injenica je da je muslimanu dozvoljeno da ivi i u nemuslimanskoj sredini. Poslanik, s.a.v.s, rekao je ashabima u Meki da se isele u Abesiniju jer tamo ima pravedan vladar, a znamo da je taj pravedni vladar bio kranin. Prema tome, bitno je da sredina u kojoj ivi musliman bude takva da ga kao muslimana ne ugroava, tj. da musliman u njoj moe prakticirati islam. Normalno, to je sredina islamskija to se musliman u njoj osjea ljepe i ima manje problema. Na osnovu prethodno reenog, smatram da je boravak muslimana u nemuslimanskoj sredini dozvoljen pod sljedeim uslovima: a) da se u toj sredini potuju temeljna ljudska prava tako da musliman moe prakticirati makar temeljne principe islama i da se ne prisiljava da ini grijehe, b) da njegov identitet kao muslimana nije ugroen, tj. da ne postoji opasnost da e pod uticajem sredine skrenuti sa siratul-mustekima, c) da postoji opravdan razlog njegova boravka kao to je posao, izaslanstvo, misionarstvo itd. Treba naglasiti da su ljudi razliiti tako u pogledu drugog uslova svako treba sebe izmjeriti i onoga trenutka kada osjeti da ga sredina odvodi sa puta islama, dakle da njega sredina mijenja, a ne on sredinu, on tu sredinu mora napustiti i traiti onu koja e ga podupirati u dobru, a Allah, d., najbolje zna. Imam mogunost odlaska na zapad i da tamo dobijem stalni boravak. Postoji li kakva erijatska zapreka za to?
Stranica 128 od 416
Pitanje: Odgovor:
Molim vas da nam objasnite stav erijata u pogledu napada na Svjetski trgovaki centar u Njujorku i Pentagon u Vaingtonu.
Istaknute voe Islamskih pokreta poput lidera Muslimanske brae profesora Mustafe Mehura, lidara pokreta El-Demaa el-Islamijja prof. Kadi Husejna, zatim istaknuta ulema poput dr. Jusufa el-Kardavija, zatim sve istaknute Islamske institucije poput El-Ezhera, osudili su ubijanje nevinih civila i ruenje civilizacijskih dostignua, a koja su se desila jedanaestog septembra u Njujorku i Vaingtonu. To je ono to svaki musliman osjea i treba da osjea kada su u pitanju nevine rtve, bez obzira radilo se o muslimanima ili nemuslimanima. Meutim, treba naglasiti da muslimani kako saosjeaju sa nevinim rtvama u Americi isto tako saosjeaju sa svojom braom i sestrama po vjeri koji trpe nepravdu, nasilje i teror u Kamiru, Palestini, eeniji, Mindanau i tako redom. Volio bih kada bi Amerika iz onoga to joj se desilo uzela pouku i shvatila da ne moe gaziti nemone i siromane, a da neko od tih kojima je nasilje uinjeno ne pokua da se osveti. Amerika mora malo ee da se prisjea svojih grijeha. Koliko su suza prolile indijanske majke za svojom djecom, braom i oevima koji su nemilosrdno istrebljivani, koliko su one suza prolile za svojom zemljom sa koje su njihova plemena etniki oiena, koliko su suza prolile vijetnamske majke ija su djeca, braa i oevi branei svoju zemlju bili spaljivani napalmbombama, koliko suza su prolili preivjeli iznakaeni stanovnici Hiroime i Nagasakija, koliko su dova protiv Amerike uputile majke muslimanke u Palestini, Egiptu, Saudi Arabiji, Iraku, Somaliji, Libiji, Aliru itd. Koliko su dova protiv Amerike uputili hatibi na hutbama diljem islamskog svijeta u zadnjih pedeset godina?! Ako samo jedna dova bude usliana kod Allaha, d., siguran sam da Ameriku ekaju jo gori dani. Ne moraju ti dani doi od Usame ibn Ladina ili nekog drugog muslimana. Amerika je puna osoba poput Timoti Mek Veja, puna razliitih rasa, klanova, organizovanih bandi, i ega jo ne. Ako Allah, d., da pa se te razliitosti sukobe, Amerika e se rastoiti u dravice i to rastakanje nee biti bezbolno. Ulazak u rat sa Afganistanom sigurno e Americi donijeti gubitke i to samo gubitke i moe biti poetak njenog rastakanja. Afganistan je zemlja koju do sada niko nije pokorio. Sovjeti su sigurno bili u boljem poloaju u borbi protiv Afganistana nego to su Amerikanci, ako ni zbog ega drugog a ono zbog toga to su sa kunog praga mogli tui koji su dio htjeli u Afganistanu, a Amerikanci to nee moi. Ameriki narod treba znati da Afganistanci nemaju ta izgubiti. Oni nemaju ni svjetskih trgovakih centara, niti bilo kakve infrastrukture, gotovo nita to bi vrijedilo da se na to uputi raketa od milion i vie dolara. Jedino vrijedno to Afganistanci imaju jesu njihovi ivoti, ali, po njihovom ispoljavanju elje da presele kao ehidi, ini se da oni vie vole ehadet nego ivot, jer svi eljno ekaju da se rijee ovodunjaluke bijede i siromatva i presele se u dennetske ljepote. Tano je da se svijet, cijeli svijet, ukoliko sebi eli dobro mora aktivno ukljuiti u borbu protiv terorizma. Meutim, smatram da je prvo potrebno definisati terorizam, jer u ovakvoj situaciji svako e terorizam definisati kako njemu odgovara i pod firmom terorizma razraunavati se sa svojim protivnicima bez obzira ko oni bili, bili oni legitimni borci za svoja prava ili ne. Ve smo svjedoci krenja osnovnih ljudskih prava u veini zemalja, ak i u onim najdemokratskijim, a sve pod firmom borbe protiv terorizma. Svijet se, nakon to definie terorizam, mora uhvatiti u borbu sa korijenima terorizma, jer samo tako se terorizam moe iskorijeniti. ta moemo oekivati od Palestinca kome su Izraelci sve pobili i kuu mu zapalili nego da se umota u eksploziv i zajedno sa onima koji su mu to uradili odleti u zrak. Od njega moemo oekivati i da kae: Ako takvu akciju ne mogu izvriti u Izraelu, mogu u Americi koja Izrael otvoreno pomae u genocidu protiv palestinskog naroda. Dakle, treba ukloniti nepravdu prema ljudima, bez obzira ko ti ljudi bili i tek tada postoji mogunost da se radikalno smanji broj potencijalnih terorista. Nadalje, svijet se treba pozabaviti pitanjem na koje su ukazali mnogi u svijetu a to je da se protiv terorizma nije moralno boriti terorizmom. injenica je da je to est sluaj. Terorizam sigurno za sobom povlai terorizam, te onaj ko istinski eli da se bori protiv terorizma nee i sam biti terorista. Uglavnom, narodna poslovica kae da ono to ovjek posije to e i ponjeti, pa neka svako dobro razmisli
ta sije. Pitanje: Odgovor: Ukoliko se zakune Allahom, d., ili nekim Njegovim lijepim imenom i ta zakletva kao i oni na koje se ona odnosi (mu i njegova supruga) budu ispunjavali odreene uvjete, tada je, u sluaju da prekri svoju zakletvu, mu duan uiniti kefaret za zakletvu, a ako prou etiri mjeseca i on tu zakletvu ne prekri, tada nastupa definitivni razvod braka bez potrebe da to supruga trai od suda. Ukoliko pak kae: Ako ti priem duan sam uiniti to i to, npr. otii na had, tada je duan, ako to prekri izvriti zavjet, tj. otii na had. O ovom propisu Allah, d., kae: Onima koji se zakunu da se nee pribliavati enama svojim, rok je samo etiri mjeseca; i ako se vrate enama, pa, Allah doista prata i milostiv je; a ako odlue da se rastave, pa, Allah doista sve uje i zna. (El-Bekare, 226-227) Pitanje: Odgovor: Izgovor tih rijei naziva se ziharom koji je erijatom zabranjen. Meutim, ukoliko se desi i ukoliko su svi uslovi ispunjeni tada je, prije nego se vrati svojoj supruzi, mu duan izvriti kefaret, po redoslijedu kako se o tome govori u suri El-Mudadele: Oni od vas koji enama svojim reknu da im vie nisu doputene, kao to im nisu doputene majke njihove, - a one nisu majke njihove, majke njihove su samo one koje su ih rodile-, oni, zaista, govore rune rijei i neistinu a Allah sigurno brie grijehe i prata. Oni koji enama svojim reknu da im nisu doputene, kao to im nisu doputene majke njihove, a onda odlue da s njima nastave da ive, duni su, prije nego to jedni drugo dodirnu, da jednog roba ropstva oslobode. To vam se nareuje, a Allah dobro zna ono to vi radite. Onaj koji ne nae, duan je da dva mjeseca posti uzastopce prije nego jedno drugo dodirne. A onaj ko ne moe, duan je da ezdeset siromaha nahrani, zato da biste potvrdili da u Allaha i Poslanika Njegova vjerujete. To su Allahovi propisi. A nevjernike eka patnja nesnosna. (El-Mudadele, 2-4.) Ukoliko se desi da mu prie supruzi prije negoli uini kefaret, tada je duan, uz kefaret, uiniti istigfar, molei Allaha, d., da mu oprosti to je prekrio propis. Ukoliko mu kae svojoj supruzi: Ti si mi kao lea moje majke, koje su pravne posljedice? Ukoliko se mu zakune da nee prilaziti svojoj supruzi, koje su pravne posljedice?
Stranica 130 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada dvije ili vie osoba stignu u damiju nakon to je imam predao selam, da li e klanjati pojedinano ili u dematu?
O ovom pitanju postoji razilaenje meu ulemom. Hanefije kau da e svako klanjati pojedinano u damiji u kojoj ima zvanini imam, a kao dokaz navode primjer da je Poslanik, s.a.v.s, jedanput iziao iz Medine da pomiri stanovnike dva beduinska kvarta. Kada se vratio u damiju ashabi su ve bili klanjali. On nije oformio demat u damiji, nego je otiao svojoj kui i klanjao u dematu sa svojom porodicom. (Kasani, Bedaius-sanai, 1/156) Nadalje, oni svoj stav obrazlau bojaznou da se ljudi ne naviknu kasniti u demat, pod izgovorom da e uvijek nai nekoga s kim e moi uspostaviti demat i tako postii sevab demata. S hanefijama se u vezi s tim pitanjem slau afija, Malik, Sevri, Evzai i Lejs. (Vidi: Kurtubi, El-Kafi, str. 51, Ibn Kudame, El-Mugni, 3/10) Drugo miljenje zastupaju hanbelije, a to je stav Ibn Mesuda, Ataa, Hasana, Nehaija i Ishaka.. (Vidi: El-Mukni mea E-erh El-Kebir vel-Insaf, 4/285-287) Po njima, ukoliko damijski imam klanja namaz, a potom pristignu dvije ili vie osoba, mustehab im je klanjati u dematu, imajui u vidu da je namaz u dematu, kako je Poslanik, s.a.v.s, rekao, vredniji od namaza klanjanog pojedinano za dvadeset pet, odnosno dvadeset sedam dereda. (Sahihu-l-Buhari, Kitabu-lezan, br.645. 646) Isto tako, zabiljeeno je da je neki ovjek pristigao u damiju, a Poslanik, s.a.v.s, ve je bio klanjao. Poslanik, s.a.v.s, upitao je ashabe da li ima neko meu njima da tom to je tek uao da sadaku klanjajui sa njim u dematu, to jasno ukazuje da se demat preporuuje i onda ako se u damiji ve klanjalo. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabus-salati, br. 220) Ovo drugo miljenje ispravnije je jer ima jae dokaze. Neke hanbelije su iz tog stava izuzele tri damije (Harem u Meki, Alejhisselamovu damiju u Medini i Aksa damiju u Jerusalimu) i za njih rekli da u njima ne treba uspostavljati drugi demat kako ljudi ne bi kasnili i ljenarili i kako bi se izbjegao eventualni fitnet i cijepanje muslimana. Smatram da, openito posmatrano, to ne stoji. Bilo bi ispravno, ukoliko postoje pokuaji erijatski neutemeljenog bojkotiranja damijskog imama i frakcionatva, da se za takve demate kae da su mekruh, ili haram, kao i za demat onih ljudi koji namjerno, bez erijatski opravdanog razloga, kasne da ne bi klanjali u prvom dematu itd, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Kada se u jednom mjestu utvrdi poetak ramazana, da li su muslimani diljem svijeta duni njih slijediti s obzirom na tehniko-telekomunikacijska dostignua i mogunost da svi na vrijeme budu obavijeteni?
Odgovor: Islamska ulema u prijanjim vremenima razila se u miljenju da li geografski udaljena mjesta imaju razliite mijene i da li to treba uzimati u obzir pri odreivanju poetka i zavretka posta. Velika veina, ipak, smatra da muslimani treba da zajedno zaposte i zajedno bajramuju. To miljenje je punovano u islamskom pravu, jer je ono u skladu sa vjerodostojnim hadisom u kom se Muhammed, s.a.v.s, obraa svome ummetu rijeima: Postite kada ga vidite... (Sahihul-Buhari, Kitabus-savm, br. 1909.) Ono je, u nae vrijeme, i nauno potvreno jer je utvreno da se mlaak raa u jednom trenutku za cijelu Zemaljsku kuglu, ali ga zbog irine prostora ne mogu svi na Zemlji u tom trenutku vidjeti, tako da npr. ako ga vide u Rabatu u Maroku, u Meki ga teko mogu vidjeti, a u Indoneziji ne mogu nikako. (El-Mevsua el-arabijje el-alemije, 7/8687.) Prema tome, ukoliko muslimani bilo gdje erijatski utvrde poetak ramazana, svi ostali do kojih dopre ta vijest duni su da poste, a njihovi pretpostavljeni duni su da ih o tome obavijeste. Meutim, ukoliko doe do razilaenja u miljenju onda treba slijediti zajednicu u kojoj se ivi i ravnat se soram veine.
Stranica 131 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada nastupa novi lunarni mjesec?
Lunarni mjesec nastupa kada se mlaak vidi poslije zalaska sunca. Dakle, mladi mjesec mora se vidjeti poslije zalaska sunca makar jedan trenutak da bismo mogli rei da je nastupio novi lunarni mjesec. Pitanje: Odgovor: Pasivno bavljenje sportom, tj. posmatrajne sportskih nadmetanja, ukoliko je u granicama dozvoljene zabave i oputanja nije zabranjeno. Dakle, ukoliko u tome nema pretjerivanja, ukoliko nema zapostavljanja obaveza, ukoliko nema nekih drugih grijeha kao to su psovke, svae, uvrede, kockanje, klaenje, gledanje onog to je haram gledati itd, onda posmatranje sportskih nadmetanja, u tim okvirima, nije grijeh. Poslanik, s.a.v.s, sam je podrao neka sportska takmienja kao to su trke deva. Poslanik, s.a.v.s, dao je da se njegova deva utrkuje sa drugima. Imao je devu po imenu El-Gadbau i bila je nepobjediva. Jednom prilikom doao je neki beduin na jahaoj devi koja ju je u trci pobijedila. To je teko palo muslimanima. Pria se proirila kako je El-Gadba pobijeena, na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao: Zaista je Allahovo pravo da spusti sve to se od dunjaluka uzdigne. (Sahihu-l-Buhari, Kitabur-rekaik, br. 6501) Neka sportska takmienja on je odobrio, kao kad ga je Seleme b. el-Ekve pitao da mu dopusti da se utrkuje do Medine sa jednim ensarijom koji je sebi traio protivnika (Vidi: Sahihu Muslim, Kitabu-l-dihadi ves-sijer, br. 1807), a u nekim je i sam uestvovao, kao kada se npr. utrkivao sa Aiom, r.a. Pitanje: Primio sam islam i oenio se muslimankom. Kada sam malo bolje upoznao islam saznao sam da je moja supruga iijka. Mogu li s njom ostati u braku imajui u vidu da sam ja sunija i da elim prakticirati i ivjeti izvorni islam? Da li je, po erijatu, dozvoljeno pratiti sportska takmienja, npr. gledati nogometne utakmice, pratiti NBA ligu i slino?
Odgovor: U osnovi, ti s njom moe ostati u braku, ali ukoliko e razlike meu vama voditi u konflikte, ukoliko e djeca sutra patiti zbog toga to e svaki roditelj usmjeravati dijete drugim putem, ja bih vam preporuio razvod. Molim Allaha, d., da vam pomogne da donesete za vas najbolju odluku. Klanjajte istiharu i molite Allaha, d., za ispravnu odluku. Pitanje: Odgovor: Preporuio bih muslimanima sportove koje im je preporuio Allahov poslanik, s.a.v.s, a to su plivanje, streljatvo i jahanje. Poslije toga, preporuio bih im sve sportove koje vole, kojima e odravati kondiciju svoga tijela i koji u osnovi nisu erijatom zabranjeni, a tu spada veina sportova. Koju vrstu sporta preporuujete muslimanima i muslimankama?
Stranica 132 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li ena klanjati bez arapa kada je u kui i kada je nee vidjeti mukarac koji joj nije mahrem?
Moe, ukoliko mantil, haljina ili dimije pokrivaju stopala. Naime, veina islamske uleme smatra da su stopala ene stidno mjesto (avret), te prema tome moraju biti pokrivena u namazu, tako to e ona obui dug ogrta, haljinu i tome slino. To razumijemo iz hadisa koji biljei Ebu Davud u Sunenu od Ummu Seleme u Kitab es-Salat, br. 545. Ovaj hadis prenose jo neki prenosioci. (Vidi: Nejlu-l-Evtar, 2/69). Ummu Selema je upitala moe li ena klanjati u (enskoj) koulji i velu (mahrami), bez ogrtaa i on je odgovorio potvrdno, pod uslovom da je koulja prostrana tako da pokriva stopala. Treba naglasiti da to nije jedinstven stav islamske uleme i da ima utemeljeno miljenje koje kae da stopala ene u namazu ne moraju biti pokrivena. Preporuujem sestrama da, po mogunosti, stopala pokriju, ali isto tako smatram da se ne moe rei da namaz nije ispravan ako se klanja otkrivenih stopala, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Preporuujem muslimankama da odravaju higijenu svojih ruku na islamski nain i da se ne povode za onima koji ne prakticiraju islam. Najljepe ruke su one koje su najistije, a nokti uveliko oteavaju odravanje higijene i zahtijevaju da se na njih troi vrijeme koje se moe svrsishodnije iskoristiti. Bakterije i ostali mikroorganizmi, koji mogu biti i smrtonosni, najlake se skrivaju ispod noktiju i tamo se mogu najbolje razmnoavati. Prema tome, dugi nokti nisu izvor ljepote, nego izvor neistoe, pa prema tome i izvor opasnosti po ovjeka. Oni koji osjeaju suprotno treba da promijene svoj sistem vrednovanja u tom pogledu. Podrezivanje noktiju je prirodni zakon (fitra) koji su prakticirali svi poslanici. O tome govore mnogobrojni vjerodostojni hadisi. (Vidi: Sahihu-l-Buhari, Kitabul-libas, Sahihu Muslim,Kitabuttahare.) Podrezivanje noktiju je vid higijene, a higijena je dio islama. Sunnet je da se nokti podrezuju jednom sedmino. Lijepo je da se to ini etvrtkom jer postoji hadis koji to preporuuje. (Vidi: Dejlemi, Kitabu Firdevsi-l-ahbar, 5/415) U svakom sluaju, trebalo bi da muslimanka podree nokte im se ukae potreba, s tim da period izmeu dva podrezivanja ne smije biti dui od etrdeset dana, jer je Poslanik, s.a.v.s,, u sahih hadisu, zabranio da se taj period prekorauje. (Vidi: Sahihu Muslim, Kitabut-tahare, Babu hisalil-fitre.) Bilo da ih podrezuje sedmino ili kad se ukae potreba, ili makar jedanput u etrdeset dana, ona je svakodnevno duna odravati njihovu higijenu, bez obzira da li su nokti dui ili krai. Da li vjernica koja klanja moe nositi malo due nokte?
Stranica 133 od 416
Pitanje:
Kako islam gleda na muslimane koji idu u damiju, a kod kue sa svojom enom i djecom gledaju nemoralne filmove i ine neke nemoralne radnje, bilo javno ili tajno?
Odgovor: Musliman koji ide u damiju, isto kao i onaj koji ne ide, moe biti zaveden od ejtana. Niko od ljudi nije imun na grijehe. Meutim, logino je da musliman koji ide u damiju ne ini velike grijehe i da ne ustrajava u grijeenju, zbog toga to on, prakticirajui islam, ima zatitu koju mu Allah, d., prua. Ukoliko vidimo muslimana da grijei, kao to je navedeni primjer u pitanju, onda u njegovu prakticiranju islama neto nije u redu. Npr. namaz ima, izmeu ostalog, ulogu da ovjeka sprijei da ini nedostojna i runa djela i nasilje. Ukoliko to ovjek ini, i pored toga to klanja, to znai da sa njegovim namazom neto nije u redu. Moda on taj namaz obavlja samo formalno, mehaniki, tako da njegov namaz na njega nimalo ne djeluje. Moda taj ovjek ivi u drutvu koje mu ne nareuje dobro i ne odvraa ga od zla itd. U svakom sluaju duni smo emanet islama prenositi, duni smo ljudima pomagati da savladaju ejtana i prestanu raditi loa djela, te ti preporuujem da lijepom rijeju i savjetom pokua djelovati na tog muslimana koji, i pored toga to ide u damiju, radi to runo djelo. Spomenutom muslimanu koji, uprkos injenici da ide u damiju, elim ukazati na injenicu da e odgovarati za ono to svojim organima radi i da e biti odgovoran za svoju porodicu, jer svi smo mi pastiri i svi smo odgovorni za svoje stado. Pitanje: Odgovor: Imajui u vidu da se u sluaju svjedoenja pri sklapanju braka radi o primanju neega k znanju i imajui u vidu sredinu u kojoj ivimo, gdje bi mnoga prava bila izgubljena kada bi se kao uvjet za svjedoke postavljala pravednost (adala) sa najviim standardima, smatram da se kod nas moe primjenjivati miljenje hanefija koji ne uvjetuju pravednost u sluaju svjedoka pri sklapanja braka. Prema tome, osoba koja ponekad konzumira alkohol, u sluaju da nema druge osobe koja javno ne ini velike grijehe, moe, kada je u svjesnom stanju, biti svjedok pri sklapanju braka, a Allah, d., najbolje zna. Normalno, ako ima priliku da izabere za svjedoka osobu koja ni ini velike grijehe to je pree. Pitanje: ena me je samovoljno napustila i trai razvod. Sa sobom je odvela djecu i ne d da ih vidim. Da li da joj dam razvod i imam li pravo povratiti mehr koji sam joj isplatio '98. godine? Da li osoba koja ponekad konzumira alkohol moe biti svjedok pri sklapanju braka?
Odgovor: Iz tvog podueg pisma ini mi se da se tvoja supruga ne eli tebi vratiti i nije joj toliko stalo da ispotuje erijatske propise. Predlaem ti da da sve od sebe kako bi sauvao brak, a ako u tome ne uspije tada udovolji njenom zahtjevu. Ti ima pravo, s obzirom da je ona traila razvod, povratiti cijeli mehr koji si joj dao, pa ak da trai i vie od toga.
Stranica 134 od 416
Pitanje:
Nekoliko godina sam presnimavao i prodavao kasete sa narodnim i zabavnim pjesmama. Prole godine sam odluio da to vie ne radim i iskreno sam se pokajao. elim da znam kakav je status imetka koji sam na taj nain zaradio uz napomenu da izvjestan dio tog imetka jo uvijek posjedujem kod sebe.
Odgovor: Za imetak koji si zaradio na takav nain i potroio ga treba se pokajati i Allaha, d., zamoliti za oprost. Imetak koji ima podijeli u dobrotvorne svrhe imajui na umu da to nije sadaka nego oslobaanje od haram imetka. Ukoliko ima kaseta sa tim sadrajem njih se moe osloboditi tako to e preko njih presnimiti halal sadraje. Molim Allaha, d., da ti pomogne da istraje na Pravom putu. Amin. Pitanje: Odgovor: Ukoliko u BiH ne mogu nai posao, a u inostranstvu mogu i ukoliko njihov odlazak nee ugroziti njihov identitet kao muslimana, tada nema smetnje za njihov odlazak, u nadi da e tim svojim odlaskom postii dobro ovoga svijeta i ahireta. Onima koji odu, preporuujem da ostanu vezani za svoju rodnu grudu, jer gdje god dou uglavnom e biti tretirani kao stranci a moda doive da u tim zemljama jednoga dana postanu i nepoeljni. Pitanje: Radim u mehaniarskoj radionici. Ponekad se desi da doe neki moj kolega radi popravke auta i ja mu naplatim samo dijelove bez svog rada ili pak uzmem za svoj rad simbolinu naknadu. Da li je moj postupak ispravan? Da li je dozvoljeno muslimanskoj omladini da naputa BiH i odlazi na rad u inostranstvu?
Odgovor: Tvoj postupak je pogrean jer pravi tetu vlasniku mehaniarske radnje koji te plaa da odreeno radno vrijeme radi za njega. Da bi tvoj postupak bio ispravan mora upitati vlasnika da ti dopusti da svome poznaniku naplati manje nego to je uobiajeno, ili eventualno da mu nita ne naplati. Nema smetnje da van radnog vremena postupa po svojoj elji, ali, ukoliko koristi prostor ili alatke iz radnje, mora pitati njihovog vlasnika. Pravno pravilo u erijatu glasi: Koritenje tue imovine bez dozvole vlasnika nije dozvoljeno. Pitanje: Radimo u privatnom preduzeu. Na gazda je dobar ovjek i esto nas alje da pomaemo izbjeglicama i raseljenim licima koja se vraaju na svoja ognjita. Interesuje nas kome se upisuju u sevap ta dobra djela, naem gazdi ili nama koji odraujemo posao na terenu?
Odgovor: Sevapi za posao koji uradite u toku radnog vremena idu na raun vaeg gazde koji vam daje plau. Moda i vi u datoj situaciji imate ansu da ostvarite neke sevape ukoliko imate iskren nijet da to bolje pomognete ljudima radi postizanja Allahova, d., zadovoljstva i na tom planu uloite vei napor od onog koji ste obavezni ugovorom o poslu.
Stranica 135 od 416
Pitanje:
Otac me je na samrti obavijestio da je ukrao mercedes koji je jo uvijek kod nas. On ne zna od koga ga je ukrao. Ja bih elio da se tog auta rijeim i na neki nain dam iskup za oev postupak. Kako to mogu uiniti?
Odgovor: To e uiniti tako to e pokuati nai vlasnika tog auta ili njegove nasljednike i vratiti ima auto uz nadoknadu vrijednosti koju je auto izgubio i tete koju je vlasnik auta pretrpio, a koju e utvrditi neovisna komisija. Raspitaj se u policijskoj stanici na podruju na kom pretpostavlja da je auto ukradeno u pretpostavljenom periodu. Ukoliko ne uspije nai vlasnika vrijednost koju je to auto imao u vrijeme kada je ukraden podijelit e u humanitarne svrhe propisane erijatom. Preporuio bih ti da uz to i sam auto da u humanitarnu svrhu. Pitanje: Odgovor: Da, nema smetnje za to. tavie, tvoj odlazak na njenu sahranu je vid odravanja rodbinskih veza koje su erijatom propisane. U sluaju da ne bude niko rodbinski blii od tebe da se pobrine o njenoj sahrani, ti si obavezan da se za to pobrine. Normalno, kao musliman za vrijeme sahrane nee raditi ono to je islamom zabranjeno, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne, ne postoji bida hasene. Ono to neko smatra dobrom novotarijom ustvari je stvar opeg dobra (masleha mursele). Tu se ubrajaju sve inovacije korisne ljudima. Pitanje: Ja sam sebi odredio da u toku dana i noi klanjam toliko rekata i prouim odreeni zikr. Kada je za to saznao jedan moj brat u vjeri ukorio me i rekao da to nije dozvoljeno, jer tako neto ne postoji u sunnetu. Da li je on u pravu? Postoji li dobra novotarija (bida hasene)? Roditelji su mi bili nemuslimani, a ja sam u islamu. Da li svojoj tetki koja je pravoslavne vjere mogu otii na sahranu?
Odgovor: Ukoliko si ti za sebe isplanirao da svaki dan klanja toliko rekata nafile, da proui toliko iz Kurana, da toliko puta proui odreene dove itd, nadam se da za to nema smetnje pod uslovom da to ne smatra propisanim i da tome ne poziva druge, ne u smislu da oni ine dobra djela koja ti ini nego u smislu da ih nagovara da rade isto to i ti radi, a Allah, d., najbolje zna. Koristim se ovom prilikom da pozovem muslimane da se upoznaju s Poslanikovom, s.a.v.s, praksom u pogledu dobrovoljnih namaza (nafila), dova itd. Sigurnije je slijediti ono to je bilo u njegovoj praksi, a sigurno se u njegovoj praksi moe nai ono to je dovoljno svakom muslimanu, ak i onome koji nafilama eli postii najvie stepene u Dennetu.
Stranica 136 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kako gledate na razne optube koje muslimani upuuju na raun uleme bilo suvremene ili one koja je ivjela u prolim vremenima?
To je veliko zlo s kojim se suoava islamski ummet. Oni koji optuuju ulemu na nain kojim se rui njihov integritet i autoritet uveliko grijee, bilo da su te optube istinite ili ne. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Ko ne potuje starije i nema samilosti prema mlaima nije od nas. elim ovom prilikom da upozorim iskrenu brau i sestre u islamu, one koji stvarno svojom duom ele ivjeti i prakticirati islam na sljedee: i onog trenutka kada ne prihvate miljenje nekog alima, prihvatajui miljenje drugog, i onog trenutka kada smatraju da je dotini alim napravio jasnu greku, urpkos tome moraju uvati i tititi njegov integritet, jer ako tako ne budu postupili mogu potpasti pod znaenje spomenutog hadisa. Ako je Allah, d., zatitio integritet starijeg i uevnijeg, i pored toga to je odredio da svi ljudi grijee, ako je iskrenog alima nagradio jednim sevapom i kad pogrijei, otkud nam pravo da o njima runo govorimo i da ih optuujemo zbog njihovih greaka!? Pitanje: Odgovor: Niko nema pravo da ometa one koji u damiji klanjaju i obraaju se Allahu, d., dovom, uenjem Kurana, ili rade neto drugo za to su damije izgraene, kao to je izuavanje korisne nauke itd, bilo da se to ometanje ogleda u glasnom govoru, proizvodnji buke i galame u damiji, ili van nje. Poslanik, s.a.v.s, zabranio je ashabima da ue naglas u namazu kad klanjaju u damiji kako ne bi druge ometali. (Vidi hadis br. 4692 u Musnedu imama Ahmeda.) Ukoliko je klanjau zabranjeno da ui naglas dok neko klanja pored njega, onda je svakako zabranjeno ometati klanjaa glasnim razgovorom ili neim drugim. Ovdje posebno elim ukazati na pogrenu metodu koju imaju neka naa braa u pogledu objanjavanja pitanja zikra poslije farznamaza. U elji da kau kako treba zikr initi odmah poslije farza, a ne poslije sunneta, oni se raspriaju im imam preda selam. elim ukazati toj brai da, po islamskom uenju, cilj ne opravdava sredstvo, kao to ue neke filozofije. U islamu i cilj i sredstvo moraju biti dozvoljeni (halal). Dakle, u konkretnom sluaju potrebno je ukazati na spomenuto pitanje, mudro i lijepim savjetom, kako Kuran od nas zahtijeva u sto dvadeset petom ajetu sere En-Nahl. elim, takoe, ukazati da neki klanjai imaju obiaj da ue malo glasnije dok su u namazu, tako da ometaju one koji klanjaju u njihovoj blizini. To je pogreno, jer kako smo vidjeli Poslanik, s.a.v.s, to je zabranio. Dakle, kada klanjamo treba da uimo u sebi tako da nas ne uje onaj ko klanja pored nas, a Allah, d., najbolje zna. Da li je dozvoljeno u damiji naglas priati u vrijeme dok drugi klanjaju, ili ue Kuran?
Stranica 137 od 416
Pitanje:
Puno radim mimo radnog vremena tako da kada doem na posao u fabriku budem umoran i nenaspavan. Vrijeme u fabrici provedem u zabuavanju i ljenarenju. Da li sam za to grijean?
Odgovor: Da, ti si grijean u granici neispunjavanja date obaveze prema poslodavcu s kojim si potpisao radni ugovor, odnosno prema svim radnicima koji rade, a s kojima ti koji ljenari dijeli zaradu koju su oni zaradili, a ne ti. Musliman je duan ispuniti dati ugovor i ne smije ljude varati. Onaj ko nas vara nije od nas, stoji u hadisu. Prema tome, ako uz posao u fabrici ti moe i privatno raditi a da ne umanji svoje radne sposobnosti, za to nema smetnje. Meutim, ukoliko e time umanjiti svoje radne sposobnosti i nee u fabrici moi ispuniti dato obeanje, tada si grijean za taj propust. O svemu tome treba imati jasan dogovor sa poslodavcem i svako treba da se dri dogovora, kako poslodavac tako i radnik. Pitanje: Odgovor: Poslanik, s.a.v.s, nije pravio razliku u kupoprodaji izmeu muslimana i nemuslimana. On je kupovao od jevreja isto kao i od muslimana. Dakle, sa nemuslimanima koji se prema muslimanima odnose korektno musliman moe slobodno trgovati i suraivati u dobru. Meutim, muslimanu nije dozvoljeno pomagati onog nemuslimana koji se neprijateljski odnosi prema muslimanima ili im planira neprijateljstvo. Nadalje, muslimanu je, po erijatu, dozvoljeno uzvratiti istom mjerom. Prema tome, ako nemuslimani bojkotiraju muslimane i njihove proizvode, dozvoljeno je da muslimani uzvrate istom mjerom uz obavezu da vode rauna da ne prekre neki od opih erijatskih humanistikih propisa. Npr. ako bi Bonjacima u mjestima, u kojima su manjina, bila uskraena humanitarna pomo i lijenika briga samo zato to su muslimani, muslimanima, po erijatu, ne bi bilo dozvoljeno da uzvraaju istom mjerom i uskrauju humanitarnu pomo i ljeniku brigu bolesnim i siromanim nemuslimanima, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: to se tie borilakih sportova, oni su dozvoljeni sve dok ovjeku koriste, a ne donose tetu. Dakle, u karateu ne bi smjelo biti udaraca koji oteuju ovjekovo tijelo. Boks je, po erijatu, zabranjen zbog toga to je Poslanik, s.a.v.s, zabranio udaranje u lice jer je ono odraz ljepote Allahova, d., stvaranja, a u boksu su glavni udarci usmjereni upravo ka licu. U lice je zabranjeno udarati ivotinju, a kamoli ovjeka. Kada je pored njega proveden magarac ije lice je bilo igosano, Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Zar do vas nije dolo da sam ja prokleo onog ko ivotinju igoe po licu ili je po licu udari. (Ebu Davud, Sunen, Kitabu-l-dihad, br. 2564) Osim toga, Poslanik, s.a.v.s, zabranio je da se zavaaju ivotinje kako bi se borile. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabu-l-dihad, br. 1708, 1709, Ebu Davud, Sunen, Kitabu-l-dihad, br. 2562) Ako je to zabranjeno initi sa ivotinjama, u sluaju ljudi ta zabrana je jo jaa. Prema tome, sport kojim se kre spomenute zabrane po erijatu je zabranjen. Tu na prvom mjestu stoji boks, a zatim svaki drugi sport u kom se udara u lice ili nanosi bol tijelu. Sport treba da slui tijelu, da se kroz sport tijelo relaksira i jaa, a ne da se njime tijelo unitava. Da li su borilaki sportovi, poput boksa, karatea, duda itd. dozvoljeni po erijatu? Da li Bonjaci u BiH imaju obavezu da bojkotiraju robu i proizvode koji dolaze od Hrvata i Srba?
Stranica 138 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je za vrijeme dok se ui Etehijjatu u namazu bolje drati desni kaiprst stalno uzdignut i ne micati ga, ili je bolje stalno ga drati u pokretu?
Poslanikova, s.a.v.s, praksa bila je da kada spomene Allahovo, d., ime pokae kaiprstom izraavajui tako Njegovu jednou. To je bila njegova praksa i kada bi spomenuo Allahovo, d., ime pri uenju Etehijjatu. Normalno, pokazivanje kako je Allah, d., jedan, dakle, izraavanje tevhida je neto to ejtan najtee podnosi. Meutim, treba voditi rauna da ne pomognemo ejtana protiv ljudi. Otuda, pokretanje desnog kaiprsta, dok se ui Etehijjatu u namazu, treba da bude polahko tako da to moe primijetiti samo onaj ko posebno na to obrati panju (tj. onaj ko ne vodi rauna o svome namazu, nego o tuem). Nadalje, kaiprst se podie onda kad se spomene ime Uzvienog Allaha. Dakle, kada kaemo ettehijjatu lillahi, polahko emo podii kaiprst i vratiti ga nazad, zatim kad kaemo ve rahmetullahi uinit emo isto i tako redom. Prema tome, ne treba prst dizati brzo kao da nekom prijetimo, niti ga treba stalno drati uzdignutim, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Preporuka Poslanika, s.a.v.s, svojim sljedbenicima je da imaju to vie djece. Djeca su jedna od najveih blagodati koje je Allah, d., dao ovjeku na dunjaluku. Prema tome, muslimani i muslimanke ne treba da razmiljaju o sredstvima koja ometaju trudnou, osim ukoliko za tim postoji opravdana potreba kao npr, da je ena bolesna, ili je krhke tjelesne grae, tako da ne moe podnijeti trudnou svake godine, ili pak postoje neki drugi erijatom opravdani razlozi. Ukoliko ena ima erijatom opravdan razlog i mora da koristi sredstva protiv zaea potrebna joj je dozvola mua, jer mu ima pravo da mu njegova ena raa djecu. Kada dobije pristanak mua ena treba da izabere sredstvo i nain spreavanja trudnoe koji nee koditi zdravlju, jer je zabranjeno (haram) namjerno tetiti svome zdravlju. Koliko mi je poznato, sve pilule koje se koriste u tu svrhu su tetne po zdravlje, a neke su i smrtno opasne, jer dugom upotrebom izazivaju razliite bolesti, pa ak i rak. Preporuujem da se u slinim situacijama potrai struni savjet od povjerljivih strunih osoba u vezi s potrebom da se spreava trudnoa i najboljeg naina na koji se to moe uraditi. Pitanje: Odgovor: Tenost koja se pojavi kod nadraaja nije sperma. Pod spermom (ar. menj) podrazumijeva se samo ona tenost koja izlazi sa strau i u mlazu. Spermu treba oprati, a ukoliko se osui na odjei dovoljno ju je trljanjem istrati. Tenost koja se pojavljuje pri nadraaju je sluz (ar. mezj). Ona se smatra neistom. Isti je sluaj i sa sluzi koja izlazi nakon mokrenja, ili bola (ar. vedj). Ona se takoe smatra neistom i treba je oprati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Nema smetnje u koritenju takvih mirisa kada je u pitanju njihova vanjska upotreba, jer se taj alkohol odmah ispari, a, osim toga, mnoga suvremena ulema smatra da alkohol kao materija nije neist, te da se njegova zabrana odnosi na unoenje u organizam jer poremeuje razum. Mogu li se koristiti mirisi u ijem sastavu ima alkohola? Da li je sperma koja se pojavi prije odnosa ista? Da li mi je dozvoljeno uzimati pilule koje spreavaju trudnou?
Stranica 139 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno u akaidu (vjerovanju) kao dokaz koristiti slab (daif) hadis?
Slab hadis, openito, nije dozvoljeno koristiti kao dokaz. Dodue, neki to dozvoljavaju kada se radi o podsticanju na dobro i odvraanju od zla, kada znaenja tih hadisa imaju svoju potporu u validnim erijatskim dokazima. Uprkos tome, treba znati da korienje tih hadisa, ustvari, biva u smislu da su njihova znaenja ispravna i na njih ukazuju ispravni erijatski dokazi, ne u smislu da se iz tih slabih hadisa uzima odreeni propis. Prema tome, i u jednom i u drugom sluaju slab hadis ne koristi se kao dokaz za odreeni propis. Pitanje: Moja supruga radi u bolnici. Ja sam njome zadovoljan, meutim, zbog svoje prezauzetosti poslom ne prua mi dovoljno panje kao muu, tako da se bojim da ne odem u haram. Da li mi je u ovakvoj situaciji dunost oeniti se jo jednom enom?
Odgovor: S obzirom da postoji realna opasnost da ode u grijeh zbog toga to ti ena koju ima ne prua dovoljno panje smatram da ti je dunost oeniti se drugom. To zbog toga to si duan da se uva i kloni harama, a jedini nain je da oeni jo jednu enu. Meutim, prije negoli poduzme bilo koji korak u tom pravcu, porazgovaraj otvoreno sa svojom suprugom u nadi da e ona promijeniti svoj odnos prema tebi i pomoi ti da svoj problem rijei na jedan ili drugi nain, bilo da se ona promijeni time to e smanjiti broj radnih sati u bolnici, a moda te podri i da se oeni jo jednom enom. Ja, uglavnom, ne savjetujem, osim u odreenim sluajevima, da se neko eni drugom enom ukoliko e mu to razoriti postojei brak. Da bi ovjek uspio u dunjalukom ivotu mora puno saburiti, tako da ena mora saburiti s muem i mu sa enom. Meutim, u konkretnom sluaju kada je uvanje od bluda i nemorala u pitanju, tu nema alternative. ovjek je duan da se zatiti od bluda.
Stranica 140 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je potiranje lica rukama nakon predavanja selama u namazu i nakon prouene dove sunnet?
Potiranje lica rukama nakon predavanja selama u namazu nije zabiljeeno od Poslanika, s.a.v.s. Imajui u vidu da je Poslanik, s.a.v.s, klanjao godinama u prisustvu svojih ashaba nemogue je da oni to ne bi registrirali i prakticirali, posebno imajui u vidu njihovu revnost u slijeenju Poslanika, s.a.v.s, i injenicu da im je on naredio da klanjaju onako kako vide njega da klanja. to se pak tie potiranja lica nakon dove, u tom pogledu imamo hadis koji biljee Ebu Davud u Sunenu, Kitabu-l-vitr, Babud-dua, Ibn Madde u Sunenu, Kitabu ikametis-salati, Babu men refea jedejhi fid-duai ve meseha bihima vedhehu i Ahmed u Musnedu, 4/221. Hadis koji prenosi Ibn Madde glasi: Kada Allahu upuuje dovu, upuuj je okrenutih dlanova (ka nebu), a na okrenutih dlanova (ka zemlji), pa kada zavri potari njima svoje lice. Predanja ovog hadisa ejh Albani ocijenio je slabim. (Vidi: El-Albani, Daifu Suneni Ibn Madde, str. 87, Daifu Suneni Ebi Davud, 145-146.) Ibn Tejmijje veli: to se tie Poslanikova, s.a.v.s, dizanja ruku pri dovi, u tom pogledu preneseni su mnogi vjerodostojni hadisi, a to se tie njegovog potiranja lica rukama, od njega se prenosi hadis ili dva, ali oni nisu dovoljni kao dokaz (zbog svoje slabosti). (Medmu'u fetava, 22/519.) Prema tome, ispravno je kazati da nije propisano potiranje lica rukama nakon dove, jer za uspostavljanje nekog ibadeta potreban je validan erijatski dokaz. Treba naglasiti da su se mnogi islamski pravnici oslonili na spomenute hadise i na osnovu njih rekli da je potiranje propisano, tako da moemo vidjeti kako mnogi muslimani nakon dove potiru lice rukama. Pitanje: Odgovor: ene koje uu u Dennet bit e sa svojim muevima ukoliko su i oni Dennet uvedeni. Uzvieni Allah kae: ...njih eka najljepe prebivalite, edenski vrtovi u koje e ui oni i roditelji njihovi i ene njihove i porod njihov... (Er-Rad, 22-23) Oni e zajedno sa svojim suprugama uivati u Dennetu: Stanovnici Denneta uivat e toga dana u blagodatima veseli i radosni, oni i ene njihove bie u hladovini na ukraenim divanima naslonjeni. (Ja Sin, 55-56) Ukoliko se ena vie puta udavala bit e sa svojim zadnjim muem. Prenosi se da je Muavija ibn Ebi Sufjan zaprosio Ummu Derda pa ga je ona odbila rekavi da je ula kako Ebu Derda prenosi od Poslanika, s.a.v.s, da je rekao: ena e biti sa svojim zadnjim muem. Isto se prenosi od Huzejfe da je rekao svojoj supruzi: Ako eli da bude moja supruga u Dennetu, nemoj se poslije mene udavati, jer, uistinu, ena e u Dennetu biti sa svojim zadnjim muem sa dunjaluka. Zbog toga je Allah zabranio Poslanikovim, s.a.v.s, suprugama da se udaju poslije njega jer e one biti njegove supruge u Dennetu. Ove hadise ejh Albani, uprkos odreenih primjedbi, uvrstio je u vjerodostojne. (Vidi: Silsiletul-ehadis es-sahiha, 3/275-277, br. 1282.) U svakom sluaju, najvanije je zasluiti Allahovu, d., milost i ui u Dennet, a Allah, d., sigurno, nikom nee nepravdu uiniti. Treba znati da e ovjek drugaije razmiljati na ahiretu u odnosu na svoje razmiljanje na dunjaluku. Mnoge stvari koje su bitne na dunjaluku, na ahiretu e biti totalno prevaziene, jer od onoga to ima na ahiretu, na dunjaluku imaju samo imena i nita vie. Mukarcima su u Dennetu obeane hurije. ta e ene imati u Dennetu?
Stranica 141 od 416
Pitanje:
Sekretar komunistike partije u naem selu zahtijevao je od naeg rahmetli hode da ne vazi o Dehennemu? Zato je on to radio ako u budui svijet nije vjerovao?
Odgovor: Teko je pretpostaviti prave razloge za takav njegov postupak. Najbolje bi bilo da njega upitate ako je u ivotu. Pretpostavljam da ga je i samog hvatao strah kada bi presluavao hodine hutbe, jer bez obzira kako se ovjek deklarisao on ne moe ostati ravnoduan nakon miliona pitanja koja svakog razumnog ovjeka kopkaju a koja se tiu njegova postojanja i onoga to dolazi nakon smrti. I najvei deklarisani nevjernik esto se zapita, a ta ako stvarno tamo neto bude? U stvari, istinski nevjernik, ateista ni ne postoji. Kuran nevjernike naziva kafirima, tj. onima koji pokrivaju istinu. Dakle, kad se u njihovim duama probudi vjera oni je potiskuju i pokrivaju, tako da kada ih hoda podsjeti na Dehennem oni pokuavaju da ga sprijee da ih na tu istinu vie ne podsjea, da ih njome ne uznemirava, jer ona ih ne ostavlja ravnodunim. Nadalje, ejtan zna da je metoda zastraivanja dehennemskim patnjama vrlo uspjena u osvjeivanju ljudi, te zbog toga pokuava na razne naine da to zastraivanje do ljudi ne doe kako bi ljudi ivjeli bezbrino i ne bi razmiljali o ahiretu i Dehennemu. Dehennemska vatra i dehennemske patnje nikoga ne mogu ostaviti ravnodunim i bezbrinim, ak ni najveeg ateistu. Molim Allaha, d., da nas sauva dehennemske vatre i uputi na pravi put. Amin! Pitanje: Radim u jednom velikom supermarketu u Sarajevu u kom se izmeu ostalog prodaju alkoholna pia i cigarete. Da li je meni kao muslimanki dozvoljeno da tu radim?
Odgovor: Ukoliko na radnom mjestu nema dodira s alkoholom, npr. u raunovodstvu, onda nema smetnje da nastavi raditi taj posao, normalno pod uslovom da tvoj integritet kao muslimanke nije ugroen, npr. da se ne osamljuje s mukarcima koji ti nisu mahrem itd. Ukoliko pak ima bilo kakav dodir s alkoholom preporuio bih ti da potrai posao koji e ti dolikovati kao muslimanki, jer bojim se da te ne obuhvati hadis u kom su prokleti svi koji imaju bilo kakvu vezu s alkoholom. Pa ak i kad te taj hadis, zbog, moda, nekih specifinih okolnosti ne bi obuhvatao, moralno bi bilo da kao muslimanka bude to dalje od alkohola, jer mi muslimani smo svjesni koliko zlo alkohol nanosi ljudskom rodu, da je alkohol, kako u hadisu stoji, majka svih zala. Dakle, moralno je da mi kao muslimani ne budemo u bilo kom pogledu posrednici tom zlu. to se tie duhana, tu je situacija znatno drugaija, jer ne postoje erijatski tekstovi prijeteeg sadraja kao u sluaju alkohola. Meutim, ako znamo da u duhanu ovjek nema nikakve koristi nego samo tetu, normalno je da emo se truditi da ne budemo posrednici u onome to je tetno za ljude.
Stranica 142 od 416
Pitanje:
Studiram i radim u Njemakoj. Ovdje boravim bez mahrema. Jedna sestra Njemica predloila mi je da s njom stanujem, na to sam pristala. Meutim, suoila sam se s problemom kad je ova sestra objesila o zid sliku ejha Nazima. Ona i mnogi drugi Nijemci koji su primili islam tog ejha slijede u svemu, vjeruju da je on evlija i da njegova slika donosi beriet. Da li mi savjetujete da ostanem s njom stanovati?
Odgovor: Smatram da svojoj sestri Njemici treba pomoi da ispravi odreena pogrena vjerovanja. To e najlake moi ostvariti ako i dalje ostane s njom. Mislim da ti je to obaveza i u toj obavezi se mora, u ime Allaha, strpiti. Smatram da je pitanje mahrema isto tako veliki problem. Zbog toga ti predlaem da poalje svoje podatke Redakciji Novih horizonata kako bi ih objavili u nadi da e upoznati nekog hairli mladia i udati se za njega te tako automatski rijeiti probleme s kojima se trenutno suoava. Pitanje: Zamolila me jedna starija osoba da se raspitam da li je dozvoljeno izvriti premjetanje mezara tj. ostataka iz mezara. Konkretno, tokom rata '42-'45 otac ove osobe je ubijen i sahranjen nedaleko od rijeke. Danas je rijeka tako blizu da je poela potkopavati mezar. Ako ovako nastavi, prema rijeima ove osobe, mezar e biti odnesen. Da li oni mogu izvriti premjetaj ostataka iz mezara?
Odgovor: Da, razlog koji ste naveli dovoljan je da, po erijatu, bude dozvoljeno premjetanje mezara, tj. ostataka umrlog koji se u njemu nalaze. Pitanje: Odgovor: Savjetujem ti da poslua roditelje s nijetom da taj sunnet Poslanikov, s.a.v.s, ponovo primijeni im ti to okolnosti dozvole. Ovo ti preporuujem jer smatram da je prekidanje rodbinskih veza s roditeljima vee zlo od brijanja brade, a pravno pravilo kae da ovjek kada mora izabrati izmeu dva zla bira ono koje je manje. Nadam se da e ti svojim uzvienim islamskim odnosom prema roditeljima uspjeti dokazati da grijee u tom svom postupku. Molim Allaha, d., da ti pomogne da na najbolji nain prevazie taj problem sa svojim roditeljima. Pitanje: Odgovor: Nije dozvoljeno da taj viak prisvoji sebi jer si ga postigao radei za firmu i u poslu za koji te firma plaa. Ukoliko bi vlasnik firme dozvolio da ostvareni viak zadri tada ne bi bilo smetnje, a Allah, d., najbolje zna. Radim u privatnoj firmi na poslovima nabavke robe. esto ostvarim viak. Da li mi je dozvoljeno taj viak zadrati za sebe? Roditelji su me istjerali iz kue i rekli da se ne vraam dok ne obrijem bradu. ta mi vi savjetujete?
Stranica 143 od 416
Pitanje: Odgovor:
Klanjao sam ikindiju i tek se sutradan sjetio da sam bio bez abdesta. Da li sam duan taj namaz naklanjati?
Da, duan si tu ikindiju naklanjati jer je uslov da bi namaz bio ispravan, izmeu ostalog, biti pod abdestom, ili tejemmumom, ako se abdest iz opravdanih razloga ne moe uzeti. Pitanje: Odgovor: Ispravno je da ena ne mijenja svoje prezime. Uzvieni Allah kae: Zovite ih po oevima njihovim. To je kod Allaha ispravnije. (El-Ahzab, 5) Iz praktinih razloga smatram da je korisno da svome prezimenu ena doda i muevo, kako bi se iz prezimena vidjelo da je udata i branom vezom vezana za drugu porodicu. Ukoliko je ve uzela muevo prezime, savjetovao bih da to izmijeni, ako ta procedura za nju ne predstavlja veliku potekou. Da li je eni dozvoljeno uzeti muevo prezime. Ukoliko nije dozvoljeno ta da radi ako je to ve uinila?
Stranica 144 od 416
Pitanje: Odgovor:
Zato je ena predstavljena kao izvor zla? Da li je ena stvarno manje vrijedna od mukarca?
Pogreno je, po islamskom uenju, o eni govoriti kao o izvoru zla. To to neki muslimani, eventualno, na enu tako gledaju moda je utjecaj kranskog uenja koje nau pramajku Havu optuuje da je navela Adema na grijeh te da je on zbog nje protjeran iz Denneta. to se tie pitanja ko je vredniji, to zavisi od ispunjavanja date uloge koje svako od njih ima. injenica je da muko i ensko, tek ukoliko se posmatraju zajedno sa svojim razliitostima, sainjavaju kompletno ljudsko bie i da, tek kada se te razlike sklope u jedan mozaik u stanju su, po Allahovoj, d., odredbi, odravati ljudski rod na Zemlji. Prije negoli postavimo pitanje ko je vredniji, potrebno je postaviti pitanje da li mukarac i ena izvravaju svoju koju im je njihov Uzvieni Stvoritelj odredio. Onoliko koliko svako od njih izvri tu ulogu toliko i vrijedi i po tome se vrednuje. Imajui u vidu razliitost tih uloga, njihovu kompleksnost i teinu njihovo vrednovanje je razliito. Uzvieni Allah, d., u mnogim vidovima izjednaio je muko i ensko: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju, i namaz obavljaju i zekat daju, i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. Allah je doista silan i mudar. Allah obeava vjernicima i vjernicama dennetske bae kroz koje e rijeke tei, u kojima e vjeno boraviti, i divne dvorove u vrtovima edenskim. A i malo naklonosti Allahove vee je od svega toga; to e doista, uspjeh veliki biti! (Et-Tevba, 71-72) (Vidi takoer: En-Nur, 12, 31-32, El-Ahzab, 35, 73, Muhammed, 19, El-Feth, 5, El-Hadid, 12, Nuh, 28) U nekim vidovima dao je prednost muku: Mukarci vode brigu o enama zato to je Allah dao prednost jednima nad drugima i zato to oni troe imetke svoje... (En-Nisa, 34), a u nekima prednost je dao ensku. Poslanik, s.a.v.s, rekao je da e onaj ko odgoji troje enske djece time zaraditi Dennet, a na upit jednog ashaba ko ima najvee pravo da mu on ini dobroinstvo, tri puta je rekao majka, a tek etvrti put otac. Dakle i mukarac i ena imaju svoje mjesto u ivotu na Zemlji i svako od njih se vrednuje po uinku u svome domenu. Treba naglasiti da je, po Allahovom, d., zakonu, generalno, muko za jedan stepen ispred enska. To razumijemo iz Allahovih, d., rijei: One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu, samo, muevi imaju prednost pred njima za jedan stepen. A Allah je silan i mudar. (El-Bekare, 228) Dunost je potivati taj zakon, kao to je dunost potivati i zakone u kojima se daje prednost ensku, odnosno muku. Nepotivanje nekog od zakona dovodi do poremeaja i loih posljedica po ovjeka, kako na dunjaluku tako i na ahiretu. Pitanje: Odgovor: Ja bih svakoj supruzi preporuio da, prije svega, uloi sve to je u njenoj moi kako bi pomogla muu, roditelju svoje djece, da krene Pravim putem. Ukoliko u tome uspije, to e za nju biti dvostruki uspjeh, a i ako ne uspije bit e na dobitku, jer e za svoj trud biti nagraena kod Allaha, d., a i savjest je nee pei, jer je dala od sebe to je bila u stanju. Sve dok je mu u islamu njegova supruga ne bi trebalo da razmilja o razvodu, osim ukoliko za to postoji erijatski opravdan razlog. Nadalje, preporuio bih svakoj muslimanki kojoj mu onemoguava da prakticira islam, ili je iziao iz islama, da sebi trai selamet negdje drugdje, nakon to izgubi nadu da bi se on mogao promijeniti i popraviti. Ukoliko se supruzi ini da e joj mu u Dehennem, zbog grijeha koje ini, da li joj se preporuuje da ga napusti?
Stranica 145 od 416
Pitanje:
Mi ene esto klanjamo u dematu tako to jedna od nas kao imam predvodi demat. Meutim, itajui islamsku literaturu nigdje nisam naila da su to inile ene u vrijeme Poslanika, s.a.v.s. Da li je na postupak ispravan?
Odgovor: Da, va postupak je ispravan. Lijepo je (mustehab) da ene i kada su same klanjaju u dematu. Prenosi se od Aie, r.a, majke pravovjernih, da je ona predvodila demat kao imam s tim to je stajala u prvi saf, a ne ispred safa. Tako je radila i majka pravovjernih Ummu Seleme. (Vidi: ElBejheki, Es-Sunen el-Kubra, 3/131) Isto tako Poslanik, s.a.v.s, dozvolio je Ummi Vereka da bude imam enama u svojoj kui. (Ebu Davud, Sunen, Kitabus-salati, Babu imametin-nisa, 1/139, Ahmed, Musned, 6/405) Prema tome, enski demat, tj. da ene same klanjaju u dematu, ima svoje utemeljenje, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Poinio sam blud sa djevicom prije negoli sam poeo prakticirati islam. Sada elimo da se uzmemo, ali ona, iako je poela klanjati, jo uvijek nije spremna da se pokrije. To me spreava da donesem odluku da se sa njom oenim. Napominjem da se mi dobro slaemo i da nemamo drugih problema. ta nam savjetujete?
Odgovor: Savjetujem vam, prije svega, da se iskreno Allahu, d., pokajete zbog grijeha koji ste poinili i da srano nastojite ispuniti sve uslove da bi pokajanje bilo validno i primljeno kod Allaha, d.. Drugo, savjetujem vam da se puno Allahu, d., zahvaljujete na uputi koju vam je dao i tree, preporuujem vam da se odmah vjenate jer e te tako posljedice vaeg grijeha umanjiti. Molim Allaha, d., da uini vae pokajanje iskrenim, da vas u vjeri uvrsti i da buduoj supruzi mahramu omili. Amin! Pitanje: Odgovor: Ukoliko u branom ugovoru nije specificirano vrijeme kad se mehr ima isplatiti u cjelini ili djelimino, tada se kao mjerilo uzima tradicija (urf) jer tradicija ima snagu uslova (arta) poto pravno pravilo glasi el-marufu urfen ke-l-meruti artan. Ukoliko ne postoji tradicija, a u branom ugovoru nije nita specificirano, tada se mehr treba odmah, nakon sklapanja braka, isplatiti, s obzirom da je mehr posljedica branog ugovora te im taj ugovor stupi na snagu stupaju i njegove posljedica. Naravno, vlasnik mehra tj. supruga ima pravo da ne zahtijeva trenutnu isplatu mehra. Ukoliko se, pak, u ugovoru specificira vrijeme isplate, dunost je pridravati se tog roka. Taj rok mora biti: a) precizan i b) mogu. U sluaju da neki od ta dva uslova nije ispotovan, tada se smatra da vrijeme nije ni odreeno i u skladu s tim se postupa. Ukoliko prije isteka roka mu da razvod eni ili umre, isplata mehra postaje obavezna istog momenta, bez obzira to ugovoreno vrijeme nije isteklo, a Allah, d., najbolje zna. Kada je suprug duan isplatiti vjenani dar (mehr)?
Stranica 146 od 416
Pitanje: Odgovor:
Zato ne objavljujete imena osoba koje vam postavljaju pitanja?
Imena ne objavljujem iz vie razloga. Prije svega, elim da umanjim mogunost manipulacije s pitanjima i odgovorima na njih. Naime, osoba koja postavlja pitanje moe ponekad eljeti da tim pitanjem i odgovorom postigne odreeni cilj i ako se njeno ime ne spomene mogunost manipulacije postaje manja. Nadalje, moe biti da je ime izmiljeno ili pak istinito i da se podudari s imenom neke osobe koja se, ni kriva ni duna, moe nai u nezgodnoj situaciji. Osim toga, puno pitanja koja dolaze ponovljeno je, ali u razliitim formama. Kada ne spomenem ime, tada vie osoba moe sebe nai u pitanju i odgovoru tako da e korist biti vea. Mnoga pitanja su anonimna, tako da, poesto ne bih mogao udovoljiti tom kriteriju. Znam da bi bilo interesantnije kada bi se znalo ko i odakle pita, ali ja se nadam da je neobjavljivanje imena ispravnije i bezbolnije, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, nakon vitr-namaza mogu se klanjati nafile, jedino to se time ne slijedi pretena praksa Poslanikova, s.a.v.s, koji je nastojao da vitr-namaz uvijek bude zadnje to klanja u toku noi. Dakle, bilo bi lijepo da osoba nastoji da vitr-namaz bude zadnje to klanja u toku noi, a ako se desi da nekad nakon vitara htjedne klanjati nafile, za to nema zabrane. Ono to je zabranjeno u tom pogledu jeste da se dvaput u toku noi klanjaju vitre. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Nema dvaju vitara u toku jedne noi. (Tirmizi, Sunen, Kitabus-salati, br. 470, Nesai, Sunen, Kitabu kijamil-lejli vet-tetavvu, br. 1661, Ebu Davud, Sunen, Kitabus-salati br. 1439) Pitanje: Odgovor: Prije stupanja u brak nuno je da se budui suprunici upoznaju. To je preporuka Poslanikova, s.a.v.s. Prema tome, nema smetnje da ode u tu damiju kako bi dotinu djevojku vidio i eventualno se sa njom upoznao. Preporuio bih ti da se, prije nego to uini taj korak, raspita o njoj kako bi mogao procijeniti da li vrijedi taj korak initi. Ukoliko se sa njom upozna, preporuujem da o svim relevantnim pitanjima u vezi sa vaim buduim ivotom iskreno i dostojanstveno porazgovarate. Preporuio bih vam da to upoznavanje, po mogunosti, bude uz znanje njenih roditelja, i da bude u granicama stvarne potrebe. Naravno, to upoznavanje treba da bude u skladu sa erijatskim propisima. Ne smije biti osamljivanja, niti bilo ega to bi bio korak ka nemoralu s obzirom da je svaki korak ka nemoralu zabranjen. Uzvieni Allah kae: I nemojte se pribliavati bludu... (El-Isra, 32) Imam nijet da se enim. uo sam da jedna djevojka ima namjeru da se uda. Mogu li otii u damiju u kojoj ona klanja s namjerom da se sa njom upoznam? Da li se moe klanjati noni namaz nakon to se klanjaju vitre?
Stranica 147 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je punici dozvoljeno biti bez mahrame pred svojim zetom i smije li se s njim osamljivati?
Zet je mahrem svojoj punici. O tome govori 23. ajet sure En-Nisa. Taj status on stie, po miljenju veine uleme, im sklopi brani ugovor sa njenom kerkom. Prema tome, nema smetnje da punica bude bez mahrame pred svojim zetom, kao to nema smetnje da se sa njim osamljuje. Onoj punici, koja je u mlaim godinama, a iji zet ne poznaje ili ne prakticira islam, ili pak ne potuje erijatske propise, ne bih preporuio da se sa njim osamljuje, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Stavljanje prirodne surme (antimona) ar. ismid, koja jaa vid, je sunnet. Poslanik, s.a.v.s, u vie hadisa preporuio je da se surma stavlja i to neparan broj puta. (Vidi: Ibn Madde, Sunen, Kitabut-tahare, 1/121, Kitabut-tibb, 2/1156, 1157, Ebu Davud, Sunen, Kitabut-tahare, 1/8, Kitabul-libas, 2/336, 373) Preporuka je opa i nisu specificirani mukarci niti ene. enama koje ne nose nikab grijeh je stavljati surmu kada se pojavljuju na javnim mjestima, jer je surma vid ukrasa. Treba jo skrenuti panju da surma koja nije prirodna moe izuzetno tetiti vidu i takvu surmu zabranjeno je koristiti. Pitanje: Odgovor: Ukoliko u nagradnoj igri mora kupiti novine da bi dobio kupon, u takvoj nagradnoj igri nije dozvoljeno uestvovati ako nagradu obezbjeuju te novine, jer kupovinom novine uestvuje se u nagradnom fondu. Time se ta igra pretvara u kocku - lutriju, a to je zabranjeno, s obzirom da se kroz kocku uzima tui imetak bespravno. U sluaju da trea strana obezbjeuje nagrade, ne dotine novine, tada nema smetnje uestvovati u nagradnoj igri, naravno, ukoliko ne postoji neto drugo zbog ega bi to bilo zabranjeno. Pitanje: Odgovor: Nazivanje selama je sunnet, a odgovaranje na selam vadib (dakle obaveza). Prema tome, ukoliko e oni koji ulaze u damiju nazivanjem selama naglas ometati one koji klanjaju, ue Kuran, ili neto itaju i prisiljavati ih da im uzvraaju selam, to treba zabraniti. S druge strane, nema smetnje da kad neko ue u damiju i vidi svoga ahbaba kako sjedi i nita ne radi da mu prie i nazove selam onoliko glasno kako moe da ga uje ne ometajui one koji klanjaju ili ue Kuran. Va imam je u pravu, samo vam jo treba pojasniti da se selam pri ulasku i izlasku iz damije moe nazivati, ali ne glasno da svi uju, nego da ga uju samo oni koje tim selamom nee omesti u nekom korisnom poslu. Isto tako, ako prisutni u damiju sjede i priaju, nema smetnje da im se nazove selam naglas pri ulasku i izlasku iz damije, a Allah, d., najbolje zna. Na imam je zabranio nazivati selam pri ulasku i izlasku iz damije. Da li je on u pravu? Da li je dozvoljeno uestvovanje u nagradnim igrama slanjem kupona iz novina s obzirom da se tu ne trai nikakvo znanje nego samo slanje kupona? Da li mukarci mogu stavljati surmu kao i ene?
Stranica 148 od 416
Pitanje:
Zanima me je li halal sljedei nain nagradnog kviza: uesnici u kvizu takmie se iz znanja o islamu, siri itd., tako to na postavljena pitanja poalju svoje odgovore a komisija ili odbor demata izvlaenjem npr. tri tana odgovora nagradi knjigom, kasetom ili novcem, bilo istom ili razliitom nagradom. Meni je sumnjivo izvlaenje dobitnika da ne bi bilo kao igre na sreu!? Ima li erijatska prepreka za organizovanje takvog takmienja?
Odgovor: Nema zapreke za organizaciju takvog takmienja, s obzirom da fond nagrada daje trea strana tj. damijski odbor, a ne uesnici u takmienju. to se tie izvlaenja, ni to nije problematino, jer je bacanje kocke erijatski validno i koristi se u svim situacijama kada vie osoba ravnomjerno polau pravo na istu stvar. Poslanik, s.a.v.s, bi, kada hoe krenuti na put bacao kocku izmeu svojih ena. Ona koja bi bila izvuena ila bi s njim. Pitanje: Jedan ovjek dobio je na lotu nekoliko miliona. U naem dematu traje akcija prikupljanja priloga za izgradnju damije. Kad bi on htio dati donaciju i postati vakif, da li bi to bilo halal? Na hoda kae da on u toj damiji ne bi htio biti imam, jer su te pare haram.
Odgovor: Tano je da su te pare haram, ali one su haram tom ovjeku koji ih je na lotu dobio. Grijeh vezan za te pare ne prenosi se s njima, nego ostaje kod njega. Npr. kada on u prodavnici s tim parama neto kupi, nee s parama koje daje prodavcu prei njegov grijeh, nego grijeh ostaje kod njega. Jedini nain da se on tog grijeha oslobodi jeste da taj novac da u humanitarne svrhe. Ukoliko hoe da taj novac da za izgradnju damije, smatram da mu to treba omoguiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Predajem vjeronauku. Da li je dozvoljeno zadati djeci u niim razredima da nacrtaju npr. svoju porodicu, prijatelje, s obzirom da djeca na poetku prvog razreda ne znaju pisati, a moraju se obraditi te nastavne jedinice. Molim vas da mi odgovorite na to pitanje i da me posavjetujete kako da se ponaam u takvoj situaciji, tj. kako da obradim te i njima sline nastavne jedinice. Neka vas Allah nagradi.
Odgovor: Smatram da nema smetnje da da djeci da crtaju, jer se hadisi koji govore o musavvirinima, po tumaenjima mnoge uleme, odnose na izradu likova koji imaju hlad, dakle na izradu kipova u liku ljudi i ivotinja, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 149 od 416
Pitanje: Odgovor:
uo sam da u goveim salamama koje proizvode Lijanovii ima svinjskog mesa. Da li je to tano?
Da, i ja sam itao o tome u dnevnoj tampi. No bez obzira na to mesnati proizvodi Lijanovia i ostalih proizvoaa koji ne kolju ivotinje u skladu sa erijatskim propisima nisu halal. Preporuio bih Lijanoviima i ostalim proizvoaima da se, u interesu zadoljovanja kupaca koji prakticiraju islam, pobrinu da proizvedu proizvode koji e zadovoljavati njihove potrebe. To je od obostranog interesa. Tim putem krenule su mnoge velike industrije mesa u Evropi kao to je Doux itd., jer vide budunost u proizvodnji zdrave hrane, a hrana pripremljena po erijatskim propisima ima najvie standarde u tom pogledu. Dovoljno je kazati da iz goveda zaklanog na erijatski nain, dakle presjecanjem krvnih ila na vratu, dok je govee pri punoj svijesti, istee tridesetak litara krvi vie u odnosu na govee koje je ubijeno strujom, udarcem u glavu itd. Ako znamo da krv u sebi nosi sve to je nezdravo u organizmu (zato se meso koje nije zaklano po erijatu daleko bre kvari), onda moemo zamisliti kako izgleda meso u kom ostane tolika koliina krvi. Pitanje: Odgovor: Ne, to nema utemeljenja u erijatu. Ukoliko bi ovjek vjerovao da kucanje u drvo ili pomicanje s mjesta pomae u ostvarivanju dobra ili otklanjanju zla to bi mogao biti najvei grijeh irk, jer bi to bilo pridruivanje Allahu, d., s obzirom da se sve odvija po Njegovoj volji, a ne zbog toga to je neko kucnuo u drvo ili se pomakao s mjesta. Ispravno je da se, kada se uje lijepa vijest, uputi zahvala Allahu, d., i dova lijepog sadraja, a kada se uje runa vijest da se Allah, d., zamoli da nas sauva tog zla i takvog iskuenja. Pitanje: Odgovor: Da, dozvoljeno je ulaganje certifikata, ali u one fondove za koje se oekuje da e svoje investicije usmjeriti u ono to je halal. Ukoliko se oekuje da e ih neki fond usmjeriti ka proizvodnji alkoholnih pia i tome slino u takav fond ne bi bilo dozvoljeno ulagati svoje certifikate. Certifikate je dunost iskoristiti na najbolji nain i haram ih je upropastiti jer je to imetak, a po islamu zabranjeno je imetak rasipati. Pogreno je certifikate prodavati u bescijenje. Pitanje: Odgovor: Da, oni e, po mogunosti, podne namaz klanjati u dematu. Kada dvojica zakasne na dumu, da li e podne namaz klanjati u dematu? Da li je dozvoljeno ulaganje certifikata u investicione fondove i da li je dozvoljeno prodavanje certifikata u bescijenje? Kod nas je obiaj da se kad se uje lijepa vijest, kucne u drvo ili pomakne s mjesta. Da li to ima utemeljenje u erijatu?
Stranica 150 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li muktedija treba uiti na namazima na kojima imam ui u sebi?
Ispravno je da i muktedija ui kada imam ui usebi ili kada imam napravi stanku u namazima u kojima ui naglas, a zabranjeno je muktediji uiti kada imam ui naglas. Pitanje: Odgovor: Ukoliko je ta stipendija dobivena na legalan nain ne vidim razlog da tu postoji bilo kakva smetnja, a Allah, d., najbolje zna. Da li je ispravno otii na had novcem uteenim od stipendije u nemuslimanskoj zemlji?
Stranica 151 od 416
Pitanje:
Dozvolite mi da vam se putem E-maila obratim u elji da mi, shodno vaim mogunostima, pojasnite par stvari koje me mue ve due vremena. Ja sam inae diplomirani ininjer elektrotehnike. Nastojim svakim danom da se uz struno obrazovanje, obrazujem u islamskim znanostima i da spoznam svoga Stvoritelja Allaha, d.. Meutim, iskuenja na koja nailazim sve su vea i vea. U posljednje vrijeme sam okupiran alternativnom medicinom tj. lijeenjem bioenergijom, parapsiholokim tretmanima, vidovitou i salijevanjem strave. Vjerovatno vam je poznato da se u skoro svim medijima non-stop vrte oglasi o osobama koje lijee alternativnom medicinom sve vrste bolesti, skidaju sihire i otkrivaju poinioca. Jednom sam prisustvovao takvom lijeenju. Jedan parapsiholog lijeio je moju rodicu. Zbunilo me da je koristio zbirku dova, zatim neke kristale, svoju bioenergiju i vidovitost. Iako je uio odreene dove iz zbirke, nisam vidio da uzima abdest, a u pauzama lijeenja esto je u razgovoru koristio psovke. Uprkos svemu, njegovi pacijenti tvrde da su oduevljeni tretmanom, da mnogi padaju u trans tokom lijeenja, da povraaju, da odgovore na upit ko te je poslao i spomenu osobu koja je sihr napravila itd. Desi se da pacijent doe u kolicima, a ode na svojim nogama. Dalje, vidio sam kako rade one osobe koje salijevaju stravu i iz figurica itaju sudbinu. I one, takoer, ue sure iz Kurana. Na osnovu svega vienog ostajem zbunjen, jer sve to dolazi u sukob sa mojom spoznajom da Kuran mogu uiti samo iste osobe, pod abdestom. Da li je mogue da Allah, d., nadari pojedine osobe da bioenergijom lijee druge, da izgone dine, otkrivaju tajne itd. Neka vas Allah, d., nagradi za va trud!
Odgovor: Da bi se odgovorilo na vae pitanje bilo bi potrebno daleko vie prostora od onog koji ova rubrika dozvoljava. Ipak, mogu ukratko kazati da alternativna medicina moe biti prihvatljiva, s islamske take gledita, ukoliko nije u suprotnosti sa islamskim principima. ini mi se, a Allah, d., najbolje zna da je veina onoga to u nae vrijeme nazivamo alternativnom medicinom, kao to je lijeenje bioenergijom, parapsiholokim tretmanom, vidovitou, salijevanjem strave itd., povezano sa loim dinima. To znamo po tome to loi dini postavljaju ljudima, kao uslov za suradnju, da ine odreene velike grijehe meu kojima su i oni koji izvode iz vjere. Tako moemo vidjeti da osobe koje se bave alternativnom medicinom ine odreene grijehe, ponekad ak i nelogine. Npr. nelogino je da osoba koja inae ne klanja koristi pri lijeenju ajete, dove, prije lijeenja klanja dva rekata i tome slino. Osobe koje surauju sa ejtanom i loim dinima prepoznat emo po tome to kre erijatske propise: npr. piju, psuju, ne klanjaju itd, a koriste se dovama, ajetima, klanjaju dva rekata prije lijeenja itd. Te osobe, ustvari, ne upuuje dove Allahu, d., ne klanjaju Njemu, nego svojim dinima i ejtanima koji im pomau. Ne treba da nas zavara ako te osobe budu uspjene u lijeenju, poto im suradnja s dinima omoguava tu uspjenost. Ukoliko je npr. din napao neku osobu pa je ta osoba postala paralizovana, sihirbaz (koji se predstavlja kao alternativni medicinar) uspjet e je izlijeiti jer e ga din posluati i napustiti tu osobu, ili e ga on preko drugih dina s kojima surauje na to prisiliti. Treba istai da, ponekad, osobe koje se bave alternativnom medicinom ne znaju da im ta snaga i sposobnost dolazi od dina. One, jednostavno, samo znaju da kada urade neto (uglavnom se radi o odreenim velikim grijesima) dolazi im odreena energija, snaga, sposobnost i one osjeaju da su u stanju da lijee. Isto tako, ono to danas nazivamo alternativnom medicinom nije uvijek grijeh, jer ukoliko nije u suprotnosti sa islamskim principima, tada je ta medicina dozvoljena, a osoba koja se takvom medicinom bavi nije sihirbaz. Ovdje je potrebno posebno naglasiti da sva izljeenja u kojima su uspjeni sihirbazi mogu se, uz
Allahovu, d., pomo, postii i na halal nain. Mi i u naoj sredini imamo one koji lijee u skladu s Kuranom i sunnetom. Njih emo prepoznati lake ukoliko proitamo knjigu Vehida Abdusselama Balija Otri ma u borbi protiv zlih sihirbaza i mr. Muharema tulanovia Lijeenje Kuranom. Treba istai da dinu koji progovori iz osobe ne treba uvijek vjerovati, jer moda lae. Ako je din uinio takav grijeh i uao u ovjeka on je sigurno spreman i da slae kako bi napravio jo vei nered. Pitanje: Za veinu muslimana pitanja koja se tiu intimnog odnosa u braku su nepoznanica poto je to pitanje tabu tema u islamu. Molim vas da neto o tome napiete.
Odgovor: Sve to je vjera (din) nije i ne smije biti tabu tema, a intimni ivot u braku je vjera, te zbog toga o tome treba govoriti. Muslimani i muslimanke duni su propise o tome nauiti kako bi ih se u branom ivotu mogli pridravati. Dodue, o tim pitanjima treba govoriti u odgovarajuem okruenju i na pristojan nain koji dolikuje muslimanima, vodei rauna o adabima i stidu, jer ko nema stida nema ni vjere. U isto vrijeme, treba znati da stid ne smije ovjeka spreavati da naui potrebne erijatske propise. Musliman treba da se stidi onoga to je grijeh. Aia, r.a, hvalei ensarijke, jednom prilikom je rekla: Da se Allah smiluje ensarijkama. Stid ih nije sprijeio da ue i razumiju vjeru. (Sahihu-l-Buhari, Kitabu-l-ilm kao muallek, Ibn Madde, Sunen, Kitabut-tahareti ve suneniha, br. 634) Novine kao javno glasilo ne pruaju odgovarajui ambijent da bih mogao o spomenutoj temi detaljno pisati. Openito, mogu da kaem da su mu i ena jedno drugom halal. Zabranjeno im je samo ono to je Zakonodavac zabranio, bilo direktno ili indirektno. Dokazi koje ja poznajem govore da je zabranjeno openje za vrijeme hajza i odnos u anus (mar). Uzvieni Allah kae: Pitaju te o mjesenom pranju. Reci: To je neprijatnost. Zato ne opite sa enama za vrijeme mjesenog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kada se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio. Allah zaista voli one koji se esto kaju i voli one koji se mnogo iste. (El-Bekare, 222) Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Zaista se Allah ne stidi istine (ovo je rekao tri puta), nemojte imati odnos u anus sa svojim suprugama. (Ibn Madde, Sunen, Poglavlje o braku, br. 1914.) Tako su mufessiri protumaili prilaenje koje se spominje u sljedeem ajetu: ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako hoete... (Kuran, II:223) Svi oni se slau da je odnos dozvoljen samo gdje je plodna njiva. Koristim priliku da istaknem potrebu da institucije koje rade na edukaciji muslimana, tu prije svega mislim na institucije Islamske zajednice, organizuju redovne kurseve za budue mlade i mladoenje na kojima bi muslimanke koje poznaju medicinu i erijatsko pravo, u pravom islamskom okruenju, pruile buduim mladama sve potrebne informacije o branom ivotu, a na slian nain bi potrebne informacije mogle dobiti i budue mladoenje. Sjeam se kako je britanska kraljica Elizabeta II bila zadivljena kada je vidjela strune kurseve za budue mlade i mladoenje u Maleziji. Tom prilikom je svome ministru vanjskih poslova rekla kako bi tako neto trebalo organizirati i u Velikoj Britaniji. Ne bi bilo loe kad bi se odgovarajui kursevi odravali i za svekrve, jer puno problema u porodici nastaje upravo zbog nesnalaenja svekrve u svojoj ulozi.
Stranica 153 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ukoliko neko, zbog zaborava, prekri zakletvu, ta je po erijatu obavezn da uini?
Krenje pravnosnane zakletve, bilo svjesno ili nesvjesno, zahtijeva kefaret (otkup). Dakle, osoba koja to uini duna je da nahrani deset siromaha, ili da ih odjene, a ako nisi u stanju ni jedno ni drugo tada si duan postiti tri dana uzastopno. O tom kefaretu govori 89 ajet sure ElMaide. Pitanje: Odgovor: Smatram da trgovcu nije grijeh, jer se grijeh ne prenosi s parama, nego ostaje kod vlasnika tih para. Pitanje: Odgovor: Dozvoljeno je poselamiti se poslije namaza, ali poselamljivanje svih sa svim poslije svakog namaza nije bila praksa Poslanikova, s.a.v.s, niti njegovih ashaba, tako da ustrajavanje u tome moe uzrokovati da se to pretvori u novotariju. Pitanje: Odgovor: Ukoliko za to postoji potreba, nema smetnje da se duma-namaz klanja i u toj damiji, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, ustrajavanje u tome i smatranje da tako uvijek treba hutbu zavravati je novotarija, jer to nije bila praksa Poslanikova, s.a.v.s. Meutim, ako osoba ne smatra da se tako hutba mora zavravati, pa je ponekad zavri tako, ponekad drugaije, tada to nije novotarija, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Iz hadisa koji glasi: Ko kae uti dok imam dri hutbu, rekao je beskoristan govor (lagv)... (Tirmizi, Sunen, Kitabu-l-dumua, br. 512) Iz toga proizilazi da im imam zavri hutbu zabrana razgovora prestaje. Prema tome, ako postoji potreba, nema smetnje da se neto kae dok imam silazi sa mimbere, a Allah, d., najbolje zna. Kada imam zavri hutbu i pone silaziti sa mimbere da li je tada dozvoljeno razgovarati? Proitao sam u asopisu Hilal da je zavravanje hutbe sa ajetom Innellahe jemuru bi-ladli ve-l-ihsani... novotarija (bida). Da li je to tano? Da li je dozvoljeno klanjati duma-namaz u damiji u kojoj se ne klanja pet dnevnih namaza? Da li je poslije namaza dozvoljeno poselamiti se sa dematlijama? Da li je trgovcu grijeh prodati robu kupcu ako zna da je kupac digao od banke kamatni kredit?
Stranica 154 od 416
Pitanje:
Ako je brak ugovoren i budui mu i ena otponu brani ivot prije vjenanja i objelodanjivanja njihovog braka, da li oni ine blud i ako se dijete rodi da li je vanbrano?
Odgovor: Svaki odnos prije sklapanja braka ili pak prije objavljivanja javnosti o stupanju u brak je grijeh i smatra se nemoralom sa svim posljedicama koje nemoral po erijatskim propisima za sobom povlai. Pitanje: Odgovor: O ovom pitanju muslimanska ulema nema jedinstven stav. Smatram da je za one koji e poslije sabaha spavati, ako ga klanjaju s nastupom zore, bolje sabah klanjati pred izlazak sunca i ne spavati, jer je Poslanik, s.a.v.s, preporuio da se poslije sabaha ne spava. On je uio dovu za svoj ummet govorei: Allahumme barik li ummeti fi bukuriha. (Allahu, daj beriet mome ummetu u ranjenju. (Tirmizi, Sunen, Kitabu-l-buj, br. 1212) Pitanje: Odgovor: On e tebi vratiti istu koulju. Dakle, kupit e ti je, bilo da je nae jeftinije ili skuplje u odnosu na iznos koji si ti za nju platio. Ukoliko eli, ti moe uzeti i novac, ali ti on ne mora dati vie od iznosa za koju moe koulju kupiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Treba mu prouiti dovu: U'izuke (za ensko uizuki) bi kelimatillhit-tmme min kulli ejtnin ve hmme ve min kulli ajnin lmme. (Traim zatitu za tebe Allahovim savrenim rijeima od svakog ejtana i otrovnih ivotinja i insekata i od urokljiva oka.) (Tirmizi, Sunen, Kitabut-tibb, br. 2060) Ovu dovu uio je Poslanik, s.a.v.s, svojim unucima Hasanu i Husejnu i govorio da ju je i Ibrahim, a.s, uio svojim sinovima Ismailu i Ishaku. (Vidi: Ebu Davud, Sunen, Kitabus-sunne, br. 4737) Isto tako, osoba kojoj se neto svidi kod druge osobe treba joj dovu prouiti kako bi je zatitila od svoga uroka. To je posebno vano za osobe koje su urokljive. Pitanje: Odgovor: Kumovanje ne postoji u islamu. Te obiaje nai muslimani su preuzeli od svojih komija nemuslimana. Prema tome, to su neislamski obiaji. Postoji li kumstvo u islamu, tj. kad se dijete obrezuje ili mu se kosa prvi put ia da onaj ko to radi postaje kum? ta treba uiti da bi se dijete zatitilo od uroka? Bratu sam posudio koulju koju sam platio 30 maraka i on ju je otetio. Sada ta koulja vrijedi dvadeset maraka. Da li e on meni platiti 30 ili 20 maraka. Da li je bolje sabah-namaz klanjati s nastupom zore ili pred izlazak sunca?
Stranica 155 od 416
Pitanje:
Dopisujem se sa svojim mladiom i imamo se namjeru uzeti. On trai da mu poaljem svoju fotografiju, jednu s mahramom i jednu bez mahrame. Smijem li to uraditi?
Odgovor: Savjetujem mu da on doe i tebe vidi, onako kako je erijatom propisano, te da ne donosite odluku o enidbi i udaji dok se dobro, u granicama erijatskih propisa, ne upoznate. Pitanje: U vrijeme podne namaza sam na poslu. Mogu ga obaviti ali uzimajui tejemmum i klanjajui sjedei. Da li da tako klanjam ili da klanjanje podne namaza ostavim za kasnije?
Odgovor: Ukoliko nema mogunosti da podne klanja u podnevskom vremenu sastavi ga s ikindijom u ikindijskom vremenu. Pitanje: Odgovor: Nema smetnje da se nazove selam dok ui ezan, jer to ne ometa ovjeka da ponavlja rijei za mujezinom i da nakon ezana proui za tu priliku predvienu dovu. Pitanje: Odgovor: Ne, struju nije dozvoljeno krasti! Kraa se smatra velikim grijehom i musliman ne smije biti od onih koji tuu imovinu bespravno prisvajaju, bilo kraom ili na neki drugi bespravan nain. Ja bih savjetovao svima da iskoriste sve institucije i dozvoljene naine da se bore kako bi cijena struje i ostalih proizvoda bila realna tako da potroai ne plaaju proizvode vie negoli vrijede. Ukoliko ne bude te borbe, ukoliko ne bude permanentnog nareivanja dobra a odvraanja od zla, zavladat e nepravda, a gdje nepravda zavlada tu nema sree ni rahatluka, ni za koga. Pitanje: Odgovor: Putnik je duan predviene namaze skraivati, jer je Poslanik, s.a.v.s, uvijek na putovanju etvororekatne namaze skraivao. to se sastavljanja tie, bolje je svaki namaz klanjati u njegovu vremenu. Meutim, ukoliko putuje prevoznim sredsvom i nema potrebne uslove da klanja kad hoe, ja bih uvijek preporuio da takav putnik predviene namaze sastavi, jer je u tome velika olakica. Da li je putnik duan sastavljati namaze i hoe li namaze skraivati? Da li je dozvoljeno krasti struju? Je li dozvoljeno nazvati selam dok se ui ezan?
Stranica 156 od 416
Pitanje:
U naem dematu u Njemakoj pojavio se izvjestan problem. Naime, jedna grupa dematlija trai da se napravi pregada u mesdidu tako da ene budu odvojene i da ih mukarci ne mogu vidjeti. Da li se takva pregrada mora praviti u damiji?
Odgovor: Takva ograda se ne mora praviti u damiji, ali bih vam ja preporuio da stavite staklenu pregradu tako da ene vas mogu vidjeti a vi njih ne moete. Ukoliko nemate moguosti za takvu pregradu stavite neki paravan. To bi omoguilo enama da se malo raskomote dok su u damiji, a i mukracima bi pomoglo da se malo vie skoncentriu na ibadet, posebno u ova naa vremena kada ljude i najmanja sitnica moe da dekoncentrie i pokvari mu namaz. Pitanje: Odgovor: Da, ukoliko je sposoban da gleda najbolji interes svoje keri. Ukoliko ne zna da gleda to je za nju najbolji interes tada e se to pravo prenijeti na brata, djeda itd. Pitanje: Odgovor: Obrati se imamu i zatrai od njega da ti pomogne u tom pogledu. Nadam se da e tvoj problem biti brzo rijeen. Znaj da ovjek treba da se stidi onoga to je grijeh, a ne onoga to je dobro i korisno, meutim ejtan ovjeka zavodi na razliite naine, pa tako ih navodi da se stide onoga to nije grijeh, a ne da se stide onoga to je grijeh. Pitanje: Odgovor: Duma-namaz na Balkanu nema esnaest rekata. Stvar je u tome da muslimani na Balkanu poslije klanjanja dva rekata dume-namaza klanjaju podne-namaz pod izgovorom da postoji mogunost da duma nije valjana s obzirom da nema halife koji bi hatibu dao idazetnamu. Smatram da uslovljavanje da hatib ima idazetnamu od halife nema utemeljenja u erijatu, te prema tome nema potrebe da se poslije dume klanja podne namaz, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Obrezivanje muke djece prirodni je Allahov, d., zakon (sunenu-l-fitre), vaio je za sve poslanike i sve narode i nije specifian samo za sljedbenike zadnjeg vjerovjesnika Muhammeda, s.a.v.s. To znamo iz hadisa koji govore o sunenu-l-fitre. U jednom od tih hadisa Muhammed, s.a.v.s, veli: Pet stvari je od fitreta: suneenje (obrezivanje), skidanje dlaka sa stidnih mjesta, skidanje dlaka ispod pazuha, rezanje noktiju i potkraivanje brkova. (Buhari, Sahihu-l-Buhari, Kitabul-libas, br. 5889) Od kada datira obrezivanje (suneenje) muke djece? Zato duma na Balkanu ima esnaest rekata? Kako da najbre nauim klanjati. Sramota me otii u damiju meu brau muslimane, a da ne znam nita o namazu. Da li otac koji ne prakticira islam moe biti velijj (zastupnik pri sklapanju braka) svojoj kerci koja ivi u islamu?
Stranica 157 od 416
Pitanje:
Da li mi je dozvoljeno da prisilim svoju djevojku buduu suprugu da nosi hidab i da li se prima njena dova i uenje Kurana, ako ona nije islamski odjevena tj. pod hidabom?
Odgovor: Pokrivanje stidnih mjesta je dunost (farz) kako za muko tako i za ensko. Poslanik, s.a.v.s, naredio je da se skriva stidno mjesto osim od osobe s kojom se ivi u braku. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabu-l-edeb, br. 2769, 2794, Ebu Davud, Sunen, Kitabu-l-hamam Osoba koja tu dunost ne izvrava ini grijeh, koji shodno stanju i posljedicama moe dostii najvee velike grijehe. Smatram da mudro i lijepim savjetom treba djelovati na svoju buduu suprugu, a ako joj uslovi da se islamski odijeva i to je dozvoljeno. to se tie primanja dove, osoba koja je pokorna Allahu, d., ima veu ansu da joj dova bude primljena i zbog toga se dova upuuje nakon uinjenih dobrih djela. Sve dok je osoba u islamu, bez obzira koliko grijei, uinjena dobra djela koja ini radi Allahova, d., zadovoljstva, piu joj se u sevape, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Student sam biologije u Podgorici. esto raspravljam sa efendijom o pitanjima za koja smatram da nisu u skladu sa islamskim uenjima, a koja efendija prakticira. On mi uvijek odgovara da to moe po naem hanefijskom mezhebu. Da li je to tano?
Odgovor: Nisi mi rekao o kojim pitanjima je rije, tako da ti ne mogu dati potpun odgovor. Ono to mogu rei jeste da mezheb nije dokaz u erijatu, nego je mezheb tumaenje erijatskih propisa koji u tu svrhu koristi erijatske dokaze. Sam Ebu Hanife nije dozvoljavao da onaj ko ne zna dokaze na koje se on oslanjao prenosi njegova tumaenja i miljenja. Prema tome, ispravno bi bilo da imam s kojom raspravlja kao dokaz ponudi ajet, hadis, idma, kijas itd, dakle neki dokaz iz validnih izvora erijata. Preporuio bih vam da proitate knjigu dr. efika Kurdia o Ebu Hanifi.
Stranica 158 od 416
Pitanje:
Interesuje me da li organizacija hadda pripada samo odreenim institucijama ili to pravo ima ko god hoe? uo sam da je hadd ibadet poput dumanamaza (u organizacionom smislu) te da je, kao i za duma-namaz potrebna menura za had koju izdaje najvei vjerski autoritet. Razgovarajui sa jednim muftijom uo sam kako kae da onim Bonjacima koji idu na had u organizaciji nekog drugog, mimo Islamske zajednice, had tehniki nije ispravan. Tom prilikom nas je podsjetio i na jedno pismo Ministarstva za had Saudi Arabije, od prije nekoliko godina u kojem stoji da Ministarstvo nee izdati vizu osobi koja ide na had mimo organizacije Islamske zajednice.
Odgovor: Saudijska Arabija je zemlja koja zvanino brine o organizaciji hada, s obzirom da su mjesta na kojima se had obavlja pod njenom jurisdikcijom. U organizaciji hada ona mora suraivati s onima koji e na terenu organizirati ljude. Normalno je da to bude tijelo koje je na razini onoga u Saudijskoj Arabiji, a kod njih je to Ministarstvo za had. Kod nas nema ministarstva za had, ali ga Islamska zajednica, u neku ruku, zastupa. Tako i Saudijska Arabija, odnosno njihovo Ministarstvo hada surauje sa Islamskom zajednicom BiH. S obzirom da bez organizacije nema reda, a posebno imajui u vidu veliki broj muslimana iz cijelog svijeta koji eli ii na had, skuenost prostora na kom se obredi hada obavljaju, smatram da je obaveza osobama koje ele ii na had slijediti upute organizatora hada, tj. Saudijske Arabije. Da li e neiji had biti primljen to zna samo Allah, d., ali osoba koja prekri ono to su se muslimani dogovorili kroz Islamsku konferenciju, koja je dala glavne smjernice Saudijskoj Arabiji u pogledu organizacije hada, sigurno ini grijeh. U svakom sluaju, dobijanje vize znai da dotina osoba slijedi upute organizatora. Ono to bih ja elio, kada je o organizaciji hada rije, jeste da Islamska zajednica bude, prije svega, supervizor i da joj bude glavni interes da muslimani mogu to ispravnije i u to povoljnijim uslovima obaviti had. To se moe ostvariti jedino otvaranjem trita, tj. kompeticijom. U tom smislu bi trebalo pruiti mogunost nadmetanju operatora, tj. firmi koje organiziraju had. To nadmetanje mora biti javno i oni koji ponude najbolje uslove i praktino se dokau trebalo bi da imaju prednost. U tom smislu potrebno je imati nezavisnu komisiju koja bi ocijenjivala ponude operatora i svake godine valorizirala njihov uinak. U toj kompeticiji bi normalno uestvovata i Islamska zajednica sa svojom, recimo, turistikom agencijom, jer sigurno je da Islamska zajednica raspolae najstrunijim potencijalom i moe ponuditi najbolje uslove i najbolju organizaciju hada. Dodue, Islamska zajednica prua mogunost i privatnim firmama da organizuju had i postoji kompeticija meu operatorima ali, koliko mi je poznato nema otvorene kompeticije i nema nezavisne komisije koja bi ocjenjivala ponude i njihovu realizaciju. Sve dok toga ne bude, imat emo primjedbe hadija koji e se aliti kako je had preskup i kako su usluge loe. Jedino javnim nadmetanjem i suzbijanjem monopola moe se dobiti kvalitet usluga i sniziti cijena i tako olakati i uljepati obavljanje pete islamske dunosti, a to je ono to Islamskoj zajednici treba biti prvenstveni cilj.
Stranica 159 od 416
Pitanje:
U jednoj islamskoj instituciji koja zvanino muslimanima tumai islam primljena je u radni odnos slubenica koja razgoliena dolazi na posao. elim da o tome neto napiem i objavim u tampi. Da li mi je to dozvoljeno?
Odgovor: Smatram da bi prije tog koraka bilo poeljno da na lijep nain posavjetuje dotinu slubenicu i ukaze joj na Allahovu, d., naredbu u Kuranu: A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je i onako spoljanje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje... (En-Nur, 31) Isto tako, treba razgovarati i sa odgovornim u pomenutoj instituciji u nadi da e joj oni ukazati da nije dolino da slubenici islamske institucije, koja zvanino muslimanima tumai islam, javno kre propise islama. Ukoliko to ne urodi plodom, duan si nastojati postojee stanje popraviti na najbolji mogui nain, pa i pisanjem u tampi, ukoliko smatra da e to pomoi u eljenom pravcu. Pitanje: Odgovor: Da, bezalkoholno pivo je dozvoljeno piti imajui u vidu da ne opija i da nema nekih drugih razloga zbog kojih bi bilo haram. To to se zove pivom ne moe biti razlogom zabrane, jer se po pravnom principu el-ibretu bi-l-mekasidi ve-l-meani la bi-l-elfazi ve-l-mebani u obzir uzima namjera i sutina, a ne rijei i reenice. A sutina je da to pivo ne opija kada bi se pilo u velikim koliinama. Malo je problematino to to se taj, ispravnije reeno, sok od jema naziva istim imenom kao i pivo u kom ima alkohola i to je istog pakovanja kao i ono. Zbog toga bih preporuio da se bezalkoholno pivo izbjegava sve dok se ta sumnja ne otkloni s posebnim imenom i ambalaom, a posebno bih preporuio da se ne pije u onim okolnostima u kojima bi neko mogao posumnjati da je u pitanju alkoholno pivo. S druge strane, preporuio bih proizvoaima bezalkoholnog piva da tom pivu daju posebno ime i posebnu ambalau kako bi taj sok od jema i muslimani mogli nesmetano piti. Muslimanima koji piju pivo s alkoholom preporuio bih da se tog zla klone, jer s alkoholom je svako prokletstvo. Jedan od naina da se sauvaju od piva u kom ima alkohola jeste da preu na bezalkoholno pivo, tj. na sok od jema. Da li je dozvoljeno piti bezalkoholno pivo?
Stranica 160 od 416
Pitanje: Odgovor:
Neka naa braa i sestre nee da piju koka-kolu govorei da je to haram. Ima li osnove za tu njihovu tvrdnju?
Da, mnoga suvremena ulema, meu kojima je i dr. Jusuf El-Karadavi, dala je fetvu koja kae da je zabranjeno (haram) piti koka-kolu. Tu svoju tvrdnju oni potkrepljuju naunim injenicama koje govore o ogromnoj tetnosti po zdravlje koje ima koka-kola, te injenicom da procenat od zarade ide cionistikoj dravi Izrael koja vre teror nad muslimanima Palestine. Do mene su dolazila mnoga nauna istraivanja u pogledu tetnosti gaziranih pia. Za mene nema dvojbe da bi ljudi trebali izbjegavati piti gazirana pia, bez obzira to ne opijaju. Umjesto toga trebali bi da se usmjere ka prirodnim sokovima u kojima nema hemikalija. tetnost gaziranih sokova je zastraujua i kada bi svijet toga bio svjestan, smatram da bi proizvodi poput koka-kole, pepsi-kole, vepsa itd. brzo nestali sa trita, jer ne bi bilo muterija. Ja se nadam da e se ubrzo u svijetu afirmisati drutva za borbu protiv gaziranih pia, kao to imamo drutva za borbu protiv alkoholizma, narkomanije, puenja, prostitucije itd. U svakom sluaju, savjetujem svima da posebno vode rauna o zdravoj hrani i piu, jer briga o tome je sastavni dio islama. Pitanje: Kod nas u ikagu postoje neki ljudi koji propagiraju uenje samo iz Kurana, dok zanemaruju i nee da uju za hadise. Da li je to rezultat neznanja ili se moda radi o nekoj sekti?
Odgovor: Vjerovatno se radi o sekti koja sebe naziva Ehlu-l-Kurani (Sljedbenici Kurana). To je zalutala sekta koja ne slijedi Kuran, jer da slijedi Kuran slijedila bi i mnogobrojne ajete koji govore o obavezi slijeenja Poslanika, s.a.v.s, tj. slijeenja njegova sunneta. Njih treba pitati kako oni klanjaju, poste, zekat daju, had obavljaju itd, jer detalje o tim temeljima islama nalazimo u hadisu, a ne u Kuranu. Ako sve to imamo u vidu onda moemo shvatiti koliko su oni u zabludi. Naalost, u onim sredinama gdje ljudi dovoljno ne poznaju islam ta sekta brzo pridobija nove pristalice s obzirom da poziv na slijeenje Kurana jako lijepo zvui, a u sutini taj poziv je samo kora koja u sebi nita ne sadri. Moj savjet svima, muslimanima i nemuslimanima, jeste da se s islamom upoznaju iz njegovih nepomuenih izvora, prije svega iz Kurana, a zatim iz vjerodostojnih hadisa, kao to su oni koji se nalaze u Buharijinom i Muslimovom Sahihu, kako bi uz Allahovu, d., pomo ili pravim putem i prakticirali izvorni islam, onako kako je to inio Allahov, d., miljenik Muhammed, s.a.v.s.
Stranica 161 od 416
Pitanje:
Potovani profesore, zamolio bih Vas da iznesete Vae miljenje o praksi koja se prakticira u nekim sufijskim krugovima. Naime, zanima me ta Vi mislite o teoriji koja se u tim krugovima ui u pogledu avlija, kulta ejha, probadanje sabljama itd., te koliko ima utemeljenja u erijatu promoviranje tarikata i tesavvufa kao nekih islamskih disciplina.
Odgovor: Prije svega, elim ukazati da sve sufije nisu iste. Postoji na stotine tarikata i na hiljade sufijskih grupa i na desetine hiljada sufijskih ejhova. Meu tarikatima, a i samim grupama, a pogotovo meu ejhovima postoje razlike koje su ponekad izuzetno velike. Ima sufija koje slijede sunnet Poslanikov, s.a.v.s, a ima ih koji su izuzetno daleko od njegova sunneta, toliko daleko da ih ne moemo smatrati muslimanima. Sve sufije koje su u okrilju islama, pa makar inili i velike grijehe i novotarije u vjeri koje ne izvode iz islama, naa su braa u vjeri i prema njima imamo vee obaveze nego prema onima koji nisu u okrilju islama. Normalno, dunost je svakom muslimanu da nareuje dobro i odvraa od zla, te kada vidi neto kod svoga brata, zvao on sebe sufija, selefija, ihvanija ili bilo kako, a to dotini musliman smatra pogrenim, duan je da na najbolji i najefikasniji nain to pokua kod svoga brata ispraviti. Normalno da svi muslimani grijee, neko manje neko vie. Nekad su te greke rezultat ovjekovog linog stava i ubjeenja, a nekada rezultat uenja koje slijedi, bilo da se radi o uenju nekog ejha, platformi i programu nekog demata, partije, udruenja itd. Evlije postoje i to su ljudi koje Allah, d., voli zbog toga to puno dobrih djela ine, a malo grijee. Po tome ih i mi prepoznajemo. O tim ljudima govore ajeti: Junus, 62, El-Enfal, 34 i mnogi hadisi. Evlije mogu imati keramete. Ali, ako vidimo evliju da ini velike grijehe, znajmo da je on od evlijau-ejtan, pa makar suhih arapa preko rijeke prelazio. Naime, dini mogu pomagati te ljude da ine djela koja su za nas neobina i to nije nepoznato. Nadalje, evlije su obini ljudi koji ne poznaju budunost (gajb) i ne mogu ljudima donositi dobro i od njih odvraati zlo, jer evlije nisu bolje od Poslanika, s.a.v.s, o kom Allah, d., kae: Ja vam ne kaem: U mene su Allahove riznice, niti: Meni je poznata budunost, niti kaem: Ja sam melek... (Hud, 31) Reci: Ja ne mogu ni sam sebi neku korist pribaviti, niti od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnogo dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju. (ElEaraf, 188) Dodue, dove koje oni ue za svoga ivota imaju veu ansu da budu usliane zbog statusa koji imaju kod Allaha, d.. Svako vjerovanje o evlijama koje nema utemeljenje u Kuranu i sunnetu pogreno je. injenica je da kod nas, a i u ostalim dijelovima svijeta, o evlijama ima raznoraznih bajki i pogrenih vjerovanja koja ponekad prelaze u irk, jer se evlije izjednaavaju sa Allahom, d., time to im se pripisuje ono to je samo u Allahovom, d., domenu. Vrlo esto ljubav i potivanje koje musliman treba imati prema starijem i uevnijem kod nekih prerasta u vid oboavanja, pa tako neki ejhu na ruku i seddu padaju i ine ono to erijatom nije propisano. Normalno, sve devijacije u pogledu vjerovanja treba ispravljati. Najpodesniji nain jeste da ukazujemo na Poslanikovu, s.a.v.s, praksu. Hou rei, da treba da gradimo islamske linosti, da ih korigujemo, a ne da ih ruimo, pa makar kod tih linosti bilo i velikih greaka. Izuzetak treba da budu osobe koje stvarno imaju podle ciljeve i na koje treba otvoreno ukazati kako bi druge zatitili od njihova zla. to se probadanja tie, to je pitanje jasno svakom muslimanu, osim neukom ili oholom. Poslanik, s.a.v.s, i njegovi ashabi to nisu radili. To to se neki probadaju, a da krv ne potee, pa
to su dinska posla, to muslimanima treba biti jasno. Neki dan sam gledao kako se Hindusi u Indiji probadaju i rade iste stvari koje prakticiraju neki sufijski tarikati. I oni su u tome uspjeni isto kao i sufije koje se probadaju. to se tie izuavanja tarikata i tesavvufa kao naslijea muslimana, za tim postoji potreba: a ) kako bi se pojasnilo ta je u tom naslijeu u skladu sa uenjem islama, a ta nije i kako bi se afirmiralo ono to je pozitivno, b) kako bi se napravila razlika izmeu onih tarikata koji su blie uenjima islama i onih koji su dalje, kako bi se muslimani, a posebno oni koji su naklonjeni zuhdu, mogli sauvati onoga to nema utemeljenje u Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi. Samo promoviranje tesavvufa, bilo kakvog, bez objanjavanja onoga to je u njemu pozitivno i onoga to je u njemu negativno, smatram da nije dozvoljeno, jer se time islam pogreno tumai. Isto tako, tesavvuf moemo smatrati islamskom disciplinom samo u onom omjeru u kojem njegova uenja imaju oslonac u Kuranu i sunnetu. Ono to je u tesavvuf ulo iz kranstva to je kranska disciplina; ono to je ulo iz budizma to je budistika disciplina; ono to je ulo iz judaizma to je judaistika disciplina itd. i to ne moemo smatrati islamskom disciplinom. Pitanje: Ukoliko osoba dobije obeteenje nakon dugog sudskog procesa i nakon odugovlaenja isplate od strane koja je duna platiti obeteenje, kako postupiti s kamatama koje su precizirane u sudskoj presudi?
Odgovor: Ne gleda se u brojke nego u vrijednost. Ako se tim novcem, kada si ga trebao dobiti, moglo kupiti recimo deset grama zlata, toliku vrijednost ima pravo uzeti, pa makar u to ulo neto od onoga to je naznaeno kao kamata. Pod kamatom podrazumjevamo stvarni viak vrijednosti, a ne fiktivni. Otuda se inflacija oduzima od onoga to, recimo, banka biljei kao kamatu i uraunava se u glavnicu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: U toku amerike agresije na Afganistan pojavila se fetva koja muslimanima koji to ne mogu izbjei dozvoljava ostanak u sastavu snaga Amerike vojske i uee u tim operacijama. Potpisnici te fetve su (koliko sam razumio): dr. Jusuf al-Karadavi , Tarik al-Biri, dr. Muhammed Seid el-Avva, dr. Hejsem el-Hajjat, mr. Fahmi Huvejdi i dr. Taha Dabir el-Alevani. Volio bih da nam date svoju ocjenu te fetve.
Odgovor: U vezi sa dogaajima u Sjedinjenim Amerikim Dravama, ratom u Afganistanu, raznoraznim fetvama u vezi s tim itd. postoji toliko nejasnoa pa je najbolje saekati da se te mutne vode malo razbistre. Ono to sam primijetio jeste da je oko te navodne fetve bilo dosta igara i da su je zainteresovane strane natezale, tumaile, pa ak i mijenjale onako kako njima odgovara u cilju postizanja zacrtanih ciljeva. Smatram da je ulema poput dr. Jusufa el-Karadavija i dr. Taha Dabira bila na nivou i pokuala dati najbolje upute u vrlo delikatnoj i krajnje nejasnoj situaciji. Mi, s nae, strane molimo Allaha, d., da ih nagradi za njihov trud i hrabrost da pomognu muslimanima u rjeavanju najdelikatnijih pitanja s kojima se muslimanski ummet danas suoava.
Stranica 163 od 416
Pitanje: Odgovor:
ta Vi vidite kao rjeenje za muslimane da bi izili iz sadanje poniavajue situacije?
Izlaz je da ljudi naue propise islama, da postanu svjesni njihovih vrijednosti i da ih prakticiraju u ivotu. Uzvieni Allah, kae: I ne gubite hrabrost i ne alostite se; vi ete pobijediti ako budete pravi vjernici. Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na one koji vjeruju i odabrao neke od vas kao ehide, a Allah ne voli nevjernike. (Ali Imran, 139-140) Omer, r.a, je rekao: Mi smo narod kojeg je Allah uzdigao islamom i nee ga poniziti osim ukoliko ga (tj. islam) zapostavi. Treba naglasiti da muslimani od islama imaju koristi onoliko koliko ga prakticiraju. Stanje muslimana je sve bolje, uprkos svim problemima. Muslimani se vraaju islamu i s druge strane, svijest o vrijednosti islama sve je vea i kod nemuslimana, pa ak i kod onih koji mu se najvie suprotstavljaju. Islam ima snagu neoborivih argumenata u svakom pogledu, a protok informacija koji omoguavaju suvremene komunikacije omoguava da ti argumenti dou u javnost i da se milioni ljudi s njima vrlo brzo upoznaju. Pitanje: Odgovor: Fiktivno sklapanje i razvod braka islam ne poznaje, ve sve to smatra stvarnim. Prema tome, fiktivno sklapanje i razvod braka nisu dozvoljeni, a ako se to desi, smatra se stvarnim. Pitanje: Neka Turkinja udala se za sina Helmuta Khola. U novinama sam proitao da su se obavila dva vjenanja katoliko i muslimansko. Da li je to u skladu sa erijatom? Kakav je status fiktivnog razvoda braka sa suprugom da bi se mogao sklopiti fiktivni brak sa strankinjom radi dobijanja boravine vize?
Odgovor: Po erijatu, muslimanka se ne moe udati za nemuslimana. erijatsko vjenanje ne moe se obaviti jer erijat takav brak ne priznaje. Muslimanku koja se udala za nemuslimana erijat tretira kao bludnicu. O svemu to sam naveo postoji konsenzus islamske uleme. Pitanje: Odgovor: Da, moete. Ukoliko je osoba prisiljena da dri novac na banci koja posluje s kamatama, dobivenu kamatu e, nakon izuzimanja inflacije, dati u neto to je korisno, a od ega nee imati direktne koristi. Mogu li kamatu koju mi banka daje dati za izgradnju internata medrese?
Stranica 164 od 416
Pitanje:
U 11. duzu Kurana, sura broj 9, u 109. i 110. ajetu govori se o ruenju zgrada. Mnogi te ajete povezuju sa dogaajem koji se desio 11. 9. kada su sruene zgrade od 109 i 110 spratova u Njujorku. Da li se pomenuti ajeti mogu povezati s tim dogaajem?
Odgovor: Rije je o 109. i 110. ajetu koji se nalaze u 11. poglavlju, 9. sura u Kuranu (sura Et-Tevba) koji glase: Da li je bolji onaj koji je temelj zgrade svoje postavio na strahu od Allaha i u elji da Mu se umili ili onaj koji je temelj zgrade svoje postavio na rub podlokane obale koja se nagnula, da se zajedno s njim u vatru dehennemsku srui? A Allah nee ukazati na pravi put narodu koji sam sebi nepravdu ini. Zgrada koju su oni sagradili stalno e unositi nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju. A Allah sve zna i mudar je. (Et-Tevba, 109-110) Citiranim ajetima prethode sljedea dva ajeta: A oni koji su damiju sagradili da bi tetu nanijeli i nevjerovanje osnaili i razdor meu vjernike unijeli, pripremajui je za onoga koji se protiv Allaha i Njegova poslanika jo prije borio, sigurno e se zaklinjati: Mi smo samo najbolje eljeli, a Allah je svjedok da su oni pravi laljivci. Ti u njoj nemoj nikad namaz obaviti! Damija iji su temelji ve od prvog dana, postavljeni na strahu od Allaha zaista vie zasluuje da u njoj obavlja namaz. U njoj su ljudi koji vole da se iste, a Allah voli one koji se mnogo iste. (EtTevba, 107-108) Svi citirani ajeti objavljeni su u povodu gradnje Mesdidud-dirara, (Damije razdora) koju su munafici (licemjeri) izgradili u mjestu Kuba, u blizini prve damije u islamu Mesdidu Kubaa, pod izgovorom da je grade za bolesne i iznemogle kako bi im olakali dolazak u demat, posebno u zimskom periodu, a ustvari eljeli su da na taj nain razjedine muslimane. Tu damiju zavrili su pred Poslanikov, s.a.v.s, pohod na Tebuk. Da bi njihova spletka bila to vjerodostojnija pozvali su Poslanika, s.a.v.s, da u njoj klanja i proui dovu za beriet. Poslanik, s.a.v.s, obeao im je ispuniti elju kada se vrati s puta. Meutim, pri povratku, kad su bili na dan hoda od Medine ili jo blie, doao je melek Dibril i obavijestio Poslanika, s.a.v.s, da je ta damija izgraena s ciljem da napravi razdor meu muslimanima i objavljeno je: ...Ti u njoj nemoj nikad namaz obaviti!... Tada je Poslanik, s.a.v.s, poslao grupu ashaba i ta damija je poruena prije njegova ulaska u Medinu. (Vidi: Kurtubi, El-Damili ahkami-l-Kuran, 8/234-247, Ibn Kesir, Tefsiru-l-Kuran el-azim, 2/510-515) Iz navedenog da se zakljuiti da se spomenuti ajeti odnose na specifinu situaciju. Meutim, mnoge poruke tih ajeta su ope kao npr: a) bie meu muslimanima licemjera koji e graditi damije da bi time unijeli razdor; b) oni e se zaklinjati da to rade iz najboljih pobuda; c) s obzirom da se sudi po onom to se vidi, a oni javno govore drugaije od onog to nose u svojim srcima, samo e Allah znati za te njihove skrivene namjere; d) u damijama koje su napravljene s ciljem da razjedine muslimane nije dozvoljeno klanjati; e) takve damije vlast treba sruiti; f) svijetlu perspektivu imaju oni koji grade graevine s ciljem da postignu Allahovo, d., zadovoljstvo; g) oni koji kre Allahove, d., zakone e na kraju s onim to imaju zavriti u dehenemskoj vatri; h) Allah, d., ne daje prosvjetljenje i uputu onima koji sami sebi nasilje ine; i) svi koji kre Allahove, d., zakone osjeaju nemir u svojoj dui i njihova srca su nemirna. Taj nemir vodi ka potpunom krahu. Dakle, pored injenice da su spomenuti ajeti objavljeni specifinim povodom iz njih se mogu izvui mnoge ope poruke, od kojih sam naveo neke. U svakom sluaju, ideja da spomenuti ajeti mogu ukazivati i na dogaaje u Americi je interesantna, ali za potvrivanje te teze trebalo bi imati validne dokaze, a Allah, d., najbolje
zna. Pitanje: Potovani profesore, dugo me mui jedno pitanje. Traila sam po Internetu informacije, ali nisam uspjela nai zadovoljavajui odgovor. Naime, ula sam da su sljedbenici Muhammeda ibn Abdulvehhaba u svoje doba ubijali one koji, po njihovom miljenju, nisu bili 100 posto u vjeri. Ne mogu to da prihvatim, ali izgleda da se ubijanje ipak desilo. Molim Vas da mi pojasnite to pitanje.
Odgovor: Ashabi su bili najodabranija generacija. Meu njima je bilo i onih kojima je zagarantovan Dennet, pa ipak se meu njima desilo u Mereketu-l-demel ono to se desilo. Ako se sukob i krvoprolie moglo desiti najodabranijoj generaciji kako da se ne desi onima koji su poprilino daleko od te generacije. Dakle, muslimani mogu pogrijeiti, a svako e nai na ahiretu ono to je imao namjeru, jer ljudi e biti proivljeni sa svojim namjerama. Prema tome, pravi i iskreni musliman nikada nee biti na gubitku. Nadalje, treba znati da se u svaki postojei pokret ukljue ljudi koji nisu sposobni da u datom trenutku budu na nivou zadatka. Neki se prikljue da bi ono to je dobro ruili iznutra, dakle, prikljue se kao peta kolona. Neko se prikljui da bi ostvarivao svoje line interese, itd. Ako je ejh Muhammed b. Abdul-Vehhab bio uen, iskren, poten i islamu predan svim svojim biem, ne znai da su svi koji su sebe smatrali njegovim sljedbenicima, ili se tako deklarisali i u njegovo ime sprovodili odreene radnje, bili ueni i postupali u skladu sa erijatom. Osim toga, niko nije bezgrijean, pa ni ejh Muhammed b. Abdul-Vehhab. Hou da kaem da, ako je neto pogreno, onda je to pogreno pa ma od kog ovjeka dolazilo. Pravno pravilo koje je zasnovano na hadisu i praksi Poslanikovoj, s.a.v.s, kae da se erijatske kazne ne izvravaju ako postoji i najmanja sumnja da osoba nije poinila djelo za koje je optuena. Nadalje, Allah, d., kae da ko ubije ovjeka nepravedno kao da je cijeli svijet pobio. Prema tome, svjestan musliman e o tome voditi rauna. Meutim, da uvijek ima muslimana koji toga nisu svjesni, i da ima ljudi koji ele da iskoriste pogodnu situaciju da ocrne islam, vidjeli smo u nedavnim dogaajima u Afganistanu, kada su i jedna i druga i trea strana (Talibani, Sjeverni savez i Amerikanci) ubijali zarobljene i ranjene muslimane, a to, po erijatu, (kojeg se dre Talibani i Sjeverni savez) i po enevskoj konvenciji koje se dre Amerikanci, nije dozvoljeno. Nadalje, treba znati da je pokret Muhammeda ibn Abdul-Vehhaba bio nosilac borbe protiv turske vlasti na Arabijskom poluostrvu, a da, kada su vlast i borba za vlast u pitanju, tu ejtan moe lahko da djeluje i siguran sam da je sa svih strana injeno dosta toga to nije u skladu sa erijatom. ejhu-l-islam (tj. vrhovni muftija Osmanske carevine) je pokret Muhammeda ibn Abdu-l-Vehhaba proglasio nevjernikim i to je bez sumnje ispolitizirana fetva a, s druge strane, njegovi sljedbenici su pred sobom imali dravu koja je podravala ili preuivala mnoge vidove irka koje su njeni podanici inili, tako da su svjesni opasnosti od irka morali reagovati. Koliko je ta reakcija u odreenoj situaciji bila erijatski opravdana, teko je sa ove distance procijeniti. Siguran sam da je u u tom reagovanju ponekad bilo ekstremizma. Meutim, isto tako sam siguran da taj ekstremizam nije dolazio od uenih ljudi, nego od onih koji nisu bili na nivou svoga zadatka ili su pak time eljeli postii odreene zle ciljeve. injenica je da su Englezi ekstremizam svojeruke podravali. Imajui sve to u vidu, smatram da, ipak, ne moemo vjerovati u sve informacije koje imamo bilo od jedne ili druge strane, jer rat je varka, a oni su, to je injenica, ratovali. Kao zakljuak, smatram da je bolje da se skoncentriemo na izuavanje Allahovih, d., propisa, kako bi se mi sami znali ispravno postaviti u razliitim situacijama i kako ne bismo pravili greke koje su inili oni koji te propise nisu poznavali.
Stranica 166 od 416
Pitanje:
Smatrate li da bi muslimani u BiH trebalo da osnuju neku politiku organizaciju (ili moda ak politiku stranku) koja bi bolje titila interese Bonjaka, ili pak smatrate da su postojee organizacije i stranke dovoljne u tom pogledu?
Odgovor: Smatram da svi muslimani treba da nareuju dobro, a odvraaju od zla. Politiki rad moe itekako posluiti da se taj princip, po nekima esti islamski art, prakticira na najbolji mogui nain. U osnovi, smatram da nema smetnje da muslimani imaju vie partija pod uslovom da te partije baziraju svoj rad na opim principima islama, da s drugima surauju u onome to je dobro i opekorisno, a da se bore protiv svega to je zlo, te da druge ne ometaju u onome to je dobro. U svakom sluaju, smatram da nam je potrebna neka vrsta svebonjakog kongresa na kom bi se valorizirali uinci politikih stranaka i procijenilo da li imamo potrebe i sposobnosti da podnesemo teret osnivanja novih politikih organizacija ili se postojee mogu profilirati tako da zadovolje interese Bonjaka. U svakom sluaju, svako ko ima potrebu i osjea se sposobnim da na polju podrke istini i pravdi neto doprinese, treba dati sve od sebe u tom pogledu, pa ak i po cijenu da moradne osnivati novu organizaciju ili partiju. Razliitost, ukoliko je popraena zdravim takmiarskim duhom i eljom da se postigne ope dobro, uvijek e, ina-Allah, donijeti dobre rezultate i zbog toga od nadmetanja ne treba bjeati. Nadmetanje i razliitost su blagodat, ako se radi ono to je dozvoljeno (halal) i ako se to ini s ispravnim i iskrenim nijetom. Pitanje: Moje je razumijevanje da bi muslimani trebalo da imaju koristi od vakufske imovine. Je li to sluaj kod nas u Bosni ili bilo gdje u svijetu? Dakle, gdje je va ili moj dio u toj imovini? U hadisu stoji da ljudi jednako polau pravo na vatru, vodu i panjake, pa gdje je moj dio od muslimanske nafte, uglja...?
Odgovor: U pitanju je mijeanje vakufa sa stvarima koje se smatraju zajednikim vlasnitvom, a meu njima postoji ogromna razlika. Naime, vakuf se troi i iskoritava na nain koji je vakif precizirao vakufnamom, dok stvari koje se smatraju opim vlasnitvom koriste, prije svega, oni koji su im najblii, a kada oni uzmu koliko im je dovoljno onda dolaze na red oni poslije njih i tako redom. U nae vrijeme blagodati i bogatstva veinom se ne rasporeuju ravnopravno i obaveza je svih koji mogu doprinijeti poboljanju stanja da tu nepravdu isprave. Pitanje: U sluaju da neki musliman nanese tetu crkvenom objektu (naprimjer, napie grafit na zidu pravoslavne crkve), smijem li ja kao musliman odvojiti dio vlastitog novca da bi se teta sanirala?
Odgovor: tetu treba izmiriti onaj ko ju je nanio, a ako se poinilac tete ne moe pronai tada se teta namiruje iz opeg fonda predvienog za to. Smatram da bi tetu trebalo da namiri opina koja je svojim slubama duna zatititi imovinu i lica na svom podruju, pa prema tome opina treba da snosi posljedice za poslove za koje je odgovorna. elim jo naglasiti da odabrane generacije muslimana nisu skrnavile vjerske objekte nemuslimana, a te generacije muslimanima treba da budu uzor. Istine islama treba nemuslimanima dostavljati na lijep i prigodan nain, kako oni prema tim istinama ne bi odmah u startu imali predrasude koje ih mogu sprijeiti da te istine shvate i usvoje.
Stranica 167 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada se embrio smatra ivim biem?
Preteno miljenje jeste da se embrio smatra ljudskim biem 120. dan nakon zaea, poto se tada u njega dua udahnjuje. Prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda, r.a, da je rekao: Allahov Poslanik, s.a.v.s, nam je ispriao, a on je onaj koji istinu govori i kome je istinitost potvrena: Zaista, stvaranje nekog od vas u majinoj utrobi sabire se etrdeset dana u vidu kapljice, zatim bude u vidu zakvaka isto toliko, zatim bude u vidu savakanog zalogaja (od mesa i krvi). Potom mu bude poslan melek i udahne mu duu i budu mu nareene etiri rijei: da zapie njegovu opskrbu, koliko e ivjeti i da li e biti sretan ili nesretan. Tako mi Onoga mimo Koga drugog boga nema, neko od vas e raditi posao Dennetlije, tako da izmeu njega i Denneta nee biti koliko arin, pa e ga pretei ono to je zapisano i uradit e posao Dehenemlije i ui e u vatru. A neko od vas e, zaista, raditi posao Dehenemlije, tako da izmeu njega i Dehennema nee biti koliko arin, pa e ga pretei ono to je zapisano i uradit e posao Dennetlije i ui u Dennet. (Sahihul-Buhari, Kitabut-tevhid, br. 7454) Sahihu Muslim, Kitabulkader, br. 2651) Treba naglasiti da, kako je suvremena nauka utvrdila, embrio ivi i osjea i prije nastupanja stodvadesetog dana, dakle prije udahnjivanja due, ali se, sa erijatskog aspekta, embrio ne smatra ivim ljudskim biem sve dok mu se ne udahne dua, jer je ovjek, ipak, dua, a tijelo je obina zemlja, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: elio bih da nam kaete neto o upotrebi minke za muslimanke kada se pojavljuju na javnom mjestu, te postoji li neki dokaz o visini pete kod obue koju ena muslimanka moe nositi?
Odgovor: Kada ena izlazi na javno mjesto treba pokriti svoje ukrase. Ukoliko se minka s ciljem da se uljepa svome muu, to je lijepo i za to ima sevab i nagradu, pod uslovom da sama minka bude halal i da ne teti njenom zdravlju. Meutim, ukoliko eli izii na javno mjesto duna je minku skinuti ili nikab staviti. Isto tako, ukoliko mora abdest uzeti, a priroda minke je takva da spreava vodu da doe do koe i tada mora minku skinuti. ena treba da se dotjeruje i uljepava svome muu, a ne tuim muevima i drugim mukarcima. Obiaj ena u dahilijjetu bio je da se dotjeruju radi drugih, da oblae na noge razne rekvizite kako bi se njihov hod uo i kako bi izgledale to vie i tako se isticale. Kada se muslimanka pojavljuje na javnom mjestu, ne smije se posebno isticati: bilo koketiranjem, odjeom ili obuom. Opirnije o ovom pitanju proitajte komentare na 31. ajet sure En-Nur.
Stranica 168 od 416
Pitanje:
Firma u kojoj radimo alje nas na kurseve, sajmove itd. Prije odlaska na put dobijemo odreenu akontaciju koja je priblina trokovima putovanja u to spadaju dnevnice, karte, noenje itd. Prisutna je praksa da se, ukoliko je mogue, u takvim situacijama noi kod prijatelja i rodbine, a zatim se uzme raun od nekog hotela kako bi se pravdao dobijeni novac. Nakon povratka u firmu moramo sravniti raune tj. ukoliko smo potroili vie od akontacije, traimo da se to nadoknadi, u suprotnom, vraamo nepotroeni novac. Nas interesuje da li je dozvoljeno na takav nain zadrati novac dobijen na ime akontacije? Treba jo rei da za dobijanje rauna od hotela treba, uglavnom, nekom neto dati na kahvu, mada postoje ljudi koji daju raune i bez traenja naknade.
Odgovor: Smatram da to pitanje treba legalizirati tako da firma zvanino odobri takve postupke, tj. da odobri svojim radnicima predviene trokove koji treba da budu precizirani: kojom klasom i vrstom prevoza mogu putovati, u kojim hotelima boraviti, u kojim restoranima se hraniti itd, i da se precizira da li osoba moe uzeti ono to e biti jeftinije i na tome ostvariti sebi utedu. Ukoliko se to zvanino odobri, onda nema smetnje da se postupa onako kako je u pitanju navedeno, uz napomenu da bi u takvoj situaciji bilo dovoljno da se donese cjenovnik usluga koje si imao pravo koristiti i da se na osnovu njega izrauna koliko si imao pravo potroiti. Treba imati na umu da je, ponekad, u interesu firme da njeni slubenici dre do odreenog nivoa, tako da samovoljno krenje tih normi moe biti vrsta prevare, a varanje u islamu nije dozvoljeno. Dakle, rijeite to pitanje dogovorom s odgovornim u firmi. Pitanje: Odgovor: Smatram da nema smetnje da radi na tom radnom mjestu, pod uslovom da ne postoje neki drugi harami, npr. da se kupci varaju tako to se u hranu stavlja neto to se javno ne deklarie itd. U svakom sluaju, treba da zna da se sve to je od svinje smatra neistim, tako da mora voditi rauna da nakon radnog vremena, ili kad hoe klanjati, opere ruke i ima isto odjelo. Pitanje: Odgovor: ena nije duna klanjati duma-namaz, ali joj je to dozvoljeno. Ukoliko klanja dumu, ne treba klanjati podne-namaz, jer duma zamjenjuje podne-namaz. Pitanje: Odgovor: Da, ispravno je na nonim namazima uiti naglas, bilo da se klanja u dematu ili pojedinano. Ukoliko bi se uilo u sebi, namaz bi bio ispravan, jer prenosi se da je i Poslanik, s.a.v.s, ponekad tako radio. Kada klanjam noni namaz, treba li da uim naglas? Da li je ena duna ii na duma-namaz? Mogu li kao musliman raditi u piceriji u kojoj se ne prodaje alkohol, ali se spravljaju jela od svinjskog mesa?
Stranica 169 od 416
Pitanje: Odgovor:
Smiju li se ivotinje koristiti za eksperimente?
Da, pod uslovom da se to ini iskljuivo radi dobrobiti ljudskog roda, da bude u granicama stvarne potrebe i u skladu sa opim, Allahovim, d., zakonima, koje je uspostavio u prirodi i obznanio u Objavi. Pitanje: Kada imam nijeti, da li je duan da zanijeti da e biti imam enama i mukarcima. Ako je duan kako e postupiti kada se, dok je u namazu, ene prikljue dematu?
Odgovor: Nije uslov za ispravnost demata da imam ostvari nijet imametluka pri stupanju u namaz, dakle da nanijeti predvoditi demat u kom su samo mukarci ili samo ene, ili i jedni i drugi, jer je Ibn Abbas, r.a, znao prikljuiti se Poslaniku, s.a.v.s, koji je ve bio otpoeo klanjati sam, i klanjati s njim u dematu. Da je pomenuti nijet bio uslov za ispravnost namaza, Poslanik, s.a.v.s, bi ukazao Ibn Abbasu, r.a, da mu se ne pridruuje. Pitanje: Sluao sam kako jedan ejh govori da je Isa, a.s, siao meu nas i da je to saznao prije petnaest godina od jednog hafiza koji ima kontakte s dinima. Vjerujete li tom ejhu?
Odgovor: Dolazak Isaa, a.s, nee biti tajna i on se nee skrivati ni jedan dan, a kamoli petnaest godina. S obzirom da svijet o tome nita ne zna, to to taj ejh pria nije tano. Pitanje: Odgovor: S obzirom da je ciklus u meuvremenu nastupio, smatram da niste odgovorni s obzirom da za to niste znali. Nakon intimnog odnosa moja supruga je primijetila da je dobila mjeseni ciklus. Da li smo duni uiniti kefaret (dati iskup)?
Stranica 170 od 416
Pitanje:
Dragi brate, moje pitanje tie se aktualne situacije. Zamolio bih Vas da iznesete miljenje o praksi koja se prakticira u nekim "selefijskim" krugovima. Naime, zanima me ta Vi mislite o pitanjima koja se u tim krugovima propagiraju: promoviranje hanbelijskog mezheba, proglaavanje neispravnim namaza gdje se ruke ne dre na grudima, tekfirenje ljudi koji ne nose brade, isticanje da e u Dehennem oni kojima hlae nisu zavrnute do iznad lanaka, itd. Interesuje me, takoer, koliko ima utemeljenja u erijatu miljenje da svako moe sam sebi biti mudtehid i tumaiti islamsko pravo, a na osnovu par besplatnih knjiga prevedenih na bosanski jezik? Allah, d., da te nagradi, brate.
Odgovor: Cijenjeni brate, sve to si naveo ne prakticira se u selefijskim krugovima, jer selefijski krug znai da oni koji su oko njega okupljeni slijede praksu Muhammeda, s.a.v.s, i njegovih ashaba, a spomenuto nije bila njihova praksa. Poslanik, s.a.v.s, naredio je putanje brade i potkraivanje brkova, zabranio je mukarcima da nose odjeu ispod lanaka, dvadesetak ashaba prenijelo je da je on dizao ruke pri odlasku na ruku itd, ali ja ne znam da je Poslanik, s.a.v.s, nekoga kaznio zato to je potkratio bradu, zato to je nosio duu odjeu, ili pak nije dizao ruke pri klanjanju itd. tavie, on je Ebu Bekru, r.a, odobrio da nosi duu odjeu rekavi mu: Ti to ne nosi iz oholosti. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-menakib, br. 3665) S druge strane, nema sumnje da se mnogi muslimani, kod nas i u svijetu, stvarno ponaaju tako kako si opisao. Oni sebe moda nazivaju selefijama, ili ih drugi tako nazivaju. Meutim, oni nisu selefije, ili pak nisu selefije u svim svojim postupcima jer, kako sam rekao, u selefije ubrajamo one koji slijede praksu Muhammeda, s.a.v.s, njegovih ashaba i uenih ljudi iz prvih generacija muslimana, a ne one koji tu praksu jasno kre. Jeste, kako sam ve napomenuo, da je Poslanik, s.a.v.s, naredio putanje brade, naredio da mukarci ne nose dugu odjeu itd. Meutim, treba znati da naredbe nisu uvijek na istom stepenu. U metodologiji islamskog prava poznato je da naredba (el-emr) moe imati dvanaest znaenja (Vidi: Ibn Kudame, Revdatunnazir ve dennetu-l-menazir, 1/191). Strunjaci u metodologiji islamskog prava precizno su objasnili pravila na osnovu kojih se eljeno znaenje moe prepoznati. injenica je da upravo zbog nepoznavanja erijata mnogi sebe smatraju sposobnim da tumae islam. To je velika opasnost kako za takve osobe tako i za sredinu u kojoj se one nalaze. Ja ne sumnjam da takve osobe imaju iskren nijet i najbolje namjere, ali to nije dovoljno da bi rezultat uvijek bio ispravan. Primjera za to imamo puno. to se tie promoviranja hanbelijskog mezheba, smatram, takoer, da osoba koja slijedi Kuran i sunnet, ne proteira nijedan mezheb. Inae, spomenuto pitanje se pogreno razumije. Ja odgovorno tvrdim da svako utemeljeno tumaenje odreenog erijatskog propisa, dakle tumaenje koje se bazira na validnim dokazima, koje je protumaeno naunom metodologijom, i koje, kao takvo, donosi dobro ljudima na dunjaluku i ahiretu, da je to hanefijski mezheb, isto kao i afijski, hanbelijski itd, pa ak da se u hanefijskom mezhebu, ukoliko je to pitanje u mezhebu tretirano, moe nai neko od hanefijske uleme ko ima takav stav. Prema tome, ako neko eli promovirati nauku to ne znai da eli promovirati odreeni mezheb. Slijepo slijeenje odreene knjige u bilo kom mezhebu prevazieno je i pogreno, kao to je pogreno zapostavljanje bilo koje knjige u bilo kom mezhebu, poto je u svakoj knjizi sakupljeno znanje i iskustvo prijanjih generacija a sve to nam moe itekako pomoi da u ovo nae vrijeme bolje razumijemo i protumaimo odreeni pravni propis. to se tie besplatnih knjiga koje spominje, veina tih knjiga je dobra i korisna. Meutim, mnoge knjige su pogreno shvaene, jer su ih ljudi samostalno itali i razumijevali na osnovu
svoga znanja i intelektualnih sposobnosti. Zamislite kako bi izgledao samouki ljekar, kakve bi kardinalne greke taj inio! Slina je situacija sa mnogom naom braom i sestrama. Ja znam da su oni mnoga pitanja pogreno ili povrno shvatili. Iskreno se nadam da e vremenom, proirivanjem njihova znanja, situacija da se mijenja, da e oni shvatiti pitanje prioriteta u islamu, da e shvatiti da Dennet ima puno dereda, te da svi muslimani ne mogu biti na najviem stepenu, da muslimani mogu grijeiti pa ak i velike grijehe initi, da je nareeno da se lijepim savjetom i mudro poziva u islam. Pitanje: Odgovor: Samo Uzvieni Allah zna ta e biti u budunosti. On kae: On tajne zna i On tajne svoje ne otkriva nikome, osim onoga koga On za poslanika odabere... (El-Dinn, 26-27) Prema tome, ljudi mogu znati samo one tajne koje su dole do nas preko Poslanika, s.a.v.s, a evlije ne pogaaju budunost. Jedan od dokaza da osoba nije evlija jeste pogaanje budunosti, jer evlije ne ine velike grijehe, a nema sumnje da je mijeanje u ono to je u iskljuivom domenu Allaha Uzvienog veliki grijeh. Mi moemo pretpostavljati, na osnovu vidljivih pokazatelja i historijskih iskustava da e, ako Allah, d., odredi u Bosni opet biti rata. Npr, kada vidimo da neki nai susjedi ue svoju djecu kako treba ubijati i klati balije, kako treba silovati bule, kad ih vidimo kako veliaju one koji su to radili kroz dugu historiju, onda je normalno oekivati da ta djeca, kada porastu, pokuaju uraditi ono to su radili njihovi uzori koji su se, itajui Naertanije i slina djela, i sluajui pjesme koje raspiruju mrnju protiv Turaka, balija i poturica, kroz historiju uradili velika zlodjela protiv muslimana. U svakom sluaju, duni smo da se u svakoj situaciji postavimo kao muslimani, tako da prema komijama postupamo ljepe nego to oni postupaju prema nama, u najmanju ruku, da im na dobro uzvratimo istim i da se zatitimo od njihova eventualnog zla. Bez obzira da li e rata biti za godinu, dvije, stotinu, ili ga nee nikako biti, to je malo vjerovatno, muslimani su duni da budu spremni tako da se potencijalni nerijatelj plai da ih napadne. Otuda je izuzetno vano da bonjaka komponenta u Vojsci Federacije, ili sutra u vojsci BiH, bude jaka, tako da se oni koji su zadojeni mrnjom protiv muslimana boje da ih napadnu. Po erijatu, ne smijemo eljeti rat, ali, ako do njega doe, duni smo vrsto stati i oduprijeti se. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Nemojte eljeti susret s neprijateljem i molite Allaha da vam da spas, a kada se sa njim susretnete, budite strpljivi i postojani. (Sahihul-Buhari, Kitabul-dihadi ves-sijer, br. 2966, Sahihu Muslim, Kitabul-dihadi ves-sijer, br. 1742) Neke evlije najavljuju da e u Bosni biti rat 2005. godine. Vjerujete li u to?
Stranica 172 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je islamskom misionaru dozvoljeno odlaziti u kafane, diskoteke, kafie itd, pod izgovorom da upozna omladinu na koju bi kasnije davetski djelovao?
Ondje gdje se alkohol toi, gdje aa naokolo hoda, tu muslimanu nije dozvoljeno boraviti. Isto tako, nije mu dozoljeno boraviti na mjestima na kojima se javno ine veliki grijesi kao to su diskoteke, pa makar se u njima i ne toio alkohol. Dakle, na mjestima, koja mogu diskreditirati islamsku linost, musliman ne bi trebao boraviti, a to su sva mjesta na kojima se javno ine veliki grijesi. Ukoliko se radi o mjestima na kojima se javno ne ine veliki grijesi, kao to su kahvane u kojima nema alkohola, onda, s ispravnim nijetom i opravdanom potrebom, nema smetnje da se u njih ulazi i u njima boravi. Isto tako, ukoliko se alkohol u birtiji prestane toiti, i aa prestane naokolo hodati, tada nema smetnje da daija, s opravdanim razlogom, boravi na takvom mjestu, jer, u takvim okolnostima, njegov boravak na tom mjestu s ciljem da se susretne s ljudima, da se s njima drui, odri korisno predavanje itd. nee diskreditirati njegovu islamsku linost. Iz iskustva znam da su takva mjesta najplodnija za davu. Uvijek su me najpaljivije sluali i najkorisnija pitanja pitali sluaoci u birtijama i klubovima. Daija, ako eli da ima uspjeha, mora ljudima odlaziti na noge. Ako bude od njih traio da njemu dolaze, pa ak ako bude od njih traio da dou na odreeno mjesto na kom se oni uobiajeno ne okupljaju, njegova dava e poluivati slabe ili nikakve rezultate. injenica je da je ljudima po birtijama, klubovima i kafiima najpotrebnija pomo i da treba traiti nain da se tim ljudima pomogne, ali musliman ne moe degradirati svoju linost da bi neiju uzdizao, s obzirom da ima veu obavezu prema sebi negoli prema drugome. Ukoliko se u tom pravcu uloi odreeni napor moe se nai i odgovarajue rjeenje. Npr. u bonjakim klubovima irom svijeta, uglavnom se toi alkohol. U najmanju ruku prodaje se pivo. Meutim, kada ti klubovi organizuju islamsku tribinu tada slue samo bezalkoholna pia tako da nema smetnje za daiju da na takvim druenjima uestvuje. I, na kraju, elim naglasiti da obaveza, u smislu dostavljanja poruke islama, osobama iz birtija, kafia, diskoteka itd. ostaje na snazi i duni smo je izvriti, a to moemo uiniti na drugim mjestima na kojima se te osobe kreu, kao to su kole, fakulteti, ostale dravne ustanove, kahvane, privatne kue itd. Pitanje: Kakav je stav islama u vezi s podrezivanjem kose djetetu na prvi roendan, tzv. kumovanje? Naime, prijatelj me poziva da budem kum njegovu djetetu pa ne znam da li da se odazovem ili ne.
Odgovor: Kumstvo ne postoji u islamskoj tradiciji. To je kranski obiaj. U islamu je propisano nadijevanje imena novoroenetu i klanje akike sedmi dan, brijanje glave djetetu i davanje sadake u zlatu ili srebru, u teini kose. Struna osoba koja brije glavu djetetu ne stie tim inom neki poseban status. Prema tome, preporuio bih Vam da svome prijatelju objasnite erijatski propis u nadi da e ga on, ina-Allah, primijeniti.
Stranica 173 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li mukarac moe klanjati u dematu sa enom kojoj nije mahrem, ako su njih dvoje sami?
Da, demat se moe uspostaviti, s obzirom da je za namaz u dematu potrebno dvoje, pa makar muktedija bilo dijete koje ima sedam godina i koje zna klanjati. Poslanik, s.a.v.s, kae: Dvoje i vie ine demat, a znamo da je on znao klanjati u dematu sa Ibn Abbasom, r.a, dok ovaj nije bio punoljetan. Meutim, muko i ensko koji bi mogli stupiti u brak, ne smiju se osamljivati tako da ih niko od ljudi ne vidi. Prema tome, ensko ne smije samo ulaziti u damiju, ako je u damiji imam koji joj nije mahrem, a ukoliko u damiji ima trea osoba, imam s tom enom kojoj nije mahrem moe klanjati u dematu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Smatram da treba izbjegavati klanjanje pred ogledalom, jer to moe umanjiti koncentraciju na namaz, ali ukoliko bi osoba klanjala pred ogledalom, sama ta injenica nije razlog da joj namaz bude pokvaren ili vrijednost namaza umanjena ukoliko koncentracija u namazu nije naruena, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Za sve to se kae potrebno je imati erijatski validan dokaz. Prema tome, mnoga pitanja koja su spomenuta u toj knjizi su u domenu pretpostavke. Ponekad ponuuni dokazi nisu takvi da bismo ono to ti dokazi podupiru uzeli kao vjerodostojno. U svakom sluaju knjiga je interesantna, ali kao to sam rekao, ono to nema validan dokaz uzimamo s rezervom. Pitanje: Odgovor: Ako ta minka spreava vodu da doe do koe tada abdest nije ispravan, ak i u sluaju da je minka stavljena dok se bilo pod abdestom, a Allah, d., najbolje zna. Naime, nije propisano potiranje lica kao to je, pod odreenim uslovima, propisano potiranje nogu. Pitanje: Odgovor: Koliko znam taj projekat nije profitabilne prirode, ali, ipak, autorska prava zadrava nosilac projekta. Smatram da nema smetnje da kopirate primjerak sebi za linu upotrebu. Meutim, za kopiranje u svrhu komercijalne upotrebe obavezna je dozvola vlasnika tog projekta, tj. Kulturnog centra Kralj Fehd u Sarajevu. U svakom sluaju, preporuujem ti da se obrati Centru i zatrai od njih da ti u tom pogledu pomognu. Da li nam je dozvoljeno kopirati dio ili cijeli tefsir Ibni Kesira na bosanskom jeziku koji se nalazi na CD-u s obzirom da je do tampanog izdanja teko doi? Moe li se abdest uzeti ako ena na licu ima minku? Molim vas za vae miljenje o knjizi Tajna veza. Moe li se klanjati pred ogledalom?
Stranica 174 od 416
Pitanje:
Ja i moja djevojka studiramo i nemamo uslova da zasnujemo branu zajednicu. Naa veza je ozbiljna. Jednom prilikom sam je pitao hoe li biti moja ena i ona je rekla da pristaje, tako da ja nju, na neki nain, smatram svojom enom. Moemo li se mi odnositi jedno prema drugome kao mu i ena, naravno ne na javnom mjestu, kako to ne bi izgledao kao nemoral?
Odgovor: Vi ste jedno drugom haram (zabranjeni), sve dok ne sklopite brak koji ispunjava sve uslove za njegovu valjanost. To to ste jedno drugom rekli moe se smatrati obeanjem tj. zarukom, a sama zaruka ne mijenja status zarunika. Prema tome, ti se prema njoj mora odnositi kao prema svojoj djevojci uvajui se svega onoga to vam je grijeh. Pitanje: Odgovor: S obzirom da eni nije dozvoljeno da dodiruje tijelo punoljetne muke osobe koja joj nije mahrem kao i da se s njom osamljuje, njoj nije dozvoljeno ni da ia mukarce koji joj nisu mahrem jer e time prekriti spomenute zabrane. to se drugog dijela pitanja tie, smatram da nema smetnje da ena otvori frizerski salon za ene s tim da vodi rauna da ne radi one frizure koje su erijatom zabranjene, kao to je ianje ili brijanje samo jednog dijela glave, ianje ene naelavo i pravljenje frizure kojom se degradira ljudsko dostojanstvo, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Kod nas hode gasule i klanjaju denazu svakom ko ima muslimansko ime. Znam ljude koji su umrli a nisu nikada klanjali, postili itd. Bili su alkoholiari, psovali su i vrijeali islamske svetinje. Takvima se klanja denaza i doe dosta svijeta. Pitam radi sebe, koji je to minimum vjerskog ivota koji ovjek mora kod sebe imati da bi mu se moglo otii na denazu? Da li je dozvoljeno eni da ia mukarce koji joj nisu mahrem i moe li ena otvoriti frizerski salon za ene?
Odgovor: Svakom muslimanu i muslimanki treba klanjati denazu. Pod tim podrazumjevamo one za koje pretpostavljamo da su preselili na onaj svijet kao muslimani. Moe osoba biti veliki grenik, a da preseli s dinom i imanom, jer ne izvode svi veliki grijesi iz islama. Postoji mogunost da osoba i pred smrt izgovori rijei kojima se ulazi u islam. Mi sudimo po vanjskim znacima i ako nemamo dokaza da je osoba izila iz islama, klanjat e joj se denaza. Naravno, ukoliko je osoba bila poznata kao veliki grenik, ne preporuuje se da joj denazu klanjaju linosti od ugleda kako se ne bi protumailo da prisutni uglednici odobravaju nain ivota kojim je ta osoba ivjela. Dakle, jedino u situaciji kada bismo imali siguran dokaz da je osoba otila na onaj svijet kao nemusliman, tada joj ne bismo smjeli klanjati denazu. Npr, ako je osoba na samrti oporuila da joj se ne klanja denaza ili njena rodbina to zahtijeva insistirajui da je to elja umrle osobe itd, tada joj ne bismo klanjali denazu, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 175 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada djevojka treba da se uda?
Teko je pronai opu formulu koja bi vaila za svaku situaciju, jer, uglavnom, svaka situacija je specifina i zahtijeva poseban pristup kako bi se u obzir uzele sve posebnosti i specifinosti i postiglo ope dobro. Uz obavezu da se vodi rauna o tim posebnostima, smatram da bi najblie pojanjenje u pogledu vremena kada se djevojka treba udati bilo ono koje je spomenuto u hadisu Poslanikovom, s.a.v.s, a u kom on kae: Kada vam doe onaj s ijom ste vjerom i moralom zadovoljni, oenite ga. Ako tako ne uradite, bit e nered (fitnet) i nemoral (fesad) rasprostranjeni na Zemlji. (Ibn Madde, Sunen, Kitabun-nikah, br. 1957) Prema tome, kada djevojku zaprosi mladi koji ju je dostojan u vjeri i moralu ona bi trebalo da se za njega uda. Ukoliko se ne bude postupalo po tom principu na Zemlji e vladati nered i nemoral. Pitanje: Da li je dozvoljeno kupiti zgradu na kredit s ciljem da se preuredi u mesdid? Da li postoji opasnost da obavljanje ibadeta u tom mesdidu ne bude primljeno kod naeg Stvoritelja, d..?
Odgovor: Ja bih preporuio muslimanima da damije grade novcem zaraenim na halal nain. Sjetimo se da murici nisu u svrhu obnavljanja Kabe uzimali novac zaraen na haram nain. Smatram da bi svijest muslimana, u tom pogledu, trebalo da bude vea. Pitanje: Odgovor: Poznato je erijatskopravno pravilo koje kae: Et-tesarrufu fi mulki-l-gajri bi la iznihi la jeduzu (Koritenje tueg vlasnitva nije dozvoljeno bez njegove (tj. vlasnikove) dozvole.) Prema tome, vlasnika prava su islamom zatiena i o tom pitanju islamska ulema se jasno oitovala. Ono to bih ja elio da se u tom pogledu definira jeste da se na nivou pravnih institucija proui pitanje trajanja i nasljeivanja odreenih vrsta tzv. intelektualnog vlasnitva. Smatram da postoji potreba da se to pitanje pravno regulie, jer nuno je sprijeiti monopol koji je erijatom zabranjen. Pitanje: Imam petogodinje dijete i pokuavam da ga poduim kratkim surama iz Kurana. Meutim, kad god hou da ga poduavam ono pone plakati i vritati. Sa starijim djetetom nisam imao takvih problema. Kako da postupim? Kakav je Va stav o pitanju kopiranja, prodaje i kupovine piratskog softvera?
Odgovor: Pokuavaj mijenjati metode sve dok ne pogodi onu na koju e dijete pozitivno reagovati. To to je starije dijete drugaije ne mora znaiti neto posebno. Djeca su razliita, tako da svakom djetetu treba pristupiti na nain koji mu odgovara, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne znam da postoji smetnja da se klanja u mraku. tavie, ukoliko klanjanje u mraku pomae koncentraciji, to treba iskoristiti. Moe li se klanjati u mraku?
Stranica 176 od 416
Pitanje:
ta biva sa djecom vjernika koja umru prije punoljetstva? Da li e biti proevljena kao djeca ili kao odrasli i da li e se ta djeca na ahiretu eniti i udavati?
Odgovor: Kada budu ulazili u Dennet, ulazie onako kako ulaze i odrasli, dakle u veliini svoga praoca Adema, a.s, visine ezdeset arina i irine est arina i enit e se i udavati kao i oni koji su umrli nakon punoljetstva. Na ahiretu e se udavati i eniti ak i oni koji to nisu uinili za vrijeme svoga dunjalukog ivota. Pitanje: Odgovor: ovjek sebi nije dao ivot i nije vlasnik tog ivota, te prema tome ne moe svojim ivotom slobodno raspolagati. Zbog toga niko nema pravo da ugroava ljudski ivot na bilo koji nain, osim ako je to propisano erijatom. Otuda u najvee grijehe spada samoubisvo, a u grijeh se ubraja svako svjesno ugroavanje svoga ivota; bilo duevne i psihomentalne ili tjelesne komponente. Upravo zbog te injenice muftija je duan, u situacijama kada nema jasnog i preciznog erijatskog teksta, dati fetvu onako kako strunjaci daju ocjenu onoga to teti i ugroava ovjeka u bilo kom pogledu. Zato danas, bez imalo dvojbe, kaemo da je puenje duhana haram, jer strunjaci jednoglasno kau da taj porok ugroava ljudsko zdravlje. Isto tako, ako strunjaci u saobraaju dou do zakljuka da je prekoraenje odreene brzine opasno i da moe ugroziti uesnike u saobraaju, dunost je muftiji da kae kako je prekoraivanje dozvoljene brzine u vonji grijeh i zabranjeno (haram). Ukoliko se desi da neko svjesno prekri odreeni saobraajni propis: pretie na punoj liniji, proe kroz crveno svjetlo, vozi bre od ogranienja itd. i u takvoj situaciji izazove udes, postoji osnova da se kae kako je ta osoba poinila grijeh. Veliinu tog grijeha ne moemo tano procijeniti, jer ne moemo precizno znati uzrok grijeha. Otuda se npr. saobraajne nesree u kojima je bilo poginulih generalno tretiraju kao ubistva iz nehata, ali to se ahireta, tie to moe dostii stepen najveeg grijeha predvienog za ubistvo i samoubistvo, jer Allah, d., zna za mig oka i za ono to se u prsima krije: On zna poglede koji kriomice u ono to je zabranjeno gledaju, a i ono to grudi kriju. (ElMumin, 19.) Prema tome, preporuujem svim vjernicima da se pridravaju svih preporuka strunjaka koje se ne kose sa erijatom. Naravno, treba istai da ako su ta miljenja stvarno nauno ispravna ona se ni ne mogu kositi sa erijatom, a Allah, d., najbolje zna. uo sam da se voza smatra samoubicom ukoliko pogine vozei sto kilometara na sahat. Da li je to tano?
Stranica 177 od 416
Pitanje:
Poetnik sam u vjeri pa je razumljivo da ima mnogo pitanja koja bih Vam eljela postaviti a koja se tiu naeg dina. Zbog prirode situacije u kojoj se nalazim, kao i nae sveukupne situacije, uglavnom sam prinuena da sama, bez strune pouke sa strane, stjeem svoje islamsko znanje i iznalazim rjeenja za neka pitanja. Pretpostavljam da ete se sloiti da ovo moe lahko odvesti u zabludu, osobito ako se radi o osobi koja nije odgajana u kanonima vjere i ne posjeduje neophodno potrebno islamsko znanje. Da li mi moete ukazati na neki put koji bi mi olakao sticanje znanja o islamu, da tako kaem, na siguran nain?
Odgovor: Na poetku elim istai da bez line inicijative u bilo kom pogledu teko moe doi do uspjeha. Otuda je i Vaa samoinicijativa u sticanju znanja nuna, i vrijedna je hvale kako bi se drugi na Vas ugledali. Meutim, u isto vrijeme, treba znati da samostalno bavljenje bilo kojom naukom, bez nadzora strune osobe, moe biti fatalno jer moe uzrokovati kardinalne greke. Otuda, preporuujem da se o svim pitanjima konsultujete sa strunim osobama i to e, uz ulaganje napora na spoznaji islama, donijeti dobre rezultate, ina-Allah. Uzimajui u obzir injenicu da u svim naim dematima ima odraslih osoba koje bi eljele proiriti svoje znanje o islamu, smatram da postoji realna potreba da se pri svakoj damiji i pri svakoj islamskoj instituciji organiziraju razliiti kursevi i seminari za odrasle. U mnogim naim dematima takve aktivnosti postoje i koliko znam te aktivnosti su uvijek bile dobro primljene i davale su dobre rezultate, posebno ako su dobro osmiljene i ako je u njihovu realizaciju uloen dovoljan napor. Pitanje: Molim Vas da mi odgovorite da li mi mahrem moe biti sin tetke moje majke, budui da je od lanova moje ue i ire porodice on jedini koji ispunjava erijatske uvjete za mahrema? Ukoliko je Va odgovor negativan, koga ja tada mogu uzeti za mahrema, odnosno, znai li to da mahrem moe biti samo neko od zvanine uleme u koga imam povjerenja?
Odgovor: Mahrem je muka osoba s kojom nikada, po slovu erijata, ne moe stupiti u brak, bilo da je u pitanju srodstvo po krvi, mlijeku ili tazbini. O tome govori 23. ajet sure En-Nisa. Prema tome, ne moe sin tetke Vae majke vama biti mahrem. Isto tako, mahrem ne moe biti alim, zbog toga to je alim, ali moe biti zastupnik u odreenim poslovima u sluaju nepostojanja odgovarajueg skrbnika.
Stranica 178 od 416
Pitanje:
Moje pitanje odnosi se na odabiranje najutemeljenijih erijatskih stavova o pojedinim pitanjima. Interesuje me kojim miljenjima treba dati prednost, ko je u stanju da vri preferiranje, i kako se postaviti u situaciji kada se ulema razila u samoj metodologiji?
Odgovor: Svako miljenje utemeljeno na validnim erijatskim dokazima koji su protumaeni na naunim osnovama, koje nije u sukobu s jasnim erijatskim tekstom i nije u suprotnosti s opim dobrom, moe se slijediti. Nadalje, treba znati da se sva pitanja ne tretiraju jednako. U nekim sluajevima mora se vriti preferiranje, a u nekim ne mora, nego ovjek ima izbor. Ondje gdje se mora vriti preferiranje normalno je da treba prednost dati onome to smatramo da je jae, utemeljenije, i da se njime ostvaruje vee dobro. Sistem koji se koristi pri preferiranju prilino je komplikovan i poznaju ga oni koji su uili metodolgiju islamskog prava, koji su perfektno savladali poglavlja o kontradikciji i preferenciji i koji su dobro savladali ostale displicine nune za idtihad. Samo oni koji su u tome struni mogu se time baviti. Svi ostali o tome ne treba ni da razmiljaju a kamoli da se time bave. Hou da kaem da, kada budete struni u svemu spomenutom, tada ete znati kako se postaviti ondje gdje se prijanja i sadanja ulema razila, pa makar se radilo i o razilaenjima u metodologiji islamskog prava. To je dug i komplikovan proces koji nije nesavladiv za one koji taj proces poznaju. Pitanje: Imam problem s mokraom, s obzirom da nad njom nemam potpunu kontrolu. To me mnogo uznemirava posebno kada treba da abdestim i klanjam. Kako da se oslobodim tog problema?
Odgovor: Prije svega, preporuio bih Vam da se obratite ljekaru specijalisti za mokrane kanale, jer, uz Allahovu, d., pomo, postoji mogunost lijeenja takve bolesti. to se pak abdesta i namaza tie, to stanje ne treba da Vam predstavlja potekou, jer Allah, d., ne optereuje ovjeka preko njegovih mogunosti. Vaa obaveza je da za svako namasko vrijeme uzmete abdest i poslije toga nemojte obraati panju na eventualni izlazak mokrae, pa makar mokrau osjetili dok ste u namazu. Allahov, Poslanik, s.a.v.s, rekao je eni koja je imala istihadu: Klanjaj, pa makar krv tekla po hasuri. (Ibn Made, Sunen, Et-taharetu ve sunenuha, br. 616) Ukoliko je bolest tea moete sastavljati podne i ikindiju u jednom od njihovih vremena, kao i akam i jaciju, s obzirom da bolesne osobe imaju olakicu u tom pogledu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne, to nisu dunjaluka djeca, jer dunjaluka djeca e biti proivljena isto kao i odrasli u veliini Adema, a.s, visine ezdeset arina i irine est arina, i u dobi od trideset tri godine. Djeaci koji se spominju u tom ajetu su dennetska djeca koju je Allah, d., stvorio za tu svrhu. U Kuranu u suri Et-Tur, 24 ajet, spominju se djeaci koji e sluiti dennetlije. Da li su to djeca koja su umrla prije punoljetsva?
Stranica 179 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kako e se na ahiretu tretirati vanbrana djeca, da li e biti stavljena na ispit kao to e biti sa onima do kojih Objava nije dola?
Vanbrana djeca se na ahiretu ne tretiraju drugaije od ostalih, jer ovjek ne nosi tue grijehe. Uzvieni Allah kae: to god ko zaradi zaradio je samo sebi. Niko nee biti optereen teretom drugoga. (El-Enam, 164) Dakle, ako umru nekon punoljetstva, odgovarat e za svoja djela, dobra i loa, i nee odgovarati za svoje porijeklo. Kod Allaha, d., najbolji su oni koji su najbogobojazniji, tj., oni koji rade najvie dobrih djela, a loih se klone. Islamski pravnici su, u pogledu dunjalukih poslova, postavili odreene restrikcije za vanbrano dijete s ciljem da ga zatite od eventualnih neprijatnosti kojima bi moglo biti izloeno zbog svoga porijekla. Pitanje: Odgovor: Poslanik, s.a.v.s, kae da se svako dijete rodi s fitretom, dakle u prirodnoj Allahovoj, d., vjeri islamu. Upitan o toj djeci a e s njima biti na ahiretu Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Allah najbolje zna ta bi ona radila. (Sahihul-Buhari, Kitabul-kader, br. 6108) Prema tome, o toj djeci ne govorimo da e u dennet niti da e u dehennem. Prenosi se da e ona kao i oni do kojih objava nije stigla na ahiretu biti stavljeni na ispit. Koji posluaju Allaha, d., ui e u Dennet, a koji odbiju poslunost ui e u Dehennem, a Allah. d., najbolje zna. Pitanje: Visoko sam obrazovana. Zbog prirode posla i zbog pozicije na kojoj se nalazim, te kontinuirane edukacije prinuena sam esto putovati i to u velikom broju sluajeva u inostranstvo. Meni je poznata erijatska odredba u vezi s putovanjem ene, no, elim napomenuti da moji pretpostavljeni tu odredbu uope ne uzimaju u razmatranje prilikom planiranja mojih putovanja, a ja nisam u mogunosti platiti trokove putovanja mahrema. Da li je u mom sluaju, budui da sam jedini skrbnik svoje malodobne kerke, tog najljepeg dara koji mi je Allah, d., dao, aplikativan princip darure (nude)? Kakav e biti status na ahiretu nemuslimanske djece koja umru prije punoljetstva?
Odgovor: to se tie najljepeg dara, djeca su, bez sumnje velika blagodat, veliki Allahov, d., dar, ali nisu najvei. Npr. dar da ovjek ivi u islamu daleko je vei. to se tie putovanja bez mahrema, ukoliko se time kre Allahove, d., odredbe, normalno da je to grijeh. Molite Allaha, d., da Vas sauva tog grijeha, a i potrudite se, koliko moete, da taj problem prevaziete. Mahrem je propisan s ciljem da enu zatiti, tako da ondje gdje integritet ene nee biti ugroen i gdje za nju nema nikakve opasnosti, tu mahrem nije ni potreban. Meutim, takve situacije su vrlo rijetke, s obzirom da ena, kad je bez mahrema, u najmanju ruku, zlim jezicima otvara vrata da ispredu lanu priu koja moe imati kobne posljedice po nju. Nuda (darura), kao pravni princip postoji, ali se ona ograniava na najmanju moguu mjeru (eddaruretu tukadderu bi-kaderha).
Stranica 180 od 416
Pitanje:
Znamo da je Allah, d., poto je stvorio Adema, a.s, naredio je melekima da mu seddu uine. Iteresuje me da li su mu seddu uinili svi meleki, oni koji su na nebesima i Zemlji ili samo oni koji su na Zemlji?
Odgovor: Kuran jasno i nedvosmisleno kae da su svi meleki seddu uinili: Svi meleki su zajedno seddu uinili. (El-Hidr, 30) U ajetu su navedene tri rijei koje upuuju na openitost: elmelaike, u kojoj odreeni lan el ukazuje na openitost, rije kulluhum (svi) i rije edmein (svi zajedno). Takva eksplicitnost zatvara vrata bilo kakvom drugaijem tumaenju. Otuda Ibn Tejmijje istie da to negiraju jedino ateistiki filozofi koji o melekima govore u smislu dobrih snaga u dui, a o ejtanima u smislu zlih snaga u dui, a samu seddu i odbijanje tumae kao pokornost i nepokornost tih snaga umu. (Vidi: El-Fetava el-kubra, 4:345-346) Pitanje: Ja sam momak na enidbu i elim da se oenim. Meutim, kod mene postoji bojazan u pogledu preuzimanja branih obaveza tako da enidbu odgaam. Da li grijeim u tom svom postupku?
Odgovor: Poslanik je, s.a.v.s, omladini ostavio jasnu poruku: Omladino, ko od vas ima mogunost da se oeni, neka se eni. To, uistinu, pomae u obaranju pogleda i bolje titi spolni organ (od grijeha), a ko ne moe taj neka posti jer e to ukrotiti njegove strasti. (Ed-Darimi, Sunen, Kitabun-nikah, br. 2072) Pod mogunou, u ovom hadisu podrazumijeva se materijalna mogunost, a ne sposobnost za intimni odnos, jer Poslanik, s.a.v.s, obraa se onim koji su spolno sposobni za brani ivot. To razumijemo iz njegove naredbe da oni koji nemaju mogunosti za enidbu poste kako bi time ukrotili svoju strast, a znamo da oni koji nisu sposobni za brani ivot ne posjeduju tu strast. Prema tome, ukoliko ne postoji razlog za odgaanje, tada grijeite, a veliina grijeha zavisi od posljedica. Ne zaboravite da osoba koja ima mogunost za enidbu, a plai se da e otii u grijeh, njoj je stroga dunost da se eni, a ako je sigurna da u grijeh nee otii i tada joj se enidba preporuuje i smatra se sunnetom.
Stranica 181 od 416
Pitanje:
Veoma sam aktivna u prouavanju osnovnih postulata islamskog braka i porodice. Na jednom od islamskih foruma, na kojem ponekad aktivno uestvujem, pokrenuta je i diskusija na tu temu. Primijetila sam da se tu vrlo esto postavljaju pitanja u vezi s upoznavanjem buduih suprunika, kako i u kojoj mjeri je to dozvoljeno prije braka, kao i slina pitanja u vezi s gajenjem osjeanja izmeu buduih suprunika. Meni samoj pomalo je nejasno da li je ljubav kao osjeanje dozvoljena u tom sluaju jer u razliitim knjigama nailazim na razliite hadise i tumaenja te teme, a vidim da se s istim problemom razumijevanja ovog osjeanja suoavaju i ostala braa i sestre. Poznati su mi erijatski uvjeti koje treba da ispunjava osoba koju biramo za eventualnog budueg suprunika, kao i prioriteti koje pri tome treba uzeti u obzir, ali kako zapravo shvatiti rijei plemenitog Poslanika, s.a.v.s., kada kae (parafraziram): ...enite se onima koje volite... Da li se to odnosi na bratsku ljubav izmeu muslimana i muslimanke za koju se pretpostavlja da ve postoji ili, pak, to znai da nam je dozvoljeno razviti iskrena osjeanja prema osobi za koju smo ocijenili da ispunjava erijatske uslove za eventualno sklapanje braka?
Odgovor: to se tie osjeaja prema drugoj osobi, bitno je da ti osjeaji ne budu u smislu onoga to je grijeh i da ne vode ka grijehu. Prema tome, ako se radi o momku, on treba da voli svoju zarunicu u smislu da e ona biti njegova supruga s kojom e ivjeti na halal nain, koju e usreiti u branom ivotu, a ne u smislu da smjera s njom grijeh i nemoral initi itd. Ukoliko grijene misli dou, treba ih otjerati, jer su one od ejtana i mogu ovjeka povesti ka nemoralu, a svaki korak ka nemoralu je grijeh. Uzvieni Allah kae: I ne pribliavajte se bludu! Zaista je to sramno, i ruan je to put. (El-Isra, 32) Pitanje: Odgovor: Da, vi imate pravo postaviti taj uslov. Ukoliko va mu, uprkos datom obeanju, bez opravdana razloga to prekri grijean je, jer musliman je duan ispuniti dato obeanje. Uzvieni Allah kae: O vjernici, ispunjavajte obaveze! (El-Maide, 1) Naravno, njegov grijeh mjeri se veliinom nepravde koju vam je uinio. Vi, uprkos njegovu obeanju, u tome ga ne moete sprijeiti, jer slovom Kurana mukarac moe istovremeno imati do etiri ene. Krenjem obeanja s njegove strane vi dobivate jedino pravo na razvod braka. Ukoliko, pak, va mu ima opravdan razlog da se oeni jo jednom enom, tada nije grijean to kri dato obeanje i smatram da ga trebate podrati da to i ostvari, a Allah, d., najbolje zna. eljela bih znati mogu li pri sklapanju braka usloviti svome muu da ostane monogaman tj. da se ne eni s drugom dok je sa mnom u braku?
Stranica 182 od 416
Pitanje:
Muftijstvo u Sandaku donijelo je odluku kojom se imamima zabranjuje zapisivanje i uenje Kurana za pare. Ako to smatrate pozitivnim elio bih da to javno podrite.
Odgovor: Smatram da je to ispravan korak i sigurno je za dobrobit prije svega imama, a zatim i svih ostalih muslimana, jer dobro je u slijeenju erijata, a nevolja u krenju erijatskih propisa. Ono to bi me jo posebno obradovalo bilo bi da ujem: a) kako je Sandako muftijstvo zatitilo instituciju imama kroz dostojne plate; b) kako je obezbijedilo da imami plate primaju na dostojanstven nain onako kako svi radnici u savremenom svijetu dobivaju naknadu za svoj rad, a ne u vidu neke milostinje koju moraju moljakati od svojih dematlija; c) kako imami rade po nauno utemeljenom i dobro razraenom programu, a ne po volji, htijenju i nahoenju mutevelije ili nekog dematlije, d) kako se kroz razne seminare i kurseve imami stalno obrazuju kako bi mogli ii ukorak s vremenom i biti istinski imami (voe) svojim dematlijama. U cjelini, drago mi je da su Sandaklije smogle snage da se uhvate ukotac s reformama. Nadam se da e drugi u njima imati pozitivan primjer i smoi snage da krenu njihovim stopama. Reforme nisu lahke, ali ako su ispravne donose ovjeku boljitak. Zbog toga vrijedi njima teiti. Pitanje: Babo mi je na samrti ostavio oporuku da vratim kravu nekom ovjeku koju je kupio novcem bespravno uzetim od njega. Ja tog ovjeka ne poznajem pa ta u uraditi?
Odgovor: Pokuaj pronai dotinog ovjeka kako bi mu vratio vrijednost koju mu je tvoj roditelj nepravedno uzeo. Ukoliko u tome ne uspije procjeni koliko krava vrijedi i tu vrijednost podijeli u humanitarne svrhe propisane erijatom. Pitanje: Odgovor: Da, za tu vrstu trgovine nema nikakve smetnje. Takva vrsta trgovine se zove et-teverruq i ona je dozvoljena. Pitanje: Odgovor: Duni ste drati se ugovora s vlasnikom stana. Ukoliko u ugovoru postoji klauzula koja to zabranjuje ili je u obiajnom pravu to zabranjeno tada Vam nije dozvoljeno. U suprotnom, smatram da za to nema smetnje i da ne morate pitati vlasnika, a Allah, d., najbolje zna. Uz prethodno reeno, preporuujem vam da se posavjetujete s pravnikom. Namjeravam prije isteka ugovorenog vremena napustiti stan u kom sam postanar. Mogu li u preostalom periodu stan iznajmiti? Da li je dozvoljeno robu kupiti na kredit i istu prodati nekome drugom za gotovinu i za niu cijenu od one za koju je roba kupljena?
Stranica 183 od 416
Pitanje:
Pitanje: Znam da je u damiji zabranjeno bilo ta prodavati i kupovati. Meutim, dok sam u damiji mogu li prodavati i kupovati robu koja se tu ne nalazi, nego u je kupcu dostaviti kasnije i to van damije?
Odgovor: U damiji nije dozvoljeno trgovati pa makar se roba tu i ne nalazila. Zabrana u tom pogledu je sasvim jasna. Pitanje: Odgovor: Fiktivni razvod braka dozvoljen je u situacijama kada za to postoji erijatsko opravdanje. Smatram da fiktivni razvod braka radi ostvarivanja povlastica u osnovi nema takvo opravdanje i tretira se zabranjenim (haram) ukoliko e voditi ka injenju grijeha. Neki od razloga te zabrane su: a) to moe biti vid prevare, a varanje je openito zabranjeno. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Ko nas vara taj nije od nas.; b) to moe voditi ka bespravnom sticanju imetka, a Allah, d., kae: O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imovinu ne prisvajajte.; (En-Nisa, 29) c) fiktivni razvod je pravnosnaan i, ukoliko se to ne uzme u obzir, moe ovjeka odvesti ka grijehu. Pitanje: Odgovor: Smatram da je pogreno vriti poreenje meu ashabima i ocjenjivati ko je od koga bolji, uprkos injenici da je islamska ulema inila takva poreenja. Ispravno je da istiemo one koje je Poslanik, s.a.v.s, posebno istakao, kao to su deseterica kojima je obean Dennet, zatim da istiemo vrijednosti ashaba, njihove doprinose i lijepe primjere koji su ih, kao cjelinu, uzdigli na postolje najbolje generacije koja je hodila po Zemlji. Prema tome, kada govorimo o Hatidi, r.a, istiemo njene vrijednosti i zasluge u poetku islama. Isto tako, istiemo i vrijednosti i zasluge Aiine, r.a, a ko je od koga bolji to za nas nije bitno, jer da je bitno Allah, d., bi nas uputio da to istraujemo, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Poslanikov, s.a.v.s, hadis u kom stoji: Nemojte psovati moje ashabe, jer tako mi Onoga u ijim rukama je moja dua kada bi neko utroio koliko Uhud zlata ne bi dosegao pregrt nekog od njih, pa ni njenu polovinu. (Ebu Davud, Sunen, Kitabus-sunne, br. 4039), jasno ukazuje da su ashabi vredniji i da suhbe s Poslanikom, s.a.v.s, ne moe nita nadvisiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Va namaz nije ispravan i duni ste ga naklanjati, jer ste ispustili jedan namaski rukn, odnosno farz, a to je predavanje selama na desnu stranu. Da ste, u trenutku kad ste ostali bez abdesta, ve bili predali selam na desnu stranu namaz bi vam bio ispravan, a Allah, d., najbolje zna. Izgubio sam abdest prije samog predavanja selama, dakle, nakon to sam prouio Et-tehijjatu i dovu. Da li je taj moj namaz ispravan? Da li ima neko iz generacije tabiina da je bolji od nekog iz generacije ashaba? Pitanje: Da li je majka pravovjernih Hatida, r.a, vrednija od Aie, r.a? Kakav je stav erijata u vezi s fiktivnim razvodom braka radi ostvarivanja nekih socijalnih povlastica?
Stranica 184 od 416
Pitanje: Odgovor:
ta je dokaz da dini mogu ui u ovjeka?
Dokaz za to imamo u Kuranu, sunnetu i primjerima osoba u koje je din uao. U Kuranu stoji: Oni koji jedu kamatu stajat e na (Sudnjem danu) samo (onako) kao to stoji onaj koga je ejtan spopao (svojim) ludilom. (El-Bekare, 275) U vjerodostojnom hadisu stoji da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: ejtan, uistinu, tee u ovjeku poput krvi.(Muslim, Sahihu Muslim, Kitabusselam, br. 4041) Oiti primjeri osoba u koje je din uao isto tako jasno govore tome u prilog. Kako se moe objasniti da dotini ovjek pri lijeenju pone govoriti raznim jezicima. Jedino objanjenje je da, ustvari, iz njega din govori. Kako objasniti da od izuzetno snanih udaraca kojima se lijei takva osoba, a kojim bi se, moda, i kamen mogao razbiti, ne ostaju nikakvi tragovi na tijelu osobe u koju je uao din. Jedini odgovor jeste da ta osoba, ustvari, udara dina, a ne osobu koju lijei. Kako moemo protumaiti to da se takva osoba penje po drveu kao vjeverica, a prije nego je oboljela nije se smjela na drvo popeti. Jedini odgovor je da je njome din ovladao. Pitanje: Odgovor: Dijete postaje siroe ukoliko ostane bez oca prije dostizanja erijatskog punoljetstva (tj. prije spolne zrelosti). Dakle, ukoliko babo umre prije negoli dijete postane punoljetno, ono se tretira siroetom (jetimom) i taj status ima sve do svoga punoljetstva. Pitanje: Odgovor: To nije bila praksa Poslanikova, s.a.v.s, a on je najbolji uzor onima koji ele postii Dennet na buduem svijetu. Mu i ena trebaju uloiti napor da im svaki dan bude lijep kao godinjica i da u svakom danu budu sretni, da svaki dan jedno drugom neto lijepo poklone, poevi od osmijeha, lijepe rijei, lijepog odnosa, izvravanja branih obaveza, materijalnih poklona itd. Uzvieni Allah nareuje muevima: S njima lijepo ivite. (En-Nisa, 19.) Poslanik, s.a.v.s, je rekao da su najbolji vjernici oni koji su najbolji svojim enama. (Tirmizi, Sunen, Kitabulmenakib, br. 3830.) On je, takoer, rekao da kada bi nareivao da ovjek ini seddu ovjeku, naredio bi eni da ini seddu svome muu. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-rida, br. 1079.) Ova znaenja trebaju biti svjetlost vodilja u odnosima mua i ene, tako da im svaki dan bude radostan i ispunjen sreom i zadovoljstvom, da im svaki dan bude godinjica. Pitanje: Odgovor: Smatram da za to nema smetnje ukoliko: a) za to postoji potreba; b) ukoliko razgovor u sebi ne sadri neto to je grijeh; c) i ukoliko to nije korak ka nemoralu. Da li zarueni momak i djevojka mogu razgovarati telefonom? Da li je dozvoljeno obiljeavati godinjicu braka time to e mu kupiti eni poklon i sl.? Kada dijete postaje siroe: da li kada ostane bez oba roditelja ili kada se roditelji rastave?
Stranica 185 od 416
Pitanje:
Savjet za fetve, koji sainjavaju dr. Jusuf el-Qaradawi, sudija Tarik el-Biri, dr. Muhammed S. El-Awwa, dr. Hejsem el-Hajjat, gosp. Fehmi Huwejdi i dr. Taha Dabir el-Alewani izdao je fetvu kojom je dozvolio muslimanima koji se nalaze u amerikoj vojsci da uestvuju u vojnim operacijama i bombardovanju muslimana u Afganistanu. Da li je muslimanska ulema jedinstvena u vezi s tim pitanje i da li se i Vi slaete s tom fetvom?
Odgovor: Ova fetva je za mene jedan, da tako kaem, nesretan sluaj. injenica je da su neki od tih uenjaka, od kojih su neki bili moji profesori, koje izuzetno cijenim i znam sigurno da imaju najljepe namjere, u odgovoru na to pitanje dali odgovore iz kojih se moe razumjeti ono to si i ti razumio. Ono to su oni kazali rekli su s najboljim namjerama, s nadom da e muslimani, prije svega u SAD i drugim krajevima svijeta s takvim odnosom u datoj vrlo komplikovanoj i nejasnoj situaciji imati najmanje tete. Smatram da je odgovor na to pitanje trebalo malo drugaije postaviti. Prije svega, trebalo je da trae, na emu su dodue oni i insistirali, ali ne u kontekstu odgovora na pomenuto pitanje, da se dokae da su optueni ljudi uistinu poinili nasilje, jer ako je neko poinio nasilje protiv njega je dozvoljeno boriti se, pa makar on bio i musliman. Trebalo je traiti da to dokae neovisan sud u koji muslimani mogu imati povjerenja. U sluaju da takav sud to potvrdi, ne bi bilo nikakve smetnje da se muslimani bore protiv takvih nasilnika i zulumara. Normalno, ta borba ne bi smjela prelaziti granicu onoga to je dovoljno da se to nasilje sprijei i nasilnik po zakonu kazni. Tako, ako se to moe postii prijetnjom ne bi se smjela upotrebljavati sila i tako redom. Dakle, muslimanima je dozvoljeno boriti se protiv onih koji ine nasilje i nered na Zemlji, pa makar oni sebe nazivali muslimanima. Meutim, o tome ko je nasilnik moe odreivati jedino neovisno i pravedno tijelo, a ne oni koji su direktno ukljueni u sukob. U sluaju Afganistana, injenica je da Amerika tuitelj, policajac i sudija. U takvoj situaciji nemogue je ispotovati pravdu. Drugo na to elim ukazati, jeste da se tom fetvom uveliko manipuliralo. Savjet o kome se govori u stvari ne postoji, nego se radi o samostalnoj inicijativi koju je neko gurao. Koliko je meni poznato, oni nisu imali nijedan oficijalni sastanak na kom su zajedniki to pitanje razmatrali i o njemu diskutirali. Dalje, nisu svi gore spomenuti uenjaci imali jedinstven stav. Sluao sam i gledao svoga profesora dr. Taha Dabira, koji je u kontakt programu odgovorio da svaki vojnik sam pita svoju savjest i o tome lino odlui. Tree, smatram da je bilo mudro, politiki i taktiki ispravno da je islamska ulema traila od vlade SAD da ne alje vojnike muslimane u rat protiv Afganistana. Smatram da bi i za SAD to bio mudar i ispravan postupak. Tim potezom bi SAD postigle daleko vie. Ovako je u islamskom svijetu ostalo da SAD vode krstaki rat protiv muslimana i jo da namjerno ele poniziti svoje dravljane muslimane time to e ih prisiliti da ubijaju svoju brau i sestre po vjeri. Siguran sam da ameriki muslimani koji su bili prisiljeni ubijati muslimane u Afganistanu ili gledati ta ubijanja sada imaju sasvim drugaiji pogled na domovinu u kojoj ive, i to e se, neminovno, negativno odraziti na ameriko drutvo. I, na kraju, treba naglasiti, da oni koji fetve daju nekad pogode, a nekad promae. Mi cijenimo da neke od prethodno spomenutih linosti, kao to je poznati novinar i publicista gosp. Fehmi Huwejdi, nisu struni da daju fetve. Dodue, oni mogu potpomoi strunim osobama da bolje shvate i razumiju odreenu situaciju. Bilo kako bilo, vrijeme e pokazati ije fetve su bile ispravne, a ije pogrene. Mi sa svoje strane molimo Allaha, d., da muslimansku ulemu uputi ka onome to je najbolje za muslimane i ljudski rod i da ih nagradi za njihov trud.
Stranica 186 od 416
Pitanje:
Moj komija je bio lan Islamske zajednice u dijaspori. Dok je bio na godinjem odmoru umro je u rodnom mjestu. Damijski Pitanje: Odbor je zahtijevao od djece umrle osobe da plate lanarinu za period dok su bili odsutni iz svog rodnog mjesta. Da li su oni duni to platiti?
Odgovor: Nesporazum oko lanarine treba rijeiti putem institucija Islamske zajednice. Smatram, pod uslovom da ne postoje neki posebni detalji koje ne znam, da za tu osobu ne treba plaati lanarinu za period dok je bila odsutna, imajui u vidu da je ona bila lan Islamske zajednice u dijaspori. Njeni nasljednici duni su iz imetka umrle osobe platiti usluge, kao to su gasulenje, efini, prevoz, kopanje mezarluka itd. Pitanje: Odgovor: Da, Delila je muslimansko ime arapskog porijekla. Inae svako ime koje ima lijepo znaenje, a nije specifino za nemuslimane moe biti muslimansko ime. Normalno da je u tom pogledu najlake i najjednostavnije uzeti ime na arapskom ili turskom jeziku jer su se ta imena profilirala kao muslimanska, s obzirom da su Arapi i Turci uglavnom muslimani. Meutim, ako je ime sa lijepim znaenjem i na nekom drugom jeziku nema smetnje da ga muslimani koriste i da se to ime profilira kao muslimansko. Pitanje: Studiram i, ma koliko uila, dobijam slabe ocjene. Nekad se desi da kad doem da radim test pola onoga to sam znala zaboravim. Nikad mi se to prije nije deavalo, inae sam uvijek bila odlina uenica. Molim vas, postoji li neka dova koju mogu uputiti Allahu, d., da Ga zamolim za pomo? Unaprijed hvala. Da li je Dalila muslimansko ime?
Odgovor: Ta nagla promjena koja vam se desila pa ste poeli brzo zaboravljati ono to ste nauili sigurno je neim uzrokovana. Bilo bi potrebno taj uzrok pronai i otkloniti ga, ukoliko je mogue. Taj uzrok moe biti materijalne ili duhovne prirode. Prema tome, posavjetovao bih vas da, uz pomo strunih osoba, pokuate uzrok otkriti i otkloniti. Normalno, u svemu to ovjek radi, nakon to uloi maksimalan trud, treba da se osloni na Allaha, d.. Uz prethodno reeno, predlaem ti da se puno Allahu, d., utjee od prokletog ejtana i da ui pri ponavljanju lekcija i prije ispita sljedeu dovu: Allahumme-ftah alejje futha-l-rifine bi hikmetike ve-nur alejje rahmeteke ve zekkirn m nestu j ze-l-delli ve-l-ikram. Isto tako preporuujem ti da poslije svakog namaza proui sljedeu dovu: Subhnallhi ve-l-hamdu lillhi ve l ilhe illallhu vallahu ekber ve l havle ve l kuvvete ill billhi-l-allijji-l-azm adede kulli harfin kutibe ve juktebu il ebedi-l-abidne ve dehrid-dahirne j rabbe-l-alemn.
Stranica 187 od 416
Pitanje:
Na demat ima kafeteriju u sastavu mesdida. Kako bismo umanjili izdatke, ponudili smo naem imamu da nam kuha kahvu, pravi aj, i da radi u kuhinji, bolje reeno da nas usluuje. On je to odbio rekavi da to predstavlja ponienje. Da li mi imamo pravo ustrajati u naem zahtjevu s obzirom da smo u tekoj finansiskoj situaciji?
Odgovor: Imam je u pravu to je odbio va zahtjev. Vi nemate erijatsku osnovu da to od njega zahtijevate, s obzirom da tako neto ne ulazi u opis posla jednog imama. Va zahtjev govori da vi kao demat imate vrlo povrno i pogreno shvatanje uloge i zadatka imama u dematu. Imam treba da predvodi svoj demat u svim dobrim poslovima, poevi od namaza u dematu do brige za rjeavanje problema s kojima se dematlije suoavaju, bilo unutar ili van svojih porodica. Posebnu brigu imam treba voditi u pogledu aktivnosti omladine i njihovom pravilnom odgoju. Smatram da je bolje da nemate imama nego da imate imama kelnera koga neete cijeniti i potovati. injenica je da se veina naih imama suoava s istim ili slinim problemom jer dematlije od njih zahtijevaju da rade poslove koji ne bi, u najmanju ruku, trebalo da budu prioritet u imamskom radu, a da ne govorimo o poslovima koji nemaju nikakve veze s misijom jednog imama. Iz tog razloga, a u cilju poboljanja statusa imama i njegove uloge, koristim se prilikom da uputim apel organima Islamske zajednice koji brinu o imamima i nadziru njihov rad da precizno definiraju radno mjesto imama, da odrede prioritete u imamskom radu, i da, to prije, urade opi program koji e jasno odrediti smjernice rada i aktvnosti imama u dematu. Sve dok imami ne budu imali jasan program rada i sve dok u tom programu ne budu jasno naznaeni prioriteti rada nai imami e lutati u potrazi za rjeenjima i bit e lahak plijen pojedincima i grupama u dematima koji, iz razliitih interesa, usmjeravaju imama putem koji oni ele, a koji, u veini sluajeva, nije u skladu s misijom i ulogom koju imam treba da ima u svome dematu. Pitanje: Koji su erijatski uvjeti da bi ena mogla obavljati posao nastavnika tjelesnog odgoja? Postoje li izgledi da se obavljenje tog posla uerijati, ili je pak bolje potraiti drugu soluciju?
Odgovor: Uslovi su vrlo jednostavni: a) da ima odgovarajue pretpostavke kako bi na halal nain mogla zavriti predvieni fakultet, b) da ima odgovarajue uslove da moe u halal ambijentu da predaje taj predmet. injenica je da mnogi pedagozi u svijetu uoavaju potrebu da se muka i enska djeca odvoje u nastavnom procesu. ak i ameriki predsjednik Bu ima na umu izloiti jedan takav plan. Ukoliko bi se tako neto ostvarilo, normalno da bi u enskim kolama bilo pogodnije da i nastavnica tjelesnog odgoja bude ensko. Meutim, broj takvih kola na Zapadu, iako je u porastu, jo uvijek je procentualno mali. Kod nas, pored osnovne kole El-Manar na Ilidi, koja otpoinje s radom u septembru, samo neke medrese primjenjuju taj sistem. S obzirom da su vjerovatno male anse da se za njih obezbijede potrebni uslovi za obavljanje tog zanimanja ja bih sestrama savjetovao da studiraju one struke koje su daleko vanije, kao to su ginekologija, pedagogija itd.
Stranica 188 od 416
Pitanje:
Pred diplomskim sam ispitom na pravnom fakultetu. U dilemi sam da li kao musliman mogu da se u BiH bavim advokaturom imajui u vidu da advokati kod nas brane i pravog i krivog i da se pozivaju na zakone koji nisu erijatski?
Odgovor: Uprkos spomenutim dilemama ja preporuujem mladima da studiraju pravo, uz samo jedan uslov: da sutra kao sudije, advokati, borci za ostvarenje ljudskih prava daju sve od sebe da se ostvari pravda, vodei rauna da svojim radom postignu samo Allahovo, d., zadvoljstvo. Ukoliko spomenuti uslov ispune pravnici - muslimani e dostojanstveno braniti one koji im ponude validne dokaze o svojoj nevinosti, za prestupnike e se boriti da dobiju kaznu koja je pravedna, a kao sudije presuivat e samo onako kako je pravedno. U situacijama kada su ubijeeni da odreeni zakonski propis nekoga nepravedno kanjava trait e presedan na koji e se moi osloniti i presuditi po pravdi, a sve ono to je pravda to je Allahov, d., zakon - erijat, pa makar tako ne pisalo na zakoniku po kom se sudi. U odreenim situacjama kada imamo erijatske propise, kao to su propisi u pogledu krae, ubistva, klevete za nemoral itd, a koje sudija - musliman ne bi mogao primijeniti u nekim zemljama, trait e da bude izuzet, ukoliko ne moe pronai odgovarajue rjeenje. Sutra, kada eventualno BiH postane punopravni lan Evropske unije, sudijama i advokatima muslimanima bit e daleko lake da sude po pravdi i da se kao sudije ili advokati bore za pravdu. Dakle, sudije ili advokati koji prakticiraju islam imali bi izuzetnu ulogu u promociji pravde i borbe za pravdu i ukoliko bi stvarno bili istinski muslimani, ne vidim da ne bi mogli raditi te poslove, dodue uz dodatne napore, ali i uz dodatne sevape, ina-Allah. Kada govorimo o tom pitanju, treba posebno imati u vidu injenicu da je uee u muslimana u procesu dijeljenja pravde i borbe za pravdu najbolji nain da se pokae islamska pravda i islamski erijat. Uz sve to, kroz taj proces prua se mogunost pomoi osobama koje vode parnicu da prihvate propis koji je po erijatu. Pitanje: Menstrualni ciklus mi je bio neredovan, te mi je doktorica ginekolog propisala hormonske tablete za ureenje ciklusa. Bilo je to pred sam ramazan. Postila sam i tablete pila poslije iftara. Meutim, one su izazvale menstrualno krvarenje koje je trajalo etiri dana. Da li sam duna, uz napatanje, tih dana uiniti iskup (kefaret) s obzirom da je krvarenje izazvano?
Odgovor: Vi ste duni proputene dane napostiti i niste obavezni iskup davati. To to je ciklus izazvan tabletama smatram da nije razlog za iskup (kefaret), uzimajui u obzir injenicu da to niste uinili s namjerom da izbjegnete post, ve s namjerom da se lijeite, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 189 od 416
Pitanje:
Na babo imao je troje djece, dva sina i kerku. Za ivota, prije desetak godina, sinovima je prepisao sve nekretnine. Nakon njegove smrti, traila sam putem suda svoj dio nasljedstva. Meutim, sud mi je rekao da nemam pravo u imovini koju je on prepisao sinovima. Imam li ja, po erijatu, pravo u toj imovini?
Odgovor: U ovom sluaju imamo dunjaluku i ahiretsku presudu. U dunjalukoj parnici erijatski sudija presudio bi isto kao i sud pred kojim si traila nasljedstvo, pod uslovom da va otac, u trenutku izvrenja prepisa, nije imao neku pravnu zapreku, kao to je smrtna bolest ili poremeaj razuma. Ukoliko bi pravna zapreka postojala, njegovo djelo ne bi imalo pravne posljedice i ta imovina bi bila predmet nasljedstva nakon njegove smrti. U ahiretskoj parnici, gdje e sudija biti Allah Uzvieni, postupak vaeg oca, koji je, kako izgleda, bez opravdana razloga u poklonima preferirao neku svoju djecu, tretirat e se grijehom, s obzirom da je Poslanik, s.a.v.s, naredio da se prema djeci bude pravedno i da se izjednae u poklonima. Od Numana b. Beira prenosi se da je na mimberu ispriao kako mu je otac dao poklon. Meutim, njegova majka time nije bila zadovoljna dok ne upita Allahova Poslanika, s.a.v.s. Kad je njegov babo obavijestio Poslanika, s.a.v.s, upitao ga je Poslanik, s.a.v.s, da li je isto dao svoj djeci. Poto nije bilo tako, on je vratio poklon, jer je Poslanik, s.a.v.s, tada rekao: Bojte se Allaha i pravedno postupajte prema svojoj djeci. (Sahihul-Buhari, Kitabul-hibeti ve fadliha vet-tahridu alejha, br. 2398) U drugom hadisu on je princip jednakosti u pogledu poklona eksplicite naglasio rekavi: Izjednaite svoju djecu u poklonima. Ako bih nekima davao vie, bile bi to keri. (Zejlei, Nasbur-raje, 4/123) Islamska ulema smatra da roditelji imaju pravo napraviti razliku meu djecom samo u situacijama kada za to postoje opravdani razlozi, kao u situaciji kada je neko dijete hendikepirano, bolesno, kada se koluje ili je, pak, malo pa mu roditelj nije imao priliku pruiti ono to je pruio starijoj djeci. Dakle, pravno ti ne moe dobiti ono to je otac dao tvojoj brai, ali moralno bi bilo da se ispravi greka koju je va otac poinio, bilo da ti halali svome babi, bilo da tvoja braa tebi daju dio koji bi ti pripao da ga babo njima nije poklonio. Ja bih preporuio tvojoj brai, iako pravno nisu obavezni, jer je odgovornost na vaem ocu, koji svoju greku ne moe ispraviti poto je otiao s ovog svijeta, da ti daju taj dio i tako otklone nepravdu koja ti je uinjena, te tako sauvaju vaeg babu od ahiretske odgovornosti. U svakom sluaju, preporuio bih ti da moli Allaha, d., da tvome babi oprosti grijehe i smiluje mu se u Danu kada e roditelj bjeati od svoga djeteta i dijete od svoga roditelja i kada e svako imati svoju brigu, koja e ga u potpunosti zaokupirati. Pitanje: Kako treba formirati saff kod klanjanja farz-namaza u dematu? Kako ga poravnati, zdesna, slijeva ili sa sredine? Veina se ravna prema desnoj strani, manji broj prema sredini, a neki se ak ravnaju i prema lijevoj. Ima i onih koji se nikako ne ravnaju, stanu kako bilo...!
Odgovor: Ukoliko s imamom klanjaju dvije muke osobe, one e stati iza njega. Oni koji budu pristizali, redat e se u saff s desne i lijeve strane i ravnat e se po sredini. Ravnanje se vri po ramenima i petama, vodei rauna da se lanci nogu dodiruju. Inae, ravnanje safova upotpunjuje namaz. Poslanik, s.a.v.s, kao imam, vodio je rauna da saffovi iza njega budu poravnati. Skrenuo bih panju svakome ko predvodi demat da o tome povede rauna.
Stranica 190 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je ispravno da se muktedije, kad ih nema pun saff, svi poredaju s desne strane?
Ispravno je da se muktedije poredaju iza imama, podjednako s njegove desne i lijeve strane. Bilo bi pogreno da se svi poredaju s desne strane, jer to nije bila praksa Poslanikovih, s.a.v.s, ashaba, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Smatram da se zabrana da osoba klanja sama iza safa odnosi na osobu koja to ini namjerno, iako u safu ispred nje ima mjesta. Dakle, hadisi koji govore da je Poslanik, s.a.v.s, naredio osobi koja je klanjala sama iza safa da ponovi namaz i hadisi koji zabranjuju da se klanja sam iza safa odnose se na takvu situaciju, a Allah, d., najbolje zna. Treba naglasiti da nema smetnje da, ukoliko osoba ne nae mjesta u safu, neko iz safa iskorai nazad i nastavi klanjati pored nje, kako bi se izbjegla dilema u vezi s ovim pitanjem. Pitanje: Odgovor: U toj situaciji postoje tri mogunosti: da imam uini iskorak naprijed, ili da se muktedija vrati nazad, ili, pak, da imam i muktedija izvre pomenute radnje ukoliko to zahtijeva prostor na kom se nalaze. U svakom sluaju, uinit e ono to e manje remetiti tok namaza. Pitanje: Odgovor: Sve dok ne uje zvuk ili ne osjeti smrad, nemoj naputati namaz. Naime, Poslaniku, s.a.v.s, poalio se neki ovjek da mu se priinja u namazu kako puta vjetar, nato mu je on odgovorio da ne naputa namaz dok ne uje glas ili ne osjeti smrad. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-vudu', br. 134, Sahihu Muslim, Kitabul-hajd, br. 540) Pitanje: Odgovor: U ovoj situaciji zaostavtina se dijeli na etiri dijela. Sinu pripadaju dva, a kerkama po jedan, jer po erijatu muka djeca nasljeuju duplo vie od enske. Ukoliko iza umrlog ostanu dvije kerke i sin, koliko ko nasljeuje? esto mi se ini da ispustim vjetar dok klanjam. Kako trebam postupiti u takvoj situaciji? Kad se imamu i muktediji, koji stoji s imamove desne strane, prikljui trea osoba, kako e postupiti? Kako e postupiti ko ostane sam iza saffa ili kada zakasni pa ne nae mjestu u saffu?
Stranica 191 od 416
Pitanje:
Ja, zbog skorog prelaska na islam, nisam obrezan, pa bih elio da znam ta da radim, kakav je erijatski stav o tome i da li je meni sunneenje obaveza? Inae, imam 20 godina.
Odgovor: Sunneenje je sunnet, dakle nije stroga dunost, ali jako se preporuuje. Poznate su zdravstvene koristi od sunneenja, jer se higijena tog dijela tijela moe bolje odravati. Dovoljno je znati da je rak maternice nekoliko puta ei kod ena iji muevi nisu osuneeni, pa da savjestan ovjek povede rauna da sebe, a i svoju suprugu zaititi sunneenjem. Pitanje: Moja djevojka ne prakticira islam onoliko koliko bih ja elio. Ona vjeruje u Allaha, d., posti ramazan, solidno se oblai - dodue ne nosi hidab meutim ona ne klanja. Kako da joj pomognem da ojaa svoj iman, pa da bude jaka kao ja? Ona je jako moralna i elio bih se njome oeniti, ali se bojim da u imati problema zbog toga to ne klanja. Molim vas za savjet.
Odgovor: Smatram da pitanje namaza i hidaba trebate rijeiti prije stupanja u brak, jer i jedno i drugo moe biti nepremostiva prepreka normalnom funkcionisanju brane zajednice. Preporuio bih da joj pronae lijepo ensko drutvo koje prakticira i razumije vrijednost islamskih propisa, zatim da joj lino pomogne s odgovarajuim savjetima, literaturom itd. Npr, ovih dana je iz tampe izalo malo ali vrlo vrijedno djelo na temu: "Pojava slabljenja imana", u izdanju Udruenja "Selsebil" iz ivinica, pa ga preporuujem. Uz sve to, moli Allaha, d., da joj omili izvravanje tih propisa. Imajui u vidu da je tvoja djevojka moralna osoba, postoji velika nada da joj jednog dana namaz i hidab postanu dragi i da postanu sastavni dio njenog ivota. Molim Allaha, d., da vas pomogne u vaim lijepim namjerama. Pitanje: Odgovor: Ruke se ne moraju drati uzdignute prilikom uenja dove, ali dova je mjesto gdje je propisano dizanje ruku okrenutih dlanova ka nebu. Najispravnije je na osnovu hadisa ustanoviti u kojim je prilikama Poslanik, s.a.v.s., dizao ruke uei dovu, a u kojim nije, pa tako i raditi. Pitanje: Moja prijateljica osjea neki pritisak. Ona odlazi odreenoj osobi da joj mladim petkom, utorkom i nedjeljom salijeva stravu i oduava. Uz to, ona treba da sama sebi ui salavati-erif 41 dan po 4444 puta na konac, vodu i eer i da poslije svakog uenja pije vodu i jede eer. Na kraju, kad sve proui, treba taj konac, koji mora biti njene visine, nositi uza se iznad pojasa, a najbolje je da ga nosi na lijevoj strani glave (zatiljka). Molim vas da mi odgovorite da li je to u skladu s islamom? Moraju li se drati ruke dignute prilikom uenja dove?
Odgovor: Ovakav nain lijeenja nije zabiljeen u praksi Poslanikovoj, s.a.v.s. Preporuio bih vaoj prijateljici da se obrati strunim ljekarima, a ako oni ne uspiju dati pravu dijagnozu i propisati odgovarajui lijek, neka se obrati onima koji lijee Kuranom na erijatski ispravan nain, dakle koji lijee uenjem Kurana, a ne onima koji vraaju i zapisuju.
Stranica 192 od 416
Pitanje: Odgovor:
Neki imami, kad pou iz mihraba, okrenu se prema njemu, naklone se i stave ruku na prsa. Da li je to ispravno?
Ne prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, tako postupao, niti da su to radili njegovi ashabi. Prema tome, takav postupak je pogrean. Pitanje: Odgovor: Kuran se moe tako uiti, ali u tom sluaju ovjek nema sevapa za svaki proueni harf (slovo). Dakle, ko eli da za svaki proueni harf ima deset sevapa mora, u situaciji kad ne posoji opravdana smetnja, izgovarati harfove jezikom, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, za to ne postoji nikakva smetnja. Pitanje: Odgovor: Smatram da je pogreno koristiti rije Bog u smislu imena Allaha, d., jer se ta rije ne nalazi u sklopu Allahovih, d., lijepih imena. S druge strane, rije Bog u jezicima u kojima se nalazi ima na desetine znaenja ije pripisivanje Allahu, d., predstavlja kufr i irk. Treba pogledati u leksikone tih jezika, pa se uvjeriti u tu nepobitnu injenicu. Preporuio bih muslimanima da za Allaha, d., koriste iskljuivo imena i izraze koje je On za Sebe upotrijebio i koje je koristio Njegov Poslanik, s.a.v.s. To je jedino siguran put da o Allahu, d., govorimo na ispravan i Njemu dostojan nain. Pitanje: Odgovor: Naprotiv, vama, kao i svakom hudovcu i hudovici preporuuje se enidba i udaja. ak tavie, to moe biti i obaveza (farz), ako postoji mogunost da osoba poini grijeh. To to imate toliko godina ne mora biti prepreka za enidbu. Poslanik, s.a.v.s, u mnogim hadisima strogo je naredio enidbu i udaju onima koji za to imaju uslove, a onima koji nemaju uslove, propisao je preventivne mjere. Isto tako, on je strogo zabranio neenstvo i celibat. (Vidi poglavlja o braku i poglavlja o zabrani celibata u hadiskim zbirkama.) Znam da kod nas postoje obiaji po kojima je sramota i grehota starijim osobama da se ene i udaju. Ti obiaji nemaju utemeljenja u Allahovim, d., zakonima i musliman ne smije takve obiaje usvajati, nego treba raditi na njihovom iskorjenjivanju. Ja sam ostario. Imam osamdeset dvije godine. Je li se meni grehota oeniti? Da li je ispravno koristiti rije Bog za Allaha, d.? Mogu li se na namazu, poslije Fatihe, uiti dva-tri kraa sureta, umjesto jednog dueg? Moe li se Kuran uiti gledanjem, bez micanja jezika?
Stranica 193 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kakav je stav islama u pogledu pravljenja mevluda prilikom useljenja u kuu? Ako je to dozvoljeno, da li je dozvoljeno sluiti jelo na tom mevludu?
Kod nas se termin mevlud, pored obiljeavanja roendana Muhammeda, s.a.v.s, koristi za sve prilike u kojima se svijet veseli prireujui gozbe, itd. Useljenje u kuu je razlog da ovjek bude veseo i da to obiljei prigodnom gozbom. Ta gozba nije neki vjerski obred, nego spada u domen obiaja. Sve dok se taj obiaj ne sukobljava sa erijatskim propisima, smatra se dozvoljenim. Prema tome, gozba koja se prireuje pri useljenju u kuu dozvoljena je, pa makar tu gozbu nazvali i mevludom. Preporuio bih izvoaima prigodnog programa da vode rauna da tekstovi koji se recituju budu akaidski ispravni, da ne bude mijeanja mukaraca i ena i da ene ne uestvuju u uenju i recitiranju ukoliko su prisutni mukarci, jer je slovom Kurana enama zabranjeno uljepavanje glasova u njihovom prisustvu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ispravno je da ena pita mua, pa makar se radilo o hadu koji joj je farz, s tim to je mu duan, ako je u pitanju obavezni had, dati dozvolu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Radim na popisu robe, tako da vrlo esto vrim evidenciju piva i drugih alkoholnih pia. Da li je taj moj posao halal? Napominjem da alkohol ne dodirujem rukama. Da li je ena, koja je zaposlena i koja je od svoje zarade utedjela za had, duna pitati mua za dozvolu da ide na had?
Odgovor: Nadam se da u situaciji kada ti je taj posao neophodan, nema smetnje da ga radi. Moralno bi bilo da, kada ti se ukae odgovarajua prilika, taj posao promijeni, kako ne bi bio vezan za alkohol u bilo kom pogledu. Zamisli samo koliko e se smrtnih sluajeva desiti zbog tog alkohola koji ti svakodnevno broji i gleda svojim oima, koliko e tua biti, koliko razvoda brakova, koliko nemorala svih vrsta, koliko e djece ostati bez svojih roditelja... Dakle, moralno je da se musliman bori protiv alkohola i da nema s alkoholom nikakvog kontakta, pa makar se radilo o gledanju oima. Pitanje: Odgovor: To je pogreno, posebno kad to pree u neki vid robovanja i robovlasnikih odnosa. Nije problem to to snaha, u okviru ispravnog obiaja i tradicije, slui svekra i svekrvu, mua itd., ukoliko je to u granicama njenih mogunosti i opeg islamskog kodeksa o usluivanju. Naime, po Allahovom, d., zakonu ljudi slue jedni drugima i radi toga ih je Allah, d., stvorio razliitim. Ljekar slui istaa ulice kad mu zatreba pregled i dijagnoza, kao to i ista ulice tim ienjem usluuje ljekara. Dakle, svi mi trebamo biti sluge jedni drugima. U tom duhu, ukoliko su svekar, svekrva i ostali ukuani na usluzi njihovoj snahi, nema smetnje da i ona njih usluuje u granicama svojih mogunosti, ne zapostavljajui svoje obaveze prema muu. Meutim, ako snaha zbog svojih linih obaveza nema vremena da uslui svekra i svekrvu, onda su djeca duna roditeljima tu uslugu obezbijediti, bilo lino ili iznajmljivanjem odgovarajue osobe, a Allah, d., najbolje zna. U pojedinim naim krajevima snaha se tretira kao slukinja. Je li to ispravno?
Stranica 194 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je ena grijena ako se mu na nju ljuti?
Da, ukoliko je ta ljutnja uzrokovana pogrenim postupcima ene. Pitanje: ivim kod nane. Od treeg razreda srednje kole pokrila sam se i prakticiram propise islama. Moja nana je, takoer, muslimanka, ali joj se ne svia moj nain ivota, tako da me esto maltretira, ne da mi da idem na predavanja, da me sestre posjeuju, itd. Da li da prekinem s fakultetom, udam se i posvetim uenju Kurana napamet ili da nastavim fakultet i nastavim trpjeti maltretiranja kojima sam izloena od svoje nene?
Odgovor: Smatram da treba nastaviti fakultet i strpiti se. Ti se suoava s iskuenjem koje e, inaAllah, uspjeno prevazii. Imaj razumijevanja za svoju nanu, koja odreene stvari ne moe pravilno razumjeti. Pomozi joj protiv ejtana, a nemoj ejtana potpomagati protiv nje. Budi dobra prema njoj i moli Allaha, d., da ti pomogne u nastojanju da problem s kojim se suoava to lake prevazie. Ui Kuran napamet onoliko koliko za to ima vremena, a kad ti se ukae odgovarajua prilika za udaju, nemoj oklijevati. Za djevojku je ipak najvanije da se lijepo uda i zasnuje srenu branu zajednicu. Pitanje: Prekinuo sam s djevojkom koju sam mnogo volio. Do prekida je dolo jer ona nije pristala da prakticira odreene islamske propise. Da li da molim Allaha, d., da je uputi ili da Ga molim da je to prije zaboravim?
Odgovor: Smatram da je korisnije da Allaha, d., moli za njenu uputu, jer ak i ako ti se dova ne uslia na dunjaluku, imat e za nju srazmjeran sevap na ahiretu. U isto vrijeme, trai sebi onu s kojom e se sa zadovoljstvom moi oeniti i u brane vode uploviti. To e ti pomoi da ne razmilja o onome od ega nema koristi. Pitanje: Odgovor: Ne, nije. Dunub se postaje na sljedea dva naina: a) dodirom spolnih organa mua i ene, i b) izlaskom sjemena u mlazu i sa strau. Da li je osoba dunup ako se nakon mokrenja pojavi sluzava tenost?
Stranica 195 od 416
Pitanje:
Uvaeni profesore Ramiu, zovem se... Rodom sam iz Prijedora, a sad trenutno ivim u Bihau. Student sam Ekonomskog fakulteta u Bihau koji bih, uz Allahovu, d., pomo trebao zavriti ove godine. Pred mene se ve postavlja problem posla. Naime, ve due vremena razmiljam da se posvetim raunovodstvu (knjigovodstvu), koji po mom miljenju ima najmananje direktne veze s kamatom. Ja bih u tom sluaju bio trea osoba koja bi zapisivala i obraunavala kamatu, jer malo koja firma barata sa sopstvenim kapitalom, a da ne govorim o lokalima i prodavnicama koje prodaju alkohol. S druge strane, ako bih bio menader neke firme, morao bih uzeti kredit, te tako voditi firmu i sve ostale radnike plaati od toga. Trea varijanta bila bi rad u banci, koja u potpunosti "ivi i radi" od kamate. Zadnja i najnezahvalnija mogunost je da poduavam druge, a da se sam s tim ne bavim. Zbog svega navedenog Vas pitam, u svoje ime i u ime sve ostale brae i sestara ekonomista, a uzimajui u obzir situaciju u kojoj se nalazimo, da mi odgovorite da li i mi imamo pravo da se bavimo spomenutim poslovima ili i to treba da u potpunosti prepustimo onima koji islam ne prakticiraju? Unaprijed hvala, i da vas Allah, d., obilno nagradi. AMIN!
Odgovor: U neislamskom okruenju nemogue je sve propise islama sprovesti u praksi, jer islam je kompletan sistem koji obuhvata sve segmente ljudskog ivota, tako da njegovo sprovoenje u cjelosti zahtijeva odgovarajue okruenje koje e mu pruiti podrku. Poslanik je, s.a.v.s, tek u Medini, u odgovarajuem okruenju, mogao primijeniti kompletan islam. Pored svega, islam kao sistem, ukljuujui i njegov ekonomski sistem, je ideja ijih vrijednosti muslimani moraju biti svjesni i moraju raditi na osvjeivanju drugih, kako bi se uvjerili da je islam upravo onaj pravedni sistem o kojem danas govore mnoge povelje Ujedinjenih nacija i o kojem su govorili i pisali svi znameniti ljudi u svijetu koji su pred sobom imali viziju ope pravde i novog svijeta u kojem jedni nee izrabljivati druge i bogatiti se od tueg rada, nego e ljudi sluiti jedni drugima i bogatiti se od svoga vlastitog rada. Borba za iskorjenjivanje eksploatacije i prelaska na sistem sluenja jednih drugima mukotrpan je posao, jer oni koji slijepo jure za dunjalukim bogastvima, ne gledajui koga e zgaziti i obespraviti, ne prezaju od bilo ega. Upravo zbog toga, kad god je neko u ovom lihvarskom svijetu pokuao dokinuti neki vid eksploatacije, a posebno kamatnog sistema kao njenog najizrazitijeg primjera, bio je najotrije ekskomuniciran iz druva od strane meetara i lihvara koji su snagom svojih para vukli i vuku konce u svim sferama ivota na zemaljskoj kugli. Npr, Napoleon Bonaparta je primajui islam 1798. godine i uvodei novi zakonik 1804. godine koji je vie od 95 posto bio baziran na malikijskom mezhebu, zavrio kao izgnanik na Svetoj Jeleni i pored toga to je bio i ostao moda najslavniji Francuz u povijesti te zemlje. (O vraanju Napeloena Bonaparte islamu vidi engleski prevod knjige Napoleon & Islam koja je u orginalu na francuskom tampana 1914. i ponovo tampana na engleskom 1999. (izdavaka kua UTUSAN Publishers u Maleziji.) Nema sumnje da su lihvari prednjaili u spletkama protiv tog velikog Francuza, upravo zbog toga to je Napoleonovim zakonikom pokuao da im uskrati mogunost da kroz lihvu uzimaju bespravno imetke drugih. to se tie rjeenja dileme koja je pred tobom, to nije nimalo jednostavno. Bilo bi lahko navesti vjerodostojan hadis u kom Poslanik, s.a.v.s, proklinje onoga ko jede kamatu, ko mu to omoguava, ko kamatu biljei i ko joj svjedoi i na osnovu toga kazati da je to sve muslimanu zabranjeno (haram). (Vidi: Sahihu Muslim, Kitabul-musakat, br. 2995) Meutim, treba imati na umu da muslimani koji ive u Evropi, njih oko pedeset miliona, ukljuujui i Rusiju, ive u sistemu baziranom na lihvarstvu (kamati). tavie, moe se kazati da svi muslimani, njih
milijardu i po, ive u svijetu iji je ekonomski sistem zasnovan na lihvarstvu u ogromnoj veini, jer ono malo ekonomskog ivota u islamskom svijetu koji je zasnovan na beskamatnom sistemu je kap u moru lihvarstva koja se ak i mikroskopom teko moe primijetiti. U situaciji kada veina banaka i preduzea u islamskom svijetu posluje na kamatnom sistemu, a da ne govorimo o zemljama u kojima su muslimani manjina, postavlja se pitanje, ta raditi?! Da li muslimani treba da prekinu izuavati nauku o ekonomiji i njenim granama, da li raunovoe treba da prekinu svoj posao?! Da li muslimani treba da sve aktivnosti u ekonomiji prepuste lihvarima ili treba da se uhvate u kotac i nastoje da promijene taj sistem? Ukoliko se povuku, stanje se nee promijeniti, a muslimani koji ive u muslimanskim i nemuslimanskim sredinama e jesti, piti, odijevati se itd, onim to u sebi ima itekako puno kamate. Smatram da u ovoj situaciji, kada je lihvarstvo ulo u sve pore ljudskog ivota i na to se, vjerovatno, odnosi hadis: Ljudi e doivijeti vrijeme u kom niko nee ostati a da nee jesti kamatu, pa i ako je ne bude jeo, zapahnut e ga njena para. (Ebu Davud, Sunen, Kitabul-buju, br. 2893), odgovor treba uskladiti sa stanjem kako bi se stanje moglo popravljati i kako se prava ne bi uzurpirala. Takav pristup ne treba smatrati mijenjanjem propisa radi udovoljavanja prohtjevima, nego tumaenjem propisa onako kako erijat predvia da oni u datom trenutku glase. Npr. Poslanik, s.a.v.s, rekao je da sur od make nije neist, iako je za nju konstatovao da je deraa ivotinja, rekavi: Innessennure sebuun. (Ahmed, Musned, br. 7992) zato to maka ivi po kuama i bilo bi teko sauvati da ona svojom njukom neto ne dotakne. Na osnovu toga, islamski pravnici kazali su da u vremenu i sredini u kojoj nemamo pravednih svjedoka uzimaju se i oni koji nisu pravedni, kako prava ljudi ne bi bila izgubljena. Na osnovu prethodno reenog, smatram da se, u okolnostima u kojima ivimo, moe biti raunovoa u firmama u kojima je osnovna djelatnost dozvoljena halal, i tu spada veina firmi i preduzua, a ne moe u firmama ija je osnovna djelatnost zabranjena (haram), kako to su firme koje proizvode alkohol, koje njime trguju, zatim banke koje posluju na kamatnom sistemu, itd. Uz spomenuto treba uzeti u obzir da je u nudi dozvoljeno poiniti odreene grijehe, ne sve, i da se nuda ograniava nunom mjerom. Otuda, kao menader ne bi mogao uzimati kamatne kredite, jer to nije nuda, ali bi, u odreenoj granici mogao raditi u banci, ako je to jedini nain da prehrani sebe i one koje si duan izdravati, ili mora odraditi praksu u banci kako bi diplomirao u koli i na fakultetu itd. Ukoliko se radi o obrazovanju i poduavanju drugih, smatram da bi ovjek sa sebe skinuo dogovornost kada bi jasno objasnio ispravno od pogrenog i razluio izmeu dozvoljenog i zabranjenog, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Dijete je postalo jetim poto mu je otac poginuo u ratu, a nedavno mu je i majka preselila na ahiret. Brigu o djetetu preuzeli su blinji roaci. U meuvremenu dijete je poelo dobivati primanja koja su predviena za djecu ehida. Mene interesuje da li je djetetu dozvoljeno uzimati ta primanja poto je njegov otac poginuo kao civilna rtva?
Odgovor: U toj i slinim situacijama treba vidjeti ta predvia zakon. Istinu je, openito, zabranjeno skrivati, pa prema tome, zabranjeno je skrivati da je otac tog djeteta civilna rtva, kako dijetene bi uivalo ono to za njega zakonom nije predvieno. Dijete koje nema ko izdravati duno je izdravati drutvo. Prema tome, jetim, u svakoj situaciji, ima predvienu zatitu, ali s obzirom da su ti vidovi zatite razliiti, treba dati slubama istinite informacije kako bi dijete dobilo onu zatitu koja je za njega predviena. Ukoliko ta zatita nije adekvatna treba nastojati da se to zakonski regulie, a u meuvremenu rodbina je duna da se o djetetu adekvatno brine. Briga o jetimu u islamu je izuzetno visoko cijenjena. Poslanik je, s.a.v.s, rekao da e on i onaj ko vodi brigu o jetimu biti u Dennetu kao ova dva prsta, pokazujui na kaiprst i srednji prst. (Sahihu Muslim, Ez-Zuhdu ver-rekaik, br. 5296
Pitanje:
Ja i moj mu trudimo se da izvravamo svih pet temelja islama i hvala Allahu, d., u tome uspijevamo. Meutim, imamo jedan veliki problem u braku. Mu me vrlo esto tue ne birajui mjesto i nain. Uvijek trai opravdanje za to i svaka situacija je dovoljana da bi opravdao svoj postupak. esto govori: enu treba istui svaki dan. enu udari kad je kriva i kad nije. Ne znam kako i dokle u moi podnijeti takvo stanje. Molim vas da objasnite erijatski stav u vezi s postupanjem moga mua.
Odgovor: Va mu ne postupa u skladu s propisima islama i uveliko grijei. Na to ukazuju njegove rijei u kojima govori da enu treba stalno tui, to je potpuno suprotno islamskom uenju i Allahovom, d., erijatu. alosno je to tako razmiljaju i postupaju mnogi muslimani koji klanjaju, poste i islam prakticiraju. ejtan pokuava ljude odvesti na stranputicu na sve mogue naine, ako ne moe na jedan on trai drugi nain, ako ne moe da ga odvrati od namaza on ga navede da nasilje ini Allahovim, d., stvorenjima itd. Prenesite Vaem muu da on kao suprug ima pravo na Vas odgojno djelovati ukoliko Vi njemu iskaete neposlunost u onome to ste prema njemu obavezni erijatom, npr. da bez razloga izbjegavate branu postelju, da izlazite iz kue bez dozvole itd. O tim odgojnim mjerama Kuran govori u suri En-Nisa, u 34. ajetu. U tom ajetu se kao zadnja instanca, nakon savjeta i nespavanja u branoj postelji, dozvoljava muu da enu udari, ali to udaranje ne smije biti po licu, niti po drugim osjetljivim mjestima i ne smije ostaviti tragova po tijelu, tako da to vie lii na udaranje po osjeajima, negoli po tijelu. Hanefije kau da udaranje ne smije biti vie od deset bieva jer je Poslanik, s.a.v.s, jasno zabranio da se bilo ko udara sa vie od deset bieva, osim ukoliko se radi o precizno odreenoj Allahovoj, d., kazni. (Sahihu-l-Buhari, Kitabu-l-hudud, br. 6850) Savjetujem svakom muslimanu da ne pribjegava toj mjeri, osim kada nema drugog izlaza. Neka svako ima na umu da Poslanik, s.a.v.s, koji je nama najbolji i najljepi uzor nije, kako kae Aia, r.a, nikada udario nijednu od svojih ena, a uz to je rekao da su najbolji muslimani oni koji su najbolji prema svojim suprugama. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-menakib, br. 3830) Pitanje: Odgovor: Ukoliko slijedi miljenje da krv, kada potee iz rane, kvari abdest, prekinut e namaz i uzeti abdest. Ukoliko se, pak, dri miljenja koje govori da ta krv ne kvari abdest, moe namaz dovriti. Pravilo je da ovjek postupa po onom miljenju koje slijedi. Ukoliko se tako neto desi imamu koji predvodi demat, preporuio bih mu da istupi iz mihraba i uzme abdest, ak i ako ne slijedi miljenje da poticanje krvi iz rane kvari abdest, poto meu muktedijama ima onih koji slijede suprotno miljenje. Bilo bi nelagodno muktedijama da klanjaju za imamom za koga smatraju da je bez abdesta, te u cilju izbjegavanja nesporazuma uputno je postupiti kako sam prethodno kazao. elim ukazati ovom prilikom da su muktedije dune slijediti imama openito, jer Poslanik, s.a.v.s, kae: Propisano je, uistinu, da se imam slijedi... (Sahihul-Buhari, Kitabussalati, br. 365, Sahihu Muslim, Kitabus-salati, br. 622), a iz prakse ashaba, istaknutih generacija muslimana i islamske uleme openito razumijemo da ta obaveza stoji i onda kada o odreenom pitanju postoji razilaenje. Naime oni su klanjali jedni za drugima iako su jedni uili Bismillu naglas a drugi nisu, neki su uili kunut-dovu na sabahu, a neki nisu, neki su obnavljali abdest nakon hidame (putanja krvi), potjecanja krvi iz nosa a neki nisu itd. Prema tome, i mi treba da slijedimo imama u namazu u pitanjima o kojima se ulema razilazi, a Allah, d., najblje zna. Kako treba postupiti klanja kada primijeti da mu iz rane tee krv?
Stranica 198 od 416
Pitanje:
Zanima me kako treba postupiti ako ena eli ii na namaz u damiju a mu joj kae da mu se to ne svia, ili joj kae da s njom nee ii, da li ona mora ispotovati njegovu elju, i da li moe ii sama u damiju bez pratnje mua? Da li on ima pravo da se zbog toga ljuti i da pravi probleme, mislei da ona to njemu radi u inat? Molim Vas da mi na ova pitanja odgovorite u Novim horizontima poto znam da se i druge ene susreu sa slinim problemima.
Odgovor: Muslim u Sahihu biljei da je Abdullah b. Omer kazao kako je uo Allahovog Poslanika, s.a.v.s, kada veli: Nemojte vaim enama zabranjivati da idu u damije kada od vas dozvolu zatrae. uvi te rijei Bilal b. Abdullah ree: Tako mi Allaha, ja u im zabraniti! Abdullah ga strano izgrdi govorei mu: Ja ti govorim ta je Allahov Poslanik, s.a.v.s, rekao, a ti govori da e im zabraniti! (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabus-salati, br. 667, 670, 672, Ibn Made, Sunen, El-Mukaddime, br. 16) Nemojte Allahovim robinjama zabranjivati da odlaze u Allahove damije. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabus-salati, br. 668) Nemojte Allahovim robinjama zabranjivati da odlaze u Allahove damije i neka izlaze nenamirisane. (Ebu Davud, Sunen, Kitabus-salati, br. 478) Buharija u Sahihu biljei hadis koji je doslovan odgovor na Vae pitanje: Ibn Omer je kazao: Omer je imao enu koja je ila na sabah i jaciju u damiju. Reeno joj je: Zato izlazi kada zna da to Omer ne voli i da je ljubomoran. Ona je upitno odgovorila: A ta ga spreava da mi zabrani? On joj odgovori: Spreavaju ga rijei Allahova Poslanika, s.a.v.s: Nemojte Allahovim robinjama zabranjivati da odlaze u Allahove damije. (Sahihul-Buhari, Kitabul-dumua, br. 849) Prema tome, osnovno pravilo u vezi s ovim pitanjem jesu te Poslanikove, s.a.v.s, rijei. Meutim, te rijei odnose se na normalne okolnosti, tj. kada je u odlasku ena u damiju svako dobro. Ukoliko se okolnosti promijene, tada se i status njihova odlaska u damije mijenja. To razumijemo iz drugih hadisa kao npr: Nemojte Allahovim robinjama zabranjivati da odlaze u damije, a njihove kue su za njih bolje. (Ebu Davud, Sunen, Kitabus-salati, br. 480) U tom duhu je i Aiin komentar koji kae da je Poslanik, s.a.vs, eventualno doivio novotarije koje su ene uvele, zabranio bi im odlazak u damiju, kao to je bilo zabranjeno enama Izraelana. (Vidi: Sahihul-Buahri, Kitabul-ezan, br. 822, Sahihu Muslim, Kitabus-salati, br. 676, Ebu Davud, Sunen, Kitabus-salati, br. 482, Malik, Muvetta, Kitabun-nidai lissalati, br. 418) Dakle, muftija shodno okolnostima tumait e opravdanost ili neopravdanost odlazka ena u damiju. Muevi, kao to je bilo i sa Omerom, mogu to voljeti ili ne, ali nemaju pravo zabranjivati. U kontekstu reenog ena treba gledati u emu je dobro za nju. Moda joj je ponekad bolje da ne srdi svoga mua, pa makar bila u pravu, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 199 od 416
Pitanje:
Ako smatrate da sa erijatske strane nema prepreka za upotrebu spirale, da li ena moe normalno obavljati vjerske dunosti (namaz, post) u sluaju da ima abnormalna krvarenja (izmeu dvije menstruacije), koja se, posebno u prvim mjesecima, pojavljuju kao posljedica prisutnosti spirale u materici ?
Odgovor: Dozvoljenost upotrebe spirale, kao interceptivnog sredstva, ovisi o opravdanosti njene upotrebe i njene tetnosti po ljudski organizam. Ukoliko postoji opravdan razlog, a tetnost nije takva da ugroava zdravlje ene (to je vrlo upitno!), tada bi se moglo govoriti o dozvoljenosti. Ja bih onima koji imaju opravdan razlog za planiranje porodice preporuio prirodni nain, jer jedino za takav nain imamo tekstualni dokaz u izvorima islama. to se tie abnormalnog krvarenja koje je znak poremeaja prirodnih zakona u maternici, a kome je uzronik spirala, ono ne spreava enu da obavlja vjerske obrede, jer ena koja je imala urednu menstruaciju u situaciji kada se menstrualni ciklus poremeti, ravna se po ustaljenom ciklusu prije poremeaja. Prema tome, ena e se, nakon isteka uobiajenog perioda, okupati i normalno obavljati sve svoje obaveze, s tim to e se tretirati kao mustehada, osoba koja za svako namasko vrijeme uzima abdest, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Ponuen mi je finansijski aranman zasnovan na ivotnom osiguranju iz Austrije. Prema tom ugovoru ja bih bio obavezan izvjestan broj godina plaati ugovoreni godinji iznos i nakon toga bih stekao pravo da naredni period dobivam penziju u ratama neto veim nego to sam ranije uplaivao. Na moje pitanje jasno mi je naglaeno da moj uplaeni novac ne bi bivao ulagan u kredite i kamatne poslove, ve u dionice nekih firmi u djelatnosti graevinarstva s niskim rizikom tako da bih ja spomenuti viak dobivao iz dividende po osnovu tih uloga. Takoer, ponueno mi je da se i ja aktivno ukljuim u taj posao kao akviziter koji osigurava ugovore novim korisnicima tog aranmana. Za to vrijeme bio bih osiguran za sluaj neke nesree, bolesti, invaliditeta i smrti i trebalo bi da dobijam nadoknadu ako bi mi se, ne dao Allah, takve stvari desile. Interesuje me vae miljenje da li mi je ovakav aranman halal ili ne, i u pasivnom smislu (kao osiguranika) i u aktivnom smislu (kao akvizitera)?!
Odgovor: Uzimajui u obzir injenicu da veina islamske uleme smatra da trgovaka osiguranja kojima se bave ta osiguravajua drutva nisu dozvoljena, te injenicu da u prezentaciji svojih aktivnosti spomenuta drutva ne iznose potpunu istinu, nego muslimanima govore ono to im odgovara, smatram da nije dozvoljeno uestvovati u aktivnostima tih osiguravajuih kua u bilo kom obliku. Dunost muslimanima kao zajednici jeste da organiziraju solidarna osiguravajua drutva koja funkcioniu na islamskim principima i omoguavaju sve to pruaju konvencionalna drutva, ali na islamski nain.
Stranica 200 od 416
Pitanje:
Proitao sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo mukarce koji se poistovjeuju sa enama i ene koje se poistovjeuju s mukarcima pa me intersuje zato mnogi mukarci nose dugu odjeu (haljine) u arapskim zemljama, Indoneziji, Maleziji itd.
Odgovor: Islam nije propisao specifinu odjeu za svoje sljedbenike, nego je samo propisao kakva ta odjea treba biti u pogledu pokrivanja tijela, s tim to je svilu zabranio mukarcima. Dakle, sve narodne tradicije i naini odijevanja ljudi u svijetu mogu biti islamska odjea, s tim to tu odjeu treba skrojiti tako da pokriva tijelo po propisu, da na toj odjei nema likova i znakova koji su islamom zabranjeni i da ta odjea ne bude specifina za odreenu grupu nemuslimana, kao to je odjea specifina za vjerske slubenike nemuslimana itd. Iz prethodnog moemo zakljuiti da pitanje poistovjeivanja mukaraca sa enama ili obratno zavisi od sredine u kojoj ovjek ivi. Prema tome, ako bi stranac koji prakticira islam doao u Bosnu u odjei koja je kod nas specifina za ene, bio bi duan tu odjeu promijeniti iako je takva odjea u njegovoj zemlji, po islamu, dozvoljena. Dodue, u ovo nae doba svijet poznaje obiaje i tradicije u odijevanju drugih naroda tako da je teko tvrditi da je npr. odjea koju nose Saudijci ili Malajci poistovjeivanje sa enama, poto je opepoznato kako se mukarci odijevaju u Saudiji i u Maleziji u sveanim prilikama, a i ta njihova odjea se, ipak, razlikuje od haljina koje nose nae ene. Pitanje: Nakon razvoda starateljstvo nad dijetetom dobila je majka. Teko mi je prihvatiti da dijete boravi kod majke koja ivi nemoralnim ivotom. Molim vas za savjet.
Odgovor: Kao roditelj musliman ti ima obavezu da odgaja dijete u islamu i islamskom moralu. Prema tome, duan si uloiti maksimalan napor u tom pogledu, uprkos injenici da je tvoja biva supruga dobila pravo na starateljstvo. U okviru ulaganja napora u odgoju pokuaj sudskim putem dobiti starateljstvo, dokazujui da nemoralan ivot majke ugroava normalan razvoj djeteta. Konsultuj se u tom pogledu s nekim iskusnim advokatom.
Stranica 201 od 416
Pitanje:
Poznato je da je jedan od efekata spirale promjena materine sluznice, usljed ega ona postaje neadekvatna za implantaciju ve oploene jajne elije (blastula-stadij). Bakrene spirale su uz to i toksine za embrij. Zbog toga se spirala ubraja u intercepcijska ('abortivna kontracepcija'), a ne kontracepcijska sredstva. Da li se sa erijatskog gledita takav nain unitenja embrija u ranom stadiju smatra abortusom i haramom, i u vezi s tim, da li su spirale dozvoljene muslimanki? Je li erijatski stav isti ako se plod (djelimino) implantira pa onda biva uniten zbog prisustva spirale ?
Odgovor: Prije nego odgovorim elim ukazati na nekoliko stvari koje smatram vrlo znaajnim, a u vezi su s ovim pitanjem: a) S obzirom da je pitanje intercepcije i abortusa vrlo delikatno i opasno pitanje jer se radi o ljudskim ivotima, moja preporuka je da se svaka situacija pojedinano razmatra i da se erijatskopravno miljenje o specifinoj situaciji daje tek nakon uvida u struno miljenje dvojice strunih i pravednih ljekara. Otuda i moje odgovore u vezi s ovim pitanjem treba gledati samo kao ope upute, a nikako kao nalog odreenoj osobi da izvri abortus, koristi odreeno interceptivno sredstvo itd.; b) to se intercepcija uradi ranije, vea je mogunost dozvoljenosti; c) to su kontraceptivna sredstva manje tetna po ovjeka, manji je grijeh koristiti ih; d) to postoji vee opravdanje za kontracepciju, intercepciju ili abortus, manja je opasnost od grijeha; e) jedino prirodna kontracepcija (azl) nije upitna u pogledu svoje dozvoljenosti jer ima jasan tekstualni dokaz. Naime, Buharija prenosi od Dabira, r.a, da su oni, tj. ashabi, prakticirali azl (snoaj van vagine) u vrijeme dok je Kuran objavljivan. (Sahihul-Buhari, Kitabun-nikah, br. 4808) Iz te injenice ashabi, a i uenjaci poslije njih, razumijeli su da je takav postupak dozvoljen, jer da nije bio dozvoljen Zakonodavac bi to zabranio. to se tie upotrebe spirale, moje skromno znanje u tom pogledu govori da ona moe biti izuzetno tetna, pa ak i po ivot opasna i da njena tetnost ovisi o vrsti spirale, otpornosti i snazi imuniteta osobe koja spiralu koristi itd. Nadalje, to se tie injenice da je spirala interceptivno sredstvo, to znai da ubija ve oploenu jajnu eliju, smatram da to nije problematino jer to nastupa odmah nakon oplodnje, dakle u vrlo ranom stadiju razvoja oploene jajne elije, pod uslovom da za spreavanje, odnosno intercepciju trudnoe, postoji erijatski opravdan razlog i da je tetnost spirale po zdravlje neznatna tako da ne ugroava ljudski organizam, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 202 od 416
Pitanje:
Pronaao sam ljekovitu biljku koja lijei ir na elucu. Ljekari su od mene traili da potpiem ugovor o distribuciji. Meutim, ja to nisam uinio bojei se da to oni ne zloupotrijebe, tako da samostalno prodajem taj aj. Interesuje me koliku cijenu smijem staviti i da li se ovaj moj postupak smatra monopolom koji je u islamu zabranjen?
Odgovor: Smatram da hitno treba svoj pronalazak da registrira kako bi tvoje pravo kao pronalazaa bilo zatieno i kako bi se ljudi tvojim pronalaskom mogli okoristiti. Predlaem ti da, uz registraciju pronalaska, sklopi ugovor s nekim proizvoaem lijekova kroz koji e zatiti svoje pravo kao pronalaza, a u isto vrijeme e omoguiti da se tvojim pronalaskom ljudi okoriste. Ukoliko svoj pronalazak ne registruje, siguran sam da e svoje pravo izgubiti jer nije teko otkriti biljku koju stavlja u aj koji samostalno priprema. to se pak monopola tie, smatram da bi tvoj postupak bio monopol ukoliko bi ustrajao odbijati registraciju svog pronalaska i sklopanje ugovora s nekim proizvoaem lijekova jer bi time onemoguavao da lijek bude dostupan veem broju ljudi, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Potovani profesore, pitanje koje elim postaviti tie se mog imena. Naime, poto moje ime nije pravo muslimansko, imam nijet promijeniti ga. Meutim, moji roditelji su definitivno protiv toga. Kako da postupim?
Odgovor: Prvo to treba imati na umu kada je ime u pitanju jeste da muslimansko ime treba imati lijepo znaenje, a zatim da nije specifino za nemuslimane. Ukoliko su ta dva uslova ispunjena, smatram da ime nije neophodno mijenjati, pa makar ono i ne bilo uobiajno u dotinoj sredini. Normalno, najljepe je kada ovjek nosi tradicionalno muslimansko ime lijepoga znaenja, a posebno kada nosi imena koja je pohvalio Poslanik, s.a.v.s. Meutim, ukoliko e odreeno ime ovjeku uzrokovati probleme, ili e zbog promjene imena doi u sukob s ljudima itd, smatram da tu treba imati dosta fleksibilnosti i da musliman te probleme moe izbjei, a da u isto vrijeme ne kri erijatski propis. Prema tome, ukoliko gore spomenute uslove tvoje ime ne ispunjava, potrudi se da ga promijeni i da to uini na nain kako ne bi doao u sukob s roditeljima. Ukoliko pak, tvoje ime ispunjava prethodne uslove, nemoj ga mijenjati ako e to da vodi ka nezadovoljstvu tvojih roditelja.
Stranica 203 od 416
Pitanje:
uo sam da je neki alim iz Bosne, ovdje, u vedskoj rekao kako je brak sklopljen pred matiarom u komuni ispravan ako postoje odgovarajui svjedoci. Kao dokaz on je iznio to da mi ivimo u nemuslimanskoj zamlji, a kao muslimani treba da potujemo zakone zemlje u kojoj ivimo. Molim Vas da to prokomentariete i pojasnite.
Odgovor: Da, tano je da je brak sklopljen u komuni pred matiarem valjan ako ne postoje stalne ili privremene brane smetnje i ako su ispotovani svi uslovi za ispravnost braka. Prema tome, ako su sklapanju braka kao svjedoci prisustvovala dva mukarca muslimana ili dvije ene i jedan mukarac, brak je valjan. Ukoliko uz to postoji pristanak mladinog staratelja, tada se tako sklopljenom braku ne bi mogla staviti nikakva primjedba. to se tie potivanja zakona jedne zemlje, tu treba razlikovati nekrenje tih zakona od smatranja tih zakona ispravnim. Dakle, musliman nee kriti zakone zemlje u kojoj ivi, ali e, u isto vrijeme, sve zakone koji nisu u skladu sa erijatom smatrati neispravnim i nastojat e, opet u skladu sa erijatom, da te zakone izmijeni i uskladi sa prirodnim Allahovim, d., zakonima. Ukoliko bi se musliman naao u situaciji da mora initi velike grijehe zbog zakona koji u dotinoj zemlji vladaju, nemajui za to validno erijatsko opravdanje, tada bi bio duan tu zemlju napustiti i hidru uiniti, a Allah, d., najbolje zna. U svakom sluaju, musliman mora voditi rauna da zbog dunjaluka ne izgubi ahiret. Pitanje: Odgovor: Dunost se okupati samo poslije izlaska sperme, pod uslovom da taj izlazak bude u mlazu i sa strau. Pitanje: Odgovor: eni je sevap da se uljepa svome muu i to se vie uljepa sve je sevapnije. Meutim, to uljepavanje mora biti na halal nain, a upanje obrva je zabranjeno. Poslanik, s.a.v.s, zabranio upanje obrva. (Vidi: Nesai, Sunen, Kitabuz-zine, br. 512, Ebu Davud, Sunen, Kitabut-tereddul, br. 3639.) Muslim je odjeljak jednog poglavlja svoga Sahiha nazvao: Zabrana posla koji radi ona koja upa obrve i kojoj se upaju. Dakle, ispravno je da se ena uljepava muu vodei rauna o onome to njen mu voli i da to uljepavanje bude erijatom dozvoljeno. itala sam da je eni u cilju uljepavanja svome muu dozvoljeno upati obrve i da je hazreti Hatida tako postupala. Da li je to tano? Znamo da iz spolnog organa izlazi nekoliko vrsta razliitih tenosti. Poslije koje tenosti se dunost okupati?
Stranica 204 od 416
Pitanje:
Nastavnik sam u osnovnoj koli. Kad se vraam s posla kui vrlo esto se naem u situaciji da neka nastavnica pita da je povezem svojim autom. Da li mi je to dozvoljeno?
Odgovor: Iako postoji mogunost da, u sluaju da se vozite ulicama u kojima ima prolaznika, ne doe do potpunog osamljivanja, smatram da je to vrlo blisko osamljivanju i da vrlo lahko moe biti korak ka haramu. Upravo zbog toga smatram da ti je to haram i savjetujem ti da se toga kloni. Treba nastavnice pouiti erijatskom propisu kojeg se pridrava, tako da se ne poremete lijepi meuljudski odnosi. Ukoliko bi bile dvije nastavnice tada smatram, da u osnovi, ne bi bilo smetnje da ih poveze autom, pod uslovom da taj korak ne bude korak ka nemoralu, a u tome se ljudi razlikuju. Pitanje: Odgovor: Da, ona je duna ii na had ukoliko je u stanju, tj. ukoliko su svi uslovi za obaveznost hada ostvareni. Naime, ena nije duna obezbjeivati sredstva za izdravanje porodice i nije duna pomagati muu u vraanju duga. Naravno, ukoliko bi pomogla svome muu to bi bilo lijepo i pohvalno i svaka ena koja ispravno razmilja init e ono to vodi boljitku svoje porodice. Supruga ima pare za had, a mu je u dugovima. Da li je ona obavezna otii na had, imajui jo u vidu da ive kao podstanari?
Stranica 205 od 416
Pitanje:
Uenik sam medrese. Kod nas je ve nekoliko godina obiaj da uenici ue hatme za pare. Ustvari, mi ne odreujemo cijenu, ali, obino, ko eli da mu se hatma proui donese, najee, 50 KM. Mi, meu sobom, podijelimo duzeve, prouimo ih, a novac ide u razrednu kasu za potrebe ekskurzije, itd. Da li je takav novac halal?
Odgovor: Prvo to treba znati jeste da se ne prenosi od Poslanika, s.a.v.s, da je uio Kuran umrlima, a Allah, d., kae: Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab, 21.) Uprkos toj injenici, islamska ulema razila se u vezi s pitanjem da li umrli ima koristi od takvog uenja. Razlog tom razilaenju je u injenici da postoje vjerodostojni hadisi koji govore da sevapi za obavljeni had i post dolaze umrlom. Oni koji su rekli da umrli ima koristi od tog uenja, a to je preferirajue miljenje, analogizirali su uenje Kurana s hadom i postom. (Vidi opirnije u erhul-akide et-tahavije, 2/671-672.) Meutim, to se tie uenja Kurana za pare o tom pitanju nema relevantnog razilaenja. Uenjaci se slau da je zabranjeno (haram) Kuran uiti za pare. Poznati hanefijski uenjak Ibn Ebul-Izz, komentator Tahavijeve Poslanice kae: Iznajmljivanje nekoga da ui Kuran i to poklanja umrlom nije radio niko iz prvih generacija muslimana (selefa), niti je to naredio neki od imama u vjeri, niti dao olakicu u tom pogledu. (erhul-akide et-tahavije, 2/672.) Ibn Abidin u Haiji (6/56-57) navodi miljenja hanefijskih uenjaka o tom pitanju, pa kae da je Tadu-eria u komentaru Hidaje rekao: Uenjem Kurana za pare sevap ne zasluuje niti umrli niti onaj koji ui. El-Ajni u komentaru Hidaje kae: Treba sprijeiti onoga koji ui za dunjaluk (tj. za pare). Onaj ko uzima i onaj koji daje su grijeni..., da bi rekao: Od onih koji su to izjavili je imam ElBerkevi na kraju (knjige) Et-Tarika el-Muhammedijje. Rekao je (Tree poglavlje): O novotarijama koje su batil (neosnovane, nitavne, lane), a koje je svijet prihvatio mislei da su to dobra djela, u to se ubraja oporuka umrlog da se sprema hrana i ugouju gosti na dan njegove smrti ili poslije, zatim plaanje nekog ko e uiti Kuran njegovoj dui, ili tespihati ili tehlil initi (tj. govoriti Allahu ekber.). Sve su to novotarije, haram, i nevaea (batil) djela. Ono to se za to uzme je haram onome ko to uzme, a on sam je nepokoran (asin) zbog toga to ui (Kuran) i zikr ini radi dunjaluka. Drugo to treba znati jeste da je obiaj uenja Kurana za novac duboko ukorijenjen u tradiciju mnogih naih sredina, tako da moda veina naih muslimana smatra to vjerskim inom koji je propisan erijatom. Slino je stanje i u mnogim dijelovima svijeta gdje ive muslimani. tavie, postoje tvrdnje da u pogledu dozvoljenosti uenja Kurana za novac postoji konsenzus muslimana. (Vidi fusnotu br. 3 u: Alauddin Abidin, El-Hedijje el-allaijje, str. 355) Meutim, sama injenica da neto egzistira u muslimanskim sredinama, pa makar to postojalo i stotinama godina, ne znai automatski da je to erijatom propisano i da ima utemeljenje u islamu. Pojedine prakse, stavovi, miljenja, tumaenja itd. su, u prolosti, moda, i mogli da se sauvaju i odbrane uprkos injenici da nemaju validnog utemeljenja. To je bilo mogue s obzirom da je pristup dokazima bio ogranien, dok u ovom, naem vremenu, vremenu globalizacije i irenja pera kako ga je Poslanik, s.a.v.s, nazvao (Ahmed, Musned, br. 3676), to je nemogue zbog toga to su dokazi svima lahko dostupni. U takva pitanja spada i pitanje uenja Kurana za pare. Moe to i danas neko braniti, ali je ta teza neodriva zbog toga to su ovjeku pri ruci svi relevantni dokazi u tom pogledu, a u njima nema neto to bi moglo posluiti kao siguran oslonac. Ako mi, danas, sigurno znamo da tako neto nije radio Allahov Poslanik, s.a.v.s, ako znamo da to nisu radile njegove prevedne halife, ako znamo da to nisu radili njegovi ashabi, kako da mi sebi to uerijatimo, a sami elimo biti njihovi sljedbenici i ivjeti i prakticirati islam koji su nam oni svojom praksom pokazali.
Dakle, odgovor u pogledu dozvoljenosti uenja Kurana za naknadu sasvim je jasan. Meutim, u procesu ispravljanja tog pogrenog obiaja smatram nunim da postoji razumjevanje za one koji to tretiraju vjerskim propisom. Oni su to nauili i shvatili kao dio vjere, to se duboko ukorijenilo u njihovim duama i sredinama i tu injenicu treba imati u vidu kada se ta greka nastoji ispraviti. Greke treba ispravljati, ali to treba biti na najbolji i najbezbolniji nain. Molim Allaha, d., da nam pomogne da budemo sljedbenici a ne inovatori u vjeri. Pitanje: Radim u birtiji. Znam da je muslimanu haram posluivati nekoga alkoholom. Meutim, mogu li ostati raditi ukoliko ne bih goste sluio, nego samo istio stolove i prazne flae bacao u smee ili pak prao ae?
Odgovor: Tebi je oito poznato da je Allah, d., prokleo svakog ko ima bilo kakvu vezu s alkoholom. Normalno je da izmeu donoenja punih flaa i bacanje u smee praznih postoji ogromna razlika. Iako se prokletstvo, vjerovatno, ne odnosi na ovo drugo, ja bih ti preporuio da potrai posao koji e ti kao muslimanu bolje odgovarati. Birtija, ipak, nije mjesto za muslimana. Pitanje: Odgovor: Ne, to nema osnova u erijatu. Prema tome, nema nikakve smetnje da se eni i udaje u u tom periodu. Osoba dok je pod ihramima na hadu ne smije da se eni i udaje, a oni koji nisu na hadu, za njih nema smetnje. Pitanje: Nalazim se u Danskoj, na socijali sam i nita ne radim. Da li su, u ovoj situaciji, pare koje uzimam od drave meni halal? Puno puta sam ula od naih Bonjaka da je zabranjeno (haram) eniti se i udavati izmeu dva bajrama. Da li je to tano?
Odgovor: Da, tebi su te pare, ina-Allah, halal sve dok je to po zakonu zemlje u kojoj ivi. Naravno, duan si traiti sebi posao i, u granicama svojih mogunosti, zaraivati za ivot a ne ivjeti od rada drugih. Pitanje: Odgovor: Da, to je dozvoljeno, jer se Aia, r.a, igrala lutkama, ak nakon svoje udaje za Poslanika, s.a.v.s. Jedino to bih preporuio roditeljima, u tom pogledu, jeste da nastoje svojoj djeci osigurati igrake koje e ih usmjeravati ka onom to je pozitivno i ispravno. : Da li je dozvoljeno da se djeca igraju lutkama i figuricama ivotinja?
Stranica 207 od 416
Pitanje:
U asopisu koji izdaju Bonjaci u Hrvatskoj, u jednom broju iz prole godine, glasoviti bonjaki intelektualac, koji je nedavno preselio na ahiret u Austriji, argumentira kako Kuran nita ne pie o mahrami na glavi, kako je stavljanje mahrame neislamska tradicija preuzeta od kranskih redovnika iz Sirije, te kako je islamska ulema, poput imama Ebu Hanife, smatrala samo jedan krajnje mali broj hadisa pravim i obaveznim da se slijedi itd. Molim vas da to prokomentariete jer treba da se vratim u Banjaluku, a moja supruga ne eli skinuti mahramu ni po koju cijenu.
Odgovor: Proitao sam spomenuti lanak. Po meni, to je klasini tekst napisan u stilu orijentaliste koji se ne koristi islamskom metodologijom u dokazivanju. Argumenti koje je spomenuo uvaeni profesor, po metodologiji islamskog prava, nisu validni. Npr. to to je u prijanjim tradicijama bio obiaj da ene nose mahramu ne znai da u islamu treba biti suprotno, nego znai da je taj Allahov, d., propis bio objavljen prijanjim poslanicima i ostao da ivi i kod drugih naroda sve do pojave Muhammeda, s.a.v.s. Islam je taj propis potvrdio, a sahabijke su to praktino pokazale. Isto tako, to to se u Kuranu eksplicitno ne spominje mahrama, nije dokaz, jer u Kuranu se ne spominje ni kako se klanja namaz, koliko ima dnevnih namaza, nema detalja o zekatu, hadu itd, ali zato Kuran jasno nareuje da slijedimo i pokoravamo se Poslaniku, s.a.v.s: Onaj ko se pokorio Poslaniku taj se pokorio Allahu; a onaj ko glavu okree pa, Mi te nismo poslali da im uvar bude. (En-Nisa, 80.) i kazuje da nam je on najbolji uzor: Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab, 21.) A Poslanik, s.a.v.s, je kroz svoj sunnet te propise praktino primijenio i objasnio. Posebno je, u spomenutom lanku, problematino generalno odbacivanje hadisa, jer to znai odbacivanje veine praktinih islamskih propisa islama, poto njihovo objanjenje nalazimo samo u hadisu. Oito, uvaeni profesor slijedi miljenje nekih orijentalista koji u vezi s hadisom imaju takvo, negativno stajalite. O znaenju svakog hadisa, kao i o vjerodostojnosti onog koji nije dosegao stepen tevatura se moe polemisati, meutim, ta polemika mora biti zasnovana na dokazima i voena naunom metodologijom. O ispravnosti tvrdnje da je Ebu Hanife koristio samo neznatan broj hadisa i uope o toj problematici, preporuio bih da odgovor potraite u knjizi dr. efika Kurdia Ebu Hanife i namaz u hanefijskom mezhebu. Iz sadraja te knjige jasno se vidi da su takve tvrdnje neosnovane. Ono to Vam ukratko mogu kazati o mahrami jeste da se islamska ulema, kroz dugu historiju islama, nikada nije razilazila u pogledu obaveznosti pokrivanja kose u sluaju punoljetnih ena koje nisu dole u staraku dob. U tom pogledu postoji konsenzus (idma) i u vezi s tim nema nikakve dileme. Razilaenje postoji samo kada je u pitanju pokrivanje lica. Ja znam da su muslimanke izloene napadima u nemuslimanskim sredinama, naroito nakon 11. septembra i da stavljanjem mahrame na glavu one otkrivaju svoj identitet. Meutim, zatitu naim majkama i sestrama ne treba pruati tako to emo pokuati taj identitet sakriti po svaku cijenu, ili time to emo pokuati dokazati da mahrama nije obavezna. Treba traiti rjeenje koje e biti u skladu sa erijatskim principima a koje e, u isto vrijeme, pomoi naim sestrama da to manje budu izloene napadima nacionalista, faista i mrzitelja muslimana. Prije svega, treba se boriti za svoja ljudska prava, da mi muslimani, kao ljudi, imamo prava kao i drugi. Ako nemuslimanka ima pravo goliava izlaziti na javno mjesto, i muslimanka, kako ljudsko bie, mora imati pravo da se pokrije. Ne treba zaboraviti da joj to pravo garantiraju sve meunarodne konvencije koje govore o ljudskim pravima. Drugo, sam nain pokrivanja, u datim okolnostima, moe se prilagoditi, tako da se erijatski propis ispotuje a u isto vrijeme da taj nain pokrivanja ne bude stran i da ne izaziva podozrenje u neislamskoj sredini. Ne moraju se ene u Evropi i Americi pokrivati onako kako se pokrivaju Turkinje, Iranke ili Saudijke. Ja preporuujem muslimankama, npr. u Austriji, da nose islamsku odjeu koja e ispunjavati sve erijatske uvjete, ali e biti odraz austrijske kulture i nee izazivati podozrenje. Muslimnke u Finskoj e
skrojiti sebi islamsku odjeu u duhu finske kulture, itd. Na taj nain muslimanke bi, ne samo izvrile propis islamskog naina odijevanja, nego bi sebi otvorile put misionarskog djelovanja i zatitile se od nacionalista i faista koji imaju predrasude prema Arapima, Turcima, Irancima itd. tavie, time bi bila oivljena lijepa kultura oblaenja koja je zamrla u Evropi, a koja je, ne tako davno, bila sastavni dio evropske kulture. Tree, poznato je da se u sluaju postojanja nude, moe uraditi i ono to je grijeh u granicama nude, i tu spada i otkrivanje kose. Dakle, u nudi ena moe otkriti kosu, ali se time ne dovodi u pitanje propisanost stavljanja mahrame na glavu. etvrto, treba imati na umu da je u islamu propisana hidra, te da ovjek, ukoliko ne moe ivjeti kao musliman u odreenoj sredini, sredinu treba promijeniti, a onaj ko na Allahovom, d., putu hidru uini nai e prostranstvo, rahatluk i olakanje. Uzvieni Allah kae: Onaj ko se iseli Allaha radi nai e na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja, i slobodu... (En-Nisa, 100.) Na kraju, elim istai da je potrebno imati razumijevanja za spomenutog profesora i istaknutog intelektualca. Njegovo shvatanje mahrame i pokrivanja ene uveliko je rezultat uslova u kojima je ivio, okruenja u kom se nalazio i znanja koje je posjedovao. On je skoro cijeli svoj ivot proveo u neislamskoj sredini. Uz to, bio je oenjen nemuslimankom koja, vjerovatno, nije bila ravnoduna prema islamu poto, kako sam neki dan uo, ak nije dala da se neko s ahmedijom pojavi na njegovoj sahrani, pleh muzika ga je ispratila do groba i denaza mu nije javno klanjana. Da li je njegova supruga dozvolila da mu njegovi prijatelji muslimani klanjaju denazu, nije mi poznato!? Bilo kako bilo, treba odati potovanje spomenutom profesoru za njegov rad i trud na polju afirmacije muslimana u Evropi i njegovu nastojanju da muslimanima pomogne u rjeavanju njihovih problema, jer ne treba zaboraviti da se on, u granicama svoga znanja i mogunosti itekako na tom polju zalagao. Pitanje: Ve otprilike dvije godine radim posao koji se ne kosi sa erijatom, ali sredina i ambijent u kojem radim je neislamski, a i osobe koje su u mom okruenju su, uglavnom, nemuslimani. Ja sam pokrivena, i nastojim da obavljam namaze dok sam na radnom mjestu, ali to moram obavljati vani, jer mi nije dozvoljeno obavljati namaz u radnim prostorijama. Da li je vjernicama dozvoljeno raditi na takvim mjestima? Neki su me savjetovali da ostavim taj posao, jer eni nije dozvoljeno da radi, a pogotovu na takvim mjestima, a i ja se bojim da takvo mjesto moe uticati na moj iman.
Odgovor: Smatram da nema smetnje da ostane na tom radnom mjestu pod sljedeim uslovima: a) da to radno mjesto dolikuje tebi kao muslimanki, b) da tvoj integritet kao muslimanke bude zatien, c) da ne postoji opasnost da bude izloena velikom grijehu, d) da moe mijenjati sredinu u pozitivnom smislu, a da na tebe sredina ne djeluje u negativnom smislu. Ukoliko neki od ovih uslova nedostaje, ili se boji da e tvoj iman, tvoja ast i potenje biti ugroeni, smatram da treba da promijeni radnu sredinu. Pogreno je govoriti da ena ne smije raditi. Ispravno je kazati da ena treba raditi isto kao i mukarac, samo to treba raditi poslove koji su u njenom domenu i koji nee ugroziti njene osnovne obaveze kao supruge i majke, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 209 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li preporuujete imamu da ostane u dematu ukoliko ga veina dematlija mrzi?
Smatram da je odgovor na to pitanje usko u vezi s razlogom koji je doveo do toga da veina dematlija mrzi svoga imama. Ukoliko je razlog to to imam prakticira islam i slui kao primjer koji uznemirava one koji od islama uzimaju samo ono to ele i ostavljaju ono to ele, u toj situaciji smatram da imam treba biti ustrajan u svom imamskom radu, bez obzira to ga u toj sredini veina ne voli. Takve situacije su rijetke, ali ih ima. Ukoliko se, pak, radi o situaciji da veina dematlija mrzi svog imama zbog toga to ne izvrava svoje radne obaveze ili ini prestupe i grijehe kao to su la, nasilje, novotarije itd., tada imam treba otii, a dematlije su dune takvog imama zamijeniti jer se na njega odnosi hadis: Trojici se njihov namaz ne uzdie iznad njihovih glava: ovjeku koji predvodi demat koji ga mrzi... (Ibn Made, Sunen, Ikametus-salati ves-sunnetu fiha, br. 961.) U nekim predanjima stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo ovjeka koji predvodi demat koji ga mrzi. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabus-salati, br. 326.) Naravno da se ovdje radi o mrnji koja ima opravdanje u erijatu. Pitanje: Odgovor: Ne, osoba u pijanom stanju, koja ne zna ta govori, ne smije klanjati jer joj je Allah, d., to strogo zabranio: O vjernici, nemojte se pribliavati namazu u pijanom stanju, sve dok ne budete znali ta izgovarate... (En-Nisa, 43.) Ukoliko zna ta govori, ispravno je da se pokaje i namaz klanja u njegovu vremenu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Oenjen sam i imam, elhamdulillahi, uzoran brak. Meutim, poeo sam da strahujem, poto sam otkrio pratei telefonske razgovore moje majke, koja ivi s nama u istom stanu, da ona planira sa svojim valerom da razori moj brak pravei nam sihire kod hode koji je poznat kao sihirbaz. Napominjem da se moja majka, nakon pogibije babe u ovom ratu, poela baviti nemoralom i odlaziti kod komije. ta mi preporuujete? Kako da se u takvoj situaciji postavim prema majci? Da li pijana osoba moe klanjati?
Odgovor: Prvo bih ti, uzimajui u obzir okolnosti u kojima ivimo, preporuio da pokua nagovoriti majku da se pokaje za grijehe koje ini i da se uda, pa makar i za komiju s kojim ini nemoral. Bilo bi uputno da se kod osobe koja lijei Kuranom ispita da nije, moda, i tvojoj majci napravljen sihr, posebno ako je u prolosti bila potena i uzorita ena. Postoji realna mogunost da joj je sihr napravljen i da nije svjesna ta radi. Dakle, treba majci da pomogne da se izvue iz nevolje u kojoj se nalazi i da prema njoj, kao dijete, izvrava obaveze u granicama svojih mogunosti. U isto vrijeme, treba da zatiti svoj brak, pa makar se morao iseliti iz stana, jer ti je pree zatiti sebe i svoju porodicu negoli druge, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 210 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ima li ena pravo na uslugu nakon poroda u periodu trajanja nifasa, odnosno da li je duna sluiti goe koje joj dolaze u posjetu?
ena u porodu pretrpi ogromne bolove i napor koji njeno tijelo, uz uobiajeno krvarenje, itekako, iscrpe. Ti napori su toliko znaajni da ih je asni Kuran posebno istakao: ovjeka smo zaduili da roditeljima svojim ini dobro; majka njegova s mukom ga nosi i u mukama raa... (El-Ahqaf, 15.) Uzvieni Allah, d., enu je nakon poroda, u periodu trajanja nifasa oslobodio namaza i posta (s tim to post treba napostiti kad taj period proe), dakle oslobodio ju je obaveza izvravanja dva temeljna propisa islama. Razlog oslobaanja od tih obaveza vjerovatno se nalazi u injenici da je eni potreban potpuni odmor i potpuno mirovanje nakon poroda kako bi povratila snagu i kako bi se njeno izmoreno tijelo oporavilo. Prema tome, ako je Gospodar svjetova dao eni pravo na odmor u tom periodu, zato da ovjek ignorira njene potrebe za odmorom!? Logino bi bilo, a to je u duhu islama i prethodno spomenutih propisa, da se eni omogui mirovanje i potpuna njega u tom periodu, sve dok ena ne povrati snagu i ne vrati se prirodnom stanju u kom je bila prije trudnoe. Koristim se ovom prilikom da enama preporuim mirovanje nakon poroda, da se o vanosti tog mirovanja posavjetuju sa strunim osobama, a muevima preporuujem da budu na uslugama svojim suprugama ili da im poslugu nau, jer bolje im ih je sluiti etrdesetak dana nego itav ivot, poto fiziiki napor ene nakon poroda i njeno kretanje mogu itekako naruiti njeno zdravlje i ostaviti trajne posljedice. Pitanje: Odgovor: Nije mi poznato da u tom pogledu postoji erijatski tekst koji to direktno ili indirektno zabranjuje. tavie, postoje razlozi koji podupiru muevo prisustvo kad se ena poraa. Ukoliko e mu svojim prisustvom olakati supruzi u tim tekim trenucima, ukoliko e upoznavanjem napora i muka koje ena podnosi pri porodu pomoi u pravcu da mu vie cijeni ulogu svoje supruge kao majke, smaram da je takvo prisustvo ne samo dozvoljeno, nego i preporuljivo. to se tie hadisa koji govore o tome da suprunici ne smiju gledati u spolne organe jedni drugih, ti hadisi nisu vjerodostojni. Vjerodostojni hadisi jasno govore da je to dozvoljeno. Mejmuna, majka pravovjernih, kae: Primakla sam Allahovu Poslaniku, s.a.v.s, vodu za gusul pa je oprao ruke dva ili tri puta, potom je vodu zagrabio rukom iz posude, polio svoj svoj polni organ i oprao ga lijevom rukom. Potom je svoju lijevu ruku dobro istrljao o zemlju, a onda uzeo abdest onako kako uzima abdest za namaz. Zatim je sa tri pregrti polio glavu, a onda oprao ostatak svoga tijela. Zatim se pomakao sa tog svog mjesta i oprao noge. Ja sam mu tada dodala pekir i nije ga uzeo. (Sahihu Muslim, Kitabul-hajd, br. 476). Isto prenosi i Aia, r.a, to je zabiljeeno u vjerodostojnom hadisu, da se od dunupluka kupala sa Poslanikom, s.a.v.s, uzimajui vodu iz iste posude. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-gusl, br. 242, 253, 255, 264.), Sahihu Muslim, Kitabul-hajd, br. 482, 484, 485, 498.). Uz sve prethodno reeno, mu koji prisustvuje poroaju svoje supruge ne mora gledati sam in poroaja, jer u porodilitima koja tite enin dignitet, ena biva pokrivena i samo babica po potrebi gleda u stidne dijelove tijela. Da li je muu, po erijatu, dozvoljeno prisustvovati poroaju svoje supruge?
Stranica 211 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je ispravan namaz za imamom koji ini neke erijatske prestupe?
U osnovi, kako to pitanje tumai ulema ehli-sunneta, dozvoljeno je klanjati za imamom sve dok ne vidimo da dotini imam ini oito nevjerstvo (kufr). Koliko sam primijetio, nai ljudi obino pod erijatskim prestupima za koje pitate podrazumijevaju vanjski izgled imama: brijanje brade i noenje pantalona ispod lanaka. Smatram da takva i slina pitanja, za koja postoje razliita tumaenja islamskih pravnika i koja su podlona idtihadu, ne treba da budu predmetom rasprave u smislu da onaj ko radi drugaije od onog to mi smatramo da je ispravno ne moe predvoditi demat itd. O tim pitanjima moe se raspravljati u smislu ta je ispravnije i sunnetu blie, mogu se iznositi argumenti i vjernici se mogu meusobno savjetovati i preporuivati ono to smatraju da je bolje, ali zbog tih pitanja ne smiju jedni druge koriti i degradirati. Pitanje: Kako komentariete stav onih koji kau da ne slijede nijedan mezheb, te da je njihov mezheb Kuran i sunnet i da slijede Muhammeda, s.a.v.s, onako kako su to radili svi ashabi koji nisu pripadali nijednom mezhebu?
Odgovor: Prije svega, treba jasno istai da je muslimanu dunost da bude pokoran Allahu, d., Njegovu Poslaniku, s.a.v.s, i pretpostavljenima u onome to nije grijeh. Uzvieni Allah kae: O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i vaim pretpostavljenim. (En-Nisa, 59.) Poslanik, s.a.v.s, istie: Nema pokornosti stvorenju u onom u emu je nepokornost Allahu Uzvienom. (Ahmed, El-Musned, Musnedul-aere el-mubeerine bil-denne, br. 1041.) Dakle, pokornost ljudima podrazumijeva njihovu pokornost Allahu, d., i Njegovu Poslaniku, s.a.v.s. Zbog toga, kada osoba treba rjeenje odreenog problema trait e ga od bilo koje strune osobe u koju ima povjerenje da e joj dati odgovor u skladu sa Allahovim, d., erijatom, bez obzira kojem mezhebu pripadala. Nije dunost muslimanima slijediti bilo kojeg alima u svemu to kae, niti slijediti mezheb odreene osobe u svemu to protumai, izuzev Poslanika, s.a.v.s. Od svakog se, kako je govorio imam Malik u Medini i kako je govorila ostala ulema diljem hilafeta, uzima i ostavlja, osim od onoga ko je u ovom mezaru, mislei na Poslanika, s.a.v.s. Meutim, potrebno je posebno naglasiti da kako je pogreno slijepo slijediti sve to je u jednom mezhebu protumaeno, pogreno je zapostavljati mezhebe i kazati da e se uzimati direktno sa izvora islama Kurana i sunneta. To zato to su mezhebi iskustvena tumaenja erijatskih pitanja zasnovana na argumentima koji su u datom trenutku, u odreenom vremenu i prostoru bili na raspolaganju izuzetnoj islamskoj ulemi, a tu su, prije svega, Kuran i sunnet. Zapostavljati mezhebe liilo bi na zapostavljanje ve iskopane i proiene zlatne rude i ulazak u rudnik zlata u potrazi za tim dragocjenim blagom. Smatram da sve zlato koje je ve iskopano i hiljadugodinjim glaanjem od nae istaknute uleme ponekad dovedeno do perfekcije, treba prvo iskoristiti pa onda ii dalje i traiti nova bogastva u izvorima erijata. Raditi ve uraen posao je pogreno i moe biti grijeh ukoliko se time zapostavlja ono to je obaveza. Prema tome, ako oni koji kau da ne slijede nijedan mezheb pod tim podrazumijevaju zapostavljanje mezhepskih tumaenja i argumentacije, smatram to pogrenim putem, a ako pod tim podrazumijevaju da mogu iz svih mezheba uzimati ono to ima najbolju argumentaciju i najbolje ispunjava ciljeve erijata u odreenom vremenu i prostoru, smatram da je to ispravan put na koji nas je naputio Poslanik, s.a.v.s.
Stranica 212 od 416
Pitanje:
Ja i moja supruga idemo ove godine na had, ina-Allah. Kod nas je obiaj da se pravi hadijska dova i moja ena bi eljela da to napravimo, a ja nisam za to jer sam uo da to nije propisano erijatom. ta nam preporuujete?
Odgovor: Tano je da hadijska dova, u smislu neke posebne ceremonije, nije propisana erijatom i ako bismo takvu ceremoniju smatrali nekom vrstom ibadeta bila bi to novotarija. Meutim, prouiti dovu hadiji musafiru za sretan put i zatraiti od njega da za nas ui dovu dok je na putovanju je, itekako, propisano. Poslanik, s.a.v.s, kae: Tri dove su, bez sumnje, primljene (usliane); dova mazluma onoga kome je nepravda uinjena, dova musafira i roditeljska kletva. (Tirmizi, Sunen, Kitabud-davat, br. 3370) Zbog toga, ukoliko bi ispraaj na had bio bez posebnih ustaljenih ceremonija, uz dove koje bi upuivali za nae hadije da uspjeno obave petu islamsku dunost i molbe da nas se hadije sjete dovom za vrijeme svoga putovanja i na svetim mjestima, to bi bilo ispravno i preporueno. Otuda predlaem da se ispraaj s dovom za putovanje organizira na dan kada hadije kreu na put i da svi oni koji ele nekog hadiju ispratiti to uine upravo taj dan, ne ranije, s obzirom da mnogobrojne posjete onima koji obznane odlazak na had vrlo esto predstavljaju ogromno optereenje. Ispraaj hadija treba organizirati na mjestima gdje se hadije i oni koji ih prate mogu nai i u miru poselamiti, bilo da se to organizira u damijama, autobuskim i eljeznikim stanicama, salama itd. Lijepo bi bilo da imami sa svojim dematlijama organiziraju ispraaj hadija pridravajui se Poslanikove, s.a.v.s, prakse prilikom ispraaja na put. Ibn Omer, r.a, bi kod ispraaja nekoga govorio: Doi da te ispratim onako kako je nas ispraao Allahov Poslanik, s.a.v.s, zatim bi rekao: Molim Allaha da uzme na uvanje tvoju vjeru, povjerenje (emanet) i svretak tvojih djela. (Estevdiullahe dineke ve emaneteke ve havatime amelike.) (Tirmizi, Sunen, Kitabud-davat, br. 3365) Ebu Hurejre prenosi da ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s, ispratio i rekao: Molim Allaha, Onoga koji ne gubi ono to Mu je povjereno, da te preuzme na uvanje. (Estvediukellahel-lezi la tediu vedaiuhu.) (Ibn Made, Sunen, Kitabul-dihad, br. 2815) Praksa je da prvu dovu ui osoba koja nekog prati a drugu osoba koja ide na put. Pitanje: Odgovor: Muslimanu je dozvoljeno, kada ne postoje opravdane smetnje, sklopiti brak sa sljedbenicom kranske i idovske vjere. Uzvieni Allah, d., kae: Od sada vam se dozvoljavaju sva lijepa jela; i dozvoljavaju vam se jela onih kojima je data Knjiga, i vaa jela su njima dozvoljena; i estite vjernice su vam dozvoljene, i estite keri onih kojima je data Knjiga prije vas, kada im vjenane darove njihove dadete s namjerom da se njima oenite, a ne da s njima blud inite i da ih za priljenice uzimate. (El-Maide, 5) Meutim, muslimanka se, po erijatu, moe udati samo za muslimana. Uzvieni Allah, kae: ...one njima nisu dozvoljene, niti su oni njima doputeni... (El-Mumtehina, 10) To je kuranski propis u kome ne moe biti bilo kakve izmjene niti razliite interpretacije. Upravo zbog toga postoji konsenzus muslimanske uleme o tom pitanju. Eventualno sklopljeni brak izmeu muslimanke i nemuslimana je nevaei. Muslimanka koja sklopi takav brak ini blud i djeca se tretiraju vanbranom. Ukoliko dotina muslimanka ve ivi u partnerskom odnosu s nemuslimanom, preporuio bih joj, posebno ako s tim partnerom ima djecu, da mu ostanak s njim uslovi primanjem islama pa, ukoliko pristane, moe s njim sklopiti brak i nastaviti ivjeti, a ukoliko odbije, duna ga je, po erijatu, napustiti. Isto vai i za nemuslimanku kada prihvati islam. Moe ostati u braku s muem nemuslimanom ukoliko, u periodu koliko traje priek (iddet), njen mu prihvati islam kao svoju vjeru, a Allah, d., najbolje zna. Koji status, po erijatu, ima muslimanka koja se uda za nemuslimana?
Stranica 213 od 416
Pitanje:
Radim u Njemakoj u jednoj tampariji. Pri radu dolazim u dodir s alkoholom koji koristimo za tampanje. Da li je taj posao meni dozvoljen s obzirom da je Poslanik, s.a.v.s, prokleo sve one koji imaju bilo kakav kontakt s alkoholom?
Odgovor: Tano je da je Poslanik, s.a.v.s, prokleo osobu koja pije alkohol kao i sve one koji se nalaze u lancu proizvodnje i dostave alkohola do te osobe. Ibn Omer, r.a, prenosi od svoga babe Omera, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo: alkohol, onoga ko ga pije, ko ga toi, ko ga pravi, kome se pravi, ko ga prodaje, ko ga kupuje, ko ga nosi i kome se nosi i onoga ko pare zaraene na alkoholu troi. (Ahmed, Musned, br. 5458.) Meutim, smatram da Vi na svom radnom mjestu niste u tom lancu i da vae radno mjesto nije upitno. Naime, vi svojim radom, odnosno upotrebom alkohola u poslu koji radite, ne uzrokujete ljudima zlo, niti direktno niti indirektno, za razliku od proizvoaa alkoholnih pia i svih onih koji se nalaze u lancu dostave tih pia do potroaa koji, svako na svoj nain, uestvuju u zlu koje ini osoba koja pije alkohol, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Putnik e postupiti onako kakav mu je status u datom trenutku. Prema tome, kada krene na put u podnevskom vremenu i izie iz mjesta svoga stanovanja, klanjat e onako kako klanja putnik, dakle, skratit e podne na dva rekata, poto je izlaskom iz mjesta stanovanja stekao status putnika. S druge strane, kada stigne kui s puta u podnevskom vremenu klanjat e etiri rekata jer je njegov status putnika prestao onog momenta kada je uao u mjesto svoga stanovanja, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Ja sam iz Bosne i trenutno ivim u Americi. Imam 20 godina i na drugoj sam godini studija. Nedavno sam upoznala momka iz Sandaka koji, elhamdulillah, kao i ja, prakticira islam. On je izrazio elju da mnome oeni. Kad sam ja to rekla svojim roditeljima oni se nisu s time sloili. Navode kao razlog da ja treba da zavrim kolu i da sam previe mlada da bih se sada udala. Moja majka je skroz protiv toga, dok moj babo ima vie razumijevanja i eli mi pomoi. Moje pitanje je: Da li mi je grijeh ako odravam vezu s ovim momkom bez obzira na razmiljanje moje majke i da li se mogu za njega udati ako je moja majka bezrazlono protiv toga? Molim vas da mi date erijatski odgovor kako ne bih napravila greku. Da Vas Allah, d., nagradi. Da li e putnik skratiti podne namaz kad stigne kui u podnevskom vremenu, i kako e postupiti kada stigne na svoje odredite u podnevskom vremenu?
Odgovor: Ja molim Uzvienog Allaha, da Vam da ono to je za vas najbolje na dunjaluku i ahiretu, a ta je to, to najbolje zna Uzvieni Allah, d.. Zbog toga Vam savjetujem da klanjate istihara-namaz i da molite Allaha, d., za ispravnu odluku. Ja, s obzirom da ne znam sve potrebne detalje u vezi s Vaim pitanjem, ne mogu da Vam dam precizne upute. Ono to mogu kazati jeste da je najbolje nastojati ostvariti ispravne elje, kako Vae, tako i elje Vaeg momka i Vaih roditelja, tj. treba pokuati nai kompromis, a on bi mogao biti da se udate, da ne propustite, kako mi se ini, lijepu priliku za udaju, ali da, u isto vrijeme planirate nastavak i zavretak studija nakon udaje. Ukoliko se ne moe nai kompromis, onome to je prioritet treba dati prednost, s tim to, i u situaciji kada se, pretpostavimo, roditelj ne moe posluati zbog oite greke, treba nastojati da se njegova osjeanja ne povrijede. Molim Allaha, d., da Vam da najbolje rjeenje. Amin.
Pitanje: Odgovor:
Da li je ovjeku grijeh da od kamate na novac koji dri u banci izgradi dom za siroad, ambulantu i tome slino?
Jedan od naina da se osoba koja mora drati novac u banci koja posluje na kamatnom principu oslobodi te kamate jeste da je utroi u neto to je opekorisno, a dotina osoba nema direktne koristi od toga. Prema tome, u izgradnju doma za siroad, izgradnju ambulante i ostalog to je opekorisno moe se dati novac dobijen na ime kamate. Koristim se prilikom da preporuim svakome ko ima uteevinu da je ulae u biznis i da novac ne dri u bankama, osim u sluaju nude. Napominjem da je grijeh novac uvati u jastucima, ormarima, arapama i drugdje. Novac mora da se kree, da se investira i svako ko ima vika novca duan ga je aktivirati. Pitanje: Odgovor: Normalno je da na Zapadu, u okolnostima kada muslimani govore razliitim maternjim jezicima i kada nemaju jezik koji svi poznaju, postoje razliiti demati i da Bonjaci bajram klanjaju u svojim dematima. Ono to bih preporuio Bonjacima i ostalim muslimanima, koji kao manjina ive u Evropi, Americi i drugdje, jeste da naue oficijalni jezik zemlje u kojoj ive, da se pozitivnom integracijom ukljue u drutvo u kom se nalaze, uvajui svoj islamski identitet i ne dovodei u pitanje bilo koji islamski propis koji ne moe biti predmet kompromisa. Zemljama u kojima ive muslimani kao manjina preporuio bih da u cilju njihove uspjenije integracije zakonski stave u dunost imamima da, uz hutbu na arapskom, dre hutbu na jeziku dotine zemlje. Kada hutbe u vedskoj budu uz arapski i na vedskom, jeziku tek tada e se moi postaviti pitanje koje ste mi postavili i imat e smisla da na njega dam odgovor. Do tada e moj odgovor izostati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Nije mi poznato da u tom pogledu postoji zabrana u erijatu. Prema tome, nema smetnje da ena dok je u stanju hajza (mjesenog perioda) ogasuli (okupa) umrlu ensku osobu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, Tevrat (Tora) i Indil (Evanelje) jesu Allahova, d., rije. To su knjige objavljene Musau, a.s, i Isau, a.s. Uzvieni Allah kae: I kada smo Musau Knjigu, koja rastavlja istinu od neistine, dali da biste pravim putem ili. (El-Bekare, 53) Zatim smo, poslije njih, jednog za drugim Nae poslanike slali, dok nismo Isaa, sina Merjemina, poslali, kojem smo Indil dali... (El-Hadid, 27) Meutim, te svete knjige u svom dananjem obliku nisu izvorne, s obzirom da su vremenom izmijenjene. O tim izmjenama Kuran kae: Zar se vi nadate da e vam se Jevreji odazvati i vama za ljubav vjernici postati, a neki meu njima su Allahove rijei sluali pa su ih, poto su ih shvatili, svjesno izvrnuli. (El-Bekare, 75) Ako imamo u vidu da su se izmjene deavale u samom startu, te da te knjige nisu odmah zapisane nego koju stotinu godina kasnije, onda moemo zamisliti ta je od originalne Allahove, d., objave Musau i Isau ostalo?!
Bonjaci u vedskoj klanjaju bajram namaz izdvojeno u svojim dematima a ne sa ostalim muslimanima. Koliko je to ispravno?
Da li ena moe gasuliti dok je u stanju hajza (mjesenog perioda)?
Da li su Tevrat (Tora) i Indil (Evanelje) Boija rije, tj. objavljene knjige?
Pitanje: Odgovor:
Ukoliko imam ustane na peti rekat, da li su dematlije dune da ga slijede?
Kada imam pogrijei u toku namaza oni koji su iza njega treba da ga upozore izgovarajui subhanallah, ene e to uraditi udarajui desnom rukom po lijevoj. Imam treba svoju greku ispraviti tako to e, ukoliko je izostavio namaski rukn-farz nadoknaditi taj rekat, i na kraju, prije predavanja selama ili poslije, uiniti sehvi-seddu, a ukoliko je izostavio sunnet, samo e uiniti sehvi-seddu. Ukoliko imam ustraje, npr. ostane na petom rekatu, smatrajui da je u pravu, muktedije e, po mom shvatanju, slijediti imama, a imam je duan, obavezno, na kraju, kada shvati da je klanjao vie rekata, sehvi-seddu uiniti. Ovaj stav temeljim na rijeima Poslanika, s.a.v.s: Imam je odreen da se slijedi.... (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabus-salati, br. 365) Uz to, smatram da e se slijeenjem imama umanjiti eventualni nesporazumi, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Prije svega, potrebno je poduiti klanjae kako treba da se poredaju u safove. Obaveza imamova jeste da stalno o tome vodi rauna. Poslanik, s.a.v.s, nije povlaio linije, ali se prije poetnog tekbira okretao i nareivao da se safovi popune i poravnaju. Ukoliko ne postoji drugi nain da se safovi poravnaju osim povlaenjem linija nadam se da za to nema smetnje. Pitanje: Odgovor: Ne, nije potrebno, jer cilj obrezivanja jeste uklanjanje koice koja je suvina i koja uzrokuje zdravstvene probleme kod muke djece, a nije cilj putanje krvi. Prema tome, ukoliko ta koica ne postoji nema razloga za obrezivanje. Pitanje: Odgovor: Da, smatram da je ispravnije uiti Bismillu u tim situacijama jer jedno utemeljeno miljenje kae da je Bismilla sastavni dio sura na poetku kojih se ona nalazi. Nadalje, njome se razdvaja meu surama tako da svaka sura bude istaknuta, a to ima odreeni smisao. Uz sve to, uenjem Bismille izlazi se iz kruga razilaenja da li je Bismilla ajet dotine sure ili ne, tako da kada je prouimo mi smo njen ajet prouili, a i ako nije njen ajet nismo pogrijeili, a Allah, d., najbolje zna. Ako se ui vie kratkih sura na jednom rekatu, da li treba uiti Bismillu na poetku svake sure? Ukoliko se dijete rodi obrezano, da li je potrebno pustuti krv naknadno? Da li je ispravno povlaenje linije, ili zatezanje lastike u damiji kako bi se safovi pravilno poredali?
Stranica 216 od 416
Pitanje:
Moj babo preselio je na ahiret prije nekoliko godina. Majka se nije poslije udavala. Brinula se o kui i mene kolovala. Kao jedino dijete imam osjeaj da me ona puno voli. Ta prevelika ljubav se, naalost, pretvorila u veliku ljubomoru kada sam se oenio, tako da mi je zagorala ivot. Uspjela je, na kraju, da otjera moju suprugu s kojom sam lijepo ivio i koja je nastojala da prema mojoj majci bude dobra. Interesuje me kako da se odnosim prema majci u ovoj situaciji? Naglaavam da ona ne dozvoljava da vratim suprugu prijetei mi raznovrsnim kletvama. ta da radim?
Odgovor: Problem s kojim se suoavate je vrlo est, ak bih mogao ustvrditi da su kod nas rijetki brakovi kod kojih se takav problem ne pojavljuje. Najvie su ljubomorne svekrve, a nije rijetka situacija da majke budu ljubomorne i ele svoje kerke rastaviti od njihovih mueva. Razlog za to vjerovatno je u injenici da su nai roditelji, uglavnom, vrlo slabi poznavaoci propisa islama i, samim tim, slabi praktikanti tih propisa, da su zbog toga izuzetno podloni utjecaju ejtana, bilo u vidu dina ili ljudi, i slue ejtanu kao instrument za ruenje branih zajednica. Uzimajui u obzir da je ejtanu najdrai uspjeh upravo kada razrui porodicu i rastavi mua i enu, tada bolje razumijemo zato se ta vrsta ljubomore tako esto javlja kod mnogih roditelja. Umjesto da budu sretni to su njihov sin ili kerka doivjeli dob za enidbu i udaju, umjesto da se raduju to su ivi i zdravi, umjesto da im pomognu i olakaju budui ivot, oni im iz ljubavi prave strane probleme koje im ne ine ni njihovi najvei neprijatelji. Protiv te pojave muslimani se moraju boriti. Drutvo u cjelini treba uoiti i lijeiti ovu pojavu. Preporuio bih imamima i medlisima da organiziraju seminare za budue mlade i mladoenje u cilju edukacije roditelja kako bi se na ispravan nain mogli suoiti s problemom ljubomore. Na taj nain roditeljima bi se pomoglo da vole svoju djecu na ispravan nain a ne da im iz ljubavi rue ivot i ine stranu nepravdu. to se tie Vaeg odnosa prema majci u datoj situaciji, bez obzira na sve to vam ini, ne treba da zaboravite da Vam je ona majka i da ste prema njoj duni izvriti obaveze koje dijete ima prema roditelju. Treba da znate da je ne smijete sluati u onome to je grijeh. Dogovorajte se sa suprugom i planirajte strategiju kojom ete izvriti svoje obaveze prema majci, a u isto vrijeme ivite svoj normalan ivot ne obazirui se na rijei kojima Vas napada, itd. To nije jednostavno, ali ini mi se da je to najbolje rjeenje. Trudite se da prema majci budete dobri i onda kada Vas najvie vrijea. Ako ona grijei, nemojte vi grijeiti. Uzvieni Allah, d., kae: Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njega oboavate i da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje, kod tebe starost doive, ne reci im ni: Uh! - i ne podvikni na njih, i obraa im se rijeima potovanja punim. Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njegovali! (El-Isra, 23-24) U isto vrijeme, traite odgovarajuu taktiku kako bi ona bila zadovoljna Vaim ponaanjem, ne pravei ustupke u onome to erijat zabranjuje i to bi moglo naruiti stabilnost Vaeg braka. Ukoliko nemate izlaza, osim da preselite u drugi stan, moete to uiniti, ali vi kao dijete morate i dalje izvravati svoje obaveze prema majci i brinuti se o njoj kada joj pomo bude potrebna. Molite puno Allaha, d., da Vam olaka situaciju i da Vau majku uputi na pravi put. Pitanje: Odgovor: Nema ogranienja u tom pogledu pod uslovom da nema prevare, dakle, da sve bude jasno definirano i na zadovoljstvo obje strane, zatim da nema monopola i iskoritavanja eventulne nevolje u kojoj su se ljudi nali. Da li ima ogranienja u pogledu visine zakupa za stan, vikendicu itd?
Stranica 217 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno iznajmiti kuu, stan ili vikendicu stanarima koji e u njih unositi alkohol i initi velike grijehe?
Pravno gledano takav ugovor je validan, ali moralno bi bilo da iznajmite svoju kuu osobama koje ive dostojantven ljudski ivot, daleko od svih perverzija i nemorala. Pitanje: Moj mu ne prakticira vjeru. Radi na terenu i ivi nemoralan ivot s drugim enama. S obzirom da me izdrava, a kao eni nikada mi ne prilazi, interesuje me da li ja imam pravo na to to mi on daje i kakva su moja prava kod njega?
Odgovor: Smatram da nema smetnje da te on izdrava sve dok je to njegova slobodna volja. Meutim, ovdje se postavlja pitanje da li je za tebe bolje ostati u takvoj poziciji ili treba da trai razvod. Smatram da ako tvoj mu nije u islamu, bez obzira to nosi muslimansko ime, i ako nema nade da e se uskoro vratiti vjeri, ti treba da trai rjeenje i izlazak iz te situacije. Klanjaj istiharu i moli Allaha, d., da ti da ono to je najbolje za tebe na dunjaluku i ahiretu. Neka ti Uzvieni Allah na pomoi bude.
Stranica 218 od 416
Pitanje:
U knjizi Tajna veza, Muhameda Isa Davuda, govori se da su muslimani naslijedili eteresnicu od jevrejskog Dedala i faraona koji su se takoer okupljali nakon etrdeset dana od smrti njihovih blinjih. U 40 dana je zavren program rada ejtanske strategije itd. U naem narodu je obiaj da se nakon 40 dana okuplja u damiji i ui umrlom. itanjem teksta iz pomenute knjige stekao sam dojam da je pravljenje eteresnice nakon neije smrti erijatski neutemeljeno i neto to dolazi od samog ejtana. Da li je obiljeavanje eteresnice opravdano?
Odgovor: Obiljeavanje eteresnice, sedmine, godinjice smrti itd, nije utemeljeno u erijatu. To nije bila praksa Poslanika, s.a.v.s, niti njegovih ashaba, kao ni prve odabrane generacije muslimana. Ja sam na ovo pitanje detaljno odgovorio u Novim horizontima (br. 9, maj 2000.) i preporuujem vam da uz ovaj odgovor proitate ta sam u tom odgovoru kazao. U njemu je izmeu ostalog reeno: to se tie sedmina, eteresnica, godinjica, a vjerovatno emo uskoro imati i dvogodinjica, trogodinjica itd., to nije bilo poznato prvim generacijama muslimana. To su kranski obiaji. Pogledajte Tuna sjeanja, na bilo kojoj lokalnoj televiziji pa ete vidjeti kako se rodbina prisjea svojih umrlih Jovana, Marka, Stjepana itd. obiljeavajui sedmine, eteresnice i godinjice njihove smrti. To su prihvatili i muslimani, tako da se i za Muhammede, Hasane i druge pripremaju sedmine, eteresnice i godinjice. Istinu je rekao Poslanik, s.a.v.s, kada je kazao: Vi ete, uistinu, slijediti postupke onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, arin po arin, tako da kad bi oni uli u guterovu rupu vi biste ih slijedili. Rekli smo: Allahov Poslanie, jevreje i krane? A koga drugog, odgovorio je. (Buhari, Sahihul-Buhari, ElItisam bil-kitabi ves-sunne, br. 6775.) Da li ti obiaji imaju jo dulju tradiciju o kojoj govori knjiga Tajna veza ili ne, ja nemam dokaza. Ono to sigurno znam i zato imam dokaze jeste da to nije bila praksa naeg miljenika Muhammeda, s.a.v.s, njegovih ashaba i odabranih generacija. Uvoenje takve prakse kod nas, u periodu kada se muslimani nisu mogli okupiti da bi neto nauili o islamu i ibadet dematile inili, osim povodom neije smrti, moda se moe pravdati, ali se ne moe pravdati da danas kada muslimani slobodno mogu prakticirati islam, istinu o tom pitanju preuujemo kako ne bismo doli u sukob sa, kako se to kae, naom bonjakom tradicijom. Svaka tradicija, kultura i civilizacija imaju svoje mjesto u islamu samo pod jednim uslovom, a to je - da se ne kose s jasnim propisima erijata. Muslimani, bilo kojoj naciji ili narodu pripadali, pa tako i Bonjaci, duni su njegovati svoju tradiciju, pa i nacionalnu, jer je to bogastvo, vrijednost, a ono to je vrijedno i korisno za ljude, po propisima islama, zabranjeno je upropatavati. Prema tome, bilo ija tradicija koja se ne kosi s islamom je dobrodola i muslimani je mogu njegovati, meutim, svaka tradicija, pa makar je Bonjaci i prakticirali, ako je u suprotnosti sa islamom, za nju kaemo da nije muslimanska tradicija, a Bonjacima koji ele slijediti Poslanika Muhammeda, s.a.v.s, kaemo da takvu tradiciju ne smatraju svojom i da je ne prakticiraju. Naravno, naih druenja, okupljanja itd, treba da ima daleko vie od onih kojima su povod sedmine, eteresnice itd. Ali, danas tim druenjima treba dati suvremeni smisao, a isto tako povodi treba da budu suvremeni, u islamu utemeljeni. Damija moe i treba biti mjesto oko kojeg se sve to kree. Dakle, moja preporuka jeste da se novotarija klonimo, ali da svakoj novotariji halal alternativu naemo. Takva alternativa sigurno postoji u erijatu. Vratimo damijama naim njihovu ulogu, da bismo vratili imamima naim njihovo dostojanstvo. Kada bismo damiji vratili ulogu koju ona inae ima u islamu, ne bismo imali vremena za mnogobrojne novotarije, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 219 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ja bih elio jo djece da se Poslanik, s.a.v.s, s nama ponosi na Sudnjem danu, a moja supruga kae da nam je dosta troje. ta da radim?
Da, tano je da e Poslanik, s.a.v.s, ponositi se svojim ummetom na Sudnjemu danu i zbog toga je preporuio da se eni s onima koje su ljupke i rotkinje. (Vidi: En-Nesai, Sunen, Kitabunnikah, br. 3175.) Meutim, ukoliko supruga ima opravdan razlog zbog kojeg ne eli vie raati treba da to uzme u obzir i da joj u tom pogledu pomogne. Ukoliko, pak, opravdan razlog ne postoji potrudi se da joj argumentima pomogne da promijeni svoj pogrean stav. U osnovi, poeljno je da suprunici u pogledu raanja djece imaju zajedniki stav. Ako se situacija ne moe poboljati moda je rjeenje da oeni enu koja moe i hoe raati. Takvo rjeenje bih preporuio ukoliko sadanji brak ima ansu da opstane, u protivnom preporuio bih vam da se strpite, mada na to niste obavezni. Pitanje: Odgovor: Mehr (vjenani dar) je, prije svega, vid garancije i materijalne sigurnosti za enu u situaciji kada doe do prekida braka bilo razvodom ili muevom smrti. Pretpostavlja se da e mu tee posezati za razvodom kada zna da e time biti izloen materjalnim izdacima, poto je davanjem razvoda eni obavezan, nakon raskida braka, isplatiti joj kompletan vjenani dar (mehr). Naravno, mehr u sebi nosi i mnoge druge mudrosti i koristi. Pitanje: elio bih Vas pitati u vezi binga. Naime, radi se o tome da Lutrija svake sedmice poziva publiku u svoju TV-emisiju BINGO. Obino su to kole tako da e i moja doi na red. Poto sam odlian uenik vjerovatno u biti odabran jer odlini aci imaju prednost. Da li je meni dozvoljeno uestvovati uzimajui u obzir da publika dobiva po pedeset maraka pri ulazu u studio, a svaki peti izvueni dobija 100 KM? Napomenjem da ja neu nita ulagati niti u igri uestvovati. Kakva je uloga mehra?
Odgovor: Bingo je vrsta kockanja, a Allah, d., jasno kae: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. (ElEnam, 90) Prema tome, musliman u kocki, direktno ili indirektno ne smije uestvovati jer je to ejtanovo djelo. alosno je da kocka tako pompezno ulazi na vrata naeg drutva, a da na to zlo malo ko reaguje. Jo je alosnije da se ne reaguje na indoktrinaciju djece koja nisu punoljetna i to na tako podao nain. Oni kupuju djecu za pedeset maraka kako bih ih uvukli u svijet kockanja, a kocku predstavili kao neto to zasluuju samo najbolji aci. Ba e nam biti lijepo ivjeti u drutvu kockara u kom se alkohol, kocka, oboavanje ljudi i njihovih kipova, gatanje i mnoga druga praznovjerja veliaju, slave i propagiraju. Muslimani, koji su svjesni pogubnosti kockanja, koji su svjesni da je to uzimanje tue imovine na bespravan nain, ako nita drugo ne mogu uraditi, mogu odbiti da uestvuju u tome i mogu iskljuiti televizor kada se kockanje reklamira i prikazuje. Potovani brate, kada te odaberu kao odlinog aka, od tebe oekujem da ustane i kae da ne eli uestvovati u kockanju ak ni svojim prisustvom, da ne eli bespravno tuu imovinu uzimati, a da posebno naglasi da oni koji te tamo pozivaju nemaju pravo da maloljetnu djecu vode u kockarnicu.
Stranica 220 od 416
Pitanje:
Jedan moj brat po vjeri je stopostotni vojni invalid. ivi kod oca i majke i plaa im kiriju 200 KM mjeseno. Oni ga ne ele otjerati poto je jedinac, ali ga ne ele u potpunosti prihvatiti poto im smeta jer prakticira islam. Da li je njemu dozvoljeno uzeti kredit koji se dijeli borcima uz 2-3 posto kamate i tako rijeiti svoje stambeno pitanje. Napominjem da penzija ovog brata iznosi 500 KM i da je neoenjen. Rjeavanjem stambenog pitanja postojala bi vea mogunost da se oeni, a time bi izbjegao mnoge neugodnosti koje mu njegovi roditelji ine zbog toga to prakticira islam.
Odgovor: Dr. Karadavi i mnogi drugi uenjaci naega vremena cijene da je u sluaju nude, dakle prijeke potrebe, kao to je rjeavanje pitanja krova nad glavom, muslimanima koji ive u neislamskim zemljama dozvoljeno uzeti bankovni krediti, ne u smislu da je to u osnovi halal, nego u smislu da je nuda uinila da ono to je haram u granicama nude bude halal. Koliko je ko u nudi najbolje to sam zna i ostavljam mu da sam procijeni. U sluaju kredita koji se dijeli borcima ima jedna dodatna povoljnost, a to je niska kamatna stopa koja moe biti ravna inflaciji. Ukoliko je ravna inflaciji, ili ukoliko je inflacija vea od kamate, tada ustvari, i nema kamate bez obzira to e osoba koja je uzela takav kredit brojano vratiti za 2-3 posto vie nego to je uzela. elim jo istai da spomenuti brat ne smije zaboraviti svoje obaveze prema roditeljima, bez obzira to oni prema njemu imaju takav odnos i da je duan da prema njima iskazuje svoju ljubav i panju i da ih u granicama svojih mogunosti pomogne, ako im pomo bude potrebna. Pitanje: Imam redovnu menstruaciju. Na osnovu prorauna nisam zapostila prvi dan ramazana. Meutim, menstruacija je zakasnila i poela je tek nakon jacije. Da li sam duna samo taj dan napostiti ili sam uz to duna jo neki iskup (kefaret) dati.
Odgovor: Vi ste pogrijeili. Treba da se, prije svega pokajete. Bili ste duni zapostiti bez obzira to ste oekivali poetak mjesenice. Olakavajua je okolnost to ste nenamjerno pogrijeili. Duni ste samo taj dan napostiti i niste duni bilo kakav iskup dati, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 221 od 416
Pitanje:
Ja sam maturant. U naem gradu obiaj je da se maturanti, momci i djevojke uzmu za ruku, i tako u parovima proetaju kroz grad do hotela u kom se uz alkohol slavi matura. Ja znam da mi je grijeh uzeti djevojku za ruku, ali se bojim da e mojim roditeljima biti teko podnijeti neumjesne komentare ako budem iao sam na repu kolone. Problem je jo sloeniji s obzirom da imam brata blizanca koji je u mnogome drugaiji od mene i kome ne smeta to to meni smeta, tako da e razlika meu nama biti vidljiva, s obzirom da je na grad vrlo mali. U hotelu ja mogu nai sebi kutak gdje u biti u drutvu koje ne pije, ali mi je problem ta etnja. ta da radim?
Odgovor: Znam da je teko u neislamskom okruenju prakticirati islam u svoj njegovoj punini. Teko je u odreenim situacijama pronai adekvatno rjeenje, ali se moraju pokuati rijeiti problemi s kojim se, inae, omladina koja prakticira islam, kada su u pitanju maturska veselja, suoava. Predlaem da prvo pokuate lobirati kod direktora i organizatora da matursko veselje organiziraju na nain koji e omoguiti da i vi kao muslimani u njemu normalno uestvujete, da ne bude alkohola itd. Vrlo je vano da istaknete i borite se za vae posebne potrebe. Ukoliko u tome ne uspijete, organizirajte za svoju raju matursko veselje koje e biti po vaim uzusima, dakle pravo veselje, ali bez grijeha. Morate sebi nai halal alternativu i na taj nain izbjegavati ejtanski pir onih koji pozivaju u blud, promoviu prostituciju i unitavaju kroz maturska veselja i ono malo morala i estitosti to je, moda, kod nekih mladia i djevojaka ostalo. Neka ti Allah, d., bude na pomoi. Amin!
Stranica 222 od 416
Pitanje: Odgovor:
Cijenjeni profesore, interesuje me da li je kupovina i trgovina dionicama dozvoljena po erijatu?
Dionika preduzea su nunost vremena u kom ivimo jer je razvoj i napredak jednog drutva danas nezamisliv bez te vrste preduzea. Islam, openito, preporuuje udruivanje u radu. Poslanik, s.a.v.s, veli da je Uzvieni Allah rekao: Ja sam trei uz dvojicu koja su se udruila sve dok jedan drugog ne prevare. Kada jedan drugog prevare, Ja ih napustim. (Ebu Davud, Sunen, Kitabul-buju, br. 2936) Dakle, dionika preduzea imaju svoju utemeljenost u erijatu. Meutim, injenica je da veina tih preduzea u svijetu, a kod nas vjerovatno sva, deponuju svoja sredstva u banke koje posluju na kamatnom sistemu i za njih uzimaju kamate koje ulaze u profit, a ponekad i sama preduzea daju pozajmice na koje uzimaju kamatu. Prema tome, kamata, nesumnjivo ulazi u proizvod i zaradu tih preduzea. S obzirom da muslimani ive u takvom okruenju, a da kao muslimani moraju biti aktivni lanovi drutva u kom ive, postavlja se pitanje kako prevazii problem kamate u dionikim preduzeima. Po mom shvatanju, za veinu dionikih preduzea ija djelatnost je u osnovi halal, ali nisu imuna na kamatu, ne moemo generalno kazati da su haram niti da su halal, nego moramo svako preduzee posmatrati na vagi erijata, uzimajui u obzir osnovnu djelatnost preduzea, potrebu za postojanjem takvih preduzea, potrebu da se ulae u takva preduzea, itd. Prema tome, ukoliko je osnovna djelatnost preduzea u osnovi haram, kao o je proizvodnja alkohola itd, ulaganja u njih, odnosno kupovina i trgovina njihovim dionicama i eventualna zarada je zabranjena (haram). Ukoliko je, pak, osnovna djelatnost preduzea dozvoljena (halal) tada je dozvoljeno kupovati njegove dionice i dijeliti zaradu, ali, pod uslovom da vlasnik dionica procijeni koliko je u svaku dionicu ulo harama od kamate i da to podijeli u dobrotvorne svrhe od kojih nema direktne koristi. Ta procjena ne mora biti stoposto precizna, ali mora biti takva da se srce smiri da je sav haram imetak izdvojen iz dionica i zarade. U nae vrijeme, uz pomo strunjaka i raunara ta procjena moe biti poprilino precizna. Treba napomenuti da imetak koji se smatra haramom i koji e vlasnik dionica dati u dobrotvorne svrhe od kojih nema direktne koristi ne moe se smatrati zekatom, sadakom, niti se njime moe platiti porez, pa makar on bio i nepravedan. Nadam se da je ovo rjeenje adekvatno i erijatski utemeljeno, poto se njime omoguava da se sitni dioniari, kojima je to jedini nain da svoju uteevinu investiraju, okoriste, te pomognu i druge da se okoriste tom imovinom, a u isto vrijeme se sauvaju od grijeha i haram imetka. Naravno, ovo je privremeno rjeenje, u nedostatku preduzea koja vode rauna o halal poslovanju. Onoga trenutka kada takva preduzea budu postojala, zakon nude prestaje. Nadalje, dioniari muslimani duni su usmjeravati aktivnosti preduzea u kojima imaju glas ka aktivnostima koje su halal, a ako su u stanju da takvu odluku donesu, duni su to uiniti, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 223 od 416
Pitanje:
Studiram na jednom fakultetu u Sarajevu. Mi koji klanjamo nemamo prostoriju u kojoj bismo mogli klanjati, niti imamo blizu neku damiju. Moemo li mi klanjati sjedei, na stolici, tako to emo seddu initi na stolu?
Odgovor: Prije svega, treba da se na fakultetu izborite za svoja osnovna ljudska prava, da moete, normalno, slobodno, dostojanstveno, da nikoga ne ugroavate, prakticirati svoju vjeru. Iskoristite sve zakonske mogunosti da do svojih prava doete. Znajte da se za prava treba boriti i da ona ne dolaze na tanjuru. Jedan od naina borbe jeste da fakultet i ljude koji vas ometaju spominjete njihovim imenom i prezimenom, kako bi ih zajednica u kojoj ive mogla korigovati u pogrenim postupcima. Ja sam studirao u Velikoj Britaniji. Na mom univerzitetu, a tako je bilo i na ostalim, muslimanima su, kao i ostalim studentima, pruane sve pogodnosti. Njihovim potrebama je udovoljavano, bez osporavanja ili zapitkivanja. Mi smo imali svoj mesdid u centru studentskog kampusa, a nae kulturne i vjerske aktivnosti Univerzitet je zduno finansirao. Kod nas, u BiH, situacija se mora mijenjati. Ja znam da se naim bivim i sadanjim komunistima, ljudima iji je mentalni sklop jo uvijek u totalitarizmu, zatim onima koji su po svojoj prirodi mrzitelji islama i muslimana, a kojih na svim fakultetima ima, teko uklopiti u demokratske tokove, tokove ljudskih sloboda, teko im je ljudima dati njihova prava, a posebno muslimanima, jer ih ejtan protiv muslimana posebno potpiruje, ali na vama studentima je da svojim zalaganjem pomognete tim ljudima da te svoje slabosti, taj totalitarizam prevaziu, da shvate da je ljudski uvaavati one koji druga~ije misle kao ljudska bia, da je to put koji e omoguiti svima bolji i ljepi ivot na dunjaluku. Uskraivanje osnovnih ljudskih prava nije dostojanstveno a i zakonom je kanjivo. to se, pak, tie naina klanjanja koji ste spomenuli, on bi bio dozvoljen u sluaju nude, a ja cijenim da vi niste u takvoj situaciji. Prema tome, farz-namaze morate klanjati na najbolji mogui nain, a sunnete biste, po potrebi, mogli klanjati kako ste u pitanju naveli, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Radim za jednu veliku firmu u Njemakoj. Moj majstor, s obzirom da ga sluam i dobro radim, upisuje mi vie radnih sati tako da dobijem 400-600 maraka plate vie i mi to polovimo. Znam da to nije isto, ali ne elim s njim stupiti u sukob, jer ako bih ja odbio on bi bio na gubitku. S druge strane, znam i da firma od ogromne zarade samo 1 posto daje radnicima. Ipak, iako sebi nalazim satisfakciju u tome da on to radi na svoju ruku, moja dua nije mirna. ta da radim?
Odgovor: Musliman ne smije varati i uestvovati u prevarama. Potenje je znaajno svojstvo muslimana. Poslanik, s.a.v.s, veli: Ko nas vara nije od nas. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-iman, br. 146) To to firma nije pravedna u raspodjeli zarade drugi je problem. Preporuujem ti da objasni svome majstoru da kao musliman eli otpoeti prakticirati propis koji ti zabranjuje da druge vara. Molim Allaha, d., da ti uvea halal zaradu.
Stranica 224 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je tano da prsti ruku, dok se sjedi na Etehijjatu, ne smiju prelaziti koljena, i da e na Sudnjem danu biti odrezani onima kod kojih budu koljena prelazili?
Ja ne znam da u tom pogledu postoji posebna preporuka Poslanika, s.a.v.s. Iz Poslanikove, s.a.v.s, prakse razumijem da u pogledu forme stajanja i sjedenja na namazu postoji odreena fleksibilnost, a on je oporuio da klanjamo onako kako njega vidimo da klanja. Dakle, za tvrdnju da prsti ne smiju prelaziti koljena kad se sjedi na Etehijjatu i da je za takav postupak propisana tako strana kazna potrebno je imati validan dokaz, a ja za taj dokaz ne znam. S druge strane Poslanik, s.a.v.s, zabranio je cjepidlaenje, rekavi tri puta: Propale su cjepidlake. (Sahihu Muslim, Kitabul-ilm, br. 4823.), a mjerenje u milimetre kako e nam ruke biti na koljenima dok smo na Etehijjatu, u situaciji kada za to nemamo dokaz iz Kurana ili sunneta, moe biti vid cjepidlaenja, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Kako tumaite stav neke uleme (ako se ne varam i Vi ste takvu fetvu dali) da se novac dobiven na ime kamate moe dati u dobrotvorne svrhe? Zar ovjek moe sebi dopustiti da ono to smatra prljavim imetkom i ne eli da ga stavlja u svoja usta, kao to je kamata, daje nekome da tim prljavim imetkom hrani sebe i svoju porodicu?
Odgovor: Da bih izbjegao sumnju koju imate, a koja se normalno pojavljuje u vezi s spomenutim pitanjem, ja uvijek preporuujem da se kamata, u situaciji kada ovjek nema izlaza nego da povjeri novac na uvanje u banke koje posluju na kamatnom sistemu, daje u dobrotvorne projekte od kojih vlasnik glavnice nema direktne koristi, kao to je izgradnja puta u susjednom mjestu, itd. Meutim, smatram, u osnovi, da se taj novac moe dati i siromahu, pa makar ga siromah koristio za ishranu sebe i svoje porodice. Naime, novac dobiven na osnovu kamate, haram je vlasniku glavnice, koji je glavnicu stavio u banku i na osnovu nje dobio kamatu. On ga ne moe utroiti u bilo ta to bi predstavljalo neki njegov interes, ali u isto vrijeme duan je da se tog novca oslobodi. Jedan od naina oslobanja jeste da ga da siromahu u smislu oslobaanja od tog, za njega haram i prljavog novca, a ne u smislu obine sadake, zekata, iskupa (kefareta) itd. Kada govorimo o ovom pitanju treba imati na umu da novac sam po sebi nije haram i ne moe biti prljav, jer je njegov status vezan za vlasnika. Otuda se s njim ne prenosi grijeh, niti status, nego oni ostaju kod vlasnika. Prema tome, taj novac je haram njemu, a halal drugima. Dakle, siromah je legalna institucija koja moe taj novac primiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Uslov da bi muktedija mogao klanjati za imamom jeste da imam klanja namaz koji ima isti broj rekata, bez obzira bio farz ili nafila. Prema tome, moe se klanjati podne za onim ko klanja ikindiju, ali ne moe se klanjati akam za imamom koji klanja jaciju. Ukoliko se to desi iz neznanja tada e muktedija samostalno dovriti akam nakon treeg rekata i nee imama pratiti na etvrti rekat. Dokaz za to je postupak jednog ashaba koji je prekinuo namaz za Muaz ibn Debelom i sam ga dovrio, nakon to je on oduljio s klanjanjem. Poslanik, s.a.v.s, odobrio je taj njegov postupak, tako da je to postao erijatski propis. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabulezan, br. 664) Moe li muktedija klanjati akam za imamom koji klanja jaciju?
Stranica 225 od 416
Pitanje:
Kod nas se jo uvijek raspravlja o tome da li treba klanjati dva rekata tehijjetulmesdida kada se ue petkom u damiju, a imam dri hutbu. Molim vas da nam pomognete da zavrimo ovu raspravu.
Odgovor: Nije udno to o tom pitanju i danas postoji razilaenje jer se ulema u vezi s tim i u prolosti razila, poto do svih nisu stigli, kako u prolosti tako i danas, neprikosnoveni argumenti koji ne ostavljaju prostor za razilaenje. Meutim, udno je ako Vi o dotinom pitanju rapravljate ne poznajui relevantne argumente, a to mi se uinilo dok sam itao Vae pismo. Inae, preporuio bih svim muslimanima da ne raspravljaju o bilo kom pitanju iz bilo koje oblasti ako za to nemaju relevantne argumente, dakle, ako nemaju znanje koje e tu raspravu uiniti validnom i korisnom. Pree im je da slijede svoje imame, koji su sa svoje strane duni ponuditi najrelevantnije odgovore do kojih mogu doi. O razilaenju uleme u vezi s tim pitanjem neu ulaziti u detalje. Naveu samo vjerodostojan hadis koji anulira sve dokaze onih koji misle drugaije. Dabir ibn Abdullah veli: Doao je Sulejk el-Gatafani u petak (u damiju) i sjeo, a Allahov Poslanik, s.a.v.s, je drao hutbu. Rekao mu je: Sulejk, ustani i klanjaj dva rekata i skrati ih. Komentariui ovaj hadis koji se nalazi u Muslimovom Sahihu, komentator te zbirke imam En-Nevevi, nakon iznoenja miljenja i dokaza onih koji imaju drugaije miljenje, veli: Ovaj tekst ne moe se drugaije protumaiti i smatram da nema uenjaka do kog ovaj hadis doe vjerodostojnim putem da e postupiti drugaije. (EnNevevi, erh Sahihi Muslim, 6/164) Na kraju, nadam se da e svaki imam koji proita ovaj moj odgovor to pitanje jasno tumaiti, onako kako je u navedenom vjerodostojnom i izriitom hadisu jasno reeno, i da vie nee biti problema, ina-Allah. Pitanje: Odgovor: Da, sve dok je osoba u vezi s odreenim pitanjem neodluna moe klanjati istiharu u nadi da e joj Allah, d., dati da se odlui za ono to je za nju najbolje. Pitanje: Da li osoba koja je popila, recimo jednu pivu u kojoj ima alkohola, moe klanjati, poto se kod nas kae da se osobi koja popije neto to u sebi ima alkohola namaz ne prima etrdeset dana? Da li je propisano ponavljanje istihare-namaza za isto pitanje?
Odgovor: Ovdje treba prvo naglasiti da sve to opija jeste majka svih zala, da je strogo zabranjeno, kako u velikim tako i u najmanjim koliinama, te da je prokleta svaka osoba koja ima bilo kakvu vezu sa sredstvima koja opijaju i razum poremeuju. No, uprkos toj injenici smatram da je ispravno da se osoba koja je konzumirala alkohol, ali je potpuno svjesna, treba pokajati i namaz obaviti u njegovu vremenu. To kaem na osnovu ajeta: O vjernici, nemojte se pribliavati namazu u pijanom stanju, sve dok ne budete znali ta izgovarate... (En-Nisa, 43.) U navedenom ajetu eksplicitno se zabranjuje klanjanje sve dok osoba ne zna ta govori. Implicitno, ajet govori da osoba, kada zna ta govori, treba klanjati, bez obzira to je uzimala sredstvo koje opija. to se tie hadisa koji govore o tome da Allah, d., nee etrdeset dana (noi) primiti namaz pijanice a koji se nalaze u sunen-zbirkama, smatram da oni ne zabranjuju klanjanje osobi koja nije u pijanom stanju, nego ukazuju da joj namaz nee biti primljen etrdeset dana ukoliko se u meuvremenu ne pokaje. Otuda je imam Ahmed rekao: Nee mu namaz biti primljen etrdeset dana sve dok se ne pokaje. (El-Merdavi, El-Insaf tampan zajedno sa El-Mukni i E-erh elkebir, 22/146-147.)
Pitanje: Odgovor:
Da li je ena obavezna biti pokrivena dok ui Kuran?
Ne znam da postoji erijatski tekst koji to eksplicitno nareuje. Ipak, smatram da je dostojanstvenije da ena bude pokrivena kada ui Kuran, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Sve to se smatra intimom nije suprunicima dozvoljeno initi na javnom mjestu. Uzimanje za ruku i proimanje prstiju lii mi na intimu i ne bih to preporuio, posebno imajui u vidu da oni koji ih vide moda ne znaju da su oni suprunici. Smatram da je najispravnije da se mu i ena dok etaju ne uzimaju za ruku, a ako ve moraju onda da ena uzme mua ispod ruke, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: U svim nagradnim igrama u kojima uesnik direktno ili indirektno uestvuje u fondu nagrada nije dozvoljeno uestvovati jer je to jedan vid kocke, a Allah, d., jasno je zabranio kockanje: O vjernici, ono to opija, kocka, kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli ono to elite. (El-Maide, 90.) Prema tome, ako je uslov uea u toj igri kupovina nekog njihovog proizvoda, ili kupovina kupona ili kartice, takva igra je haram. Ukoliko bi svako imao pravo uea, a nagrada dolazila od vlasnika kompanije ili treeg lica tada bi uee bilo dozvoljeno. Naravno treba imati na umu, kada je Coca-cola u pitanju, da postoji fetva kojom se zahtijeva od muslimana bojkotiranje njenih proizvoda poto pomae Izrael u genocidu protiv nevinog palestinskog naroda. Da li je dozvoljeno uestvovati u nagradnoj igri koju organizira Coca-cola company? Je li dozvoljeno da ena dri mua za ruku dok etaju ulicom?
Stranica 227 od 416
Pitanje:
Ja sam neoenjen mladi koji je odrastao u islamu. Apsolvent sam na jednom sarajevskom fakultetu. Islam prakticiram od malih nogu. Meutim, desilo se da me jedna ena zavela tako da sam dvije godine bio s njom u nemoralu. ak sam poeo piti alkohol, a i lahke droge mi vie nisu bile nepoznate. Ovog ramazana sam vrsto odluio da se pokajem i da prestanem s tim grijenim ivotom. Uzvieni Allah mi je dao da u tome uspijem tako da ponovo klanjam, postim, na teravije idem i inim dobra djela, daleko od bluda, nemorala, droge i ostalih zala u ije blato sam bio duboko zagazio. Uprkos injenici da sam se, hvala Allahu, d., izvukao iz nevolje u kojoj sam bio mui me to to prema meni nije izvrena erijatska kazna predviena za moje prestupe. Taj problem puno okupira moje misli i volio bih da mi kaete kako da ga rijeim. Jednostavno, kako da se oistim od grijeha koje sam inio?
Odgovor: Hvala Allahu, d., koji te je spasio iz nevolje u kojoj si bio. Ono to ti iskreno preporuujem jeste da, kako se kae, nikada ne sputa gard i da bude u svakom momentu svjestan da te ejtan nije napustio, nego te stalno prati nastojei da te ponovo zavede na stranputicu. to se tie erijatske kazne, ti je nisi duan nad sobom izvravati. Dovoljno ti je to to je Allah, d., sakrio tvoju mahanu i tvoje grijehe, a propis je da ih i ti sakrije. Ti e biti ist od grijeha ukoliko Allah, d., uslia tvoje pokajanje, a ono e, ina-Allah, biti usliano ako bude ispunjavalo uslove: a) da se prestane initi grijeh, b) da se ovjek iskreno pokaje Allahu, d., c) da vrsto odlui da se tom grijehu nikada ne vrati, d) te, ukoliko je grijeh prema nekom ovjeku, da se od tog ovjeka dobije oprost. Molim Allaha, d., da te pomogne na pravom putu i sauva od iskuenja kojima se nee moi oduprijeti. Pitanje: Odgovor: Propisano je da ovjek odrava higijenu i urednost svoga tijela. Nema sumnje da to, izmeu ostalog, podrazumijeva potkraivanje i odravanje urednosti kose. Uzimajui u obzir injenicu da je, pored same ene, najzainteresovanija osoba u pogledu urednosti i ljepote njene kose upravo njen mu (poto se muslimanka uljepava upravo svome muu i ne otkriva svoju kosu na ulici), smatram da ona treba, itekako, voditi rauna o njegovim eljama, nastojei se uljepati i dotjerati onako kako on najvie voli. Naravno, to podrazumjeva konsultacije s muem i traenje kompromisa ako postoje razliiti ukusi. Svjesna ena e u tom pogledu voditi vie rauna o eljama svoga mua nego o svojim, jer je za nju, uglavnom, znaajnije da mu bude s njom zadovoljan i da je voli, poto svoje lino nezadovoljstvo snagom volje moe promijeniti u satisfakciju. Preporuio bih i mukarcima da konsultuju svoje supruge u pogledu odijevanja i frizure. Nema sumnje da zadovoljstvo suprunika u pogledu odijevanja i frizure potpomae jaanju brane zajednice, te prema tome ima znaaj koji musliman i muslimanka ne bi smjeli zapostaviti, a Allah, d., najbolje zna. ula sam da, po erijatu, eni nije dozvoljeno bez dozvole mua potkraivati kosu, farbati je ili praviti frizuru. Da li je to tano?
Stranica 228 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li mogu klanjati okrenut prema akvarijumu, uz napomenu da mi on ponekad skrene panju dok sam u namazu?
Osoba ima od svoga namaza onoliko koliko je na njemu prisutna svojim mislima. Prema tome, u pripreme za namaz treba ukljuiti i osiguranje odgovarajueg okruenja koje na nas nee destruktivno djelovati i odvoditi nau panju od namaza, kako bismo namaz to potpunije izvrili. Moda je upravo zbog injenice da je u damiji najbolje okruenje tamo i najsevapnije klanjati u dematu. Ja ne znam dokaz koji bi ukazivao da je zabranjeno klanjati prema akvarijumu, ali ako e akvarijum skretati Vau panju i zbog njega neete imati kompletan namaz, tada je potrebno traiti odgovarajue rjeenje. Moete ga neim prekriti ili pak klanjati na drugom mjestu. Inae bi bilo dobro kada bi nae kue imale neku sobu ili kutak za namaz gdje ne bi bilo nita to odvraa ili skree panju od namaza. Uz prethodno reeno, treba naglasiti da to su osobe jaeg imana sve ih je tee dekoncentrisati dok su u namazu. Naravno, svako najbolje poznaje sebe i u duhu svoga stanja treba rjeavati to pitanje. Ono to smo duni uraditi jeste da namaz to bolje i ispravnije obavljamo. Pitanje: Odgovor: Ne, to nije dozvoljeno. Niko nema pravo da ui naglas u damiji, bilo u namazu ili van namaza, ukoliko to uznemirava druge klanjae i uae. Poslanik, s.a.v.s, to je jasno zabranio kada je jednom prilikom doao meu ashabe i zatekao ih kako klanjaju i glasno ue, pa se popeo na mimber i rekao: Svaki klanja, uistinu, ponaosob razgovara sa svojim Gospodarom, pa neka vodi rauna ta s Njim razgovara, i nemojte se nadvikivati u uenju Kurana! (Malik, El-Muvetta, Kitabun-nida lis-salati, br. 163.) Izuzetak bi mogao biti ukoliko npr., svi ue Kuran naglas i to nikome ne smeta, kao to je bilo u vrijeme ashaba kada je u damijama zujalo, kao u konici pela, od uenja Kurana, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Da li e osoba koja se probudila pred istek odreenog namaskog vremena uzeti tejemum i klanjati ili e uzeti abdest (za koji joj treba vie vremena) i namaz klanjati nakon isteka namaskog vremena? Da li je u damiji dozvoljeno uiti naglas u namazu ukoliko to uznemirava druge klanjae?
Odgovor: Smatram da e u situaciji kada je voda daleko tako da e, ako ode po nju namasko vrijeme istei, uzeti tejemum i klanjati u vaktu, a ako je voda blizu, uzet e abdest i klanjati pa makar vrijeme namaza isteklo. Naime, od Poslanika, s.a.v.s, prenosi se da je govorio da ko prespava namaz ili ga zaboravi, taj namaz klanja odmah kada se sjeti. (Vidi poglavlja u hadiskim zbirkama koja govore na tu temu.) Prema tome, sve dok osoba koja je zaboravila ili prespavala klanja namaz odmah kad se sjeti, smatra se da klanja u namaskom vremenu, pa makar ono bilo i isteklo.
Stranica 229 od 416
Pitanje:
Nakon objavljivanja raelijanske sekte o uspjenom kloniranju ovjeka i raanju prve klon-bebe ljudski rod se suoio s novom realnou. Interesuje me stav islama u vezi sa kloniranjem i kako da se muslimani postave prema toj novoj realnosti.
Odgovor: Juer sam u vijestima gledao izvjetaj s jednog simpozija o kloniranju odranog u Sarajevu. Bio sam iznenaen kada sam vidio kako medicinari, pa i neki teolozi govore o kloniranju kao vidu stvaranja ovjeka od strane ovjeka, kao da je ovjek taj koji stvara. Govoriti o kloniranju u smislu stvaranja ovjeka od strane ovjeka je nenauno i netano, jer se u sluaju kloniranja koriste postojee ive stanice, koje je stvorio Stvoritelj, a ne ovjek. ovjek je taj koji samo manipulira onim to je stvoreno, tako to iz ive stanice uzme DNK i njome aktivira jaje kod ene koje poinje da se dijeli i razvija plod gotovo identian vlasniku ive stanice. Prema tome, kloniranje je manipulacija onim to ve postoji, to je ve stvoreno. To je manipulacija Allahovim, d., prirodnim zakonima koji takoer postoje, koji su ve stvoreni. Prema tome, nenauno je kazati kako je kloniranje stvaranje ovjeka od strane ovjeka. to se tie mogunosti kloniranja ovjeka, pretpostavljam da je to mogue, jer materijal kojim se to radi postoji i preostaje samo da se usavri sistem, mada mnogi strunjaci tvrde da je nemogue trenutno ovjeka klonirati. Bez obzira da li je tvrdnja raelijanske sekte tana ili ne, siguran sam da ovjek nije u stanju kloniranje ovjeka uskladiti s Allahovim, d., zakonima koji vladaju u prirodi, a isto tako i sa zakonima koje je Allah, d., propisao ljudima da po njima ive i rade. To zakljuujem na osnovu injenice da je kloniranje vid mijenjanja Allahovih, d., stvorenja, a Allah, d., o mijenjanju Svojih stvorenja od strane ovjeka govori u negativnom smislu i kae da e to ejtan nareivati ovjeku, a znamo da ejtan ovjeku nareuje ono to je zlo. Uzvieni Allah kae: Oni se mimo Allaha enskim kumirima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do ejtanu prkosniku, prokleo ga Allah! A on je rekao: Ja u se sigurno potruditi da preotmem za sebe odreen broj Tvojih robova, i navodiu ih, sigurno, lanim nadama, i sigurno u im zapovjediti pa e stoci ui rezati, i sigurno u im narediti pa e stvorenja Allahova mijenjati! (En-Nisa, 117119.) Kloniranje ovjeka, kao ejtanski posao e, ako se i uspije izvesti, sigurno prouzrokovati krenje tih zakona i ovjeanstvu donijeti velike tegobe i nevolje, prije svega kloniranim osobama, a potom i ovjeanstvu koje e se o njima morati brinuti. Moete zamisliti kakvi e problemi nastati ako klonovi kod sebe razviju neke nove virusne bolesti koje e se moi prenositi na ljude iji organizam nema protv njih adekvatan odbrambeni sistem, jer ga Uzvieni Stvoritelj nije pripremio za tu ljudsku manipulaciju. To e biti vid nepravde koju ovjek ini sam sebi. Stvoritelj kae: Allah nije bio nepravedan prema njima, oni su sami prema sebi bili nepravedni. (En-Nahl, 33) Mi nismo prema njima bili nepravedni, ve oni sami prema sebi. (Hud, 101) elim naglasiti da je ovjek duan prilagoavati se Allahovim, d., zakonima i ne smije, ak i kada s nekim zakonima manipulira i koristi ih, dozvoliti da to bude u koliziji s drugim Njegovim zakonima. To se jasno razumije iz prvih rijei Objave upuenih ovjeku. Uzvieni Allah, d., jasno nareuje da ovjek ui, prouava, studira, ali isto tako nareuje da primjena nauke bude u skladu s Njegovim zakonima, u ime Allaha, d.: itaj, u ime Gospodara tvoga koji stvara. (El-Alek, 1) Prema tome, sve to nije u ime Gospodara, sve to je u suprotnosti s Njegovim zakonima zabranjeno je i, po tom osnovu, pretpostavljamo da je tetno po ovjeka. to se tie kloniranja, odnosno vjetakog uzgajanja pojedinih ljudskih organa to se moe smatrati dozvoljenim samo ukoliko je u skladu s opim Allahovim, d., zakonima, a ini mi se da ovjek jo nije ovladao tehnikom da bi to mogao uskladiti s tim zakonima. Dokaz za to su klonirane ivotinje koje su imale ogromne nedostatke i slabosti u odnosu na one roenje normalnim, prirodnim putem. Primjer ovce Dolly je najsvjeiji. Ona je brzo dostigla starost ovce ija je elija za kloniranje uzeta i oboljela je od bolesti od koje obolijevaju ovce u starosnoj dobi ovce od koje je elija uzeta, iako je Dolly bila duplo mlaa od svog surogat roditelja. I, na kraju, moja poruka svim naunicima, a posebno naunicima muslimanima koji se pokoravaju Allahu, d., je: Trudite se da va rad i primjena naunih dostignua bude u korist ovjeka, za njegovo ope
dobro, a to e biti tako samo ako svoje znanje budete aplicirali ne krei Allahove, d., ope zakone u prirodi i one objavljene u Njegovoj zadnjoj Objavi Kurani-kerimu. Nemojte biti kao oni koji ine nered na Zemlji i koje je Allah, d., prokleo i na njih se rasrdio. Pitanje: Ja i moj mu, hvala Allahu, d., prakticiramo islam i trudimo se da budemo to bolji muslimani. Meutim, imamo jedan problem za koji ne znam rjeenje. Naime, on je radei u internet klubu upoznao dosta prijatelja, a i prijateljica. Interesuje me da li se smatra osamljivanjem ako on preko interneta ata sa tim svojim poznanicama i da li je to njemu haram?
Odgovor: Internet je za mnoge otvorio puteve velikog dobra, a za mnoge je postao nona mora i vrlo esto siguran put u grijeh i propast na dunjaluku i ahiretu. Otuda se koristim ovom prilikom da svoj brai i sestrama uputim poruku da se boje Allaha, d., i javno i tajno, posebno tajno kada se osame s kompjuterom i internetom, da ne rade i da ne gledaju ono to je haram jer e sigurno nai na ahiretu sve to su radili. Uzvieni Allah kae: Mi emo, zaista, mrtve oivjeti i Mi smo zapisali ono to su uradili i djela koja su iza sebe ostavili; sve smo Mi to u Knjizi jasno pobrojali. (Ja Sin, 12) Podsjetio bih takoe tu brau i sestre da se pokaju im uine grijeh, jer tevba je nain da se grijeha oslobode. Takoer bih preporuio muslimanima i muslimankama, prije svega muevima i njihovim suprugama, da jedni druge pomognu u uvanju od grijeha koji se mogu initi putem interneta, a roditaljima savjetujem da budno prate i kontroliu svoju djecu. Kada je ovjek sam - ejtan je s njim, a kada je dvoje ljudi ejtan je dalje. to se tie pitanja da li je vaem muu haram atanje na internetu, to zavisi od onoga o emu se razgovara i nainu na koji se to ini. Ako se razgovara o neemu to je korisno, rijeima koje su dozvoljene, tada je taj razgovor halal, u suprotnom, taj razgovor je haram, bilo zbog toga to je bezvrijedan i predstavlja traenje vremena, ili pak zbog teme o kojoj dotini ne bi smjeli razgovarati, ili zbog rijei koje koriste, ili, pak, zbog toga to je to korak ka nemoralu. Ukoliko taj razgovor vodi u vei grijeh, atanje postaje grenije i opasnije. Iako to nije osamljivanje u klasinom smislu, posljedice mogu biti iste, a moda i gore. Molim Allaha, d., da vas pomogne da radite ono to je korisno za vas na dunjaluku i ahiretu i da vas oslobodi iskuenja u kom se trenutno nalazite. Pomozite svome muu da se oslobodi problema s kojim se suoava. Otvoreno s njim porazgovarajte. Neka osjeti da mu vi elite dobro, jer siguran sam da, ako je on osoba koja prakticira islam, vau pomo e shvatiti kao dobronamjernu.
Stranica 231 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li muktedija klanjati akam za imamom koji klanja jaciju, i da li je dozvoljeno klanjati farz za osobom koja klanja nafilu?
Uslov da bi muktedija mogao klanjati za imamom jeste da imam klanja namaz koji ima isti broj rekata, bez obzira bio farz ili nafila. Prema tome, moe se klanjati podne za onim ko klanja ikindiju, ali ne moe se klanjati akam za imamom koji klanja jaciju. Ukoliko se to desi iz neznanja, tada e muktedija samostalno dovriti akam nakon treeg rekata i nee imama pratiti na etvrti rekat. Dokaz, da se moe istupiti iz demata kada za to postoji potreba jeste postupak jednog ashaba koji je prekinuo farz namaz za Muaz ibn Debelom koji je klanjao nafilu i sam ga dovrio, nakon to je Muaz oduljio s klanjanjem. Poslanik, s.a.v.s, odobrio je taj njegov postupak, tako da je to postao erijatski propis. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-ezan, br. 664, Nesai, Sunen, Kitabul-imame, br. 826) Dokaz da je dozvoljeno klanjati farz za imamom koji klanja nafilu jeste upravo postupak Muaza ibn Debela naveden u prethodnom hadisu i njemu slinim predajama. Naime, u tim hadisima stoji da je Muaz imao obiaj klanjati za Poslanikom, s.a.v.s, u njegovoj damiji, a potom odlaziti u svoj kvart i predvoditi namaz u dematu. Poslanik, s.a.v.s, nije kritikovao njegov postupak, nego ga je utnjom odobrio. U jednom od tih hadisa koji biljei Muslim doslovno stoji: Muaz ibn Debel je klanjao jaciju s Allahovim Poslanikom, s.a.v.s, a zatim odlazio svome narodu i klanjao im jaciju. (Sahihu Muslim, Kitabus-salat, br. 711, Tirmizi, Sunen, Kitabul-dumua, br. 532) Muaz je, naravno, klanjao nafilu, a oni koji su klanjali za njim klanjali su farz. Poslanikovo, s.a.v.s, odobravanje njegova postupka utnjom dokaz je ispravnosti klanjanja farza za imamom koji klanja nafilu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne, ti rekati ne mogu nadomjestiti proputeni farz ikindije-namaza. Naime, za ispravnost namaza potrebno je, izmeu ostalog, imati nijet koji je sastavni dio namaza - rukn (farz), a ti kad si klanjao te rekate nisi nanijetio ikindiju. Pokajte se Allahu, d., za proputenu ikindiju i naklanjajte taj namaz. Znajte da se farzi pet dnevnih namaza ne smiju propustiti u bilo kojim okolnostima i da e za njih ovjek prvo odgovarati na sudnjem danu. Pitanje: Odgovor: Da, supruga ima pravo traiti mehr u toj situaciji pod uslovom da lino ne insistira i ne trai razvod braka. Naime, ona ima pravo traiti mehr u svim situacijama, osim u situaciji kada dolazi do razvoda na njen zahtjev. Da li ena ima pravo traiti ugovoreni mehr u situaciji kada je ona uzrok razvoda braka? Klanjao sam iza dume namaza deset rekata. Poto nisam taj dan stigao klanjati ikindiju, da li ti rekati mogu biti umjesto ikindije?
Stranica 232 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kada je muu dozvoljeno slagati eni i smije li se pri tom zaklinjati Allahom, d.?
Muu je dozvoljeno prema supruzi iskazivati ljubav rijeima i djelom vie nego to to stvarno osjea srcem. O dozvoljenoj lai mua svojoj supruzi govori se u hadisu Poslanika, s.a.v.s, koji biljei Tirmizi: Laganje je zabranjeno osim u tri situacije: kada ovjek pria supruzi da bi joj udovoljio, u ratu i radi mirenja (zavaenih) ljudi. (Tirmizi, Sunen, El-Birru ve-s-sile, br. 1862) S obzirom da je ta vrsta lai dozvoljena nadam se da nema smetnje da se na nju zakune s imenom Uzvienog Allaha, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Nabavili smo kravu za kurban. U kupovini je uestvovalo 5 osoba. Meutim, krava zbog bolesti nije mogla biti zaklana u kurban. Prodata je za manju cijenu no to je kupljena. Jedan od vlasnika kurbana trai od osobe u ijoj je tali bila krava da mu isplati vrijednost njegovog dijela u punom iznosu ili da mu se kupi kurban. On uporno odbija da primi samo peti dio dobivenog novca putem prodaje krave. Ima li ta osoba pravo na takav zahtjev?
Odgovor: Svi treba zajedniki da podnesu gubitak, osim u sluaju da je neko od njih nehatom ili namjerno uzrokovao da se krava razboli. Ukoliko je neka osoba uzrokovala da se krava razboli duna je nadoknaditi gubitak. Prema tome, u konkretnoj situaciji, imajui u vidu da niko od njih nije uzrokovao da se krava razboli, dotina osoba nema pravo na takav zahtjev, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 233 od 416
Pitanje:
Moja sestra alila se da joj mu ini blud pogledom gledajui erotske stranice na internetu. Ona ga je opominjala, ali je on i dalje nastavio da to radit. On joj je ak rekao da ona nije razlog tom njegovom poroku, tj. da ne treba da se osjea krivom. Meutim, moja sestra osjea odvratnost prema postupcima mua i sve vie prema njemu samome, tako da je poela razmiljati o razvodu. Interesuje me kako bi bilo najbolje da je savjetujem, da li da je podrim da se razvede ili ne? U sluaju razvoda ima li ona pravo traiti mehr? Napominjem da oni imaju djecu.
Odgovor: Nema sumnje da mu vae sestre ini vrlo runo djelo, ali to ipak nije blud koji za sobom povlai preciznu erijatsku kaznu (hadd) na dunjaluku i dehennemsku vatru na ahiretu. Poslanik, s.a.v.s, takav postupak naziva bludom oiju, ali iz istog hadisa razumijemo da je istinski blud ipak onaj koji potvrdi spolni organ. Allahov, d., miljenik kae: Allah je, uistinu, svakom potomku Ademovom propisao udio u bludu (zinaluku) koji e neizbjeno doivjeti: blud oka je pogled, a blud jezika je govor. Dua hoe i udi, a spolni organ to sve potvruje ili u la utjeruje. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-istizan, br. 5774) Uzimajui u obzir da, kako mi se ini, vaa sestra nema drugih problema u braku te da imaju djecu, preporuujem ti da je savjetuje da se strpi i pomogne svome muu da prevlada problem s kojim se suoava. Smatram da vrijedi da se strpi zbog djece i njihova babe. Smatram da e strpljenje donijeti bolji reultat s obzirom da postoje vee anse, ako se brak sauva, da se mu, imajui u vidu da uzrok tom poroku nije nemarnost i nebriga supruge, proe tog poroka i porodica nastavi ivjeti u normalnoj branoj zajednici. to se tie prava na mehr, ona to pravo gubi ukoliko zahtjev za razvod doe s njene strane. Molim Allaha, d., da vam pomogne da sauvate brak i nastavite ivjeti u srei i rahatluku. Amin!
Stranica 234 od 416
Pitanje:
Uporno nastojim odvratiti neku svoju brau koja ele da izvre pljaku kako bi osigurali sredstva da idu u dihad, ali ini mi se da me nee posluati. Oni kau da je to njima dozvoljeno jer nemaju alternativu. Uz to, oni se pravdaju time to, kako kau, nee pljakati muslimane. Molim Vas da mi objasnite da li su oni u pravu.
Odgovor: Prije svega, podsjetio bih tu nau brau da Muhammed, s.a.v.s, kada se pripremao za hidru nije iao krasti od idolopoklonika da bi osigurao opskrbu za put. tavie, iako su idolopoklonici (murici) sve radili da fiziki i idejno unite Muhammeda, s.a.v.s, i muslimane, iako su bili planirali njegovo ubistvo, on nije krao i pljakao njihovu imovinu. ak nije otuio ni imovinu idolopoklonika koja je kod njega bila na uvanju, nego je, kada je naputao Mekku, ostavio Aliju, r.a, da im tu imovinu vrati. Prema tome, oni koji slijede Muhammeda, s.a.v.s, treba da ga slijede i u tom pogledu. Treba znati da islam svojim propisima, izmeu ostalog, ima za cilj da zatiti imovinu ljudi tako da musliman ne moe biti pljaka. Posebno je problematino to to ta braa smatraju da je imovina nemuslimana dozvoljena i da ju je halal pljakati i otimati. Moda su oni prihvatili jednu erijatski neutemeljenu fetvu koja je izazvala veliku pometnju meu muslimanima Zapadne Evrope, naroito meu muslimanskom omladinom, u kojoj se kae da je imovinu nemuslimana dozvoljeno otimati i pljakati poto oni javno i tajno ratuju protiv muslimana. Zbog te fetve mnogi omladinci danas provode svoju mladost po evropskim zatvorima, zbog nje se na muslimane poelo gledati kao na kradljivce i varalice, nakon to se na njih gledalo kao na estite i potene ljude, koji ni trunku tueg imetka bespravno nee uzeti. (Na tu fetvu sam detaljno odgovorio u Saffu br. 12.) U svakom sluaju, preporuio bih naoj brai da i u pogledu spomenutog pitanja slijede Poslanika, s.a.v.s, i da svojim potenjem budu istinski promotori islama, naroito ako ive u nemuslimanskoj zemlji. El-Hireki, islamski pravnik koji je umro u desetom stoljeu, kae da musliman koji ue u nemuslimansku zemlju uz njenu dozvolu i pod zatitom (emanom) te zemlje, ne smije pronevjerom uzimati imovinu nemuslimana. Ibn Kudame, tumaei te njegove rijei, kae da je muslimanu zabranjeno (haram) initi pronevjere, jer su mu nemuslimani garantirali zatitu pod uslovom da ih on ne prevari, da ih ne izda i da su sigurni od njega. Ti uslovi ne moraju biti spomenuti prilikom ugovora o zatiti, jer se takvi uslovi podrazumjevaju. Zbog toga, ko od nemuslimana ue u muslimansku zemlju s dozvolom i pod zatitom muslimanske drave, pa uini pronevjeru, smatra se da je prekrio ugovor o zatiti. U zakljuku o tom pitanju Ibn Kudame kae: Nakon to smo ovo utvrdili moemo konstatovati da nije dozvoljeno (muslimanu) da ih (nemuslimane) vara, jer je prevara vjerolomstvo, a u naoj vjeri nema mjesta za vjerolomstvo. Poslanik, s.a.v.s, rekao je: Muslimani se dre svojih ugovora. Prema tome, ukoliko ih (musliman) prevari, ili ukrade od njih, ili neto od njih pozajmi, duan je da to vrati vlasnicima. Ukoliko vlasnici onoga to je ukradeno dou u muslimansku zemlju s dozvolom i pod zatitom, ili kao muslimani, on im to mora vratiti, a ako ne dou on im to mora poslati, jer je on to od njih uzao na zabranjen (haram) nain i mora to vratiti kao da je to uzeo od muslimana. (Vidi: Ibn Kudame, Mugni, 8/458) Na osnovu izloenog, jasno razumijemo da je namjera spomenute brae pogrena. Molim Allaha, d., da im pomogne da shvate propise islama onako kako su ih svaale prve odabrane generacije muslimana. Amin!
Stranica 235 od 416
Pitanje:
Lovac koji ubije divlju svinju mora platiti taksu u visini od 50 KM. Da li je lovcu muslimanu dozvoljeno (halal) svinju prodati i za te pare platiti taksu ili kupiti municiju?
Odgovor: Svinja za muslimana ne predstavlja vrijednost. Otuda musliman svinju ne moe prodati, a s obzirom da mu je svinja haram ne smije je ni sebi za ishranu ostaviti. Lovci muslimani moraju promijeniti taj zakon koji je za njih nepravedan, tako da muslimani koji svinju nee sebi uzeti ne treba ni da plaaju spomenuti porez. Musliman moe dati nemuslimanu svinju koju je ubio. Dodue, ja bih preporuio i nemuslimanima da svinje ne koriste u ishrani, naroito divlje, jer su one znatno sklonije zarazi. Pitanje: Odgovor: Taj abdest nije valjan s obzirom da je jedan od uslova za ispravnost abdesta da se dijelovi tijela peru, odnosno potiru (glava), jedan za drugim. Pauza izmeu pranja ili potiranja jednog dijela i sljedeeg ne smije biti dua od vremena za koje se oprani dio moe osuiti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Pogreno je, prilikom klanja, peradi u potpunosti odsijecati glavu. Ispravno je da se prereu vratne (krvne) ile, a da kimena modina u vratu ostane netaknuta, kako bi isticanje krvi bilo potpunije. Nadalje, utvreno je da se meso peradi lake zarazi kada se glava u potpunosti otkine te je i ste strane ispravnije perad klati kako je prethodno istaknuto. Pitanje: Odgovor: Knjigu nisam ni vidio, pa kako je mogu ocijeniti?! Samo ono to napiem u Novim horizontima je moj stav, mada se i tamo ponekad desi koja omaka i greka. A to to svijet pria..., svijet svata pria i to zna i to ne zna, i to razumije i to ne razumije, i to je zapamtio u potpunosti i to je zapamtio djelimino... Teko je tome to svijet pria ui u kraj... Naalost. Koristim se prilikom da radi pouke navedem hadis Poslanikov, s.a.v.s: Dovoljno je ovjeku lai ako pripovijeda sve to uje. (Sahihu Muslim, El-Mukaddime, br. 6) Cuo sam da ste knjigu Poslanikov namaz od abdesta do zikra ocijenili slabom. Da li je to tano? Je li dozvoljeno kokoki, prilikom klanja, u potpunosti odsjei glavu sjekirom? Neke nae dematlije kod kue uzmu abdest, a noge peru tek kad dou u damiju. Moe li se tako abdestiti na rate?
Stranica 236 od 416
Pitanje:
udi me profesore da ste Vi i Reis efendija u erijatskom odboru Bosna Bank International koja posluje s kamatom kao i ostale banke. Smatram da biste se vi trebali povui. Imam osjeaj da oni vas tamo dre samo da bi lake varali muslimane. Molim vas da mi objasnite ove moje nedoumice!?
Odgovor: Prije svega, elim istai da se nadam da e moje uee u erijatskom odboru spomenute banke biti, ina-Allah, na vagi mojih dobrih djela na Sudnjem danu. Uz ovu nadu, molim Allaha, d., da me udalji iz tog odbora ako e me uee u njemu odvesti u grijeh zbog kog u se kajati na ahiretu. Znajui da ovjek ne moe prakticirati islam u potpunosti bez odgovarajuih uslova, svaki korak u ostvarivanju tih uslova za muslimana je izuzetno znaajan. Otuda sam bio jako sretan to se otvaranjem BBI banke prua mogunost muslimanima na ovim prostorima da prakticiraju islam u odreenim segmentima ekonomije i bankarstva. Otvaranje BBI banke historijski je trenutak i ja sam sretan to imam priliku dati svoj doprinos u radu te banke. Konstatacija da BBI banka funkcionie na kamatnom sistemu i da radi s kamatom kao i ostale banke nije tana. Produkti koje je banka ponudila u pogledu kupovine nekretnina, gradnje stanova na principu zajednikog ulaganja itd, to je ustvari trgovina u kojoj banka, nakon to postane vlasnik dijela nekretnine, tu nekretninu prodaje uz prethodno dogovorenu zaradu. Dakle, radi se o trgovini, a ne pozajmljivanju novca uz kamatu. Mnogi muslimani koji su se "razoarali" u BBI banku kau da je to isto. Onima koji tako misle ne elim polemiki odgovarati jer uputa Allaha, d., je da se na takve primjedbe polemiki ne odgovara. Naime, kada su oni koji su se bavili lihvarstvom stavili primjedbu i rekli: Trgovina je isto kao i kamata, Uzvieni Allah, d., nije na tu tvrdnju polemiki odgovorio, nego je samo rekao: Allah je trgovinu dozvolio, a kamatu zabranio. Dakle, trgovake transakcije su dozvoljene, a kamatne zabranjene i to treba da nam je jasno. Mnoge buni injenica to banka zarauje odreeni procenat, kao to zarauju banke koje daju kamatne kredite. Onima koji imaju takvu sumnju kaem da se u sluaju BBI banke radi o zaradi na trgovini, a ima li iko da smatra da je u trgovini zabranjeno zaraivati!? Uz sve prethodno reeno, treba istai da nastojanje BBI banke da posluje u skladu sa erijatom nije nimalo lahko i jednostavno u kontekstu vaeih zakona o bankarstvu u naoj zemlji. Ukoliko doe do liberalizacije tih zakona i njihovog usklaivanja sa zakonima koji vae u Evropi, Banci e biti daleko lake poslovati. Na kraju, svim kritiarima iznosim svoju elju i dovu da oni naprave neto bolje i islamskije. Kada to urade, svi emo ih podrati. Do tada, neka ne rue i ono malo dobra to imamo. Pitanje: Odgovor: Na taj novac ete biti duni dati zekat tek nakon isteka dvije hidretske godine od dana kad ste dali zekat na penicu, naravno ukoliko budete imali nisab koji ispunjava predviene uslove. Prema tome, niste duni davati zekat na zaraeni novac prodajom penice nakon isteka jedne hidretske godine, koliko traje jedan havl, jer ste izdvajanjem deset posto penice dali propisani zekat na tu imovinu za tu godinu. Kada biste nakon godinu dana na novac zaraen na toj penici dali zekat, bilo bi to duplo davanje zekata na istu imovinu, a to nije propisano. Prole godine dao sam zekat na penicu u visini od 10 posto. Penica je otkupljena i za nju sam dobio novac. Kada u na taj novac biti duan dati zekat?
Stranica 237 od 416
Pitanje:
ula sam od jednog naeg profesora da je hadis: Narod koji da upravu eni nee uspjeti, laan. S obzirom da sam ja prethodno uila da je to vjerodostojan hadis, izjava spomenutog profesora me zbunila. Molim pojanjenje.
Odgovor: Spomenuti hadis je vjerodostojan. Biljei ga Buharija u Sahihu, Kitabul-megazi, br. 4073, Kitabul-fiten, br. 6570, kao i drugi prenosioci (Tirmizi i Nesai). Prema tome, u pogledu vjerodostojnosti tog hadisa nema dileme. Meutim, postoji dilema u vezi s njegovim znaenjem da li je njegovo znaenje openito ili ne, da li se ono odnosi samo na specifinu situaciju koja je Poslaniku, s.a.v.s, spomenuta ili ne!? Naime, spomenute rijei Poslanik, s.a.v.s, kazao je u povodu postavljanja careve kerke na prijesto u Perziji. injenica je da su Perzijanci kasnije bili poraeni i nisu uspjeli. Dakle, o znaenju tog hadisa postoji prostor za diskusiju, a nema prostora za razilaenje kada je njegova vjerodostojnost u pitanju. Pitanje: Odgovor: Smatram da musliman, u vremenu u kom ivimo, sve dok moe uivati slobode vjeroispovijesti propisane pozitivnim zakonom lanica Vijea Evrope i sve dok moe pozitivno djelovati na svoju sredinu, ne bojei se da e ga sredina, kao i njegovu djecu o kojoj je duan brinuti se, izvesti iz islama i usmjeriti putem nemorala i nevjerstva, moe ivjeti u zemljama poput vicarske. Nadam se da e ti a i ostali muslimani, svojim radom, potenjem, trudom, islamskim moralom i drugim pozitivnim aktivnostima doprinijeti da islam u vicarskoj bude priznat i da narod u toj zemlji kroz pravi primjer iskrenih muslimana spozna vrijednost Allahove, d., vjere. To e lake moi postii ako si punopravni lan te zajednice, tj. ako ima dravljanstvo. Ja, inae, podravam pozitivnu integraciju muslimana u evropska drutva pri emu e muslimani svojim vrijednostima obogatiti ta drutva i pomoi im da se izvuku iz krize morala koja ih polahko, ali sigurno unitava. Pitanje: Odgovor: Ukoliko nisi siguran da e moi prouiti oboje, prije nego imam poe na ruku, ispravno je da odmah ui Fatihu, a da poetnu dovu izostavi. Fatiha je vanija, poto je njeno uenje farz (rukn), a uenje poetne dove (Subhaneke) sunnet. Kada imam poe na ruku idi za njim, bez obzira da li si dovrio uenje Fatihe ili ne, jer je slijeenje imama obavezno. Poslanik, s.a.v.s, veli: Imam je odreen da se slijedi, pa se s njim nemojte razilaziti. Kada uini tekbir i vi za njim to uinite, a kada na ruku ode i vi za njim ruku inite... (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabus-salati, br. 365.) Kada malo zakasnim na prvi rekat, da li je ispravnije da uim poetnu dovu (Subhaneke) ili da uim Fatihu? vicarska ne priznaje islam kao religiju. Poto sam stekao pravo na dvojno dravljanstvo ne znam kako da postupim kao musliman. Molim za savjet.
Stranica 238 od 416
Pitanje:
Trenutno formiramo demat. Odmah u startu suoili smo se s jednim problemom. Naime, u demat hoe da se ukljue kao punopravni lanovi neki ljudi za koje znamo da ine velike grijehe i zarauju novac na haram nain. Bojimo se da njihovim ukljuivanjem ne naruimo istotu demata, s obzirom da e oni plaati lanarinu s tim prljavim novcem. Da li da ih prihvatimo u na demat?
Odgovor: Smatram da je ispravno takve ljude ukljuivati u demat sve dotle dok smo sigurni da oni sa svojim negativnim idejama i djelovanjem nee moi demat okrenuti neeljenim pravcem. Smatram da ete inkorporiranjem tih ljudi u svoj demat na njih moi lake djelovati i tako promijeniti njihov odnos prema haramu, te da e oni jednoga dana postati vrsti i stabilni muslimani. to se tie novca koji e oni uplaivati na ime lanarine, taj novac za vas je halal, s obzirom da se s novcem ne prenosi grijeh, nego grijeh ostaje osobi koja je taj novac zaradila na haram nain. U sluaju da ti ljudi budu negativno djelovali i naruavali ugled i temelje demata, potrebno ih je na vrijeme iskljuiti kako opstanak demata na pravom putu ne bi doao u pitanje. Pitanje: Dok sam bila mala moj stric me tukao, kao i moju mamu. Proganjao nas je sve dok se nismo odselile. Ja mu nisam nikad nita naao uinila. Iako ga vie ni poznati ne mogu esto snivam snove u kojima me on proganja. ta da radim u pogledu tih snova i da li sam sa erijatske strane duna da ga smatram svojim stricem?
Odgovor: Da, on je tvoj stric (amida) i duna si se prema njemu odnositi kao prema stricu, dakle u granicama mogunosti odravati rodbinske veze. Njegovo nasilje prema tebi i tvojoj majci je grijeh koji, ako mu ne halalite, on nosi na budui svijet. Tamo ete moi svoje pravo postii i nepravdu koja vam je na dunjaluku poinjena s njegove strane ispraviti. to se snova tie, preporuujem ti da se posavjetuje s psihijatrom. Bilo bi dobro kada bi razmiljala o budunosti a ne o negativnom odnosu strica prema tebi i tvojoj majci u prolosti. Kada se sjeti strica, zamoli Allaha, d., da ga uputi na pravi put i da mu oprosti grijehe. Naravno, podrazumijeva se da u nastojanju da se oslobodite loih snova primjenjujete propise islama u vezi sa spavanjem. Pitanje: Odgovor: Smatram da je ispravno imama ispraviti u sebi, ne naglas, poto bi ispravljanje naglas moglo izazvati fitnet (nered). ini mi se da zabrana glasnog odobravanja imamu dok dri hutbu ima za cilj da sprijei fitnet (nered) koji bi mogao nastati odobravanjem ili osporavanjem imama za vrijeme hutbe. Poslanik, s.a.v.s, veli: Ko kae tako je dok imam dri hutbu, taj je progovorio a ko progovori njemu nema dume. (Ahmed, Musned, br. 681.) Nakon hutbe ispravno je imamu, nasamo, ukazati na greku. Da li je dozvoljeno ispraviti imama za vrijeme hutbe kada pogreno citira ajet?
Stranica 239 od 416
Pitanje: Odgovor:
Imam obiaj da po prestanku hajza operem kosu, a da se okupam, bez pranja kose, nakon sahat-dva. Da li je moj postupak ispravan?
Va postupak je pogrean poto je uslov za ispravnost gusula da razmak izmeu pranja jednog i drugog dijela tijela ne bude dui od perioda za koliko se voda na opranom dijelu moe osuiti. Isto pravilo vai i prilikom uzimanja abdesta, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne, to nisu djeca s dunjaluka, nego su to dennetska stvorenja koja je Allah, d., stvorio za tu svrhu. Djeca s dunjaluka koja umru prije punoljetstva bit e prilikom proivljenja ista kao i ostali ljudi tj. bie proivljena u dobi od trideset tri godine, visine Adema, a.s, ezdeset arina, i njegove irine sedam arina, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Pohaam drugi razred ekonomske kole i super odlika sam. Vjernik sam i druim se s drutvom koje prakticira islam. Moji ahbabi s kojima se druim uporno me nagovaraju da napustim ekonomsku kolu i upiem medresu, jer, kako oni kau, s ekonomskom kolom neu nita moi raditi to je muslimanu halal. Molim da mi date Va savjet. U Kuranu, u suri Et-Tur, 24. ajet, stoji da e Dennetlije sluiti djeaci nalik na biser skriveni. Da li su to djeca koja su umrla prije punoljetsva?
Odgovor: Vai ahbabi u potpunosti grijee. Naime, da bi ekonomsko poslovanje bilo u skladu s Allahovim, d., zakonima potrebno je da poslovni ljudi imaju znanje i volju. Ti kao musliman ima volju, jo ti je samo potrebno znanje. To znanje e stei u koli. I to vie bude imao znanja sve e lake moi raditi u skladu s propisima islama. Otuda, jedini nain da se ekonomsko poslovanje islamizira jeste da se muslimani koluju i da vrijednosti islama prakticiraju i promoviraju. Sutra, kada zavri kolovanje i postane, recimo, samostalni poduzetnik, imat e izbor, da li da posluje na kamatnom ili beskamatnom sistemu, da li da ljude vara ili poteno posluje. Ti e, naravno, poslovati po islamskim propisima daleko od kamata i varanja. Ako bude vrijedan, moi e pokazati prednosti i vrijednosti tog sistema, a to je najbolja dava. Na kraju elim naglasiti da su, po erijatu, muslimani duni imati dovoljan broj strunjaka u svim oblastima. Ako bismo, npr. imali manjak ljekara, a viak pravnika bili bismo svi grijeni; ako bismo imali viak hoda, a manjak ekonomista, takoe bismo svi bili grijeni itd.
Stranica 240 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li se smatra kamatom kada vlasnik robe kae da je njena cijena sto KM ako se plaa u gotovini i sto pedeset ako se plaa u ratama?
Ne, ta trgovina u sebi nema kamate jer vlasnik robe ima pravo da joj da cijenu koju eli, osim u situaciji kada vlada oskudica u toj robi. tavie, kad bi vea cijena, zbog odgaanja plaanja ili plaanja na rate, bila izraena u procentima to se ne bi smatralo kamatom. Sve prethodno vai za situaciju kada vlasnik robe direktno prodaje svoju robu kupcu koji mu plaa s odgodom ili na rate. Meutim, ukoliko se u taj proces umijea banka koja e umjesto kupca vlasniku odmah isplatiti robu da bi potom kupac otplaivao banci svoj dug uvean za iznos za koji je roba skuplja ako se ne plaa u gotovini, ta transakcija smatra se kamatnom i najstroije je islamom zabranjena. Dakle, ako se daje novac za robu (kupac plaa vlasniku robe) tu ne moe biti kamate, a ako se daje novac za novac (kupac plaa banci koja se pojavljuje kao zajmodavac) to je kamata ako zajmodavac vraa vie nego je pozajmio. Pitanje: Predvodio sam kao imam podne namaz. Navee sam se sjetio da sam bio bez abdesta. Naklanjao sam podne jer znam da namaz bez abdesta nije ispravan. Interesuje me da li sam duan obavijestiti dematlije da nisam bio pod abdestom kako bi i oni ponovo klanjali i ta raditi u pogledu onih koje ne poznajem, a klanjali su za mnom taj dan?
Odgovor: Namaz muktedija koji su za tobom klanjali ispravan je i nema potrebe da ih obavjetava. Ti si ispravno postupio kada si ponovo podne klanjao, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Namaz se ne prima bez abdesta. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabut-tahare, br. 329.) Pitanje: Da li se smatra kamatom kada kompanija napravi kue i onda ih banka otkupi pa potom prodaje po skupljoj cijeni i kae: ako plaa u gotovini cijena je sto hiljada a ako plaa na rate cijena je vea za est posto?
Odgovor: Ne, to nije kamata. Vlasnik imovine, pa makar to bila i banka ima pravo slobodno formirati cijenu robe i nekretnina i odrediti da pri gotovinskom plaanju cijena bude nia. Pitanje: Odgovor: Ukoliko preduzee daje zekat po propisu, Vi kao dioniar niste duni davati zekat jer uduplavanje zekata nije propisano. Ako to nije sluaj, tada ste to duni uiniti na jedan od sljedea dva naina: a) ako ste dionice kupili da biste s njima trgovali na njih ete, kada proe jedna hidretska godina, dati zekat dva i po posto (2,5 %) uzimajui u obzir njihovu vrijednost na dan kad ste postali obavezni dati zekat; b) ukoliko ste pak kupili dionice da biste na njima neto zaradili kroz profit koji ostvari preduzee, tada ete dati na ime zekata dva i po posto (2,5 %) i to na imovinu preduzea koja podlijee zekatu, a vodi se da ste vi njen nominalni vlasnik. Ukoliko niste u stanju saznati koja imovina preduzea je vae vlasnitvo, ili pak to tako nije definisano, tada ete davati zekat samo na zaradu koju ostvarite od tih dionica. Ta zarada ulazi u vau imovinu u pogledu nisaba i ostalih uslova za zekat i na tu imovinu se daje dva i po posto (2,5 %). Kupio sam dionice u jednom preduzeu u Sarajevu za pedeset hiljada konvertibilnih maraka. elim da znam kako za tu imovinu da izraunam zekat?
Stranica 241 od 416
Pitanje:
Ime mi je Safet. Prije pet godina oenio sam se krankom i imam dvoje djece. Brak smo sklopili pred matiarem. U meuvremenu smo oboje poeli prakticirati islam i elja nam je da se vjenamo erijatski. Da li je to mogue i gdje se moemo vjenati?
Odgovor: Va brak sklopljen pred matiarem, uz prisustvo svjedoka, pravno je validan, a vaa djeca roena su u pravno validnom braku. Naime, Poslanik, s.a.v.s, nije nareivao muricima da obnavljaju svoje brakove nakon prihvatanja islama. Zbog toga, smatram da nema potrebe ponovo praviti brani ugovor. Preporuio bih jedino da se sa suprugom dogovorite o mehru (vjenani dar), ija visina treba da bude prosjek vjenanih darova u mjestu iz kog ona dolazi. U tom pogledu mjesni imam vam moe pomoi. Ukoliko pak trebate potvrdu o erijatskom vjenanju da biste je pokazali nekoj instituciji koja to od vas zahtijeva, nema smetnje da se ponovo vjenate u pripadajuem medlisu islamske zajednice, uz napomenu da imam treba da upie datum vjenanja s vjenanog lista iz opine, a svjedoci bi trebalo da posvjedoe da ste se vi tada vjenali. Pitanje: Nedavno nam je dobrovoljni prilog za gradnju damije doao od osobe za koju sigurno znamo da stie imetak na haram nain. Moemo li mi taj prilog uzeti u tu svrhu?
Odgovor: Nema smetnje da taj novac uzmete za gradnju damije, ak i ako postoji opravdana sumnja da su zaraene na haram nain, jer se grijeh ne prenosi s novcem, nego ostaje s osobom koja je grijeh poinila. Nadalje, dobrovoljni prilog se tretira kao poklon (hedija) a znamo da je Poslanik, s.a.v.s, primao hedije i od nemuslimana za koje se pretpostavlja da se ne uvaju grijeha pri sticanju imetka. Bitno je da hedija, u osnovi, nije zabranjena muslimanu kao to je alkohol, svinja itd., da se njome ne ugroava privrenost islamu i muslimanima i da nije uslovljena neim to je muslimanu zabranjeno raditi. Pitanje: Odgovor: Nema smetenje da trgujete tom vrstom pia poto ne opija i nije tetno po zdravlje, te je kao takvo halal za upotrebu, a ono to musliman moe upotrebljavati time moe i trgovati. Da li nam je dozvoljeno trgovati bezalkoholnim pivom?
Stranica 242 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ljekar mi je dijagnosticirao ir na elucu i zabranio post u naredne tri godine. Jesam li ga duan posluati?
Ukoliko je Va ljekar struan i od povjerenja, dunost Vam ga je posluati, jer Vi imate status bolesnika, a Uzvieni Allaha kae: 'A ko bude bolestan ili na putu neka naposti isti broj drugih dana. Allah vam eli olakati a ne eli vam oteati.' (El-Bekare, 185.) Ukoliko biste postili, to bi vam predstavljalo optereenje koje ne biste mogli podnijeti, a Allah, d., kae da nas ne optereuje vie no to moemo podnijeti i da u vjeri nije propisao nikakve potekoe: 'Allah ne zaduuje nijednu osobu iznad njene moi.' (El-Bekare, 286.) '...i nije vam u vjeri propisao nikakve potekoe.' (El-Hadd, 78.) Poslanik, s.a.v.s, veli: 'Kada vam neto zabranim toga se klonite, a kada vam naredim, uradite koliko moete.' (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-itisami bilkitabi ves-sunne, br. 6744.) Kada s Allahovom, d., voljom ozdravite i budete u stanju postiti, proputene dane ete napostiti, a ako ne mognete to uiniti do kraja ivota, tada ete za svaki proputeni dan nahraniti siromaha. U sluaju da Vas smrt pretekne u tome, to e uiniti vai nasljednici iz imetka koji je ostao iza vas. Molim Allaha, d., da to prije ozdravite i budue ramazane u rahatluku postite. Jo bih napomenuo da prije svakog ramazana izvrite ljekarski pregled kako biste bili sigurni da li moete postiti ili ne.
Stranica 243 od 416
Pitanje:
Mui me veliki problem. Molim vas pomozite mi vaim savjetom i miljenjem. Popustila sam u uenju, a jedno vee sam probala travu i napila se iako sam estoko protiv toga. Uradila sam to nakon to sam saznala za probleme u braku mojih roditelja. Dva puta sam ula oca kako nekome govori na telefon: Ona misli da sam ja budala, da nita ne znam. Ubiu i nju i njega. Ona odlazi kod njega subotom i ostaje s njim satima. Niko ih ne smije uznemiravati, a kamoli ui kod njih. Onda je njegov ofer doveze kui kao da je ona neka linost. Uhvatiu ih jednom na djelu i sasuti mu arer u glavu... Ne znam ta da radim, da li da otvoreno razgovaram s ocem o tome to sam ula ili da tajno upozorim majku ili da odem u policiju i sve ispriam. I, ta vi mislite o ponaanju moje majke?
Odgovor: Problem u kom se nalazite rezultat je toga to vai roditelji ne potuju Allahove, d., propise. S tim problemima susreu se svi koji ne slijede te prirodne zakone. Oni koji te zakone poznaju ne ude se to u novinama mogu proitati strane vijesti o ubistvima, samoubistvima itd., jer znaju uzroke tih nemilih dogaaja. Uzroci su alkohol, droga, blud, prostitucija, la, krivokletsvo, nepravedno uzimanje tue imovine i prava... Kada bi se ljudi klonili tih stvari, a kojih bi muslimani trebalo strogo da se uvaju, onda bi problema sigurno bilo puno manje. Bilo kako bilo, islamski propis je da ena iz kue izlazi s dozvolom mua i kada za to ima potrebu. Ako izlazi ili putuje na put na kom moe biti ugroeno njeno dostojanstvo i ast, tada sa sobom mora imati mahrema. Dakle, ne moe putovati sama. Nadalje, muko i ensko koji mogu stupiti u brak ne smiju se osamljivati, jer kako u hadisu stoji kad se oni osame ejtan je trei. Vai roditelji su sve te propise prekrili i zbog toga nas ne treba uditi to se Vaa majka moda valera s tim mukarcem i to e va babo moda stvarno ostvariti svoju pretnju, jer time bi ejtanova spletka bila upotpunjena. Najveu nagradu, krunu (tad) dobiva od svojih pretpostavljenih onaj ejtan koji rastavi mua i enu, a ejtan koji zavodi vae roditelje ima izgleda da uspije jo vie, jer moe izazvati ubistvo Vae majke koje e uiniti va otac; on e poslije toga ili u zatvor ili e sam sebe ubiti, a Vi ete itav ivot patiti, moda se jo vie odati alkoholu i drogi i, na kraju, svi imate ansu da zbog svojih djela patite najveom patnjom na dunjaluku. Meutim, to je jo tee za takva djela predviene su najstranije patnje na buduem svijetu. Uzimajui u obzir injenicu da ste Vi svjesni, da ste protiv alkohola i droge, to znai da niste jo uvijek podlegli utjecaju ejtana, smatram da, uz Allahovu, d., pomo, moete imati znaajnu ulogu da se problemi u Vaoj porodici rijee i da se ne desi crni scenario koji je ejtan isplanirao. Prije svega, Vi trebate da budete vrsti, da ne podlijeete ejtanskom uticaju pa da opet ne pribjegnete alkoholu i drogama. Drugo, trebate se vrsto osloniti na Allaha, d., i biti mu pokorni, prije svega u izvravanju pet islamskih arta. Namaz spreava ovjeka da ini runa djela i nasilje. Nadalje, o tom problemu razgovarajte prvo s majkom. Ukoliko ona ini nemoral, pokaite joj kuda je to vodi. Ukoliko je ona potena, a njeni posupci dovode to pod znak pitanja, onda joj recite da ono to ona ini vodi ka sumnji i problemima i otvara vrata razaranju porodice. Zbog toga te nedoumice treba razjasniti. Ako je Vaa majka nemoralna, onda joj recite da se rastavi od vaeg oca, jer bolje je da se rastavi nego da va otac napravi vei belaj. Preporuio bih da nakon razgovora s majkom porazgovarate s ocem, na osnovu onog to ste uli od majke i da im, ako postoji mogunost za normalan nastavak braka, pomognete im u otklanjanju problema, a ako nema da im pomognete da se kao ljudi raziu, svako na svoju stranu. Jeste da je u tome svemu vama kao djetetu najtee, ali od dva zla treba birati manje. Uzvieni Allah, d., kae da ljudima ne ini nepravdu, nego ljudi nepravdu ine sami sebi. Zar nije bolje Vaim roditeljima da ive u ljubavi i slozi i brinu o svojoj djeci, pa makar uz dodatno strpljenje, nego da se tako ponaaju!? Molim Allaha, d., da Vam bude na pomoi, a Njegovu pomo treba zasluiti. Vratite se Njegovoj vjeri, Njegovim zakonima. Od vjere i njenih zakona imamo koristi onoliko koliko ih u ivotu primjenjujemo.
Pitanje:
Studiram ekonomiju. Prije izvjesnog vremena poeo sam se baviti privatnim biznisom. Obratio sam se islamskoj banci za kredit, ali mi nije odobren uz obrazloenje da banka ne daje kredit novoosnovanim firmama. U meuvremenu sam saznao za jednu mikrokreditnu organizaciju koja na hiljadu KM odobrenog kredita uzima dodatnih dvadeset maraka, tako da moram vratiti hiljadu i dvadeset. Molim Vas da mi objasnite da li je to kamata.
Odgovor: Ukoliko se radi o minimalnom iznosu kao to je spomenuti sluaj-postoji realna mogunost da tu nema kamate, jer spomenuta organizacija ima trokove za obradu predmeta svojih klijenata, a to po islamskim propisima ima pravo naplatiti. Nadalje, postoji i inflacija koju treba uzeti u obzir. Prema tome, postoji realna mogunost da se trokovi obrade predmeta klijenta i inflacija uklapaju u tih dvadeset maraka i da tu nema kamate. U svakom sluaju, preporuio bih Vam da o tom pitanju jo porazgovarate s predstavnicima spomenute organizacije i od njih uzmete relevantne podatke da li se radi o kamati ili ne. Pitanje: Odgovor: Da, Vama je dunost da tu sliku uklonite, s obzirom da je stavljanje slike umrle osobe na nian neislamski in. Preporuujem Vam da to uradite u dogovoru s vaim imamom i bliim nasljednicima Vae majke, kako biste izbjegli eventualne nesporazume s obzirom da mnogi nai muslimani ne znaju islamske propise u vezi s mezaristanom. Preporuio bih vam, takoer, da nakon to se o tome dogovorite in uklanjanja slike ili zamjene niana uinite javnim kako bi i drugi uzeli pouku i poveli se za vama u tom ispravnom postupku. Pitanje: Odgovor: Za duma-namaz imama zamjenjuje osoba koju je imam, odnosno glavni imam, odredio. U sluaju da to oni ne urade mutevelija bi trebalo da odredi osobu koja zna odrati hutbu i dumu klanjati. U situaciji da takav postupak moe dovesti do cijepanja i svae u dematu ispravnije bi bilo, po mom shvatanju, klanjati samo podne koje bi predvodila osoba koja najbolje zna uiti u Kuranu, a koja bi, s preporukom mutevelije prela pred demat, a Allah, d., najbolje zna. Ako je imam odsutan, ko ga moe zamijeniti na hutbi i duma-namazu? Na nianu moje majke nalazi se slika veliine 30 puta 30 cm. Treba li je ukloniti sa niana?
Stranica 245 od 416
Pitanje:
Na poslu sam ponekad izloena ponudi mita od pacijenata ili njihove rodbine, ali, hvala Allahu, d., to me ne dovodi u iskuenje, jer se uspjeno suzdravam da to uzmem. Ono to mi zapravo predstavlja problem jeste hedija koju takoer odbijam primiti to me, osim to izaziva podsmijehe i snebivanja radnih kolega dovodi u nezgodne situacije gdje pacijenti ili njihova rodbina ponekad bukvalno tre za mnom po hodniku i pokuavaju mi uruiti hediju ili me ekuju ispred klinike po zavretku radnog vremena. Ponekad to ini rodbina za vrijeme hospitalizacije pacijenta, a ponekad to pacijenti sami ine, najee po izljeenju, tokom kontrolnih pregleda. No, ja to i dalje odbijam jer se plaim da je to haram, smatrajui u isto vrijeme da za svoj rad i utroeno vrijeme dobijam naknadu kroz plau. Meutim, nakon to je, prije neki dan, moj mentor bio neposrednim svjedokom takve situacije, pozvao me u namjeri da me upozori da odbijanjem hedije vrijeam svoje pacijente te da je to jedan od naina na koji pacijent eli da zahvali svom ljekaru. Osim toga, rekao mi je da se on, kada vidi da mi pacijenti nose hediju, ponosi sa mnom kao svojim akom, jer je to potvrda uspjenosti njegovog mentorstva. Meni je to 'upozorenje' teko prihvatiti, osobito zbog toga to je velika veina naih pacijenata socijalno ugroena i to znam da oni, kada odvoje za hediju, odvoje od svojih i od usta svoje djece. Kako da postupam ubudue?
Odgovor: Smatram da bi bilo dobro da se pri odjelu na kome radite omogui uplata hedija na blagajni na ime osobe kojoj se eli uputiti hedija i da se napravi pravilnik o dodjeli i raspodjeli hedija i oglasi na oglasnoj ploi: recimo da osobi (ljekaru ili nekom drugom uposleniku) na ije ime je hedija uplaena pripadne 70 posto, odjelu na kom radi 20 posto, a za humanitarne svrhe 10 posto. Smatram da je vrlo vano omoguiti ljudima da na dostojanstven nain zahvaljuju jedni drugima, jer u jednom dobrom hadisu, koji prenosi Tirmizi u Sunenu, stoji da osoba koja ne zahvaljuje ljudima nije zahvalna Allahu, d.. Nadalje, pokloni razvijaju ljubav meu ljudima, to je itekako vano i potrebno. Meutim, treba omoguiti ljudima da poklone daju draga srca, ne pod pritiskom nekog nakaradnog obiaja koji je kod nas ponekad prisutan ili pak mita to je jo gore. injenica je da se hedija i baki vrlo lahko pretvore u mito (korupciju), a u islamu su prokletene osobe koje daju, uzimaju ili posreduju u mitu. Ljudi kada su u nevolji, pa i nakon izbavljenja iz nevolje, vrlo esto se ne ponaaju normalno. Otuda mnogi, kada dadnu takve hedije, dok odlaze, u sebi proklinju ili psuju one kojima su hediju dali. Omoguavanje davanja hedija na transparentan nain jedini je put da se zatiti dignitet osobe koja prima hediju, te omogui da osoba koja eli dati hediju to uini slobodno, bez bilo kakvog pritiska, iz iste elje da se zahvali. Pitanje: Odgovor: Ne, izlaskom na ulicu otkrivena ena nee izgubiti abdest, ali ena ini grijeh kada se na javnom mjestu pojavljuje otkrivena, shodno grijesima koje izazove, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne, ne moe, s obzirom da je svinjska mast neista, a ne postoji potreba za njenom upotrebom imajui u vidu injenicu da postoje masti koje su iste i mogu se koristiti u lijeenju Vae bolesti.
Da li ena gubi abdest ako otkrivena izie na ulicu?
Imam problema s koljenom. Mogu li ga masirati svinjskom mau?
Pitanje: Odgovor:
Da li su humanitarna drutva duna davati zekat na svoju imovinu?
Ne, humanitarna drutva, u osnovi, nisu duna davati zekat na svoju imovinu zbog toga to je njihova imovina namijenjena siromanima, dakle, onima kojima se daje zekat. Prema tome, nema potrebe da ta drutva daju, a potom uzimaju zekat da bi ga dijelila siromanima. Pitanje: Poznato mi je da je mukarcima, po erijatu, zabranjeno nositi zlato u vidu nakita, zlatnog sahata i slino. Meutim, ukoliko musliman, recimo, nosi zlatni nakit i time ini veliki grijeh da li je na to zlato duan davati zekat?
Odgovor: Da, svakako, musliman je duan na zlato koje posjeduje i koje ispunjava predviene uslove davati zekat, pa makar to zlato koristio na nain koji je zabranjen (haram). Naime, grijeh koji ovjek eventualno ini ne smije biti uzrok ili povod injenju drugog grijeha. Dunost je svaki grijeh izbjegavati, posebno u situaciji poput navedene, poto je nedavanje zekata vei grijeh nego da mukarac nosi zlato, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Rodila sam na "carski rez" i poslije poroda samo 15 dana imala postporoajno krvarenje. Kada sam pitala doktoricu zbog ega mi je tako rano prestalo krvarenje, rekla je da je prilikom operacije dobro iistila maternicu pa je bilo za oekivati da mi nifas nee vremenski biti potpun. Zanima me jesam li bila duna u preostalom vremenu obavljati namaz i da li je trebalo da se smatram istom?
Odgovor: Da, trebalo je da se smatrate istom i da klanjate, jer im krv nakon poroda prestane ena je ista, pa makar krvarenje trajalo jedan dan ili ga ne bilo nikako. S obzirom da vam je broj proputenih namaza poznat i njihovo naklanjavanje mogue bez potekoe, duni ste proputene namaze naklanjati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Smatram da Vam namaz nee biti pokvaren ako su Vae tijelo i odjelo i dalje ostali isti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, moete to uiniti ukoliko nemate nikakve mogunosti da podnevske i ikindijske farze klanjate u njihovom vremenu, a Allah, d., najbolje zna. Na poslu ne mogu klanjati. U toku radnog vremena proe mi ikindija. Mogu li prije polaska na posao, u podnevskom vremenu, klanjati uz podne i ikindiju? Znam da mogu klanjati s djetetom u naramku. Da li e mi namaz biti pokvaren ako je dijete obavilo nudu u pamperice dok ga drim klanjajui?
Stranica 247 od 416
Pitanje:
Dan roenja moga djeteta meni je najsretniji u ivotu i tog dana se rado sjetim svake godine. Je li mi dozvoljeno taj dan obiljeiti na normalan i halal nain? Dakle, ne klasina proslava roendana gdje je prisutno ono to je muslimanima zabranjeno, niti ona koja lii na kranske, nego interno u krugu obitelji, prigodnim darom za dijete i uz tortu.
Odgovor: Preporuio bih Vam da vae dijete usreite tako da mu svaki dan bude najsretniji dan u ivotu. Obiljeavanje roendana, pa makar na nain koji ste zamislili, ipak, nije dio islamske tradicije, nego vid slijeenja drugih tradicija. Naravno, slijeenja drugih tradicija nije uvijek zabranjeno ili pokueno u islamu, ali u konkretnom sluaju, injenica je da Poslanik islama, s.a.v.s, nije obiljeavao svoj roendan, niti roendan svojih blinjih, mada je za to imao priliku. To govori u prilog da njegovi sljedbenici na isti nain treba da postupaju kada je obiljeavanje roendana u pitanju. Pitanje: Prije etiri mjeseca izbacio sam alkohol iz svoje prodavnice. ini mi se da u morati ponovo da ga vratim na police jer je broj muterija naglo opao. Mogu li alkohol drati u prodavnici ako svu zaradu na njemu dam za Islamsku zajednicu?
Odgovor: Prokletstvo je na sve koji imaju bilo koju vezu s alkoholom u procesu proizvodnje i potronje. Prema tome, zabranjeno je muslimanu u tom lancu uestvovati, pa makar od prodaje ne uzimao profit. Podsjetio bih da je beriet u onome to je halal, pa makar to bilo malo u naim oima, dok u haramu nema berieta, makar zarada bila ogromna. Uz sve to, treba znati da haram za sobom povlai dunjaluku i ahiretsku odgovornost. Savjetujem vam da se strpite i da ne vraate alkohol u svoju prodavnicu bez obzira na prividne gubitke, jer ko se strpi uvajui se grijeha, neka se nada pomoi od Allaha, d., koji kae: '...a ko se bude Allaha bojao, On e mu dati neki izlaz i dat e mu opskrbu odakle se i ne nada, a ko se pouzda u Allaha, On mu je dosta. Zaista Allah ispunjava svoju odredbu. ' (Et-Talak, 2-3.) Molim Allaha, d., da vam da zadovoljstvo u onome to je halal. Pitanje: Odgovor: Kamata je prljav imetak koji musliman ne smije uzimati. Ukoliko se zbog nepostojanja banaka koje posluju na principima islama novac mora drati u bankama koje posluju na kamatnom principu i preko njih poslovati, rjeenje je da se dobivena kamata da u humanitarne svrhe od kojih vlasnik novca nema direktne koristi. Jedino porez koji je nastao na osnovu tih kamata moe se kamatama izmiriti, dok porez nastao iz bilo kojih drugih aktivnosti ne moe, a Allah, d., najbolje zna. Moe li se, po erijatu, kamata troiti na ime izmirenja poreskih obaveza?
Stranica 248 od 416
Pitanje: Odgovor:
Poznato Vam je da neki muslimani koji ine velike grijehe odlaze na had. Da li je njihov had ispravan ako i poslije hada nastave initi velike grijehe?
Svi ljudi grijee, neko manje neko vie i svi ljudi imaju ansu prije no to dua pone izlaziti i ne nastupi Kijametski dan da se pokaju i da im pokajanje bude primljeno. Posebnu ansu za pokajanje ima osoba koja odlazi na had zbog posebnog ambijenta, posebnog vremena i prostora na kojima se nae za vrijeme obavljanja hada. injenica da je ovjek inio velike grijehe prije hada i da e grijeiti poslije hada nisu smetnja da had bude primljen. Meutim, veliki grijesi poslije hada mogu biti znak da had moda nije primljen, a i ako je primljen, oni ponitavaju njegovu vrijednost poto nakon primljenog hada osobi bivaju oproteni grijesi uinjeni prema Allahu, d.. Treba istai da mogunost da ovjek nekon pokajanja ponovo uini grijeh ne smije biti prepreka da do pokajanja doe, kao to grijeenje ne smije biti prepreka injenju dobrih djela. Vjernik musliman, bez obzira koliki grenik bio, ne smije gubiti nadu u mogunost oprosta i izbavljenja iz Dehennema, jer samo oni koji su zalutali gube nadu. Uzvieni Allah rijeima Ibrahima, a.s., kae: 'Ko moe gubiti nadu od milosti svoga Gospodara, osim onih koji su zalutali.' (El-Hidr, 56.) Pitanje: Mome muu vrlo esto dolaze gosti i to mi ne predstavlja neki poseban problem. Meutim, problem je kad se ponekad razbolim a on i tada trai da ja sluim goste. Mogu li ja od njega zahtijevati da ne prima goste dok sam ja bolesna?
Odgovor: Iako su islamski pravnici sloni da ena nije duna sluiti mua, smatram da ona ima prava i odgovornosti kao i mu, jer Uzvieni Allah kae: One imaju isto tolika prava kao i dunosti... (El-Bekare, 228.) Prema tome, ena mora, kako mu radi i privreuje da bi izdravao porodicu, raditi u kui i voditi rauna o kui. Poslanik, s.a.v.s, kada mu se kerka Fatima, r.a, poalila na uljeve od rada, presudio je da ona radi poslove u kui a njen mu Alija, r.a, napolju. U situaciji kada je i supruga u radnom odnosu mu je duan da joj pomogne u kui, bilo lino, bilo da joj osigura poslugu. Naravno, mi moramo voditi rauna o islamskoj gostoljubivosti. Poslanik, s.a.v.s, veli: Ko vjeruje u Allaha i Sudnji dan neka lijepo doeka gosta. (muttefekun alejhi). Meutim, to ne znai da mu treba preoptereti suprugu zbog estih gostiju koji mu dolaze. Danas postoje mnogi naini da se gosti lijepo doekaju a da se domaica ne optereuje. Mu treba posebno biti paljiv kada mu je supruga bolesna. Uzvieni Allah dao je bolesniku mnoge olakice: da namaz klanja onako kako moe, da ne posti, pa ak i u borbu da ne ide, itd. Ako je Allah, d., dao takve olakice, zar da mu bude osor i grub i ne vodi rauna o potrebama bolesne supruge!? Skreem panju muevima da su najbolji muslimani meu njima oni koji su najbolji prema svojim suprugama, te da je nasilje i nepravda (zulm) tama na Sudnjemu danu, pa se nepravde i nasilja treba dobro uvati. Prisiljavanje bolesne supruge da usluuje goste sigurno je nasilje.
Stranica 249 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je po erijatu dozvoljeno davati i uzimati kaparu?
Kapara je vid garancije koju kupac daje trgovcu i njome potvruje svoju namjeru da kupi odreenu robu. U sluaju da se kupoprodaja realizira, kapara ulazi u ugovorenu cijenu robe, a u sluaju da kupac odustane, kapara ostaje trgovcu kao vid nadoknade za nastalu tetu. Prema tome, kupac ima pravo izbora da dovri kupoprodaju ili da izgubi kaparu. Veina uenjaka smatra da davanje i uzimanje kapare nije dozvoljeno jer se time uslovljava da trgovac dobije novac bez davanja bilo kakve protivvrijednosti, a takav postupak se smatra uzimanjem tueg imetka na nedozvoljen nain to je Kuran izriito zabranio ajetom: O vjernici, jedni drugima na nedozvoljen nain imanja ne prisvajajte. (En-Nisa, 29.) Na tom stanovitu su i tri mezheba: hanefijski, malikijski i afijski. Uprkos injenici da veina uenjaka stoji na stanovitu da kapara nije dozvoljena smatram da ima dovoljno erijatskih dokaza koji dokazuju suprotno jer su po svojoj snazi jai, posebno ako se uzme u obzir da prethodni ajet svojim opim znaenjem ne obuhvata kaparu. Jer, kapara nije uzimanje tueg imetka nepravedno, nego pravedna naknada za odustajanje od obeane kupovine, te da je hadis koji govori o zabrani kapare slab (daif) to, nesumnjivo, svojom analizom potvruje imam E-evkani, kao to je slab i hadis u kom Poslanik, s.a.v.s, dozvoljava kaparu. (Vidi: Nejlul-evtar, 5/182.) U prilog dozvoljenosti davanja i uzimanja kapare jasno govore sljedei dokazi: a) Namjesnik Omer ibn el-Hattaba u Mekki Nafi ibn Abdul-Haris kupio je kuu od Safvana ibn Umejje za etiri hiljade dirhema, u namjeri da je pretvori u zatvor, uz uslov da e, ako Omer s tim ne bude zadovoljan, Safvan dobiti etiri stotine. Taj uslov Omer, r.a, je odobrio. (Ibn Rud, Bidajetulmudtehid, 2/135, Ibn Kajjim el-Devzijje, Ilamul-muvekkiine, 3/401.) b) Buharija u Sahihu navodi dvije presude kadije urejha koje mogu posluiti kao dokaz dozvoljenosti kapare. Prenosi se od Ibn Sirina da je neki ovjek rekao drugome koji iznajmljuje jahalice za putovanja: Dae mi jahalicu, pa ako ne krenem na put do tada tvoje je toliko i toliko. Poto nije krenuo, urejh je presudio da d obeani iznos rekavi: Ko se dobrovoljno, bez prisile, obavee na neto to je dozvoljeno, duan je to izvriti. Drugu presudu, takoer, prenosi Ibn Sirin. U njoj stoji da je neki ovjek kupio hranu i rekao trgovcu: Ako ne doem do srijede ova kuporpodaja je nitavna. Poto nije doao, urejh je presudio protiv kupca rekavi mu: Ti si iznevjerio. (Sahihul-Buhari, Babu ma jeduzu minel-itirati ves-sunja fil-ikrar.) I Ibnu Kajjim el-Devzijje prvu presudu kadije urejha uzima za dokaz dozvoljenosti kapare. (Vidi: Ilamul-muvekkiine, 3/400.) c) Tradicija (urf) je da trgovci ugovaraju naknadu tete nastale kanjenjem ispunjavanja ugovora, a kapara nije nita drugo do naknada tete koja nastaje neispunjavanjem ugovorene kupoprodaje od strane kupca. S obzirom da se ta tradicija ne kosi sa erijatskim propisima, nema smetnje da se i primjenjuje. d) Smatram da se kaparom titi trgovac od bilo kakve zloupotrebe prava izbora od strane kupca i da je to u duhu erijata. I, na kraju, jo bih napomenuo da bi bilo dobro precizirati datum do kada kupac mora realizirati ugovor, kako bi se izbjegla vea teta po trgovca od same kapare koju je dobio, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 250 od 416
Pitanje:
Ugovaram poslove za razliite firme, tj. upuujem potencijalne klijente tim firmama, a one mi zauzvrat priznaju deset posto od postignute zarade. Da li mi je halal uzimati taj procenat?
Odgovor: Imajuu u vidu injenicu da vi inite uslugu tim firmama i da je cijena vae usluge jasno precizirana time to je izraena u procentu ostvarene zarade (profita), vi imate pravo i halal vam je ta zarada, naravno, pod uslovom da ne dajete pogrene podatke prilikom pridobijanja klijenata i da su poslovi koje propagirate dozvoljeni (halal), a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Prije svega, treba naglasiti da nita ne moe nadoknaditi rtve nevinih ljudi pobijenih naoigled itavog svijeta i da nita ne moe sprati ljagu i odgovornost svih onih koji su bili u mogunosti da pokuaju taj masakr sprijeiti, a to nisu uradili, bilo o kome da se radi. Po erijatu, nasljednici nepravedno ubijenog imaju pravo na oprost, odmazdu ili krvarinu. Ukoliko nasljednici ne ele ili neko od njih nee da oprosti, tada ostaje izbor izmeu odmazde i krvarine. U sluaju srebrenikog masakra nema mogunosti odmazde, tako da vam je ostala jedino mogunost naplate krvarine. Normalno bi bilo da krvarinu plati Srbija i Crna Gora i ja bih volio da udruenja Srebreniana na tome insistiraju, naroito imajui u vidu da e ta (nova) drava biti proglaena agresorom i da e na osnovu te presude morati platiti sve ratne odtete Bosni i Hercegovini. Meutim, ukoliko Ujedinjene nacije ili Holandija insistiraju da vam plate odtetu kako bi ublaile svoj dio odgovornosti, imajui u vidu da su omoguile da se poini masakr, smatram da nema smetnje da odtetu uzmete, ali nemojte odustati od krvarine koju e vam biti duna Srbija i Crna gora nakon to bude proglaena agresorom na Bosnu i Hercegovinu. Pitanje: Moja ena nosila je nikab nekoliko godina. Prije mjesec dana ona je nikab skinula i sada nosi samo mahramu. Ja sam pred odlukom da se s njom zbog toga razvedem. Molim za savjet. Poginula su mi dva sina u Srebrenici. Ukoliko Ujedinjene nacije isplate odtetu porodicama rtava u Srebrenici, da li e mi biti halal uzeti taj novac?
Odgovor: O slinim pitanjima sam ve nekoliko puta davao odgovor u Novim horizontima, tako da se detaljni odgovori mogu nai u prijanjim brojevima. Ono to elim jo jednom da potvrdim jeste da nikab ne bi smio biti predmetom rasprave meu suprunicima muslimanima jer je i u vrijeme Poslanika, s.a.v.s, bilo muslimanki koje nikab nisu nosile. tavie, iz odreenih hadisa moe se implicitno razumjeti da su bile u veini, poto se posebno isticalo ako je neka od njih nosila nikab. Prema tome, nikab i mahrama su sunnet i o tome muslimani ne bi trebali raspravljati. ene kojima se svia nikab i koje se osjeaju rahat u nikabu neka ga nose, a one koje u tome osjeaju potekou i ne mogu podnijeti teret odgovornosti nikaba, neka ga skinu. Potovani brate, budi sretan to ti se ena islamski oblai, to pokriva svoja stidna mjesta, to pokriva svoju kosu. Da zna samo koliko mi pitanja dolazi u kojima se muevi ale da im ene nee kosu da pokriju! I, na kraju, da istaknem da bi sebi, svojoj eni i svojoj djeci uinio nepravdu (zulum) ukoliko bi se razveo samo zato to ena nee da nosi nikab, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 251 od 416
Pitanje:
Kada sam se enio vjerenica mi je obeala da e se pokriti nakon vjenanja. Meutim, evo prolo je ve pet godina, a ona nikako da stavi mahramu na glavu. Dodue, sve ostalo u pogledu oblaenja je islamski, izuzev mahrame. Lijepo sam je savjetovao, donosio joj kasete o pokrivanju, ali bez uspjeha. Imam li ja opravdanje da nastavim s njom ivjeti u braku?
Odgovor: Nema smetnje da sa svojom suprugom nastavite ivjeti u braku, jer injenica da ona nee da pokrije kosu nije smetnja za ispravnost vaeg braka. Ono to je za Vas najbitnije jeste da ste prema njoj izvrili svoju obavezu time to ste je lijepo savjetovali i dokaze joj donosili. Ona e na Sudnjem danu odgovarati za svoje grijehe, pa i za nepokrivanje kose i nee moi vas optuiti da joj niste nareivali dobro a odvraali od zla. Preporuio bih Vam da ne gubite nadu i da je pokuate uputiti enskom drutvu koje uiva i osjea rahatluk u islamskom nainu odijevanja. Elhamdu lillah, danas takvo drutvo nije teko nai. Uz to, moli Allaha, d., da joj omili mahramu. Pitanje: U mom mjestu drava je 1948. god. nacionalizovala umu jednog zemljoposjednika. Danas, iako denacionalizacija nije izvrena, unuci tog zemljoposjednika, inae poznati i ugledni ljudi, sijeku tu umu. Imaju li oni na to pravo?
Odgovor: Ako uzmemo da je ta nacionalizacija bila nepravedna i zakonski neutemeljena, tada neupitno dolazimo do zakljuka da nasljednici imaju pravo na nepravedno nacionalizovanu imovinu. U konkretnom sluaju, problem je samo u tome to pravni nasljednici nisu zakonski utvreni, tako da postoji mogunost da samo neki od njih to pravo koriste, kao to postoji mogunost da neko od njih uzme vie nego to mu pripada. Otuda bih preporuio da se u svim slinim situacijama saeka denacionalizacija kako bi se utvrdili nasljednici i tako omoguilo da svako od njih dobije svoje pravo. Pitanje: Majka mi je nedavno preselila na ahiret. Imala je kredit u banci koji je djelmino otplatila. Isto tako, kod jedne osiguravajue kue imala je osiguranje na ivot. Moemo li od tog osiguranja isplatiti kredit i ta emo raditi sa ostatkom novca?
Odgovor: Islamski pravnici smatraju da osiguranje na ivot nije dozvoljeno. Prema tome, novac dobijen na taj nain nije halal. Preporuujem Vam da novac dobijen od osiguranja date u humanitarne svrhe, a da dug banci platite iz imovine koja je ostala iza vae majke. Uz to, puno inite dovu za vau majku i molite Allaha, d., da joj oprosti grijehe, jer uzimanje kamatnog kredita, ukoliko nije u pitanju nuda, veliki je grijeh.
Stranica 252 od 416
Pitanje:
ivim u jednoj zemlji Evropske unije u kojoj sam zavrila kolu i trenutno radim u uredu kao matiar. Interesuje me da li mi je ovaj posao halal s obzirom da vjenajem osobe koje su, uglavnom, godinama ivjele vanbrano?
Odgovor: Smatram da nema smetnje da radite taj posao, jer Vi, ustvari, imate ulogu svjedoka, a svjedoenje je dozvoljeno, a ponekad i obavezno. Uzvieni Allah kae: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite. (El-Maide, 8.) Dakle, Va posao je svjedoenje da odreene osobe stupaju u brak pod uslovima koje dotine osobe poznaju i priznaju. Prema tome, Vi samo svjedoite ono to svojim oima vidite, dakle ono to je istina. Uz istinito svjedoenje, bitno je da nema harama kao to je osamljivanje s mukarcima koji vam nisu mahrem ili neeg drugog to bi Vas moglo odvesti u nemoral ili da poinite neki drugi grijeh. Sve dok priroda posla nije takva da zbog njega morate initi velike grijehe, ili ustrajavati u malim grijesima, takav posao Vam je dozvoljen, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 253 od 416
Pitanje:
U 45. broju Novih horizonata na pitanje da li je dozvoljeno trgovati bezalkoholnim pivom dali ste potvrdan odgovor to me je, moram priznati, kao muslimana zbunilo! Moj razum, uvaeni profesore, ne moe pojmiti da jedan musliman moe trgovati, a to znai i normalno konzumirati to pivo bez ikakve nelagodnosti. Pitam se, zapravo, na osnovu ega ste dozvolili trgovinu tim piem. Razlog zbog kojeg ovo piem jeste to sam doao do podataka koji nesumnjivo potvruju da ne postoji, zapravo, bezalkohono pivo. Pitam Vas, smatrate li zaista da takvo to postoji? Ja lino sumnjam, kao i mnogi koji ga koriste, a vi znate kako se tretiraju sumnjive stvari u islamu!! Krenimo redom, u djelu 'Poroci', autor ebib bin Ali el-Hadiri (Porodina biblioteka, tree izdanje, Visoki saudijski komitet za pomo BiH i Centar 'Kralj Fahd' u Sarajevu) na strani 52 doslovno pie: 'Pivo spada u opojna pia zbog toga to u sebi sadri alkohol i ne postoji bezalkoholno pivo , pa i pored toga to su neki zapadnjaci i Nijemci dali takvo ime blagom pivu'. A na strani 54 autor na osnovu hemijskih analiza konstatuje dalje kako su neka istraivanja pokazala da svako bezalkoholno pivo u sebi sadri od 0,5 do 1,7% alkohola !!! A Poslanik, s.a.v.s, jasno nam poruuje da ono to je zabranjeno u velikim koliinama zabranjeno je i u malim koliinama! Uvaeni profesore, da li mi sada moete rei da li je trgovina ovom tekuinom od jema dozvoljena, ako jeste ime to argumentirate, a ako pak sada smatrate suprotno od prvobitnog stanovita onda se nadam da ete o tome obavijestiti Vae cijenjene itaoce. Neka vas Allah, d., obilno nagradi!
Odgovor: Na ovo pitanje odgovarao sam vie puta, tako da je odgovor u broju 45 bez detalja i dokaza. Dokazi koje iznosi na brat, a koji govore da u bezalkoholnom pivu ima alkohola i da, ustvari, ne postoji bezalkoholno pivo, bili su mi poznati kada sam rekao da je bezalkoholno pivo halal. Prema tome, ja nisam govorio o pivu u kojem ima alkohola, pa makar to na ambalai tako pisalo, nego o pivu u kojem stvarno nema alkohola i koje kao takvo ne opija kada bi se pilo u velikim koliinama. Smatram da bezalkoholno pivo postoji i moe se proizvoditi, tako da i dalje ostajem na prethodnom stanovitu. Naime, kada govorimo o bezalkholnom pivu mi, ustvari, govorimo o soku od jema koji ne opija i nije tetan po ljudski organizam i kao takav ne razlikuje se od sokova napravljenih od jabuke, kruke, groa, datula itd. Zato bi sok od jema bio zabranjen, a sok od jabuke dozvoljen?! Sve dok sokovi ne opijaju u velikim koliinama i dok nisu tetni po zdravlje smatramo ih dozvoljenim. Onoga trenutka kada sok od jema ili bilo ega drugog bude opijao kada se popije u velikim koliinama, tada emo rei da ga je haram piti u malim koliinama i tada e se na taj sok odnositi spomenuti hadis. Ono to sam predlagao i to predlaem jeste da sok od jema ima drugaiju ambalau i da se ne zove pivom kako se ne bi stekla pogrena predodba o osobama koje taj sok piju. Ne bi bilo prijatno vidjeti hadiju sa flaom na kojoj pie pivo, pa makar mu ono u osnovi i bilo halal. U svakom sluaju, zahvaljujem se naem bratu na brizi i aurnosti i molim Allaha, d., da ga obilato nagradi, uz napomenu da kako je opasno za neto to je haram rei da je halal, isto je opasno za neto to je halal rei da je haram. Za dozvoljenost soka od jema u kome nema alkohola i koji ne kodi ljudskom organizmu kod mene nema nikakve sumnje i to ne spada u sumnjiva pitanja, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 254 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ako sam klanjao farz-namaz, mogu li se pridruiti bratu koji je tek stigao u damiju kako bi i on klanjao u dematu?
Da mu se pridrui kako biste oformili demat i kako bi on postigao sevape demata, za tebe je sadaka-dobro djelo koje je Poslanik, s.a.v.s, preporuio. Ahmed prenosi od Ebu Seida elHudrija da je neki ovjek uao u damiju, a Poslanik, s.a.v.s, je ve bio klanjao sa svojim ashabima. Tada je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ko e ovome dati sadaku time to e s njim klanjati. Ustao je jedan ovjek i s njim klanjao. (Musned, Musned Ebu Seida el-Hudrija, br. 10.980) Ti e, dakle, nanijetiti nafilu, a on e, naravno, nanijetiti farz namaz. Pitanje: ivim s muem u inostranstvu. Svake godine, za vrijeme godinjih odmora, dolazimo u Bosnu i uvijek se suoavam s istim problemom, jer mu insistira da veinu vremena provedem kod njegovih roditelja, a ja bih eljela da vie vremena provedem kod svojih. Ko je od nas dvoje u pravu?
Odgovor: Kako on ima obaveze prema svojim roditeljima, tako i ti ima prema svojim, kako on ima obaveze prema puncu i punici, tako i ti ima prema svekru i svekrvi. Upravo zbog toga ja bih Vaem muu preporuio da ima razumijevanja za Vas, tako da vie vremena provedete kod svojih roditelja. Naravno, nemojte zaboraviti da su se punac i punica zaeljeli svoga zeta, kao to su se svekar i svekrva zaeljeli svoje snahe. Nemojte im uskratiti njihovo pravo i pokuajte uraditi tako da svi budu zadovoljni. Pitanje: Vlasnik sam restorana u kojem ne drim alkohol. Ponekad dobijem ponudu da restoran iznajmim svatovima koji e u njemu piti alkohol. Da li mi je to dozvoljeno?
Odgovor: Pravno gledano, dozvoljeno Vam je iznajmiti restoran takvim svatovima pod uslovom da ugovor o iznajmljivanju ne sadri klauzulu koja je erijatom zabranjena, kao na primjer da Va restoran osigura alkohol ili poslugu koja e svatove alkoholom sluiti. To to e oni u restoranu raditi nije vaa odgovornost. S druge strane, moralno bi bilo da ne iznajmljujete spomenuti prostor onima za koje znate da e u njemu raditi neto to je u suprotnosti s islamskim uenjem, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Pravno gledano, Vama je to dozvoljeno jer se grijeh ne prenosi s novcem, nego ostaje kod osobe koja je grijeh poinila. Meutim, moralno bi bilo da od takve osobe ne posuuje novac, ve da je savjetuje da se tog zla kloni, a ako nastavi s tim hravim i po drutvo izuzetno opasnim poslom da je prijavi nadlenim organima kako bi je silom zaustavili. Da li mi je halal pozajmiti novac na beskamatnoj osnovi od osobe za koju sigurno znam da je taj novac zaradila trgujui s drogom?
Stranica 255 od 416
Pitanje:
Pitanje talkina umrlom aktualizira se na naim prostorima s vremena na vrijeme, posebno kada se desi da imam u novom dematu odbije da ga ui, ili pak dematlije to zabrane imamu, to nije rijedak sluaj. Moe li se neto uiniti da se to pitanje stavi ad akta?
Odgovor: To pitanje, kao i njemu slina, o kojima se razilaze nai muslimani najbolje bi se mogla rijeiti kada bi bila rjeavana oslanjanjem na jasne erijatske dokaze i kada bi to bilo na najviem nivou Islamske zajednice. I odgovori na ta pitanja mogu pomoi njihovom boljem razumijevanju, mada, teko mogu donijeti potpunijem rjeenju problema. Da je to tano moe posluiti primjer talkina. O neutemeljenosti uenja talkina pisali su mnogi muslimanski autoriteti na ovim prostorima. Meutim, talkin je jo uvijek nezaobilazan u mnogim naim sredinama. Rahmetli Husein ozo, svojevremeno, vjerovatno najvei autoritet u Islamskoj zajednici, u svojim fetvama vrlo je nadahnuto i emocionalno govorio o tom problemu u kontekstu zanemarivanja ivog ovjeka od strane islamskih ustanova i imama, a posveivanje panje bolesnim i mrtvim. U tom pogledu on je 1965. godine napisao: Jedna od osnovnih zabluda, koja je nastala u dekadentnom periodu razvoja islamskih naroda, a na koju mi esto upozoravamo zbog njenih tekih posljedica jest orijentacija na smrt. Neemo se prevariti niti emo pretjerati ako kaemo da je dinaminoj islamskoj nauci u ovom periodu dat iskljuivo metafiziki smisao. Gotovo svim islamskim ustanovama dato je obiljeje zagrobnog ivota. ini se iz svega toga da je Islam sa svim svojim ustanovama usmjeren na to da naui ovjeka kako e umrijeti, a ne kako e ivjeti, kao da je Islam orijentiran na mrtvog, a ne na ivog ovjeka. U praksi se stvarno tako dogaalo. Sve se svodilo na smrt i zagroban ivot. Kuran se uio iskljuivo mrtvim. Ako se uio ivim, injeno je to samo radi sevaba. Takav je sluaj i sa talkinom. On bi nam upravo mogao posluiti kao klasian primjer za takva izopaavanja islamskih ustanova. Ako bi talkin uope trebalo uiti, onda je sasvim shvatljivo i logino da bi ga trebalo uiti ivom ovjeku, jer njega treba pouavati, podsjeati i opominjati. Jedini je on nosilac dunosti i obaveza, i to dok je iv. Kad umre, spadaju obaveze i prestaje biti njihov nosilac. Tada nastaje period odgovornosti, kada vie ne pomau i ne koriste opomene i podsjeanje na obaveze. Bitno je u tom asu iskljuivo to kako se on za ivota odnosio prema svojim obavezama: da li ih je svjesno izvravao ili ih je zanemarivao i krio. U asu smrti prestaju obaveze. I ba u tom momentu, kad je ovjek zatrpan u grobu, kada mu je ak i tijelo napustilo ovaj svijet i kada je predat zemlji iz koje je proiziao, upravo tada, kada i posljednji ovjek naputa njegov grob, ustaje imam i nad grobom doziva umrlog imenom, opominjui ga da kae da nema boga osim Jednog Allaha, da je njegov stvoritelj Allah, pejgamber Muhammed (a.s.), vjera Islam, kibla Kaba, voa Kuran, muslimani braa i tako dalje. Da bi ironija bila jo vea, sve se ovo upuuje umrlome na arapskom jeziku. Kada bi umrli zaista mogao ovo uti i razumjeti i kada bi, kojom sreom, mogao ustati, on bi, sigurno, otjerao imama iznad svoga groba i rekao mu: Meni sada tvoje opomene ba nita ne koriste. Suvie si s njima zakasnio. Trebao si mi pristupiti dok sam bio iv i tada me podsjeati na moje obaveze i pouavati u dunostima. Sada me ostavi na miru. Trebao si o meni voditi rauna dok sam bio iv. Trebao si me uiti kako se ivi. Bog nam je za to poslao Kuran. Ti si mi ga uio na arapskom jeziku za pare, raunajui samo na sevab, a ne i na pouku. Vijekovima si mi uio hutbu i dove, isto tako, na arapskom jeziku. Ja te nisam mogao razumjeti. Sada me, eto, opet mrtva doziva, takoer na arapskom jeziku i daje mi savjete, koje i ti, moda, ne razumije. Napusti moj grob i idi ivima. O njima se brini, dok su ivi. Ui ih o onome o emu eli sada mene da poui. To je tvoja funkcija kao tumaa Boije rijei, koja je poslata prvenstveno da naui ljude kako se ivi i da im bude putokaz u njihovu svakidanjem ivotu. Ti si najmanje potreban mrtvu ovjeku, a ti mu upravo tada prilazi i zaista si sveo svoju funkciju na brigu oko bolesna i mrtva ovjeka. (...) Tako bi otprilike izgledao odgovor umrlog i tako bi on mogao i imao pravo rei imamu koji mu sada, kada on mrtav lei, zatrpan u grobu, govori ono to je trebalo govoriti dok je bio iv. Umrli bi, bez sumnje, kada bi to mogao uiniti, odbio talkin.
Odbio bi ga, prije svega zbog toga to je besmisleno opominjati mrtvog ovjeka, koji je definitivno prekinuo svaku vezu sa svijetom iskuenja i obaveza i preao u svijet odgovornosti, i konano to takav talkin nema nikakve osnove u Islamu. On se ipak prakticira kod nas. to je jo gore, smatralo bi se tekim grijehom ako se ne bi prouio. Mislimo da je krajnje vrijeme da se stvari ispravljaju i postavljaju na svoja mjesta. Smatramo da bi uobiajni talkin mrtvima koji nema osnove trebalo dokinuti, a umjesto njega obavezno uvesti i propisati talkin ivima. (Husein ozo, Fetve, 1/29-31 (Priredio: Aziz ef. Hasanovi) Rahmetli ozo dalje objanjava kako talkin mrtvima negiraju najpoznatije islamske pravne kole koje govore o propisanosti talkina kada je osoba na samrti. Ja elim da potvrdim rijei rahmetli oze, da je talkin, ustvari, propisan osobama koje su na samrti. Poslanik, s.a.v.s, veli: Poduavajte vae koji su na samrti (da izgovaraju) svjedoanstvo da nema boga mimo Allaha. (Muslim, Sahihu Muslim, El-Denaiz, br. 916) Svi komentatori hadisa slau se da hadis ukazuje na nenasilno izgovaranje ehedu en la ilahe illallah u prisustvu osobe koja je na samrti u nadi da e i ona to izgovoriti, jer kome to budu zadnje rijei na dunjaluku ui e u Dennet, kako je jasno kazao Poslanik, s.a.v.s. (Vidi: Ebu Davud, Sunen, ElDenaiz, br. 2709) Pitanje: Molim Vas da pojasnite da li je dova za produenje ivota dozvoljena; npr. da kaemo: Da ti Allah, d., produi ivot!, s obzirom da sto dvadeseti dan nakon zaea svakom djetetu bude zapisano kada e otii sa ovog dunjaluka?
Odgovor: Da, tano je da melek sto dvadeseti dan upisuje djetetu etiri odredbe: a) opskrba, b) as smrti, c) sretan d) nesretan. (Vidi: Sahihul-Buhari, El-Kader, br. 6105) Meutim, isto tako je tano da je Poslanik, s.a.v.s, u hadisu koji je do nas doao dobrim senedom, rekao: ivot moe produiti samo dobroinstvo, a odredbu (kader) moe promijeniti samo dova. ovjeku bude uskraena opskrba zbog grijeha koji poini. (Ibn Madde, Sunen, El-Mukaddime, br. 87, El-Fiten, br. 4012) Iako ovaj hadis moe biti protumaen u smislu da dobroinstvo obogauje ovjekov ivot tako da ivot izgleda dui, a ne u smislu da osoba due vremenski ivi u odnosu na period koji joj je zapisan dok je jo bila u utrobi svoje majke. Ipak, hadis moe biti protumaen tako da Allah, d., stvarno promijeni odredbu i vremenski produi ivot odreenoj osobi, a na takvu mogunost ukazuje i kuranski ajet: Allah dokida (brie) ta hoe i ostavlja ta hoe; u Njega je Glavna knjiga. (Er-Rad, 39) Meutim, u oba sluaja, bilo da kaemo da je dozvoljeno moliti za dui ivot (emu sam blii) ili da nije, dova u spomenutom obliku nije u skladu sa duhom islama. Naime, dug ivot ne znai automatski dobro za ovjeka poto su najgori ljudi oni koji dugo ive, a loe rade. Otuda je potrebno molbi za dug ivot pridodati molbu za dobro djelo, jer najbolji ljudi su oni koji dugo ive i dobro rade. Pitanje: Moj prvi komija oenio se enom koja je pobjegla od svoga mua iz susjednog sela. Hoda je odbio da ga vjena, iako je on insistirao na tome govorei da njegova ena nije bila sudski vjenana za prvog mua. Da li je hoda bio u pravu i kako se u erijatu tretira taj njihov brak?
Odgovor: Smatram da je imam bio u pravu poto ena o kojoj je rije nije ispunjavala sve uslove za sklapanje braka. Naime, iako nije bila vjenana u opini za svoga mua, ona je brano sa njim ivjela, u, vjerovatno valjanom braku poto je bilo poznato da je ona udata za njega. ak i da njihov brak nije bio valjan ona nije mogla da se uda za drugog dok joj ne istekne priek (iddet).
Stranica 257 od 416
Pitanje:
Tradicija je da se u naim damijama s desne strane mihraba napie Allah, d., a sa lijeve Muhammed, s.a.v.s. U nekima damijama se ispisana imena prve etverice halifa te Poslanikovih, s.a.v.s, unuka Hasana i Husejna. Da li je to utemeljeno u erijatu?
Odgovor: Ukraavanje damije nije propisano islamom. injenica da je veina damija u svijetu ukraena na ovaj ili onaj nain govori o uticaju nemuslimanske tradicije na muslimane koja je posebno uzimala maha u periodima kada muslimani svoju tradiciju nisu dovoljno poznavali i nisu je u praksi primjenjivali. U periodima dekadence muslimani su uvijek poklanjali vie panje formi negoli sutini. Tako i danas vidimo ljude koji slabo ili nikako na seddu padaju a grade tako veleljepne i divno ukraene damije ili se pak dive takvim graevinama i njihovim genijalnim graditeljima, a da nikada ne osjete potrebu da na seddu padnu Stvoritelju tih graditelja i umjetnika. Naravno, nema smetnje da se u okviru opih erijatskih propisa muslimani bave umjetnou, da ukraavaju i uljepavaju okruenje u kom ive, ali sve to mora biti u skladu s opim Allahovim, d., zakonima, mora sluiti ovjeku i biti mu od koristi. Kakve koristi ovjek ima od ukrasa u damiji koji e ga odvraati od skruenog obraanja Allahu, d., ili e ga zavesti da se divi tim ukrasima i velia graditelja i umjetnika tih djela, a zaboravi na njihova Stvoritelja?! Ibn Hader u komentaru Buharijinog Sahiha prenosi da je Omer, r.a, naredio rekonstrukciju Poslanikove, s.a.v.s, damije tako da titi ljude od kie i rekao: Nemoj da je boji u crveno i uto, da time stavlja svijet na kunju (fitne). On dalje prenosi od Ibn Abbasa da je rekao za damije: Vi ete ih ukraavati onako kako su krani i ìdovi ukrasili svoje (hramove). Prenosei miljenje Ibn Bettala i drugih Ibn Hader kae: Ovo ukazuje da je sunnet u pogledu gradnje damija umjerenost i ostavljanje pretjerivanja i ekstremizma u njihovu uljepavanju. Omer, r.a, u vrijeme irenja islamske drave i uprkos silnom bogatstvu kojim je raspolagao, nije prilikom renoviranja izmijenio izgled (Poslanikove, s.a.v.s) damije. On ju je morao obnoviti jer se palmino lie s kojim je bila pokrivena proupljilo. Isto tako Osman, u ije vrijeme je bogatstva bilo jo vie, poboljao je damiju na nain u kom nije bilo ukraavanja. Uprkos tome doivio je protivljenje nekih ashaba. Prvi koji je poeo ukraavati damije bio je El-Velid ibn Abdul-Melik ibn Mervan pred kraj vremena ashaba. Mnoga ulema je to preutila i nije se suprotstavila bojei se nereda (fitneta). Neki su to dozvolili, kao npr. Ebu Hanife, ukoliko je rije~ o pridavanju vanosti i velianju damija, a sam imetak za to nije uzet iz bejtul-mala (dravne kase). Ibn Munir, kako navodi Ibn Hader, ukraavanje damija obrazloio je na sljedei nain: Poto su ljudi izgradili svoje kue i ukrasili ih, priliilo je da se tako uradi i sa damijama kako bi bile za{ti}ene od poniavanja. To stoji, smatra Ibn Hader, ako je u pitanju samo prosto slijeenje prvih generacija u naputanju ovodunjalukih udobnosti. Meutim, ako se radi o bojazni da e misli klanjaa biti zaokupirane ukrasima i ornamentima, zabrana ostaje jer uzrok (zabrane) i dalje postoji. (Vidi: Ibn Hader, Fethul-Bari, 1/642-644) to se tie pisanja i isticanja spomenutih imena na zidovima damija, po meni je to problematino iz nekoliko razloga: a) ne prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, tako neto uradio u svojoj damiji, b) stavljanje imena Muhammeda, s.a.v.s, halifa ili bilo koga drugog u istu ravan sa Stvoriteljem nebesa i Zemlje nije dolino i moe liiti izjednaavanju, a kada bi se to svjesno radilo to bi bio irk, c) pisanje imena Allaha, d., samog, ako nije dio teksta ispravnog i korisnog znaenja nije zabiljeeno u praksi prvih generacija muslimana. Otuda, nije ispravno Njegovo, d., ime pisati pojedanno bilo na zidu ili papiru. Zbog svega spomenutog preporuio bih muslimanima da grade damije koje e pruiti udobnost klanjau kako bi se mogao u potpunosti skoncentrisati na obraanje Allahu, d., da ga u tome nita ne spreava, bez obzira bila hladnoa ili vruina, ili pak divni ukrasi i ornamenti. Znam da se s ovim stavom nee sloiti mnoga braa i sestre umjetnici i ljubitelji umjetnosti. Svima njima kaem da ima puno prostora za halal umjetnost mimo damije. Damije su Allaha radi, i ne molite se, pored Allaha, nikome. (El-Dinn, 18) Neka muslimani urede svoje damije
da budu udobne, ukusne i iste, tako da pruaju potpunu udobnost klanjau kako bi klanja mogao u potpunosti posvetiti se ibadetu Allahu, d., i neka u njima ne bude bilo ta to e odvratiti njegovu panju od ibadeta. Ujedno naglaavam da je propisano obui lijepu odjeu kada se ide na namaz, posebno kada se ide u damiju. Uzvieni veli: O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoete da namaz obavite! (El-Earaf, 31) Dakle, ispravno je da se damije ne ukraavaju, a da se klanjai ukrase ljepom odjeom kada klanjaju i odlaze u damije. Pitanje: Prije etiri godine kupio sam komad zemlje s namjerom da gradim kuu. Meutim, kada sam upoznao jednog od svojih buduih komija, odluio sam zemlju prodati. Da li sam duan na tu zemlju dati zekat za protekli period?
Odgovor: Na nekretnine se ne plaa zekat sve dok ne steknu status trgovake robe. Onoga momenta kada si ponudio tu zemlju na prodaju ona je stekla status trgovake robe. Kada u tom statusu napuni jednu hidretsku godinu duan si na nju dati zekat onako kako se daje na trgovaku robu tj. 2,5 posto. Pitanje: Odgovor: Brijanje glave nije uslov za ispravnost tevbe. tavie, izmeu to dvoje ne postoji uzronoposljedina veza. Opratanje grijeha za primljeni had nije uzrokovano time to hadija obrije glavu. Brijanje glave samo je jedan od hadskih obreda. Prema tome, ne moe se analogizirati opratanje grijeha nakon tevbe s opratanjem grijeha nakon primljenog hada uzimajui kao zajedniki uzronik brijanje glave. Dodue, biljei se, koliko se sjeam, da su neke haridije smatrale da brijanje glave upotpunjuje pokajanje (tevbu) kao to upotpunjuje hadske obrede. Dakle, miljenje da treba obrijati glavu da bi tevba bila ispravna stav je jedne ekstremne grupe koji nema utemeljenje u islamu, a onaj ko to zahtijeva poistovijeuje se s tom grupom. Pitanje: Mojoj sestri je napravljen sihr. Otiao sam s njom kod sihirbaza koji sihr otklanja sihrom i ona se sada dobro osjea. Da li sam grijean to sam sestru odveo kod sihirbaza? Da li je za ispravnost pokajanja (tevbe) potrebno obrijati glavu onako kako to rade hadije nakon obavljenog hada?
Odgovor: Sihr se smatra jednim od najveih grijeha poto se njime moe izii iz vjere, poiniti ubistvo itd. Musliman je duan kloniti se i uvati se tog velikog grijeha. to se pak uklanjanja sihra tie to je mogue uz pomo dova i uenja Kurana. Najbolje to moe pomoi su sure El-Felek i En-Nas. Ja bih preporuio da se za lijek ide samo kod onih koji lijee uenjem Kurana i dovama i koji ne postavljaju cijenu za svoj rad (mada ih treba nagraditi srazmjerno njihovom trudu i uspjehu). Uprkos injenici da je neka ulema dozvolila da se ide onima koji lijee sihrom, pod izgovorom da se na taj nain uklanja zlo od osobe koja je opsihrena, preporuio bih da se do njih ne ide, jer Poslanik, s.a.v.s, kada je upitan o nuretu rekao je da je to ejtanski posao. (Vidi: Ebu Davud, Sunen, Et-Tibb, br. 3370) Iskreno se pokajte za svoj odlazak sihirbazu i molite Allaha, d., da vam oprosti za ono to ste uinili.
Stranica 259 od 416
Pitanje:
U posljednje vrijeme pojavile su se mnoge knjige koje govore u predznacima Kijametskog dana i propasti ovog svijeta. Mnogi muslimani priaju samo o propasti svijeta, dolasku Mehdije spasitelja, Dehennemu i njegovoj vatri itd., umjesto da priaju o radu, poslovima, ekonomskim projektima i tome kako pokrenuti na narod da radi i privreuje. Interesuje me da li, po Vaem miljenju, od takve literature ima koristi za muslimane?
Odgovor: Propast svijeta i Kijametski dan su istina, Dennet i Dehennem su istina, dolazak Isaa, a.s, i Mehdije je istina... Sve su to istine u koje musliman vjeruje i u tom pogledu nema nikakve dileme. Upoznavanje s tim istinama naa je potreba i to vie o njima znamo pravilnije emo moi u te istine vjerovati i, ako nam se prui prilika, ispravnije se s njima suoiti. Po meni, problem nije u knjigama jer su one, bez sumnje, od koristi, nego je problem u muslimanima koji te knjige, zbog ogranienog poznavanja islama, pogreno razumiju. Uzmimo za primjer Kijametski dan. Sjeanje na taj dan treba da potakne ovjeka na rad i injenje dobrih djela, jer se jedino radom i dobrim djelima ovjek moe pripremiti za njega. Koliko musliman mora biti odan radu, ako eli da bude spreman za Kijametski dan, najbolje pokazuje naredba Poslanikova, s.a.v.s, onome ko doivi da Sunce izie sa Zapada (a to je veliki predznak smaka svijeta), da zasadi stabljiku koju ima u ruci i da je ne baca. (Vidi: Ahmed, Musned, Musned Enesa ibn Malika, br. 12435) Dakle, logino bi bilo da svako ko proita te knjige postane jo aktivniji, radiniji i bolji, ali ejtan oito uspjeno radi svoj posao usmjeravajui ljude u pogrenom pravcu, tako da oni umjesto da se orijentiu na rad i injenje dobrih djela, postaju pesimisti, ljenare i dangube priaju}i prazne prie, a sve to je suprotno islamu. Musliman i muslimanka treba da znaju da ni u najteim situacijama ne smiju biti pesimisti, jer je Poslanik, s.a.v.s, volio optimizam i mrzio pesimizam. (Vidi: Nevevi, Sahihu Muslim bi-erhin-nevevi, 14/218-223) Za pesimistu koji izgubi nadu pa kae: Svijet je propao, kazao je da je on najvei propalica. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-birri ves-sileti vel-adab, br. 4755) Ne znam da je od Poslanika, s.a.v.s, preneseno ita to upuuje na pesimizam, a znamo kroz kakva iskuenja su prolazili on i njegovi ashabi. Prema tome, ko eli da slijedi Poslanika, s.a.v.s, mora biti optimista, a to je realno mogue poto musliman uvijek moe, u svakoj situaciji, imati pozitivnu raunicu. Pitanje: Potiem iz siromane porodice, a moja zarunica je iz vrlo bogate porodice. Interesuje me postoji li erijatska zapreka za na brak imajui u vidu da je mu, po islamu, duan izdravati porodicu a da ja neu moi priutiti supruzi svu materijalnu udobnost koju je imala kod svoga babe?
Odgovor: Vrlo je vano da suprunici budu bliski u pogledu porijekla, obrazovanosti, statusa u drutvu itd, jer razlike, mada mogu znaiti bogatstvo, ipak ee vode ka razilaenju. Mu je, u pogledu materijalne udobnosti duan supruzi priutiti ono to je ona imala kod svoga babe. Meutim, supruga ima pravo da se toga odrekne. tavie, ona ima pravo da se odrekne u potpunosti svoga prava na izdravanje i da pristane da ona izdrava svoga mua. Meutim, sve to mora biti rezultat dogovora. Dakle, Vi se u pogledu spomenutog pitanja morate dogovoriti s Vaom zaruniciom i, ukoliko ona pristane na uslove koje joj nudite, nema smetnje da stupite u brak.
Stranica 260 od 416
Pitanje:
Va odgovor u 47. broju Novih horizonata na pitanje brata koji namjerava da se razvede zbog toga to mu supruga eli skinuti nikab izazvalo je u naoj sredini velike kontraverze. Naime, u odgovoru ste doslovno rekli da je noenje nikaba i mahrame sunnet, tako da je jedan na dematlija tjerao svoju kerku da skine mahramu poto to nije obaveza nego samo sunnet. Molim Vas da pojasnite na ta ste mislili kada ste rekli da su nikab i mahrama sunnet.
Odgovor: Svjestan sam injenice da odgovori koje nudim ponekad imaju manjkavosti, nedoreenosti, nekad ovjek jedno misli, meutim, kada tu misao prenosi u ivu ili pisanu rije ona dobije druga znaenja, itd. S druge strane, svjestan sam injenice da oni koji itaju moje odgovore razumiju onako i onoliko kolike su njihove intelektualne sposobnosti i kolika je njihova spoznaja o temama o kojima se govori. Uz sve to, ejtan ometa ovjeka i navodi ga na greku i pogrean put, kako mene koji piem, tako i onoga koji to to je napisano ita. Dakle, postoji sijaset prepreka koje se nalaze na putu prezentacije onoga to je ispravno, kao i ispravnog razumijevanja onoga to je prezentirano. U konkretnom sluaju problem je u konciznosti odgovora, poto sam o istom pitanju ve govorio. Da sam pojasnio ta se pod terminom sunnet misli, odnosno ta taj termin openito implicira, ne bi dolo do zabune. Naime, sunnet openito oznaava Poslanikovu, s.a.v.s, praksu, koju je pak, musliman nekad duan prakticirati (vadib, farz), nekad mu se preporuuje (mendub), a nekad ima slobodan izbor (mubah) itd. Kada sam rekao da su nikab i mahrama sunnet elio sam da kaem da je to bila praksa muslimanki u vrijeme Poslanika, s.a.v.s, nakon to je objavljen propis o hidabu. Dakle u odgovoru se ne govori o tome da li je ena obavezna pokriti kosu ili ne, nego o tome da je praksa u vrijeme Poslanika, s.a.v.s, bila da muslimanke pokrivaju kosu mahramom ili nikabom i da ene imaju pravo izbora izmeu to dvoje. I, na kraju, zahvaljujem se na postavljenom pitanju i molim sve koji se susretnu sa bilo kojom dilemom u vezi s mojim odgovorima da mi se jave, kako bih te dileme mogao otkloniti.
Stranica 261 od 416
Pitanje:
Svjedoci smo kvarenja naih muslimana u moralnom pogledu. Posebno je to evidentno na selima koja su bila prilino moralno ouvana u prolosti. ta se moe uiniti da se ta moralna erozija zaustavi?
Odgovor: Ruenje moralnog integriteta ljudi openito dio je strategije onih snaga koje ele da ovladaju svijetom. To je posebno jasno naznaeno u Protokolima sionskih mudraca, koji se smatraju temeljnim programom jevrejskog cionistikog pokreta. Taj pokret eli svijet, a prije svega muslimane-koji se po slovu zakona svoje vjere moraju drati moralnih principa i po tome su, bez imalo tendencioznosti, najmoralniji u svijetu- udaljiti od morala potpunom liberalizacijom koja sve dozvoljava i uklanja bilo kakva moralna ogranienja. Razvojem mas-medija taj pokret je dobio mogunost masovne propagande neogranienog liberalizma, prije svega kroz filmsku, pozorinu, muziku i industriju zabave i razonode. S obzirom da se radi o propagandi onoga to ejtan voli, nije bilo teko protagonistima nemorala nai saveznike meu moralno pokvarenim ljudima svih vjera i nacija. Uz to, za tu vrstu industrije danas su vezani i najvei profiti, tako da je ejtan svoju ulogu mogao lahko izvriti i ta runa djela ljudima uistinu lijepim predstaviti, poto je imetak najdrai svakom ovjeku, jer kako u hadisu stoji, samo zemlja (dakle smrt) moe zaepiti ljudsku pohlepu za imetkom. Umni ljudi u svijetu svjesni su kataklizme koja oekuje narode koji su moralno posrnuli. Ti narodi danas izumiru i, sigurno, jedino vraanje moralnom ivotu moe ih spasiti od potpune propasti. Drutvo ne moe opstati na homoseksualcima, lezbijkama, vanbranim zajednicama, drogeraima, alkoholiarima... Dakle, ne moe opstati na nemoralu, tj. ne moe opstati na neogranienom liberalizmu. Za opstanak drutva neophodna su moralna ogranienja i postojanje moralnih granica. Mi se u islamu odgajamo tako da te moralne granice shvatamo prirodnim, kakve one u stvari i jesu, poto su kompatibilne sa ostalim Allahovim, d., prirodnim zakonima. Mi ih shvatamo neophodnim za normalno funkcionisanje ljudskog ivota na Zemlji i uivamo u njihovu odravanju, poto svakodnevno osjeamo njihove blagodati u svome praktiom ivotu. Otuda, moralna ogranienja za nas ne predstavljaju bilo kakvu stegu ili potekou. Naprotiv, mi u njima osjeamo rahatluk i zadovoljstvo, jer se sa njima uklapamo u ostale zakone i ne dolazimo u sukob s njima. Najefikasniji nain suprotstavljanja moralnoj eroziji moe se ostvariti isticanjem moralnih vrijednosti i njihove praktine koristi za ljude. To treba initi kroz film, pozorite i mas-medije, uporno istiui negativnosti nemoralnog ivota s praktinim primjerima i vaganjem moralnog i nemoralnog ivota. Prezentacija morala mora, u najmanju ruku, biti umjetniki i estetski uljepana, kao to nemoral uljepavaju oni koji ga propagiraju. Ubijeen sam da e protagonisti morala pobijediti, samo se bojim da e za mnoge njihova pobjeda doi isuvie kasno. Nae muslimane pokvarili su mediji, prije svega tv-stanice, bilo da se radi o lokalnim, entiteskim ili onoj na dravnom nivou. Brojne sapunice nemoral predstavljaju u najljepem svjetlu i zavode muslimane. Nesvjesno, oni su se poistovijetili sa junacima tih sapunica: kurvarima i kurvama, homoseksualcima, lezbijkama, alkoholiarima, pa i drogeraima, dakle, ljudima koji ne znaju za svetost roda, komiluka i ljudskog dostojanstva. Naravno, negativne posljedice nai muslimani ve su poeli osjeati. Mnoge porodice su razorene, komijski odnosi poremeeni, rodbinski odnosi su pokidani, oni koji su se zbog ljudstva, komiluka, i srodstva nekada voljeli, sada se mrze. Mrnja, umjesto ljubavi, postala je dominantna u sluaju veine. Osjeaj nezadovoljstva, nesree i beznadenosti polahko preovladava ljudskim duama. Takvo stanje e se, po mojoj procjeni, dalje pogoravati. U isto vrijeme, oekujem da e se i u tim nemoralnim sredinama poeti pojavljivati oni koji e nositi u sebi svijest o moralnosti, koji e biti izuzetno vrsti i hrabri da e svojom odlunou probuditi svijest o moralu kod mnogih. Tako e se nastaviti borba izmeu dobra i zla, izmeu morala i nemorala, koja oduvijek postoji i postojat e sve do propasti svijeta. Muslimani u toj borbi moraju dati poseban doprinos, poto im njihova neiskvarena vjera i potpuno sauvana Objava omoguavaju da spoznaju i ive moral sasvim prirodno u njegovoj izvornosti i kompatibilnosti sa prirodnim zakonima. Oni se trebaju udruiti sa protagonistima
morala u svijetu slijedei tako praksu Poslanikovu, s.a.v.s, koji je rekao da kada bi mu se ukazala prilika da pristupi paktu kakav je bio hilful-fudul, kojem je pristupio u dahilijjetu, ponovo pristupio kada bi mu se pruila takva ansa u islamu. Treba znati da nisu muslimani jedini koji se bore za moral. Ta injenica treba muslimanima dati dodatni podsticaj i snagu. Zajednika boraba protiv nemorala ima veu ansu da nadjaa protagoniste nemorala kojih ima u svim narodima i vjerama. Moralisti, ako ele uspjeh, moraju imati svoje mas-medije i svoju filmsku industriju i pronai nain da prue, na moralan nain, sve to je potrebno mladima. Nadam se da e jednoga dana Bonjaci na ovim prostorima imati svoju televiziju i radio i barem jedne dnevne novine koje e voditi brigu o moralu i moralnim principaima, te da e svako muslimansko mjesto imati omladinske centre sa svim sportskim i kulturnim sadrajima koji su potrebni omladini i u kojima e mladi moi uivati na moralan nain. Takoe se nadam da e snage koje propagirajau moral u dva komijska naroda ojaati i sa Bonjacima zajedniki raditi na promociji moralnih naela. I, na, kraju da kaem da posmatrajui veliinu i mo mainerije koja propagira nemoral i slabost onih koji propagiraju moral, stanje moda i nije toliko crno koliko bi moglo biti. ini mi se da na naim prostorima ima vie moralnih ljudi nego to bi se u ovakvim odnosima moglo oekivati. Molim Allaha, d., da moralnima da vie snage, volje i odlunosti u radu na propagiranju morala, a da nemoralne uputi na Pravi put, otvori im oi i uljepa moral u njihovim srcima. Amin! Pitanje: U naem dematu obiaj je da se pred dumu ue salavati sa munare. Primijetio sam da to nije sluaj u svim dematima. S toga me interesuje da li je ova praksa ispravna po erijatu?
Odgovor: U vrijeme Poslanika, s.a.v.s, nije postojala takva praksa, a svima nam je poznato da je u pogledu vjere jedino ispravno slijediti njegovu praksu. Uzvieni Allah, d., kae: Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu, i koji esto Allaha spominje. (El-Ahzab, 21) Ukoliko pak, postoji potreba da se svijet na vrijeme obavijesti o petku i duma-namazu, predlaem da se i kod nas institucionalizira uenje prvog ezana sahat i pol prije dume, kako je obiaj u veini islamskih zemalja, slijedei tako praksu etvrtog halife Osmana, r.a. Naravno, uvoenje takve prakse kod nas bi jedino bilo uspjeno ukoliko bi se to uradilo na nivou Islamske zajednice. Ne preporuujem da se ta praksa uvodi pojedinano jer moe izazvati nedoumice i razilaenja.
Stranica 263 od 416
Pitanje:
U naoj damiji pred dumu se ui Kuran naglas, obino sura Jasin. Interesuje me ta je za mene bolje kada uem u damiju, da klanjam dva rekata tehijjetulmesdida ili da sjednem i sluam uenje Kurana?
Odgovor: Damija je u osnovi za obavljanje namaza i to je njena osnovna svrha. Otuda ne bi trebalo raditi neto to e to remetiti, pa makar se radilo i o uenju Kurana, bilo da svijet pojedinano ui naglas, ili pak da jedan ui a ostali sluaju. Meutim, ukoliko prisutni ne znaju uiti u Kuranu i ukoliko e vrijeme pred dumu provesti u beskorisnom ili pak grijenom razgovoru (to nije rijedak sluaj, poto na svijet puno ogovara i psuje), smatram da to moe biti razlog da imam ili mujezin ili neko drugi pred dumu ui suru El-Kehf naglas (poto je propisano da se sura Kehf ui petkom), ne u smislu da je uenje naglas te sure erijatski propis, nego u smislu privremene mjere radi spreavanja onoga to je loe (psovke i ogovaranje) i postizanja dobra (sluanje Kurana). Imam bi trebao s vremena na vrijeme, skrenuti panju na razlog uenja sure El-Kehf naglas, kako se ta praksa (da jedna osoba ui naglas dok drugi sluaju) ne bi uerijatila i kako bi svijet shvatio da je ispravno da svaki musliman naui arapsko pismo kako bi mogao samostalno uiti u Kuranu pa tako omoguiti sebi da petkom proui suru El-Kehf. to se tie osobe koja ulazi u damiju, ispravno je da prvo klanja dva rekata, ak i kada se ui Kuran naglas, poto je Poslanik, s.a.v.s, naredio da se ta dva rekata klanjaju ak i u vrijeme hutbe, a znamo kako je strogo propisano sluanje hutbe i da bilo koja aktivnost mimo sluanja moe dovesti u pitanje ispravnost hutbe, tj. sevapa za njeno sluanje. Pitanje: Imam u naem dematu nenajavljeno je odsustvovao s dume. U meteu koji je nastao, kada se saznalo da imam nee doi, jedan mladi se popeo na mimber da dri hutbu. Svjesno ili nesvjesno na mimber je iziao gologlav. To je izazvalo bunu raspravu nakon dume, a i danas je to vrua tema u naem dematu. Mnogi tvrde da nam ta duma nije ispravna. Molim da nam pojasnite da li nam je duma ispravna poto je imam odrao hutbu gologlav!
Odgovor: Pokrivanje glave nije uslov za ispravnost namaza, pa prema tome nije uslov ni za ispravnost dume. Imajui u vidu da je hutba manje vrijednosti od samog namaza, te da nema dokaza da je pri hutbi potrebno da hatib pokrije kosu, sa sigurnou moemo kazati da je ispravna hutba koju odri hatib koji je gologlav. Pokrivanje glave za mukarce je inae sunnet u vezi s tradicijom. Naime, Poslanik, s.a.v.s, pokrivao je glavu poto je bio obiaj u sredini u kojoj je ivio da mukraci pokrivaju glavu. Otuda nije bilo smetnje da kada mu zatreba perda, kada bi htio klanjati na otvorenom, skine svoju imamu (turban) sa glave i stavi je kao perdu, klanjajui namaz gologlav. Inae, pokrivanje glave, kako istiu neki pravnici poput imama atibija u djelu El-Muvafekat, u vezi je s tradicijom i obiajima, a ne sunnetom i praksom Poslanikovom, s.a.v.s. Otuda oni kau da otkrivanje glave za mukarce, u sredinama u kojima je to inae obiaj, nije mekruh, a da nije lijepo ii gologlav u sredinama u kojima je obiaj da mukarci pokrivaju glavu, kako ne bismo, u oba sluaja, razlikovali se od veine. U nas je obiaj da mukarci hodaju gologlavi tako da to nije strano, ali je jo uvijek obiaj da imam u mihrab i na mimber ide pokrivene glave, tako da bi se tog obiaja trebalo drati, u najmanju ruku dotle dok bude postojala mogunost da izazove nedoumice i rasprave, kao to se desilo u spomenutom dematu. Nadalje, ne znam da je zabiljeeno da je Poslanik, s.a.v.s, ikada dumu klanjao gologlav, ili se popeo na mimber da dri dumansku hutbu a da na glavi nije imao imamu (turban). Slijeenje te prakse, pa makar ona bila i neobavezujua, ljepe je, ali ako se radi o ispravnosti namaza, tada sa sigurnou moemo kazati da gologlavost ne moe dovesti u pitanje njegovu ispravnost, kada se radi o mukarcima, a Allah, d., najbolje zna.
Pitanje: Odgovor:
U privatizaciji sam stekao vlasnitvo nad jednim proizvodnim pogonom. Interesuje me da li sam duan davati zekat na njega?
Zekat se daje na imovinu koja realno ili potencijalno ima mogunost da se oploava, da raste i da se umnoava, iz ega je oito da tu ne ulaze sredstva za proizvodnju (zgrada u kojoj se, recimo, nalazi tvornica, zatim maine, alatke itd.), poto nemaju takvu mogunost. Prema tome, Vi nemate obavezu da dajete zekat na pogon koji posjedujete, ali imate obavezu da date zekat na zaradu koju ostvarite kada se ispune propisani uslovi u pogledu obaveze davanja zekata, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Da li je dozvoljeno ii u solarij poto se ultraljubiastim zrakama dobija tamna boja koe? Pravo da Vam kaem, ja odlazim dvaput sedmino poto mi pomae u suenju bubuljica po tijelu.
Odgovor: Sve to je korisno ovjeku dozvoljeno je u erijatu, naravno pod uslovom da se pri tome ne ini neto to je erijatom zabranjeno. Prema tome, ako medicina, odnosno strunjaci na polju medicine kau da je to korisno za Vas, ili u najmanju ruku da nije tetno, i ako nema golotinje, osamljivanja mukarca sa enom koja mu nije halal, ili nekih drugih grijeha, tada nema smetnje da koristite solarij. Koliko je meni poznato, postoje kontraverzni izvjetaji u pogledu solarija, tako da preporuujem da se konsultujete sa svojim ljekarom. Pitanje: Odgovor: ovjek treba biti svjestan blagodati govora i tu blagodat koristiti na dostojanstven nain. Smatram da ima toliko lijepih i ugodnih rijei koje su odgovarajue za takve prilike i da apsolutno nema potrebe za vulgarnim rijeima. Iz usta muslimana treba da izlaze rijei koje miriu i koje cvjetaju, a ne rijei koje zaudaraju i koje se na smee bacaju. Poslanik, s.a.v.s, kae da Allah, d., ne voli one koji su fahii i metefehii. Neki komentatori tumae da su to osobe koje govore vulgarne i prostake rijei. (Vidi: Avnul-Mabud komentar Ebu Davudovog Sunena, komentar hadisa br. 4160 u Kitabul-edeb.) Pitanje: Odgovor: Ne, to nije kamata. To je trgovina pri kojoj prodavac otkriva kupcu kupovnu cijenu robe koju prodaje i na taj nain otkriva koliku zaradu eli ostvariti. Isto tako, nema smetnje da tu zaradu iskae u procentima ili pak u brojanom iznosu, jer je rezultat isti. S obzirom da se radi o prodaji robe ili materijala za novac, tu nema kamate, pa ak i kad bi se plaanje odgodilo na rate, ili kad bi primopredaja robe bila izvrena kasnije u odnosu na njemu protuvrijednost u novcu. Ovdje se, dakle, radi o trgovini koja se razlikuje od klasine po tome to prodavac otkriva kupovnu cijenu robe koju prodaje i na taj nain otkriva visinu zarade koju eli ostvariti. U fikhskim knjigama ova vrsta trgovine zove se murabeha. Islamske banke su razvile posebni sistem murabehe gdje klijent unaprijed sa bankom ugovara kupovinu odreene robe i materijala uz obeanje da e to od banke kupiti uz odreenu profitnu maru.
Da li je dozvoljeno prilikom intimnog odnosa govoriti bezobrazne i vulgarne rijei ako e one poboljati odnos?
Smatra li se kamatom ako kupcu kaem da sam robu kupio za toliko i kolika elim da bude moja zarada u procentima?
Pitanje:
Moj prijatelj, inae privreni praktikant erijatskih propisa, daje zekat na svoju plati im je primi. Ne sjeam se da je imam moje damije ikada sa mimbera rekao da tako treba postupati, pa me interesuje da li je postupak moga prijatelja erijatska obaveza?
Odgovor: Islam nije propisao da se zekat na zaradu daje odmah, bez obzira koliko ta zarada visoka bila, nego je propisao da se na imovinu koja dostie nisab koji ispunjava propisane uslove daje zekat. Tako je za novac potrebno da bude u potpunom vlasnitvu jednu lunarnu godinu, u visini nisaba, da bi na njega bilo obavezno dati zekat. S druge strane, po miljenju veine uenjaka, dozvoljeno je zekat dati jednu godinu unaprijed poto je Poslanik, s.a.v.s, to dozvolio svome amidi El-Abbasu. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Kitabuz-zekati, br. 615) Prema tome, osoba koja d zekat na svoju platu im je primi, oduila se za visinu tog iznosa koji nee ulaziti u nisab i koliinu na koju se obraunava zekat u narednoj godini, ukoliko bude obavezna zekat davati. Ukoliko pak da zekat na platu im je primi, a ne bude obavezna tim postupkom, uinila je dobro djelo koje e, ina-Allah, nai na vagi svojih dobrih djela na Sudnjem danu. Treba napomenuti da plata na koju je odmah dat zekat, nakon isteka dvije hidretske godine, ulazi u eventualni nisab i ubraja se u imovinu na koju treba dati zekat pod propisanim uslovima, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: U nae vrijeme, u skoro svim dijelovima svijeta, postoje banke koje posluju na principima erijata, bilo da se radi o bankama koje imaju prefiks islamska ili ne. Tako smo npr. nedavno u agencijskim vijestima mogli proitati kako je i jedna banka ija centrala je u Walesu, u Velikoj Britaniji, poela poslovati na principima erijata. Vlasnici te banke, iako nisu muslimani, odluili su se na taj korak, vjerovatno, uvidjevi da se na taj nain moe uspjeno poslovati i uz to pridobiti kao svoje klijente muslimane koji ele poslovati u beskamatnom okruenju. Njemaka Deutsche bank ima, takoer, poslovnice koje posluju na principima islama. U Bosni tako posluje Bosna Bank International, sa sjeditem u Sarajevu, i trenutno jednom poslovnicom (u Bihau). To govorim s namjerom da istaknem kako musliman prvo treba traiti takve banke i s njima poslovati, a ako nije u mogunosti, tek tada treba razmiljati ta s kamatom koju dobije od konvencionalnih banaka koje posluju na kamatnom principu, a u kojima silom prilika mora drati svoj novac. Ako je musliman prinuen da dri novac u banci koja daje kamatu, ispravno je da kamatu uzme i podijeli je u humanitarne svrhe. Meutim, pogreno bi bilo da daje novac u takvu banku s jedinom namjerom da dobivenu kamatu podijeli siromasima. Ispravno je da, ako ima mogunost, novac uloi u banku koja umjesto kamate daje ugovoreni procenat od zarade. Tu zaradu moe za sebe zadrati, ili je podijeliti kao sadaku. Kamata i kada se podijeli u humanitarne svrhe nije sadaka, nego oslobaanje od haram imetka. Pitanje: Odgovor: Da, nema smetnje da se u vrijeme posta primaju sve vakcine koje se ne tretiraju kao hrana i koje se ne ubrizgavaju u jednjak, a Allah, d., najbolje zna. S obzirom da je ramazan u periodu kada ima dosta gripe, mogu li se vakcine primati u vrijeme posta? Da li je dozvoljeno stavljati novac u banku s namjerom da se kamata podijeli sirotinji?
Stranica 266 od 416
Pitanje:
Da li je dozvoljeno muslimanu darovati svoj organ nemuslimanu, s obzirom da musliman vjeruje kako e svi koji umru kao nemuslimani na buduem svijetu ahiretu ispatati u dehenemskoj vatri? Konkretno, da li je meni dozvoljeno dati organ za ivota, npr. bubreg ili oporuiti nakon smrti, ako znam ili pretpostavljam da e taj organ otii u oganizam koji e, vjerovatno, goriti u dehenemskoj vatri na ahiretu?
Odgovor: Prije svega, treba naglasiti da je darivanje organa, ne prodaja, humano djelo, a humano djelo se moe uiniti svakom ivom biu. Poslanik, s.a.v.s., kae: Kod svega ivog moe se postii sadaka. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-musakat, br. 2190) Drugo, bilo koji organ kad se odvoji od tijela ne naziva se muslimanom, jer muslimanom nazivamo kompletnu osobu, a ne neki njen dio. Tree, mi ne moemo sa sigurnou tvrditi, za bilo koju ivu osobu, bilo da se radi o muslimanu ili nemuslimanu, da e sa sigurnou u Dennet ili Dehennem, jer, sve dok dua ne pone izlaziti, postoji mogunost da ejtan zavede muslimana na krivi put, kao to nemusliman ima ansu da postane musliman i izgovori ehadet. Prema tome, kada biste organ oporuili muslimanu, ne biste mogli biti sigurni u tom poledu, jer postoji mogunost da taj musliman krene pogrenim putem, pa ak i da umre kao nemusliman. etvrto, ova naa dunjaluka tijela obina su zemlja u koju e se ponovo pretvoriti. Uzvieni Allah kae: Od nje smo vas stvorili, u nju emo vas vratiti i iz nje emo vas ponovo izvaditi. (Ta Ha, 55) Dakle, Va organ e istruhnuti i pretvoriti se u zemlju, bilo da ostane u Vaem tijelu ili bude presaen u neko drugo. On nee biti proivljen, tako da ne postoji potreba za strahom da e se taj organ nai u tijelu osobe koja e u Dehennem. Naime, proivljenje e biti tako to e naa tijela, nakon padanja kie u vidu ljudskog sjemena, na dan proivljenja, izniknuti iz elije koja se nalazi u trtinoj (repnoj) kosti (lat. Coccyx), tako da nakon ovjekove smrti, samo taj dio tijela, odnosno elija iz koje e nae tijelo nii ima svoj znaaj i ulogu. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabu tefsirilKuran, br. 4440, 4554, Muslim, Sahihu Muslim, El-Fiten ve eratus-saa br. 2955) Moja preporuka bila bi da muslimani to vie ine dobra djela, da budu na usluzi ljudima, uz napomenu da je za dobro djelo potrebno imati ispravan nijet (namjeru) i da djelo u osnovi bude dozvolejno (halal). Pitanje: Odgovor: Imovina se, u spomenutom sluaju dijeli na tri jednaka dijela. Dva dijela pripadaju bratu, a jedan sestri. Pitanje: Odgovor: Nema smetnje za udaju uz ramazan, uz preporuku da se mladenci u toku posta ne osamljuju. Mogu li se udati uz ramazan? Moj rahmetli komija nije imao djece, a ena mu je umrla prije njega. Jedini nasljednici su brat i sestra. Koliko svakome od njih pripada?
Stranica 267 od 416
Pitanje:
Babo i mama mi ne dozvoljavaju da se udam za mladia kojeg puno volim pod izgovorom da njegovi roditelji ne prakticiraju islam. Tano je da oni nisu ba toliko islamu privreni, ali njihov sin je drugaiji. On striktno prakticira islam i ulae napore da svoje roditelje upozna s Allahovom, d., vjerom. Da li je ispravno da on zbog svojih roditelja ispata i da se zbog toga ne moe sa mnom oeniti? Da li su moji roditelji u pravu kad mi brane da se za njega udam?
Odgovor: Na poetku elim istai da sam dobio mnoga pitanja ovakvog i slinog sadraja, to govori da se momci i djevojke, u ovo nae vrijeme, esto suoavaju sa slinim problemima i dilemama. Tako neto je i za oekivati ako imamo u vidu da se dosta omladine upoznalo sa islamom i prihvatilo ga kao svoj vid identiteta, dok su roditelji, koji su veinom odrasli u komunistikom sistemu, ostali na onome na emu su bili. Normalno je da mladii i djevojke, praktikanti islama, kada trae sebi ivotnog saputnika, trae sebi sline, to vrlo esto dovodi do spomenute situacije, bilo da se radi o momku ili djevojci. U svakom pogledu, spomenuti problem nemogue je rijeiti jednoobrazno i definitivno. Ono to se moe kazati jesu ope napute, a svaka situacija mora se posebno rjeavati. Prvo to treba kazati jesu Poslanikove, s.a.v.s, rijei: Kada vam doe u pronju neko s ijom vjerom i moralom ste zadovoljni, oenite ga. Ako tako ne postupite bit e nered na Zemlji i fesad rasprostranjen. (Tirmizi, Sunen, Kitabun-nikah, br.1004) Drugo, islamska ulema preporuuje, na osnovu dokaza i iskustva da budui suprunici budu to sliniji po moralu, statusu u drutvu, porijeklu itd., jer slinost obeava da e meu njima biti manje razlika koje mogu prerasti u razilaenje i tako dovesti do razmirica u braku. Tree, ne treba zapostavljati pravo roditelja i zanemariti njihovu brigu za svojim djetetom u bilo kojoj situaciji, ak i u situaciji kada grijee u procjeni. etvrto, tano je da niko nee nositi i nije odgovoran za tue grijehe, ali to se odnosi, prvenstveno, na budui svijet. Na dunjaluku, iako u osnovi niko ne treba da trpi zbog grijeha drugih, ipak u ivotnoj praksi to se moe desiti i esto se deava. Razlog tome je injenica da djeca vrlo esto budu slika i prilika svojih roditelja. Na osnovu toga nastala je i poslovica da jabuka ne pada daleko od svoga stabla. Peto, injenica je da brak nije samo vezivanje momka i djevojke, nego to je vezivanje porodica, a moete zamisliti kako bi izgledalo kada bi va budui svekar, koji ne prakticira islam, poeo pred tvojim babom jesti uz ramazan i u vaoj kui traiti da popije koju aicu rakije. I, na kraju, smatram da se takvi problemi mogu rjeiti u dogovoru u kome treba da sve strane uestvuju. Bez dogovora i pristanka svih strana, tvojih roditelja i roditelja tvoga mladia, bojim se da va brak ne bi mogao normalno funkcionisati, mada to nije iskljuivo. U svakom sluaju, preporuujem vam strpljenje i traganje za najboljim rjeenjem uz dovu i otvoreni razgovor s vaim roditeljima. Ne zaboravite na vanost roditeljske dove, a ona se teko moe dobiti ako oni nisu zadovoljni sa svojom djecom.
Stranica 268 od 416
Pitanje: Odgovor:
Sezona je izbora za miss (najljepih ena) kod nas i u svijetu. Kako muslimani treba da se odnose prema svemu tome?
to se tie islama, njegovi propisi u tom pogledu su jasni. U zakonu Stvoritelja nebesa i Zemlje nema mjesta za izbor miss na nain i u uslovima na koji se to ini, jer je to u suprotnosti sa prirodom ovjeka i zakonima koji vladaju u njemu. Naime, Allah, d., kae da je stvorio ovjeka u najljepem obliku. (Vidi: Et-Tin, 1-8) Prema tome, svaki ovjek prirodno je lijep i takvim ga treba smatrati. Isticanje ljepote ovjeka kao pojedinca je dozvoljena. Meutim, isticanje neije ljepote u odnosu na nekog drugog znai degradiranje drugog, a to nije dostojanstveno. Jedino na osnovu ega je dozvoljeno vrednovati ljude, odnosno isticati vrijednosti jednih nad drugim, jesu njihova dobra djela. S druge strane, izbor za miss nije nita drugo do perfidni nain trgovine enama, gdje se u poetku trguje njihovom ljepotom, zatim njihovom ednou, istotom i estitou, njihovim majinstvom, njihovim dostojanstvom, da bi se na kraju uglavnom sve zvrilo trgovinom njihovog tijela. Mi se danas suoavamo s masovnom trgovinom enama i vidimo kako se drava i mnoge institucije bore da enu zatite. Meutim, svi ti pokuaji su uzaludni i ne daju rezultate, jer se ne bori protiv uzroka tog zla, a glavni uzroci su neograniena seksualna sloboda, pravo na nemoral i razgoliivanje i slobodna upotreba alkohola. Sva tri spomenuta uzroka su glavni na izboru miss. Smatram da je izbor miss na nain i u uslovima u kojima se to ini najvee ponienje za enu, za majku, za sestru. To je perfidni nain trgovine enama i sve koji u tome uestvuju treba smatrati trgovcima bijelim robljem, uz napomenu da je i crno roblje na cijeni, ali bijelo je skuplje, pa zato bjeljkinje jo uvijek pobjeuju na svjetskom tritu i ee su na jelovniku organizatora i sponozora izbora za miss. Pitanje: Odgovor: Ta dob nije odreena godinama, nego zdravstvenim stanjem osobe. Ukoliko osobi post ne kodi, a svjesna je znaenja posta (dakle, nije senilna), duna je postiti, bez obzira koliko imala godina. Kada stara osoba doe u stanje da joj post kodi ili da zbog senilnosti ne razumije njegovo znaenje, tada nije duna postiti. Pitanje: Moj suprug radio je u inostranstvu i dugo godina nije dolazio kui. Ja sam saburala i odgajala djecu. Prije mjesec dana iznenada se vratio potiten i skrhan. Priznao je da je u proteklom periodu ivio nemoralnim ivotom, iao s kurvama i tuim enama i da se tako zarazio sidom. Ja se sada bojim da sidu ne prenese na mene i djecu. ta da radim? U kojoj starosnoj dobi osoba nije duna postiti?
Odgovor: Smatram da je najbolje da se razvede, a da mu djeca, kao roditelju, pomau koliko mogu do njegove smrti. Ukoliko odlui da ostane u braku, grijeh ti je s njim imati intimni odnos jer bi time svoj ivot izloila opasnosti s obzirom da se virus side na taj nain prenosi, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 269 od 416
Pitanje:
Zavrio sam gimnaziju u Austriji i upisao pravni fakultet. Da li sam pogrijeio u izboru s obzirom da kada zavrim namjeravam biti advokat, a sudovi koriste zakone koji su u suprotnosti s Allahovim, d., zakonom?
Odgovor: Advokat je zastupnik optuene osobe ili osobe koja trai svoje pravo. Advokatska sluba je zanimanje koje je u osnovi humano i kao takvo dozvoljeno. Njime se eli zatititi pravo nevinog i krivog, da nevini bude osloboen, a krivi da dobije kaznu srazmjernu njegovoj krivici. ak u pojedinim situacijama zastupanje biva obavezno ako e povlaenjem advokata neije pravo biti dovedeno u pitanje. Sve dok advokat zastupa pravdu i govori istinu, nema smetnje da obnaa tu dunost. Onoga trenutka kada advokat zna da je njegov klijent kriv ili zna da govori neistinu, ili ako sam advokat govori neistinu, ili pak trai da se primijeni zakon koji je nepravedan i nije u skladu s Allahovim, d., zakonom, tada je njegovo zastupnitvo grijeh. to se, pak, zakona tie, injenica je da je manji broj zakona koji su u suprotnosti sa erijatom, dok je vei broj u skladu. Naravno, za zakone koji nisu u skladu s Allahovim, d., zakonima nije odgovoran advokat, nego oni koji su takve zakone donijeli, odnosno koji su ih dizanjem svoje ruke, prilikom njihova izglasavanja u skuptini, podrali. Ukoliko bi svi dobri i estiti ljudi napustili advokatsku slubu zbog toga to se ponekad nepravedno sudi, u toj slubi ostali bi oni koji svjesno grijee, koji se ne boje grijeha, a i mogunost postizanja pravde bila bi sve dalja. Kada u advokatskoj slubi ima ljudi koji se bore za pravdu, koji svjesno ne grijee, koji znaju da e za grijehe odgovarati na Sudnjem danu, tada je vea i ansa da se ostvari pravda i svako uzme svoje pravo. Dakle, uestvovanje muslimana u advokatskoj slubi, bez obzira to se u sudnicama vrlo esto sudi suprotno erijatu, ima svoje opravdanje, jer je to, u nae vrijeme, vrsta nude. Advokat musliman tu dunost u neislamskom okruenju moe obnaati kao vid nude sve dok se bori za pravdu i svjesno ne zaobilazi istinu, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Da li je mogue, sa erijatskog stanovita, vjenanje (nikah) obaviti dva puta. Radi se o tome da moj vjerenik nije dravljanin BiH, niti ivi u naoj zemlji. Vjenanje planiramo obaviti u njegovoj zemlji u prisustvu njegove rodbine i mojih roditelja. Ja sam ga zamolila da, kada doe po mene, obavimo vjenanje u BiH pred opinskim matiarem. Vjenanje dva puta je praktino izvodljivo, ali ima li erijatske zapreke da tako postupimo?
Odgovor: Kada se izraavajui svoju slobodnu volju vjenate u opini u prisustvu svjedoka, a uzimajui u obzir da se i Va babo s tim slae, Vi ste stupili u validan brak i postali ste mu i ena. Ukoliko elite ponovo da se vjenate u zemlji svoga mua to moete uraditi. ak bi moda bilo i poeljno kako biste lake mogli ostvarivati prava kao supruga (mada je u toj zemlji na vjenani list vjerovatno validan) i kako ne biste uskratili muevoj porodici da napravi veselje koje se od nje u takvim situacijama oekuje. Dakle, vi se moete dva puta vjenati s tim da imate na umu da ste mu i ena od onog trenutka kada prvi put izgovorite da.
Stranica 270 od 416
Pitanje:
Kupio sam na sarajevskoj pijaci auto od svoga komije. Auto nije u tom trenutku bilo na pijaci nego kod njegove kue. S obzirom da se dobro poznajemo i da poznam dobro auto koje kupujem odmah sam ga isplatio. Meutim, desilo se to mi nije moglo ni na pamet pasti, auto je prije nego sam ga preuzeo ukradeno. Posumnjao sam u komiju da me prevario, ali svjedoci su potvrdili da je auto stvarno ukraden. Interesuje me ko u ovom sluaju snosi tetu, ja ili moj komija, ili smo duni tetu podijeliti?
Odgovor: Sve dok prodavac ne omogui kupcu da preuzme robu sve posljedice u pogledu oteenja ili unitenja snosi prodavac, osim ako je kupac tome uzronik. Prema tome, komija koji ti je prodao auto duan je da ti vrati sve to si mu na ime kupovine auta dao. Naravno, bilo bi lijepo da ti i ostale komije pomognete svome komiji i koliko-toliko umanjite tetu koju je pretrpio. To bi bio human gest i vid dobrih komijskih odnosa. Pitanje: Mnogi muslimani, koji nikako ili rijetko obavljaju namaz i izvravaju druge propise islama i koji ine druge velike grijehe, kada nastupi ramazan, prestanu s tim grijesima, poste i idu na teraviju. Imaju li oni od toga koristi?
Odgovor: Da, injenica je da se uz ramazan desi preporod meu muslimanima, kako kod nas u Evropi, tako i u drugim dijelovima svijeta, pa ak i u zemljama koje nazivamo muslimanskim. Razlog tome je, vjerovatno, u injenici da ejtani uz ramazan budu, Allahovom, d., voljom, ogranieni u svom djelovanju. U hadisu doslovno stoji: Kada doe ramazan dennetska vrata se otvore, dehennemska se zatvore, a ejtani se poveu u lance. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabu bedilhalk, br. 3035) Dakle, Allah, d., odredio je da se uz ramazan vrata dobra otvore, vrata zla zatvore, a glavni promotori zla (prokleti ejtani) budu ogranieni u svom djelovanju. Naravno, te promjene imaju uticaja na ljude, tako da i meu muslimanima uz ramazan zavlada posebna atmosfera. Za vrijeme jednog ramazana bio sam sa svojim ahbabom u poznatom gradu u jednoj muslimanskoj zemlji. Bili smo iznenaeni niskom cijenom smjetaja u hotelu u kom smo boravili. Kada smo pitali zato je u gradu smjetaj u hotelima tako jeftin reeno nam je da se uz ramazan drastino smanji broj gostiju jer muslimani koji ive nemoralno uz ramazan ne dolaze. U tom mjesecu prostitutke nemaju posla, pa i one idu na godinji odmor i vraaju se svojim kuama u Rusiju, Moldaviju, Bjelorusiju.... to se, pak, tie koristi za ovjeka koji puno grijei, pa uz ramazan prestane, nema sumnje da on od toga ima koristi i treba ga u dobru podrati. Oni koji su u nemoralu cijelu godinu, kada prestanu uz ramazan, to je za njih korisno. ak je korisno i za jadne ene koje se bave tim prljavim poslom, jer e im taj prekid moda pomoi da dou sebi, preispitaju svoj ivot i krenu putem koji je dostojan ovjeka. Dakle, kad god ovjek izbjegne da uradi loe djelo, to je korisno, kad god uradi dobro djelo, to je korisno. Ljude treba bodriti i pomagati u dobru, kao to ih treba bodriti u ostavljanju zla. Bez obzira koliki ovjek bio grenik ne treba ga obeshrabivati da uradi makar malo dobra, jer to malo dobra moe probuditi dobru stranu koja postoji u svakom ovjeku. Kod svakog ovjeka, bez obzira koliki bio grenik, moe se desiti preokret i ovjek, sve dok njegova dua ne pone izlaziti, moe se pokajati. Mi ne smijemo biti prepreka da ljudi, koji su moda najvei zloinci, urade makar malo dobra i da se klone makar malo zla. Mi moramo biti oni koji ih bodre u injenju dobra i pomau im da se klone zla, a konani sud pripada Allahu, d.. koji kae: Kada se Zemlja najeim potresom svojim potrese i kada Zemlja izbaci terete svoje, i ovjek uzvikne: ta joj je?! toga Dana e ona vijesti svoje kazivati, jer e joj Gospodar tvoj narediti. Toga dana ljudi e se odvojeno pojaviti da im se pokau djela njihova: onaj ko bude uradio koliko trun dobra vidjee ga, a onaj ko bude uradio i koliko trun zla vidjee ga. (Ez-Zilzal, 1-8)
Pitanje: Odgovor:
Pilotima je zabranjeno gladovati dok su na poslu. Interesuje me kako da postupim kada budem radio u toku ramazana?
Pilot im izie iz mjesta stalnog boravka, kreui na put na kom mu je dozvoljeno skraivati namaz stie status putnika i moe koristiti sve olakice predviene za putnika, kao to su potiranje po obui tri dana i tri noi, skraivanje etverorekatnih namaza itd. Dakle im pilot stekne status putnika nije obavezan postiti, nego je duan napostiti ako e za to imati priliku, a ako nee onda e dati iskup (fidju) za svaki proputeni dan. Meutim, ukoliko pilot polotira iznad mjesta svoga boravka, recimo da izvodi vjebe, trenira itd, tada ne stie pravo putnika i nema olakicu da ne posti, pa makar duina leta dostigla razdaljinu s kojom se stie status musafira, isto kao to je sluaj s taksistom ili vozaem prevoznog sredstva u svome gradu. Oni nisu putnici iako preu razdaljinu kojom se postaje putnik. Preporuujem da musliman koji je obavezan postiti vjebe uz ramazan izvodi nou, a ako nuno mora to raditi danju nadam se da su mu oteani uslovi posla daju za pravo da mrsi i da proputene dane naposti, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 272 od 416
Pitanje:
Znam da je ena duna uvati imetak svoga mua. Meutim, da li sam grijena ako ponekad pomognem svoje roditelje bez mueva znanja? To krijem od njega plaei se konflikta.
Odgovor: Ukoliko je to tvoj lini imetak sa njim moe slobodno da raspolae, a ako su tvoji roditelji siromani i nema ko da ih pomogne od onih koji su prei od tebe kao to su sinovi, tada si obavezna da im prui pomo. Ukoliko se pak radi o imetku tvoga mua, tada mora imati na umu sljedee momente: a) eni je dato na povjerenje (emanet) kua njenog mua, njegova imovina i ast, tako da je ona obavezna to povjerenje uvati i grijeh joj je iznevjeriti ga. Poslanik, s.a.v.s, kae: ...ena je pastir u kui svoga mua i odgovorna za svoje stado... (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabuldumua, br. 844) Govorei Omeru, r.a, o znaenju ajeta Oni koji gomilaju zlato i srebro..., Poslanik, s.a.v.s, mu je na kraju rekao: Hoe li da ti kaem koje bogatstvo je za ovjeka najvrjednije: dobra i estita supruga koju kada pogleda obraduje ga, kada joj naredi poslua ga, a kada je odsutan uva ga. (tj. uva njegovu ast i imetak, kako stoji u nekim predajama). (Ebu Davud, Sunen, Kitabuz-zekati, br. 1417) Dakle, ti kao supruga nosi emanet i ne smije taj emanet iznevjeriti. b) eni je, shodno stanovitu koje ima jai dokaz, dozvoljeno u granicama umjerenosti udjeljivati iz imovine svoga mua, pod uslovom da se on tome ne suprotstavlja eksplicitno ili implicitno (otvoreno ili u svojoj dui). Naime, Poslanik, s.a.v.s, veli: Ono to ena potroi (podijeli) iz kue svoga mua, ako nije u neto beskorisno, ona ima nagradu za to to je potroila, njen mu za ono to je zaradio, a i skladitar isto tako. Niko nikom nee umanjiti nagradu. (Buhari, SahihulBuhari, Kitabuz-zekati, br. 1336) Iz ovog hadisa razumijemo da ena moe troiti imetak svoga mua u ono to je korisno bez pitanja, jer je obiaj (tradicija, urf) da ona tako postupa i da se mu tome ne suprotstavlja. Obiaj u ovom sluaju nadomjeta eksplicitnu dozvolu. Meutim, ukoliko joj mu zabrani ili njegova krtost jasno ukazuje da on s takvim postupcima supruge nee biti zadovoljan, tada tradicija ne moe zamijeniti dozvolu. U takvoj situaciji eni je grijeh davati sadaku iz mueva imetka bez njegove dozvole, isto kao to je muu grijeh (haram) troiti imetak svoje supruge bez njene dozvole. c) to se pak tie hadisa: ena ne udjeljuje iz svoje kue bilo ta bez dozvole svoga mua. Upitali su: Pa ak ni hranu, Allahov Poslanie? Rekao je: To je na najbolji imetak. (Ibn Madde, Sunen, Kitabut-tidarat, br. 2286), on je opeg znaenja, a hadis koji dozvoljava specifinog. Specifino znaenje ima prednost, poto pojanjava ope znaenje. Uz to, hadis koji zabranjuje ima u svom senedu prenosilaca koje su neki okarakterisali slabim, a hadis koji dozvoljava nalazi se izmeu ostalog u Buharijinom Sahihu. Dakle, ako se radi o tvom imetku, slobodno pomai svoje roditelje onoliko koliko hoe, a ako si obavezna, tada u granicama svojih mogunosti. Ukoliko pak udjeljuje muev imetak, tada udjeljuj u granicama umjerenosti u ono to je korisno, ukoliko je to obiaj u vaem mjestu, koji podrazumijeva njegovu dozvolu. Ukoliko nije obiaj da ena bez dozvole mua udjeljuje njegov imetak ili krtost mua ukazuje na to da on s tim nije zadovoljan, tada je obaveza da se mu pita i nije dozvoljeno bez njegove dozvole uzimati supruzi njegov imetak, kao to njemu nije dozvoljeno da uzima njen bez njene dozvole. U svim prilikama preporuujem surunicima da nau zajedniku rije i da potpomau jedno drugo u dobrim djelima.
Stranica 273 od 416
Pitanje:
U Bosni se pojavio novi tarikat koji su poeli slijediti mnogi profesori medresa, poznate linosti i vjerski obrazovani ljudi. Taj tarikat se zove nakibendijsko-halidijski. Njega karakterie to to se zikr ini u sebi i kako kau sljedbenici tog tarikata, jedini je tarikat koji se vee za Ebu Bekra, r.a. Sljedbenici tog tarikata daju bejat (prisegu, zakletvu) ejhu. Interesuje me da li nain na koji zikre te sufije, njihova prisega (bejat), itd. imaju utemeljenje u sunnetu Allahova Poslanika, s.a.v.s, i ima li ita loe u tome ako neko slijedi taj tarikat?
Odgovor: U 45. broju Novi horizonti su objavili dvije fetve dr. Jusufa el-Karadavija u prijevodu dr. hfz. Safeta Halilovia s ciljem da se kroz pero istaknutog alima naeg vremena progovori o tesavvufu i sufijama, kako bi se skrenula panja da kod nas, kao i u svijetu, ima dosta onih koji prakticiraju tesavvuf koji je vrlo esto izuzetno daleko od Poslanikove, s.a.v.s, prakse. Ono to je dr. Karadavi rekao mjerodavno je i vai za sve tarikate, za sve sufije, pa prema tome i za halidije. Ja mogu samo jo da istaknem da Poslanik, s.a.v.s, nije ni u jednom hadisu za sebe rekao da je sufija, niti ga je Kuran tim imenom zvao. U Kuranu stoji: On vas je nazvao muslimanima (jo) prije i u ovom (Kuranu). (El-Hadd, 78.) Na osnovu navedenog ajeta, smatram da se u pogledu vjerovanja (akaida) i islamskog prava (fikha), prije svega u domenu obredoslovlja, sljedbenici islama mogu zvati samo imenom muslimani, dok u pogledu ovodunjalukih poslova, u organizacijskom smislu a ne u vjerskom, nema smetnje da sebe nazivaju pristojnim imenima i da se dijele na partije, grupe i udruenja. Nadalje, mi smo po slovu Kurana duni slijediti Poslanika, s.a.v.s, a ne Ebu Bekra, r.a. Treba da se ponosimo time to slijedimo Poslanika, s.a.v.s, a ne nekog drugog, bilo ko da je taj drugi. Drugog moemo isticati kao uzor u smislu da je u odreenoj stvari slijedio primjer Poslanika, s.a.v.s. Sve to je utemeljeno na Kuranu i sunnetu, moe se slijediti, a ono to nema utemeljenje treba odbaciti, bilo o kom tarikatu ili pokretu se radilo. Bejat i zikr imaju svoje utemeljenje u Poslanikovoj, s.a.v.s, praksi. Meutim, da bismo za njih mogli rei da su u skladu s Poslanikovom, s.a.v.s, praksom, nain i sadraj prisege i zikra moraju se slagati s tom praksom. Ukoliko neke sufije daju prisegu svome ejhu da mu nee proturijeiti pa makar ga vidjeli u velikom grijehu, to je neprihvatljivo jer je suprotno kuranskoj naredbi nareivanja dobra i odvraanja od zla i Poslanikovim, s.a.v.s, rijeima: Nema pokornosti stvorenju u onome u emu je nepokornost Allahu Uzvienom. (Ahmed, Musned, Musned Alije ibn Ebu Taliba, br. 1041.) to se zikra tie, Poslanikova, s.a.v.s, praksa u tom pogledu je sasvim jasna. Cijeli njegov ivot, sve njegove aktivnosti bile su zikr, a Allaha, d., je naglas i u sebi molio. Izmiljanje bilo kakvog naina zikra (dakle, ibadeta) koji Poslanik, s.a.v.s, nije prakticirao je novotarija i uvoenje u vjeru neeg to Allah, d., nije propisao, a posljedice takvog postupka su poznate svakom muslimanu i muslimanki koji su barem jedanput Kuran s razumijevanjem proitali. Pitanje: Da li je djevojicama dozvoljeno voziti bicikl s obzirom da postoji mogunost da se ozlijede i da doe do pucanja djevianske opne (himena) to im, prilikom udaje moe predstavljati veliki problem?
Odgovor: Ne vidim razlog da djevojicama, ukoliko se pridravaju islamskih propisa u oblaenju i ponaanju, bude zabranjena vonja biciklom samo zbog pretpostavke da bi mogle da se ozlijede. Ukoliko je mogunost o kojoj govorite sasvim izvijesna i vjerovatna, tada djevojice treba da nose zatitnik koji e ih uvati od takvih ozljeda. U suprotnom, bolje im je izbjegavati vonju biciklom kako se ne bi suoile sa spomenutim problemom koji im kasnije u ivotu moe uzrokovati velike neugodnosti, a Allah, d., najbolje zna.
Pitanje:
Kada uemo u damiju i zateknemo imama na ruku'u da li da izgovorimo poetni tekbir (tekbiretul-ihram) ili tekbir za ruku i, da li se rauna da smo klanjali rekat kada imama zateknemo na ruku'u?
Odgovor: Ispravno je da se u toj situaciji izgovori poetni tekbir u stojeem poloaju a zatim da se izgovori tekbir za ruku pri saginjanju. Dodue, ima uenjaka koji kau da je dovoljno ukoliko se uspije izgovoriti poetni tekbir stojei i stigne imam na ruku'u. Ja bih ipak, dao prednost prvom stavu koji podrazumjeva smirenost, skruenost i zabranu urbe prilikom pristizanja u namaz, jer Poslanik, s.a.v.s, to je jasno precizirao, rekavi jednom prilikom kada je u namazu uo brze korake onih koji su urili na namaz: 'ta vam je?' 'Pourili smo na namaz', odgovorie. 'Nemojte tako', ree, 'kada dolazite na namz, dolazite smireno. Ono to stignete klanjajte, a ono u emu su vas pretekli dopunite.' (Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabul-mesadidi ve mevadi'is-salati', br. 948.) U spomenutoj situaciji, kada sustiemo imama na ruku'u, nije propisano uenje dove (Subhaneke), niti Fatihe s obzirom na kratkou vremena. Onaj ko stigne imama na ruku'u, pa makar jedan trenutak, rauna se da se taj rekat klanjao i ne mora ga ponavljati. Prenosi se da je Ebu Bekre es-Sekafi, r.a, jednom stigao u damiju dok je demat bio na ruku'u. Da bi ih stigao, on je zanijjetio prije no to je stao u saff. Poslanik, s.a.v.s, kasnije mu je rekao: 'Da ti Allah uvea aurnost, ali nemoj ponovo tako raditi.' (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabul-ezan', br. 741.) Dakle, nemoj nijjetiti prije no to stane u saff. Iz injenice da mu Poslanik, s.a.v.s, nije naredio da ponovi taj rekat razumijemo da je rekat, na kom sustignemo imama na ruku'u ispravan i ne moramo ga ponovo klanjati. Pitanje: ivim u jednom gradu u Austriji u kom muslimani nisu formirali svoj demat tako da se ne klanja duma-namaz. Duma-namaz se klanja u susjednom gradu koji je udaljen pedesetak kilometara. Da li sam duan tamo ii na dumu?
Odgovor: Prije svega, treba znati da je duma propisana za naseljena mjesta, tako da su muslimani koji ive u gradovima ili selima, pa makar u njima bili i manjina, duni uspostaviti demat i dumunamz, ako za to postoje minimalni uslovi. Dakle, treba da nastojite uspostaviti demat u svom gradu, a do tada umjesto dume klanjajte podne namaz. Naravno, bilo bi lijepo, radi odravanja veze sa dematom, da kada postoji mogunost odete na dumu u susjedna mjesta, ali to vam nije obaveza, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 275 od 416
Pitanje: Odgovor:
Babo me prisiljava da se udam za mladia kojeg ne volim. Ima li on pravo da me prisili na brak s osobom koju ne volim?
Kako ocu tako i staratelju nije dozvoljeno da prisili djevojku na udaju za osobu koju ona ne eli. Dunost njihova je da djevojku pitaju, pa ako pristane moe doi do sklapanja braka, u suprotnom ne moe. Ukoliko bi djevojka bila prisiljena, brak bi bio nitavan, poto je uslov za ispravnost braka, izmeu ostalog, pristanak obiju strana. Poslanik, s.a.v.s, veli: 'Udovica se ne udaje dok se od nje to ne zatrai (i ona pristane), a djevica se ne udaje dok se od nje ne zatrai dozvola.' Na pitanje ashaba kako djevojka treba da izrazi svoj pristanak, on je rekao da je njena utnja znak pristanka, tj. dovoljno je da se prijedlogu ne suprotstavi. (Vidi: Buhari, SahihulBuhari, 'Kitabun-nikah', br. 4741) Prema tome, babo nema pravo da te prisiljava na brak s osobom koju ne voli. Koristim se ovom prilikom da skrenem panju svim roditeljima da ne prisiljavaju svoju djecu na brak s osobama koje njihova djeca ne ele, bez obzira to djeca vrlo esto mogu imati pogrenu procjenu. Ta preporuka bazirana je na zabrani da djeca budu prisiljavana, to moemo razumjeti iz prethodnog hadisa, kao i na osnovu pretpostavke da su negativne posljedice prisile daleko vee u odnosu na njihovo odbijanje da se veu za osobu koju ne ele, a Allah, d., najbolje zna. Isto tako, preporuujem momcima i djevojkama da ne odbijaju ponude onih koji imaju moral i vjeru, jer ljubav je relativna. Moda ete sutra zavoljeti suprunika, poto se ivot u braku razlikuje od onoga kojeg ive momci i djevojke. U braku dolaze do izraaja druge osobine i svojstva koja niste imali prilike ni mogunosti upoznati prije braka. Zbog toga mnogi, prije braka zaljubljeni, u braku se razoaraju, a mnogi koji se prije braka nisu ba tako voljeli u braku se zavole. Pitanje: Nedavno me zaruio moralan i lijep mladi. On je zavrio fakultet, a ja srednju kolu. Babo se sloio da se udam za njega. Meutim, majka, kada je saznala da je mladi iz porodice u kojoj se prakticira islam, estoko se usprotivila. Znajui da sam duna sluati roditelje, a posebno majku, poto je Dennet, kako stoji u hadisu, pod majinim nogama, interesuje me da li sam duna posluati majku i u ovoj situaciji, ili mogu da se udam samo uz oev blagoslov?
Odgovor: Ukoliko je to jedini razlog koji ima tvoja majka na osnovu ega ti brani udaju za tog mladia, smatram da je nisi obavezna posluati, poto, kako u hadisu stoji, pokornost je obavezna u onome to je dobro (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-ahkam' br.6612), a sigurno nije dobro odbiti odgovarajueg zarunika kakvog ti ima poto Poslanik, s.a.v.s, kae: 'Kada vam doe u pronju neko s ijom vjerom i moralom ste zadovoljni, oenite ga. Ako tako ne postupite, bit e nered na Zemlji i fesad rasprostranjen.' (Tirmizi, Sunen, 'Kitabun-nikah', br.1004) Napominjem, da djeca, i u situaciji kada ne mogu udovoljiti pogrenim zahtjevima svojih roditelja, treba da to izraze na to bezbolniji nain kako bi ih to manje uvrijedili, jer dijete ne smije nikada zaboraviti prava koja roditelj ima prema njemu.
Stranica 276 od 416
Pitanje:
Moj mu materijalno pomae svoju rodbinu. S obzirom da i ja imam rodbine kojoj je pomo potrebna, mogu li zahtjevati da i njih pomae u mjeri u kojoj pomae svoju rodbinu?
Odgovor: Prije svega, treba naglasiti da je Va mu neku svoju rodbinu duan izdravati, kao to su roditelji, kada im je to potrebno, a neku nije, kao to su dajde i amide koji imaju svoju djecu, dok tvoju rodbinu on nije duan izdravati, osim u izuzetnim situacijama. Prema tome, on prema tvojoj rodbini gotovo da i nema nekih materijalnih obaveza, a prema svojoj ima. ak i u situaciji kada prema svojoj rodbini nema materijalnih obaveza, pree je da ih pomogne, negoli osobe koje mu nisu rodbina, jer Poslanik, s.a.v.s, veli da kada se sadaka d rodbini tada se ima dvostruka nagrada: nagrada za sadaku i nagrada za odravanje rodbinskih veza. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari,'Kitabuz-zekat', br. 1373.) Dakle, u svakom sluaju, pree je da mu pomae svoju rodbinu, negoli Vau. S druge strane, ukoliko Vi imate svojih sredstava, recimo da primate lini dohodak, ili imate svoj imetak, svi propisi koje sam spomenuo u pogledu vaeg mua i njegove rodbine mogu se odnositi na Vas u pogledu Vae rodbine, naravno ukoliko se ispunjavaju odreeni uslovi. I na kraju, lijepo je da mu prui dunu panju eninoj rodbini i pomogne je u granicama svoje mogunosti, jer e to jaati njihovu branu zajednicu, a ena mora imati razumjevanja za svoga mua i njegove obaveze prema vlastitoj rodbini i ne moe insistirati da se u pogledu materijalnih davanja prema svima odnosi podjednako. Pitanje: Namjeravam s porodicom ii na odmor u Ulcinj, jer sam uo da tamo musliman moe, s obzirom na duinu plae, pronai mjesto gdje e imati svoju privatnost. Interesuje me hou li skraivati namaze s obzirom da u tada imati najvie slobodnog vremena?
Odgovor: I do mene su dole iformacije da na Velikoj plai u Ulcinju stvarno postoje takva mjesta, a da se u gradu nije izloeno golotinji vie nego u naim selima i gradovima. Ipak, zbog loih konotacija ja ne bih preporuio odlazak na takva mjesta, osim ukoliko postoji stvarna potreba. Naravno, more je blagodat koju treba da koriste muslimani, ali i tu blagodat treba nastojati koristiti na halal nain. Preporuio bih da svi, koji se iz moralnih razloga ne mogu kupati na plaama gdje su mukarci i ene zajedno, nastoje ostvariti svoje pravo da imaju plau po svojim kriterijima. Jer, ako oni koji se skidaju u bikini i gaice mogu imati svoju plau, ako nudisti mogu imati svoju, zato oni koji imaju drugaije poglede od spomenutih, bilo da se radi o muslimanima ili ne, ne bi imali isto pravo, s obzirom da ostvarinjem tog prava nikog ne ugroavaju. Prisiljavanje muslimana da kre svoje moralne principe i uskraivanje muslimanima da mogu koristiti more u skladu s svojim vjerskim naelima predstavlja krenje elementarnih ljudskih prava. Naravno, kako jedna novinarka iz Beograda nedavno ree da se za prava valja, uvijek i svugdje, izboriti i da se prava nikom na tanjuru ne donose, sigurno je da se ta prava nee ni muslimanima donijeti na tanjiru, nego se za njih valja izboriti. Naglasio bih jo kako bi jedan turistiki kompleks na moru, gdje bi bili ispotovani islamski propisi, bio veliki turistiki mamac za desetine miliona muslimana u Evropi, a posebno za muslimane iz arapskog svijeta. Smatram da bi to bio pravi finansijski pogodak. to se pak skraivanja namaza tie, sve dok ima status putnika (musafira), duan si da namaz skrauje, s tim da u slobodno vrijeme moe klanjati nafile.
Stranica 277 od 416
Pitanje:
S obzirom da ni nakon dueg lijeenja moja supruga nije zanijela, ljekari su mi predloili da pomijeaju moju spermu sa spermom etverice ljudi i da tom mjeavinom oplode moju enu. Da li je to dozvoljeno po erijatu?
Odgovor: Nema sumnje da postoji razlog zbog kojeg ne moe doi do zaea, jer u prirodnom procesu odvijanja Allahovih, d., zakona uvijek postoji uzrono-posljedina veza. Meutim, taj razlog nee biti otklonjen, ili, ako bude otklonjen, dijete se nee roditi, bez obzira koliko ulagali trud, sve dok Allah, d., ne odredi. Uzvieni Allah, kae: 'Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara ta hoe! On poklanja ensku djecu kome hoe, a kome hoe muku, ili im daje i muku i ensku, a koga hoe uini bez poroda; On, uistinu, sve zna i sve moe.' (E-ura, 4950) Naravno, kao musliman treba da traite lijek, jer Poslanik, s.a.v.s, veli da ne postoji bolest, a da Allah, d., za nju nije stvorio lijek, osim starosti i smrti. U isto vrijeme treba da puno dovu upuujete Allahu, d., jer dova jedino moe promijeniti odredbu (kader). Lijek u vaoj situaciji mora biti halal, jer imati dijete nije nuda, tako da se ne moe koristiti lijek koji je haram. Prijedlog ljekara koji vam je dao spomenutu ponudu je haram i oita varka, jer je jasno da, eventulana trudnoa, nee biti uzrokovana tvojim spermatozoidom, nego neijim drugim. Postupak koji su vam predloili ljekari erijat tretira kao blud, a dijete roeno na taj nain bi bilo vanbrano. udi me da ljekari koji daju takve prijedloge ne razmiljaju o pravnoj i moralnoj strani takvog ina. Neka zamisle mua kojem je ena na taj nain rodila dijete koje nema nikakve genetske ili neke druge veze s njim. On e odgajati dijete koje nije njegovo, koje ne lii na njega, koje emotivno za njega ne moe nikako biti vezano kao za roditelja, koje e ga sutra naslijediti, a na to po erijatu nema pravo s obzirom da mu on nije otac, a nee moi naslijediti ni svog pravog oca jer se tretira kao vanbrano dijete a vanbrano dijete ne moe naslijediti oca, koje e raanjem izgubiti rodbinske veze s oeve strane, a biti prisiljeno da odrava veze s porodicom lanog oca za koju ne moe emotivno biti vezano itd. Neka se ljekari postave u situaciju tog djeteta koje e nevoljko grliti oca koji nije njegov, a uskraeno e mu biti da upozna svog pravog oca. Na kraju, potovani brate, bolje ti je biti bez djece nego nekoga dovesti u takvu situaciju. Trai lijeka i moli Allaha, d., a ako lijeka ne vidi na vidiku, preuzmite brigu o nekom jetimu ili jetimima. Na taj nain, donekle, moete iskazati roditeljsku brigu i osjetiti odreeno zadovoljstvo, a to je posebno vano moete Dennet zaraditi, jer e oni koji se budu brinuli o jetimima biti vrlo blizu Poslanika, s.a.v.s, u Dennetu. Pitanje: Potovani brate, elim Vas pitati da li mi je dozvoljeno jednu moju mahanu prikriti od djevojke s kojom se namjeravam oeniti? Ta mahana i nije neto veliko, ali ja se ipak pribojavam da joj je otkrijem. Naime, prije desetak godina bio mi je napravljen sihr od kojeg sam se, hvala Allahu, d., izlijeio, ali je ostala jedna posljedica koja se izraava u vidu povremene glavobolje. ta mi u tom pogledu preporuujete?
Odgovor: Smatram da je ispravno upoznati ivotnog saputnika sa svim poznatim vrlinama i mahanama koje mogu imati odreene posljedice, pozitivne ili negativne, na ivot u branoj zajednici. ak i u sluaju da te ne pita, smatram da je bolje da je o tome obavijesti, a ako te upita, recimo o tvom zdravlju, duan si da joj to kae. Poslanik, s.a.v.s, kae u hadisu: 'Ko vara nije moj sljedbenik.' (Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabul-iman', br. 147) Smatram, takoer, vrlo bitnim, posebno u ovo vrijeme, da se budui suprunici dogovore o svim relevantnim pitanjima koja se tiu ivota u braku. To mora biti iskren razgovor i dogovor, kako bi sutra kad se suoe s nekom dilemom ili problemom lake mogli doi do rjeenja.
Stranica 278 od 416
Pitanje:
U etvrtom sam razredu srednje kole. Imam divnog momka koji je moja slika i prilika. On hoe da se vjenamo odmah nakon mature, a moja majka (babo mi je poginuo) eli da ja zavrim fakultet i da imam svoj hljeb, jer znate kakva su vremena i kako lahko dolazi do razvoda. U velikoj sam dilemi, ako posluam majku sigurno u izgubiti momka, jer on je odluio da se eni, mnome ili drugom. Molim za savjet.
Odgovor: Preporuio bih ti da pokua nai rjeenje koje e zadovoljiti obje strane. Zato ne bi napravila dogovor s momkom da ti omogui studiranje nakon udaje, na to bi majka vjerovatno pristala? U svakom sluaju, potrudi se, u granicama mogunosti, da majka s tobom bude zadovoljna i da dobije njen blagoslov, klanjaj istiharu namaz i moli Allaha, d., da ti d ispravnu odluku. Meni je teko, iz ove pozicije da procijenim ta je za tebe bolje ako bude morala birati izmeu momka i fakulteta. Najbolje bi bilo kada bi mogla postii i jedno i drugo. Kada bih znao da e brak lijepo funkcionirati preporuio bih ti udaju, jer, ipak, ini mi se da je za ensko najvanije da se lijepo uda. U braku koji je dunjaluki dehennem, diploma malo vrijedi, a ivot s diplomom, bez mua i porodice, je bijedan ivot. Pitanje: Moj babo je u ezdeset devetoj godini ivota. Boluje eernu bolest i ima slabu prostatu tako da je tokom noi odlazio u toalet po desetak puta. Stanje se u zadnje vrijeme pogoralo tako da vie ne moe kontrolisati mokrau. Zbog toga je u zadnjih deset dana prestao klanjati. Bojim se da je to lo znak s obzirom da su mu to, po svoj prilici, zadnji dani dunjalukog ivota. Moj babo je klanjao i postio od rane mladosti. Treba li on klanjati u stanju u kakvom se sada nalazi?
Odgovor: Uzvieni Allah kae da ne optereuje ovjeka vie od njegovih mogunosti. Tako je, u sluaju namaza, ovjek duan klanjati onako kako moe. Ono to tvoj babo moe jeste da za svako namasko vrijeme uzme abdest. U toku tog vremena moe klanjati, uiti Kur'an itd, i u toku tog vremena on je pod abdestom bez obzira to ne moe drati mokrau. Takva osoba u islamskom pravu tretira se kao osoba sa isprikom (sahibu uzur). Ona je duna da za svako namasko vrijeme uzme abdest koji joj vrijedi u toku tog vremena za sve ono emu je abdest potreban.
Stranica 279 od 416
Pitanje:
ivim u Njemakoj. Po dolasku u ovu zemlju jedan Nijemac mi je puno pomogao. On je nedavno preminuo. Mene interesuje da li mogu za njega platiti svetu misu u crkvi kojoj je pripadao i mogu li za njega moliti oprost grijeha od Allaha, d.?
Odgovor: U islamu je propisano da se ljudi jedni drugima zahvaljuju na uslugama i dobrim djelima. Poslanik, s.a.v.s, veli: 'Ko se ne zahvaljuje ljudima taj se ne zahvaljuje Allahu.' (Tirmizi, Sunen, 'El-Birru ves-sile', br. 1877) Zahvala moe biti u vidu poklona, lijepe rijei, usluge itd, na nain koji dolikuje ovjeku, dakle ne smije prerasti u oblik i nain koji prilii samo Allahu, d.. Prema tome, zahvala je propisana ali mora biti u skladu s propisima erijata. S toga vi ne moete kao musliman za njega platiti svetu misu, jer Allah, d., kae: 'Allahu je prava vjera jedino - islam.' (Alu Imran, 19), niti za njega moliti, jer Allah, d., kae: 'Vjerovjesniku i vjernicima nije doputeno da mole oprosta za mnogoboce, makar im bili i rod najblii, kad im je jasno da e oni stanovnici u Dehennemu biti.' (Et-Tevba, 113) 'Molio ti oprost za njih ili ne molio, molio ak i sedamdeset puta, Allah im nee oprostiti zato to u Allaha i Njegova Poslanika ne vjeruju. A Allah nee ukazati na pravi put nevjernicima.' (Et-Tevba, 80) Jedini nain na koji se moete oduiti i zahvaliti tom humanom ovjeku, nakon to je umro, jesu izrazi panje prema njegovoj porodici; kroz brigu, poklone, lijepu rije, pomo u potrebi itd. Ne postoji drugi nain, jer on za svoju dobrotu, po islamskom uenju, moe dobiti nagradu samo na ovom svijetu. Da bi ovjek mogao za svoja dobra djela biti nagraen na buduem svijetu neohodno je umrijeti s vjerom u Allaha, d., i Njegova poslanika Muhammeda, s.a.v.s. Pitanje: Odgovor: Rad koji je objavljen na tim stranicama preuzet je iz Glasnika 1976 godine i u njemu nisu vrene bilo kakve intervencije. Izgleda da je prilikom prekucavanja teksta dolo do greke koja nije kasnije uoena. Naime umjesto rijei 'ene' treba da stoji rije 'dine' dakle, ajet glasi: 'Stvorio sam ljude i dine da Me oboavaju.' Pitanje: Vjenao sam se u opini dvije sedmice nakon enidbe. Nedavno sam dobio dijete. uo sam kako neki priaju da je to dijete vanbrano jer se nisam vjenao erijatski, pred hodom. Da li je to tano? U broju 49 na 60 strani Novih horizonata citiran je 56. ajet sure Ez-Zarijat: 'Stvorio sam ljude i ene da Me oboavaju.' Da li je prijevod taan?
Odgovor: Ukoliko je oglaeno da se eni, recimo da si imao svatove, ili te je doekala rodbina kad si mladu doveo, ili si nakon dolaska razglasio u kui i komiluku da si se oenio tom i tom, pa su doli na veselje, tvoj brak se moe smatrati validnim, jer svi koji su te vidjeli s mladom svjedoci su tvojoj enidbi. Ukoliko svega toga nije bilo, a dijete zaeto prije vjenanja u opini, tada je dijete vanbrano po erijatu i za njega vae propisi o vanbranom djetetu. Ako je zaeto nakon vjenanja u opini ono je legalno, jer pri tom vjenanju su, pretpostavljam, ispunjeni uvjeti, a to je dobrovoljnost i prisustvo svjedoka. Vjenanje pred hodom je lijepo obaviti jer se pri njemu vodi rauna o svim erijatskim propisima, ali ono nije uslov za ispravnost braka.
Stranica 280 od 416
Pitanje:
Jedna Poljakinja je prela na islam prije 6 godina. Godinu dana nakon prihvatanja islama udala se za Sirijca. Nauila je klanjati i poela prakticirati ostale propise islama. Dobili su i dijete koje sada ima etiri godine. Uprkos svemu, njihovi odnosi nisu dobri, viu jedno na drugo itd. Doli su do granice da ona eli razvod, a on ne. ta da radim, da li da ih mirim ili da ih pustim da se razvedu?
Odgovor: Meni je iz ove pozicije teko procijeniti ta je najbolje. Ako brak nema ansu da opstane i ako e za njih biti dunjaluka patnja bolje je da se rastanu. S druge strane, ako postoji ansa da se povrate, pokaju i pronau ono to ih vee u braku, pa makar se malo strpili, to im je bolje, posebno imajui u vidu dijete kojem e na taj nain ouvati roditeljski dom i mogunost da odrasta u porodinoj atmosferi. U svakom sluaju, pokuajte im pomoi da prevaziu probleme, koji su, u to sam siguran, rezultat njihova grijeenja i uinjenih pogrenih poteza. Da su se drali Poslanikovih, s.a.v.s, uputa sigurno se ne bi nali u toj situaciji. Pitanje: U situaciji kada ena iznajmi svoju maternicu da nosi dijete zakonitih suprunika, da li to dijete ima dvije majke, onu ije je jajace i onu koja ga je nosila i rodila?
Odgovor: Prije svega elim naglasiti da je takav postupak po erijatu strogo zabranjen (haram), zbog negativnih pravnih i moralnih posljedica Meutim, u sluaju da se to desi, ena koja je nosila dijete nee se tretirati kao roena majka, ali mi se ini da se moe tretirati kao majka po mlijeku, pa ak ako to dijete nije ni zadojila. Naime, to dijete se tokom trudnoe hranilo preko njenog organizma, a to je daleko vie od dojenja predvienog za uspostavljanja srodstva po mlijeku, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Da li da djevojci koju namjeravam eniti kao uslov postavim pokrivanje? Bojim se da, ako se pokrije, zbog tog uslova nee to uiniti s ispravnim nijetom, a moe se lahko desiti da se nakon udaje ponovo otkrije s obzirom da to nije uradila iz ubjeenja. ta da radim?
Odgovor: Preporuujem vam da se o svim bitnim pitanjima dogovorite prije braka, a pokrivanje je itekako vano pitanje. tavie, preporuujem da se dogovoreno zapie, jer e tako tee doi do nesporazuma. Znajte da kada stupite u brak rjeavanje nerijeenih pitanja, uglavnom, biva tee, a posljedice nesporazuma i neslaganja vee. Otuda vam savjetujem da se islamski o svemu dogovorite, pa ako vidite da ste slinih pogleda, krenite u brak, a ako ne, lijepo se raziite. Razlaz prije braka sigurno je daleko s manjim posljedicama, nego nakon to je brak sklopljen.
Stranica 281 od 416
Pitanje:
Profesorica sam bosanskog jezika i knjievnosti. Kao pokrivena muslimanka predajem taj predmet i nemam problema, osim to ponekad ujem uvrede od strane uenika, istina kojima ja ne predajem. To su obino dovikivanja tipa 'vidi bule'. U nastavi se trudim da posebno naglasim odgojne vrijednosti knjievnosti, a gramatika svakako nije diskutabilna. U radu nastojim biti predana, korektna i djecu uiti radu i redu. Iako u knjievnosti koju predajem ima dosta tekstova koji su u susprotnosti s islamskom vjerom i tradicijom, smatram da imam izuzetnu priliku da kao moralna linost utiem na odgoj i obrazovanje mladih, a Allah, d., najbolje zna koliko u tome uspijevam. Nisam osoba koja voli otvoreno vriti davu jer se ne osjeam dovoljno kompetentnom. Smatram da vlastitim primjerom dajem najbolju sliku islama tako to predano i estito radim, izvravajui na vrijeme svoje obaveze, da izbjegavam korupciju, a toga naalost ima. Nedavno sam se suoila s dilemom da li napustiti posao ili nastaviti raditi. Naime, jedan erijatski pravnik rekao je da mi je haram raditi s ljudima pokvarenih srca i da mi je haram predavati mukarcima. Napominjem da moj mu radi u istoj koli i da skoro nikada nisam u situaciji da se osamljujem s mukarcima, a trudim se da se ne druim s osobama sumnjivih moralnih kvaliteta. Molim da mi kaete koliko je spomenuti erijatski pravnik bio u pravu i ta treba da mi bude prioritet u radu.
Odgovor: Potovana sestro, sve dok je tvoj integritet kao ene muslimanke zatien, sve dok nisi prisiljena da se osamljuje s mukarcem koji ti nije mahrem, sve dok tvoje obaveze kao muslimanke prema muu i porodici nisu upitne, smatram da treba da radi taj posao koji je od izuzetne drutvene koristi. Ja kao roditelj osjeam blagodat kada svoje dijete predam uiteljici koja estito radi svoj posao i za koju vidim da e moje dijete odgajati moralnim vrijednostima. Siguran sam da u okruenju u kom radite morate biti izloeni manjim grijesima, ali se nadam da e vaa dobra djela lahko izbrisati te manje grijehe, jer Kur'an kae da dobra djela briu loa djela. Kada bismo ili logikom erijatskog pravnika koji vam je rekao da morate napustiti posao zbog toga to radite s ljudima pokvarenih srca, svi estiti i poteni bi morali ostaviti posao, jer u svim radnim sredinama ima ljudi koji su niskih moralnih vrijednosti i pokvarenih srca, a kako bi izgledalo nae drutvo kada bi oni koji su moralni i istih srca napustili svoja radna mjesta!? to se tie dranja nastave mukarcima koji su punoljetni, naroito kada su u pubertetu, to moe biti problematino. Smatram da se taj problem moe uveliko prevazii tvojim dostojanstvenim dranjem, ozbiljnou, odgovarajuim odijevanjem koje e kod tih uenika izazivati osjeaj potovanja itd. to se pak prioriteta u radu tie, smatram da na prvom mjestu treba da vodite rauna o obavezama u kojima vas niko ne moe zamijeniti a to je uloga supruge i majke. Poslije toga dolaze ostali poslovi, koje, naravano, treba raditi vodei rauna o prioritetima.
Stranica 282 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljena plastina operacija uiju ako su klempave, ili nosa ako je neprirodan?
Uzvieni Allah, d., stvorio je ovjeka u najljepem obliku. On kae: 'Tako mi smokve i masline i Sinajske gore, i grada ovog, bezbjednog, - Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem.' (Et-Tin, 1-4) Prema tome, svaki ovjek je lijep u svom prirodnom obliku. Ta je ljepota posebno izraena u razliitosti koja postoji meu ljudima u pogledu njihovog fizikog izgleda. Dakle, razliitost treba shvatati kao ljepotu, a ne kao problem. Meutim, ukoliko doe to poremeaja onog to normalni ljudi, s neporemeenom prirodom, smatraju prirodnim, tada nema smetnje da se to pobolja na halal nain. Prema tome, u takvom sluaju operacija bi bila dozvoljena. U svemu ovome, mi ipak, u ovo nae vrijeme, suoavamo se s jednim problemom, a to je poremeaj sistema vrijednosti kod mnogih ljudi, tako da mnogi ono to je prirodno smatraju neprirodnim, mnogi ele da budu drugaiji od ostalih itd. Zbog toga sam u odgovoru rekao 'onog to normalni ljudi, sa neporemeenom prirodom smatraju prirodnim'. Prema tome ono to je neprirodno dozvoljeno je ispraviti i poboljati na halal nain. Vrijedno je napomenuti da su poremeaji o kojima je ovdje rije uglavnom rezultat nepravde koju ovjek ini sami sebi krei Allahove, d., prirodne zakone: unitavajui i zagaujui svoju prirodnu sredinu, unosei u svoj organizam tetne materije poevi od alkohola pa dalje, nemoralnim ivotom koji vodi do gubljenja rodbinskih veza, pa prema tome i rodoskrnavljenja itd. Kada bi ljudi ivjeli potujui Allahove, d., prirodne zakone ovakvih pitanja i problema vjerovatno ne bi ni bilo, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Kada ovjek kao to sam ja radi meu Dancima u fabrici, da li mu je dozvoljeno da namaz obavi u mislima ili je bolje da proputene namaze klanja kad doe kui? Napominjem da u fabrici nema mjesta za klanjanje, a kada bih klanjao bio bih otputen s posla i proglaen fundamentalistom, jer Danska jo uvijek nije priznala islam kao vjeru.
Odgovor: Prije svega, Vi ste duni nastojati iznalaziti uslove u kojima ete moi normalno izvravati svoje obaveze prema Allahu, d., a Uzvieni Allah ne optereuje ovjeka vie od njegove mogunosti. Ukoliko ne uspijete pronai mogunost da farz, a za to vam je potrebno pet minuta i prostor od jednog kvadratnog metra, klanjate u njegovu vremenu, tada sastavljajte podne i ikindiju, bilo u podnevskom ili ikindijskom vremenu, dakle prije odlaska ili nakon dolaska s posla. Isto moete raditi kada su u pitanju akam i jacija.
Stranica 283 od 416
Pitanje:
uo sam razne prie o tome da li je dozvoljeno imati intimni odnos za vrijeme ramazana, nakon zavrenog dana posta, tj. poslije akama pa do poetka novog dana, pa Vas molim da mi to pojasnite. Ja znam da to nije dozvoljeno tokom posta, ali ove prie koje sam uo malo su me zbunile.
Odgovor: Potovani brate, da ste itali Kur'an u prevodu ne bi bilo zabune. Pogledajte 187. ajet sure ElBekare, a ako pri ruci imate neki od tefsira, recimo Ibn Kesirov ili tefsir 'U okrilju Kur'ana' Sejida Qutba koji su prevedeni na bosanski jezik, bilo bi lijepo i da komentar proitate. Jo da napomenem da se propisi vjere ne uzimaju od svakoga, a posebno ne iz nekakvih pria. Vjera se uzima samo sa sigurnih izvora. Veliki broj problema s kojima se muslimani danas suoavaju rezultat su injenice da mnogi iz razliitih izvora uzimaju vjeru ne vodei rauna moe li i da li taj izvor nudi ispravnu vjeru ili pak neto drugo. Ovo je upozorenje svakome ko eli da slijedi diniislam.
Stranica 284 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kakav stav muslimani i Islamska zajednica treba da zauzmu prema ljudima navedenim kao saradnici Udbe u knjizi uvari Jugoslavije?
Prije samog odgovora na postavljeno pitanje potrebno je istaknuti sljedee: Prvo, osobe koje se bave pijunaom i uhoenjem, a to erijatom nije dozvoljeno, kao to je, uglavnom, bio sluaj sa suradnicima Udbe, ine velike grijehe: a) bilo da prenose tue rijei (nemimet), b) bilo da lau (kezib), c) bilo da ogovaraju (gibet), d) bilo da uhode (tedessus), f) bilo da izdaju (elkhijane), g) bilo da lano svjedoe (ehadetuz-zur). Poslanik, s.a.v.s, o prenoenju tuih rijei veli: U Dennet nee ui ko prenosi tue rijei (kattat). (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-edeb, br. 5596, Muslim, Sahihu Muslim, Kitabuliman, br. 152) Ulema, tumaei rije kattat kae da je to nemmam, tj. osoba koja prenosi tue rijei s namjerom da unese nered i iri fesad meu ljudima. Ogovaranje (gibet) i uhoenje (tedessus) ubrajaju se u najvee grijehe. Na njihovu veliinu ukazuje injenica da je te grijehe Uzvieni Allah uporedio sa jedenjem mesa umrlog brata: I ne uhodite jedni druge i ne ogovarajte jedni druge! Zar bi nekom od vas bilo drago da jede meso umrlog brata svoga, a vama je to odvratno. (El-Hudurat, 12.) La (kezib) i izdajstvo (khijane) su nespojivi s prirodom vjernika muslimana. Poslanik, s.a.v.s, veli: Sve moe postati vjernikovom prirodom izuzev izdajstva i lai. (El-Bejheki, Sunen, 10/197) Dovoljno je da ovjek bude laac da pripovijeda samo ono to je uo. (Muslim, Sahihu Muslim, El-Mukaddime, br. 6) Ko imadne pri sebi etiri svojstva isti je licemjer, a ko imadne jedno od njih ima svojstvo licemjera dok ga se ne oslobodi: kada mu se povjeri iznevjeri, kada govori lae, kada obea prevari, a kada raspravlja ini to rijeima grenika. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-iman, br. 33), Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-iman, br. 88) Nema imana ko ne uva emanet, niti ima vjere ko se ne dri obeanja. (Ahmed, Musned, Baki musned el-muksirin, br. 11935) Jedan od najteih velikih grijeha u islamu jeste krivokletstvo i lano svjedoenje (ehadetuzzur). Opisijui prave vjernike Uzvieni Allah kae da to nisu oni koji lano svjedoe: ... i oni koji ne svjedoe lano... (El-Furkan, 72.), a u suri El-Hadd, 30, jasno nareuje: ... i klonite se kumira poganih i klonite se lanog svjedoenja. Poslanik, s.a.v.s, u hadisu veli: Hoete li da vas obavijestim o najveim grijesima: pridruivanje Allahu druga, neposlunost prema roditeljima, i lana optuba, lano svjedoenje. To je toliko dugo ponavljao da su oni koji su ga sluali u sebi pomislili-da hoe prestati. U hadisu, takoer, stoji: Sudnji dan nee proi za onoga ko je lano svjedoio prije nego mu bude presuena vatra. (Ibn Made, Sunen, Kitabulahkam, br. 2364) Prema tome, svi koji su se bavili dounitvom poinili su makar jedan od prethodno spomenutih velikih grijeha, a neki, sigurno, i vie od jednog. Drugo, da bi se mogao dati primjeren odgovor i da bi se taj odgovor mogao pravilno shvatiti potrebno je znati nekoliko injenica, bilo da ljude za koje se navodi da su suraivali s Udbom osuujemo, bilo da za njih iznalazimo neka opravdanja i olakavajue okolnosti: a) bila su to teka vremena u totalitarnom reimu kada su vjernici, a posebno muslimani, bili na stranom udaru. Bila su to vremena kada se bilo teko oduprijeti izazovima Slube dravne bezbjednosti, bilo da se radilo o pritiscima ili povoljnostima, jer ta sluba je imala mo, pare i privilegije, b) na udaru Slube posebno su bili oni koji su se isticali u svome narodu i svojoj sredini, bilo poloajem ili aktivnou, c) ni imami i ostali uposlenici u Islamskoj zajednici koji se spominju kao suradnici Udbe u knjizi uvari Jugoslavije nisu bili isti. Neki su prirodom svoga posla morali da Slubi polau raune, neki su bili prisiljeni, neki su na trenutak poklekli pa se poslije izvukli, neki su se odupirali pa na kraju poklekli, neki su u saradnji vidjeli presti i uivali u svim privilegijama i pogodnostima koje je ta saradnja pruala, neki su to smatrali svojom patriotskom dunou jer su po svojoj prirodi bili reimski ljudi koji sluaju i pokoravaju se, neki su se kroz saradnju borili da zatite ljude smatrajui da je bolje suraivati i tako ljudima pomagati, negoli tu suradnju odbijati, a neki su se, zasigurno, trudili da drugima to vie napakoste i zla nanesu, d) suradnja s Udbom u to doba nije ista kao suradnja s policijom danas, pa ak ni s policijom u to vrijeme.
Naime, u to vrijeme, suradnja s Udbom znaila je odavanje ljudi u poslovima koji su Allahovim, d., prirodnim zakonom dozvoljeni ili nareeni, kao to je slobodno prakticiranje vjere i drugih prirodnih ljudskih prava, dok je suradnja s policijom na otkrivanju kriminala i kriminalnih radnji za muslimana obaveza s obzirom da se kriminalom ugroavaju pojedinci i zajednica i kre prava ljudi, e) nema sumnje da je Sluba, iz razliitih interesa, lagala u mnogim sluajevima i da u spomenutoj knjizi ima dosta konstrukcija i lai, f) svi koji su suraivali sa Slubom inili su to na konspirativnoj osnovi, jer tajna sluba ne dozvoljava bilo kakvu javnost. Iz iskustva nekih ljudi znamo da je bilo dovoljno kazati o tome nekom u povjerenju, pa makar taj neko bio u Udbi, pa da Udba s tobom prekine svaku vezu, g) knjiga je, to je sigurno, tampana s odreenim namjerama i Islamska zajednica mora pokuati iznai modus kojim e tetu smanjiti na minimum, a dobit iskoristiti na najbolji mogui nain, h) iako e knjiga uzrokovati odreenu tetu izazivajui bol kod onih koji su se ogrijeili i kod onih o koje se ogrijeilo, smatram da pojava knjige moe donijeti mnoge koristi: 1) prua ansu onima koji su se ogrijeili da preispitaju svoj postupak, pokaju se i za ivota zatrae oprost od ljudi o koje su se ogrijeili, 2) to je pouka svim potencijalnim dounicima i izdajnicima da e, moda, i za ivota odgovarati, 3) ona moe preventivno djelovati, jer e svi oni koji budu stavljeni na kunju da nekoga uhode i pijuniraju malo vie razmiljati o takvom angamanu, a neke e to sigurno i sprijeiti da se uputaju u takvu rabotu, i) smatram da je teko u sluaju ljudi ija su imena navedena u knjizi istjerati pravdu na vidjelo i da to ak ne treba ni pokuavati, jer, bojim se da bi se tim pokuajem mogla nanijeti nepravda onima koji su lano optueni, j) ipak, za oekivati je da e oni koji su se iskreno pokajali okarakterisati svoje postupke pogrenim i povui se sa svojih javnih funkcija. Takvim postupkom oni e svojoj i ostaloj djeci poslati ispravnu poruku da ne pokleknu u slinim iskuenjima, a Islamskoj zajednici da lake prebrodi ovo iskuenje. Moja poruka svima koji su u knjizi spomenuti kao suradnici je sljedea: a) ako su ve suraivali, treba da se javno pokaju, javno navedu imena osoba koje su spominjali u svojim razgovorima sa slubenicima Udbe i da od tih osoba zatrae oprost, b) ako su suraivali pod prisilom da se javno pokaju, navedu imena koja su spominjali, od njih zatrae halal i kau da je ta saradnja, iako pod prisilom, bila greka, te da bi bilo bolje da su se u iskuenju strpili i suradnju odbili. Iz takvog stava budue generacije bi mogle uzeti ispravnu pouku, c) ako su lano optueni, da sudskim putem sa sebe speru ljagu. Znam da je tu teko dokazati istinu, jer tajna sluba ne nosi bez razloga takvo ime. Ona iza sebe ne ostavlja dokumente i dokaze, ali, ono to mogu, u najmanju ruku, jeste da javno u sudnici u lice kau operativcu Slube da je slagao, a moda se i slubenik Udbe sam pokaje i prizna eventualne konstrukcije i lai, d) ako su u to vrijeme smatrali da je manje zlo pomalo saraivati negoli kontakte odbijati i na sebe navui srdbu Udbe, smatram da treba da taj svoj postupak javno okarakteriu kao greku, kako bi svojoj i drugoj djeci i unucima poslali ispravnu poruku. Vjerujte mi, u svemu ovome, mene najvie boli to jo nisam uo nijednog imama, muftiju, profesora ili slubenika u Islamskoj zajednici, spomenutog u knjizi, da kae da je pogrijeio, da se kaje to je suraivao i da bi bio ispravan postupak da je suradnju odbio, da se kaje to je ispijao kahve sa slubenicima Udbe i askao o svojoj brai, radnim kolegama, svojim nadreenim i podreenim, da nijedan od njih nije uputio poruku svojoj i drugoj djeci da ne pokleknu pred izazovima pred kojim je on poklekao itd. To je za mene porazno, jer to najbolje odslikava svijest tih ljudi. Oni, da imaju savjesti i svijesti, izili bi pred svoje pretpostavljene, pred svoje kolege, pred svoju brau i sestre, pred svoj narod i kazali detaljno ta su u tom periodu radili. Neka kau: Morali smo ili nismo morali, ali uradili smo. To je bilo pogreno. Savjetujemo naoj djeci da ne pokleknu pred iskuenjima pred kojima smo mi poklekli. Halalite nam i pomozite da prebrodimo nevolju koja nas je snala. Ova sramota koja nas je pogodila je Allahova, d., kazna, koju emo iskrenim pokajanjem i traenjem halala od naih rtava nastojati preobratiti u Allahovu, d., milost, koja e se ogledati u oprostu onih o koje smo se ogrijeili. Kao moralni in i znak naeg pokajanja mi se povlaimo sa javnih funkcija, a vas molimo da nam pomognete, iako to moda nismo zasluili, da nevolju u kojoj smo se nali to lake prebrodimo.
Kada bi spomenuti suradnici Udbe na taj nain izrazili svoje kajanje i otili s javnih funkcija, smatram da bi bilo dostojanstveno da Islamska zajednica i muslimani pomognu porodicama tih ljudi dok oni sebi ne nau odgovarajui posao u Islamskoj zajednici ili van nje. Takav postupak bi skinuo ljagu sa Islamske zajednice, jer bi pokazao da oni ipak imaju ljudskog dostojanstva, otvorio bi put da im drugi oproste i razumiju njihove greke, jer svako moe pogrijeiti i sigurno je da nema nijednog od nas da mu se ime nije moglo nai u zelenoj knjizi da je proao kroz iskuenja kroz koja su prolazili mnogi koji su se s Udbom suoili. Njihovim pokajanjem i povlaenjem s javnih funkcija bila bi poslana ispravna poruka mladima koji se danas i koji e se uvijek suoavati s problemom pijunae i uhoenja. I, na kraju, taj postupak bi skinuo veliki teret odgovornosti s lea onih koji u Islamskoj zajednici moraju to pitanje rjeavati, a koji ga jedino pravilno mogu rijeiti ako od tih ljudi zahtijevaju da napuste javne funkcije, ili pak da prozvani sudski dokau da su optube u knjizi u cijelosti lane i iskonstruisane. Ukoliko se ti ljudi ne povuku iz javnih slubi, nanijee ogromnu tetu Islamskoj zajednici. Zamislite kako izgleda kad se imam, muftija ili profesor popne na mimber a dematlije u njemu gledaju cinkraoa, ili kako izgleda odgajatelj u kom njegovi uenici gledaju dounika?! Ako se ovako nastavi i Islamska zajednica se zadovolji time da se osobe spomenute u knjizi kao suradnici Udbe u novinama ili pred nekom internom komisijom ispovjede i kau kako su nevini, kako nisu cinkarili, kako su cinkarili jer su se morali odazivati na usmene pozive Udbe, kako su, ustvari, oni spaavali ljude jer nisu o njima govorili sve to su znali itd., tada e oni koji govore: Sve su hode iste i svi oni su to radili pa nee jedni na druge, ili boje se oni da se i njihovi dosjei ne otvore, moi kazati da su u pravu, iako znam, sigurno, da nisu u pravu, jer bilo je hoda, profesora i slubenika u Islamskoj zajednici koji nisu povili kimu i oni, znajte, ine veinu. Od te veine oekujem da to danas javno kae, a od novina koje objavljuju tubalice suradnika Udbe oekujem da ponu objavljivati ispovijesti onih koji su odbili suradnju sa Udbom. Oni vie zasluuju da svoje primjere iznesu u javnost, jer oni odslikavaju pravu, pozitivnu i dostojanstvenu sliku Islamske zajednice i muslimana na ovim prostorima. Neka nam je Allah, d., svima na pomoi. Pitanje: Jedan sam od suradnika Udbe ije ime nije spomenuto u knjizi uvari Jugoslavije. Iskreno sam se pokajao i od ljudi koje sam pratio halala zatraio. Veina mi je halalila, a neki su neodluni. Interesuje me da li je za ispravnost mog pokajanja, uz poznate uslove za tevbu, neophodno javno pokajanje ili je dovoljno to to sam uradio?
Odgovor: Smatram da je dovoljno to to ste od osoba koje ste spominjali kod Udbe oprost zatraili i da nije potrebno, pa ak nije ni poeljno, tvoje javno pokajanje, osim ako se tvoje ime javno obznani. Naime, u osnovi, propis je da ovjek prikrije svoju mahanu ili grijeh i mahane drugih ljudi, ako je Allah, d., dao da ljudi za to ne znaju. Uzvieni Allah, d., negativno govori o onima koji vole iriti rune vijesti o vjernicima pa kae: Oni koji vole da se o vjernicima ire bestidne glasine eka teka kazna i na ovom i na onom svijetu. Allah sve zna, a vi ne znate. (En-Nur, 19.) A Poslanik, s.a.v.s, veli da ko prikrije mahanu svoga brata na dunjaluku, Allah e prikriti njegovu mahanu na ahiretu. U vjerodostojnom hadisu doslovno stoji: Ko pokrije mahanu svoga brata muslimana, Allah e pokriti njegovu mahanu na Sudnjem danu, a ko otkrije mahanu svoga brata muslimana, Allah e otkriti njegovu i ak ga osramotiti u njegovoj kui. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-hudud, br. 2536) Izuzetak su situacije kada prikrivanje mahane ili grijeha moe ugroziti neije personalno pravo ili nanijeti nekome tetu, ili kada ta mahana ugroava ope dobro. Tada je dunost mahanu otkriti onome kome je potrebno.
Stranica 287 od 416
Pitanje:
ivim kao podstanar sa enom i djecom i u tekoj sam materijalnoj situaciji. Interesuje me da li mi je kao muslimanu dozvoljeno otii u Irak? Uslovi su vie nego povoljni. Za godinu dana sluenja u sastavu poljskog kontingenta dobio bih sto hiljada dolara, a ukoliko bih poginuo porodica bi dobila odtetu od pet stotina hiljada dolara. Napominjem da mi ivot podstanara i nepostojanje nade da u napraviti kuu u bliskoj budunosti, tee pada od eventualne pogibije u Iraku. Ako i poginem, barem u neto osigurati eni i djeci.
Odgovor: erijatskipravno gledano, tebi kao muslimanu tamo nije dozvoljeno ii u svojstvu vojnika iz sljedeeih razloga: a) jer su vojne snage u Iraku okupacione, a tebi kao muslimanu nije dozvoljeno da sudjeluje u okupaciji muslimanske zemlje, b) Savez irake uleme oglasio se i rekao da muslimani ne treba da uestvuju u okupacionim snagama. Muslimani su duni da slijede tu fetvu, jer iraka ulema najbolje poznaje stanje u svojoj zemlji, c) okupacija Iraka nije legitimna po meunarodnom pravu, jer nije izvedena pod okriljem Ujedinjenih nacija i Vijea sigurnosti, tako da mnoge evropske zemlje ne doputaju da u Irak idu njihovi vojnici, d) ti kao vojnik bio bi pod komandom nekog stranog komandanta, koji o tebi sigurno ne bi vodio rauna kao o vojnicima iz svoje zemlje, tako da bi ti vjerovatno bili davani najtei i najopasniji zadaci, e) s obzirom da je u Iraku rat izmeu okupacionih snaga i irakog naroda, sigurno biste se nali u situaciji da ubijate nevine ljude, ene i djecu, a to nije moralno. Ubijanje nevinih ljudi bi sigurno na tebi ostavilo negativne tragove do kraja ivota, a i ahiretske posljedice bi mogle biti strane, jer zna kako se tretira ubistvo jedne nevine osobe, f) iskusili biste, sigurno, odreene nervne probleme ve nakon prve patrole, jer, pretpostavljam da ovjek ne moe ostati normalan nakon jedne etnje kao iva meta. Zamisli sebe kako ide ulicama Bagdada oekujui svakog trenutka da te sa neke zgrade ili prozora pogodi snajper ili da u tvojoj blizini iznenada eksplodira automobil-bomba ili bomba zamotana u nekoj kesi ili ostavljena u kanti za smee. U takvim uslovima ovjek ne moe ostati normalan. I, na kraju, smatram da e ti i tvoja porodica, ako pravilno shvatite ivot i budete zadovoljni s onim to imate, ulaui trud u radu koliko moete, biti sretniji, nego da se vrati iz Iraka pun para, ali sa nonim morama i ivanim napadima koji e s tobom ostati do kraja ivota, a od kojih e strahovati tvoja porodica bojei se i dan i no da ratno iskustvo ne primijeni u vlastitoj kui. Siguran sam, takoer, da tvoja porodica vie voli da im svakog mjeseca donese onu malu vojniku plau, negoli da dobiju dvije vree, u jednoj tvoje iskomadano tijelo, a u drugoj pet stotina hiljada dolara. Molim Allaha, d., da ti d strpljenja u iskuenju u kom se nalazi i da ti d ono to je za tebe i tvoju porodicu najbolje na dunjaluku i ahiretu.
Stranica 288 od 416
Pitanje:
Neka braa (oenjeni i neoenjeni) u Sarajevu i drugim bh. gradovima okupljaju se skoro svako vee poslije jacije namaza ispred damija. Tu ostaju i dugo razgovaraju ili odlaze u etnju, a neki zavre i u kafani. Samo okupljanje je vrlo esto ispred kafia ili na etalitima koja su puna nemorala. Ljeti, kada je jacija kasno, oni kui dolaze iza ponoi. Interesuje me da li je boravak ispred damije, na ulici, etalitu ili u kafani iza jacije namaza, ustvari dahilijjetski obiaj nonih etnji? Koliko je meni poznato, sunnet je poslije jacije ii na spavanje, a ne sijeliti. Supruge su posebno zabrinute zbog takvih postupaka svojih mueva. Negativne posljedice boravka na takvim mjestima i kanjenje kui mogu biti viestruke. Molim Vas za komentar u vezi sa spomenutim postupkom nae brae koja klanjaju jaciju u damiji.
Odgovor: Buharija prenosi da Poslanik, s.a.v.s, nije volio da se spava prije jacije niti da se pria (tj. sijeli) poslije. (Buhari, Sahihul-Buhari, Mevakitus-salati, br. 535) Dodue, u mnogim hadisima se govori kako je Poslanik, s.a.v.s, volio klanjati jaciju malo kasnije, do pred pono, ne u prvom jacijskom vremenu. Dakle, iz prakse Poslanikove, s.a.v.s, razumijemo da je jaciju lijepo odgoditi za kasnije, ali da se klanja prije ponoi, te da je poeljno poslije jacije odmah ii na spavanje bez obzira u bilo kom dijelu jacijskog vremena se ona klanjala. Postupci brae na koju se ale njihove supruge oito nisu na liniji sunneta Poslanikovog, s.a.v.s. Njihovi postupci su posebno problematini ako borave na mjestima koja muslimanu ne dolikuju i ako zbog boravka na tim mjestima svojim oima i uima ine grijeh, dakle bez potrebe sluaju i gledaju ono to je grijeh. Posebno su njihovi postupci pogreni ako dovedu do zapostavljanja porodice, a za pretpostaviti je da muevi koji kasno kui dolaze ne izvravaju svoje obaveze prema porodici. U svakom sluaju, ja bih preporuio naoj brai da se dre upute Poslanikove, s.a.v.s, da svoju obavezu prema drugima izvravaju, i da jednu obavezu ne zapostavljaju nautrb druge, ili da odreenu obavezu zapostave, a rade ono to nisu obavezni, posebno da rade ono od ega nema koristi, ili je pak tetno. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Najbolji su oni koji su najbolji prema svojim suprugama... (Tirmizi, Sunen, Kitabul-menakib, br. 3830) Bilo bi logino da oni koji klanjaju jaciju u dematu prvi svojim kuama dolaze jer klanjanje u dematu je znak imana. Meutim, ejtan ako ne moe ovjeka spreiti da ne ide na namaz u damiju moe ga zavesti u neem drugom, kao to je bespotrebno kanjenje kui.
Stranica 289 od 416
Pitanje:
U nekim zemljama zakonom je regulisano da pia koja u sebi sadre manje od 0,5 posto alkohola ne moraju taj podatak sadravati u svojoj deklaraciji. S obzirom da u svim gaziranim piima ima alkohola ija koliina ne prelazi 0,5 posto, postavlja se pitanje - smije li musliman takva pia konzumirati?
Odgovor: Musliman je duan voditi rauna o svome zdravlju i haram mu je zdravlje svjesno naruavati. Uzimanjem gaziranih pia ovjek sebi naruava zdravlje to su jasno dokazala istraivanja na svim naunim institutima koji se bave problematikom ljudske ishrane. Na osnovu onog to mi je u vezi s tim poznato, sa sigurnou mogu da kaem da je svako gazirano pie tetno. Naravno, tetnost gaziranih pia nije ista. Neka su tetna vie neka manje. Otuda preporuujem da se ovjek okrene konzumiranju iste vode, odnosno prirodnih sokova u kojima nema hemijskih sastojaka. Treba uivati u istoj prirodnoj vodi i prirodnim proizvodima. Voda je, pretpostavljam, najvrednija materija koju je Allah, d., stvorio s obzirom da je dao da najvei procenat u svim ivim stvorenjima ini voda. Uzvieni Allah kae: 'Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da smo sve ivo od vode uinili? I zar nee vjerovati?' (El-Enbija, 30.) Siguran sam, takoer, da je ista prirodna voda najbolji lijek za ovjeka. Mnogi su to ve shvatili, tako da u svijetu postoje klinike koje svoje pacijente lijee iskljuivo vodom. S obzirom da rije musliman znai onaj ko je esleme vedhehu lillahi (ko se predao Allahu, d..) tj. ko slijedi Njegove zakone, musliman mora slijediti Njegove zakone u prirodi, dakle uzimati iz prirode ono to mu odgovara, i ne smije te prirodne zakone zanemariviti ili naruavati. Musliman mora voditi rauna da pie koje unosi u svoj organizam bude halal, dakle da u sebi ne sadri neto to ugroava ljudsko zdravlje i ne remeti ljudski razum, bilo da je u pitanju alkohol ili neka druga supstanca. S obzirom da (normalan) ljudski organizam posjeduje imunitet na tetne materije do odreene granice, one mu nee nakoditi pod uslovom da ne preu tu granicu. Otuda je Poslanik, s.a.v.s, rekao: 'Ono to opija u velikim koliinama, zabranjeno je u malim.' (Tirmizi, Sunen, 'Kitabuleribe', 1788.) Prema tome, ono to nee poremetiti ljudski razum niti natetiti ljudskom zdravlju kada bi se uzelo u velikim koliinama nije grijeh uzeti ni u malim. Meutim, ono to e poremetiti razum i nakoditi zdravlju kada se uzme u velikim koliinama, zabranjeno je uzimati i u malim koliinama.
Stranica 290 od 416
Pitanje:
Babo nas ima petero: tri sina i dvije kerke. Napravili smo trospratnu kuu, svakom po sprat, dok babo s naom majkom i mlaom sestrom ivi u prizemlju. Zemlju zajedniki obraujemo i usjeve dijelimo, dok platu zaraenu u preduzeu svako zadrava za sebe. Dodue, meu nama postoji istinska sloga, tako da se potpomaemo ne gledajui da li e nam pozajmljeno biti vraeno. S obzirom na to da je za jednu kuu dovoljno zaklati jedan kurban, da li je dovoljno da babo zakolje kurban za sve nas?
Odgovor: Tano je da je za jednu kuu, preciznije reeno za jedno domainstvo dovoljno zaklati jedan kurban, bilo da se u kurban kolje deva, govee, ovca ili koza, s tim to se u sluaju deve i goveeta moe udruiti sedam porodica. Prenosi se od Poslanika, s.a.v.s, da je on za kurban klao dva rogata ovna, jednog za svoju porodicu, a jednog za svoj ummet, tj. za one iz njegova ummeta koji nisu bili u stanju zaklati kurban. (Vidi: Ibn Madde, Sunen, 'Kitabul-edahi', br. 3113.) Meutim, koliko razumijem, vae kuhinje su odvojene, imate odvojene prihode, a i stanovi su vam odvojeni. Sve to ukazuje da ste vi, ipak, etiri odvojena domainstva, koja odreene poslove zajedniki rade. Prema tome, svako domainsvo koje ima mogunost za sebe e klati kurban i nije dovoljno da va babo zakolje jedan kurban za sve vas, uprkos injenici da ivite pod jednim krovom. Da, eventualno, babo vas izdrava, ili da je kuhinja zajednika, dakle da ste svi jedno domainstvo, bez obzira to ste u odvojenim stanovima, tada biste bili tretirani kao jedno domainstvo i jedan kurban bio bi dovoljan, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Iz mnogih hadisa razumijemo da se u kurban moe zaklati utrojena ivotinja. (Vidi poglavlja o kurbanu u hadiskim zbirkama.) O pitanju dozvoljenosti klanja u kurban utrojene ivotinje nema dileme kod islamskih pravnika, dilema je u pitanju ta je bolje. U tome su se islamski pravnici razili. Smatram da je bolje zaklati utrojenu ivotinju jer je njeno meso kvalitetnije i ima ga vie. Nedostatak dijela tijela koji se ostranjuje pri trojenju nije zapreka da utrojena ivotinja bude zaklana u kurban, jer zapreka moe biti samo ona mahana koja oito utie na smanjenje koliine i kvaliteta mesa, pa tako i na cjelokupnu vrijednost ivotinje. To jasno razumijemo iz Poslanikovog, s.a.v.s, hadisa u kom on kae: 'etvero nije dozvoljeno zaklati u kurban: oito oravo, oito bolesno, oito epavo i oito mravo.' (Ebu Davud, Sunen, 'Kitabud-dahaja', br. 2420.) Prema tome, ukoliko odreeni nedostatak nee umanjiti neto od toga, kao to je kusast rep, zatupljen rog, ili utrojenost, tada nema smetnje da ivotinja s tom osobenou bude zaklana u kurban. Pitanje: Odgovor: Zavjetni kurban je potpuniji ukoliko se meso podijeli u cijelosti, uz napomenu da ima uenjaka koji smatraju da je to dunost. Najbolje je da s tim mesom obveselite siromahe. Smatram da su 'Merhametove' narodne kuhinje, takoer, pravo mjesto gdje moete dati svoj zavjetni kurban. Da li se zavjetni kurban mora podijeliti u cijelosti? Kupio sam ovna za kurban i nakon izvjesnog vremena otkrio da je utrojen. Ima li smetnje da se utrojen ovan bude kurban?
Stranica 291 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je dozvoljeno u ishrani koristiti vinski ocat?
Smatram da je svako sire dozvoljeno, uz jedan jedini uslov - da bude proizvedeno od iste materije, a alkohol je, u sutini, ista materija. Pretvaranjem alkohola u sire nestaje svojstvo zbog kojeg je zabranjen, a to je opijanje. Poslanik, s.a.v.s, je za sire govorio: 'Divna li je hrana sire (ocat).' (Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabul-eribe', br. 3823) Pitanje: Ja i moja braa odluili smo majku poslati na had ove godine, a za rahmetli babu smo nali bedela. Prilikom izbora osobe koja e za naeg babu obaviti had dolo je neslaganja. Najstariji brat je elio da to bude jedan dedo iz komiluka koji je pred rat obavio had, dok su ostali eljeli da naemo jednog kolovanog efendiju koji poznaje propise hada. Na kraju smo posluali starijeg brata. Interesuje me da li smo ispravno postupili, poto sam siguran da spomenuti dedo ne bi znao objasniti propise hada kada bismo ga upitali? Hoe li njegov had biti ispravan za naeg babu ako on ne zna propise hada?
Odgovor: to se tie mogunosti da osoba koja ne poznaje propise hada tu vjersku obavezu obavi ispravno, to je nedvojbeno. Naime, veina osoba koje odlaze na had ne poznaju njegove propise, a i oni koji neto od propisa znaju, ne znaju ih detaljno. Meutim, svi oni obavljaju had izvravajui propisane obrede bez problema, koristei vodie koji im objanjavaju ta treba raditi u odreenom vremenu. Prema tome, spomenuti dedo, ina-Allah, moe obaviti had za vaeg rahmetli babu na ispravan nain, ukoliko bude pitao i sluao strune vodie koji e mu na hadu biti na raspolaganju. Ipak, da ste me pitali prije nego ste se na to odluili, preporuio bih vam da odaberete mlau i uevniju osobu, jer bi mlaa osoba imala vie koristi, a i propise bi mogla bolje i preciznije obaviti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Redovno postim na Dan Arefata. Ove godine idem na had. uo sam da hadija na Arefatu taj dan ne smije postiti, a meni je ao moju tradiciju prekidati. ta da radim?
Odgovor: Kao to je propisano da osoba koja nije na hadu posti taj dan, tj. dan uoi Kurban-bajrama, isto tako propisano je da osoba koja je na hadu taj dan ne posti. Prema tome, kako potuje prvi propis treba da potuje i drugi. I jedan i drugi propis su iz istog izvora tako da ne bi smio meu njima praviti razliku, da jedan potuje, a drugi ne. S druge strane, nagradu za post Arefata, a koja se ogleda u opratanju malih grijeha iz tekue i idue godine, sigurno e dobiti, jer Poslanik, s.a.v.s, kae: 'Kada se (Allahov) rob razboli ili ode na put pie mu se ono to je radio dok je bio zdrav kod kue.' (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabuldihadi ves-sijer', br. 2774.) Prema tome, iako nee postiti na Arefatu, tebi e se pisati da posti, jer si to radio prije nego si krenuo na put, to jest na had.
Stranica 292 od 416
Pitanje: Odgovor:
Desi mi se da moje malo dijete zaplae dok sam u stanju dunupluka. Mogu li ga u tom stanju podojiti ili se moram prvo okupati?
Nije mi poznato da postoji dokaz koji to zabranjuje. Jedino to bih ti preporuio je da ne bude u tom stanju bez potrebe, te da uzme abdest prije dojenja djeteta. Naime, Poslanik, s.a.v.s, prakticirao je da uzme abdest ukoliko bi neto radio u tom stanju, bilo da je jeo, spavao itd. Od Aie se prenosi da je on, kada bi htio spavati u stanju dunupluka prao spolni organ i uzimao abdest onako kako se uzima abdest za namaz. (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabul-gusl', br. 279, Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabul-hajd', br. 460.) Pitanje: Uenica sam srednje kole. Pokrivena sam i nastojim da svoj ivot uskladim s propisima islama. Meutim, bojim se da grijeim poto sam se zaljubila u jednog mladia. Ta ljubav je jo uvijek moja slatka tajna, poto dotini mladi za to ne zna. Molim Vas da li sam grijena to ga volim?
Odgovor: Nadam se, ina-Allah, da time to voli tog mladia ne ini grijeh: a) s obzirom da ti, kako mi se ini, ne razmilja o grijehu, ve ga voli u smislu da se za njega jednog dana uda i da ti on bude zakoniti suprug, b) zbog toga to ljubav ine osjeaji koje ovjek nije uvijek u stanju kontrolisati, a Allah, d., ne optereuje ovjeka vie od njegove mogunosti. Uzvieni Allah kae: 'Allah nikoga ne optereuje preko mogunosti njegovih: u njegovu korist je dobro koje uini, a na njegovu tetu zlo koje uradi' (El-Bekare, 286) c) ovjek nije odgovoran za ono to mu dua haje sve dok ne kae ili uradi neto to je grijeh. Dakle, ak i kada bi razmiljala o grijehu ili ti grijeh na um padao (s obzirom da ejtan svakome doaptava grene misli), ne bi za to bila grena sve dok ne bi svojim organima uradila ili kazala ono to je grijeh. Poslanik, s.a.v.s, veli: 'Uzvieni Allah je, uistinu, oprostio mome ummetu ono to im due haju, sve dok to ne urade ili ne kau.' (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabut-talak', br. 4846) Preporuujem ti, ipak, da se uva beskorisnog razmiljanja i sanjarenja, poto to moe biti gubljenje vremena, to je grijeh, a moe te dovesti u situaciju da nesvjesno uini korak ka grijehu, ili da grijeh poini. Kao muslimanka koja prakticira islam, znaj da svoje ljubavne emocije mora usmjeravati ka onome to je halal i mora ih drati pod kontrolom. U kontroli ljubavnih emocija moe ti pomoi razmiljanje o poslovima koje radi, a moe ti pomoi i post. Poslanik, s.a.v.s, preporuio je mladiima da se ene, a ako iz nekog razloga to nisu u stanju onda da poste, jer e postom ukrotiti svoje strasti. Nadam se da taj recept vai i za djevojke. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabun-nikah', br. 4677.) Brak je, ipak, najbolji lijek. Poslanik, s.a.v.s, veli: 'Ne znam da za zaljubljene ima ita bolje od braka.' (Ibn Madde, Sunen, 'Kitabunnikah', br. 1837)
Stranica 293 od 416
Pitanje:
Uiteljica sam u osnovnoj koli. Trenutno vodim etvrti razred. Pokrivena sam, pa me interesuje mogu li na asu tjelesnog i zdravstvenog odgoja djeci pokazivati vjebe i initi pokrete pri kojim se ocrtavaju stidni dijelovi tijela?
Odgovor: S obzirom da djeca kojoj predaje nisu punoljetna, smatram da to nije veliki problem. Ipak, preporuio bih ti da izbjegava takve pokrete, s obzirom da djeca danas imaju znanja koja im omoguuju da i u toj ranoj ivotnoj dobi stidne dijelove tijela primjeuju i da ih poslije drugima opisuju. Bez obzira to e moda veini onih koji ne poznaju islam tvoje pitanje i moj odgovor izgledati udni, mi kao muslimani treba da budemo ponosni to imamo i prakticiramo takav moral koji i o tome vodi rauna i koji nam garantira istotu due i tijela i donosi sreu na dunjaluku i ahiretu, jer je u skladu s Allahovim, d., prirodnim zakonima. Pitanje: Odluila sam sa svojim muem da ove godine prvi put zakoljemo kurban. Zamolila bih Vas da mi ukratko ukaete na glavne propise kako bi na prvi kurban bio primljen kod Allaha, d..
Odgovor: Prvo, potrebno je da imate iskren nijet, da to radite radi Allahovog, d., zadovoljstva, ne radi svijeta ili osiguranja mesa. Drugo, potrebno je da kurban bude nabavljen na halal nain, bilo da ga kupite halal parama, bilo da vam ga neko pokloni, bilo da ga othranite lino na halal ispai. Tree, potrebno je da kurban koji koljete nema oitih mahana, bilo da je oito orav, epav, mrav ili bolestan ili neto vie od toga. etvrto, potrebno je kurban propisno zaklati u periodu izmeu bajram-namaza i ikindije etvrtog dana Kurban-bajrama. Ukoliko to prethodno ispunite, va kurban, e, ina-Allah biti primljen. Ako, uz to, odaberete najljepi kurban pa ga dobro uhranite, pa ga vi lino zakoljete, pa ga po sunnetu podijelite na tri dijela, jedan dio vama, jedan komijama, jedan sirotinji, to e biti jo ljepe i sevapnije.
Stranica 294 od 416
Pitanje:
Potiem iz mjeovitog braka, babo mi je musliman, a majka Srpkinja. ivim sa babom u Bosni, a majka se udala u Srbiju. Sa novim muem ima jednog sina koji je oenjen. S obzirom da imam namjeru posjetiti majku, interesuje me moram li pred njom, njenim muem, mojim polubratom i njegovom suprugom, s obzirom da nisu muslimani, biti pokrivena?
Odgovor: Islam je propisao odravanje rodbinskih veza i taj se propis, generalno, odnosi na rodbinu koja je u islamu i onu koja nije. Ono to je muslimanu zabranjeno jeste da pri odravanju rodbinskih veza ini grijehe. Uzvieni Allah kae: 'Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim, Meni e se svi vratiti. A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj, i prema njima se na ovom svijetu velikoduo ponaaj, a slijedi put onoga ko se Meni iskreno obraa. Meni ete se poslije vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti.' (Lukman, 14-15.) Kao dijete, ti posebne obaveze ima prema svojoj majci, jer Dennet je, kako u hadisu stoji, pod majinim nogama. Ipak, kako u ajetu stoji, kada bi ti naredila da grijeh ini ne bi je smjela posluati. to se pak pokrivanja tie, smatram da nema smetnje da pred njima bude bez mahrame, pod uslovom da oni potuju i uvaju tvoju ast i potuju propise erijata koje ti slijedi. Ukoliko pretpostavlja da oni to ne potuju, preporuio bih ti da ne skida mahramu s glave. Treba jo napomenuti da ukoliko postoji mogunost da tvoj ouh ili polubrat ne potuju srodstvo koje meu vama postoji, uz to to se ne bi smjela pred njima otkrivati, ne bi se smjela ni s nekim od njih osamljivati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: uo sam svog efendiju kako na hutbi kae da je namaz u Mekki vredniji za sto hiljada namaza tako da se jednim namazom kod Kabe moe nadoknaditi sto hiljada namaza koje je ovjek propustio u ivotu. Svoje rijei podupro je hadisima. U poetku mi se taj stav dopao, ali kad sam malo bolje razmislio to mi je postalo nelogino. Po njemu bi bilo dovoljno da ovjek ode u Mekku, jedan dan klanja kod Kabe i bude kao onaj ko je pedeset etiri godine redovno klanjao pet dnevnih namaza. Meni je to nelogino pa Vas molim za komentar.
Odgovor: injenica je da ima dosta predaja koje govore o veoj vrijednosti obavljenih namaza u tri damije: Haremu u Mekki, Poslanikovoj, s.a.v.s, damiji u Medini i damiji El-Aksa u Jerusalemu. Otuda je propisano da se jedino te tri damije posjeuju radi ibadeta. Meutim, ti hadisi govore o vrijednosti namaza, dakle o sevapu koji se postie klanjanjem jednog namaza na tim mjestima, a ne o tome da klanjani namaz zamjenjuje toliko i toliko proputenih namaza. Tumaenje da ti namazi zamjenjuju proputene je pogreno i niko od islamske uleme nije te hadise protumaio na takav nain. Izgleda da je pogreno razumijevanje tih hadisa kod nas rasprostranjeno, jer i sm sam imao priliku uti jednog hatiba kako na isti nain tumai te hadise. Koristim se ovom prilikom da ukaem na tu greku. Prema tome, ko klanja namaz, recimo kod Kabe, postie sevap u iznosu od sto hiljada namaza, dakle taj namaz je vrijedan kao sto hiljada namaza klanjanih na nekom drugom mjestu, ali taj namaz ne zamjenjuje i ne nadoknauje proputene namaze.
Stranica 295 od 416
Pitanje:
Jedne godine za vrijeme hada, dok sam studirao u Saudijskoj Arabiji, nekoliko hadija iz Bosne zamolilo me da odem na Minu i za njih kupim i zakoljem kurbane. Za svaki kurban dali su mi iznos koji je zvanino bio odreen od banke Er-Radihi. Kada sam doao na Minu uspio sam pronai solidne kurbane koji su bili upola jeftiniji. Svoj posao sam propisno uradio, ali sam sav ostatak novca zadrao za sebe, smatrajui to svojom zaradom, mada su oni unaprijed platili moju uslugu. Da li sam ispravno postupio, uz napomenu da sam mogao nai jo jeftinije kurbane od onih koje sam uzeo, s obzirom da je cijena etvrti dan bajrama bila jako pala.
Odgovor: U osnovi, u sluaju sklapanja poslova u obzir se uzima ono to se dogovori i uslovi koji se postave, a ako toga nema tada se u obzir uzima obiaj (urf). Prema tome, ako su oni tebi eksplicitno rekli, ta ti ostane tvoje je, ili nemoj nam vraati kusur, ili ako je to bila ustaljena praksa za koju su hadije znale da se od uplaenog novca za kurban nita ne vraa, tj. da se ne polau rauni koliko je potroeno, u tom sluaju nema smetnje to si tako postupio i to si novac koji ti je ostao za sebe zadrao. Meutim, ako nita od prethodno spomenutog nije sluaj, smatram da si nepravedno prisvojio tui imetak koji si duan vratiti vlasnicima. Ukoliko ne zna vlasnike, duan si ga podijeliti kao sadaku u humanitarne svrhe, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da bi govee moglo biti zaklano u kurban potrebno je da napuni dvije hidretske godine i ue u treu, dakle da ima dvadeset etiri hidretska mjeseca. Smatram da ne bi smetalo ako bi govee imalo koji dan manje od dvije godine, pod uslovom da izgleda kao da su mu pune dvije godine, a Allah, d., najbolje zna. Moe li se junica koja e na kurban bajram napuniti dvadeset tri mjeseca zaklati u kurban?
Stranica 296 od 416
Pitanje:
Zaruio sam se prije dva mjeseca s djevojkom s kojom idem u istu kolu. Planiramo se uzeti odmah nakon mature i nastaviti studij u inostranstvu. S obzirom da smo mi zarueni i da se planiramo uzeti, mogu li ja sa njom etati ispod ruke?
Odgovor: Zaruka je preporuena u islamu. To je obeanje mladia djevojci, i obratno, da e se uzeti ako sve bude, kako oni to zamiljaju, u najboljem redu. Dakle, zaruka upuuje na ozbiljnost u namjeri i u tom pogledu je jedan vid zatite za djevojku. Ona omoguava zarunicima da se upoznaju i da u brak uu na osnovu odluke koja je zasnovana na znanju da joj druga strana odgovara. U vezi sa zarukom, u muslimanskim sredinama irom svijeta, pa tako i kod nas u Bosni i Hercegovini, postoje mnoga pogrena razumijevanja. Jedno od najopasnijih jeste shvatanje da zarunici, nakon zaruke, mogu da se slobodnije ponaaju. Neki u tom svom pogrenom shvatanju zaruke idu dotle da zaruene tretiraju kao mua i enu. Takvo shvatanje je totalno pogreno. Naime, zaruka u pogledu statusa zarunika nita ne mijenja, osim to postaje grijeh da zaruenu djevojku neko drugi pokua zaruiti prije nego se postojee zaruke ne raskinu. Naglaavam da ono to je zarunicima bilo grijeh prije zaruke grijeh im je i poslije. Prema tome, iako ste zarueni haram vam je da se osamljujete, duni ste oboje da pogled obarate i grijeh vam je da bilo koji korak koji vodi ka nemoralu uinite. Dakle, zaruka ni u kom sluaju ne znai da zarunicu moe uzeti za ruku. To e biti dozvoljeno tek nakon to sklopi brani ugovor koji ispunjava predviene uvjete. Molim Allaha, d., da vas pomogne u dobru i pozivam omladinu, momke i djevojke, da tite ast i potenje jedni drugih, da jedni druge u tome pomau, kako bi onoga dana kada se odlue na udaju ili enidbu imali za izbor estitu djevojku i mladia. Ne dozvolite da jedan pokvarenjak upropasti sve djevojke u vaoj sredini i da jedna prostitutka uniti i zarazi sve mladie u vaoj sredini. U tom pogledu oni koji su estiti treba da na tom planu organizirano rade. Volio bih da omladina osniva udruenja koja bi imala primarni zadatak da propagiraju moral i zdrav ivot u ekoloki istom okruenju. Budunost ljudskog roda je u asti, estitosti i potenju, dakle u zdravom ivotu. estit momak i djevojka ne boje se side i venerinih bolesti. Oni e sutra, ina-Allah, imati zdravu djecu i potomstvo. Oni su zdravi dio jednog drutva i s tom injenicom treba da se ponose. Pitanje: Odgovor: Smatram da taj dio treba ukopati u mezarlucima bez klanjanja denaze. Treba ga ukopati u mezarluke jer je dio ljudskog tijela koje ima svoju svetost (hurmet) i ne smije se skrnaviti. Mjesto na kom njegova svetost nee biti skrnavljena jesu mezarluci. Ne klanja mu se denaza jer denaza se klanja osobi, a osoba je jo uvijek iva. Ukoliko bismo pronali dio tijela, kao na primjer aku, nogu itd, i znali da je to od umrlog muslimana ili muslimanke, klanjali bismo joj, dakle, toj osobi, denazu i aku po propisima sahranili u mezarlucima. Tako su postupili ashabi kada je ptica donijela ruku koju su prepoznali po prestenu koji se na njoj nalazio. Kako treba postupiti sa amputiranim dijelom tijela osobe koja je u ivotu? Da li se taj dio ukopava u mezarlucima i treba li mu klanjati denazu?
Stranica 297 od 416
Pitanje:
Traila sam od imama nae damije da me erijatski razvede od moga mua ali je imam, inae erijatski pravnik, to odbio uiniti. On je stao na stranu moga, sada biveg mua, koji mi nije htio dati razvod, govorei kako pravo na razvod ima samo mu, da on moe kad hoe enu da pusti, a da ena nema pravo traiti razvod. Napominjem da me je moj mu, iako prakticira vjeru, redovno maltretirao, poniavao i zvao runim imenima. Trpila sam tri godine zbog djeteta. Meutim, kada sam primijetila da i dijete pati i doivljava traume, a da i moje zdravlje poputa, odluila sam traiti razvod u opini gdje smo se i vjenali. Odluku sam izvrila nakon to sam proitala u knjizi 'Put pravog muslimana' da je jedna sahabijka traila od Allahovog Poslanika, s.a.v.s, da je razvede od njenog mua. Sudija nas je razveo i odredio da moj bivi mu plaa alimentaciju, to je on odbijao, iako zna da je to duan i po erijatu. Tek kad mu je dolo pismo od opinskog suda poeo je plaati. Nakon toga proglasio me je kafirkom zbog toga to sam ila u opinski sud da traim razvod jer je to za njega tagut. Ima li on pravo mene proglasiti kafirkom ako se ja od svoje etrnaeste godine islamski oblaim, klanjam pet dnevnih namaza i pridavam svoje vjere, a imala sam namjeru i da se erijatski razvedem, ali to nije bilo mogue? Molim Vas da mi odgovorite da li sam ispravno postupila?
Odgovor: Ukoliko je sve tako kako kae, nadam se da si ispravno postupila. Razvod braka je zadnja opcija koja je u islamu propisana u sluaju nesporazuma izmeu suprunika i ona dolazi u obzir kada se sve druge opcije istroe. Ukoliko ste pokuali da sve negativnosti koje su se pojavljivale u vaem branom ivotu otklonite onako kako islam propisuje, pa u tome niste uspjeli, tada je razvod jedini lijek za nesnoljivu situaciju u braku. Po erijatu, ena ima pravo da trai razvod od mua. Ukoliko se dogovore da ena plati odtetu muu, ta vrsta razvoda se zove hul' i razlikuje se, u pogledu propisa, od razvoda koji mu da eni (talak). Ukoliko se ne uspiju dogovoriti, ena moe razvod traiti putem suda i sud je duan, kada utvrdi da postoji opravdan razlog, da je razvede. Naravno, iskrena muslimanka nee traiti razvod braka bez oporavdana razloga jer ona zna za Poslanikovo, s.a.v.s, upozorenje: 'Koja god ena bude traila razvod od svoga mua bez razloga, haram joj je dennetski miris.' (Tirmizi, Sunen, 'Kitabut-talak', br. 1108) Taj hadis ne znai da ena time izlazi iz islama, ili da nee ui u Dennet, ali znai otro upozorenje koje, kako stoji u Tuhfetul-Ahvez,i u komentaru tog hadisa, upozorava da moda nee osjetiti miris Denneta u poeku kada ga osjete dobri ljudi (muhsinun), ili ga moda nee nikako osjetiti, ili ga nee osjetiti, kako je rekao Ali el-Kari, iako je ula u dennet. Da si me pitala prije razvoda preporuio bih ti da se strpi koliko moe, da pokua preko svoje i njegove rodbine ispraviti njegov pogrean odnos prema tebi itd. Vjerovatno bi se u tom pogledu moglo neto vie uraditi s obzirom da kae da je on vjernik koji prakticira vjeru. Kao vjernik on sigurno ne bi mogao ostati ravnoduan kada bi mu se reklo da Poslanik, s.a.v.s, nikada nije ni svojim neprijateljima govorio rune rijei i nazivao ih pogrdnim imenima, a kamoli svojim blinjim, te da je u pogledu odnosa mua prema eni rekao da je najbolji musliman onaj koji je najbolji prema svojoj eni itd. Sada, kada je sve zavreno, nastoj da svoj ivot odri na pravom putu, jer ejtan iskoritava teka duevna stanja ovjekova da ga navede na grijehe. Nemoj obraati panju na njegove uvrede i to to on tebe naziva kafirkom. Dodue, taj brat treba da zna za Poslanikov, s.a.v.s, hadis: 'Bilo ko kad kae svome bratu: 'o kafire', jedan od njih dvojice je kafir.' (Buhari, SahihulBuhari, 'Kitabul-edeb', br. 5639) Nazvati muslimana kafirom je vrlo opasno. I, na kraju, da naglasim da ja preporuujem svim sestrama da se, sve dok erijatsko vjenanje kod nas ne bude priznato kao zvanino, obavezno, pored erijatskog vjenanja, vjenaju u opini, jer e tako moi zatiti neka svoja prava koja im erijat daje. Znam puno sluajeva gdje su oni koji su samo erijatski bili vjenani uinili veliku nepravdu prema svojim suprugama koje su bile nemone da svoje pravo koje im pripada ostvare. Kao muslimanke, one naravno, nee uzeti
ono to im ne pripada, ali e lake postii ono to im po erijatu pripada. Pitanje: Odgovor: Ne, nimalo se s njima ne slaem. Ja nikom ne povlaujem. Ja se samo trudim da moji odgovori budu utemeljeni na Objavi, i da u datim okolnostima preporuka ili savjet na najbolji nain rijee odreeni problem i donesu korist dunjaluku i ahiretsku onima koji ih slijede. Dakle, nema povlaivanja bilo kome, ali ima pravde koju je islam odredio. Allah, d., kae: 'One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu, samo, muevi imaju prednost nad njima za jedan stepen.' (El-Bekare, 228) A Poslanik, s.a.v.s, znajui prirodu mukaraca ostavio je jasnu oporuku kada je vie puta rekao: 'inite enama dobro.' (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabunnikah', br. 4787) i kada je rekao da su najbolji muslimani oni koji su najbolji prema svojim suprugama. (Tirmizi, Sunen, 'Kitabul-menakib', br. 3830) Kada bi ta naa braa bila malo iskrenija u slijeenju propisa islama koji reguliu odnose meu suprunicima sigurno ne bi tako govorili. Neka oni malo vie izuavaju Poslanikov, s.a.v.s, ivotopis (siru), a posebno dio koji govori o njegovom odnosu prema suprugama i neka, uz komentarisanje mojih odgovora, obavezno itaju komentare na ajete i hadise koji reguliu odnose meu suprunicima. Na jednom sijelu uo sam brau kako komentariu Vae fetve i govore kako povlaujete enama i ruite im brakove. Slaete li se s njihovim komentarima?
Stranica 299 od 416
Pitanje:
U vrijeme rata sa roditeljima sam iz Bosne dola u Francusku. S obzirom da su mi roditelji visoko obrazovani dobro su se snali. Svi smo dobili dravljanstvo i ne mislimo se vraati u Bosnu. Roditelji mi nisu, da tako kaem, ba neki muslimani. Obiljeavaju bajrame, a planiraju i na had otii, ini mi se malo vie u elji da doive to atraktivno putovanje, negoli zbog elje da izvre peti islamski art. Meni je Allah, d., dao da sam zavoljela islam. Puno itam o islamu i nastojim da prakticiram njegove propise. Nisam jo pokrivena, a nisam ni obavezna. Meutim, planiram se pokriti im postanem punoljetna. Roditelji mi ne brane, ak mi se ini da im je drago kad me vide u mahrami, posebno kad se lijepo dotjeram, ini mi se da oni cvatu. Ali sada, nakon novog zakona u Francuskoj koji zabranjuje muslimankama da u koli nose mahramu, ne znam ta da radim. Inae, imate li neko rjeenje za nas muslimanke koje se kolujemo u kolama u kojima je zabranjeno nositi mahrame?
Odgovor: Prvo, ao mi je to je francuski narod preko svojih deputata srlja u svoju propast i samounitenje. Francuskom narodu je spas u toj muslimanskoj mahrami, jer ta mahrama znai moral, a bez morala nema porodice, nema potomstva, nema zdrave francuske nacije, dakle, nema bojazni da e, kako neki predviaju, francuski narod zbog bijele kuge (slabog nataliteta) izumrijeti za oko etiri stotine godina. Neka se svjesni i ueni ljudi u Francuskoj i neka se francuski intelektualci i narodni poslanici, umjesto mahramom na glavi uenica u francuskim kolama, pozabave pitanjem genetskog poremeaja u svojoj naciji, neka se pozabave poremaajem sistema vrijednosti koji je vjerovatno, izmeu ostalog, rezultat tog genetskog poremeaja, neka se pozabave tim pitanjima i neka trae rjeenja za njih. Neka se pozabave pitanjem otkud u njihovom drutu, koje je ne tako davno bilo drutvo koje je cijenilo moral i puritanstvo, tako velik procenat onih koji uivaju u perverziji, nasilju, neprevdi, jednom rijeju, u onome to nije u skladu s prirodnim zakonima. Neka se pozabave maksimom koja je vladajua u njihovom drutvu a po kojoj je ovjek ovjeku vuk, umjesto, to bi ljudski (humano) bilo da ovjek ovjeku bude brat. Zbog ega je nastao taj poremeaj koji je neke ljude spustio ispod nivoa ivotinje. Neka se oni pozabave tim pitanjima i za njih trae prava rjeenja ako ele dobro francuskom narodu. Po meni, ti poremeaji su nastali, prije svega, mijeanjem potomstva, kao rezultat prostitucije, nemorala, bludnih radnji i skrnavljenja srodstva. Zatim, tu je sigurno do izraaja doao alkohol kao majka svih zala, te upotreba opojnih droga, zatim mrnja, zavist itd. Taj genetski poremeaj doveo je, pretpostavljam, do poremeaja sistema vrijednosti, da ljudi cijene ono to nema nikakve vrijednosti (dakle realne koristi) za ovjeka ili je tetno za njega i ljudsku zajednicu. Pogledajte samo aukcije u Francuskoj, ta se sve na njima prodaje i kako se - za normalnog ovjeka bezvrijedne stvari - prodaju se za basnoslovne sume. Pogledajte koliki je procenat ljudi i ena koji osjeaju naklonost prema istom spolu i taj procenat ima trend poveanja. Je li u svemu tome budunost francuske nacije. Ne, u tome je propast nekada velike francuske nacije. Rjeenje za Francuze i sve ljude na Zemlji je u islamskom moralu, a jedan od znakova tog morala jeste mahrama koju ena nosi. Naravno, ja ne kaem da Francuzi moraju primiti islam, mada sam sretan kad ujem da je neki Francuz izgovorio ehadet, ne kaem da Francuskinje moraju staviti mahrame na glavu, ali ja kaem da u svemiru, na Zemlji, u ovjeku, jednom rijeju u svemu i svugdje, vladaju prirodni Allahovi, d., zakoni kojih se ovjek mora pridravati ukoliko eli dunjaluki rahatluk i prosperitet. Nije u skladu s prirodnim zakonom da ovjek bludnii, prostituie se, alkoholizira, drogira, ini incest (skrnavi rodbinstvo) itd. Ko kri te zakone nee imati zdravu porodicu i potomstvo i moe uzrokovati genetski poremeaj kod svojih potomaka. Da toga ne bi bilo, moramo se vratiti moralu i moral podrati. Skidanje mahrama je jo jedan korak u ruenju morala. Muslimani su blagodat za svoju sredinu, naravno ukoliko prakticiraju islam i u mjeri u kojoj islam prakticiraju, jer Poslanik islama, s.a.v.s, poslat je rahmeten lil-'alemin (kao milost svjetovima).
Propisi koje je on donio milost su svjetovima. Mahrama na glavi jedne djevojke muslimanke Francuskinje koja pohaa dravnu kolu, znai: da e ta djevojka dobro uiti jer to joj je kurànska obaveza koja je dola prije naredbe da mahramu stavi na glavu, da e potivati svoje pretpostavljene jer joj to Kur'an nareuje, da e pomagati i biti na usluzi svojim kolegama i kolegicama u razredu i imati prema njima human odnos jer je to njena islamska dunost, da e se udati kao estita djevojka i zasnovati zdravu porodicu, da e svoje vrijeme koristiti u ono to je korisno za nju, njenu porodicu i drutvo u cjelini, da tokom kolovanja kola s njom nee imati nikakvih problema jer potuje starije i pretpostavljene, marljivo radi, ne pije alkohol, ne troi drogu, ne bludnii, ne prostituie se, ne eli drugima zlo itd. Ako je takva djevojka sa mahramom na glavi opasnost za francuski narod, pitam se kuda taj narod ide. ini mi se da ide u svoju propast, kako sam na poetku ovog odgovora rekao. I, na kraju, zadnja poruka francuskom narodu: ideja mahrame , dakle ideja humanosti i morala, e, ina-Allah, pobijediti, sa ili bez Francuza. Ja bih volio da pobijedi sa Francuzima. Cijenjenoj sestri preporuujem kolovanje uz snalaenje i iznalaenje rupa u donijetom zakonu. Naprimjer, moe staviti mahramu, a preko nje periku. To nee biti u suprotnosti sa donijetim zakonom. Pokuajte pronai neki francuski tradicionalni nain odijevanja pri kom se pokrivaju stidni dijelovi tijela itd. Nadam se da e privatne kole moi primiti vei dio muslimanki koje nose mahramu i da e se muslimanska zajednica u Francuskoj pobrinuti da nijedna djevojka ne ostane bez kole zbog mahrame koju nosi. Naravno, kampanja protiv tog pogrenog i tetnog zakona ne treba prestati. Kako je donesen, taj zakon se moe i promijeniti. Pretpostavljam da e evropski sud u Strazburu taj zakon proglasiti nevaeim jer kri osnovna ljudska prava. Pitanje: Odgovor: Obradovao sam se kada je Irska to najavila i molim Allaha, d., da njene predstavnike u tome pomogne. Taj pokuaj nije nita drugo nego pokuaj uvoenja jednog prirodnog Allahovog, d., zakona, kao to su dvadesetih godina Sjedinjene Amerike Drave pokuale zabraniti proizvodnju i distribuciju alkohola, to mi muslimani nazivamo erijatom. Meutim, bojim se da od dobrih namjera Irske nee biti nita, kao to od prohibicije u Americi nije bilo nita. Naime, nemogue je takav zakon primijeniti bez popratnih zakona koji bi tom zakonu bili podrka, odnosno, nemogue ga je sprovesti bez kompletnog sistema koji e omoguiti da se ovjek raa, odgaja, usmjerava i odrava u skladu sa Allahovim, d., prirodnim zakonima. Kako se moe zakon o zabrani prostitucije uspjeno sprovesti u Evropi ako njeni graani u tom pogledu nemaju izgraen sistem samokontrole, a toga ne nemoe biti ako se ovjek ne boji Boga - ako se ne boji Allaha, d., i ako ne vjeruje da meleki biljee sve to ovjek radi i da e ovjek za to odgovarati na buduem svijetu. U ovakvim odnosima kada su promotori neograniene slobode, dakle promotori prostitucije, bluda, alkohola, droge itd, dominantni u sredstvima informisanja: u filmu, teatru, na televiziji, radiju i pisanim medijima, slabe su anse da Irska uspije. U svakom sluaju, svi koji se u Evropskom parlamentu budu zalagali za zabranu prostitucije, neka znaju da imaju podrku muslimana i da muslimani upuuju Allahu, d., iskrene dove da Irska u tom nastojanju uspije. Kako komentariete najavu Irske da e tokom presjedavanja Evropskom Unijom nastojati da prostituciju stavi van zakona?
Stranica 301 od 416
Pitanje: Odgovor:
Mora li ena, kada se vrati s hada, nositi mahramu, tj . mora li se pokrivati?
ena, kada postane punoljetna duna je po islamu pokrivati stidna mjesta svoga tijela pred mukim osobama za koje se moe udati, dakle, onima koji joj nisu mahrem. U stidna mjesta, u sluaju ene, spada cijelo njeno tijelo izuzev aka i lica. Uzimajui u obzir da se osoba kojoj je primljen had, a nadam se da je ta naa hadinica od tih osoba, vraa s hade ista od grijeha kao kad ju je majka rodila, bilo bi poeljno da to manje grijei, kako bi, kako se u narodu kae, had uvala. Samim otkrivanjem eni nee biti had pokvaren, ali, hodajui bez mahrame ona moe toliko da se ogrijei da ti grijesi, moda, prevagnu na Sudnjem danu sva dobra koja je uinila. Pitanje: Odgovor: Da, tvoj amida i dajda su tebi mahrem. Pred njima moe biti otkrivena i nije ti grijeh sa njima se osamiti, za razliku od njihovih sinova. Oni ti nisu mahrem. Pitanje: Odgovor: Ne, niste pogrijeili, nego ste, nadam se, dobro djelo uinili. Dok smo klali kurban pored nas je naiao nemusliman i zatraio mesa. Mi smo mu dali. Da li smo pogrijeili ili smo dobro djelo uinili? Mogu li pred amidom i dajdom biti bez mahrame?
Stranica 302 od 416
Pitanje:
Moj mu je bio oenjen Njemicom i s njom je dobio dijete koje ivi s nama. Suoavam se s problemom poto se on i dalje sa njom via. Ona dolazi kod nas u kuu da vidi dijete i mu trai od mene da je sluim i lijepo se prema njoj odnosim. Molim da me uputite ta da radim.
Odgovor: Prije svega, preporuio bih ti strpljenje i lijep odnos prema muu, djetetu koje je s vama i njegovoj majci. Strpljenje u ime Allaha, d., i lijep odnos u ime Allaha, d., sigurno e ti donijeti dobro na dunjaluku i ahiretu. Moda e rei zar nema nita bolje od strpljenja? Zar moram da trpim? Odgovor je da nema nita bolje od strpljenja, jer Allah, d., naglaava da je On na strani strpljivih, da ih voli, da nee njihova strpljivost biti uzaludna, a oni s iju stranu je Allah, d., i koje On voli, sigurno su pobjednici. (Vidi: El-Bekare, 153, Alu-Imran, 146, Jusuf, 90) Naravno, ne mislim na pasivno strpljenje, jer pasivno strpljenje je islamom zabranjeno ili pokueno, nego mislim na strpljenje u kom ovjek na pozitivan nain nastoji popraviti situaciju, ulaui maksimalan trud, a zatim oslanjajui se na Allaha, d., molei Ga da mu da ono to je najbolje na dunjaluku i ahiretu. Zatim, preporuio bih ti da puno moli Allaha, d., naroito nakon to uini neko dobro djelo, a zatim da, koliko moe pozitivno, djeluje na svoga mua lijepim odnosom prema njemu, njegovom djetetu i njegovoj bivoj supruzi, ukazujui mu na erijatska ogranienja koja on mora primijeniti u odnosu prema bivoj supruzi. Ona je njemu haram nakon isteka prieka (iddeta) kao i svaka druga ena kojoj nije mahrem. Preporuio bih ti da problem iznese vaem imamu ili nekoj drugoj osobi za koju smatra da na tvog mua moe pozitivno djelovati. Pomisao na razvod neka ti bude zadnja opcija, posebno ako je to jedini problem koji ima. elim da naglasim da je njegov lijep odnos prema bivoj supruzi, majci njegovog djeteta, izuzetno pozitivna osobina koja govori o njegovoj dobroti. To je islamski odnos, naravno, pod uslovom da bude u granicama erijata. I, na kraju, postoji mogunost da se on s njom nije razveo, ili da ju je ponovo vjenao nakon razvoda. Naime, na to upuuje njegov slobodan odnos prema njoj koji se ne moe desiti osobi koja prakticira islam, a pretpostavljam da je tvoj mu takav. Ukoliko je ta moja pretpostavka tana, nastojte urediti odnose u skladu s Kur'anom i sunnetom. I sahabijke su imale inoe. Jeste da je bilo ljubomore, ali bilo je i lijepog i skladnog ivota. Smatram da je ispravno da suprunici imaju jedno prema drugom iskren i otvoren odnos. Skrivanje drugog braka, iako pravno moe biti validno, smatram da donosi odreene negativnosti koje mogu biti izuzetno tetne, tako da ja skrivanje drugog braka i, openito, skrivanje braka nikom ne preporuujem. Pitanje: Ako se oploavanje ene spermom koja nije od njenog mua smatra bludom, da li je osoba koja je dala i osoba koja je primila spermu bludnik? Zasluuje li, prema tome, kaznu koju je erijat propisao za bludnike?
Odgovor: Iako se taj postupak smatra bludom, s obzirom da dolazi do spajanja spermatozoida s jajacem osoba koje nisu u braku i da e se roditi dijete od osoba koje nisu u branoj zajednici, uesnici u tome ne zasluuju kaznu za blud, jer odreeni elementi koji su sastavni dio bluda u tom postupku ne postoje, to je oito. Prema tome, oni ne zasluuju kaznu preciziranu erijatom za blud, ali ih sud moe kazniti neodreenom kaznom (ta'zir) koja e ih zastraiti i tako sprijeiti da ine to grijeno djelo, a i drugima biti pouka.
Stranica 303 od 416
Pitanje:
Da li je ispravno isticati nekog Allahovog, d., poslanika u odnosu na druge i govoriti kako je on bolji, vredniji, zasluniji itd, ako imamo u vidu da su svi vjerovjesnici i poslanici Allahovi, d., odabranici?
Odgovor: Openito gledano, poslanici i vjerovjesnici nisu bili na istom stepenu. Uporite za takvu tvrdnju imamo prije svega u Kur'anu plemenitom. Uzvieni Allah to jasno kae: 'Neke od tih poslanika odlikovali smo vie nego druge. S nekim od njih je Allah govorio, a neke je za vie stepena izdigao.' (El-Bekare, 253) Iz njihovih biografija jasno vidimo da su neki od njih imali vrijednosti, kvalitete i sposobnosti koje drugi nisu imali. Npr, Poslanik s.a.v.s, eksplicitno u jednom hadisu veli: 'Dato mi je est vrijednosti kojima sam odlikovan u odnosu na druge vjerovjesnike: obdaren sam elokventnou, potpomognut sam strahom, doputen mi je ratni plijen, zemlja mi je uinjena istom i da mogu na njoj seddu initi, poslat sam svim stvorenjima i sa mnom su zapeeeni vjerovjesnici.' (Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabul-mesadid ve mevadi'is-salati', br. 812) Isto tako, neki su imali greke koje nisu imali drugi. Kada govori o efa'atu (zauzimanju) na Sudnjem danu, on govori o tome da e ljudi prvo traiti da se za njih zauzmu najodabraniji poslanici (ulul-'azm): Adem, a.s, e se pravdati spominjui svoju neposlunost u Dennetu kad je ubrao zabranjeni plod, Nuh, a.s, e spomenuti proklinjanje svoga naroda, Ibrahim, a.s, e spomenuti kako se tri puta posluio neistinom, Musa, a.s, da je ubio ovjeka, a Isa, a.s, iako nee spomeuti svoj grijeh ipak e ih uputiti Muhammedu, s.a.v.s, da od njega trae da se za njih zauzme to e on i uraditi. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, 'Tefsirul-Kur'ani', br.4343) Iz navedenog hadisa o efaatu oito saznajemo da Muhammed, s.a.v.s, ima prednost u odnosu na preostale najodabranije poslanike (ulul-'azm min er-rusul) a to logino vodi ka zakljuku da ima prednost i nad ostalim. Nadalje, ako se uzme broj sljedbenika koji je slijedio pojedine poslanike, vidjet emo ponekad ogromnu razliku. Sve to moe biti znak da je neko od njih zasluniji i vredniji u odnosu na druge. Meutim, kada se naemo pred konkretnim preferiranjem jednog od njih nad drugim, smatram da to ne moemo uiniti koristei iskljuivo svoj razum i logiku, nego se moramo uz to osloniti na Objavu koja je dola od Allaha, d., a koju je Poslanik, s.a.v.s, pojasnio, kao to smo prethodno preferirali Muhammeda, s.a.v.s, u odnosu na ostale poslanike. Isto tako, smatram da bi bilo pogreno isticati jednog u odnosu na drugog u smislu da je vredniji od njega u svemu. To bi bila oita greka, jer su svi poslanici imali izuzetne vrijednosti. Zabrana takvog preferiranja moe se razumjeti i iz kur'anskog ajeta: '...Mi ne izdvajamo nijednog od poslanika Njegovih...' (El-Bekare, 285) Ispravno ih je preferirati i isticati u onim vrlinama i osobinama u kojima su se dokazali i isticali. Isto tako, pogreno bi bilo preferirati ih iz nekog hira, nacionalizma, ponosa ili elje da se neki od njih degradira ili potcijeni. To je Poslanik, s.a.v.s, jasno zabranio kada mu se poalio neki idov da ga je musliman oamario zbog toga to se ovaj zakleo Onim koji je Musaa istakao u odnosu na druge ljude. (Vidi: Buhari, SahihulBuhari, 'Kitabul-husumat', br. 2234) Svi hadisi u kojima se zabranjuje preferiranje meu vjerovjesnicima odnose se na sline situacije, kao to je hadis: 'Nemojte preferirati meu vjerovjesnicima.' (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabud-dijat', br. 6405)
Stranica 304 od 416
Pitanje:
Jedan kolega zatraio je od mene da mu dozvolim da se prijavi na moju kunu adresu. Zauzvrat plaao bi mi kiriju, iako u kui nebi stanovao. Na tu adresu bi samo primao potu. Naime, cilj mu je da izbjegne plaanje poreza dravi u kojoj ivi.
Odgovor: S obzirom da ti je otkrio svoje pogrene namjere i s obzirom da kuu namjerava koristiti iskljuivo radi ostvarenja tih namjera, smatram da bi s moralne strane bilo pogreno da mu dozvoli da koristi tvoju imovinu u spomenutu svrhu. Naime, izbjegavanje svih poreza je bez sumnje grijeh, jer porezom se plaa dug dravi za usluge koje drava (a dravu izmeu ostalog ine ljudi koji rade u njenim slubama) prua svakom graaninu putem svojih institucija. Dug prema dravi je dug u kom je sadrano neije pravo. Naravno, nisu svi porezi pravedni, niti su svi koji rade u dravnim slubama zasluili svoju platu, ali bolje je lino pretrpiti nepravdu nego uzeti neije pravo, a izbjegavanjem poreza e se sigurno neije pravo uzeti. Dakle, moralno bi bilo da mu kuu ne izdajete pod zakup. S druge strane, po erijatskom pravu, ako iznajmljivanje ispunjava sve uslove ugovor je validan, jer vi njemu iznajmljujete kuu, a to je dozvoljeno, a kako e on tu kuu koristiti za to e on odgovarati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Pri zavreku sam fakulteta. im dobijem diplomu planiram se udati poto imam zarunika. Meutim, imam jedan problem. Naime, ja elim da se zaposlim kao nastavnica, a bojim se da e mi mu to zabraniti. Interesuje me, mogu li usloviti muu u branom ugovoru da me ne spreava da se zaposlim i, ukoliko budem radila, ima li on pravo da uzima moju platu?
Odgovor: Ukoliko ena uslovi pri sklapanju branog ugovora da je mu ne spreava da radi, ide u kolu itd., taj uslov on je obavezan ispuniti, poto je uslov erijatski validan. Poslanik, s.a.v.s, kae: 'Najprei uslovi koje treba ispuniti jesu oni na osnovu kojih vam je postalo dozvoljeno da se oenite nekom enom.' (Buhari, Sahihul-Buhari, 'Kitabu-urut', br. 2520, Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabun-nikah', br. 1418, Tirmizi, Sunen 'Kitabun-nikah', br. 1046) Dakle, mu nakon prihvatanja tog uslova nema pravo da suprugu sprijei da radi, koluje se itd., sve dok to ne ugroava njeno dostojanstvo i njen integritet kao muslimanke i supruge. Ako mu prekri obeanje grijean je, a ena dobiva pravo da dobije sudski razvod braka, ukoliko to zatrai. to se, pak, njene plae tie, mu ne moe uzeti bilo ta bez enine dozvole, poto je mu, po erijatu, duan izdravati porodicu, pa prema tome i suprugu, bez obzira bila ona zaposlena ili ne. Naravno, svjesni i savjesni suprunici, potpomau jedno drugo i zajedniki grade svoj dom.
Stranica 305 od 416
Pitanje:
Ja i mu ivimo u inostranstvu i, elhamdulillahi, prakticiramo islam. Odnedavno se suoavamo s jednim porodinim problemom. Naime, njegov brat je poeo da ivi sa jednom djevojkom nevjenan poto nema papira u zemlji u kojoj boravi. Moj mu ih je nagovarao da se erijatski vjenaju. On je na to pristao, ali to nikada nisu uradili. Nedavno su nas posjetili i sada je red da i mi njih posjetimo. Moj mu to eli, a meni se kao vjernici njima ne ide dok ive nemoralnim ivotom. Hou li posluati mua i otii im u posjetu?
Odgovor: Smatram da trebate postupiti na nain koji e pomoi da tvoj djever ispravi greku i vjena se. Ukoliko procijenite da ete to postii time to ga neete posjetiti, poaljite mu takvu poruku. Meutim, ako procijenite da ete na njega moi bolje djelovati ako ga posjetite, onda ga i posjetite. Bilo da odaberete prvo ili drugo, tvoj mu je duan odravati rodbinske veze i ne smije ih kidati, pa makar makar njegov brat bio ustrajan u grijeenju, a odravanje rodbinskih veza podrazumijeva povremene posjete. elim da napomenem da u spomenutom sluaju postoji olakavajua okolnost, a to je da je tvoj djever oglasio brak te da sa tom enom ne ivi tajno. Naime, neki pravnici smatraju da je za validnost braka dovoljno njegovo oglaavanje. Pitanje: Odgovor: Smatram da je ispravno miljenje uleme koja kae da svaka koa, izuzev svinjske i ljudske, nakon tavljenja postaje ista za upotrebu i moe se koristiti u razliite svrhe, izuzev u ishrani. Prema tome, Vama je dozvoljeno tu bundu nositi. to se tie koe ivotinja ije meso je halal jesti ona postaje ista samim klanjem koje je izvreno na nain propisan erijatom. Dakle, ona je ista i prije samog tavljenja. (Vidi: Es-San'ani, Subulus-selam, 1/65-69.) Pitanje: Odgovor: Ukoliko si imao namjeru da to bude zekat kada si novac davao, tada to moe smatrati zekatom, u suprotnom ne moe s obzirom da nedostaje nijet (namjera), a nijet je sastavni dio (rukn) zekata i bez njega svako davanje biva obina sadaka. Mogu li novac koji sam dao osobi za hirurku operaciju raunati kao zekat, uz napomenu da se toj osobi moe zekat dati? Ja sam muslimaka koja prakticira hidab. Babo mi je u inostranstvu kupio bundu od lisice. Da li mi je dozvoljeno tu bundu nositi?
Stranica 306 od 416
Pitanje:
Na bosanski demat u jednom gradu Sjedinjenih Amerikih Drava priprema se za izgradnju islamskog centra. Interesuje me moemo li se taj centar nazvati imenom Bonjak?
Odgovor: U osnovi, smatram da nema smetnje da tako nazovete va centar, ali bih vam, ipak, preporuio da odaberete neko internacionalno ime koje nee biti strano ostalim muslimanima koji nisu Bonjaci, a koji ive u vaoj sredini, kao to su imena ashaba, tabiina, ili pak neko nadnacionalno ime lijepog znaenja. Smatram da u vremenu globalizacije, kako ope tako i muslimanske, treba prevaizilaziti nacionalne simbole, posebno u sredinama koje su multinacionalne, kao to je, vjerovatno, vaa, u kojoj pretpostavljam ima dosta muslimana iz Pakistana, Indije, Somalije i mnogih arapskih zemalja. Koristim se ovom prilikom da istaknem da bi hutba u vaem centru trebala biti na arapskom i engleskom, kako bi muslimani koji nisu Bonjaci mogli biti lanovi vaeg demata. Nacionalni demati u multinacionalnim sredinama nisu u duhu uenja islama i zbog toga koe njegov razvoj i prosperitet. Vi morate biti otvoreni prema ostalim etnikim grupama i zajedno s njima raditi za dobrobit svih vas. Davanje nacionalnog imena vaem centru bio bi prvi korak ka zatvaranju u nacionalni tor, a to nije u duhu islama. Pitanje: Poslije jela uvijek prouim dovu i tako se zahvalim Allahu, d., na blagodatima koje mi je dao. Meutim, ja osjeam da to nije dovoljno, tako da sam doao na ideju da poslije jela klanjam dva rekata. Mogu li se na taj nain zahvaljivati Allahu, d.?
Odgovor: Poslanik, s.a.v.s, preporuio je uenje dove poslije jela. U jednom hadisu stoji: 'Ko jede pa potom kae: Hvala Allahu koji me je nahranio ovom (hranom) i opskrbio me njome bez moje snage i moi, bie mu oproteni dotadanji (mali ) grijesi.' (Tirmizi, Sunen, 'Kitabud-da'vat', br. 3380) Od njega se ne prenosi da je poslije jela klanjao dva rekata. S obzirom da to nije propisano, sljedbenicima islama nije dozvoljeno da to uvode u stalnu praksu, jer bi to bila novotarija u vjeri, a svaka novotarija u vjeri je zabranjena. Smatram da nema smetnje da ponekad, kao znak zahvalnosti Allahu, d., klanja dva rekata nafile i proui dovu, ali to ne smije vezivati za odreeno vrijeme ili odreeni prostor. Dakle, ne smije uvesti u praksu da poslije jela uvijek klanja dva rekata, ali ako to ponekad uradi nee biti grijean, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Ne ulazei u detalje rasprave meu islamskim pravnicima o tom pitanju mogu kazati da se zaruke mogu raskinuti s razlogom i bez razloga, bez nekih velikih pravnih posljedica. Dunjaluke posljedice uglavnom su u vezi s poklonima i eventualnim unaprijed datim vjenanim darom, a ahiretske su u vezi s eventualno bezrazlono prekrenim obeanjem. Mehr treba uvijek vratiti, a ispravno je da budu vraeni pokloni koji postoje u svom originalnom obliku. Kada su pokloni u pitanju, smatram da je moda ispravnije da samo ona strana koja je prekrila obeanje treba da vrati poklone, kao vid kazne, naravno, ukoliko postoje onakvi kakvi su darovani. Krenje obeanja ima status lai i jedan je od znakova licemjerstva, dakle, raskid zaruke moe biti grijeh ako je bezrazloan, a Allah, d., najbolje zna. Koje su posljedice raskida zaruka?
Stranica 307 od 416
Pitanje: Odgovor:
Kao i sve druge novine i mi pruamo usluge reklamiranja. Interesuje nas da li moemo reklamirati bioenergiare, travare, lijekove itd?
Prilikom reklamiranja mora se voditi rauna o dvije stvari: a) da se govori istina, b) da se reklamira ono to je po uenju islama dozvoljeno (halal). Reklama je svjedoenje. Prema tome, redakcija novina svjedoi da je ono to se reklamira istina i za to je odgovorna i na dunjaluku i na ahiretu. Ukoliko je naglaeno da redakcija nuno ne stoji iza sadraja reklame koju objavljuje, ili je to u novinarskoj tradiciji (urfu) opepoznato, i tada je odgovorna jer prenosi svjedoenje u iju istinitost nije sigurna. Poslanik, s.a.v.s, kae: 'Da ovjek postane laac dovoljno mu je da pripovijeda sve to uje'. Dakle, kada bi novine reklamire sve to im se ponudi to bi bilo dovoljno da steknu status spomenut u hadisu. Dodue, u drugom sluaju odgovornost je, svakako, daleko manja. S obzirom da ovjek musliman mora voditi rauna da promovira istinu, to mora nastojati i prilikom reklamiranja. Zbog toga, prilikom reklamiranja lijeenja i lijekova neophodno je da osobe ili lijekovi koje reklamiramo imaju validan certifikat izdat od renomirane institucije u koju imamo povjerenje, da imaju dozvolu za rad od nadlenog dravng organa, te da sam nain lijeenja bude po islamu halal. Na taj nain, odgovornost istinitosti tvrdnje u reklami prenosimo na instituciju i organe koji imaju pravo da tu odgovornost ponesu. Na kraju, elim da naglasim da reklama onog to je korisno ljudima znai promociju dobra i da se, kada se reklamira s ciljem postizanja Allahova, d., zadovoljstva, uz ovozemljsku moe raunati i na ahiretsku nagradu. Pitanje: Odgovor: To nije uslov. Bitno je da ste mestve obuli dok ste bili pod abdestom i da predvieno vrijeme, u kom je dozvoljeno mesh initi nije isteklo. Pitanje: Odgovor: Da, abdest je ispravan. Uslov da pri uzimanju abdesta postoji kontinuitet podrazumjeva da izmeu pranja ili potiranja jednog dijela tijela i drugog ne proe toliko vremena u kom se voda na tom dijelu tijela moe sama osuiti. Pitanje: Odgovor: ake nisu stidno mjesto ene. Prema tome ne mora ih pokrivati bilo da klanja kod svoje kue ili u damiji. S obzirom da se ne prenosi da su sahabijke pokrivale ake u namazu takav postupak bi bio novotarija, a Allah, d., najbolje zna. Mogu li se u ene, dok klanja, vidjeti ake ili ih treba sakriti pod mahramu? Da li je ispravan abdest ako prvo desnu nogu presuimo pekirom za noge, a potom peremo lijevu? Da li je uslov da bi se mogao initi mesh po mestvama da pri oblaenju mestvi imamo namjeru (nijet) da emo initi mesh?
Stranica 308 od 416
Pitanje:
Ukoliko se desi da nam neko pokuca na vrata dok smo u namazu, da li je ispravnije nakaljati se i tako mu dati znak da smo u namazu ili malo glasnije uiti da nas uje?
Odgovor: Smatram da je ispravnije uiti glasnije, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Cijenjeni profesore, ve nekoliko puta sam Vam pokuao pisati, ali nekako upola pisma uvijek prestanem i odustanem. Ve godinama me mui problem o kojem nisam ni s kim razgovarao. Vie se ne mogu s tim nositi i odluio sam traiti pomo. Student sam, i, nadam se, iskren musliman, a Allah, d., najbolje zna. Problem o kom je rije takve je prirode da se stidim sam sebe. Naime od puberteta, a moda i malo kasnije, primijetio sam da imam osjeaj prema mukarcima onakav kakav bi bi trebao imati prema djevojkama. To se na meni ne primijeti, jer ja to pokuavam da prikrijem. Naravno, kao musliman nisam otiao u nemoral, toga se, el-hamdu lillahi, uvam, ali sam taj nenormalan osjeaj teko mi pada, a bojim se da ne pokleknem pred iskuenjem i odem u grijeh. Ja znam stav islama u pogledu homoseksualizma i molim Allaha, d., da me toga sauva, ali mi nije jasno kako islam gleda na ovu pojavu kao to je kod mene i ta nudi i preporuuje kao rjeenje i lijek. Postoje li neki razlozi za ovakav osjeaj, je li to bolest i kako je lijeiti?
Odgovor: Oito je da kod tebe postoji odreeni poremeaj, jer prirodno je da se razliiti (s)polovi privlae, a istovjetni odbijaju. Suvremena medicina, nadam se, moe dati odgovor o emu se radi, a moda moe ponuditi i lijek. Pretpostavljam da se radi o hormonskom poremeaju. Preporuujem ti da se obrati ljekaru kako bi se u tom pogledu izvrilo ispitivanje i uspostavila dijagnoza. Nemoj se stiditi traiti lijek za svoju bolest, jer traenje lijeka je dozvoljeno, a moe biti preporueno, pa ak i obavezno. Musliman treba da se stidi onoga to je grijeh, a ne onog to je halal. Mene raduje to se, uprkos iskuenju, uva grijeha, to je znak jaine imana. Neka ti podrka u uvanju od grijeha bude i u injenici da je homoseksualizam neprirodan i prljav in, nedostojan ovjeka, in koji ovjeka srozava ispod nivoa ivotinje. Puno moli Allaha, d., da te sauva od tog grijeha, da ti da lijek i spasi te nevolje u kojoj se nalazi. Nastoj da sebi omili ono to je halal i omrzi ono to je grijeh. Napor u tom pogledu sigurno e ti, ina-Allah, pomoi. Bie mi drago ako mi jednoga dana javi da si se, uz Allahovu, d., pomo izlijeio, krizu prebrodio i lijepo se, po erijatu, oenio.
Stranica 309 od 416
Pitanje:
U naem gradu jedna osoba je u komunistiko vrijeme zauzela vakufsku kuu. Ta osoba je umrla i u toj kui sada ivi njen najstariji sin. Medlis islamske zajednice pokrenuo je proces vraanja tog vakufa i to e uskoro biti pozitivno rijeeno. Nas interesuje da li Medlis moe traiti materijalno obeteenje od sina osobe koja je uzurpirala vakuf, s obzirom na nezakonito koritenje tog vakufa etrdeset dvije godine?
Odgovor: Uzurpator vakufa duan je nadoknaditi tetu onome kome je vakuf bio namijenjen. Recimo da je ta kua bila uvakufljena sirotinji, uzurpator bi bio duan da za sav taj period vrijednost kirije koju bi ta kua normalno mogla dobiti podijeli siromasima i, naravno, pokaje se Allahu, d., za svoj pogrean postupak. S obzirom da je ta osoba umrla, to bi se moglo uraditi iz njene imovine. Ukoliko ona iza sebe nije ostavila imovinu, nasljednici mogu, i to im se preporuuje, ali nisu duni (tj. nee biti grijeni ako to ne urade), da to nadoknade u ime svoga roditelja. Naravno, estita djeca e nastojati da izmire dugove za svoje roditelje, posebno ako su roditelji preselili sa dinom i imanom. Pitanje: Da li ena ima pravo zahtijevati od mua da ne dri u gostima nekog od svojih kolega po desetak dana, poto njegov boravak u kui, s obzirom da joj nije mahrem, predstavlja viestruki problem? Znate, nije lahko s tuim ovjekom ivjeti toliko vremena u ogranienom i skuenom prostoru.
Odgovor: Da, ena ima pravo traiti od mua da otkloni sve to joj predstavlja problem u zajednikom ivotu. U spomenutom sluaju, ini mi se da mu, bez opravdana razloga, optereuje svoju suprugu. Iako je pohvalno primiti i poastiti gosta, iako to moe, ponekad, biti i obaveza, ipak i u tome postoji granica, posebno kada za to ne postoje odgovarajui uslovi.
Stranica 310 od 416
Pitanje:
Bavim se kaligrafijom. Imam elju da kaligrafski napiem minijaturni mushaf. Smatram da bi to bilo neto jedinstveno u svijetu. Pruate li mi podrku u toj mojoj zamisli?
Odgovor: Poslanik, s.a.v.s, kae: 'ovjekove noge nee napustiti (mjesto ispita) na Sudnjem danu dok ne bude pitan o njegovu ivotu - u ta ga je potroio, o njegovu znanju - ta je uradio, o njegovu imetku - odakle ga je zaradio i u ta ga je utroio i o njegovu tijelu - u ta ga je pohabao.' (Tirmizi, Sunen, 'Kitabu sifatil-kijameti ver-rekaiki vel-vere', br. 2341) U drugom hadisu Poslanik, s.a.v.s, govorei da je jak i sposoban musliman Allahu, d., drai od slabia, te da u svakom ovjeku ima dobra, veli: 'Vodi rauna o onom to ti je korisno.' (Muslim, Sahihu Muslim, 'Kitabul-kader', br. 4816) Iz navedenih hadisa, izmeu ostalog, razumijemo da je ovjek, u okviru odgovornosti za svoj ivot, duan vrijeme troiti u ono to mu je korisno. Od vremena potroenog u pisanje tako minijaturnog mushafa ti e, pretpostavljam, imati neke koristi, recimo da taj rad unovi i da te pare potroi na svoju porodicu ili da njime dokae svoju sposobnost pa da sutra dobije unosne poslove itd. Meutim, ini mi se, ipak, da je to, u neku ruku, gubljenje vremena, jer korist od tog rada nee biti ona koja se od pisanja mushafa oekuje. Mushaf se pie i prepisuje da bi ljudi Allahove, d., rijei itali, uili i njihove upute koristili, a minijaturni mushaf nee imati tu svrhu. Osim toga, danas, imajui u vidu tehnologiju tampanja, prepisivanje rukom je gubljenje vremena i, u neku ruku, moda, nijekanje Allahovih, d., blagodati koje se ogledaju u pronalscima koji olakavaju ovjekov ivot, kao to je savremena tehnologija tampanja. Na osnovu prethodno reenog, preporuujem ti da pronae i osmisli aktivnost od koje e biti vie koristi. Ako ve 'mora' pisati mushaf krasnopisom, uradi to tako da se tim tvojim radom drugi okoriste tako to e sutra taj mushaf ljudi moi itati i iz njega uiti. Pitanje: Odgovor: Nadam se da e, ina-Allah, sevapi od uenja doi na raun dobrih djela tvojih roditelja i da e oni od toga imati koristi. Inae, ta god djeca urade od dobrih djela, roditelji od toga imaju koristi, ak i kada im ta dobra djela ne poklone (halale). Jer, roditelji uzrok njihova postojanja na Zemlji, a za svako dobro koje uzrokuje ovjek ima nagradu sve dok to dobro traje, pa ak kad bi potrajalo do Kijametskog dana, a Allah, d., najbolje zna. Moji roditelji su umrli poetkom ove godine. Ja im svake sedmice prouim suru Ja Sin i to uenje im halalim. Hoe li sevapi tog uenja doi mojim roditeljima?
Stranica 311 od 416
Pitanje:
Srednjokolka sam u vicarskoj, u gradu Bazelu. Nekoliko mojih kolegica se istinski zainteresiralo za islam. Sve u islamu im se svia i lahko bi to prihvatile, osim pokrivanja. One sebe nikako ne mogu zamisliti sa mahramom na glavi, da nee moi uivati u moru i ii na plau itd. Mogu li ja njima rei da one i kao muslimanke mogu hodati gologlave i ii na plau?
Odgovor: Potovana sestro, u islamu neki propisi su nepromjenjivi, a neki se mijenjaju s promjenom vremena i uslova. Pokrivanje stidnih mjesta obaveza je muslimanu i muslimanki i taj propis je nepromjenjiv. Uzvieni Allah kae: 'O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e se najlake prepoznati pa nee napastvovane biti. A Allah prata i samilostan je.' (El-Ahzab, 59) Poslanik, s.a.v.s, veli: 'uvaj (pokri) svoje stidno mjesto, osim od svoje ene ili onih koje su u tvom vlasnitvu...' (Tirmizi, Sunen, 'Kitabul-edeb', br. 2693) Dakle, pokrivanje je dunost i u to moramo vjerovati, pa makar se u praksi, zbog nae slabosti ili okolnosti, drugaije ponaali. Naime, postoji razlika izmeu osobe koja, recimo, vjeruje da je alkohol strogo zabranjen, ali uprkos toga pije, i osobe koja smatra alkohol dozvoljenim, pa makar ga ne pila. Prva osoba je veliki grenik, a druga je, moda, izila iz islama, jer nijee neto za to se nuno zna da je dio Allahove, d., vjere. Dakle, muslimani i muslimanke moraju nuno vjerovati da je pokrivanje stidnih mjesta obaveza, a ako to u praksi ne primjenjuju, to je, uslovno reeno, manji problem, poto nijekanje propisa moe izvesti iz vjere, a krenje propisa, izuzimjui one kojima se irk ini, moe maksimalno dostii stepen velikog grijeha. Osoba koja kao nemusliman na ahiret preseli, vjeno e u vatri ostati, a osoba sa velikim grijesima e, ako loa djela prevagnu dobra i ako takvu osobu efaat ili Allahova, d., milost ne stigne, ipak nekada iz Dehennema izii. Preporuujem ti da svojim kolegicama objasni propise pokrivanja na ovaj nain, da im objasni koristi koje ena ima kada pokriva svoje tijelo pred mukarcima pred kojim je duna biti pokrivena, da im praktino pokae zatitu koju pokrivanje daje enama, da im objasni da pokrivena ena, takoer, moe uivati u moru, na divnim plaama koje su organizirane na principima islama, a kojih ima u Turskoj i nekim arapskim zemljama. Nadam se da e tvoje kolegice posebno shvatiti vrijednost zatite koju islam daje enama kada im propisuje pokrivanje ako im navede primjer pedofila koji krue Evropom, poput Belgijanca Dutroa, i mnogobrojnih trgovaca bijelim i crnim robljem, a koji svoje rtve biraju po bazenima, plaama itd. Ti zloinci ne bi imali priliku da njih izaberu, jer bi njih islam svojim propisima zatitio. One bi uivale u moru, ali daleko od oiju pedofila i trgovaca enama, poto na enskim plaama koje su organizirane u skladu s propisima islama mukarcima pristup nije dozvoljen. I, na kraju, treba naglasiti da ukoliko te djevojke vjeruju u Allaha, d., i poslanika Muhammeda, s.a.v.s, one mogu ui u okrilje islama i postati muslimanke. To to jo nisu savladale pitanje hidaba nije prepreka da izgovore ehadet. Nadamo se da e, daljnjim upoznavanjem islama, njihov iman jaati i da e lahko, kad iman ojaa, preskoiti i tu prepreku. Molim Allaha, d., da vas pomogne u svemu to je dobro i korisno. Amin!
Stranica 312 od 416
Pitanje:
Moj dedo se, po povratku s hadda, ove godine naglo razbolio. Neko mu je preporuio da ode kod hode da mu zapie. Hoda mu je napravio zapise i rekao da jedne stavi u vodu i tu vodu pije, druge da stavi u jareu krv i da se tom krvi, nakon to prenoi okupa. Moj dedo je sve to uradio, iako sam ga ja savjetovao da to ne ini. Interesuje me da li je moj dedo tim postupkom pokvario svoj hadd?
Odgovor: Nije dozvoljeno ii gatarima, astrolozima i sihirbazima, nije dozvoljeno njih pitati niti u ono to govore vjerovati. Odlazak njima ili vjerovanje u ono to oni govore moe biti veliki grijeh, a moe biti i irk. Poslanik, s.a.v.s, je u mnogim hadisima upozorio na to i zabranio svojim sljedbenicima da s njima imaju posla. U vjerodostojnom hadisu on veli: Ko doe pogaalu ili vrau i povjeruje u ono to kae, on je zanijekao ono to je objavljeno Muhammedu (Ahmed, Musned, Baki musned el-muksirine, br. 9171) Ko doe pogaalu i pita ga o neem, namaz mu nee biti primljen etrdeset noi. (Muslim, Sahih, Kitabus-selam, br. 4137) Nije od nas ko pravi sihr i na iji zahtjev se pravi, ko vraa i na iji zahtjev se vraa i ko vjeruje u loe predznake. Ko ode vraaru i povjeruje mu ono to veli zanijekao je ono to je objavljeno Muhammedu. (Zabiljeio Bezzar sa dobrim senedom.) Na osnovu prethodnog, moe se kazati da je tvoj dedo pogreno postupio iz dva razloga. Prvo, to je otiao hodi, a nije otiao ljekaru. Ispravno bi bilo da je prvo otiao ljekaru, pa ukoliko ljekar ne bi uspio uspostaviti tanu dijagnozu, a on i dalje bio bolestan, tada bi bilo uputno da ode do onih koji lijee uenjem Kurana i dovama i koji ne ucjenjuju ljude, dakle, onih koji to rade na erijatski ispravan nain. Drugo, pogrijeio je to je otiao hodi koji oito ne lijei na erijatski nain. Postupak tog hode lii mi na postupak sihirbaza ili varalice. To zakljuujem na osnovu zapisa za koji je rekao da se stavi u krv. Naime, krv koja tee (demun meshuhu) je neista, pa kako da se time ovjek lijei!? Poslanik, s.a.v.s, kae: Allah, uistinu, nije dao da vae izljeenje bude u onom to je haram. (Bejheki, a Ibn Hibban veli da je hadis vjerodostojan) Allah je spustio bolest i lijek, i dao da svaka bolest ima lijek. Lijeite se, a nemojte se lijeiti s haramom. (Ebu Davud, Sunen, Kitabut-tibb, br. 3376) Pretpostavljam da su i sami zapisi nerazumljivi i po tom osnovu zabranjeni, a moda u njima ima kufra i irka!? to se dedinog hadda tie, nadam se da ga nije izgubio, jer, nadam se da u svemu tome nije irk poinio. Samo se irkom briu dobra djela. Uzvieni Allah, veli: Ako bude druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela e sigurno propasti, a ti e izgubljen biti. (Ez-Zumer, 65) Naravno, ako dedin odlazak tom hodi bude upisan kao veliki grijeh, na vagi (mizanu) na Sudnjem danu, sigurno e imati teinu koja moe uzrokovati da loa djela prevagnu, a posljedice toga svima su poznate. Preporuio bih tvome dedi da se iskreno pokaje Allahu, d., i da se vie nikad ne vrati tom grenom djelu, kao to bih preporuio tom hodi da trai halal-zaradu i ne vara ljude. Ako ve eli da se tim poslom bavi, neka naui erijatski ispravan nain lijeenja i neka ne dopusti da ga ejtan vodi oitom stranputicom i velikom zabludom.
Stranica 313 od 416
Pitanje: Odgovor:
ula sam na jednom sijelu da mu, po erijatu, ne moe dati razvod supruzi koja je trudna. Da li je to tano?
Ne, to nije tano! Iako se razvod ne preporuuje, iako uvijek treba traiti mogunosti da se brak odri, naroito ako suprunici imaju djecu, ipak, kada postoji potreba za razvodom, kada je to jedini izlaz i kada brak nema nikakvu ansu, tada je bolje razvesti se nego u tom dunjalukom dehennemu ivjeti i, bolje je to uraditi na vrijeme, nego s tim kasniti. Moda upravo zbog toga ekanje na porod da bi se mogli suprunici razvesti nije propisano, jer bi to mogao biti isuvie dug period. tavie, moe se primijetiti da u tom stanju ima manje propisa koje treba ispuniti da bi razvod mogao biti validan. Tako npr., do razvoda moe doi i u sluaju da su suprunici imali intimni odnos u bliskoj prolosti, za razliku od razvoda kad ena nije trudna. Naime, kad ena nije trudna, od mua se zahtijeva da ne daje razvod eni u periodu u kom je s njom imao intimni odnos, sve dok ne proe jedna mjesenica i ne utvrdi se da ena nije u drugom stanju. Kuranski ajet koji govori da priek (iddet) trudnih ena traje do njihova poroaja jasno ukazuje da je razvod u periodu trudnoe validan. Uzvieni Allah veli: Trudne ene ekaju sve dok ne rode. (Et-Talak, 4) Pitanje: Odgovor: Taj postupak nema utemeljenja u islamu i po tom osnovu nije dozvoljen. Roditelji zatiuju svoju djecu od dina i ejtana tako to pri intimnom odnosu ue dovu: Allahumme, dennibnaejtane ve dennibiejtane ma rezektena, a nakon roenja, u svim prilikama kada postoji mogunost da dijete bude ureeno: Uizuke bikelimatillahit-tamme min kulli ejtanin ve hamme ve min kulli ajnin lamme. Isto tako, tite ih time to ih hrane halal-hranom i halal-imetkom itd. Preporuio bih roditeljima da naue kako e svoju djecu tititi od zla dina i ljudi i da se ne koriste kojekakvim narodnim gatkama koje u sebi mogu imati kufra i irka. Kod nas je obiaj da se na novoroene stavi no kojim mu je pupak prerezan, vjerujui da e ga tako zatititi od prokletog ejtana. Da li je to ispravno?
Stranica 314 od 416
Pitanje:
Vjenala sam se na dan kad sam imala mjeseno pranje (hajz). Interesuje me da li to stanje u kom sam bila utie na ispravnost branog ugovora? Naime, proitala sam u knjizi Put pravog muslimana da se ena ne smije razvesti dok je u hajzu.
Odgovor: Ne, to stanje ne utie na ispravnost branog ugovora! Brak sklopljen dok ena ima mjesenicu je valjan. U erijatskom pravu postoji pravilo koje kae da su svi ugovori pravno validni, osim onih za koje postoji dokaz da su zabranjeni. S obzirom da ne postoji kuranski ajet ili hadis koji zabranjuju sklapanje braka u vrijeme hajza kaemo da je takav brak ispravan. Dok je ena u stanju hajza zabranjen joj je intimni odnos i aktivnosti za koje je potrebno imati abdest, kao to su namaz, tavaf oko Kabe itd. Naravno, ne bih preporuio mladencima da se nakon sklapanja braka osamljuju, ukoliko mlada ima hajz, jer postoji realna ansa da uine grijeh. to se pak razvoda tie, on se razlikuje od sklapanja braka i za njega vae druga pravila. U pogledu razvoda postoji jasna tekstualna zabrana razvoda u periodu kad ena ima hajz. Poslanik, s.a.v.s, je, uvi da je Omerov sin Abdullah, pustio enu dok je bila u stanju hajza, rekao je Omeru da sinu naredi da je vrati i saeka da mjesenica istekne, zatim da istekne jedan period istoe i jedan period hajza, pa tek onda ako odlui da se razvede da to uini u tom periodu u kom nije imao intimni odnos. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabut-talak, br. 4850) Prema tome, nije dozvoljeno ovjeku da razvodi enu u vrijeme dok joj traje mjesenica niti u periodu istoe u kom su imali intimni odnos, a na osnovu jasne zabrane izreene u prethodnom hadisu. Pitanje: Mogu li pred zetom, muem moje sestre, biti otkrivena s obzirom da se za njega ne mogu udati, poto je, po erijatu, mukarcu zabranjeno oeniti se dvjema sestrama?
Odgovor: Ne, ne moe pred muem svoje sestre biti otkrivena poto ti on nije mahrem. Dakle, meu vama ne postoji stalna brana smetnja. Tano je da se ti ne moe udati za njega, ali ta smetnja je privremena, dakle nije stalna. Ona postoji sve dok su njih dvoje u braku. Meutim, kada bi se oni razili, ti bi mogla da se uda za biveg mua svoje sestre. Pitanje: Moj babo je umro u inostranstvu u izbjeglikom kampu. Tamonje vlasti su ga kremirale, jer se muslimani koji su bili u kampu nisu pobrinuli, a moda nisu ni mogli, da se sahrani po islamskim propisima. Interesuje me mogu li ja sada, nakon jedanaest godina da ostatke svoga oca prenesem u Bosnu i sahranim po erijatskim propisima? Ja osjeam veliku obavezu prema ocu u tom pogledu, jer moj babo je bio musliman.
Odgovor: Tvoj otac, vjerovatno, nije odgovoran za to to mu se desilo. Vjerovatno su odgovorni muslimani koji se nisu pobrinuli za njegovu sahranu. Smatram da bi bilo dovoljno da oca prenese u muslimanske mezarluke u toj zemlji, da njegove ostatke (urnu) istrese u njegov mezar i da mu na mezaru klanjate denazu. Time bi se tvoja dua smirila, a i svoju obavezu prema ocu, nadam se da bi ispunio.
Stranica 315 od 416
Pitanje: Odgovor:
Radim kao imam u Sloveniji. Interesuje me da li mogu klanjati denazu osobi koja je ostavila oporuku da je kremiraju?
Prije svega, nasljednici nisu obavezni, odnosno, po erijatu ne smiju izvriti takav testament, jer je to veliki grijeh. Inae, testamenti koji su grijeh ne izvraavaju se. Takoer, osoba koja je takav testament ostavila poinila je veliki grijeh, posebno ako se testament sprovede u djelo. No uprkos svemu tome, smatram da osobi, ukoliko je preselila sa dinom i imanom, dakle kao vjernik musliman, vjerujui u Allaha, d., i Njegova Poslanika, s.a.v.s., treba klanjati denazu i ukopati je u muslimanske mezarluke. Naime, veliki grijesi, izuzev irka, ne izvode ovjeka iz islama. Za to to je taj musliman napravio pogrean testament razlog moe biti neznanje ili neka olakavajua okolnost. Poslanik, s.a.v.s, naveo je primjer dobrog ovjeka koji je ivio u davna vremena. Toliko se bojao Allahove, d., kazne da je naredio svojim sinovima da ga spale i njegovu prainu raspu kad bude puhao jak vjetar, nadajui se da e tako izbjei Allahovu, d., kaznu. Allah, d., mu je oprostio. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabur-rikak, br. 6000) Dakle, sve dok sigurno ne budemo znali da je osoba koja se deklarisala kao musliman preselila na ahiret kao nemusliman, toj osobi se klanja denaza i oprema se po erijatskim propisima, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 316 od 416
Pitanje: Odgovor:
Postoji li tzv., umjereni, sredinji put u islamu?
Smatram da je pogreno taj termin koristiti unutar islama, iako ga mnogi uenjaci naeg vremena tako koriste. Naime, islam kao vjera, kao sistem ivota, sam po sebi je srednji put, dakle prirodni put, put koji znai prilagoavanje Allahovim, d., prirodnim zakonima, zakonima koji su u nama i zakonima koji su oko nas i zakonima koje je Allah, d., objavio u Svojoj Objavi ovjeku da po njima ivi, a koji su, s obzirom da su od Istog izvora, kompatibilni sa ostalim zakonima koji vladaju na nebesima i Zemlji. To je, jednom rijeju, prirodna mjera za sve, pravda u svemu i svaemu. Sve to je prirodno, to je u skladu s prirodnim Allahovim, d., zakonima, to je dobro, normalno, to je islam. Allah, d., o sljedbenicima islama, ummetu Muhammedovom, s.a.v.s, veli: I tako smo vas uinili ummetom sredine (pravde) (ummeten vesaten) da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok. (ElBekare, 143) El-vesat znai el-adl (pravda). Kae se da je najpohvalnije ono to je sredinje. Kurtubi, tumaei ovaj ajet, veli: Kao to je Kaba centar Zemlje, tako smo vas uinili ummetom sredine, ispod vjerovjesnika, a iznad ostalih ummeta. (Kurtubi, El-Dami li-ahkamil-Kuran, 2/158) Od Ebu Seida el-Hudrija prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, protumaio prethodni ajet rekavi da ummeten vesaten znai adlen, dakle, ummet pravde, sredine i umjerenosti. (Vidi: Tirmizi, Sunen, Tefsirul-Kuran, br. 2886) Kurtubi kae: Poto se vesatom izbjegava pretjerivanje i podbacivanje, to je pohvalno... (Kurtubi, El-Dami li-ahkamil-Kuran, 2/159) Dodue, unutar islama muslimani islam razumijevaju, shvataju, tumae i primjenjuju na razliite naine. Neki od njih, u tumaenju i primjeni islama podbacuju, a neki prebacuju granicu prirodnosti, tj. granicu Allahovih, d., zakona. Za one za koje smatramo da su u tom procesu na pravom putu, kaemo da uspjeno slijede sutinu islama koja je sadrana u Kuranu i sunnetu, u ta dva osnovna izvora islama u kojima svi ostali izvori moraju imati oslonac i ne smiju s njima doi u koliziju, a o kojima Poslanik, s.a.v.s, kae: Ostavio sam vam dvoje: ukoliko se toga budete vrsto drali, neete nikada zalutati - Allahovu knjigu i sunnet Njegova vjerovjesnika. (Malik, El-Muvetta, Kitabul-dami, br. 1395) Dakle, islam sam po sebi je umjereni, srednji put. Unutar tog puta postoji prostor za one koji mogu s azimetom vie ponijeti i vei teret podnijeti, postoji prostor da ovjek postigne vie ili nie stepene u Dennetu, ili pak da kao musliman, ija loa djela pretegnu dobra na Sudnjem danu i kog nijedan efaat (zauzimanje) ne obuhvati, zaradi manju ili veu kaznu u Dehennemu. Prema tome, islam je srednji put unutar kojeg postoje razliiti pravci i pristupi od kojih su neki utemeljeni na principima islama, a neki su pogreni. ejtanu je bitno da ovjeka skrene s Pravog puta, sa puta islama kao umjerenog srednjeg puta, bilo u pravcu podbacivanja (tefrita) ili prebacivanja (guluvva), a na svakom muslimanu je da nastoji izbjei jedno i drugo. Naravno, to nije jednostavno postii, jer ovjek protiv sebe ima ejtana sa ogromnim iskustvom, ima svoj nefs i ima ljude ejtane koji, takoer, odvode od te umjerenosti. Meutim, ukoliko ovjek uloi maksimalan trud s iskrenim i ispravnim nijetom, uradio je koliko mu je u obavezi i nee biti grijean pa makar i promaio, jer ljudi e biti proivljeni sa svojim nijjetima (namjerama).
Stranica 317 od 416
Pitanje:
Muslimanka sam, pokrivena, iz ugledne muslimanske porodice. Trudim se da izvravam Allahove, d., propise. Imam momka koji je, takoer, iz ugledne muslimanske porodice, dri do islama i ima lijepo islamsko vladanje. Ovih dana mi je ponudio brak emu sam se iskreno obradovala. Meutim, ima jedan problem. On ponekad, u odreenim situacijama, reagira na nain koji ja ne mogu podnijeti. On postane ljut, ponekad me uvrijedi, ponizi, kad s njim razgovaram kao da ne uje ta mu govorim... Nakon neke od tih scena ja ne mogu po nekoliko dana da povratim povjerenje prema njemu. Ja sam izrazito blaga, njena i osjetljiva osoba. Razgovarali smo o tom problemu i on je voljan da ga prevazie. Ja se, ipak, bojim da on tu svoju prirodu nee mou promijeniti poto je zagazio u treu deceniju ivota, a drvo se savija dok je mlado. ta mi savjetujete?
Odgovor: Njegov odnos prema tebi je, rekao bih, tipini odnos mukarca prema eni u vremenu u kom ivimo. To zakljuujem na osnovu mnogih pitanja koja mi stiu, a koja su slinog sadraja i govore o tom problemu s kojim se ene suoavaju. Naravno, takav odnos, posebno kada je u pitanju odnos mua prema supruzi, poto se branim ugovorom preuzimaju obaveze postupanja prema eni bil-maruf, uglavnom nije u skladu s propisima islama. to se savjeta tie, u slinim situacijama, kada su, da tako kaem, pregovori u toku, preporuujem buduim suprunicima da o svim relevantnim pitanjima s kojim e se sutra u braku susresti, razgovaraju, da ih po mogunosti stave na papir i dogovor o njima potpiu. Smatram da je od koristi da njihovi roditelji za taj dogovor znaju i da ga i oni, po mogunosti, parafiraju. Naravno, ukoliko se na putu dogovora preprijee problemi koji sutinski mogu uticati na normalno funkcionisanje braka, u takav brak ne treba ulaziti. Poto tvoj budui mu prakticira islam i voljan je da svoje manjkavosti ispravi, smatram da ta njegova slabost ne bi trebalo da bude prepreka da stupite u brak. On taj problem jo uvijek moe savladati, a i ti, s obzirom da zna njegovu slabost i iskrenu namjeru i dobrotu, moe da na to sutra ne obraa panju, tako da i sa tom mahanom ivot moe normalno tei. ini mi se, naalost, da je teko danas pronai mukarca koji tu mahanu nema i zbog toga ti savjetujem da pregovore zavrite pred matiarem.
Stranica 318 od 416
Pitanje:
Imam prijatelja na radnom mjestu koji za sebe tvrdi da je sufija. Meutim, njegovi postupci su mi udni. On predskazuje budunost i pria mi npr, ta ima u mojoj sobi u kojoj znam da nikad nije bio. Kada pomislim na njega on me u roku od nekoliko minuta nazove telefonom i pita zato ga zovem. Za sve to on kae da je Boije davanje. Napominjem da je on veoma odan svome ejhu za kog tvrdi da je evlija.
Odgovor: Ukoliko je sve tako kako kae, smatram da se radi o suradnji izmeu te osobe i dina. Sve to mogue je ukoliko neko s dinima surauje. Ukoliko eli da ga se oslobodi sve zakljuaj sa Bismillom. Dakle, ulazi i izlazi iz kue sa Bismillom, radi u kui poslove s Bismillom i za tvog radnog kolegu, odnosno za dina s kojim surauje, ulaz u tvoju kuu e biti zabranjen. Tada ti nee moi opisivati ta ima u kui. Naravno, preporuio bih tom bratu, koji za sebe kae da je sufija, da se kloni takve saradnje s dinima jer ga to moe odvesti pogrenim putem kojim ve ide, s obzirom da predvia budunost, a znamo da je predskazivanje budunosti po erijatu zabranjeno, jer gajb zna samo Allah, d.. Uzvieni Allah, veli: Allah vama nee ono to je skriveno (gajb) otkriti, ve On za to odabere onoga koga hoe od poslanika Svojih; zato vjerujte u Allaha i poslanike Njegove; i ako budete vjerovali i Allaha se bojali, eka vas nagrada velika. (Alu Imaran, 179) U Njega su kljuevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna ta je na kopnu i ta je na moru, i nijedan list ne opadne, a da On za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti ieg svjeeg niti ieg suhog, nieg to nije u jasnoj Knjizi. (El-Enam, 59) Dini, kako stoji u hadisu, uhvate poneku tajnu od meleka dok uzimaju svoje zadatke iz jasne knjige. Na osnovu te jedne istine koja od dina doe do njihovih saradnika meu ljudima, ti saradnici kau jednu istinu, a stotinu slau. O tome detaljno govori hadis od Ebu Hurejre koji biljei Buhari i drugi prenosioci. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Tefsirul-Kuran, br. 4332) Ukoliko ih ovjek u tim laima slijedi, mijea se u poslove koje mu je Allah, d., zabranio i u kojima lae na Allaha, d., a znamo kakva je kazna za takav postupak.
Stranica 319 od 416
Pitanje:
ivio sam sretno u braku dvije godine. Iz tog braka imam jedno dijete. Moja majka od poetka nije podnosila moju suprugu tako da sam na kraju morao birati izmeu roditelja i supruge. Izabrao sam roditelje i razveo se. Da li sam ispravno postupio?
Odgovor: Ukoliko nisi imao problema sa suprugom, a iz tvojih rijei da si imao sretan brak to se razumije, smatram da si pogrijeio to si se razveo. Tim postupkom uinio si nasilje prema svojoj supruzi, jer ona, bez razloga, ostaje bez mua i suoava se s neizvjesnou koja moe biti teka, vaem djetetu koje gubi za sav ivot topli roditeljski dom, a i prema samome sebi, jer bez opravdana razloga izlae sebe nevoljama i iskuenjima koja neminovno dolaze s razvodom, posebno kad se nau i djeca, a vjerovatno si time podrao svoju majku u pogrenom odnosu prema njenoj snahi, a potpomaganje nasilnika je isto tako nasilje. Ispravno bi bilo da si ti, kao dijete, izvravao obaveze prema roditeljima, ak i ako su oni prema tebi nepravedni, a svoju suprugu, s kojom ima sretan ivot, odvojio od majke koja je ne podnosi. Naalost, este su situacije da svekrve, zbog ljubomore i drugih neopravdanih razloga, ne podnose svoje snahe. Razlog zato je to tako, po mom shvatanju, jeste neposjedovanje (kod svekrva) zatitnih elemenata koji se ogledaju u poznavanju erijatskih propisa i njihovoj primjeni u ivotu, tako da svekrve lahko padaju pod uticaj ejtanskog djelovanja i one svojim postupcima pomau ejtanu u ruenju brakova svoje djece. Ako znamo da je najvei uspjeh koji ejtan moe postii ruenje jednog braka, tada moemo znati kolika su ejtanska nastojanja u tom pogledu velika. Dakle, preporuio bih ti da suprugu vrati, a da u isto vrijeme prema roditeljima izvrava obaveze. Ukoliko te roditelji tjeraju i nagovaraju na grijeh, nemoj ih posluati. U sitaciji kad ih ne moe posluati, trudi se da ih ne uvrijedi, jer grijeh je da dijete roditelju kae uh, a kamoli ta vie. Znaj da u hadisu stoji da je Dennet pod majinskim nogama, a isto tako u hadisu stoji da su najbolji muslimani oni koji su najbolji prema svojim suprugama. Molim Allaha, d., da ti bude na pomoi. Amin! Pitanje: Kada hoe citirati neki kuranski ajet mnogi imami umjesto da kau Euzu billahi mine-ejtanirradim (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana) izgovaraju skraenicu Esteizu billah (Utjeem se Allahu.) Da li je to ispravno?
Odgovor: Uzvieni Allah propisao je da se proui Euzubilla (Euzu billahi mine-ejtanirradim) kada se hoe uiti Kuran: Kad hoe da ui Kuran, zatrai od Allaha zatitu od ejtana prokletog. (EnNahl, 98) Dakle, neophodno je, kada hoemo uiti Kuran, jasno i eksplicitno zatraiti od Allaha, d., da nas zatiti od ejtana prokletog. U cilju izvravanja tog propisa mogu se doslovno koristiti rijei spomenute u ajetu, dakle rei Esteizu billahi mine-ejtanirradim to je najbolje, a mogu i druge s kojima se postie taj cilj. S obzirom da se u skraenici Esteizu billah ne spominje od ega ili koga traimo da nas Allah, d., zatiti, znaenje nije potpuno, tj. njime se ne izvrava naredba spomenuta u ajetu. Iako e neko, moda, rei da se to podrazumijeva, ipak preporuio bih imamima da kada kau Esteizu billah dodaju i mine-ejtanirradim i da izgovore potpunu reenicu Esteizu billahi mine-ejtanirradim ili Euzu billahi mineejtanirradim (Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.)
Stranica 320 od 416
Pitanje:
ivim u Sarajevu. Uz posao koji radim dravnoj firmi bavim se iznajmljivanjem prostora i stanova koje potom izdajem pod rentu treim licima. Da li mi je to po erijatu dozvoljeno i postoji li granica koliko smijem zaraivati?
Odgovor: Dozvoljeno je unajmljeno iznajmiti treem licu pod uslovom: a) da u ugovoru ne postoji klauzula koja to zabranjuje, b) da tako neto ne zabranjuju: zakon, obiaj i tradicija u nekom mjestu, a u ugovoru nije precizirana dozvola, c) da iznajmljeno bude koriteno u skladu s uslovima pod pod kojim je tebi unajmljeno. Ukoliko ne postoji klauzula ili obiaj koji to zabranjuju, a uslovi pod kojima se iznajmljuje su isti kao i uslovi pod kojim je unajmljeno, tada nema smetnje da se unajmljeno iznajmi, po istoj, vioj ili nioj cijeni. Dakle, cijena nije ograniena. Naravno, preporuio bih ti da se upozna sa zakonom i obiajem u mjestu u kom ivi kako ne bi pogrijeio u svom radu. Pitanje: Odgovor: Preovlaujue je miljenje da su sve vrste novih vrsta ugovora, te nove vrste i naini poslovanja, u osnovi dozvoljeni, pod uslovom da nisu erijatom zabranjeni i da se ne sukobljavaju sa erijatskim dokazima. Prema tome, svaki novi ugovor i nain poslovanja u suvremenom dobu, s kojim se islamski pravnici u prolosti nisu susretali, dozvoljen je i prihvatljiv sa erijatskog stanovita ukoliko nije u koliziji sa Kuranom, sunnetom, konsenzusom islamskih uenjaka (idma) i analogijom (kijas), a njegova opa korist je evidentna. Opepoznato je da su islamski pravnici tokom historije usvojili i razradili propise za mnoge ekonomske aktivnosti i vrste ugovora, kao to je npr, bejul-vefa, koje nisu bile poznate u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s. Da li su suvremeni ugovori, u trgovini, bankarstvu itd, koji nisu postojali u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s, zabranjeni?
Stranica 321 od 416
Pitanje:
Prodajem mlijeko na pijaci. Mlijeko je kvalitetno i ne mijeam vodu. Meutim, ono se daleko slabije prodaje u odnosu na mlijeko onih koji mijeaju vodu. Kada sam se poalio jednom ahbabu on mije preporuio da i ja mijeam vodu. Probao sam i desilo se pravo udo. Moje mlijeko sa pomijeanom vodom daleko se bolje prodavalo. Sve to jako me je zbunilo, posebno kad znam da kao musliman ne smijem varati ljude. ta da radim?
Odgovor: Kada je ejtan protjeran iz Denneta on je uputio dovu Allahu, d., koja mu je bila usliana: Daj mi vremena do dana njihova oivljenja!, zamoli on. Daje ti se vremena, ree On. (El-Earaf, 14-15) ejtan je obeao da e sve ljude zavoditi: E zato to si odredio pa sam u zabludu pao, ree, kunem se da u ih na Tvom pravom putu presretati, pa u im i sprijeda, i straga, i zdesna, i slijeva prilaziti, i Ti e ustanoviti da veina njih nee zahvalna biti! (El-Earaf, 16-17) Jedino Allahove, d., iskrene robove ejtan nee uspjeti s pravog puta skrenuti: Gospodaru moj, ree, zato to si me u zabludu doveo, ja u njima na Zemlji poroke lijepim predstaviti i potrudiu se da ih sve zavedem, osim meu njima Tvojih robova iskrenih. (El-Hidr, 39-40) Sutina ejtanskog zavoenja jeste navoenje ovjeka da radi suprotno Allahovim, d., zakonima, dakle da ovjek radi pogreno, da grijei. Dakle, ejtan nagovara prodavae mlijeka da mijeaju vodu i tako varaju, dakle, ine grijeh, a kupcima, kada dou na pijacu doaptava da kupuju od tih koji ih varaju. Time ejtan postie dvostruki uspjeh: prodavce jo vie navodi na varanje, dakle, na veliki grijeh, jer im se roba dobro prodaje, a kupci dobivaju nekvalitetnu robu i bivaju na gubitku. Onaj ko poteno radi biva stavljen na vee iskuenje kada vidi da njegov poten rad ne daje rezultate. Poslanik, s.a.v.s, kae: ejtan, uistinu, doaptava ovjeku, a i melek doaptava. ejtanovo doaptavanje ogleda se u prijetnji zlom i nijekanju Istine. Melekovo doaptavanje ogleda se u obeanju dobra i potvrivanju Istine. Ko to osjeti, neka zna da je to od Allaha, neka se zahvali Allahu. A ko osjeti ono drugo, neka se utjee Allahu od prokletog ejtana. Potom je prouio: ejtan vas plai nematinom i navraa vas da budete krti, a Allah vam obeava oprost i nagradu Svoju; Allah je neizmjerno dobar i zna sve. (Tirmizi, Sunen, Tefsirul-Kuran, br. 2914) Tom ejtanskom doaptavanju podlijeu oni koji nisu ueni, dakle, koji ne znaju razlikovati ejtanovo od doaptavanja meleka, ne znaju razlikovati dobro od zla, i koji nemaju zatitu od ejtana koja se manifestuje u dovama, sjeanju na Allaha, d., itd. Oni tako bivaju njegov lahki plijen. Dokaze za to vidimo svakodnevno. Naprimjer, vrlo esto vidimo prestupnika, recimo ubicu, koji se nakon izvrenja tog djela iskreno pokaje. Dakle im ga je ejtan pustio na miru, on je doao sebi i vidio ta je uradio. Kada je Poslanik, s.a.v.s, vidio jednog ashaba jako uzrujanog, rekao je da zna ta bi otjeralo od njega tu uzrujanost: uzimanje abdesta i klanjanje dva rekata. Ustvari, radi se o oslobaanju od ejtana, jer uzrujanost dolazi od njega. Prema tome, to to svijet kupuje nekvaliteniju robu, ejtanski je posao. Otuda ti preporuujem da znanjem pobijedi ejtana, da nae naina da kupcima kojima ejtan vlada otvori oi i pokae i dokae kvalitetu svoga proizvoda. Postavi oglas i nabavi certifikat da je tvoje mlijeko isto i da u njemu nema vode. Angairaj inspekciju koja e kontrolisati kvalitet mlijeka itd. I, na kraju, savjetujem ti da ne podlijee iskuenju i da ne nastavi kao drugi da vara, pa makar bio na prividnom gubitku. Poslanik, s.a.v.s, je jasno zabranio varanje rekavi da nije njegov sljedbenik onaj ko vara.
Stranica 322 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li kod ene, nakon pobaaja ili raanja mrtvog djeteta, nastupa stanje nifasa ili hajza?
Ukoliko su se dijelovi tijela poput glave, ruku i nogu formirali kod embrija, ena nakon pobaaja, raanja ivog ili mrtvog djeteta stupa u stanje nifasa i duna je pridravati se propisa u vezi s tim stanjem. Ukoliko, pak, spomenuti dijelovi tijela nisu formirani, tada u sluaju pobaaja nastupa hajz, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Muslimani u Velikoj Britaniji, a koliko mi je poznato i u nekim drugim zemljama, esto od crkvenih vlasti kupuju crkve koje vie nisu u upotrebi i pretvaraju ih u damije. Da li je to ispravno sa erijatskog stanovita?
Odgovor: Smatram da za to nema smetnje pod dva uslova: a) da kupoprodaja bude legalna, b) da u crkvi nema grobova. Ukoliko ima grobova, a pretpostavljam da su rijetke crkve koje nisu izgraene na grobovima, ukopane je potrebno ekshumirati. Tek nakon ekshumacije u toj damiji bi bilo dozvoljeno klanjati, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Jedan na ugledni hadija ove godine u damiju je donio desetak tespiha na ijim zrncima su ispisane rijei Allah i Muhammed. Ti tespihi se, normalno, nalaze na podu, na njih se ponekad stane nogom, a i kad se dobacuju nakon namaza ja se nekako neugodno osjeam, jer na njima se nalazi Allahovo, d., ime. Upozorio sam imama, ali on nije reagovao. Vjerovatno ne smije od hadije bilo ta poduzeti. Molim za preporuku.
Odgovor: Bilo koji vid poniavanja, degradacije ili omalovaavanja Uzvienog Stvoritelja Allaha, d., Njegove Objave ili Njegova Poslanika, s.a.v.s, moe ovjeka izvesti iz islama. O tome ta je poniavanje presuuje se, izmeu ostalog, na osnovu obiaja i tradicije. Nema sumnje da je u naoj tradiciji ono to je na podu, to se nogama moe gaziti itd, neto to u srcima ljudi ne zavreuje potovanje i poseban odnos. Imajui u vidu da Allah, d., sa svojim lijepim imenima i savrenim svojstvima zavreuje najuzvienije vidove potovanja, stavljanje Njegova imena, ili Njegove rijei na mjesto koje to potovanje moe dovesti u pitanje je pogreno. Zbog toga, pogreno je Njegovo ime, Njegove rijei, postulate islama u kojim se nalazi Njegovo ime, kao to je La ilahe illellah Muhammedun resulullah, pisati ispod mostova, pored puteva itd, jer moe biti, namjerno ili ne, izloeno nekoj vrsti omalovaavanja. Na osnovu prethodno reenog preporuio bih svim muslimanima da ukoliko su uradili neto to moe biti put ka omalovaavanju Allaha, d., Njegove rijei ili Njegova Poslanika, s.a.v.s, kao to su tespihi s Njegovim imenom koji se nalaze na podu i po kojima se gazi nogama, natpisi s Njegovim imenom, na mostovima i ispod njih, gdje svijet pljuje i vri nudu itd., da to na dostojanstven nain uklone sa mjesta na kojim su izloeni bilo kojoj vrsti omalovaavanja.
Stranica 323 od 416
Pitanje:
Dok sam klanjao duma-namaz ostao sam bez abdesta. S obzirom da sam bio u prvom safu nisam mogao izii. Jesam li mogao uzeti tejemum o zid i nastaviti klanjati?
Odgovor: Smatram da je ispravno, u takvoj situaciji, da se sjedne i saeka kraj namaza, a potom uzme abdest i klanja podne-namaz. Osoba kojoj se desi slino ima tretman osobe koja nema mogunosti da klanja duma-namaz. Smatram da bi bilo pogreno probijati se kroz redove, jer biste time druge dekoncentrisali u namazu, a tejemum se ne moe uzeti zbog toga to je voda dostupna, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: ivim u Njemakoj. Ovdje sam zavrila kolu. U pokuaju da naem posao nisam uspjela, vjerovatno zbog svog islamskog naina odijevanja i mahrame koju nosim. Nedavno mi je ponuen posao prodaje lutrije putem telefona. Taj posao bih mogla raditi kod kue, meutim, pitam se da li mi je taj posao halal, pa Vas molim da mi odgovorite.
Odgovor: Lutrija je vrsta kockanja, a Uzvieni Allah, d., veli: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da pomou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa, hoete li se okaniti? (Al-Maida, 90-91) Prema tome, lutrija je haram, a tako i uestvovanje u bilo kojoj aktivnosti u vezi s tim haramom. Molim Allaha, d., da ti da posao koji ti kao muslimanki dolikuje, uz koji e moi s lahkoom da izvrava svoje obaveze kao supruga i majka, a do tada ti uloi maksimalan trud da takav posao pronae i budi strpljiva. Nadam se da e predrasude prema muslimanima i svojevrsna islamofobija, koja je u porastu u Evropi, splahnuti i nestati onoga trenutka kada muslimani budu ispravno i istinski prakticirali propise islama i tako omoguili svojim sugraanima nemuslimanima da vide kako je musliman, upravo zbog vjere koju prakticira, izuzetno vrijedan i izvanredno koristan graanin drutva u kom ivi. ini mi se da smo mi muslimani ponajprije krivi to smo svojim neprakticiranjem propisa islama ili njihovom pogrenom primjenom dali totalno pogrenu sliku o islamu. Naravno, neprijatelji muslimana su to vjeto iskoristili. Na nama je da tu sliku popravimo.
Stranica 324 od 416
Pitanje:
Nedavno sam uo kako je jedan ovjek iao kod ene za koju tvrdi da je evlija, i ona mu je za rjeenje njegovih problema rekla da nae potok koji tee prema Kibli, da zakolje kurban i podijeli ga, osim glave koju e zakopati u taj potok. Voda, koja tee preko te glave, odnijet e sve probleme koji ga mue. On je to uradio. elim da znam Va stav u pogledu njegova postupka.
Odgovor: Tamo gdje nema ispravne vjere ima praznovjerja, izmiljotina, bajki i legendi. Prosto je nevjerovatno u ta sve ljudi mogu vjerovati, ak i oni koji su moda intelektualci svjetskog kalibra, ukoliko ne vjeruju u Allaha, d., i ne slijede vjeru koju je On objavio. Oni vjeruju da im sreu donose ili od njih nevolje odvraaju predmeti ili pojave iz prirode i njihova okolia. Kada o pitanjima praznovjerja govorim, uvijek se sjetim primjera komuniste, koji ne vjeruje u Boga, kako je zakasnio na posao jer je ekao da neko prije njega pree na mjestu gdje je prola crna maka. Sa onima koji nemaju ispravnu vjeru ejtan se, uz pomo svojih pobornika meu ljudima, uistnu, poigrava. Primjer koji ste naveli o tome najbolje govori. Ta ena, za koju kau da je evlija, sigurno to nije, jer evlija ne kri Allahove, d., propise, niti druge ka tome upuuje, a to to je ona preporuila je primjer preporuke jedne vrste praznovjerja. Kao sljedbenici islama treba da zahvalimo Allahu, d., na uputi, da vjerujemo da se nita ne moe desiti bez Allahove, d., volje i da samo od Njega, na nain na koji je On to propisao, traimo da se od nas otkloni neko zlo koje nas je zadesilo. Pitanje: Trenutno sam na sudu s osobom koja mi nije vratila pozajmljeni novac u dogovoreno vrijeme, iako je to bila u stanju. Ukoliko sud presudi u moju korist, to je sasvim izvjesno, to e znaiti da e ta osoba snositi i sudske trokove. Mene interesuje da li je moralno da ona sama snosi sudske trokove s obzirom da sam ja podnio tubu?
Odgovor: Ne znam da postoji, u muslimanskoj pravnoj, tradiciji presedan o tvom pitanju, s obzirom da se parnienje nije plaalo. Meutim, to ne znai da u erijatu ne postoji pravna osnova za rjeenje tog pitanja. Naprimjer, u metodologiji islamskog prava postoji pravilo koje potvruje da pravna odredba podrazumijeva sve to je neophodno da bi bila sprovedena u djelo. Prema tome, naredba da se uzme abdest za namaz podrazumijeva obavezu da ovjek, u granicama svojih mogunosti, osigura vodu za abdest, pa ak i da je kupi, ako do nje ne moe doi osim kupovinom. Primjenu tog pravila jasno vidimo u otomanskom graanskom pravu. Tako u Medelli stoji da trokove prevoza prodate robe do mjesta gdje e je kupac preuzeti snosi prodavac (Medelle i ahkjami erije br. 289), da trokove povrata uzurpirane imovine na mjesto odakle je bespravno uzeta snosi uzurpator (Medelle i ahkjami erije br. 890) S obzirom da dunik, koji bez opravdana razloga odgaa vraanje duga, ini nepravdu (zulm) i da njegov postupak lii na postupak uzurpatora, slobodno moemo ustvrditi da se nesavjestan dunik moe uporediti s uzurpatorom i tako zadobiti njegov status. Tome u prilog ide Poslanikov, s.a.v.s, hadis u kojem on osuuje osobu koja bez razloga odgaa vraanje prispjelog duga, pa kae: Odgaanje (prispjelog duga) od strane sposobnog dunika daje za pravo da ga se tui (javno njegov postupak istakne) i kazni (od strane suda). (Ebu Davud, Sunen, Kitabul-akdije, br. 3144) Dakle, odredba suda da trokove snosi osoba koja je okarakterisana krivom u skladu je sa erijatom.
Stranica 325 od 416
Pitanje:
Imam bogatog ahbaba od kog esto pozajmljujem novac. Ne znam kako da mu na dobro uzvratim dobrim bojei se da to ne bude tretirano kao kamata. Moete li me uputiti na odgovarajue rjeenje?
Odgovor: Po islamskom uenju izuzetno je pohvalno pomagati druge dajui im pozajmice. Poslanik, s.a.v.s, u tom pogledu veli da kada osoba neto pozajmi drugoj dva puta, ima sevap kao da joj je pozajmljeno jedanput dala kao poklon. (Ibn Madde, Sunen, Kitabul-ahkam, br. 2421) Prema tome, u toj injenici tvoj ahbab moe imati zadovoljavajuu satisfakciju. S druge strane, islam je propisao da se ljudi zahvaljuju ljudima na uslugama i dobrim djelima koja jedni drugima ine. Poslanik, s.a.v.s, veli: Ko se ne zahvaljuje ljudima taj se ne zahvaljuje Allahu. (Tirmizi, Sunen, El-Birru ve-s-ile, br. 1877) Prema tome, ti si duan da se tom svom ahbabu zahvali. Uz to, pohvalno bi bilo da ga se lijepom dovom sjeti, a isto tako da mu prilikom vraanja duga vie i bolje od pozajmljenog vrati. Naime, Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Najodabraniji meu vama su oni koji najbolje vraaju dugove. (Buhari, Sahihu-l-Buhari, Kitabul-vikale, br. 2140) Taj viak ili bolji kvalitet vraenog nee biti kamata, ako to nije bilo uslovljeno na bilo koji nain. To bi se tretiralo kamatom kada bi bilo uslovljeno, eksplicitno ili implicitno, pri sklapanju ugovora o dugu, tj. pri pozajmljivanju. Iz mnogih hadisa jasno je da je Poslanik, s.a.v.s, prilikom vraanja duga, vraao vie ili kvalitetnije nego je pozajmio. Meutim, poto taj viak nije plaen na osnovu ugovorenog procenta, to se ne moe zvati kamatom. Pitanje: Odgovor: S obzirom da je zajmodavac vlasnik imovine (duga), on s njom moe slobodno raspolagati, pa prema tome, moe jedan njen dio ili dug u cijelosti i oprostiti. Opratanje duga se, ak, preporuuje kada zajmoprimac zapadne u finansijske nevolje. Uzvieni Allah veli: A ako je u nevolji, onda priekajte dok bude imao; a jo vam je bolje, nek znate, da dug poklonite. (ElBekare, 280) Pitanje: Odgovor: Muslimanski pravnici nisu o tom pitanju imali jedinstven stav, kako u prolosti tako i sadanjosti. Po meni, ne postoji osnova za njihovo razilaenje, jer ako uzmemo u obzir da erijatski tekstovi u Kuranu i hadisu, koliko je meni poznato, ne tretiraju to pitanje, a bijelo pranje normalna je pojava u sluaju ena koje postignu punoljetnost, kako u prolosti tako i sadanjosti, jasno je da je bijelo pranje isto i da ne kvari abdest, jer da je suprotno, sigurno bi bilo tretirano u nekom od tih izvora erijata, a Allah, d., najbolje zna. Da li je bijelo pranje neisto i da li njegova pojava kvari abdest? Moe li zajmodavac oprostiti zajmoprimcu dio duga kao vid podrke i zahvale na redovnom servisiranju duga?
Stranica 326 od 416
Pitanje: Odgovor:
Duboko sam ula u klimaks. Ve nekoliko godina nisam imala mjeseno pranje. Juer sam iznenada dobila krvarenje koje mi lii na hajz. Mogu li klanjati?
Prestanak pojave mjesenog pranja nije precizno odreen. Prema tome, ako se krv nastavi pojavljivati redovno u terminima kao kad si imala hajz, tretiraj tu pojavu kao mjeseno pranje, a ako krv bude neprestano tekla, ili bude u neurednim terminima tada je tretiraj kao istihadu. Preporio bih ti da ode na pregled kod ene koja je ginekolog, kako bi dobila struno miljenje po pitanju da li se radi o hajzu ili je u pitanju neki poremeaj. Pitanje: Neko vee na sijelu, jedan dobar musliman ustvrdio je da se Poslanik, s.a.v.s, nalazi na svakom mjestu i da kad se klanja namaz salatul-hudur i proui dova, on lino bude prisutan. Ta njegova tvrdnja me malo zbunila poto dolazi od dobrog muslimana, a ipak mi izgleda nelogina, pa molim za komentar i pojanjenje.
Odgovor: Islam nas ui da se Poslanik, s.a.v.s, ne nalazi svugdje. To se nuno razumije iz erijatskih dokaza. Njegovo tijelo i danas se nalazi u njegovu mezaru u gradu Medini. Ope je poznato, i u tom pogledu postignut je konsenzus islamske uleme tokom historije, da je Poslanik, s.a.v.s, umro u Aiinoj, r.a, sobi, koja je bila pored damije i da je on u toj sobi sahranjen, jer se poslanici sahranjuju na mjestu svoje smrti, te da se njegovo tijelo nalazi u tom mezaru do dana dananjeg. to se njegove due tie, ona je u Er-Refik el-Eala, u Dennetu. U vjerodostojnom hadisu navodi se da je Poslanik, s.a.v.s, na samrti prouio: Allahu, (daj mi da budem) u ErRefik el-Eala, tri puta, a zatim je ispustio duu. Dakle, njegova dua, kao i due svih vjerovjesnika i mumina (vjernika), je u Dennetu. Dodue, te due su na razliitim stepenima, shodno zaslugama koje su u dunjalukom ivotu postigle, a Allah, d., najbolje zna. Prema tome, tvrdnja da Poslanik, s.a.v.s, prisustvuje kad se klanja neki poseban namaz, proui dova, ili mevlud, ili da je on uvijek na svakom mjestu, neutemeljena je i govori da osoba koja tako tvrdi, ne poznaje islam i njegova uenja, pa makar ona i bila dobar musliman.
Stranica 327 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je Poslanik, s.a.v.s, poznavao gajb (nevieno) i da li i danas ima ljudi koji poznaju gajb?
Poslanik Muahmmed, s.a.v.s, znao je od gajba (o Dennetu, Dehennemu, Kijametskom danu, Deddalu i drugim predznacima Kijametskog dana, itd.), ono to mu je Allah, d., otkrio. O tome Uzvieni Allah, veli: Reci: Ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe. A da znam gajb (pronicati u tajne), stekao bih mnogo dobara, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju. (El-Earaf, 188) Reci: Niko osim Allaha, ni na nebu ni na Zemlji, ne zna ta e se dogoditi; i oni ne znaju kada e oivljeni biti. (En-Neml, 65) Reci: Ja vam ne kaem: U mene su Allahove riznice, niti: Meni je poznat nevidljivi svijet, niti vam kaem: Ja sam melek, ja samo slijedim ono to mi se objavljuje. (El-Enam, 50) U brojnim hadisima Poslanik, s.a.v.s, istie da on ne zna gajb. Poznat je sluaj kada je Aia, r.a, optuena za nemoral. Poslanik, s.a.v.s, nije znao za njenu nevinost dok nije dola objava. Dokaz da on nije znao gajb je i hadis Dibrila, a.s, kada ga je pitao o islamu, imanu i ihsanu. Kada ga je upitao u vremenu nastupanja Kijametskog dana Poslanik, s.a.v.s, je odgovorio da pitani ne zna vie od onoga koji ga pita. Na kraju je Poslanik, s.a.v.s, prouio 34. ajet sure Lukman: Samo Allah zna kad e Smak svijeta nastupiti, samo On sputa kiu i samo On zna ta je u matericama, a ovjek ne zna ta e sutra zaraditi i ne zna ovjek u kojoj e zemlji umrijeti; Allah, uistinu sve zna i o svemu je obavijeten. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-iman, br. 43) Prema tome, tvrdnja da Poslanik s.a.v.s, zna gajb (mimo onog to mu je Uzvieni Allah otkrio) nema utemeljenja u erijatu. to se, pak, ostalih ljudi tie, oni od gajba znaju onoliko koliko je otkriveno u Kuranu ili preneseno i zabiljeeno Poslanikovom, s.a.v.s, sunnetu. Pitanje: Upoznao sam djevojku koja je, hvala Allahu, d., vjernica. Nedavno je imala manjih zdravstvenih problema i kada je otila kod doktorice - ginekologa, ona joj je, na njeno zaprepatenje, dala do znanja da nije djevojka (nevina). Na pitanje kako se to moglo desiti, s obzirom da je bila estita i da nije imala intimni odnos odgovor je bio da je vjerovatno imala neku upalu i da to i nije ba rijetka pojava. Iskreno sam elio da se s njom oenim, ali sada ne znam ta da radim. Molim za savjet.
Odgovor: Ukoliko si ubijeen u njenu iskrenost, a uz to si nevin i ima istu moralnu prolost, a siguran si da e se uspjeti oduprijeti ejtanskom doaptavanju, nakon to stupite u brak, kako te je ona prevarila, tada nema smetnje da stupite u brak. Ukoliko si ti izgubio nevinost, duan si, prije sklapanja branog ugovora, da je obavijesti o tome i da istakne svoje pokajanje, ako te o tome bude pitala. Ukoliko, pak, sumnja u njenu iskrenost, a sam si nevin, tada bih ti preporuio da trai djevojku u iju nevinost e biti siguran. Isto tako, ukoliko si ubijeen u njenu nevinost, sam si nevin, ali nisi siguran da te ejtan sutra nee navesti na sumnju, preporuio bih ti da ne stupate u brak, jer ta sumnja moe uveliko zagorati brani ivot, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 328 od 416
Pitanje:
Moj mu je prije nekoliko godina obavio had. Nedavno mi je, u razgovoru, rekao da ja nisam duna ii na had dok ne budem imala svoj imetak. To me je jako iznerviralo, jer on je bogat, a pitam se kako ja kao domaica mogu zaraditi za had gdje arko elim otii? Molim za savjet.
Odgovor: S jedne strane, tvoj mu je u pravu kad je rekao da nisi obavezna ii na had dok ne bude imala vlastitu imovinu. Meutim, s druge strane, on nee biti u pravu ako te, s obzirom da imate materijalne pretpostavke, ne poalje na had. Smatram da bi bilo moralno da tebe, koja si s njim imetak sticala i kuu kuila, poalje na to najsevapnije i najljepe ovodunjaluko putovanje. Zbog toga, iskreno preporuujem tvome muu da te, ve ove godine, poalje na had. Naravno, tvoj mu treba da zna da ako te poalje na had svojim imetkom, imat e sevap hada kao i ti koja si ga obavila, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: ovjek je duan, u pogledu uvjeta za namaz i njegovih sastanih dijelova, ispuniti koliko moe i na najbolji nain, a da u tome bude optereenja koje ovjek ne moe podnijeti, jer Allah, d., ne optereuje ovjeka preko njegove moi. Prema tome, ako nema neko ko e joj pomoi da uzme abdest, tada e raditi ono to je u njenoj moi, dakle uzet e tejemmum. Pitanje: Odgovor: To je neisprano, posebno ako uzmemo u obzir da je znaenje tog teksta ambivalentno i moe se pogreno tumaiti. Ispravno je salavat na Poslanika, s.a.v.s, donositi onako kako nas je on poduio: Allahumme salli ala Muahmmedin ve ala ali Muhammed kema sallejte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahime inneke hamidun medid, ve barik ala Muhammedin ve ala ali Muhammed kema barekte ala Ibrahime ve ala ali Ibrahime inneke hamidun medid. uo sam kako neki, kada donose salavat na Poslanika, s.a.v.s, kau: Allahmme salli ala Muhammedin tibbi-l-kulubi ve ifais-suduri. Da li je to ispravno? Da li je dozvoljeno osobi sa prikljuenom infuzijom, katetrom itd, da, nakon operacije, uzima tejemum iako ima vode?
Stranica 329 od 416
Pitanje:
Udovoljila sam elji svojih roditelja i udala se za mladia iz bogate porodice, iako sam, ruku na srce, drugog vie voljela. Danas, uprkos bogatstvu u kom ivim, imam udan problem. Radi se o tome da je moj mu velika krtica i da zbog te njegove osobine najvie trpimo ja i naa djeca. Suze mi poteku na oi kad vidim druge ene kako su bogatije obuene, iako su daleko loijeg materijalnog stanja od mog. Interesuje me, u ovakvim okolnostima, mogu li troiti novac bez znanja moga mua? Ukoliko mi to nije dozvoljeno, koliko sam grijena ako to uradim?
Odgovor: Na poetku, smatram da je potrebno podsjetiti da, po islamskom pravu, mu i supruga, dok su u braku, mogu imati svoju linu imovinu. Naprimjer, sve to ena zaradi, njen vjenani dar, ruho koje donese, pokloni koje dobije itd, njeno su vlasnitvo s kojim ona lino raspolae. Isto tako, sve to mu zaradi, njegovo je vlasnitvo. Meutim, mu je duan izdravati porodicu (suprugu, djecu itd,), dok supruga nije, pa makar bila bogata, a mu siromaan. Na osnovu obaveze da izdrava porodicu mu ima odreena prava koja supruga nema, kao npr, pravo da ne dozvoli supruzi da radi van kue. Naravno, svjesni suprunici zajednikim snagama grade svoj dom i brinu se o njegovu napretku dajui zajedniki doprinos, svako u domenu svoga prirodnog djelovanja. Nakon ovog kratkog uvoda, treba istai jedno negativno stanje u veini porodica, barem koliko ja imam informacija, u kojima ne postoji potrebna ravnotea, kada je u pitanju pravo ene na imovinu njena mua. Naime, dosta mueva pustilo je svojim suprugama da troe imetak bez bilo kakvog ogranienja, tako da ima sluajeva velikog rasipnitva i troenja na kupovinu stvari koje su beskorisne. Moete zamisliti situaciju kada se krug ena sa takvom slobodom i bogatstvom pone nadmetati u praenju mode itd, koliko se imovine, jednostavno reeno, upropasti i tako nanese teta cijeloj porodici, pa i drutvu. I na njih se, sa sigurnou moemo ustvrditi, odnosi ajet u kom se zabranjuje rasipnitvo, a za rasipnike kae da su ejtanska braa: Daj blinjemu svome pravo njegovo, i siromahu, i putniku-namjerniku, ali ne rasipaj mnogo, jer su rasipnici braa ejtanova, a ejtan je Gospodaru svome nezahvalan. (El-Isra, 26-27) S druge strane, imamo mueve koji su otili u drugu krajnost, tako da je krtost njihova osnovna osobina. Ta krtost ponekad dostie tolike razmjere da supruga i djeca, uprkos mogunostima, ive u bijedi i siromatvu. Obje te krajnosti pogrene su s islamske take gledita. krtost je, po islamu, zabranjena, isto kao i rasipnitvo. Uzvieni Allah kae: Ne dri ruku svoju stisnutu, a ni posve otvorenu, da ne bi prijekor zasluio i bez iega ostao. Gospodar tvoj prua obilnu opskrbu kome hoe, a i ograniava je, jer zna i vidi robove Svoje. (El-Isra, 29-30) Prema tome, obaveza mua, kada troi imovinu na svoju suprugu, je da bude umjeren u granicama svojih mogunosti, statusa u drutvu, okruenja, drutvenog statusa koji je supruga uivala u porodici svoga babe itd, a to znai da oni koji su bogatiji treba da troe vie na porodicu od onih koji su siromaniji jer, kako Poslanik, s.a.v.s, veli: Allah, uistinu, voli da vidi tragove Svojih blagodati na Svome robu. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-edeb, br. 2744) To ujedno znai da oni koji imaju nii drutveni status nisu duni troiti isto, makar i bili u mogunosti, kao oni koji imaju vii status. Naprimjer, fiziki radnik nije duan troiti kao profesor, odnosno ljekar ili sudija itd, makar imao vie od njih. Supruga koja je iz siromane porodice nema pravo traiti isti nivo kao i ona koja je iz bogate, mada ga moe imati. Prirodna je potreba da se vodi rauna o tim razlikama, jer bez njih nema harmonije u dunjalukom ivotu. Poto su te razlike sastavni dio Allahovog, d., prirodnog zakona na nebesima i Zemlji, neophodno ih je uzimati u obzir. U erijatu nije decidno odreeno kolika je obaveza mua da troi na suprugu, odnosno porodicu, nego su date generalne smjernice iz kojih razumijemo obavezu mua da bude pravedan: Prema njima se (u vaem zajednikom ivotu) pravedno odnosite... (En-Nisa, 19), i da se vodi rauna o spomenutim razlikama: Neka imuan prema bogatstvu svome troi, a onaj koji je u oskudici, prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zaduuje vie nego to mu je dao. Allah
e, sigurno, poslije tegobe, olakanje dati. (Et-Talak, 7) Dakle, neophodno je da mu vodi rauna o pravednosti, potrebama koje su razliite od osobe do osobe, jer neko, recimo, moe vie pojesti neko manje, mora se uzeti u obzir vrijeme i prostor, jer nije ista obaveza za one koji su ivjeli prije sto godina i za nas danas, nije isto kada se ivi u gradu i kada se ivi na selu, kada se ivi u bogatoj i kada se ivi u siromanoj sredini, kada je mu bogat i kada je siromaan, kada je supruga sa sela i kad je iz grada, kada je supruga intelektualka i kada je nepismena, kada je supruga iz bogate porodice, navikla na odreeni vii nivo ivota i kada je iz siromane porodice i navikla na skroman ivot itd. Naravno, uvijek treba voditi rauna da se ne zapostave ostale obaveze, dakle, da se vodi rauna o prioritetima i da se ne pretjeruje, uz napomenu da se supruga moe odrei svojih prava, bilo prije sklapanja braka ili kasnije, kao i da joj se, po mogunosti, moe, pa ak je i poeljno, priutiti vie nego njen status zahtijeva. Umjerenost, koja je razliita, s obzirom da ovisi o prethodno spomenutim okolnostima, mora biti osnovno svojstvo kada je potronja u pitanju, jer to je jedno od osnovnih svojstava istinskog vjernika. Navodei svojstva istinskih vjernika Uzvieni Allah kae: i oni koji, kad troe, ne rasipaju i ne krtare, ve se u tome dre sredine. (El-Furkan, 67) Ukoliko, pak, mu nije pravedan, supruzi je dozvoljeno uzeti, u granicama pravednosti, onoliko koliko je potrebno njoj i njihovoj djeci. Dokaz za to je sluaj Hind bint Utbe, supruge Sufjanove, koja se poalila Poslaniku, s.a.v.s, rijeima: Sufjan je, uistinu, krt ovjek. Ne daje meni, niti djeci koliko nam treba, osim, ako uzmem bez njegova znanja. Na to joj je on rekao: Uzmi, po pravdi, koliko je potrebno tebi i tvojoj djeci. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabun-nefekat, 4945) Naravno, pravda ovdje uzima u obzir sve prethodno spomenute okolnosti na osnovu kojih se odreuje koliko je pravo ene da trai od mua da na nju troi, odnosno da uzme bez njegova znanja. Ukoliko supruga ne pree granicu pravde, nije grijena za ono to uzme bez mueva znanja i potroi na sebe i djecu, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 331 od 416
Pitanje:
U naem selu obiaj je da se denaza prati u tiini, svako uti i niko ni sa kim ne pria. Tako nas je na hoda poduio. Meutim, takav obiaj nisam vidio ni u jednom drugom mjestu na naoj opini. Molim da mi pojasnite da li je na obiaj ispravan?
Odgovor: Uzimajui u obzir osjeaje koji prate smrt i denazu, prilinije je da se uti dok se denaza prati, kako bi ovjek na taj nain respektovao osjeaje onih koji za umrlim tuguju i sa njegovom porodicom bol saosjeaju. Nadalje, utnja omoguava ovjeku da u tiini razmilja, da se na svoj odlazak sa dunjaluka podsjea, kako bi opomena smrti bila ubjedljivija i a djelovanje na ovjekovu duu i srce jae i upeatljivije. Moda, nam upravo iz tog razloga, Poslanik, s.a.v.s, pojanjava: Allah, uistinu, voli utnju u tri sluaja: kad se Kuran ui, na bojnom polju i na denazi. (Taberani, El-Mudem el-Kebir, br. 5130, El-Metalib el-Alije, br. 1959. Hejsemi u Medmeuz-zevaid, 3/29, veli da u njegovu senedu nedostaje ravija.) Iz spomenutog hadisa razumijemo da je utnja izuzetno preporuljiva. Dr. Vehbe Ez-Zuhajli ubraja podizanje glasa, bilo da se ui dova, Kuran ili glasno plae, u mekruhe, a prethodno spomenuti hadis navodi kao miljenje ashaba koje biljei Bejheki. (Zuhajli, El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 2/517) Isti propis razumijemo i iz zabrane da se glasno moli oprost za umrlu osobu. Naime, prenosi se da je u prisustvu Poslanika, s.a.v.s, jedan ashab za umrlog glasno istigfar inio, na to su ga drugi ashabi upozorili rekavi: Da Allah tebi ne oprosti. (Abdurrezzak, El-Musannef, 3/439-440. Citirao ga je i Ebu ame u El-Bais el-hasis, str. 89, a Zuhajli u El-Fikhul-islami ve edilletuhu, 2/517, veli da ga je zabiljeio Seid ibn Mensur u svome Sunenu.) Poslanikovo, s.a.v.s, odobravanje utnjom njihova postupka ukazuje da je zabranjeno za umrlog ak i dovu naglas uiti, a ako je zabranjeno uiti dovu, pree je da bude zabranjen svaki drugi govor, a pogotovo govor u vidu naricanja, oplakivanja, razgovora o dunjalukim pitanjima, muzika itd. Na spomenutu zabranu ukazuje i Poslanikov, s.a.v.s, hadis u kom on zabranjuje da se prati denaza koja ima oplakuu tj. naricaljku. (Ibn Madde, Sunen, Kitabu ma dae fil-denaiz, br. 1572) Dakle, ako je zabranjeno pratiti denazu koja ima naricaljku, dakle denazu koju prati dizanje glasa, oito je da je i samo dizanje glasa zabranjeno. to se pak naih obiaja, u vezi sa denazom, tie, injenica je da u tom pogledu postoji velika raznolikost na naim prostorima. Postojanje obiaja koji nisu u skladu s propisima islama rezultat je slabosti poznavanja i primjene erijatskih propisa tokom historije to je omoguilo uvoenje odreenih postupaka od strane pojedinaca ili grupa koji nisu u skladu s islamom, a koji su vremenom prerasli u tradiciju. Nedostatak onih koji poznaju praksu islama u pogledu denaza, to je posebno bilo izraeno u odreenim periodima nae historije, a koji bi svojim djelovanjem poduili muslimane sunnetu i svojim upozorenjem sprijeili uvoenje novotarija, doveli su do toga da mnoge novotarije i danas ive u muslimanskim sredinama i da na njih muslimani gledaju ili kao na propis islama ili kao na lijep obiaj svojih predaka. tavie, u naoj sredini i danas ima sluajeva uvoenja novih novotarija u vjerske obrede, kao to ima i ljudi koji se za novotarije zduno bore. Naa dunost je da na te novotarije ukaemo, da ka propisu utemeljenom na Kuranu i sunnetu muslimane uputimo i da tako sa sebe odgovornost skinemo, uz napomenu da je teko mijenjati obiaje koji su suprotni erijatu zbog toga to ejtan takve obiaje ljudima uljepava tako da onima koji erijatski propis ne poznaju ti obiaji vrlo lijepo izgledaju. I, na kraju, da jo jednom naglasim, ispravno je denazu utei pratiti, a eventualni zikr i dovu treba u sebi izgovarati. Samo u utnji i tiini mogue je na najbolji nain svoju duu podsjetiti i opomenuti Na Dan kada e svaki ovjek ta je radio od dobra i zla vidjeti i kada e, da izmeu njega i dehennema velika udaljenost bude, poeljeti. (Alu Imran, 30)
Stranica 332 od 416
Pitanje:
uo sam za prijedlog da se u cilju zbliavanja vjera i naroda na ovim naim prostorima izgradi zajednika bogomolja za muslimane, katolike, pravoslavne i idove. Da li je to sa erijatskog stanovita prihvatljivo?
Odgovor: Prije svega, to je neprirodan prijedlog koji nije u skladu s Allahovim, d., prirodnim zakonima. Allah, d., dao je ljudima slobodu da izaberu svoj put na dunjaluku. S obzirom da islam ui svoje sljedbenike da je islam jedini pravi put, nakon dolaska Muhammeda, s.a.v.s., sa zadnjom, zavrnom objavom, nemogue je da se islam ujedini sa nekom drugom vjerom koja se, normalno razlikuje u vjerskim doktrinama. Po islamskom uenju ovjek ne moe istovremeno slijediti islam i vjerovanje koje mu je suprotno, dakle ne moe vjerovati u jednog boga Allaha, d., i u trojstvo, naprimjer. ovjek mora odabrati jedno i ne moe slijediti oboje. Koliko znam, isti je sluaj i sa uenjima drugih religija. Sve one su u tom pogledu iskljuive. Musliman ne bi mogao uestvovati u izgradnji takvih bogomolja jer bi one bile osnovane na, po islamu, pogrenom vjerovanju. Smatram, da je prirodno, dakle, ispravno da se meuljudski odnosi grade na temeljima ljudskosti, dakle, injenici da su ljudi braa po krvi, da potiu od istog praoca, da imaju pravo slijediti vjeru koju ele, i da ljudi pomau jedni drugima u otkrivanju i slijeenju onog to je ispravno i to je za njih najbolje na ovom i buduem svijetu. Naravno, po islamu, nema prisile u vjeri i svako ima pravo da odabere svoj put. To osnovno ljudsko pravo muslimani su duni potovati jer Uzvieni Allah kae: U vjeru nije dozvoljeno silom nagoniti. Pravi put se jasno razlikuje od zablude! Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha, dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti. A Allah sve uje i zna. (El-Bekare, 256)
Stranica 333 od 416
Pitanje:
Moj babo uzgaja duhan i, naravno, ja ga s ostalim ukuanima, kad sam kod kue preko vikenda, obraujem. S obzirom da znam koliko je duhan tetan po zdravlje, osjeam griu savjesti to i sam dajem doprinos u trovanju ljudi koji pue. Imam li pravo da odbijem poslunost babi da obraujem duhan?
Odgovor: Puenje duhana veliko je zlo, kako za puaa, tako i za zajednicu, s obzirom da od puenja nema skoro nikakve koristi, nego samo velika teta, a uzgajiva duhana, umjesto da za ljude proizvodi hranu koja e im koristiti, on proizvodi neto to e im zdravlje unitavati. Ono to proizvoa duhana zaradi i takse koje drava za prodate cigarete dobije sigurno je deseterostruko manje u odnosu na tetu koju duhan prouzrokuje u vidu naruavanja zdravlja puaa i onih koji u zadimljenim prostorima borave, skraivanja njihovog radnog vijeka, izgubljenih radnih sati zbog bolovanja i cigaret-pauza, te lijeenja bolesti koje puenje direktno ili indirektno uzrokuje itd. Dokazano je da je tvrdnja nekih ljudi da ih duhan smiruje netana, jer nikotin sigurno ovjeka nadrauje, meutim, samo vjerovanje da duhan smiruje dovodi do smirenja. Iz prethodnog se da zakljuiti da, po islamskim uzusima, nije moralno duhan proizvoditi, ukoliko je namjera da se od njega cigarete i druga sredstva za puenje proizvode. Da li je sama proizvodnja duhana grijeh, odnosno koliki je to grijeh ovisi od mnogih faktora. Ukoliko bi se duhan, recimo, koristio za proizvodnju korisnih lijekova, tada bi njegova proizvodnja bila halal, odnosno sevap, a ukoliko bi se koristio iskljuivo za ono to ovjeku teti, tada bi to bio grijeh u visini tete koja se ovjeku nanese. Ukoliko bi se koristio u korisne i tetne svrhe tada bi proizvodnja bila halal, ali bi se s moralne take gledita njegova prodaja onim za koje se zna da e ga koristiti u proizvodnju cigareta smatrala nemoralnom, dok bi se sam ugovor tretirao pravno validnim. U svakom sluaju, za rjeavanje dileme u kojoj se nalazi preporuio bih ti sljedee: a) da nae alternativu za proizvodnju duhana, to e svome babi ponuditi, tako da on moe zemlju obraivati i od nje, kao i kad je duhan sijao, istu ili bolju zaradu imati, b) da lijepim rijeima i savjetima djeluje kako bi kod njega razvio osjeaj da uz zaradu koju eli svojim radom postii ima osjeaj potrebe da ljudima dobro djelo ini, a to e ostvariti tako to e za ljude korisne proizvode proizvoditi. Ne bih ti preporuio da poslunost ocu, u okolnostima kada on u duhanu nikakvo zlo ne vidi i kada bolju alternativu od proizvodnje duhana ne poznaje, odbija. U takvim okolnostima treba da razumijevanje prema roditelju pokae, ali u isto vrijeme da mu u ispravnom razumijevanju datog problema na lijep nain pomogne.
Stranica 334 od 416
Pitanje:
Kada ovjek, koji nije klanjao akam, ue u damiju, a mujezin ui ikamet za jaciju ta e uraditi, da li e prvo klanjati akam, pa se potom pridruiti dematu koji klanja jaciju ili e odmah u dematu klanjati jaciju, a potom akam?
Odgovor: Islamska ulema o tom pitanju nema jedinstven stav. Smatram da je najbolje, pod uslovom da to kod onih koji su u dematu nee izazvati kontraverzna pitanja, da stupi u demat s nijetom klanjanja akama, da nakon treeg rekata sam dovri (akam) namaz, a zatim stupi u demat s nijetom jacije i, naravno, nakon to imam preda selam, dovri jaciju klanjajui rekate koje je propustio u dematu. Dokaz za to nalazimo u postupku Poslanikovih, s.a.v.s, ashaba koje je on odobrio. Npr. kada je Muaz, r.a, prije nego to mu je Poslanik, s.a.v.s, zabranio, oduljivao s uenjem dok klanja kao imam, tako da je jednom prilikom ashab koji se nekud urio, zapoeti namaz u dematu sam dovrio, Poslanik, s.a.v.s, taj njegov postupak je odobrio. Taj sluaj dokaz je da se, po potrebi, namaz zapoet u dematu samostalno moe dovriti, a jasno je, na osnovu Poslanikove, s.a.v.s, prakse, da se, u granicama mogunosti, namazi po redoslijedu moraju klanjati. Nadalje, odobravanje utnjom Muazu, r.a, koji je kao imam klanjao nafilu, a muktedije farz, dokaz je da razlika u nijetu izmeu imama koji klanja jaciju i muktedije koji e klanjati akam nee smetati. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-edeb, br. 5641) Pitanje: Kada ovjek ima dunjalukih problema, a nije osoba koja se voli drugima povjeravati, niti druge optereivati svojim problemima, pogotovu svoje ukuane i bliu familiju, moe li te svoje osjeaje staviti na papir obraajui se dovom Allahu, d., za pomo? To Poslanik, s.a.v.s, vjerovatno nije radio, jer nije znao pisati, ali znate kakvo je danas vrijeme, nemate se kome povjeriti. Svijet jedva eka novu temu da o njoj pria i druge ogovara.
Odgovor: Smatram da nema smetnje da ovjek svoje osjeaje stavi na papir, kako bi time rasteretio svoju duu, pod uslovom da time ne ini grijeh, recimo da nekog ogovara, lano optuuje i tome slino. Isto tako, nema smetnje da napie dove koje e uiti i tako moliti Allaha, d.. Spomenuto bi bilo zabranjeno kada bi ovjek vjerovao da je to nain na koji se molbe alju Allahu, d., jer se Allahu, d., po Njegovoj naredbi, obraa direktno, bez posrednika. Uzvieni Allah veli: Gospodar va je rekao: Pozovite Me i zamolite, Ja u vam se odazvati. (El-Mumin, 60)
Stranica 335 od 416
Pitanje:
Ovih dana glavna tema na naim sjelima je pitanje da li je supruga duna sluiti mua i ima li ona pravo na slukinju. Molim Vas da nam odgovorite na to pitanje?
Odgovor: Drago mi je to primjeujem da se poloaj ene meu muslimanima poboljava, kako kod nas tako i u svijetu, i pribliava islamskim standardima. Jer, injenica je da je u mnogim muslimanskim sredinama lokalni obiaj esto stavljao enu u podreeni, ponekad robovlasniki poloaj u odnosu na mukarca, to je, naravno, daleko od islamskih propisa. U isto vrijeme, iz pitanja o kojem raspravljate, primjetno je da ejtan ne miruje i da nastoji ovjeka skrenuti s pravog puta, bilo da ga navede da u primjeni propisa islama prebaci ili podbaci, skrene lijevo ili desno. Dokaz za to je primjer ena koje su ne tako davno moda robovale, dok su njihovi muevi hladovali, a koje sada trae da im se osiguraju slukinje i dangube raspravljajui o tom pitanju. O postavljenom pitanju moglo bi se govoriti nairoko, ali u pokuati biti kratak. Naime, koliko ja razumijem islamske propise i intencije erijata, ljudi su stvoreni razliitim s ciljem da jedni drugima slue. Prema tome, mu je duan da izvrava svoje obaveze prema supruzi, kao i ona prema njemu, u skladu sa prirodnim predispozicijama koje su im date, te opim i posebnim erijatskim propisima koji se na njih, u okviru tih razlika, odnose. Dakle, mu i supruga slue jedno drugo u tim granicama. U nekim aspektima on slui nju, a u nekim ona njega. Uzvieni Allah, kae: ...Mi jedne nad drugima uzdiemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge sluili... (Ez-Zuhruf, 32) Kada se Fatima, Poslanikova, s.a.v.s, kerka poalila na uljeve, Poslanik, s.a.v.s, joj je rekao da se boji Allaha, d., i da radi poslove u kui. (Ebu Davud, Sunen, ElHaradu vel-imaretu vel-feju, br. 2595) Obiaji i tradicija u jednom mjestu, a koji odreuju poslove ene i mukarca unutar porodine zajednice, mjerodavni su i uzimaju se u obzir u erijatu, ukoliko nisu u koliziji sa jasnim erijatskim tekstovima. Dakle, ukoliko suprunicima omoguuju da izvravaju svoju prirodnu ulogu u ivotu na ovom svijetu koju im je njihov Uzvieni Stvoritelj odredio. to se, pak, tie specifinog prava ene da ima slukinju, smatram da to pravo ima ona supruga koja je slukinju imala kod svoga babe i iji drutveni status, u vremenu i prostoru, to zahtijeva, pod uslovom da joj suprug svojim imovnim stanjem to moe osigurati. Treba napomenuti da kada su Fatima i Alija traili za nju slugu, Poslanik, s.a.v.s, im je preporuio neto bolje od toga, a to je da proue tesbih prije spavanja: subhanallah 33 puta, elhamdu lillah 33 puta, Allahu ekber 34 puta, rekavi da im je to bolje od sluge. (Buhari, Sahihul-Buhari, El-Menakib, br. 3429) Dakle, Poslanik, s.a.v.s, na indirektan nain nije dozvolio da Fatima ima slukinju, procijenivi, vjerovatno, da joj slukinja, za poslove koje obavlja u kui, nije potrebna i da ona te poslove moe sama obavljati. Meutim, nije joj rekao ni da je to zabranjeno. Iz iskustva znamo da je enama koje imaju malu djecu i obavljaju kune poslove, ili rade puno radno vrijeme van kue, itekako potrebna ispomo, i da je neophodno da im u kunim poslovima pomogne mu ili neko drugi od ukuana, ili pak da ima kunu pomonicu izvan porodice. Isto tako, supruga koja je bolesna ima pravo na potrebnu uslugu u granicama koje joj mu moe osigurati. Smatram da se ispomo koju supruzi treba osigurati, kada za to postoji potreba, podrazumijeva pod pravednou koja se spominje u ajetu: Prema njima se (u vaem zajednikom ivotu) pravedno odnosite... (En-Nisa, 19) i mogunou o kojoj se govori u ajetu: Neka imuan prema bogatstvu svome troi, a onaj koji je u oskudici, prema tome koliko mu je Allah dao, jer Allah nikog ne zaduuje vie nego to mu je dao. Allah e, sigurno, poslije tegobe, olakanje dati. (Et-Talak, 7), a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 336 od 416
Pitanje:
Nauka i tehnika su, u nae vrijeme, jako uznapredovali, to je, u cjelini gledano, unaprijedilo kvalitet i olakalo ovjekov ivot. Izmeu ostalog, omogueno je suprunicima, koji ne mogu imati djecu, da iznajme maternicu neke ene koja e im roditi dijete. Da li je to po erijatu dozvoljeno?
Odgovor: Nema sumnje da je nauka obogatila i oplemenila ovjekov ivot, ali ja bih rekao samo u segmentima u kojima su ta nauka, odnosno nauna otkria, ili preciznije reeno otkria Allahovih, d., zakona i zakonitosti, koritena u skladu s drugim Allahovim, d., zakonima. Jer, Allah, d., nije ovjeku naredio samo da ui i ita, nego ga je obavezao da to bude u Njegovo ime, da bude u skladu s Njegovim zakonima i zakonitostima. Prema tome, musliman, dakle, osoba koja se predala Allahu, d., i pokorila se Njegovim zakonima, mora voditi rauna da pri implementaciji bilo kojeg Allahovog, d., zakona ne doe u sukob s Njegovim drugim zakonima. U konkretnom sluaju, sa sigurnou se moe kazati da je omoguavanje suprunicima da imaju dijete izuzetno human in, dakle, dobro djelo za koje se kod Allaha, d., moe, s ispravnim nijetom, dobiti velika nagrada. Meutim, taj put mora biti legalan, jer u islamu cilj ne opravdava sredstva, a bit e legalan ako su prava i obaveze svih, islamom propisani, zatieni i ako se ne kre kuransko-sunnetske norme. Sa sigurnou moemo tvrditi da prava mogu biti zatiena i norme ispotovane ukoliko se sperma uzme od mua, a jajace od njegove supruge i ako se njena materica koristi u tom procesu. Dakle, takozvana djeca iz epruvete dozvoljena su pod uslovom da svi potrebni elementi budu od jednog branog para i da u taj proces nije umijeana trea osoba, bilo u pogledu sperme, jajaca ili maternice. Uzimanje sperme od nekog drugog mimo supruga, ili jajaca mimo supruge, bilo da je ta osoba poznata ili ne, nije dozvoljeno zbog toga to se tim postupkum naruava sistem rodbinskih veza, nasljedstva i vodi ka rodoskrnavljenju, incestu itd. Otuda je islamom dozvoljeno da se sperma spaja samo sa jajacem supruge i da razvoj embrija bude u maternici u kojoj je nastalo to jajace, a ne u nekoj drugoj, pa makar se radilo o drugoj zakonitoj supruzi, kako Allahov, d., zakon ne bi bio kren. U sluaju iznajmljivanja maternice susreemo se s dilemom ko je majka djeteta, da li ona ije je jajace i ije osobine e dijete naslijediti, ili ona u ijoj maternici e se dijete razvijati i koja e ga roditi i muke trudnoe i poroaja podnijeti? Uz to, treba naglasiti da, s obzirom da se dijete putem pupane vrpce vezuje za osobu koja ga nosi i uzajamno jedno na drugo djeluju, metafiziki i materijalno, dijete dobiva neto to nije od njegovih roditelja, mogli bismo rei, neto neprirodno, tako da moemo pretpostaviti da e to na dijete negativno djelovati i ostaviti na njega negativne posljedice. Dalje, kako opravdati pitanje da ena nosi dijete koje nije njeno ili njenog mua, itd? Upravo zbog prethodno spomenutih problema i dilema, preporuio bih sestrama koje ne mogu imati djecu, bilo da nemaju odgovarajuu maternicu, ili su sterilne, ili je njihov mu sterilan, da se ne uputaju u radnje koje su erijatom zabranjene i koje e imati negativne posljedice za njih i eventualnu djecu koja budu na zabranjen nain roena. Na njima je da se strpe i da trae halal nain da dou do potomstva. Uzvieni Allah veli: Allahova je vlast na nebesima i na Zemlji. On stvara ta hoe! On poklanja ensku djecu kome hoe, a kome hoe pklanja muku, ili im daje i muku i ensku, a koga hoe, uini bez poroda. On, uistinu, sve zna i sve moe. (E-ura, 4950) Ukoliko ne mogu nai halal put do potomstva, neka preuzmu brigu o nekom djetetu koje nema roditelja. Briga o jetimu, posebno kada se zna koliki je to sevab, moe uveliko nadomjestiti elju za vlastitim djetetom. Poslanik, s.a.v.s, veli: Ja u sa osobom koja je preuzela brigu o jetimu biti ovako u Dennetu Pokazao je na kaiprst i srednji prst i napravio mali razmak izmeu njih. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabut-Talak, br. 4892) Ukoliko bi se to, ipak, desilo i roditelji taj grijeh poinili iznajmljujui maternicu za svoje dijete, smatram da u tom sluaju dijete ima dvije majke. Jer, logino je da je majka ona ije je jajace.
S druge strane, devetomjesena veza preko pupane vrpce uspostavlja trajnu vezu izmeu djeteta i ene koja ga je nosila i rodila. Iako prvotno znaenje koje razumijemo iz ajeta: Njihove majke su samo one koje su ih rodile... (El-Mudadele, 2) upuuje da se majkama smatraju samo one koje rode ditjete, smatram da dijete ima dvije majke i dvoju rodbinu. Naime, analogizirajui noenje djeteta u maternici i dojenje kojim se, po erijatu, uspostavlja srodstvo po mlijeku, smatram da je noenje pree u postizanju srodstva izmeu djeteta i ene, odnosno njene strane, od dojenja, kada se dijete nahrani njenim mlijekom nekoliko puta, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 338 od 416
Pitanje:
Da li sam duan, po erijatu, da kad god doe do razilaenja i nesloge izmeu mene i supruge traim da nam presudi jedna osoba iz moje i jedna iz njene porodice, kako se govori u trideset petom ajetu sure En-Nisa?
Odgovor: Uzvieni Allah u Kuranu kae: A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njezine porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je obavijeten! (En-Nisa, 35) Iz ovog ajeta moemo razumijeti nekoliko poruka. Prva poruka, na koju ukazuje jeziko znaenje ajeta, jeste naredba da se, u sluaju bojazni da doe do razilaenja (ikaka) meu suprunicima, odrede dva arbitra, jedan iz mueve, jedan iz suprugine porodice sa zadatkom da ih pomire, odnosno u njihovom sporu presude. Spomenuto razilaenje (ikak) moe se ogledati u razliitim vidovima: da suprug ili supruga ne izvravaju svoje obaveze prema drugoj strani, a koje ugovor o braku podrazumjeva, naprimjer zadovoljavanje intimnih potreba druge strane, ili da neko od njih drugoj strani ini nasilje, nepravdu itd. Sve dok suprunici meusobnim dogovorom mogu rijeiti nesporazum, arbitraa nije potrebna. Meusobni dogovor meu suprunicima, potpomognut strpljenjem, popustljivou i razumijevanjem, svakako se preporuuje. Meutim, ukoliko tog dogovora nema, a razilaenje neminovno vodi ka produbljivanju problema i eventualnom razvodu, tada je obaveza traiti arbitrau s ciljem i nijetom da se nae rjeenje koje e pomoi u ouvanju brane zajednice, ukoliko je u ouvanju te zajednice dobro za mua i suprugu. U sredinama gdje se sudi po erijatu, rodbina, odnosno sudija kada predmet doe do njega odredit e arbitrau. Ondje gdje to nije sluaj, svjesna rodbina jedne i druge strane odredit e po jednu muku osobu za arbitra za koju smatra da im svojim znanjem, pravednou, iskustvom i sposobnou moe pomoi u rjeavanju datog problema. to se tie samog pitanja statusa arbitrae u sluaju razilaenja meu suprunicima, sva ulema, izuzev Zahirija kae da je arbitraa propisana. (Vidi: Ibn Nudejm, El-Bahrur-raik, 7/24, Ibn Kudame, El-Mugni, 11/483, Ibn Ferhun, Tebsiretul-hukkam, 1/62, Ibn Hazm, El-Muhalla bil-asar, 9/435.) Meutim, o pitanju obaveznosti arbitrae islamska ulema nema jedinstven stav. Smatram da je dunost rodbine, a ako to rodbina ne uini onda lokalne zajednice pa i samih suprunika da im primijete da postoje razmirice koje suprunici sami ne mogu rijeiti zatrae pomo rodbine prije nego razilaenje eskalira i dovede do razvoda. Sudija je duan da lino, prije presude, pokua suprunike pomiriti, a ako to nije u stanju sam uraditi, duan je, u tom nastojanju, traiti pomo njihove rodbine. Dokaz za to imamo, prije svega, u spomenutom ajetu ije jeziko znaenje nareuje arbitrau koja za prvenstveni cilj treba imati pomirenje: A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite jednog pomiritelja iz njegove, a jednog pomiritelja iz njezine porodice. Ako oni ele izmirenje, Allah e ih pomiriti jer Allah sve zna i o svemu je obavijeten! (En-Nisa, 35) Obaveza brige za svoju rodbinu i svoju zajednicu, nuno nam zabranjuje da ostavimo suprunike suprotstavljene a da im ne pokuamo pomoi. Isto tako, sigurno je da e te razmirice, ukoliko ne budu rijeene, odvesti u grijeh, bilo da se radi o kidanju rodbinskih veza, nepravdi ili neredu (fesadu). Spreavanje grijeha dunost je svakog pojedinca u granicama mogunosti kojima raspolae. Nema sumnje da su problemi suprunika u domenu njihove rodbine, suda i lokalne zajednice i da su svi duni pritei im u pomo prilikom rjeavanja tih problema, kada za to postoji potreba. I na kraju, elim da naglasim, da bi arbitraa rodbine, u sluaju razilaenja suprunika, uvijek dobro dola i da bi mogla pomoi sudstvu da lake i bre rjeava probleme meu njima, uz sigurno umanjivanje broja razvoda brakova. Otuda se arbitraa itekako preporuuje.
Stranica 339 od 416
Pitanje:
Zaljubio sam se u jednu djevojku koja na mene nije obraala panju. U elji da sprijeim jednog momka da je zaprosi, slagao sam mu da sam sa njom imao intimni odnos. Sve se to deavalo u vremenu kad sam ivio arlatanski i nisam se pridravao propisa islama. Sada, kada sam poeo islam prakticirati u ivotu, taj grijeh, ta lana optuba na raun estite djevojke jako me boli. ta da radim kako bih se oslobodio tog grijeha, uz napomenu da bi moje priznanje tom momku i njoj i traenje njihova oprosta proizvelo, vjerovatno, velike probleme svima nama?
Odgovor: Islamska ulema, na osnovu Kurana i sunneta, svrstava optubu na raun estite i nevine ene da je poinila blud - u najvee grijehe. Uzvieni Allah veli: Oni koji lano optue estite, nevine vjernice, neka budu prokleti i na ovom i na onom svijetu. Njih eka patnja nesnosna na Dan kada protiv njih budu svjedoili jezici njihovi, i ruke njihove, i noge njihove za ono to su radili. Tog Dana Allah e ih kazniti kaznom koju su zasluili i oni e saznati da je Allah, doista, jasna istina. (En-Nur, 23-25) Poslanik, s.a.v.s, takvu optubu svrstao je u (el-mubikat es-seba) sedmero to unitava ljudski rod, bilo da je rije o pojedincu ili zajednici, bilo na dunjaluku ili na ahiretu: Klonite se sedam mubikata. ta je to sedam mubikata Allahov Poslanie, upitan je? To su: irk Allahu Uzvienom, sihr, ubistvo koje je Allah zabranio, jedenje kamate, jedenje imetka jetima, bjeanje sa bojnog polja i lano optuivanje estitih, nevinih, vjernica. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-vesaja, br. 2560) Prethodni ajet i hadis jasno govore o veliini i opasnosti lane optube da je neko poinio blud i moguim tekim posljedicama za osobu koja taj grijeh poini. U historiji islama poznati su mnogi sluajevi, bilo kao historijski fakat, ili narodna pripovijetka ili legenda u kojima su u centru dogaanja lano optuene estite muslimanke. Najpoznatiji sluaj je u vezi s Aiom, r.a, kada su nju lano optuili za blud i kada je, nakon mjesec dana tekog iskuenja kroz koji su proli ona, njena porodica, Poslanik, s.a.v.s, pa i kompletna tadanja zajednica muslimana, dola objava koja govori da je to lana potvora i da je Aia, r.a, nevina. Allah, d., objavio je njenu nevinost u Kuranu, da se ita i bude opomena do Sudnjega dana: Zato, im su to uli, vjernici i vjernice nisu jedni o drugima dobro pomislili i rekli: Ovo je oita potvora! Zato nisu etvericu svjedoka doveli? A poto svjedoke nisu doveli, oni su onda kod Allaha laljivci. A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, i na ovom i na onom svijetu, ve bi vas stigla teka kazna zbog onoga u to ste se upustili kad ste to jezicima svojim prepriavati stali i kad ste na sva usta govorili ono o emu niste nita znali; vi ste to sitnicom smatrali, ali je to Allahu krupno. Zato niste, im ste to uli, rekli: Ne dolikuje nam da o tome govorimo, hvaljen neka si Ti! To je velika potvora! Allah vam nareuje da vie nikad tako neto ne ponovite, ako ste vjernici, i Allah vam propise objanjava, a Allah sve zna i mudar je. One koji vole da se o vjernicima ire glasine eka teka kazna i na ovom i na onom svijetu. Allah sve zna, a vi ne znate. (En-Nur, 12-19) Prema tome, znaj da si poinio, uistinu, veoma teak grijeh, posebno uzimajui u obzir injenicu da si bio svjestan da nevinu djevojku lano optuuje. Meutim, mudrost Allahova, d., je iznad svih mudrosti. On je propisao da svi koji optue neku enu za blud pored sebe imaju jo tri svjedoka i da svi posvjedoe da su jasno vidjeli sami in bluda, a ukoliko ne budu imali dovoljno svjedoka, da budu bievani sa osamdeset udaraca i da se njihovo svjedoenje ne prima, osim ako se pokaju i poprave. Taj propis ima za cilj da sprijei lane optube. Prema tome, mladi kojem si to ispriao nije trebalo da ti vjeruje, nego je trebalo jo trojicu svjedoka da trai. Nadalje, tebi koji si grijeh poinio vrata tevbe su otvorena. O svemu tome Allahove, d., rijei jasno govore: One koji okrive potene ene, a ne dokau to s etiri svjedoka, sa osamdeset udara bia izbiujte i nikada vie svjedoenje njihovo ne primajte. To su neasni ljudi, osim onih koji se poslije toga pokaju i poprave, jer i Allah, prata i samilostan je. (En-Nur, 4-5) Ukoliko pokajanje bude iskreno, Allah, d., moe rtvu lane optube s nekom nagradom zadovoljiti pa da ti i ona oprosti.
to se, pak, tie rjeavanja dunjalukih posljedica tvoje lane optube, smatram da si duan tom mladiu kazati da si slagao i od njega zatraiti halala. Ukoliko je on to priao drugima, smatram da si duan, bez obzira na negativne posljedice po tebe, da javno obznani da si tu djevojku lano optuio, kako bi sa nje sramotu skinuo. Ukoliko to nije priao drugima, tada je bolje da je ne uznemirava sa takvom vijeu. Umjesto toga, kad god se sjeti svog grijeha, moli Allaha, d., za oprost za sebe i za nju i ini dobra djela, jer dobra djela briu loa. Ukoliko se ta lana optuba rairila meu svijetom, smatram da je tada bolje da od nje trai da ti oprosti (halali), jer jedino ti ona moe oprostiti. Nadam se da e imati razumijevanja za taj tvoj postupak i lino joj preporuujem da ti halali, poto si taj grijeh poinio iz ljubavi prema njoj i elje da se s njom oeni.
Stranica 341 od 416
Pitanje:
Kao to Vam je poznato, praksa nae omladine je da se vjenaju erijatski, a da ne stupaju u intimni odnos, kako bi se mogli upoznavati na halal nain i otpoeti brani ivot kada dou do zakljuka da jedno drugom odgovaraju. I ja sam tako postupila. Meutim, nakon mjesec dana razila sam se sa svojim izabranikom i elim da taj brani ugovor raskinem, ali on to odbija, osim pod uslovom da mu platim deset hiljada maraka. On tvrdi da je to propisano erijatom. Napominjem da je on meni uplatio trokove jedne godine vanrednog studija na fakultetu i davao mi ponekad novac, ali to sigurno ne prelazi dvije hiljade maraka.
Odgovor: Prvo, elim da naglasim da ja ne preporuujem erijatsko vjenanje bez vjenanja u opini, jer u sluaju razilaenja mnoga prava e biti izgubljena poto jo uvijek kod nas erijatsko vjenanje nije sudski priznato, iako takav odnos prema erijatski sklopljenom branom ugovoru nema pravno opravdanje niti utemeljenje. Ako je pravno valjan ugovor koji sklope ljudi na pijaci, zato ne bi bio valjan ugovor koji sklope dvije punoljetne osobe pred svjedocima koji taj ugovor javno potpiu. Dakle, smatram da je pored erijatskog vjenanja, potrebno radi zatite odreenih prava, vjenati se i pred matiarom. Drugo, vjenanje pred matiarom je pravno validno i po erijatu, ukoliko postoje potrebni svjedoci i nema smetnji, bilo privremenih ili stalnih za sklapanje tog braka. Tree, ne preporuujem takozvano tajno vjenanje za koje zna ogranien broj osoba, jer ono ne prua potrebnu zatitu eni i moe dovesti do odreenih problema. Takozvanom tajnom vjenanju moe se pribjei samo u iznimnim situacijama. Naravno, osoba koja se tajno vjenaje treba biti spremna nositi se sa svim izazovima koji takav odnos iziskuje. to se, pak, tvog problema tie, tano je da mu ima pravo, od supruge koja trai razvod, da uzme otkup. Takav aranman se zove el-hul. Allah, d., dao je muu pravo da pusti enu i tada joj je duan isplatiti vjenani dar, a dao je i eni pravo, u situaciji kada joj je ivot s muem nemogu, da trai razvod, i da, u sluaju da on na tome inzistira, plati otkup. No, prije takvog aranmana, elim da spomenem Poslanikov, s.a.v.s, hadis: Svakoj eni koja bez razloga trai od mua razvod haram je dennetski miris (Tirmizi, Sunen, Kitabut-talak, br. 1208, Ebu Davud, Sunen, Kitabut-talak, br. 1899) U spomenutom hadisu jasna je naredba eni da ne trai razvod, osim ako, uistinu, za takav korak postoji potreba. to se, pak, njegova zahtjeva tie, on je pogrean. Tano je da on ima pravo na naknadu, jer to pravda zahtjeva. Naime, on sada, nakon raskida branog ugovora, treba traiti s kim e se oeniti, treba svadbu praviti, treba, moda, i sljedeoj supruzi kolovanje plaati ,itd. Dakle, pravda nalae da mu se izdaci koje on nije uzrokovao, nego ti sa svojim zahtjevom za razvod, nadoknade. Ali isto tako, pravda nalae da on od tebe ne uzima vie nego to ti je dao. Zbog toga, Uzvieni Allah kae: A vama nije doputeno da uzimate bilo ta od onoga to ste im darovali, osim ako se njih dvoje plae da Allahove propise nee izvravati. A ako se bojite da njih dvoje Allahove propise nee izvravati, onda im nije grehota da se ona otkupi. To su Allahovi propisi, pa ih ne naruavajte! A oni koji Allahove propise naruavaju nepravedni su. (ElBekare, 229) To je jasno precizirano u sluaju Sabita ibn Kajsa i njegove supruge o kom je sud dao lino Poslanik, s.a.v.s, kada je naredio da Sabitu, supruga, koja ga ne voli i koja trai da se od njega razvede, vrati vrt koji joj je dao na ime vjenanog dara. Ibn Abbas prenosi da je dola Sabitova supruga kod njega i rekla: Allahov Poslanie, ja nemam primjedbu u pogledu njegova morala i vjere, ali ne volim zapostavljanje branih obaveza. Poslanik, s.a.v.s, joj ree: Hoe li mu vratiti njegov vrt? Hou, odgovori ona. Primi vrt i pusti je, ree on (Sabitu). (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabut-talak, br. 4867) Koliko se sjeam, u nekim predajama doslovno stoji da od nje ne trai nita vie. Njemu je grijeh da te ucjenjuje i trai vie nego ti je dao. Suprunicima je propisano da ive u harmoniji ili da se lijepo po pravdi razvedu.
Pitanje:
Prije godinu dana vratio sam se islamu i otpoeo islamske propise primjenjivati u svakodnevnom ivotu. Sretan sam to je dolo do promjene u mome ivotu. elio bih prije svih da takvu promjenu doive i drugi, a posebno moji roditelji. Mama, dodue, ponekad klanja, ali babo je teki alkoholiar. Njemu je drago to sam se ja proao alkohola i duhana, ali on jo uvijek pijan kui dolazi i sve nas maltretira, a mamu posebno. S njim je teko o bilo emu razgovarati, jer on ni u ta ne vjeruje. Molim za savjet kako da se u ovakvoj situaciji odnosim prema ocu?
Odgovor: Lijepo je to u svojoj brizi roditelje stavlja na prvo mjesto, jer oni to mjesto treba i da zauzimaju, a posebno majka. Problem s kojim se suoava je esta pojava kod nas. Djeca se, uistinu, esto nau u tekoj dilemi da li se ocu suprotstaviti ili ga pustiti da srlja pogrenim putem, ili pak traiti najbolji nain kojim e ocu pomoi da krene pravim putem, putem koji ovjeku, kao razumnom ljudskom biu jedino dolikuje da njime hodi. Ja bih ti preporuio da trai nain kako e pomoi ocu. Sigurno si svjestan da tvojim babom ejtan pomou alkohola upravlja, nastojei da mrnju i neprijateljstvo meu vas unese. Uzvieni Allah, u ajetima u kojima zabranjuje alkohol, kae: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da pomou vina i kocke unese meu vas neprijateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa, hoete li se okaniti? (El-Maida, 90-91) Kada si toga svjestan, ti treba babi da pomogne u borbi protiv ejtana, a ne ejtana pomagati protiv svoga babe. Naravno, pronai odgovarajui metod, pronai odgovarajui pristup, otkriti pravi lijek, pronai nain na koji e moi uspjeno djelovati na babu da se popravi, nije nimalo lahak zadatak. U tekom i komplikovanom zadatku koji je pred tobom, posebno ti savjetujem da u svom nastojanju da pomogne babi da se proe alkohola ne zapostavi i ne zanemari svoje obaveze prema njemu kao roditelju, bez obzira kako se on ponaao prema tebi. Isto tako, pazi da ne uradi neto to e na njega suprotno djelovati i udaljiti ga od islama. Molim Allaha, d., da pomogne tebi i svima koji ele pomoi svojim roditeljima da krenu pravim putem. Amin!
Stranica 343 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je za umrlog bolje zaklati kurban ili u vrijednosti kurbana podijeliti sadaku?
Ulema - islamski uenjaci razili su se o tom pitanju. Naravno, svako od njih ima svoje argumente. Na osnovu ponuenih argumenata i miljenja uleme smatram da je bolje dati sadaku u vrijednosti kurbana, posebno ako e to biti sadaka darije (sadaka koja traje) i ako e ljudima vie koristiti. Izuzetak bi bila situacija kada je, radi opeg dobra, korisnije kurban zaklati i kada osoba ostavi imetak i oporui da se za nju, nakon njene smrti kolje kurban, jer to je validna oporuka koju je obaveza izvriti, s obzirom da je oporueno neto to je halal. Da je u drugim situacijama bolje dati sadaku dokaz je praksa Poslanika, s.a.v.s. Naime, on nije praktikovao da kolje kurban za umrle, nego je jedan kurban klao za sebe i svoju porodicu, a jedan za muslimane iz njegovog ummeta koji nisu bili u stanju da kurban zakolju. Ashab Dabir ibn Abdullah prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, zaklao, na dan kad se kolju kurbani, dva ukopljena bijelo-crna rogata ovna. Kada ih je poloio na bok (okrenuvi ih u pravcu Kabe) prouio je: Okrenuo sam, uistinu, svoje lice Onome koji je oprirodio nebesa i Zemlju istom Ibrahimovom vjerom i ja nisam od onih koji mu pripisuju sudruga (murika). Moj namaz, moji obredi, moj ivot i moja smrt, uistinu pripadaju Allahu, Gospodaru svjetova. On nema sudruga. To mi je nareeno i ja sam musliman. Allahu, ovo je od Tebe i upuuje se Tebi od Muhammeda i njegova ummeta. S imenom Allaha. Allah je najvei. Nakon te dove on je kurbane zaklao svojom rukom. (Ebu Davud, Sunen, Kitabud-dahaja, br 2413) Dakle, Poslanik, s.a.v.s, nije praktikovao da kolje kurban za umrle. To nije bilo poznato prvim generacijama muslimana, ako se izuzme hadis koji se prenosi od Alije, r.a, u kom kae da mu je Poslanik, s.a.v.s, oporuio da za njega kolje kurban. Meutim, o vjerodostojnosti tog hadisa postoji duga rasprava. Na osnovu svega navedenog smatram da je bolje, kako sam na poetku rekao, da se u visini vrijednosti kurbana podijeli sadaka i da se vodi rauna da, po mogunosti, to bude sadaka od ope koristi koja e ljudima due koristiti. U situaciji kada osoba ostavi imetak i oporui da se za nju kolje kurban tu oporuku treba izvriti i sve meso podijeliti, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 344 od 416
Pitanje:
Moj mu poginuo je u saobraajnom udesu sedmicu dana nakon razvoda. Molim da mi pojasnite da li je moj priek (iddet) tri mjesena ciklusa ili etiri mjeseca i deset dana?
Odgovor: Islam je propisao eni priek (iddet) nakon razvoda, kada nije trudna u trajanju od tri mjesena pranja, a nakon smrti mua period od etiri mjeseca i deset dana. Iddet rasputenice koja nema menstruaciju je tri mjeseca, a trudnice njen poroaj. Uzvieni Allah kae: Rasputenice neka ekaju tri mjesene menstruacije. I nije doputeno da kriju ono to je Allah stvorio u maternicama njihovim, ako u Allaha i u onaj svijet vjeruju. (El-Bekare, 228) ene su dune da ekaju etiri mjeseca i deset dana poslije smrti svojih mueva... (El-Bekare, 234) A one ene vae koje su nadu u mjeseno pranje izgubile i one koje ga nisu ni dobile, one treba da ekaju tri mjeseca, ako niste znali. Trudne ene ekaju sve dok ne rode. (Et-Talak, 4) U sluaju da mu umre dok je ena u iddetu (prieku), moramo prvo pogledati o kojoj vrsti razvoda se radi. Ako je u pitanju opozivi razvod (talak redi), ena e otpoeti novi priek od etiri mjeseca i deset dana, pa makar smrt nastupila u zadnjim momentima pred istek prvog prieka. Zato to je ona u trenutku mueve smrti imala status zakonite supruge, tako da muevo pravo i pravo Zakonodavca da ena ispotuje priek od etiri mjeseca i deset dana, nakon mueve smrti, ostaje punovano. Meutim, ukoliko je smrt nastupila dok je ena bila u prieku, u vrijeme kada mu nije imao pravo da je vrati (talak bain - trei razvod), istekom tog prieka ona stie pravo da se uda. Dodue, neki uenjaci smatraju da ona treba produiti taj period i upotpuniti ga na etiri mjeseca i deset dana, ali njihov stav nije utemeljen, jer ona u trenutku mueve smrti nije imala status zakonite supruge. Prema tome, dunost ti je da postupi onako kako tvoj status zahtijeva a on ovisi, kako smo prethodno naveli, o tome da li se radi o treem razvodu i da li si trudna.
Stranica 345 od 416
Pitanje:
Upoznao sam prostituku, strankinju, koja ordinira na Travnikoj petlji. Allah Uzvieni mi je svjedok da sam, kada sam joj priao, imao samo namjeru da je odvratim od tog gnusnog posla kojim se bavi. Meutim, ona me stavila u nezgodnu situaciju kada je rekla da e se svega proi ako se njome oenim. Interesuje me da li se njom mogu oeniti, s obzirom da je ona prostitutka i jesam li grijean ako se njom ne oenim i ne izbavim je iz stanja u kom se nalazi?
Odgovor: Uzvieni Allah kae: Bludnik se ne eni osim sa bludnicom ili mnogobokinjom, a bludnicu ne eni osim bludnik ili mnogoboac, to je zabranjeno vjernicima. (En-Nur, 3) Ukoliko si ti imao ivot slian njenom pa se pokajao, preporuio bih ti da se njome oeni, nakon to se ona pokaje. Ukoliko si ti, pak, estit, a to mi se ini iz tvoga pisma, ne bih ti preporuio da se njome eni, iako bi brak skljopen pred svjedocima bio ispravan. Naime, za rahatluk u braku potrebno je da se postigne harmonija, a to se lake postie kada su suprunici slini jednom drugom u svim svojim osobinama. Otuda mnogi islamski pravnici zahtijevaju slinost meu buduim suprunicima u pogledu porijekla, drutvenog statusa itd, kako bi brak bio to harmoniniji. Ukoliko si, pak, imao moralnih padova i uspona u ivotu, moda bi bilo humano da se njome oeni, pod uslovom da se njeno pokajanje pokae na djelu, tj. da kada joj se ukae ansa da poini nemoral ona to odbije. Smatram da nisi grean ako je ne oeni, jer ovjek nije obavezan da preuzima teinu tuih grijeha. Nadam se da su savjet koji si joj uputio i nastojanje u granicama tvojih mogunosti da joj pomogne, dovoljni da sa sebe skine odgovornost na ahiretu. Zbog toga, preporuio bih ti da, ukoliko zna neku osobu, kojoj bi odgovaralo da se njome oeni, pokua pomoi da do toga doe. elim da naglasim da pokajanje bludnika ili bludnice mora, u dunjalukom pogledu, ispuniti jedan dodatni uslov, a to je da, kada im se ukae prilika za blud, to odbiju. To je dokaz na dunjaluku da se neka osoba pokajala i bez tog dokaza estitoj osobi, ili osobi koja je ostvarila takvo pokajanje, nije dozvoljeno da se oeni bludnicom pokajnicom ili uda za bludnika pokajnika, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 346 od 416
Pitanje: Odgovor:
U naem dematu imam ui talkin umrloj osobi nakon ukopa, dok u susjednom dematu imam to ne radi. Koji postupak je ispravan?
Pitanje u vezi s talkinom esto se ponavlja i ja sam na njega ve odgovarao. Interesantno je da to pitanje nije od juer. Ono se kod nas ponavlja desetljeima, pa moda i stoljeima. S njime se bavila islamska ulema tokom historije poduavajui ljude da se talkin ui ivoj osobi koja je na samrti, a ne umrloj. Rahmetli Huseinu ozi su izgleda, takoer, esto dolazila pitanja u vezi s talkinom. To se vidi i iz sljedeeg pitanja: U vezi talkina, ranije je odgovoreno da talkin mrtvima nema nikakva smisla niti erjatske osnove. Odgovorite mi zato se ranije, pa i danas, talkin mrtvima ui, znai li to da niko ranije nije znao da ovo nema erijatskog osnova? Na to pitanje rahmetli ozo je odgovorio, ini mi se malo revoltiran, na sljedei nain: I mi se, dragi itaoe, s tobom zajedno pitamo, zato se ui talkin mrtvima a ne ivima, kakvi su osnovi za takvo uenje? Zato se toliko insistira na tom talkinu? Mi na to pitanje ne moemo odgovoriti jer nigdje nismo mogli nai opravdan osnov za talkin poslije smrti. Neka ti na to pitanje odgovore oni koji zagovaraju talkin poslije smrti. Mi ti moemo rei da u svim priznatim fikhskim djelima u vezi sa talkinom pie ovako: Ve julekkanul-muhtediru bi zikri ehadetejni indel-mevti ve la julekkanu beade telhidihi, to doslovno znai: Potrebno je da se bolesniku proui talkin pred smrt a ne kad se zakopa. Potrebno je, naime, da se bolesnik podsjeti na obaveze dok je jo iv a ne kad umre, jer poslije smrti opominjanje nema nikakve koristi. (Husein ozo, Fetve, 1/153) Prema tome, talkin se ui ivoj, a ne umrloj osobi i na to se odnosi hadis: Lekkinu mevtakum la ilahe illellah. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-denaiz, br. 1523) Kada je osoba na samrti porebno je u njenom prisusvu tiho i nenametljivo izgovarati La ilahe illellah, jer kako u hadisu stoji: Kome zadnje rijei budu la ilahe illellah ui e u Dennet. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-denaiz, br. 899) Pitanje: Kada se mladenci nau u erdeku, da li treba da klanjaju dva rekata nafile i da proue dovu, iako ne mogu imati intimni odnos zbog hajza koji ima mlada, ili e sa nafilom i dovom saekati dok hajz prestane i mlada se okupa?
Odgovor: Smatram da je najbolje da mladoenja sam klanja dva rekata i da proui dovu, a da to zajedno ponove kad mlada uini gusul, nakon to hajz prestane.
Stranica 347 od 416
Pitanje:
Moj dedo koji se bavi poljoprivredom daje daleko vie zekata nego to dajem ja. Nije da ja izbjegavam dati zekat, nego tako mi je hoda proraunao. Moj dedo daje zekat na penicu, kukuruze, med i ovce. I kad proraunam ono to on na ime zekata da, daleko je vrednije od onog to je moj hoda rekao da sam duan. Naime, hoda mi je odredio da dam zekat samo na novac od cjelokupne imovine koju posjedujem. Meutim, ini mi se da je moj dedo daleko siromaniji od mene, jer nema auto, a ja ga imam, moja kua je daleko vea nego njegova, a da ne govorimo o namjetaju i drugom komforu. Hou li biti grean to manje dajem na ime zekata, iako sam bogatiji od svog dede?
Odgovor: Ukoliko bude davao zekat na imovinu na koju se daje zekat, koja je dostigla visinu nisaba koji ispunjava potrebne uslove, ti e time svoju obavezu ispuniti. To to ti komfornije ivi od svoga djeda ne mora nuno znaiti da su tvoje obaveze u pogledu davanja zekata vee. Naime, propisano je da se na osnovne potrebe za ivot ne daje zekat, a ta su to osnovne potrebe za ivot to odreuje vrijeme i okolnosti, tako da to pitanje nije statino, nego promjenjivo. Ope je pravilo da se pod osnovnim potrebama za ivot podrazumjeva ono to je ovjeku potrebno za ishranu, stanovanje, prijevoz, odijevanje i orue za rad. Sutinu svega toga, pak, odreuju vrijeme i okolnosti. Nekad je osnovno sredstvo za prevoz bila ivotinja, a danas moe biti neki skupi automobil, koji se, sve dok slui toj svrsi, smatra prevoznim sredstvom i na njega se ne plaa zekat, iako je moda skuplji od najskuplje ivotinje nekoliko desetina puta. Hou da kaem da kako standard ivota raste, tako se i potrebe mijenjaju. Sva pomagala koja imamo u kui u vidu elektrinih poreta, maina za ve i sue, friidera i brojnih drugih ureaja sigurno spadaju u osnovne potrebe dananjih ljudi i na njih se ne daje zekat. I na kraju, potrudi se da i svome dedi prui potrebni komfor koji dolikuje dananjem standardu ivota. Moda on voli svoje starine, i moda mu se ne svia dananji komfor, ali treba da zna da Allah, d., voli da se Njegove blagodati vide na Njegovu robu. Pitanje: Komiji sam, prije rata bio duan deset hiljada maraka. On je s porodicom izbjegao u inostranstvo i tamo je umro. Interesuje me ta u uraditi s tim dugom?
Odgovor: Duan si potraiti njegove nasljednike i taj dug njima vratiti. Ukoliko ne uspije pronai nasljednike, dug e podijeliti na ime sadake. Najbolje bi bilo kada bi to uloio u neki trajni hajrat, pred duu osobe koja ti je novac pozajmila. Time e sa sebe skinuti odgovornost vraanja duga i rasteretiti svoju savjest. Pitanje: ivim u Njemakoj sa porodicom. Prolog ramazana vitre smo poslali u jedan izbjegliki kamp. Meutim, one nikada nisu dole onima kojima su bile namijenjene, jer je kamp u meuvrmenu rasformiran. Interesuje me ta sam trebao uraditi kada sam za to saznao?
Odgovor: Ukoliko si vitre dao na vrijeme, dakle prije klanjanja bajram-namaza, ti si obavezu izvrio. Bilo bi poeljno da se potrudi da te vitre dou do onih kojima su potrebne, pa makar i sa zakanjenjem.
Stranica 348 od 416
Pitanje:
uo sam za hadis u kom se kae da je neki ovjek naredio da nakon smrti njegovo tijelo spale i pepeo prepuste vjetru da ga raznese kako bi se sauvao Allahove, d., kazne i da mu je Allah, d., oprostio. Da li je u pitanju hadis i ako jeste kako objasniti da mu je Allah, d., oprostio uprkos oporuci da ga spale?
Odgovor: Da, tano je da postoje vjerodostojni hadisi koji govore o tome. Jedan od tih hadisa prenose Buharija i Muslim u svojim vjerodostojnim zbirkama: Huzejfe prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s, rekao: Neki ovjek iz prijanjih naroda imao je loe miljenje o svojim djelima, pa je svojoj porodici rekao: Kada umrem bacite me u more u vjetrovitom danu. Oni su to uradili, pa je Allah dao da se njegovi dijelovi sastave i upitao ga: ta te je navelo na to to si uradio? Nita drugo nego strah od Tebe, odgovori. I On mu je oprostio. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitaburrikak, br. 5999) U drugom hadisu iji prenosioci su povjerljivi (sikat) prenosi se od Abdullaha ibn Mesuda, r.a, da neki ovjek nije nikad uradio dobro djelo, osim to je vjerovao u Allaha, d.. Kada je bio na samrti, rekao je svojoj porodici: Kada umrem spalite me u pepeo, zatim to sameljite i rasprite u more u vjetrovitom danu. Oni su to uradili, ali se on naao u Allahovoj aci. Allah Uzvieni ga je upitao: ta te je navelo na to to si uradio? Strah od Tebe, odgovori. I Allah mu je oprostio. Isto se prenosi i od Ebu Hurejre. (Ahmed, Musned, Musned Abdullaha ibn Mesuda, br. 3597.) Ibn Tejmijje, tumaei ovaj hadis, odnosno pitanje kako je Allah, d., oprostio tom ovjeku uprkos tako velikom grijehu, kae: Tog ovjeka je snala sumnja i neznanje u mo Allaha Uzvienog da povrati ovjeka (da ga oivi) nakon to bude spaljen i raspren, i da On oivljava umrlog i dovodi ga na maher, makar se s njim tako postupilo. To su dva velika temelja. Jedan od njih odnosi se na Allaha Uzvienog, a to je vjerovanje da je On Svemoan, a drugi se odnosi na Sudnji dan, a to je vjerovanje da e Allah vratiti tog umrlog i suditi mu po njegovim djelima. Uprkos tome, poto je vjerovao u Allaha openito i vjerovao u Sudnji dan openito, a to je da Allah nagrauje i kanjava (ovjeka) nakon smrti, a uradio je dobro djelo koje se ogleda u strahu da ga Allah, d., ne kazni za njegove grijehe, Allah mu je, zbog vjerovanja koje je imao u Allaha, Sudnji dan i dobrog djela, oprostio. (Ibn Tejmijje, Medmuu fetava, 1/491) Prema tome, kada razmatramo pitanje kako je Allah, d., oprostio tom ovjeku uprkos oporuci koja je veliki grijeh, moramo imati u vidu sljedee injenice: a) da se radi o ovjeku iz prijanjih naroda tako da postoji mogunost da su propisi u pogledu praktinog ivota bili ogranieni u odnosu na ono to je objavljeno Muhammedu, s.a.v.s, b) da je ovjek bio istinski vjernik u Allaha, d., c) da je vjerovao u Sudnji dan, nagradu i kaznu, d) da se istinski bojao Allaha, d., e) da ga je neznanje navelo da pomisli kako se na taj nain moe spasiti od Allahove, d., kazne, a neznanje moe, ponekad, biti opravdanje i razlog za oprost poinjenog grijeha.
Stranica 349 od 416
Pitanje:
Redovono pratim Vae odgovore i sve se kanim da Vam postavim pitanje i iznesem problem koji me mui, ali me stid, znajui da drugi imaju vee probleme od mene. Naime sredovjena sam ena, razvedena, sa djetetom iz tog braka. Vrlo mlada sam se udala i ubrzo razvela. Allah, d., mi je podario mnoge blagodati, vjeru, ljepotu, obrazovanje, posao, harmoniju u porodinom domu mojih roditelja itd. U sredini u kojoj ivim lijepo sam prihvaena. Imala sam problema sa sihrom, kada me je neko pokuao sihrom navesti da se udam. S Allahovom, d., pomoi od toga sam se izlijeila Kuranom i dovama. Problem s kojim se suoavam je u tome to sve prosce odbijam. Ako vidim da neko nije dobar vjernik, trudim se da mu pomognem, ali da se udam za takvog ovjeka ni ne pomiljam. Isto tako, ne elim za mua nekog ko ima ejha pred kojim se klanja i ruke mu ljubi i za kog vidim da je u tome zastranio. Bojim se da bih prema takvom muu izgubila potovanje, jer ja se klanjam samo Allahu, d.. Prosila su me braa u islamu kojim je Allah, d., podario znanje, ali oni su ve oenjeni. Pokuavala sam sebi objasniti da je takav brak ispravan, ali nisam sebe mogla ubijediti da bih ja u takvom braku, kao druga ena, mogla ivjeti, a osjeam i nelagodnost kad pomislim da bih mua dijelila sa drugom enom. U zadnje vrijeme svakog oenjenog u startu odbijam. Nedavno me zaprosio jedan koji je puno mlai od mene. On mi navodi primjer da se Poslanik, s.a.v.s., oenio hazreti Hatidom i da je razlika u godinama izmeu nje i Poslanika, s.a.v.s, duplo vea nego to je u naem sluaju. Ipak, ja se plaim da e ta razlika biti prepreka normalnom funkcionisanju naeg braka i da e se on pokajati to se nije oenio djevojkom svojih godina. I, na kraju, plaim se da se ne zgrijeim to sam ovoliko izbirljiva, pa molim da me posavjetujete i odgovorite da li je moj postupak ispravan ili sam grena?
Odgovor: Poslanik, s.a.v.s, kae: Kada vam doe neko s ijom vjerom i moralom ste zadovoljni oenite ga. Jer, ako to ne uradite bie fitnet na Zemlji i veliki fesad (nered). ak ako pri njemu ima to i to, pitali su tri puta, a Poslanik, s.a.v.s, svaki put je odgovarao: Jer, ako to ne uradite bie fitnet na Zemlji i veliki fesad (nered). (Tirmizi, Sunen, Kitabun-nikah, br. 1005) Iz hadisa se jasno vidi preporuka koja se moe uzdii na stepen naredbe da se neudate udaju ako prosac ispunjava spomenuti uslov. Naravno, s druge strane, uslov za valjanost braka je pristanak, tj. zadovoljstvo obiju strana. Otuda je zabranjeno silom tjerati da se neko uda ili oeni. Pravnici, kada tumae status braka, kau da brak podlijee pod jednu od pet kategorija ljudskih djela, te da njegov status prvenstveno zavisi o sposobnosti da se stupi u brak, materijalnoj i duhovnoj, te sposobnosti da se neudata ili neoenjena osoba uva od grijeha (bluda). Na osnovu prethodno reenog i tvoga pisma iz kog razumijem da si estita osoba koja je daleko od nemorala, nadam se da nisi grena to si izbirljiva. Ja bih ti, ipak, preporuio, da vodi rauna da ne pretjera. Vieenstvo, kao muslimanka, mora shvatiti kao propis, iako islamom nisi prisiljena da i sama u njemu uestvuje, osim, ako se boji nemorala. Dakle, sve dok si sigurna da nee otii u nemoral, moe birati, ali onog momenta kada osjeti da ete ejtan povesti pogrenim putem, duna si da se uda, pa makar za nekog od onih koji ti se inae ne dopadaju. Bolje ti je udati se za muslimana koji ima slabu vjeru, nego otii u nemoral, a da ne govorimo o muslimanima koji su dobri vjernici s odreenim mahanama, znajui da nema ljudi bez mahana. To pravilo vai kada je u pitanju prosac koji je puno mlai od tebe, uz napomenu da to su suprunici sliniji i blii jedno drugom u svakom pogledu, brak ima veu ansu da bude harmonian. Molim Allaha, d., da ti da lijepu sreu. Ti Ga moli i nemoj gubiti nadu.
Stranica 350 od 416
Pitanje:
Sino sam bio na predavanju jednog alima iz Zenice na kom je, izmeu ostalog, citirao jedan ajet, preveo ga, i doslovno rekao da ajet znai da Allah, d., moe sve grijehe oprostiti i da nadu u to ne smijemo gubiti. Meni je to malo zagolicalo, posebno kad znam ajet u kom Allah, d., kae da nee oprostiti irk. Molim za pojanjenje.
Odgovor: Ajet o kom se govori su Allahove, d., rijei: Reci: O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prata i On je milostiv. (Ez-Zumer, 53) U tom ajetu Uzvieni Allah zabranjuje Svojim robovima da gube nadu u Njegovu milost. U njemu je, takoer, jasno obeanje Uzvienog Allaha da On prata male i velike grijehe, ak da prata irk veliki i mali. Meutim, taj ajet je pojanjen drugim ajetima iz kojih vidimo da Allah, d., velike i male grijehe ovjekove prata s povodom. Tako se mali grijesi briu kada ovjek ini dobra djela. Uzvieni kae: I obavljaj namaz poetkom i krajem dana, i u prvim asovima noi. Dobra djela, uistinu, ponitavaju loa djela. To je pouka za one koji pouku ele. (Hud, 114) Dok se veliki i mali grijesi briu nakon primljene tevbe (pokajanja). Uzvieni Allah, kae: Ja u sigurno oprostiti onome ko se pokaje i uzvjeruje i dobra djela ini, i koji zatim na pravom putu istraje. (Ta- Ha, 82) Prema tome, Allah, d., moe sve ovjekove grijehe oprostiti, pa i irk, ali za to postoje uslovi koje je On odredio, a ako se ti uslovi ne ispune, tada nema ni opratanja grijeha. Ajet koji govori da Allah, d., nee oprostiti irk odnosi se na situacije kada nakon tog velikog grijeha ne bude pokajanja koje ispunjava uslove da bi ga Allah, d., primio. Pitanje: Odgovor: Ne znam da li ima opravdan razlog za svoj postupak. Ukoliko nema opravdan razlog, a ja pretpostavljam da nema, ispravno je greku priznati i pokuati je ispraviti. Kome je Allah, d., uputio prve rijei objave: Ui, itaj, s imenom Tvoga Gospodara..., ako ne nama koji smo u islamu, koji u Allaha, d., vjerujemo, a kola je mjesto u kojem se ispunjava ta naredba. Prema tome, moja preporuka je da, ukoliko nema opravdan razlog, dakle, ukoliko si pogrijeila, tu greku prizna i pokua je ispraviti. Molim Vas da me posavjetujete kako da odgovorim onima koji me kritikuju to nisam upisala srednju kolu.
Stranica 351 od 416
Pitanje:
Mnogi Bonjaci su se uzdrali od izlaska na opinske izbore pod izgovorom da su sve stranke iste, da kandidati tih stranaka, ili pak oni nezavisni, samo tjeraju svoj interes, da niko nema programa, a i ono programa to ima niko ne planira da radi na njihovoj implementaciji nakon to pobijedi na izborima, itd. Da li je takav pristup izborima ispravan?
Odgovor: Idtihadi ljudi, njihova razmiljanja i procjene razliiti su zbog toga to su ljudi, po svojoj prirodi, razliiti i to sve posmatraju iz svoje perspektive. Ljudi imaju pravo izbora, uz napomenu da izbor ponekad moe biti pogrean. Oni koji su odabrali da ne glasaju na izborima, smatram da su pogrijeili. injenica da ih je tako veliki broj apstinirao nije me obradovala. Na dan izbora susreo sam dvojicu, ini mi se, dobrih muslimana. Upitao sam ih da li e na izbore. Jedan je rekao da hoe, a drugi da nee. Onom to je rekao da nee kazao sam da ukoliko pobijedi loiji kandidat od onog boljeg za kog je on mogao glasati, tada snosi odgovornost, a ukoliko nije zadovoljan ni sa jednom strankom, tada je odgovoran to se nije ukljuio u neku stranku i nastojao da je uini boljom, ili pak to sam nije pokrenuo stranku koja e biti bolja od ostalih. Kako ja to razumijem, onaj ko nije iziao na izbore, a mogao je izii i glasati za, po svojoj procjeni, najboljeg kandidata, snosi odgovornost ako je loiji kandidat pobijedio tog boljeg. U sluaju izbora nema neutralnih. Glasovi onih koji nisu izili na izbore otili su onima koje oni najmanje ele da vide kao svoje politike predstavnike. Podvlaim jo jednom, tu nema neutralnih. Koristim se ovom prilikom da pozovem one koji u svome srcu nose ehadet da se ukljue u organizovani politiki rad. Jedino bih daijama (imamima, hatibima itd.), dakle osobama koje predvode demate u kojima ima lanova razliitih politikih partija, preporuio da ne budu lanovi neke partije, ali bih im preporuio da se obavezno bave politikom tako to e uvijek bodriti ono to je u skladu s Allahovim, d., prirodnim zakonima i upozoravati one koji te zakone kre. I, na kraju, neka znate da Allah, d., govori istinu, a On kae: Allah, uistinu, nee promijeniti stanje jednog naroda, dok narod ne promijeni ono to je pri njemu. (Er-Rad, 11) To e rei, da se politiko stanje nee promijenuti, pa tako ni politike odluke, dok politiari ne promijene svoj odnos, a to se moe desiti djelovanjem na njih, ili dok sami politiari ne budu zamijenjeni boljim, a to se, sigurno, ne moe postii pasivnou, nego aktivnim i organizovanim politikim radom. Poslanika, s.a.v.s, je jedan beduin upitao da li da pusti devu u pustinju i osloni se na Allaha, d., a on mu je odgovorio da je prvo svee, a potom da se osloni. Prema tome, prvo treba dati sve od sebe u pogledu politikog djelovanja, izbora itd, a potom se osloniti na Allaha, d., i moliti Ga da d ono to je najbolje i najkorisnije. To je tevekkul (erijatski ispravno oslanjanje na Alaha, d., koje je propisano Kuranom i sunnetom), a sve ostalo je tevkul (erijatski neutemeljen nain oslanjanja na Allaha, d., jer se zasniva na pasivnoj ravnodunosti), a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 352 od 416
Pitanje:
Zaposlio sam se kao imam u jednom selu. Pri prvom susretu sa glavnim imamom on mi je oitao bukvicu ta smijem raditi, a ta ne smijem. U svemu tome ne bi bio problem, jer nadlenost glavnog imama je da usmjeri i pomogne imame u njihovim aktivnostima, da mi glavni imam nije strogo naredio da radim neto za to sam, dok sam studirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, uio da je haram. Molim da mi date savjet kako da postupim.
Odgovor: Tri od pet stavki koje si u pismu spomenuo su haram, bez ikakve dileme, jer u pogledu toga postoji konsenzus islamskih uenjaka. U vezi s dvije postoje razilaenja. Ja ih ovdje neu spominjati, mada sam, koliko mi se ini, o svim tim pitanjima ve dao odgovor u Novim horizontima. Preporuio bih ti da problem s kojim si se suoio poalje Rijasetu islamske zajednice, jer oitovanje Rijaseta u tom pogledu najlake moe rijeiti problem. Smatram da bi bilo dobro da pismo bude anonimno i da ne spominje ime glavnog imama, kako bi ispravljanje greke bilo to bezbolnije, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: U tom pogledu nema nikakve zabrane. Prema tome, iati se, podrezivati nokte itd. dozvoljeno je raditi bilo koji dan. Jedino je mukarcima, koji su obavezni ii na duma-namaz, zabranjeno raditi neki posao, mimo sluanja hutbe i klanjanja dume-namaza, od poetka ezana za dumu, pa dok se namaz ne zavri. Pitanje: Odgovor: Tim postupkom se ne bi rijeio problem kamatnog kredita, samo to bi odgovornost, odnosno (mogui) grijeh preuzela na sebe. Preporuio bih ti da trai beskamatnu pozajmicu i da njome vrati kredite. Ukoliko u zemlji u kojoj ivi ima islamska banka, obrati se njoj. Tamo e moi podii beskamatni kredit. Neke islamske banke, kao na primjer Islamska banka u Dubaiju, ima dizajniran poseban produkt koji je namijenjen samo za otkupljivanje kamatnih kredita. Moji roditelji su podigli nekoliko kamatnih kredita. Mogu li da uzmem jedan vei kredit kako bih te kredite vratila? Da li je zabranjeno neke poslove (iati se, podrezivati nokte itd.) raditi utorkom, petkom ili nekim drugim danom?
Stranica 353 od 416
Pitanje:
S obzirom da je, po islamu, izuavanje nauke veoma vano i da se uenjaci porede sa ehidima, da li kod Allaha, d., ima razlike meu naukama i da li izuavanje nauka na Stvoritelja razliito vrednuje? Da li je kod Allaha, d., recimo, na istom stepenu diplomirani erijatski pravnik i diplomirani kriminalista?
Odgovor: Traenje nauke, otkrivanje i prouavanje Allahovih, d., zakona i zakonitosti obaveza je za svakog muslimana i muslimanku, u granicama njihovih mogunosti, kao to je obaveza tu nauku i spoznaju primjenjivati u skladu s Allahovim, d., zakonima. U traenju nauke svaki pojedinac e se usmjeriti ka onom polju na kom e moi najvie posijati i najvie plodova ponjeti i od ega e imati najvie dunjaluke i ahiretske koristi. Naravno, u granicama mogunosti, svaki pojedinac treba voditi rauna o potrebama drutva i prioritetima, jer e jedino tako tu nauku moi iskoristiti, odnosno sevape zaraditi. Drutvo je obavezno osigurati izuavanje svih vrsta nauka koje su drutvu potrebne, vodei opet rauna o prioritetima. Osiguravanje svega to drutvu treba je fardu kifajet. Kada bi jedno drutvu imalo suficit islamskih pravnika, a deficit, recimo, u enama ginekolozima, bilo bi greno. Nauka se, po islamu, ne ui sama radi sebe, nego da bi koristila ovjeku i njegovu okoliu. Poslanik, s.a.v.s, molio je u dovi Allaha, d., da ga sauva znanja (nauke) od kojeg nema koristi govorei: Allhumme inn ezu bike min ilmin la jenfeu. Iz te dove razumijemo, prije svega, da neka znanja mogu biti beskorisna. Iz teksta se moe, takoer, razumjeti da se nauka treba traiti da bi koristila, prije svega ljudima, a zatim i ostalim ivim biima, poto se kod svakog ivog bia sevap moe zaraditi. Poslanik, s.a.v.s, veli: Ve f kulli kebidin ratbin sadekah. Prema tome, osoba koja sa steenim znanjem najvie dobra uradi, bilo sebi ili drugima, ona od tog znanja ima vie koristi od druge osobe sa drugim znanjem. Niko nee biti nagraivan na ahiretu na osnovu vrste znanja i njegove koliine, nego na osnovu svojih dobrih djela. Dakle, ako diplomirani kriminalist uradi vie dobrih djela koja su korisna njemu, njegovoj porodici, komiluku i drutvu u cjelini nego diplomirani erijatski pravnik, tada je njegova diploma korisnija. I obratno, ako diplomirani pravnik bude korisniji sebi i drutvu od diplomiranog kriminaliste, tada od njegove diplome ima vie koristi. Jednom rijeju, Allah, d., vrednuje ljudska djela, a ne akumulirano znanje i diplome, a On, d., najbolje zna. Pitanje: Bavim se obrtnitvom. Tako npr. ugovorim posao za hiljadu maraka, naem radnike koji to urade za sedam stotina i tako zaradim tri stotine. Da li je ta zarada dozvoljena (halal)?
Odgovor: Da, to je halal zarada, ako posao bude uraen kvalitetno, onako kako je ugovoreno i ako ne bude prevare i lai. Sve graevinske firme posluju i zarauju na tom principu. Izvoa se dogovara s vlasnikom, a radnici se dogovaraju s izvoaem i svako ima svoju pozitivnu raunicu. Sve dok se meu njima potuje dogovoreno, sve dok nema lai i prevare, poslovi su halal. Ti kao obrtnik nisi duan radniku kazati koliko zarauje u odreenom projektu, ali mu, isto tako, ne bi smio lagati i govoriti pogrene cijene.
Stranica 354 od 416
Pitanje:
Vlasnik sam preduzea. U poslovanju se trudim da radim u skladu s Allahovim, d., zakonima. Nedavno mi je poslovni partner predloio da kupim jedan poslovni prostor i obeao da e ga od mene uzeti u zakup u narednih pet godina, po cijeni koja je za mene prihvatljiva. Da li je dozvoljeno da uem u takav angaman?
Odgovor: Da, takva ekonomska aktivnost je erijatski ispravna, ali se mora voditi rauna o sljedeem: a) da osoba koja eli da joj prostor iznajmite ne bude vlasnik tog prostora. Ukoliko bi ta osoba bila vlasnik prostora, za ispravnost te aktivnosti potrebno je da ugovor o kupovini prethodi ugovoru o iznajmljivanju i da ne budu povezani u bilo kom obliku, kao, naprimjer, da se u ugovoru o kupovini uslovi iznajmljivanje prostora, b) da, ukoliko se radi o vrsti zakupa na koncu kojeg iznajmljeno prelazi u vlasnitvo zakupca (el-idare el-muntehije bit-temlik) iznajmljivanje bude minimalno na godinu dana, kako bi se izbjegao vid kupoprodaje poznat kao beju el-ineh, a koji je tekstom hadisa zabranjen. Ukoliko e se iznajmljeni prostor vratiti tebi na upotrebu nakon isteka ugovora o zakupu, tada nema smetnje da taj prostor iznajmi na bilo koji vremenski period, c) da zakupac ima namjeru da koristi prostor u poslove i usluge koji su u veini dozvoljeni (halal). Tako ne bi bilo dozvoljeno iznajmiti prostor za birtiju, noni klub, kockarnicu itd, a bilo bi dozvoljeno za prodavnicu u kojoj je veina prizvoda halal i veina usluga dozvoljena. U tom sluaju grijeh za haram trgovanje i haram usluge snosi osoba koja trguje i takve usluge prua, ne vlasnik prostora. Naravno, iako je to s pravne strane ispravno, smatram da bi s moralne strane bilo poeljno da se prostor ne izdaje nekom za kog znamo da e u njemu raditi neto to je grijeh, pa makar to bilo minimalno u odnosu na ostale dozvoljene (halal) vidove koritenja tog prostora.
Stranica 355 od 416
Pitanje:
lan sam parlamneta. Vi ste me podrali u kandidaturi i politikom radu. Meutim, ponekad me savjest grize, a ini mi se i mnoge druge muslimanime parlamentarce, koji prakticiraju islam, kada se na kolegiju donese zakljuak da se glasa ili podri neka inicijativa koja se kosi s islamom i naim ubjeenjem, tako da mi ponekad doe da okaim kopake o klin i zavrim svoj politiki angaman. Dodue, te situacije su rijetke, ali ih ima. Molim za savjet.
Odgovor: Nadam se da neu pretjerati ako kaem da osobe koje rade u zakonodavnim tijelima imaju najveu ansu da promoviraju vrijednosti islamskog prava, koje je svjetski priznato pravo i na koje se i u sekularnim dravama moe oslanjati i uzimati kao izvor jednako poput rimskog i drugih prava. Dodue, veina pravnika erijat ne koristi, bilo da ga ne poznaju, bilo da se boje da ih ne proglase islamskim fundametntalistima ili spavajuim teroristima. Naravno, od tebe kao muslimana oekuje se da u svom parlamentarnom radu predlae rjeenja koja su u skladu sa erijatom, i, po tom osnovu, sigurno najbolja i za ovjeka najkorisnija i da ne daje podrku rjeenju koje je tetno po ljudsku zajednicu i suprotno erijatu. S druge strane, ti se bavi politikom, a politiar nije muftija ili imam koji tumai propise islama. Sve dok ima ispravan krajnji cilj, sve dok odluke donosi uz konsultacije uenih alima, nema smetnje da ka cilju ide korak po korak, ukoliko se do njega ne moe doi odmah. Tebi su glasove dali oni koji su znali da si musliman, poten, iskren i radin, vjerujui da ih nee iznevjeriti u svom radu i da nee pruiti podrku neemu to je tetno po ovjeka, to ugroava ope dobro i to je suprotno islamskom uenju. Kao musliman, naravno, ti nastoji da ostvari ope dobro, a ono se jedino moe postii slijeenjem zakona Stvoritelja nebesa i Zemlje Allaha Uzvienog. Postizanje opeg dobra nije uvijek mogue ostvariti u prvom pokuaju. Vrlo esto se do njega dolazi postepeno. Npr. ako nekog pokuava da odvrati od alkohola, dozvoljeno je da ga nagovara da prvo ostavi teka pia u nadi da e jednog dana u potpunosti prestati piti, istiui, naravno, u svim prilikama, da je i najmanja koliina alkohola grijeh i znajui da je u veini sluajeva lake se kutarisati tetne navike postepeno nego odjedanput. Ta postepenost nije iz domena postizanja halala putem harama, to je erijatom zabranjeno, nego postepeno ukidanje harama, odnosno njegovo smanjivanje i proteiranje manjeg zla, to je, svakako, dozvoljeno, pa ak i propisano. Uzvieni Allah dva puta je govorio za alkohol da je to neto runo, a tek trei put ga je zabranio. Propisi islama, njegove naredbe i zabrane, nisu odjedanput ljudima objavljene, nego postepeno. Dakle, muslimani su, u odreenom periodu radili ono to je kasnije zabranjeno, ili su proputali ono to je kasnije nareeno. Sve to govori o postepenosti. Naravno, ta postepenost se odnosi na situaciju kada djelujemo na drugog, dok, ako se radi o nama samima, duni smo izvriti naredbu koliko smo u stanju, a onog to je zabranjeno definitivno se kloniti, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Mu me je pustio i ja sam otila svojim roditeljima. Meutim, kada je saznao da sam trudna on je insistirao da se vratim, da preemo preko nesporazuma, kako bi nae dijete raslo uz svoga babu i mamu, u porodinoj atmosferi. Ja sam na to pristala. Interesuje me da li treba da sklapamo novi ugovor?
Odgovor: Kada istekne priek (iddet), prije negoli mu vrati suprugu, u situaciji kada na to ima pravo, brani ugovor se prekida. Priek trudne ene traje do poroaja i u tom periodu mu ima pravo da s njom nastavi brani ivot, osim ukoliko se radi o treem razvodu. Uzvieni Allah kae: Trudne ene ekaju sve dok ne rode. (Et-Talak, 4.) Poto se iz tvog pisma razumije da se nisi porodila, ti se moe vratiti muu bez novog ugovora, poto je prethodni brani ugovor jo uvijek na snazi. Prema tome, ti si jo uvijek njegova zakonita supruga, iako si otila od njega.
Pitanje: Odgovor:
Da li je razvod koji mu da supruzi u periodu njene mjesenice erijatski validan?
U tom pogledu nema jedinstvenog stava meu erijatskim pravnicima. Oni su razliito protumaili naredbu Poslanikovu, s.a.v.s, upuenu Abdullahu sinu Omerovom, r.a, da vrati suprugu koju je pustio u vrijeme hajza. Neki su rekli da je to vraanje razvedene ene, a neki su rekli da taj razvod nije bio validan i de se ne rauna. S obzirom da hajz ima status bolesti koja djeluje na enu fiziki i psihiki, tako da su mogunosti razilaenja meu suprunicima u tom periodu vee, da se u tom periodu ne moe imati intimni odnos koji moe biti povod da se oni jedno drugom vrate, to je poeljno, smatram da je jae miljenje koje kae kako je razvod u tom periodu nevaei, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Nema smetnje da dijete klanja pored tebe kako bi se navikavalo na namaz, ali to se ne smatra dematom. Mogu li sa svojim malim bratom, koji jo ne zna klanjati, uspostaviti demat, da bi se dijete navikavalo na namaz?
Stranica 357 od 416
Pitanje:
Na ovogodinjem ramazanskom bajramu, moda zbog toga to je bio u subotu, naa damija je bila puna ko ibica. Na bajram su doli mnogi koji damijski prag prekorauju samo na bajram. Takvi su se ovog bajrama u naoj damiji, sigurno, nelagodno osjeali, jer je efendija na njih osuo paljbu govorei kako nema koristi od bajrama onaj ko nije postio ramazan, kako ne vrijedi jedanput godinje doi u damiju, itd. Iako sam redovno u damiji lino sam se nelagodno osjeao, jer pored mene je sjedio moj komija koji samo na bajram prekorauje damijski prag. Ja sam sve gledao kad e ustati i izii napolje. Interesuje me da li je ispravno na bajram kritikovati one koji samo taj dan dolaze u damiju?
Odgovor: Pozivati ljude u islam, tumaiti vjeru, biti lider u dematu nije jednostavan, nego izuzetno delikatan posao. Upravo zbog te delikatnosti vrlo esto oni koji se bave tim poslom pogrijee. Smatram da je pogreio svaki imam koji je na bajram direktno kritikovao one koji samo bajramom dolaze u damiju, govorei da nije trebalo ni tada da dou, ili da nema koristi od bajrama onaj ko nije ramazan postio, itd. Smatram da je te ljude, prije svega, trebalo pohvaliti, zahvaliti im se na dolasku, podrati ih u tom dobrom djelu, istai injenicu da je njihov dolazak dokaz da su oni dio demata, da oni mogu biti dio demata i da se od njih oekuje da bajramsku nit veze sa damijom i dematom ojaaju. Dakle, njima treba otvoriti vidike lijepom rijeju i pokazati smjernice kako e tu bajramsku vezu s islamom i dematom ojaati. Za te ljude treba pripremiti poseban vaz. ak bi, moda, zbog injenice da na bajram dolazi veliki broj takvih ljudi, bajramski vaz trebalo da bude upuen ponajvie njima, u smislu podrke i ukazivanja na potrebu da se ljudi vie veu za demat, da vie prakticiraju islam, jer je to za njihovu korist. Koristi koje ovjek ima kada prakticira islam, kada je u vezi sa dematom putem dnevnih namaza, dume, raznih aktivnosti itd, treba im tom prilikom jasno predoiti i detaljno im to izloiti, ukazujui na tetu koji su pretrpjeli svi koji tu blagodat nisu iskoristili. Smatram, takoer, da ovjeka ne treba spreavati u bilo kom dobrom djelu, pa makar taj ovjek bio najvei pokvarenjak. Ljude treba podravati u dobru, a savjetovati lijepom rijeju da se klone zla. Naravno, ne treba odobravati zlo koje ljudi rade, niti ih treba ostavljati u zabludi. Na to im treba ukazati, ali na nain koji e ih osvijestiti, koji e im to malo dobra omiliti i kod njih razviti elju da dobra djela vie rade i u njima ustraju, tako da, u najmanju ruku sljedei bajram jo radosnije doekaju i s veom radou na bajram u damiju krenu. Pogreno je obraati im se na nain koji e ih i od bajrama otjerati. Lijepa rije, blaga rije i bratski savjet, propisani su u islamu i oni e uvijek dati dobar plod, runa i gruba rije nee. Uzvieni Allah kae: Zar ne vidi kako Allah navodi primjer lijepa rije kao lijepo drvo: korijen mu vrsto u zemlji, a grane prema nebu. Ono plod svoj daje u svako doba s dozvolom svoga Gospodara, a Allah ljudima navodi primjere da bi pouku primili. A runa rije je kao runo drvo koje je iupano iz zemlje i koje se ne moe ustabiliti. (Ibrahim, 24-25)
Stranica 358 od 416
Pitanje:
Interesuje me ta je u ovom naem vremenu najbolje studirati mladiu muslimanu koji eli da bude od koristi svome ummetu, da li islamski fakultet ili neki drugi?
Odgovor: Za tebe je najbolje da studira onu znanost za koju ima afiniteta, koju voli i za koju se nada da e je moi uspjeno savladati i specijalizirati, tako da e u njoj, u odreenom periodu, postati ekspert koji e tu svoju strunost iskoristiti za dobrobit svoju, svoje porodice i ljudske zajednice u cjelini. Prema tome, prvo ispitaj sebe: ta to voli, za ta, kako se to kod nas kae, ima icu, i da li e to moi savladati u razumnom roku i da li e na tom polju moi uspjeno raditi i djelovati. Definicija nauke, po meni, otkrivanje je Allahovih, d., zakona i prilagoavanje njima. Prema tome, korisna je svaka nauka koja pomae ovjeku da Allahove, d., zakone otkrije, da im se prilagodi i da s njima ne doe u sukob, ve da s njima ivi u harmoniji. Uz ispitivanje svoje due, ta ona najvie voli, savjetovanje s drugima koji imaju vie znanja i iskustva, prije nego donese konanu odluku, preporuujem ti da klanja istihara-namaz i zamoli Allaha, d., da ti omili ono to e biti najbolje za tvoj dunjaluk i ahiret. Pitanje: Kad iziem na korzo sa svojim zarunikom obavezno svratimo u damiju da klanjamo akam. Meutim, nastupio je problem kad je mom zaruniku neko rekao da ja gubim abdest ako me on vidi gologlavu, to je, naravno, uvijek sluaj poto jo uvijek nisam pokrivena. Da li stvarno ena gubi abdest ako je vidi gologlavu neko ko joj nije mahrem, kao to je moj zarunik?
Odgovor: O obaveznosti eni da se pokrije i odijeva u skladu sa erijatskim propisima, koristi takvog odijevanja itd, pisao sam u vie navrata. Meni nije poznato da postoji dokaz koji bi ukazivao na to da se u tim situacijama gubi abdest, ali su mi poznati mnogi dokazi koji ukazuju na to da je ena grena kada svoje ukrase pokazuje mukarcima koji joj nisu mahrem, dakle mukarcima za koje bi se po erijatu mogla udati. Veliina tog grijeha, pretpostavljam, jednaka je posljedicama koje otkrivena ena izazove, bilo da na sebe navue grene poglede, bilo da izazove razvod braka, svau u porodici, nemoral, itd. Prema tome, ti ne gubi abdest, ali si grena. Naravno, taj grijeh ne znai da ne treba svratiti u damiju i klanjati. Tim namazom e, moda, izbrisati taj grijeh ili jedan njegov dio, jer dobra djela potiru loa, kako to Kuran eksplicitno kae: I obavljaj namaz poetkom i krajem dana, i u prvim asovima noi! Dobra djela, zaista, ponitavaju hrava. (Hud, 114)
Stranica 359 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moe li trudnica obaviti had?
Da, trudnica moe obaviti had. Meutim, trudnoa moe biti razlog da ena ne bude obavezna ii na had, iako ispunjava ostale uslove, kao to su posjedovanje sredstava, postojanje sigurnosti za putovanje itd. Naime, to stanje svrstava je u kategoriju onih koji ne mogu ii na had iz zdravsvenih razloga, ukoliko postoji mogunost da djetetu koje nosi, ili svome zdravlju, nanese tetu. Prema tome, sve dok se trudnica ne porodi i fiziki ne bude spremna da izdri napor putovanja i obreda hada, smatra se da nije obavezna ii na had. Ja bih preporuio trudnicama da se posavjetuju sa svojim doktoricama, da im ljekari na osnovu njihova stanja struno kau da li sa svojom trudnoom mogu sa sigurnou, bez posljedica po njihovo i zdravlje djeteta, obaviti had. Ukoliko postoji mogunost da se nakodi djetetu koje trudnica nosi ili njenom zdravlju, u bilo kom pogledu, preporuujem da trudnica odgodi odlazak na had i na had ode nakon poroaja. Pitanje: Odgovor: Na slina pitanja sam ve vie puta odgovarao. Ukratko, mevlud, kako se na taj dogaaj kod nas gleda i prakticira, moe biti korisna drutvena i socijalna aktivnost, a to zavisi od sadraja mevluda, okruenja u kom se taj dogaaj deava, njegova povoda i cilja. Moja preporuka je da se ta tradicija njeguje dajui joj elemente koji e je islamski obogatiti, a izostavljajui one elemente koji su u suprotnosti sa erijatskim propisima. Da li je mevlud dozvoljen?
Stranica 360 od 416
Pitanje:
Preselio sam s porodicom blizu svojih roditelja kako bih im mogao biti na usluzi, jer sam svjestan svoje obaveze prema njima i sevapa koje mogu postii brinui se o njima. U poetku je sve bilo uredu. Meutim, nakon izvjesnog vremena supruga se poela buniti govorei kako ona vie treba da brine o svojim roditeljima nego o mojim. Ja sam zahtijevao od supruge da im zajedno inimo dobroinstvo, naravno, izbjegavajui ono to je grijeh i to se kosi s propisima islama. Ona se pravda strahom da e je oni svojim ponaanje odvratiti od islama i da je na kraju, briga o roditeljima obaveza djeteta, a ona nije njihovo djete, ve ona ima svoje roditelje o kojima je duna da se brine. Tano je da moji roditelji ne prakticiraju sve propise islama, ali, ipak, oni su moji roditelji i koliko znam, po erijatu sve obaveze prema njima ostaju, bez obzira to su takvi kakvi su. Isto tako, smatram da je moja supruga dio nae porodice i da ona, u skladu s tim, ima obaveze prema roditeljima svoga mua. Napominjem, da sam ja izuzetno zadovoljan i sretan sa svojom suprugom i da nemamo nikakvih drugih problema. Molim Vas da joj ukaete na greku, jer ona Vae stavove izuzetno cijeni.
Odgovor: Suprug i supruga treba da se dogovaraju, potpomau i zajedniki grade svoj dom, nastojei, prije svega, da izvre obaveze iz svog domena, kako bi porodini ivot uinili zdravim i harmoninim. U tom pogledu obiaji i tradicija, koji nisu u suprotnosti sa erijatom, uzimaju se kao mjerilo odnosa i ponaanja. Prema tome, ako je obiaj u vaem mjestu da snaha slui svekra i svekrvu ispravno bi bilo toga se drati. Naravno, treba voditi rauna da to ne bude optereenje koje snaha ne moe izdrati, tako da i drugi, prije svega sin, ponesu dio tereta. Pogreno je da snaha bude robinja koja sve slui. To nije u skladu s islamom. Islamski je da svi jedni druge slue u granicama svojih mogunosti. Prema tome, preporuio bih ti da ima razumijevanja prema svojoj supruzi, da razumije i osjeaje koje ona ima prema svojim roditeljima, da joj u granicama mogunosti omogui da se o njima brine, koliko to uslovi dozvoljavaju i da joj pomogne u svakodnevnim poslovima i obavezama. Siguran sam da e ona, kao muslimanka, rado usluiti i tebe i tvoje roditelje, ali da jedino ona o njima brine to je pogreno, jer na tebe se odnosi eksplicitna kuranska obaveza, a na nju obaveza utemeljena na obiaju i tradiciji. Budite fleksibilni, imajte razumijevanja jedno prema drugom i o svim tim pitanjima se dogovarajte. Znajte da ete svako dobro koje uradite nai na Sudnjem danu, pa nemojte od dobra bjeati, nego se u dobru takmiite. A onima koji budu vjerovali i dobra djela inili, On e njima punu nagradu dati. Allah ne voli nasilnike. (Alu Imran, 57)
Stranica 361 od 416
Pitanje:
Moja radna kolegica, sestra u islamu, strastveni je kockar. Ona dane i noi provodi kockajui se na aparatima. Svjesna je da je to grijeh, da gubi novac, ali je i dalje u tome ustrajna. Ona kae da ima elju da se toga oslobodi, ali ne moe. Kako joj se moe pomoi?
Odgovor: Smatram da je kod te sestre, prije svega, potrebno razvijati svijest vjerovanja u Allaha, d., dakle jaati njen iman. Kada njeno vjerovanje bude jako ona e lahko prihvatiti zabranu kockanja: O vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli to elite. ejtan eli da pomou vina i kocke unese meu vas nerijateljstvo i mrnju i da vas od sjeanja na Allaha i od obavljanja namaza odvrati. Pa, hoete li s tim prestati!? (El-Maida, 90-91) Uz to, sigurno bi pomoglo u njenu odvikavanju da sa sobom ne nosi novac, da ne prolazi pored tih aparata, da se kree u drutvu koje e je u tome sprijeiti, da poslije svakog namaza moli Allaha, d., da je toga oslobodi i da se u njoj razvija odlunost da se proe kockanja. Razgovor sa psihologom i socijalnim radnikom, takoer, mogu pomoi. Molim Allaha, d., da vam u odvikavanju te sestre od tog velikog zla pomogne.
Stranica 362 od 416
Pitanje:
ta kaete u pogledu postupka djevojke koja je prole sedmice u Sarajevu pokuala ubiti svoju majku kada ju je zatekla sa svojim momkom u krevetu? Da li je njen postupak, sa erijatske take gledita, bio ispravan?
Odgovor: Prije odgovora na postavljeno pitanje elim da istaknem da odgovornost za taj postupak nije samo na djevojci koja je to uradila, njenoj majci i momku. Odgovornost je i na drutvu u kojem je formirano okruenje koje pogoduje svemu to nalazimo u crnoj hronici naih dnevnih i sedminih novina, itd. Taj postupak je rezultat odgoja koji su njegovi vinovnici stekli gledajui televiziju, itajui novine i kolsku literaturu, te putem (ne)odgoja koji su uzeli u koli od nekih svojih nastavnika, profesora, itd. emu nas ui reklamiranje alkohola u medijima, izbori za miss gdje se javno trguje enskim tijelom, razne vrste takozvanih ou-emisija koje propagiraju blud, prostituciju, perverziju; emu slue emisije u kojima se rui moral u pogledu poslunosti roditeljima, samilosti prema djeci, uvanju asti svoga komije i njegove prorodice itd, emu ako ne promoviranju takvih postupaka i takvog ponaanja?! Sve to ui i navodi ljude na nemoral, blud, prostituciju, ubistva, krau, uzimanje tuih prava i ostale vrste nehumanih djela. Sve to su ejtanski krugovi i rezultat njihova rada puni sadraj crnih hronika. ta se moe oekivati od zatvaranja nekoliko djevojaka i momaka u jednu kuu nego sifilis, triper, sida, ubijanje nevine djece u matericama, bacanje roene djece u kante za smee, punjenje sirotita neeljenom djecom itd. Jednom rijeju, to je unitavanje ljudskosti i humanosti u tim ljudima, unitavanje njihove budunosti. Ti mladi koje su zatvorili u ou-realnosti, da bi na njima zaraivali, nikada nee moi imati normalnu porodicu i normalan ljudski ivot jer, ako i nau sebi slinu osobu, ako i formiraju porodicu, jednog dana e ejtan nekog od njih podsjetiti na taj ou-nemorala, probuditi ljubomoru, sruiti ljubav, podsjetiti na no-gdje se nalazi u kuhinji... Oni koji to promoviraju na svojim medijima su, bez sumnje, sauesnici, bili svjesni toga ili ne, pa radilo se tu o televiziji, novinama ili nekom drugom mediju ili osobi. Sve njih bih podsjetio da promoviranje zla ima dalekosene posljedice po njih same. Ukoliko su muslimani, podsjetio bih ih da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ko u islamu trasira dobar put i po njemu se bude radilo nakon njega ima sevap koliko i oni koji su po njemu radili, a da im njihov sevap nee biti nimalo umanjen. A ko u islamu trasira lo put i po njemu se bude radilo nakon njega, ima kaznu koliko i oni koji su po njemu radili, a da im njihov grijeh nee nimalo biti umanjen. (Muslim, Sahih, Kitabul-ilm, br. 4830) Ukoliko se pretvaraju pa kau da nisu vjernici, podsjeam ih da nije humano da ovjek nanosi bol drugom ovjeku i da unitava njegovu budunost i sreu radi svog iardijskog interesa. Pogledajte nae i medije u svijetu koliko se malo trude da promoviraju dobro, a koliko, pod firmom navodnih sloboda, promoviraju zlo koje unitava drutvo samo zato to se s tim zlom njihovi mediji vie itaju ili gledaju. Koliko je velika hajka, barem medijska, u pogledu hvatanja Kardia i Mladia, a alkohol, duhan, droga, blud, prostitucija, prostituke koje nose smrtonosne bolesti i ljekari koji obavljaju abortus slobodno se kreu u drutvu, iako svakodnevno ubijaju vie nego to su Karadi i Mladi pobili. Karadi i Mladi se skrivaju, bjee od pravde, a oni koji proizvode alkohol, koji ga prodaju, koji promoviraju blud i prostituciju, komadaju malu, nevinu djecu inei abortus, to su, naalost, ugledni graani naeg drutva. Tu neto nije uredu i s tom konstatacijom sloit e se svi koji jo uvijek imaju zdrav razum!!! Dok jedan uvar na golu (golman) bude imao veu plau od uvara na granici ili rudara u rudniku ili profesora u razredu, to drutvo nee ii pravim putem, nego e ii u svoje unitenje i svoju propast. Uzaludan je vapaj zapadnih zemalja da poveaju natalitet. Njihovi mediji, njihovi politiari i njihova naopaka kultura poremetili su sistem vrijednosti u njihovim drutvima, unitili humanost i doveli drutvo u sukob s prirodnim Allahovim, d., zakonima. Sve to sigurno ih vodi u propast i samounitenje. Koristim se ovom prilikom da pozovem sve svjesne ljude, muslimane i nemuslimane, koji budu
itali ove retke, posebno one koji su vlasnici ili urednici nekih medija, da se okrenu sebi, svojoj ljudskosti i dostojanstvu, da ponu promovirati dobro umjesto zla, a dobra ima u naem drutvu, ima dobrih ljudi i ima dobrih djela. Umjesto da punite stranice takozvanim zanimljivostima koje govore o zlu, punite ih zanimljivostima koje govore o dobru i na taj nain promovirajte dobro. Promovirajte porodice koje ive u slozi, porodice u kojima ima vie generacija, gdje mlai potuju, vole i paze starije, i gdje stariji imaju samilosti prama mlaima, promovirajte komiluk koji se voli i uva ast i ugled svojih komija i njihovih porodica, promovirajte dobre ake, studente, promovirajte nauku koju aci izuavaju, njihova dostignua, promovirajte nae ljekare, njihovu slubu, sestre koje se brinu o bolesnicima, promovirajte uitelje, nastavnike, profesore koji obrazuju nau djecu, promovirajte seljake koji marljivo rade i za sve nas hranu proizvode, promovirajte zdrav ivot koji je daleko od alkohola, droge, puenja, zavisti, mrnje, perverzije, psovke i razvrata, promovirajte univerzalne vrijednosti koje batini ljudski rod! Nemojte kulturu svesti na Wc i izraze u vezi s Wc-om i ovjekovom intimom. Intima treba da bude i ostane intima. Znajte gospodo urednici da je poraavajue da sveanost 55 godina Sarajevskog univerziteta dobije na dnevniku pola minute, a neko ko udara o ice ili udara nekavu loptu, ili iri sidu i ostale bolesti putem nekakvog ou-programa bude promoviran minutama, satima i danima. Sve to govori o stranom i uasnom poremeaju sistema vrijednosti i nepostajanju humanosti u sluaju onih koji ureuju medije, a moda se radi o plaenicima koji imaju zadatak da, svjesno ili nesvjesno, ruenjem morala unite narod kome se taj program plasira. Uostalom, programi kojim se planiraju unitenja naroda ruenjem morala, igrom i zabavom, postoje i intelektualcima su takvi programi poznati. Sve to je mogue. A to se tie postupka spomenute djevojke, to je normalan rezultat grijeha koje su prije toga poinili vinovnici tog sluaja. Taj grijeh koji se mogao zavriti velikim grijehom, a to je ubistvo, uslijedo je nakon uvoda u kojem su poinjeni drugi veliki grijesi. (Naravno, njena majka, ukoliko je poinila blud, ukoliko nije bilo prisile itd, zasluuje kaznu koja je propisana po erijatu, ali tu kaznu ne mogu izvravati pojedinci) Koliko sam razumio, vinovnici tog dogaaja su proslavljali neto to muslimanima, a koliko sam razumio radi se o muslimanima, nije propisano. Na proslavi se, vjerovatno, pio alkohol, a alkohol je majka svih zala, kako stoji u hadisu. Njena majka se osamila s njenim mladiem, a osamljivanje muka i enska koje nisu jedno drugom mahrem je haram (veliki grijeh). Poslanik, s.a.v.s, to je najstroije zabranio i kazao da kad god se tako neto desi ejtan bude trei. I, na kraju, kerka nije znala, ili je znala, ali joj je ejtan pamet pomutio, da ona nema pravo (kao pojedinac) suditi i izvravati presudu. Uglavnom, ejtan je izvanredno odigrao svoju igru, unitio nekoliko porodica, ili zauvjek poremetio njihov ivot. Meutim, ini mi se malim broj sauesnika koje su spomenuli mediji, a koji su uestvovali u tom zlu. Indirektnih uesnika, kako se iz prethodnog teksta moe razumjeti, bilo je daleko vie od onih koje su mediji spomenuli. Bio bih sretan kada bi ti ljudi, koji na indirektan nain uestvuju u popunjavanju stranica s crnom hronikom, shvatili da su i oni sauesnici u tim grijesima, pokajali se i promijenili svoj ivot nabolje. Molim Allaha, d., da im pomogne na putu spoznaje, preobraenja i ustrajnosti na dobru. Amin! Jo bih podsjetio da je spomenutom mladiu, ukoliko je imao odnos s majkom te djevojke, po miljenju veine islamskih uenjaka, uprkos injenici da se radi o bludnom odnosu, ta djevojka zauvijek haram i ne moe s njom nikada sklopiti brak.
Stranica 364 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je erijatski opravdan zahtjev organizatora hada da budui hadija dobije ljekarsko uvjerenje da moe fiziki podnijeti putovanje u Mekku?
Koliko mi je poznato, to je novina kod nas, ali nije novo u odnosu na druge organizatore hada u svijetu. Mnogi ve imaju takvu praksu. Smatram da organizator, sa erijatske take gledita, ima pravo postaviti taj uslov, ali se bojim da to nee, na sadanji nain, funkcionirati u najboljem redu. ta ako hadija mitom otpone svoje pripreme za had? Jesu li ujednaeni kriteriji po kojim e ljekari davati ta uvjerenja? ta s osobom koja ne dobije uvjerenje? Zar njoj, u najmanju ruku, ne treba kazati rijei utjehe i ponuditi alternativno rjeenje? Pretpostavljam da veina ljekara nema upute kako postupiti u situaciji kada potencijalnom hadiji ne mogu dati uvjerenje. Zbog prethodno spomenutih dilema, predlaem organizatorima da oforme centralnu mobilnu komisiju koja bi se sastojala od dva ljekara koji imaju iskustvo u pogledu hada, jednog predstavnika organizatora i muftije s podruja koje komisija posjeuje. Takva komisija bi sigurno mogla bolje i uspjenije izvriti taj posao. Pitanje: Odgovor: Uslovi kojima punoljetna i umno zdrava osoba (mukellef) u islamu postaje obaveznom izvriti peti islamski art su zdravstvene, materijalne i sigurnosne prirode. To razumijemo iz Allahovih, d., rijei: Hodoastiti Hram duan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogunosti, a onaj koji nee da vjeruje, pa zaista, Allah nije ovisan ni o kome. (Alu Imran, 97), i rijei Poslanikovih, s.a.v.s, u kojima je mogunost protumaio kao jahalicu i opskrbu: Doao je neki ovjek Vjerovjesniku, s.a.v.s, i upitao ga: Allahov Poslanie, ime had postaje obaveznim? Opskrbom i jahalicom, odgovori on. (Tirmizi, Sunen, Kitabul-had, br. 741) Prema tome, ko je zdrav i imuan da moe trokove puta podmiriti i svoju porodicu za vrijeme dok bude odsutan zbrinuti (ako je obaveza izdravanja na njemu, jer Poslanik, s.a.v.s, veli: Dovoljno je ovjeku grijeha da zapostavi onoga koga je duan hraniti. (Ebu Davud, Sunen, Kitabuz-zekati, br. 1442), duan je da obavi had. S obzirom da je put kopnom trenutno siguran i da si imao sredstva za taj put, bio si obavezan otii na had, ukoliko ti je zdravstveno stanje takvo da moe normalno izdrati tu vrstu putovanja, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Uzvieni Allah propisao je da oni kojima se uri ne moraju bacati kamenie etvrti dan Bajrama, tj. trei dan jevmu-tervije. O tom propisu Uzvieni Allah veli: I spominjite Allaha u odreenim danima. A ni onome ko pouri i ostane samo dva dana nije grijeh, a nee se ogrijeiti ni onaj koji se dulje zadri, samo ako se grijeha kloni. I bojte se Allaha i znajte da ete svi biti pred Njim sakupljeni. (El-Bekare, 203) Uslov da bi se taj propis mogao koristiti jeste da se podruje Mine napusti prije zalaska sunca, jer rije jevm u spomenutom ajetu i hadisima koji govore na tu temu odnosi se na dan, dakle, period od nastupanja zore do zalaska sunca. Prema tome, planirajte da vae hadije drugi dan jevmi-tervije (trei dan Bajrama) na vrijeme bace kamenie tako da mogu Minu napustiti prije zalaska sunca. Zaduena sam za planiranje organizovanog odlaska na had. Interesuje me, pod kojim uslovima se ne moraju bacati kamenii etvrti dan? Ja sam ove godine imao sredstva da idem na had autobusom, ali nisam imao za putovanje avionom. Da li sam bio obavezan ii na had?
Stranica 365 od 416
Pitanje:
U okviru priprema za had pripremio sam i kamenie veliine graka. Sakupio sam ih u potoiu koji protie pored moje kue. Kamenii su obli tako da nee prokrvariti glavu nekom hadiji ako ga, u onoj guvi, eventualno pogodim. Na kursu za budue hadije reeno nam je da emo te kamenie uzeti na Muzdelifi, pa me interesuje da li je ispravno da kamenie ponesem iz Bosne?
Odgovor: Sunnet je kamenie uzeti na Muzdelifi ili iz doline Muhassir. Prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s, izjutra, na dan bacanja kamenia na Demretul-akabe, (a zna se da je u to doba bio na Muzdelifi) naredio Ibn Abbasu da mu nakupi kamenia. Hadise koji govore o tome zabiljeili su Nesai i Ibn Made u sunenima.(Vidi: Nesai, Sunen, Menasikul-had, br. 3007, Ibn Made, Sunen, El-Menasik br. 3012) Ahmed u Musnedu prenosi od Ibn Abbasa, r.a, da je Poslanik, s.a.v.s, rekao da se kamenje uzme u dolini Muhassir i da kamenii budu veliine boba. (Musned, br. 1798) Ne znam da je iko od islamskih pravnika kazao da je uzimanje kamenia s tih mjesta farz. Prema tome, ukoliko te kamenie ponese i njih koristi, obred e biti ispravan. Naime cilj nisu sami kameii, nego obred bacanja. Kamenii su sredstvo kojim se taj obred izvrava. Nije precizirano propisom odakle oni moraju biti, nego samo njihova veliina. Ipak, ja bih ti preporuio da kamenie uzme na Muzdelifi, na mjestu na kom su Poslanik, s.a.v.s, njegovi ashabi i muslimani tokom hiljadugodinje historije uzimali kamenie. Slijeenje sunneta je najsigurniji postupak. Pitanje: Moj otac bio je tako teko bolestan da su sve dijagnoze govorile da nee preboljeti. U tom periodu poslao je bedela da za njega obavi had. Meutim, desilo se da se on u protekle tri godine skoro oporavio i ako se njegov oporavak ovako nastavi on e idue godine, ina-Allah, fiziki moi otii na had. Ukoliko se to desi, da li e biti duan ii na had?
Odgovor: Ako je situacija takva kako si je opisao, had koji je za njega obavljen je njegov had islama koji je ovjek duan obaviti, kada za to postoje uslovi, jedanput u ivotu. Taj had je za njega vaei, jer on u to vrijeme nije imao, na osnovu najboljih ljudskih procjena, anse da lino ode na had. Meutim, ja bih mu, ipak, preporuio da, iz zahvalnosti Allahu, d., koji mu je dao ozdravljenje, ode na had, ako mu se vrati snaga i mo da to obavi. Pitanje: Odgovor: Nema razlike u pogledu vremena klanja izmeu kurbana koji kolje iva osoba za sebe i kurbana koji se kolje za umrlu osobu. To vrijeme nastupa sa sabahom na dan Bajrama (s tim da u mjestima u kojima se klanja bajram, kurbani e se klati tek nakon klanjanja bajram-namaza) i traje do pred zalazak sunca trei dan, a po niljenju nekih uenjaka do pred zalazak sunca etvrti dan Bajrama. Ono to se zakolje uoi Bajrama nije kurban. Poeljno je da se meso kurbana za umrlu osobu podijeli u cjelini, kako bi sevap bio vei. U koje vrijeme se kolje kurban za umrlu osobu i kako se dijeli meso tog kurbana?
Stranica 366 od 416
Pitanje:
Svake godine iz BiH odlazi veliki broj ljudi na had u Meku. Deava se da neki na tom putu presele na ahiret. Kako se s njima postupa? Da li ih treba sahraniti u mjestu njihove smrti ili ih vratiti u domovinu i da li se hadije gasule?
Odgovor: Uzvieni Allah kae: Samo Allah zna kad e Smak svijeta nastupiti, samo On sputa kiu, i samo On zna ta je u matericama, a ovjek ne zna ta e sutra zaraditi i ne zna ovjek u kojoj e zemlji umrijeti. Allah, uistinu, sve zna i o svemu je obavijeten. (Lukman, 34) Na kom e mjestu ovjek umrijeti za njega je tajna. Tokom, vie od pet stoljea otkako nai preci s ovih podruja idu na had, mnogi su umrli na putu, na odlasku ili povratku, mnogi su umrli u Meki i Medini, a mnogi na Arefatu, Muzdelifi, Mini... Na bilo kom mjestu hadija da umre on se gasuli i klanja mu se denaza. Ukoliko umre dok je pod ihramima, tada su mu njegova dva ihrama efin, ne mirie se i ne pokriva mu se lice. Naime, kad je Poslanik, s.a.v.s, bio na hadu, jedan ashab je pao s jahalice na Arefatu. Ona mu je stala na vrat tako da je ashab umro. Poslanik, s.a.v.s, je naredio: Okupajte ga vodom i lotosom, neka mu kefini budu njegova odjea (tj. ihrami), nemojte ga mirisati i nemojte mu pokrivati glavu. Allah e ga, uisitinu, proivjeti na Sudnjem danu, a on e izgovarati telbijju. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-denaiz, br. 1187) to se tie vraanja njegova tijela u domovinu to se ne preporuuje, osim u situaciji ako hadija ne bi mogao biti sahranjen u muslimanske mezarluke u kojima e njegovo tijelo biti sauvano od bilo kakve vrste degradiranja a mezar od unitenja, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Kad sam bio na hadu vidio sam da helikopteri deuraju kruei iznad Arefata i Mine. Interesuje me da li osobe u helikopteru mogu obaviti had, odnosno da li im se to kruenje iznad Arefata moe uraunati u stajanje na Arefatu, to je sastavni dio (rukn) hada?
Odgovor: Stajanje na Arefatu, vukuf, podrazumijeva stajanje na nogama, na jahalici (devi, konju, autu, autobusu...), na nosilima itd, a nikako ne moe podrazumijevati prelijetanje preko Arefata u helikopteru i tome slino. Prema tome, ako neko iz posade eli da mu se rauna stajanje, morao bi se barem na trenutak spustiti na podruje Arefata, u periodu od akama uoi Bajrama pa do nastupanja zore. Ukoliko bi se spustio, pa makar na trenutak, smatralo bi se da je stajao na Arefatu, ak i kad ne bi izlazio iz letjelice, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: etvrti sam razred gimnazije. Amida mi je obeao, kao nagradu za odlian uspjeh i uspjean upis na medicinski fakultet, platiti trokove odlaska, na had. Interesuje me da li u obavljanjem hada s poklonjenim sredstvima izvriti svoju obavezu u pogledu petog islamskog arta, ili e to biti samo nafila, a da u, kad imadnem imetak koji lino zaradim, ponovo biti duna ii na had?
Odgovor: Dozvoljeno je s imetkom koji se dobije kao poklon obaviti had, bilo da se radi o farzu ili nafili. S obzirom da si ti punoljetna, a da, vjerovatno, do sada nisi obavila had, to e za tebe biti had koji je farz. Treba da to tako tretira i zanijeti i time e tvoja obaveza izvrenja pete islamske dunosti biti izvrena. I, na kraju, elim da estitam tvom amidi na brizi i lijepo odabranom poklonu, a tebi preporuujem da se iskoristi prilikom da za njega i nas u Novim horizontima, prilikom putovanja, upuuje najljepe dove Allahu, d..
Stranica 367 od 416
Pitanje:
Zatraila sam od svoga mua da prisustvuje mome poroaju. On je to odbio pod izgovorom da je grijeh da vidi moje stidno mjesto. Citirao mi je i nekoliko hadisa. Meni je njegov hladnokrvan odnos prema mom zahtjevu teko pao. Zar nisam kao majka dostojna da on bude pored mene u poroajnim mukama? Smatram da je on kao moj mu bio duan da prisustvuje tom inu, poto sam to od njega traila. Pa to je i njegovo dijete! Jesam li u pravu?
Odgovor: Razumijem to si malo ili puno ljuta na svoga mua. Meutim, ja bih, ipak, preporuio da ima razumijevanja prema njemu. Moda ga je strah, ali mu je neugodno da to prizna. Osim toga, on ne moe imati osjeaje prema djetetu kao ti, i ne moe podnijeti muke i napore koje ti moe podnijeti, jer on je otac, a ti si majka. Nije bez razloga u islamu propisano da dijete ima tri puta veu obavezu prema majci u odnosu na oca. Uz spomenuto, treba da zna da, iako je muu dozvoljeno da prisustvuje poroaju, ipak mu to nije dunost, osim ako nema ko drugi da supruzi bude na usluzi. Isto tako, njegov izgovor hadisima da je njemu grijeh prisustvovati ne stoji, jer svi ti hadisi su slabi. Vjerodostojni hadisi govore suprotno. Istina je da se Poslanik, s.a.v.s, kupao s nekim svojim suprugama uzimajui vodu iz iste posude. Tako se od Aie, majke pravovjernih, r.a, prenosi da je kazala: Kupali smo se ja i Allahov Poslanik, a bili smo dunupi, iz jedne posude, koja je bila izmeu nas. On bi bre vodu uzimao, a ja sam mu govorila: Ostavi i meni, ostavi i meni. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-hajd, br. 485) Mejmuna, majka pravovjernih, r.a, kae: Donijela sam Allahovom Poslaniku, s.a.v.s, vodu da se okupa od dunupluka. Oprao je ake dva ili tri puta, zatim je zagrabio rukama vodu iz posude, polio svoj spolni organ i oprao ga lijevom rukom. Potom je lijevu ruku dobro istrao o zemlju. Zatim je uzeo abdest, onako kako on uzima abdest za namaz, zatim je tri pregrti (vode) salio na svoju glavu. Potom je oprao ostali dio tijela. Nakon toga se pomakao s mjesta na kom je bio i oprao noge. Potom sam mu donijela pekir i on ga nije uzeo. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-hajd, br. 476) Prema tome, pravdanje tvoga mua hadisima ne stoji. Treba biti otvoren i supruzi kazati pravi razlog, a ona treba da ima razumijevanja ako suprug ne moe da prisustvuje njenom poroaju. Lino bih preporuio muevima da prisustvuju poroajima svojih supruga. Smatram da bi njihovo prisustvo imalo pozitivan uticaj i na njih i na njihove supruge. To bi bio vid podrke suprugama, a muevi bi mogli osjetiti barem hiljaditi ili milioniti dio muka kroz koje prolaze majke dok raaju dijete. Tako bi imali vie panje prema svojim majkama, kao i prema svojim suprugama. Majke bi se, u naem drutvu, lake izborile za beneficirani radni sta i skraeno radno vrijeme, to ja iskreno elim da iniciram kao ideju, jer to majke zasluuju.
Stranica 368 od 416
Pitanje:
Udruio sam se sa svojim zetom u izgradnji ribnjaka. Ja sam uloio novana sredstva, a on rad. Dogovorili smo se da on meni, na ime mojih ulaganja, svakog mjeseca isplauje tri stotine maraka u narednih pet godina, a nakon pet godina da imam pravo povui glavnicu, tj, novac koji sam uloio. Reeno mi je da ovakav nain poslovanja po islamu nije dozvoljen, pa me to zabrinulo. Molim da mi to pitanje pojasnite.
Odgovor: Udruivanje, zajednika ulaganja i partnersko poslovanje izuzetno je pohvalno u islamu. To se jasno oituje iz kudsi-hadisa u kom Poslanik, s.a.v.s, veli da je Allah, d., rekao kako je On trei sa dvojicom koji se udrue, sve dok jedan drugog ne ponu varati (Vidi: Ebu Davud, Sunen, Kitabul-buju, br. 2936) Prema tome, Allahova, d., pomo i podrka su sa onima koji se udruuju u radu tako da je vae udruivanje ispravno i pohvalno. Meutim, ugovor koji ste napravili po erijatu je pogrean i nevaei iz dva razloga: a) investitor je uslovio u ugovoru da njegov kapital bude zatien od bilo kakvog gubitka u svim situacijama, a njegov kapital ima pravo da bude kompenziran samo u sluaju ako ga je osoba kojoj je dat kapital na upravljanje (menader) upotrebljavala suprotno opepriznatim ekonomskim normama ili se prema njemu nemarno odnosila, b) investitor je uslovio tano odreen procenat dobiti, bez obzira na poslovanje, a ispravno bi bilo da se ostvarena dobit dijeli po dogovorenom procentu, a gubitak, na osnovu uloenih sredstava, tako da bi investitor gubio uloeni kapital, a menader posao. Na osnovu prethodno reenog, preporuio bih vam da ugovor redefinirate tako to ete se dogovoriti o procentu podjele zarade (svaki procenat s kojim su obje strane zadovoljne prihvatljiv je), a u sluaju gubitka, investitor gubi uloeni kapital (dio ili u cijelosti), a menader posao (dio ili u cijelosti), a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, ukoliko, nakon takvog poroda, ena, u periodu do etrdeset dana, ima krvarenje. Krvarenje u tom periodu je nifas i ena je duna da slijedi propise u vezi s tim stanjem. Pitanje: Odgovor: Da, to je sluaj kada osoba jezikom tvrdi da je musliman, a u srcu krije svoje nevjerstvo. Dakle, ako je osoba licemjer, kao to je to bio Abdullah ibn Ubejj ibn Selul, voa licemjera (munafika) u Medini u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s. Meutim, treba naglasiti da se prema tim osobama na dunjaluku odnosi onako kako se one javno deklariu. Naime, Poslanik je, s.a.v.s, znao ko je Abdullah ibn Ubejj, ali se prema njemu odnosio onako kako se on predstavljao. Otuda mu je, ak, i denaza klanjana. Moe li osoba koja jezikom izgovara ehadet La ilahe illallah Muhammedun resulullah biti kafir? Da li ena koja rodi na carski rez ima nifas?
Stranica 369 od 416
Pitanje:
Imam export-import preduzee. Trudim se da poslujem po principima islama. Interesuje me da li investitor moe uslovljavati koju robu u ja kao menader uvoziti i izvoziti?
Odgovor: Da, takav uslov je ispravan i ukoliko na njega pristanete duni ste ga ispotovati. Prema tome, investitor ima pravo da prilikom sklapanja investicionog ugovora uslovi da se njegov kapital koristi u odreenu ekonomsku aktivnost od koje se oekuje odreena zarada. Naravno, menader ima pravo da takav uslov prihvati ili odbije, a ako ga prihvati duan ga je ispotovati. Pitanje: Odgovor: Smatram da je bolje ponavljati ezan za mujezinom i prouiti dovu poslije ezana, jer e se tako postii nagrada za dvoje: praenje ezana i dovu, te nagradu za Tehijjetul-mesdid koji e klanjati poslije ezana i dove. Jedino bi u sluaju ezana za poetak dume trebalo prednost dati tehijjetul-mesdidu, jer je praenje hutbe vadib, a ponavljanje ezana za mujezinom sunnet, a vadib ima prednost nad sunnetom u sluaju kolizije. Pitanje: Moj babo je umro za ivota moga dede na kom je bila sva imovina. Kada je dedo umro, reeno mi je da, po erijatu, meni nita ne pripada poto dedo ima ivih sinova i keri, dakle mojih amida i tetki. Da li je to tano? Kada ovjek ue u damiju, dok mujezin ui ezan, da li je bolje ponavljati za mujezinom, ili otpoeti klanjati tehijjetul-mesdid?
Odgovor: Da, tano je da unuad ne nasljeuju ukoliko ostavitelj ima sinova i keri. Meutim, to ne znai da unuad ne dobivaju nita od nasljea. Naime, neka ulema, kao to je Ibn Hazm, smatra da su djed i nena obavezni oporuiti unucima i unukama (iji bi roditelji uestvovali u naslijeu da su ivi) onoliko koliko bi njihov roditelj naslijedio. Ukoliko to dedo i nena ne urade, iz bilo kog razloga, to su duni uraditi nasljednici, s tim da to ne smije prei treinu cjelokupnog naslijea, jer je slovom hadisa zabranjeno da se oporuuje vie od jedne treine. Dokaz za takvo pravno tumaenje su rijei Uzvienog Allaha: Kada neko od vas bude na samrti, ako ostavlja imetak, propisuje vam se, kao obaveza za one koji se Allaha boje, pravedna oporuka roditeljima i blinjima. (El-Bekare, 180) Smatram da je takav stav ispravan jer se moe razumjeti iz spomenutog ajeta, a i u duhu je erijata, jer kakav je grijeh tog djeteta iji je roditelj umro!? Gubljenje naslijea za to dijete bilo bi dodatno iskuenje i neka vrsta kazne koju ono nije zasluilo. Prema tome, preporuka svim dedama i nenama koji imaju unuad bez roditelja da na samrti ostave oporuku i navedu ono to bi njihovi roditelji naslijedili, s tim da to ne bude vie od treine imetka, a da nasljednici, ukoliko takva oporuka ne postoji, postupe kao da postoji. Oporueni dio se dijeli po principu 2:1, muku dva, ensku jedan dio, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 370 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li sam duan davati zekat na novac koji tedim za gradnju kue?
Da, duni ste davati zekat na taj novac ukoliko imate nisab koji trenutno iznosi 1.900 KM, i ako se taj novac nalazi u vaem posjedu jednu hidretsku godinu. Moda ete rei da ukoliko za nekoliko godina ne budete gradili kuu zekat e taj novac pojesti. Upravo zbog toga potrebno je novac aktivirati, dati ga da radi, da se obre. Potrebno ga je uloiti u neki ekonomski projekat, potrebno ga je investirati u neki halal projekat. Ukoliko se ispravno investira novac e se, u normalnim okolnostima umnoavati i zekat ga nee pojesti. U suprotnom, zekat e ga pojesti. To je jedan od razloga to esto upozoravam na greku uvanja novca u jastucima, dakle posjedovanja imetka koji nije aktivan. Ekonomistima bih preporuio da educiraju ljude u pogledu naina i mogunosti investiranja, a imame bih savjetovao da sa hutbi preporue dematlijama da pare investiraju u halal projekte ili u investicione fondove islamskih banki (u BiH Bosna Bank International ima takav fond, a slian mu je i Had fond, u istoj banci). Novac mora biti investiran! To je islamski propis, a muslimani se moraju obrazovati da znaju napraviti i odabrati dobre halal projekte. Pitanje: Odgovor: Trgovanje devizama dozvoljeno je pod sljedeim uslovima: a) da pruzimanje novca bude iz ruke u ruku, stvarno ili statusno, to e rei da nije dozvoljeno da osoba, recimo, urui marke, a da druga kae da e eure koje joj je prodala donijeti kasnije. Pod rijei statusno podrazumijeva se omoguavanje trenutnog raspolaganja novcem, makar novac i ne bio predat iz ruke u ruku, npr. da se kae da su pare tu i tu i da ih moe odmah preuzeti, ili da se napie ek u tom iznosu koji se moe odmah realizirati itd. b) ukoliko se radi o istom novcu uslov je da koliina bude ista. Recimo da neko mijenja papirnate KM za KM koje su u kovanicama, tada oba iznosa moraju biti ista. Za deset papirnatih KM moe se dobiti samo deset KM u kovanicama. Svaka razlika bila bi kamata. c) da ugovor o razmjeni ne podrazumjeva odgaanje preuzimanja, bilo jednog ili oba iznosa, d) da kupoprodaja ne sadri neki uslov kojim se stie pravo izbora, ili pravo odgaanja jednog ili oba iznosa, e) da trgovanje novcem nema za cilj ostvarivanje monopola ili neeg drugog to je tetno za pojedinca ili drutvenu zajednicu. Prema tome, ukoliko su prethodni uslovi ispunjeni, trgovanje novcem, tj, zamjena deviza je kao i svaka druga halal trgovina. Pitanje: Odgovor: Ja ne znam da postoji pravna norma u tom pogledu. Na osnovu opih pravila preporuio bih suprunicima da se dogovore, bilo da se sloe o nekom imenu, bilo da kau da, recimo, mukoj djeci ime nadijeva babo, a enskoj majka. Isto tako, osevapili biste se kada bi roditelji tu ast dali dedi ili neni, ako su ivi, ili pak osobi koju vole i potuju, kao to je mjesni imam, itd. Ukoliko se, pak, ne mogu dogovoriti, rjeenje je da svoje prijedloge napiu na papir i primjene princip izvlaenja. Koje ime bude izvueno to ime bit e i odabrano. Ko ima vee pravo da nadjene djetetu ime, babo ili majka? Da li je dozvoljeno trgovati devizama?
Stranica 371 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li e stanovnici Denneta, mislim na mukarce, imati bradu?
Prije svega, smatram da su ovo i slina pitanja beskorisna ili da od njih ima vrlo malo koristi. Zbog toga ih treba izbjegavati i ne treba se njima baviti. Poslanik, s.a.v.s, jasno je zabranio zapitkivanja. (Vidi poglavlje u Buharijinom Sahihu pod naslovom Babu ma jukrehu min kile ve kale.) Naime, poznavanje tog pitanja na dunjaluku ne moe nam donijeti bilo kakvu korist, bavljenje njime je moda beskorisno gubljenje vremena, to je grijeh, a na ahiretu o tome neemo biti pitani. Uprkos svemu tome, injenica je da su muslimani takva pitanja postavljali u prolosti, a to, kako vidimo, rade i u sadanjosti. Iz hadisa moemo razumjeti da e ljudi u Dennetu biti mladi, u svojim tridesetim godinama, bez dlaka po tijelu i bez brade. Muaz b. Debel prenosi da je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Dennetlije e ui u Dennet bez dlaka po tijelu i bez brade, s podvuenom surmom, u svojoj tridesetoj ili trideset treoj godini. (Tirmizi, Sunen, Sifatul-Denneti, br. 2468) U hadiskim zbirkama ima jo slinih hadisa. S druge strane, hadisi koji govore da e Adem, a.s, imati bradu, jer je nije imao na dunjaluku, ili da e Ibrahim, a.s, imati bradu, da je Alejshisselam, s.a.v.s, vidio na Miradu Haruna, a.s, s bradom do pojasa, da e Musa, a.s, imati bradu do prsa itd, svi ti hadisi imaju mahana koje mogu biti razlogom da se ne prihvate kao dokaz o ovom pitanju, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Da, brak je ispravan ukoliko nema stalnih ili privremenih branih smetnji, ukoliko obje strane u brak ulaze dobrovoljno, ukoliko to potvrde svjedoci, ili se to razglasi i, ukoliko, po miljenju nekih pravnika, staratelj djevojke da dozvolu za taj brak. Dakle, nije nuno za ispravnost braka da bude zaveden u nekom registru, ali se to preporuuje. tavie, ja to u dananje vrijeme smatram obaveznim, zbog toga to se ljudi slabo dre date rijei, malo je potenja i masovno se kre prava drugih. Registriranje braka spreava suprunike da izbjegavaju svoje obaveze i odgovornost i onda je lake sudskim putem traiti da izvravaju obaveze u skladu sa branim ugovorom. Otuda preporuujem svima da se, uz erijatsko sklapanje braka, obavezno vjenaju i u opini. Pitanje: Odgovor: Rad je propisan i muku i ensku. To je ibadet ukoliko ovjek radi ono to je dozvoljeno (halal) i tim radom eli postii Allahovo, d., zadovoljstvo. Meutim, treba znati da, kako se muko i ensko razlikuju fiziki, njihove uloge u poslu i aktivnostima, takoer, treba da se razlikuju. Postoje odreeni poslovi koje jedino ensko moe uraditi, a to su poslovi u vezi s majinstvom itd, a postoje i muki poslovi. Dakle, u tom pogledu treba slijediti prirodne zakone. Smatram da bi bilo prirodnije da radi u butiku za ene, nego za mukarce. U butiku za mukarce e, sigurno, prije biti izloena neugodnostima, a moda i grijesima, nego to e to doivjeti u butiku za ene. Na osnovu prethodnog, preporuio bih ti, s obzirom da, kako kae u pismu, taj rad ti je jedini izvor egzistencije, trai sebi odgovarajui posao, a u meuvremenu da se trudi da ne ini grijehe kojima u trenutnom poslu moe biti izloena u pogledu osamljivanja itd. Da li mi je kao ensku haram raditi u butiku muke konfekcije? Da li je, u ovo nae vrijeme, ispravan brak koji nije registriran na sudu?
Stranica 372 od 416
Pitanje: Odgovor:
Ima li kakve razlike izmeu namaza ene i mukarca?
Iako muslimanski pravnici navode neke razlike, treba naglasiti da za to nema tekstualnog dokaza. Tekstualni dokazi govore da mukarac i ena jednako, u istoj formi, klanjaju namaz. Poslanik, s.a.v.s, jasno je kazao: Klanjajte kako mene vidite da klanjam. (Buhari, SahihulBuhari, Kitabul-ezan, br. 595) Tumaenja pravnika koji u tome prave razliku imaju za cilj da u ene, u odreenim poloajima na namazu, budu bolje pokrivena stidna mjesta. Meutim, ukoliko je ena obuena tako da joj odjea pokriva sva stidna mjesta i uz to ta odjea nije tijesna i providna, ena treba klanjati kao i mukarac. Namaz i njemu slini ibadeti obavljaju se onako kako je to inio Poslanik, s.a.v.s, i ne moe se, u pogledu tih ibadeta, koristiti logika. Naravno, ukoliko bi, iz opravdanih razloga, neki poloaj u namazu dovodio do otkrivanja stidnog mjesta ili njegova ocrtavanja, tada bi bilo dozvoljeno uiniti dodatni pokret kako bi se to sprijeilo, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Radim u prodavnici brze hrane u kojoj se izmeu ostalog prodaju svinjske kobasice. Zatraio sam od vlasnika da me oslobodi prodaje jela sa svinjetinom i on je pristao, ali uz umanjenje plate od deset posto. Da li da pristanem na takav angaman?
Odgovor: Muslimanu je, pored upotrebe u ishrani, zabranjeno (haram) i trgovanje svinjetinom. Poslanik, s.a.v.s, jasno je to istakao u hadisu: Allah i njegov Poslanik, uistinu, zabranili su trgovanje alkoholom, strvinom, svinjama i kipovima. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-buju, br. 2082) Predlaem ti da pristane na ponudu vlasnika, dok ne nae posao u kojem nee imati problema te prirode. Pitanje: Vlasnik sam nekoliko prodavnica koje prodaju nakit. Iznenadio sam se kad mi je jedan muterija kazao da kao musliman ne smijem prodavati figurice od zlata i srebra. To bi moju trgovinu jako pogodilo, jer te figurice jako dobro idu. Molim za pojanjenje.
Odgovor: Da, tano je da je tebi kao muslimanu zabranjeno prodavati figurice, tj. male kipove, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao u vjerodostojnom hadisu: Allah i njegov Poslanik, uistinu, zabranili su trgovanje alkoholom, strvinom, svinjama i kipovima. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-buju, br. 2082) S obzirom da su te figurice, koje su u obliku ljudi i drugih ivih bia, ustvari, mali kipovi o kojima govori ovaj hadis, zabrana je sasvim jasna. Pitanje: Odgovor: im nastupi podnevsko vrijeme ene mogu petkom klanjati podne-namaz i ne moraju ekati da se klanja duma-namaz u damijama. ene nisu obavezne klanjati duma-namaz, iako mogu. Prema tome, ako nisu na dumi, podne mogu klanjati im nastupi namasko vrijeme. Da li ene koje ne idu klanjati duma-namaz u damiju mogu klanjati podne im uju ezan za dumu ili moraju saekati oko pola sata, pa tek onda klanjati?
Stranica 373 od 416
Pitanje:
U svjetlu sve eih napisa u novinama o ubistvima iz milosra, a koje najee ine osobe medicinske struke, elim da pitam da li je takvo ubistvo dozvoljeno i moemo li smatrati osobu koja ubije, u namjeri da nekome prekrati bolesnike muke, milosrdnom?
Odgovor: ivot je poklon koji je Uzvieni Allah podario ovjeku. Zbog te injenice musliman je duan da uva ivot i da taj emanet, to povjerenje, ne iznevjeri. Nezakonito ugroavanje ljudskog ivota veliki je grijeh. Uzvieni Allah kae: Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim: ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onog ko na Zemlji nered ne ini kao da je sve ljude poubijao. A ako neko bude uzrok da se neiji ivot sauva, kao da je svim ljudima ivot sauvao. (El-Maide, 32) Kako je zabranjeno ugroziti tui, zabranjeno je ugroziti i vlastiti ivot: I nemojte sebi ivot oduzimati. Allah je, uistinu, prema vama milostiv. (En-Nisa, 29) I udjeljujte na Allahovom putu i nemojte se svojim rukama bacati u propast. (El-Bekare, 195) Poslanik, s.a.v.s, najotrije je zabranio svojim sljedbenicima da sebi uzimaju ivot. Za takve je pripremljena strana kazna u Dehennemu u kom e zauvijek nad sobom ponavljati in samoubistva koji su poinili na dunjaluku. Poslanik, s.a.v.s, pripovijedajui je rekao: U narodu koji je ivio prije vas bio je ovjek sav u ranama. Izgubio je nadu (u ozdravljenje), uzeo no i njime zasjekao ruku. Pustio je da krv tee do smrti. Na to je Allah Uzvieni rekao: Moj rob je uzrokovao da Mi doe i ja sam mu haramio Dennet. (Buhari, Sahihul-Buhari, Ehadisulenbija, br. 3204) Prenosi se, takoer, da se neki ovjek hrabro borio na Hajberu i poginuo. Kada je Poslanik, s.a.v.s, o tome obavijeten, rekao je da je on Dehennemlija. Ashabi su se iznenadili. Potom su saznali da je on bio teko ranjen i da se nije mogao strpiti ve se probo svojom sabljom i umro. (Buhari, Sahihul-Buhari, El-Dihadu ves-sijer, br. 2683) Iz prethodno reenog razumijemo da uzrokovanje smrti bolesniku (aktivna eutanazija), bez obzira od koje vrste bolesti bolovao i bez obzira na procjenu ljekara da mu nema lijeka, islam zabranjuje. Ta zabrana se odnosi na ljekara, porodicu bolesnog, pa i na samog bolesnika, jer ovjek nije vlasnik svog ivota, nije ga sebi dao, pa ga nema pravo ni uzeti, niti traiti od drugog da mu ivot uzme. (Jedino je dozvoljeno da ovjek moli Allaha, d., da mu uzme ivot ako je to bolje za njega.) Poinalac takvog djela je ubica s predumiljajem, ili samoubica, jer ubistvo nije dozvoljeno, osim u tano propisanim situacijama. To se jasno razumije iz rijei Poslanikovih, s.a.v.s: Nije dozvoljeno ubiti muslimana osim u tri sluaja: ivot za ivot, bludnika i bludnicu koji su okusili brani ivot, muslimana koji je ostavio vjeru i napustio zajednicu. (Buhari, SahihulBuhari, Kitabud-dijat br. 6370) Takozvano ubistvo iz milosti ne spada u bilo koji od ta tri sluaja. Prema tome, osoba koja izvri takozvano ubistvo iz milosra, pa ak kad bi to bilo na zahtjev samog bolesnika, ne smatra se milosrdnom osobom, nego se tretira kao ubica s predumiljajem. Ne moe takva osoba biti milostivija od Onoga koji je ivot dao. Ljudi su duni uloiti maksimalan trud i znanje u lijeenju bolesnih, a pitanje ivota i izljeenja duni su da prepuste Vlasniku ivota, Allahu, d..
Stranica 374 od 416
Pitanje: Odgovor:
Molim da mi objasnite erijatski stav u pogledu aktivne eutanazije ako se radi o osobi koja boluje od smrtonosne zarazne bolesti koja je prenosiva?
Pod aktivnom eutanazijom podrazumijevamo davanje osobi nekog sredstva koje je ubija bilo da je u vidu injekcije, tablete, gasa itd. To nije dozvoljeno, makar se radilo o osobi koja boluje od prenosive smrtonosne bolesti. Meutim, dunost je takvu osobu izolovati iz drutva na nain koji e biti efikasan da se sprijei irenje bolesti, a koji e, u isto vrijeme, tititi ljudsku ast i dostojanstvo. Poznato pravno pravilo glasi: Zabranjeno je tetu initi (prouzrokovati), a isto tako i uinjenu tetu tetom odvraati (naknaditi dati, odmazditi, odstranjivati). (Medelle i ahkjami erije, str. 9, br. 19.) To pravilo zasnovano je na hadisu: Nema nanoenja tete, niti uzvraanja tetom. (Ibn Made, Sunen, Kitabul-ahkam, br. 2331) I u situaciji kada neku osobu moramo izolovati, duni smo to uraditi na nain kojim e biti zatien njen ljudski dignitet i dostojanstvo, jer ovjek, bez obzira kakvu bolest boluje ne prestaje biti ljudsko bie. Ljudsko tijelo ima hurmet za ivota i nakon smrti i taj hurmet nije dozvoljeno skrnaviti. Naravno, bolesti nisu prenosive na isti nain i svaku treba tretirati na nain koji je efikasan u prevenciji njena irenja. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Bjei od osobe koja ima elefantijazis kao to bjei od lava. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabut-tibb) Ukoliko je neophodan karantin to je dozvoljeno. Karantin je propisan u islamu kada za tim postoji potreba. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: Kada ujete da u nekom mjestu ima kuge, nemojte u njega ulaziti, a ako se pojavi dok ste u njemu nemojte iz njega izlaziti. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabut-tibb br. 5287) Pitanje: Odgovor: to se tie skidanja bolesnika s aparata za disanje to je dozvoljeno jedino u sluaju da ljekari utvrde da je dolo do smrti mozga, jer se, na osnovu iskustva, zna da u tom sluaju nema anse da se bolesnik osvijesti. Sve dok mozak funkcionie postoji ansa da se svijest povrati, pa bi se, prema tome, skidanje s aparata smatralo ubistvom s predumiljajem i takav status bi taj postupak imao na dunjaluku i ahiretu, a Allah, d., najbolje zna. Interesuje me mogu li se osobe koje teko pate, a koje boluju od neizljeive bolesti, skinuti sa aparata za disanje?
Stranica 375 od 416
Pitanje:
U naem selu umrloj osobi hoda napie neke odgovore na papir i taj papir stavi na prsa kad je spuste u kabur, da joj se nau pri ruci kada dou meleki da je ispituju. Zar ne bi bilo bolje staviti mushaf, jer Kuran je vredniji od tih odgovora?
Odgovor: Gdje nema prave vjere tu ima praznovjerja. To su rijei koje ja esto ponavljam. Naalost, na naim prostorima jo uvijek, uprkos injenici da, hvala Allahu, d., imamo svakim danom sve vie visoko obrazovanih imama, ima efendija koje slabo poznaju odreene propise, ili, pak, nemaju dovoljno hrabrosti da se u svojim dematima uhvate ukotac s praznovjerjima koja su prerasla u obiaj, a ponegdje poprimila i svojstvo islamskog propisa. Naravno, stavljanje tih papira i odgovora je pogreka. To nema nikakve veze s islamom. To nije propisano Kuranom, nije bilo u praksi Poslanikovoj, s.a.v.s, niti je to prakticirao neko od prvih odabranih generacija muslimana. Umjesto pisanja odgovora ispravno je ljude poduavati da, ukoliko budu ivjeli i prakticirali islam za svoga ivota, ukoliko budu dobri vjernici, ukoliko budu mumini, Allah, d.., e im dati sposobnost da daju vrst i taan odgovor kada meleki dou da ih ispituju u kaburu, nakon njihove smrti. Uzvieni Allah ne kri data obeanja, a On kae: Allah e vjernike postojanom rijeju uvrstiti i na ovom i na onom svijetu, a nevjernike e u zabludi ostaviti. Allah radi ta hoe. (Ibrahim, 27) to se, pak, stavljanja mushafa u kabur tie, to bi bila dodatna greka, moda vea od prethodne. Naime, konsenzus islamske uleme kae da je dunost muslimanu da uva mushaf od izlaganja bilo kojoj vrsti ponienja i degradiranja. Otuda je zabranjeno s mushafom, pa ak i s jednim ajetom ili Allahovim, d.., imenom, napisanim na papiru i tome slino, ui na prljavo mjesto, staviti mushaf pod glavu umjesto jastuka, staviti ga na mjesto na koje se sjeda ili po kom se hoda itd. Nema sumnje da raspadanjem ljudskog tijela u kaburu to mjesto postaje neisto tako da ne dolikuje da se mushaf stavlja u kabur. To nije propisano islamom. Neka mushaf bude u rukama vjernika, njihovim srcima, neka ga pretoe, za ivota, u svojim djelima i neka ga ostave u naslijee svojoj djeci i unucima. Nema potrebe da ga u kabur nose sa sobom.
Stranica 376 od 416
Pitanje:
Komija mi je duan hiljadu maraka. On to ne negira, ali osjeam da s vraanjem odugovlai, vjerovatno s namjerom da ja to zaboravim ili mu halalim. Te moje sumnje su se poveale kada je ove godine otiao na had. Mene sad kopka pretpostavka da e on potpuno zaboraviti na dug s obzirom da je obavio had, a hoda nam je vazio kako osoba koja obavi had, kui se vraa ista od grijeha kao kad ju je majka rodila. Imam li ja pravo insistirati na vraanju duga od mog komije hadije, ili je taj dug s njega spao obavljanjem hada?
Odgovor: Tano je da se osoba koja obavi had po propisu, a da pri tom ne uini neki grijeh ili prestup, naravno uz uslov da na had ode s ispravnim nijetom i da joj, had bude primljen kod Allaha, d., vraa kui ista od grijeha kao to je bila kad ju je majka rodila. Poslanik, s.a.v.s, kae: Ko obavi had radi Allaha, a da pri tom ne uini neto to je intimno izmeu mua i ene i ne uradi neki grijeh ili prestup, vratit e se (ist od grijeha) kao to je bio kada ga je majka rodila. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-had, br. 1424) Osobi kojoj had bude primljen bivaju oproteni mali grijesi, kao i veliki za koje se pokajala (tevbeti-nesuh uinila), ako je tevba primljena, a bit e, ina-Allah, primljena ako su uslovi za tevbu ispunjeni. Meutim, od grijeha za koje se nija pokajala, kao i obaveza koje ima, bilo prema ljudima ili Allahu, d., ona nije osloboena. Poslanik, s.a.v.s, je rekao: ehidu e biti oproten svaki grijeh osim duga. (Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-imare, br. 3498) Prema tome, ako ehidu koji je ivot dao dug nee biti oproten, (mada Allah, d., moe na ahiretu za ehida dug vratiti, kao u sluaju dunika koji je imao namjeru, ali ga je u vraanju duga smrt omela) sigurno nee ni hadiji, koji je, odlazei na had, iao na najljepe dunjaluko putovanje, jer ta rtva ne moe se mjeriti sa rtvom ehida. Nadam se da e ti hadija ubrzo dug vratiti, a i ti nemoj biti lijen dug traiti. Traenjem duga ti e ga pomoi protiv ejtana koji mu doaptava da s vraanjem odugovlai. udno je da hadija od tebe nije traio dozvolu da ide na had, jer propis je, a to je u nas prilino poznato, da dunik moe ii na had tek nakon to dobije dozvolu od zajmodavca. Ukoliko je hadijin had primljen dug e ti ina-Allah biti prije vraen, jer jedan od znakova da je had primljen jeste da osoba poslije hada bude bolja u prakticiranju islama, pa prema tome bolja i aurnija u vraanju duga. I na kraju, podsjetio bih hadiju dunika, kao i sve dunike, pa i one koji se namjeravaju zaduiti, da je izuzetno znaajno zajam uzimati s iskrenom namjerom da se ta pozajmica vrati, jer je Poslanik, s.a.v.s, rekao: Ko uzme imetak ljudi s namjerom da ga vrati, Allah e za njega vratiti, a ko ga uzme s namjerom da ga uniti, Allah e njega unititi. Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-istikrad ve edaid-dujun vel-hadri vet-teflis, br. 2212)
Stranica 377 od 416
Pitanje: Odgovor:
Moja rodica, nakon to je saznala da boluje od raka, prestala uzimati lijekove, jer joj, kako kae, nema lijeka. Da li je njen postupak ispravan?
Koliko je meni poznato, islam ui da je jedina neizljeiva bolest starost, tj. smrt. Poslanik, s.a.v.s, je na upit beduina, koji su bili doli kod njega sa svih strana, hoe li se lijeiti odgovorio: Lijeite se! Allah, uistinu nije dao bolest, a da za nju nije dao lijek, osim za starost. (Ebu Davud, Sunen, Kitabut-tibb, br. 3357) To potvruje i hadis: Allah nije spustio neku bolest, a da sa njom nije spustio lijek. (Ahmed, Musned, Babul-muksirine mines-sahabe, br. 4106) Prema tome, uvijek postoji mogunost izljeenja, osim od starosti. Meutim, bolesnik, po miljenju veine islamskih uenjaka, nije duan da se lijei, dakle nije mu lijeenje stroga dunost u smislu da e, ako se ne lijei, time poiniti grijeh. To se razumije iz dogaaja u vezi s jednom enom koja je imala padavicu i koja se tom prilikom otkrivala pa je zamolila Poslanika, s.a.v.s, da za nju proui dovu za izljeenje. Poslanik, s.a.v.s, joj je dao izbor: da se strpi u bolesti i da time zaradi Dennet ili da za nju proui dovu i da, Allahovom, d., voljom, izlijeena bude. Ona je odabrala strpljenje, ali je zamolila da on proui dovu da ona ne otkriva svoje tijelo kada joj doe napad. Poslanik, s.a.v.s, prouio je dovu i ona se vie nije otkrivala. (Vidi: Sahihul-Buhari, Kitabul-merda, br. 5220) Isto tako, prenosi se da su mnogi ashabi i tabiini odabrali da se ne lijee, poput Ubejja ibn Kaba, r.a, Ebu Zerra, r.a, itd. Nije zabiljeeno da ih je neko zbog toga korio. (Vidi: Ibn Tejmije, El-Fetava el-kubra, 4/260) Dodue, ima uenjaka, poput Ebu Hamida el-Gazalija koji smatra da nije uvijek izostavljanje lijeenja bolje, tako da je u Ihjau napisao poglavlje pod naslovom Odgovor onima koji kau da je ostavljanje lijeenja bolje u svim situacijama. Iako veina uenjaka smatra da lijeenje nije obavezno, a neki da je to izborno, smatram da je lijeenje obavezno u granicama ovjekovih mogunosti, jer Poslanik, s.a.v.s, se lijeio, on je lijeenje preporuio i kazao da za svaku bolest ima lijek osim starosti, tj. smrti, a on je na najbolji uzor po slovu Kurana. Prema tome, svako je duan da se lijei u granicama svojih mogunosti, pa i osoba koja boluje od neke bolesti za koju se smatra da je neizljeiva, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: elim se oeniti s djevojkom ija su oba roditelja preselila na ahiret. Ona ima dva djeda i puno amida i daida. Da li treba sve njih pitati za dozvolu da se ona uda za mene i kako u postupiti ako neko od njih ne pristane?
Odgovor: Po miljenju veine islamskih uenjaka, izuzimajui hanefije, dozvola staratelja (velija) smatra se uslovom za ispravnost branog ugovora. Drim da je ta dozvola izuzetno bitna za uspjeh budue brane zajednice te zbog toga preporuujem da se, u svim normalnim okolnostima, ta dozvola dobije. U konkretnom sluaju ti e pitati samo babinog babu. Njegova dozvola je dovoljna.
Stranica 378 od 416
Pitanje:
U naoj zemlji imamo nekoliko muftija i svi su mukarci. Uz to, koliko mi je poznato, u Rijasetu islamske zajednice nema nijedne ene. Sve to mi lii na diskriminaciju ena u Islamskoj zajednici. Da li je to u skladu sa uenjima islama?
Odgovor: Da, tano je da u Rijasetu nema nijedne ene, meutim to nije, koliko je meni poznato, rezultat nekog nastojanja diskvalificiranja ena, nego odraz opeg stanja u Islamskoj zajednici u pogledu uea ena u njenim organima. Dodue, ena ima u Saboru islamske zajednice i u pojedinim medlisima, ali, sigurno, to nije dovoljno da bi interesi ena u Islamskoj zajednici bili adekvatno zastupljeni i tretirani. Zbog toga, koristei se ovom prilikom, elim da predloim Rijasetu da raspie konkurs i izabere, za poetak, jednu enu koja e imati status muftije za ene. Ona bi bila lan Rijaseta i imala zadatak da zastupa interese ena i, naravno, da pomae enama pri rjeavanja pitanja koja se njih tiu. Siguran sam da ena enu bolje razumije, kao i da bolje moe razumjeti takozvana enska pitanja. Pretpostavljam da e biti onih kod kojih e ovaj prijedlog naii na otpor. Meutim, ja ih podsjeam na rijei Uzvienog Allaha: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima, trae da se ine dobra djela a od nevaljalih odvraaju... (Et-Tevba, 71) i podsjeam ih na Aiu, r.a, majku pravovjernih, koja je, u duhu citiranog ajeta, bila veliki poznavalac islamskog prava i muftija svoga vremena, nareivala dobro, odvraala od zla i poduavala vjeri muslimane i muslimanke. Isto tako, iz iskustva znam, a to se moe vidjeti i iz klasinih djela islamskog prava, da su pravni teoretiari, s obzirom da su bili u velikoj veini mukarci, neka pitanja rijeili u korist mukarca, a nautrb prava i interesa ena. Siguran sam, da je ena, eventualno, imala vie udjela u pravnom teoretisanju, da bi se tumaenja nekih pitanja uveliko razlikovala. Naravno, ena u tom pogledu, kao i u drugim opedrutvenim korisnim aktivnostima treba dati svoj doprinos u skladu s Allahovim, d., opim zakonima, vodei rauna o prioritetima, a meu najznaajnije prioritete za enu ubraja se raanje i odgoj djece, te briga za ouvanje integriteta i opstojnosti porodice. Pitanje: Naruivala sam robu preko kataloga, ali sam izbjegla da je platim. Sve to deavalo se u vremenu kad nisam prakticirala islam. Sada kada sam se vratila islamu eljela sam da vratim taj dug. Otila sam u kompaniju i izrazila svoju elju. Meutim, oni me nisu nali u kompjuteru, tako da mi nisu nita kazali. Da li su oni tom svojom utnjom meni halalili ili sam ja jo uvijek njima duna vratiti spomenuti dug?
Odgovor: S obzirom da zna da si tim kompanijama duna, smatram da si obavezna da im dug vrati, uprkos tome to on nije vie registriran u njihovom registru. Njihova utanja nije oprost, posebno to se ne radi o vlasniku, nego o slubeniku koji nema pravo da ti oprosti. Ukoliko bi dobila eksplicitan odogovor da ti kompanija prata, od osobe koja je ovlatena za takve odluke, to bi bilo validno.
Stranica 379 od 416
Pitanje: Odgovor:
Poznato mi je da se za vrijeme hutbe ne smije priati. Meutim, da li je dozvoljeno slati SMS poruke?
Stroga dunost je sluanje hutbe. Svaka aktivnost koja se s tim kosi zabranjena je. To razumijemo iz Poslanikovih, s.a.v.s, hadisa: Imam Ahmed prenosi od Alije, r.a, da je Allahov Poslanik, s.a.v.s, takoer, rekao: Kada nastupi petak ejtani svojim zastavama zabavljaju ljude na njihovim pijacama, dok meleki stoje na damijskim vratima registrirajui ljude po redu, onako kako dolaze, sve dok se imam ne pojavi. Ko se priblii imamu pa uti ili saslua i ne uradi neto to ne prilii, imat e dvije nagrade, a ko bude daleko, pa uti ili saslua i ne uradi neto to ne prilii, imat e jednu nagradu. Ko se priblii imamu pa uradi neto to ne prilii, ne uti ili ne saslua, imat e dvije kazne, a ko bude daleko pa uradi neto to ne prilii, ne uti ili ne saslua, imat e jednu kaznu. Ko kae tako je, taj je priao, a ko pria, njemu nema dume. (Ahmed, Musned, sened deseterice obveseljenih Dennetom, br. 681) Isto tako Poslanik, s.a.v.s, veli: Ko se igra kameniima uradio je neto to ne prilii (duma-namazu). (Ibn Made, Sunen, Ikametus-salati ves-sunnetu fiha, br. 1015) Prema tome, zabranjeno je slati i itati SMS poruke za vrijeme hutbe, a ko to uradi dovodi u pitanje ispravnost svoje dume. Pitanje: Odgovor: Da, moe, pod uslovom da oglas bude u novinama koje tite integritet ene kao muslimanke, da u oglasu ne bude neto to je grijeh i da ono to se oglasi bude istinito. Ja bih preporuio svima da uloe napore kako bi se neudate ene udale. To je odgovornost svih muslimana, cjelokupne nae zajednice. Novi horizonti pruaju mogunost oglaavanja, to je konkretna pomo. Sredovjena sam udovica. ivim moralnim ivotom i eljela bih nai mua. Mogu li tu svoju elju oglasiti u novinama?
Stranica 380 od 416
Pitanje:
Moja kolegica se esto hvali porijeklom svoje porodice. Mene to ponekad vrijea, jer izgleda kao da je moje porijeklo manje vrijedno. Molim, da mi odgovorite da li postupak moje kolegice ima potporu u erijatu?
Odgovor: Postupak tvoje kolegice nije neto novo, niti usamljeno. Mnogi ljudi se ponose svojim porijeklom. tavie, mnogi muslimani to smatraju normalnim i opravdanim. Taj stav podupiru ajetom u kom Allah, d., kae kako je ljude jedne iznad drugih u stepenima uzdigao: Mi im dajemo sve to je potrebno za ivot na ovom svijetu i mi jedne nad drugima uzdiemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge sluili. (Ez-Zuhruf, 32) Isto tako podrku trae u hadisima poslanika Muhammeda, s.a.v.s, u kojima istie kako ga je Allah, d., odabrao iz najboljeg plemena, najboljeg ogranka tog plemena, najbolje porodice... (Vidi: Muslim, Sahihu Muslim, Kitabul-fadail, br. 4221) Meutim, uprkos spomenutim argumentima smatram da je isticanje toga to je neko iz te i te familije ili plemena dahilijetsko ponaanje. Prethodni ajet ne znai da neki ljudi imaju prednost nad drugima zbog svog porijekla, nego znai da je Allah, d., dao ljudima razliite sposobnosti i afinitete, tako da slue jedni drugima. Allah, d., dao je da ljudi budu razliiti da bi jedni druge sluili i da bi se upoznavali, a ne da bi se svojim porijeklom hvalisali, a najbolji su oni koji se Allaha, d., boje, tj. koji dobra djela ine i grijeha se klone. Uzvieni Allah, kae: O ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznavali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji se najbolje grijeha uva. Allah, uistinu, sve zna i nije mu skriveno nita. (El-Hudurat, 13) to se pak spomenutog hadisa tie, on ne moe posluiti kao dokaz u tom pravcu, jer Poslanik, s.a.v.s, istie vrijednost zajednice kao cjeline a sebe spominje kao odabranika, ne u smislu da je on dobar zbog pripadnosti toj zajednici, nego da je odabran iz te zajednice zato to je bio najbolji. Dakle, hvalisanje svojim porijeklom nije utemeljeno na erijatskim dokazima, pa, prema tome, nije ni u duhu erijata. Pitanje: Odgovor: Da, takav nain iznajmljivanja zemlje je dozvoljen. Bitno je da dogovor u startu bude jasan i precizan, tako da ne moe dovesti do razmimoilaenja i konflikta. Pitanje: Osoba koju poznajem, sredovjene ivotne dobi, klanjala je istihara-namaz vie puta u vezi svoje udaje. Poto nita nije usnila, zamolila me da za nju klanjam. Da li je ispravno da to uinim? U mom kraju ljudi daju drugima njive na planini da ih kose. Prevoz sijena plaaju zajedniki, a sijeno dijele napola. Da li je to dozvoljeno po erijatu?
Odgovor: Istihara-namaz klanja se s ciljem da nam Allah, d., omili ono to nam je najbolje, tako da naa odluka o nekom pitanju bude ispravna, odnosno najbolja i najkorisnija, kako za na dunjaluk, tako i za ahiret. Prema tome, pogreno je oekivati da se u snu ukae ili da nam san otkrije ta je za nas bolje, mada se san moe usniti i u njemu biti neki iaret. Dakle, istihara se klanja sve dok postoji nedoumica i dok se ovjek ne moe odluiti u situaciji kada ima mugunost izbora. Nije propisano da se istihara klanja za drugog, ali nekog drugog (ivu osobu) moemo zamoliti da za nas moli Allaha, d., da nam da ono to je najbolje. Prema tome, od druge osobe, posebno ako ini dobra djela, lijepo je traiti da za nas moli Allaha, d., jer On dobrim ljudima usliava dove, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 381 od 416
Pitanje:
Mu me nagovara da stavim nikab. Ja se na to jo nisam odluila. Mui me to to mi stalno govori da je meni haram to me izdrava, a ja ga u tome ne sluam. Da li je moj mu u pravu?
Odgovor: Vi ste duni da jedno drugo savjetujete i potpomaete. Uzvueni Allah veli: A vjernici i vjernice su prijatelji jedni drugima: trae da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraaju i namaz obavljaju i zekat daju i Allahu i Poslaniku Njegovu se pokoravaju. To su oni kojima e se Allah sigurno smilovati. Allah je, doista, silan i mudar. (Et-Tevbe, 71) To njegovo insistiranje shvati kao savjet. Meutim, on nema pravo da te na noenje nikaba silom natjera. To treba da bude tvoj vlastiti izbor, jer islamski uenjaci, u pogledu obaveznosti nikaba, nemaju jedinstven stav. Po miljenju koje smatram da je utemeljenije, noenje nikaba, u osnovi, nije stroga dunost. To moe biti dunost u posebnim okolnostima. to se, pak, izdravanja tie, ti na to ima pravo poto si njegova zakonita supruga. Njegova obaveza izdravanja e prestati ukoliko se razvedete i priek (iddet) istekne. U svakom sluaju, ja bih vam preporuio da zbog razilaenja u tom pitanju sebi na pravite problem, jer u vezi s tim problem nisu pravile ni istaknute prve generacije muslimana. Pitanje: Odgovor: Ne, tu, ina-Allah, nema grijeha, pod uslovom da taj dan ne pretvori u praznik za koji e vezati neku vrstu ibadeta. Naravno, preporuio bih da se ti i supruga zahvalite Allahu, d., na blagodati braka koju imate i da nastojite da vam svaki dan u toku godine bude ispunjen lijepim odnosom i brigom jedno za drugo. Pitanje: Odgovor: Nema sumnje da je grean ako im ini nepravdu, tako to ih tjera da rade neije poslove. Odgovorna osoba mora biti pravedna prema svima, tako to e pravedno rasporediti posao i jednako traiti da svako svoj dio posla uradi. Ako ef nekom povlauje zato to je iz neke ugledne porodice, ili mu je u krvnom srodstvu itd, on se smatra nepravednim i snosi odgovornost za nainjenu nepravdu. Pravda je temelj islama. Zbog toga je sudiji obavezno da strane u parnici stavi na isto mjesto makar se radilo o kralju i njegovom slugi. Uzvieni Allah, kae: Allah vam zapovijeda da odgovorne slube onima koji su ih dostojni povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite. Uistinu je divan Allahov savjet. A Allah doista sve uje. (EnNisa, 58) ef na mom radilitu nejednako se odnosi prema radnicima. Neke tjera da vie rade, a prema nekima je blag i nemaran. Je li on zbog toga grean? Mogu li eni dati poklon za nau godinjicu braka i da li sam grijean ako to uradim?
Stranica 382 od 416
Pitanje:
Dok sam uzimao abdest nestalo je vode. Voda je dola nakon desetak minuta i ja sam samo dovrio abdest ne perui one dijelove koje sam bio ve oprao. Da li sam ispravno postupio?
Odgovor: Pretpostavljam da se za tih deset minuta abdestska voda na tvom tijelu osuila, a mnogi uenjaci to smatraju prekidom koji remeti propisani redoslijed pri uzimanju abdesta. Da je ta pauza bila kraa, ili da ste bili zauzeti pranjem neke prljavtine sa tijela, ili pak da ste ekali da voda doe kako biste nastavili uzimati abdest, ne radei neki drugi posao, tada prekid ne bi smetao. Namaz koji ste klanjali treba da obnovite, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Dunost je ta mjesta odravati istim. Zbog toga je propisano da se poslije velike i male nude ta mjesta oiste, kako bi ostaci prljavtine bili uklonjeni. Allah, d., je pohvalio stanovnike Kubaa koji su ta mjesta prali vodom: Allah, uistinu, voli one koji se puno kaju i koji se iste. (ElBekare, 222) Na upit Poslanika, s.a.v.s, ta to stanovnici mjesta Kuba rade kad ih je Allah, d., pohvalio reeno mu je da se peru vodom nakon nude. (Tirmizi, Sunen, Tefsirul-Kuran br. 3025) Prema tome, ako su ta mjesta ista, nema potrebe da se peru prije abdesta. Njihovo pranje je vezano za neistou. elim naglasiti da neki muslimani peru ta mjesta prije abdesta iako je samo vjetar iziao. To nije potrebno jer nije propisano i predstavlja nepotrebno optereenje. Prema tome, ta mjesta treba prati samo u situaciji kada na njima ima neistoe. Pitanje: Ukoliko imam pogrei i klanja, recimo, pet rekata na podne-namazu, a ja zakasnim jedan rekat, da li sam duan nadoknaditi taj rekat koji sam zakasnio, iako sam klanjao etiri rekata? Da li je potrebno prije svakog uzimanja abdesta oprati stidna mjesta vodom, podapirati se?
Odgovor: Iako su te situacije rijetke one su ipak mogue. Ja ne znam da u tradiciji postoji presedan za tako neto. Uzimajui u obzir injenicu da si klanjao etiri rekata, koliko podne-namaz ima, smatram da je ispravno da preda selam i zavri namaz s imamom. Ako bi klanjao dodatni rekat to bi, moda, moglo da se tretira kao namjerno dodavanje rekata, a namjerno dodavanje rekata kvari namaz.
Stranica 383 od 416
Pitanje:
Dogovorio sam da mi obuar napravi cipele i odmah sam to platio. Kolega me zbog toga kritikovao, govorei da je to kamata, s obzirom da sam majstoru platio prije nego sam cipele dobio. Naime, on tvrdi da prilikom trgovine treba da se roba plati kada se preuzme. Da li je on u pravu?
Odgovor: Ne, on nije u pravu! Ugovor koji si sklopio s obuarem naziva se bejul-istisna. Taj ugovor podrazumijeva izradu odreenog proizvoda, gradnju kue i tome slino. On je ispravan ukoliko je cijena definirana, kao i svojstva i osobine gradnje ili proizvoda. Naruilac moe taj proizvod platiti odmah ili prilikom preuzimanja robe. Ukoliko proizvod nije od zlata ili srebra plaanje se moe odloiti i za kasnije, ako su se ugovorne strane tako dogovorile. U vezi s tom vrstom ugovora bitno je da se preciziraju pitanja koja e sprijeiti eventualni nesporazum, kao to su, u konkretnom sluaju, kvalitet cipela, veliina, datum izrade itd. Ukoliko majstor ne ispotuje dogovoreno, ima pravo da ugovor jednostrano raskine, ili da zahtjeva da se dogovoreno ispotuje. Pitanje: Interesuje me da li ja kao ena, kada vozim auto, trebam da iziem i stojei saekam da proe denaza ili je dovoljno da auto ugasim i saekam da denaza proe?
Odgovor: Islamski propis je da svako, bio muko ili ensko, stojei isprati denazu i ustane kada povorka sa denazom naie. Taj propis vai i kada umrla osoba nije u islamu. Dokaz za to je Poslanikov, s.a.v.s, postupak. On je jednom prilikom ustao kada je naila posmrtna povorka jednog idova. Neki ashab mu je stavio primjedbu rekavi da je umrla osoba idov, na to je on s dozom ukora tom ashabu odgovorio: A zar nije ljudsko bie?! (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-denaiz, br. 1229) Prema tome, preporuio bih ti da primijeni Poslanikovu, s.a.v.s, praksu i da, kad god susretne denazu ili posmrtnu povorku stane, iskljui auto, izie iz auta i stojei saeka da povorka proe. Pitanje: Moj mu je direktor jednog preduzea. S obzirom na funkciju koju obnaa esto ga zovu na ruak, veeru itd. To ine samo zato to je direktor. Da li je njemu halal odazivati se na te pozive, jer da nije na toj funkciji niko od tih ljudi ne bi ga zvao?
Odgovor: Ukoliko tvoj mu: a) ne jede i ne pije ono to je muslimanu zabranjeno, b) za njegovim stolom nema alkohola, c) ne dogovara se o neem to je grijeh, i, d) ukoliko taj poziv nema za cilj postizanja neeg to je protivpravno odnosno grijeh, tada nema smetnje da se odazove. Inae, islamski propis je da, kada ovjek preuzme funkciju od javnog interesa, kao to je sudstvo, uprava nad javnom ustanovom itd, ne prima poklone i tome slino, osim od osoba od kojih je poklone dobivao prije dolaska na funkciju. Ta zabrana ima za cilj spreavanje korupcije i ouvanje neutralnosti i pravednosti.
Stranica 384 od 416
Pitanje:
Imam osjeaj da se u Evropi samo muslimani bore za ouvanje morala i aktivno rade na spreavanju bluda i prostitucije. Zar blud i prostitucija nisu problem svih ljudi koji ive na evropskom kontinentu?
Odgovor: Da, to je problem svih nas. Poznato je svakom da nered koji se desi na Zemlji ima daleko ire implikacije i prelazi lokalni karakter, a blud i prostitucija predstavljaju izuzetno opasan vid nereda, jer uzrokuju uruavanje i nestanak porodice - osnovne elije svakog drutva, uzrokuje razvode brakova, svae, mrnju meu ljudima, krenja mnogih vidova ljudskih prava, prije svega prava djeteta da ima roditeljski dom, rodbinu, nasljedstvo itd. Sve to vodi ka unitenju i nestanku zajednice i drutva. Meutim, pogreno bi bilo kazati da se samo muslimani bore protiv tih poasti. Znam dosta nemuslimana koji su vrlo aktivni na tom polju. Takoer, mnoge organizacije u naoj zemlji a i u Evropi aktivno su ukljuene u borbu protiv bluda i prostitucije. Ponekad se ini da su muslimani jedini na sceni zbog toga to su oni, objektivno gledano, najaktivniji, najrezolutniji i rekao bih, ipak, najprincipijelniji. To je rezultat jasnoe fundamentalnih osnova u Objavi na koje se oslanja taj njihov rad. Kuran, Allahova, d., posljednja objava ovjeanstvu i sunnet Njegova Poslanika Muhammeda, s.a.v.s, jasni su i precizni i nude dunjaluka i ahiretska rjeenja za problem bluda i prostitucije. Blud i prostitucija su veliki grijesi za koje je islam, i na ovom svijetu propisao najtee kazne, a prije kazni propisao i sve potrebne mjere i ukazao na puteve uvanja i zatite od tih zala. Ta djela su nespojiva s islamom i islamskim konceptom ivota, tako da su muslimani u borbi protiv bluda i prostitucije najaktivniji, jer su najsvjesniji posljedica, kako dunjalukih tako i ahiretskih. Naravno, smatram izuzetno vanim da se svi, koji su svjesni problema bluda i prostitucije u jednom drutvu, udrue u djelovanju kako bi putem edukacije i zakonodavstva preventivno zatvorili puteve tom velikom zlu koje razara i unitava svaku zajednicu, svako drutvo. Velika carstva su propala zbog bluda i prostitucije. Veliki narodi i drave danas hrle u propast i samounitenje njihovom legalizacijom. Evropski muslimani su spremni jer imaju moralni kredibilitet i vrst oslonac, a to je i njihova dunost, da pomognu evropskim narodima kako bi opstali i spasili se sigurnog unitenja. Muslimani to mogu, jer jo uvijek batine islamski moral, prirodni Allahov, d., zakon, koji je u stanju da promijeni ljude. Nadam se da e napori svjesnih muslimana i svjesnih nemuslimana uspjeti da sauvaju velike evropske i druge narode od unitenja. Pozivam ih da udrue svoje napore, kako bi lake uspjeli u tom velikom zadatku. Lijek i rjeenje je u moralu koji je na Uzvieni Stvoritelj propisao. Ljudi ne moraju biti muslimani, ali moraju ivjeti u skladu s tim prirodnim zakonima ako ele sreu, rahatluk i opstanak na Zemlji. Porodica mora dobiti glavno mjesto u drutvu, majka mora biti na nivou koji zasluuje, blud i prostitucija silom zakona moraju prei u ilegalu, inae bijela kuga, te bolesti poput side, a moda i uareno kamenje s neba, unitit e velike narode i civilizacije, onako kako se, inae, deavalo kad god se nemoral javno poeo initi u nekom drutvu. Poslanik, s.a.v.s, kako pripovijeda Abdullah ibn Omer, r.a, rekao je da e u vremenu kad se nemoral pone javno raditi pojaviti i proiriti kuga i bolesti koje nisu bile u prethodnim generacijama. (Vidi: Ibn Made, Sunen, Kitabul-fiten, br. 4009)
Stranica 385 od 416
Pitanje: Odgovor:
uo sam da oi mogu poiniti blud. Da li je to tano?
Muslimanu i muslimanki zabranjeno je gledati ono to je grijeh ili raditi ono to vodi u grijeh. Tako je zabranjeno da mukarac gleda enu kojoj nije mahrem, dakle s kojom bi mogao stupiti u brak. Prvi pogled je dozvoljen, ali ve drugi, odnosno dulje gledanje nije. Uzvieni Allah, d., kae: Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim. To im je bolje, jer Allah, uistinu, zna ono to oni rade. A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode brigu o stidnim mjestima svojim... (En-Nur, 30-31) Dakle, kako je zabranjeno naslaivanje spolnim organima (intimni odnos) meu onima koji nisu zakoniti suprunici (I oni koji svoje spolne organe uvaju osim od ena svojih... (El-Mu'minun, 5-6), tako je zabranjeno naslaivanje oima. Oi blud ine, jezik blud ini, ruke blud ine, noge blud ine, a spolni organ to sve posvjedoi ili zanijee, kae Poslanik, s.a.v.s. (Ahmed, Musned, br. 8488) Razlog zabrane pogleda je u injenici da je pogled Iblisova strelica i da moe biti prvi korak ka nemoralu, a Uzvieni Allah zabranjuje pribliavanje bludu na bilo koji nain: I ne pribliavajte se bludu, jer to je razvrat i ruan put (El-Isra, 32) I, na kraju, moja poruka muslimanima i muslimankama, prije svega mladima, je da obaraju poglede, da se na to navikavaju. To e njihova srca ouvati, njihov iman ojaati, njihov moral ustabiliti i to e biti sigurna prepreka koja e ih spreavati da odu u blud koji unesreuje ljude i na dunjaluku i ahiretu.
Stranica 386 od 416
Pitanje:
Glumaki par Suljo i Haso priaju viceve u kojima govore kako muslimani ine blud sa suprugama svojih komija i to predstavljaju kao neto normalno. Da li je ta poast kod nas, uistinu, tako proirena?
Odgovor: Prije svega, elim da kaem da je to svjesna la na muslimane. To je najcrnji vid ovinizma zapakovan u vidu ale i viceva koje mrzitelji muslimana plasiraju u razliitim formama. Uvijek su, nekako, muslimani predmet ismijavanja, i kada to zasluuju i kada ne zasluuju. Naravno, s obzirom da su mnogi muslimani loi muslimani, da mnogi nose muslimanska imena a od islama u svojim srcima i svojoj praksi nemaju nita, ta pojava nije mimoila ni muslimanske sredine. Sapunice i mnogi tv i radioprogrami pokvarili su muslimane, tako da su mnogi od njih izgubili moral i stid, pa su se odali bludu, ak i sa svojim blinjim, a u blinje se ubraja i komiluk. Meutim, treba znati da to ne rade dobri muslimani, muslimani koji su moralni, poteni, estiti, koji ive islam u praksi. Oni znaju kako je blud teak grijeh i sa stranim posljedicama, a posebno blud sa suprugom svoga komije. Oni vjeruju da je istina ono to je Poslanik, s.a.v.s, kazao, a on je, kada je jednom prilikom upitan o najveem grijehu, prvo spomenuo irk, potom ubistvo svoga djeteta iz straha od siromatva, a odmah iza toga spomenuo blud sa suprugom svoga komije. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Tefsirul-Kuran, br. 4117) Prema tome, kako se musliman uva da Allahu, d., ne pripie druga, kako ne bi ubio svoje dijete bojei se siromatva, isto tako ne bi uino ni zinaluk sa suprugom svoga komije. Za muslimana blud je gnusan in, in koji srozava ovjekovo dostojanstvo i ljudskost, a blud sa suprugom svoga komije je, uz to, izdaja povjerenja, rekao bih veleizdaja, jer od komije se oekuje da bude zatita i pomo, a ne neko ko e unititi brak i porodicu i posijati mrnju koju blud zasigurno donosi. Prema tome, ako tih pojava meu muslimanima ima, ako se neki muslimani tako ponaaju u svom komiliku, treba znati da su to izuzetno loi muslimani, veliki grenici koji vrlo esto nisu dostojni da nose muslimansko ime. Oni predstavljaju margine muslimanske zajednice i nije pravedno da zbog njih cijela zajednica bude predmet ismijavanja. Naravno, cilj tog ismijavanja nije samo puka ala. Njegov cilj je, izmeu ostalog, irenje nemorala meu muslimanima. ejtanu i njegovim pomonicima meu ljudima smeta to se muslimani ne prostituiu i ne kurvaju, pa ulau maksimalne napore da ih pokvare. Molim Allaha, d., da muslimani sauvaju svoj moral, svoju ednost i potenje i da tako budu svijetao primjer ljudskoj zajednici koja se gui u moru nemorala to e je neminovno odvesti u provaliju, ukoliko na vrijeme ne uoi opasnost u kojoj se nalazi. Molim Ga da sauva i nemuslimane od bluda, prostitucije, homoseksualizma, droge i alkoholizma, jer posljedice tih grijeha e neminovno zahvatiti i one koji se nisu ogrijeili. Uzvieni Allah kae: uvajte se fitneta (nereda) koji nee pogoditi samo one meu vama koji su nasilje poinili. (El-Enfal, 25) Ta injenica svima postaje jasna kada ode zubaru pa se pita da li je prije njega bila osoba sa sidom, kad se pita da li u okrunju u kom radi i u kom se kree ima neko sa drugim venerinim bolestima, da li mu kada vozi u susret dolazi alkoholizirana ili drogirana osoba? To su teka pitanja s kojima se svi susreemo, a odgovor i rjeenje problema sadran je u islamskom moralu. Jedino primjenom tog morala moemo da se spasimo i ivimo u miru i sigurnosti.
Stranica 387 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li se zabranom bluda i prostitucije uskrauju ljudska prava na slobodu izbora osobama koje to ele?
Ne postoje neograniena ljudska prava. Neija prava prestaju tamo gdje prava drugog poinju biti ugroena. Blud i prostitucija su nezakoniti, prije svega, zbog toga to ugroavaju prava drugih, bilo da se to odnosi na pravo na ivot, imovinu, ast, vjeru ili potomstvo. Nemogue je navesti sva prava koja blud i prostitucija ugroavaju, s toga u navesti samo prava koja bivaju uskraena djetetu koje se rodi nakon bludne radnje. Naime, dijete ima pravo da ima roditelje koji su u braku, kako bi bilo: a) roeno zdravo, b) odgajano u porodinoj atmosferi koja je prirodna hebitacija za dijete, c) okrueno potrebnom majinom brigom i njegom koja se, prije svega, ogleda u dojenju u trajanju od 24 mjeseca, d) uz roditelje koji e djetetu pruati potrebnu ljubav, panju i izdravanje, e) poznato ko su mu roditelji kako bi ostvarilo materijalna prava u obliku izdravanja i nasljedstva, f) upoznato s tim ko mu je rodbina kako bi moglo ostvarivati prirodnu potrebu odravanja rodbinskih veza i izbjei rodoskrnavljenje prilikom sklapanja braka, g) u prilici da ostvari putem svoga porijekla i druga prava u drutvu. Bludom i prostitucijom sve to biva ugroeno, a i vie od toga. Zamislite dijete koje ne zna ko su mu roditelji, koje nikada nee osjetiti roditeljsku ljubav, roditeljsku panju, majin osmijeh, zagrljaj i krilo, majin uzdah, koje nee naslijediti svoje roditelje, koje nee nikada uzeti za ruku svoga dedu i nenu, koje nee imati brau i sestre, dajde, dajdinice, amide i tetke. Tom djetetu je uinjen veliki zloin i, po meni, teko je nai zloin koji je tei i nehumaniji. Zbog stravinog zloina koji su poinili oni koji su rodili djecu na bludan nain, predlaem djeci, ija su prava na taj nain uskraena, da se organiziraju i da se bore protiv zakona koji otvaraju puteve bludu i prostituciji. Oni imaju najvee pravo da se bore protiv takvih zakona i oni se za tu vrstu djeijih prava najbolje mogu boriti, jer su na svojoj koi osjetili i osjeaju svu teinu njihova krenja. Blud i prostitucija su izvor i nain prenoenja side, tripera, sifilisa i ostalih venerinih bolesti. U naoj zemlji se istina o tome skriva. Ljudi to skrivaju sami od sebe, jer se bluda ne mogu kutarisati, pa se samo zavaravaju. Meutim, svima treba da bude jasno da su sva velika carstva, sve velike imperije tokom histurije nestale kada su njima ovladali blud, prostitucija i homoseksualizam. Allah, d., unitava narode i civilizacije u kojima to zavlada i u kojima se nemoral javno ini.
Stranica 388 od 416
Pitanje: Odgovor:
U nekim zemljama istospolnim zajednicama ozakonjeno je usvajanje djece. Da li to ima pravno uporite i da li je takav zakon odriv s pravne take gledita?
Ako pravno uporite znai pravdu, a trebalo bi da znai, tada moemo sa sigurnou kazati da to nema pravno uporite, pa makar to usvojio i odobrio parlament neke zemlje. Ako neko kae da je parlamentarna odluka jedino mjerilo ta je legalno a ta nije, treba mu kazati da bi, u tom sluaju, odluke njemakog parlamenta koje je donosio u vrijeme Hitlera bile pravno valjane i da bi, shodno tome, sve to je Hitler uradio bilo pravno utemeljeno, a nije tako. Zato davanje siroadi istospolnim zajednicama nema pravno uporite? Nema zbog toga jer se njime kre temeljna prava djeteta. Naime, dijete ima prirodno pravo: a) da ivi i bude odgajano u porodinoj atmosferi, atmosferi u kojoj se moe roditi dijete, i to je za njega prirodno stanite, b) da mu majku nadomjesti neko sa slinim psihofizikim osobinama, jer samo neko ko ima takve osobine djelimino moe nadoknaditi majku, d) da mu oca nadomjesti neko ko ima sline psihofizike osobine, jer samo neko ko ima takve osobine djelimino moe nadoknaditi oca. Prema tome, samo ona zajednica koja moe roditi dijete je prirodno mjesto za njega. Svaka druga je neprirodna. Davanje maloljetne djece u perverzne i neprirodne zajednice znai najstraniji vid nasilja prema toj djeci. Zbog toga pretpostavljam da e jednoga dana djeca koja su dodijeljena istospolnim zajednicama podizati optunice protiv svojih drava koje su to ozakonile i osoba koje su to svojim potpisom odobrile. Zakon koji dozvoljava tu vrstu zloina usvojen je u nekim evropskim zemljama. Kako trenutno omjer snaga stoji, ini se da e veina zemalja imati takvu legislativu u bliskoj budunosti. Postojei demokratski sistem koji ne vodi rauna o pravdi ve se oslanja na broj glasova, omoguava da se ozakoni svaka nepravda ili zloin. Uprkos injenici da je zakon o davanju siroadi istospolnim zajednicama na usvajanje proao demokratsku proceduru, za mene je on pravno neodriv, jer nije utemeljen na prirodnim zakonima koji vladaju na Zemlji, jer nije pravedan. Njime se ini nasilje prema djetetu, a nasilje nema pravo ozakoniti nijedan parlament. Istospolni brak znai krenje prirodnog zakona, znai unitenje ljudskog roda, jer uskrauje reprodukciju, remeti prirodna prava u pogledu nasljedstva i srodstva, a da ne govorimo o moralnoj degradaciji ovjeka kao humanog bia, bolestima koje generira i prenosi i Allahovoj, d., srdbi koju na sebe zaziva. Kako je istospolni brak zloin protiv ovjeka i njegove humanosti, davanje nevinog djeteta u takve zajednice je, sigurno, jo vei zloin.
Stranica 389 od 416
Pitanje: Odgovor:
Zar nije kamenovanje bludnika po erijatu preotra kazna?
Ne, apsolutno nije, ako znamo sve posljedice po drutvo koje blud i prostitucija donose. Pogledajte koliki je procenat ubistava kojima su uzrok blud i prostitucija, pogledajte koliko je razvoda brakova time uzrokovano, koliko je djece kojima je uinjen najvei zloin jer su siroad iako imaju roditelje, koliko je preneseno razliitih bolesti od kojih su neke smrtonosne itd. Zar osobe koje to zlo rade, bez grinje savjesti i bez brige za svoje drutvo i zajednicu, zasluuju manju kaznu?! Naravno, da ne zasluuju. Oni koji se bave bludom i prostitucijom za takav propis mogu da kau da je nehuman. Oni sebi mogu izglasati zakon koji, ne samo da ih ne kanjava, nego ih nagrauje i daje im drutvena priznanja. Neka im je tako, ali neka znaju da e doivjeti dunjaluka i ahiretska ponienja, pa makar ih za ivota ne stigla propisana kazna Stvoritelja nebesa i Zemlje Allaha, d.. Onima koji se bave bludom i prostitucijom preporuujem pokajanje i branu zajednicu, a za one koji su se tih zala sauvali molim Allaha, d., da im podari svako dobro na dunjaluku i ahiretu i da im ojaa sabur pred izazovima onih koji blud i prostituciju promoviraju. Pitanje: Odgovor: Po miljenju veine islamskih uenjaka on ima tretman bluda. (Vidi: Muhammed ibn Ahmed, ElKavanin el-fikhijje, str. 355, Ibn Kudame, El-Mugni, 8/187, E-irazi, El-Muhezzeb, 2/268.) Da li se u erijatu homoseksualizam tretira kao blud?
Stranica 390 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li je savremeni odnos drutva prema eni prirodan i pravedan?
Ne, nikako. On nije prirodan. On je strano nepravedan prema eni. Savremena drutva su enu toliko opteretila da ona nema vremena da radi ono to je njeno prirodno pravo i za to ima prirodni nagon i instikt, a to je da raa djecu, da ih doji dvije godine i da im prui majinsku ljubav. U tom domenu je odnos drutva prema eni najvie neprirodan i u tom domenu se najvie kre prava ene. Umjesto da joj omogui to prirodno pravo, drutvo je eni nametnulo osmosatno radno vrijeme kao i mukarcu, trai od nje da ima karijeru kao i mukarac, da mukarce zabavlja svojim golim tijelom u barovima, birtijama, nonim klubovima, zabavama itd, jednom rijeju da bude roba iroke potronje koju svako moe kupiti. Ta drutva postala su slijepa u pogledu prava ene kao majke i supruge, naroito nakon to je trgovina enskim tijelom postala najprofitabilniji posao. Trgovina enama vidljiva je na svakom mjestu, poevi od pornografskih asopisa, reklama, izbora za miss, manekenstva, do javnih kua i pijaca za ene. ena je prisiljena da se prodaje na ulici izlaui svoje tijelo na ovaj ili onaj nain, kroz ovu ili onu modu. To slijepo drutvo ne shvaa da je najvaniji i ujedno najtei posao u drutvu roditi dijete i odgojiti ga da bude mentalno i fiziki zdravo. To moe uiniti samo zdrava majka koja je daleko od psihofizikih stresova, daleko od alkohola, bluda, prostitucije, koja se na vrijeme udala i ivi u skladnom branom ivotu. Taj skladan brani ivot danas eni je uskraen i to je velika nepravda. Koliko su ta drutva slijepa najbolje vidimo po priznanjima koja udjeljuju. Ko sve dobiva drutvena priznanja? U veini sluajeva, priznanja dobivaju oni koji, uglavnom, svojim radom ne doprinose drutvu nita dobro, ve naprotiv, vrlo esto daju doprinos njegovu uruavanju, poevi od glumaca i pjevaa koji promoviu alkohol, brakolomstvo, blud i prostituciju, anarhiju i nemoral, do sportaa koji svojim radom ne donose drutvu bilo kakvu korist itd. Koliko je majki zbog toga to su rodile dvoje, troje, etvero ili vie djece dobilo neko drutveno priznanje? Gdje ene koje raaju, u takozvanim naprednim drutvima, imaju skraeno radno vrijeme ili beneficirani radni sta, iako tvrdim da su raanje i odgoj najtei i najodgovorniji zadaci u svakom drutvu i to moe uraditi samo majka? Umjesto nagrade ene uglavnom bivaju kanjene novim pravima i dodatnim obavezama, pa gdje je tu pravda?! Pitanje: Odgovor: Nema sumnje da je to veliki grijeh, ali taj gnusni in nema tretman bluda u pogledu dunjaluke kazne. U tome se slau svi uenjaci, kao to se slau u tome da je tazir legislativom dozvoljeno odrediti kaznu poiniocu koja e ga od tog grijeha odvraati. U pogledu pitanja ta uraditi sa ivotinjom ako se njeno meso jede, uenjaci nemaju jedinstven stav. Smatram da je najbolje rjeenje ivotinju prodati. Da li se odnos ovjeka sa ivotinjom tretira kao blud i ta se radi sa tom ivotinjom?
Stranica 391 od 416
Pitanje:
Posjeta Amine Wadud Sarajevu, ene koja je u crkvi predvodila duma-namaz kao imam, i njeno uestvovanje u radu javnog foruma izazvali su mnoge kontraverze. Posebno su izraena negodovanja to je ona bila gost Fakulteta islamskih nauka, nae najvee islamske institucije, i to joj je pruena prilika da promovira svoje ideje koje vrijeaju muslimane. Da li su takva negodovanja opravdana?
Odgovor: Na poetku treba istai da je Amina Wadud predvodei duma-namaz kao imam postupila suprotno konsenzusu islamskih uenjaka tako da su svi koji poznaju islam njen postupak okarakterisali pogrenim i kao takav odbacili. to se pak negodovanja tie, matram da prema svim stranama treba imati razumijevanja, kako prema Amini, tako i prema FIN-u, a i prema kritiarima. ini mi se da, ipak, ponajvie razumijevanja treba imati za sestru Aminu i njeno pogreno razumijevanje nekih islamskih propisa. Naime, koliko sam mogao dokuiti iz razgovora i diskusija s njom njeni postupci i ponekad pogrena shvaanja islama imaju svoje uzroke i pozadinu: a) Njen otac je bio svetenik. Odgajana je u okrilju kranskog uenja u kom je ovjek jako puno involviran u inovaciju, izmjene i svojevoljnu interpretaciju vjere. Imajui u vidu da je ona prihvatila islam, da jo uvijek nije dovoljno upoznala njegova uenja, da ne poznaje islamsko pravo (fikh) niti njegovu metodologiju (usuli-fikh), a koje, kako je kazala ima, ina-Allah, namjeru izuavati, normalno je da ona o propisima islama ponekad razmilja s kranskim bekgraundom i misli da se u islamu sve moe slobodno mijenjati kao to krani rade u kranstvu. Mijeanje mukaraca i ena na molitvi je za nju, s takvim bekgraundom, sasvim normalno, a in da ena klanja dumu kao imam najvei vid jednakosti mukarca i ene pred njhovim Stvoriteljem. Nadati se, a mi emo za nju uiti dovu, da e joj Allah, d., otvoriti vidike da upozna uenja islama i ispravi greke koje je, tragajui za istinom, poinila ili ini. Vidite, nije lahko promijeniti shvaanja i razumijevanja koja su u neiji razum uklesana u njegovoj mladosti, jer uenje u mladosti je kao klesanje u kamenu. Meutim, to je, ipak, mogue. Malkolm X je, kada je primio islam, imao daleko nastranija vjerovanja i, rekao bih, daleko pogreniju interpretaciju islama nego sestra Amina. Meutim, kada je upoznao uenja islama u njemu je dolo do velike promjene i on je ta pogrena razumijevanja i interpretacije napustio. Raduje me, da je sestra Amina, koliko sam mogao dokuiti, a to sam uo i od jedne osobe koja je bolje poznaje, iskreno, s ubjeenjem prihvatila islam. Molim Allaha, d., da je uvrsti, da joj pomogne da se odri u iskuenjima u kojima se nala nakon to je pristala da klanja dumu kao imam, jer ini mi se da neki, koji su mnogo jai od nje, pokuavaju da od nje naprave igraku koju e iskoristiti za postizanje svojih interesa uperenih protiv islama i muslimana. b) Amina je razvedena, majka petero djece o kojoj se sama brine, odgaja ih i koluje. Vjerovatno su je brana iskuenja i tekoe kroz koje je kao supruga i majka prolazila odveli u neku vrstu ekstremnog feminizma koji u svemu eli izjednaiti mukarce i ene. Naravno, to je po islamu pogreno, jer muko i ensko nemaju istovjetnu psihofiziku grau, tako da njihovo izjednaavanje u svakom pogledu ne bi bila pravda. Po uenju islama, izjednaavanje nejednakih je nepravda, a ono to je nepravda nije islamski. Islam nas ui da ena u nekim pitanjima ima prednost, a u nekima mukarac i da je mukarac, u konanici, za deredu ispred. Nadam se, i molim Allaha, d., da sestri Amini podari estitog supruga koji e joj pruiti potrebnu panju, onakvu kakvu je Allah, d., propisao, a Poslanik, s.a.v.s, posebno istakao rekavi: Najbolji meu vama su oni koji su najbolji prema svojim suprugama. Kada takvog supruga Amina bude imala, njen ekstremni feminizam e, ina-Allah, prei u normalni doputeni. c) Amina je, koliko sam mogao dokuiti, islam primila preko sufijskih krugova koji snovima pridaju veliku panju i za koje su snovi na stepenu Allahove, d., objave, tako da je i ona neke svoje snove protumaila u smislu da je Boiji izaslanik koji ima zadatak da se bori da ena bude
ravnopravna sa mukarcem, pa prema tome da ima, ne samo pravo, nego obavezu da klanja dumu kao imam. Nadam se da e ona jednog dana shvatiti da snovi nisu objava, da oni mogu biti istina, ali da mogu biti i ejtanski, lani i neistiniti. d) Kao to vrlo esto biva, posebno sa enama, njenu iskrenu elju za promocijom Allahove, d., pravde meu spolovima, veliku elju da istakne injenicu da su pred Allahom, d., mukarac i ena ravnopravni, neko je iskoristio i nagovorio je da tu pravdu interpretira tamo gdje muko i ensko, po Allahovim, d. zakonima, nisu s istim zaduenjima i obavezama duma-namazu. Moda je ona ta nagovaranja i pritiske presnila pa je to pomoglo da donese tu pogrenu odluku. Mukarcima je duma obavezna, enama nije, jer islam je komplementaran i vodi rauna o svim aspektima ljudskog ivota. Mora neko petkom ostati kod kue, mora neko djecu uvati, brinuti se o mjestu na kom ovjek nalazi svoj smiraj itd. Zamislite kako bi bilo da petkom mukarci i ene dolaze na dumu s djecom? Tako neto je propisano za bajram-namaz koji se klanja na musallama, ne u damijama, tako da mogu prisustvovati ene koje u tom trenutku ne mogu klanjati, a galama djeija na otvorenom nee ometati hutbu, koju, ionako nije obavezno sluati. ini mi se da je zbog neznanja i prevelike elje da na svakom mjestu istakne ravnopravnost ene s mukarcem sestra Amina pala u zamku i poinila greku, koju e, inaAllah, jednoga dana ispraviti, onako kako je Malkolm X, nakon odlaska na had, ispravio svoje vjerovanje da su bijelci avoli. e) I, na kraju, njenom postupku ne treba pridavati velike dimenzije. Islamski svijet je to shvatio kao provokaciju, moda vie onih koji su to sve organizirali, nezinu. Takvih provokacija je, tokom historije, bilo i prije i nije ona prva ena koja je pokuala da klanja dumu mukarcima. to se, pak, tie negodovanja zbog toga to je FIN ugostio Aminu i pruio joj priliku da promovira svoje ideje koje, kako b reeno, vrijeaju muslimane, za takva reagovanja treba imati razumijevanja i pohvaliti ljubomoru koja se za islam time iskazuje, ali smatram da je takvo razmiljanje pogreno, posebno u ovo nae vrijeme. Musliman se ne treba bojati dijaloga. Naprotiv, on treba da dijalog promovira i za dijalog se zalae. Dijalog treba da obuhvati sve, kako muslimane tako i nemuslimane. Ako je muslimanima nareeno da sa nemuslimanima raspravljaju na najljepi nain (Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su na pravom putu. En-Nahl, 125), zar to isto ili, pak, vee pravo nemaju muslimani koji se meusobno u neemu razilaze? Ako je FIN najvea islamska obrazovna institucija, ima li onda iko pozvaniji da organizira takve rasprave? Sigurno je da nema. Fakultet islamskih nauka, s obzirom na status i renome koji uiva, najpozvaniji je da organizira dijaloke susrete i to je, u krajnjoj liniji, njegova misija. Muslimanima, takoer, dijaloga nikad ne smije biti dosta, jer to je njihova obaveza, a to je i najbolji nain da izvre svoj emanet. estitam FIN-u na izvanrednoj organizaciji foruma i nadam se da e takvih i slinih susreta biti jo vie. I na kraju, molim Allaha, d., da nagradi za iskren nijet sve koje su s ljubomorom reagovali i negodovali. Ja ih razumijem, ali reagovanje u smislu optubi, vrijeanja i proklinjanja je kontraproduktivno. Pogledajte kako je Poslanik, s.a.v.s, reagirao na greke svojih ashaba, kako je reagirao na podmetanja i lane optube neprijatelja islama i licemjera. On ih nije psovao niti proklinjao, a on je najbolji uzor. Ne treba se bojati za islam, jer on ima svoga Zatitnika. Ebu Talib se brinuo za svoje stado, ne za Kabu. Ebrehi, koji je doao da je srui, na njegovo uenje je rekao da Kaba ima svoga Zatitnika, a da njega interesuju njegove deve. Islam je nemogue iskriviti jer ima Kuran, a Kuran je neunitiv, jer ima svoga Zatitnika koji mu je obeao zatitu. Koliko je tokom historije bilo nasrtaja na muslimane i pokuaja da se islam iskrivi? Iako su mnogi muslimani zalutali, iako veina nemuslimana ima pogrenu sliku o islamu, ipak istina islama je tu, ona je ostala, ona je sauvana, ona je u Kuranu i sunnetu i ona sebi kri put ka srcima ljudi u svim dijelovima svijeta. Dakle, nema straha za islam, ali treba imati strah od nepoznavanja islama, prije svega neznanja i nepismenosti muslimana, a problem je i pogreno shvatanje, neznananje i nerazumijevanje islama od strane nemuslimana. Uen musliman, koji prakticira islam, uistinu, danas, kao to je
to bilo uvijek, osjea se superiorno, jer se osjea prirodno, jer ima argumente na svojoj strani. Njegov cilj treba da bude da pomogne ljudima da istinu islama shvate i razumiju, da to dostavlja na najbolji nain, a prijetnje, uvrede, pogrdne rijei i proklinjanje ne predstavljaju najbolji, nego najgori, pa prema tome i kontraproduktivan nain. Pitanje: Na naim prostorima se posljednjih godina puno govori o dinima, sihirima itd. Neki ljudi su od toga napravili veliki biznis, jer mase svijeta dolaze da se kod njih lijee. S druge strane mnogi u to ne vjeruju. Lino sam uo jednog istaknutog profesora islamskih nauka kada kae da su to sve prazne prie. Mogu li dini stvarno djelovati na ovjeka?
Odgovor: to se mene tie nema sumnje da dini mogu djelovati na ovjeka. Uzvieni Allah kae: Oni koji se kamatom bave dii e se kao to e se dii onaj koga je dodirom ejtan izbezumio... (ElBekare, 275) O tome govore brojni vjerodostojni hadisi koje su zabiljeili Buharija, Muslim i drugi. Sve to potvruje i svakodnevna praksa. Oni koji su imali priliku da vide osobe koje su pod dinskim utjecajem, kako za vrijeme lijeenja divno ue Kuran iako ne znaju ni slova arapskog pisma, kako nai Bonjaci priaju japanski ili neki drugi jezik, a u stvarnosti ne znaju ni jedne rijei tog jezika, ne mogu a da ne vjeruju da dini mogu djelovati na ovjeka. Kao to sam siguran da dini mogu djelovati na ovjeka, isto tako siguran sam da oni ne mogu u potpunosti ovladati iskrenim Allahovim, d., robovima. Uzvieni Allah veli: Ti nee imati vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili, od onih zalutalih. (El-Hidr, 42) Nadalje, trenutno djelovanje koje moe svakog zadesiti otklanja se spominjanjem Allaha, d.: Oni koji se Allaha boje, im ih sablazan ejtanska dodirne, sjete se, i odjednom dou sebi. (ElEaraf, 201) Meutim, sve to ne smije spreavati ovjeka da ivi normalnim ivotom, poto mi vjerujemo i znamo da svako od nas ima barem jednog dina koji nas u stopu prati. Poslanik, s.a.v.s veli da svako od nas ima svog dina pratioca (karina) i da ga je i on imao. (Vidi: Muslim, Sahihu Muslim, Sifatul-kijameti vel-denneti ven-nar, br. 5034) Uz preporuku da se o dinima ne pria, jer razgovor o njima njih privlai, preporuujem zatitu koja se ogleda u abdestu, uenju ajeta, poput Ajetul-kursije, te sura El-Felek i En-Nas, zatim dova koje se prenose od Poslanika, s.a.v.s. Uz sve to, vrlo je vano ne initi grijehe, jer svaki grijeh otvara vrata ejtanskom djelovanju na ovjeka, poto ovjekov gard, koji se ogleda u snazi imana i jaini same linosti, u tim momentima slabi. Isto tako, treba znati da on koristi ovjekove slabosti, npr. kad ovjek izgubi kontrolu nad sobom zbog pretjerane srdbe, radosti, gubljenja nade itd. Zbog toga je vrlo vano strpiti se pri prvom udaru neke nevolje, kako Poslanik, s.a.v.s, kae: Strpljenje je pri prvom udaru. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabuldenaiz, br. 1203) Molim Allaha, d., da nas sauva od prokletog ejtana, zlih dina i njihovih djelovanja.
Stranica 394 od 416
Pitanje:
Poznato mi je da po erijatu mu ima pravo da se razvede od ene, kao i to da ena ima pravo traiti sudski razvod. Interesuje me da li druga strana, dakle strana koja nije htjela razvod, ima pravo na neku odtetu s obzirom da razvod donosi materijalnu tetu i duevnu bol?
Odgovor: U islamskom pravu postoji nekoliko pravnih principa koji govore o otklanjanju tete: Nema nanoenja tete niti uzvraanja tetom, teta se otklanja koliko je to mogue, Vea teta se otklanja manjom tetom, teta se ne uklanja istovjetnom tetom. Ti pravni principi su iznikli iz kuransko-sunnetskih uputa i duha erijata koji zabranjuju nasilje i nepravdu. Prema tome, logino je da erijat nudi zatitu i kompenzaciju za uinjenu tetu, kako materijalnu, tako i duhovnu i moralnu. Kada se supruga Sabita ibn Kajsa poalila na svog supruga i traila od Poslanika, s.a.v.s, da je razvede, on ju je upitao da li pristaje da mu vrati vrt koji joj je Sabit dao. Ona je pristala i Poslanik, s.a.v.s, je naredio Sabitu de se od nje razvede. (Vidi: Buhari, SahihulBuhari, Kitabut-talak, br. 4867) Ta Poslanikova, s.a.v.s, presuda moe se tretirati kao vid kompenzacije Sabitu, r.a, za tetu koju je pretrpio razvodom koji je zahtijevala njegova supruga. Iako erijat priznaje pravo na kompenzaciju, treba naglasiti da se to pravo, u sluaju razvoda, moe ostvariti samo ukoliko se ispune potrebni uslovi: a) da teta, uistinu, postoji, i da je nepravedno prouzrokovana, b) da strana koja trai odtetu nije tu tetu prouzrokovala, c) da je tetu mogue procijeniti u materijalnom obliku. tetu treba da procijeni nezavisni sudski vjetak koji e voditi rauna o realnoj teti, o lokalnoj tradiciji, imovnom stanju ljudi itd.
Stranica 395 od 416
Pitanje:
U naim kolama, u mukim toaletima, nalaze se pisoari, tako da djeca, dok obavljaju malu nudu, mogu vidjeti spolne organe druge djece, kao i samo obavljanje nude. Kao roditelj voljan sam da u koli u koju ide moje dijete pokrenem inicijativu da se pisoari uklone. Da li me u tom pogledu podravate?
Odgovor: Islam je kompletan sistem ljudskog ivota i vodi rauna o svakom njegovom aspektu, velikom i malom, manje i vie znaajnom. U rjeavanju problema treba voditi rauna o prioritetima i rjeavati ona koja su znaajnija i vanija. Iako tvoje pitanje za nekog moe izgledati nebitno, ja ga smatram izuzetno vanim, i u izboru na koja u pitanja odgovoriti dao sam mu prednost nad mnogim drugim. Naime, da bi osoba bila moralna stid je neophodan. Buharija je jedno itavo poglavlje u svom Sahihu naslovio Stid je sastavni dio vjere. Poslanik, s.a.v.s, je rekao da stid uvijek donosi dobro. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-edeb, br. 5652) Stid u islamu, izmeu ostalog, znai da se osoba stidi da joj neko vidi stidne dijelove tijela, da ugroava njenu intimu, posebno pri obavljanju velike i male nude. Poslanik, s.a.v.s, naglasio je da se nuda ne obavlja u prisustvu drugih, rekavi da Allah, d., mrzi one koji razgovarajui obavljaju nudu, dok su im stidna mjesta otkrivena. (Vidi: Ebu Davud, Sunen, Kitabut-tahare br. 14) Pisoari nisu kompatibilni sa islamskim moralom, kulturom i u koliziji su s obavezom pokrivanja stidnog mjesta. Oni nisu dio nae bonjake tradicije. Njima se ubija stid u djeci koja se navikavaju obavljati nudu pred drugima i gledati u stidne organe druge djece, a sve to je suprotno onom emu nas islam ui. Zbog toga smatram da je tvoja inicijativa ispravna i da je treba podrati. Drugo zbog ega pisoare treba izbaciti iz upotrebe jeste zdravstveni razlog. Naime, mokrani mjehur se u stojeem poloaju ne moe potpuno isprazniti, a to moe izazvati razne upale. Poslanik, s.a.v.s, obavljao je malu nudu, uz rijetke izuzetke, u ueem poloaju. Uz podrku toj inicijativi, preporuio bih ti, a i ostalim roditeljima Bonjacima, da pokrenu inicijativu da se pisoari uklone i da se u klozetima osiguraju voda i sredstva za odravanja higijene, jer injenica je da u mnogim kolskim klozetima, pa ak i u mjestima gdje su preteno bonjaka djeca, nema vode, sapuna niti papira za brisanje ruku. Pitanje: Imam odlian brak, elhamdulillah. Jedini problem, ako se to moe nazvati problemom, jesu moje grudi koje su prilino ravne, na to mi mu, onako usput, ponekad, prebaci. Mogu li staviti silikone?
Odgovor: Smatram da tvoj mu, ukoliko ti zbog toga prebacuje, grijei iz nekoliko razloga: a) Uzvieni Allah kae da je stvorio ovjeka u najljepem obliku. Prema tome, svaki ovjek, bez obzira kako izgledao, je ovjek, ljudsko, humano bie, koje je, u odnosu na druga stvorenja u najljepem obliku. b) On je tebe uzeo za suprugu u liku i obliku kakva jesi. On bi imao pravo da ti prigovori ukoliko si ga prevarila prikazujui se drugaijom nego to jesi. Ukoliko ga nisi prevarila, smatram da sada nema pravo da ti prigovara. Na kraju, preporuio bih tvome muu da sada, nakon to se oenio, bude zadovoljan, a onima koji ele da se ene i udaju da se dobro upoznaju kako bi imali manje nesuglasica kada uplove u brane vode.
Stranica 396 od 416
Pitanje: Odgovor:
Jesam li obavezna skinuti prsten kada uzimam abdest?
Koliko mi je poznato, nije preneseno da je Poslanik, s.a.v.s, skidao prsten kada bi htio uzimati abdest, a poznato je da je on prsten nosio. Meutim, uenjaci, kada govore o pranju ruku prilikom abdesta, naglaavaju da prsten treba pomaknuti kako bi voda dola do svakog dijela koji je pri abdestu potrebno oprati. Pitanje: Odgovor: Da, svakako, to se preporuuje. Psihologija je nauka priznata u islamu. Muslimanu se preporuuje da slijedi savjete strunog psihologa u kog se moe imati povjerenje, osim ukoliko se ti savjeti sukobljavaju s jasnim islamskim doktrinama. Pitanje: Zaruio sam se prije dvije godine. Idueg mjeseca planiramo svadbu. Zarunica je ovih dana proitala neki lanak u kom se govori o ljekarskom pregledu prije stupanja u brak i sada insistira na tome. Ima li ona, sa erijatske take gledita, pravo da to trai od mene i, ako ima, da li nam to preporuujete? Da li je muslimanu koji prakticira islam dozvoljeno, kada ima problema, da ode psihologu na savjetovanje?
Odgovor: Brak je izuzetno vaan segment u ivotu ovjeka i, moda, najvaniji korak koji ovjek ini u ivotu. Upravo zbog toga, smatram da mu treba pruiti najveu panju i uiniti sve to je u ovjekovoj moi a to e ii u prilog stabilnosti i uspjenosti budue brane zajednice. Poslanik, s.a.v.s, preporuio je buduim suprunicima da se upoznaju. Naravno, to upoznavanje prije se obavljalo na tradicionalan nain. Nae doba donijelo je nova znaenja i nove mogunosti upoznavanja. Ukoliko ti naini idu u korist brane zajednice i nisu u suprotnosti s principima erijata, mogu biti podrani. Ljekarski pregled koji e obuhvatiti i genetski pregled sigurno moe biti od koristi buduoj zajednici. Dodue, ukoliko se zloupotrijebi to moe donijeti i ogromna optereenja u budunosti. Zbog toga, neophodno je da to bude pod kontrolom i precizno zakonski regulisano, posebno kada je u pitanju genetski pregled. Smatram da obje strane imaju pravo insistirati na pregledu, ali radi zatite privatnosti potrebno je te podatke lino i zakonski zatititi. Svaka strana obavezna je otkriti drugoj sve to moe utjecati na brani ivot, kao to su prelazne bolesti ili mahane, ukoliko se eli zasnovati brana zajednica. Onaj ko bi sakrio neto to je znaajno za brani ivot bio bi odgovoran, kako moralno tako i materijalno, a oteena strana imala bi pravo na raskid brane veze. Prema tome, predlaem da obavite potrebni pregled, naravno, ne izlaui se grijesima. Ukoliko se kod nekog od vas otkrije mahana koja moe utjecati na kvalitet braka, neka to otkrije drugoj strani ili, jednostavno, neka predloi raskid zaruke bez otkrivanja mahane.
Stranica 397 od 416
Pitanje:
Moja supruga je pri kraju studija. U srednjoj koli bila je uenik generacije a i na fakultetu, prve dvije godine, najbolji student. Meutim, kako je upoznavala islam i poela prakticirati njegove propise shvatila je da je njeno mjesto u kui, te je tome prilagodila i svoj angaman na fakultetu. Iskreno, ja ne bih volio da ona radi tamo gdje e je neki ef poniavati, ali smatram da je teta da ne zavri fakultet i radi neki koristan posao s obzirom na njen talenat. ta je za nju i nas najbolje rjeenje?
Odgovor: Problem o kojem govorite je opi problem i s njim se suoava veina muslimanki koje se obrazuju i tako izvravaju prvu naredbu koju je Allah, d., u Kuranu uputio ovjeku. to se najboljeg rjeenja tie, ono je u slijeenju prirodnih zakona i zakonitosti. ovjek se mora prilagoditi tim zakonima u okviru svojih potreba i mogunosti. Volio bih kada bi muslimani malo energinije i s vie samopouzdanja ponudili koncept ureenja savremenog drutva, uzimajui u obzir sve ovjekove mogunosti i potrebe i stavljajui ih u okvir Allahovih, d., opih i specifinih zakona. Siguran sam da je rjeenje ekonomskih, socijalnih, pa i politikih i drugih problema u tom prirodnom konceptu. Po meni, ena i mukarac treba da izvravaju svoje prirodne uloge i upotpunjavaju jedno drugo. Njihovi interesi ne smiju se sukobljavati nago upotpunjavati, a teret ivota i odgovornost moraju biti rasporeeni shodno prirodnim sposobnostima i prirodnim potrebama. To je, u najkraem, islamski koncept ureenja drutva. Moda danas nema praktinog primjera takvog koncepta u svijetu, barem ne na irem nivou, mada ima manjih muslimanskih i nemuslimanskih zajednica koje funkcioniraju na tim principima. (Nedavno mi je dr. Murad Wilfred Hofman priao o jednoj takvoj maloj zajednici u Aliru. Njihova organizacija drutvenog, socijalnog i ekonomskog ivota me, uistinu, fascinirala.) U svakom sluaju muslimani i muslimanke moraju otkriti, ponuditi i praktino dokazati taj islamski koncept. U tome mogu uspjeti, a time i svoj emanet kao misionari Allahove, d., vjere ispuniti, samo ako su obrazovani. Naravno, izgraditi takav sistem nije lahko, tako da ete ti, tvoja supruga i ostali suprunici morati uloiti puno trudo i napora. Postavite sebi cilj, udruite se s onima koji nose ideje islama, pa makar oni bili i nemuslimani, a takvih je danas veliki broj i radite na tome da ena u svojoj porodici, svojoj kui, na svome radnom mjestu dobije status koji zasluuje, da se eni omogui da normalno moe biti majka, supruga i da moe drutvu doprinijeti radei na razliitim oblastima, ali bez optereenja koje unitava njenu prirodu i spreava je da izvri svoju prirodnu ulogu. Svjestan sam da je put do tog cilja teak, posebno u naem drutvu koje enu, umjesto da joj olaka dajui joj mogunost da bude ena, pretvara u savremenog roba kojim se trguje na razliite naine i izrabljuje do iznemoglosti. Prema tome, preporuio bih tvojoj supruzi da iskoristi blagodat talenta koji joj je Allah, d., dao, da zavri zapoeti studij, da svojim korisnim radom ostvari dunjaluko i ahiretsko dobro za sebe, svoju porodicu i zajednicu. To e moi postii radom, vodei rauna o prioritetima, bez pretjerivanja i podbacivanja u pravima i obavezama prema sebi i drugima. Molim Allaha, d., da vam pomogne u svakom dobru.
Stranica 398 od 416
Pitanje:
Prije godinu dana oenio sam se bez pristanka roditelja svoje supruge. To sam uradio nakon konsultacija s Vama. Moja je enidba, bez pristanka velije, u drutvu u kom se kreem izazvala veliko negodovanje, tako da sam u poetku smatran otpadnikom. Stanje se sada malo popravilo, ali jo uvijek nije onakvo kakvo je bilo prije enidbe. Pravo da Vam kaem, zbog svoga postupka ja sam se pokajao, iako se moj punac poslije s nama pomirio i nai odnosi su u najboljem redu. Ovim pismom elim samo da Vam ukaem na problem koji se moe desiti onom ko se eni bez pristanka velija i da Vas jo jednom pitam da li je ispravnost moga braka upitna u bilo kom pogledu?
Odgovor: Ne znam o kom konkretnom sluaju se radi, jer takvih pitanja i problema godinje imam na desetine. Meutim, siguran sam da sam ti odgovorio i dao rjeenje za koje sam smatrao da je najbolje u datim okolnostima. Nadalje, moj odgovor je uvijek zasnovan na osnovu onog to ujem od osobe koja pita. Prema tome, ako mi ona uskrati odreenu informaciju i odgovor e biti krnjav. Logino je da u sredini u kojoj se prakticira odreeni propis, ili je na snazi neki obiaj, osoba koja to prekri bude sankcionisana na neki nain. U svakom sluaju, ispravnost vaeg braka nije upitna jer je razilaenje uleme o pitanju uslovljavanja velije relevantno, tako da u situacijama kada velija nije mogue osigurati nema smetnje da punoljetna djevojka sklopi brak s odgovarajuim mukarcem i bez njega. Naravno, ja uvijek istiem znaaj velija pri sklapanju braka, istiem injenicu da veina uenjaka smatra da je njegov pristanak uslov za sklapanje braka, da neki smatraju da se bez njega brak nikako ne moe sklopiti, ali i naglaavam da nepostojanje velija, bilo da ga fiziki nema ili neopravdano ometa djevojku da se uda za momka koji je nje dostojan, ne smije biti prepreka za sklapanje braka. Vjerovatno je tvoj sluaj bio takav da je velij neopravdano ometao tvoju sadanju suprugu da se uda za tebe. U takvim sluajevima ja ukazujem i na drugo miljenje koje, takoer, ima validnu argumentaciju, posebno kada se radi o takvim sluajevima kao to je tvoj. Prema tome, tvoj brak nije upitan, a ti se zahvali Allahu, d., to je uputio tvog punca da ispravi svoju greku. Zajednici u kojoj ivi rekao bih da grijei to se prema tebi tako odnosi, jer ti nisi iziao iz okvira koji su erijatom propisani, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Ja i moj mu pokuavamo se drati islamskih propisa. Naa rodbina, uglavnom, nije kao mi, to nam oteava odravanje rodbinskih veza. Posebno je uoljiv problem s mojom rodbinom. Uistinu mi je teko jer oni puno grijee. Evo, idue sedmice zakazana je svadba jedog mog roaka. Ja i mu smo pozvani, ali sam u dilemi ta da radimo. Dodue, mu nije u dilemi. On ne eli da idemo, a ja bih, ipak, eljela jer e na svadbi biti dosta moje rodbine koju godinama nisam vidjela i koju, moda, godinama ili nikada vie neu vidjeti. ta mi savjetujete?
Odgovor: Savjetujem vam da odete na svadbu, da odravate rodbinske veze, da na najljepi nain nareujete dobro, a odvraate od zla. Naravno, na svadbi neete uestvovati u onome to je grijeh i neete biti u prostoru gdje se toi i pije alkohol. Traite od domaina da vama i vama slinim osigura prostor gdje nee biti alkohola i ostalog to je grijeh. Ukoliko u tome uspijete, Vae prisustvo na svadbi bit e viestruko korisno, kako za vas tako i za domaina.
Stranica 399 od 416
Pitanje:
Kod nas se u posljednje vrijeme puno govori o nasilju u porodici. Na tu temu odravaju se razni skupovi i mnoge organizacije rade na zbrinjavanju rtava zlostavljanja. Mene to sve zbunjuje jer znam da u islamu nema mjesta nasilju bilo koje vrste, pogotovu ne nasilju u porodici. Ponekad se pitam da moda svrha tolike kampanje nije da to nasilje potakne, a ne da ga suzbije, kao to je sluaj s borbom protiv side i prostitucije. Molim da mi kaete da li sam u pravu.
Odgovor: Iz informacija koje su meni dostupne, nasilje u muslimanskoj porodici, naalost, postoji i ini mi se u veem omjeru nego to bilo ko od nas tomoe zamisliti. Razlog je vrlo jednostavan. Muslimani su zapostavili islam. Ako su zapostavili namaz koji je jedan od pet stubova islama, a ija prvenstvena uloga je da ovjeka sprijei u nasilju, jer Allah, d., doslovno veli: ... Namaz, uistinu, spreava (ovjeka) da runo (pria), grijehe (ini) i nasilje (prakticira)... (El-Ankebut, 45), moemo zamisliti kako su muslimani zapostavili ostale propise koji, takoer, preventivno djeluju u tom pogledu. Dakle, nasilje postoji, ali, ini mi se da neke organizacije koje rade na suzbijanju nasilja ili nisu dobronamjerne ili pogreno rade. Naime, neke idu dotle da ako neko u porodici podigne glas ili neemu se suprotstavi to tretira nasiljem, pa se roditelj koji zabrani kerci da se kasno vraa kui smatra nasilnikom itd. Prema tome, prvo treba definirati nasilje, pa onda rjavati problem. Nasilje je upotreba materijalne i nematerijalne sile s ciljem nanoenja bola nekome na nain koji nije u skladu sa erijatom. Ta definicija obuhvata nasilje: roditelja prema djeci, djece prema roditeljima i nasilje meu suprunicima, bilo da ga ini supruga, suprug ili oboje. Ona, takoer, obuhvata tjelesno, seksualno, duhovno, idejno i druge vrste nasilja. Iz nje razumijemo da nije svaka upotreba sile zabranjena. Sila je dozvoljena, ali je erijatom ograniena, tako da ne smije otetiti ovjekovo tijelo i duu. Po meni je, takoer, problem to se nasilje u porodici pokuava ukloniti rjeavanjem njegovih posljedica, a ne uzroka, a ti uzroci su, prije svega, u medijima koji promoviraju nasilje i zlo svih vrsta, u loem odgoju u porodici, slabom poznavanju vjere ili njenom pogrenom razumijevanju (Naprimjer, ima naih sredina u kojima se jo uvijek smatra da je sevap enu istui.), nedovoljnom upoznavanju prije braka i nebrizi prilikom upoznavanja, o idejnim i drugim osobinama budueg suprunika, tekim materijalnim uslovima za ivot itd. Ono to elim naglasiti ovom prilikom je da kod nas postoji nasilje u porodici. Ono je, po meni, dostiglo zabrinjavajui nivo i potrebno je uloiti napor na nivou porodice i drutva u cjelini da se taj problem rjeava. Rjeavati ga treba rjeavanjem uzroka, a ne samo posljedica. Zapostavljanje tog problema sigurno e imati negativne posljedice na drutvo u cjelini. Muslimani mogu doprinijeti rjeavanju tog problema tako to e primjeniti: a) kuranske propise koji upotrebu sile jasno ograniavaju i b) praksu Poslanikovu, s.a.v.s, koji nikada nikog nije udario. Naravno, s ogromnom koliinom nasilja na televiziji i medijima teko e biti ljude odgojiti da budu normalni, humani i da ne budu silnici i nasilnici. Neka nam je Allah, d., na pomoi.
Stranica 400 od 416
Pitanje:
Muslimanski uenjaci imaju znanje o vrijednostima dobrovoljnih djela (nafila) i sevapima koji se za njih postiu. Meutim, oni malo toga prakticiraju. Oni znaju, a ne rade. Da li bi za njih bilo bolje da ne znaju?
Odgovor: Uenjaci su ljudi kao i ostali. Mogu dobro raditi, a mogu i grijeiti. Dodue, od njih se oekuje da vie dobra rade, a manje grijee, to je, uglavnom sluaj. Kada se govori o nafilama, bilo namaskim ili nekim drugim, treba znati da su to, ipak, nafile, dakle dobrovoljna djela koja se mogu initi, ali to nije dunost za koju e ovjek odgovarati ako je propusti. Isto tako, ta djela se mogu initi daleko od oiju ljudi, a ueni znaju da ih je, uglavnom, bolje sakriti kako bi nijet bio istiji. Moda je to razlog to vam se ini da oni ine malo dobrih djela. I, na kraju, treba naglasiti da je Kuran odredio da nam Poslanik, s.a.v.s, bude uzor. U njega se treba ugledati. Pitanje: Kako treba postupiti i ta treba uraditi osoba koju ejtan uznemirava doaptavajui joj loe misli? Da li je osoba kojoj rune misli dolaze i o kojima razmilja grena?
Odgovor: U vjerodostojnom hadisu govori se o tome da ejtan kao i melek doaptavaju ovjeku dajui mu ideje i misli. ejtan, naravno doaptava ono to je po ovjeka loe i podstie ga na grena djela. Ko to osjeti treba da proui Euzu billahi mineejtanirradim (Traim zatitu od Allaha protiv prokletog ejtana.) Na lijepim mislima i korisnim idejama treba se Allahu, d., zahvaliti. Prema tome, ovjek nije imun na te misli, ali se protiv njih mora boriti, sebi zatitu osigurati, loe misli od sebe odbacivati i njih se oslobaati. Ashabi su pitali Poslanika, s.a.v.s, o tim ejtanskim uznemiravanjima i on im je odgovorio da je to eksplicitni iman, dakle, jasan dokaz za postojanje imana u njihovim srcima, jer da nema imana ejtan ne bi pokuavao da ih zavede. Dakle, ako nam loe misli padaju na um, to je dobar znak, ali i znak da moramo traiti zatitu i zauzeti vrst gard kako nas ne bi savladale. Loe misli koje ovjeku naumpanu nisu grijeh same po sebi. Grijeh je ako ih ovjek izvri svojim organima, bilo jezikom ili nekim drugim organom. Poslanik, s.a.v.s, u vjerodostojnom hadisu veli da je Allah, d., oprostio njegovom ummetu ono to im njihove due haju, ukoliko to ne urade ili (jezikom) ne kau.
Stranica 401 od 416
Pitanje:
U medresi sam uio o razliitim vjerama. Zbunilo me da se budizam, konfuizam itd. naziva vjerom, isto kao to se kae za islam i kranstvo. Da li je ispravno budizam, konfuizam itd. nazivati vjerom?
Odgovor: Sve u to ljudi vjeruju naziva se vjerom. Ono to treba znati jeste da ta vjera moe biti ispravna, a moe biti i pogrena, moe biti korisna ovjeku na ovom i buduem svijetu ili, pak, tetna. Imam obiaj kazati da tamo gdje nema prave vjere (tj. islama) ima praznovjerja. Kada o ovom pitanju razmiljam sjetim se kako je jedan sekretar komunistike partije u Zenici zakasnio pola sahata na partijski sastanak. Kada su ga pitali zato je zakasnio, ispriao se rekavi kako mu je ispred auta prola crna maka, pa je ekao da neko prije njega presijee taj put. Tako je ateista (nevjernik u Boga) ekao vie od pola sahata vjerujui u maku, tj. oboavajui maku. Na osnovu kuranskih rijei moemo kazati da nema smetnje odreenu ljudsku praksu i uvjerenje nazvati vjerom, tako da je i spomenuti komunista vjernik, samo to je njegova vjera bila vjera u maku, tj. vjerovanje da crna maka donosi zlo. Uzvieni Allah u suri El-Kafirun nazvao je idolopoklonstvo vjerom, naredivi Poslaniku, s.a.v.s, da idolopoklonicima kae: Vama vaa a meni moja vjera. Danas je jedina ispravna i nepatvorena vjera islam i, vjerujte, to nije teko dokazati, jer islam je prirodna vjera koja se ne sukobljava s prirodnim zakonima. Ja, kada tumaim islam, mogu uvijek da kaem da je islam ono to je korisno za ljude, ono u emu se ovjek ne sukobljava s prirodnim zakonitostima. Musliman s ponosom kae da oboava, najvie voli i klanja se Stvoritelju nebesa i Zemlje, Onome koji je uspostavio sve zakone koji vladaju u nama i oko nas, u mikrokosmosu i u makrokosmosu. Koga oboavaju oni koji nisu muslimani? Oni oboavaju ivu i neivu prirodu: pjevae, igrae, ivotinje, avole, kamenje, automobile, prirodne pojave, jednom rjeju, oboavaju sve i svakog mimo Allaha, d., to ovjek moe ili ne moe ni zamisliti. Musliman se boji samo Allaha, d., a oni koji nisu u islamu, koga se oni boje? Boje se crnih maaka, boje se ljudi, boje svega i svaega. Sigurno bi ljudi uspjeli i islam izvitoperiti da Allah, d., nije sauvao Kuran od bilo kakvih izmjena i da nije sauvao hadis Poslanikov, s.a.v.s. Svi pokuaji, koji su bili tokom historije i koji se i danas deavaju, i nastojanja da se islam iskrivi, bilo da mu se neto dodaje ili oduzima ili da se namjerno pogreno tumai, doivjeli su neuspjeh. Dodue, neki su se poveli za tim devijacijama, ali je originalni islam ipak ostao da ivi i da nalazi ljude koji ga izvorno slijede. Upravo zbog toga to je sauvan, islam je jedina priznata vjera kod Allaha, d.. Uzvieni Allah jasno kae: Kod Allaha vjera je, uistinu, islam. (Alu Imran, 19) Ko bude mimo islama traio drugu vjeru, ona od njega nee biti primljena, a na ahiretu e biti meu gubitnicima. (Alu Imran, 85) Danas sam vam upotpunio vau vjeru i zadovoljan sam da vam islam bude vjera. (ElMaide, 3) Naravno, ono to ljudi nisu iskrivili od prijanjih objava je takoer ispravno i moe se slijediti ukoliko to zadnja objava nije stavila van snage (derogirala). I, na kraju, islam je predanost i pokornost Allahu, d., upuivanje svih vrsta oboavanja (ibadeta) samo Njemu, pokornost Njegovim propisima i vjera u sve ono o emu nas je obavijestio preko Poslanika, s.a.v.s. To je prava vjera, a sve ostale vjere, pa makar bile i objavljene, u sebi imaju ljudskih intervencija koje su pomutile njihovu originalnost, dovele je u koliziju s Allahovim, d., prirodnim zakonima, a njihove sljedbenike, na taj nain, umjesto u pokornost dovele u neposlunost Uzvienom stvoritelju i to je razlog zato ih je danas, po uenju islama, zabranjeno slijediti.
Stranica 402 od 416
Pitanje:
Kako da postupe sestre koje nose nikab i hidab, a koje su u Londonu, pa i u itavoj Velikoj Britaniji izloene vrijeanju, fizikim napadima, upanju mahrame i nikaba sa glave, nakon nedavnih bombakih napada u Londonu. ak ni djeca nisu poteena. Ja ivim u dijelu Londona u kom ive Englezi bijele rase tako da me je, s obzirom da nosim nikab, strah izii s djecom. Znam da su neke sestre skinule mahramu a neke nikab. Molim za savjet.
Odgovor: Prije svega savjetovao bih muslimane u Britaniji da se dre uputa i preporuka Savjeta muslimana koji predstavlja muslimane pred vlau i u javnosti, a koji je nakon spomenutih dogaaja brzo reagovao denuncirajui postupak bombaa i objanjavajui da taj postupak nije u skladu s uenjima Kurana i sunneta Poslanika, s.a.v.s. Muhammed, s.a.v.s, nije ak ni svoje neprijatelje s kojim je bio u ratu napadao nou niti iznenada upravo iz razloga da ne bi stradali ene, djeca, starci i ostali koji ne ratuju, tj. oni koje mi danas nazivamo civilima. Bombai IRA i ETA, koji nisu muslimani, imaju vie morala od onih koji su nedavno podmetnuli bombe po metroima i autobusima Londona, a za koje se pretpostavlja da su muslimani, jer kada oni postave bombu u Londonu ili nekom panskom gradu oni obavijeste policiju kako neduni svijet ne bi ginuo. U svom ovom komaru mene je obradovala injenica da je velika veina britanskog naroda svjesna da postupci bombaa ne predstavljaju uenje islama i da oni nemaju podrku meu britanskim muslimanima. Meutim, da bi takav stav, uistinu bio zadran neophodno je aktivnije ukljuivanje muslimana u isuivanju movare terorizma i njegovih uzroka zajedno sa svjesnim ljudima na zapadu koji su svjesni opasnosti u koje neke sile ele da uvuku cijeli svijet. Naravno, ekstremni desniarski pokreti iskoristili su priliku da iskau svoj stav prema strancima, prije svega muslimanima. Od njih dolaze provokacije i oni su ti koji pale damije i skidaju muslimankama mahrame i nikabe. Sestrama preporuujem strpljenje. Ne smiju nasjedati provokacijama ekstremista. Uz strpljenje neophodno je sve napade prijaviti policiji. Dugorono muslimani i muslimanke, posebno muslimanke koje nose hidab i nikab moraju vie raditi na ukljuivanju u rad i korisne aktivnosti svoje ue i ire zajednice. Njihove komije moraju upoznati njihovo vjerovanje, moral, kulturu itd. Oni moraju uzeti uea u svim korisnim projektima i aktivnostima koje se vode u njihovoj uoj i iroj zajednici. Muslimani se moraju vie otvoriti prema drugima kako bi sredina u kojoj oni ive mogla upoznati njihove vrijednosti. Te vrijednosti moraju se pokazati u praksi tako da ih vidi i osjeti sredina i zajednica u kojoj ima muslimana. To je po meni pravi put. Nadalje, ini mi se da muslimani moraju biti malo glasniji u osudi terorizma. Mi moemo razumjeti zato neki muslimani to ine, ili zato se to, moda u veini sluajeva, muslimanima podmee, ali postupke muslimana koji beskrupulozno ubijaju nevine ljude nikako ne moemo pravdati i preutjeti. Naravno, uvijek treba naglasiti da je glavni uzrok uslovno reeno muslimanskom terorizmu nepravda i nasilje koje se ini muslimanima irom svijeta. Gradonaelnik Londona Ken Livingston je to oito spoznao i zbog toga je neki dan izjavio da je politika evropskih zemalja na Bliskom istoku izazvala terorizam u Evropi. Isto tako, treba naglasiti da se teroristike aktivnosti vrlo esto podmeu muslimanima i da cilj tog podmetnutog terorizma nastojanje nekih centara moi da izazove sukob izmeu zapadne i islamske civilizacije. Muslimani moraju aktivno raditi da te njihove namjere osujete.
Stranica 403 od 416
Pitanje: Odgovor:
Imam taxi firmu. Interesuje me da li na automobile koji su u taxi slubi treba da dajem zekat?
Ne, na automobile koji se koriste u bilo kom poslu ne daje se zekat, bilo za lini prevoz, taxi, prevoz robe i tome slino. Na automobile se daje zekat samo ako su predmet trgovine, dakle, ako su trgovaka roba. Vi ete davati zekat na zaradu koju taxi firma ostvari kada ta zarada dostigne nisab i taj nisab ostvari predviene uslove. Pitanje: Odgovor: Da, jeste! Kada gluhonijema osoba dostigne punoljetnost, dakle, kada postane spolno zrela, postaje odgovorna za svoja djela i duna je izvravati propise islama koji reguliu ovjekov odnos prema Allahu, d., prema ljudima i prema ivoj i neivoj prirodi. Naravno, njena odgovornost je u okviru njenih mogunosti i sposobnosti, jer Uzveni Allah, naruuje nam da Ga oboavamo onoliko koliko je u naoj moi. (Vidi: Et-Tegabun, 16) Poslanik, s.a.v.s, je rekao: ... a kada vam neto naredim, uradite onoliko koliko moete. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabulitisami bil-kitabi ves-sunne, br. 6744) Staratelj gluhonijeme osobe duan je poduiti je propisima islama, ispravnom vjerovanju i ibadetu, te propisima koji reguliraju meuljudske odnose i odnose ovjeka prema ivoj i neivoj prirodi, naravno u granicama potrebe gluhonijeme osobe i njenih mogunosti. Ovom prilikom elim da podsjetim na nau obavezu i dunosti prema gluhonijemim osobama, bilo da smo roditelji, staratelji ili dio islamske ili drutvene zajednice. Mene je istinski obradovalo kada je za gluhonijeme osobe Islamska zajednica pripremila Kuran na brajlovom pismu. Smatram da je neophodno nastaviti raditi na slinim projektima. Predlaem da to bude projekat slian projektu porodine biblioteke koji je svojevremeno realizirao Visoki saudijski komitet. Molim Allaha, d., da nam pomogne da kao pojedinci i kao zajednica budemo na visini zadatka i obaveze prema gluhonijemim osobama. Amin. Da li je gluhonijema osoba duna prakticirati propise islama?
Stranica 404 od 416
Pitanje:
Dao sam roenom bratu, iskusnom biznismenu, pedeset hiljada maraka da ih stavi u obrt kojim se bavi. On je obeao da e mjesenu zaradu od dvije hiljade, a koju je procijenio na osnovu prethodnih pokazatelja, svakog mjeseca meni isplaivati. Jedan komija, koji se razumije u biznis, kazao mi je da je to malo, ali to nije problem, jer mi smo braa, pa ako neto ode i na njegovu stranu meni e biti drago. Problem je to mi je hoda kazao da je to kamata, pa me interesuje kako to moe biti kamata kad e moj roeni brat raditi s mojim parama i meni davati dvije hiljade od zarade koju su moje pare ostvarile?
Odgovor: Da, to je ista kamata, i u tom pogledu islamska ulema je slona. Naime, prilikom investiranja, gdje ima investitor, a to si u ovom sluaju ti, i onog ko upravlja investicijom, a to je tvoj brat, to se u islamskom pravu zove kirad ili mudareba, kad god se unaprijed odredi zarada u vidu nekog iznosa, pa makar to bio minimalan iznos, to je ista kamata. Va dogovor (ugovor) nije ispravan sa erijatskog aspekta, jer se njime garantuje glavnica i garantuje dobitak od dvije hiljade, bez obzira da li e brat zaraditi ili biti na gubitku. Ta zarada ne bi bila kamata kada biste je dijelili u procentima kazavi da od ukupne zarade ti dobiva neki dio, recimo 70 posto, pa ak i cijelu zaradu. U isto vrijeme, takav ugovor znai da e u sluaju gubitka investitor snositi posljedice u pogledu glavnice, a upravitelj u vidu posla. Dakle, ti bi izgubio pare, a tvoj brat posao. Pitanje: U svom posjedu imam nekoliko stanova u razliitim gradovima u Republici Hrvatskoj. Te stanove sam iznajmio i ubirem znaajne prihode. Da li sam duan davati zekat na njih?
Odgovor: Vi niste duni davati zekat na te stanove, nego na ostvarenu dobit tj. kiriju kada ta dobit dostigne visinu nisaba, i taj iznos bude u vaem posjedu jednu hidretsku godinu. Na nakretnine, kao to su kue, stanovi, automobili itd, daje se zekat samo ako su predmet trgovine, tj. ako ih je ovjek nabavio s namjerom da sa njima trguje. Pitanje: Kada ovjek zakasni na namaz za imamom, hoe li uiti naglas prilikom nadoknaivanja proputenih rekata u namazima u kojima se ui naglas, kao to je sabah-namaz?
Odgovor: Ispravno je i jedno i drugo. Meutim, s obzirom da u damiji ima onih koji klanjaju, uenje naglas bi ih, vjerovatno, dekoncentrisalo. Zbog toga smatram da je bolje, u takvoj situaciji, uiti u sebi.
Stranica 405 od 416
Pitanje:
Da li nekretnina koju je ovjek kupio s namjerom da je za sebe zadri ili nekom pokloni, pa nakon kupovine promijeni miljenje i odlui da je proda postaje trgovakom robom i time predmetom zekata?
Odgovor: Smatram da je za sticanje statusa trgovake robe potrebno da osoba pored aktivnosti kupovanja te robe u startu ima namjeru da s njom trguje s ciljem postizanja zarade. Dakle, potrebno je da kod kupovine neke robe kupac ima namjeru da s tom robom trguje. Ukoliko taj uslov ne postoji kupljena roba ne smatra se trgovakom. Ona ne moe naknadno taj status stei. Ona zadrava status netrgovake robe sve dok se nalazi u vlasnitvu osobe koja nije imala namjeru kod kupovine da ta roba bude trgovaka, tj. da s njom trguje. Koliko se sjeam nekom sam u telefonskom razgovoru na upit da li je na kuu koju je oglasio na prodaju prije nekoliko mjeseci duan dati zekat odgovorio potvrdno. Moda sam taj odgovor objavio i u Novim horizontima. Taj odgovor sada smatram pogrenim i elim ovom prilikom da ispravim tu greku. Dakle roba ili nekretnine koje koristimo ne postaju predmetom zekata kada odluimo da ih prodamo. Samo one robe i nekretnine smatraju se trgovakom robom kada se kupuju za tu namjenu. Prema tome, promjena namjere nakon kupovine ne mijenja status robe u spomenutom sluaju, ali mijenja u suprotnom. Recimo da osoba ima namjeru kod kupnje da s tom robom trguje pa se poslije odlui da tu robu zadri za sebe ili pokloni. S tom odlukom ta roba prestaje biti trgovaka, pa prema tome i obaveza da se na nju daje zekat, a Allah, d., najbolje zna.
Stranica 406 od 416
Pitanje:
Odnedavno sam se poeo druiti s jednim estitim muslimanom. Meutim, iznenadio me svojim tumaenjem jednog hadisa za koji znam da se nalazi u Buhariji. U tom hadisu stoji da kad Allah, d., zavoli Svoga roba biva njegovim sluhom kojim slua, njegovim vidom kojim gleda, njegovom rukom kojom radi i njegovom nogom kojom hoda. On je rekao da se Allah d., sjedini s takvim ovjekom. To tumaenje je proeto panteizmom koji se u islamu karakterie kao irk. Molim da mi na primjeru ehli-sunnetske tradicije pojasnite tumaenje tog hadisa .
Odgovor: Spomenuti hadis nalazi se u Buharijinoj zbirci. Buharija ga prenosi od Ebu Hurejrea koji kae da je Poslanik, s.a.v.s, kazao kako je Allah, d., rekao: Ko se neprijateljski odnosi prema mome evliji Ja mu objavljujem rat. Moj rob se ne moe niim draim Meni pribliiti od onog to sam mu stavio u dunost. Moj rob e ustrajati u injenju nafila (neobaveznih dobrih djela, kao to su dobrovoljni namazi itd, prim. prev.), tako da u ga zavoljeti, a kada ga zavolim biu njegovim sluhom kojim slua, njegovim vidom kojim gleda, njegovom rukom kojom radi i njegovom nogom kojom hoda. Ako od Mene zatrai, sigurno u mi dati, ako zatrai zatitu pruit u mu je. Moji izaslanici se ni u emu nisu vie dvoumili, u onom to Ja radim, od uzimanja due vjernika koji prezire smrt, a Ja prezirem da mu neto loe uinim. (Buhari, Sahihul-Buhari, Er-Rikak, br. 6021) Tumaenje tvoga prijatelja je pogreno, jer sa sigurnou moemo kazati, poto za to postoje nepobitni dokazi, da je Allah, d., uzvien u odnosu na svoja stvorenja, bilo da se radi o ljudima, Zemlji ili nebesima. Allah, d., za Sebe kae da je na Aru, da je iznad (fevk) stvorenja, iznad nebesa. Kakvou i sutinu tog fevkijjeta mi ne pokuavamo tumaiti, jer jedini nain da o tome neto saznamo jeste objava, a poto u objavi nema detalja ehli - sunnetska ulema o tome ne razmatra podrobnije. Imam Malik je u tom pogledu dao divan odgovor, kada je o istivau (koji u sebi sadri znaenje fevkijjeta) kazao da istiva ima poznato znaenje (u arapskom jeziku), da je kakvoa nepoznata, pitanje o njemu novotarija, a vjerovanje u njega vadib. (Vidi: Senedi, erh Sunen Ibn Made, hadis br. 177) Prema tome, ehli - sunnetsko vjerovanje nespojivo je s teorijom panteizma, tako da je tumaenje spomenutog hadisa tako da se Allah, d., sjedini s dobrim ovjekom (evlijom) totalno pogreno. Posmatrajui spomenuti hadis, u okviru opih uenja islama, razumijemo da on, ustvari, govori o stanju koje vjernik postie i dostie, prije svega uvanjem od grijeha, jer rije abd to podrazumijeva, a potom injenjem dobrih djela, obaveznih i dobrovoljnih. Kada se vjernik kloni harama, izvrava obaveze, radi to je duan, pa poslije toga ustraje u injenju dobrih djela koja nije obavezan initi, njega Allah, d., zavoli i prui mu Svoju podrku u svakom pokretu, tako da ta osoba uvijek ini dobro, jer joj Allah d., pomae u donoenju ispravne odluke u svim situacijama. Vidimo da ta osoba slua samo ono u emu je dobro. Od nepotrebnog ili runog govora ona odlazi, ili se iskljuuje pa ga ne slua, iako do njenih uiju takav govor dopire. Ona gleda samo to je halal gledati. Kada se pred njenim oima pojavi haram ona obara svoj pogled. Svojim rukama ona radi samo halal, svojim nogama ide samo prema halalu. Njene noge ne nose je ka haramu niti jedan korak. Takva osoba je evlija, dakle, osoba koju Allah, d., posebno voli i zbog toga joj molbe usliava. Takva osoba, naravno ne moli i ne trai ono to je grijeh, ili to nije u skladu s Allahovim, d., opim zakonima. Allah, d., prosvijetli njen um pa ona pita samo ono to dolikuje da se pita Uzvienog Stvoritelj i od Njega trai. To je Allahova, d., evlija na Zemlji. Nju moemo prepoznati po tome to uvijek dobro ini, to ne grijei, a kada napravi neku greku istog momenta se pokaje, i uz sve to dove joj bivaju usliane.
Stranica 407 od 416
Pitanje:
Kako komentariete indolentan odnos enskih udruenja, a posebno onih sa feministikim predznakom, u pogledu pornografije i ostalih vidova trgovine enskim tijelom?
Odgovor: Nisu sva udruenja u tom pogledu ista. Primjetno je da su mnoga postala svjesna savremenog ropstva u kome ena ima glavnu ulogu. Dodue, mnoga jo uvijek, svjesno ili nesvjesno, kroz takozvanu borbu za enska prava i izjednaavanje ene s mukarcem enu guraju u savremeni vid ropstva. U tome danas ponajvie uestvuju oni koji stoje iza projekata koji promoviu ravnopravnost meu spolovima (Gender equality). Nain na koji oni postavljaju pitanje enskih prava i projekti na kojima uzimaju ogromne pare, usmjereni su, kako se meni ini, poprilino pogrenim pravcem. Oni svoju aktivnost usmjeravaju ka oslobaanju ene od porodinih i branih obaveza pretvarajui je u robu koja se kupuje i prodaje na modnim pistama, u barovima, javnim kuama... Projekti gendera bi trebalo, prije svega, da se bave pitanjem uskraivanja prava eni da bude majka, da bude supruga, da bude stoer porodice i garancija drutvu da e imati mlad i zdrav podmladak. Smatram, da se u tom domenu, uistinu, najvie kre prava ene.
Stranica 408 od 416
Pitanje:
Prilikom upoznavanja sa svojom sadanjom suprugom rekla mi je da ju je kao dijete silovao jedan roak te da je imala odnos s jednim momkom i oenjenim mukarcem. Uzeo sam je za enu nakon to je kazala da se pokajala i poto sam vidio da klanja, posti itd. I ja sam u mladosti poinio jedanput nemoral s prostitutkom i djevojkom koju sam mislio oeniti. Pokajao sam se, elhamdulillahi, i elim da ivim moralnim ivotom. U braku smo godinu dana i sve je uredu. Brak mi je donio sreu i rahatluk. Lijepo se slaemo i volimo. Trudna je i uskoro treba da se porodi. Ona hoe da se pokrije i vidim je esto kako nakon namaza plae, svaki dan ui Kuran i prema meni je izuzetno dobra. Meutim, kako smo se, ivei zajedno, upoznavali, saznao sam da je ona daleko vie nego to mi je rekla prije braka inila blud i ivjela u nemoralu. Doao sam do saznanja da je bila sa vie od deset ljudi. Dodue, ona kae da je s njima imala samo oralni odnos, ali to u meni jo vie izaziva nelagodu i stid kad te ljude vidim, a viam ih svakodnevno jer ivimo u istom mejstu. Stid me je kad se s njima susretnemo. U meni se pojavila ljubomora i elja za razvodom. injenica da mi je slagala u meni izaziva sumnju da je la i to to mi sada govori. Ne znam ta da radim. S jedne strane, ona je, uistinu, dobra prema meni. ini mi se da se uistinu pokajala, elio bih da nae dijete ima babu i mamu koji ive skupa, bojim se da ako se od nje razvedem budem uzrok da ona krene starim putem, nakon to se pokajala i krenula putem islama, a, ipak, ta sumnja, ljubomora i sve ostalo me tjera na razvod. ta mi savjetujete da uradim u ovoj situaciji?
Odgovor: Iz kuranskih tekstova razumijemo da treba, prilikom formiranja branih zajednica, voditi rauna da suprunici budu slini, jer slinost pomae u harmonizaciji brane zajednice. Meni se ini da si ti slian svojoj supruzi kada je vanbrani ivot u pitanju. Oboje ste imali vanbrani ivot, tako da ste u tom pogledu isti. Nadalje, oboje ste se pokajali, jer koliko sam razumio, ona je, od kako ste u braku vjerna, a vjernost razumijem i sa tvoje strane, tako da nema smetnje da dok ste vjerni jedno drugom budete u braku. Tree, radi djeteta treba da u braku ostanete, jer ako se razvedete dijete nikada nee osjetiti roditeljski dom. Prema tome, preporuka je da svoje pokajanje za nemoralan ivot esto potvrujete, da se zahvalite Allahu, d., to vie ne ivite tim nastranim ivotom, da jedno drugom u toj zatiti pomognete. to se svega ostalog tie, budite svjesni da posljedice grijeha morate osjetiti, barem na dunjaluku, jer grijeh ostavlja tragove. Meutim, sada je bitno da vae pokajanje bude iskreno, da u tome ustrajete i da jedno drugom u tome pomognete, jer oboje znate ta je grijeh i imate u tom pogledu isto iskustvo. Moda je rjeenje da se preselite u drugo mjesto boravka kako ne biste viali osobe koje ne elite vidjeti. I, na kraju, ako je pokajanje iskreno, a Allah, d., prata kada se ovjek iskreno pokaje, nemojte razmiljati o prolosti, nego o budunosti. Molim, Allaha, d., da vam pomogne u dobru.
Stranica 409 od 416
Pitanje: Odgovor:
Da li e proivljenje poslije smrti biti tjelesno ili duhovno, ili i tjelesno i duhovno?
Stav uenjaka ehli sunneta vel-demaata je da e ovjek biti proivljen duom i tijelom. Da proivljenje nee biti samo duhovne prirode jasno govore rijei Kurana u suri Ja-Sin koje eksplicitno kau da e kosti biti proivljene: Kako ovjek ne vidi da ga Mi od kapi sjemena stvaramo, i opet je otvoreni protivnik, i Nama navodi primjer, a zaboravlja kako je stvoren, i govori: Ko e oivjeti kosti, kad budu truhle? (Ja-Sin, 77-78) Da se radi o proivljenju samo due, kosti u ajetu ne bi bile spomenute. Koristim se prilikom da istaknem da termin proivljenje due koji se esto koristi nije adekvatan s obzirom da dua ne umire, umire tijelo njenim izlaskom, kao to e oivjeti njenim povratkom u njega na Sudnjem danu. Dua ne umire, ona samo mijenja svoje mjesto boravita. O samom proivljenju tijela govori Poslanikov, s.a.v.s, hadis od Ebu Hurejrea, r.a: Izmeu dva puhanja (u rog) je etrdeset. Upitan je: etrdeset dana? Ne, odgovorio je. etrdeset mjeseci? Ne, odgovorio je. etrdeset godina? Ne, odgovorio je. Zatim e, nastavio je, Allah s neba spustiti kiu i oni e (ljudi) iznii kao to biljke niu. ovjek sav istruhne osim jedne kosti a to je trtina (Coccyx). Od nje e ljudi biti sastavljeni na Sudnjem danu. (Buhari, SahihulBuhari, Kitabu tefsiril-Kurani, br. 4554)
Stranica 410 od 416
Pitanje:
Moj cimer i ja studiramo na filozofskom fakultetu, ja bosanski a on filozofiju. Obojica, hvala Allahu, d., prakticiramo islam. Meutim, vrlo esto ne moemo se sloiti u nekim pitanjima. Zadnje pitanje o kojem nismo mogli nai zajedniku rije bilo je u vezi s vjerovanjem u proivljenje poslije smrti. On vjeruje u proivljenje, ali tvrdi da se moe biti musliman i bez vjerovanja u proivljenje. Po njemu je dovoljno da bi se bilo u islamu vjerovati u Allaha, d.. Ja sam vrst u svom stavu da se ne moe biti musliman bez vjerovanja u svih est imanskih arta koje uimo u mektebu. Molim da mi pomognete da razuvjerim svoga cimera i da mu zajedniki pomognemo da ispravi svoje pogreno vjerovanje. On je jako dobar ovjek, dobar kolega i brat. Unaprijed hvala.
Odgovor: Oito je da su neki pravci u filozofiji djelovali na vaeg cimera. Molim Allaha, d., da nai napori i savjeti budu od pomoi kako bi on korigovao svoje shvatanje. Pitanja u vezi s imanom (ispravnim verovanjem u Allaha, d..) sasvim su jasna. U mnogim vjerodostojnim hadisima o imanu se jasno govori. Moda je najpoznatiji onaj koji govori o tome kako je Dibril doao Poslaniku, s.a.v.s, u ljudskom obliku i u prisustvu ashaba pitao ga o islamu, imanu i ihsanu. U tom hadisu jasno je kazano da je iman vjerovanje u Allaha, d., Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i vjerovanje da se sve, dobro i zlo, dogaa s Njegovom voljom i odreenjem. Treba naglasiti da bi bez vjerovanja u proivljenje poslije smrti veina islamskih propisa izgubila svoj smisao. I na ivot izgubio bi smisao. Uzvieni Allah, kae: Smatrate li da smo vas bez svrhe stvorili i da se Nama neete vratiti?! (El-Muminun, 115) Upravo oni koji imaju negativan odnos prema islamu puno rade na promociji ideje da se moe biti musliman bez vjerovanja u Sudnji dan i proivljenje poslije smrti. To su podmetanja muslimanima i oni toga treba da budu svjesni. Upravo vjerovanje da e ovjek biti proivljen, da e na buduem svijetu biti nagraen za dobra djela i kanjen za loa podstiu ovjeka da sebe kontrolira u dunjalukom ivotu, da se kloni zabranjenog i nastoji initi ono za to e biti nagraen. To vjerovanje vjerniku daje sigurnost, daje mu nadu, jer je to put do potpune pravde i postizanja vjene sree i zadovoljstva. Kako bi musliman podnio dunjaluke tekoe u nastojanju da ostvari pravdu i dobrobit sebi i ljudima da nije vrste vjere da e za to biti nagraen na ahiretu. Ta nagrada ne bi mogla da se ostvari bez proivljenja. I na kraju elim da naglasim da nevjerovanje u Sudnji dan i proivljenje, dakle, nevjerovanje u nagradu i kaznu rui cijeli koncept islama. Njime se gubi smisao vjerovanja u Allaha, d.. Prema tome, bez vjerovanja u Sudnji dan, proivljenje, nagradu i kaznu na ahiretu ne moe se biti musliman. Pitanje: Odgovor: Na to pitanje sam ve odgovarao u Novim horizontima, ali zbog estih pitanja na tu temu elim jo jednom da istaknem da se bijelo pranje ne smatra neistoom te da njegova pojava ne kvari abdest. Da se to smatralo neistoom Poslanik, s.a.v.s, bi to sigurno objasnio. Da li bijelo pranje, tj. bijela tenost koja se pojavljuje kod ene izmeu dvije menstruacije, kvari abdest?
Stranica 411 od 416
Pitanje:
Moj prijatelj planira ii na had. Meutim, on ima tetovau ne lijevoj nadlaktici. Uklanjanje te tetovae putem lasera kota vie od petnaest hiljada franaka, tako da ukoliko bi to uradio ne bi mogao ii na had. ta mu savjetujete?
Odgovor: Tetoviranje se ubraja u velike grijehe. Poslanik, s.a.v.s, je to izriito zabranio kada je rekao da je Allah, d., prokleo one koji se tetoviraju. (Vidi: Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-libas, br. 5481) Meutim, poinjeni grijeh ne smije ovjeka spreavati u dobru, jer to bi bila nova ejtanova pobjeda. Zbog toga savjetujem buduem hadiji da shvati da je tetoviranjem poinio grijeh, da se pokaje Allahu, d., da vrsto odlui da taj grijeh vie nee raditi i da e, kao znak te vrste odluke, im se vrati s hada, tragove tog grijeha otkloniti. Za vrijeme dok bude obavljao had preporuujem mu da taj dio tijela dri pokrivenim i neka se i mene sjeti lijepom dovom na Arefatu. Pitanje: Odgovor: ene su u tom pogledu razliite. Neke mogu, a neke ne mogu. Uglavnom, one kojima post nee smetati da normalno iznesu trudnou i nee omesti dijete u razvoju preporuuje se da poste, u suprotnom, preporuuje se da ne poste, ali moraju kasnije, kada se ukae prilika, da proputene dane naposte. Savjet u tom pogledu treba uzeti od strunog ljekara kojem se vjeruje. U skladu s odgovorom strunog i povjerljivog ljekara bit e i moj ogovor na ovo pitanje. Pitanje: Odgovor: Rjeenje je da jedan dan u godini odredi za inventuru svojih dionica. Na vrijednost koju tvoje dionice budu imale taj dan dat e na ime zekata 2,5 posto. Pitanje: Na internetu postoje sajtovi na bosanskom koji hukaju muslimane protiv muslimana. Vjerovatno iza tih sajtova stoje takozvani tekfir demati. Da li mi je dozvoljeno obarati takve sajtove? Kako da dam zekat na dionice koje imam u jednoj firmi s obzirom da cijena dionica na tritu varira i svaki dan je drugaija? Moe li ena u sedmom mjesecu trudnoe postiti ramazan?
Odgovor: Smatram da se protiv argumenata treba boriti argumentima. Ti sajtovi odnosno demati za svoje stavove nude argumente, tako bih ti preporuio da se i ti bori argumentima, ne ruenjem njihovih stranica.
Stranica 412 od 416
Pitanje:
U vrijeme kad sam se bila udaljila od uenja islama kupila sam djeci tene. Ono je poraslo u velikog psa koji sada ivi s nama u stanu. Stan je velik, a pas ivi u predsoblju i ne ulazi u dnevni boravak i sobe za spavanje. S obzirom da smo se navikli na njega, da smo ga mi odhranili i dresirali, meni i djeci bi se bilo teko rastati s njim, mada postoji mogunost da ga damo u dom. ta da radim, da li u moju kuu ulaze meleki i da li mi je namaz ispravan?
Odgovor: Namaz ti je ispravan, ali meleki, po slovu vjerodostojnog hadisa ne ulaze u va stan, bez obzira to je pas u predsoblju. Psa je dozvoljeno drati van prostora u kom ovjek stanuje, pod uslovom da pas slui za uvanje kue, kao vodi za slijepca i tome slino. Moja preporuka je da psa da u dom, a da vrijeme i novac koje si troila na psa posveti svojoj djeci ili nekoj iznemogloj osobi u komiluku. Djeci kupi akvarij s ribama o kojim e se djeca brinuti. Pitanje: Radim u dravnoj firmi u Njemakoj na odjelu za zapoljavanje. Desi se da dobijem dosje od nekoga koga lino poznajem i za koga znam da je dao lane podatke i da vara. Naprimjer, da mu i ena navedu da ive odvojeno kako bi dobivali vee beneficije, a oni ive zajedno u braku itd. Po njemakom zakonu duna sam da sumnjive sluajeve prijavim. Da li sam duna, po erijatu, da to uinim s obzirom da takvi dosjei kada bi doli u ruke kolegice koja radi pored mene ne bi bili sumnjivi i ne bi bili prijavljeni jer moja kolegica ne poznaje te osobe?
Odgovor: Prije svega, elim da naglasim da ono to se ljudi dogovore, zakone o kojima se sloe, a koji reguliraju odnose meu ljudima i uspostavljaju red na zemlji ustvari su erijat za muslimana i musliman ih je duan potivati, posebno imajui u vidu da se musliman, uzimajui vizu ili potpisujui ugovor o radu, obavezao da e se tih zakona pridravati. Ukoliko neke zakone musliman ne moe prihvatiti onda neka ne preuzima obavezu i neka ne prihvata ono to mu kao muslimanu nije dozvoljeno. Musliman je duan drati se datih obeanja i izvravati date ugovore, isto kao to mu je zabranjeno pristajati da ini ono to je za muslimana grijeh. S obzirom da je islam zabranio varanje, duna si da sumnjive sluajeve prijavi. Time e pomoi tim osobama da se sauvaju grijeha, jer ukoliko dobiju beneficije koje po zakonu ne zasluuju, one bespravno uzimaju tuu imovinu. Imovina koju bi na taj nain dobile bila bi ista kao da je ukradena. Ti kao uposlenik na tom mjestu znaj da si se potpisivanjem ugovora o radu obavezala da e raditi po zakonu koji nalae da oni koji varaju budu sprijeeni u tome. Nemoj kriti dato obeanje! Musliman se mora drati datih obeanja koja nisu grijeh, a otkrivanje onih koji varaju i nepravedno uzimaju tui imetak ne samo da nije grijeh nego je obaveza muslimanu.
Stranica 413 od 416
Pitanje: Odgovor:
Imam puno briga koje mi se vrte u glavi, posebno kada ponem klanjati. Molim da mi pomognete da se rijeim tih briga i skrueno obavljam svoj namaz.
Namaz je drugi stub islama. Ta injenica jasno govori o znaaju namaza u ivotu muslimana, posebno ako imamo u vidu da islam obuhvata kompletan ovjekov ivot. Prema tome, u kompletnom ovjekovom ivotu, radu i aktivnostima namaz bi trebalo da ima tako visoku poziciju. Naravno, tako visoka pozicija zahtijeva visoku panju i odgovornost. Zbog tako visokog znaaja moe se oekivati da ejtan koji je dobio dozvolu od Allaha, d., da zavodi ovjeka na stranputicu do Sudnjeg dana posebno usmjerava svoje djelovanje na remeenje namaza koji ovjek obavlja. Tu aktivnost moe primijetiti svako ko ispravno klanja namaz. U hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a, stoji da je Poslanik, s.a.v.s, rekao da ovjeku, kada pone klanjati, doe ejtan i pone ga podsjeati na mnogota, govorei mu: Sjeti se toga, sjeti se toga, sve ono ega se nije mogao sjetiti, tako da ovjek doe u situaciju da ne zna koliko je klanjao. (Buhari, Sahihul-Buhari, Kitabul-ezani, br. 573) elim da istaknem da sve dok ovjek primjeuje takvo nastojanje - to je dobar znak. To je znak da ga ejtan nije napustio, da se jo uvijek s njim bori i da nastoji da ga zavede i da je ovjek, sve dok moe da se suprotstavi i odbaci njegove spletke, na pravom putu. Ono to je u svemu najznaajnije je da ovjek bude svjestan da takvo ejtansko djelovanje postoji, da ga moe prepoznati i da mu se moe snagom svoga imana suprotstaviti. Namaz se sastoji iz forme i prisustva misli u izvravanju tih formi, te svijesti da je ovjek u namazu u direktnom obraanju i konverzaciji s Allahom, d.. Dakle, namaz nije samo skruenost, mada je skruenost rezultat svijesti da se ovjek obraa Stvoritelju nebesa i Zemlje pred ijom veliinom ovjek mora izraziti pokornost i skruenost. ejtan ovjeka napada tamo gdje je ovjek najslabiji, gdje mu je gard najnii. On iskoritava tvoje brige i donosi ih u tvoje misli kad poene klanjati. Preporuujem da se oslobodi tih briga na nain da poslove koje radi uradi onoliko koliko moe, na najbolji nain, potom da se osloni na Allaha, d., molei Ga da ti d ono to je najbolje i, na kraju, da budete zadovoljni s Allahovom, d., odredbom i da budete Njemu zahvalni. Takav odnos e ti, u svim situacijama, donijeti pozitivan rezultat, kako na dunjaluku tako i na ahiretu. Kada klanja primijeti da su mu misli odlutale, da nisu u namazu, neka ih vrati u okvir namaza uei istiazu (euzu billahi mineejtanirradim), bez obzira u kom se poloaju u namazu nalazio. Na osnovu linog iskustva, smatram da je najvanije da ovjek ulae, u svakom namazu, potrebni napor da odbaci ejtansku vesvesu, da izvri propisanu formu namaza ne pretjerujui u formalizmu, da svojim mislima i svojim duhom bude svjestan namaza u kom se nalazi, svjestan da se obraa direktno Allahu, d.. Smatram da je pretjerivanje u formalizmu ejtanski trik, jer ako ovjek koncentrie svu svoju pranju samo na tu formalnu stranu-razmiljajui da li je svaki pokret i stav bio u skladu s perfektnom formom-tada e njegovo prisustvo u namazu biti ogranieno i namaz manjkav. I, na kraju, elio bih da se, kad je namaz u pitanju, koristimo izrazom prisustvo u namazu, da insistiramo na tome da klanja bude prisutan u namazu. ini mi se da taj izraz najbolje ocrtava sutinu ovjekovog odnosa prema namazu i stanja u kom treba biti dok obavlja namaz.
Stranica 414 od 416
Pitanje:
Na brodu na kom plovim i radim ima deset muslimana. S obzirom da jedan od njih zna klanjati dumu kao imam, predloio sam da klanjamo dumu petkom kad smo na puini. Kapetan broda nam je dozvolio. Kopka me to to jedan od nas deset nee da nam se pridrui, govorei da mi nismo obavezni klanjati dumu. Molim za pojanjenje.
Odgovor: Dok ste na brodu koji plovi treba da klanjate podne-namaz, a ne dumu. Ispravnost dume u vaoj situaciji je upitna bez obzira to imate ovjeka koji zna dumu klanjati kao imam. Naime, duma-namaz propisana je onima koji ive u naseljenim mjestima, selima i gradovima, koji nisu poput nomada u stalnom pokretu. Zato kaem da je ispravnost vae dume upitna? Zbog toga to Poslanik, s.a.v.s, na svojim putovanjima nije klanjao duma-namaz, nego podne, tako da va postupak nije u skladu s tom praksom. Savjetujem vam da, dok ste na brodu koji plovi, klanjate podne-namaz, po mogunosti u dematu, a kada se brod usidri i vi izgubite status putnika da klanjate dumu. Pitanje: Jedan ugledni ejh u Saudijskoj Arabiji upitan je da li se zekat moe dati studentima i on je napravio razliku izmeu studenata koji studiraju erijat i onih koji studiraju druge znanosti, rekavi da se prvima moe dati a drugima ne moe. To me je jako iznenadilo i pogodilo, jer ja ne studiram erijatski fakultet, a da bih priveo kraju svoje kolovanje pomo mi je jako potrebna. Volio bih da mi kaete da li je ejh u pravu.
Odgovor: Ne znam na koje argumunte se ejh oslonio kada je dao dotini odgovor. Meutim, imam osjeaj da se, bez obzira na koje dokaze se oslonio, oni ne mogu odrati pred jednim argumentom, a to je da ummet, zajednica treba razliite vrste usluga i da je duan da sve vrste osigura tako da lanovi ummeta, dakle, studenti imaju pravo da studiraju, tj. pripremaju se da rade bilo koju vrstu usluga. Sve dok je to za to se student koluje halal, on ima isti status s ostalim. Prema tome, svi studenti su u pogledu zekata isti. Ne gleda se u to koju struku student studira, nego da li je ta struka halal, tj. korisna ljudima i da li je student takvog imovnog stanja da mu se moe dati zekat, a Allah, d., najbolje zna. Pitanje: Odgovor: Pravilo je da se rodbini koju je ovjek duan izdravati ne moe dati zekat, ali to se odnosi na situaciju kada taj zekat biva namijenjen za izdravanje. Dakle, ako bi tvoj zekat tvoj babo koristio za svoje izdravanje tada mu ga ne bi mogao dati. Meutim, ako e on zekat koji mu da usmjeriti na vraanje dugova, tada mu moe dati, a Allah, d., najbolje zna. Firma moga babe je bankrotirala i on se naao u velikim dugovima. Mogu li zekat dati svome babi da njime otplauje dug?
Stranica 415 od 416
Pitanje:
Potovani brate u islamu, u braku sam deset godina. Intimni ivot mi je veoma lo (nikakav) poto se desi, ako se desi, jednom u dva tri mjeseca. Moja supruga se pravda tvrdnjom da ona za tim nema nikakve potrebe. Ona tvrdi da je intimni ivot za brak nebitan, a meni preporuuje samozadovoljavanje, to sam ja, dragi i potovani brate poeo prakticirati, jer ako to ne uradim budem nervozan i ljut. Molim da mi odgovorite da li je grijeh to to radim?
Odgovor: Obaveza suprunika je intimni odnos u granicama potrebe, dakle, da i obje strane budu zadovoljne. Samo na taj nain suprunici pruaju zatitu jedno drugom, a brak je ihsan, to jasno ukazuje na zatitu koja ovjeka spreava od grijeha poto nakon te zatite nema potrebe da ide u grijeh. Uzvieni Allah kae da su mu i ena jedno drugom odjea, to opet aludira na zatitu. (Vidi: El-Bekare, 187) Suprugu koja bez razloga odbija intimni odnos meleki proklinju sve do zore. Poslanik, s.a.v.s, veli: Kada mu pozove suprugu u postelju i ona odbije, meleki je proklinju do zore. (Buhari, Sahihul-Buhari, Bedul-halki, 2998. Prema tome, tvoja supruga ini veliki grijeh. Ona grijei prema tebi poto ne ispunjava dio branog ugovora i to onaj najvaniji dio koji podrazumijeva pravo i obavezu na intimni odnos. Kod ena je esta pojava, posebno u ovom naem vremenu, vremenu javnog nemorala i nezdravog ivota, da postanu frigidne i da nemaju potrebu za intimnim odnosom niti bilo kakav osjeaj prema tome. Meutim, to supruzi ne moe biti opravdanje da ne ispuni svoju branu obavezu. Svjesne ene koje imaju taj problem glume svojim muevima i ispunjavaju njihove potrebe. To je nain da se sauva brak i tu glumu smatram opravdanom tako da ne predstavlja zabranjeno licemjerstvo. I, na kraju, tvojoj supruzi preporuio bih da izvri svoju obavezu i da ima razumijevanje za tvoje potrebe, a tebi da, ako se stanje ne popravi, oeni jo jednu i da to supruzi odmah najavi. Samozadovoljavanje nije rjeenje. To je rjeenje u situaciji kada ovjek nema mogunosti za enidbu, a jedino na taj nain moe se sauvati od bluda poto mu druge metode, kao to je post, ne pruaju dovoljnu zatitu. Jo da napomenem da do sada, a na osnovu onog to sam proitao u tvome pismu, nisam naiao na vei primjer strpljivosti, brige i razumijevanja mua prema supruzi u situaciji kada ona nema nikakvog razumjevanja prema njemu kada je intimni odnos u pitanju. Neka ti je Allah, d., na pomoi.
Stranica 416 od 416

Fetve I Savjeti

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Fetve I Savjeti

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Na pitanja odgovora doc. dr. ukri H.

Da li djeca kada ue u Kuranu moraju biti pod abdestom?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Da li je tano da tri mekruha ine jedan haram?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Da li je dozvoljeno nositi Kuran ispod pasa?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Da li je muslimanu dozvoljeno da prvi pozdravi nemuslimana?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Da li je dozvoljeno raditi u tvornici cigareta?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Da li je enama dozvoljeno bojenje kose?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Molimo vas da nam neto kaete o Nur-dovi.

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Da li je dozvoljeno initi mesh po arapama koje su prozirne?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft

Koje su vae glavne primjedbe na zapadnu demokratiju?

Da li muslimani treba da glasaju na izborima?

Datum kreiranja: 27.11.2005

http://www.novihorizonti.com Preuzeto iz asopisa 'Novi Horizonti' By IslamSoft