P. 1
Preporodov Journal, br. 133

Preporodov Journal, br. 133

|Views: 155|Likes:
Published by Bosnamuslim-media

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on Oct 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/26/2014

pdf

text

original

MANJINSKI IZBORI U BOŠNJAKA

SENAD ZLATNOG SJAJA
¡HTERVJU: MUAMER EF. ZUKORL¡Ó
PR¡BL¡Z¡L¡ SE, A ZAT¡M UDALJ¡L¡
DEPRESIJA
°ZELJ¡H" POHOSH¡ RATH¡K
MNOGI POSLANICI – JEDNA VJERA
J
O
U
R
N
A
L
2
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesecnlk KD8H ¨Preporod"
|zdazac.
Ku|turno drustvo 8osnjaka Hrvatske
¨Preporod"
C|azn| a·edn|k.
|smet |sakovlc
Zam¡en|k g|azneg a·edn|ka.
Pl|lp Murse| 8egovlc
Redakc|¡a.
Amlna Nanlc
Mlrza Meslc
Sena Ku|enovlc
Ldls Pe|lc
Parls Nanlc
Ajka Tlro Srebrenlkovlc
Ldlna Smaj|aglc
Sa·adn|c|.
Avdo Huselnovlc (8lH)
Ldln Tu|e (8lH)
He|ena Anuslc (Pljeka)
Ad·esa.
Preporodov [ourna|
||lca 35, 1OOOO Zagreb
7e|ejen/jaks.
+385 (O)1 48 33 635
e-ma||.
kdbbpreporod@zg.t-com.br
kdbbpreporod@kdbbpreporod.br
lsmet.lsakovlc@sk.t-com.br
weh. www.kdbbpreporod.br
Z|·e-·acan.
ZA8A 236OOOO-11O144149O
Dez|zn| ·acan.
SW|PT ZA8A HP 2X: 7O3OO-28O-3755185
C|¡ena. 15 kuna
P·erµ|ara.
PH 1OO HPK godlsnje
8lH 3O KM godlsnje
Svljet 2O € godlsnje
7|sak.
mtg-topgra| d.o.o., ve|lka Gorlca
Tlskano uz |lnancljsku potporu lz
Drzavnog proracuna Pepub|lke
Hrvatske putem Savjeta za naclona|ne
manjlne Pepub|lke Hrvatske
Na nas|ovnoj stranlcl:
Zasraza ß|H na rz·daz| a ßesanske¡ K·aµ|
6$'5å$-
6$'5å$-
UVODNIK
Manjlnskl lzborl u 8osnjaka ................................................................. 3
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
8rl|jantna znanstvena karljera ............................................................. 4
Tko je Se|lk Pezerovlc? ....................................................................... 5
Senad z|atnog sjaja .............................................................................. 6
Kapetan ve|lkog srca ........................................................................... 8
|zabrano novo rukovodstvo ................................................................ 9
Treca manjlnska samouprava ............................................................ 11
Od|uke Ustavnog suda PH ................................................................ 12
8ajramska poruka ............................................................................. 13
Zabva|nost 8osnjaclma branlte|jlma .................................................. 14
Povljesnl dogadaj ............................................................................... 16
Nezadovo|jstvo bosnjacklm casoplslma ............................................ 17
HRVATSKA
Pocetak predlzborne kampanje ........................................................ 18
,17(59-8w08$0(5()=8.25/,ê
Sarajevo 8osnu u Novom Pazaru branl ............................................. 19
BOSANSKI BAROMETAR
Prlb|lzl|l se, a zatlm uda|jl|l ................................................................. 23
IZ SVIJETA
vlsoka napetost ................................................................................. 25
Depreslja ........................................................................................... 29
KULTURA
Kad ja podob na 8embasu ................................................................. 31
Zajednlckl jezlk dvlje ku|ture l vjere .................................................. 32
Pocasna nagrada Ange|lnl [o|le .......................................................... 34
Od|azak covjeka-vjecnlka .................................................................. 35
35,ë(,=%261(
¨Ze|jln" ponosnl ratnlk ...................................................................... 36
å,9-(7,,6/$0
Mnogl pos|anlcl - jedna vjera ............................................................ 38
J
O
U
R
N
A
L
3
UVODNIK
Priblizava se kraj 2011. godine, koja je po mnogima presud-
na za politicko-pravni polozaj pripadnika bosnjacke nacionalne
manjine u Hrvatskoj u buducnosti. U travnju je bio popis stanov-
nistva, u srpnju izbori za Vijeca i predstavnike nacionalnih ma-
njina, a pocetkom prosinca ocekuju nas parlamentarni izbori.
Mnogo aktivnosti, ali i mnogo osobnih ambicija i zelja, vise ili
manje dobro 'umotanih¨ u zajednicki cilj rad za dobro Bosnja-
ka u RH. Prisjetimo se prethodnih izbornih godina, 2003. i
2007., da se zbog 'kratkog pamcenja¨ ne zaborave neke cinjeni-
ce, ali i izvuku odredene pouke.
Nakon usvajanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih
manjina u prosincu 2002. godine, prvi ispit politicke zrelosti i
spremnosti na aktivnu participaciju u drustvenom zivotu stigao
je vrlo brzo. Na prvim izborima za bosnjacku manjinsku samo-
upravu u svibnju 2003. nositelj svih izbornih aktivnosti bila je
BNZH i na njima su, izmedu svih nacionalnih manjina u RH,
Bosnjaci izabrali najveci broj Vijeca i predstavnika na koja su
imali pravo prema Ustavnom zakonu. Drzavna uprava je prve
izbore vrlo lose organizirala, s vrlo kratkim rokovima koji su
obuhvacali i uskrsnje blagdane. Sve nacionalne manjine susrele
su se s problemom malog interesa gradana, listama koje su na
brzinu sastavljane, prilicno nekvalitetnim sastavom manjinskih
vijeca (obrazovna i starosna struktura), nesnalazenjem s ulogom
Vijeca i predstavnika, nedovoljnim razumijevanjem Ustavnog
zakona. U izbornom procesu postojala je samo po jedna lista
na nivoima podrucne i regionalne samouprave, te prakticno ne
mozemo govoriti o izborima u klasicnom smislu rijeci. Tokom
prvog mandata Savjet za nacionalne manjine RH ucinio je znat-
ne napore u edukaciji vijecnika, s ciljem da se poboljsa i osnazi
uloga manjinskih vijeca. Osim toga, mnoga su Vijeca bosnjacke
nacionalne manjine rijesila pitanje prostorija, te stabilnog Iinan-
ciranja programa i naknada vijecnicima.
U narednom cetverogodisnjem periodu doslo je do znacajnih,
ali ne i sustinskih promjena. Na manjinskim izborima 2007. godi-
ne Bosnjaci se susrecu s nepovoljnijom izbornom pozicijom.
Zbog striktnog odredivanja kvota deIiniranih u Ustavnom zakonu
od strane Sredisnjeg drzavnog ureda za upravu i oko 20.000 pri-
padnika bosnjackog naroda koji se izjasnjavaju kao 'Muslimani¨,
doslo je do drasticnog smanjenje broja clanova bosnjacke manjin-
ske samouprave. Na prvim manjinskim izborima Bosnjaci su mo-
gli izabrati ukupno 577 vijecnika i predstavnika, a na drugim sa-
mo 447, pri cemu je 10-ak Vijeca 'izbrisano¨ ili svedeno na pred-
stavnike. Na najvecem gubitku bili su Bosnjaci nastanjeni u Istar-
skoj zupaniji jer su ostali bez cak 61 manjinskog mandata - dva
Vijeca su ukinuta, a cetiri svedena na predstavnike. Drugi manjin-
ski izbori su donijeli vecu dozu demokraticnost jer je, zbog shva-
canja vaznosti Vijeca (prvenstveno Iinancijske, ali i politicke)
kandidiran veci broj lista bosnjackih udruga.
Treci izbori za Vijeca i predstavnike nacionalnih manjina, ko-
ji su odrzani 10. srpnja 2011. godine, predstavljaju znacajan de-
mokratski iskorak, ali su naznacili i neke slabe tocke. Zbog nere-
alizacije inicijative BNZH i dvaju postizbornih ugovora SDAH o
sustavnoj konverziji Bosnjak-¨Musliman¨, ovogodisnji izbori ni-
su donijeli povecanje broja vijecnickih mandata i povratak na po-
zicije iz 2003. godine. Takvu situaciju mozemo ocekivati tek za
cetiri godine, pod uvjetom da je doslo do znacajnijeg povecanja
Bosnjaka (u odnosu na 'Muslimane¨) na travanjskom popisu sta-
novnistva. Pozitivno je sto je na svim izbornim nivoima (opcine,
gradovi i zupanije) kandidirano po nekoliko lista bosnjackih udru-
ga, pri cemu je znatno poboljsana obrazovna, starosna i spolna
struktura Vijeca. Mnogo se vise racuna vodilo o promidzbi kandi-
data. Medutim, konstituirajuce sjednice vecine bosnjackih ma-
njinskih vijeca pokazale su znacajna neslaganja u pogledu odabira
celnika predsjednika i potpredsjednika. Pritom su se dogadale
situacije slicne onima u drzavnim parlamentima, gdje je dolazilo
do ponovljenih konstituirajucih sjednica, stvaranja postizbornih
koalicija i rovovskih bitki za celne Iunkcije. Postizborna dogada-
nja u mnogim Vijecima bosnjacke nacionalne manjine svojevr-
sna blokovska preglasavanja clanova dvaju (ili vise) suprostavlje-
nih bosnjackih udruga i podjela na 'nase¨ i 'njihove¨ ne nude
nadu u postizanje toliko zeljenog zajednistva i rada od stvarnog
interesa za bosnjacku nacionalnu manjinu. Postoji realna opasnost
i da manjinska vijeca dobiju konture etno-biznisa, te da ih neki
predsjednici iskoriste kao zgodne odskocne daske za politicke ka-
rijere na lokalnom nivou.
Ovogodisnji izbori su ponovo na vidjelo pokazali i jedan va-
zan izborni nedostatak. Nakon drugih manjinskih izbora 2007.
godine u Savjetu za nacionalne manjine RH najavljeno je pokre-
tanje inicijative za donosenje posebnog Izbornog zakona o izbo-
rima za Vijeca i predstavnike nacionalnih manjina. Osnovna
ideja je bila da se manjinski izbori odrzavaju u isto vrijeme kada
i lokalni, s ciljem ostvarenja brojnih pozitivnih eIekata. Ne samo
da bi doslo do veceg odziva biraca i smanjenja Iinancijskih tros-
kova, vec bi manjinski izbori i smjene u Vijecima bili sinkroni-
zirani s izborima i smjenama predstavnickih tijela lokalne samo-
uprave na koja su manjinska vijeca upucena na suradnju. Na taj
bi nacin cijeli izborni ciklus radili zajedno i tako izbjegli pro-
mjene na polovici mandata s neminovnim praznim hodom. Na-
zalost, umjesto realizacije dobre ideje, zbog politickih kalkulaci-
ja dobili smo nepovoljnu varijantu izbore sredinom srpnja, u
vrijeme godisnjih odmora.
Pozelimo novim Vijecima bosnjacke nacionalne manjine si-
rom RH kvalitetno i svrsishodno djelovanje, u kojem ce pravilno
artikulirati sadrzaj svoga rada, bez kontraproduktivnih sukoblja-
vanja i ulaska u djelokrug rada nacionalnih i kulturnih udruga.
Vijeca bi, izmedu ostaloga, trebala biti podrska lokalnim bos-
njackim udrugama u programskim aktivnostima i svojevrstan
'vezni igrac¨ izmedu udruga i lokalne uprave. Svoj potencijal
trebaju usmjeriti i u projekte od nacionalnog interesa za Bosnja-
ke u Hrvatskoj, kao sto su npr. Fond za stipendiranje i inIorma-
tivna djelatnost. Izbori za trecu manjinsku samoupravu su prigo-
da za ispravljanje gresaka iz prvog i drugog saziva. Naime, u
proteklih osam godina nismo iskoristili sve pogodnosti koje nu-
di Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina: imamo pravo
na himnu i zastavu, vecu ulogu u manjinskim medijima, moguc-
nost zaposljavanja u drzavnoj upravi. Niti Koordinacija vijeca
i predstavnika bosnjacke nacionalne manjine na nivou RH ne
Iunkcionira. Mozda je povoljno vrijeme za osnivanje Bosnjac-
kog nacionalnog vijeca. ‰
Ismet Isakovic
Uvodna rljec
Manjinski izbori u Bošnjaka
J
O
U
R
N
A
L
4
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Nagrada za zivotno djelo za dobitnike
je cesto prilika da se sagleda sve ono sto
je dovelo do tog trenutka. 'Covjek koji se
usudi protratiti samo jedan sat vremena
nije otkrio vrijednost zivota¨, napisao je
Charles Darwin, a proI. dr. sc. Mehmed
Causevic kao da je zivio prema toj misli.
Ovom vrhunskom strucnjaku na podrucju
dinamike ovjesenih mostova i potresnog
inzenjerstva Zaklada Sveucilista u Rijeci
u travnju 2011. godine odala je pocast do-
djelom najvise znanstvene Nagrade za
zivotno djelo za dugogodisnji doprinos
razvitku Sveucilista u Rijeci.
ProI. dr. sc. Mehmed Causevic roden
je 1945. godine u Brckom, odakle vrlo
rano krece na svoj zivotni i znanstveni
put. Nakon osnovne i Srednje tehnicke
skole odlazi na Gradevinski Iakultet u
Beogradu koji zavrsava 1969. godine.
Kao najbolji student generacije zaposlja-
va se u beogradskom 'Energoprojektu¨,
jednom od najvecih poduzeca u bivsoj
Jugoslaviji na podrucju projektiranja i
gradenja. U slijedecih pet godina kao pro-
jektant-konstruktor Causevic je imao pri-
liku raditi na vrlo znacajnim projektima
sirom svijeta: Irak, Peru (jedan je od pro-
jektanata velikoga hidro-melioracijskog
kompleksa Chira-Piura), Panama, Iibija,
Alzir... Istovremeno, ne zapostavlja ni
svoje daljnje obrazovanje, tako da 1973.
na Gradevinskom Iakultetu u Beogradu
brani magistarski rad s naslovom 'Ravna
konsolidacija u troIaznoj sredini¨.
Nakon povratka iz Perua Causevic se
seli u Banja Iuku, gdje se njegovo djelo-
vanje u potpunosti usmjerava prema znan-
stvenom radu na Institutu za ispitivanje
materijala. Ubrzo mu je odobrena tema
doktorske disertacije na Imperial College
oI Science and Technology, Iondon gdje
provodi naredne dvije godine radeci dok-
torsku disertaciju pod naslovom 'Dina-
micka analiza ovjesenih mostova koriste-
njem metode matematickih modela¨. Go-
dine 1977. brani doktorsku disertaciju na
Sveucilistu u Ijubljani pod mentorstvom
akademika Antona Kuhelja, cime postaje
jedan od najmladih doktora znanosti iz po-
drucja tehnickih znanosti.
Tema o ponasanju ovjesenih mostova
na vjetru dugi je niz godina zaokupljala
Causevica o cemu je objavio desetak
znanstvenih radova u medunarodnim ca-
sopisima i zbornicima znanstvenih sku-
pova (npr. Bangkok 1987., Dubrovnik
2006., Sharjah - UAE 2009.). Zanimljivo
je istaknuti da se u navedenim radovima
objavljeni i rezultati znanstvenih istrazi-
vanja o razlozima nepovoljnog ponasanja
ovjesenog mosta u Rijeci Dubrovackoj za
vrijeme bure, a upravo ta tema posljed-
njih godina privlaci pozornost znanstvene
i strucne javnosti u Hrvatskoj.
Buduci da je dinamika konstrukcija,
kao dio tehnicke mehanike, neophodna
podloga za razumijevanje i rad u domeni
potresnog inzenjerstva, a s obzirom da je
radio u Banja Iuci, gradu cije su gradevine
bile urusene ili ostecene 1969. godine u
potresima velikoga intenziteta, logican sli-
jed je bilo bavljenje znanstvenom granom
potresno inzenjerstvo. Nakon razornog
potresa koji je 1987. godine pogodio pod-
rucje juznog Jadrana, proI. Causevic je ra-
dio na velikom medunarodnom projektu s
temom smanjenja seizmickog rizika na
podrucju Balkana. Iste je godine dobio na-
gradu UNESCO-a te je narednu akadem-
sku godinu proveo na University oI Cali-
Iornia, Berkley, radeci intenzivno na neko-
liko tema iz potresnog inzenjerstva.
Ovdje treba naglasiti da su institucije
na kojima se Causevic skolovao i usavr-
savao, u pravilu bili najbolji svjetski
znanstveni centri. Imao je priliku suradi-
vati s nizom znanstvenika o cijoj velicini
govori cinjenica da odredeni pojmovi i
metode koji se danas koriste sirom svijeta
u izracunu konstrukcija nose njihova
imena ('P-ǻ¨ Wilsonov eIekt, Bishopov
iteracijski postupak kod izracuna stabil-
nosti kosina).
ProIesor Causevic 1990. godine na po-
ziv dolazi na Gradevinski Iakultet Sveuci-
lista u Rijeci, gdje ce dugi niz godina ob-
nasati duznost procelnika Katedre za nosi-
ve konstrukcije i temeljne tehnicke znano-
sti. Od 1998. je redoviti proIesor u trajnom
zvanju. Causevic je takoder bio organiza-
tor i voditelj prvog znanstvenog poslijedi-
plomskog studija na Gradevinskom Iakul-
tetu u Rijeci, pod nazivom 'Mehanika
konstrukcija¨, a ujedno i mentor prvog
magistarskog rada obranjenog na ovom
Fakultetu. Danas je gostujuci proIesor na
Sveucilistima u Ijubljani i Sarajevu.
U ozujku 2009. godine proIesor Cau-
sevic postaje izvanredni clan Akademije
tehnickih znanosti Hrvatske (HATZ) u
Odjelu za gradevinarstvo i geodeziju, a
2010. godine je izabran za clana Akade-
mije tehnickih znanosti Hrvatske. Clan je
Medunarodne udruge za mostove i viso-
kogradnju u Zürichu te je jedini clan
Americkog instituta za potresno inzenjer-
stvo u Oaklandu (KaliIornija) iz Hrvat-
ske. Takoder je jedini ovlasteni revident
Ministarstva zastite okolisa i prostornog
uredenja na Sveucilistu u Rijeci.
U razdoblju izmedu 1976. i 2010. obja-
vio je ukupno 104 rada u medunarodnim i
domacim casopisima i zbornicima te sest
strucnih knjiga koje sluze kao udzbenici
studentima sva cetiri Gradevinska Iakulteta
u Hrvatskoj i inzenjerima projektantima.
Ovaj kratki pregled samo je dio bri-
ljantne znanstvene karijere proIesora Ca-
usevica. Ispunjeni radni vijek uvijek je
pratio vrlo bogat privatni i drustveni zi-
vot. Iako je promijenio mnogo sredina,
kako kaze, svugdje se osjecao dobrodo-
sao i uvazavan, a u tome mu je uvelike
pomogao sport, posebno atletika i tenis,
bez kojeg kako kaze, ne bi mogao postici
vrhunske rezultate na znanstvenom polju.
Ipak, kada govori o svojim zivotnim po-
stignucima najponosniji je na svoju su-
prugu proI. dr. Dzenanu Causevic, izuzet-
nog pravnog strucnjaka i na vrlo uspjesnu
karijeru svoje kceri, proI. dr. Senije Cau-
sevic, koja je visi predavac na Iondon
Metropolitan Business School. ‰
Sena Kulenovic
Pro|. dr. sc. Mebmed Causevlc dobltnlk Nagrade za zlvotno dje|o Zak|ade Sveucl|lsta u Pljecl
Briljantna znanstvena karijera
Prof. dr. sc. Mehmed Causevic
J
O
U
R
N
A
L
5
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Svake godine, 31. ozujka, Republika
Hrvatska se sjeca prve zrtve Domovinskog
rata, pripadnika specijalne policije Josipa
Jovica kojega je na Uskrs 1991. godine ti-
jekom akcije uspostave reda i mira na Pli-
tvicama ubila srpska paravojska potpomo-
gnuta od JNA. Svega nekoliko mjeseci
kasnije, 26. srpnja 1991. SeIik Pezerovic
(24) ubijen je kod mjesta Zrin, na juznim
obroncima Zrinske Gore. Rekonstrukcija
stradanja SeIika Pezerovica utvrdena je ti-
jekom sudskog postupka koji je voden sre-
dinom ove godine protiv Jablana Kejica iz
Kuljana, prvooptuzenog u procesu za ratni
zlocin protiv ratnih zarobljenika.
Kao dragovoljac, u srpnju 1991. poli-
cajac SeIik Pezerovic iz Policijske posta-
je Crnomerec je zajedno sa svojom gru-
pom poslan u obranu Pounja. U napadu
srpske paravojske i bivse JNA kod Struge
Banske neprijateljska granata ga je tesko
ranila u glavu i ruku. Nakon sto je napre-
dovanje Srba u Strugi zaustavljeno, oso-
blje saniteta ga je zajedno s ranjenim ko-
legama, Dragom Matijevicem i Ivanom
Zalcem, vozilom hitne pomoci trebalo
prevesti u sisacku bolnicu. Medutim, na
raskrizju u Kuljanima vozilo su izresetali
pripadnici tzv. seoske straze, a putnici su
zarobljeni. Medicinski tim, dr. Kresimir
Sipus, tehnicar Marijan Majstorovic i vo-
zac Marinko Cerkez, je odveden u vojni
logor u spomen domu 'Bratstvo-jedin-
stvo¨ na Cavic brdu i poslije je razmije-
njen, a ranjenim policajcima Matijevicu i
Zalcu od tog trenutka gubi se svaki trag.
Prema svjedocenjima Dusana i Jovana
Vincica, mjestana Kuljana koji su izbjegli
u Bosnu i povremeno camcem prelazili
preko Une kako bi obisli kuce i nahranili
stoku, tog dana dok su pristajali camcem
uz obalu, u vodi su vidjeli dva mrtva tijela.
Pretpostavlja se da su to bili Matijevic i
Zalac. 'U staji smo nasli covjeka koji je
bio ranjen, glava mu je bila zamotana za-
vojima, a na ruci je imao longetu i bromilu
za primanje inIuzije¨, izjavio je Dusan
Vincic. Pomislili su da je mrtav i iz obli-
znje kuce pozvali skupinu ljudi iz sela koja
je ranjenika izvela iz staje i odvela. Jedan
od tih ljudi je prepoznao ranjenog mladica
jer su radili zajedno, nije rekao njegovo
ime vec samo da je musliman.
Pod izgovorom da ga vode u stab Te-
ritorijalne obrane, ranjenog i golog do
pasa, skupina u kojoj su, prema optuznici,
uz Jablana Kejica jos bili Mirko Curcija,
Milenko Milkovic i Momcilo Buinac pro-
vela je Pezerovica kroz mjesta Kirisnica,
Jovac, Sakanlije i Iotine kako bi se mje-
stani na njemu izivljavali. Svi su bili nao-
ruzani automatskim puskama. Svjedok
Dragan Kosijer je potvrdio da su ranjeni-
ka doveli pred skolu u Jovcu i pozvali lju-
de da ga tuku. 'Tko ga je dohvatio, taj ga
je tukao, rukama, nogama, kundakom, 10
do 15 minuta¨, svjedocio je Dragan Kosi-
jer. Nastala je guzva i u jednom trenutku
Pezerovic je uspio pobjeci, ali su ga uhva-
tili, vezali zicom i ubacili u prtljaznik
Stofadina u kojem su ga odvezli u pravcu
Skanlija. Nakon mucenja i mrcvarenja,
ranjenog SeIika Pezerovica su prema op-
tuznici doveli do jedne livade kod Zrina i
ubili iz vatrenog oruzja. Tijelo SeIika Pe-
zerovica ekshumirano je na toj livadi u
travnju 2000. godine.
Za svoj doprinos obrani Republike
Hrvatske Pezerovic je, izmedu ostalog,
posthumno odlikovan Redom Petra Zrin-
skog i Frane Krste Frankopana s posre-
brenim i pozlacenim pleterom i Spomeni-
com Domovinskog rata.
Slucaj SeIika Pezerovica samo je jed-
no od nezabiljezenih herojstava Bosnja-
ka branitelja tijekom Domovinskog rata.
Ni nakon 20 godina ne postoji precizan
popis kako poginulih, tako ni onih Bos-
njaka branitelja koji su prezivjeli rat. Sve
ostaje na procjenama: od 16.000 do
25.000 Bosnjaka ucesnika Domovinskog
rata, te od 818 do preko 1.200 poginulih
Bosnjaka. Nemarom bosnjackih institu-
cija, posebno onih koje su osnovane s
ciljem zastite prava Bosnjaka branitelja,
da zabiljeze vrlo vazan dio nase povijesti
u Republici Hrvatskoj propustili smo 20
godina tijekom kojih su mnogi svjedoci
vremena i vrlo vrijedni podaci nepovrat-
no izgubljeni. Kako istraziti ulogu Bos-
njaka u Domovinskom ratu kada kolek-
tivno sjecanje na heroje poput SeIika
Pezerovica ovisi o djelovanju osoba ciji
je ratni put najblaze receno upitan. Jer
kada bi postojao takav popis mozda bi se
braniteljima mogla pruziti kvalitetna po-
moc da reguliraju svoje statuse ili barem
da ih se s vremena na vrijeme poimence
sjetimo i odamo pocast za ono sto su uci-
nili.
Jos 1995. godine knjizevnik Feda Seho-
vic pisao je i apelirao na generala Bobetka i
institucije hrvatske drzave da se pobrinu za
254 hrvatska branitelja Bosnjaka koji su
branili Dubrovnik, da im se dodijeli Spo-
menica Domovinskog rata, da ih se ne dis-
kriminira kada je u pitanju dobivanje posla
ili kredita za obnovu spaljenih kuca. Tada je
Sehovic bio glas svih onih Bosnjaka koji su
se nakon rata osjetili odbaceni i ponizeni,
koji su svoje zivote ugradili u temelje hrvat-
ske drzave, ali s mirom ponovno postali
ljudi drugog reda. Nazalost, ovaj cin inte-
lektualnog postenja ostao je usamljeni va-
paj. Za generacije Bosnjaka rodene u neza-
visnoj RH, koje pritisnute asimilacijskim
procesima propituju svoj identitet, upravo
cinjenica da su njihovi sunarodnjaci sudje-
lovali u Domovinskom ratu moze biti ra-
zlog da s ponosom nose ime Bosnjak/inja.
U ljeto ove godine, 20 godina nakon
stradanja, a na poticaj obitelji i prijatelja,
odrzan je I. Memorijalni turnir 'SeIik Pe-
zerovic¨ u malom nogometu. Okupilo se
13 malonogometnih timova, a prikupljena
sredstva dodijeljena su trima socijalno
ugrozenim obiteljima. Ostaje da se vidi
hoce li bosnjacke institucije prepoznati
vaznost odavanja pocasti Bosnjacima bra-
niteljima i pomoci da ovaj memorijalni
turnir preraste okvire privatne inicijative.
Epilog. Pocetkom rujna 2011. Zu-
panijski sud u Sisku osudio je Jablana
Kejica, jedinog dostupnog od cetvorice
optuzenih hrvatskom pravosudu, nepra-
vomocno na sedam godina zatvora. Kada
bi bosnjacke institucije odradivale svoj
dio posla tada mozda ni sutkinja Snjezana
Mrkoci, na pitanje obitelji zasto je kazna
za Jablana Kejica tako mala, ne bi mogla
reci: 'A koliko bi ga vi kaznili, on je puka
sirotinja i otac petero djece!?¨ ‰
Sena Kulenovic
Nezabl|jezena berojstva 8osnjaka branlte|ja tljekom Domovlnskog rata
T|o ,o So||| |ozo·ov|c:
Sefik Pe:erovic
J
O
U
R
N
A
L
6
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Senad Mujagic, temeljni sisacki poli-
cajac i svestrani sportas, najnagradivaniji
je policajac sportas u svijetu, koji se s niti
jednog policijskog natjecanja do sada nije
vratio bez medalje. Na sedam Policijskih i
vatrogasnih olimpijada, na kojima je uce-
stvovao, ukupno je osvojio 25 medalja: 17
zlatnih, sedam srebrnih i jednu broncanu.
1999. godine na igrama u Stockholmu
(Svedska) osvojio je dvije zlatne medalje,
2001. u Indianapolisu (SAD) jedno zlato
i dva srebra, a 2003. u Barceloni (Spa-
njolska) dva zlata, jedno srebro i jednu
broncu. Na Olimpijadi odrzanoj 2005. u
Quebecku (Kanada) osvojio je cetiri zla-
ta, iz Adelaida (Australija) 2007. godine
vratio sa s tri zlata i jednim srebrom, a na
igrama koje su prije dvije godine ponovo
odrzane u Kanadi (Vancouver) osvojio je
jednu zlatnu i tri srebrne medalje. Na
ovogodisnjim Svjetskim policijskim i va-
trogasnim sportskim igrama, koje su od
26. kolovoza do 5. rujna odrzane u New
Yorku (SAD), osvojio je cak cetiri zlatne
medalje (dvije u hrvanju slobodnim i grc-
ko-rimskim stilom u kategoriji do 55 ki-
lograma, te dvije u disciplini dizanja ute-
ga u kategoriji do 56 kilograma).
Zanimljivo je da u dizanju utega (bench
press) u natjecateljskoj kategoriji do 56 ki-
lograma drzi i svjetski rekord Igara. Postav-
ljen je u Barceloni 2003. godine, kada je
podignuo rekordna 92 kilograma. Osim to-
ga, na ukupno cetiri Olimpijade proglasen
je najboljim natjecateljem (u Barceloni,
Quebecku, Adelaidu i New Yorku).
vlsestrukl prvak l dragovo|jac
Domovlnskog rata
Senad Mujagic je roden 1961. godine
u Sisku, u bosnjackoj radnickoj obitelji.
Rahmetli otac Vehbija, koji je umro 2007.
godine, u Sisak je dosao iz Bosanske Oto-
ke, a mama Camka, koja sada ima 70 go-
dina, iz Blagaja kod Bosanskog Novog.
Majka Camka, mladi brat Suvad, sestra
Samka i supruga Jasna njegovi su najvjer-
niji navijaci i najveca podrska. Senad je
godinama bio aktivni hrvac, a hrvao je za
hrvacke klubove 'Sisak¨, 'Gavrilovic¨ iz
Petrinje i 'Zagreb¨. U dugogodisnjoj ak-
tivnoj hrvackoj karijeri postigao je izvan-
redne sportske rezultate: u pojedinacnoj
konkurenciji bio je tri puta drzavni prvak i
dva puta sampion Jugoslavije, te 13 puta
prvak Hrvatske. Do sada je na raznim na-
tjecanjima osvojio vise od 100 medalja,
od kojih je najvise zlatnih.
'Kao mnogi moji vrsnjaci u to vrijeme
prvo sam poceo igrati nogomet, a zatim
sam u jednom periodu usporedo trenirao i
hrvanje. Ubrzo su krenuli i neki dobri rezul-
tati. Zavolio sam hrvanje, koje mi je poslije
uslo u krv i postalo dio mene, tako da bez
tog sporta ne mogu. Aktivnu sportsku kari-
jeru poceo sam 1979. godine u Hrvackom
klubu Sisak`. Vec 1983. bio sam treci na
Prvenstvu Jugoslavije u hrvanju u kategori-
ji do 52 kilograma u pojedinacnoj konku-
renciji. 1985. sam presao u petrinjski Ga-
vrilovic`, gdje sam bio do 1991. godine. Tu
sam postigao svoje najvece rezultate. Sa
Gavrilovicem` sam tri puta bio pojedinacni
prvak Jugoslavije i dva puta pojedinacni
sampion Jugoslavije. Mislim da treba obja-
sniti razliku izmedu prvaka i sampiona. Na
pojedinacnom Prvenstvu nastupala su dese-
torica najboljih iz cijele Jugoslavije, iz svih
Republika iz Hrvatske trojica. I onda se
mi potucemo` za prvaka. Kod Sampionata
situacija je bila mnogo teza jer selektor re-
prezentacije Jugoslavije pozove sestoricu
najboljih iz svake kategorije, bez obzira na
republicku pripadnost. Na tom se natjeca-
nju borio svako sa svakim. Osim toga, sa
Gavrilovicem` sam tri puta bio ekipni pr-
vak Jugoslavije. Kada je nastala hrvatska
drzava, cetiri puta smo bili ekipni prvaci
Hrvatske. Bio sam i 13 puta pojedinacni pr-
vak Hrvatske. Aktivno sam hrvao do 2005.
godine, a do prije dvije godine bio sam i
hrvacki trener u Gavrilovicu`. 2007. godi-
ne proglasen sam za najuspjesnijeg trenera
grada Petrinje. Taj posao sam obavljao uku-
pno sedam godina, a radio sam sa djecaci-
ma od najmladeg uzrasta do 14 godina, ka-
da prelaze u kadete. Prva garnitura` tih
djecaka sada su prvotimci Gavrilovica`.
Pratim njihove rezultate i radujem se njiho-
vim uspjesima. U toku su pregovori s Ga-
vrilovicem` da ponovo postanem trener i
mislim da ce se dogovor uskoro realizirati¨,
rekao je Senad Mujagic.
Dragovoljac je Domovinskog rata i
aktivni djelatnik Policijske uprave sisac-
ko-moslavacke, u kojoj imaju razumije-
vanje za njegova cesta izbivanja s posla
zbog priprema i natjecanja. U policiji je
od ratne 1992. godine, sto mu nije smeta-
lo da nastavi hrvacku karijeru.
'Prije rata sam radio u sisackoj Zelje-
zari. 1991. godine dobrovoljno sam se
prijavio u Hrvatsku vojsku u Sportsku ce-
tu, koju su cinili sisacki sportasi. Od ve-
ljace 1992. do lipnja 2001. godine bio
sam u jedinici Specijalne policije Ose`, a
onda sam presao u temeljnu policiju. Sa
specijalcima Osa` prosao sam mnoga ra-
tista: Bljesak`, Oluja`, borbe na Velebi-
tu, dubrovacko ratiste, Cavtat, Daruvar,
Pakrac. Usporedno sam i trenirao. Bio
sam prvak Hrvatske u hrvanju 1992.,
1994., 1995. i 1996. godine, u oba stila
slobodnom i grcko-rimskom.¨
Prisjetio se i manje lijepih dijelova
svoje bogate sportske karijere. Nije stra-
dao na ratistu, ali se znao ozlijediti na
'strunjacama koje zivot znace¨.
'Imao sam lom prednjeg kriznog liga-
menta 2001. godine, pred sami odlazak u
Ameriku. Doktor Peco mi je sredio` oz-
ljedu, ali je na zadnjoj kontroli prije puta
rekao: Nije to dobro!` Rekao sam: Ja
idem u Ameriku, pa sto bude!` I otisao
sam. Dobro je ispalo, jer sam na Igrama u
Indianapolisu osvojio dvije medalje. Ka-
da sam se poceo pripremati za New York,
u drugom mjesecu ove godine sam otisao
na trening i slomio skocni zglob. Pukne
mi neka koscica, odvojila se. Otisao sam
slikati zglob jer me noga jako boljela.
Mjesec dana sam nosio longetu i hodao
Senad Mujaglc lz Slska, najuspjesnljl svjetskl po|lcajac sportas svlb vremena
Senad zlatnog sjaja
Senad Mufagic, :latni sisacki policafac
J
O
U
R
N
A
L
7
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
na stakama. Zato sam u New Yorku cijelo
vrijeme imao aktivne pripreme. Zbog po-
vrede i odrzavanja tezine ukupno sam
pretrcao dva do tri maratona. Bilo je i
drugih sitnih povreda kao sto su hrvacke
usi`, po cemu smo mi hrvaci poznati. Sest
puta su mi pucale usi. Bilo je i povreda
zglobova¨, rekao je policajac Mujagic.
Progovorio je i o svojim pripremama,
nacinu i mjestu treninga, planovima za
buducnost. Ne osjeca teret svojih godina.
'Treniram u bazi Interventne policije u
Sisku. Moram se zahvaliti zapovjedniku
Vedranu Augustinovicu, koji mi je stvarno
dao mogucnost treniranja kada god zelim,
u bilo koje vrijeme. Koristio sam njihov
teretanu bez ikakvih problema. Treniram i
u dvorani moje Policijske postaje. Ostanu
decki sa mnom trenirati kosarku, nogo-
met. Sto se tice Iizickih provjera, u svo-
joj Policijskoj postaji sam broj 1. Jos uvi-
jek se mogu nositi s mnogo mladim od
sebe. Kada idem na testiranje, radim testo-
ve tjelesne spremnosti prema kriterijima
koji su predvideni za mnogo mlade, za one
od 20-25 godina starosti. Sljedece godine
mislim otici na Europske policijske igre na
Kanarskim otocima. U programu nema hr-
vanja i dizanja utega, pa cu se natjecati u
dzudu. 2013. godine bi trebao, ako sve bu-
de u redu, otici u BelIast na svoju 8. Poli-
cijsku olimpijadu, s cime bi trebao i zavr-
siti svoju karijeru. Ako bude zdravlja, mi-
slim da cu do BelIasta izdrzati.¨
Nedostatak podrske u rodnom
gradu
Senadu najveci problem nisu godine,
iako ih vec 50 ima na ledima, nego Iinan-
cijska sredstva i topli stisak ruke, uz rijeci
zahvale i podrske.
'Nemam nikakve Iinancijske pomoci.
To sve sam rjesavam, idem svjesno u mi-
nus na svom racunu. Razgovarao sam sa
dozupanom Rudicem, koji nije znao o ce-
mu se radi. Objasnio sam mu da nisam re-
kreativac, da postizem vrhunske rezultate
na svjetskim natjecanjima. I da ne trazim
200.000 ili 300.000 kuna, nego samo 1.000
ili 1.500. bilo sto. Nisam nista dobio. Ka-
da sam otisao na Igre u Australiju, u Ade-
laide, prije cetiri godine, dozupanica Mari-
jana Petir mi je poslala telegram. Hvala joj
na tome. To je bila jedina gesta nekoga iz
grada Siska ili Sisacko-moslavacke zupa-
nije, da se sjetio mojih rezultata. Zelim reci
da mi Cedo Hajdukovic iz Vodoopskrbe`
Petrinja svaki put daje kada ga trazim. Daje
i Gospodarenje otpadom Sisak`. To su
iznosi od 1.000 do 1.500 kuna. Bilo je i
drugih dobrih ljudi koji su od srca dali ma-
nje svote. Bez obzira da li se radi o 10 ili 20
kuna, ja se tim ljudima od srca zahvalju-
jem. Zahvalan sam na svakom novcanom
prilogu koji mi ljudi daju. Medutim, ono
sto me boli. moj grad i moja zupanija mi
nista nisu dali. Pokusao sam im se obratiti,
ali, eto, nije islo. Nisu imali sluha za mene.
Ostaje gorcina u covjeku. Svugdje si vise
na cijeni nego kod kuce, u svome gradu.
Meni moze pomoci gradonacelnik Virovi-
tice, Dubrovnika, Zadra, Rijeke i Varazdi-
na, nacelnik Opcine Molve, a u svome rod-
nom gradu nisam nista mogao, niti dobio.
Pa niti ono: Cestitamo!`¨
Svih ovih godina, od 1999. do danas,
nakon povratka s velikih svjetskih natje-
canja nikada nitko od gradskih i zupanij-
skih vlasti nije primio zlatnog sisackog
policajca. Zbog njega se 17 puta sirom
svijeta od Stockholma, Indianapolisa,
Barcelone, Quebecka, Adelaida, Vancou-
vera do New Yorka svirala hrvatska hi-
mna 'Iijepa nasa¨. i nitko nije nasao za
shodno da primi Senada Mujagica i u ime
sugradana javno mu se zahvali.
'Eto, to je nasa realnost. Zalosna ci-
njenica¨, kratko je i tuzno rekao najbolji
svjetski policajac sportas svih vremena,
koji je zbog postignutih rezultata dva puta
dobio Godisnju nagradu MUP-a Republi-
ke Hrvatske. Senadova zivotna i sportska
realnost je i zanemarivo mala medijska
paznja, koja se, ipak, nesto popravila ka-
da je hrvatski konzul u New Yorku, Mari-
jan Gubic, obavijestio medije o dogada-
njima na zadnjim Igrama.
Najbo|jl na svljetu svlb vremena
Na ovogodisnjoj Olimpijadi u New
Yorku sudjelovalo je 17.500 policajaca i
vatrogasaca iz 78 zemalja svijeta, koji su
se natjecali u 69 sportskih disciplina. Hr-
vatsku su predstavljala 23 natjecatelja.
Pored osvojenih 10 zlatnih, tri srebrne i
tri broncane medalje, dobili su i javnu za-
hvalu njujorskog gradonacelnika Micha-
ela Bloomberga jer su jedini od prisutnih
natjecatelja ponudili pomoc njujorskim
policajcima i vatrogascima u vrijeme pro-
glasene opce opasnosti zbog nailaska ura-
gana 'Irena¨, koji je odgodio pocetak
Olimpijade za tri dana.
Zanimljivo je da se u New Yorku su-
sretao s problemima kakve sportas njego-
vog Iormata ne bi trebao imati.
'Spavao sam na nekoliko mjesta. Prvih
pet dana spavao sam u Hrvatskoj katolic-
koj crkvi u centru New Yorka, na Man-
hattanu. Zahvaljujem se tim ljudima, koji
su nam pruzili ono sto su mogli u tom tre-
nutku. Poslije toga, isao sam od hotela do
hotela. Promijenio sam tri hotela, a zadnju
noc nam je jedan americki Hrvat dao sobu
iznad svoga kaIica. Jednu noc mi se vise
nije dalo seliti, pa sam ostao u gradu i sve
vrijeme hodao po New Yorku. Dobro je
sto je takmicenje vec bilo zavrsilo, pa nije
bilo posljedica po sportske rezultate.¨
I pored svih problema, zbog osvojene
cetiri zlatne medalje pripala mu je cast da
je proglasen i najuspjesnijim olimpijcem
Policijske i vatrogasne olimpijade u New
Yorku. Kao kruna svih dugogodisnjih na-
pora i odricanja zbog sisackog policajca,
Bosnjaka Senada Mujagica, u New Yorku
je priredena i posebna svecanost na kojoj
mu je uruceno priznanje kao najuspjesni-
jem policajcu sportasu svih vremena.
'Nakon osvojene cetvrte zlatne meda-
lje organizirana je svecanost u dvorani i na
postolju gdje su se dijelile sve medalje.
Bio je cetvrtak, 11,00 sati po njihovom
vremenu. Dosao je predsjednik Svjetske
policijske organizacije, bilo je puno uzva-
nika. Neke zemlje su dovele svoje TV-eki-
pe, kao recimo Indijci. Bilo je dosta novi-
nara i reportera, narocito iz SAD i Kanade.
Blizu sat vremena sam stajao na postolju, a
sama ceremonija je trajala vise od dva sa-
ta. Dao sam nekoliko stotina autograma,
bilo je i mnogo IotograIiranja.¨
Da li je doslo vrijeme da grad Sisak,
Sisacko-moslavacka zupanija i drzava Hr-
vatska isprave dugogodisnju pogresku i,
shodno vrijednosti postignutih sportskih
rezultata, adekvatno nagrade Senada Mu-
jagica te mu pruze moralnu i materijalnu
satisIakciju!? Smatramo da sisacke bos-
njacke asocijacije, preko svojih predstav-
nika u gradskoj vlasti, trebaju predloziti
Senada Mujagica najuspjesnijeg svjet-
skog policajca sportasa svih vremena,
zbog koga je diljem svijeta 17 puta svirana
hrvatska himna 'Iijepa nasa¨ za Nagra-
du za zivotno djelo grada Siska ili Godis-
nju nagradu grada Siska u 2012. godini. ‰
Ismet Isakovic
Svecanost u New Yorku
J
O
U
R
N
A
L
8
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Mali broj ljudi zna da je Uzeir Srna,
otac Darija Srne, kapetana nogometne re-
prezentacije Hrvatske, roden u okolini
Cajnica i da je bio talentirani golman i
nekadasnji nogometni proIesionalac.
Uzeir Srna se rodio 1940. godine u
Gornjim Stopicima kod Cajnica u istoc-
noj Bosni. Cudna je i tragicna prica Dari-
jevog oca. Za vrijeme Drugog svjetskog
rata, tamosnji Bosnjaci bili su izlozeni
teroru i pokolju cetnickih hordi zlikovca
Pavla Ðurisica, komandanta Iimskih cet-
nickih odreda, a veliki broj ljudi je bjezao
i kao muhadziri su dosli u Bosansku Po-
savinu. Jedne noci 1942. godine cetnici
su napali selo Stopice. Uzeirov babo, za-
jedno sa starijim sinom SaIetom i Uzei-
rom pobjegao je u okolnu sumu, a u kuci
su ostale Uzeirova trudna majka i mala
sestra. Cetnici se, medutim, nisu obazirali
na nejac, te su zapalili kucu, a majka i se-
stra su izgorjele u njoj. Stari Srna je sa
sinovima SaIetom i Uzeirom krenuo u
izbjeglistvo. U kolonama izbjeglica, Uze-
ir je bio odvojen od oca i brata i tako im
se izgubio. Otac i SaIet dosli su u Bosan-
ski Samac, gdje su i ostali. Otac je radio u
jednoj kaIani, gdje je kasnije u jednoj ra-
spravi nesretno poginuo, a SaIet je pred
kraj rata otisao u partizane. Nikad nije
napustio misao da nade Uzeira. Na kraju
rata, za vrijeme sluzenja vojnog roka, od
jednog oIicira saznaje da je mnogo bo-
sanske djece stiglo do Slovenije, a mnogi
su i usvojeni. Krenuo je tamo i u Murskoj
Soboti nasao Uzeira pod imenom Mirko
Kelenc. Uzeo ga je sa sobom i tako je
Uzeir stigao u Bosanski Samac. Zavrsio
je Osnovnu skolu, a onda krenuo na pe-
karski zanat. Medutim, kod Srna se i kod
kuce moralo raditi. SaIet je bio pomocni
radnik na zeljeznici, ali imao je i konjsku
zapregu sa kojom je ljudima cinio usluge.
Pocetak 50-ih godina proslog stoljeca je
za ljude bio tezak, pun siromastva, bile su
to gladne godine.
Uzeir je veoma volio nogomet i vec ta-
da pokazivao golmanske sposobnosti i ta-
lent. Bio je doduse suh i mrsav, ali je to
nadoknadivao svojim paraderstvom. Zbog
svoje ljubavi prema nogometu Uzeir je ce-
sto imao problema i sa bratom SaIetom.
SaIet je bio krupan i jak covjek, veoma
strog. Trazio je od Uzeira da uci i priprema
se za svoj zanat, ali i da pomaze u poslovi-
ma kod kuce. Uzeir je veoma cesto od tih
poslova bjezao i pojavljivao se na nekom
od igralista. Iz ljubavi prema nogometu
Uzeir je odmah po zavrsetku zanata posao
'trbuhom za kruhom¨ ili bolje receno 'tr-
buhom za nogometom¨. Prosao je mnogo
toga. Otisao je kod rodaka u Sarajevo, gdje
je radio. Vojsku je sluzio u Busovaci, gdje
je zaigrao za mjesno 'Jedinstvo¨. Tu su ga
vidjeli ljudi iz zenickog 'Celika¨ i on tamo
odlazi. Skrasio se i karijeru napravio u
'Neretvi¨ iz Metkovica, za koju je igrao u
Drugoj ligi bivse Jugoslavije. U Metkovi-
cu je ostao zivjeti i Iormirao je Iamiliju. Iz
drugog braka rodio mu se Darijo, jedan od
najboljih hrvatskih igraca danasnjice. Iako
je napustio Bosanski Samac, Uzeir je veo-
ma cesto dolazio u posjete Iamiliji. Volio
je doci na stadion.
Oceva ze|ja
Darijo Srna u intervjuu objavljenom u
engleskom 'Daily Telegraphu¨ u junu
2008. kaze: 'Moj otac Uzeir je imao
stvarno tezak zivot i ja sam veoma pono-
san da sada moze mirno i ugodno zivjeti.¨
Prosle godine Uzeir Srna je rekao sinu
Dariju: 'Sine, nase porijeklo je iz jednog
sela u istocnoj Bosni. Ti se ne sjecas tog
sela jer sam te tamo vodio kad si bio mali.
Hocu da ti kazem da u tom nasem selu, u
tim nasim Stopicima, danas nema ljudi.
Moji rodaci i komsije koji su u ratu pro-
tjerani, ne mogu da se vrate u selo jer ne-
maju puta. Volio bih da mi ispunis zelju,
da pomognemo tom nasem kraju.¨
Ocev amanet Darijo je najozbiljnije
shvatio i gradnja puta u zabitom bosan-
skom selu Stopici, na granici BiH sa Srbi-
jom i Crnom Gorom je zapocela. Kako
mi je nedavno kazao moj prijatelj i sarad-
nik, kamerman Dzemal Ramovic, inace
porijeklom iz ovog kraja, Darijo je po ocu
Uzeiru poslao znacajna Iinancijska sred-
stva za gradnju 'puta nade¨. Od Mjesne
zajednice Zaborak, gdje vec postoji put,
zahvaljujuci sredstvima Darija Srne, iz-
gradeno je oko sest kilometara makadam-
skog puta do Stopica. Taj isti put uskoro
ce na Darijev racun biti i asIaltiran. ‰
Avdo Huseinovic
Darljo Srna gradl as|a|tnl put u Sto-
plclma kod Cajnlca, rodnom se|u
oca Uzelra
Kapetan
velikog
srca
Darifo Srna, veselfe nakon gola protiv Nfemacke (EURO 2008.)
U:eir Srna (lifevo)
J
O
U
R
N
A
L
9
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
U prostorijama restorana 'Servus¨ u
Zagrebu, 3. srpnja 2011. godine, odrzana
je 4. Redovna izborna Skupstina Sabora
bosnjackih asocijacija Hrvatske. Za novog
predsjednika SABAH-a izabran je Hamdi-
ja Malic, a za potpredsjednike Mirela Ka-
ric, Hamzalija HaIizovic i Ibrahim Dura-
kovic. 17 clanova novoizabranog Izvrsnog
odbora su Mehmed Dzekic, Mirela Karic,
Sadik Muminovic i Mehmed Sisic (Istra),
Hamdija Malic, Sabina Iovic, Ferid Diz-
darevic i Hajdar Omerovic (Zagreb), Avdo
Ahmetovic i Esad Coralic (Rijeka),
Hamzalija HaIizovic i Mirsad Sedic (Si-
sak), Ibrahim Durakovic i Abdurahman
Haskic (Split), Belka Elezovic (Dubrov-
nik), Mirsad Pezerovic (Gunja) i Omer
Alibasic (Velika Gorica). U Sud casti je
kooptiran Rasim Dzomba. Na Skupstini su
dodijeljene zahvalnice i priznanja sljede-
cim zasluznim clanovima: Mehmedu Dze-
kicu, predsjedniku SABAH-a od osniva-
nja, proI. dr. Ibrahimu Kajanu, prvom
glavnom uredniku lista 'Sabah inIo¨, Aga-
nu Velicu, Belki Elezovic i Sadiku Mumi-
novicu, za organiziranje Smotri bosnjac-
kog Iolklora u Sisku, Dubrovniku i Puli.
Dlskrlmlnaclja bosnjacke
naclona|ne manjlne
Izvjestaj o radu u proteklom mandat-
nom razdoblju podnio je Mehmed Dzekic,
predsjednik SABAH-a. Naglasio je da cla-
nice SABAH-a imaju svoje zasebne pro-
grame djelovanja kao pravne osobe, ali u
zajednici sa Saborom bosnjackih asocija-
cija dogovaraju i realiziraju one programe
koji su vazni za razvoj i aIirmaciju identi-
teta svih Bosnjaka Hrvatske, a ne samo
Bosnjaka uzeg lokaliteta gdje zive. Popis
stanovnistva, koji je bio u travnju 2011.
godine, bio je program svih clanica SA-
BAH-a, ali i bosnjackih asocijacija koje
nisu clanice SABAH-a. Po pitanju nacina
izjasnjavanja kod popisa stanovnistva sve
su bosnjacke asocijacije postigle konsen-
zus. 'Medutim, nisu sve bosnjacke asoci-
jacije polazile od jedinstvenih nacela kako
Iormirati i razvijati nacionalnu svijest kod
nasih clanova zajednice. Neke politicke
stranke sa bosnjackim predznakom polazi-
le su od teze ako se 1,5° gradana u Re-
publici Hrvatskoj izjasni kao Bosnjaci
imat cemo tri zastupnika u Saboru RH ili u
nekoj opcini ili gradu dobili bi toliko vijec-
nickih mjesta i na takav nacin moguce je
nekoga usreciti u nekoj udobnoj Iotelji.
Ovakva teza jest stimulativna i prihvatlji-
va, ali za mali broj onih koji sebe vide na
tim mjestima. Ovakve polazne teze, koje
su dominirale na skupovima, su lose i kon-
traproduktivne jer nas cilj ne smije biti po-
pis stanovnistva, kako bi pojedinci usicari-
li na bilo izborima bilo koje vrste, nego
trajno opredjeljenje za bosnjastvo kao na-
cionalnu odrednicu koja je povijesno ute-
meljena, pozitivno izrazena i kao takva
aIirmirana i nema nikakvog razloga da ne
ustrajemo na toj odrednici gdje bi svi Bos-
njaci kao kolektiv proIitirali. To je bitno za
nas Bosnjake u Hrvatskoj, ali svakako i u
maticnoj domovini BiH, ali i za nase budu-
ce generacije kojima bi jace osvijestili
izvor njihova nacionalnog identiteta¨, re-
kao je Dzekic.
Istaknuo je da SABAH ima mnogo ide-
ja i programa, medutim, glavni problem je
njihovo Iinanciranje. Programi se uglav-
nom kandidiraju Savjetu za nacionalne ma-
njine RH, ali u njemu nemamo dovoljno
kriticne mase Bosnjaka koja bi podupirala
programe i osigurala Iinancijska sredstva za
programe bosnjackih asocijacija. 'Mi smo
nekada imali dva clana Savjeta za nacional-
ne manjine i sada to pravo imamo, ali po-
stoje neki lobiji, pa i od strane nekih Bos-
njaka, da se Savjet ne popuni sa jos jednim
Bosnjakom. I onaj jedan Bosnjak koji dje-
luje u Savjetu za nacionalne manjine aro-
gantnije se postavlja prema nasim progra-
mima nego clanovi Savjeta drugih nacio-
nalnih manjina. Programi bosnjackih udru-
ga nemaju nikakvu kvalitetnu podrsku u
Savjetu za nacionalne manjine i to ne samo
SABAH-a, nego i drugih bosnjackih asoci-
jacija. Predsjednik Savjeta za nacionalne
manjine trudi se da nam objasni kako smo
mi Bosnjaci u Hrvatskoj u Iinancijskom
smislu hendikepirani nedostatkom bilo ka-
kvog akta izmedu Hrvatske i BiH o nasoj
dodatnoj zastiti kao nacionalne manjine od
strane maticne domovine. Takvo tumacenje
je za nas neprihvatljivo jer smo mi drzavlja-
ni RH i samim time konzumiramo sva pra-
va kao gradani i pripadnici nacionalne ma-
njine prema odredbama Ustava i zakona
koji je Republika Hrvatska donijela, te nam
u tom smislu nisu potrebne nikakve dodat-
ne zastite od strane nase maticne domovi-
ne¨, rekao je Dzekic.
Posebno se osvrnuo na negativnu ulogu
saborskog zastupnika Semse Tankovica,
predsjednika SDAH i jedinog bosnjackog
clana u Savjetu za nacionalne manjine RH.
Dzekic je ustvrdio da se na bosnjackom pri-
mjeru raspodjele Iinancijskih sredstava iz
Drzavnog proracuna RH krse ustavna nace-
la o jednakosti. To je argumentirao i zani-
mljivim brojcanim pokazateljima. 'Nas
Bosnjak Semso Tankovic u Savjetu za naci-
onalne manjine, po analogiji zastupnickog
mandata u Hrvatskom saboru, nastupa tako
da pojasnjava kako programi bosnjackih
asocijacija nisu dovoljno strucni i obrazlo-
zeni. To je totalna neistina, jer pod tim izgo-
vorom opstruira sve sto je sacinjeno i uci-
njeno od strane bosnjackih asocijacija ako
neposredno nije u te programe involvirana
njegova radionica SDAH. Mi smo se potru-
dili i usli u sadrzaje slicnih programa drugih
nacionalnih manjina i kada smo analizirali,
a to mogu i drugi uciniti, onda smo ustano-
vili da su nasi programi vise i kvalitetnije
obrazlozeni od drugih, a nas program je od
4. Pedovna lzborna Skupstlna SA8AH-a
Izabrano novo rukovodstvo
Radno predsfednistvo I:borno-i:vfestafne skupstine SABAH-a
J
O
U
R
N
A
L
10
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
strane Savjeta za nacionalne manjine deset
puta manje vrednovan nego drugi slicni
programi. Dok srpski list Novosti` pise
Obadva, obadva su pala` i na taj nacin po-
drugljivo prikazuje hrabru i blistavu borbu
za obranu RH, dobiva zaslugom zastupnika
srpske manjine u Hrvatskom saboru gospo-
dina Milorada Pupovca Iinancijskih sred-
stava i vise nego im je potrebno, nas inIor-
mativni list Sabah inIo`, koji korektno in-
Iormira i aIirmira sva dogadanja u RH i
bosnjackim asocijacijama u RH, vec drugu
godinu zaslugom naseg vrlog Bosnjaka
gospodina Semse Tankovica dobiva uma-
njena sredstva za svoje tiskanje. Na nasem
primjeru krsi se ustavno nacelo da smo svi
pred zakonom jednaki. Mi cemo morati od
Vlade RH i njenog Savjeta za nacionalne
manjine zatraziti objasnjenje kako to da je
jedan Talijan za svoje programe vrednovan
sa 434 kuna, jedan Ceh sa 354 kune, Madar
sa 275 kuna, a Bosnjak samo sa 45 kuna.
Ne ulazeci u stecena prava iz proslog susta-
va i bivse drzave, ovo je nepravda prema
Bosnjacima. Ovo je neprihvatljivo. Ovo je
diskriminacija jedne nacionalne manjine. U
obrani RH Bosnjaci su bez dileme i oklije-
vanja krenuli u obranu RH, vjerujuci da ce
se Hrvatska izgraditi u pravednu drustvenu
zajednicu, a u nasem slucaju spletom poli-
tickih igara nelegitimnih predstavnika Bos-
njaka u Hrvatskoj i predstavnika hrvatskih
vlasti, diskriminira se druga po velicini na-
cionalna manjina u Hrvatskoj. Da su Bos-
njaci proporcionalno svome broju za svoje
programe vrednovani kao Cesi, onda bi
Bosnjaci trebali biti Iinancirani za svoje
programe od Savjeta za nacionalne manjine
u visini od oko 15,4 milijuna kuna i onda bi
mogli angazirati vrhunske kapacitete i ek-
sperte u izradi i realizaciji svih programa¨,
naglasio je predsjednik SABAH-a.
Osvrnuo se i na SABAH-ove programe:
izgradnju spomen obiljezja poginulim Bos-
njacima u Domovinskom ratu, Smotru Iol-
klornog stvaralastva bosnjackih KUD-ova
u Hrvatskoj, inIormativni list 'Sabah inIo¨,
strucni skup o Bosnjacima u RH, organizi-
rani odlazak u Srebrenicu, izdavacku djelat-
nost. Medutim, postoje brojni problemi
zbog destruktivnog ponasanja nekih ista-
knutih bosnjackih pojedinaca i asocijacija.
'Skoro da i nema segmenta u kojem se ma-
niIestira nase zajednistvo i jedinstvo. Tako
smo i kulturno stvaralastvo poceli ideologi-
zirati, sto nije dobro. Na 3. Smotri stvaralas-
tva KUD-ova Bosnjaka RH, koja je prema
planu i programu odrzana pocetkom stude-
nog 2010. godine u Puli, i nakon sto smo
sve iskoordinirali i ukljucili u realizaciju
programa sve bosnjacke asocijacije u Istar-
skoj zupaniji, uspostavili komunikaciju sa
nacelnicima i gradonacelnicima opcina i
gradova Istarske zupanije, te uredom zupa-
na i svi su dali svekoliku podrsku u realiza-
ciji nasih programa iza toga, javljaju se nase
dvije bosnjacke asocijacije sluzbeno i jedna
nesluzbeno koje pismeno obavjestavaju zu-
pana i njegov tim da se iza tog projekta
ograduju. To im je zupan djelomicno i po-
vjerovao i na neki nacin preko nacelnika i
gradonacelnika umanjio podrsku nasim
programima koji su realizirani na podrucju
zupanije istarske, a to je 3. Smotra KUD-
ova, strucni stol o Bosnjacima u Hrvatskoj,
susret poduzetnika Bosnjaka Istarske zupa-
nije i poduzetnika iz BiH, te skup Svjetskog
saveza dijaspore BiH. Ovakve destrukcije
najvise cine veliki Bosnjaci`, umisljeni i
bolesni, iskompleksirani, koji ne mogu
shvatiti svijet dalje od sebe. Medutim, i po-
red raznih i jakih destrukcija mi smo veoma
uspjesno uspjeli realizirati sve planirane
programe, koji su dobro ocijenjeni i od jav-
nih medija i od vecine sudionika i gostiju.
Zaista nemamo nikakvih problema s ljudi-
ma i oIicijelnim vlastima u sredinama gdje
nase asocijacije djeluju, ali imamo proble-
ma sa nasim ljudima i asocijacijama koje se
medusobno suprotstavljaju, bez ikakvog
dijaloga i uvazavanja svih nasih organiza-
cijskih subjekata, bez obzira kako se koji
subjekt nazivao¨, naglasio je Dzekic.
Posebno se osvrnuo na Iinancijske i
druge probleme lista 'Sabah inIo¨, koji su
svojstveni i ostalim bosnjackim inIorma-
tivnim listovima u RH. 'Iist Sabah inIo`
nema nikakvu cenzuru u inIormiranju, pa
su cesto u sadrzaju njegova teksta zastu-
pljeni i ljuti protivnici njegova stampanja i
izlazenja. Pausalno se listu Sabah inIo`
podmecu optuzbe da Iavorizira odredene
ljude i ideologije, a zanemaruje druge, sto
nije tocno. Nazalost, listu Sabah inIo` se
vec drugu godinu reduciraju sredstva za
njegovo stampanje. Iistovi drugih nacio-
nalnih manjina nemaju tako izrazene Ii-
nancijske probleme kao mi. Oni to veoma
pametno i ucinkovito rjesavaju kroz Savjet
za nacionalne manjine, za razliku od nas
gdje uopce nismo prisutni. Nije samo da
Sabah inIo` kao inIormativni list nema
dovoljno sredstava za svoje izlazenje. Ta-
kav problem je prisutan i u drugim bos-
njackim inIormativnim listovima, sto do-
voljno govori da nam nasa nedovoljna
medusobna komunikacija i koordinacija
umanjuje sanse za jaci etnicki iskorak u
svim domenama naseg obiljezja. I ovaj
primjer govori o nama kao narodu, nasem
jedinstvu, slozi i uvazavanju unutar jedne,
sa posebnim karakteristikama zajednice u
Hrvatskoj¨, rekao je, izmedu ostaloga, u
izvjestaju o radu Mehmed Dzekic, dugo-
godisnji predsjednik SABAH-a.
Dodatna sredstva za ¨Sabab ln|o"
Hamdija Malic, novoizabrani predsjed-
nik SABAH-a, inace predsjednik Udruge
Bosnjaka branitelja Domovinskog rata Hr-
vatske i clan Svjetskog saveza dijaspore
BiH, rekao je da ce na sljedecoj sjednici
Izvrsnog odbora SABAH-a dati program
rada za naredno cetverogodisnje razdoblje,
koji nece u bitnosti odudarati od dosadas-
njeg nacina rada i djelovanja. 'Posebno bih
istakao potrebu da se zajednicki moramo
izboriti za promjenu odnosa Savjeta za na-
cionalne manjine prema nasoj udruzi. SA-
BAH je u cijelosti izvrsavao svoje progra-
me rada, a unatoc tome sredstva su nam
umanjivana, za razliku od nekih drugih
udruga kojima je ostavljan popravni rok i
istodobno sredstva su im povecavana. To
je negativna zasluga naseg saborskog za-
stupnika, koji je imao kriterije takve kakve
potvrduju prednji navodi prilikom razdiobe
sredstava u Savjetu. Osim toga, iz izvjesta-
ja predsjednika kojeg smo prihvatili, proi-
stjece i to da su sredstva dijeljena bez
objektivnih kriterija i da su dijeljena razli-
cito unutar samih nacionalnih manjina, ali i
izmedu nacionalnih manjina uopce i bez
nekakvih cvrstih kriterija, unatoc dobrim
programima koje smo nudili. Obratit cemo
se Vladi RH sa pismenim prijedlozima i
zahtjevima da se ovo stanje pokusa drukci-
je postaviti, kako ne bi bilo ovakvih ili slic-
nih nepravilnosti u radu prilikom dodjele
sredstava. Nas list Sabah inIo` je prepo-
znatljiv i vjerujem da ce takav i ostati, ali
cemo se morati izboriti za sredstva, bilo
donatorska ili iz sredstava Savjeta za naci-
onalne manjine, kako bi list mogao izlaziti
cesce¨, rekao je Hamdija Malic. ‰
Ismet Isakovic
Hamdifa Malic i Mehmed D:ekic
J
O
U
R
N
A
L
11
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Po treci put 10. srpnja 2011. godine
odrzani su redovni izbori za tijela manjin-
ske samouprave Vijeca i predstavnike
nacionalnih manjina u Republici Hrvat-
skoj. Odaziv biraca uvelike je odredio
potpuno neprimjereno izabran termin
odrzavanja izbora usred ljeta. Od 362.317
koliko ih je bilo na birackim popisima
ukupno je izaslo 11,23° pripadnika naci-
onalnih manjina, sto je manje nego na iz-
borima prije cetiri godine. Pored toga,
slaboj izlaznosti doprinio je i nedovoljan
broj birackih mjesta, svega 736 na po-
drucju cijele Hrvatske. To je posebno bio
slucaj u ruralnim sredinama gdje su birac-
ka mjesta bila udaljena po 4-5 kilometara,
sto je za stariju populaciju koja najcesce
cini manjinsko biracko tijelo, po vrelom
ljetnom danu bilo gotovo nedostizno.
Prema ocjeni predsjednika Savjeta za
nacionalne manjine Aleksandra Tolnaue-
ra drzava i javni mediji nisu ucinili goto-
vo nista za promidzbu izbora. Pri tome se
posebno kriticki osvrnuo na ulogu HTV-a
koji je inIormacije o izborima objavio sa-
mo u specijaliziranoj emisiji 'Prizma¨.
Tolnauer takav pristup smatra neprihvat-
ljivim jer je o izborima za Vijeca i pred-
stavnike trebalo upoznati ukupnu javnost,
a ne samo nacionalne manjine i to s po-
sebnim naglaskom na ulogu Vijeca i
predstavnika kao dijela sustava lokalne i
regionalne samouprave. Time se pro-
midzba za izbore Vijeca i nacionalnih
manjina zapravo svela na aktivnosti sa-
mih manjinskih udruga i institucija te di-
jela civilnog sektora (GONG i izdanja
agencije STINA). Nazalost, sustav je za-
kazao i na lokalnoj i regionalnoj razini
gdje je vrlo malo ucinjeno za manjinske
izbore, a mnogi nisu na vrijeme osigurali
ni sredstava za provodenje izbora iako se
znalo da ce se odrzati u 2011. godini.
Ono sto ipak ulijeva dozu optimizma
je cinjenica da su se same nacionalne ma-
njine vrlo ozbiljno pripremile za izbore
Vijeca i predstavnika. Vise od 6281 kan-
didat je predlozen za Vijeca nacionalnih
manjina, a 219 kandidata za predstavni-
ke. Prema prvim analizama moze se za-
kljuciti da je znatno poboljsana dobna, a
time i obrazovna struktura novih clanova
manjinske samouprave. Pri tome je po-
sebno vazno naglasiti da je svaki treci
kandidat bila zena, sto znaci 26° od kan-
didata za Vijeca i 31° od kandidata za
predstavnike na izbornim listama.
Izbori za Vijeca nacionalnih manjina
su provedena u 20 zupanija i Gradu Za-
grebu, 62 grada i 83 opcine dok se pred-
stavnike nacionalnih manjina biralo u 19
zupanija i Gradu Zagrebu, 45 gradova i
38 opcina.
Pravo birati clanove Vijeca nacional-
nih manjina na razini zupanije imalo je
ukupno 348.450 biraca, na razini grada
ukupno 166.789 biraca i na razini opcina
91.745 biraca. No, na izborima je na razi-
ni zupanija glasovalo tek 33.365 biraca,
na razini grada 15.760 biraca i na razini
opcine 14.617 biraca. Kandidate za pred-
stavnike manjina na razini zupanije imalo
je pravo birati 13.870 biraca, na razini
grada 8.840 biraca i na razini opcina
4.986 biraca. Ali za predstavnike je na ra-
zini zupanija glasalo 1.845, na razini gra-
da 1.544 biraca, a na razini opcine 1.172
biraca.
Na temelju kandidacijskih lista za cla-
nove Vijeca i predstavnike nacionalnih
manjina izbori su odrzani za clanove uku-
pno 276 Vijeca nacionalnih manjina i
ukupno 173 predstavnika nacionalnih
manjina u opcinama, gradovima i zupani-
jama. Iako je Vlada RH 19. svibnja 2011.
raspisala izbore za 311 Vijeca i 227 pred-
stavnika nacionalnih manjina u jedinica-
ma lokalne samouprave izbori nisu odr-
zani za 35 Vijeca i 54 predstavnika jer
pripadnici nacionalnih manjina u tim je-
dinicama nisu predlozili kandidate za vi-
jeca i predstavnike.
Od 276 Vijeca njih 236 (83 na razini
opcine, 92 na razini 52 grada i 61 na razini
19 zupanija i Gradu Zagrebu) izabrano je u
punom broju kako je to propisano Ustav-
nim zakonom o pravima nacionalnih ma-
njina sto znaci 10 clanova u opcinskom
vijecu, 15 clanova u gradskom vijecu i 25
clanova u zupanijskom vijecu i vijecu iza-
branom na razini Grada Zagreba.
U 40 Vijeca (15 na razini 10 opcina,
18 na razini 16 gradova i 7 na razini zupa-
nija i Gradu Zagrebu) izabran je manji
broj clanova od propisanog broja Ustav-
nim zakonom, od cega je u njih 37 izabra-
na natpolovicna vecina clanova, odnosno
najmanje 6 clanova u Opcinskom vijecu,
8 u Gradskom vijecu i 13 clanova u Zupa-
nijskom vijecu, odnosno Gradu Zagrebu.
Pripadnici 14 nacionalnih manjina
izabrali su Vijeca nacionalnih manjina na
razini opcine, grada ili zupanije u punom
broju ili s natpolovicnom vecinom clano-
va: Albanci (14), Bosnjaci (22), Crnogor-
ci (7), Cesi (12), Madari (19), Makedonci
(4), Nijemci (2), Romi (17), Rusini (4),
Slovaci (6), Slovenci (9), Srbi (143), Ta-
lijani (13) i Ukrajinci (1).
Sto se tice izbora za predstavnike na-
cionalnih manjina od 173 kandidiranih
izabrano je ukupno njih 169 (40 na razini
37 opcina, 64 na razini 46 gradova i 65 na
razini 19 zupanija i Gradu Zagrebu). Ce-
tiri predstavnika nisu izabrana, od toga
dvojica nisu izabrana jer se biraci nisu
odazvali.
Predstavnike nacionalnih manjina na
razini grada, opcine i zupanije izabrali su
|zborl za vljeca l predstavnlke naclona|nlb manjlna u PH
T·oca oao,|os|a saoouo·ava
Kandidati KDBH Preporod¨ na i:borima :a
Jifece bosnfacke nacionalne manfine grada Zagreba
J
O
U
R
N
A
L
12
pripadnici 18 nacionalnih manjina: Al-
banci (24), Bosnjaci (15), Bugari (1), Cr-
nogorci (6), Cesi (10), Madari (20), Ma-
kedonci (9), Nijemci (6), Poljaci (1), Ro-
mi (11), Rusi (2), Rusini (2), Slovaci (6),
Slovenci (13), Srbi (24), Talijani (10),
Ukrajinci (8) i Zidovi (1).
8osnjacl
Na trecim izborima za Vijeca i pred-
stavnike bosnjacka nacionalna manjina
izabrala je ukupno 22 Vijeca na podrucju
osam zupanija, Zagrebacke, Sisacko-mo-
slavacke, Karlovacke, Primorsko-goran-
ske, Vukovarsko-srijemske, Splitsko-
dalmatinske, Istarske, Dubrovacko-nere-
tvanske i Grad Zagreba. U gradovima
Velikoj Gorici, Sisku, Rijeci, Slavon-
skom Brodu, Splitu, Iabinu, Umagu i
Dubrovniku je izabrano devet Vijeca u
punom broju, dok je u Puli izabrano Vi-
jece s natpolovicnom vecinom clanova.
Na razini opcina izabrano je cetiri vijeca
i to u Cetingradu, Vojnicu, Drenovcima i
Gunji.
Bosnjaci su na ovim izborima izabrali
ukupno 15 predstavnika. Tri na razini zu-
panija, i to u Varazdinskoj, Brodsko-po-
savskoj i Zadarskoj; osam na razini gra-
dova, i to u Petrinji, Karlovcu, Kastavu,
Zadru, Buzetu, Porecu, Rovinju i Vodnja-
nu, dok su na razini opcina izabrana cetiri
bosnjacka predstavnika u Viskovu, Krsa-
nu, Rasi i Zupi Dubrovackoj.
Analizom postignutih izbornih rezul-
tata mozemo zakljuciti da su Bosnjaci u
najvecoj mjeri zadrzali priblizno isti broj
Vijeca i predstavnika s manjim odstupa-
njima. Najgori rezultat je postignut u
Osjecko-baranjskoj zupaniji i gradu Osi-
jeku, gdje su Bosnjaci u proslom manda-
tu imali predstavnika i vijece. Ovaj put
nije izabran nitko jer nije bilo kandidata.
Na proslim izborima to pravo je na po-
drucju zupanije imalo 840 glasaca, a na
podrucju grada Osijeka 504 glasaca. Koji
su razlozi za ovakav rezultat ostaje tek da
se vidi.
Na podrucju grada Rovinja Bosnjaci
su izgubili Vijece, ali je ipak izabran
predstavnik, dok u gradu Puli Vijece
ovaj put nije izabrano u punom sastavu
nego s natpolovicnom vecinom clanova.
U Puli je takoder doslo do drasticnog pa-
da biraca: od 2.462 koji su tu mogucnost
imali na izborima 2007., sada je glasati
moglo svega 478 biraca. Ipak, veliki na-
predak se dogodio u gradu Umagu gdje
je ove godine izabrano vijece, za razliku
od 2007. kada u Umagu nije bilo kandi-
datura.
Prema prvim analizama pitanje izjas-
njavanja Bosnjak/Musliman jos uvijek je
glavni kamen spoticanja koji kako poka-
zuju i rezultati ovih izbora onemogucava
uspostavljanje veceg broja vijeca i pred-
stavnika. Na proslim izborima za Vijeca i
predstavnike bosnjacke nacionalne ma-
njine mogli su glasati i oni koji su se izja-
snili kao Muslimani. Na ovim izborima to
vise nije slucaj sto je u nekim zupanija-
ma, Istra je najeklatantniji primjer, broj
bosnjackih biraca a ujedno i onih koji se
mogu kandidirati smanjilo na trecinu: sa
6.876 na 1.956 biraca. Zanimljiv je i slu-
caj Rase, gdje su Bosnjaci gotovo vecin-
sko stanovnistvo, ali je izabran samo
predstavnik.
Za Bosnjake u Hrvatskoj je izuzetno
vazno da su zadrzali postojeca Vijeca i
predstavnike, ali iz postignutih rezultata
jasno je da postoji veliki prostor za djelo-
vanje bosnjackih asocijacija na podiza-
nju razine svijesti o vaznosti sudjelovanja
u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Iako
se Vijeca i predstavnici u ovom trenutku
deIiniraju kao savjetodavna tijela iz dosa-
dasnjeg iskustva proizlazi potreba i kod
drugih nacionalnih manjina da se njihov
mandat prosiri. Posebno u onim sredina-
ma gdje Bosnjaci zive u velikom broju
trebaju snaznije utjecati na odluke koje se
donose na lokalnoj razini, a na drugim
podrucjima sudjelovanjem u procesu do-
nosenja vaznih odluka na lokalnoj razini
utjecati na buducnost i boljitak svoje za-
jednice.
Ono oko cega se slaze vecina manjin-
skih saborskih zastupnika i onih koji su
ukljuceni u implementaciju Ustavnog za-
kona o pravima nacionalnih manjina, sli-
jedece izbore za manjinsku samoupravu
je potrebno u svim segmentima urediti
posebnim zakonom kojim bi se regulirali
svi elementi izbora od upisa biraca, orga-
nizacije izbora do promidzbe. Kroz dosa-
dasnju praksu se pokazalo da bi najkvali-
tetnije rjesenje bilo da se iz vise razloga
izbori za manjinska vijeca i predstavnike
organiziraju zajedno s lokalnim izborima.
Tri razloga se namecu kao najvaznija: iz-
bori bi bili jeItiniji, manjinska samoupra-
va dobila bi jaci legitimitet kao sastavni
dio lokalne i regionalne samouprave, a
izlaznost bi bila veca jer bi bio na raspo-
laganju veci broj birackih mjesta. ‰
Sena Kulenovic
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Ukinuti “manjinski” izborni modeli
Odluke Ustavnog suda RH
| s·oo,u 20++., ¿oo|ou oaoa oo oos|,ooo,|| o·oo,ooa |stava | |stavoo¿ za|ooa o o·av|oa
oac|ooa|o|| oao,|oa, suoc||| soo so s t·| Co|u|o |stavoo¿ suoa |H |o,o su |zo|,oo||o oa,oov|,o
u·oooo,o oo|oza,a oac|ooa|o|| oao,|oa.
|·voo ,o Co|u|oo Suo u||ouo c|aoa| |stavoo¿ za|ooa |o,|o so s·os|o, oao,|o| ',aoc||o'
oa,oao,o t·| zastuoo|c|a o,osta, za||,uc|vs| oa ,o ta ¿a·aoc|,a ustavooo·avoo oooooustooa.
|,ooa ·oa||zac|,a b| za|t|,ova|a o·oo|s|vao,o oosobo|| |zbo·o|| o·av||a |o,|oa b| so os|¿u·a|o
oa |aoo|oat|-o·|oaoo|c| oot|coo oao,|oo oa |zbo·|oa oo|sta buou | |zab·ao| oa ta o,osta, sto
o·otoostav|,a oo¿ooovao,o u |o·|st 'oao,|os|||' |aoo|oac|,s||| ||sta, a t|oo | oo,oooa|u toz|ou
¿|asova b|·aca u o|v|·u ooco¿ |zbo·oo¿ sustava.
Csta||o oao,|oaoa, oo|oa |o,o suo,o|u,u u staoovo|stvu |H s oao,o oo +,5% staoovo||a,
u||outo ,o o·avo oa ooouos|| ¿|as oa |zbo·|oa zastuoo||a u H·vats|| sabo·. Suo ,o soat·ao
oa ,o to o·avo |zo|ooo | t·aoz|c|,s|o oa·av| to oa tos|o oozo os|¿u·at| voc| stuoao, |oto¿·ac|,o
oac|ooa|o|| oao,|oa u oo||t|c|| z|vot oo ooo¿ |o,| ,o voc oost|¿out, oo| |stoooboo u oa|o|o
vocoo stuoo,u oa·usava ,oooa|ost b|·ac|o¿ o·ava. Co|ucooo ,o oa co so oa o·oosto,oc|o
oa·|aooota·o|o |zbo·|oa o·|o|,oo|t| |zbo·oa o·av||a za oao,|oo |o,a su b||a oa soaz| oo 20+0.
godine.
L·u¿oo Co|u|oo u||out ,o c|aoa| |o,| ,o |oooovao uo·u¿u S·os|o oa·oooo v|,oco ¸S|\)
Koo·o|oac|,oo v|,oca s·os|o oac|ooa|oo oao,|oo. Suo ,o to o·zao oooooustoo|o stuoo,oo
|o¿a||z|·aoo¿ oo¿ooovao,a ,oooo, ooou v|so uo·u¿a s·os|o oao,|oo u |H, c|oo ,o u,oooo
oa·usooa saoa za|oos|a sv·|a zbo¿ |o,o su |oo·o|oac|,o v|,oca uooco o·oov|oooo. S|\ ,o
oob|o ovost·u||, ooousoboo suo·otstav|,oo|, o·avo| sub,o|t|v|tot: ooa, uo·u¿o | osobo ,avoo¿
o·ava, sto ,o ooo·||vat|,|v stuoao, o·avoo oooos|,oooost|. |||out ,o | c|aoa| |o,| ,o '|·ovo|o
uo·u¿aoa' oao,|oo ooo¿ucavao v·soo,o |uo|c|,o '|oo·o|oac|,o oac|ooa|oo oao,|oo', buouc|
oba oooo·ooooa | oo,asoa oo,oa o·o|zvooo oo|zv,osoo o·avoo uc|o|o.
| t·oco, Co|uc| su, ooou osta||o, u||out| c|aoc| Za|ooa o |zbo·|oa zastuoo||a |o,| oo
o·oov|oa,u oa o·avo o·oo|a¿ao,a |aoo|oata za oao,|os|o zastuoo||o |oa,u | uo·u¿o oao,|oa,
buouc| o·oo|su,u uz| |·u¿ ov|astoo||a oo sto ¿a ,o o·oo|s|vao sta·| Za|oo. Sto¿a ,o |zoova
ooo¿ucooo | uo·u¿aoa oao,|oa oa o·oo|azu |aoo|oato u oosoboo, ×||. |zbo·oo, ,oo|o|c| oa
o·oosto,oc|o oa·|aooota·o|o |zbo·|oa. ‰
/o|oa |ao|c
J
O
U
R
N
A
L
13
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Na pocetku bajramske hutbe povo-
dom Ramazanskog bajrama, u utorak 30.
kolovoza 2011. godine, doc. dr. Aziz eI.
Hasanovic, pomocnik predsjednika Mesi-
hata Islamske zajednice u Hrvatskoj, re-
kao je da je 1. seval 1432. hidzretske go-
dine dan koga milijardu i pol muslimana
svijeta slavi i velica u znak odanosti i po-
kornosti Svevisnjemu Bogu. Tom veli-
canstvenom slavlju prikljucuje se i zajed-
nica muslimana Hrvatske, koja zahvalju-
je Uzvisenom Bogu za svoju slobodu is-
povijedanja vjere, a kroz svoje molitve i
djelovanje zaziva Bozji blagoslov i sta-
bilnost prostoru i mjestu gdje zivimo.
'Najbolja prigoda za to jeste ramazan
iz koga upravo izlazimo. Danas kada se
vjernicka srca raduju polozenom velikom
ispitu ramazanskog posta, s pravom oce-
kujuci obecanu nagradu Uzvisenog Boga,
upitajmo se da li smo iskoristili blagodati
ramazana, ramazanskog posta, da li smo
ocistili svoj imetak dajuci zekat, da li smo
ocistili svoj post dajuci sadekatul-Iitr, da li
smo osjetili slast iItara u nasim domovima
s nasim obiteljima, da li smo osjetili snagu
i potrebu dzemata nasim aktivnim partici-
piranjem u vjerskim programima teravih
namaza, mukabela, nocnih namaza, zikro-
va i svega drugog sto ramazan kao blago-
dat nosi? Da li smo uspjeli sebi osigurati
najbolju odjecu koja ce blistati svojom pu-
ninom i sjajem danas na ovaj veliki dan?
To odijelo nije niti od svile niti kadiIe, niti
od srebra niti od zlata, to odijelo se zove
takvaluk bogobofa:nost. Ono je postav-
ljeno kao cilj ramazanske skole, svatko ga
sebi kroji, svatko ga sobom nosi, svatko s
njim mora da zivi¨, rekao je Hasanovic.
Istaknuo je 14 odlika bogobojaznosti.
To su: Istina Kur`ana (el-Haqq), moralni
kodeks ili ljudski zivot prema jasnim etic-
kim normama (el-SerƯ`ah), covjekov ra-
zum - dar Bozji (el-`Aql), Bozja jednoca
(el-TewhƯd), vjera ili sigurnost (el-ImƗn),
pokornost Bogu i miroljubivost prema
covjeku (el-IslƗm), dobrocinstvo ili pozr-
tvovanost za opce dobro (el-IhsƗn), co-
vjek ili covjekoljublje (el-InsƗn), covje-
kova osobnost ili samosvjesnost (el-
NeIs), nauka ili prosvjetiteljstvo (el-`Ilm),
moral i etika (el-AhlƗk), ljudska zajedni-
ca ili bratska solidarnost (el-Ummet),
srednji inkluzivni ili integrativni zivotni
put covjeka (el-Wesat), te suzivot, tole-
rancija i kultura dijaloga (el-HiwƗr).
'Oni koji nece ili ne zele da razumiju
islam o njemu izmisljaju razlicite spletke
kako bi time predstavili islam onakvim ka-
kav on u svojoj biti nije. Time stvaraju Iobi-
ju, mrznju i antagonizam prema islamu i
muslimanima. Svima njima, ma tko oni bili,
zelimo ovdje i sada sa ovog odabranog mje-
sta u odabrano mubarek vrijeme poruciti da
islam promatraju i sagledavaju kroz prizmu
14 navedenih odlika, a ne kroz price o tero-
rizmu, radikalizmu, Iundamentalizmu i
svim izmima` koji su zlo po covjeka i co-
vjecanstvo, sto islam najostrije osuduje i u
korijenu unistava¨, naglasio je Hasanovic.
Uputio je rijeci cestitke i pohvale svima
onima koji su posteci ramazanski post do-
cekali Bajram, svoj post pratili nocnom mo-
litvom (teravih namazom), te svoje zekate i
sadekatul-Iitre udijelili potrebitim. Aziz eI.
Hasanovic se u bajramskoj hutbi posebno
osvrnuo na omladinu i njene potrebe, te
uputio kritiku na rad politickih stranaka, na-
cionalnih i kulturnih udruga i asocijacija.
Najavio je aktivniji odnos Islamske zajedni-
ce u izbornim procesima. 'Posebno zelim
uputiti rijeci hvale omladini koja je ispunja-
vala nase dzamije i mesdzide, te svojim pri-
bivanjem i vjerskim participiranjem uljep-
sala ramazanski ambijent, a nas u Zajednici
ohrabrila i dodatno motivirala da ustrajava-
mo na svim programima za bolju buducnost
nase omladine. Tijekom ramazana imao
sam prigodu saslusati mnogobrojnu omla-
dinu, mladi, hvala Bogu visokoobrazovani.
Medutim, osjecaju se zapostavljenim, nei-
skoristenim, pa cak i odbacenim. Oni svje-
doce da je jedina adresa na koju se mogu
obratiti, gdje ce ih bar netko saslusati i po-
moci u rjesavanju njihovih problema,
Islamska zajednica u Hrvatskoj. Iz tog proi-
zlazi da politicke stranke, razne nastale
udruge i asocijacije, kao i predstavnici nji-
hovi, ne rade dovoljno za potrebe svoje ba-
ze. Islamska zajednica je duzna pozivati i
prozivati sve one koji obnasaju bilo kakvu
duznost medu njezinim pripadnicima da je
obavljaju sa najvecom dozom ozbiljnosti i
odgovornosti. Islamska zajednica bila je,
jeste i ostat ce brizna cuvarica vjere, morala,
ponosa i dostojanstva svojih pripadnika. U
cilju toga nece se libiti poticati vjernike da
glasaju za one koji ce ih najadekvatnije pre-
zentirati¨, naglasio je Hasanovic.
Osvrnuo se i na velike svjetske proble-
me: velike nerede i krvoprolica, glad i strah
u zemljama s vecinskim muslimanskim sta-
novnistvom, uputivsi kritiku prema medu-
narodnoj zajednici, ali i prema nama sami-
ma. 'Izrazavamo svoju zabrinutost i osudu
zbog dogadanja i krvoprolica u Iibiji, Siriji,
Palestini, Egiptu, Tunisu i drugim zemlja-
ma. To je samo potvrda da diktatorski rezi-
mi ne biraju sredstva za ostvarenje svojih
ciljeva. Allah je na strani pravednika, On ih
pomaze i stiti. Stravicni prizori koji dolaze
iz Somalije su sramota civiliziranog svijeta.
Djeca umiru od gladi. Medunarodna zajed-
nica procjenjuje da ce 4 milijuna ljudi umri-
jeti od gladi. Da li smo i koliko smo ucinili
da nahranimo bar jedno dijete i time spasi-
mo njegov zivot? Svevisnji Bog pitat ce nas
ponaosob za to. Nazalost, i medunarodna
zajednica gubi na svojoj vjerodostojnosti
jer je prioritete svoga djelovanja usmjerila u
korist smrti, a ne zivota. Iakse potrosi i osi-
gura sredstva za rakete koje ce ubijati ljude
nego za kruh s kojim se moze prezivjeti. To
je sramota medunarodne zajednice i cijele
humanosti, ako je uopce ima¨, zakljucio je
doc. dr. Aziz eI. Hasanovic. ‰
Ismet Isakovic
Pamazanskl bajram: bajramska
butba doc. dr. Azlza e|. Hasanovlca
3a,·aos|a
poruka
Bafram u Islamskom centru u Zagrebu
J
O
U
R
N
A
L
14
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Prije cetiri godine, 28. svibnja 2007.,
u neposrednoj blizini, sjeverozapadno od
Islamskog centra u Zagrebu svecano je
postavljen kamen temeljac za izgradnju
spomen parka i spomen obiljezja Bosnja-
cima braniteljima sudionicima Domovin-
skog rata. Nakon rjesavanja brojnih pro-
blema, 6. rujna 2011. godine svecano je
obiljezen pocetak gradevinskih radova.
Spomen obiljezje Bosnjacima poginulim
u obrani Hrvatske od 1991.1995. godine
autorsko je djelo zagrebackog arhitekte
Mesuda Buzimkica. Nositelj projekta je
Udruga Bosnjaka branitelja Domovin-
skog rata Hrvatske (UBBDRH).
U Domovlnskom ratu: 25.OOO
8osnjaka, 1.1OO poglnu|lb
Prisutnima su se obratili Hamdija Ma-
lic, predsjednik Udruge Bosnjaka brani-
telja Domovinskog rata Hrvatske, muItija
Sevko eI. Omerbasic, predsjednik Odbo-
ra za izgradnju spomen obiljezja, Zoran
Komar, drzavni tajnik u Ministarstvu obi-
telji, branitelja i medugeneracijske soli-
darnosti, te umirovljeni brigadir Miodrag
Demo, izaslanik zagrebackog gradona-
celnika Milana Bandica.
Hamdija Malic je uvodno rekao da se
cinom izgradnje spomen obiljezja odaje
duzna pocast braniteljima koji su svoje zi-
vote dali za slobodu. Istaknuo je da se ovim
cinom ne moze nadomjestiti nedostatak ko-
jeg osjecamo gubitkom prijatelja, poznani-
ka, najdrazih i suboraca. Poginulim branite-
ljima ostajemo vjecitim duznicima, svjesni
da taj dug nikada necemo moci u cijelosti
vratiti. 'Tesko je razdijeliti i razluciti koga
bez koga ne bi bilo, politicara bez vojnika
ili vojnika bez politicara, ali napominjemo
da su neminovno ovisni i oslonjeni jedni na
druge. Htjeli su nam neki zaprijeciti put na-
pretku, demokraciji, civilizaciji i nacional-
nom osjecaju svakog gradanina, nisu uspje-
li, jer poginuli i mi im to nismo dozvolili.
Iako to vi ne mozete osjetiti, zadovoljni
smo time da smo nastavili tamo gdje ste sta-
li i da smo uspjeli otkloniti postavljene za-
preke. Potvrda rusenja tih zapreka ste vi,
omogucujuci nam da nastavimo civilizacij-
skim i demokratskim putovima. I ovaj skup
je samo jedna od tih potvrda koja nas zajed-
no vodi civilizacijskim tokovima i dosti-
gnucima ujedinjene Europe. Zato je ovdje
mjesto i vrijeme da se onim koji danas zele
i hoce identiIicirati Iasizam i komunizam -
u nasoj stvarnosti socijalizam, kaze da za-
boravljaju da su i oni kojima se ovaj spome-
nik gradi pali upravo zbog takvih. Nisu
jednaki u poimanju zrtve, niti se mogu poj-
movno izjednaciti oni koji su pali na napa-
dackoj i porazenoj sa onima koji su pali na
obrambenoj i pobjednickoj strani, a to je i
nasa stvarnost. Ne moze se jednako rasudi-
vati presuda Haaga o nasim generalima
obrane mi presuda tog istog ili drugog su-
da o generalima napadaca i napada kojeg
mi nicim nismo izazvali¨, rekao je Malic.
Naglasio je da se Bosnjaci u Domo-
vinskom ratu nisu borili niti za islamsku
niti za krscansku zemlju, vec za Hrvatsku
u kojoj ce sve religije i svi njeni gradani
bez obzira kojoj religiji i naciji pripadaju,
moci nesmetano upraznjavati i konzumi-
rati sve vjerske i gradanske slobode da-
nasnje civilizacije. 'Cini nam se da ne-
kim danas do toga bas i nije stalo. Jos vise
zabrinjava to sto takvo sto ima korijene u
nekim sakralnim institucijama i uziva
potporu nekih ljudi i teologa koji su im na
celu. Razlicita je poruka sa govornice iz
gradskog parka od poruke koja dolazi iz
vjerske kuce ili bilo cije sakralne institu-
cije. Uvjeren sam da ova zemlja ima sna-
ge i dostojanstva da se suprostavi svakoj
politici i svakom onom tko bi spomenuti
standard narusavao, pa potjecalo to iz sa-
kralnog ili sekularnog izvora. Vjerujem
da su i oni kojim se podize spomenik
upravo za takvo sto i pali¨, rekao je pred-
sjednik UBBDRH. U nastavku govora je
izrazio nadu da su svecanim cinom pocet-
ka gradevinskih radova na spomen obi-
ljezju prevazidena neka dosadasnja nera-
zumijevanja i izravna osporavanja UBB-
DRH, udruge branitelja koji su pripadnici
bosnjacke nacionalne manjine. 'Ne odri-
cemo sudjelovanje i doprinos i drugih na-
cionalnih manjina u obrani suvereniteta i
stvaranju drzave, naprotiv i na to smo po-
nosni. Tijekom Domovinskog rata u
obrani Republike Hrvatske sudjelovalo je
preko 25.000 branitelja Bosnjaka. Njih
preko 1.100 je dalo i vlastite zivote, sto
mi daje za pravo da ustvrdim da su i time
zasluzili da im se i na ovakav nacin oda
zahvala i priznanje¨, naglasio je Malic.
Podsjetio je na prijateljstvo izmedu
bosnjackog i hrvatskog naroda, koje se
pokazalo i 1991. godine, u trenutku kad je
velikosrpski agresor protjerao hrvatsko
stanovnistvo sa podrucja Slunja, Rakovi-
ce, Cetingrada i drugih mjesta naslonje-
nih na Cazinsku krajinu. U tom teskom
vremenu i okolnostima Bosnjaci iz Ca-
zinske krajine pokazali su veliko srce.
Prihvatili su sve prognane, udomili ih i
osigurali osobne iskaznice na musliman-
ska imena i prezimena. Prognani Hrvati
su se tada jos prohodnim putovima vratili
u Hrvatsku, a nakon 'Oluje¨ preuzeli su
svoje ostavljene stvari i imovinu. U cast
takvog prijateljstva, na mjestu gdje je pr-
vi zbjeg Hrvata presao u BiH, u pogranic-
nom naselju Sturlic u Cazinskoj krajini,
Bosanci su podignuli spomenik sa hrvat-
skim i bosanskim obiljezjima.
Poce|l gradevlnskl radovl na lzgradnjl spomen parka l spomen obl|jezja 8osnjaclma branlte|jlma sudlonlclma
Domovlnskog rata PH
Za|va|oost 3oso,ac|oa b·ao|to|,|oa
Svecanost fe odr:ana u neposrednof bli:ini Islamskog centra u Zagrebu
J
O
U
R
N
A
L
15
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
'Medu Bosnjacima oko 9.000 branitelja
su bili oni Bosanci i Bosnjaci koji nikada do
Domovinskog rata nisu boravili ni prebiva-
li, niti radili u Hrvatskoj, cime se ponosimo.
Neki od njih ni do danas nisu rijesili status
branitelja, status drzavljana unatoc dodije-
ljenim Spomenicama 1991.-1995., a neki
su bili vojnici i casnici i proIesionalnih bri-
gada Hrvatske vojske. Ovo smatramo nelo-
gicnim i neopstojnim, jer nema utemeljenja
stajaliste vlasti Republike Hrvatske da se
svim sudionicima Domovinskog rata ne va-
lorizira to sudionistvo, pa i sa najminimal-
nijim priznanjima, za sto se sredisnjica
UBBDRH posebno zalaze. Vjerujemo da
ce se sva ta pitanja rijesiti na ovako iznena-
dujuce pohvalan nacin kao i sam projekt
izgradnje spomen obiljezja i spomen parka.
Ovo isticem kao najznacajniji povijesni cin,
kojim se potvrduje sudjelovanje generacija
Bosnjaka u dogadajima i aktivnostima koje
su omogucile samostalnu Republiku Hrvat-
sku, ali i kao zahvalu Hrvatske i njenih gra-
dana tom doprinosu. Ponosimo se poseb-
no time sto nismo pripadali nikakvim para-
vojnim niti Handzar divizijama. Bili smo i
ostajemo pripadnici pobjedonosne, oslobo-
dilacke i pobjednicke Hrvatske vojske, voj-
ske koja je za cetiri dana, nosena motivom
slobode u naletu i snagom olujnog uragana
pomela sve ono sto su vojne i paravojne sile
napadaca cetiri godine osvajale, utvrdivale i
prznile. To necemo i ne mozemo zaboravi-
ti¨, naglasio je Hamdija Malic. Na kraju
govora uputio je poziv na zajednicko prija-
teljstvo i dobru suradnju izmedu Hrvatske i
BiH medusobnu pomoc i razumijevanje,
toleranciju i neizostavnu potporu na putu ka
Europi.
Trajnl spomen buduclm narastajlma
MuItija Sevko eI. Omerbasic je pod-
sjetio da je prije vise od cetiri godine po-
stavljen kamen temeljac. U meduvreme-
nu su odrzane brojne sjednice UBBDRH
i Odbora za gradnju spomen obiljezja, s
ciljem da se realizira davno osmisljena
ideja trajnijeg odavanja pocasti poginu-
lim Bosnjacima. 'Jos uvijek su mi u svje-
zem sjecanju prvi dragovoljci koji su u
ljeto i ranu jesen 1991. godine dolazili
ovdje u dzamiju i zanimali se kako otici
na bojista u obranu domovine. Zato sam
tijekom rasprave gdje podici spomenik
braniteljima inzistirao da to bude upravo
ovdje odakle su odlazili i gdje ce im vjer-
nici ucenjem Fatihe odavati svakodnevno
pocast. Tijekom svih ovih godina u ra-
spravi oko spomen obiljezja bilo je razli-
citih misljenja. Mnogi su se pitali da li
treba podizati obiljezja braniteljima po
nacionalnoj pripadnosti. Mi u Islamskoj
zajednici nismo shvatili podizanje ovog
spomenika iskljucivo Bosnjacima, nego
prije svega borcima koji su potaknuti
odredbama svoje vjere posli u obranu ze-
mlje. Oduziti im se i zahvaliti mozemo
zazivom Bozje milosti i oprosta, jer Sve-
visnji u Kur`anu kaze: Ne racunajte da
su borci poginuli na Bozjem putu mrtvi.
Oni su zivi, ali vi ne to ne osjecate.` Sve
dok njihova djela i imena budu spominja-
na, oni ce biti tu s nama zivi¨, rekao je
muItija Omerbasic. Odao je priznanje i
zahvalnost Gradskoj upravi Grada Zagre-
ba, na celu s gradonacelnikom Bandicem,
koji su u proteklim godinama imali osje-
caj duznosti i brige za podizanjem spo-
men obiljezja. Zahvalio se i UBBDRH,
koji su bili uporni i strpljivi u pripremi
izgradnje. 'Uvjeren sam da ce spomenik,
pored kulturne Iunkcije, imati i onu soci-
jalnu i drustvenu, i da ce postati mjesto
okupljanja i rekreacije, a imena branitelja
ispisana na njemu upozoravati nas zive da
im dugujemo veliku zahvalnost¨, zaklju-
cio je Sevko eI. Omerbasic.
Zoran Komar je rekao da je dugacak
bio put do svecanosti otvaranja radova.
'Ustrajali smo svi zajedno i ustrajat cemo
u tome da ovdje doista bude jedan memo-
rijalni spomen park u spomen i sjecanje na
sve poginule branitelje Bosnjake koji su
svoj zivot zalozili za slobodu Hrvatske.
Ali i vise od toga. Mi smo duzni spram bu-
ducih narastaja cinjenicu da je toliki broj
sudjelovao u Domovinskom ratu ostaviti u
trajni spomen buducim narastajima. Ne
smijemo tu cinjenicu zaboraviti i ne smije-
mo je previdjeti. Ako netko ima dvojbe i
pitanja oko toga zasto upravo na ovom
mjestu uz Islamski centar, uz dzamiju radi-
ti spomen park i spomen obiljezje, onda
valja podsjetiti one koji su mozda zabora-
vili ili ne znaju, koliko je Islamski centar
za vrijeme Domovinskog rata nadrastao
svoju osnovnu Iunkciju i zadacu. Koliko je
ovo bilo mjesto okupljanja, mjesto i nade i
jada i boli svih onih koji su dolazili izbje-
glih i protjeranih iz Bosne i Hercegovine.
Koliko je ljudi ovdje naslo utjehu, ali i onu
elementarnu skrb hranu, vodu, zdrav-
stvenu pomoc. Islamski centar bio je pri-
hvatiliste napacene i ranjene koji su trazili
pomoc i bjezali od posasti agresora. I zato
ovo mjesto doista ima svoju simboliku,
vrijednost i znacaj. I zato je hrvatska Vla-
da spremno prihvatila potporu i Iinancira-
nje. Pomagat ce i ubuduce da ovaj projekt
doista bude dovrsen¨, rekao je Komar. Na-
glasio je da su hrvatski branitelji Bosnjaci
i Hrvati najbolji veleposlanici bosnjackog
i hrvatskog naroda jer su svoje prijatelj-
stvo, veze i bratstvo u krvi i ratu izborili i
stekli. 'Nasi narodi stoljecima zive zajed-
no. Pokazali su i potvrdili da su sposobni
zajedno zivjeti i zajedno graditi. Mali je
ovo prostor, mali smo narodi i to zajednis-
tvo moramo njegovati, a hrvatski branitelji
Bosnjaci i Hrvati moraju dati svoj poseban
obol¨, zakljucio je drzavni tajnik Komar.
Umirovljeni brigadir Miodrag Demo,
izaslanik zagrebackog gradonacelnika
Milana Bandica, rekao je da su unatoc
ekonomske krize smogli Iinancijska sred-
stava i snage za zavrsetak projekta, koji bi
se mogao zavrsiti za oko dva i pol mjese-
ca. 'Napomenuo bih samo jednu stvar.
Mnogi politicari su u proslo vrijeme go-
vorili da su pravoslavci, tj. Srbi, bili nase
bogatstvo. Ne, ja bih rekao, vi ste braco
Bosnjaci nase bogatstvo, jer vas je tisucu
i nesto ljudi poginuli zajedno s nama. Bili
ste u nasim postrojbama, u nasim redovi-
ma, u Hrvatskoj vojsci i doista vam na
tome zahvaljujem. Vi ste nase bogatstvo,
zato sto ste prvi uzeli pusku zajedno s na-
ma, te se oduprli velikosrpskom agresoru
i velikosrpskoj politici zauzimanja pola
Hrvatske i cjepkanja na dijelove. Ovo je
jos jedan most izmedu Zagreba i Saraje-
va, izmedu hrvatskog naroda i bosnjac-
kog naroda jer nismo daleko u istim staja-
listima, a tako trebamo i nastaviti. Ovaj
spomenik ce svjedociti da smo zajedno,
da se moramo truditi da uvijek budemo
zajedno i da u buducnosti zivimo u miru,
toleranciji i blagostanju¨, rekao je umi-
rovljeni brigadir Miodrag Demo, progla-
sivsi pocetak gradevinskih radova na iz-
gradnji spomen parka i spomen obiljezja
Bosnjacima braniteljima sudionicima
Domovinskog rata. ‰
Ismet Isakovic
Pocetak gradevinskih radova na spomen
obilfe:fu Bosnfacima branitelfima
J
O
U
R
N
A
L
16
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Prvi spomen o postojanju muslimana u
Slavoniji nalazi se u dokumentima iz davne
1077. godine. U periodu od 1537. do 1552.
godine Osmanska vojska je pod zapovjed-
nistvom Ibrahim-pase i Gazi Husrev-bega
osvojila Slavoniju. Povijesni pokazatelji
govore da je krajem 16. stoljeca na tom po-
drucju zivjelo oko 110.000 muslimana te su
cinili apsolutnu vecinu stanovnistva. Prema
procjenama, danas na ovim prostorima zivi
blizu 6.000 muslimana.
Islamska zajednica u Slavonskom Bro-
du Iormirana je 1991. godine u vremenu
velikih politickih previranja. Prve inicijati-
ve za osnivanje pokrenute su nesto ranije, u
studenom 1990. godine, kada je doslo je do
susreta Mujkic Ali Zahirovic. Nakon
prvih razgovora sa vjernicima i konstatacije
da je u Slavonskom Brodu potreban organi-
ziran vjerski zivot, stupilo se u kontakt sa
celnicima Mesihata i Sabora Islamske za-
jednice u Hrvatskoj. Oni su iskazali zado-
voljstvo i dali svoju suglasnost za realizaci-
ju ovog iznimno velikog projekta. 16. svib-
nja 1991. u Slavonskom Brodu, u ulici Iva-
na plemenitog Zajca br. 1, nakon vise od
150 godina proucen je ezan i klanjan aksam
namaz. Iducih 20-ak dana izvrsene su teme-
ljite pripreme, te su prostorije Islamske za-
jednice u Slavonskom Brodu svecano otvo-
rene 8. lipnja 1991. Prostorije, koje su punih
20 godina sluzile potrebama muslimana na
ovim prostorima, darovao je jedan od naj-
vecih vakiIa, rahmetli Resad Mujkic. 8. ve-
ljace 2011. godine Mesihat je odlucio kupi-
ti nove prostorije ukupne povrsine od 140
m
2
. U proteklih nekoliko mjeseci prostorije,
koje su bila u rusevnom stanju, uredene su i
adaptirane u molitveni prostor koji spada u
red najljepsih mesdzida u Hrvatskoj.
Medzlis Islamske zajednice Slavonski
Brod spada u red manjih Medzlisa u Hr-
vatskoj, a pokriva podrucje Brodsko-po-
savske i Pozesko-slavonske zupanije
gradove Slavonski Brod, Pozega i Nova
Gradiska. Prvi imam je bio Rasim eI. Za-
hirovic, koji je na toj duznosti ostao sve do
1996. godine. Nakon njega u Slavonskom
Brodu su sluzbovali Haris eI. Hasicic, Se-
val eI. Mahmutovic, Sedin eI. Karic,
Elmedin eI. Budimlic, a od 2007. godine
do danas imam je Husret eI. Hasanovic.
Predsjednik Izvrsnog odbora je primarijus
mr. Ferid Iatic dr. med., koji je i clan Me-
sihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.
Cuvar ldentlteta l nada u bo|je sutra
U subotu, 24. rujna 2011. godine, u
Kazalisno-koncertnoj dvorani 'Ivana Brlic
Mazuranic¨ u Slavonskom Brodu, odrzana
je svecana akademija povodom 20. godis-
njice utemeljenja Islamske zajednice u
ovome gradu. U odlicno osmisljenom kul-
turno-umjetnickom dijelu programa nastu-
pili su zenski pjevacki zbor 'Arabeske¨ i
zagrebacki glumci Amar i Amir Bukvic, a
prikazan je i dokumentarni Iilm o islamu i
muslimanima Slavonskog Broda. U sklo-
pu proslave otvoren je novouredeni
mesdzid u centru grada, u Zajcevoj br. 1.
Imam Husret eI. Hasanovic je rekao
da je Slavonski Brod mali dzemat po bro-
ju svojih clanova. 'Medutim, njegova ve-
licina je u velicini ovdasnjih ljudi, ne sa-
mo muslimana, nego i nasih plemenitih i
cestitih sugradana. Velicina je u njihovoj
snazi vjere i kreposti srca, cije je najbolje
ogledalo ovaj prelijepi mesdzid. Budimo
ponosni na uradeno, kako bi jos snaznije
duhovno se obogatili i moralno izgradili u
okrilju blagoslova i blizine Boga, Gospo-
dara nasega, Svemocnoga¨, rekao je
imam Hasanovic. Istaknuo je da su nove
prostorije i nada u bolje sutra. One bi tre-
bale biti cuvari naseg identiteta koji se
temelji na vjeri, kulturi i tradiciji. Samo
oni koji su svjesni svojih vrijednosti i vr-
lina mogu stasati i nositi se sa izazovima
vremena i prostora u kojem zive i djeluju.
'Sveto je pravilo vjernika da zeli drugo-
me ono sto zeli samome sebi. Pravi vjer-
nik je onaj koji svoje voli, a tude postuje.
Mir i povjerenje medu ljudima se podjed-
nako ugrozavaju ako se napadaju u ime
vjerske i nacionalne iskljucivost ili kul-
turne i civilizacijske asimilacije. Umjesto
izolacije i asimilacije, treba raditi na inte-
graciji drustva na principima morala, slo-
bode, demokracije te individualnih i ko-
lektivnih ljudskih prava. Molim Svemo-
guceg Darovatelja Upute da ovaj mesdzid
bude mjesto dijaloga, radosti i nade ple-
menitih ljudi u bolje sutra, te pomogne
posebno mladima razumijevati i izgra-
divati svoju sadasnjost i buducnost u
skladu poruka vjere o covjeku, braku i
obitelji, radanju i umiranju, radu i imanju,
suzivotu i toleranciji¨, naglasio je Husret
eI. Hasanovic. Zakljucio je da Islamsku
zajednicu trebamo dozivljavati kao sredi-
ste ne samo duhovnog i dzematskog
okupljanja radi molitve, nego i kao sredi-
ste okupljanja u dobru i zajednistvu.
Dr. Danijel Marusic, zupan Brodsko-
posavske zupanije, rekao je da se osjeca
ponosno i sretno jer 20. obljetnica osnutka
nije samo obljetnica Islamske zajednice,
nego i svih gradana Slavonskog Broda i
Brodsko-posavske zupanije. 'Ovo je
obljetnica svakog covjeka velikog srca,
svakog vjernika. Sa ovim je i grad Slavon-
ski Brod pokazao svoju multikulturalnost i
multietnicnost. Pokazao je da je europski
grad sa aspekta da svatko ima iste moguc-
nosti, te da svi mi ovdje trebamo, moramo
Otvorene prostorlje novog mesdzlda l obl|jezena 2O. ob|jetnlca dje|ovanja |s|amske zajednlce u S|avonskom 8rodu
|ov|,oso| oo¿aoa,
Ispred mihraba mesd:ida u Slavonskom Brodu (dr. Ferid Latic, Husret ef. Hasanovic,
muftifa Sevko ef. Omerbasic i doc. dr. A:i: ef. Hasanovic)
J
O
U
R
N
A
L
17
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
i znamo cuvati svaku razlicitost jer je to
nase bogatstvo¨, rekao je zupan Marusic.
Ilijana Vrbat Pejic, dogradonacelnica
Slavonskog Broda, istaknula je kvalitetnu
suradnju i konstruktivnu komunikaciju
Islamske zajednice i grada Slavonskog Bro-
da. 'Proteklih 20 godina Islamska zajednica
je doprinijela razvoju naseg grada i njegove
multikulturalnosti, a cuvajuci i predstavlja-
juci bogatu kulturnu i tradicijsku bastinu
sigurno je upotpunila drustveni zivot nase
zajednice. Pripadnici Islamske zajednice
oduvijek su bili i bit ce priznati gradani i
aktivni sudionici nasega drustva. Grad Sla-
vonski Brod se, kao jedinica lokalne zajed-
nice, moze pohvaliti uvazavanjem potreba
svih nasih sugradanki i sugradana, bez obzi-
ra na naciju i vjeru, i brigom za posebnosti
koje pripadnici nacionalnih i vjerskih zajed-
nica zele ocuvati. Na to smo izuzetno pono-
sni. Stoga se nadam nasem zajednickom
napredovanju i u buducnosti¨, rekla je do-
gradonacelnica Vrbat Pejic.
Vlc. Andrija Ðakovic, zupnik zupe
Bezgrjesnog srca Marijinog, obratio se pri-
sutnima u ime Slavonsko-brodskog deka-
nata Katolicke crkve. Naglasio je da su de-
mokratske promjene u Hrvatskoj od prije
20 godina omogucile nesmetani rad i razvoj
mnogih ljudskih potencijala, a tako i vjer-
nickih sloboda kojim vjerske zajednice mo-
gu nesmetano djelovati na moralnom i vjer-
skom rastu danasnjeg covjeka. 'Vjernicko
zapazanje uvijek zapocinje od konkretnog
covjeka kojega ne cini samo tijelo nego i
njegova dusa, koja ga ustvari i cini covje-
kom. Od tog polazista covjek traga za svo-
jim Stvoriteljem, te razlicitim putovima
dolazi do njega. Ziveci ovdje jedni uz dru-
ge, pa i na razlicitim stazama, niposto ni-
smo konkurencija jedni drugima, nego su-
putnici u istom pravcu i do istog cilja. Kao
sto zrake Sunca, sto su blize svom izvoristu,
one su blize jedna drugoj. Tako i suputnici,
sto vise traze sjedinjenje sa svojim Stvorite-
ljem, time se i nuzno priblizavaju jedan dru-
gome. Ujedinjeni u ispovijedanja Jednog
Boga, makar i na drugi nacin, danas itekako
trebamo svjedociti Njegovu ocinsku ljubav
prema svim ljudima koji su Njegova djeca¨,
rekao je vlc. Ðakovic.
MuItija Sevko eI. Omerbasic je rekao
da su pocetkom 2011. godine u Mesihatu
prikupili potrebna sredstva za kupnju novih
prostora u kojima ce se muslimani Slavon-
skog Broda moci kvalitetnije razvijati.
'Kao pozitivnu stranu vaseg dzemata mo-
ram istaci cinjenicu da je Mesihat kupio
goli prostor, neuredan, koji ste vi sa svojim
radom i uz pomoc brojnih donatora ucinili
ovako skladnim i primjerenim. To, zapra-
vo, ponajvise govori o vasoj vjerskoj svije-
sti. Ovom prigodom treba se zahvaliti broj-
nim donatorima koji nisu muslimani i koji
su osjetili potrebu da pomognu kako bi mu-
slimani imali primjerene prostore za moli-
tvu. Cijenjeni donatori, budite uvjereni da
cemo vase donacije visoko cijeniti i posti-
vati, ali i, kada bude potrebno, uzvratiti na
isti nacin¨, rekao je zagrebacki muItija.
Istaknuo je veliko zalaganje Izvrsnog odbo-
ra Medzlisa u Slavonskom Brodu na celu sa
Feridom Iaticem, koji su posao adaptacije
mesdzida savrseno dobro izvrsili, cime su
opravdali povjerenje i ulozena Iinancijska
sredstva za kupnju prostorija. MuItija
Omerbasic se osvrnuo i na stanje vjerskog
zivota u regiji Slavonskom Brodu, Osije-
ku, Vinkovcima i Gunji. 'Danas na podruc-
ju Slavonije radi sest imama i dva volonte-
ra. Jedan imam na 1.000 muslimana i mu-
slimanki nije nikako zadovoljavajuce. Me-
dutim, mnogi muslimani su izvan Islamske
zajednice. Disperzija, rasirenost muslimana
u Slavoniji je velika, veca nego i u jednoj
drugoj regiji. Otuda i mali broj vjernika na
namazima i drugim aktivnostima. O tom
problemu nerijetko smo govorili na nasim
skupovima, sto i sada cinimo. Unatoc odre-
denom napretku, ne malom, posebno u pro-
stornom povecanju, sa postojecim stanjem
ne mozemo biti zadovoljni. Moramo mno-
go vise raditi da bi zadovoljili potrebe mu-
slimana ove regije. Iako danas nije prigoda
za kriticko osvrtanje, zelim reci da se ne
smijemo zadovoljiti s postojecim stanjem.
Stanje u drustvu i drzavi je takvo da je po-
voljno za razvoj svih vjerskih zajednica, pa
tako i nase, koje hoce dobro svojoj zemlji sa
svojim vjernicima. Mi te povoljne uvjete
zelimo i moramo iskoristiti na dobrobit
svih¨, zakljucio je Sevko eI. Omerbasic.
Prisutnima su se obratili i banjalucki
muItija Edhem eI. Camdzic, u svojstvu
izaslanika Rijaseta Islamske zajednice u
BiH, te Idriz eI. Besic, glavni imam iz
Gunje. Za njega je Amar Bukvic, voditelj
priredbe, rekao da je 'covjek koji je 30
godina utkao u Islamsku zajednicu, a u
ime svih imama u Republici Hrvatskoj
kandidat je za clana Sabora Republike
Hrvatske na predstojecim izborima ispred
nacionalnih manjina¨. ‰
Ismet Isakovic
Informiranje u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj
Nezadovoljstvo bosnjackim casopisima
| Za¿·obu ,o u oota| +6. ·u,oa 20++. oo·zaoa sosta ovo¿oo|so,a s,ooo|ca Mos||ata ||| +3. u
ovooo soooo¿oo|so,oo saz|vu. |a s,ooo|c| so ·aso·av|,a|o o v·|o zoaca,o|o o|tao,|oa |s|aos|o
za,ooo|co. ¸.) | zaoo,o, toc|| Loovoo¿ ·ooa s,ooo|co ·az¿ova·a|o so o stao,u |o|o·o|·ao,a u
|s|aos|o, za,ooo|c|. Koostat|·aoo ,o oa ,o |s|aos|a za,ooo|ca oo saoa |oa|a ouoo oov,o·oo,o u
¿|as||a oac|ooa|o|| za,ooo|ca | |u|tu·o|| uo·u¿a | v,o·ova|a ,o oa co o,oo| oaoo·| o|o osout|a |
oooa¿ao,a t|| uo·u¿a | za,ooo|ca b|t| uvazavao|. |ato|s| t|| ¿|as||a u oos|,ooo,o v·|,ooo zaost·ava,u
ooooso s |s|aos|oo za,ooo|coo, sto oao oa,o za obvozu oa so |o|o·o|·ao,oo uouta· Za,ooo|co
| |zvao o,o os|oo|oo oa oasa s·oostva |o|o·o|·ao,o | oa |·oz o,|| |st|cooo oaso |oto·oso | stavovo.
Zato ,o oo|ucooo oa so .ob-st·ao|c| |s|aos|o za,ooo|co u H·vats|o, oosvot| oosoboa oazo,a.
Mos||at ,o ooo|o oo|u|u oa so |o·o|·a ·ooa|c|,a oaso .ob-st·ao|co | oa oas| |ao·ov| uo,osto
u sooooout|o ¿|as|||oa su·aou,u | o|su u oas|o. | ·ooa|c|,u .ob-s|ta |s|aos|o za,ooo|co u
H·vats|o, |oooovao| su: /bou||a| |os|·ov|c, o·. M|·za Mos|c, o·o|. Mov|uo|o /·s|ao|, /|oo
C·||c, K·ost|c o|. Mo·sao | Kooa| Mu,|c|c. |·oos,ooo|| Mos||ata sazvat co |zab·aou ·ooa|c|,u oa
sastaoa| | o·|ooc|t| |o oo|u|o Mos||ata | o·oo|,ot| za|t,ovo o|o buouco¿ ·aoa u .ob-s|tu.
Formirana redakcija web-portala
|a oos|,ooo,oo sastao|u Mos||ata za||,ucooo ,o oa oaso oov|oo | casoo|s| ¿otovo o|oa|o
oo o·ato ·ao |s|aos|o za,ooo|co H·vats|o. |a·avoo, os|o ovo¿a oo·ta|a |o,| ,o oasto,ao, u
o|v|·u svo,|| oo¿ucoost|, ooo·at|t| ·ao oaso |s|aos|o za,ooo|co. Zato ,o oo|ucooo oa so |o·o|·a
·ooa|c|,a |o,a co o·¿ao|z|·at| ·ao oovo¿ oo·ta|a |o,| co o·at|t| ·ao | o,o|ovao,a c,o|o|uooo |s|aos|o
za,ooo|co u sv|o o,oo|o so¿ooot|oa. Mos||at ,o za||,uc|o oa s |o·o|·aooo ·ooa|c|,oo obav|
·az¿ovo· o·oos,ooo|| Mos||ata, Sov|o o|. Coo·bas|c.
|ooa|c|,a co oosao o,o|ovat| u sastavu: /voo o|. |os|·ov|c, ¿|avo| u·ooo|| oo·ta|a, |o¿. /|oo
C·||c, ¿·a||c|| o|za,oo·, to u·ooo|c| Mov|uo|o o|. /·s|ao|, Mo·sao o|. K·ost|c, o·. M|·za o|. Mos|c
| Kooa| Mu,|c|c.
|·v| sastaoa| ·ooa|c|,o s ou|t|,oo oo·zao ,o u oota|, 30. ·u,oa 20++., u o·osto·|,aoa
|o,|zo|co Za¿·obac|o ozao|,o. |ooa|c|,a ,o o·|o||a oa zoao,o o·oc|zoo uouto ou|t|,o Coo·bas|ca
| Mos||ata. Mu|t|,a | Mos||at ooco so o|,osat| u u·oo|vac|| ·ao ·ooa|c|,o, oa|| su oao ouou
s|oboou, a s|obooa ooo·azuo|,ova | oo¿ovo·oost. C|aoov| ·ooa|c|,o oasto,at co svo,|o ·aooo
oo·avoat| oov,o·oo,o |o,o su oao |s|aza|| c|aoov| Mos||ata | oaoaoo so oa co ova oasa .ob-
st·ao|ca b|t| ouoo o·o¿|ooo|,a | zoatoo bo¿at|,a sao·za,oo. ‰
Izvor: Web-stranica Islamske zajednice u Hrvatskoj
J
O
U
R
N
A
L
18
HRVATSKA
Dugo ocekivani datum izbora u Hrvat-
skoj konacno je odreden sredinom srpnja, s
cime pocinjemo pregled najvaznijih dogada-
ja u Hrvatskoj do kraja rujna. Premijerka Ja-
dranka i potpredsjednik Hrvatskog sabora i
predsjednik HSS-a Josip Friscic kao koalicij-
ski partneri dogovorili su se da se izbori odr-
ze u nedjelju 4. prosinca 2011. Bit ce to 15
dana prije nego sto Hrvatska potpise Ugovor
o pristupanju Europskoj uniji, 19. prosinca.
Tako se nece ispuniti premijerkina zelja da
ugovor potpise prije parlamentarnih izbora i
time pokupi koji politicki poen, jer ce vec u
to vrijeme biti na celu tehnicke Vlade.
Kukuriku koalicija (SDP, HNS, IDS,
HSU) komentirala je da je spremna na izbore
i da ocekuje pobjedu. U HNS-u su upozorili
da bi taj datum mogao dovesti u opasnost je-
dan od strateskih i dugorocnih ciljeva, a to je
clanstvo u EU. U Hrvatskom saboru je done-
sena odluka koja ogranicava odrzavanje re-
Ierenduma na 30 dana od potpisivanja, sto
znaci da je 18. sijecnja 2012. zadnji dan za
reIerendum. Datum izbora 4. prosinca 2011.
znaci da bi se reIerendum trebao odrzati u
situaciji kada jos nije konstituiran Sabor.
Genera|l u kampanjl
Kako bilo, odredivanjem datuma od-
mah se krenulo u predizbornu kampanju u
kojoj je premijerka brala jabuke, polagala
kamene temeljce i sve one stvari koje
HDZ-ovci inace rade u predizborno vrije-
me (iako ne samo oni), a u pridobivanju
glasaca iskoristila je i obiljezavanje 'Olu-
je¨ te gorku sudbinu generala Ante Goto-
vine i Mladena Markaca. Ona je 5. kolovo-
za tijekom proslave Dana pobjede, domo-
vinske zahvalnosti i Dana hrvatskih brani-
telja, na 16. obljetnicu 'Oluje¨ u Kninu
posebno pozdravila generale Gotovinu i
Markaca te izazvala gromoglasan pljesak.
Predsjedniku Ivi Josipovicu bilo je
vidljivo neugodno zbog te neumjesne
Kosoricine retorike, a osude je izazvala i
u clanicama Europske unije te, ocekiva-
no, u Srbiji. Bila je to prilika da srbijanski
ekstremni ministar vanjskih poslova Vuk
Jeremic odgovori premijerki Kosor, na-
kon cega je nastalo medijsko prepucava-
nje njih dvoje, a sto je Kosor dobro doslo
u predstojecoj medijskoj kampanji. Ten-
zije su uspjeli stisati predsjednici Hrvat-
ske i Srbije Ivo Josipovic i Boris Tadic.
Premijerka Kosor je dosla u vrlo neu-
godnu situaciju prilikom posjeta slovacke
premijerke Ivete Radicove sredinom kolo-
voza, kada ju je novinarka pitala zbog cega
je pozdravljala hrvatske generale koji su
osudeni u Haagu, kada je suradnja s Tribu-
nalom bila jedan od nuznih kriterija za zavr-
setak pregovora s Europskom unijom. Soki-
rana premijerka porucila je da je pozdravila
sve hrvatske branitelje koji su najzasluzniji
za hrvatsku slobodu i u tom je kontekstu
spomenula i sve zapovjednike. 'Ali sam
isto tako u tom kontekstu rekla da svatko
tko je odgovaran za ratni zlocin mora za nje-
ga i odgovarati¨, odgovorila je Kosor.
Hrvatska prlmjer ostatku 8a|kana
Vec 22. kolovoza u posjet Zagrebu u
okviru balkanske turneje dosla je njemac-
ka kancelarka Angela Merkel, koja je izja-
vila da je Hrvatska primjer da svaka ze-
mlja u regiji moze postati clanicom EU.
'Mi i to zelimo, ali za to se moraju ispuni-
ti preduvjeti, a Srbiji za clanstvo u Europ-
skoj uniji to je Kosovo¨, rekla je Merkel.
Upravo se na Kosovo, nakon posjete
Merkel, spremala premijerka Kosor koja je
odbacila tvrdnje kako bi njezin posjet mo-
gao pokvariti odnose s Beogradom. 'Koso-
vo je, dakako, realnost. Moj posjet Pristini
je, prije svega, u kontekstu jacanja hrvat-
skog gospodarstva. Ja zelim sa svojim su-
radnicima svakako otvoriti nove mogucno-
sti za hrvatsko gospodarstvo i sa mnom na
Kosovo putuje respektabilan broj hrvatskih
gospodarstvenika i to ce biti u sredistu po-
zornosti i mojih razgovora u Pristini. Tu ci-
njenicu i tu realnost, ja sam sigurna, moji
kolege u Beogradu razumiju i mi cemo na-
staviti tragom dijaloga i njegovanja dobro-
susjedskih odnosa¨, rekla je Kosor.
Avetl pros|ostl
No, koliko se god trudila da pojaca-
nim aktivnostima u zemlji i svijetu poka-
ze biracima da nesto radi, premijerku i
njezinu stranku HDZ pocele su sustizati
aveti proslosti. Mediji su 13. rujna preni-
jeli svjedocenje svjedocenje bivse HDZ-
ove blagajnice Branke Pavosevic da je
HDZ-ov nastup na predsjednickim 2005.
i parlamentarnim izborima 2007. godine
Iinanciran iz crnih Iondova, a da je glavni
tajnik HDZ-a Branko Bacic, koji je u vrh
HDZ-a dosao sa Jadrankom Kosor, uni-
stio dokaze o tome. U HDZ-u su te tvrd-
nje odbili tvrdeci da se radi o 'udruzenom
predizbornom poduhvatu opozicije¨ koja
se boji HDZ-ovih uspjeha i obrane Ive
Sanadera, koji se brani optuzujuci druge.
'Mislim da je gospodin Bacic covjek od
povjerenja gospode Kosor, jer je na mjesto
glavnog tajnika stranke dosao kada je ona
postala predsjednica Vlade i predsjednica
HDZ-a. Gospodin Bacic je gospodi Pavose-
vic govorio da je on inIormirao gospodu
Kosor o tom crnim Iondovima, i ja vjeru-
jem da je znala i za unistenje knjizice s ime-
nima¨, rekao je u svojoj analizi novinar
'Vecernjeg lista¨ Josip Bohutinski.
Mediji su odmah nastavili s pricom i
najavili da ce na optuzenicku klupu doci i
HDZ, a da aktualna premijerka i pred-
sjednica HDZ-a ima, ako ne kaznenu, a
ono moralnu odgovornost za sve sto se
desavalo. No, premijerka je to odlucno
odbila, kao i Bacic, svoju odgovornost. ‰
Edis Felic
Premljerka [adranka Kosor se rastrca|a dokazujucl svoj patrlotlzam
|ocota| o·oo|zbo·oo |aooao,o
Proslava Olufe¨ u Kninu (predsfednik Josipovic, premiferka Kosor,
ministri Cobankovic i Milinovic)
J
O
U
R
N
A
L
19
INTERVJU
Muamer Zukorlic roden je 1970. godine u
Orlju kod Tutina. Zavrsio je Gazi Husrev-be-
govu medresu i Islamski Iakultet, odsjek seri-
jatsko pravo, u Konstantinu u Alziru. Pred-
sjednik je Mesihata Islamske zajednice San-
dzaka od 1993. do 2007. godine. Na Objedi-
niteljskom saboru Islamske zajednice u Srbiji
2007. godine izabran je za predsjednika Mesi-
hata Islamske zajednice u Srbiji i glavnog
muItiju. Osnivac je i prvi glavni urednik
'Glasa islama¨. Inicijator je osnivanja izda-
vacke djelatnosti 'El Kelimeh¨. Prvi je dekan
Fakulteta za islamske studije, te jedan od
osnivaca, prvi rektor i predsjednik Internacio-
nalnog univerziteta u Novom Pazaru. Clan je
Rijaseta Islamske zajednice u BiH.
Razgovor sa muItijom Zukorlicem vo-
den je 6. jula 2011. godine, kada su u No-
vom Pazaru obiljezeni Dani genocida u
Srebrenici.
veza sa 8lH - zl|a kucavlca
bosnjackog opstanka
Koliko Ji dozivljavate - i da li uopste
dozivljavate i osjecate Srbiju kao svoju
zemlju?
Ja osjecam Srbiju kao svoju drzavu. I
to nije pitanje osjecanja, to je cinjenica.
Dakle, ja zivim u Srbiji, ne zelim da
idem iz Srbije, uglavnom postujem zakone
u Srbiji iako mi se mnogi ne svidaju. A
ono sto sam govorio, a opet je tumaceno
na svoj nacin, je da je jedno dozivljavati
Srbiju kao svoju drzavu, a drugo je osjetiti
je kao domovinu, sto implicira toplinu do-
ma i osjecaj sigurnosti. Ja sam upravo svo-
jim porukama ukazivao da je potrebno da
vlast Srbije pokaze vise senzibiliteta pre-
ma Bosnjacima da bi nam pomogla da sve
ljute rane od Srebrenice do drugih genoci-
da nekako prevazidemo, a da onda u pu-
nom osjecaju topline, doma, sigurnosti i
bezbriznosti za buducnost i nas opsta-
nak i identitet nastavimo zajednicki gra-
diti i braniti Srbiju. Medutim, od nas se
samo trazi jednosmjerna lojalnost i trazi se
da imamo stoprocentno povjerenje u re-
zim Srbije, bez ikakvih garancija da nam
se nikad vise nece desiti zlocini - Bukovi-
ca, Strpci, Sjeverin, Sahovici, Sjenica,
Plav... Oni kazu: 'Mi smo sad demokrat-
ska zemlja i nece vam se nista vise desiti.¨
Ko nam garantuje da nam se nece nista
desiti? Prema tome, ne moze se praviti sta-
bilnost na jednosmjernom povjerenju. Po-
vjerenje je dvosmjerno ili ga nema.
Ova nasa 20-godisnja borba se moze
nazvati borbom za slobodu. Zar nismo je-
dini narod u Evropi koji nema nacionalnu
drzavu? Sta je gore od nemati nacionalnu
drzavu? Gore je ne smjeti to kazati. Reci
da nemamo nacionalnu drzavu nije isto
kao i traziti nacionalnu drzavu. Nama su
preko noci u Srbiji rekli vi ste manjina,
ja ne mogu da se pomirim sa time, iako
kazu da je u Evropi lijepo biti manjina. Za
mene je pojam manjine tako neka Iolklor-
na zajednica koja obezbjeduje sarenilo, ko
neke vrste zivotinja rijetkih, pa onda kad
ih se pozelis odes u zooloske vrtove da ih
vidis, onda se o njima brinu da se ne uki-
nu. Ja to tako dozivljavam, mada kada po-
gledam status madarske manjine u Srbiji
njima nije tako lose.
U cemu je razlika izmedu madarske i
bosnjacke nacionalne manjine?
Ako se ijedan problem desi preko dana
nekom Madaru u Vojvodini, taj problem ce
u 20 sati biti u Budimpesti na stolu Vlade, a
vec u 22 sata u Briselu. Cijela Evropa ce se
baviti tim pitanjem. A, kada se nama u San-
dzaku dese maltretiranje, prebijanje, ugro-
zena gradanska prava, nikom nista. Preko
20.000 ljudi je 1994. godine prebijeno i mu-
ceno na Pesteru u Sandzaku pod navodnom
potraznjom oruzja. Ne samo da nisu odgo-
varali za to, to se sada zaboravlja, ti policaj-
ci i udbasi sto su to radili sada se nagraduju
i unaprjeduju u sistemu Srbije, Ministarstvu
unutrasnjih poslova. Isto tako je bilo 60-ih
godina proslog vijeka kod Aleksandra Ran-
kovica. Tada nisu odgovarali, pa onda kod
Milosevica, pa nisu odgovarali, dokle god
ne odgovaraju to ce se ponavljati.
1943. godine, 20. novembra je u Prije-
polju proglasena Federalna jedinica San-
dzak, sa istim statusom kojeg su imali Sr-
bija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina,
Makedonija itd. Nakon zavrsetka Drugog
svjetskog rata, 29. marta 1945. godine ne-
legalno je ukinuta ta Federalna jedinica,
na nasu zalost. Kad je proglasena autono-
mija potpisao je Srbin, kad je autonomija
ukinuta 1945. godine, potpisao je Bosnjak,
sto apsolutno salje poruku samoukidanja
autonomije Sandzaka.
Aisu cesti primjeri kod Bosnjaka da su
ljudi s ahmedijom ustajali u odbranu na-
roda ili su preuzimali bajrak borbe za slo-
bodu. Aisu li vjerski sluzbenici mnogo ce-
sce bili na usluzi rezimima i okupatorima?
Ja sam ko dijete u Gazi Husrev-begovoj
medresi ucio da je do tada bilo deset-jeda-
naest reisu-l-ulema. Ja sam samo jednog
zapamtio. To je Dzemaludin Causevic.
Druge ne znam ni kako se zovu. Nisu me
ni interesovali, zato sto su nebitni, zato sto su
bili neprimjetni. Reis Causevic je ministru
pravde kralja Aleksandra Karadordevica,
koji je poceo da mu suIlira i nareduje, kako
ce i na koji nacin da pravi Islamsku zajedni-
cu, skinuo ahmediju i rekao: 'Ja necu da pri-
Mu|tlja Muamer e|. Zukor|lc za ¨Preporodov [ourna|" govorl o aktua|nlm prob|emlma 8osnjaka l mus|lmana u
Srbljl, po|ltlcl 8eograda prema |s|amskoj zajednlcl l Sandzaku, bosnjacklm l srpsklm po|ltlcarlma, autonomljl
Sandzaka, osnlvanju 8ANU.
Sarajevo Bosnu u
|ovoo |aza·u b·ao|
|az¿ova·ao: /voo Huso|oov|c
Muftifa Muamer ef. Zukorlic
J
O
U
R
N
A
L
20
INTERVJU
stanem na to.¨ Nazalost, oni su nasli tamo
nekog Zilkica, odveli ga u Beograd. Taj je
pristao na sve. Meni je ta lekcija Dzemaludi-
na Causevica bila zivotna lekcija. Doduse,
Causevic nije bio Sandzaklija, bio je Krajis-
nik, ali je odrzao lekciju historije svima na-
ma. Ja sam ko dijete shvatio da nije prodan.
Izgleda u trenutku da je gotovo, ali nije. Oni
drugi su svi zaboravljeni, a Causevic nije.
Iako je davno preselio, on zivi u nama.
Cesto Jas optuzuju da manipulisete vje-
rom u politicke svrhe i politikom u vjerske?
Moj stav o politici je vrlo jasan. Stra-
nacka politika - napolje iz dzamija. Medu-
tim, politika kao sastavni dio zivota pripada
svakom covjeku, ukljucujuci i mene kao
muItiju. Toliko je bitna, jer se bavi nasim
zivotima, zivotima nase djece, da bi se pre-
pustila samo stranackim politicarima. I zato
imamo pravo da imamo politicke stavove i
ja se nikada necu odreci ni kao pojedinac,
ni kao muItija da iznesem politicki stav, po-
sebno kad su u pitanju nacionalna pitanja,
pitanja od opsteg znacaja za moj narod.
Kakav je odnos bosanskih Bosnjaka
prema braci u Sandzaku?
Iako je Bosna u Daytonu nepravedno
deIinisana tako kako jeste, iako se ne mo-
ze smatrati mojom nacionalnom drzavom
po Daytonskom sporazumu ona ipak
jeste moja matica i Sarajevo je moj duhov-
ni centar i zato se lijepo u njemu osjecam.
Ko je ikada u Bosni ustao da kaze sta se to
tamo nasoj braci u Sandzaku desava? Na-
ravno, razumijemo vezanost ruku Bosne
kroz Dayton i taj cudni Ustav. Jasno nam
je da Bosna nema ustavne kapacitete da
nam pomogne. Ali nam niko ne moze za-
braniti povezanost institucija. Niko ne mo-
ze zabraniti niti jednom bosanskom politi-
caru da dize glas sa zahtjevima da se po-
stuju prava Bosnjaka u Sandzaku. To im
niko ne moze zabraniti i to je ono sto mi
ocekujemo, kao sto podrzavaju prava hr-
vatskih i srbijanskih politicara da se bore
za prava Hrvata i Srba u BiH. Nama samo
malo treba. Autonomija Sandzaka je nesto
sto se mora dogoditi. Mi cemo svakako
pobijediti, ako nam Bosna pomogne, i ako
nam ne pomogne. Mi nemamo alternative,
mi cemo pobijediti, ali bi nam jako drago
bilo da nam stariji brat, babo, majka po-
klone koju lijepu rijec, da se vidi da nismo
zaboravljeni. Mi smo rijesili da pobijedi-
mo zato sto nam to pripada, zato sto je to
nase pravo. Ne trazimo milostinju, niti sa-
daku. Ja cesto znam Sarajlijama kazati da
Sarajevo Bosnu u Novom Pazaru brani.
Bilo je poruka o ideji otcjepljenja
Sandzaka i prikljucenja, u slucaju otcje-
pljenja Republike Srpske od BiH, Fede-
raciji BiH.
Nemoguce je da dode do otcjepljenja RS-
a od BiH, jer pokusaji razbijanja BiH su se
pokazali nemogucim. To proizilazi iz nemo-
gucnosti da se striktno podijeli srpski i bos-
njacki zivotni prostor. Otisli su Slovenci, Hr-
vati, Makedonci, Crnogorci i Albanci i njiho-
vi zivotni prostori su bili djeljivi sa srpskim
zivotnim prostorom. Medutim, srpski i bos-
njacki prostori su deIinitivno toliko izmijesa-
ni, isprepleteni da ih je nemoguce dijeliti i to
je najbolje pokazala sva tragedija rata u BiH.
Zato, mislim da je to apsolutno nemoguce, i
da ce biti rata ukoliko se RS pokusa otcijepiti
i to zesceg nego sto je bio. Jos iz jednog
razloga ne vjerujem da je takvo sta moguce,
jer sam svjestan da pitanje stabilnosti BiH
nije samo pitanje Bosne, vec pitanje regiona.
Tako da ja ne operisem s tim, iako je bilo izja-
va iz Sandzaka koje imaju takvu logiku. Je-
dan politicar iz Sandzaka je 1990-ih godina
trazio za Bosnjake u Srbiji ono sto dobiju Srbi
u Hrvatskoj. Kad su Srbi dobili Oluju¨ i
'Bljesak¨, onda se on usutio. Tako da nije
dobro traziti nesto sto dobija drugi, jer se pra-
va baziraju na osnovu, prije svega, onoga sto
vam zaista pripada kao pojedincima i kao ko-
lektivitetu. Mi trazimo svoja prava. Svakako
da insistiramo na nasoj vezi sa BiH kao ne-
cim sto je zila kucavica naseg opstanka.
Nlkad vlse necemo dozvo|ltl genocld
Iako po Ustavu Srbije nesrpski narodi
koji zive u Srbiji imaju pravo da se obra-
zuju na materinjem jeziku, bosnjacka
djeca uce srpski jezik i knjizevnost. U ko-
likoj mjeri i na koji nacin se krse ljudska
prava bosnjackog naroda u Sandzaku?
Prije svega zelim reci da je prije nekoliko
godina Bosnjacko nacionalno vijece progla-
silo kako su postigli dogovor sa Kostunicom
da se sva bosnjacka prava priznaju, da bosan-
ski jezik bude u skolama, i to je promovirano
kao svrsen cin. Medutim, od toga nazalost
nema nista. To je prosto bilo samo za dnev-
nopoliticke, predizborne svrhe itd. Mi smo
svjedoci jedne asimilatorske agresije na nas
identitet kroz skole, koja ide, prije svega pre-
ko jezika, i nezaustavljiva je, bez obzira na
zakonske i ustavne proklamacije. Ta asimila-
torska agresija ima i svoje druge aspekte, pri-
je svega vjerski. Svjez primjer je da su za
Dan svetog Save djeca bosnjacke etnicke
pripadnosti u gradovima Sandzaka i sire bila
primorana da svojim ucescem u raznim kul-
turno-umjetnickim programima, kao sto su
recitali, pjevanja, dramski programi, pisanje
zadatih tema, reIerata itd., slave svece, a sa-
mim tim i kulturu, vjeru i tradiciju koje su
potpuno u suprotnosti sa njihovom kulturom,
vjerom i tradicijom, i mnogi drugi primjeri.
Kazu da vise vi osipate paljbu prema
drzavi Srbiji, kada je u pitanju njen od-
nos prema genocidu u Srebrenici, nego
bosnjacki lideri iz Bosne.
Znas li da se ti bosnjacki politicari iz Sa-
rajeva osjecaju sigurnijim od mene, sigurni-
jim od ovog dijela Bosnjaka u Sandzaku!?
Ta nesigurnost Srebrenice me tjera da ovako
govorim. Nas Bosnjaka je oko 200.000 u Sr-
biji i dva miliona u inozemstvu i niko ne
moze u nase ime govoriti o nasoj sigurnosti.
Da li su moja prava ugrozena, to ja najbolje
znam. Pitanje sigurnosti se obicno namece
ratovima, no jedan od nedostataka malih na-
roda, nacionalno neIormiranih i institucio-
nalno nezaokruzenih, jeste sto sopstvenu
bezbjednost brane samo u ratovima. Cim
ratovi produ oni sve zaborave, sto znaci da
se ponovo tiho, necujno pripremaju da budu
zrtve nekog novog rata, agresije, genocida.
To je ono sto je, nazalost, tradicija Bosnjaka,
rekordera u historiji covjecanstva sa deset
genocida. Mislim da je doslo vrijeme da se
zavjetujemo, obecamo, zakunemo, da vise
nikada necemo dozvoliti genocid. Ne do-
zvoliti, ne znaci da se nadamo da se nece
desiti, nego da mi necemo dozvoliti genocid.
Samo ako budemo spremni da ga ne dozvo-
limo, on se nece desiti, a ako budu drugi od-
lucivali, on ce se sigurno desiti.
Medutim, cesto je pamcenje bilo krat-
ko nakon toliko genocida!
Pripadam bosnjackom narodu koji je do-
zivio genocid u Srebrenici, taj genocid je
planiran u Beogradu. Treba me Srbija ubije-
diti da mi ne sprema novi genocid. Zlocinac
Mladic u Srebrenici kaze da se sveti dahija-
ma. Nije ni znao da dahije nisu Turci, da su
dahije bili naturalizirani Srbi. Oni su bili od-
metnuti janicari koji su radili sta su htjeli,
nesto poput zloglasne Iegijine JSO. I on se
svetio dahijama i napravio genocid. Da je
neki drugi narod prezivio ono sto su Bosnja-
ci, nestao bi. Mi smo opstali sa svojim bos-
njastvom, vjerom, bosanskim jezikom i tra-
dicijom. Ponosni na Sandzak, na Bosnu i na
sebe. Pripadamo zrtvi genocida, sto je mno-
go bolje nego pociniocu genocida. Nismo
dozvolili da nam se srca razbole od osvete i
mrznje. To je bosnjacki narod. Samo treba-
mo jos malo podici glavu. Istina gubi samo
kada se dobrovoljno povuce, istina pobjedu-
je uvijek kad odluci da se bori.
Sta Jam zamjeraju?
Kazu da imam zapaljivu retoriku. Na-
ravno da je imam, kad sam u zatvoru niko
me ne cuje, moram da vicem da bi se culo.
Prema tome, pustite me da budem slobodan
covjek, traziti od slabijeg da bude tolerantan,
pa to je ljudi besmisleno. Svi mali narodi su
zrtva udbaskih sistema. Znate sta je Republi-
J
O
U
R
N
A
L
21
INTERVJU
ka Srpska u Bosni napravila? Zamislite kako
je nama u Sandzaku u njihovim kandzama.
Zastrasuju, placaju, potkupljuju, hapse, salju
inspekcije, razaraju nase Iirme. To je stravic-
no, ali mi se ne damo. Tjeramo inat, umorili
su se oni vise cineci zulum, nego mi trpeci.
Kad ste sami, iako je tih, vas glas se jedini
cuje. Ja upozoravam. Ako mi rezim u Srbiji
hoce cijepati Islamsku zajednicu, proizvesti
nekoga u epruveti i nazvati ga reisu-l-ule-
mom, to je uvreda historije. Onda sam neza-
dovoljan, ako sam nezadovoljan onda se
ljutim, ako se ljutim onda dizem ton. Onda je
povjerenje gotovo, ako se neko u 21. vijeku
usudi da vam cijepa Islamsku zajednicu. Ne
radi se o personalnim relacijama, muItija je
postao nepodnosljiv sa svojom retorikom. Ja
samo dajem dijagnozu stanja. Ako neko ima
temperaturu 40 stepeni i vi kazete tempera-
tura je 40, sta je tu radikalno? KatastroIalno
je lagati, pa reci da je temperatura 37, to mo-
ze biti porazno, moze nanijeti nesagledive
posljedice. Moja retorika im smeta i remeti
njihove interese.
1e li trn u oku srbijanskih medija i
Univerzitet u Aovom Pazaru?
Pokazali smo da se u Novom Pazaru,
gdje se mislilo da se osim Iarmerki, cipela,
prodaje droge ne moze nista drugo raditi,
da smo stvorili Univerzitet najbolji u tom
dijelu drzave. Internacionalni univerzitet na
kojem se studira pravo, ekonomija, umjet-
nost... Preko 3.000 studenata, preko 1.500
srpskih studenata i da na njemu predaje pre-
ko 70° srpskih proIesora, a predsjednik
Univerziteta muItija. Zato, ja njima mogu
ovako govoriti, zato sto smo jedina multiet-
nicka visokoskolska ustanova, jedina stvar-
na multietnicka ustanova u Srbiji. Mi ima-
mo za konkurenciju drzavu. Drzava je na-
pravila paralelan Univerzitet, oni nude sve
dzaba, kod nas se placa. Mi opet Iunkcioni-
semo bolje, imamo vise studenata. To vam
je kao da jedni prodaju robu, a drugi daju
dzabe, pa opet svi kupuju. Zasto? Zato sto
je toj dzabnoj robi istekao rok trajanja.
Srpska po|ltlka cljepanja |s|amske
zajednlce
Proslo je vise od tri godine od osniva-
nja Rijaseta Islamske zajednice Srbije na
celu sa Ademom Zilkicem. Kako stvari
stoje danas i do kada ce ovakva situacija
trajati medu muslimanima u Srbiji?
Kako vrijeme odmice, nasa ocjena da je
to rezultat necasnog odnosa izmedu Sulej-
mana Ugljanina, tada Kostunice, srpske Ud-
be i porodice JusuIspahic, samo se, dakle,
potvrduje. I sve ono sto se desava, i sto sam
dosad govorio, i na relaciji politike, i na rela-
ciji medija i na relaciji Srpske pravoslavne
crkve, upravo potvrduje to, da je ustvari cilj
bio pokusaj ovladavanja Islamskom zajedni-
com. A kada to nije uspjelo, onda pokusaj
cijepanja Islamske zajednice, kako bi se osla-
bila ta preostala energija stozera bosnjackog
naroda koji se zove Islamska zajednica.
Ponasanje te paravjerske tvorevine i nji-
hovih predstavnika, i slicnost stava koji
iznose, potvrduje upravo to da je njihova
uloga, da su kojim slucajem uspjeli da ovla-
daju Islamskom zajednicom, servisiranje
vladajuce srpske politike u Beogradu. Prvo
su udarili na najvitalnije stubove naseg op-
stanka, na Islamsku zajednicu. Vi znate da
najdiktatorskiji rezimi zadnje udaraju na vje-
ru. Nekako su vjerska prava zadnji rov. S
obzirom da to nije uspjelo, i da su uspjeli da
okrnje jedno parce Islamske zajednice, koje
vrsi tu istu ulogu, ali s obzirom da nemaju
legitimitet u narodu, onda to, u tom smislu,
nema neke vece posljedice. Gdje imaju po-
sljedice: na samom terenu gdje su oni uspje-
li okupirati tih 20-ak dzamija, onda su tu
ugrozeni muslimani koji ih ne zele, koji njih
ne prihvataju za imame, a pogotovo kada je
u pitanju dzuma-namaz smatraju ih potpuno
nelegalnim. I onda ti ljudi moraju ici u druge
dzamije, sto je posebno problematicno u se-
lima gdje su dzamije jako daleko. To je jed-
na Iiktivna tvorevina, koja ce vremenom
potpuno da iscezne. Preduslov jedinstva u
Sandzaku je sloboda. Sloboda ljudi.
Zasto neki priznaju instituciju reisu-
l-uleme Islamske zajednice Srbije na celu
sa Zilkicem, a neki ne?
Tradicijom i duhovnoscu postoji samo
jedan reisu-l-ulema, a to je reisu-l-ulema u
Sarajevu. Ne postoji ni vjerski, ni tradicio-
nalni osnov da postoji reisu-l-ulema bilo
gdje, osim u Sarajevu. Prosto zato sto je tra-
dicija reisu-l-uleme iskljucivo sarajevska,
bosanska tradicija od druge polovine 19. vi-
jeka. I sad sto se to pokusava po Balkanu
instalirati je plagijat koji nema svoju tradici-
ju i svoju osnovu. Takoder, Islamska zajed-
nica Srbije je vjestacka tvorevina koju je
proizveo beogradski rezim kako bi, ustvari,
usporio razvoj Islamske zajednice. Slicno je
to kao po modelu Fikreta Abdica. Isti ljudi
koji su proizveli Fikreta Abdica u BiH, proi-
zveli su i Adema Zilkica u Srbiji. Pokazalo
se da onaj ko sluzi Beogradu na racun svog
naroda, protiv svog naroda, da ga Beograd
pojede. Beogradu odgovara da neki 'nasi¨
voze autoputem, ali iz suprotnog pravca, da
nam prave probleme u putu. E, to ne moze.
Ja se nadam da ce oni doci pameti i evo po-
rucujem im: birajte traku, brzinu, ima mjesta
za sve i da idemo u jednom pravcu.
Kako komentarisete ponasanje bos-
njackih politicara Rasima Ljajica i Sulej-
mana Ugljanina?
Sasvim je jasno da je projekt unistenja
Sandzaka sadrzavao i davanje pozicija u
Beogradu glavnim bosnjackim politickim
Iaktorima. I nazalost, to se desilo. Posljedi-
ca toga je da su oba politicara, koji su nasta-
li devedesetih godina na projektu autono-
mije Sandzaka i zastite prava Bosnjaka,
potpuno odustali od tih ciljeva i retorike,
sto mi ustvari razumijemo kao cijenu koju
su platili za sve one visestruke pozicije u
Beogradu. Postali su trgovci svojim naro-
dom. Narod Sandzaka je postao talac njiho-
vih Iotelja. To su dvojica politicara koji su
u Beogradu trebali da nosaju prazne aktov-
ke i da zamijene Sejdu Bajramovica i Rah-
mana Morinu, albanske politicare koji su
prodali svoj narod radi Iotelje kod Milose-
vica. Kako vrijeme odmice, to je sve jasni-
je. Ono sto nije predvideno u tom projektu
unistavanja Sandzaka i bosnjackog tkiva u
Sandzaku jeste upravo Islamska zajednica
sa njenim strukturama i ljudima koji u tom
okrilju izrastaju i kao ulema, i kao intelek-
tualci i kao obican svijet, kao ucenici, stu-
denti, i svi oni koji prepoznaju sadasnju
Islamsku zajednicu i u Sandzaku i u cijeloj
Srbiji kao stozer svog vjerskog opstanka i
ocuvanja svog nacionalnog identiteta.
Dakle, plan im nije uspio.
Plan je bio da prosto, kada se usisaju sve
elite u Sandzaku, da obican svijet, obicna na-
J
O
U
R
N
A
L
22
INTERVJU
rodna masa, ostane bez ikakvog orijentira
svoga ponasanja. Onda u tom slucaju obic-
nom svijetu, koliko god osjecao da je zga-
zen, da je obespravljen, ako nema pravac
kojim se krece, ako nema predvodnike, elite
koje ga predstavlja, onda on nema nikakve
sanse. Ono sto sada imamo, a sto je kvalitet,
bez obzira sto to proizvodi relacije koje ni-
malo nisu ugodne, jeste radanje, odnosno
reaIirmacija jedne nove snage nije to samo
Islamska zajednica kao institucija, ona je u
svemu ovome vise kao simbol koju je
ogromna vecina obicnog naroda prepoznala
kao svoju. Islamska zajednica, nije to sada
neki njen projekat pa se ona za njega nesto
zalaze, ona ustvari govori jezikom naroda
koji je ostao bez jezika u politicara. Poltroni
su zlo i za Srbiju jer Srbija ne zna istinu, ona
treba da zna sta je to pozitivno, a sta negativ-
no za nju u Sandzaku, sta su zadovoljstva, sta
nezadovoljstva, a ne da slusa lazi poltrona.
Kazu da je i Boris 1adic dosao na
vlast zahvaljujuci Jasoj podrsci?
Boris Tadic je imao nasu podrsku dva
puta na izborima, ne vidim nista lose u to-
me. Sada ga kritikujemo jer nije ispunio
obecanje koje nam je dao da ce biti pred-
sjednik svih gradana, da ce biti predsjed-
nik svih crkava i vjerskih zajednica, a ne
samo svoje. Javno je ovdje na ovom trgu u
Novom Pazaru, obecao da ce da garantuje
jedinstvenu Islamsku zajednicu ako on po-
bijedi. Bosnjaci su ga podrzali i nije dobro
sto nije ispunio svoje obecanje.
Autonomlja Sandzaka, 8ANU,
lzborl za relsa.
Sta su prioriteti muslimana u Srbiji u
nekoj skorijoj buducnosti?
Medu prioritetima je izgradnja Islam-
skog kulturnog centra sa dzamijom u Beo-
gradu. To je apsolutno interes muslimana u
Srbiji i Beogradu, ali mislim da je to i inte-
res drzave Srbije. Sve zemlje Balkana, u
cijim metropolama zivi znacajan broj mu-
slimana, imaju ovakve objekte, osim Beo-
grada, grada koji je prije 150 godina imao
311 dzamija, a danas samo jednu. Mislim
da je to velika manjkavost. Odlaganje tog
projekta potvrduje i da su muslimani u Srbi-
ji u veoma teskom polozaju. Ne znam koli-
ko postoji spremnost u mentalitetu pred-
vodnika vlasti da se ova potreba razumije.
U Beogradu i kucni ljubimci imaju svoje
groblje, a samo ga muslimani nemaju.
Krajem prosle godine u Aovom Pazaru
je osnovana Bosnjacka demokratska zajed-
nica (BDZ). Pozdravili ste osnivanje nove
bosnjacke stranke, ciji je predsjednik Jas
sura Emir Elfic. Sta ce se, ukoliko BDZ po-
bijedi na Sandzaku, traziti od Beograda?
Dosadasnje predstavljanje Bosnjaka
kroz dvojicu ministara Rasima Ijajica i Su-
lejmana Ugljanina je simbol ranijih desava-
nja na Kosovu. Ponavljam, tamo ste imali
Sejdu Bajramovica i Rahmana Morinu, koji
su govorili da je na Kosovu sve u redu i da
samo postoje ekstremisti na koje treba posla-
ti policiju. Onda su kordoni policije deceni-
jama isli tuci Albance i sve je imalo kon-
traeIekt. Nasa dvojica ministara salju izvje-
staje da je sve u redu, da je Sandzak lojalan
Srbiji i intregriran. Po njima, postoji samo
jedan muItija koji pravi probleme, te da nje-
ga treba marginalizirati i da ce onda sve biti
uredu. To je zlo za Srbiju, Sandzak i Bosnja-
ke, jer krive dijagnoze nikom ne koriste
osim bolesti. Problemi se ne mogu stavljati
pod tepih tvrdnjama da nema otvorenih pita-
nja. Ima. Sva su pitanja otvorena, jer nikada
nisu stavljena na stol. Nadamo se da ce na-
kon nase pobjede, kada biraci budu kaznili i
sankcionisali greske, shvatiti da ovdje vise
ne mogu predstavljati Bosnjake i da se mo-
raju okrenuti legitimnim predstavnicima
Bosnjaka koji ce pregovarati s Beogradom.
A mi cemo traziti kulturno-prosvjetnu auto-
nomiju Sandzaka sa sjedistem u Novom Pa-
zaru. Znate, Bosnjaci su jedini ostali da zive
sa Srbima nakon genocida, nakon svog zla
koje nam je pocinjeno, nakon raspada Jugo-
slavije. Govorim o cijelom bosnjackom kor-
pusu, da zive i u Srbiji i u Bosni sa Srbima.
U ostalim dijelovima bivse Jugoslavije situ-
acija je drugacija, drugi narodi danas vrlo
malo dodira imaju sa Srbima.
Do kada bi, prema Jasim procjena-
ma, Sandzak mogao dobiti autonomiju?
Autonomija jeste neminovnost i ona je,
prije svega, nesto sto je rezim Srbije prihva-
tio u nacelu, u cilju evrointegracija, jer je
decentralizacija Srbije i preuredenje na re-
gione nesto sto je neophodno da se desi na
tome putu. Mi trazimo sandzacku autono-
miju u okviru jedne regionalne autonomije
u tom cjelokupnom preuredenju i jednom
novom mozaiku. Mislimo da je to nemi-
novnost i neophodnost i da ce se rjesavati u
jednom procesnom odnosu. To nije stvar
koja treba da se rijesi na jednom sastanku.
Aa Internacionalnom univerzitetu u
Aovom Pazaru, 9. juna osnovana je Bos-
njacka akademija nauka i umjetnosti
(BAAU). Aa Osnivackoj skupstini kazali
ste "da je to historijski dan za bosnjacku
naciju u cjelini".
I:a nas Bosnfaka fe previse mracnih i
maglovitih godina. Zaista fe ovo historifski
poduhvat. Osnivanjem ove Akademije bice
ostvarena teznja Bosnjaka za dobijanje vaz-
nog stuba opstanka, ocuvanja identiteta i
aIirmacije sopstvene vrijednosti i identiteta.
Danas Bosnjaci mogu stati iza veoma pa-
metnih ljudi koji ce ih voditi putem tradicio-
nalnih vrijednosti, u skladu s nasim nacio-
nalnim, ali i evropskim izazovima. BANU je
sacinio nacionalni program Bosnjaka koji se
sastoji iz tri bitne stvari, a to su domovina,
vjera i nacija. Ono sto sam mogao da vidim
u srbijanskim medijima je svojevrsna histe-
rija. U totalitarnim konceptima neosnova-
nog negiranja, oni koji su komentarisali ima-
ju dvije-tri recenice koje su mehanicki po-
navljali. To pokazuje da su napravljene na
istom mjestu. Akademski svijet polemise sa
projektom BANU na nacin da Zukorlic ima
politicke, motive sopstvene promocije itd.
To je dokaz koliki je negativan stav prema
nastanku BANU, koliko je neosnovan, neo-
bjektivan, koliko je produkt mrznje i nespo-
sobnosti da se Bosnjaci prihvate onim sto
jesu, a to znaci evropska nacija koja ima na-
ucne, umjetnicke, obrazovne i kulturoloske
kapacitete i koja razumije da se nalazimo u
epohi otvorenog civilizacijskog takmicenja
gdje svako nudi svoje potencijale. U nedo-
statku osporavanja i ozbiljne kritike ovog
projekta, u posljednje vrijeme u slucaju moje
aktivnosti desava se pozivanje pravosuda i
tuzilastva da reaguju bez pominjanja makar
jedne odredbe zakona koje smo prekrsili.
Gospoda bi trebalo da bude minimalno obra-
zovana, pa da kaze koja zakonska odredba
zabranjuje udruzivanje na najvisoj umjetnic-
koj osnovi.
Ne bih da zvucim cinicno, ali sve ovo
dozivljavam kao jedan veliki kompliment i
veliko priznanje u smislu ozbiljnosti BANU.
Svi oni koji ne mogu da se pomire sa kapaci-
tetima bosnjackog naroda, ocigledno nisu
kadri da se dostojanstveno suoce sa kapaci-
tetima bosnjacke intelektualne elite. Po Sta-
tutu BANU djeluje na prostoru BiH, San-
dzaka i svim prostorima gdje zive Bosnjaci.
Na ova dva mjesta sada imamo dovoljno
kapaciteta da Akademija Iunkcionise. To je
savremena Akademija koja nije teritorijalno
uredena, koja Iunkcionise nadgranicno po-
put Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Taj koncept dokazuje da BANU nije naprav-
ljena da bude protiv Akademija drzava na
cijoj teritoriji djeluje, niti srpske niti bosan-
ske. BANU ce biti registrovan gdje god dje-
lujemo. To je, makar, jednostavno po Zako-
nu o udruzivanju gradana.
Da li cete se kandidovati za novog reisu-
l-ulemu? Mnogi Jas smatraju i vec vide
nasljednikom reisa Mustafe ef. Cerica.
To je najcasnija i najvaznija pozicija
koju jedan musliman moze imati. Meni
imponuje da se na cijelom podrucju Islam-
ske zajednice pocinje ozbiljnije prepozna-
vati moja opsta poruka. Mada, mislim da
je rano da se govori o samom izboru. ‰
J
O
U
R
N
A
L
23
BOSANSKI BAROMETAR
Najvaznija stvar koja se desila u Bo-
sni i Hercegovini tijekom ljetnih mjeseci
je okupljanje sest stranaka radi dogovora
oko Iormiranja Vijeca ministara BiH (tj.
Vlade u blazoj varijanti), sto je bilo prvi
put 11 mjeseci nakon izbora. Bosna i
Hercegovina je u neIormiranju Vlade u
stopu pratila Belgiju, a sastanak je odrzan
5. rujna u Mostaru na koji su dosli lideri
sest stranaka. Podsjetimo, Vlada Federa-
cije BiH Iormirana je bez dva HDZ-a,
dok bi Vijece ministara, ipak, trebali cini-
ti i njihovi predstavnici. Osim ove dvije
stranke, koje predstavljaju Dragan Covic
i Bozo Ijubic, u pregovorima koji ce se,
kako cemo vidjeti, nastaviti i u listopadu
2011., sudjeluju jos i Zlatko Iagumdzija
(SDP), Sulejman Tihic (SDA), Milorad
Dodik (SNSD) i Mladen Bosic (SDS).
Po Ustavu BiH dvije trecine ministara
u Vijecu ministara treba biti iz Federacije
BiH, a jedna trecina iz drugog entiteta, a
po Zakonu o Vijecu ministara predvidene
su po tri pozicije za svaki konstitutivni
narod, Bosnjake, Hrvate i Srbe i jedna po-
zicija za ostale. Situacija je takva da u
BiH postoje dva bloka. Jedan su stranke
PlatIorme (SDP, SDA, HSP i NSRzB), a
drugi blok su SNSD i SDS koji su potpi-
sali koalicijski sporazum s dva HDZ-a.
Stranke PlatIorme (ili kako volimo reci,
probosanski blok) imaju 18 zastupnika u
Parlamentu BiH, a ovaj drugi blok (anti-
bosanski) 16 zastupnika.
8|okovl na lstlm pozlcljama
(Veliko)srpska strana smatra da joj
trebaju pripasti cetiri ministarske pozici-
je, ukljucujuci poziciju ministra vanjskih
poslova i poziciju koja pripada ostalima,
buduci je na toj poziciji u prethodnom
mandatu bio kandidat bosnjacke stranke
te je podrzala HDZ da njihov kandidat
treba biti predsjedavajuci Vijeca minista-
ra. Dva HDZ-a zastupaju stav da hrvat-
skom bloku trebaju pripasti tri pozicije u
Vijecu ministara, ukljucujuci i mjesto
predsjedatelja Vijeca, sto podrzava i srp-
ski blok. Stranke PlatIorme pak podrza-
vaju zahtjev da tri mjesta dobiju Hrvati,
ali to ne znaci da ih treba sve dobiti dva
HDZ-a, vec to mogu biti i hrvatske clani-
ce PlatIorme HSP i NSRzB. To znaci da
clanice PlatIorme smatraju da im od deset
ministarstava u Vijecu ministara pripada
pet mjesta, a antibosanski blok im nudi tri
mjesta. U SDP-u su govorili kako prvo
treba razgovarati o programu rada, pa tek
onda o raspodjeli pozicija, ali i da ce tra-
ziti poziciju ili predsjedatelja Vijeca mi-
nistara ili mjesto ministra vanjskih poslo-
va, sto je bilo u suprotnosti s (veliko)srp-
skim i (veliko)hrvatskim zahtjevima.
No, 5. rujna se nije desilo nista
spektakularno, blokovi su ostali na istim
pozicijama, ali se nekoliko dana kasnije
kao kompromisno rjesenje pojavilo Ior-
miranje novog ministarstva - za europske
integracije koje bi dobio Iagumdzija u
zamjenu za vanjske poslove Dodiku. Sr-
bijanski su mediji prenijeli da je to Ia-
gumdzijina ideja, no on je to negirao i
nije izrazio spremnost da SNSD-u prepu-
sti mjesto ministra vanjskih poslova pod
uvjetom da se Iormira novo ministarstvo i
da ono pripadne SDP-u. 'Zanimljivo da
takva inicijativa dolazi iz RS i da je plasi-
raju upravo srbijanski mediji! Inace, radi
se o dobroj ideji, ali ona nije moja... Nije
sporno da se o novim drzavnim ministar-
stvima razgovaralo jos u vrijeme travanj-
skog paketa¨, istakao je Iagumdzija,
podsjecajuci da se tada govorilo o mini-
starstvima europskih integracija, poljo-
privrede i okolisa te nauke i tehnologije.
Za 1O posto b|lzl rjesenju
Medutim, vec 15. rujna odrzao se no-
vi sastanak u Sarajevu koji opet nije re-
zultirao dogovorom. Izvjestan je napre-
dak postignut u tzv. europskom paketu
zakona, oko Zakona o popisu stanovnis-
tva i zakona o drzavnoj pomoci, vojnoj
imovini te implementaciji odluke 'Sej-
dic- Finci¨, no ne i o rasporedu pozicija u
Vijecu ministara. Iagumdzija je rekao da
su o svim ovim pitanjima ostala dva-tri
detalja koja je moguce rijesiti i istakao da
je dogovoreno da to moze biti ucinjeno u
narednih deset dana. Kada je rijec o slu-
caju 'Sejdic-Finci¨ dogovoreno da Parla-
mentarna skupstina BiH Iormira komisiju
koja ce utvrditi prijedlog rjesenja za pro-
vodenje presude. Ijubic je dodao da im-
plementacije ove odluke Suda za ljudska
prava u Strazbourgu nije samo tehnicke
naravi, vec zadire u sustinu Ustava BiH.
Na sastanku je razgovarano i o problemu
IPA Iondova, a Dodik je izrazio optimi-
zam kada je rijec popisu stanovnistva,
istakavsi da je to moguce uraditi sto prije.
'Nista nije dogovoreno, dok se sve ne do-
govori¨, rekao je Dodik sa cime se sagla-
sio i Covic, a sto je jednako tvrd stav bio
i Iagumdzije.
Covic je izrazio uvjerenje da je mogu-
ce ovaj paket pitanja dogovoriti do kraja
rujna i da su danas za 10 posto bili blizi
rjesenju, dok je Tihic rekao da je sastanak
bio sadrzajan i otvoreniji. U raspodjeli
pozicija u Vijecu ministara lideri su ostali
na ranijim pozicijama.
Do slijedeceg sastanka u Brckom 26.
rujna dogovoreno je da se u meduvreme-
nu odrzavaju bilateralni sastanci, te Ior-
mira povjerenstvo, koje bi radilo na usu-
glasavanju stajalista. No. ukoliko se u
Brckom ne postigne dogovor, nece biti
nastavka pregovora. 'Onda cemo javno-
sti reci da nismo uspijeli postici dogovor
i da Bosna i Hercegovina ulazi u jos du-
blju krizu¨, kazao je predsjednik SDS-a
Mladen Bosic.
Kako je na sastanku u Sarajevu bilo
govora i o 96 milijuna eura Iinancijske
pomoci Europske unije u okviru Instru-
menta predpristupne pomoci (IPA), viso-
ki predstavnik u Bosni i Hercegovini Va-
lentin Inzko upozorio je da bi ih BiH mo-
gla izgubiti ukoliko lideri stranaka ne
postignu dogovor. 'BiH ne moze sebi
Nastavak pregovora o |ormlranju vljeca mlnlstara 8lH
|·|b||z||| so, a zat|o uoa|,|||
|o|s |o||c
Sastanak sestorice stranackih lidera u
Brckom
J
O
U
R
N
A
L
24
BOSANSKI BAROMETAR
dozvoliti da izgubi vise nijedan euro po-
moci, a kamoli oko sto milijuna. Vrijeme
je da lideri stranaka shvate da je spre-
mnost za kompromis znak snage, a ne
slabosti, i da ce cijela zemlja od toga ima-
ti koristi¨, rekao je Inzko.
Pamo, Pamo, druze moj!
Najinteresantniji detalj ovog skupa u
Sarajevu, kojem je SDP bio domacin, nije
se zbio unutar zgrade te stranke, vec van
nje kada je Dodik davao izjavu za medije.
Prolaznik Ramo Mehmedovic je prisao
Dodiku rekavsi mu da je 'predsjednik ta-
kozvane republike srpske - genocidne tvo-
revine¨. Dodik mu je uzvratio kako to nije
istina i nastalo je prepucavanje te je ustvr-
dio 'da se takva komunikacija duznosnika
i gradana nikada ne bi mogla desiti u Banja
Iuci¨, optuzivsi za policijsko osiguranje
skupa koje je tako nesto dopustilo.
Vec 21. rujna sest je stranaka priblizi-
lo stajalista o raspodjeli kljucnih pozicija
predsjedatelja Vijeca ministara BiH i mi-
nistra vanjskih poslova, pa je sastanak u
Brckom obecavao. Tako je govorio Tihic
istakavsi da su razlike u dogovoru oko
predsjedavajuceg Vijeca ministara i mini-
stra vanjskih poslova i dalje znatne. 'Me-
dutim, cini mi se da smo priblizili stavove
oko dva kljucna pitanja to je predsjeda-
vajuci Vijeca ministara i ministar vanj-
skih poslova. Ostalo sve mozemo lakse
dogovoriti. Vec postoji dogovor da pred-
sjedatelj Vijeca ministara BiH bude kan-
didat kojega predlozi HDZ BiH. SNSD,
SDS i dva HDZ-a traze cetiri ministra iz
RS-a i tri iz dva HDZ-a, sto znaci da bi
odnos u Vijecu ministara bio sedam na-
prema tri u odnosu na blok PlatIorme. Na
to je zaista tesko pristati. To znaci da se
od nas ocekuje da svjesno udemo u man-
dat u kome cemo stalno biti izlozeni mo-
gucnosti preglasavanja, a imali bismo
odgovornost kao da smo vladajuce stran-
ke. To je osnovni problem¨, rekao je Ti-
hic. Predsjednik SDA takoder je ocijenio
kako trenutacno stanje u BiH, u kojemu
svako svakoga moze blokirati, pokazuje
da ta zemlja ne moze Iunkcionirati bez
Ureda visokog predstavnika te da on sto-
ga treba nastaviti djelovati. 'U Ustavu
imamo instrumente blokade, a nemamo
instrumente deblokade. Jedini instrument
deblokade je OHR¨, konstatirao je Tihic.
Caskanje uz veceru, a|l bez
dogovora
Vecer uoci sastanka u Brckom, u Iak-
tasima je odrzan nenajavljeni sastanak
Dodika i Iagumdzije. Razgovor voden
iza zatvorenih vrata obuhvatio je teme
koje se ticu Iormiranja novog saziva Vije-
ca ministara i ispunjavanja uvjeta koji se
pred BiH nalaze na putu za stjecanje kan-
didatskog statusa u Europskoj uniji. Na-
kon sastanka priopcenjem za javnost se
oglasio Rajko Vasic, izvrsni tajnik SN-
SD-a, a u kojem je stajalo da 'razgovori
nisu obuhvatili pitanja Iormiranja Vijeca
ministara BiH, niti je bilo pominjano bilo
koje ministarstvo, osim sto je ponovljen
stav Republike Srpske o rotaciji i cetiri
pripadajuca ministarstva¨.
Iako je vladao umjereni optimi-
zam, pregovori lidera sest stranaka u Brc-
kom su propali. Nikakav dogovor nije
postignut, a pregovori ce biti nastavljeni
jedino, kako je pojasnio Iagumdzija, ako
u meduvremenu lideri postignu dogovor.
BiH je time, godinu dana nakon izbora,
bez Iormirane vlasti na drzavnoj razini i
bez dogovora o nastavku pregovora usla
u jos dublju politicku i institucionalnu
krizu, najvecu od kraja rata.
Novinarima, koji nisu imali moguc-
nost postavljati pitanja, receno je kako
dogovor nije postignut zbog razlicitih
koncepata uredenja drzave, koju zagova-
raju pregovaraci.
Kako je prenio hercegovacki portal
Dnevnik.ba od izvora bliskih pregovara-
cima, predsjednik HDZ 1990. Bozo Iju-
bic u pregovorima je insistirao da se naj-
prije pokusaju deIinirati nacela, odnosno
da se konstatira da je BiH po Ustavu, dr-
zava tri konstitutivna i suverena naroda i
ostalih, te da su predstavnici naroda one
stranke ili koalicije koje su na izborima
zadobile 50 posto ¹ 1 glas biraca. Ako bi
se to prihvatilo, uz postivanje nacela na-
cionalne rotacije, postivanja ustava i Za-
kona o Vijecu ministara BiH, koji preci-
zno deIinira nacionalnu strukturu izvrsne
vlasti BiH, dogovor o raspodjeli Iunkcija
u Vijecu ministara bi se lako postigao,
pojasnio je Ijubic. Iagumdzija je pak
predlozio da dva HDZ-a dobiju mjesto
predsjedatelja Vijeca ministara i dvije
ministarske pozicije, s tim da jedna od te
dvije pozicije pripadne ostalima. Prema
Iagumdzijinom prijedlogu srpski blok bi
dobio cetiri pozicije (ukljucujuci i pozici-
ju ostalih), ali bez pozicije ministra vanj-
skih poslova, ili tri pozicije ukljucujuci i
mjesto ministra vanjskih poslova.
Prob|em su dvlje koncepclje
Srpska strana ostala je kod svojih sta-
vova da njima pripadaju cetiri ministar-
ska mjesta ukljucujuci mjesto ostalih i
mjesto seIa diplomacije, dok su Covic i
Ijubic kazali kako je minimalisticki za-
htjev dva HDZ-a da tim strankama 'kao
jedinim legitimnim predstavnicima iz-
borne volje gradana hrvatske nacionalno-
sti¨ trebaju pripasti tri hrvatske pozicije,
ukljucujuci i mjesto premijera BiH, koje
im pripada po nacelu nacionalne rotacije,
buduci je tu duznost u dva prethodna
mandata obnasao predstavnik Srba, a
prethodno predstavnik Bosnjaka. Dodik
je izjavio da je srpska strana bila spremna
za neke varijacije, te da je bilo ponuda
koje vise ne vaze. 'Ocigledno je da je
problem konceptualna razlika u shvaca-
nju BiH, koju cine dva entiteta i tri kon-
stitutivna naroda. Cvrsto stojimo na kon-
ceptu ocuvanja daytonske BiH i konstitu-
tivnih naroda¨, rekao je Dodik.
Domacin sastanka u Brckom lider
SDS-a Bosic rekao je da su predstavnici
stranaka iz njihovog entiteta 'danas otisli
dva koraka dalje¨ i bili su spremni odu-
stati od pocetnih principa te da BiH tone
sve dublje u politicku i svaku drugu u kri-
zu. No, kako su istakli i neki medunarod-
ni krugovi, dva bi HDZ-a trebali odustati
od maksimalistickih zahtjeva, tim prije
sto je HDZ-u pripala celna Iunkcija u Vi-
jecu ministara BiH koju vise nitko ne os-
porava. Vidjet cemo sto ce donijeti listo-
pad 2011. godine. ‰
Dvije Bosne i Hercegovine
'|osto,o ov|,o ·az||c|to v|z|,o 3osoo | Ho·co¿ov|oo', ·o|ao ,o o·|,o sastao|a u 3·c|oo v|so||
o·oostavo|| \a|oot|o |oz|o. '¦oooa ,o zaoo|a u uv,o·oo,u oa so zoo|,a o||aoa oo oozo os|oboo|t|
sov|o|zoa | z|obo, oo| ,o o·u¿a sasv|o o·u¿ac|,a. | o·u¿o, su ¿·aoao| 3osoo | Ho·co¿ov|oo
|st| |ao | ¿·aoao| u b||o |o,o, o·u¿o, zoo|,|, oo| ·azo|s|,a,u | o,o|u,u oa |st| oac|o |ao | o·u¿|
|u·oo|,ao|. Co| so b·|ou za svo,o ob|to|,| | za svo,u buoucoost. Co| zo|o oa o,||ova zoo|,a buoo
s|¿u·oa | o·osoo·|totoa. Zo|o oa ooa buoo oo·oa|oo | o·|sto,oo o,osto za z|vot', |azao ,o |oz|o
ob·aca,uc| so oa co·oooo|,| oo·zaoo, oa |·o|os|oo ,ozo·u u zoa| s,ocao,a oa +2 ooouoa·ooo||
ouzooso||a |o,| su oo¿|ou|| u |o|||ooto·s|o, oos·oc| o·|,o ++ ¿oo|oa.
|oz|o ,o ov|o ·|,oc|oa ootv·o|o ooo sto uoo·oo o·ov|ac|oo |·oz st·ao|co '|·ooo·ooovo¿
¦ou·oa|a', a to ,a oa u 3|H oosto,o ov|,o st·aoo: ooa |o,a vo|| 3|H | ooa |o,a ,o oo vo||, a oo t·|
st·aoo, |a|o zoa,u '|zva||t|' ca| | oo|| c|aoov| ||at|o·oo. ‰
J
O
U
R
N
A
L
25
IZ SVIJETA
Llbljska revo|uclja
Nakon sto je Turska, nakon niza poku-
saja da sprijeci najgore u Iibiji, 2. srpnja de
Iacto priznala Nacionalno vijece, postalo je
jasno da je libijski voda Mu'ammer el
QadhaIi izgubio podrsku i da mu se sprema
konacan pad, uz punu pomoc NATO inter-
vencijskih snaga. Njegov sin, u posljednjem
pokusaja razjedinjavanja labave pobunje-
nicke koalicije, pokusao je obnoviti prego-
vore s islamstickim Irakcijama koje je za-
poceo puno prije pocetka pobune. Oni su
inicijativu odbili i to je oznacilo pocetak
kraja. Prvo je sredinom kolovoza odmrznu-
ta 31 milijarda dolara libijskih sredstava iz
zapadnih banaka. Tokom rujna oslobodeno
je dodatnoj 1,55 milijardi. Nakon pada Za-
wiye i prekida komunikacija Tripolija s ju-
gom, a uz pomoc britanskog zrakoplovstva
i specijalnih komandoskih jedinica, izmedu
16. i 25. kolovoza organizirana je prvo po-
buna u Tripoliju, a nakon toga i opci napad
na grad koji je QadhaIi napustio sa svojim
lojalistima i presao u svoj rodni Sirt koji je,
uz obliznji grad Beni Welid, ostao pod nji-
hovom kontrolom. Ovo priziva u sjecanje
neke stare spekulacije da je QadhaIi na vlast
dosao americkom intervencijom kao predu-
predenje britanski organiziranog puca pro-
tiv Idrisa Senusija, i dovodenja na vlast pro-
britanske plemenske asocijacije kojoj je
danas na celu Nacionalno prijelazno vijece.
Nacionalno vijece je 24. kolovoza obja-
vilo da ce nastaviti ispunjavati sve obaveze
iz ugovora o eksploataciji naIte, dok za
ostale, uglavnom inIrastrukturne ugovore i
dalje vrijedi stav s pocetka pobune o njiho-
voj reviziji. QadhaIi je krajem prosle godi-
ne namjeravao povecati iznose koncesijskih
i drugih naknada naItnim kompanijama,
odnosno mijenjati postojece ugovore. Rusi-
ja je, nakon pada Tripolija, izjavila da ce
razmotriti priznanje nove vlade bude li ona
dokazala sposobnost ujedinjenja nacije.
Bivsi guverener Iibijske narodne banke,
sada menadzer u UniCredit banci (sic!),
Ferhat Bengurda izjavio je kako Iibiji ne
trebaju donatorske konIerencije, vec samo
interventni zajam od 7 milijardi dolara, do
uspostave monetarnog i kreditnog sistema u
zemlji i hitnog uvoza jer Iibija ima oko 168
milijardi dolara u aktivi drzave, zlatnim re-
zervama i rezervama Centralne banke. Kina
je 12. rujna priznala Prijelazno nacionalno
vijece kao legitimnog predstavika Iibije.
Ono je obecalo izbore za Ustavotvornu
skupstinu u roku osam mjeseci, a opce vise-
stranacke izbore dvije godine nakon dono-
senja novog Ustava i zatrazilo kljucnu ulo-
gu UN-a u tom procesu. 19. rujna, predsjed-
nik Nacionalnog prijelaznog vijeca, Musta-
Ia Abdu-l Dzelil, predstavljao je Iibiju na
jesenskom zasjedanju Generalne skupstine,
cime je QadhaIijev rezim deIinitivno dele-
gitimiran.
Kako ce Iunkcionirati nova vlast u post-
gadhaIijevskom vremenu sve vise brine
analiticare. Jedan od pobunjenika, Husam
Najjair, u razgovoru za Reuters kazao je ka-
ko ga od sukoba s QadhaIiju lojalnim ljudi-
ma, vise brine mogucnost da se pobunjenici
okrenu jedni protiv drugih. 'Ne postoji po-
bunjenicki voda kojeg svi postuju. To je
problem¨, komentirao je Kamran Buhari,
direktor StratIora, obavjestajne agencije za
Bliski istok, isticuci kako pobunjenici ne-
maju odgovarajuci lanac zapovijedanja.
Optereceni su, kaze, i Irakcionastvom te et-
nickim i plemenskim podjelama. Nagovje-
staj onoga sto bi se moglo desio se 28. srp-
nja, kada je ubijen vojni zapovjednik pobu-
njenika Abdu-l Fettah Yunis, bivsi Qadha-
Iijev sigurnosni duznosnik, nakon sto su ga
'njegovi¨ ljudi odveli u pritvor na ispitiva-
nje. Ubojstvo je pojacalo strahove da je Pri-
jelazno nacionalno vijece preslabo i prekrh-
ko da bi zaustavilo krvoprolice koje bi se
moglo dogoditi dode li do sukoba razlicitih
pobunjenickih Irakcija u borbi za vlast. Po-
bunjenici su zasada organizirani u Prijela-
zno nacionalno vijece kojeg cine razlicite
skupine pobunjenika sa sjedistem u
Benghaziju. Clanove cine bivsi vladini mi-
nistri, ali i dugogodisnji QadhaIijevi opo-
nenti sa sirokim rasponom vizija 'nove Ii-
bije¨. Medu njima su arapski nacionalisti,
islamisti, sekularisti, socijalisti i biznisme-
ni. Na njegovom celu je MustaIa Abdu-l
Dzelil, bivsi ministar pravosuda. Hvalili su
ga iz Human Rights Watcha za njegov rad
na reIormi libijskog Kaznenog zakona. On
je podnio ostavku u veljaci, nakon sto se u
borbi protiv prosvjednika pocelo koristiti
nasilje. No, njega ce, poput ostalih bivsih
clanova QadhaIijeve Vlade dio pobunjeni-
ka uvijek gledati sa sumnjom, smatrajuci
kako na celo zemlje treba dovesti neka nova
lica. 'Premijer pobunjenicke vlade¨, Ma-
hmud Dzibril, bivsi je QadhaIijev duzno-
snik za razvoj koji ima siroku listu stranih
kontakata te je trenutno pobunjenicki iza-
slanik. Ali Tarhuni jos je jedan od istaknuti-
jih pobunjenika, visegodisnji QadhaIijev
oponent koji je bio u politickom egzilu u
Americi, a u Iibiju se vratio kako bi za po-
bunjenike preuzeo kontrolu nad proizvod-
njom naIte te ekonomskim i Iinancijskim
pitanjima.
Tenzije izmedu QadhaIijevih dugogo-
disnjih protivnika te bivsih clanova nje-
gove Vlade mogli bi potkopati napore da
se odabere ucinkovito vodstvo zemlje.
Iibiji bi se mogao dogoditi scenariji po-
put onoga nakon americke invazije ko-
jom je srusen rezim Saddama Huseina
2003. godine, kada se otvorio prostor za
radikalne opcije. Neki inzistiraju da se
nadide animozitet izmedu starih i novih
QadhaIijevih protivnika s ciljem sto rani-
jeg revitaliziranja naItne industrije, a na
tom mjestu vide bivseg duznosnika iz
QadhaIijeve Vlade koji je u izbjeglistvu
- Sukrija Ganima, bivseg premijera ko-
jem se pripisuje liberalizacije libijske
ekonomije te ubrzavanje otvaranja zemlje
globalnim naItnim investicijama. Borba
za vlast bit ce teska i iz jos nekih razloga.
Borci u Zapadnim planinama odbacuju
svaku mogucnost povezanosti Zapada s
novom Iibijom, dok drugi vape za stra-
nim investicijama. Do sukoba bi moglo
doci i zato sto pobunjenici iz Zapadnih
planina i Misrate sebi pripisuju najvece
zasluge u borbi protiv rezima jer su se
najvise borili, dok su se oni u Benghaziju
uglavnom bavili administracijom. Tako-
der, pobunjenici u Benghaziju se opisuju
kao outsideri koji su cesto kasnili s ispo-
rukama oruzja i ostalim potrepstinama za
svoje suborce. Svakako, preuzimanje vla-
sti u Tripoliju bit ce vrlo kompleksno i
tesko.
Nakon vruceg |jeta turbu|entnlb promjena
\|so|a oaootost
J
O
U
R
N
A
L
26
IZ SVIJETA
Slrlja, moja deze|a
Sirija je optuzila SAD da se mijesa u
njezine poslove nakon sto je americki vele-
poslanik doputovao do grada sredista pobu-
njenickih prosvjeda Hame, javio je 8. srp-
nja BBC. Nakon sto su snage lojalne pred-
sjedniku Beseru el Esadu upale u americko
veleposlanstvo u Damasku 12. srpnja, rea-
girala je drzavna tajnica Hillary Clinton,
porukoma da je Esad izgubio legitimitet.
Sirijske snage zapocele 1. kolovoza su novi
tenkovski napad na Hamu kako bi slomile
antivladine prosvjednike. Snage sigurnosti
ubile su sirom zemlje 130 ljudi. Grad od lip-
nja kontroliraju gradani koji se protive poli-
tici predsjednika Esada. Novo nasilje zabi-
ljezeno je i u Damasku. Sestero ljudi ubije-
no je jer su 'prosvjedovali nakon namaza¨.
6. kolovoza je u napadima u nekoliko gra-
dova poginulo preko 80 civila. Diplomatski
pritisak na rezim je povecala i Saudijska
Arabija. Kralj Abdullah je dogadanja u Siri-
ji nazvao neprihvatljivima. Zbog nasilnog
suzbijanja prosvjeda Saudijci su povukli
veleposlanika iz Damaska. Oglasio se i tur-
ski premijer Erdoan koji je kazao kako je
'Ankara izgubila strpljenje za Esadove ak-
cije¨, te da vise nece biti 'samo promatrac
nemilih dogadaja preko granice¨. Opozicija
procjenjuje da je u sest dana u Hami pogi-
nulo najmanje 300 ljudi. Drzavni mediji
tvrde kako se vojska u gradu obracunavala
s naoruzanim bandama koje sabotiraju nor-
malan zivot.
Predsjednik Esad je potpisao dekret
kojim se dopusta visestranacki sustav, sa-
opcila je drzavna novinska agencija Sana
4. kolovoza, dan nakon sto su njegovi loja-
listi u Damasku takoder zatrazili politicke
reIorme i razgovore s demonstrantima.
Dekret je promijenio Zakon o strankama i
Zakon o opcim izborima te dopustio osni-
vanje i postojanje drugih stranaka osim
stranke Ba'ath, koja je vlasti od 1963. go-
dine s ustavnim statusom 'vode drzave i
drustva¨. Novi zakon zabranjuje stranke
ciji se programi temelje na religiji, ple-
menskom udruzivanju te diskriminaciji na
temelju rase, spola ili boje koze. Cinjenica
da je predsjednik dekretom odobrio izmje-
nu zakona znaci da zakon ne treba proci
glasanje u parlamentu. Vijece sigurnosti
UN 3. kolovoza je osudilo napade sirijskih
vlasti na prosvjednike. Osudi su se pridru-
zile i dugogodisnje sirijske saveznice Kina
i Rusija. Izjava o Siriji usvojena je usprkos
strahu nekih clanica da bi nakon toga mo-
gla uslijediti intervencija poput one u Iibi-
ji. Paljba teskih strojnica cula se u opkolje-
noj Iatakiji 16. kolovoza, broj zrtava u
cetverodnevnoj opsadi popeo se na 35.
Istovremeno napadani su Hama, Hums i
Deir ez-Zur. SANA je objavila da se voj-
ska povukla iz Deir ez-Zura nakon sto ga
je ocistila od naoruzanih teroristickih ban-
di. Esad je 18. kolovoza kazao Ban Ki
Moonu kako je prestao s vojnim operacija-
ma protiv prosvjednika. U saopcenju UN
stoji kako je sirijski predsjednik teleIonski
odgovorio na zahtjeve generalnog sekreta-
ra za prestanak vojnih aktivnosti. UN su
zapoceli istragu o njegovoj umijesanosti u
zlocine i nasilje nad demonstrantima.
Glavni tuzitelj u Hami, Adnan el Bahur
podnio je 31. kolovoza ostavku, prethodno
kazavsi el Dzeziri da je svjedocio egzekuciji
72 politicka aktivista u gradskom zatvoru u
jednom danu. On spominje najmanje 420
ljudi koji su pokopani u masovnim grobni-
cama u javnim parkovima Hame. Svjedoci
kako je bio prisiljen predati izvjestaj u ko-
jem se za egzekucije okrivljuju 'oruzane
bande¨, iako su ih pocinili pripadnici sigur-
nosnih snaga. Navodi i kako je bezrazlozno
uhapseno oko 10.000 mirnih prosvjednika.
Spominje kako je mucenje uobicajena prak-
sa prilikom ispitivanja te da je bio prisiljen
izdati zapovijed o pokapanju 17 ljudi koji su
umrli tokom torture. Optuzio je vojsku da je
granatirala kuce u stambenim cetvrtima Ha-
me u kojima su bili civili, cija su tijela ostav-
ljena da danima trunu u rusevinama. Amne-
sty International izvijestio je i kako je doku-
mentirao 88 smrtnih slucajeva u sirijskim
zatvorima od pocetka antivladinih prosvjeda
u toj zemlji, objavila je El Dzezira.
Opozicijske grupe sastale su se 24. ko-
lovoza u Istanbulu i najavile osnivanje si-
rijskog Nacionalnog vijeca. Cilj ovog tije-
la je da predstavlja politicku inIrastrukturu
koja ce popuniti potencijalni vakuum moci
kad i ako predsjednik Esad ode s vlasti. U
meduvremenu je Esad potpisao novi za-
kon o lokalnoj administraciji. Njegova
stranka tvrdi da ce na taj nacin decentrali-
zirati vlast, sto ce znaciti vecu koncentra-
ciju moci i odgovornosti u rukama javno-
sti. On je u intervjuu za drzavnu televiziju
22. kolovoza rekao kako je rjesenje situa-
cije u Siriji politickog karaktera, no kako
se protiv nasilja trebaju boriti snage osigu-
ranja. Dodao je da postoji i mogucnost da
se u veljaci sljedece godine odrze izbori.
Sudenje porazenlma
Sud u Tunisu osudio je 20. lipnja svr-
gnutog predsjednika Ben Alija i njegovu
suprugu na 35 godina zatvora u odsustvu,
zbog krade i nezakonitog posjedovanja
novca i nakita, prenio je Reuters. Supruz-
nici se nalaze u egzilu u Saudijskoj Arabi-
ji, osudeni su i na novcanu kaznu od 91
milijun tuniskih dinara (oko 66 milijuna
dolara). Protiv Alijeve obitelji i bivsih mi-
nistara vode se jos istrage za ubojstva, ile-
galnu trgovinu antikvitetima i pranje nov-
ca. Na jos jednom sudenju u odsustvu Ben
Aliju, tuniski sud ga je 4. srpnja proglasio
krivim zbog ilegalnog posjedovanja droge
i oruzja te ga osudio na 15 godina zatvora.
Ben Alijev odvjetnik Husni Beji je optuz-
nicu za drogu i oruzje nazvao 'iracional-
nom¨, a Ben Ali ju je iz inozemstva oka-
rakterizirao kao 'parodiju pravde¨. Ben
Alija se jos istrazuje zbog sumnje u uboj-
stvo i zloupotrebu moci. 27. srpnja je u
odsutnosti osuden i na 16 godina zatvora
zbog korupcije. U istom procesu osudeni
su i Ben Alijeva kci te njezin suprug. Kci
Nisrin osudena je na osam godina zatvora
i kaznu od preko 35 milijuna dolara. Nje-
zin suprug, biznismen Sakir el Matiri, je
dobio 16 godina, a s Ben Alijem mora pla-
titi preko 70 milijuna dolara kazne.
Bivsi egipatski ministar inIormiranja,
Enes el Fekhy osuden je 28. rujna na 4 go-
dine, a seI drzavne radio televizije, Usama
Es-Sejh, na 5 godina zatvora zbog prone-
vjera Iondova. Dok traju ova i sudenje biv-
sem predsjedniku Mubareku u Kairu su
lijevi i sekularni aktivisti organizirali de-
monstracije protiv vojne vlasti zbog sporo-
sti reIormi i ogranicenja sloboda. Tvrde da
su od svrgavanja rezima u veljaci tisuce
ljudi uhapsene zbog 'neposluha¨. Vojna
vlast je najavila odrzavanje parlamentar-
nih izbora za period od studenog do sijec-
nja, kada bi trebali biti objavljeni konacni
rezultati, dok bi se Parlemant trebao kon-
stituirati u ozujku. Nakon toga, organizira-
li bi se predsjednicki izbori. El Dzezira
procjenjuje da najvise sanse za izbornu
pobjedu imaju Muslimanska braca, kao je-
dina organizirana politicka snaga u zemlji.
Presuda o Srebrenlcl
Nizozemski prizivni sud je 5. srpnja
presudio da je drzava Nizozemska odgovor-
na za smrt trojice Bosnjaka poslije pada
Srebrenice u srpnju 1995. godine, te je nare-
dio vladi da plati odstetu njihovim obitelji-
J
O
U
R
N
A
L
27
IZ SVIJETA
ma. 'Sud je presudio da je nizozemska dr-
zava odgovorna za smrt ovih ljudi buduci da
ih nizozemski kontingent UN-a nije smio
izruciti snagama bosanskih Srba¨, izjavila
je glasnogovornica Prizivnog suda u Haagu.
Gradansku tuzbu protiv Nizozemske pokre-
nuli su Hasan Nuhanovic, prevoditelj kome
su u Srebrenici ubijeni brat i otac, te obitelj
Rize MustaIica, elektricara koji je pomagao
nizozemskim trupama i koji je takoder ubi-
jen. 'Nizozemske trupe su svjedocile broj-
nim incidentima u kojima su bosanski Srbi
zlostavljali ili ubijali muskarce izvan pod-
rucja kampa UN. Nizozemci su dakle znali
da su ovi muskarci u velikoj opasnosti ako
napuste kamp UN¨, pise u presudi.
Nizozemski pripadnici mirovnih snaga
UN-a bili su zaduzeni za 'sigurnu zonu¨ u
Srebrenici, koju su u srpnju 1995. godine
zauzele snage tzv. Vojske Republike Srp-
ske, nakon cega su pobili vise od 8.000
muskaraca i djecaka. Nizozemska vlada,
koja se vec nasla na sudu zbog dopustanja
masakra, tvrdi da su Ujedinjeni narodi
ostavili na cjedilu nizozemske vojnike jer
im nisu poslali zracnu podrsku protiv srp-
skih snaga. Iako se u presudi navodi kako
se ona odnosi samo na ovaj konkretni slu-
caj, ona svejedno omogucava obiteljima
drugih zrtava masakra u Srebrenici da za-
traze odstetu od Nizozemske.
Krscanskl terorlzam
Centar Osla zatresla je 22. srpnja snaz-
na eksplozija. Bomba je eksplodirala kraj
zgrade norveske vlade. Ured norveskog
premijera Jensa Stoltenberga u eksploziji
je ostecen, ali Stoltenberg nije ranjen. U
eksploziji bombe je ubijeno sedam osoba,
potvrdila je policija, a jos 15-ak ih je ranje-
no. U povezanom napadu na otoku Utoya,
nedaleko od Osla, na konvenciji mladezi
Iaburisticke stranke, na kojoj je trebao su-
djelovati Stoltenberg, doslo je do pucnja-
ve, na kojoj je ubijeno 84 ljudi. Muskarac
odjeven u policijsku uniIormu izvadio je
pistolj i poceo pucati po svima oko sebe.
Sve zrtve su mladici i djevojke u dobi iz-
medu 14 i 25 godina. Ovo je najgori nasil-
ni incident u inace mirnoj Norveskoj od
Drugog svjetskog rata. Policija je sluzbeno
potvrdila da su dva napada povezana. Mi-
nistar pravosuda potvrdio je da je ubojica s
otoka Utoya Norvezanin. Stoltenberg je
situaciju opisao kao vrlo ozbiljnu. Odgo-
vornost za napad preuzela je nepoznata
skupina muslimanskih radikala koja sebe
naziva 'Pomagaci globalnog dzihada¨, a
koja tvrdi da je napad bio osveta za objav-
ljivanje Muhamedovih karikatura u nor-
veskim medijima. Vrlo brzo je utvrdeno
da su lagali. Odmah su pocela nagadanja
da bi iza napada mogla stajati el Qaida.
Nakon samo jednog dana, policija je
izvijestila da je rijec o desnicarskom tero-
rizmu. Policija je nakon eksplozije u Oslu
uhapsila troje ljudi koji se povezuju s napa-
dom. Nakon masakra na Utoyi uhapsen je
ubojica, 32-godisnji Norvezanin Anders
Behring Breivik. Policija je u Breivikovom
automobilu i stanu u elitnoj cetvrti Osla
pronasla nekoliko pistolja i dvije puske, od
kojih jedna sluzi za lov. 'Teorija policije
jest da je isti ubojica bio umijesan u oba slu-
caja, s obzirom da je viden na oba mjesta
zlocina¨, rekao je glasnogovornik. Norves-
ki mediji objavili su IotograIiju ubojice s
njegovog Facebook proIila, na kojem se
Breivik opisuje kao 'krscanin i konzervati-
vac¨. Takoder je naveo da zivi u Oslu, voli
lov i video igre 'World oI WarcraIt¨ i 'Mo-
dern WarIare 2¨. Na otoku je kasnije prona-
dena bomba koju ubojica ocito nije uspio
detonirati. Dan poslije objavljeno je da je
ubojica cesto posjecivao naci-sajtove. Time
se odmah minimizirao radikalni krscanski
svjetonazor ubojice.
Ta|lbanl l drustvo
U AIganistanu je srusen americki heli-
kopter pri cemu je zivote izgubio 31 speci-
jalac americke vojske, a stradalo je i sedam
AIganistanaca, obavijestio je 6. kolovoza
predsjednik Hamid Karzai. Odgovornost su
preuzeli talibani. Rijec je o najvecem poje-
dinacnom gubitku americke vojske od
2001. 'Odgovorni za rusenje helikoptera
pri cemu je stradalo 30 pripadnika Navy Se-
alsa, ubijeni su¨, izjavio je 10. kolovoza ge-
neral John Allen, zapovjednik americkih
snaga u AIganistanu. Pet NATO vojnika
poginulo je u eksploziji bombe koja je bila
postavljena uz cestu, u predjelu juznog
AIganistana, javio je IsaI isti dan. Ovaj inci-
dent je broj poginulih stranih vojnika i oso-
blja u AIganistanu u kolovozu povecao na
51. U napadima tokom srpnja i kolovoza u
Parwanu i Tarin Kowtu u AIganistanu ubi-
jeno je preko 40 ljudi. Gradonacelnik Kan-
dahara, Ghulam Haidar Hamidi, ubijen je
27. srpnja u samoubilackom napadu. U srp-
nju su se dogodila dva ubojstva aIganistan-
skih visokih duznosnika. Ranije, takoder u
Kandaharu, ubijen je polubrat aIganistan-
skoga predsjednika Hamida Karzaija, Ah-
mad Wali Karzai, jedan od najmocnijih
ljudi u juznom AIganistanu. Nekoliko dana
nakon toga u napadu na njegov dom u Ka-
bulu ubijen je i Dzan Muhammed Khan,
Karzaijev savjetnik. Nakon toga, u atentatu
u svojoj kuci ubijen je bivsi predsjednik
Burhanuddin Rabbani koji je posljednjih
godina bio Karzaijev glavni pregovarac s
talibanima.
Najmanje 66 navodnih militanata ubije-
no je u dva napada u Pakistanu od strane
americkih zracnih snaga. Pakistanski sigur-
nosni izvori objavili su kako su ljudi pobije-
ni raketama iz bespilotnih letjelica na po-
drucju sjevernog Vaziristana. U napadima
bespilotnim letjelicama cesto ginu i civili,
pa se pakistanska javnost snazno protivi ta-
kvoj metodi rata. Pakistanske vlasti su cesto
kritizirale SAD zbog te taktike, tvrdeci da
stradanje nevinih civila samo potice regru-
taciju u militantne redove. Kao odgovor
stigla su dva napada 11. kolovoza u kojima
je poginulo sedam osoba, na policijskom
punktu u centru Peshawara i nedaleko nje-
ga. Cetrnaest osoba je ranjeno.
Najmanje je 205 osoba poginulo, a sto-
tine je ranjeno u nizu eksplozija i samoubi-
lackih bombaskih napada u Iraku od 5.
srpnja do 28. kolovoza. Ciljevi napada bili
su centri za regrutaciju, policijske stanice
ili mjesta gdje se okupljaju policajci te
sunijska dzamija u Bagdadu i trgovi u gra-
dovima s mnostvom ljudi. Najnoviji val
teroristickih napada u Iraku koincidira s
provedbom Obaminog plana o povlacenju
americkih trupa iz te zemlje. Kome je u
interesu njihov ostanak i kakva je u tome
uloga tzv. irackog ogranka el Qaide, zasa-
da se u mainstream medijima ne spekulira.
|znenadenl l uvrljedenl
Iranski predsjednik Mahmud Ahmedi-
nedzad je podigao buru tokom svoga govo-
ra 23. rujna na redovnom jesenjem zasjeda-
nju Generalne skupstine UN-a u New Yor-
ku. Clanovi delegacije SAD, Francuske i
Velike Britanije, tesko prihvacajuci kritike
na svoj racun, zbog toga su i ove godine na-
pustili dvoranu. U ostrom govoru Ahmedi-
nedzad je vise puta osudio SAD, a za Euro-
pu kazao kako koristi holokaust kao 'izgo-
vor za placanje otkupnine cionistima¨. Ah-
madinedzad je napad na Ameriku 11. rujna
2001. nazvao 'misterioznim¨, kazavsi kako
je posluzio kao izgovor za americki rat pro-
tiv AIganistana i Iraka. Amerika je, kazao
je, ubila vodu el Qaide Usamu ben Iadina,
J
O
U
R
N
A
L
28
IZ SVIJETA
umjesto da je angazirala istraziteljski tim
koji bi otkrio 'skrivene elemente oko 11.
rujna¨. Sjedinjene Drzave optuzio je i za
brojne globalne probleme, ukljucujuci Ii-
nancijsku krizu, te ih kritizirao zbog preve-
like potrosnje na vojsku i tiskanja 'milijardi
dolara¨ sto je pokrenulo inIlaciju. 'Glavno
je pitanje koji je uzrok takvog ponasanja¨,
kazao je iranski predsjednik. 'Osnovni ra-
zlog trebalo bi traziti u vjerovanjima i ten-
dencijama establismenta. Skupina ljudi ko-
ja je u kontradikciji s unutarnjim ljudskim
instiktima i koja nema vjere u Boga, mije-
nja nebeske vrijednosti za zudnjom za moci
i materijalnim stvarima¨, sasuo je iranski
predsjednik 'bogobojaznoj¨ Americi. Ka-
zao je i kako su SAD spremne Bliskom
istoku 'oteti¨ njihov ustanak, no nije dodat-
no objasnio sto pod tim misli.
28. kolovoza iranska agencija IRNA je
objavila da je Madzid Dzemali Fasi, Ira-
nac optuzen da je spijunirao za Izraelce,
osuden na smrt nakon sto ga je sud progla-
sio krivim za ubojstvo nuklearnog znan-
stvenika Mesuda Alija Muhammedija. Tu-
zitelji su Fasija teretili da je 12. sijecnja
2010. detonirao bombu podmetnutu na
motocikl pred Muhammedijevim domom,
te da ga je placao izraelski Mossad. Izrael-
ci nisu sluzbeno komentirali ove tvrdnje.
Iran tvrdi da Izrael i SAD cine sve kako bi
sabotirali njihov nuklearni program.
[ednl mogu, drugl ne
Palestinski predsjednik Mahmud Abbas
sluzbeno je 23. rujna zatrazio punopravno
clanstvo Palestine u UN, predajom zahtjeva
Generalnom sekretaru svjetske organizacije
Ban Ki Moonu koji je zahtjev proslijedio
Vijecu sigurnosti. SAD au najavile veto na
rezoluciju o priznanju ako 9 od 15 clanica
Vijeca podrzi palestinski zahtjev, izjavio je
predsjednik Obama. Rasprava o zahtjevu
potrajat ce mjesecima. Zbog pritisaka clani-
ca EU koje su sklone podrzati palestinski
zahtjev kao put poticanja pregovora i ko-
nacnog sporazuma te izraelskog odbijanja
zahtjeva bez dodatnih garancija sigurnosti,
SAD su inicirale novu rundu pregovora ko-
ji bi trebali donijeti prihvatljivo rjesenje pri-
znavanja palestinske drzave i garancija
izraelske sigurnosti u tom periodu, cime bi
Amerikanci sprijecili dodatnu eroziju ugle-
da na Bliskom istoku. Ekstremisticki izrael-
ski premijer Netanyahu je cak prozvao
Abbasa da ne prihvaca izraelsku drzavu,
iako nije negirao pravo Palestinaca na svoju
drzavu. On je 11. kolovoza zahvalio Obami
na Iinancijskoj pomoci za uspostavu ame-
rickog Iron Dome raketnog sistema, a ame-
ricki ambasador u Izraelu izrazio je nadu u
nastavak americke Iinancijske pomoci izra-
elskom sigurnosnom sistemu.
Ln-Nlsa
Saudijski kralj Abdullah najavio je 26.
rujna kako ce zene u Saudijskoj Arabiji do-
biti pravo na glasanje i kandidaturu u budu-
cim lokalnim izborima. On je rekao da ce
zene takoder imati pravo biti imenovane u
savjetodavno vijece Sura pred cijim je cla-
novima u svom govoru objavio ovu odluku.
Za Saudijke, kojima je zabranjeno voziti ili
putovati bez pratnje muskog staratelja, ovo
je znak nevjerojatnog napretka, no svoje ce
pravo na glas i kandidaturu moci provesti
tek za cetiri godine. Saudijski je kralj opre-
zno predlagao i pokretao politicke reIorme,
a liberalizacija je, u zemlji u kojoj se kon-
zervativni klerici i neki clanovi kraljevske
obitelji opiru promjenama, bila vrlo postu-
pna. U svibnju je 60 intelektualaca pozvalo
na bojkot lokalnih izbora, ujedno i jedinih
javnih izbora, odrzanih krajem rujna. Kako
bi popunili polovicu mjesta u Vijecu na
drugim lokalnim izborima u povijesti kra-
ljevstva natjecat ce se vise od 5.000 muska-
raca. Drugu polovicu imenuje Vlada.
Susa
Najgora susa koja je u posljednjih 60 go-
dina pogodila istocnu AIriku uzrokuje tra-
gedije na svakom koraku. Tisuce ljudi bjeze
iz najpogodenijih predjela regije, uz nadu da
ce se dokopati kampova u Keniji gdje ih
mozda ceka spas, iako je i tamo situacija da-
leko od sjajne. UNICEF je 14. srpnja ovu
susu i izbjeglicku krizu nazvao 'najvecim
humanitarnim prioritetom na svijetu¨. I me-
dunarodni Crveni kriz je oglasio 'najveci
alarm¨ kada je rijec o nutricijskom i zdrav-
stvenom stanju somalijske djece. Tisuce So-
malijaca danima i tjednima pjesace pod vru-
cim aIrickim suncem kako bi se dokopali
izbjeglickog kampa Dadaab u Keniji. Svje-
doci tvrde kako tezak put uzima ljudske zr-
tve na svakom koraku, prvenstveno djecu
koja ne mogu izdrzati tolike napore.
Andrew Wander, glasnogovornik or-
ganizacije Save the Children, javio je kako
se njegova agencija trenutno skrbi za vise
od 300 male djece koja su pronadena uz
cestu nakon sto su ih njihovi roditelji tu
ostavili da umru na putu za Dadaab. 'Vise
je djece umrlo od pothranjenosti u prva ce-
tiri mjeseca ove godine, nego u citavoj
prosloj¨, kazao je Wander. Izbjeglicki
kamp Dadaab u Keniji sve vise pocinje li-
citi na pravi grad, jer se u njemu nalazi
400.000 ljudi, a svakog dana dolazi po
1.500 novih. Originalno je zamisljen za
prihvat 90.000 ljudi. 'Cak i ovdje mnogo
ljudi umire svakog dana, pa je zapravo ne-
moguce govoriti o konkretnom broju zrta-
va koje je uzrokovala susa. Bilo bi jos i
gore da svaki dan ne svjedocimo nevjero-
jatnim gestama pomoci i suosjecanja koje
ove ljude odrzavaju na zivotu¨, kazao je
njihov novinar Rohit Kachroo. U medu-
vremenu, Kenija je pristala otvoriti jos je-
dan kamp blizu granice sa Somalijom, ka-
paciteta 80.000 ljudi. Kenija nece preuzeti
odgovornost za logisticku podrsku kampa,
vec ce o njemu brigu voditi UNHCR. ‰
Pripremio: Faris Nanic
Mahmud Ahmedined:ad
Mahmud Abbas
Kralf Abdullah
J
O
U
R
N
A
L
29
IZ SVIJETA
'Kolaps eura sada je neizbjezan. Sted-
nja milijuna ljudi nestat ce u iducih godinu
dana¨, rekao je nezavisni broker Alessio
Rastani, dodajuci kako vlade zapravo ne
mogu napraviti nista da to sprijece. Kako
kaze, brokere jedino i iskljucivo zanima
zarada. 'Ja sanjam ove trenutke vec tri go-
dine. Svaku noc sanjam jos jednu veliku
recesiju¨, rekao je naglasavajuci kako je
ovo pravi trenutak za ljude koji znaju zara-
diti. 'Vi mislite da vlade i politicari vlada-
ju svijetom? Goldman Sachs vlada svije-
tom i briga ih¨, rekao je na kraju. Ova izja-
va dana BBC-u u rujnu najbolje oslikava s
cime se covjecanstvo suocava s potpu-
nim krahom temeljnih ljudskih vrijednosti.
Vrijeme neposredno pred nama je vrijeme
u kojima se ovakvi likovi nadaju nasladi-
vati mesom mrtvih i zivotnim sokovima
iscrpljenih. Pitanje je samo hoce li im se to
dozvoliti. Kako stvari sada izgledaju, poli-
ticki establisment sirom svijeta, a posebno
s obje strane Atlantika hoce.
Grckl prob|em kao z|atnl metak
Sedam od 17 clanica eurozone ne zeli
vise pomagati Grckoj, objavio je 'Financi-
al Times¨. Naime, 21. srpnja 2011. dogo-
vorena je ukupna pomoc u iznosu 158 mi-
lijardi dolara, od cega 109 trebaju osigurati
Europska unija i Medunarodni monetarni
Iond, a 49 privatne banke. Razdor je nastao
kada su eurokrati shvatili sto svi vec znaju
da je potrebna znatno veca suma, najma-
nje 172 milijarde i to u trenutku procjene, i
moze samo dalje rasti. Europska centralna
banka je protiv veceg ucesca privatnih ba-
naka cije su dionice ionako lose, dok Nje-
macka i Nizozemska ne zele vise dodavati
budzetska sredstva za pomoc, a Finska i
neke druge zemlje vec potpisuju s Grckom
posebne aranzmane o garancijama za po-
vrat pomoci. Ovdje se ne spominje stvarna
istina, ne spasava se Grcka, vec lihvarske
banke koje su za potrosacke kredite trazile
i dobile jamstva grcke vlade, a onda ban-
karskim aritmetikama dug augmentirale do
nebesa. Otplata bi sada trebala ici na racun
osnovnih potreba gradana, Grcke i drugih
zemalja eurozone. Kako je to potpuno ne-
moralno, Grckom vladaju sve masovniji i
sve nasilniji protesti. A sve zato sto su sa-
me banke iracionalno spekulirale na bazi
izdanih kredita.
MMF je 19. rujna objavio da postoji
ozbiljan rizik od novog globalnog sloma
jer politicari nisu u stanju rijesiti problem
korelacije malog ekonomskog rasta i de-
Iicita. Kada je rast malen, raste deIicit,
vlade povecavaju poreze i rezu javne iz-
datke, sto uzrokuje jos manji rast kada
pada likvidnost banaka koje onda izdaju
manje kredita, sto dovodi do daljnjeg
smanjenja ekonomskih aktivnosti i pove-
canja deIicita. Za to vrijeme burze se na-
laze u slobodnom padu, a rejting agencije
serijski spustaju tzv. kreditne rejtinge dr-
zavama, sto je nagnalo americko mini-
starstvo pravde da pokrene istragu protiv
Standard&Poor's zbog uloge u prikriva-
nju stvarnog stanja prije sloma 2008., a
talijansku policiju da izvrsi pretres ureda
Moody's agencije. Sve je vise glasova ko-
ji se zalazu da se te agencije ili ukine ili
da se njihove preporuke ne slusaju. Na-
ravno, malo koga je brinulo kada su takvi
kreditni rejtinzi odredivani zemljama
Treceg svijeta cime ih se guralo u ponor.
To su ionako samo izvori jeItine radne
snage i prirodnih resursa.
Nova seIica MMF-a, Christine Iagarde
trazi dokapitalizaciju europskih banaka,
dok bankari tvrde da je njihov problem ne-
likvidnost, a guverner Europske centralne
banke, Jean-Claude Trichet tvrdi kako te
nelikvidnosti nema! Potpuni kaos. Da je pa-
nika zavladala medu eurokratima svjedoci i
izjava poljskog ministra Iinancija od 16.
rujna da ako padne eurozona, propada Eu-
ropska unija, sto je glupost jer su prije uvo-
denja eura, zemlje Europske zajednice sa-
svim dobro zivjele. Njemacka kancelarka
Angela Merkel izjavila je pocetkom rujna
za Njemacki radio kako je pravo parlamen-
ta da odreduje budzet, ali da ce se naci naci-
ni da parlamentarno odlucivanje budu u
skladu s trzistima! Dakle, 'demokratski¨ ce
se natjerati parlamentarce da zanemare op-
ce dobro, elementarne zivotne potrebe svo-
jih biraca, ne bi li se zadovoljili apetiti koc-
kara koji su izgubili ogromne sume novaca.
S|om svjetskog |lnancljskog slstema
Depresija
Koost·u|t |u·oos|o uo|,o, oo Maast·|c|ts|o¿ oo ||saboos|o¿ soo·azuoa, u||,ucu,uc| stva·ao,o ou·a ,o o·ooao oooo|.
|ac|,o so |oa,u o·avo oovuc| |z to¿ cuoov|sta | oboov|t| svo, suvo·oo|tot u o|oooos|o, oo||t|c|.
|a·|s |ao|c
Demonstracife u Grckof
J
O
U
R
N
A
L
30
IZ SVIJETA
Transat|antsko potonuce
Zbog krize eura i americkog dolara te
sumanutog rasta svicarskog Iranka, Svi-
carska centralna banka je u kolovozu in-
tervenirala nizom mjera, ali bez velikog
uspjeha. Europska centralna banka je sre-
dinom rujna otkupila 22 milijarde eura
talijanskih i spanjolskih obveznica i time
dosla do granica izdrzljivosti, sve u nadi
da ce time smanjiti prinose na te obvezni-
ce i pomoci Italiji i Spanjolskoj u otplati
dugova. Njemacki 'Die Zeit¨ je iznio tri
moguca scenarija otpis dugova Grckoj,
s cime se bankari ne slazu, bankrot Grcke
i raspad eurozone, koji je najvjerojatniji.
Kina je zbog krize zatrazila uvodenje no-
ve valute za medunarodna placanja, sto je
ponovio i ruski premijer Putin. To je tra-
zio i svrgnuti libijski lider Muamer El
QadhaIi, zalozivsi se za uvodenje zlatnog
dinara. Kina drzi preko 3.200 milijardi
dolara americkog duga, od cega je 1.116
milijardi u drzavnim obveznicama i kre-
nula je u tzv. diverziIikaciju potrazivanja.
Putin je optuzio SAD da zive iznad svojih
mogucnosti kao globalni parazit, nakon
sto je americki Kongres donio odluku o
podizanju limita na zaduzivanje za jos
2.400 milijardi dolara na postojecih
14.000 milijardi. Hrvatski ekonomist
Slavko Kulic ustvrdio je 11. srpnja kako
je Hrvatska vec prezaduzena i ne moze
servisirati svoj dug jer su godisnje otplate
vece od rezervi, a uzrok usporeduje s Ita-
lijom, Grckom i Portugalom potrosnja
nije pokrivena proizvodnjom.
Stotine prosvjednika nezadovoljnih
americkim bankovnim/Iinancijskim si-
stemom koji je uvelike pridonio nejedna-
kosti u drustvu od 17. rujna drze Wall
Street pod okupacijom. Organizatori pro-
svjeda, aktivisticke skupine Code Pink i
Anonymous, zajedno s ostalim prosvjed-
nicima iz cijele zemlje skrenuti pozornost
na problematiku divljeg kapitalizma koji
malom postotku stanovnistva omogucuje
enormno bogacenje, ostavljajuci veliku
vecinu u bijedi i siromastvu. Codepink.
org je izvijestio kako su petorica pro-
svjednika nasilno uhicena. Na stranicama
Occupywallstreet.org upozorava se kako
su neki prosvjednici neosnovano hapse, a
medijsko pracenje prosvjeda od strane
americkih medija je tanko i nikakvo.
Osnivacica Democracy Now, Amy
Goodman, kazala je kako bi, da su u pita-
nju 2.000 aktivista 'Tea Partyja¨ pred
Wall Streetom tamo bilo isto toliko novi-
nara i Iotoreportera. Ovako ovaj prosvjed
protiv megalomanskih korporacija prola-
zi u potpunoj sjeni. U sabotazu ovih pro-
svjeda ukljucio se i Yahoo, koji je bloki-
rao sve e-mailove u kojima se adresante
pozivalo da posjete internetsku stranicu
occupywallstreet.org. Yahoo je kasnije
tvrdio kako se to slucajno dogodilo te da
ispravljaju tu pogresku. Prosvjedi su po-
celi su kada je 5.000 revoltiranih Ameri-
kanaca marsiralo na Wall Street. Protesti
su se prosirili na niz gradova SAD, oba
americka kontinenta, ali i svjetskim gra-
dovima. Mediji su prestali ignorirati taj
val masovnog strajka, kako je to davno
deIinirala Rosa Iuxemburg, ali ga prate
sa znatno manjim intenzitetom od zaslu-
zenog.
Americke Federalne rezerve porucile
su 21. rujna da postoje znatni rizici sla-
bljenja gospodarstva SAD. Zbog toga ce
prodati 400 milijardi dolara vrijednih ob-
veznica koje dospijevaju na naplatu u ro-
ku do tri godine i kupovati one s rokovi-
ma dospijeca od sest do 30 godina. Dok
Warren BuIIet 'velikodusno¨ daje pomoc
od pet milijardi dolara Bank oI America
kao kredit uz drzavna jamstva, toj banci
je stvarno potrebna injekcija od 200 mili-
jardi. Sva ova proizvodnja novca prijeti
hiperinIlacijom, za suprotstavljanje kojoj
jos nitko od zvanicnika ne daje eventualni
scenarij. Talijanski ministar Iinancija
Giulio Tremonti izjavio je, nakon generi-
ranog sukoba sa svojim seIom, premije-
rom Berlusconijem kako situacija podsje-
ca na onu s 'Titanica¨ kada se nisu mogli
spasiti niti putnici prve klase.
|z|az
Kriza se moze savladati, tvrdi americ-
ki ekonomist Iyndon IaRouche, ako se
zemlje vrate na nacionalne valute, uvedu
potpuni monetarni suverenitet koji podra-
zumijeva otpis svih spekulantskih dugo-
va, zastitu osobne i stednje tvrtki, te na toj
bazi izdavanje produktivnih kredita i po-
kretanje kapitalnih investicija u inIra-
strukturu i visoku tehnologiju nuklearne
Iuzije, svemirskih istrazivanja, novih ma-
terijala, ukratko u proizvodnju. Helga
Zepp IaRouche tvrdi kako je europski
politicki establisment zakazao u svakom
aspektu, posebno EU birokracija, ni od
koga izabrana. Konstrukt Europske unije,
od Maastrichtskog do Iisabonskog spora-
zuma, ukljucujuci stvaranje eura je pro-
pao model. Nacije se imaju pravo povuci
iz tog cudovista i obnoviti svoj suvereni-
tet u ekonomskoj politici. Mora se dokraj-
citi sistem monetaristickih megaspekula-
cija koje nisu nista drugo do pljacka ljud-
skih dobara, njihova rada i zivota. Ako
porezni obveznici i primatelji pomoci
moraju platiti spekulantske dugove onda
je to zlocin protiv covjecnosti, tvrdi Zepp
IaRouche. I ona se zalaze za povlacenje
Njemacke i ostalih zemalja iz eura zbog
opasnosti od nekontrolirane lancane reak-
cije i devastirajuce hiperinIlacije. U siste-
mu zastite stednje, mirovina i zivotnih
osiguranja kao baze za izdavanje produk-
tivnih kredita, nema straha da ce, uz spe-
kulativne 'dobitke¨ legitimna potraziva-
nja biti takoder izbrisana jer ce, u slucaju
gdje su mirovinski Iondovi bili vezani na
spekulativne investicije, potrazivanja biti
zamrznuta do rezultata istrage. No, desi li
se hiperinIlacija, a hoce ako ostanemo pri
politici Federalnih rezervi i ECB, sva ce
legitimna potrazivanja postati bezvrije-
dan papir, bas kao i 1923. u Njemackoj,
tvrdi Zepp IaRouche u svom eseju objav-
ljenom 2. rujna u americkom EIR-u. ‰
Demonstracife na Jall Streetu
J
O
U
R
N
A
L
31
KULTURA
Kad fa podoh na Bembasu
na Bembasu na vodu,
fa povedoh bifelo fanfe
bifelo fanfe sa sobom.
Sve djevojke Bembašanke
na kapiji stajahu,
samo moja mila draga
na demirli pendíeru.
Ja fof fe rekoh, dobro vece
dobro vece, dfevofce,
ona meni, dod do vece
dod do vece, dilberce.
Ja ne odoh istu vece
vec fa dodoh sutradan,
ali moja mila draga
:a drugog se udala.
Kada je cuo kako spanjolski katolicki
kraljevi progone Zidove, turski sultan Su-
lejman Velicanstveni se cudom cudio i
ovako besjedio: 'Boze, kakav li je to kralj
kad iz svoje zemlje moze izgoniti ovako
vrijedne i cestite ljude!?¨. Progonjeni iz
spanjolske zemlje, Zidovi su potkraj 16.
vijeka poceli dolaziti u Istanbul i Solun,
odakle su krenuli i u Sarajevo. Sijavus-pa-
sa naredi da se podigne nekoliko kuca i tu
se naselise prvi Zidovi koji su dosli u Sara-
jevo. Od spanjolskih progonjenih Zidova
postase nase komsije, nasi bosanski Zido-
vi. Prvi poznati sarajevski rabin bio je Sa-
muel Baruh, porijeklom iz Soluna, grada u
kojem je zivio veliki broj Zidova. Sijavus-
pasini biograIi zabiljezili su da je on bio
porijeklom iz nasih krajeva, jedno vrijeme
rumelijski beglerbeg, a potom veliki vezir.
Umro je u Istanbulu 1602. godine.
Dolaskom na Balkan, Zidovi su znatno
doprinijeli razvoju privredne djelatnosti,
posebno u novom nacinu organizovanja po-
slova, uvodeci nove Iorme i metode kapita-
listicke privrede. Pravni i drustveni polozaj
Zidova u Sarajevu nije se razlikovao od po-
lozaja Zidova nastanjenih po drugim grado-
vima Osmanskog carstva. Svoje porodicne,
bracne, nasljedne i druge imovinsko-pravne
poslove Zidovi su rjesavali pred svojim
vjerskim starjesinom, dok su u agrarno-
pravnim stvarima odgovarali iskljucivo
pred kadijom. Osmanski izvori pokazuju da
su Zidovi od svog dolaska u Bosnu mogli
slobodno vrsiti svoje vjerske obrede.
Sarajevo se nalazi na listi takozvanih
'zidovskih gradova¨, i opisuje se kao grad
koji je na Balkanu bio centar Zidova, ra-
skrsnica njihovih putova. U 19. vijeku sva-
ki je doktor u Sarajevu bio Zidov, a od
1856. Zidovi imaju potpuno ista prava
pred zakonom kao i svi ostali gradani. Na-
kon austrijskog paljenja zidovske cetvrti
(1697. godine) i kada se je 1739. grad vra-
cen turskoj upravi, nastaje prosperitet Zi-
dova u glavnom gradu BiH, koji traje sve
do dolaska nacista. U Sarajevu je 1932.
sagradena najveca seIardicka sinagoga na
Balkanu (Il Kal Grande), ali su je nacisti
unistili 1941. godine. Negdje oko 1930-ih
godina u Sarajevu je zivjelo 12.000 Zido-
va, sto je bilo oko 20° stanovnika grada.
Oko 85° Zidova je stradalo od nacista, a
ono malo preostalih se iselilo u Izrael. Na-
kon posljednjeg rata i agresije na BiH, u
Sarajevu je ostalo samo oko 700 Zidova.
Drustveni i kulturni zivot Zidova bazi-
rao se na tekovinama donijetim iz Spanjol-
ske. Oni su dugo cuvali svoje pjesme ro-
manse u njihovom izvornom obliku kao dio
Iolklornog blaga i kulturne bastine. Porije-
klo i pjesme 'Kad ja podoh na Bembasu¨,
koju mnogi smatraju svojevrsnom himnom
Sarajeva, veze se za dolazak seIardskih Zi-
dova u Sarajevo. Tekst 'Bembase¨ se pjeva
na melodiju sefardske pjesme 'El Dio alto
con su gracia¨. Prvi pisani tragovi o pjesmi
'Kad ja podoh na Bembasu¨ vezani su za
ceskog muzikologa Ijudevita Kubu, koji je
1893. godine lutajuci Bosnom zapisivao ri-
jeci i note pjesama koje je slusao. Kuba je
dugo radio na sredivanju svojih zapisa i po-
tom ih kao strucno-naucni rad objavio u vi-
se brojeva 'Glasnika zemaljskog muzeja¨
(GZM) Sarajevo, pocevsi od jula 1906. go-
dine. Na 505. stranici Glasnika broj 4/1906,
pod rednim brojem 101. stoji pocetak pje-
sme 'Kad ja pogjem na bendbasu na vo-
du.¨. Dat je i notni zapis pjesme. Zbog
toga sto je Kuba u Iivnu zapisivao mnoge
od pjesama, postoje odredene pretpostavke
da je ova pjesma nastala u Iivnu i da je po-
svecena livanjskom mjestu Bentbasa, gdje
je nekad veci dio grada dolazio po vodu.
Medutim, radi se samo o pretpostavka-
ma, dok je zasigurno mnogo izvjesnija ver-
zija da je pjesma posvecena sarajevskom
kupalistu Bentbasa na Miljacki i da je tekst
pjesme nakalemljen na seIardsku melodiju.
U prilog ovoj tvrdnji ide i cinjenica da su
sarajevske sazlije pjevale 'Bembasu¨ u sa-
svim drugoj melodiji. Tu se posebno spomi-
nje i izdvaja pjevanje sazlije rahmetli Meha-
ge Varesanina, djeda Harija Varesanovica. I
rahmetli SaIet Isovic je na albumu 'Za dusu
i sjecanje 1¨, iz 1988. godine, u saradnji sa
rahmetli Omerom Pobricem snimio 'Bem-
basu¨ s originalnim tekstom, dodajuci pje-
smi rijec 'aman¨, tako da ta durska verzija
melodije u zivljem ritmu pocinje 'kad ja
podoh aman, kad ja podoh danum, na Bem-
basu na vodu.¨. Onu sporiju verziju sa se-
Iardskom melodijom dugo izvode mnoga
poznata estradna imena, a cesto je u reperto-
aru i pjevaca zabavne muzike. Medutim,
najupecatljivijim interpretacijama smatraju
se izvedbe rahmetli Himze Polovine, pokoj-
ne Nade Mamule i Nedzada Salkovica. ‰
Avdo Huseinovic
Prlca o sevda|lnkama: ¨nezvanlcnu blmnu Sarajeva" donlje|l su se|ardskl Zldovl
Kao ,a oooo| oa 3oobasu
3ootbasa ¸boot oas|o, b·aoa,
u |z¿ovo·u costo | 3oobasa) ,o o|o
Sa·a,ova uz ·|,o|u M||,ac|u. | v·|,ooo
nastanka grada tu su se nalazili Isa-begovi
o||oov| | oooz|||aoo ¸¿ost|oo|co).
|o|aoa ,o ·|,o|u ovo,o o·ooosc|va|a
cuo·|,a oo ,a·oc|| o,o|ova, |o,u ,o oao
oostav|t| Coo·-oasa |atas, |ao | o·voo|
oost, sa¿·aooo +¯93. ¿oo|oo, |o,| ,o
s|uz|o vaooo,u o·voo|| ba|vaoa, |o,| su
soustao| u |a|,aos|u M||,ac|u | ·|,o|oo
t·aosoo·t|·ao| oo ¿·aoa. +88+. ¿oo|oo,
oo|as|oo /ust·o-|¿a·s|o, sa¿·aoooo
,o |uoa||sto La ||vo. C·aoo,oo costo
|a Koz|,o, cuo·|,|, o·ob|,oo ,o oaoaso,|
tuoo| | sa¿·aoooa |a·oooa bao,a, |o,a
,o otvo·ooa 20. ,u|a +902. ¿oo|oo. Tu su
Sa·a,|o o·a|o ·ub|,o | c|||oo | voz||| su so
kerepi. Danas se ovdje nalaze gradski
bazoo|, b·aoa, Coot|oov |ost|tut 3|H |
/obasaoa |ooub|||o S|ovoo|,o.
Bentbasa i: knfige
Bosnien-Her:egowina, 1878-1918¨,
autor Jaleria Hauberger
J
O
U
R
N
A
L
32
KULTURA
U Medzlisu Islamske zajednice Trebi-
nje, 2. rujna 2011. godine, povodom otva-
ranja porusene dzamije u Bileci, pred-
stavljeno je posljednje izdanje KDBH
'Preporod¨. Rijec je o 'Ramazanskim
vecerima¨, drugoj zbirci pripovijetki Bra-
nislava Nusica, najznamenitijeg srpskog
komediograIa epohe realizma. O knjizi
je, uz medijatore Husein eI. Hodzica i pu-
bliciste Hasana Eminovica, govorio ured-
nik knjige Filip Mursel Begovic.
U Nusicevoj knjizi, koja je izrazito po-
godna za poticaj meduetnickog dijaloga na
prostorima u kojima zive Srbi i Bosnjaci,
nema ni natruhe mrznje prema muslimani-
ma i islamu, nema cinicnog podmetanja,
nema zle krvi na koju smo vec navikli ka-
da govorimo o juznoslavenskim prostori-
ma. Stovise, Nusic je dobronamjeran i ne
pise iz pozicije stranca koji se nasao u tu-
doj kulturi, pise iz pozicije onoga koji je
temeljito istrazio islam i boravio s musli-
manima. Zacudujuce jest da Nusic u ne-
kim pricama pise iz pozicije muslimana i
pokazuje nevjerojatnu kolicinu ljubavi
prema onome sto opisuje. Ijubav i ushit se
ponajbolje moze iscitati iz pisma na pocet-
ku knjige koje je, kao posvetu, uputio pri-
jatelju i pjesniku Jovi Ilicu, ocu pjesnika
Vojislava Ilica, ciji je dom bio sjeciste ta-
dasnjeg Beograda: 'Babo! Prostrano je
nebo, pod kojim pravedni Alahu klanjaju;
golemo je carstvo, sto ga je Alah Padisahu
podijelio. Sedam mora drscu pod njego-
vim nogama...¨ Ako je Nusic stogod i kri-
vo protumacio, a tice se islamske kulture
zivljenja i vjerskih pravila, onda je to, du-
boko smo uvjereni, iz neznanja, a ne zbog
zle namjere. On ipak nece uspjeti ukazati
na sve istancanosti islamske kulture, jer je
ipak vanjski promatrac, ali nitko tko proci-
ta 'Ramazanske veceri¨ nece ustvrditi da
pisac nije naklonjen svojim likovima
muslimanima. U vise navrata Nusic ce ci-
tirati i Kur'an i hadise, potkrepljujuci napi-
sano i ono sto je procitano. Mozda je upra-
vo zato danasnja srpsak i nekadasnja jugo-
slavenska knjizevna historiograIija zane-
marila Nusiceve 'Ramazanske veceri¨.
Jednostavno nije znala kako se prema nji-
ma odnositi, nije muslimane znala proma-
trati Nusicevim ocima, plaseci se, pritom,
da ce isticanjem 'Ramazanskih veceri¨
umanjiti znacaj svome stozernom nacio-
nalnom piscu.
Pripovijetke je napisao za vrijeme svo-
jeg diplomatskog sluzenja u Bitolju, Sere-
zu, Solunu, Skoplju i Pristini, u kojima je
proveo preko deset godina, intenzivno se
druzeci sa muslimanima. Iz posvete sazna-
jemo da su pripovijetke vjerojatno nastale
(ili su zavrsene) u Serezu, Grckoj Makedo-
niji. Protagonisti Nusicevih pripovijetki ni-
su Turci, tj. Nusic ih ni jednom prigodom u
tekstu tako ne oznacuje, vec Bosnjaci i Ar-
nauti (Albanci) koji su pretezito nastanjivali
ta podrucja. Nusic ce u pripovijetkama
uspjelo upotrebljavati tadasnji govor musli-
manske carsije, tj. pokusat ce ga imitirati, a
jaki upliv turcizama s reIleksijama ijekav-
skog i ekavskog govora tvorit ce zanimljivu
vrstu jezicne miksacije, koja, osim arhaiza-
ma, nece bosti uho citatelju.
Branislav Nusic je zelio naci neku vr-
stu zajednickog jezika, pomiriti i pobrati-
miti dvije kulture i vjere, dvije civilizacij-
ske tekovine. On je u svojim 'Ramazan-
skim vecerima¨ revolucionaran i uzoran,
barem kada je rijec o interkulturalnom di-
jalogu onih koji su uvrijezeno vjerski i et-
nicki suprotstavljeni. Koliko je identiteta u
sebi nosio Nusic, uz to sto je neosporno
srpski nacionalni pisac, to samo on zna. To
sto je po Jovanu Dereticu bio grckog po-
drijetla (odnosno cincarskog ili Grko-cin-
carskog) te je svoje pravo obiteljsko ime
promijenio, govori samo u njegov prilog.
Nije usamljen primjer interkulturalnog i
meduidentitarnog prozimanja u juznosla-
venskim knjizevnostima.
'Ramazanske veceri¨ su do sada bile
zanemarene i izdanje KDBH 'Preporod¨
prvo je samostalno nakon onog izdanog
1922. godine u Beogradu.
Stvarnl meduetnlckl dlja|og l
suzlvot na dje|u
No, predstavljanje knjige, koja uka-
zuje na knjizevna prozimanja, bilo je sa-
mo uvod u stvarni, zivotodajni meduet-
nicki dijalog. Naime, otvaranje dzamije u
Bileci bio je povijesni dogadaj za suzivot
Bosnjaka i Srba u Istocnoj Hercegovini.
Nekadasnjeg trebinjskog glavnog ima-
ma, a danas predsjednika Medzlisa
Islamske zajednice Trebinje, Husein eI.
Hodzica, mogli smo zateci u avliji netom
obnovljene Bilecke dzamije puno prije
pocetka sluzbene ceremonije otvaranja u
ratu porusene dzamije. Na vrelom herce-
govackom suncu on je zajedno sa prisut-
nima uzurbano pripremao binu za sveca-
nu ceremoniju. Vecer prije motornom
pilom rezao je orah koji se nadvio nad
dzamiju i nezgodno ozlijedio ruku. Au-
tenticni i zivi dijalog, onaj koji dopire
direktno do srca slusatelja i sugovornika,
ne vodi se sa teoloskih i znanstvenih visi-
na - onaj tko zeli biti prepoznat kao
izvorni vjerski predvodnik, ponekad tre-
ba zasukati rukave poput Husein eI. Hod-
zica. Elem, meduetnicka situacija u BiH
nije bezizlazna kako se na prvi pogled
cini.
Promoclja ¨Pamazansklb vecerl" u Treblnju
Za,ooo|c|| ,oz|| ov|,o |u|tu·o | v,o·o
Otvaranfe d:amife u Bileci (Husein ef. Hod:ic, trebinfski imam)
J
O
U
R
N
A
L
33
KULTURA
Za otvaranje obnovljene dzamije u
Bileci, 3. rujna 2011., slobodno mozemo
reci da je povijesni dogadaj. Poruke koje
su govornici poslali okupljenima, po svo-
joj univerzalnosti, nadilaze svaku vrst do-
sadasnjeg institucionalnog dijaloga. Bilo
je rijec o dijalogu i suzivotu na djelu. Tre-
ba istaknuti srcani govor Husein eI. koje-
mu ovo nije bio prvi put da Srbima pruza
ruku i poziva na zajednistvo i toleranciju.
Izrazito vjesto je iskoristio cinjenice iz
zivota Hasana-pase Predojevica (poginuo
u Sisackoj bitci), porijeklom Srbina iz
okolice Bilece kojega su Turci oteli kao
dijete. 'Ne treba tajiti da se zvao Nenad i
da mu je majka bila pravoslavka, da je
njoj u cast dao sagraditi crkvu na cijem se
ulazu nalazi uklesan krst i polumjesec. U
Bileci se dijalog i suzivot zivio odvajka-
da. Hasan-pasa i Nenad, je vas i nas!¨,
rekao je, medu ostalim, Husein eIendija.
Poruke koje naprosto okrjepljuju po-
zivajuci na mir, dobro, toleranciju i lju-
bav, poruke koje nikoga ne huskaju na
mrznju, nemir i iskljucivost, koje su pri-
hvatljive i Srbima i Bosnjacima, koje ne
prizivaju proslost vec se okrecu buducno-
sti, cine ovaj dogadaj prevratnickim i po-
vijesnim. Nadahnuto, pozivajuci na
oprost i ljubav, govorio je predstavnik
Pravoslavne crkve, nevesinjski protojerej
Drago Cvijanovic, zatim nacelnik opcine
Bileca, Dragan Babic, koji je svojim do-
laskom i govorom mogao ohrabriti one
koji misle da je povratak nemoguc. Iza-
slanik reisu-l-uleme, Mirsad eI. Mahmu-
tovic, rekao je da u danasnje doba primje-
cujemo samo lose stvari te je pozvao oku-
pljene da umjesto i unatoc zlu vide dobro,
da se u njemu natjecu. Mostarski muItija,
Seid eI. Smajkic, naglasio je da se prije
desetak godina obnova cinila gotovo ne-
moguca a da je danas pri kraju.
Kada je, zajedno sa ostalim uzvanici-
ma, Husein eIendija krenuo svecano
otvoriti po mnogima najljepsu dzamiju u
Istocnoj Hercegovini, netko je od oku-
pljenih, posvema u duhu Nusiceve knji-
ge, uzviknuo: 'Halal vam vjera!¨ I zai-
sta, za nadati se da je ovo tek skromni
pocetak koji ukazuje da je suzivot mo-
guc. Zar cemo od Europe morati uciti
principe multietnicnosti? Zar je to po-
trebno BiH u kojoj odvajkada ima sijaset
crkvi, dzamija i sinagoga? Zar je buduc-
nost suzivota na ovim prostorima u tome
da nas medunarodni policajci silom uce
komsiluku? Da li on tada moze biti
iskren? Zakljucak se namece sam od se-
be, jer kada ispravno postavimo pitanje
odgovor je suvisan. ‰
Filip Mursel Begovic
Biografija pisca
3·ao|s|av |us|c ¸3oo¿·ao, 8.+0.+86+. - 3oo¿·ao, +9.+.+938.), o·aoat|ca·, o·|oov,ooac, sat|·|ca·,
·ooaooo|sac, outoo|sac. Zav· s|o ,o o·avoo stuo|,o oa |o|vo·z|totu u 3oo¿·aou ¸+886.). | s·os|o-
bu¿a·s|oo ·a tu ¸+885.) suo,o|ovao ,o |ao oob·ovo|,ac. |o|·otac ,o | suu·ooo|| casoo|sa '|·oooo|ca'
¸+89+.), c|ao ·ooa|c|,o 'Zvozoo' ¦. \oso||oov|ca ¸+899.). Zbo¿ ,oooo o,osoo u |o,o, ,o uv·|,oo|o |·a|,a
ooso|o ,o u zatvo·, a oos||,o zatvo·a uoucoo ,o u |oozu|a·ou s|uzbu u |·a,ovo ooo taoaso,oo tu·s|oo
v|ascu ¸3|to|,, So·oz, So|uo, S|oo|,o, |·|st|oa), u |o,|oa ,o o·ovoo o·o|o oosot ¿oo|oa. |o |z|as|u |z
o|o|ooats|o s|uzbo obav|,ao ,o ·azoo oos|ovo, oa,v|so u oozo·|stu: b|o ,o o·aoatu·¿ | zao,oo|| uo·avo||a
|a·oooo¿ oozo·|sta u 3oo¿·aou, so| oos,o|a za oac|ooa|ou o·ooa¿aoou, v·|o a|t|vao za v·|,ooo aoo|s|ooo
|·|zo, o|·o|to· |a·oooo¿ oozo·|sta u |ovoo Saou, o·v| s·os|| oaco|o|| u 3|to|,u, o·¿ao|zato· oozo·|sta u
Skoplju, poslije Prvog svjetskog rata upravnik je pozorišta u Sarajevu, bibliotekar Narodne skupštine itd.
|·oz|v|o ,o st·a|oto s·os|o¿ oov|acoo,a o·o|o /|bao|,o, u ·atu ,o |z¿ub|o s|oa ,oo|oca. \·at|o so u zoo|,u
s|·|ao | osta·|o to ¿otovo ov|,o oocoo|,o, oo +9++. oo +929. o|,o oao o|sta oovo u svoo oo||,oooo zao·u,
|oooo|,|. |ob|,oo|o ,o |oa| o,o¿ov v|ta||zao, voo·|oa o,o¿ova ou|a. | oos|,ooo,o, oocoo|,| z|vota v·at|o so
|o,|zovo|o tozo,aoa | |ooa||oa svo,o o|aoost|: |ao o|sac sav so oosvot|o |oooo|,| to so oo||t|c|| o·|b||z|o
|a·ooooo |·ootu, ,avoo |stuoa,uc| o·ot|v |as|zoa. Za c|aoa S/|| |zab·ao ,o +933. ¿oo|oo.
Bibliografija
'||st|c|' ¸o·|oov|,ot|o, +889.), 'K·a, oba|a C|·|os|o¿ ,ozo·a' ¸outoo|s, +89+.), 'S Kosova oa s|o,o
oo·o' ¸outoo|s, +89+.), '|aoazaos|o voco·|' ¸o·|oov|,ot|o, +898.), 'Cb|cao covo|' ¸|oooo|,a, +902.),
'Ta|o ,o oo·a|o b|t|' ¸o·aoa, +900.), '|,||,ao | ooo·||a' ¸ba,|a, +9+0.), 'Soooo|auo·' ¸|uoo·os|a,
+902.), '|uc|oa' ¸o·aoa, +902.), 'Cost|os|o ooto' ¸·ooao, +902.), '|ast|o |ooao,|c' ¸ooz. |ooao,
+906.), 'Laoa| u |·v|' ¸o·aoa, +9+0.), '3oo-/||ba' ¸|o|,too|, +90¯., +932., +935.), '|ut o|o svota'
¸|oooo|,a, +9+0.), 'Ko,|¿a o·u¿a' ¸o·aoa, +9+0.), '\o|||a oooo|,a' ¸o·aoa, +920.), 'Lovot-sto ootoaosta'
¸ooooa·|, +92+.), '/utob|o ¿·a||,a' ¸+92+.), 'Muva' ¸|oooo|,a, +93+.), '/oa||abota' ¸|oooo|,a, +93+.),
'|·|oovot|o' ¸+93+., +932., +936.), 'M|sto· Lo|a·' ¸|oooo|,a, +932.), '3oo¿·ao oo|ao | sao' ¸|oooo|,a,
+933.), 'Ha,ouc|' ¸·ooao za o,ocu, +93+.), '|,oz' ¸|oooo|,a, +935), 'L-·' ¸|oooo|,a, +936.) | '\|ast'
¸|oooo|,a, oooov·sooa).
Uvod iz zbirke pripovijetki ~Ramazanske veceri¨
Cvu |o,|¿u oosvocu,o o|sac sta·|o| o,oso||u, ¿osooo|ou ¦C\| |||¦C| uz ovo o|soo:
Babo!
|·ost·aoo ,o oobo, ooo |o,|o o·avooo| /|a|u ||ao,a,u, ¿o|ooo ,o ca·stvo, sto ¿a ,o /|a| |ao|sa|u
ooo|,o||o. Sooao oo·a o·scu ooo o,o¿ov|o oo¿aoa, sooaooosot | sooao o||oota ·obu,u ou a sooao
stot|oa sooaooosot | sooao ¿·aoova o||t||| su ou ca·stvo |, o·o|o to¿a ,os, Staobo| |o¿ao oa ova oo·a |
oa ova sv|,ota. |a u ta|o o·ost·aoooo ca·stvu, |oat| | ¿o·ostaso|,o| o|ao|oa | ca·obo|,o| ,ozo·a, ouo·|,o|
oo·v|sa | ||,oo|,o| zooa, b||stav|,o| soo·vaoa | ||aoov|t|,o| to|o·|ca, o|·|so|,o| ba|ca | t|,oso|,o| so|a|a,
v|so||,o| o|oa·ota | o|s||,o| to·oo,a, ta,aostvoo|,o| |a·ooa | too||,o| |aoaoa, sa·oo|,o| oa·¿||a | s·oa||
a|t|oat|a|a, cotooo |a|vo | ·uooo|,o| oo·to|a|a, oaso|,o| o||ava | ooo·|,o| oas||oa. | voc sto t| oooa, |
zooo|oa | |u|a·o | b|,osoa | oo|o·oa | ·z||,a | ·suza | |osaoa oo sva|o ·u|o | oo sva|o,a|a aoota | o|oa.
|, oa ooo ta|o s|·o||,oo |·ovoo, |ao sto ,o |ao|s|o, ¿o,o so sav ta, |osao |ooosa, ¿o,o so svo to s|||o
v|oa,u | o·|v|oa,u, sto t| so o|,o oos||o | sto t| so ooco oos|t|, | ooo sto ,o o|saoo | ooo, /|a|a o|, sto o|¿o,o
pisano nije bilo.
/|o sao sto | zab||,oz|o, o|,osao svo ,os, a | ovo|||o sto sao oo¿ao | uo|o, u tobo sao, babo, |o,|¿u
|zuc|o, oa za to tob| oo|a ,o ova |o,|¿a | oao|,oo,ooa.
Ha|a||, babo¦
| So·u, +898. ¿oo|oo
|us|c
J
O
U
R
N
A
L
34
KULTURA
Ovogodisnji, 17. po redu Sarajevo
Film Festival odrzan je od 22. do 30. srp-
nja. Tokom devet dana odrzavanja publi-
ci je prikazano 220 Iilmova iz ukupno 44
zemlje. Na ceremoniji svecanog otvara-
nja SFF-a, izmedu ostaloga, dodijeljena
su i Pocasna Srca Sarajeva. Ovogodisnje
specijalno priznanje za podrsku razvoju
Sarajevo Film Festivala te izuzetan dopri-
nos aIirmaciji i razvoju Iilmske umjetno-
sti u Jugoistocnoj Europi dodijeljeno je
Emilu Tedeschiju, vecinskom vlasniku i
predsjedniku uprave 'Atlantic grupe¨ iz
Zagreba, i iranskom redatelju JaIaru Pa-
nahiju, cijim je prvijencom 'Bijeli ba-
lon¨, tokom opsade Sarajeva 1995. godi-
ne, otvoren prvi Sarajevo Film Festival.
Panahi, jedan od najznacajnijih redatelja i
predstavnika 'iranskog novog vala¨ pros-
le je godine uhicen zbog svog umjetnic-
kog djelovanja i nepravomocno osuden
na sest godina zatvora, dok mu je snima-
nje Iilmova, pisanja scenarija te bilo ka-
kav drugi umjetnicki rad zabranjen na
narednih 20 godina. Buduci da je u zatvo-
ru i iscekuje konacnu presudu, Panahi se
na nagradi zahvalio pismom u kojem
izrazava nadu da ce uskoro ponovno doci
u Sarajevo.
Na svecanoj ceremoniji zatvaranja
dodijeljene su Iestivalske nagrade. Na-
gradu za najbolji Iilm natjecateljskog
programa igranog Iilma dobio je austrij-
ski Iilm 'Disati¨ redatelja Karla Marko-
vicsa, u kojem glumi i Iuna Mijovic. Ta-
koder, najboljim je proglasen glumac iz
ovog Iilma, Thomas Schubert. Srce Sara-
jeva za najbolju glumicu otislo je u ruke
Rumunjke Ade Condeescu za ulogu u
Iilmu 'Ioverboy¨, a Specijalnu nagradu
zirija osvojio je redatelj Konstantin Boja-
nov za ostvarenje 'Ave¨. Srce Sarajeva
za najbolji kratki Iilm dobio je hrvatski
redatelj Dalibor Matanic za Iilm 'Meza-
nin¨, dok su Specijalne plakete dodijelje-
ne Iilmovima 'Drugi dubl¨ i 'Dove sei,
amor mio¨. Na radost domace Iilmske
publike Srce Sarajeva za najbolji doku-
mentarni Iilm pripalo je bosansko-herce-
govackom redatelju Nedzadu Begovicu
za ostvarenje 'Mobitel¨, koji je prvi Iilm
u BiH u potpunosti snimljen mobilnim
aparatom. Nagrada za ljudska prava pri-
pala je Iilmu 'Ekumenopolis: Grad bez
granica¨ redatelja Imrea Azema.
Posljednja vecer 17. Sarajevo Film
Festivala, osim sto je donijela dugo oce-
kivana imena pobjednickih ostvarenja,
rezultirala je iznenadenjem - pored uobi-
cajenih Iestivalskih nagrada, dodijeljeno
je i jos jedno Pocasno Srce Sarajeva. Na-
kon Emila Tedeschija i JaIara Panahija,
ta je nagrada urucena izuzetnoj osobi,
velikoj americkoj glumici i humanitarki
Angelini Jolie. Njoj je Mirsad Purivatra,
direktor Sarajevo Film Festivala, u pre-
punoj dvorani Narodnog pozorista u Sa-
rajevu, urucio priznanje uz sljedece
objasnjenje: 'Veceras dodjeljujemo na-
gradu Pocasno Srce Sarajeva velikoj
umjetnici ne samo zbog njezine izuzetne
karijere u svijetu Iilma, nego i zbog nje-
zinog izvanrednog angazmana u stvar-
nom svijetu kojeg smo svi mi podjedna-
ko dio.¨
Slavna holivudska glumica nije mo-
gla zadrzati suze tokom primanja nagra-
de. 'Toliko mi je drago da sam u ovom
prekrasnom gradu. Hvala vam, pocet cu
plakati¨, rekla je Angelina Jolie nakon
cega ju je publika nagradila jos vecim
pljeskom. Tokom setnje crvenim tepi-
hom, u pratnji svog supruga Brada Pitta,
na svecanosti zatvaranja 17. SFF-a obra-
tila se novinarima i rekla: 'Volim ovu
zemlju vise nego sto mozete zamisliti,
Iantasticna je. Volim i ljude ovdje, stekla
sam divne prijatelje i sama prilika da bu-
dem u Sarajevu i Bosni i Hercegovini je
za mene cast.¨ Dodala je da se upravo za-
vrsila montaza njenog Iilma 'Zemlja krvi
i meda¨, koji govori o ratu u BiH. Glavnu
ulogu u Iilmu glumi bosansko-hercego-
vacka glumica Zana Marjanovic. 'Za ta
desavanja iz nedavne proslosti potrebno
je uloziti vise paznje i dijaloga. Ovim
sam Iilmom zeljela pokazati sto su sve
ljudi u BiH dozivjeli da bi svijet to vidio,
jer je to najbolji nacin da se o tim dogada-
jima sazna¨, rekla je Angelina Joilie.
Njen suprug Brad Pitt kratko je proko-
mentirao da mu se svida publika SFF-a.
Slavni holivudski par u protekle dvije go-
dine dva je puta posjetio Bosnu i Herce-
govinu.
Svecanosti zatvaranja 17. SFF-a pri-
sustvovali su proI. dr. Ivo Josipovic,
predsjednik RH i Bakir Izetbegovic, clan
predsjednistva BiH. Komentirajuci utiske
o Festivalu predsjednik Ivo Josipovic je
rekao da mu se jako dopada Iestivalska
atmosIera te da je prvi put na SFF-u, ko-
jeg je ocijenio jako znacajnim za Saraje-
vo i BiH, kao i cijelu regiju. 'Ovaj Festi-
val je veliki dogadaj na kojem se prikazu-
ju kvalitetni Iilmovi¨, rekao je Josipovic.
Bakir Izetbegovic je naglasio izuzetan
znacaj SFF-a kao velikog projekta koji je
Sarajevo ucinio svjetskom metropolom
kulture. Podsjetio je da je prvi Sarajevo
Film Festival utemeljen krajem rata kao
simbol otpora svemu sto se desavalo u
Sarajevu i BiH. 'Festival je simbol boljeg
zivota za gradane Bosne i Hercegovine,
koji ujedinjuje publiku i Iilmske stvarao-
ce. Uvijek je pun iznenadenja, a veceras
je doveo najvece holivudske Iilmske zvi-
jezde Angelinu Jolie i Brada Pitta, sto sve
govori o njegovom znacaju¨, rekao je
Izetbegovic. ‰
Ismet Isakovic
17. Sarajevo Pl|m Pestlva|
|ocasoa oa¿·aoa /o¿o||o| ¦o||o
Angelina Jolie i Brad Pitt u Sarafevu
J
O
U
R
N
A
L
35
KULTURA
Nedzad Ibrisimovic, jedan od najista-
knutijih bosansko-hercegovackih knji-
zevnika, preselio je na Ahiret 15. rujna
2011. u Sarajevu, u 71. godini zivota. Sa-
hranjen je sutradan u haremu Ferhadija
dzamije u Sarajevu, a ispred Begove dza-
mije dzenazu mu je klanjao reisu-l-ulema
dr. MustaIa eI. Ceric.
Nedzad Ibrisimovic je roden 20. listo-
pada 1940. u Sarajevu. U trecoj godini je
ostao bez oca i s majkom odlazi u Zepce,
gdje zavrsava osnovnu skolu. Nakon jed-
nogodisnjeg pohadanja Tehnicke skole u
Zenici, 1957. godine prelazi u Sarajevo.
U glavnom gradu BiH zavrsio je srednju
skolu za primijenjene umjetnosti, odsjek
vajarstvo (1961.). Nakon godinu dana na-
stavnickog rada u Zepcu, upisao je studij
IilozoIije i Sarajevu (diplomirao je 1977.
godine). Bio je urednik u listovima 'Nasi
dani¨ i 'Oslobodenje¨. Jedno je vrijeme
radio kao nastavnik u Gorazdu, ali je
uglavnom bio proIesionalni knjizevnik.
U toku agresije na BiH direktno se uklju-
cio u obranu domovine. Na Dobrinji je
organizirao BZK 'Preporod¨, koja je ra-
dila i u doba blokade ovog dijela Saraje-
va. Bio je i clan Udruzenja likovnih
umjetnika BiH od 1982. godine, te je do
2000. imao deset samostalnih izlozbi. Ta-
koder, bio je predsjednik Drustva pisaca
Bosne i Hercegovine (od 1993. do 2001.),
a od 1995. do 1998. glavni i odgovorni
urednik casopisa za knjizevnost 'Zivot¨.
Bio je clan Akademije nauka i umjetnosti
BiH, PEN centra BiH, te clan i osnivac
Bosnjacke akademije nauka i umjetnosti
(BANU).
Njegove knjige prevodena su na ces-
ki, turski, albanski, engleski, Irancuski,
spanjolski, njemacki i talijanski jezik.
Nakon izlaska iz tiska remek djela 'Vjec-
nik¨ (2005.), Drustvo pisaca BiH ga je
kandidiralo za Nobelovu nagradu. Dobio
je brojne nagrade. Za roman 'Ugursuz¨
dobio je Sestoaprilsku nagradu Grada Sa-
rajeva (1969.), a za televizijsku adaptaci-
ju prvu nagradu za dramski tekst na Bled-
skom Iestivalu 1970. godine. Za roman
'Karabeg¨ dobio je Godisnju nagradu Iz-
davackog poduzeca 'Svjetlost¨ (1971.),
za roman 'Braca i veziri¨ Godisnju na-
gradu Izdavackog poduzeca 'Veselin
Maslesa¨ (1989.), za knjigu 'Knjiga Ade-
ma Kahrimana napisana Nedzadom Ibri-
simovicem Bosancem¨ dodijeljena mu je
Nagrada Drustva pisaca BiH (1992.), a za
'Izabrana djela I-X¨ dobio je Nagradu
'Skender Kulenovic¨ (2004.). Njegovo
najpoznatije djelo je roman 'Vjecnik¨, za
koji je dobio Nagradu Bosnjacke zajedni-
ce kulture 'Preporod¨ (2005.), Godisnju
nagradu Udruzenja izdavaca i knjizara
BiH (2005.) i Nagradu 'Hasan Kaimija¨
(2006.). Napisao je i druga djela: 'Wo-
land u Sarajevu¨, 'Kuca zatvorenih vra-
ta¨, 'Price¨, 'Zivo i mrtvo¨, 'Zmaj od
Bosne¨, 'Car si ove hevte¨, 'Samili tuba-
kovi¨, 'Nakaza i vila¨, 'Drame¨, 'Kuca
bez vrata i druge price¨, 'Dva dana u Al-
Akru¨, 'Zambaci moje duse¨. Posljed-
nje Ibrisimovicevo djelo je 'El-Hidrova
knjiga¨, koja je nastavak romana 'Vjec-
nik¨.
Drugl o Nedzadu |brlslmovlcu
'Mede zivota svakog covjeka oznace-
ne su sa dvije kapije: one kroz koju stupa-
mo u zivot, i one kojom iz zivota odlazi-
mo. Nedzad Ibrisimovic, covjek-smrtnik,
otisao je. Nedzad Ibrisimovic, covjek-
vjecnik nasao je nacin kako da zauvijek
ostane u prostoru izmedu one dvije kapi-
je, ovdje, gdje se zbiva sav zivot. Njegov
nenadmasiv roman 'Vjecnik', svojim na-
slovom saopstio je milost Stvoritelja, da
Nedzad Ibrisimovic bude izabran u one
najrjede i najbolje ljude-vjecnike koji ce
vjecno ostati medu zivima i uciti ljude
dobroti, merhametu, saburu, vedrini i
ljepoti!¨ (proI. dr. Ferid Muhic, predsjed-
nik BANU)
'Iako je smrt kapija prema kojoj cemo
svi poci, ona nam je najbolja pouka. Ona
nam je i prilika da zastanemo i prisjetimo
se kako cemo sa sobom na Bolji svijet po-
nijeti jedino nasa djela, a djela nasih veli-
kana nas obavezuju da ih brizno cuvamo
i prenesemo ih nasim mladim generacija-
ma. Jedan od takvih zasigurno je bio ra-
hmetli akademik Ibrisimovic kao pred-
vodnik u borbi za ocuvanje naseg kultur-
nog, vjerskog i nacionalnog identiteta.¨
(reisu-l-ulema dr. MustaIa eI. Ceric)
'Umrla je knjizevna gromada, pisac
koji je zasigurno pisac epohe u Bosni i
Hercegovini jer njegove knjige, od one
kultne 'Ugursuz' do knjige 'Vjecnik',
predstavljaju alem-kamenove bosansko-
hercegovacke knjizevnosti, posebno bos-
njacke knjizevnosti unutar nje. Smatram
da je smrcu Nedzada Ibrisimovica zauvi-
jek izgubljena jedna cudesna boja u lite-
raturi u kojoj su spajali realno i irealno,
svijet moci i svijet nemoci, svijet obicnih
ljudi i svijet cudesnih ljudi ovoga svijeta.
Odlazak Nedzada Ibrisomovica, koji je u
dva mandata bio i predsjednik Drustva
pisaca BiH, jest ustvari odlazak klasika,
akademika i velikog mog prijatelja. Pla-
cem dok slusam vijest o njegovoj smrti.¨
(Gradimir Gojer, redatelj i dugogodisnji
predsjednik Drustva pisaca BiH)
'Njegov zivot, rad i stvaralastvo naj-
bolje ilustrira jedna od najljepsih pjesama
napisanih u Bosni i Hercegovini, 'Bosna
je cilimom zastrta', koja svjedoci o snazi
ljubavi prema svojoj zemlji. Ostala je iza
Nedzada Ibrisimovica otvorena knjiga
'Vjecnik' i sva njegova djela da ih ponov-
no citamo, jer pripadaju bosansko-herce-
govackoj i svjetskoj knjizevnoj bastini.¨
(Ibrahim Spahic, predsjednik Udruzenja
izdavaca i knjizara BiH)
U cast velikom bosnjackom i bosan-
sko-hercegovackom knjizevniku iz tiska
uskoro izlazi 'Behar¨ br. 102, casopis za
kulturu i drustvena pitanja KDBH 'Pre-
porod¨, koji ce u cijelosti biti posvecen
Nedzadu Ibrisimovicu. U njemu ce biti
objavljen i posljednji Ibrisimovicev inter-
vju, koji je tokom ovogodisnjeg ramaza-
na dao Ervinu Jahicu, clanu redakcije
'Behara¨. ‰
Ismet Isakovic
|n memorlam: Nedzad |brlslmovlc (Sarajevo, 194O. - Sarajevo, 2O11.)
Co|aza| cov,o|a-v,oco||a
Ned:ad Ibrisimovic (1940. - 2011.)
J
O
U
R
N
A
L
36
35,ë(,=%261(
Sve cesce cujemo da je zauvijek sa
ovodunjalucke pozornice otisla po neka od
istinskih velicina i legendi koje je Bosna i
Hercegovina imala. I uvijek po pravilu, tek
tada shvatimo o kakvim se velicinama radi-
lo i tko su bili ti ljudi koje smo svakodnevno
sretali na ulicama, znali s njima i kahvu po-
piti, misljenje o trenutnoj drustveno-politic-
koj situaciji razmijeniti... Ijetos, tocnije 9.
juna ove godine, zauvijek nas je napustio i
Josip Katalinski, nas popularni Skija. Onaj
cije ce ime ostati zlatnim slovima ugravira-
no u nogometnu historiju Balkana. Roden
je 2. maja 1948. godine na Ilidzi. Porije-
klom je bio Ceh. U raji poznat i omiljen, od
malena je nosio nadimak 'Skija¨, po kojem
ga i danas pamte stariji poznavaoci nogo-
meta, posebno navijaci 'Zeljeznicara¨.
'Kao osnovac glumio sam u nekom
skecu od Radoja Domanovica. Kako je si-
tuacija nalagala, glumio sam svercera duha-
nom i morao sam potraziti i zapaliti duhan
zvani skija i otuda mi je nadimak ostao. Di-
jete sam radnicke porodice sto s ponosom
isticem. U vrijeme mog djetinjstva, osim
odlazaka u kino, jedina zanimacija i anima-
cija za nas djecake iz ulice bila je svakod-
nevno natjerivanje lopte. Kod mene se to
polako pretvaralo u pravu ljubav i prerasta-
lo u ozbiljno treniranje. Iijepa je to prica. U
svakom djetetu tinja zelja za uspjehom, da
postane poput svojih idola. Moji su idoli u
to vrijeme bili Vukas i Mitic. Od mladih
igraca bio je to Ivica Osim, s kojim sam ka-
snije postao i suigrac u Zeljeznicaru`¨, pri-
sjecao se Josip Katalinski mnogo godina
poslije.
Ponikao je u pionirskoj ekipi Nogomet-
nog kluba 'Igman¨ s Ilidze. Bilo je to 1963.
godine. Clan juniora 'Zeljeznicara¨ postaje
1964. godine. U prvom timu 'Zelje¨ debi-
tovao je 1965. u susretu sa 'Vardarom¨ u
Skoplju, u kojoj je pobijedio domacin sa
2:1. U dresu Zelje za deset godina odigrao
je 550 utakmica i postigao 100 golova! U
sampionskoj ekipi 'Zeljeznicara¨ 1971./72.
bio je najbolji igrac. U dresu reprezentacije
Jugoslavije prvu utakmicu odigrao je na
Minimundijalu 1972. u Brazilu protiv Ve-
nezuele. Pobijedila je Jugoslavija sa 10:0!
Za Jugoslaviju je odigrao 43 utakmice. Po-
slije 'Zeljeznicara¨ tri godine igrao je u
Irancuskoj 'Nici¨. Dres ovog tima oblacio
je 150 puta. Sa reprezentacijom Jugoslavije
igrao je na Svjetskom prvenstvu u SR Nje-
mackoj. Postigao je gol desetljeca, u maj-
storici u FrankIurtu, 13. Iebruara 1974. ka-
da je Jugoslavija pobijedila Spanjolsku sa
1:0. Godine 1974. proglasen je za najboljeg
nogometasa Jugoslavije. Godine 1975. do-
bio je Sestoaprilsku nagradu Grada Saraje-
va. Vise puta biran je medu najbolje sporta-
se Bosne i Hercegovine.
Go| protlv Spanjo|ske 1974. godlne
Bilo je boljih i vecih igraca, bilo je vaz-
nijih utakmica i vaznijih golova, i onih pe-
tom i onih u posljednjim sekundama, ali taj
je Skijin iz 14. minute protiv Spanjolske je
ostao, eto, najslavniji gol cijele jedne histo-
rije. Trebalo je zaista imati jako srce pa iz-
drzati eksploziju jugoslavenske radosti koja
je dosla tako brzo. Spanjolci, stare mutika-
se, isposlovali su da se majstorica igra 13.
Iebruara 1974. godine. To je vrijeme zim-
ske pauze, pa su oni podlo racunali kako ce
reprezentacija Jugoslavije biti nespremna.
Bila je to zestoka, borbena utakmica i veli-
ka bitka. Josip Katalinski je u 14. minutu te
nezaboravne majstorice na 'Valdu¨ usao u
historiju balkanskog nogometa kao strijelac
gola desetljeca i kao covjek koji je u jugo-
slavenskoj reprezentaciji poslije svih drama
sirom otvorio vrata Svjetskog prvenstva u
SR Njemackoj. Bio je to isti onaj momak
koji je dva mjeseca ranije na 'Karaiskakiju¨
u Ateni postigao autogol protiv Grcke i ne-
utjesno plakao. Da nije bilo tog autogola
Jugoslavija bi se direktno plasirala na Svjet-
sko prvenstvo u Njemackoj. Zarekao se ta-
da Katalinski da se mora iskupiti zbog auto-
gola kojeg je dao golmanu Enveru Maricu.
Radost je nastavljena poslije velike nogo-
metne bitke koja je zavrsena pobjedom Ju-
goslavije od 1:0! Na kraju utakmice strijel-
ca jedinog gola Josipa Katalinskog nosili su
suigraci i navijaci. Veselje je nastavljeno na
ulicama FrankIurta i na ulicama svih jugo-
slavenskih gradova. Te noci nitko u Jugo-
slaviji nije spavao. U toj utakmici reprezen-
tacija Jugoslavije je igrala u sastavu: Maric,
Buljan, E. Hadziabdic, Oblak, Katalinski,
Bogicevic, Petkovic, Karasi, Surjak, Aci-
movic i Dzajic. Selektor reprezentacije bio
je Miljan Miljanic. Utakmicu je vodio su-
dac Ioro iz Belgije.
Nogometna bitka u FrankIurtu trajala je
sat i pol. Ona je u stvari trajala i ostala da zivi
mnogo duze zbog jednog jedinog covjeka -
Josipa Katalinskog. Od tada mnogi su 13.
Iebruar nazivali 'danom kad je Katalinski
sutirao¨. Taj poraz Spanjolci ni do danas da-
nile nisu preboljeli i zaboravili. 'I danas ga
nosim u dusi. Svaki sportas nosi svoje rekor-
de, zacrtane i realizovane ciljeve. Tako i ja
nosim taj gol iz FrankIurta. Mi smo kolektiv-
ni sport i to je bio uspjeh kompletne genera-
cije. Nekada mladi ljudi znaju odletjeti u
oblake, pa onda naglo padnu jer se padobran
probusi¨, govorio je pokojni Skija. Od repre-
zentacije Jugoslavije se oprostio 8. maja
1977. u Zagrebu, u porazu od Rumunjske
0:2 u kvaliIikacijama za Svjetsko nogomet-
no prvenstvo u Argentini 1978. godine.
Josip Katalinski je bio 27-godisnjak ka-
da je 1975. godine iz sarajevskog 'Zeljezni-
Otlsao je [oslp Kata|lnskl - Sklja, strlje|ac go|a deset|jeca
'Zo|,|o' ooooso| ·ato||
/voo Huso|oov|c
Josip Katalinski (1948.-2011.)
J
O
U
R
N
A
L
37
35,ë(,=%261(
cara¨ otisao u Irancusku 'Nicu¨. Tamo ga
je doveo tadasnji trener Vlatko Markovic,
sadasnji predsjednik Nogometnog saveza
Hrvatske. Skija je uz trenera Markovica i
Nenada Bjekovica iz beogradskog 'Partiza-
na¨ postao dio jugoslavenskog trojca koji je
obiljezio klupsku historiju 'Nice¨. Kada je
dosao u 'Nicu¨ klub se borio za opstanak u
ligi, a vec se iduce godine sa St. Entiennom
borio za titulu prvaka Francuske. U 102 uta-
kmice koliko je odigrao za 'Nicu¨ postigao
je i 28 golova, sto je vrlo mnogo za obram-
benog igraca.
Porodlcne tragedlje l opaka bo|est
Njegovu je Irancusku igracku pricu
okoncala teska povreda koljena. Ostavio se
nogometa, otvorio hotel 'Mali dvorac¨ u
kojem su uvijek besplatno boravili sunarod-
njaci koje je znao ugostiti samo da bi sa nji-
ma razmijenio koju recenicu. Zelio je od-
mah po zavrsetku nogometne karijere,
1978. godine da se vrati u Sarajevo i da bu-
de nastavnik Iizicke kulture. Medutim, ta-
dasnja supruga Francuskinja nije pristala na
to. Pocetkom 90-ih godina proslog stoljeca
vratio se u Sarajevo. U Francuskoj mu je
ostala zivjeti supruga, sin Adrian, rukome-
tas i kcerka Iaura. Skijin je zivot, nazalost,
bio obiljezen porodicnim tragedijama. Zi-
vot ga, jednostavno, nikada nije mazio. Na-
kon razvoda od supruge, vratio se u Saraje-
vo. Kada je pocela opsada Sarajeva, cetnici
su mu na Ilidzi brutalno masakrirali brata.
Prije sest godina, 5. septembra 2005. godi-
ne, izgubio je 23-godisnju kcerku Iauru,
koja je dozivjela srcani udar i pala u duboku
komu. Bila je prikopcana na aparate, ljekari
su porodici rekli da je stanje izuzetno tesko.
Nazalost, dozivjela je i drugi srcani, a po-
tom i mozdani udar, sto je i dovelo do smrti.
Sahranjena je u Toulonu.
Jedan od najboljih igraca Zeljine sampi-
onske generacije 1971./1972. Josip Bukal
je sa svojim imenjakom Katalinskim pro-
veo skoro citav zivot, a sudbina je htjela da
do samog Skijinog kraja zivota budu jedan
uz drugog. Katalinski je noc prije smrti do-
veden u bolnicu 'Podhrastovi¨, gdje je Bu-
kal lezao vec desetak dana zbog problema
sa plucima. 'Isao sam ga vidjeti, bio je u
teskom stanju, nije se mogao izvuci iz ove
borbe. Sve nas je Iasciniralo kako se borio s
opakom bolescu, koja mu nije unistila ve-
dar duh. Bio je cvrst, nije se previse sikirao,
do samog kraja je ostao stamen. Okupljali
smo se posljednjih mjeseci svakog pone-
djeljka, Skija, Hadzija (Enver Hadziabdic,
op.a.), Svabo (Ivica Osim, op.a.), stara raja
iz Zelje`, prisjecali smo se lijepih dana¨,
govori legendarni Bukal.
Skijin saborac iz reprezentacije Jugosla-
vije, legendarni golman Enver Maric, kaze:
'Skija i ja smo dosta toga dobrog prosli za-
jedno. Svi se sjecaju tih kvaliIikacija za
Svjetsko prvenstvo u Njemackoj, Atine, ali
smo nas dvojica pamtili jos dosta drugih
utakmica, jer smo davno poceli igrati zajed-
no, jos u omladinskoj reprezentaciji Jugo-
slavije. Bio je veliki borac na terenu, igrac
koji je dirigovao kompletnom odbranom.
Bio je beskompromisan, nije se ni sekunde
stedio, znao je glavom ici na kopacku.
Znam da je i poslije jednako tako bio borac
izvan terena i da je dobio mnoge teske bit-
ke, ali nazalost, ovu posljednju nije uspio. U
ono vrijeme bio je jedan od najmodernijih
centarhalIova u Evropi.¨
Malo tko je znao da je pokojni Skija bio
veliki zaljubljenik stripova. I u zrelim zivot-
nim godinama redovno se vracao citanju stri-
pova o Zagoru, Teksu Vileru, Komandantu
Marku... Zanimljivo je da je u televizijskom
Iilmu 'Simha¨, snimljenom 1975. godine po
istoimenoj pripovijetci Isaka Samokovlije,
Skija igrao sporednu ulogu limara Iijaca.
Koliko su ga cijenili u svijetu, govori i
poziv u Iudbalsku reprezentaciju svijeta,
gdje je igrao sa cuvenim Peleom, Krolom,
Euzebijom. Nakon agresije na Bosnu i Her-
cegovinu Skija je radio na vise pozicija u F/
NSBiH i ostao je sve do svojih posljednjih
dana. Teska bolest, rak pluca s kojim se bo-
rio cetiri godine, uspjela je u onome sto ni-
kome nije, uspjela ga je odvojiti deIinitivno
od nogometnog terena koji je u svakom
smislu bio Skijin zivot.
Sahranjen je 13. juna 2011. godine na
sarajevskom groblju Stup. Skija je otisao u
legendu. Ni opaka bolest nije mu unistila ve-
dar duh, kao sto ni olujni vjetrovi vremena i
nevremena nece ga odnijeti iz pamcenja lju-
bitelja nogometa u regionu, koji ce ga se sje-
cati kao covjeka koji je obiljezio jedno vrije-
me. Neka mu je lahka zemlja bosanska. ‰
Gol Josipa Katalinskog protiv Spanfolske
J
O
U
R
N
A
L
38
å,9-(7,,6/$0
Islam je religija kojoj danas pripada
gotovo cetvrtina svjetskog stanovnistva.
Ponajprije zbog jednostavnosti svojih uce-
nja, kojima privlaci brojne konvertite, ali i
zbog visoke demograIske stope svojih pri-
padnika, islam se, usporedimo li ga s osta-
lim religijama, najbrze siri. Ipak, zabrinja-
vajuci broj ljudi na Zapadu, sto zbog ne-
znanja a sto zbog iracionalne netrpeljivosti
ili pocesto otvorene mrznje, islam proma-
traju i o njemu govore i pisu pretezno kroz
prizmu Iundamentalizma, terorizma, obe-
spravljenih zena, prestrogog zakona i krse-
nja ljudskih prava, odnosno tumace ga kao
zadrti sustav vrijednosti koji ugrozava
'svjetski mir¨. S pravom mozemo ustvrdi-
ti da se o islamu malo ili gotovo nista ne
zna. Pokusajmo stoga, u najkracem, pribli-
ziti pojam islama onako kako ga jedan mu-
sliman razumijeva i zivi.
Pojmovno odredenje
Kao i zidovstvo, a osobito krscanstvo,
islam naglasava svoju univerzalnost, sve-
vremenost i, naravno, Bozje porijeklo. Sam
pojam dolazi iz arapskog jezika, koji je je-
zik Objave islamskih ucenja sadrzanih u
Kur`anu, muslimanskoj Svetoj knjizi, i je-
zik svakodnevne molitve muslimana, te
oznacava potpunu, ali svjesnu, voljnu i ak-
tivnu pokornost/predanost Allahu dz.s.,
Jednome i Jedinome Bogu, Apsolutnom
Stvoritelju i Uzdrzavatelju sve pojavne eg-
zistencije na Zemlji i cijelome Univerzumu.
Osim pokornosti Jednome Bogu, pripad-
nost islamu podrazumijeva i slijedenje zi-
votnog puta (Sunnet) posljednjeg Bozjeg
poslanika Muhammeda a.s. kao prvog i ne-
zaobilaznog tumaca Kur`ana, Bozje Rijeci.
Takoder, u svojoj etimologiji islam sadrzi
znacenje mira (selam/islam od istog korije-
na s-l-m), jer samo zivot u skladu s Allaho-
vim zakonima, kojima je On Uzviseni ure-
dio Univerzum, covjeku dugorocno jamci
dusevni i svaki drugi mir u ovom prola-
znom, ali i u buducem vjecnom zivotu.
Islam nije religija u uzem smislu rijeci, tj.
na nacin na koji se taj termin koristi u za-
padnjackoj IilozoIskoj i religijskoj literatu-
ri. Osim termina islam, muslimani za svoju
vjeru koriste i izraz ed-Din ili Din, kojim
oznacavaju ukupnost ljudskih ponasanja,
sveobuhvatni i sveprozimajuci nacin zivo-
ta, individualnu vjeru/uvjerenje, ali i sve
aspekte ljudskog zivota: privatni i javni,
moralni i svjetovni, duhovni i materijalni,
pravni i drustveni, ekonomski i obrazovni.
Islam je vjera koja ureduje cjelokupan
zivot pojedinca i zajednice, privatnu i jav-
nu sIeru. U izvjesnom smislu, mozemo
kazati da islam ne pozna podjelu na sveto i
sekularno. Osim, dakako, religijskih vjero-
vanja i obredoslovlja, on svojim ucenjima
regulira ukupni drustveni zivot, pocevsi od
obitelji, poslovanja, gradanskog i kazne-
nog prava, ishrane, odijevanja do osobne
higijene. U islamskom svjetonazoru malo
je (ako uopce i postoje) aspekata individu-
alnog i drustvenog zivota koji se ne sma-
traju izrazom islama kao kompleksne civi-
lizacije u kojoj bi pojedinci, drustva i vlade
trebali odrazavati volju Jednoga Boga. U
biti, el-Islam ili ed-Din, onako kako islam
samog sebe promislja, ukljucuje ono sto
radimo, sto mislimo i sto osjecamo jedna-
ko kao sto daje odgovore odakle dolazimo
i kamo idemo. U posljednjem Bozjem
obracanju Muhammedu a.s. na oprosnom
hadzu (hodocascu) 632. godine, islam je
identiIiciran s Dinom: Sada sam vam vfe-
ru vasu (dinukum) usavrsio i blagodat
Svofu prema vama upotpunio i :adovolfan
sam da vam islam bude vfera. (Je reditu
lekumu-l-islame dina)¨ (El-Maida, 3)
Iako se islam danas uobicajeno vezuje
za Poslanika islama Muhammeda a.s. i,
poput drugih dviju monoteistickih religija
(zidovstvo i krscanstvo), svoje korijene
ima u Ibrahimovskoj/Abrahamovskoj oda-
nosti i pokornosti Bogu, Stvoritelju i Gos-
podaru svjetova, za muslimane on nije
potpuno nova vjera koja se pojavila Obja-
vom Kur`ana, muslimanske Svete knjige,
nego ista vjera koju su svi Allahovi posla-
nici, od Adema a.s., prvoga covjeka i prvo-
ga poslanika, pa do posljednjeg, Mu-
hammeda a.s., zivjeli i propovijedali.
On vam propisufe u vferi isto ono sto
fe propisao Nuhu/Noi i ono sto obfavlfu-
femo tebi (Muhammede), i ono sto smo
naredili Ibrahimu/Abrahamu i Musau/
Mofsifu i Isau/Isusu. Pravu vferu ispovi-
fedafte i u tome se ne podvafafte' 1esko
fe onima kofi Allahu druge ravnim sma-
trafu da se tvome po:ivu oda:ovu. Allah
odabire :a Svofu vferu onoga koga On
hoce i upucufe u nfu onoga tko Mu se
iskreno obrati.¨ (Es-Sura, 13)
Odredene Iorme ispovijedanja i izra-
zavanja mogle su biti mijenjane dola-
skom novog poslanika, koji je po Allaho-
vu naredenju dopustio nesto sto je prije
bilo zabranjeno ili obratno, no sama bit
vjere nepromijenjena je od prvoga covje-
ka, a ona se temelji na uvjerenju i prizna-
nju da je samo Jedan Bog (Allah dz.s.),
Tvorac nebesa i zemlje, i da drugih bo-
zanstava u bilo kojem vidu ili obliku ne
moze biti. To je ucenje toliko vazno za
islam da se navodi kako ce Allah dz.s.
oprostiti sve grijehe osim grijeha sirka,
odnosno postovanja ili prizivanja drugih
bozanstava uz ili mimo Allaha dz.s.
Allah, sigurno, nece oprostiti da
Nfemu druge smatrafu ravnim, a oprostit
ce kome hoce ono sto fe manfe od toga. A
daleko fe :alutao onaf tko smatra da fe
Allahu netko ravan.¨ (En-Nisa, 116)
Islam je vjera koja je postojala od sa-
mog pocetka covjecanstva. Buduci da su
svi poslanici vjerovali/bili pokorni samo
Jednome Bogu, to znaci da su bili musli-
mani, pa ih tako Kur`an i tretira. S istog
izvora, posredstvom meleka Dzibrila/an-
dela Gabrijela, dolazila je Objava vjerskih
ucenja i Nuhu/Noi, Ibrahimu/Abrahamu,
Musi/Mojsiju, Davudu/Davidu, Isau/Isu-
|s|amske teme
Moo¿| oos|ao|c| ,oooa v,o·a
M|·za o|. Mos|c
Kaba u Mekki (had: 2010. godine)
J
O
U
R
N
A
L
39
å,9-(7,,6/$0
su, Muhammedu a.s. i drugim poslanicima
koji se spominju u Kur’anu, kao i onima
koje se ne spominju, a prema islamskoj
tradiciji bilo ih je više od 124.000.
“Mi objavljujemo tebi (Muhammede)
kao što smo objavljivali Nuhu/Noi i vjero-
vjesnicima poslije njega, a objavljivali smo
i Ibrahimu/Abrahamu, i Ismailu/Jišmaelu, i
Ishaku/Izaku, i Jakubu/Jakovu i unucima, i
Isau/Isusu, i Ejjubu/Jobu, i Junusu/Joni, i
Harunu/Aronu, i Sulejmanu/Solomonu, a
Davudu/Davidu smo dali Zebur/Psalme – i
poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i
poslanicima o kojima ti nismo kazivali – a
Allah je, sigurno, s Musaom/Mojsijem raz-
govarao – o poslanicima koji su radosne
vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije
poslanika ne bi nikakva opravdanja pred
Allahom imali. – A Allah je silan i mudar.
Allah svfedoci da fe istina ono sto ti obfav-
ljuje, objavljuje ono što On jedini zna, a i
meleki svfedoce, a dovolfan fe Allah kao
svfedok. Oni kofi nece da vferufu i kofi od
Allahova puta odvracafu, daleko su :aluta-
li.” (En-Nisa, 163-167)
Po kur’anskom tekstu nije bilo nijed-
nog plemena, nijednog naroda u povijesti
covjecanstva, a da im Allah Uzviseni nije
slao Objavu preko odabranih ljudi/posla-
nika koji su svojim uzoritim zivotom po-
stali univerzalni primjer svim drugim lju-
dima. No nakon smrti poslanika oni bi
zaboravljali i zapostavljali ucenja islama,
pa im bi im Allah dz.s. iznova, iz Svoje
Milosti, slao i obnavljao ispravnu vjeru, s
time da poslije Muhammeda a.s. nece biti
poslanika, niti poslije Kur’ana novih
Objava. Zato Allah dz.s. kaze u Kur`anu:
Zar pored Allahove vfere :ele neku dru-
gu, kada se Njemu predaju, milom ili si-
lom, i oni na nebesima i na Zemlji i Nje-
mu ce vraceni biti'¨ (Ali Imran, 83).
I zaista, 14 stoljeca je proslo, a nakon
Muhammeda a.s. nije se pojavila nijedna
religija koja je prethodila islamu. Zato
muslimani smatraju da je pogresno kazati
kako je Muhammed a.s. utemeljitelj nove
religije. On je samo obnovitelj (iste) vjere
koju su zivjeli i propovijedali svi staroza-
vjetni poslanici.
|s|am - najstarlja l najm|ada, pral-
skonska l konacna vjera
Allah dz.s. u vise ajeta obavjestava
Muhammeda a.s. da se njemu, kao po-
sljednjem Poslaniku (hatemu-l-enbija/Pe-
catu poslanika), objavljuje kao što je
objavljivano i poslanicima prije njega i da
on ne propovijeda nikakvu novu religiju:
“Recite (muslimani): ‘Mi vjerujemo u
Allaha i u ono što se objavljuje nama, i u
ono što je objavljeno Ibrahimu/Abrahamu,
i Ismailu/Jišmaelu, i Ishaku/Izaku, i Jaku-
bu/Jakovu i unucima, i u ono što je dato
Musau/Mojsiju i Isau/Isusu, i u ono što je
dano vjerovjesnicima od Gospodara nji-
hova, mi ne pravimo nikakve ra:like medu
njima, i mi se samo Njemu (Jednome Bo-
gu) pokoravamo.’” (El-Bekara, 136)
Muslimani vjeruju da je Bozja Objava
bila prenesena u Tori (Tevrat, objavljen Mu-
sau a.s.), Psalmima (Zebur, objavljen Davu-
du a.s.), Evandeljima (Indzil, objavljen Isau
a.s.) i Kur`anu (objavljen Muhammedu a.s.):
“Poslije njih smo Isaa, sina Merjemina, po-
slali, koji je priznavao Tevrat/Toru prije nje-
ga obfavlfen, a nfemu smo dali Ind:il/Evan-
delfe, u kome fe bilo uputa i svfetlo, i da po-
tvrdi Tevrat/Toru prije njega objavljen, u
kome fe takoder bila uputa i pouka onima
koji su se Allaha bojali.” (El-Maida, 46)
Iako danas slijede samo Muhammeda
a.s., muslimani štuju iste poslanike u koje
vjeruju i pripadnici zidovstva i krscanstva.
Islam gleda na zidove i krscane kao na 'na-
rod Knjige¨, tj. one koji su preko Bozjih
poslanika primili Objavu (danasnji Stari i
Novi zavjet), ali im i prigovara da su poslije
smrti Bozjih poslanika, koje oni posebno
slijede i stuju, iskrivili autenticnu Rijec
Bozju te u nju umetali proizvoljna ljudska
tumacenja. Kao sto krscani vjeruju da je
Objava sadrzana u Novom zavjetu ispunje-
nje i upotpunjenje Starog zavjeta, muslima-
ni vjeruju da je Poslanik Muhammed a.s.
preko meleka Dzibrila primio od Boga
kur’ansku Objavu kojom se ispravlja ljud-
ska pogreška koja je ušla u Bibliju, odnosno
u zidovsko i krscansko vjerovanje.
Prema tome, muslimani vjeruju da je
islam najstarija i najmlada, praiskonska i
konacna vjera. Najstarija – jer oduvijek
postoji u prirodnom poretku i rastu covje-
canstva i jer su je propovijedali svi Bozji
poslanici, a najmlada – jer se veze za po-
sljednjega Bozjeg poslanika Muhameda
a.s. preko kojeg je objavljena u savršenoj
Iormi Kur`ana Casnog, u konacnoj verziji
cijelom covjecanstvu do Sudnjega dana.
Islam se ne oslanja niti temelji na osobi
Poslanika Muhammeda a.s., kao što je
slucaj s krscanstvom (koje je dobilo ime
po Kristu), niti na povijesti jednog naroda
(Arapa, Perzijanaca ili Turaka), kao sto je
slucaj sa zidovstvom (koje nosi ime po
narodu). Islam se, naime, temelji na ideji/
ucenju/uvjerenju/prihvacanju da je samo
Allah Uzviseni Jedini Bog, kojemu se sve
zivo pokorava u Univerzumu, s obzirom
na to da se sve rada, zivi i nestaje po pri-
rodi svari. Islam je prirodna i prirodena
vjera, pa bi se stoga svaki covjek upravo
imao pokoriti svome Stvoritelju.
Islam je povratak temeljnom i izvor-
nom ugovoru (misaqu) izmedu covjeka i
Boga. Tim ugovorom, naime, covjek se
obavezuje biti Bozjim slugom, no istodob-
no i Njegovim namjesnikom na Zemlji.
Slijedom toga, covjek je obavezan stalno
biti svjestan Bozje Jedinosti, svjedoceci je
i djelujuci uskladeno s njome. Prihvatiti
islam, dakle, znaci vratiti se izvoru, pri-
znati i postovati Ugovor s Gospodarom
svjetova. Istodobno, dakako, samo covjek,
kao kruna Njegova stvaranja, ima moguc-
nost nijekanja i nepokoravanja Bogu, za
sto ce jamacno snositi odgovornost.
Islam – iman – ihsan
Iako se vjera muslimana, sadrzana u
Kur`anu i objasnjena u zivotnoj praksi
Muhammeda a.s., opcenito naziva isla-
mom, sto je i kur`anski izraz Inned-dine
indeallahi-l-islam, u znacenju Jedini je
Din, jedina je vjera kod Boga islam, u sebi
sadrzi jos dva pojma. To su iman i ihsan. I
dok je islam vanjski znak pripadnosti kroz
ocitovanje (šehadet), jer svaki je musli-
man duzan kazati da je musliman i to po-
svjedociti dnevnom molitvom, postom u
mjesecu ramazanu, zekatom i had:om,
iman predstavlja unutarnji osjecaj koji is-
punjava svakog predanog muslimana, ko-
ji, ovisno o njegovim pregnucima, raste ili
se smanjuje. Iman je unutarnja vjera, po-
nos, duboki osjecaj pripadnosti islamu. a
takva se osoba naziva mu’min. Uvjeti unu-
tarnje vjere/uvjerenja, bez kojih nema ni
islama, su sljedeci: da osoba cvrsto vjeruje
da je samo Allah Bog, i da vjeruje u Bozje
meleke (andele), Bozje Objave/Svete knji-
ge, Bozje poslanike, Sudnji dan i Bozju
odredbu u svemu. U islamskoj terminolo-
giji tih sest uvjeta poznati su pod imenom
imanski šarti i svako ih dijete uci napamet
na prvim satima islamskog vjeronauka.
Redovitim izvrsavanjem i zivljenjem vanj-
skih znakova islama (sehadet, molitva,
post, zekat i hadz) i kvalitetom unutarnje
vjere (srcem i umom, odnosno razmislja-
njem i cinjenjem dobrih djela) osoba posti-
ze ihsan, treci stupanj ukupnosti islama.
Ihsan se tumaci kao krepost/dobrocinstvo,
svojevrsno savrsenstvo zivljenja u skladu s
najdubljim znacenjem nacela vjere islama.
Ihsan se moze postici tek kada covjek po-
stane u potpunosti svjestan sto znaci biti
ljudsko bice i svojevoljno prihvati Boga za
svoga Jedinoga Gospodara. Ihsan je stalna
svijest o Allahu dz.s. Bilo sto da radi, mu-
sliman zna da ga Allah dz.s. gleda i prati.
Stoga svoj zivot nastoji uskladiti s Njego-
vom voljom, a svaki posao nastoji ciniti u
Njegovo ime. ‰
BOSANSKA KRUPA

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->